Ekologija

to milijardi dolara za poetak u fondu, a onda svake godine jo toliko, trebalo je privoljeti predstavnike najugroenijih 40-ak, uglavnom siromanih otonih zemalja da pristanu na plan ouvanja uma trgovanjem novom vrstom ugljikovih obveznica. Uinak ponude trebao je imitirati oglas lutrije: jackpot osmeroznamenkasta iznosa masovno e u lutrijske kioske privui i one koji nikada nisu u rukama drali listi. Potkraj UN-ova skupa o klimatskim promjenama (COP17), koji je trajao od 28. studenoga do 9. prosinca, na stolu pred izaslanicima gotovo 192 zemlje i Europskom unijom kao zasebnim entitetom, kad se ve ni o emu nije mogao postii globalni akcijski dogovor, stajao je prijedlog o osnivanju Zelenog fonda za klimu (Green Climate Fund - GCF). To je preinaen i dotjeran prijedlog zbog kojeg je prije dvije godine tek izabrani Barack Obama odjurio u Kopenhagen na isti takav skup - COP15 i zadnjeg se dana osobno do u sitne sate jako angairao da bi pred jutro ipak morao priznati poraz. "Postigli smo uspjeh u Kopenhagenu, posao emo zavriti za godinu dana u Cancnu (COP16), u Meksiku". Nisu ga dovrili, a drama o sveobuhvatnu globalnom fondu za spas klime nastavila se do fajronta i u Durbanu. BUDUI DA MI u Hrvatskoj ne znamo ni tko nas ni s kakvim stajalitima predstavlja, lako je pretpostaviti da prosjenom itatelju nije jasno kako novac moe spasiti klimu. Onda objasnimo na jednostavnu primjeru trgovine isputenim ugljikom, temeljenu na Sporazumu iz Kyota. EU od 2007. ima najrazraeniji takav sustav koji se zove Shema EU za trgovanje emisijama (oslobaanjem) ugljikovim dioksidom (European Union Emission Trading Scheme - EU ETS). Zemlje EU popisale su 10.000 raznih instalacija koje oslobaaju vie od 20 megavata toplinske energije u energetskom i industrijskom sektoru. Upravitelj svake od njih prinuen je motriti godinje razine isputanja ugljikova dioksida. Globalni je plan smanjivanja isputanja ugljikova dioksida razdijeljen na svakoga, za svaku sljedeu godinu. Premaivanje tog mjerila zamiljeno je kao neka vrsta razmjernog oporezivanja: isputa vie - plati. Postigao si uspjeh i srezao si isputanje vie od mjerila, evo novane nagrade. Posrednik je fond koji svake godine izdaje novane obveznice u planiranoj mjeri isputanja ugljikova dioksida. Gospodarstvu i prometu odgovara ta fleksibilnost. U nekoliko godina pronai e nain da smanje isputanje ugljika, a plaanje godinjih penala zbog ekanja da instaliraju takve sustave uinit e ih nekonkurentnima. Krajnje nedisiplinirane dovest e do bankrota, a "treberi" e biti novano nagraeni. Treba li isticati da su Nijemci "odlikai" i da njemaka vlada prednjai u samostalnu uvoenju mjerila otrijih od onih EU? Tako se dogaa da toplane s ugljena i mazuta ubrzano prelaze
100

Bankari ulau u CO2

Burza zelenih obveznica

U Durbanu nije dogovoren globalni spas Zemlje, ali je smiljen Zeleni fond za klimu: drave koje zagauju iznad kvote moi e kupiti ekodionice od onih koje ne truju okoli, ali to sve ide na ruku povlatenim zagaivaima
tekst MIROSLAV AMBRU KI foto REUTERS

Busi Ndlovu, pripadnica ekoloke organizacije OXFAM, u Durbanu je protestirala protiv upotrebe ugljena

na plin, sve je vie struje iz vjetrenjaa, na sve vie zgrada instalira se toplinska i fotonaponska solarna oprema. Neki se sektori tee prilagoavaju. Na jednom skupu nedavno rekoe da se cement jednostavno ne moe proizvoditi na plin. Poljoprivreda e doivjeti karbonski uzlet tek kad proizvodnja umjetnih gnojiva, herbicida i pesticida ne bude gutala fosilne izvode i energiju, a poljoprivredni strojevi naftne derivate. No jo ni na vidiku nisu kombajni na struju, a nema ni dovoljno istih elektrana koje bi, kad bi npr. trebalo sav promet na naftne derivate zamijeniti strujom, mogle za njih proizvesti dovoljno struje. Zrani i pomorski promet posebno su tvrd orah. NA VRHU TIH ZAHTJEVA je kapa - znanstveno utvren, tvrde, stidljivo konzervativan imperativ prema kojem bi za spas planeta do 2050. ba sve zemlje trebale smanjiti isputanje ugljikova dioksida za 80 posto od razine iz 1990.! Karbonskim se obveznicama trguje. Plaaju ih oni koji1 3/1 2 /2 0 1 1

ma nedostaju, prodaju ih oni koji su ih zaradili. Da bi one bre kolale pojavile su se burze, iste kao i one na kojima se trguje dionicama i dravnim obveznicama. Postoji i sustav brokerskih tvrtki, pa i tvrtki koje zasad "trae" neotkrivene "dobitnike" karbonskih obveznica. Posve novo trite koje djeluje potpuno spontano i samoregulirajue. INI SE DA JE TAJ SUSTAV ako je dobro uravnoteen izmeu zadanih ciljeva, idealan. Poticajan je u svakom pogledu, a i zapoljava itavu jednu novu financijsku industriju. Naizgled, to je odlino, objektivno, poteno, djelotvorno i politiki korektno rjeenje u usporedbi s alternativama: od traenja novoga planeta za ivot, preko "ne tie me se" guranja nojevske glave u pijesak, odustajanja od prekomplicirane "nemogue misije", potpuna nijekanja da postoji ikakav problem, pa sve do koruptivna djelovanja da netko mjerodavan na proizvodnju svinjarija u okoliu zamiri na jedno oko. Zastupnika svih ovih naina prema klimatskim promjenama bilo je i u Durbanu. Dakle, preostaje jasno, provjerljivo i isto trgovanje zelenim obveznicama, sustav za koji se jasno zauzima i Svjetska banka. Meutim, i s njima je na vidiku ozbiljan problem jer i te su obveznice samo novac. A s novcem znaju oni koji ga imaju puno, poput naftnih kompanija koje e ga sigurno bez prevelike grinje savjesti poeljeti oploditi i na takvu tritu. Tu su i globalni financijski maheri poput Goldman Sachsa koji su poslije kraha trgovanja derivatima obveznica za kreditiranje nekretnina 2008. ba traili neko novo trite gdje bi mogli oploditi svoj kapital. Predvia se da bi za nekoliko godina globalno trite GCFa moglo dosegnuti nimalo zanemarivih pet trilijardi dolara! Zato se i ne treba uditi to upravo financijeri tvrde da se 80 posto moe dostii i da oni znaju kako. Nekima je to od poetka bilo sumnjivo, dok drugi tvrde da znaju i zato. Meetarima kao najaktivnijima u sustavu trgovanja zelenim obveznicama nije cilj spasiti planet, nego na svaki dopustiv nain zaraditi novac. Drugi ve kritiziraju industrije koje e izlobirati svoje izuzee iz te tlake. Neke e drave egoistino braniti takve svoje industrije, pa i uz pristanak na to da ih se doivi kao potpune otpadnike. Uljuena si Kanada upravo to priuuje i ne ini se da njihovi diplomati umiru od stida. Uvedu li se pak takve povlastice, udovoljavanje zadanim mjerilima bit e dopunski teret onim industrijama koje nemaju tako jake lobije. Jak lobi je kljuna rije. Povlateni zagaivai e zagaivati jo vie, a financijeri svejedno nee biti na gubitku. Jasno je tko hoe - potroai, koje se slabi, ali oni su ionako ovce za strienje, kako cjenovno tako i porezno za Zeleni fond. Ali i ti su iskljuivo u monom i bogatom svijetu. Kako e prolaziti siromani, a klimatski najugroeniji? Devet desetina afrike poljopri-

vrede na taj bi nain bilo uniteno, tvrde neke analize. Da je to ak i financijska propast za trei svijet, tvrdi u Durbanu i Britanac lord Nicholas Stern, bivi glavni ekonomist Svjetske banke. Poanta je u tome da novac iz Zelenoga fonda treba aktivno ulagati u konkretne razvojne postindustrijske zelene ekonomije u nerazvijenom svijetu, a ne samo zasipati ih novcem koji e u krugu onih koji plaaju i onih koji primaju iz te vree kapilarno iscuriti prema poznatu korupcijskom modelu. Recimo, velike globalne tvrtke koje unitavaju kine praume u Indoneziji saenjem beskrajnih plantaa palmi uljarica kandidatkinje su za dobivanje bonusa iz sustava karbonskih obveznica. Njihove palme, umjesto dungle, donekle vezuju ugljikov dioksid. TO TO TIME NASTAJE teta za bioraznolikost, a kad se poslu s plantaama palmi, pribroji i neplodno tlo, malo koga zanima. Jo jedan nain kako bi pronalaskom rupa u tom jednostavnu i transparentnu modelu, ako posao budu vodili bankari, desetak godina to trite moglo postati eldorado za gomilu pekulanata, a da svijet postane jo gore mjesto kad se ustanovi da taj sustav ne funkcionira.

Velike tvrtke unitavaju kine praume Indonezije sadnjom uljarica, ali su kandidati za dobivanje bonusa iz sustava karbonskih obveznica
EU e 2012. uvesti, uz estoko protivljenje SADa i zemalja Bliskoga istoka, obvezu da i strani zrani prijevoznici koji slijeu u europske zrane luke, uplauju pristojbe za EU ETS. Hoe li se time iz Europe matica interkontinentalnog zranog prometa pomaknuti prema novom aritu i vrlo agresivnim bliskoistonim aerodromima? Zanimljivo je da je Kalifornija, ije je gospodarstvo snanije od ruskoga ili od indijskoga, mimo politike SAD-a donijela odluku da e vlastitim mjerama do 2050. srezati isputanje ugljikova dioksida na 20 posto isputanja iz 1990. Vjeruju da e to dravu potaknuti na inovacije i da e upravo tako stei konkurentnost koju e zemlje to se snebivaju i gube vrijeme teko dostii. I same zemlje u razvoju danas, ma to mi o njima mislili kao temeljno korumpiranim drutvima, troe na zeleni razvoj. Lani su samo u obnovljive izvore energije nerazvijenih zemalja uloene 72 milijarde dolara. Nije puno u odnosu na bogatije zemlje, ali i to je vrlo blizu milostinji od inicijalnih sto milijardi dolara za Zeleni fond. A Hrvatska?
101