NACIONALNI RAČUNI1

Metodološka objašnjenja Bruto domaći proizvod na bazi dodane vrijednosti u tekućim cijenama U obračunu Bruto domaćeg proizvoda za Bosnu i Hercegovinu i entitete primjenjuje se metodologija Ujedinjenih nacija "Sistem nacionalnih računa" - SNA 1993 i njena evropska verzija "Evropski sistem nacionalnih računa" - ESA '95. Obračun Bruto domaćeg proizvoda, u skladu sa SNA/ESA metodologijom, radi se u Bosni i Hercegovini od 1996. godine. Za ratne godine, 1992-1995, ne postoje pouzdane procjene Bruto domaćeg proizvoda. Do 1991. godine Bosna i Hercegovina, kao i sve druge republike bivše Jugoslavije, vršila je obračun nacionalnih računa po konceptu materijalne proizvodnje. Po SNA/ESA metodologiji u Bruto domaćem proizvodu su obuhvaceni rezultati svih aktivnosti prizvodnje dobara i usluga. Ovaj koncept obračuna poznat je kao širi koncept obračuna proizvodnje. U obračun se, pored materijalne proizvodnje i usluga vezanih za proizvodnju, uključuju i sve druge djelatnosti kao što su: bankarstvo i finansijske usluge; usluge osiguranja; usluge obrazovanja, zdravstva i socijalnog osiguranja; usluge državne administracije (odbrana, javni red, sigurnost i dr.); netržišne usluge, lične usluge, kao i sve vrste neprofitnih usluga. Za izvodenje obračuna Bruto domaćeg proizvoda, za BiH i entitete, koriste se raspoloživi statistički podaci poslovnih subjekata (preduzeća, banaka, osiguravajućih društava, ustanova, organa uprave i ostalih subjekata) koji su rezidentni na prostoru Bosne i Hercegovine, kao i podaci o poljoprivrednoj i nepoljoprivrednoj proizvodnji (gazdinstva i radnje) koja se obavlja u okviru domaćinstva. Obračun se izvodi na osnovu podataka poslovnih subjekata registrovanih i raspoređenih prema Klasifikaciji djelatnosti, koja je uskladena sa evropskom klasifikacijom NACE - Rev. 1 (Klasifikacija ekonomskih aktivnosti EU). Ova Klasifikacija djelatnosti primjenjuje se u statističkim institucijama u BiH već više godina. Poslovni subjekti su, za sada, za obračun BDP-a grupisani u područja djelatnosti kao institucionalne jedinice, prema sjedištu i pretežnoj djelatnosti, a ne prema jedinicama homogene aktivnosti (jedinice u sastavu), što treba dostići u narednom periodu. Prije implementacija nove Klasifikacije djelatnosti procjene nacionalnih računa rađene su prema Jedinstvenoj klasifikaciji djelatnosti (JKD), korištenoj u statističkom sistemu bivše Jugoslavije. Na osnovu obračunatog ukupnog bruto domaćeg proizvoda u tekućim cijenama, prosječnog godišnjeg kursa Centralne banke Bosne i Hercegovine za američki dolar i euro, te procijenjenih podataka o broju ukupnog stanovništva sredinom godine za BiH, izračunava se bruto domaći proizvod u američkim dolarima i eurima, ukupno i po stanovniku. Zbog nedostatka pouzdanijih podataka za izvođenje procjena u obračun Bruto domaćeg prizvoda nije uključena vrijednost neobuhvaćenih ekonomskih aktivnosti (siva ekonomija, skrivene, ilegalne aktivnosti i sl.), kao ni procjena vrijednosti indirektno mjerenih usluga stanovanja u kućama i stanovima nastanjenim njihovim vlasnicima. Prema SNA/ESA
1

Agencija za statistiku BiH: Statistički bilten 6 (Nacionalni računi), Sarajevo, 2003, str.14-18, http://www.pincom.biz/knjiznica/dokumenti//BIL603_nacionalnidoh.pdf, 07.11.2007.

1

urađen je po proizvodnom metodu. rad na podešavanju Bruto domaćeg prizvoda za veličine neobuhvaćenih ekonomskih aktivnosti i imputirane stambene rente mora imati visok prioritet u kratkoročnim statističkim planovima. nisu provođena posebna istraživanja o neobuhvaćenim ekonomskim aktivnostima. Nedovoljan broj osnovnih podataka i neusklađenost statističkih pokazatelja proizvedenih u drugim statističkim oblastima sa međunarodnim preporukama su osnovni problemi koji limitiraju dalje unapređenja statistike nacionalnih računa i implementaciju SNA/ESA metodologije. u tekućim cijenama. ali one ne mogu biti relevantan osnov za statističke procjene. do sada. Tekuće račune (račun proizvodnje i račun stvaranja. kao i na osnovu posebnih. eksperimentalni radovi. dobiju rezultate i obave stručne procjene i analize imaju obavezu da dobivene rezultate naknadno uključe u ranije obrade po sektorima i godinama. tj. U BiH. izvora podataka i anketa. jer bi razlika u rezultatima trebala ukazati na velicinu neobuhvaćenih ekonomskih aktivnosti u dosadašnjem obračunu. Nakon što statističke institucije provedu odgovarajuća istraživanja. U javnosti postoje. SNA/ESA metodologija preporučuje obračun BDP-a po tri metode i međusobno poređenje dobivenih rezultata. trebaju se ukljuciti u obračun i rasporediti u djelatnosti u kojima se pojavljuju. Račune akumulacije (kapitalni račun. Ovaj sistem obuhvata slijedeće račune: 1. ali je ta aktivnost u početnoj fazi. nezavisnih. Službeno se problem statističkog praćenja. na bazi dodane vrijednosti. niti postoje podaci o broju i strukturi stambenih jedinica nastanjenih samim vlasnicima. finansijski račun i račun ostalih promjena u aktivi) i 3. u vezi sa unapređenjima procjena za pomenute stavke.metodologiji ove stavke ulaze u granicu proizvodnje. prema lokaciji i karakteristikama. klasifikacijama i računovodstvenim pravilima. jer nedostaju potrebni resursi. U statističkim institucijama u Bosni i Hercegovini primjena SNA/ESA metodologije je na početku i sada se radi Račun proizvodnje (prvi u nizu računa) i izvodi obračun Bruto domaćeg proizvoda na bazi dodane vrijednosti u tekućim cijenama. Bilanse. nezvanične ocjene veličine ovih pojava. U statističkim institucijama u BiH se poduzimaju određeni. Bruto domaći proizvod za BiH i entitete. stručnih metoda procjene. Svakako. Za BiH bi bilo posebno važno da se uradi obračun BDP-a po rashodnoj metodi. raspodjele i upotrebe dohotka). definicijama. veoma različite. Račun proizvodnje i obračun Bruto domaćeg proizvoda Sistem nacionalnih racuna je integrisani skup makroekonomskih racuna i bilansnih šema. zasnovanih na međunarodno dogovorenim pojmovima. (predstavljen u Biltenu Agencije za statistiku BiH). 2. mjerenja i obuhvata neregistrovanih ekonomskih aktivnosti i imputirane stambene rente može riješiti jedino prikupljanjem dodatnih podataka i informacija. Sistem nacionalnih računa. a na osnovu drugih. 2 .

3 . Medufazna potrošnja. b) bruto investicija (bruto investicije u stalna sredstva. Proizvodna metoda se uglavnom primjenjuje za proizvodače roba i usluga koji su tržišno orijentisani. neto poreza na proizvodnju i izvoz i poslovnog viška i mješovitog dohotka. koji se koriguje za neto poreze na proizvode i indirektno mjerene usluge finansijskog posredovanja. 2) rashodni pristup i 3) dohodovni pristup. neprofitnih institucija koje služe domaćinstvima i vladina potrošnja). Bruto domaći proizvod je osnovni makroekonomski agregat računa proizvodnje i može se izračunati pomoću tri pristupa i to: 1) proizvodni pristup. Prema rashodnom pristupu Bruto domaći proizvod je zbir: a) finalne potrošnje (potrošnja domaćinstava. medufazna potrošnja i bruto dodana vrijednost kao njihova razlika i rezultat proizvodnih aktivnosti. Bruto vrijednost proizvodnje. Bruto vrijednost proizvodnje se obracunava po dva osnovna metoda. Definicije osnovnih elemenata Računa proizvodnje i Bruto domaćeg proizvoda Bruto vrijednost proizvodnje se definiše kao tržišna vrijednost svih proizvedenih roba i usluga koje proizvedu rezidentni proizvodači tokom obračunskog razdoblja.Računom proizvodnje prikazuju se rezultati proizvodnih aktivnosti po pojedinim djelatnostima i sektorima. promjene u stanju zaliha i neto nabavke dragocjenosti) i c) neto izvoza roba i usluga (izvoz roba i usluga manje uvoz roba i usluga). bruto poslovni višak ili mješoviti dohodak i ostale poreze na proizvodnju. koriste i troše u procesu proizvodnje. Razlikuju se tri kategorije proizvodnje: a) tržišna proizvodnja. b) proizvodnja za vlastitu finalnu upotrebu i c) ostala netržišna proizvodnja. po nabavnim cijenama. Bruto dodana vrijednost u sebi sadrži: sredstva zaposlenih. Medufazna potrošnja obuhvata: a) troškove sirovina i materijala. dobivena po ovoj metodi predstavlja tržišnu vrijednost proizvedenih dobara i usluga. Osnovne stavke u računu proizvodnje su: bruto vrijednost proizvodnje. Bruto vrijednost proizvodnje za ove jedinice izračunava se kao zbir medufazne potrošnje i bruto dodane vrijednosti. Prema dohodovnom pristupu Bruto domaći proizvod je zbir potrošnje fiksnog kapitala. Metoda troškova se uglavnom primjenjuje za institucionalne jedinice sektora države i ostale neprofitne institucije. sredstava zaposlenih. b) troškove energije i rezervnih dijelova. c) troškove usluga d) ostale troškove poslovanja. kao vrijednost proizvodnje ili kao suma troškova nastalih u toku proizvodnje. je vrijednost proizvoda i usluga koje se transformišu. Prema proizvodnom pristupu Bruto domaći proizvod je zbir bruto dodanih vrijednosti stvorenih u svim djelatnostima (obračunatih u baznim cijenama).

Dodana vrijednost. posebni porezi na naftne derivate. cijenama koje ne obuhvaćaju poreze na proizvode. po tržišnim cijenama. FISIM (usluge finansijskog posredovanja indirektno mjerene) predstavlja vrijednost usluga finansijskog posredovanja koje se izračunavaju indirektno. a to su: a) usluge finansijskog posredovanja indirektno mjerene (FISIM) i b) porezi na proizvode i usluge minus subvencije na proizvode i usluge. Kada se od Bruto domaćeg proizvoda odbije potrošnja fiksnog kapitala dobije se Neto domaći proizvod.Međufazna potrošnja predstavlja vrijednost roba i usluga iskorištenih kao input tokom procesa poroizvodnje. jer za njih nije moguće razdvojiti naknade po osnovu vlasništva od naknada po osnovu rada. Subvencije na proizvode i usluge su nepovratna plaćanja državnih institucija tržišnim proizvodačima namijenjena za proizvodni proces preduzeća ili za prodaju ili izvoz proizvoda. Ovdje spadaju svi porezi na proizvode i uvozne obaveze. Mješoviti dohodak je alternativni izraz za poslovni višak neinkorporiranih preduzeća u vlasništvu domaćinstava. kao povećanje vrijednosti proizvodnje jednaka je razlici izmedu bruto vrijednosti proizvodnje i medufazne potrošnje. Porezi na proizvode i usluge su porezi koji se plaćaju po proizvedenom ili proslijeđenom dobru i usluzi. Bruto poslovni višak je rezidualna kategorija dodane vrijednosti po djelatnostima. Sredstva zaposlenih obuhvaćaju sva primanja zaposlenih u novcu i naturi. jednak je zbiru bruto dodanih vrijednosti po djelatnostima uz ukljucivanje u obračun. u toku obračunskog perioda. 4 . U sistemu nacionalnih računa svaka izravnavajuća stavka može se iskazati u bruto i neto izrazu. tj. alkohol. Iskazivanje u "bruto" izrazu znači da nije oduzeta potrošnja fiksnog kapitala. igre na sreću i sl. FISIM se izračunava kao razlika izmedu potraživanja po kamatama (aktivne kamate) i obaveza po kamatama (pasivne kamate) za institucionalne jedinice finansijskog posredovanja. Potrošnja fiksnog kapitala predstavlja vrijednost iskorištenih stalnih sredstava. Proizvodi korišteni za medufaznu potrošnju se evidentiraju i vrednuju u vrijeme kada ulaze u proces proizvodnje. koja se u procesu proizvodnje prenese na nove proizvode i usluge. dok "neto" iskazivanje znači prikaz podatka nakon oduzimanja potrošnje fiksnog kapitala. porez na promet roba i usluga. Dodana vrijednost za institucionalne jedinice iskazuje se prema baznim (osnovnim) cijenama. a obuhvaćaju subvencije na proizvode. koja se dobije kada se bruto dodana vrijednost umanji za sredstva zaposlenih i neto ostale poreze na proizvodnju (od ostalih poreza na proizvodnju oduzmu se subvencije na proizvodnju). stavki koje nisu rasporedene po djelatnostima. na nivou ukupne ekonomije. cigarete. Bruto domaći proizvod. isključujuci fiksnu imovinu čija se potrošnja registruje kao potrošnja fiksnog kapitala. koja su zaposleni primili kao naknadu za svoj rad i sve uplate na ime socijalnog osiguranja zaposlenih.

5 .

6 .

7 .

8 . sve ekonomske aktivnosti.RAZVOJ STATISTIČKOG PRAĆENJA SISTEMA NACIONALNIH RAČUNA – PERIOD 2005-2008 – RAZVOJ EKONOMSKE STATISTIKE2 U BIH Evropski sistem nacionalnih računa (ESA) Primjena Evropskog sistema nacionalnih računa (ESA) u BiH Aktivnost: Kontinuiran rad na uspostavljanju pouzdanih i uporedivih godišnjih i kvartalnih nacionalnih računa (u tekućim i stalnim cijenama). http://www.ba/0%nama/Program%202005-2008/doc/PROGRAMBIH. Učesnici: Izabrane jedinice ili skup jedinica na bazi kojih će se izvršiti procjena NOE po pojedinim djelatnostima i sektorima.pdf. Agregati nacionalnih računa Projekat mjerenja neobuhvaćenih ekonomskih aktivnosti (NOE) procjenama BDP-a Aktivnost: Mjerenje neobuhvaćenih ekonomskih aktivnosti (NOE) u BiH uključuje sve faze Eurostat . administrativnih i institucionalnih izvora kao i drugih informacija. Cilj ovog projekta je da identifikuje probleme koji uzrokuju da određene ekonomske aktivnosti ostanu statistički neobuhvaćene. Glavna 2 Agencija za statistiku BiH: Statistički program BiH za period 2005-2008 (dio Ekonomske statistike).2007. Uz primjenu tehnika za korigovanje podataka nacionalnih računa poduzeće se koraci koji će inicirati bazne statistike da u obuhvat uključe sve aktivnosti koje su bile neobuhvaćene ili podcjenjene.izrada kompletnog seta iz kategorije tekućih računa i d) izrada metodologije za sastavljanje pojedinih računa i procjenu agregata.20-25. b) revizija podataka za godine unazad i izrada nove serije podaraka. Tokom realizacije Statističkog programa 2005-2008 planira se: a) prvo. a kasnije u okviru redovnih zadataka. Proces primjene metodologije Evropskog sistema nacionalnih računa je postepen i zasniva se na velikom broju uređenih i harmonizovanih statističkih podataka iz baznih statistika.11. str. c) postepeni razvoj nacionalnih računa po ESA redoslijedu. Ciljevi: Podaci obuhvataju cijelu ekonomiju.finansijski. 07. sektor vlade. Kompilaciji nacionalnih računa prethodi detaljna analiza svih mogućih izvora podataka.sektor domaćinstva). Učesnici: Institucionalne jedinice iz svih institucionalnih sektora (nefinansijski. tj. Rad će se bazirati na primjeni sistematičnog pristupa u identifikaciji NOE uz korištenje najboljih praktičnih rješenja u mjerenju NOE.bhas. eksperimentalno kompiliranje novih računa. Projekat će se odvijati u skladu sa preporukama iz Priručnika za mjerenje NOE (OECD. tj. IMF i ILO). stalno mjerenje dostignutog napretka u odnosu na primjenu SNA/ESA koncepta i metodologije. mart 2005.OECD Projekta predviđenog za mjerenja NOE u drugim zemljama. Sistematsko unapređenje poslovnih statistika koje će dovesti do poboljšanja obuhvata i kvaliteta statističkih podataka je osnovni cilj. neprofitne institucije koje služe domaćinstvima.

Obračun dodane vrijednosti za homogene aktivnosti i homogene kategorije proizvoda i usluga umjesto obračuna na bazi podataka za institucionalne jedinice (preduzeća). kompilacija BDP-a po rashodnom metodu. potrošnja fiksnog kapitala. sektor domaćinstva). rashodi za finalnu potrošnju ukupne vlade. bruto investicije u stalna sredstva. Agregati nacionalnih računa Godišnji Bruto domaći proizvoda po rashodnoj metodi. neto operativni višak).pretpostavka Projekta je da greške u nacionalnim računima nastaju zbog grešaka u sistemu prikupljanja baznih podataka. Učesnici: Institucionalne jedinice iz svih institucionalnih sektora (nefinansijski. 9 . Agregati nacionalnih računa Projekat obračuna imputirane stambene rente u BDP Aktivnost: Procjena imputiranog outputa. bruto operativni višak. izrada računa proizvodnje (output. međufazne potrošnje i dodane vrijednosti za usluge stanovanja u stanovima nastanjenim njihovim vlasnicima. Inkorporacija NOE mjerenja u GDP procjene i unapređenje izvora podataka. tekuće cijene Aktivnost: Procjena komponenti za obračun BDP-a po rashodnoj metodi (rashodi za finalnu potrošnju domaćinstava. sektor vlade. Kompilacija BDP-a po proizvodnoj metodi. Podaci obuhvataju cijelu ekonomiju. tekuće cijene Aktivnost: Analiza podataka za obračun dodane vrijednosti i drugih ekonomskih kategorija uključujući i korektivne stavke za obračun BDP-a. promjene na stanju zaliha. finansijski. neprofitne institucije koje služe domaćinstvima. Učesnici: Svi stanovi nastanjeni njihovim vlasnicima Cilj: Puna primjena SNA/ESA metodologije u kompilaciji BDP i obuhvatanje svih ekonomskih aktivnosti koje spadaju unutar proizvodne granice po tom konceptu. porezi/subvencije na proizvodnju i uvoz. Cilj: Puna primjena SNA/ESA metodologije u kompilaciji BDP i obuhvatanje svih ekonomskih aktivnosti koje spadaju unutar proizvodne granice po tom konceptu. međufazna potrošnja i dodana vrijednost). upoređivanje sa BDP izračunatom po proizvodnom metodu i međusobno usaglašavanje. Agregati nacionalnih računa Godišnji Bruto domaći proizvod po proizvodnoj metodi. izrada računa stvaranja dohotka (naknade zaposlenim. pa je zato baziran na detaljnom okviru za identifikaciju izvora i uzroka problema kao i na aktivnostima za njihovo korigovanje. neto nabavke dragocjenosti i neto izvoz roba i usluga).

neprofitne institucije koje služe domaćinstvima. b) Redovna procjena rashodnih agregata i BDP-a na godišnjem nivou u cijenama prethodne godine do kraja 2008 Računi za institucionalne sektore Početak rada na uspostavljanju sektorskih računa . stalne cijene Aktivnost: Preračunavanje rashodnih agregata BDP-a u stalne cijene prethodne godine.Ciljevi: a) Eksperimentalna procjena pojedinih rashodnih kategorija i eksperimentalna kompilacija rashodnog BDP na godišnjem nivou do kraja 2006. Ciljevi: a) Eksperimentalna procjena rashodnih agregata i BDP-a na godišnjem nivou u cijenama prethodne godine do kraja 2007.metodološki rad Aktivnost: Analiza i preračunavanje podataka za ekonomske kategorije (kompletan set tekućih računa) pojedinačno po institucionalnim sektorima i za ukupnu ekonomiju. sektor vlade. b) Redovna procjena dodane vrijednosti i BDP-a na godišnjem nivou u cijenama prethodne godine do kraja 2006. b) Osiguravanje redovnih izvora podataka za rashodni BDP i početak redovne kompilacije rashodnog BDP na godišnjem nivou do kraja 2007. finansijski. Ciljevi: a) Eksperimentalna procjena dodane vrijednosti i BDP-a na godišnjem nivou u cijenama prethodne godine do kraja 2005. stalne cijene Aktivnost: Obračun BDP-a po proizvodnom pristupu u stalnim cijenama (cijene prethodne godine). Agregati nacionalnih računa Godišnji Bruto domaći proizvod po proizvodnoj metodi. izračunavanje vrijednosnih pokazatelja u cijenama prethodne godine i indeksa obima za pojedine rashodne kategorije uz korištenje odgovarajućih indikatora za deflacioniranje ili ekstrapoliranje tekućih vrijednosti. obračun po pojedinim djelatnostima (na najnižem mogućem nivou) po mogućnosti primjenom metode dvostruke deflacije ili ekstrapolacije na output i međufaznu potrošnju uz korištenje odgovarajućih indikatora Učesnici: Institucionalne jedinice iz svih institucionalnih sektora (nefinansijski. Analiza potrebnih podataka iz dopunskih izvora i iznalaženje rješenja i metoda za njihovo pribavljanje 10 . Agregati nacionalnih računa Godišnji Bruto domaći proizvod po rashodnoj metodi.Podaci obuhvataju cijelu ekonomiju. sektor domaćinstva).

Tabele primarnih inputa pokazuju stvaranje dodane vrijednosti i komponente dodane vrijednosti po djelatnostima. Računi stvaranja dohotka. tabela upotrebe i tabela primarnih inputa ili tabela dodane vrijednosti.Učesnici: Institucionalne jedinice iz svih institucionalnih sektora (nefinansijski sektor. sektor domaćinstva. Tabele upotrebe sastoje se od tabela međufazne potrošnje po robama i djelatnostima i tabela finalne potražnje po tipovima potražnje i robama. 11 .output tabele. Podaci obuhvataju institucionalne jedinice u cijelojekonomiji. Finansijski sektor. Cilj: Metodološki rad i uspostava sistema tabela ponude i upotrebe kao osnove za kasnije input . sektor neprofitnih institucija koje služe domaćinstvima. Cilj: Početak rada na sastavljanju tekućih računa (Proizvodni računi. sektor ukupne vlade. Tabele ponude i upotrebe. treba da služe kao sredstvo za dostizanje potpunosti i boljeg kvaliteta baznih statistika. sektor inostranstva). Tabele ponude/upotrebe i input/output tabele Početak rada na uspostavljanju tabela ponude i upotrebe . takođe.metodološki rad Aktivnost: Set tabela ponude i upotrebe sastoji se od: tabela ponude. Računi raspodjele primarnog dohotka. Tabele ponude prikazuju ponudu dobara i usluga iz domaće proizvodnje i uvoza. One treba da služe kao baza za kompilaciju godišnjih računa i obezbjeđenje pondera za indekse cijena i procjene agregata nacionalnih računa u stalnim cijenama. finansijski sektor. Sektor ukupne vlade. Računi sekundarne distribucije dohotka i Računi upotrebe dohotka) za slijedeće sektore: Nefinansijski sektor. Sektor domaćinstava i Sektor neprofitnih institucija koje služe domaćinstvima i Sektor inostranstva).