1.

UGOVOR O PRODAJI

1. POJAM UGOVORA O PRODAJI Ugovorom o prodaji obavezuje se jedna ugovorna strana (prodavac ) drugoj strani (kupcu) predati odredjenu stvar ili pribaviti neko pravo, a kupac se obavezuje prodavcu platiti cijenu. Ako prodavac prodaje neko pravo, a za vrsenje tog prava potreban je posjed stvari, obavezan je kupcu predati i tu stvar. Ugovor o prodaji predstavlja pravni osnov za prenos prava vlasnistva. Za sticanje prava vlasnistva na kupljenom predmetu pored pravnog osnova potreban je i valjan nacin sticanja, koji se ogleda u predaji predmeta ugovora. Kod pokretnih stvari nacin sticanja vlasnistva je tradicija, kod nekretnina upis u zemljisne knjige, kod trazbina notifikacija, a kod vrijednosnih papira predaja i dr, zavisno od objekta ugovora.

2. KARAKTERISTIKE UGOVORA O PRODAJI a ) konsenzualan ugovor, s obzirom da se smatra zakljucenim u trenutku postizanja saglasnosti ugovaraca o bitnim elementima: predmetu i cijeni. Za nastanak ugovora se ne trazi ispunjenje odredjene forme niti predaja predmeta ugovora. Predaja predmeta je akt izvrsenja ugovora. Isplata cijene se takodjer smatra aktom izvrsenja, a ne zakljucenja ugovora; b ) neformalan ugovor, izuzev kad se radi o prodaji nekretnina. U tom slucaju mora biti zakljucen u pismenoj formi; c ) dvostrano obavezan ugovor, jer iz ovog ugovora za obje strane nastaju prava i obaveze i to tako sto obavezi jedne strane odgovara pravo druge strane i obratno; d ) ekvivalentan, a rijetko aleatoran ugovor. Zakljucenjem ugovora ugovaraci znaju svoja prava i obaveze, tj. znaju sta jedan drugom trebaju dati kao ekvivalent za ono sto primaju. Ugovor o prodaji se moze zakljuciti i kao aleatoran, gdje je kupac obavezan platiti odredjeni pausalni iznos bez obzira koliko se dobiti kupljenih stvari za taj novac (vocnjak); e ) kauzalan ugovor, jer kauza tj. cilj obvezivanja postoji na strani prodavca i kupca. Kauza obvezivanja prodavca je da za prodati predmet dobije odredjenu kolicinu novca, a kauza kupca je da stekne pravo vlasnistva na kupljenom predmetu.

3. RIZIK PROPASTI ILI OSTECENJA STVARI Vrijeme zakljucenja ugovora o prodaji i vrijeme predaje predmeta ugovora je cesto odvojeno. Kad se ta dva momenta vremenski ne poklapaju, moguce je da od momenta zakljucenja ugovora do predaje stvari ista bude slucajno unistena ili znatnije ostecena. Pod slucajnom propascu ili ostecenjem stvari se podrazumijevaju oni slucajevi kad za propast ili ostecenje stvari nisu odgovorni ni kupac ni prodavac. Prodavac snosi rizik slucajne propasti ili ostecenja stvari sve dok je ne preda kupcu.Moguce je da predmet propadne ili bude ostecen uslijed vise sile za koji ne odgovara nijedna strana. Ako je u pitanju zamjernjiva stvar, prodavac se ne oslobadja obaveze, a ako je predmet ugovora individualno

1

odredjena stvar, prodavac se oslobadja svoje obaveze i nece biti duzan kupcu nabaviti drugu stvar. U tom slucaju, prodavac nema pravo traziti isplatu cijene od kupca.Ako individualno odredjena stvar slucajno bude ostecena prije predaje, kupac moze da bira, da li da ostane kod ugovora i zahtijeva snizenje cijene, ili da odustane od ugovora i ako je platio cijenu, da trazi njen povrat.Momentom predaje stvari kupcu, na njeg prelazi rizik slucajne propasti stvari. Ako ugovaraci nisu nista posebno ugovorili a prodatu stvar je potrebno transportovati, momentom predaje stvari prevoziocu, rizik propasti snosi kupac.Ako prodavac nije uspio predati stvar zbog tog sto se kupac nalazio u zakasnjenju u pogledu prijema stvari, tad rizik slucajne propasti prelazi na kupca u momentu kad je on dosao u zakasnjenje. Ponekad je prodavceva obaveza takve prirode da on ne moze izdvojiti dio stvari odredjenih po rodu, i tad je dovoljno da je prodavac izvrsio sve ptorebne radnje za preuzimanje stvari i da je o tome obavijestio kupca. Od tog momenta rizik propasti snosi kupac.Ova pravila su dispozitivne prirode i ugovaraci svoju odgovornost za slucajnu propast ili ostecenje stvari mogu i drugacije urediti.

4. BITNI ELEMENTI UGOVORA a ) Predmet ugovora o prodaji Predmet prodaje su stvari i prava. Da bi stvar bila predmet, ona mora biti u prometu, jer predmet prodaje ne mogu biti stvari koje nisu u prometu kao npr. parkovi ili rijeke. U slucaju prodaje stvari van prometa, ugovor je nistav. Predmet prodaje postoji u momentu zakljucenja ugovora. Izuzetak postoji u pogledu buduce stvari, a to je stvar koja u momentu zakljucenja ugovora ne postoji, ali se moze pretpostaviti da ce do vremena izvrsenja ugovora postojati. Buduca stvar se moze ugovoriti na dva nacina, prvo kao komutativan (ekvivalentan) ugovor i tad je kupac obavezan isplatiti cijeni samo ako stvar zaista i nastane (ugovor pod odgodnim uslovom). Drugo, prodaja kao aleatoran ugovor, gdje kupac kupuje buducu stvar bez obzira da li ce nastati i u kojoj kolicini. Kupac placa dogovorenu cijenu, bez obzira koliko ce stvari zaista i nastati (kupovina nade). Predmet prodaje moze biti i tudja stvar, tj. prodavac se moze obavezati kupcu da se mu nabaviti stvar koju on trenutno nema u vlasnistvu, ali ce je nabaviti do momenta izvrsenja ugovora. Ako mu to ne uspije, bit ce duzan kupcu naknaditi stetu zbog neispunjenja ugovora.Kupac ima pravo na naknadu stete ako je bio savjestan, tj. ako nije znao niti je morao znati da prodavac prodaje tudju stvar. Predmet ugovora o prodaji mogu biti i prava i to: stvarna prava, trazbena, autorska, prava industrijskog vlasnistva. Predmet prodaje ne mogu biti cisto licna prava (izdrzavanje), jer su ona vezana za licnost i ne mogu se dalje ustupati, pa ni prodavati trecim licima. Predmet prodaje ne mogu biti ni sporedna prava (hipoteka) jer ona dijele sudbinu glavnog prava. b ) Cijena Cijena je novcana naknada koju kupac placa prodavcu za stvar koju od njeg kupuje. Cijena mora biti izrazena u novcu, jer je ona novcani ekvivalent za prodati predmet ugovora. Cijena je protuvrijednost za ustupljenu stvar. Ako je ocigledno da cijena ne predstavlja ekvivalent, ostecena strana moze traziti

2

ponistenje ugovora zbog prekomjernog ostecenja ili zbog tog sto se radi o zelenaskom ugovoru.Cijena mora biti odredjena ili najmanje odrediva, a odredjena je ako je utvrdjena u jednom fiksnom iznosu.Kod ugovora o privredi, ugovor je valjan i bez odredjivanja cijene, jer je kupac duzan platiti cijenu koju je prodavac redovno naplacivao u vrijeme zakljucenja ugovora.Pravilo je da cijenu odredjuju ugovaraci, ali se moze to povjeriti i trecem licu, koje je ne smije odrediti protivno nacelu savjesnosti i postenja. Ako trece lice nece ili ne moze ugovoriti cijenu, a ugovaraci se naknadno ne sporazume, smatra se da je ugovorena razumna cijena. Razumna cijena je tekuca cijena u vrijeme zakljucenja ugovora, a ako se ne moze utvrditi onda je sud utvrdjuje prema okolnostima slucaja.Ako je ugovorom odredjivanje cijene ostavljenom na volju jednom ugovaracu, takva odredba ne proizvodi dejstvo i kupac je duzan platiti cijenu kao u slucaju kad cijena nije odredjena.Cijena moze biti propisana od nadleznog organa za odredjene vrste proizvoda, i tada kupac duguje propisanu a ne ugovorenu cijenu, ako je ugovorena veca od propisane.

5. OBAVEZE PRODAVCA

a ) Predaja predmeta prodaje Prodavac je duzan predati stvar koja je predmet ugovora i to u ispravnom stanju i zajedno s njenim pripacima, jer pripadak prati sudbinu glavne stvari.Ako nije nista ugovoreno, pravilo je da plodovi nastali prije roka predaje pripadaju prodavcu, a svi plodovi koji nastanu poslije moraju biti predani kupcu.Mora se razlikovati da li se radi o predaji pokretnih ili nepokretnih stvari.Kod pokretnih stvari najcesci nacin predaje je fakticka predaja, iz ruke u ruku. Predaja moze biti i simbolicna, gdje se ne vrsi predaja stvari, vec odredjeni predmeti koji simboliziraju sam akt predaje, a bez kojih je upotreba stvari nemoguca. Predaja kratkom rukom postoji u slucajevima kad kupac vec posjeduje kupljenu stvar, ali po nekom drugom osnovu.Kod constitutum possessorium prodavac ne vrsi predaju stvari kupcu, nego prodata stvar i dalje ostaje u njegovom posjedu po drugom pravnom poslu.U slucaju nepokretne stvari, pravo vlasnistva se stice upisom u zemljisnu knjigu.Kad se radi o prodaji prava, samim zakljucenjem ugovora se prenose prodata prava. Prijenos prava se realizira ugovorom o ustupanju (cesijom) zaodjevenom u ugovor o prodaji.Moze se desiti da prodavac jedno pravo proda istim licima. To pravo ne pripada prvom kupcu nego onom o kojem je duznik prvo obavijesten da mu je prodavac ustupio svoje pravo.Prodavac je duzan predati stvar kupcu u vrijeme i na mjesto predvidjeno uovorom. Ako vrijeme nije odredjeno, prodavac je duzan izvrsiti predaju stvari u razumnom roku poslije zakljucenja ugovora. Ako mjesto nije odredjeno ugovorom, primjenjuje se zakonsko dispozitivno pravilo po kojem se predaja stvari vrsi u mjestu prodavceva prebivalista. Ugovaraci su u pravilu svoje obaveze duzni istovremeno ispuniti. b ) Odgovornost za materijalne nedostatke Da bi prodavac odgovarao za postojanje materijalnog nedostatka, moraju se kumulativno ispuniti sljedeci uslovi: 1. 2. 3. 4. da postoji materijalni nedostatak da je taj nedostatak skriven da je on postojao u momentu prelaza rizika da je kupac blagovremeno o njemu obavijestio prodavca

3

isporuke druge stvari.O skrivenim nedostacima kupac mora obavijestiti prodavca u roku od 8 dana od dana kad je nedostatak otkrio.stvar nema potrebna svojstva za narocitu upotrebu ( u slucaju spora da li je stvar kupljena za narocitu upotrebu. 3.stvar nema potrebna svojstva za redovnu upotrebu ili za promet. Prodavac nece odgovarati za nedostatke koji se pojave po proteku pola godine.stvar nema svojstva i odlike koje su izricito ili precutno ugovorene. Prodavac ce odgovarati za skriveni nedostatak bez obzira na savjesnost. 1. da ugovorom nije iskljucena odgovornost prodavca za materijalne nedostatke stvari. kupac ce snositit posljedice svog propusta.5. osim ako mu je taj nedostatak bio poznat ili mu nije mogao ostati nepoznat. Ako nije upotrijebio uobicajenu paznju.poziv prodavcu da pregleda stvar. . odnosno propisane. kupac mora odmah obavijestiti prodavca o nedostacima. Odgovornost prodavca za nedostatke stvari nije iskljucena ugovorom Ugovorna odredba o ogranicenju ili iskljucenju prodavceve odgovornosti bice nistava ako je tu odredbu prodavac nametnuo koristeci se svojim monopolskim polozajem ili je znao da stvar ima nedostatke a o tome kupca nije obavijestio. Nedostatak u momentu prelaza rizika U momentu predaje stvari prelazi i rizik za propast stvari. 4.Prodavac ne odgovara za materijalne nedostatke na stvari kad je ta stvar prodata na prinudnoj javnoj prodaji. rokovi pocinju teci od predaje popravljene stvari. tj. Prodavceva odgovornost se moze ugovorom i pojacati.Ako je zbog nedostatka doslo do popravke stvari. ako prodavac izjavi da stvar nema nedostatke. Kupac obavijestio prodavca o nedostatku Kupac je duzan obavijestiti prodavca u zakonom predvidjenom roku.opis nedostatka koji mora biti dovoljno konkretiziran. te je potrebno da u tom momentu stvar ima nedostatak kako bi se kupac mogao obratiti prodavcu za zastitu svojih prava. 2. istu pregledati i o vidljivim nedostacima obavijestiti prodavca u roku od 8 dana od dana saznanja za njihovo postojanje. Nedostatak skriven Nedostatak je skriven kad ga kupac prema redovnom toku stvari i sa uobicajenom paznjom pri pregledu stvari nije mogao uociti.namjeru kupca da ce se sluziti nekim od svojih prava. Materijalni nedostatak postoji ako: . a kod ugovora o privredi bez odgadjanja. Kod obligacione (gradjanske) prodaje kupac je duzan. Ako su pregledu stvari prisutna oba ugovaraca. . .stvar nije jednaka uzorku ili modelu. ako su oni bili poznati kupcu ili mu nisu mogli ostati nepoznati. bez odgadjanja. 5.Ako je kupac blagovremeno i uredno obavijestio prodavca o nedostacima na prodatoj stvari moze: 4 . Kupceva mogucnost isticanja prigovora povodom skrivenih nedostataka ogranicena je objektivnim rokom od 6 mjeseci od predaje stvari. tj. Prodavac ne odgovara za nedostatke. po prijemu stvari. tad je kupac duzan obavijestiti prodavca o nedostacima odmah. Kod ugovora o privredi. Ali. . bez obzira da li je ili nije znao za postojanje nedostatka. Obavjestenje o nedostatku mora sadrzavati: . onda odgovara kupcu i za nedostatke koje je ovaj mogao uociti obicnim pregledom. . teret dokaza je na kupcu). a kasnije se to pokaze neistinitim. zamjene dijelova i slicno. da ne odobrava izvrsenu isporuku.

da je prodavac kupcu predao garantni list proizvodjaca. U slucaju manjeg popravka. d ) ako je kupac potrosio ili izmijenio jedan dio stvari u toku njezine redovne upotrebe.da je kupac pravilno upotrebljavao stvar.zahtijevati od prodavca snizenje cijene (ako ugovaraci ne postignu saglasnost o snizenju cijene.zahtijevati od prodavca ispunjenje ugovora (tako sto je kupac ovlasten od prodavca zahtijevati uklanjanje nedostatka ili predaju druge stvari bez nedostatka ). prodavac kupcu odgovara po dvije osnove: samostalno. 5 . Pod stetom se podrazumijeva i izmakla korist. izuzev u sljedecim slucajevima: a ) ako je stvar potpuno ili djelimicno propala ili ostecena zbog nedostatka koji opravdava raskid ugovora. gubi pravo da raskine ugovor zbog nedostatka stvari. Garancija za ispravno funkcioniranje stvari postoji paralelno i nezavisno od prodavceve odgovornosti za materijalne nedostatke. Znaci. . ili u vezi sa stvari npr. Kupac moze ne ostaviti naknadni rok u slucaju ako mu je prodavac nakon obavijesti o nedostacima saopcio da nece ispuniti ugovor. koji nije odredjen ali nije ni dug. ili ako iz okolnosti slucaja ocito proizlazi da prodavac ne moze ispuniti obavezu ni u naknadnom roku. po osnovu odgovornosti za materijalne nedostatke. Kupac koji nije u mogucnosti vratiti stvar u stanju u kojem ju je primio. . Cuvanje. garantni rok tece iznova. montaza ili prerada stvari i sl. e ) ako je ostecenje ili izmjena stvari bez znacaja. sa proizvodjacem po osnovu garancije za ispravno funkcioniranje stvari.izjaviti da raskida ugovor ( kupac koji zeli raskinuti ugovor obavezan je prodavcu ostaviti naknadni primjereni rok za ispunjenje. u svakom od ovih slucajeva ima i pravo na naknadu stete (steta moze biti na stvari. Da bi kupac mogao pozvati na odgovornost prodavca ili proizdvodjaca stvari. to ce utvrditi sud onda). . Garancija za ispravno funkcioniranje prodate stvari Prodavac i proizvodjac su odgovorni kupcu za ispravno funkcioniranje prodate stvari. ). Raskid ugovora djeluje ex tunc i svaka strana ima pravo traziti od druge vracanje datog). garantni rok se produzava onoliko koliko je trajao taj popravak. Ali ako je izvrsena zamjena stvari ili je stvar bitnije popravljena.da se nedostatak na stvari pojavio u toku trajanja garantnog roka. b ) ako je stvar propala ili ostecena zbog dogadjaja koji ne potjece od kupca niti od lica za koje on odgovara. moraju se kumulativno ispuniti sljedece pretpostavke: . . c ) ako je stvar propala ili ostecena uslijed obaveze kupca da istu pregleda. uskladistenje. i solidarno.

kupcu u potpunosti oduzelo kupljenu stvar. Nesavjestan kupac koji je znao za mogucnost da mu stvar bude oduzeta ima pravo zahtijevati vracanje. prodavac odgovara za evikciju i kad je kupac obavijesten o postojanju nedostatka. da li je n znao ili ne o postojanju prava trecih lica nije od znacaja i on odgovara za pravne nedostatke. pravo plodouzivanja i pravo raspolaganja. Ako na stvari postoji neko pravo treceg lica koje iskljcuuje. Djelimicna evikcija postoji kad trece lice kupcu oduzme dio stvari ili ga svojim pretenzijama ogranicava u vrsenju vlasnickih ovlastenja na cijeloj stvari. Treca lica mogu kupca uznemiravati sudskim i vansudskim putem.Pravo kupca po osnovi pravnih nedostataka gasi se istekom godine dana od dana saznanja za postojanje prava treceg. stvar ne smije imati pravne nedostatke. Isplata cijene Kupceva glavna obaveza je isplata cijene kao novcane naknade za prodatu stvar. jer bi se u protivnom prodavac neosnovano obogatio. niti je pristao da uzme stvar opterecenu tim pravom. Da bi kupac kupljenu stvar mogao u potpunosti i nesmetano koristiti. ne uziva pravnu zastitu po osnovu evikcije. Odgovornost za pravne nedostatke se zove i zastita od evikcije. Isto vazi za mjesto isplate cijene. prodavac je duzan zastiti kupca od pravnog uznemiravanja trecih lica pod uslovom da kupac nije znao za postojanje tih prava. da bi se moglo govoriti o prodaji.Odgovornost za pravne nedostatke Pravo vlasnistva je stvarno pravo koje se zasniva povodom stvari. kupac je cijenu obavezan isplatiti odjednom i to prilikom prijema stvari. ali ako prodavcu nedostatak nije mogao ostati nepoznat. odnosno snizenje cijene.Medjutim. Preuzimanje stvari 6 . U ovom slucaju preteze prodavceva nesavjesnost. umanjuje ili ogranicava kupcevo pravo. Kupac je duzan cijenu isplatiti u ono vrijeme kad je to ugovorom odredjeno. ugovorna odredba o iskljucenju njegove odgovornosti ce biti nistava.Pravni nedostatak mora postojati prije nego sto je kupac stekao vlasnistvo na stvari.Kupac je duzan obavijestiti prodavca o uznemiravanju od strane trecih lica.Prodavac nece odgovarati za pravne nedostatke ako je ugovorom takva odgovornost iskljucena. Prije svega uznemiravanje kupca od strane treceg lica mora se zasnivati na nekom pravu tog treceg lica.Po svom obimu. a kupac pozvao prodavca da se u spor umijesa. ako je trece lice prije isteka tok roka pokrenulo spor. 6. ona mora biti slobodna od prava trecih lica.ali je potrebno sto prije moguce. trece lice je pravnim aktom. Savjesnost prodavca tj. Cijena se mora sastojati u novcu ili barem u najvecem dijelu u novcu. Prodavac odgovara za obe evikcije. OBAVEZE PRODAVCA 1. pravo kupca se gasi tek istekom 6 mjeseci po pravosnazno okoncanom sporu.Kupac mora biti savjestan i ona se odredjuje prema tome da li je morao znati za nedostatak. Ako nista nije ugovoreno. 2.Da bi prodavac odgovarao kupcu za pravne nedostake moraju se ispuniti odredjene pretpostavke. odnosno da je pravo treceg lica postojalo jos dok se stvar nalazila kod prodavca. tj. dok savjestan ima. Ali. evikcija moze biti potpuna i djelimicna. ali mu je prodavac obecao da ce oni biti uklonjeni pa se to ne desi. a obuhvata pravo upotrebe predmeta. Zako nne navodi rok u kojem je kupac duzan obavijestiti prodavca o postojanju pravnih nedostataka. Kupac koji je znao ili morao znati. Nesavjestan kupac nema pravo na naknadu stete. Kod potpune.

mjeru i druge pojedinosti kupac moze naknadno odrediti.S prijemom obavijesti pocinje teci rok od mjesec dana do kada prodavac moze izjaviti da za sebe zeli kupiti stvar. Ako stvar nije predata kupcu u posjed. Prodaja s pravom prece kupovine Ugovorom o prodaji se moze obavezati kupac da u slucaju ponovne prodaje istog predmeta o tome obavijesti prodavca te da ga ponudi da kupi stvar pod istim uslovima pod kojima ju je ponudio trecem licu.Ako kupac ipak proda stvar trecem licu. Ali ako je trece lice nesavjesno. prodavac je duzan cuvati stvar paznjom dobrog domacina. Autonomija volje ugovornih strana im ostavlja slobodu da ovo pravo ugovore i za neko trece lice. zakona ili testamenta. Ugovor se smatra zakljucenim u momentu postignute saglasnosti prodavca i kupca o predmetu ugovora i njegovoj cijeni. Prodavac mora voditi racuna o dvije vrste rokova.Pravo prestaje po proteku roka od 5 godina od zakljucenja ugovora. ugovor ce btii valjan i trece lice ce ostati vlasnikom stvari. u kojem mora obavijestiti kupca da koristi svoje pravo prece kupovine i taj rok tece od dana saznanja o namjeravanoj prodaji (subjektivni rok). nije znao o prodavcevom pravu. pa nakon roka ne vrati stvar prodavcu. sudbina tog ugovora zavisi od savjesnosti treceg lica. Ako kupac u utvrdjenom roku ne obavijesti prodavca ostajel i pri ugovoru. te ako vrati stvar nije obavezan navoditi razloge zasto odustaje od ugovora. smatra se da je ostao pri ugovoru.Za propast ili ostecenje stvari koja po zakljucenju ugovora nije predata kupcu. ili objektivnom od 5 godina od prijenosa vlasnistva na trece lice. U pitanju je obicno genericka stvar cija je vrsta i kolicina manje ili vise odredjena. Prodaja sa specifikacijom Ugovorom o prodaji sa specifikacijom daje se kupcu pravo da detaljnije precizira svojstva stvari koju kupuje. Ako je on savjestan tj. i zahtijevati da se njemu proda predmet u subjektivnom roku od 6 mjeseci. Prodavac se ne oslobadja obaveze predaje stvari. Rizik slucajne propasti stvari koja je predata kupcu radi probe snosi prodavac do momenta kad kupac izjavi da ostaje kod ugovora. a oblik. obaveza je prodavca da kupcu omoguci probu stvari. Za vrijeme kupceve (povjerilacke) docnje.Ali ako je stvar po zakljucenju ugovora predata kupcu da bi je isprobao. 3. dolazi u povjerilacku docnju. a kupac ce naknaditi stetu prodavcu. ne obavijestivsi prodavca koji ima pravo prece kupovine. bez obzira radi li se o pokretnoj ili nepokretnoj stvari.Kupac koji u predvidjenom roku ne izvrsi preuzimanje stvari. 7.Ako kupac u odredjenom roku ne 7 . Prodavcev interes je zasticen na taj nacin sto je kupac svoju specifikaciju obavezan dostaviti u odredjenom roku. odgovara prodavac.Pravo prece kupovine moze nastati na osnovu ugovora. 2. ali rizik slucajne propasti ili ostecenja snosi kupac. Kupovina na probu To je ugovor kod kojeg kupac uzima stvar pod uslovom da je isproba kako bi utvrdio da li ona odgovara njegovim potrebama. Pravo prece kupovine je pravo prodavca da jednostranom izjavom volje dovede do nastanka ugovora o prodaji i to pod istim uslovima pod kojim je kupac ponudio prodaju stvari trecem licu. Drugi rok je 5 godina (objektivni rok). Opstanak ugovora zavisi od volje kupca. ili do isteka roka. POSEBNE VRSTE UGOVORA O PRODAJI 1. Protekom ovih rokova pravo prece kupovine prestaje. smatra se da je odustao. prodavac ima pravo zahtijevati ponistenje ugovora. Prvi je 30 dana. jer u situaciji kad treba primiti prodavcevu stvar on istupa kao povjerilac.

strane moraju vratiti ono sto su po osnovu ugovora primili. Ako stvar slucajno propadne.izvrsi specifikaciju. Prodajni nalog Ugovorom o prodajnom nalogu.UGOVOR O RAZMJENI (ZAMJENI) Ugovorom o razmjeni obavezuje se svaki ugovarac prema svome saugovaracu da ce mu predati stvar koja se razmjenjuje tako da on stekne pravo vlasnistva na toj stvari. koje cine najmanje osminu cjelokupne prodajne cijene. prestaje i prodavcevo pravo vlasnistva na toj stvari. U slucaju raskida ugovora. koju mu je predao nalogodavac. prodavac moze jednostrano raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu stete ili da sam obavi specifikaciju prema onom sto mu je vec poznato o kupcevim potrebama. 4. Za slucajnu propast ili ostecenje stvari. prodavac ima ista prava kao povjerilac prema duzniku koji se nalazi u docnji. Predmet ugovora moze biti samo pokretna stvar. Ako kupac ostatak cijene isplati odjednom. Isplatom cijene kupac postaje i stvarni vlasnik stvari i to bez posebnog akta prodavca. Ako kupac ne isplati cijenu. Ako nista nije ugovoreno. a sve do momenta dok mu kupac u cjelosti ne isplati ugovorenu cijenu. to se radi bez ugovornih kamata i troskova. Ugovor mora sadrzavati odredbu da kupac moze odustati od ugovora ako to pismeno saopsti prodavcu u roku od 3 dana od potpisivanja isprave. njihov broj i rokovi. a ona kupac. a kupac se obavezuje u odredjenim vremenskim razmacima isplatiti ugovorenu cijenu. Prodaja s obrocnim otplatama cijene Ugovorom o prodaji sa obrocnim otplatama cijene obavezuje se prodavac kupcu predati pokretnu stvar i to prije nego sto mu cijena bude potpuno isplacena. Predmet ugovora moze biti samo pokretna stvar. ako nisu ugovorene vise od 4 rate. iznos pojedinih otplata. Ako se slucajno osteti. racunajuci i onu koja je izvrsena u casu zakljucenja ugovora. 6. Ovaj ugovor se cesto naziva i prodaja na kredit. 5. sa naknadnim rokom od 15 dana. jer je on jos uvijek vlasnik stvari. rizik snosi nalogodavac. Predmet razmjene mogu biti sve 8 . a kupac je obavezan isplatiti ugovorenu cijenu. ali i nakon tog ako bi kupac zakasnio s najmanje dvije uzastopne otplate. obavezuje se nalogoprimac da ce odredjenu pokretnu stvar. sa kupcem ugovori zadrzavanje prava vlasnistva i poslije predaje stvari kupcu. moze traziti isplatu cijelog preostalog iznosa cijene. kupac postaje vlasnik u momentu prijema stvari. Prodajni nalog se ne moze opozvati. prodati u odredjenom roku za odredjenu cijenu ili ce je u istom roku vratiti nalogodavcu. Moze zahtijevati ispunjenje ugovora ili izjaviti da raskida ugovor i zahtijevati naknadu stete.Umjesto raskida ugovora. Vracanje stvari moze ostvariti vlasnickom tuzbom. pored stvari i cijene su:ukupan iznos svih obrocnih otplata. Prodavac moze raskinuti ugovor ako kupac dodje u zakasnjenje s pocetnom otplatom.Za punovaznost ugovora se trazi pismena forma. smatra se da je nalogoprimac stvar kupio za sebe. Prodavac moze raskinuti ugovor kad kupac zakasni s isplatom samo jedne rate. Bitni elementi ugovora. Prodaja sa zadrzavanjem prava vlasnistva Postoji kad prodavac. prodajuci pokretnu stvar. kupac je duzan platiti prodavcu punu cijenu. 2. Ako ne uradi nista od tog.a ugovoriti se moze i pravo prodavca da zadrzi pravo vlasnistva do isplate cjelokupne cijene.Rizik slucajne propasti stvari do trenutka predaje snosi prodavac.

a potpisi ugovaraca ovjereni kod suda. 3. Predmet moze biti i buduca stvar. tj. takav ugovor je nistav. ali ne moze neka radnja (facere) ili uzdrzavanje od radnje (non facere). nego samo obeca predati poklon. druga strana moze raskinuti ugovor i traziti naknadu stete.Ugovor o poklonu je dvostrano pravni posao. Ukoliko je poklon ucinjen iz nedopustenih pobuda. te je po tome slican ugovoru o prodaji ili razmjeni. Ugovor je neformalan i konsenzualan. dolazi u duznicku docnju. Ugovor ce biti formalan kad se zamjenjuju nekretnine. u njegovoj namjeri da daruje poklonoprimca. tad ona moze zahtijevati da joj se vrati stvar koju je ona predala ili zahtijevati naknadu stete. zna obaveza poklonodavca. pa razlika predstavlja poklon. Od ovog pravila postoje izuzeci kod poklona s nalogom. Poklon ne postoji ni u slucajevima kad poklonodavac ispunjava neku moralnu obavezu. Strana koja ne preda stvar u vrijeme kad je na to bila obavezna. 2. mjesovitog i uzajamnog poklona. POJAM Ugovor o poklonu je takav ugovor kojim jedna ugovorna strana (poklonodavac) predaje drugoj ugovornoj strani (poklonoprimac) u vlasnistvo odredjenu stvar ili drugo imovinsko pravo.Odbijanje legata ili naslijedja se ne smatra poklonom. Druga strana ima pravo zahtijevati predaju stvari i naknadu stete zbog zakasnjenje. a druga strana sve to prihvata. Uzajamni poklon postoji kad poklonodavac daruje poklonoprimca pod uslovom da i ovaj njemu uzvrati poklon.UGOVOR O POKLONU 1. dok je testament jednostrani pravni posao. Poklon se daje tacno odredjenom licu pa ga mozemo svrstati u licne ugovore.Poklon je samostalan i kauzalan ugovor. u pravilu. bude oduzeta. preuzima obavezu izvrsiti nalozeno.Mjesovitim poklonom se obavezuju obje strane. poklonoprimac primajuci poklon s nalogom. Slicnost je u tom sto se vrsi ustupanje bez naknade. USLOVI ZA NASTANAK UGOVORA U POKLONU 1. Medjutim.Ako se desi da jednoj ugovornoj strani stvar koju je primila po ugovoru. jer se u vrijeme zakljucenja ugovora.a Ako duznik ni u naknadno ostavljenom roku ne ispuni svoju obavezu. odnosno na tom imovinskom pravu i to sve bez ikakve naknade.stvari koje se nalaze u promaetu. kao i prenosiva prava. Pismena forma se trazi u slucajevima kad poklonodavac ne preda odmah predmet. ili se obavezuje prenijeti joj vlasnistvo na toj stvari. 3. i tad mora biti u pismenoj formi. od cega zavisi i dejstvo samog poklona. taj poklon predaje poklonoprimcu. ali tako da je vrijednost uzajamnih davanja nejedna.Kod poklona s nalogom. Nase pravo zahtijeva ili pismenu ili realnu formu. i zakljucuje se obicnim sporazumom o bitnim elementima i bez posebne forme. Ugovor o poklonu je komutativan ugovor.Realna forma se javlja kad poklonodavac istovremeno sa obecanjem poklona.koji podrazumijeva saglasnu izjavu volja oba saugovaraca. Ugovor o poklonu je osnov sticanja prava vlasnistva. tad takav ugovor mora biti zakljucen u pismenoj formi. Davanje poklona se mora zasnivati na iskljucivoj volji poklonodavca. ali se od njih razlikuje po svojoj besplatnosti.Ugovor o poklonu je jednostrano obvezan i dobrocin ugovor.Ugovor o poklonu je formalan ugovor. Sposobnost ugovaraca 9 . ukoliko se radi o poklonu nekretnina. KARAKTERISTIKE UGOVORA O POKLONU Ugovor o poklonu se najcesce uporedjuje sa testamentom. Razlika je sto je ugovor o poklonu dvostrani pravni posao. Samo je poklonodavac duzan izvrsiti ono sto je obecao.

Potrebno je da poklonodavac ima potpunu poslovnu sposobnost i da moze slobodno raspolagati imovinom koju poklanja. Razlozi ugovaraca mogu biti oni koji su nastali njihovom voljom (sporazumni ili jednostrani raskid) i oni koji su predvidjeni zakonom. Poklon se moze opozvati iz zakonom predvidjenih razloga i to: a ) opoziv poklona zbog nezahvalnosti poklonoprimca. izjavom poklonodavcu raskinuti ugovor o poklonu i vratiti mu primljenu stvar. Namjera da se poklon ucini 4. ako ono nije vezano za licnost poklonodavca. Poklon moze primiti i poslovno nesposobno lice. 2.Poklonodavac odgovara za neispunjenje ili zakasnjenje ispunjenja svoje obaveze samo ako je postupao s umisljajem ili u krajnjoj nepaznji. Ugovor moze prestati poslije zakljucenja ali prije izvrsenja. jer ostvarenom zaradom maloljetnik moze slobodno raspolagati. niti zakonom zabranjeno ili se njegova priroda ne protivi prenosenju na drugog. koje on ima prema trecem licu. odnosno u formi javne isprave. uz uslov da je ugovor zakljucen u pismenoj formi. jer se taj ugovor ne moze zasnovati u realnoj formi. Obaveza poklonodavca zavisi od tog da li se radi o ugovoru o poklonu kod kojeg se stvar odmah predaje (realni poklon) ili se predaja samo obecava (obecanje poklona). 1. Plodovi koje je stvar dala od momenta zakljucenja do njene predaje pripadaju poklonodavcu. Osnovna obaveza poklonodavca je predaja predmeta poklona. Tako poklonodavac moze ugovorom na poklonoprimca prenijeti svoje potrazivanje. ali postoje izuzeci. Opoziv poklona od strane samih ugovaraca Ugovorne strane mogu saglasnim izjavama volja raskinuti ugovor o poklonu. Ako poklonodavac ipak ucini poklon.Predmet poklona moze biti i imovinsko pravo. OBAVEZE I ODGOVORNOST POKLONODAVCA Za poklonoprimca nastaje samo pravo. Pravo na opoziv mogu imati ugovaraci ili treca lica. takav ugovor zainteresirana lica (nasljednicni) mogu pobijati. ukoliko smatra da je povrijedjen interes tog lica. ne bi se moglo govoriti o sporazumnom raskidu. stvar se predaje s pripacima i plodovima koji su nastali poslije roka predaje. Poklonodavac ne odgovara za materijalne niti za pravne nedostatke poklonjene stvari. vec o vracanju stvari po osnovu novog ugovora o poklonu zakljucenog izmedju istih lica. 10 . Ako bi predmet vec bio predat u momentu zakljucenja ugovora. 5. OPOZIV I POBIJANJE POKLONA Jednom zakljucen i izvrsen ugovor o poklonu se ne moze opozvati. Moze biti i buduca stvar. povrede prava izdrzavanja ili povrede prava povjerilaca. Njegov zakonski zastupnik moze.Ako nije posebno ugovoreno. 3. a nema potpunu poslovnu sposobnost. ukoliko on nije predat prilikom zakljucenja ugovora. Postoji izuzetak u slucajevima kad maloljetnik koji je navrsio 15 godina zasnuje radni odnos. Treca lica ugovor mogu pobijati zbog povrede nuznog nasljednog dijela. Predmet poklona Predmet mogu biti sve stvari koje su u prometu.

a nema sredstava za ispunjenje povjeriocevih potrazivanja. Ugovor o poklonu s nalogom (donatio sub modo) U ugovoru o poklonu. Kod mjesovitog poklona imamo dva ugovora i to je jedan uvijek poklon. ugovor bi se mogao razdvojiti na dv a dijela. Ako je za izvrsenje naloga potrebno vise sredstava nego sto poklon vrijedi. teretni i besplatni. ali zauzvrat dobija novac ili drugu vrijednost i to na nacin da razlika izmedju vrijednosti dvije obaveze predstavlja poklon. Predmet naloga mora biti moguc. nagradni pokloni. ni pokloni ucinjeni iz zahvalnosti. poklonoprimac ce moze osloboditi nalozene duznosti vracanjem primljenog. te potom na svaki primijeniti propise koji se odnose na tu vrstu ugovora. kojom ce zahtijevati od poklonoprimca da izvrsi odredjenu radnju u korist poklonodavca ili nekog treceg lica.da ne postoje druga lica koja imaju obavezu izdrzavanja poklonodavca i da je predmet poklona u imovini poklonoprimca) c ) opoziv poklona zbog razvoda ili ponistenja braka. Ne mogu se pobijati prigodni pokloni. 2. teorija jedinstva cijeli ugovor posmatra kao cjelinu. poklonodavac moze unijeti klauzulu o nalogu ili teretu.) 6. Pobijanje poklona od strane trecih lica a ) pobijanje ugovora o poklonu u slucaju povrede nuznog nasljednog dijela (kad je ukupna vrijednost testamentalnog raspolaganja i poklona veca od raspolozivog dijela. poklona. Teorije: prema teoriji razdvajanja. c )pobijanje pravnih radnji poklonodavca (ako poklonodavac ucini poklon. Tuzba za pobijanje se podnosi u roku od 3 godine od dana preduzimanja pravne radnje koja se pobija. 2. Poklonoprimac se moze osloboditi obaveze vracanja poklona. pa cak da tu vrijednost i nadmasi. smatra se da je preduzeo pravnu radnju na stetu povjerioca. 11 . i on ima pravo na pobijanje tih radnji tj. Tako ce svaka strana morati vratiti ono sto je po osnovu takvog ugovora primila od druge strane. nasljednici mogu traziti vracanje poklona u roku od 3 godine od ostavioceve smrti) b ) pobijanje ugovora o poklonu zbog povrede zakonske obaveze izdrzavanja (lica koja bi poklonodavcevim postupcima bila ostecena imaju pravo traziti od poklonoprimca da on daje dopunu izdrzavanja). ako on povjeriocu ispuni obavezu. VRSTE UGOVORA O POKLONU 1. Potrebno je da sam poklonoprimac nije dosao u situaciju da nema sredstava za izdrzavanje. Mjesoviti poklon (negotium mixtum cum donatione) Postoji kad poklonodavac poklanja poklonoprimcu odredjenu stvar ili pravo. a drugi moze biti prodaja ili razmjena ili ugovor o dozivotnom izdrzavanju. Mjesoviti poklon se ne moze pobijati zbog prekomjernog ostecenja ali se moze opozvati iz razloga kao i svi drugi pokloni. te dopusten pravom i moralom.b ) opoziv poklona zbog osiromasenja poklonodavca (ako nema sredstava da izdrzava lica koja je po zakonu duzan izdrzavati. ukoliko su srazmjerni materijalnim mogucnostima duznika. Moguce je da vrijednost naloga dosegne vrijednost poklona. Pobijanje se vrsi tuzbom ili prigovorom.

Uzajamni poklon Kod ovog poklona obje strane se uzajamno.prema teoriji apsorpcije pravni posao se smatra poklonom kad je poklonjeno vise od polovine vrijednosti ugovora. Zakupodavac ustupa odredjenu stvar zakupcu na upotrebu i iskoristavanje. Ovdje poklonodavac zeli nagraditi konkretno drzanje poklonoprimca. Zakupnina moze biti novac ili druge zamjenjive stvari. pretpostavlja se nevaljanost cijelog. osnov stjecanja prava vlasnistva nad predatom stvari. 4. dok kupac nije. iskoristavanje stvari). U praksi je ponekad tesko odrediti o kojem ugovoru se radi. jer bi se u protivnom radilo o posluzi (posudbi). govori se o najmu. Zakup ima za predmet nepotrosnu stvar. jer se predaja predmeta poklona odlaze do trenutka smrti poklonodavca. Upotreba obuhvata i uzivanje stvari (pribiranje plodova. kvaliteta i kvantiteta. 4. te svaka strana vraca ono sto je primila od druge. a druga strana prima odredjenu protunaknadu za ustupljenu stvar. Nagradni poklon Kod ovog poklona poklonodavac je motiviran ranijim postupanjem poklonoprimca prema njemu. predmet zajma su zamjenjive i potrosne stvari dok predmet zakupa mogu biti individualno odredjene i u vecini slucajeva. dok prodaja ima i potrosnu i nepotrosnu. Dakle. nego je to pravni institut koji omogucuje upotrebu i iskoristavanje odredjene stvari ili prava. Zajam moze biti teretan i dobrocin. Ako besplatni dio ugovora bude doveden u pitanje. ako nije drugacije ugovoreno. Ugovor o poklonu za slucaj smrti (donatio mortis causa) To je takav ugovor o poklonu koji je zakljucen pod odloznim uslovom. dok prodavac na kupca prenosi pravo vlasnistva nad odredjenom stvari. Strana koja se obavezuje predati odredjenu stvar oznacava se kao zakupodavac. Iz ovog se da zakljuciti da postoje dva ugovora o poklonu i da su oba medjusobno uslovljena. i onda se mora istraziti volja ugovornih strana. nepotrosne stvari. obavezuju uciniti poklon. 3. a druga strana se obavezuje za to dati odredjenu naknadu. 12 . Tako je kupac duzan predmet vratiti. POJAM Ugovorom o zakupu obavezuje se jedna ugovorna strana predati drugoj strani odredjenu stvar na upotrebu. jedna drugoj. On je ovlasten potrositi tu stvar i zamijeniti je drugom iste vrste. Za njegovu valjanost trazi se forma javne isprave. za razliku od zakupa. bez prava pribiranja (civilnih ili prirodnih ) plodova. a druga strana koja daje naknadu zove se zakupac. Ugovor o zakupu nije osnov stjecanja vlasnistva nad odredjenom stvari. Ugovor o zajmu je. Ako se stvar daje samo na upotrebu. dok prodajna cijena se uvijek odredjuje u novcu. 5. Ugovor o zakupu razlikujemo od ugovora o prodaji.Ugovorom o zakupu jedna strana dobija potreban predmet na upotrebu za odredjeno vrijeme. Novcana naknada koju daje zakupac najcesce se naziva zakupnina. dok je zakup uvijek teretan.UGOVOR O ZAKUPU 1. Zajmoprimac nije obavezan zajmodavcu vratiti istu pozajmljenu stvar.

moguce je da ugovor sklopljen na odredjeno vrijeme bude presutno produzen.Kad se placa u obrocima.Ugovor o posluzi za predmet ima upotrebu odredjene stvari i vracanje te iste. BITNI ELEMENTI UGOVORA O ZAKUPU 1. Zakupnina moze biti odredjena u fiksnom iznosu ili u alikvotnom dijelu. a ako to ne urade. 2. Predmet mora biti moguc. ugovaraci unaprijed odredjuju period trajanja zakupa. kako bi zakupac mogao koristiti i ubirati plodove koje daje zakupljena stvar ili pravo. polugodisnje i godisnje placanje. Pravo upotrebe ovog predmeta nastaje momentom zakljucenja ugovora. OBAVEZE ZAKUPODAVCA 1. Iako zakupac nije vlasnik zakupljene stvari. dok poslugoprimac ne daje nikakvu naknadu. Zakljucuje se za relativno duzi vremenski period. Ugovorne strane mogu dogovoriti da zakupnina bude isplacena odjedanput ili u obrocima. kao i u zakupu. To je teretan ugovor. za razliku od zakupa stvari gdje zakupac stice pravo upotrebe momentom predaje predmeta zakupa. npr. Predmet zakupa mogu biti pokretne i nepokretne stvari.Kad je u pitanju zakup na odredjeno v rijeme.Predmet moze biti i odredjeno imovinsko pravo. 3. kvartalno. a zakup teretan ugovor. Trajanje zakupa Ugovor o zakupu se moze zakljuciti na odredjeno ili neodredjeno vrijeme. jer je za njegovo zakljucenje dovoljno da su se ugovaraci dogovorili o bitnim sastojcima ugovora. Zakupnina Ako ugovaraci ne bi ugovorili zakupninu. to ne bi bio ugovor o zakupu nego dobrocini ugovor. i mora biti odredjen ili odrediv. 2. Duzinu trajanja zakupa odredjuju ugovaraci. smatra se da je ugovor zakljucen na neodredjeno vrijeme. 3. Predaja stvari 13 . koja se najcesce odredjuje u novcu. pod odredjenim uslovima. ali ne mogu zahtijevati da tu visinu odredi sud. Pravo na licencu. moze se ugovoriti mjesecno. moze dati trecem licu u podzakup. mora biti res in commercium. To je i imenovan ugovor. ali i tudja stvar. Proizlazi da je zakup trajan ugovor. ali sada na neodredjeno vrijeme. Predmet zakupa Moze biti stvar ili neko imovinsko pravo. KARAKTERISTIKE UGOVORA O ZAJMU Ugovor o zakupu je dvostrano obavezan i konsenzualan ugovor. Tad se smatra da je zakljucen novi ugovor pod istim uslovima.Zakupnina je imovinska vrijednost.Predmet ugovora moze biti i buduca. on je. Medjutim. Razlika je u tom sto zakupac uvijek placa odredjenu naknadu za koristenje stvari. ali nema zapreke da se odredi i u drugim stvarim. 4. i u pravilu se daju nepotrosne i nezamjenjive stvari.Ugovor o zakupu sa neodredjenim vremenom trajanja prestaje otkazom. Tako je posluga dobrocin. Odredjivanje visine zakupnine ugovorne strane mogu prepustiti trecem licu.

Sve to vazi za pokretne stvari. Manji nedostaci se ne uzimaju u obzir. a u prvom redu zavisi od vrste stvari.Za vrijeme popravke stvari. Zakupodavac ce odgovarati ako je znao za postojanje nedostatka i namjerno nije obavijestio zakupca o tome. a i obavezan je zakupodavcu naknaditi svu stetu koju bi ovaj pretrpio. 4. Od momenta zakljucenja ugovora do predaje stvari. zakupac ima pravo na raskid ugovora ili snizenje naknade. znao za postojanje istih ili mu oni nisu mogli ostati nepoznati. ovaj se sa zahtjevom mora obratiti sudu radi prinudne predaje stvari. a zakupac bez nepotrebnog odgadjanja ne obavijesti zakupodavca. a nekretnine se predaju u mjestu gdje se nalaze. Tad zakupac nema pravo na naknadu stete.Ako stvar bude potpuno unistena. zakupac je duzan o tom bez odlaganja obavijestiti zakupodavca.Zakupac ima pravo zahtijevati od zakupodavca predaju predmeta zakupa u posjed. Ako je zakupac ostetio stvar svojom krivicom ili njegova pomocnika. u casu zakljucenja ugovora. zakupac moze raskinuti ugovor.Obaveza predaje stvari podrazumijeva poduzimanje takvih radnji kojima se zakupcu omogucava nesmetan posjed nad predmetom zakupa.Odredbe o zakupodavcevoj odgovornosti ugovaraci mogu sporazumno ograniciti ili iskljuciti. Teret dokazivanja postojanja nedostatka lezi na zakupcu. zakupodavac je duzan cuvati i odrzavati stvar s paznjom dobrog domacina. Za slucaj da stvar u momentu predaje nema potrebna svojstva.koji se javljaju kao redovni prilikom upotrebe stvari. Odrzavanje stvari Ako je potrebno izvrsiti popravke zakupljene stvari. objektivna nemogucnost. 3. mjesto predaje se odredjuje prema cilju odnosa. Odgovornost za pravne nedostatke Ako se ustanovi da trece lice ima valjan pravni osnov koji onemogucava zakupcu upotrebu i koristenje zakupljene stvari. Umjesto tog moze zahtijevati naknadu stete od zakupodavca. Zakupodavac je obavezan izvrsiti popravku stvari u svim onim situacijama kad je do ostecenja doslo bez zakupceve krivice.Ako nista nije ugovoreno. zakupac ima odredjena prava prema zakupodavcu. ili uzimajuci u obzir prirodu posla. Nacin predaje stvari se odredjuje ugovorom. stetne posljedice snosi zakupac.Ako se utvrdi da trecem licu pripada neko pravo koje sasvim iskljucuje 14 .Nistava je odredba ugovora kojom se ogranicava ili iskljucuje zakupodavceva odgovornost za nedostatke: ako je zakupodavac znao za nedostatke i namjerno propustio obavijestiti zakupca o njima. a on se ne moze utvrditi ni prema namjeni. zakupac ne moze traziti da mu zakupodavac umjesto te stvari da drugu iste vrste. padaju na teret zakupca. tad zakupac ima pravo traziti odmah predaju predmeta zakupa.Zakupodavac odgovara za nedostatke bez obzira jel znao ili ne za to. zavisno od tog koja prava pripadaju trecem licu. Vrijeme predaje se utvrdjuje ugovorm. 2. a ako bi to zakupodavac odbio. ili je to mjesto prebivalista zakupodavca.Zakupodavac nece odgovarati za materijalne nedostatke kad je zakupac. Ako se nedostatak pojavi. zakupac ne moze dobiti stvar u posjed ni prinudnim putem. ako je zakupodavac nametnuo odredbu o ogranicenju ili iskljucenju odgovornosti koristeci se svojim monopolskim polozajem. bit ce duzan o svom trosku popraviti stvar. ako je nedostatak takav da onemogucuje upotrebu zakupljene stvari. Ako nije ugovoreno moment predaje predmeta. Odgovornost za materijalne nedostatke Materijalni nedostatak na zakupljenoj stvari postoji u svim slucajevima kad nedostaci smetaju njenoj ugovorenoj upotrebi. Ako zakupodavac ne posjeduje stvar ili uopce nije vlasnik. Manji troskovi. tzv.ali ima svakako pravo na snizenje zakupnine razmjerno ogranicenju upotrebe stvari zbog tih popravaka.

izuzev onih ostecenja koja nastaju redovnom upotrebom stvari ili njezinom dotrajaloscu. Ali ce ugovor ostati na snazi ako zakupac isplati iznos duzne zakupnine prije nego sto mu otkaz bude saopcen. Ako zakupac i poslije opomene ne uskladi svoje ponasanje.Ako se utvrdi da trece lice djelimicno ogranicava zakupca. Vracanje predmeta zakupa Zakupac je zakupljenu stvar duzan vratiti neostecenju. ali uz pridrzavanje ugovorenog ili zakonskog otkaznog roka. za vrijeme trajanja zakupa otudji trecem licu. a na takva potrazivanja zatezna kamaza tece od momenta aktiviranja suda.pravo zakupca na upotrebu stvari. onda zakupac nema pravo zahtijevati predaju 15 .Ako zakupac povrijedi ovu obavezu i stvar ne koristi prema ugovoru. OBAVEZE ZAKUPCA 1.Ako zakupodavac nije predao zakupcu zakupljenu stvar. bit ce obavezan zakupodavcu naknaditi cjelokupno nastalu stetu. i otudji je trecem licu. 6. Placanje zakupnine Obaveza placanja zakupnine nastaje od momenta predaje predmeta zakupa. i to onako kako je zgovorom odredjeno. Ako je znao. a ne od momenta zakljucenja ugovora. on moze ugovor jednostranom izjavom volje otkazati. To znaci da pribavilac ne moze od zakupca zahtijevati da mu ovaj preda zakupljenu stvar prije isteka vremena za koje je zakup zakljucen. OTUDJENJE ZAKUPLJENE STVARI Moze se desiti da zakupodavac zakupljenu stvar. Zakupodavac ima pravo zakupljenu stvar prodati. 5. a zakupodavac je duzan naknaditi stetu zakupcu. zakupodavac moze jednostrano raskinuti ugovor bez ostavljanja otkaznog roka. duzan je zakupljenu stvar vratiti u ono stanje u kakvom je bila kad mu je predata u zakup. jer je on vlasnik te stvari. a ako je trece lice prije isteka tog roka pokrenulo spor. Ako je zakupac izvrsio promjene na zakupljenoj stvari tokom trajanja ugovora.Ako je to uradio. Zakupac je od momenta prijema stvari obavezan placati zakupninu bez obzira da li zakupljenu stvar koristi ili ne. ugovor o zakupu se raskida po zakonu. a prava i obaveze iz zakupnog odnosa nastaju izmedju tog treceg lica i zakupca. Ako je ugovor zakljucen na neodredjeno vrijeme. on ima pravo izbora: raskinuti ugovor ili zahtijevati snizenje zakupnine.Zakupodavac moze otkazati ugovor o zakupu ako zakupac ne plati zakupninu ni u roku od 15 dana posto ga je zakupodavac pozvao na placanje. Upotreba stvari prema ugovoru Pored tog sto je stvar duzan upotrebljavati u skladu s ugovorom ili u skladu s njenom namjenom.Pravo zakupca po osnovi pravnih nedostataka gasi se istekom roka od godine dana od dana saznanja za postojanje prava treceg. tada pribavilac stupa na mjesto zakupodavca. i to najcesce tako sto ce predmet zakupa prodati trecem licu. Zakupac odgovara za sva pogorsanja i kvarove na stvari. pravo zakupca se gasi tek istekom sest mjeseci nakon pravosnazno okoncanog spora. 3. i svakako naknadu stete. on stupa na mjesto zakupodavca. 2. U ovom slucaju sudska odluka ima konstituttivni ucinak i djeluje od momenta njezine pravosnaznosti. tad je bitno jel pribavilac znao za postojanje ugovora o zakupu ili nije. u onakvom stanju u kakvom ju je primio.Potrazivanje zakupnine zastarjeva u roku od 3 godine. a zakupac pozvao zakupodavca da se u spor umijesa. bez obzira sto je tu istu stvar vec dao zakupcu. i takvo potrazivanje predstavlja povremeno potrazivanja. a ako nije znao. zakupac mora zakupljenu stvar upotrebljavati kao dobar privrednik odnosno dobar domacin.

Zakupac tu ima polozaj zakupodavca i moze izdati cijelu stvar ili njen dio u podzakup.Ako duzina otkaznog roka nije odredjena ni ugovorom ni zakonom. zakupodavac odgovara za preuzimaoceve obaveze iz zakupa prema zakupcu. ali on moze biti i zakonom odredjeno. i potreban je protek vremena od prijema otkaza do prestanka ugovornog odnosa. 3. izuzev: ako je to zakonom ili ugovorom iskljuceno. PRESTANAK ZAKUPA 1. Tad se govori o podzakupu. zakupac je duzan zakupodavcu naknaditi stetu. Njihova volje ima prednost nad zakonom. ako postoje. ugovor prestaje po sili zakona. 8. primijenit ce se mjesni obicaji.Zakupac moze otkazati ugovor o zakupu bez ostavljanja otkaznog roka. Ako se na osnovu tih pravila ne moze odrediti duzina otkaznog roka. Prestanak zakupa uslijed smrti jedne ugovorne strane Ugovor o zakupu je obligacioni ugovor i smrcu jedne ili obiju ugovornih strana njihova prava i obaveze prelaze na nasljednike. U slucaju unistenja stvari ugovor o zakupu prestaje bez obzira da li je ta stvar propala zbog djelovanja vise sile ili krivicom jednog od ugovaraca. ako je davanje stvari u zakup uslovljeno zakupodavcevom saglasnoscu. ZOO dopusta zakupcu da moze dati stvar u podzakup. i to tako sto ce se odrediti najduze trajanje zakupa. moze prenijeti na trece lice. Prestanak zakupa zbog propasti stvari Ako je stvar u potpunosti unistena.Ugovor o zakupu zakljucen na neodredjeno vrijeme prestaje sporazumom ugovaraca ili otkazom. kao i vrijeme i nacin davanja otkaza. onda on iznosi 8 dana. U slucaju nedozvoljenog davanja zakupljene stvari u podzakup. U slucaju ostecenja zakupljene stvari od strane podzakupca. Zakupac ima pravo traziti naknadu stete od zakupodavca. Ako stvar propadne krivicom jedne ugovorne strane drugom ugovaracu pripada pravo na naknadu stete. a koje predstavlja pravo koristenja zakupljene stvari. PODZAKUP Zakupac. ako su zakupljene stvari opasne po zdravlje.zakupljene stvari od pribavioca.Sto se tice otkaznog roka. Ugovaraci mogu odrediti da se smrcu jednog ugovaraca smatra da ugovor prestaje postojati. Otkaz je jednostrana izjava volje kojom jedna strana prekida ugovorni odnos zakljucen na neodrejdeno vrijeme. 16 . U svakom slucaju. Zakupodavcu pripada i zahtjev za naknadu stete od zakupca. ako bi davanjem stvari u podzakup zakupodavac pretrpio stetu. 7. Taj vremenski period se zove otkazni rok. svoje pravo koje ima. 2. ugovaraci su potpuno slobodni da odrede duzinu trajanja. i to kao solidarni jemac. Prestanak zakupa protekom vremena Najcesce ugovaraci odredjuju trajanje ugovora. zakupodavac moze jednostrano raskinuti glavni ugovor o zakupu.

Od ovih ugovora se razlikuje po tome sto je zajmoprimac. Ovaj ugovor moze biti licni i nelicni. Ugovor o zajmu je trajan. razmjeni. najcesce. U vrijeme zakljucenja ugovora poznat je obim i medjusobni odnos ugovaraca. tako da ce on sam voditi racuna o licnosti druge ugovorne strane. i kolicine. radi se o teretnom zajmu. sto ugovor o zajmu svrstava u grupu komutativnih ugovora.Ugovor o zajmu je slican ugovorima o prodaji. Licni se najcesce odnosi na besplatan ili prijateljski zajam. samostalan. osnova sticanja prava vlasnistva nad predmetom ugovora. Ugovor o zajmu moze biti i teretan i dobrocin. Kod ugovora u privredi naknada se daje i u slucaju kad nije ugovorena. dok na predmetu zakupa zakupoprimac ima samo pravo upotrebe i iskoristavanja stvari. kauzalan a cesto i adhezioni ugovor. uz naknadu ili bez nje.Od ugovora o posluzi ugovor o zajmu se razlikuje po stom sto je predmet zajma zamjenjiva. a predmet zakupa. a druga strana se obavezuje da ce nakon izvjesnog vremena vratiti isti iznos novca ili istu kolicinu stvari iste vrste i kvalitete. odnosno istu kolicinu stvari iste vrste i kvaliteta. a ne pravo vlasnistva. U slucaju da zajmoprimac vraca samo istu kolicinu novca ili pozajmljenih stvari. ODNOS S DRUGIM UGOVORIMA Ugovor o zajmu se razlikuje od ugovora o zakupu po tome sto on za zajmoprimca predstavlja osnov sticanja prava vlasnistva nad predmetom zajma (pozajmljenim stvarima). dok je zakup uvijek teretan ugovor. 17 . poslije odredjenog vremena. kvaliteta. a neugovaranje naknade se smatra poklonom drugoj strani.To je i teretan i dobrocin ugovor.To je dvostrano obvezni ugovor. govori se o dobrocinom (besplatnom) zajmu. a obaveza zajmoprimca da poslije izvjesnog vremena vrati isti iznos novca.. sto znaci da je za njegov nastanak dovoljna saglasnost ugovaraca o bitnim sastojcima. Naknada kod ugovora o zajmu se oznacava kao kamata.5. POJAM I ZNACAJ Ugovorom o zajmu obavezuje se jedna strana da drugoj strani preda u vlasnistvo odredjeni iznos novca ili odredjenu kolicinu drugih zamjenjivih stvari. KARAKTERISTIKE UGOVORA Ugovor o zajmu je konsenzualan ugovor. a posluge nezamjenjiva stvar. jednostavan. Predmet zajma je uvijek zamjenjiva stvar. jer se obaveza zajmodavca sastoji u predaji odredjenog iznosa novca ili drugih zamjenjivih stvari. Ako je ugovoreno da zajmoprimac uz pozajmljeni predmet mora dati i naknadu.UGOVOR O ZAJMU 1. nezamjenjiva stvar. a ugovor o zajmu moze biti i teretan i dobrocin. 2. Kod teretnog zajma zajmodavcu je bitno da uz glavnicu dobije i naknadu (kamatu). jer je kao i ovi ugovori. 3. i poklonu. obavezan vratiti zajmodavcu stvar iste vrste.Naknada se nikada ne pretpostavlja i mora se posebno ugovoriti kad se radi o zajmu izmedju fizickih lica.Ugovor o posluzi je uvijek dobrocin.

Prema trajanju zajam moze biti kratkorocni (do 1 ili 2 godine). a zajam je konsenzualan i neformalan. rodu. koji se daju u svrhu izgradnje i opremanja investicionih objekata. razlikujemo dobrocine (besplatne ili lukrativne) i teretne (naplatne ili onerozne). javni i privatni. nakon dospijeca obaveze. bankarska garancija ). Znaci. Sto se tice subjektivnog uslova. kredit je strogo formalan ugovor i kao takav mora bit zakljucen u pismenoj formi.4. ili investicioni krediti. Iz ovakvog odredjenja predmeta ugovora razlikujemo novcani i naturalni zajam. zajam uz komisornu klauzulu. broju. Predmet zajma Predmet ugovora o zajmu je najcesce novac. Klauzula kojom povjerilac stice pravo vlasnistva na zalozenoj stvari. Nasuprot njima stoje nezamjenjive stvari. a samo predmet – kod besplatnog zajma. mjeri. jer povjerilac moze u dogovoru sa duznikom primiti nesto drugo a ne ono sto duznik zapravo duguje. personalni kredit (koji se korisniku daje s obzirom na dobro poznavanje njegovih imovinskih prilika) i pokriveni kredit (koji su realno. a ne prilikom nastanka ugovora. konsenzualan ili strogo formalan (pismeni) ugovor.Ako zajmoprimac nije 18 .Vrste zajma s obezbjedjenjem je i tzv. neiskustva. BITNI ELEMENTI UGOVORA O ZAJMU Bitni elementi ugovora o zajmu su: predmet i naknada – kod teretnog zajma. srednjorocni (do 5 godina) i dugorocni (preko 5 godina). Objektivni uslov pretpostavlja da izmedju obaveza ugovornih strana postoji jasno uocljiv nesrazmjer. predmet zajma su zamjenjive stvari koje su u prometu odredjene po vrsti. te da se svjesno koristi takvim njegovim polozajem. Prema obezbjedjenju obaveze vracanja. potrebno je da je zajmodavac svjestan nesklada izmedju vrijednosti uzajamnih obaveza i stanja u kojem je njegov ugovarac (stanje nuzde. U tom slucaju dolazi do zamjene ispunjenja. Kredit je jedna vrsta namjenskog zajma. dok je predmet ugovora o zajmu novac ili zamjenjive stvari. krediti mogu biti unutrasnji i medjunarodni. krediti mogu biti: blanko krediti (kad davalac kao pokrice ima samo obecanje korisnika da ce vratiti kredit). ako duznik ne ispuni svoju obavezu po dospjelosti. Medjutim. odnosno predaje stvari zajmoprimcu. Po svom predmetu zajam moze biti novcani i naturalni. lombardni kredit (s pokricem u vidu plemenitih metala.Najpoznatija vrsta zajma je ona koja se temelji naugovoru o kreditu. Prema izvorima sredstava. Ugovor o kreditu se od zajma razlikuje po tome sto je predmet kredita iskljucivo novac. moraju se kumulativno ispuniti dva uslova: objektivni i subjektivni. U ulozi zajmodavca kod kredita se pojavljuje banka. Prema namjeni krediti mogu biti: vezani krediti. Podvrste pokrivenih kredita su: hipotekarni kredit (kad pokrice postoji u formi hipotekarnog zalaganja nekretnina). lakomislenosti). a prema ekonomskom kriteriju potrosni (konsumptivni) i proizvodni (produktivni). a kod zajma to mogu biti i fizicka lica.Da bi postojao zelenaski ugovor o zajmu.Zajmodavac ne mora biti vlasnik stvari koja je predmet zajma u momentu zakljucenja ugovora. Pored novca tu moze biti i odredjena kolicina drugih zamjenjivih stvari.Zatim. ali mora steci vlasnistvo nad predmetom zajma do momenta izvrsenja. kojom se povjeriocu daje pravo da po dospjelosti duga postane vlasnikom zalozene stvari. je nistava. VRSTE ZAJMA U odnosu na formu zajam moze biti realan. dragocjenosti ili hartija od vrijednosti) i jamstveni kredit (koji se daje uz jemstvo najcesce banke – tzv. s povjeriocem sporazumije da stvar predatu u zalog prepusti povjeriocu umjesto dugovanog novca. nema smetnje da se duznik. 5. a nazivaju se i generickim stvarima. Prema postojanju ili nepostojanju naknade koja se duguje uz predmet zajma. odnosno dodatno obezbjedjeni). kad se kredit daje s namjenom kupovine roba i usluga kod samog davaoca.

jer je savjestan sticalac. tad je zajmodavac duzan predati zajmoprimcu predmet zajma. S druge strane. Nasuprot tome. zajmodavac je duzan predati pozajmljene stvari kad to zajmoprimac zatrazi. Kamata U pogledu zajmova zakljucenih u privredi zakonska je pretpostavka da zajmoprimac duguje kamatu i ako ona nije ugovorena. Kod zajma zakljucenog izmedju pojedinaca teretnost se mora izricito ugovoriti. Vrijeme trajanja zajma Vrijeme vracanja stvari najcesce se odredjuje ugovorom. a u svakom slucaju za godinu dana od dana sklapanja ugovora. nego je njezino placanje. ako zajmoprimac zna da je predmet tudja stvar. Tada zajmodavac snosi rizik slucajne propasti stvari. Od ugovorne treba razlikovati zakonsku (zateznu) kamatu. tad ona nije sporedna obaveza. Drugi slucaj je kad su se nakon zakjucenja ugovora pogorsale materijalne prilike. Ako vrijeme predaje zajma ugovorom nije odredjeno. tad ce on prijemom stvari postati i njihov vlasnik. Odgovornost za nedostatke stvari 19 . tad on postaje vlasnikom i od tog momenta snosi rizik slucajne propasti stvari. ako vrijeme nije odredjeno ugovrom. radi se o ugovoru na neodredjeno vrijeme.Zajmodavac moze u 2 slucaja odbiti izvrsenje obaveze predaje ugovora. koju duguje duznik novcane obligacije koji je zakasnio s njenim ispunjenjem. Kamata nije samo novcana naknada za pozajmljeno vec svaki visak iznad onog sto je zajmodavac dobio na ime zajma.Ako bi zajmoprimac ili neko drugi ponudio dovoljno osiguranje. i to zbog losih materijalnih prilika zajmoprimca. Zakonska kamata je moguca kod svih ugovora kod kojih se na strani duznika javlja obaveza predaje odredjene sume novca. i tad se radi o zajmu zakljucenom na odredjeno vrijeme. To ce biti slucaj kad se pokaze da su materijalne prilike zajmoprimca bile takve da je neizvjesno hoce li on moci vratiti stvar.OBAVEZE UGOVORNIH STRANA Obaveze zajmodavca Predaja obecanih stvari U situaciji kad zajmodavac preda odredjenju stvar zajmoprimcu da je ovaj proda i naplacenu cijenu zadrzi kao zajam moze se desiti da stvar propadne kod zajmoprimca prije nego sto je on uspije prodati. tad je on nesavjestan posjednik tudje stvari i na zahtjev vlasnika ce mu morati vratiti te stvari. a zajmodavac to nije znao.Kad zajmoprimac primi predmet zajma. pa duznik zakasni s ispunjenjem svoje obaveze. u vrijeme zakljucenja ugovora. pored predmeta vracanja zajma druga osnovna obaveza zajmoprimca.znao niti je morao znati da je predmet tudja stvar. a ta propast nastupi bez zajmoprimceve krivice. 6. Tad je zajmoprimac duzan vratiti zajam po isteku primjerenog roka. Ako se ugovori kamata. Pravo zajmoprimca da zahtijeva predaju odredjenih stvari zastarijeva za 3 mjeseca od dolaska zajmodavca u zakasnjenje. koji ne moze biti kraci od dva mjeseca racunajuci od dana kad je zajmodavac trazio vracanje zajma.Zajmodavac je predmet zajma obavezan predati u ono vrijeme i na onom mjestu kako je to ugovorom odredjeno.

koji od zajmoprimca moze zahtijevati vise od onog sto mu je na ime zajma predao. a porast (deflacija. Ako bi ugovaraci naknadno ugovorili naknadu takav dogovor bi bio valjan. koja se mjeri spram zlata. ali to vise ne bi bila posluga nego drugi teretan ugovor. Tada promjene ne bi utjecale na visinu zajmodavcevog potrazivanja. Posluga se uglavnom zakljucuje medju prijateljima i zbog tog je besplatnost jedna od osnovnih karakteristika ovog ugovora.Zajmoprimac ima pravo vratiti zajam prije ugovorenog vremena. Ako se radi o zajmu bez naknade.Nacin vracanja stvari moze biti u cjelini ili u dijelovima.Zajmoprimac moze odustati od vec zakljucenog ugovora o zajmu prije nego sto mu zajmodavac preda predmet zajma.zajmodavac nije obavezan primiti djelimicno ispunjenje pa ni kad se radi o novcu.Nedostatak mora postojati u vrijeme predaje stvari zajmoprimcu. Stoga vecina prihvata nominalisticki princi prema kojem je duznik duzan isplatiti onaj broj novcanih jedinica na koji obaveza glasi. zajmoprimcu ce odgovarati za stetu prouzrokovanu materijalnim nedostatkom samo ako je znao za te nedostatke ili mu nisu mogli ostati nepoznati a o njima nije obavijestio zajmoprimca. a to je sa stanovista drzavne politike nedopustivo. vrijednost novca neizbjezno raste ili opada. Opadanje vrijednosti (inflacija. imao bi pravo zahtijevati naknadu od zajmoprimca. zajmodavac odgovara zajmoprimcu za svu pretrpljenu stetu bez obzira da li je znao ili ne za postojanje nedostatka. ali ako bi zajmodavac zbog tog pretrpio stetu.UGOVOR O POSLUZI 1. Protekom vremena. i to ugovor o zakupu. Kod odgovornosti zajmodavca zbog nedostatka stvari razlikujemo da li je zajam s naknadom ili bez naknade. Obaveze zajmoprimca Vracanje predmeta zajma Osnovna obaveza je vracanje pozajmljenih stvari. 20 . devalvacija) znaci favoriziranje zajmoprimca. Placanje naknade ako je to ugovoreno ili zakonom propisano 6. a ovaj se obavezuje po proteku vremena vratiti mu istu stvar. s tim sto je obavezan unaprijed o tome obavijestiti zajmodavca i eventualno mu naknaditi nastalu stetu. Problemi s tim se rjesavaju primjenom dva principa: metalistickog i nominalistickog.revalvacija) pogoduje zajmodavcu. Ako je s naknadom.Ako ugovore u cjelini. sto znaci da mogu biti samo zamjenjive.Pobornici metalistickog principa naglasavaju vaznost uzimanja u obzir unutrasnje vrijednosti novca.Nedostatak ovog principa je u tome sto se dovodi u pitanje povjerenje u nacionalnnu valutu. POJAM Ugovorom o posluzi se obavezuje poslugodavac predati poslugoprimcu privremeno i bez naknade odredjenu stvar na koristenje.

2. Vrijeme trajanja posluge Vrijeme trajanja se odredjuje ugovorom. Ugovor o posluzi je slican i ugovoru o ostavi. jer on postaje vlasnikom primljene stvari. dok kod posluge poslugoprimac ima samo pravo koristenja stvari i mora vratiti istu stvar. on je dobrocin.Bez obzira da li je realan ili konsenzualan. 4. Ugovor o poklonu je slican posluzi po tome sto su oba ugovora dobrocina. mora biti moguc i odredjen. ugovor o prodaji i razmjeni su osnov sticanja vlasnistva na predmetima tih ugovoa. a razlika je u tome sto poklonoprimac ne mora vratiti primljenu stvar. S druge strane. dovoljno je da je predmet ugovora odredjen ili odrediv. BITNI ELEMENTI Predmet posluge Predmet posluge je odredjena stvar koju poslugoprimac ima pravo koristiti odredjeno vrijeme i to bez ikakve naknade. tad poslugodavac moze u svako doba zahtijevati povrat stvari. a moze biti i buduca stvar. OBAVEZE POSLUGODAVCA Predaja stvari Odgovornost za stetu (poslugodavac odgovara isto kao i poklonodavac ) Naknada troskova 21 . Ako se ugovor o posluzi posmatra kao realan ugovor tad se u pravilu radi o jednostrano obaveznom ugovoru. I predmet mogu biti pokretne i nepokretne stvari. i ne moze biti buduca stvar.Ako ugovor o posluzi posmatramo kao konsenzualan. Prema pravnim pravilima predmet posluge je mogla biti samo nepotrosna stvar. i na strani poslugoprimca – vracanje stvari. jer obaveza postoji i na strani poslugodavca – predaja stvari.Predmet posluge mora biti u prometu.Prema klasicnom shvatanju posluga je realan ugovor. KARAKTERISTIKE UGOVORA Ugovor o posluzi se razlikuje od zakupa po tome sto je posluga dobrocin. Kod zajma zajmoprimac postaje vlasnikom pozajmljenih stvari. jer se i ostavoprimac kao i poslugoprimac obavezuje vratiti onu istu stvar koju je primio na cuvanje. kauzalan i trajan. jer se smatra da je ugovor zakljucen tek kad poslugodavac preda stvar poslugoprimcu na koristenje. Ako nije odredjeno. 3. predmet posluge mogu biti i druge stvari ali je poslugoprimac duzan vratiti onu istu stvar koju je uzeo u poslugu. niti se moze odrediti po svrsi ugovora. Prema savremenom shvatanju posluga je konsenzualan ugovor i smatra se zakljucenim u onom momentu kad se ugovaraci sporazumiju o bitnim elementima ugovora. Za razliku od posluge. s obzirom da od vremena zakljucenja pa do vremena izvrsenja moze proci odredjeni vremenski period. ako se ugovor o posluzi posmatra kao konsenzualan. Ali ostavoprimac nema pravo upotrebe primljene stvari. a zakup teretan posao. i vraca genericke stvari. Medjutim. tad je on dvostrano obvezan.

popravka neke stvari (atuomobila. Ali ako se desi da poslugoprimac. odgovarat ce i za slucajnu propast ili ostecenje stvari koje bi se tom prilikom dogodilo. Moguce varijante predmeta ugovora o djelu su: . 7. . nakon naknade vrijednosti stvari. bez njegovog odobrenja. a druga strana se obvezuje za to isplatiti naknadu.5. Predmet ugovora mora biti odredjen ili odrediv. Ako bi to ipak ucinio. kao i drugi trajni ugovori. Tako ako poslugoprimac ne cuva predmet ugovora kao dobar domacin. OBAVEZE POSLUGOPRIMCA Cuvanje i upotreba stvari Rizik slucajne propasti ili ostecenja stvari snosi poslugodavac. POJAM Ugovor o djelu je takav ugovor kojim se jedna ugovorna strana obavezuje drugoj strani izraditi odredjeno djelo ili obaviti odredjeni posao. poslugoprimac nema pravo zadrzati stvar protivno voji poslugodavca i duzan mu je nadjenu stvar vratiti. To pravo poslugodavac moze koristiti i kad je poslugoprimac predmet posluge dao trecem licu. Vracanje stvari 6. Medjutim. Troskovi redovnog odrzavanja stvari Ako poslugoprimac izgubi posudjenu stvar duzan je poslugodavcu naknaditi njenu vrijednost. a ako to nije slucaj. nadje istu stvar. moguc i dopusten. bez obzira da li je isteklo vrijeme posluge ili ne. ugovor je nistav. poslugodavac moze jednostranom izjavom volje otkazati ugovor o posluzi i zahtijevati da mu poslugoprimac vrati stvar nazad.Bez saglasnosti poslugodavca posudjenju stvar poslugoprimac ne smije dati trecem licu na koristenje.UGOVOR O DJELU 1.tv-a) . Ali. Ugovarac koji izradjuje djelo je izvodjac. pod uslovom da je poslugodavac spreman vratiti mu ono sto je za stvar primio. poslugoprimac ce se osloboditi odgovornosti za stetu ako dokaze da bi stvar koja je predmet posluge propala i da ju je on poslugodavcu na vrijeme vratio. Poslugoprimac odgovara i za slucajnu propast ili ostecenje stvari i u onim slucajevima kad se nalazi u zakasnjenju s vracanjem stvari.izvrsenje fizickog rada (kopanje kanala). ako poslugoprimac koristi stvar protivno ugovor ili svrsi stvari. PRESTANAK UGOVORA Ugovor o posluzi. 22 . poslugodavac je ovlasten raskinuti ugovor i zahtijevati odmah povrat stvari. prestaje otkazom.izrada neke stvari (sivenje odijela) .izvrsenje intelektualnog rada (drzanje predavanja). a druga strana narucilac.

BITNI ELEMENTI UGOVORA O DJELU Naknada je drugi bitan element ugovora o djelu. Ako vrijeme nije ugovoreno. 5. idvodjac radnju vrsi u svoje ime i za svoje racun. ugovor se u sumnji smatra ugovorm o prodaji. a punomocnik u ime i za tudji racun. 23 . imenovan. pa i onda kad on tu nemogucnost nije skrivio. OBAVEZE IZVODJACA 1. izvodjac vise ne moze izvrsiti djelo. odnosno radnik se nalazi u odnosu zavisnosti prema poslodavcu. gdje je naknada ustanovljena kao protuvrijednost za izvodjacev rad.Zajednociko svojstvo ugovora o djelu i ugovora o punomocstvu je to da se jedna strana obavezuje izvrsiti odredjenu radnju u korist druge. ODNOS UGOVORA O DJELU I DRUGIH UGOVORA Prije svega se razlikuje od ugovora o radu. On spada u neformalne ugovore. 4.To je. OBILJEZJA UGOVORA O DJELU Ugovor o djelu je dvostrano obavezan. jer se tu poslodavac rukovodi radnikovim radom. Ako se to ne moze utvrditi. odluku o tome donosi sud. ali se moze izraziti i u drugim vrijednostima. te je konsenzualan. utvrdit ce je sud cijeneci pri tom posebno vrijednost rada. onako kako je to ugovoreno. i temeljna karakteristika je i njegova naplativost (teretnost). tad se radi o ugovoru o djelu. Razlika je u tome sto je predmet ugovora o djelu fakticki. Ako je do nemogucnosti izvrsenja doslo nakon njegova dolaska u docnju. Naknada se obicno odredjuje u novcu. 3. komutativan (ekvivalentan) i trajan ugovor. npr. Zatim. Ako je naknada odredjena obaveznom tarifom.Ako ne postoji obavezna tarifa. Obaveza izvrsenja djela Izvodjac je obavezan izvrsiti djelo uredno i na vrijeme. a visinu naknade ugovaraci nisu odredili. Naknadu je narucilac duzan isplatiti na onaj nacin i u ono vrijeme kako je to ugovorom utvrdjeno. a ugovor o punomocstvu pravni posao. U stvarima. ali ce na mjesto te primarne obaveze doci njegova sekundarna obaveza – naknada stete. To je teretan i ekvivalentan (komutativan) ugovor. Ako povodom tog nije nista ugovoreno niti postoje utvrdjeni obicaji.2. Ako se radi o serijskoj proizvodnji. kad izdvodjac daje svoj materijal. takodjer. Ugovor o djelu je ponekad tesko razlikovati od ugovora o prodaji. tad se najcesce radi o prodaji ali ako se prasten pravi iskljucivo za odredjenu licnost. Izvodjac koji zakasni s izvrsenjem djela dolazi u duznicku docnju i snosi negativne posljedice te docnje. uz prethodno pribavljanje strucnog misljenja vjestaka. dok je kod ugovora o djelu izvodjac nezavisan od naruciova. jer je za njegov nastanak dovoljno da ugovorne strane postignu saglasnost o bitnim elementima. onda je izvodjac duzan izvrsiti djelo za ono vrijeme koje je razumno potrebno za takve poslove. Znaci. Postoje dva kriterija za razlikovanje a to su pripadnost (vlasnistvo) materijala i izvodjacev rad. Cilj (causa) radi kojeg ugovaraci zele zakljuciti ugovor je jasno vidljiv. sto ga svrstava u kauzalne ugovore. Kod ugovora o radu naknada se odredjuje u pravilnim vremenskim razmacima (najcesce mjesecno) dok se kod ugovora o djelu odredjuje za cijelo djelo. tad narucilac nije obavezan isplatiti naknadu prije nego sto je pregledao i odobrio izvrseni rad. tad narucilac nije obavezan platiti visu cijenu od one koja je odredjena tom tarifom.

a to je bilo ugovoreno. Ako naknada nije odredjena.Ako trece lice nanese stetu prilikom obavljanja posla naruciocu. 2.ako narucilac izvodjacu nije isplatio nuzan predujam. Ako obavljeni posao ima takav nedostatak koji ga cini neupotrebljivim ili je posao obavljen suprotno od uslova. kod ovih poslova. smatra se da je rad primljen. . odluku o njenoj visini donijet ce sud. Isplata naknade Naknada i njena visina najcesce se odredjuju ugovorom. a naknadno se pojave nedostaci koje nasljednici ne mogu otkloniti. Predaja predmeta posla 6. nece odgovarati za zakasnjenje u izradi djela i to: za zakasnjenje nastalo zbog tog sto mu narucilac nije pravodbno predao materijal. te je duzan upozoriti narucioca i na nedostatke u vezi s njegovim nalogom. U svakom slucaju nakon proteka roka od 2 godine od prijema posla narucilac se vise ne moze pozivati na nedostatke. ne pregleda izvrseni rad.Moguce je da se poslije pregleda i primanja djela na njemu uoce nedostaci. bez opravdanog razloga. onda za naknadu stete odgovaraju i trece lice i izvodjac posla. narucilac moze raskinuti ugovor ne trazeci prethodno otklanjanje nedostatka. obavijestiti izvodjaca. OBAVEZE NARUCIOCA POSLA 1. Ako je izvodjac. zbog cega je doslo do produzenja vremena koje je potrebno za zavrsetak djela. koji se u momentu pregleda nisu mogli otkriti. Izvodjac moze 24 . u slucaju spora. a koje mogu biti znacajne za naruceno djelo ili za njegovo pravodobno izvrsenje a u protivnom ce odgovarati za stetu. narucilac moze raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu stete. ako izvodjac umre poslije zavrsenog posla. Medjutim. ako ona nije odredjena obaveznom tafirom ili drugim obaveznim aktom. Ne otkloni li ga u roku. te na druge okolnosti za koje je znao ili je morao znati. pravo na snizenje naknade. Narucilac nije obavezan platiti veci iznos od onog koji je utvrdjen u tom aktu. o njima je obavezan bez odlaganja obavijesitit izvodjaca. izuzev ako je on znao za te nedostatke a nije naruciocu skrenuo paznju na njih.Ako djelo sadrzi manje nedostatke.Izvodjac je duzan omoguciti naruciocu pregled i prijem uradjenog djela. narucilac je duzan izvodjacu ostaviti primjeren rok za otklanjanje nedostatka. Ako narucilac. njegovi nasljednici nisu duzni zavrsiti zapoceti posao. Umre li izvodjac prije zavrsetka posla. 3. Svakako ima pravo na naknadu stete. ali ova svoja prava ne moze ostvarivati sudskim putem nakon proteka jedne godine od ucinjene obavijesti. Uz to narucilac ima pravo zahtijevati i naknadu stete. Narucilac ima odredjena prava: zahtjev da izvodjac otkloni nedostatak. ako je izvodjac nesavjestan. Ugovor o djelu se moze zakljuciti s rokom kao bitnim elementom (tzv.iz nekih drugih razloga koji su nastali ponasanjem narucioca. . Odgovornost za nedostatke izvrsenog djela Izvodjac obicno posjeduje specijalisticko znanje iz odredjene oblasti. da snizi izvodjacevu naknadu ili da raskine ugovor. narucilac ima pravo na naknadu stete od izvodjacevih nasljednika.Izvodjac. Ako prilikom pregleda otkrije nedostatke. u tolikom zakasnjenju sa zapocinjanjem ili zavrsavanjem posla tako da ga ocito nece zavrsiti u roku. U tom slucaju izvodjac vise ne odgovara za nedostatke djela koji su se mogli opazitit obicnim pregledom. a najkasnije u roku od mjesec dana od otkrivanja.U toku izvrsenja posla se moze pojaviti potreba za dodatnim radovima. Medjutim. pravo na naknadu stete i dr. on odgovara za svoje propuste bez obzira na rokove. ako je narucilac trazio izmjene djela. ugovor s fiksnim rokom). narucilac ima pravo izbora da sam otkloni nedostatan na izvodjacev trosak. Isplata naknade vrsi se poslije izvrsenog posla i to nakon prijema djela. ipak. Ako zeli zadrzati prava koja mu pripadaju zbog mane stvari narucilac je obavezan sto prije. sto iziskuje povecanje obima posla i naknade.

traziti povecanje naknade ukoliko je radio u skladu sa ugovorm.Propascu stvari uslijed vise sile ili slucaja nastupa naknadna nemogucnost izvrsenja obaveze. Narucilac posla ima pravo u svakom trenu prekinuti ugovor jednostrano. PRESTANAK UGOVORA O DJELU Izvrsenje posla je redovan nacin prestanka ugovora o djelu. Isto je ako je narucilac u docnji s prijemom djela. . RIZIK PROPASTI STVARI Rizik od slucajne propasti ili ostecenja stvari snosi ona strana koja je dala materijal za izradu djela u skladu sa opcim pravilom da stvar pripada vlasniku. Ako je narucilac pregledao i odobrio izvrseni rad.prekoracenje proracuna mora biti neizbjezno. izvodjac mu moze odrediti naknadni rok da ispuni svoju obavezu. Ugovor prestaje i protekom vremena kad je rok bitan element ugovora. i u tom slucaju moze angazirati strucnjaka.Izvodjac ne moze raskinuti ugovor bez odgovarajuce krivice narucioca. sem ako nije u docnji. Narucila ponekad ne posjeduje potrebno znanje za pregled stvari.Kad se radi o raskidu ugovora. On ima pravo traziti povecanje ugovorene naknade.Smrt je uzrok prestanka ugovora ako je on zakljucen intuitu personae. 3. a dodje do slucajne propasti ili ostecenja stvari. pada u povjerilacku docnju i snosi sve stetne posljedice te docnje.on snosi i rizik slucajne propasti i u tom slucaju nije obavezan izvodjacu isplatiti naknadu za obavljeni rad. 7.izvodjac mora o tome bez odlaganja obavijestiti narucioca. ugovaraci nemaju istu poziciju.naknada mora biti ugovorena bez izricitog jemstva izvodjaca. Ukoliko rok bezuspjesno protekne. ali je u tom slucaju obavezan izvodjacu isplatiti ugovorenu naknadu. i ako je o potrebi povecanja posla i troskova bez odlaganja obavijestio narucioca. 2. . Saradnja pri izvrsenju posla Ako narucilac ne saradjuje pri izvrsenju posla. a na to se obvezao ugovorom ili to proizlazi iz prirode posla. POJAM I KARAKTERISTIKE 25 . Ako narucilac ne izvrsi pregled i prijem predmeta ugovora. izvodjac ima pravo raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu stete od narucioca. Obaveza prijema posla Narucilac je obavezan izvrsiti pregled i prijem predmeta ugovora cim je to moguce i pri tom bez odlaganja obavijestiti izvodjaca o eventualnim nedostacima. 8. rizik slucajne propasti ili ostecenja stvari prelazi na njeg.UGOVOR O OSTAVI 1. izvodjac nema pravo niti naknadu za materijal niti za svoj rad. 8. Ako je narucilac dao materijal za izradu stvari. Ako je materijal za izradu djela dao izvodjac. ako su ispunjeni sljedeci uslovi: .

Predmet ostave Predmet ostave su pokretne stvari. 3. Kod ostave s naknadom se radi o dvostrano obveznom i teretnom ugovoru. dok ostavoprimac ne postaje vlasnikom primljene stvari. ali tad se ne cuva pravo nego papir koji svjedoci o postojanju prava. Ugovor o ostavi moze biti jednostrano ili dvostrano obavezan. ostavoprimac vraca istu stvar koju je primio na cuvanje.Kad uporedimo ostavu s prodajom i razmjenom. izuzev ako nije drugacije ugovoreno.Ugovor o ostavi je trajan. BITNI ELEMENTI 1. 2. ostavoprimac je duzan stvar vratiti njemu. kvaliteta i kvantiteta. on je obavezan saopstiti sudu od koga je stvar primio na cuvanje i istovremeno obavijestiti ostavodavca o podignutoj tuzbi. 3. da je cuva i da je vrati kad je ovaj zatrazi.Ostavoprimac kojem je predata stvar ne postaje njezinim vlasnikom. mozemo vidjeti da se prodajom i razmjenom stice pravo vlasnistva na predmetu ugovora. Isto tako. Ako bi trece lice podiglo tuzbu zahtijevajuci vracanje stvari od ostavoprimca. Predaja stvari nije uslov zakljucenja ugovora nego akt izvrsenja. Tad se radi o nepravoj ostavi. postoji i ugovor o ostavi kod kojeg je moguce odstupanje od tog pravila. jer se on javlja samo kao drzalac stvari. u pravilu. ali kod zakupa i posluge zakupac i poslugoprimac imaju pravo upotrebe predmeta. ostavoprimac je duzan vratiti stvar cim je ostavodavac zatrazi. Ali ako se daju zamjenjive i potrosne stvari. Na cuvanje se mogu predati papiri u kojima su sadrzana odredjena imovinska prava. jer od vremena predaje do vracanja stvari protekne odredjeni duzi vremenski period. zajmoprimac postaje vlasnikom pozajmljenih stvari i vraca druge stvari istog roda. izuzev ako bi doznao da je stvar ukradena. OBAVEZE OSTAVOPRIMCA 26 . dok je ostavoprimac obavezan cuvati stvar bez prava upotrebe. a ostava moze biti i teretna i dobrocina (besplatna). neophodno je da se ugovaraci saglase oko individualnog vracanja tih stvari koje su date na cuvanje. Vrijeme vracanja deponovane stvari se najcesce ugovara.Ugovorom o ostavi se obavezuje ostavoprimac d aprimi stvar od ostavodavca. Naknada Ostava je. ako se ostavoprimac bavi primanjem stvari na cuvanje (npr. Ostavoprimac ce imati pravo na naknadu i ako ona nije posebno ugovorena. dobrocini ugovor i ostavoprimac nema pravo na naknadu. 2. Nesporno je da se kao predmet ostave mogu javiti nezamljenjive i nepotrosne stvari. Vrijeme trajanja ostave Ugovor o ostavi moze biti zakljucen na odredjeno ili neodredjeno vrijeme. javna skladista) ili ako se naknada mogla ocekivati s obzirom na okolnosti posla. Kod ugovora o zajmu. Kad je ostavodavac dao tudju stvar na cuvanje. Imovinska prava ne mogu biti predmetom ostave. Ako vrijeme trajanja ugovora nije odredjeno. jer se ugovor smatra zakljucenim u onom momentu kad se ugovaraci sporazumiju o bitnim elementima. Jednostrano obavezna je u onim slucajevima kad se radi o besplatnoj ostavi. a ne samo stvari iste vrste. Ugovor o ostavi je imenovan i konsenzualan ugovor. Ipak.Kod ugovora o zakupu i posluzi postoji obaveza vracanja iste stvari.Kad se radi o vremenu vracanja predmeta kod besplatne ostave na neodredjeno vrijeme. On nema pravo upotrebe stvari koja se kod njeg nalazi.Ugovor o prodaji i razmjeni su uvijek teretni. tad se ostavoprimcu daje pravo da i on u svako doba moze odustati od ugovora i zahtijevati da ostavodavac primi stvar nazad.

ali je obavezan naknaditi troskove cuvanja stvari. 2.1.ako je naknada ugovorena kao protucinidba za cuvanje stvari (teretan ugovor). Ali postoje i izuzeci: . kao ostavoprimac. . a ako je ostava uz naknadu. dok je kod zajma kreditiranje zajmoprimca. Naknada troskova Ostavodavac je obavezan ostavoprimcu naknaditi opravdano ucinjene troskove radi cuvanja stvari. Vracanje stvari U slucaju smrti ostavodavca. Ugostiteljska ostava Ugostiteljskom ostavom obavezan je ugostitelj. Cuvanje stvari podrazumijeva da je ostavoprimac duzan poduzimati potrebne mjere kako bi odrzao stvar u onakvom stanju u kakvom ju je i primio. duguje potpunu naknadu stete koju gost pretrpi. ima obavezu u svakom trenu. te ih cuvati od svakog ostecenja ili nestanka i na trazenje gosta mu ih vratiti. Naknada stete Pravo na naknadu stete imaju i ostavodavac i ostavoprimac u zavisnosti od tog cijom je krivica steta nastala. Razlika je u tome sto ostavoprimac. odgovara za nastalu stetu. Neprava ostava je slicna zajmu. pa ugrozeno lice ne moze slobodno izabrati ostavoprimca nego je primorano dati stvar na cuvanje licu koje mu se u tako iznimnim okolnostima prvo nadje pri ruci. takve stvari ugostitelj nije duzan primiti na 27 . 5. 3. 2. besplatan ugovor. da vrati predmet ugovora. OBAVEZE OSTAVODAVCA 1.ako se ostavilac bavi primanjem stvari na cuvanje kao svojim redovnim zanimanjem.POSEBNI SLUCAJEVI OSTAVE 1. kao ostavodavac. primiti na cuvanje stvari koje je njegov gost. duzan je cuvati stvar kao dobar privrednik. u pravilu.Odbije li ugostitelj neopravdano prijem tih stvari. zbog koje nastaje ocita opasnost za njegovu imovinu. svrha ugovora o ostavi je cuvanje stvari. Cuvanje stvari Ako je ostava bez naknade ostavoprimac je duzan povjerenu mu stvar cuvati kao svoju vlastitu. Zatim. odnosno dobar domacin. Ostava u nuzdi Postoji u slucajevima kad jedno lice zapadne u nevolju. 3. na trazenje ostavodavca. 2. Isplata naknade Ugovor o ostavi je. 4. stvar se vraca njegovim nasljednicima. ali je obavezan ostavodavcu vratiti istu kolicinu stvari iste vrste. . Primanje stvari Ostavoprimac koji ne poduzme potrebne radnje za primanje stvari. donio u ugostiteljski objekt. 3.Za cuvanje stvari ostavodavac ne duguje naknadu. Medjutim.ako se naknada mogla ocekivati s obzirom na okolnosti posla. Neprava ostava Kod neprave ostave (depositum irregulare) kao predmet ostave se javljaju zamjenjive stvari i ostavoprimac ih ima pravo potrositi.

Gost kojem su nestale ili su mu ostecene stvari duzan je nestanak ili ostecenje prijaviti cim za to sazna. i tad se davalac javlja kao duznik (promitent). 2. ugovor ce biti ponisten. Primalac moze biti svako fizicko lice koje ima potpunu poslovnu sposobnost. cime ugovor dobija apsolutno dejstvo. jer nije poznato koliko dugo ce davaoc izdrzavanja svoju obavezu izvrsavati. a obaveza davaoca izdrzavanja da drugu stranu ili trece lice izdrzava do smrti i da je poslije smrti sahrani. Ne prijavi li gost nastalu stetu cim za nju sazna. gost mora dokazati krivicu ugostitelja. Ako nasljednici umrlog primaoca uspiju dokazati da je davalac znao ili morao znati da ce primalac izdrzavanja brzo umrijeti. Davalac je uvijek i ugovorna strana.To je dvostrano obvezan ugovor.UGOVOR O DOZIVOTNOM IZDRZAVANJU 1. ili ako njihovo cuvanje prelazi njegove mogucnosti. Ako trece lice odbije korst koja je ugovorena za njeg. Kao davalac se moze pojaviti svako poslovno sposobno fizicko lice.a trece lice kao korisnik (beneficijar). Davalac izdrzavanja moze svoje pravo iz ugovora upisati u javnoj knjizi. pri cemu je sudija obavezan upozoriti ugovarace na posljedice ugovora.Ovaj ugovor se moze zakljuciti i kao ugovor u korist treceg lica. jer je obaveza primaoca izdrzavanja da na davaoca prenese stvar ili pravo. tad se ugovor gasi. 9. dok to primalac ne mora biti. njegov saugovarac kao stipulant (promisar). SUBJEKTI UGOVORA Subjekti ugovora su davalac i primalac izdrzavanja. 3. kao i pravno lice ukoliko preuzimanje obaveza iz ovog ugovora ne bi bilo protivno njegovom statutu. KARAKTERISTIKE UGOVORA Ugovor o dozivotnom izdrzavanju je formalan ugovor.Odgovornost ugostitelja je iskljucena ako su stvari propale ili ostecene uslijed okolnosti koje se nisu mogle izbjeci ili otkloniti.Kod ovog ugovora ima elemenata aleatornosti. Pravo davaoca izdrzavanja da poslije smrti primaoca zahtijeva predaju predmeta ugovora moze se pojacati upisom tog prava u zemljisne knjige. i ne moze biti pravno lice. odnosno lica za koja on odgovara. 28 . inace ce pravo na naknadu moci ostvariti samo pod uslovom da dokaze da je steta nastala krivicom ugostitelja ili lica za koja on odgovara. POJAM Ugovor o dozivotnom izdrzavanju je ugovor kojim se jedan ugovarac obavezuje dozivotno izdrzavati drugog ugovaraca ili neko trece lice. jer svaka ugovorna strana dobija odredjenu naknadu za ono sto daje ili cini drugoj strani. To je teretan ugovor. a drugi se ugovarac za to obavezuje ostaviti mu svu svoju imovinu ili jedan njezin dio.cuvanje ako ne raspolaze podesnim prostorijama za njihov smjestaj. Mora biti sastavljen u pismenom obliku i ovjeren od sudije.

te autorska i pronalazacka prava. 4. 10. 5. Smrt primaoca izdrzavanja 6. Raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti Za slucaj da su se prilike poslije zakljucenja ugovora toliko promijenile da je ispunjenje ugovornih obaveza postalo znatno otezano. Raskid ugovora zbog nepodnosljivosti zajednickog zivota Obje ugovorne strane. Raskid ugovora moze traziti i ona strana koja je svojim ponasanjem prouzrokovala poremecaj odnosa. 29 .Ugovor u svojstvu davaoca izdrzavanja mogu zajedno zakljuciti vise lica (bracni drugovi) pri cemu oni primaocu odgovaraju solidarno za ispunjenje obaveza. POJAM Ugovorom o ortakluku uzajamno se obavezuju dva ili vise lica da udruze svoj rad i/ili imovinu radi postizanja odredjenog dopustenog zajednickog cilja. Smrt davaoca izdrzavanja Za slucaj smrti davaoca ugovor ne prestaje automatski. Sporazumni raskid ugovora Ugovor moze prestati sporazumom. vodeci racuna o svim okolnostima. i da su se odnosi izmedju njih tako poremetili da je zajednicki zivot za njih postao nepodnosljiv. Sto se tice imovinskih prava kao predmet ugovora se najcesce javljaju trazbena prava.UGOVOR O ORTAKLUKU 1. ako zakljuce da vise nemaju interesa takav ugovor odrzati na snazi. mogu zahtijevati raskid ugovora ako su kumulativno ispunjeni uslovi da su strane ugovore zajednicu zivota. Ortakluk je zajednica imovine i lica ali bez pravne sposobnosti. odnosno pokretna ili nepokretna stvar ili imovinsko pravo koje se moze prenositi. 3. sud ce na zahtjev jedne ili druge strane njihove odnose iznova urediti ili ih raskinuti. PREDMET UGOVORA Predmet moze biti cjelokupna imovina ili njen dio. ukoliko oni pristanu na to. I imaju pravo da traze naknadu od primaoca za ranije dato izdrzavanje. ali ne i strana koja je samovoljno i zlonamjerno prouzrocila te odnose kako bi stvorila pretpostavke za raskid ugovora. 2. Raskid ugovora zbog neizvrsenja obaveza 4. Obaveze prelaze na njegovog bracnog druga i potomke. 5. PRESTANAK UGOVORA 1.

Stvari koje se unose u imovinu ortakluka. Pored ortackih udjela imovinu ortakluka predstavlja i imovina stecena u toku trajanja ortakluka. ili druga dobra. on je zainteresiran da od zakupca primi zakupninu koja se sastoji u novcu. Ortak koji je u ortakluk ulozio samo rad ima pravo na dio dobiti ostvarene ortaklukom. Sve to zajedno. Imovina ortakluka Imovinu ortakluka predstavljaju ortacki udjeli. Odnos prema ugovoru o zajmu Ako je ugovoreno saodlucivanje u upravljanju i ulaganju pozajmljenih sredstava tad se radi o ortakluku. Ako se stvar predaje samo na upotrebu.U nedostatku posebnog sporazuma o visini ortackih udjela pretpostavlja se da su njihovi udjeli jednaki. novac. Svi oni su duzni raditi na ostvarenju tog cilja. U imovinu ulaze i naknade za unistene. tada je moguce te stvari unijeti kao vlasnistvo ortakluka ili ih samo ustupiti ortakluku na koristenje. Ako se stvari unose kao vlasnistvo ortakluka tad je potrebno te stvari i predati ortakluku. a ako je ugovarac ovlasten slobodno raspolagati primljenim novcem. ortak. Ortacki udjeli Kao udjeli se mogu javiti stvari. ODNOS UGOVORA O ORTAKLUKU S DRUGIM UGOVORIMA 1. neformalan. 2. Nijedan od ortaka nije obavezan na naknadno povecanje ugovorenog doprinosa. koji su ortaci. 4. 3. naziva se glavnicom ortakluka. ostecene ili oduzete stvari koje pripadaju imovini ortakluka. odgovara kao zakupodavac. prava. KARAKTERISTIKE UGOVORA O ORTAKLUKU To je konsenzualan. ali nema pravo na udio u glavnici ortakluka. rad. odnosno nekretnine upisati u zemljisne knjige. tad one postaju posjedom ortakluka. Ortak odgovara za materijalne i pravne nedostatke na stvari. ali ne ulaze u imovinu. Ali ortaci mogu donijeti odluku o povecanju udjela. 30 . a ortak koji ne pristane na to moze istupiti iz ortakluka. Kod ugovora o ortakluku ortak je zainteresiran za poslovanje ortakluka te da se ostvari postavljeni cilj ugovora. 2. ili ako to ne ucini.Kada se u ortakluk unose stvari. prema ugovoru. duzni unijeti u ortakluk.2. izuzev ako je vrijednost njegovog rada procijenjena u novcu i ukljucena u glavnicu. Ako se stvar predaje u vlasnistvo. tad ortak odgovara pod istim uslovima pod kojim prodavac odgovara za materijalne i pravne nedostatke prodate stvari. za nedostatke stvari. ostali ortaci ga mogu iskljuciti. IMOVINA ORTAKLUKA I ORTACKI UDJELI 1. i trajan ugovor. Takodjer je uzajaman. zakljucen je ugovor o zajmu. Odnos prema ugovoru o zakupu Zakupodavca se u pravilu ne tice da li ce zakupac ostvariti dobit ili ne. smatraju se zajednickim vlasnistvom ortakluka. Ako se stvari unose samo na upotrebu. jer se obavezuju ortaci jedna prema drugom na postizanje odredjenog cilja.Ugovor o ortakluku ima elemenata aleatornosti. Ne moze se biti clanom ortakluka bez bilo kakvog doprinosa. u slucaju sumnje.

Ugovor o ortakluku podrazumijeva odredjenu dozu povjerenja u druge ortake. Ako se ortakluk sastoji od 2 lica. 3. moguca je kompenzacija stete sa koristi) 4.Nakon podmirenja zajednickih dugova ortacima se vracaju ulozi. u imovinu ortakluka ulaze i obaveze koje su zasnovane poslovanjem ortakluka a javljaju se kao pasiva ortakluka. ali ne u nevrijeme osim ako za to postoji vazan razlog. Ali. 1. smrcu jednog prestaje ugovor. pa ne sudjeluju ni u vracanju uloga po 31 . koja predstavljaju aktivu. Najprije se iz zajednicke imovine podmiruju dugovi ortakluka. ali i pravo u podjeli dobiti ostvarene ortaklukom). 6.nad imovinom. kao i o svim prihodima i rashodima. ako je ortak istom radnjom prouzrokovao stetu i pridonio korist. Ortak je ovlasten na otkaz poslovodstva. osim ako dokaze da je steta nastala bez njegove krivice. Obaveza snosenja gubitka i pravo na dobit (svaki ortak ima obavezu snosenja gubitka ortakluka. Ortaci koji su u ortakluk ulozili samo svoj rad. OBAVEZE I PRAVA ORTAKA Obaveza unosa ortackog udjela Obaveza lojalnosti (svaki ortak je obavezan doprinositi ostvarenju zajednickog cilja) Odgovornost za stetu ( ortak odgovara za stetu koju je pricinio svojom krivicom. ali ako ga cini vise lica. POSLJEDICE PRESTANKA ORTAKLUKA Nakon prestanka ortakluka slijedi dioba zajednicke imovine.ali bez ortaka nad cijom je imovinom otvoren stecaj). Stvari koje je ortak dao na upotrebu ortakluku vracaju mu se. PRESTANAK ORTAKLUKA Ortakluk prestaje: izvrsenjem posla ili nemogucnoscu ostvarenja cilja. Ortak odgovara za stetu koju on nanese ortakluku. istekom vremena. niti moze nekog primiti u ortakluk a niti preduzimati bilo kakav posao na stetu ortakluka. bez saglasnosti ostalih.5. pod uslovom da otkaz nije dat u nevrijeme i da za to ima opravdan razlog.ortakluk se obavezno gasi. - - 8. Pravilo je da ortak ne moze prebiti stetu sa nekom koristi koju je on doprinio ortakluku iz nekog drugog posla. Ortak kojem je povjereno upravljanje obavezan je voditi poslovne knjige. otkazom (svaki ortak moze otkazati ortakluk zasnovan na neodredjeno vrijeme. te se starati o imovini ortakluka. 7. ali on nema pravo na naknadu za slucajnu propast stvari.. smrcu jednog. odlukom ortaka. 2. Ali ako je nad imovinog jednog ortaka. otvaranjem stecaja (. Za nenovcane uloge naknadjuje se vrijednost koju su imali u vrijeme ulaganja. Pored prava. nemaju nikakvih prava na stvari koje pripadaju ortakluku. ostali ce nastaviti sa ortaklukom). te zbog tog nijedan ortak ne moze. smrcu ortaka (smrcu jednog njegov dio prelazi na njegove nasljednice. POSLOVODSTVO I ZASTUPANJE ORTAKLUKOM Odluke se donose saglasnoscu svih ortaka. i on je obavezan ostalim ortacima naknaditi prouzrokovanu stetu). povjeriti vodjenje poslova ortakluka drugom licu.ortakluk moze nastaviti postojati uz odobrenje stecajnog upravnika.

dijeli se izmedju ortaka prema njihovim udjelima u dobiti. . ugovor o factoringu zakljucuje se izmedju dviju ugovornih strana. uz proviziju i naknadu troskova. Factor za sebe zadrzava odredjeni iznos i to na ime provizije za obavljene poslove. KARAKTERISTIKE FACTORINGA Predmet factoringa je otkup i ostvarivanje potrazivanja jednog preduzeca od factora. factor i klijent. leasing. koja ce factor u narednom periodu realizirati. kad uspije od klijentovog duznika (cesusa) naplatiti ustupljeno potrazivanje. 2. 1. klijent factoru ustupa svoja odredjena potrazivanja. naplati. . Osnovne funkcije factoringa mogu se svesti na sljedece: .UGOVOR O FACTORINGU 1. UVOD Neimenovani ugovori su produkt novog vremena i zbog tog ovi ugovori jos uvijek nisu nasli svoju zakonsku regulativu. Ono sto ostane od zajednicke imovine. bitno je da postoji vremenska razlika izmedju onog dana kad je klijent dobio novac od factora i dana dospijeca potrazivanja koje je taj klijent ustupio factoru. menagement. nakon namirenja dugova i vracanja udjela. manji iznos novca od one vrijednosti koju je klijent ustupio factoru. komitent) da na drugu ugovornu stranu (factor) prenese jedan dio ili sva svoja potrazivanja (dospjela i/ili nedospjela) koja on ima prema trecim licima. Funkcija finansiranja ili likvidnosti Putem ove funkcije factora pribavlja klijentu momentalnu likvidnost i to tako sto on klijentu stavlja na raspolaganje odredjenu sumu novca. izvlace odredjene prednosti.funkciju finansiranja ili likvidnosti. consulting itd. Prednost klijenta je u tome sto on za svoja jos nedospjela potrazivanja dobija odmah gotov novac. Isporucilac prenosi ili ce prenijeti na factora potrazivanja nastala iz ugovora o prodaji robe ili vrsenju usluga zakljucenih izmedju isporucioca i njegovog kupca (duznika). ali je to. 32 . u svakom slucaju. 3. a ova druga strana (factor) obvezuje se da ta potrazivanja.S druge strane.funkciju osiguranja naplate. Da bi se radilo o finansiranju jednog posla putem factoringa. servisa ili uprave. i factor (najcesce banka) u ovom poslu nalazi svoj interes. Najpoznatiji medju njima su: factoring. FACTORING Ugovorom o factoringu obvezuje se jedna ugovorna strana (klijent.toj osnovi.i to izmedju isporucioca (klijenta) i factora. Ali. Prema Konvenciji.Iz ovog pravnog posla obje ugovorne strane.funkciju usluge. 11.

Ukoliko factor preuzima sve tri znacajne funkcije (finansiranje. radi se o pravom factoringu. 2.2. veca kod pravog nego kod nepravog factoringa. Funkcija osiguranja naplate (del credere) Funkcija osiguranja naplate ili del credere znaci da factor preuzima na sebe rizik naplate prenesene trazbine. i zadaci zajednickog djelovanja ugovornih strana. Nasuprot tome. Pored tog. mora odrediti i nacin obracuna naknade koju za sebe zadrzava factor. i to: prodavac robe (klijent). Domaci i medjunarodni factoring Pod domacim factoringom podrazumijeva se takav factoring posao zakljucen izmedju lica (subjekata) koja dolaze iz iste zemlje. otvoreni i zatvoreni nepravi factoring i dr. nego za naplativost trazbine jamci klijent. otvoreni i zatvoreni (skriveni) pravi factoring. radi se o nepravom factoringu. Pravna teorija poznaje i druge vrste factoringa. S obzirom na broj lica koja se javljaju kod medjunarodnog factoringa mozemo imati u pravilu 4 lica. U ovom ugovoru se. Kod pravog factoringa klijent jamci factoru samo za postojanje trazbine. Kad factor u potpunosti odgovara za tzv. pored ostalog. U suprotnom. servisa ili uprave Ova funkcija dolazi do izrazaja tako sto factor na sebe preuzima vodjenje klijentovog knjigovodstva. njegov factor (najcesce domaca banka). usluge i del credere funkciju) ovog pravnog posla. u slucaju duznikove nesposobnosti placanja trazbine. VRSTE FACTORINGA 1. factor je najcesce ovlasten da ispituje trziste od interesa za njegove klijente. za slucaj da se factor ne naplati iz ustupljenog potrazivanja. To znaci. kad factor ne odgovara za naplativost potrazivanja. ciljevi. Ova naknada je. 5. 33 . Kod ovog factoringa rizik naplativosti nije na factoru nego ostaje kod klijenta. del credere rizik. kao sto su factoring plativ po dospjelosti. Pravi i nepravi factoring Osnovna podjela factoringa mogla bi se svesti na podjelu pravog i nepravog. zatim da vrsti obracun poreza. Kod medjunarodnog factoringa radi se o takvom poslu koji se obavlja izmedju subjekata koji dolaze iz razlicitih zemalja. Moze se reci da je ugovor o factoringu dugotrajan obligacioni odnos izmedju factora i klijenta koji oni zakljucuju u vidu jednog okvirnog ugovora. potrazivanje se vraca klijentu uz istovremeni povrat primljenog novca factora koji je eventualno primio klijent. Kod pravog factoringa propisuje se predmet. a sve za potrebe svojih klijenata. kod nepravog factoringa klijent jamci i za postojanje i za naplativost potrazivanja. odnosno kvazi factoringa. kupac u inostranstvu (duznik-cesus) i korespodentni factor u zemlji kupca (najcesce inostrana banka). po prirodi stvari. Funkcija usluge. a ne za bonitet duznika. onda se radi o pravnom factoringu. Dakle. te vodjenje statisticke evidencije. Kod nepravog factoringa nema del credere funkcije. PRAVNA PRIRODA FACTORINGA U praksi ugovore o factoringu gotovo iskljucivo nalazimo u formi vec unaprijed odstampanih formulara. 3. factor gubi pravo na regres prema klijentu. 4.

ustupanje svih buducih potrazivanja iz jednog poslovnog odnosa ili ustupanje svih potrazivanja iz cjelokupnog poslovanja cedenta (klijenta) na cesionara (factora). Factoring se razlikuje i od ugovora o djelu i ugovora o komisionu.Za valjanost prenosa potrazivanja sa klijenta na factora nije od znacaja cinjenica je li o ovom prenosu duznik bio obavijesten ili nije. jedna od osnovnih funkcija factoringa je del credere funkcija. Ovakva zabrana poznata je pod imenom pactum de non cedendo.Ovim ugovorom klijent se obavezuje sva svoja potrazivanja prenijeti na factora. a kod factoringa i pravne poslove. Ovom pravu factora odgovara obaveza klijenta. Ovo se ostvaruje putem tzv. i za razliku od factoringa. PRAVA I OBAVEZE UGOVORNIH STRANA Osnovna klijentova obaveza sastoji se u tome da on potrazivanja koja ima prema svojim duznicima prenese na povjerioca. Kod ugovora o factoringu klijent (cedent) prenosi factoru (cesionaru) svoja postojeca ili buduca potrazivanja koja on ima prema cesusu. Kod ugovora o djelu poslenik obavlja fakticke. Ugovor o forfetingu je takav ugovor kod koga forfeter kupuje od svog komitenta nedospjelo novcano potrazivanje. uz iskljucenje prava forfetera (banka. koja je usvojena 11. U osnovi svakog factoringa je cesija. Naime. Cedent i cesus. naime.4. 12. Kad factor primi potrazivanje koje je optereceno zabranom ustupanja. Od komisionog ugovora factoring se razlikuje po tome sto factor ne zakljucuje ugovor sa trecim licem i po tome sto factor sa ustupljenim potrazivanjem postupa u svoje ime i za svoj racun prema duzniku. Kod cesionog kredita banka daje zajam cedentu putem fiducijarne cesije radi osiguranja. ustupljeno potrazivanje vrati klijentu. UVOD Medjunarodna prodaja robe regulirana je Konvencijom Ujedinjenih nacija o medjunarodnoj prodaji robe. tad ga on moze vratiti klijentu ili zahtijevati od klijenta da on (klijent ) sporazumno sa svojim duznikom otkloni ovu zabranu. Kao factor najcesce se javlja banka. RAZGRANICENJE FACTORINGA OD SLICNIH INSTITUTA Factoringu je veoma slican ugovor o forfetingu.Osnovno pravo factora sastoji se u pravu zahtijevanja isplate ugovorene provizije i troskova. mogu dogovoriti da se potrazivanja proizasla iz takvog odnosa ne mogu dalje prenositi na treca lica.cesionar) na regres prema prodavcu potrazivanja (klijentu-cedentu) ukoliko ne uspije naplatiti ustupljeno potrazivanje.MEDJUNARODNA PRODAJA ROBE 1. globalne cesije. prilikom zakljucenja glavnog pravnog posla.Factoring se razlikuje i od cesije. pod odredjenim uslovima. Ovim ugovorom factor zadrzava za sebe pravo da. 6. godine na diplomatskoj konferenciji u Becu. U tome ima odstupanja. koja ne postoji kod cesionog kredita. Konvencijom o medjunarodnom factoringu odredjeno je da duznik mora biti obavijesten o prenosu potrazivanja. ne vrsi funkciju upravljanja potrazivanjima. te se iz tog razlogas 34 . 7. tj.1980.

tada UNIDROIT principi imaju prednost nad Lando principima. Konvencija i EU-smjernice Do sada su se Konvencija i EU smjernice doticale samo uzgredno. Pri tom je prvi dio opci. zadatak ovih propisa jeste da budu pomoc pri realizaciji jedinstvenog medjunarodnog prava. a drzavljanstvo.Konvencija se ne primjenjuje na ugovor o prodaji za privatne potrebe kupca. IV dio: opce odredbe. CISG je podijeljen u 4 dijela. a treci i cetvrti obaveze ugovornih strana te posljedice povrede tih obaveza. 35 . prelaz rizika. III : .zakljucenje ugovora. u slucajevima prinudnog izvrsenja.prodaja robe. prometu vrijednosnim papirima i sredstvima placanja. samo rijetko ce se sukobiti sa Konvencijom.cesto i naziva Becka konvencija. zajednicke odredbe za prodavceve i kupceve obaveze. Sto se tice Konvencije o medjunarodnoj prodaji robe. Konvencija se ne primjenjuje ni u onim slucajevima kad se radi o: prodaji na javnoj drazbi. 2. elektricne energije. Smjernica o potrosackoj kupovini i garanciji za ispravno funkcionisanje. odgovornosti prodavca za smrt ili tjelesnu povredu koje bi roba prouzrokovala bilo kom licu. 2. Ukoliko izmedju njih postoje odredjene razlike. OBLAST PRIMJENE I OPCE ODREDBE Oblast primjene CIGS ogranicena je na ugovore o medjunarodnoj prodaji pokretnih stvari. Ona sadrzi materijalnopravne propise o zakljucivanju ugovora o prodaji izmedju subjekata koji imaju sjediste u dvije razlicite drzave. izuzev ako prodavac nije znao niti morao znati da kupac stvari kupuje u tu svrhu.oblast primjene i opce odredbe. prodaji brodova. 1. obaveze kupca. treba zakljuciti da EU smjernice nemaju prednost pred ovom Konvencijom. Konvencija i Lando principi Znacaj UNIDROIT i Lando principa za primjenu Konvencije je sporan. te gradjanski ili trgovacki karakter ugovaraca nije od znacaja. obaveze prodavca. Naime. S jedne strane. Smjernica zeli zadnjem prodavcu omoguciti pravo regresa protiv prethodnog dostavljaca robe. Jos je izrazenija konkurencija u odnosu na Smejrnicu o suzbijanju kasnjenja placanja u privrednom prometu. S druge strane. drugi obuhvata pravila o zakljucenju ugovora. Pregled Konvencije: I dio: II dio: .zavrsne odredbe. . cuvanje robe. U ovom slucaju se kod medjunarodne prodaje javlja konkurencija u odnosu na Konvenciju. sto je rijedak slucaj. ovakva pomocna funkcija se smatra vrlo problematicnom. . aviona.

. zakljucenje ugovora putem posrednika.ukazuje na namjeru ponudioca da se obaveze u slucaju prihvatanja. te obaveze prodavca i kupca koje proizlaze iz takvog ugovora. osim ako lice koje cini takav prijedlog jasno ne ukaze na suprotno. saglasnosti volje. Ali ovo pravilo se nece primjenjivati ako jedna od ugovornih strana ima svoje sjediste u drzavi ugovornici Konvencije koja je stavila rezervu . zastupanja itd. koja je vec postala efektivna. . Autonomija volje ipak ima svoja ogranicenja i u Konvenciji. Prijedlog za zakljucenje ugovora predstavlja ponudu. cak i kad je neopoziva. kao ni dejstvo ugovora na vlasnistvo prodate robe. ZAKLJUCENJE UGOVORA Ugovor nastaje postizanjem saglasnosti volja ugovaraca o bitnim sastojcima. Kad jedno lice uputi prijedlog neodredjenom broju lica tad se ne radi o ponudi. ne isvrcuci se pri tom na probleme eventualnih mana volje. Opce odredbe Treci dio Konvencije – na pocetku ovog dijela nalaze se opce odredbe. Povreda ugovora koju cini jedna strana smatrace se bitnom ukoliko se njome prouzrokuje takva steta drugoj strani da je sustinski lisava onog sto je opravdano 36 . jer se pismena forma javlja kao konstitutivni element ugovora o prodaji. trecim vidljive. PRODAJA ROBE 1. Povlacenjem se sprijecava da ponuda. Konvencijom se ne regulira punovaznost ugovora ili pojedinih ugovornih odredbi. s tim da Konvencija regulira samo spoljne aspekte. poslovne sposobnosti. Takav prijedlog smatra se kao poziv da se ucini ponuda. Naime. 3. S druge strane ponuda se moze opozvati sve dok se ugovor ne zakljuci. stekne pravno dejstvo. Na ova pitanja primjenjuje se pravo drzave koje je mjerodavno za ugovor. samo bitna povreda ugovora predstavlja osnov za raskid ugovora. prihvat uz izmjene. Prihvat ponude proizvodi dejstvo od momenta kad izjava o saglasnosti stigne ponudiocu. U tom slucaju se ugovor mora zakljuciti u pismenoj formi. Pri zakljucenju ugovora o medjunarodnoj prodaji robe vrijedi pravilo neformalnosti ugovora. ako oznacava robu i izricito ili presutno utvrdjivanje kolicine i cijene ili sadrzi elemente za njihovo utvrdjivanje). relevantna sutnja 4.upucen jednom ili vise lica. Cutanje ili necinjenje samo po sebi ne znaci prihvatanje. Sudska praksa u vezi sa zakljucenjem ugovora: sloboda forme. Povuci se moze i neopoziva ponuda ako povlacenje stigne ponudjenom prije ili u isto vrijeme kad i ponuda. Princip slobode ugovaranja Ugovornim stranama se ostavlja sloboda da pojedine odredbe Konvencije izmijene ili Konvenciju u potpunosti iskljuce. ako je taj prijedlog: dovoljno odredjen (tj.Konvencijom se regulira samo zakljucenje ugovora o prodaji.Ponuda se moze povuci ili opozvati. a opozivom se okoncava dejstvo ponude. ciji centralni dio predstavlja definiranje pojma „bitnih povreda ugovornih obaveza“.

Forma obavjestenja o nedostacima Konvencija nije regulirala u kakvoj formi mora biti izjavljena volja za raskid ugovora. Ako vrijeme ispunjenja ugovora predstavlja bitan sastojak ugovora. ako takav nacin ne postoji. Ako prodavac nakon ostavljenog naknadnog roka izjavi da obavezu nece ispuniti ni u tom naknadnom roku. Ostvarenje prava po osnovu povrede ugovorne obaveze prema Konvenciji moze zahtijevati ako se kumulativno ispune dvije pretpostavke: ugovoru vjeran ugovarac mora doci u poziciju da je za njega prestao postojati interes kojeg je imao prilikom zakljucenja ugovora. . isporuka manje ili vece kolicine od ugovorene. O raskidu ugovora kupac mora obavijestiti prodavca.Posebno o ogranicenjima javno.ocekivala od ugovora. Smatra se da roba nije saobrazna ugovoru ukoliko: nije podobna za svrhe za koje se roba uobicajeno koristi.nije pakovana ili zasticena na nacin uobicajen za takvu robu ili. c ) Neisplata cijene i nepreuzimanje robe kao povrede obaveza kupca Zakasnjenje u isplati cijene ili nepreuzimanje robe ne predstavlja bitnu povredu ugovora koja bi odmah davala pravo prodavcu da raskine ugovor. To znaci da svaka docnja ne vodi raskidu ugovora. b ) Docnja Kad jedna ugovorna strana dodje u docnju druga strana moze pod odredjenim uslovima raskinuti ugovor. 2. Prodavac nece odgovarati ukoliko je kupac u vrijeme zakljucenja ugovora znao za tu nesaobraznost ili mu ona nije mogla ostati nepoznata. nije podobna za narocitu svrhu koja je prodavcu izricito ili precutno stavljena do znanja u vrijeme zakljucenja ugovora. Teret dokazivanja postojanja okolnosti iz kojih proizlazi 'bitnost' povrede ugovorne obaveze je na ugovoru vjernoj strani. Po proteku roka od 2 godine po prijemu robe kupac gubi pravo da se pozove na nesaobraznost robe. . Medjutim. na nacin koji je podobam da sacuva i zastiti robu.druga strana morala je predvidjeti posljedice povrede ugovora.pravnog karaktera u drzavi uvoznici 37 . Uz raskid ugovora prodavac ima pravo i na naknadu stete. 4. S druge strane teret dokazivanja 'nepredvidivosti' je na strani koja je povrijedila ugovornu obavezu.ne posjeduje kvalitete robe koje je prodavac kupcu predocio u vidu uzorka ili modela. isporuka druge stvari i sl. izuzev ako takvu posljedicu nije predvidjela strana koja cini povredu niti bi je predvidjelo razumno lice istih svojstava u istim okolnostima. odnosno „razumno lice“ slicnih svojstava u slicnim okolnostima predvidjelo bi posljedice povrede ugovora. sto je najcesci slucaj kod ugovora s fiksnim rokom. tad kupac moze raskinuti ugovor bez da ceka protek naknadnog roka. tako da je to pitanje prepusteno sudskim odlukama u svakom konkretnom slucaju. . 3. Bitna povreda ugovora a ) Nesaobaznost robe Nedostatak saobraznosti postoji u slucaju djelimicne isporuke. ako kupac ni po proteku naknadnog roka ne bi isplatio cijenu ili preuzeo robu tada bi to vec bio osnov za raskid ugovora. tad neispunjenje obaveze u tom roku predstavlja bitnu povredu ugovora koja daje pravo drugoj strani (kupcu) pravo da ugovor raskine.

Sporedne obaveze se mogu sastojati od npr. U slucaju povrede ugovora od strane kupca prodavac moze zahtijevati izvrsenje ugovora. U svakom slucaju kupac ima pravo i na naknadu stete. postoje i druge obaveze. Ako je kupac obavezan preuzeti robu u mjestu koje je sjediste prodavca tad rizik prelazi na kupca u momentu kad on preuzme robu. ako je potrebno izvrsiti prevoz kupljene robe. OBAVEZE UGOVORNIH STRANA 1. Obaveze kupca Osnovne obaveze kupca su placanje cijene i preuzimanje isporuke robe. Drugo. 66-70 Konvencije.Moze se desiti da postoje posebni prinudni propisi u drzavi iz koje dolazi kupac. transporta i osiguranja robe. 66 Konvencije. Kupac ce se osloboditi svoje obaveze samo ako je gubitak ili ostecenje robe posljedica radnje ili propusta prodavca. rizik prelazi na kupca u trenutku kad je roba predata prevoziocu kji je izdao dokumente kojim se potvrdjuje ugovor o prevozu. kupac je. Pored ovih osnovnih. koji stoga onemogucavaju u daljnjem stavljanju u promet robe koja mu je isporucena i to zbog tog sto ta roba ne zadovoljava uslove koji se takvim propisima zahtijevaju. a ugovorne strane nisu nista posebno ugovorile. Ako ugovorne strana ne odrede prelaz rizika. PRELAZ RIZIKA Najcesce ce same ugovorne strane odrediti prelaz rizika s jedne na drugu stranu i u tom slucaju volja ugovornih strana ima prednost. tad ce rizik preci na kupca kad je roba predata prvom prevoziocu. prije svega provjera saobraznosti primljene robe i davanje specifikacije robe. Obaveze prodavca Mozemo ih podijeliti na osnovne i sporedne. NAKNADA STETE I OSLOBADJANJE OD ODGOVORNOSTI 38 . ili. 5. 2. raskinuti ugovor ili traziti naknadu stete. Osnovne obaveze prodavca su: isporuka robe. duzan platiti cjelokupnu cijenu kad je na njeg presao rizik. raskinuti ugovor. U osnovne obaveze prodavca mozemo uvrstiti jos i odgovornost za saobraznost robe. izuzev u tri slucaja i to: ako takva ogranicenja postoje i u zemlji izvoznici ili ako je kupac ukazao prodavcu na postojanje ogranicenja ili ako su ogranicenja prodavcu bila poznata ili su mu morala biti poznata s obzirom na okonosti konkretnog slucaja. ili sniziti cijenu. u slucaju gubitka ili ostecenja robe. tad se primjenjuju pravila iz cl. ako to kupac ne ucini blagovremeno u casu kad mu je roba stavljena na raspolaganje. ako su ugovaraci odredili da je prodavac duzan robu predati prevoziocu u odredjenom mjestu tad ce rizik preci na kupca kad prodavac preda robu prevoziocu u tom mjestu. predaja dokumenata i prenos vlasnistva. Prema odredbi cl. Ako prodavac ne ispuni svoju obavezu tad kupac moze zahtijevati ispunjenje ugovora. Prvo. 7. Za robu koja je prodata u prevozu rizik prelazi na kupca u trenutku zakljucenja ugovora ili ako okonosti na to ukazuju. 6. Preovladjuje misljenje da ogranicenja javno-pravnog karaktera ne mogu biti sastavnim dijelom ugovora o medjunarodnoj prodaji robe. garancija za pravne nedostatke (zastita od evikcije) i cuvanje robe.

Ako se radi o izgubljenoj dobiti u smislu da je jedna ugovorna strana mogla kupjenu robu dalje prodavati. predvidivom stetom se smatra pretrpljeni gubitak i izmakla dobit. njezina je obaveza da istu cuva.Za stetu nastalu uslijed neispunjenja ugovornih obaveza strana koja je odgovorna za povredu ugovora odgovara po principu predvidivosti. a koje u vrijeme zakljucenja ugovora. kao bi se sprijecio ili umanjio nastanak potencijalne stete. imao u vidu (znao ili morao znati) mogucnost dalje prodaje. Konvencije. DEJSTVO RASKIDA UGOVORA I CUVANJE STVARI Kupac nema pravo da raskine ugovor ili da zahtijeva od prodavca da izvrsi zamjenu robe ako mu je nemoguce da vrati robu u sustinski istom stanju u kome ju je primio. Prema cl. Prema cl. 79. kupac moze raskinuti ugovor i kada ne moze vratiti primljenu robu u tri situacije: ako robu ne moze vratiti iz razloga za koji on ne odgovara. izgubljena dobit se nadoknadjuje samo ako je drugi ugovarac. neovisno o krivnji. 8. odnosno sprijeciti. koji je povrijedio obavezu. 74 Konvencije. Ipak. sto je kod ovih ugovora cest slucaj. nije mogla predvidjeti. ako je roba propala uslijed pregleda stvari ili ako je kupac robu potrosio ili preradio u toku njene normalne upotrebe prije nego sto je otkrio ili je morao otkriti nedostatak. razumno posmatrano. - 39 . U slucaju da jedna ugovorna strana drzi u posjedu robu koja bi se trebala nalaziti kod drugog ugovaraca. strana koja nije ispunila svoju obavezu moze se osloboditi obaveze naknade stete ako je svoju ugovornu obavezu povrijedila uslijed okolnosti koje su izvan njenoj subjektivnog polja utjecaja. koji su uslijed povrede nastali drugoj strani.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful