KALCIJ. ZEUEZO , VITAMINI POSEBNO FORMULIRAN PROIZVOD ZA tENE POMAlE OCUVANJU CVRSTIH KOSTIJU

Mr. Ana Duric-Cirkveni

VITAMINI ISKRE ZIVOTA I CUVARI ZDRAVLJA
v

JEDNO PAKOVANJE SA 90 TABLETA DOSTATNO JE 7.A PODMIRENJE POTREBA U 30 DANA

za trudnice i dojilje,
Poduzece za unutarnfu I vanfsku trgovlnu IIfekovlma I sanltetsklm materljalom ZAGREB, fukl~a 12,01/455-333 centrala Poslovnl centar 'SPLIT", Split, Put stlnlca 2, 021/587-033 centrala Poslovnl centar'RlfEKA', Rljeka, Tometld 15b, 051/224-544 centrala u suradnJI 5

English Grains

HEALTH

CARE

'Pari< Road,Overseal, Burton-on-Trent

VITAMINI

- ISKRE ilVOTA

GUVARI ZORAVLJA

Re cezent i:

Sadrzaj
Predgovor , 7

prof. dr. MIRJANA Mr. ANDELKA

CA.JKOVAC SOLARIC

Uvod
I. 010 Vloga hrane

9
II IJ :.16

u coljecjem

organizmu

Hrana kao ishrana Bitne rvari u ishrani Ugljikohidrati · .' .. BJe Iancevlne - ( proterm ) Masri : Voda
II. 010 Vitamini

I~ ,
2() 27 -

27
30 3.3 .34

vitamina Podjela vitamina i nazivi Zasto, koliko i kada uzimati vitamine Izvori vitamina u narnimicarna, hrani Toksicnost vitamina, da iii ne? Djelovanje vitamina u odnosu na bolesti Vitamini danas
Vitamini

Povijest i pronalazak

35
36

30 3K
3K 3()

Izdavac:
Zagreb,

ARK-press
1995.

Vitamin Vitamin C - askorbinska kiselina Vitamin E - tokoferol Vitamin B skupine - B kompleks B 1 - tiamin B2 - riboflavin B3 - niacin, nikotinamid B6 - piridoksin B 12 - kobalamin B7-biotin Folna kiselina - Folacin : Kolin Pantotenska kiselina

antioksidansi A - retinol

4() 4I
41

44 52
56

50

57 5/) 59
60 61

62

63 64
3

VITAMINI

. ISKRE ZIVOTA

I CUVARI

lORAVLJA

VITAMINI

. ISKRE ZIVOTA

I CUVARI

lORAVLJA

Paraarninobenzojeva kiselina - PABK Vitamin 815 - pangarnska kiselina Vitamin D - kalciferol Vitamin P - bioflavonidi Vitamin K· menadion
III. DI()

:,

64 64 65 66 67
69

VI. 010
Gladovanje Starenjc - bolest iii vrijerne
Z dray

IJ9
; ; I.tO I.tS IS I 15S I(IS

P'I ravi a za b0 li JC Zakljucak Literatura

I' I dUZI zivot po I) all I' ... ~ je . mgu

;\1 inc ra li
Kalcij - (-a Fosfor - P Zeljezo - Fe

7I
72

77
78 81 81 82 83

Kalij - K Nutrij - Na
Magnezij - Mg Mikroclcrnenti

,

Cink - Zn Selen . Se Silicij - Si
Enzirni IV. DI() Zioupotrcba

84 85 85
86 89

sredstava uzivanja Nikotin - pusenje Alkohol i alkoholizarn Kava Caj [) roge i ovisnost i Sece r V. DI() Bolesti - posljedice zloupotrebe organizma Secerna halest - diabetes mellitus Bolesti srca i krvnih zila
K olesie rol

90 91 94 97 99 1() 1 112 117 118
119

123
128

Debljina,

pretilost,

gojaznost

132

4

5

a starijima savjet da ucine nesto kako bi lakse i ljepse starili. Kljui: zdravlja. ako ne vremenski jer to nije moguce. dosla sam do spoznaje da svojim ponasanjem sami upravljamo zdravljem i tijelom. barem onda postici odriavanjem organizma u funkciji aktivnosti i iivljen]«. snage i vitalnosti u nasim je rukama i osobna je zadaca svakog od nas. Otkrivajuci svijet ptirodnih zakona i harmonije s ljudskim organizmom. osim sto moie bid cuvar svoga zdravlja. To moie svatko od nas uz pomoc zdrave i pravilne ishrane.ISKRE ZIVOTA 1 GUVARI ZORAVLJA Ovu knjigu posvecujem farmaceutima za siroka podrucje rada i djelovanja uz vitamine u korist zdravlja. moie bid i sam svoj lijecnik. kao i njihova utjecaja na zdravlje i bolesti. te vitamin a koji su pravi "cudotvorci". PREDGOVOR Neka ova knjiga bude poruka za zdravo iivljene i zdravima i bolesnima jer svatko od nas. a ono barem u tolerantnom stanju. Tko od nas ne bi ielio biti zdrav iii barem tolerantno zdrav? Tko od nas ne bi ielio zaustaviti starenje.ISKRE ZIVOTA I tUVARI ZORAVLJA VITAMINI . Tim povodom vise puta Citajteporuke ove knjige! 6 7 . ako ne u optimalnom.VITAMINI . "Oprez dok je vrijeme" bila bi poruka mladima i zdravima. Svoje znanje farmacije dopunjavala sam i obogacivala viSegodina izucavanjem zdrave ishrane i vitaminskih dodataka. odriavajuci zdravlje.

a svojim laksativnim djelovanjem pospjesuje izbacivanje nepotrebnih i stetnih mineral nih tvari.5 puta veca kod osoba koje nisu uzimale vitamin C (Pauling). stiteci ih od infekcije. pa je smrtnost 2. a time snagu i vitalnost organizrna u cernu veliku ulogu i znacaj ima ishrana koja je temelj dobrog zdravlja. Organizam se tijekom bolesti brani i bori za ozdravljenje kao i svakodnevno odrzavnje zdravlja. Analize pokazuju meduovisnost nedostatka vitamina C. ciji je osnivac Pauling. a starost usporiti. a to je metoda lijecenja ortomolekularne medicine. a buduci da su namirnice najcesce vitaminima nedostatne. potrebno ih je unositi dopunskim dodacima i u dovoljnirn kolicinarna. Nedovoljne i male kolicine vitarnina' nemaju zeljenog ucinka niti djelotvornosti. osobito vitaminske. Uzimanje povecanih kolicina vitamina C jedna je od najvaznijih zastita organizma. pa je tu borbu vazno podrzati. zbog obrade. bolesti i vitamina. Cak i neiskoristeni dio vitamina C koristan je na svom putu kroz organizam jer ucinkovito djeluje na organe eliminacije. On je istrazivanjima dokazao kako vitamin C moze poboljsati zdravlje kao i stanje bolesti do podnosljivosti i poboljsanja zivljenja cak i kod vrlo teskih bolesti. Buduci da je kod svih bolesti dokazan nedostatak vitamina C kojeg u organizmu nedostaje zbog dva razloga: njegov nedostatak je bolest uzrokovao iii je zaliha vitamina C potrosena u obrani od bolesti. bolesti i smrtnosti bez obzira na starost. . Tako se bolest moze sprijeciti i ublaziti. 8 9 . potrebno je prilagoditi je i uskladiti s prirodnim potrebama organizma da bi se zdravlje odrzalo.VITAMINI .ISKRE ZIVOTA I CUVARI lDRAVLJA VITAMINI . Mora se nadoknaditi i uzimati u odgovarajuCim kolicinama. I Istrazivanjima je dokazana velika povezanost zdravlja. Kako zdravlje uvjetuje kvaliteta i kolicina ishrane.ISKRE ZIVOTA I 6UVARI lDRAVLJA UVOD I Najvazniji zadatak zivljenja je ocuvati zdravlje. odnosno obnovilo ako je izgubljeno.

a. Te kolicine zaostaju za svjetskim stajalistirna i poimanjima naseg doba. Zioupotreba sredstava uzivanja. Gladovanje i post najbolje je tjelesno ciscenje koje dr.VITAMINI . kako u detoksikaciji tako i u prebrodivanju cesto teske apstinencijske krize. potrebno davati dopunom. Iako je borba protiv tog zla poprirnila ozbiljne razmjere. ako ih ne rnoze osigurati ishrana. odnosno vitaminskim dodacima u odredenim koliCinama. jednom na tjedan. tako da i religijski postovi nisu bezrazlozni. To je i poruka ove knjige. prvenstveno zbog losih navika zivljenja. djeluju pojacano i s boljim ucinkorn. Post u trajanju od 18 sati. remeti ravnotezu organizma ~ posljedicama fizickih i psihickih ostecenja i bolesti. Osobitu ulogu i znacenje imaju vitamini C i E. DID Starenje kao zivotni proces do njegova konacnog zavrsetka takoder moze biti usporeno dodavanjem vitamina antioksidansa jer se starenje takoder smatra oksidacijom organizma uz postupno propad~nje njegovih funkcija. pa se organizam moze lijeciti jedino izbacivanjern i detoksikacijom takvih tvari koje ometaju osnovne funkcije organizma. Zbog toga je organizmu potrebno pruziti pornoc i to prvenstveno putem vitamina koje je. koji ako se uzimaju zajedno. cesto i vrlo teskim. a time i zloupotreba tijela. izuzetno je ucinkovit. dokazana novijim istrafivanjima. jednog od najvecih znastvenika ovog stoljeca i istrazivaca vitamina. i to sredstvima kojirna smo svakodnevno okruzeni pa sve: do sredstava obiljezenih drustvenim zlom. potreban zbog neprekidne opterecenosti i rada. Osnovni uzroci svih bolesti su isti. Naglasavarn kako preporucene male. Geneticari tvrde da se organizam neirnoze prilagoditi beskrajnim promjenama i faktorima rizika bez posljedica i nevolja. U takvoj situaciji rnoguce je pomoci posebnim rezimorn ishrane. tesko je taj problem svladati i rijesiti jer je lijecenje cestolbezuspjesno. i Uocena povezanost ishrane s vitaminima i njihov nedostatak u raznim bolestima.ISKRE ZIVOTA CUVARI ZORAVLJA osobito male kolicine antioksidansa koji imaju ulogu njajace zastite organizma.ISKRE ZIVOTA I CUVARI ZORAVLJA VITAMINI . i Ovp 10 11 . kolicine vitamina. bi trebalo prihvatiti i promijeniti stajaliste jer bez vecih kolicina vitamina nema djelotvornog ucinka a to je i poruka nobelovca Paulinga. Vitamini i ovdje mogu pomoci. i I. ustanovljene klinickim istrazivanjima prije pola stoljeca. ne rnogu biti djelotvorne za siroka podrucja njihova djelovanja. odnose se na dugotrajno nakupljanje stetnih i otpadnih tvari u organizmu. Eret naziva "operacijom bez noza" jer uklanjaju sve stetno i nepotrebno iz organizma i pruzajuci mu tako odmor. kao i literature na kojoj je sazdana i koju bi trebalo prihvatiti. trazi posebni rezimlishrane te vitaminskih dodataka u odredenim kolicinarna. sto je dokazano najnovijim istrazivanjima. . drogama.

I Aktivnost organizma. narnecuci izbor reklamiranih proizvoda lIZ bezobzirnost pre- i . 12 13 .metabolizam.cirkulacija i obrana organizma.ISKRE ZIVOTA I CUVARI ZDRAVLJA VITAMINI . od) osnovnog su znacenja za zivot i zdravlje organizma. pogodujuci bolestima. bolje receno nered u kakvoci i kolicini ishrane. izrnjeria tvari . I I Vee je otac medicine Hipokrat pridavao hrani veorna veliko znacenje i kod zdravog i kod bolesnog organizma smatrajuci daprehrana irna jednu od najvaznijih uloga u odrzavanju zdravlja. Civilizacija stanovnistva industrijski razvijenih zemalja s poplavom proizvoda na trzistu. irnunitet.VITAMINI .ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA ULOGAJ HRANE U COVJECJEM ORGANIZMU v I i v I Opstanak covjecjeg organizma. odrazava se lose na zdravlje organizma. dovodi potrosaca do zbunjenost u izboru primamljivih izazova. potrebne za njegove aktivnosti i funkcije uvjetuje hrana. popraceriih uvjerljivim reklamarna. disanje. kao i gradu samog organizma. kojat se unosi u organizam u obliku namirnica. optok krvi . Svaki porernecaj tih aktivnosti remeti ravnotezu organizma s posljedicom razvoja bolesti. . Zadatak i uloga punovrijedne hrane lima za cilj da u organizam unosi dovoljne kolicine potrebnih tvari za pravilno odvi~anje aktivnosti. Nepravilna ishrana. njegbve grade i energije.

cime je danas optereceno 50 % stanovnistva svih uzrasta. stanice. kao otpadni produkt u obliku vode. Voda je tekuci dio stanice u kojoj su otopljeni iii suspendirani stanicni kernijski spojevi cime je omogucen prijenos tvari iz jednog dijela stanice u drugi. elektrolita. odvajaju se i udaljuju purujuci prerna suprotnim polovima stanice. bolesti srca krvnih Izila i probavnih organa. nauka se u njoj zbivaju kao temelju organizma. i i membrane i razlicitih organela. ukratko "bolestirna civilizacije". geni 'koji odreduju svojstva i aktivnosti stanice i upravljaju razmnaianjem stan ice. medusobno jednake. Nosioci osobitosti i razlicitosti su geni. dijelove stanice. Voda cini 70-85% stanicne mase (sadrzaja). hrana se uz pomoc enzimatskih sustava razgraduje u jednostavne sastojke i po novo izgraduje tvari oganizmu potrebne i iskoristive. Zivcani sustav je glavni pokretac svih ostalih sustava. djelatnostima I Posljedice su visak tezine S opterecenjern organizma. I Veoma vaznu ulogu u izmjeni tvariJ metabolizmu. Kemijske tvari od kojih se stanica sastoji zovu se zajednickim imenomprotoplazma koja je sastavljena od 5 osnovnih tvari: vode. pa se organizam biljaka. drugacijeg sastava. metabolizrnorn. Proteini uz vodu cine velik dio (20 do 30%) stanicne mase i to struktume teine i enzime. citoplazmu i mernbranu stanice U stanicu ulaze hranjive tvari. i i Uzimanjem onoga sto je na dohvat ruke. energiju i odvijanje zivotnih procesa. i stvaraju granicu medu otopinama s jedne i druge strane membrane. koja je granica prerna njenom okolisu Citoplazma je prozeta mrezom kanalica koji povezuju svem okolisu. u stanici kukuruza 20. tako je u stanici covjeka 46. a ovi u organske sustave razlicitih funkcija: Zivqanog i krvnog sustava. pro- 0 gradi stanice i procesima koji Stanica se sastoji od jezgre. s brojem kromosoma tipicnim za tu vrstu. sastavljaju od cestica. ugljicnog i Lipidi su rasprseni svuda po stanici. druga tjelesca u citoplazmi. Oni su netopljivi iii djelomicno topljivi. Jezgra je srediste zbivanja procesa i\ona upravlja ostalim dijelovima Citoplazma je tekuca masa koja okJilZuje jezgru. jezgru. upravo ima nositelj metabolizma. Ljudsko bice ima 100.ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA VI TA MINI . Znaci u tijelu svake jedinke stvaraju se molekule koje nema nijedan drugi organizam na svijetu. a koje ona preraduje. Broj kromosoma u stanici tijela svake vrste zivog bica je stalan. grickalica.000 gena koji su nosioci bioloskih i duhovnih razlicitosti. ! J Ocito je da se zivot organizma odvija u stanicama!!! U citoplazmi se nalaze duguljasta tjelesca mitohondriji koji uz sudjelovanje kisika razgraduju hranjive sastojke u manje. lipida i ugljikohidrata. nove od kojih se tijelo upravo tog bica izgraduje i nijednog drugog (Guyton). molekule koje upravljaju stan ice. a ne potrebu i glad. I i ! i Hranjive tvari i kisik ulaze kroz mem~ranu stanice u citoplazmu. osigurane ishranom. Taj proces dijeljenjazove se mitoza. cineci membranu nepropusnom za mnoge otopljene tvari. razgraduje i sastavlja nove tvari koje su njoj i organizmu potrebne za zivot. citoplazmu ostale organe. alkohola i ostalih rafinirano obezvrijedenih proizvoda. koji pospjesuju kemijske reakcije. pa nastaju dvije nove stan ice. I Otkricern mikroskopa razvija se citologija. Obavljena je stanicnorn membranom. odakle iskoristene i razgradene kroz membranu izlaze. pa osim sto je bolest i kroci u susret mnogim bolestima. Stanice su grupirane u razlicita tkiva. a u stanici gliste 4 krornosoma. 15 14 . od dijabetesa. najmanji dio organizmastanical Ona je osnovna i temeljna jedinica organizma i zivota. Ribosomi. utazujuci zelju. organizam se dovodi u stanje nereda i kaosa. . od slatkisa. jzivotinja i covjeka sastoji od tisuca i milijuna stanica. Stanica se razmnaza diobom na nacin da se prije dijeljenja kromosomi udvostruce uzduznim cijepanjem. citoplazrne. i Procesom izmjene tvari.ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA rna posljedicama.VITAMINI . Tako se stanica postupno podijeli. 1 Kromosomi su tanke dugacke niti u jezgri a sadrze molekule deoksiribonukleinske kiseline (DNK). nastalih razgradnjom. ali ih ima najvise u membranama stanice i jezgre. dioksida i drugih tvari. 2-3% stanicne rnase. druge. a nalaze se u kromosomima. a nametnuto proizvodno industrijskom tiranijom. tkiva opet u razlicite organe. i zlijezda s unutrasnjim lucenjern. proteina.

Usprkos izobilju hrane. rninerala :emlJs I enzirna potrebno je posebnu paznju obratiti njihovu unosenju u organizam. uzimati dovoljno balastnih tvari radi poboljsanja probave i izbacivanja otpadnih tvari iz organizma bez duzeg zadrzavanja i ponovne resorpcije.naj~Olje regulira rad crijeva. uz detoksikaciju otrovnih tdri nastalih metabolizmom tvari. a nedostatak tih tvari. ishrana rnoze biti siromasna i nedostatna. ovise 0 ishrani i to punovrijednoj ishrani. 2. funkcije organa i drugih struktura tijela.ISKRE ZIVOTA I GUVARI lORAVLJA VITAMINI . a nedostaju . zatrm zelucamm sokom. rast. Preporukama i zabranarna ispreplicu se razliciti pristupi ishrani. od cega pati gotovo 50% stanovnistva. ~ Sadrzi Ii hrana tvari potrebne stanici za izgradnju i obnovu.tani~ zax -ljajll iii se ponasaju nekontrolirano. k . Elcktroliti . uz pomoc vitamma. u ~. proces tece u redu.VITAMINI . Jetra je skladiste krvi. Normalno funkcioniranje stan ice. bikarbonat i male kolicine natrija i k1ora. unosenje dovoljnih kolicina vitamina i minerala. masti i ugljikohidrata. opstipacije. isko~isle. Cine 1% ukupne mase stanice. odrzavanje funkcija i energije organizma. hemeroidi. .1i potrebn~ tvari. vitamiJ. nakon probave odlazi u krvotok. osnovne jedinice organizma. uocljivo je znacenje stan ice za sva zbivanja organizma.ISKRE ZIVOTA I GUVARI lORAVLJA Ugljikohidrati imaju vainu ulogu u ishrani stanice. Posljedice su bolesti crijeva. organlzma odvijaju u prisutnosti vitamina. dok krv za ishranu Jet~e dolazi preko jetrene arterije. Hra~a ~rer~de. . a trebalo bi se pridrzavati osnovnih zahtjeva: 1. sa zastupljenoscu dovoljnih kolicina osnovnih tvari. rninerala i enzima. biokatalizatora svih kemijskih procesa metabolizma. razgradeni do kraja koli bakterijama. Grada. a jesti ne mora njegove grade.kalij. 17 ! . Bitna je zadace jetre oslobadanje [i prociscavanje krvi od otrova i produkata izmjene tvari. uz vitamine i minerale.izmje~~ ~ari. bo~ato celulozom . vode. zavrsavajuci proces metabolizma u stanicarna organizma odgovomim za njegovo zdravlje i funkciju. koje zive u debe 10m crijevu i ornogucuju dobru probavu. odlucujucih za zivot i opstanak organizma. Mala kolicina ugljikohidrata pohranjena u stanici je u obliku glikogena. 16 Hrana s obiljem balastnih tvari i grubim vlaknima pospjesuje probavu. mineralnih tvari i ugljikohidrata . osobito sirovo. Ishrana je upravo one sto organizam koristi od hrane koju je unio za svoje potrebe.gliko~ gena. otopljeni su u tekucern dijelu stanice kao anorganske tvari koje sudjeluju u stanicnirn reakcijama i nuzni su stanicnorn metabolizmu.etelom se ~rijevu pripremaju otpaci za izbacivanje. potrebne je s~om~n~t~ odlu~ujucu ulogu jetrc kao organa. pa njihov nedostatak izaziva porernecaje u organizmu. pa ne bl trebalo biti obroka bez salate od tih namirnica. Organizam unesenu hranu razgraduje u jednostavne secere. kiI procesi. vodeci u bolest. napokon i rak crijevd. netopljivog polimera glukoze. Nak?n ~to se potreb~e tvari.~ve i . cajeva iIi vode. s obiljern vitarmna I minerala. Ovim prikazom grade i funkcije stanice. sredista biokernijskih procesa razgradivanja I izgradivanja tvari potrebnih organizmu. Na taj nacin ce se izbjeci mnoge bolesti i porernecaji u tijelu.. potrebnih organizmu za gradu i energiju.na i rastvorena probarnim sokovima. aminokiseline' . sulfati. te gusterace. biokatalizatora kemijskih procesa pretvorbe hrane u energiju i gradu. divertikuloza. uzimanje dovoljnih kolicina tekucine. proteina. zucni kamenci. Ishrana se kao proces odvija u zivom organizmu. energije i funkcije. ki I' "" I masne ise me. i uvijek su na raspolaganju stanici. Uskladenost ishrane i dopune optimalnih kolicina vitamina i minerala prevencija su zdravlja i zastite od bolesti.~oce po~rce. ~ ~oju ).etra filtracijski ~reradllj~ d~lazi u ~jll pre~o vene porte s primljenim tvanrna IZ cnjeva. ali se nalaze i u okolnoj izvanstranicnoj tekucini u obliku glukoze. te sacuvati i uskladistiti glikogen. koje treba dodavati hrani u dopunskim dodacima ako ih nema dovoljno u namirnicama. uravnotezeno unosenje osnovnih hranjivih tvari. a ostatak izbacuje. rerneteci tako funkcije organa I orgaruzrna I ugrosavajuci zdravlje. optimalni metabolizam i sve biolosko-kernijske procese uvjetuje prisutnost vitamina i minerala. sokom zuai. dovodi do zatovra. Kod prob. takoder radi eliminacije putem bubrega i odrzavanja tekuce ravnoteze u organizmu. . pocevsi pljuvackom u ustirna. . ~VI ii B~ d UCI d a se l HRANA KAO ISHRANA znaciti iskoristiti u korist organizma. fosfor.. 3. Zajednicki protok krvi kroz jetru iznosi 1500 ml/min iii priblizno 29% od ukupnog minutnog volurnena srca. magnezij. s. 4. cesto uvjetovan rafiniranoscu hrkne. tj.

Izgradnja se naziva anabolizam.5 I dnevno. b I"k I pre uvjen I upravo I I sa rzaji HOI tvan u IS ram potre m za meta OIC e procese organizma. koji se u zdravom organizmu zbivaju usporedno i u ravnotezi. sagorijevanjem u ugljicni dioksid I vodu (C02 + H20). V~~amini. Bez jetre organizam ne moze zivjeu] pa je bitno odrzati je zdravom i ocuvati od bolesti. lIZ njihovu biolosku vrijednost. katabolizam. aka mu se pruze prirodni preduvjeti I-_Iranjive tvari . a u starosti katabolicki proces. koji se otvara u dvanaestnik. od neduznih do najtezih. a ostalo je otpad za izbacivanje iz organizma. Najrasireniji nedostatak u ishrani je vitaminski.ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZORAVLJA U zilama jetre mogu biti pOhranje1e vrlo velike kolicine krvi jer je jetra rastezljiv organ. brasna. To su stalni tijekovi procesa. ali njihov ucinak i djelovanje omoguceno je samo uz prisutnost vitarnina. potrebnu potrebno je dr. 1 .1. Kontrola uskladistenja krvi u jetri odvi~a se pornocu sirnpaticnog nervnog sustava. hrana se upravo uz pomoc vitamina i enzimatskih sustava razgraduje u jednostavne sastojke i ponovo izgraduje tvari organizmu potrebne i iskoristive.ISKRE ZIVOTA I GUVARI IORAVLJA VITAMINI . Stoga je potrebno uvijek osigurati njihov unosdopunskim dodacima i tako ornoguciti nesmetano odvijanje procesa metabolizma osiguravajuci i dobro zdravlje. koji se moze povecati i smanjiti. alkohola. pa se govori 0 izgradnom metabolizmu i energetskorn metabolizmu. a koji su u svakodnevnoj upotrebi. a kad je koliCink smanjena rnoze osigurati dopunske kolicine. C. Energetski m:tabo. zatim za dobivanje energije. secera. koji ce zadovoljiti osnovne potrebe organizma. minerala i enzima. Unose se hranorn il koriste koliko je potrebno. zanrn nedostatak vitamina C i vitanima A i E! Procesom izmjene tvari. I Mozda bi vee njihovo djelovanje za njegove bi se o~ procesi mogli nesmetano i bez porernecaja odvijati potreban je pravilan nacin ishrane.VITAMINI . pa je jetra vazan izvor krvi koji popunjava cirkulacijske potrebe. a jacanjern irnuniteta i od virusnih i bakterijskih irlfekcija. "iskre" koje zapaljuju sve procese savrsenog Iaboratonja orgaruzrna. da su vitamini najbitnije 19 .unesen~ u organizam mogu biti "gradivni elementi" za potrebe g~adl-:n~ supstancije orgaruzrna. ~inerali i enzimi. izbor namimica. I Osim zuci u jetri se stvara mokracevina. U lijecenju zutice je veoma dobro dosao! I I I (prof. pa i uz obilje tih osnovnih sasjojina. posebno vitarnina C koji regenerira tkivo jetre. metabolizmom. zbog svega "0'" i ucinak bio odgovor I uz niil°VU pornoc zbiva U organizmu. . i istjece rnrezorn zucnih kanala u jetreni izvodni kanal. za vrijeme teskog misicnog rada iii poslije teskog kIVarerlja. l I Visoke doze vitamina C stite jetru i od! toksicnih tvari: nikotina. radi obezvrij~den~sti i rafiniranosti ugljikohidrata. te odrzavanje stalne tjelesne temperature.. U zucnorn mjehuru odlaze se dio zuci \ za slucaj povecane potrebe zuci. lpak. osobito vitamina B-skupine.lizam osigurava organizmu energiju. ?~ :ri u ishrani. istroseno neprestano zarnjenjivati novim. ugljikohidrati. osim na njihovu hranjivu i energetsku vrijednost i na veoma vaznu biolosku vrijednost s pravilnim usmjerenjem odabira potrosnje. TB. II Bjelancevine. a proces razgradnje preteze anabolicki. i moze djelovati kao sprerniste krvi. U jetri se stvara rue. izgradnirn metabolizmom. aktivnosti. E. Pornoc Iinoze doci od vitamina antioksidansa A. ' Kod izbora hrane. nema rnetabolickih procesa u organizmu bez njih. a njihov nedostatak uzrokuje niz porernecaja i bolesti. kad je kolicina krvi povecana.ier-dSA~~'b' bili drzai bl"h " hrani b. Buduci da i zdravo tijelo podlijeze procesima trosenja i starenja. sto je istrazivanjirna dokazano. pri lijecenju hepatitisa. mokracna kiselina i cijeli niz ferrnenata za metabolicke potrebe. u mladosti BITNE TVARI U ISHRANI Tijelo se lijeei j uzdrzava sarno od seb~. pri uzimanju masnih jela. kojima lako podlijeze. masti i I oda osnovne su tvari u ishrani organizma. odnosno namimica treba skrenuti paznju. upravo su iiskre iivota! Bez njih nema procesa prervorbe hrane u energiju i gradu organizrna.

Vecina masnoca treba sndrzavaj] nezasicene masne kiseline.46. Povecanje iii smanjeNe kolicine dovodi do porernecaja i bolesti: dijabetesa. uz ugrozavanje proteinske strukture stanica. i sluzi za rezervu potreba glukoze. steteci zdravlju. hormonu gusterace.. dekstrina. Ugljikohidrati oksidacijom izgaraju u ugljicni dioksid i vodu.ze ovise! inzulinu.-.186 dzula 1 gr ugijikohidrata I bjelancevina 1 gr masti = 9. a glavni su sastavni dio hrane Ijudi voCe orasi mlijeko sir 250 350 400 400 SO 30-50 50-SO 600 30-60 jaje svinjetina I I govedina Ite etrna slanina I . obicno kao standard LOO grama namirnica. konacne produkte probave. ! Takvim konstantne bitnih ~astojaika u hrani moguce je uspjesno odrzavanje tezme I energije orgaruzrna za potrebne aktivnosti. u u~~lad. kuhinjski secer. Prolaskom kroz jetru.~ilo~alorija. prolazeci kroz stanicnu mernbranu u citopiazrnu stanice. su pretezno biljnog porijekla. Isk~rist:n?st i prije~os gl. pektina.-I hlkohol -. da bi se po potrebi vratilo u glukozu i trosilo kao rezerva.. a veci dio se pohranjuje kao polimer glukozeglikogen u stanicama jetre. koji regulira razmu secera u krvi.1iii 2500 cal.3 kalorija kalorijc u namirnicama kruh riza zobene pahuljice soja krumpir povrce u 100 gr UGLJIKOHIDRATI Veoma su vazni u ishrani s osnovnirn zadatkorn stvaranja ganizmu za aktivnost. Kod secerne bolesti organizarn vcoma malo iskoristava ugljikohidrate.1 cal po 1 grarnu. Nakon apsorpcije u stanice. koji se apsorbiraju u krv kao jednostavni monosaharidi. 4. i I Tehnoloskorn pre radom ugljikohidrati gube biolosku vrijednost zbog lisenosti vitamina i minerala. I I .--. satavljen od glukoze i fruktoze. 4. sastavljen oct glukoze i galaktoze polisaharidi: skrob.-_ _----- 50 200-450 100-250 150 650 950 750 730 930 70-400 . I Danas se koriste velike kolicine seedra .mlijecni secer i razlicite vrste skroba. • I. hiperglikemije iii hipoglikemije. krvotok ih raznosi po cijelom tijelu.-----. vitamini. nasrtljivo pri~utan u namirnicama I 21 ° + H20) uz Kalorije (cal) i dzuli (J) su energetska vrijednost hrane dobivena mjerenjem energije. =. disaharid. Encimi i sokovi organizma cijepaju skrob iz namimica u jednostavne secere. k 'a mast maslac I ~VIllJS ~I JC II' I rnargarin SO-200 ----. Potrebna je dnevna kolicina energijeloct 10-1-65.-_. To su glukoza. (C02 oslobadanje energije.VITAMINI . I i u ish rani.. pa su takvi produkt] bez hranjive vrijednosti "prazne kalorije"..uko. a dobiva se iz secerne trske i repe: laktoza . veliki polisaharidi koje sadrzi hrana svih vrsta. sokova. glukoza se moze odrnah koristiti kao izvor energije stanica. laktoza .. koje bi morale sagorijevanjem nadoknaditi eventualni nedostatak ugljikohidrata. Hrana sadrzi i velike kolicine celuloze. za industrijsku proizvodnju razlicitih slatkisa.obicni secer. koja se oslobada sagorijevanjem odredene kolicine hrane. zivotinjski glikogen. celuloza.7 rn rnol/l u 100 g. a i cuvaju bjelancevine. --. koji su takoder ugljikohidrati.ivanje~ Unosenje vecih kolicina ugljikohictraja oct potrehnih rezultira uskladistenjem "salo".4.saharoze. 15% bjelancevina i 30fc} rnasnoca. glikogena.ISKRE ilVOTA I GUVARI ZORAVLJA 1 kcal . pa je njegova norrnalna kolicina u krvi 80-120 mg.. osobito zitarice.-.vocni Slozcnl .krvni fruktoza .. tj.disaharidi: sastavljeni od 2 jednostavna secera. energije potrebne or- = iU ! I I I I kalorija Po strukturi sujednostavni ._ _ --.--i"" -. za sto je potrcbno 55% ugljikohidrata. a sve ponajprije zbog zarade i profita.ISKRE ZIVOTA I tUVARI IDRAVLJA VITAMINI . ali i kao gradevni materijal stanice. neprijatelj 20 . odnosno 17. saharoza.monosaharidi: glukoza .---. fruktoza i galaktoza od cega je najvise glukoze. Ugljikohidrati i zivotinja. svim stanicama. kojima nedostaju esencijalne tvari. a energija se uglavnom dobiva iz masti. Tako industrijski secer.-----.166 J.U nonnalnoj hrani covjeka nalaze se 3 oblika ugljikohidrata: saharoza .-.mlijecni secer. Ugljikohidrati u hrani potrebni su za osiguranje dovoljne kolicine energije za sve aktivnosti organizma.

Treba takoder uzeti u obzir jesu Ii bjelancevine kompletne.rezni prag za aminokiseline sprecava gubljenje aminokiselina rnokracorn. povrce. vezivno tkivo i zile . jaja. Organizam ih putem probave najPrije! razgraduje u sastavne aminokiseline. misiCi . i Putem probave. Primjer su africka plemena koja se hrane kukuruznim brasnorn a u njemu nedostaje arninokiselina "triptofan". Sve stanice tijela sintetiziraju bjelancevine a funkcionalne karakteristike svake stan ice ovise 0 vrsti bjelancevine. Dobro sazvakana hrana i umjerene kolicine pospjesuju razgradnju vremenski i kolicinski.keratin. Brzina apsorpcije i aminokiselina ovisi o brzini oslobadanja iz bjelancevine tijekom probave. Biljne namirnice u kojima se nalaze bjelancevine su: zitarice. Dobro koristcnje bjelancevina ovisi 0 prisutnosti vitamina i mincrala u hrani.miozin i aktin. krumpir. I I BJELANCEVINE . Stanice mogu sintetizirati 11 od 21 aminokiselinu koliko ih ima ukupno u animalnim proteinima. koji se sintetizira u stanicama jetre (John Judkin profesor fiziologije na Sveucilistu u Londonu). pa se 98% svih bjelancevina razgradi do aminokiselina. sir. uz prisutnost vitarnina i rninerala. F. VITAMINI . Svaka aminokiselina ima svoju I ulogu i ne moze je zamijeniti druga. hrana bogatacelulozom prevencija je bolestirna debelog crijeva. bjelancevine se cijepaju na aminokiseline od kojih su sastavljene. koza.l biljnim i zivotinjskim namirnicama. koje se neprekidno trose. dio bjelancevina vlastitog tijela nastavlja se razgradivati u aminokiseline. a preporuca se i vise.ISKRE ZIVOTA I 6UVARI ZORAVLJA i je broj jedan (dr. pa oboljevaju od sindroma nestasice bjelancevina s posljedicom zaostajanja u rastu. odrzavajuci dopustenu razinu. nenadoknadivih moraju biti prisutne u hrani da bi se bjelancevine 23 Biljni polisaharid celuloza znacajan lje zbog posebne uloge u probavi. gusterace. Tri cetvrtine suhe tvari tijela su bjelancevine! Bub. kosa i nokti . Takva ishrana djeluje kao da je bez bjelancevina. do 75 grama. prekursor kolesterola. soja.VITAMINI . ! I I Pravilno bi bilo uzimati ugljikohidratei bogate vitaminima i mineralirna. a njegovo dodavanje ishrani smanjuje kolicinu kolesterola u krvi. Dnevna potreba bjelancevina u hrani treba zadovoljiti potrebe energije i razgradnje tjelesnih bjelancevina. grah. pa je potrebno svakodnevno unosenje I I I . ! I I bjelancevina za gradu i obnovu jer nedostatak bjelancevina rnoze prouzroCiti prestanak rasta cak i kada hrana ima dovoljno masti i ugljikohidrata. Uz to sto pospjesuje izbacivanje otpadnih tvari i~ organizama. ateroskleroze opakog raka. riba. alergije i anafilaksije. Taj obavezan gubitak bjelancevina iznosi oko 30 g dnevno. Kod gladovanja i nedostatka bjelancevina u hrani. koje i usporavaju apsorpciju se~era. Tjelesni organi imaju svaki svoju bjelaieevinu.ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZORAVLJA . a time i preveniranje bolesti. koje traze vecu kolicinu. strane bjelancevine i izazivale bi patoloske reakcije.PROTEINI ! I Bjelancevine iii proteini sadrzani su I. Kada bi se bjelancevine izravno apsorbirale bez razgradnje i ponovne izgradnje predstavljale bi strane tvari. koje se zatim deaminiraju i oksidiraju. dusevnorn tuposti i pojavom hipoproteinskih edema (bolest "kwashiorkor"). Kendal) i uzrocnik bolesti srca. a samo dio koji sene moze resorbirati gubi se uri nom. To znaci da 10 aminokiselina koje stanice ne mogu sintetizirati. Organizam 22 se neprestano I trosi i obnavlja. mlijeko. orasi.kolagen. vitamin C bi mogao uvijek odigrati ulogu zastite pri unosenju vecih kolicina saharoze. I I Bjelancevine se sastoje od razlicitih aminokiselina. pa i Klinicka ispitivanja su pokazala da] unosenje vecih kolicina saharoze povecava kolicinu kolesterola u krvi jer fruktoza nastala razlaganjem saharoze stvara ace tat. a zatim izgraduje vlastite koje putem krvi dolaze do svih dijelova tijela. da ih tijelo rnoze posve iskoristiti iii nekompletne (parcijalne). Da se to izbjegne potrebno je svakodnevno hranom unositi barem 30 grama bjelancevina. esencijalnih. pa ih treba obnavljati. I To su organ ski spojevi gradeni od velikih rnolekula aminokiselina. a nedostatak se nadopunjuje pravilnom ishranom. pa im odredujemo testom hranjenja. a samo manji dio ostaje nerazgraden. a zivotinjske su: meso. koje mogu stvarati. biolosku vrijcdnost Buduci davitamin C sudjeluje u razaranju kolesterola. I. te balastnim I tvarima. Sve bjelancevine nisu jednako vrijedne. specificno gradenom za apsorpciju. a zatim se apsorbiraju u tankorn crijevu. uz pomoc enzima zelucanog soka i soka gusterece.

20 g . triptofan i valin. proces "dearninacije" zbiva se jedino u jetri. 24 .64 kukuruz . pa ih. Osim hranjive vrijednosti imaju i zasticenu jezgru Ijuskom i omotacern koji sprecavaju krvarenje i ulaz stetnih tvari. Colum). Sadrzaj izvanrednih aminokiselina mlijeku i fino rasprsene masti u obliku emulzije. svjeze pomuieno mlijeko jer je najbogatije tvarima potrebnim za ishranu. to oni imaju vecu biolosku iii fiziolosku vrijednost. (dr. a to su: histidin. metionin.~~~-~~_:'~~~~_i~ ~I_~__~ _ __ Posebnu paznju treba posvetiti mlijeku kao idealnom izvoru bjelancevina. pa nije potrebna prisutnost u hrani. visoke bioloske vrijednosti. "remek djelu ishrane". za dobivanje energije. a i povecanja dostupnosti glukoze stanicama pa se smanjuje potrebna aminokiselina za energijom. I Ako je malo esencijalnih aminokiselina niti druge ne mogu biti iskoristene.85 Jaja imaju vecu biolosku vrijednost od bilo kojeg drugog izvora proteina. kao u mlijeku] gotovo i priprernljena za cirkulaciju kroz limfni sustav. Mlijeko se ne kvari. pa su Proteini oraha lako se prihvacaju. toliko vaznirn za zdravlje organizma. Kad stanice popune svoj kapacitet. ostavljajuci tkivima aminokiseline za sintezu bjelancevina. ako se uzme u obzir da su ona izvor zivota (prof.40 g orasi .VITAMINI . Iz.20 g .a ucinak ciscenja otpada. nccscncijalnc.20 g . Ugljikohidrati i masti iskoristavaju se preventivno oni cuvari i stedise bjelancevina tijela. transaminaze. niti trune. sto je vazno ako ste rnrsavi. nuznih i bitnih za zivot i rast. leucin. Shelton) . Strah od zaraze i bolesti nekuhanim mlijekom suvisna je jet one sadrfi tvari koje to sprecavaju. . sinteza bjelancevina prestaje.10 g soja . i Kollcina bjclancevina kruh.94 misic mesa . ali ih stan ice mogu sintetizirati. Inzulin djeluje i na metabolizam bjelancevina. nego postaje kiselo mlijeko. vitamini B sku pine. soja i banane takoder su dObri izvori proteina visoke bioloske vrijcdI nostl. Narocito je dragocjeno neobrano. Transaminaciju bjelancevina pornazu enzimi. uzroka bolesti. Njih moramo unijeti 'hranom jer ih organizam ne sintetizira. a koje preradom do stoia nestaju i obezvrjeduju se.5 g I u 100 gr namirnica isvjdi sir !punomasni sir riba Imeso [perad idivljac ipsenicne klice . Primjer nekih bioloskih vrijednosti bjelancevina mlijeko . Sto je manja kolicina proteina potrebna da osigura potrebe organizma. zahvaljujuci bakterijama mlijecne kiseline. hitno utjecu na Cvrstoeu misica covjecjeg tijela. one su nadoknadive. umora. ima sposobnost da neutralizira stetne kiselinske tvari u krvi. derivati piridoksina. iskonin. visak aminokiselina se razgraduje i upotrebljava za dobivanje energije iii se prctvara u masti i u tom obliku pohranjuje.10 g riza . Da bi aminokiseline bile iskoristene moraju biti zastupljene u podjednakom odnosu u kojem se nalaze u tkivu. takoder su potrebne za sintezu bjelancevina. II Mlijeko je alkalno. .74 krumpir . fenilalanin.30 g krumpir -2g povrce . lizin.30 g Bioloska vrijednost bjelancevina ovisi 0 sadrzaju csencijalnih aminokiselina. zadovoljavajuci dnevne potrebe. Ostalih 11 aminokiselina. zbog ubrzanja transporta arninokiselina stanice. kao sto to cini sirovo voce i povrce. Shelton).15 g .Guyton. 25 I l jaje . purn su vitamina I minerala.98 iznutrice . Vrijednost proteina ne odreduje sarno sadrzaj bitnih aminokiselina vee i sadrzaj vitamina i minerala koji ih prate jer bez njih nema iskoristenja proteina ni visoke vrijednosti (dr. Oni msu zamjena za meso nego je meso njihova zamjena!" (dr. a mast je u njima u obliku emulzije.65 :-~~~-~-------------~--~-~---------------------r.ISKRE ZIVOTA I tUVARI lDRAVLJA VITAMINt ISKRE ZIVOTA GUVARI lDRAVLJA mogle sintetizirati u tijelu.s~ ~orasi j:: sadr~e najbolje proteine.2-5 g jaje od 50 . bez kojeg nema sinteze proteina. sto je i razumljivo. Ta razgradnja. • avokado.1 I Bejalancevine ribe otpimalnog sastava esencijalnih aminokiselina svojim gradivnim elementima iznimno bogatim proteinima. tada stanica bjelancevine uopce ne sintetizira.15-20 g . brasno . Raznovrsna hrana sadrzi i raznovrsne bjelancevine koje se nadopunjuju aminokiselinama. pravi su eliksir snage kod napornog rada. n~ stvarajuci mokracnu kiselinu. Od svih namirnica najbogatije je kalcijem. jer sadrzi sve sto organizam treba. dapace stvara pojacan imunitet. iako ga nema. Zato treba jesti orahe iz ljuske. Kikiriki.or vi~~kovrij~dnih. pa i depresije. Shelton: "lshrana"). bjelancevina .

Shelton I Dr. 26 I I . H. 27 Koliko bjelancevina organizmu treba~ Misljenja su razlicita. te uklahja neugodan miris znoja bolje od bilo kojeg dezodoransa. je soja. I Ako se mlijeko pije djeluje i kao kozrneticko sredstvo jer pridonosi boljem i ljepsern izgledu. artroze. elergije. a be~ njih nema zivota. a dr.000 ljudi zakljucuje da je 1 gram bjelancevina na 1 kg tjelesne tezine dovoljna kolicina za potrebe organizma u svim situacijama. I . pa i na psihu. Vegetarijanstvo je za njih normal an i prirodan nacin ishrane. a vegetrijanci su vjekovima. Osim vazne energetske uloge. Kod nesanice. Ono je idealno kao pice i kao ~rana. kao i odnos i stajaliste prema zivotu. Fleishom. Prekomjerno unosenje bjelancevina uzrokuje ozbiljne poremecaje zdravlja i izvor je bolesti jer visak proteina puni tijelo toksinima vise od ikojeg drugog sastava hrane. siru. vitamina i minerala. casa toplog mlijeka s medom bolja Ue od svih preparata za spavanje. radi brzog vracanja koncentracije i otldanjanja umora. Mi si dopustarno vece kolicine od potrebnih. Organizam prepunjen toksinima proteinskog metabolizma izlucuje ureu u rnokracu sto opterecuje bubrege. bolesti Ikicme. MASTI Prema kemijskoj gradi masti su esteri glicerola i masnih kiselina. djelujuci izvana i iznutra. dobiveno od zivotinja koje one stvaraju hraneci se biljkama. dok svijet gladuje i umire od gladi. za hranu manjeg broja ljudi.VITAMINI . biokatalizatori razgradnje i izgradnje novih aminokiselina. I Je Ii meso bolji izvor bjelancevina I Pretvaranje golemih kolicina zitarica i biljaka u bjelancevine zivotinja. osiguravaju alkalnost tako da piju krv. l3erg proteina mesa. na temelju eksperimenata izvedenih sa znanstvenom tocnoscu i potpunoseu na uzorku od 4. izdvajajuci svoje leglo. Tako se savjetuje vazacima da popiju casu-dvije mlijeka.ISKRE ZIVOTA I CUVARI lORAVLJA Devedeset posto stanovnistva ima nedostatak kalcija. izvorno su biljnog porijekla jer zivotinje vecino~ jedu biljnu hranu. pa katkada i bolescu. uvjetovana rastorri. pa i lomljenje kostiju je posljedica toga nedostatka. a koje bubrezi izbacuju kao otpad. prozdiru kosti i hrskavicu zajedno s mesom svojih zrtava. narocito stvaranjem rnokracne kiseline. Mnoge jake populacije hrane se iskljucivo biljnom hranom. Podaci govore i 0 utjecaju hrane na strukturu ljudskog karaktera. kao i zajednice. on misli da se tjelesna tezina. jajima. dr. a djeluje na citav organizam. Meso sadrzi i otpadne produkte zivotinjskog metabolizma koji se zadrzavaju u tkivima u tremitku smrti. ornetajuci tako pravilne procese organizma i lisavajuci ga drugih vaznih elemenata. a prvobitne ljudske zajednice pocele su se raspadati kad je covjek rnesozder postao grabezljiva zvijer. i poplavorn proizvoda na trzistu ostvaru- i o~ biljaka? I Odgovor je negativan jer je meso hraha iz druge ruke. Shelton). zivaca. sto sve dovodi do otezanog rada bubrega. zdravlje i snaga mogu odrzati.000. . niti uz proteine visoke bioloske vrijednsoti. p~ zivotinje mesozderi. jer ostaju neiskoristeni. pa se take covjek hrani malim postotkom vrijednosti prvobitne hrane. pateci zbog toga od razlicitih bolesti: isijasa. barem upola manjom kolicinorn proteina koja se obicno unosi. slican vuku i tigru s osobinama sukoba i neprijateljstva (dr. mlijeku. a 0 njima su ovisne i zivotinje i covjek. Meso najjace zakiseljuje organizam. Balfrage kale da meso sadrzi tvari koje tijelo ne rnoze koristiti. A. Sve aminokiseline zivotinjskog porijekla u mesu. zglobova. one su nuzne za sekreciju zlijezda s unutrasnjirn lucenjern koje luce hormone te tako indirektno utjecu na razvoj organizma. Zato j~ potrebno svakodnevno uzimati nesto slrovog mlijeka. nepravda je i sa socijalnog stajalista. Britansko udruzenje za unapredenje znanosti na celu s prof. Sarno biljke imaju moe sintetiziranja organskih tvari iz anorganskih. koje zive u prirodi. a djeluje vee poslije 20-30 minuta. Dobro je i korisno dan zapoceti i zahsiti casorn I Proteine banane daju u tropima za b~z oporavak kaze kako tijelo proteine krumpira koristi bolje od Bogat izvor proteina visoke bioloske] vrijednosti mlijeka! od tifusne groznice.ISKRE ZIVOTA I GUVARI lORAVLJA VlTAMINI . radnim aktivnostima. Mesu nedostaju vitamini i minerali. Mesna industrija svojom propagandom je velike zarade na stetu zdravlja.

a to su masti. gdje nastaje i najvcb dio masti sto se stvara iz ugljikohidrata . Vazno je usmjeriti !ishranu na upotrebu prirodnih nezasicenih ulja kao sto je maslinovo. I Nastala rezerva. I '. mast prenosi se lipoproteinim~ I do rnasnog tkiva. i porriazu normalnu izmjenu tvari stanica.100 g orasi . osiguravaju masti.100 g maslac . suncokretovo.a ako ih nerna same 50% masnoca. Sheltonu 20-40 g 10-20 g 10 g 20 g 30 g 20 g 80 g 15-20 g 20 g 2-5 g i polinezasicene ~. srcane bolesti. Kad izrnjena i disanje stanica nije u redu. Potebna namirnica. Pri tome veliku ulogu ima zue. bjelancevine i kiseline. i ~astim. I I proteina. od kukuruznih klica.ISKRE iIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA VITAMINI .ISKRE ZtVOTA I GUVARI ZDRAVLJA Probava masti odvija se djelovanjem ferrnenata zeluca i gusterace u fine kapljice . ali najveci clio obavlja se u stanicama jetre. vodeci brigu 0 izboru hrane i dakako kolicini. koje se apsorbiraju kroz stijenke crijeva.0. 100 g namirnica svinjetina govedina teletina ovcetina kobasice hrenovke slanina riba perad iznutrice po dr. Zuc i zucne kiseline imaju takoder vaznu ulogu u apsorpciji masti. pa i prijevremenu starost i smrt. Metabolizarn rnasti obavlja se gotovo ul~vim stanicama tijela.80 g rnajoneza . pa se tako u tijelu vezu 'ISC me na minerale. Masti su porijeklom iivotinjskc i biljnc.30 g Nezasicene masnoce hiljnog POrijeklla su ulja. Biljnc masti sadrze estere nezasiccnih rnasnih kiselina: oleinsku masne kiseline: linolnu. I Nedostatak masti uzrokuje i nedostatak vitamina topoljivih zultira porernecajima metabolizma i konacno bolescu. Unosenje velikih kolicina masti uzrokuje debljanjc zbog stvaranja rezerve masnih naslaga u organizmu i najcesce je vezano uz bolesti: aterosklerozu. a pogoduju zdravlju i lakse s~ probavljiva. Nezasicene masne ki I' su pnprernne da se JOs vezu. .50 g cokolada .emulziju. koja pornaze rastvaranju masti i djelovanju fermenata. normalna stanica se izrodi. rak. ' koja se oslobada izravno u stanicarna 28 29 . [. a prije svega disanje. gdje se pohranjuje kao Dvije do tri cervrtine cjelokupne enerkije. i Cjelokupna probava masti odvija se u~lavnom u tankom crijevu. arahidonsku. ". svinjska i guscja mast i loj. suncokretovo plje i ulje kukuruznih klica.a i~aicne u p~~tocima (%) zasicene klsellme nezasicene polinezasicenz ulja: maslinovo 20 I 70 10 suncokret 10 I 30 60 rnijesano kuhinjsko 15 30 50 kukuruzno 15 30 50-60 masti: svinjska 45 45 10 loj 50 40 5 vrhnje 60 30 25 maslac 60 40 25 margarin 20 25 45 I Masnc kisclinc u uljima i - sadrzava ovoliko masti: svinjska mast . sirevi. a izvor su im maslac. a bolesti koje uzrokuju slabo lucenje lipaze. a to re- masti u dnevnoj ishrani je 20% kalorija od ukupno unesenih • ! ! 1 gram masti daje 9 kalorija. koja se apsorbira samo 50% iz hrane. linoleinsku. maslinovo. i Zivotinjskc masti sadrze uglavnom estere zasicenih masnih kiselina: palmitinsku i stearinsku. uzrokuju i slabu probavu masti. zastupljenost u rnastima. Potrosnju rnasti treba ograniciti na kolicine koje su potrebne za podrnirenje potreba bitnih masti. . a posljedica je bolest. f. pa ako ill ima dovoljno apsorbira se 1)7(.70 g ulja . ! ·' . umjesto zasicenih masnih kiselina. tek manji dio u zelucu. uz pomoc enzima crijevne i pank~casne lipaze. a ne ugljikohidrati. Pri izboru rnasnoca u hrani treba koristiti ulja s nezasicenirn masnim kiselinama: linolnom i linoleinskom.VITAMINI .

! Vrlo vazna uloga vode je u eliminaciji stetnih i otpadnih tvari iz organizma. Inzulin pornaze pretvorbu i pohranu masti aktiviranjem enzima lipoze i dobavljanjem jednog razgradnog produkta glukoze. dok ne zatrebaju negdje. Ku!ier: "Znate Ii 5tOjedete").ulozi. a bez vode jedva jedan dan. ona je i osnovna tvar stanice. a 50% tezine tijela otpada na v6du. Mnogo !judi naginje stvaranju kamenaca pa je to dobro sprijeciti uzirnanjern vecih kolicina vode. pretvarajuCi se u rnasti i uskladistuje s~ kao rezerva (Guyton). ! Bez hrane zivot je moguc mjesec dana. I i Skladista rnasti su jetra i masna tkiva. : I povecava kolicina mokrace a smanjuje i rasterecuje rad bubrega kojima za izlucivanje razrijedenog urina treba manje rada i napora negoli za koncentrirani. najzdravija je i najbolja voda. gotovo jednako kao i ugljikohidrate.ISKRE ZIVOTA I 6UVAR{ lORAVLJA VITAMINI . Obrnuto. mokraca i lirnfa takoder su tekucine. I.VITAMINI . dnevno barem dvije litre: svaki sat popijte jednu Casu. i uvijek sarno voda. osim tkiva mozga mogu koristiti masne kiseline zf energiju. Sve stanice. gdje10ksidiraju u energiju. Kao pice. pa i covjeka odvijaju se u vodenoj otopini. (Dr. pa je sarno za rjrizvodnju mokrace dnevno potrebna 1 litra vode. ni zivota. opasno je za zivot s ishodom smrti. I I I I Osirn 5tO simi za otapanje i prijenos tvari u organizrnu. I I i VODA Svi procesi zivih bica. a vecina tkiva (osim mozga) mora za namirenje energije koristiti druge tvari. a ako nedostaju pretvorba je malena iii je nema. Vece kolicine vode smanjuju i rnogucnost nastanka kristala u tjelesnim tekucinama zbog cijih talozenja nastaju bubrezni i mokracni karnenci kao i giht . To su masni depoi iIirezerve. jer bez nje nerna opstanka. bez kojeg nerna sinteze novih triglicerida. Voda jc najbolje pice od najboljcg]! Trideset do pedeset posto ugljikohidrata unesenih svakim obrokom pretvara se u masti i pohranjuje za energiju uz pomoc inzulina. preko filtracije i rada bubrega. . : I \ i \ Za optimalno zdravlje potrebno je uhoiti dvije do tri litre vode dnevno. Gubitak vise od 15% tje!esne tezine u obliku vode. poslije cega prelaze u aktivna tkiva. kao izvor energije.ISKRE ZIVOTA I 6UVARI lORAVLJA Prva faza iskoristenja masti za ene~~ijU je cijepanje u masne kiseline i glicerol. znoj. Nemali inzulinav prijenos glukoze u stan ice organizma se smanji na cetvrtinu minimalne vrijednosti. time se I ! 30 31 . a krv. Ovaj citat govori koliko je voda vazna i 5tO ona znaci u Ijudskorn organizumu. i Sporedna uloga masnog tkiva je njegovo djelovanje kao toplinski i mehanicki izolator tijela. ako je inzulina prerise glukoza ulazi u stanice u obilnoj kolicini.

ali i u crijevima. premolo biljnih enzimo remeti pocetok probove. DIGESTIN no prirodon nocin nod1omjesto nedostatok nesmetanu probavu u ielucu. tonik rjesovo I uporne DIGESTIN biljni enzrrru ® tablkte za bolju probavu Monjok svjeie sirove hrone. podrigivonje. Jovljoju se osjec o ] teiine u ielucu. nodutost. enzima potrebnih za Namijenjen je svim 32 .VITAMINI . osoboma s oteiolom i slobom ~robovom.ISKRE ZIVOTA I CUVARI lDRAVLJA Galogran® tonik droze]e GALOGRAN droieje pospjesoju protok iuCi i stite ad nastanko iucnih komenoco. GALOGRAN gorki ielucone tegobe.

Gorke Ivori.I$KRE ilVOTA I GUVARI lDRAVLJA gorki napitak bez alkohola Dcncsn]o hrana 5 a d ri i vrlo poticu slvoronje probavnih sokova funkciju sustovo jetra . SILlCIJEVA UEKOVITA ZEMUA je i osobomo koje pote zbog plinovo i tegobo divertikuloze. DIO Salus za proCiscavanje zelucanog I 51 ICUEVA U KOVITA LJA crqevnoq trakta Zbog velike moci vezonjo UEKOVITA ZEMUA odnosi sve otpodne produkte vrenjo i ja pomoie kod neinfektivnih proljevo.VI TA MINI . nr~.iuc.. II.m.kn. noime. . nociji 5 ciscenje SILlCIJEVA UEKOVITA je vrlo korisno kod kronicne . u zelucu i crijevimo te pospjesuiu berne koje neumjereno i neredovito dugih i nopornih vomji. GALLEXIERje posebno nomijenjen jedu te vozoCimo i putnicimo gorkih Ivori.

potrebne za zivot i zdravlje. sto je prije mnogo godina. Irwine Stone. pronalaskom Iijekova i cjepiva protiv njih.velikim nedos~~tkom ~tamina C. Dr. Godine 1937 dobiva Nobelovu nagradu za fiziologiju i medicinu. te funkcioniranje organizma u obavljanju svakodnevnih aktivnosti i zadataka. koje smo vee davno otpisali. pa su oni nositelji i "iSre" zivota. Nemaju ni kalorijsku. a to znaci da omogucuju sve zivotne procese. ipak je upozoriia na te nedostatke. te ucinkovitosti toga vitamina. majmunima. bIiski SUr~dnik PauIinga upozorio je na cinjenicu da zivotinje imajusposobnost sintetiziranjal vitamina C. Godine 1965. .VII AMINI . BoIest pracena ispadanjem zubi i ostalim popratnim pojavama (nernoc. skorb~~ zbo~. adar porijeklom. pose.I:::iKHt: LIVUIA I CUVARI ZDRAVLJA VITAM/~J/ . Little kaze: "Za svoje 52 godine lijecnicke prakse da je nedostatak vitamina uzrok svih bolesti!". oskudice iii uvjeta zivljenja. nedostatka vita~ina ~. pa jeduci agrume I kiselo zelje ~Iest nestaje IIi je ublazena. ad . mutacijskim promjenama. kuge. savrsenijern laboratoriju. a rahitis uslijed nedostatka vitarnina D To su bolesti koje su se javljale zbog velikih nedostataka vitamina i neishranje osti.bno Ivitamino~ .ISKRE ZIVOTA I 6UVARI ZORAVLJA ih i opasnih bolesti. kolere. metabolizam organizma. pa bez njih nema zivota ni zdravlja. Albert Szent-Gyorgyi. godine nasao opravdanje i uzroke u n~Cinu iSJ:trane i .C:-. formulom C6-H8-06. izolirao je vitamin C. beji-beri zbog nedostatka vitamina B-skupine. osobito vitamin C. nazivajuci ga najprij5 "heksuronska" kiselina. Tako su momari poceli redovito dobivati u hrani kiselo zelje koje sadrzi velike kolicme vitamina C i rjesavali problem nedostatka. Rene Dubos tvrdi da ne ubijaju virusi i bakterije. l Njihov nedostatak dovodi u pitanje procese i funkcije organizma. da bi koristio njegovu pornoc u pretvorbi hrane u energiju i gradu. ali zato imaju vrijednost velike bioloske aktivnosti u metaboIizmu pri izmjeni tvari organizma. uzrokujuci bolest. uskraceno covjeku i nekim zivotinjama njemu bliskim.. I ko1o POOto· ovues I prona aza V1tarma Vitamini su otkriveni pri proucavanj bolesti nastalih zbog njihova nedostatka. pa infekcije haraju u obliku epidemija sto bi se moglo sprijeciti davanjem vitamina C! (Book of Vitmins) Mozda bi taj zakljucak mogao pridonijeti 34 i osvijetIiti ponovno pojavljivanje star- . Moglo bi se reci=Oni su zaista iskre zivota i cuvari zdravlia!!" Dr. naj- Nedostatak svakog i od ostalih vitadina Ija. poceo sam vjerovati i saznavati Godine 1928. 35 Novija istrazivanja takoder dokazuju da kod svih bolesti nedostaju vitamini. nego je u organizmu premalo vitamina C. osiguravajuci pretvorbu hrane u energiju i gradu tijela. bi mogii odvijati. pa i I tuberkuloze. VITAMINI 8to su to vitamini i kako djeluju? To su tvari organskog sastava. proljev) dovodila je i do smrti. izaziva porernecaje organizma i zdrav- Vitamini omogucuju i pospjesuju sve procese u organizmu. hraneci se hra~om oskudnom IiI posve bez vitarnina. stoga njegova kao i PauIingova Nobelova nagrada mn~go govore u prilog njihovog znanstvenog istrazivanja i rezultata 0 vitaminu C. Biokatalizatori su svih kemijskih procesa koji se odvijaju u organizmu. I Hrana o~kud~a vitami~i~a.s~orbuta su ~boljevali mornan na dugim plovidbama. On otkriva njegovu posebnu ulogu u podrucju biolosko-oksidacijskih procesa. koji se bez njih ne Skorbut poznat stoljecima kao bolest tekje 1911. Tako je eovjek prisiIjen uzimati vitamin C s hranom. niti energetsku vrijednost. ani reguliraju izmjenu tvari.

jer svaki je organizam bioloski individualan.niacinarrhd B4 .riboflavin B3 . time i do bolje kvalitete zivljenja. na primjer kod raka 50%. osobito vitamin C.pantotenska kiselina B6 . koja stavlja u prvi plan lijecenje tvarima potrebnim organizmu za funkcioniranje i zivot. \ Istrazivanjima je u posljednje vrijeme dokazano da je kolicina vitamina kod svih bolesti veoma snizena. bolest sprijeciti iii dovesti pod kontrolu podnosljivosti. koliko i zasto UZima~ivitamine Na pitanje kada. pa trazi i svoje doze vitamina. a kod shizofrenije jos i vise. odgovor bi bio uVijJ i svaki dan! Za dobro zdravlje potrebne su optimalne kolicine.kobalarhin Ii Prerna topljivosti dijele se na: Topljive u vodi . zahtijevaju i kolicine koje to osiguravaju. a i zbog eliminacije iz organizma.lDRAVLJA I VI TA MINI ISKRE llVOTA I CiJVARI lDRAVLJA Zivotna okolina opskrbljuje covjeka *itaminima u hrani.piridoksih. au bolesti i vece kolicine tzv. 03 . Opredijelio se za upotrebu velikih kolicina vitamina tzv. adermin B12 . i visokog sadrzaja vitamina.kaIciferol (02 .osobito vitamina C. Razlicitost ljudi odreduje i razlicite kolicine lIZ naglasak optimalnih kolicina. nosi svoje bolesti. lIZ pomoc najboljih znanstvenika SAD i svijeta i dosao do zakljucka da sve bolesti nose veliki nedostatak vitamina . medijskog i napose kolicinskog. Oodavanjem i nadoknadivanjem vitaminskog nedostatka. A .me1adion B skupine: B1 .mega doze. pa za dobro zdravlje treba paziti na njegovu stalnu i obilatu phsutnost u organizmu. koje su vece od prePorueenih dnevnih doza (POD). te nacina unosenja u organizam kroz tri oblika: vremenskog. a na njemu je da shvati njihovu veliku ulogu u ocuvanju zdravlja. pa je potrebno uzimati vitaminske dopunskc dodatke." Dobio je Nobelovu nagradu za knjigu "Vitamin C i rak".ISKRE llVOTA I CUVARI.VITAMINI . bolest se dovodi u stanje kontrole i podnosljivosti. a. uspijevajuci Vitamini topljivi u vodi brzo se izlucuju. sto je konacno i cilj Podjela vitamina i nazivi Vitamini su oznaceni slovima abecel: vitamin vitamin vitamin vitamin vitamin vitamin vitamini I lijecenja. moguce je sprijeciti nastanak bolesti i usporiti starenje organizma. I 0 . Unosenjern vecih kolicina vitamina rjesavao bi problem nedostatka. Nobelovac Pauling kaze: "Dobro zdravlje ovisi 0 dobroj opslcrbi vitaminima u optimalnim kolicinama. Kada. preporucene dnevne doze (POD) postoje optimalne i megadoze. Prisutnoscu vitamina u hrani. 37 36 . 70% (Pauling). 0.adenin 85 . C i P Topljive u ulju . jer je njegovo djelovanje najuCirlkovitije. Uz tzv. K I To je vazno zbog apsorpcije u organi~mu. K2 . No. (velike doze). \ Osnivac je "ortomolekulame medicine".ergokaloiferol. Hrana koja je proizvedena i tehnoloski obradena lisena je vitamina i ne zadovoljava niti preporucene dnevne doze (POD). E. Nove spoznaje 0 ulozi vitamin a u svim kemijskim procesima organizma. osobito vitamina C. akseroftol i C . da bi organizam bio dovoljno zasicen.tiamin I B2 . pa i izljecenja. presudnim za zdravlje i zivot.A. poplava preparata i bezbrojne reklame ipak pobuduju znatizelju populacije koja trazi pornoc.retinol.B.fitomenadion.bioflavonoidi I Kl . koje su vece od dobivenih hranom. Tocnih propisa 0 koliCini vitamina nema.askorbinska kiselina I E . a to bi bili upravo vitamini. zivi prema sebi svojstvenim okolnostima i uvjetima. specijalne grane medicine.mega doza.tokoferol . na temelju istrazivanja i rezultata.kolekaIciferol) P . osobito vitamina C. Autoritet i dosta ignoriraju rezultate sada vee 6O-godisnjih istrazivanja.

pa ni toksicnosti. pa i opakim rakom. E.000 IJ. pa je ne treba prekoraciti. koje oni zasluzuju. agrumi. znaci osigurati dObar ishod i rijesiti probleme l eventualnih A. laksativnq. . rib a. agensa svih bolesti. da je 0rgmzam drZi pod kontrolom. operacije. ~I~e . vitamin E protiv tromboze i ernbolije. B· itno je d a se b 0 Iest ne sin. a to je moguce uzimanjem vitam ina. nego da prezivi U kvalnett zlvljenja 1 podnosljivosti bolesti. pa i smrt. '1 1\ Ukljuciti vitamine komplikacija. a nedostatak izbacuje i sam .Of VitjminS) povrce i zuto voce vitamin B . I Kod operacija.psenicne klice. koja ne sarno da stiti od uzgrednih djelovanja lijekova. u roku 2-3 sata i nema nagomilavanja u organizmu. pesticidi i slicno. iz ovih izvora nedostatno je. s obzirom na lisavanje vitaminskih tvari tehnoloskom preradom i zastitorn namirnica od kvarenja kemijskim sredstvima: konzervansi. mlijecni proizvodi vitamin E ." uzima koliko mu treba. naranca. mlijeko. riblje i sojino ulje vitamin P .jogurt. mlijeko i mlijecni proizvodi.O rOS 0 dl U ~~v. kemoterapije. organizam dosta brzo izlucuje. sto je pozorenje na kolicinu. paprika. limun. ~ipak (najbogatiji).ISKRE ZIVOTA I 6UVARI ZDRAVLJA iIi iza jela zbog korisnog djelovanja i psorpcije.znanstvenika. ali i tu je dopustena dosta velika gr~nicna doza . E. neljustena riza vitamin C .ISKRE ZIVOTA I tUVARI IDRAVLJA osim lijeka. Vitamine topljive u vodi. D. kupine. biljna ulja. uz jedan dan prekida i nema razloga za brigu oko ptedoziranja. osobito antioksidanse. stavljajJHSi bolest pod kontrolu. ucmci vrtamina ta k0 der SIJlnepoznati i neznatni osirn.000 IJ. prokula.. DI o ~e O~anJe ~ 0 ita mma U. Riales kaZe: "Organizam nalazi :VOj~ ravnotezu. krumpir vitamin D . K treba unositi u organizam uz hranu U terapiji lijekovima. rumanjak. a vitamin takoder za brze zarascivanje i Cistocu rana od infekcije.VITAMINI .zeleno i lisnato povrce. bilo bi dobro osigu~ati vece kolicine vitamina antioksidansa. v' •• • l Izvori vitamina u namirnicama. dok lijekovi u prekoracenim dozama mogu donijeti velike nevolje. C. Treba biti oprezniji kod vitamina A.kvasac. a kod bolesti 100. margarin. Toksicnost vitamina da iii ne?! Toksicnostvitamina i otrovanja. pa i raka. vitamin C. zbog ubrzanog zarascivanja rana i protiv infekcije. I VITAMINI . biljnog i zivotinjskog porijekala pa ih u tim izvorima i nalazimo. koji su glavni borci protiv slobodnih radikala. Tako ce konacno masovnija upotreba obaviti selekciju i prihvacanje vitamina. jaja. koji ne treba prekidati uzimati niti jedan ~an radi povratnog ucinka. no i to ovisi 0 bioloskoj individualnosti. I Popratrn . hrani Vitamini su organske tvari.agrumi. Prirodni izvori vitamina: vitamin A . I . i unoserlje povremeno prekidati (Pauling). a dokazanim rezultatima djelovanja. integralne zitarice. nego kao jaki antioksidansi dje- . kajsije. paradajz.50. vitamin a C koji djeluje u vecim kolicinarna..uvI~e~ mogu~e . vitamini su ta oder djelotvorni i najbolja su dopuna. pripreme su dobro obavIjene. To ne vrijedi za vitamin C. kao i ostale terapeutske primjene. .bOleS~1 0 . Dodavsi i minerale koji Jospjesuju resorpciju i djelovanje vitamina. Moramo ih unositi s hranom iii kao dopunske dodatke. Topljive u masnoci i ulju. ruto i zeleno Dr. v' • 1 . Mozda je dobro neke vitarninske dodatke uzimati 6 dana tjedno. pa vitaminska ai terapija moze uvijek biti uspjesna dopuna u lijecenju.riblje ulje.da s~ organ~za~ posve njesi bolesti. mlijeko. A. soja. Vise govora 0 tome biti ce u poglavlju 0 vitaminu C. cesto vrlo neugodnog i opasnog. a to su 38 Za sve medicinske zahvate. jer ih ljudski organizam ne sintetizira. zracenja. sipak Zadovoljenje potreba organizma. Tako se rnoze godinama zivjeti i s neizljecivim bolestima. potvrditi i nagraditi trud istrazivaca . vitaminima su nepoznata i vrlo rijetka a od velikih kolicina nitko nije umro. (~OOk . vitamin K . a to su vitmini B i C. kao mjere predostroznosti od mlguCih komplikacija. niti hipervitaminoze. pa je ptorebno uzimati dopunske vitaminske dodatke.riblje ulje. integralne zitarice.

a poznat je i njegov provitamin. Uzimanje 10 g vitamina C uz 800 IJ vitamina E dnevno najbolja je preporuka za sprecavanje bolesti. Radikali su meduprodukti rnetabolickih procesa u organizmu. koje) kak. preplavljujuci trZiste svim moguCim preparatirna. rasprostranjen u biljnom i zivotinjskom svijetu. te selen. Najjaci antioksidansi su vitmini A. unat~~ ist~aiiv~njimai uVje. C. sumnje. ipak pronalaze odjek kod bolesnika. ugljena. \ Vitamini antioksidansi To su vitamini koji spr_eeavaju proces oksidacije. a cernu je podlozna vecina tvari.ve i kada vitamine uzimati. a kamoli u terapiji. visokoreaktivne kemijske Preporuka uzimanja vitamina kod pre lade i gripe nasla je svoje opravdanje i mjesto. dok za rak i ostale neizljecive bo esti jos uvijek nema. Zatim preko prehrambenih namimica. prihvacanja. tj. Vitamin A . povrh Iijekova i dok je vrijeme. udisanjem izgorjelih tvari organskog porijekla: ulja.ravanjima znanstvenika kao sto Je nobelovac Pauhng sa svojim timovirna vrhunskih istrazivaca u SAD. Topljiv je u ulju pa je za njegovu resorpc40 41 . obradenih dirnljenjem.retinol Prvi je po abecednom redu. a ulaze u organizam putem probavnih organa.DRAVLJA VITAMINI . tj spajanje s kisikom. pa ih treba uzimati zajedno uz jelo. karotin. te Trgovacki svijet ponukan zaradom i pro~tom. radikali. ali i pobuduje znatizelju s pitanjima. obezglavljuje ljude.\ i VITAMINI . propadanje stanica. cesto i krivim informacijama. dobro reklamiranim. niti u prevenciji. a koji mogu dospjeti u organizam inhalacijom. Vitamini danas Unatoc teskorn i sporom prihvacanju medicine i farmacije vitamina na ljudski organizam 0 efikasnom djelovanju i zdravlje.UVARI ZORAVLJA luju i terapeutski. E. benzin a. i cijelom svijetu. Posebno treba naglasiti zajednicko djelovanje vitamina C i E. Te degenerativne promjene izazivajuslobodni komponenete razlicitog porijekla. a 1 Preporuke i savjeti medicinskih strucn~aka cesto s dosta nevjence usput i neuvjerIjivo izrecene. kod namirnica je proces oksidacije truljenje. \ Polako se otvaraju vrata sluzbene medicine i farmacije za radikalniju upotrebu vitamina a ljudi sve vise traze pomoc da ucine nesto za svoje zdravlje. Oni izazivaju oksidativne procese s degenerativnim promjenama stanica. ~. mi~ljenju . drva. nas smo ipak blize t~m. kada im je djelovanje obostrano pojacano. masti. pa to treba i koristiti..ISKRE ZIVOTA I (. Ipak i to je kora~ dalje od p~vrsnog ne~rihVaC~nja. a kod covieka bi to mogla biti bolest i starost. bolesti organizma i prerane starosti.ISKRE ZIVOTA I GUVARI l. Zeljezo oksidacijom hrda. konzerviranjern.

VITAMINI

- ISKRE ZIVOTA I 6UVARI lORAVLJA organima potrebna masnoca kao i minerali.
.~
"

VITAMINI

- ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA

iju u probavnim

Tako j~ za zdrava pluca OdlucfuCi vitamin All Dr. Kim
On pridonosii zdravlju koze, pa je ibrstan u lijecenju akni, u kremama sionima, a pomaze i uklanjanju starachlh pjcga (35.000 11 ako se pije). i 10-

Odrzava niz vitalnih funkcija organizma a najvaznija je odrzavanje vlainosti sluzokoze, zasticujuci tako organe - usta, uho, disne i mokracne puteve od infekcije. Ima veliku ulogu u prociscavanju uha, osiguravajuci dovoljno sluzi, koja cisti i stiti srednje uho od infekcije. Uspjesno sanira otitis mediu! Stanice za prijem vibracija uha zavisne su i okusa.
0

I

ovom vitaminu, a takoder i osjet rnirisa

Istrazivaci s Harwarda kazu da sprecava rak, sto je i rnoguce zbog ucinkovitog I djelovanja kao "antioksidansa". Zato su ljudi Japana, koji jedu dosta Zilto obojenog povrca i voca s obiljem karotina, provitarnina, vitamina A, manje izlozeni opasnosti od raka s malom stopom ·oboljenja.. I Povika je na hipcrvitaminozu vitamiha A, medutim to je tek kod kolicina preko 50.000 11, a u bolesti 100.000 IJ na dah, pa je veci problem u nedostatku nego u visku. (Pauling) I 5.000 Il potrebno je za zdravlje, a ne

Njegov nedostatak izazivakokos]e sljcpilo, jer bez dovoljne kolicine vitamina A oko mreznici ne stvara dovoljno vidnog purpura, tvari potrebne za nocni vid. Razlog mnogih ocnih bolesti, ukljucujuci i glaukom, povecani tlak, skupljanje tekucine u ocnoj jabucici, koji uzrokuje sljepilo, nedostatak je vitamina A. Vrlo je djelotvoran i koristan kod Crohnove bolesti s kronicnirn proljevima ostecenjima u crijevu, jer vitamin A jaca i obnavljaepitelni sloj. Djelotvoran je usniiavanju kolcstcrola dok na normalni kolesterol ne utjece. pa i kod srcanih bolesti i ateroskleroze, i

r
i
I

i dovoljno, osobito za zivot pun stresova,

8-16.00 IJ dnevno osigurava zdravlje koje remeti nedostatak toga vitamina (Pauling). I Dr. A. .D~ro - "nik~d ~ pr~ksi nis~~ lima? negativne reakcije ~~ vita~in ..A, ~l~ sam zato vidio mnogo ljudi kOJIsu patili <j>d njegova nedostatka, kOJIse najpnje vidi na kozi, kao - dermatitis, suha perutava koza", Vitamin A dobro podnosi kuhanje.

Povecana krvarenja kod rena, bilo u menstrua1nom ciklusu iii klirnakteriju, pokazuju veoma nisku koncentraciju vitamina A u krvi, pa se vecim dozama te tegobe mogu ublaziti. Uz dodatakvitamina E, bolja je iskoristenost vitamina A, a dodajuci "cink" poticerno rezerve vitamina A iz jetre da prijedu u krvotok. . Kirursko odstranjivanje maternice, uzrokovano obilnim krvarenjima, rnozda bi se cesee moglo izbjeci unosenjem vecih kolicina vitamina A. (Book of Vitamins)

U zajednici s vitaminima C i E djelJje kao jaki antioksidans, pa je ucinkovit kod prevencije bolesti, i usporavanja sta~enja kao procesa oksidacije. Vitamin A mozerno naci u preparatima nasern trzistu. i kao vitaminski dopunski dodatak i na

Pratioci danasnjice: stres, zagadena hrana i okolis, koji ugrozavaju nase zdravlje, a i zlocudne bolesti raka, mogli bi biti ublazeni ukljuCivanjem djelotvornosti vitamina A. Vrlo je je ucinkovit kodzracenja jer jaca imunitet, koji zracenje ostecuje, pa ga zato treba dodavati prije i poslije zracenja i tako izbjeci ostecenja i ozljede terapijom.
Zagadeni zrak zagaduje i organe za disanje koji imaju sposobnost da zagadenost koliko-toliko uklanjaju. Epitelno tkivo koje obavija cjelokupna pluca, luci sluz koja hvata eestice i bakterije i svojim trepetljikama izbacuje ih iz organizma. Tkivo ima sposobnost regeneracije, a veliku ulogu u njegovoj obnovi ima vitamin A, uz ciju prisutnost je obnova brza. U protivnorn dolazi do bolesti pluca, bronhitisa, emfizerna, konacno i raka.

SadrZi ga jetra, mrkva, kajsija, bundeva, binja. Oni su bogati karotinom koji iskljufuje predoziranje, a zastita je od raka. I Kod vecih unosenja mrkve ipak treba pripaziti na boju koze jer se karotin odlaze u supkutanoj masti. I Vitamin A se moze uzimati 5 dana, zatim 2 dana treba prekinuti I straha od toksienosti iii predoziranja, .
1

i tada nema

42

43

'_

"~

VITAMINI

- ISKRE ilVOTA

I 6UVARI

ZDRAVLJA

VITAMINI

- ISKRE ilVOTA

I GUVARI ZDRAVLJA

Vitamin C - askorbinska
za njegovo djelovanje.

Ifiselina
I

Svojim djelovanjem je najuCinkovitiji, p~ naziv "mnogostran" rnoze biti dobra oznaka

I
I

mobilnost neutrofila, bijelih krvnih zrnaca, u napadu na bakterije i viruse, a znanstvenici zakljucuju da je sam baktericidan i virusoidan (dr. I. Stone). Aktivnost makrofaga koju stimulira interferon veca je pod djeJovanjem vitamina C, kao i proizvodnja antitijela koja se bore s uzrocnicima bolesti. Jacanjern faktora imunloskog sustava, vitamin C jaca obranu citavog organizma, sprijecavajuci bolesti, a cesto i lijececi. Treba ga samo unositi u vecim kolicinama i bez ijednog dana prekida. Prema Paulingu prikladna profilatkicka doza vitamina C bila bi 4-10 grama dnevno. Manjak vitamina C znacajan je faktor ukljucen u bolesti srca i krvnih zila, pa osobe ski one infarktu srca imaju veonia nisku razinu vitamina C u serumu, a 6-12 sati nakon infarkta razina vitamina C u serumu pada na vrijednosti tipicne za skorbut. Istrazivaci povezuju uzajamni odnos vitamina C i kolesterola, a time iaterosklcroze, otvrdnuca arterija lIZ upalnu komponentu. Uzimanje vecih kolicina vitamina C uzrokuje transfonnaciju kolesterola u zucnu kiselinu, koja prelazi u crijeva i napusta tijelo. Povecava kolicinu stvaranjacitokroma P-450 u jetri koja ubrzava konverziju kolesterola u zucne soli. Pornaze stvaranjeCSA-hondroitin sulfata koji stiti arterije, jer se kolesterol veze samo na ostecene stijenke kojima nedostaje CSA. Zato je potrebna veca doza od preporucenih dnevnih doza (POD). Kolesterol se smanji vee za 5 tjedana. i

S pravom je receno da je on "iskra zitota i cuva~ zd~~vlja" je~ s~ako~nevn~ su?jeluje u svim vitalnim procesim.a organizra. Glavni nacI~ ~a ~oJ~vlta~m C djeluje je jacanje prirodnih obrarnbenih mehanjzama, odnosnojacanje irnunitcta. Organizam ga ne moze sintetizirati, niti uskladistiti, unosenje i zasicenje organizma svkodnevnirn zaliharna,

If

pa je potrebno .

njegovo

Njegov nedostatak izaziva razlicite +emetaje

i bolesti, a prisutnost zdravlje.

Oslabljena obrambena funkcija orga~izma, imunitet, nedostatak je vitamina i minerala, a stanje se vrlo brzo popravlja Ii imunitet jaca odgovarajucorn ishranom i dodacima. Vitamin C je kljuc obrane or~anizma, jer je najucinkovitiji, pa ga treba • • 1 svakodnevno uzrrnatr. 1
I

Nobclovac Pauling pokrenuvsi si.ra ~I'nick~ is.p~tivanja 0 vit~minu C, ~klj~ci~si strucnjake svijeta, velikih znanstvenih dllpenzlJa I iskustava, dosao do za,cuduJ.uc~~ rezultata. Tako konstatira da je uz vitamin C prehlada blaza, bolest krace traje III izostaje, a i ostale bolesti dovodi do podJosljivog stanja. Preporucuje se kod prehlade i gripe ~vaki sat 1 gram, inace 2-5 grama za prevenciju. Ii Sam Pauling je konzumirao 18 g vital ina C dnevno. Osobno, vee 10 godina, takoder uZim,m 20 g vitamina C dnevno.
I,

Ruski lijecnici, na temelju dugogodisnjih studija 0 povezanosti ateroskleroze vitamina C, uspjesno propisuju vitamin C u slucajevima ateroskIeroze. Arterije mogu izgubiti otvrdnuce unutar 3 dana, a nestajanje nastavlja se sve dok se daju visoke doze vitamina C (Pauling). masnih naslaga

Norveski istrazivaci su otkrili da vitamln C pov~eava sta.nicnu proizvodnjuinterferona pri svim dozama. To je obrambena tvar, koju orgamzam stvara kada ga napadnu virusi. Njega proizvode napadnute lstanice i salju ga da alarmira okolne stanice, stimulirane za proizyodnju tvari, koja s~reCava daljnju reprodukciju virusa. Napad je zaustavljen u korijenu pod uvjetom da !.imado~oljn~ int~rfe~ona. Vrijednos.: interferona prema dr. Sieglu je u tome sto ton radi protrv svih vtrus a, dok kernijska sredstva mogu razviti mutantne tipove vi~sa, otpome na njih. Medutim, kolicina raspolozivog interferona varira, pa dr. Siegel misli da je to objasnjenje sto su neki ljudi otporniji na virusne bolest~, a iSP!~i,,\anj~~a d~kaz~je udvost~cenje kolicine proizvodnje u organizmu, davanjern vecih kolicina vitarrnna C (Pauling), Vitamin C pojacava i druge obrambene ~nage i time jaca imunitet! Tako povecava
I
I

Gerijatrijska literatura navodi uspjesne rezultate kod ateroskleroticnih tretiranih vitaminom C, dnevnim dozama od 1-3 grama.

bolesnika

Dr. Rinse, star 75 god., a nakon 22 godine bolovanja od angine pektoris, bez poznatih rizicmh faktora postavio je vlastitu terapiju s velikim dozama vitamina C. Nakon nekoliko dana popustili su spazmi, nakon 3 mjeseca simptomi angine, a nakon toga 16 godina se nije javila niti jedna bolest (Pauling: "Zivjeti dulje").

44

I
!

45

VITAMINI - ISKR£ ZIVOTA I GUVARI lDRAVLJA Vitamin C ima veliku ulogu uzastltl zagadivaca hrane kao i zagadivaca okoline koja nas okruiuje. Tako je dokazano da sprecava stvaranjenitrozamina, agensa raka, kada jedemo hranu obradenu nitritima i nitratima, konzervirane i dimljene mesne proizvode. Nitriti prelaze u probavnim organima u nitrozamin, agens raka, Da bi se to sprijecilo treba uzimati vitamin C istovremeno uz hranu koja sadrzi nitrite. Vitamin C cisti kloriranu vodu, koja osim sto unistava bakterije napada i nase tijelo, ostecujuci crvena krvna zmca. Stoga, prije nego pijete vodu stavite u nju vitamin C jer vitamin C djeluje brzo (Pauling). Stiti od zraeenja jer usporava diobu stanica osjeUjivih na zracenje. Kod lijecenja kortikostcroidima, cije je djelovanje mac s dvije ostrice, vitamin C uziman istovremeno s lijekom moze sprijeciti neka od njihovih neugodnih djelovanja. Djelotvoran je u lijecenju ovisnosti, djeluje detoksirajuce, ublazava teskoce apstinencije, i smanjuje zelju za drogom, uz povecan osjecaj snage i energije. Prirodni je antialergik jer je i antibistaminik. .' paradentozu.

VITAMINI
I

ISKR£ ZIVOTA I 6UVARI ZDRAVLJA

I

Misicna aktivnost vezana je uz tvar\ karnitin koja se sintetizira u Ijudskom organizmu iz aminokiseline lizina, a tu sintezu poticu optimalne doze vitamina C. Taka je kolicina kamitina vezana uz koliCin~ vitamina C pa za jakost misica treba uzimati puno vitamina C.! I Bolove u ledima i donjem dijelu JljeZnice uzrokuje degeneracija kolagenskih tvari kraljezaka pa bi visoke doze vitamina C mogle znatno pornoci kod tih tegoba . Ozljeda diskova kraljeznice u ranijem sbdiju, uz velike kolicine vitamina C, moze izbjeci kirurski zahvat, ali se prekidomterapije bolest vraca, Antioksidativno djelovanje vitaminalc pripisuje se njegovoj oksidaciji u dehidroaskorbinsku kiselinu i povratnom reacijam u askorbinsku kiselinu -vitamin C, a o tome i ovise njegova svojstva fiziolos~ih djelovanja.

o djelovanju

I

vitamina

Cna starcnj~ bit ce govora u tom poglavlju.

Istrazivaci u Bruklinu otkrili su da je razina vitamina C u krvi u obmutom odnosu s razinom histamina u krvi. Niska razina vitamina C u krvi, visoka razina histarnina. Kod polenske groznice daju se velike kolicine vitamina C (5 gr) uz dodatak kalcija.
Kod dermatitisai zacjeljivanja rana djeluje veoma brzo jer regulira stvaranje i odrzavanje medustanicnog tkiva kolagena koji veze stanice. Dr Silvetti je stavljao na tvrdokome rane otopinu vitamina C, a rane su se brzo ocistile i zarasle. To je dobro znati za rane koje se pojavljuju pri dugom lezanju.dekubltus, Kod bolesti oka l uha takoder je nezamjenjiv i ucinkovit a koncentracija vitamina C u oku je dvadeset puta veca nego koncentracija u krvnoj plazmi. Moglo bi se reci da oko neutazivo zeda za vitaminom C, kao i srce, mozak i jetra (Pauling). Katarakta, mrena, glaukom, konjuktivitis, sve su to bolesti pri kojima nedostaje vitamin C, a koje se njegovim dodatkom i uzimanjem spreeavaju, ublazuju, a cesto i nestaju. Lijecenje tih bolesti trebalo bi nadopuniti svjeie pripremljenim otopinarna natrij-askorbata s izotonicnirn otopinama. Prikladne kolicine vitamina C mogu pornoci i kod upale srednjeg uha,otitis media, kapanjem otopine natrij-askorbata u uho. Zdravlje usnc supljinc i zubi moze zavrsiti katastrofalno zbog nedostatka vitamina C, pa ga treba osigurati ishranom i dodacima izbjegavajuci tako karijes zubi i 46

Djelotvornost vitamina C treba Om~guciti i pojacati odredenim djelotvornim kolicinama, za odredene bolesti kao i za qdredene bolesnike-pojedinace, zbogbioloske individualnosti! I Nema tocno odredenih kolieina ZbOg!razlicitosti osoba, razlicitosti bolesti, kao i razlicitosti podnosljivosti, koja se odnosi ina podnosljivost crijeva, jer vitamin C djelujelaksativno, pa se ide do te granice. Obicno je to 4-10 grama dnevno kod uobicajeno zdravih osoba. Bolesti, zagadenost okoline, stresovi traie vece kolicine vitamina C, no i tu je mjera kolicine, podnosljivost drijeva. Podnosljivost kod tezih bolesnika objcno je velika, a smanjuje se poboljsanjern

zdravlja.

\
I

Nobelovac Pauling kaze: \ "Bolje je uzeti previse, nego prernalo."
Ishrana, koliko god bila kvalitetna, ne Jore zadovoljiti potrebe organizma, pogotovo u rizicnim situacijama, a osim toga, hra~a je preradom obezvrijedena i zagadena.

Tako bi za dnevnu potrebu vitamina C trebalo popiti 200 casa narancinog sto je zaista nernoguce (Pauling).
!

I

soka,

47

..

'

. -"_.-' '.,,',

. _,.;,

,

..~~.~~

VITAMINI

- ISKRE ZIVOTA

I GUVARI! ZDRAVLJA

VITAMINI

- ISKRE ZIVOTA

rCUVARI

ZDRAVLJ;.'':i(;;;

Najbolja je dnevna doza koja osiguJava maksirnalnu zasicenos~ u konstantnom odnosu jer je stoga zasicenost optimaInr za zdravlje (E. Ginter - Ceska), !o su vece doze od PDD jer one n9 mogu osigurati maksimalnu zasicenost orgaruzma.

stanice i organizam suprotstavljaju bolesti raka i tako trose zaIihe vitamina C (Pauling) - Camerun 1979. Davanjem vecih kolicina vitamina C i nadoknadivanjem manjka u krvi, stanje se poboljsava jer i obrambeni sustav jaca, pa je sposobniji za obranu. Vitamin C djeluje kod raka na enzim "hijaluronidazu", koja se oslobada iz stanica raka i prod ire u citav organizam, stvarajuci tako metastaze. Vitamin C to suzbija, a obnavlja i tkivo koje rak razara, tzv. kolagen (Pauling). Kolagen drzi 100 trilijuria stanica u tijelu, spaja stanice svih organa i tkiva, a cine ga 4 razlicite aminokiseline, cija povezanost ovisi 0 vitaminu C i E, cinku, magneziju, bakru, zeljezu i manganu. Kolagen je tvar koju sadrzi vezivno tkivo, hrskavica, kosti, zubi, koza. To je tvar koja se trosi ali i koja se obnavlja, narocito uz prisutnost vitamina C ta je obnova brza i bolja, Bolesti kicme i zglobova povezane su s istrosenoscu kolagena i nedostatkom vitam ina C pa je najbolja pomoc njegovo dodavanje. Na nacelu obnove kolagen pornaze i kodzacjeljivanja rana i oZiljaka, kod zracenja i operacija. Veliki broj dokaza i rezultata istrazivanja ide u prilog vitaminu C kod bolesti raka, a Pauling je dobio Nobelovu nagradu za istraZivanja i knjigu "Vitamin C i rak" _ pa je sigumo da nagrada nije uzalud dobivena. Konacno bi to' trebalo shvatiti i usvojiti poruke i rezultate istrazivanja velikog znanstvenika. Zajedno s njim, na istrazivanjima bolesti raka, radio je dr. Cameron, koji je imao bolesnike koji su 10-20 godina uzimali vitamin C uz dobra poboljsanje. Bilo je slucajeva da se stanje poboljsalo, a Zivot olakSao,svodeCi bolest pod kontrolu. Ni jedan od bolesnika nije umro u razdoblju uzimanja vitamina C (kolieina i do 50 g), a umrli su kad im je vitamin C uskracen (Pauling). Dr. RicirtelIi, dr. med. u Yale, davao je 50 g vitamina C dnevno bolesnicima oboljelih od raka i produzavao vrijeme prezivljavanja, blokirajuci tumor jer vitamin C koci transformaciju stanica, koja se dogada poslije djelovanja agensa uzroenika raka, vracajuci stanice u normalu, ako je proces transformacije otisao predaleko. Organizam se zasiti vitaminom C, a ostatak izlueuje. Vitamin C suzbija i bol, djelujuci analgetski, pa moze uspjesno zamijeniti mor-

I

Djelovanje vita~i~a C posebno je j~ko u zajed~ici s ~itaminom ~, koji s~ s~m oksidira, preuzirnajuci nesparene elektrrne slobodnih radikala, a u pnsutnosti vitamina C se vraca u svoje izvorno stanje.! Vitamin C se moze uzirnati u neogranicenirn pljiv u vodi (Pauling). I kolicinama jer je netoksican i to-

I Zivotinjskl organizam sintetizira velife kolicine vitarnina C i to nije bez razloga. Na 70 kg tezine sintetizira 10.000 mg na dan. Prema tome, optirnalna doza za covjeka bila bi 10 g na dan, za dobra zdravlje. I . Kod prehla de I gripe preporuc JIVO J~ uzrrnan 1 gram, sva kiI sat, d 0 k ste b u d m. eI . Organizam je predodreden da se u bolesti, kao i prevenciji, bori sam, a pobjeduje ako ima dovoljno vitamina C (paUling).! Uzimanje vitamina C ne smije se prekinuti niti jedan dan radipovratnog ucinka, koji je vezan na regulacijski gen, kontro~ora sinteze enzima potrebnih za pretvorbu vitamina C u druge djelotvome tvari. I Uzimanjem vecih kolicina vitamina ~ duze vrijeme, proizvodnja enzima je tako velika da naglim smanjivanjem unosenja vitamina C rnoze doci do potpune pretvorbe vitamina C u druge tvari i do pada kondentracije. Zato je potrebno postupno smanjivafi kolicinu vitamina C da se koncentracija vitarnina C i enzima smanji na normalnu vrijednost. Kod bolesnih od raka ne smije se prJkidati uzimanje vitamina C niti jedan dan jer je razina vitamina C u krvi i tako vee sfu.anjena za 50% pa prekid moze biti opasan (dr Cameron).

vI,,·I..

I

Ponasanje vitamina C

k01 bolesti raka!
I
\

I

Bolesni od raka imaju smanjenu koncentraciju vitamina C za 50% u krvnoj plazmi i leukocitima, bijelim krvnim zrncima, presudnim u obrani organizma, zato jer se

48

49

vitamina B6 i niacinamida. lIZ odrzavanje luznatosti mokrace. gdje je takoder koristan jer stiti uro-organe od infekcije.ISKRE ZIVOTA I CUVARI ZDRAVLJA VITAMINI . terrninalni stadij. pa se i) njegovo djelovanje odvija pomocu askorbat iona'l Kuhanjem tura. Kod toplinskog udara pomaze s akli±atizacijom na toplinu i nestankom toplins~og ~sipa. najboljeg prema Paulingu. hidroksilira otrove (dodajuci OH skupinu) i pretvarajuci ih u neotrovne tvari koje se izlucujuiu tijela preko mokrace.1 Topljiv u vodi. povisenih kod ove bolesti. : Test opterecenja vitaminorn C izvodi:lse tako da ispitanik dobiva kroz odredeno vrije~~ ~ta~in C u i~j~kcijama iii or~lnd~ nakon ~ga .se s~plja. Tako vitamin C premda ne rnoze izlijeciti rak. antihistaminicima rna utjecuci na odgojno-obrazovni i pravilan pristup upotrebi. cesto i kod neizljecivih bolesti. Cameron i davao ga u velikim dozama bolesnicima s uznapredovalim rakom. Biokemijske nepravilnosti i bolesti remete . Urnanjujuci neugodne popratne pojave kemoterapije i zracenja djelotvornost vitamina C je prikladna lIZ konvencionalnu terapiju. omogucujuci bolesniku kvalitetniji mina C od preporucene dnevne doze (PiLling). Za tu bolest odlucujuci su prehrambeni faktori. nacinom lijecenja ortol molekulame medicine. jer su interakcije lijekova i vitamina C veoma rijetke. sto se postize unosenjern natrijeva bikarbonata. pa je tako kod shizofrenicara izlucivanje deset puta manje nego kod zdravih Ijudi (Herjanic. najcesce natrijeva urata. brzo se izlucuje puteml mokrace. Svi fizicki i mentalni porernecaji funkcije mozga mogli bi dopunom vitamina C biti ublazeni. jer se manje kd.I izlucivanje. slabija od Iimunsk~. Zgb). Bilo je bolesnika koji su uzimali vitamin C i do 14 godina i smatrali se izlijecenima bez simptoma raka. mnogo mesa. Lijecio je velikim dozama vitamina C (1-5 g). sto je i cilj Iijecenja. Dokazano je da vece kolicine vitamina C povecavaju i kvocijent inteligencije umne sposobnosti potrebno 3 puta vise vita- narocito u poJudama od metala i kod visokih temperas- :i Korisnije je uzimati manje kolicine. Profesion~l~i rizic~yi. pni su bolest doveli u stanje podnosljivosti i kontrole. tzv. posebno iznutrice. 11 Vitamin C razgraduje otrovne tvari uj tijelu lIZ pornoc enzima jetre. koja nastaje talozenjern kristala u zglobovima. afektivni prernecaji. Kiselina je slaba. Osnivac te grane medicine. 1967. Bolesnici su umjesto morfija dobivali velike doze vitamina C i mogli su odbaciti morfij uz poboljsanje stanja bolesti i produljenja zivota.ISKRE ZIVOTA I CUVARI ZDRAVLJA fij. Najbolje sprecavanje je uzimanje puno vode i malo mesa. kada im konvencionalne metode lijeeenja nisu vise pomagale. mcgavitaminske terapije. alkohol. dovodeci bolesnika do mogucnosti da se sam 0 sebi brine. Mozak je organ koji trazi vece kolicine vitamina C za kojim upravo zeda. natrijeva citrata iii natrijeva askorbata. rjesavajuci cesto i pokretljivost zgloba i snizujuci sedimentaciju crvenih krvnih zrnaca. na primjer svaka tri sata odredenu kolicinu prema vlastitom rezimu. pqstigao je sa svojim suradnicima zacudujuce rezultate. . koji ornogucuje talozenje. pri cemu se askorbinska kiselina veze i gubi kiselost. zivot. Ako u orgaruzm~ ne manjka vttamina C izlucuje se u mokraci 20-25% uzete doze vitamina C nakon 6 sati.VITAMINI . moy~aca i odreduj~ sadrzaj vitarruna C u njoj. moze ga obuzdati. s dosta uspjeha. Uzimanje vitamin a moze se uskladiti s klasicnom terapijom. epilepsija. :1 ! I (IQ) pa je za postizanje maksimalne 50 51 . a potebne su mu vece kolicine i ostalih vitamina. Takvo djelovanje vitamina C uocio je dr.trovanja'itakoder mogu biti ublazeni pa i otklonjeni vitammom C u dovoljnim kohcmama. Prekidom uzimanja vitamin a C bolest se vracala iii su bolesnici umirali (Pauling). lIZ malo vode.1 Sve te situacije upucuju na uzimanjelvecih kolicina vitamina C. a u tjelesnoj tekucini disocira u askorbat ion i ion vodika. te sprecava rak. nobelovac Pauling. psihoze pa i shizofrenija mogle bi uz konvencionalnu terapiju i vitaminske dodatke imati uspjesnije lijecenje i rezultate. a prolazeci kroz crijeva rjesava probleme zatvora i polipoze.i I 'I Kiselost vitamina C moze se smanjiti dodatkom male kolicine sode bikarbone iii kalcija. tartame. Pionir vitaminske terapije kod reumatizma i artritisa je dr Kaufman. i ostalim lijekovi- Reumatoidni artritis bolest je s mnogo vrsti upala zglobova razlicitih uzroka. izbjegavajuci tako problem ovisnosti. Djelovanje je nepromijenjeno jer je vezano lIZ askorbat iona. tzv. Treba mu dati prednost pred analgeticima. autizam. mijenjajucij koncentraciju tvari nuznih za zivot i dajuci ih u velikim kolicinama.licine bolje apsorbiraju nego vece i to do 50% (Pauling). Monogoloizam. ako je potrebno. dovodeci bolest pod kontrolu i podnosljivost.rnegadozama. se razara. mlijecne.

i Vitamin E veoma je jakog. nazvan'''cudotvornim'' Sam se oksidira. Vitamin E djeluje na obnovu stan ice. pa su multivitaminski IJ (mg) vitamina E nedjelotvomi (dr. pa ga treba uzimati naI Alfa tokoferol. i djclovanja. Sam uzima 1200 11 kao zastitu od infarkta (Book of vitamins). gam:a. te emboIije pluca. agregacija plocica. embolije pluca. . svojim pogubnim u prisutnosti vitamina E su olaksani iii preduhitreni. ! I Podizuci razina lipoproteina visoke gustoce (LVG) koji odnosi kolesterol iz stanica. ~titeCi je od peroksidacije masti tj. pa kada se prijede stupanj tromboze ne dolazi do antikoagulativnog djelovanja s tendencijom krvarenja. prostacikline koji sprecavaju zgrusavanje i tromboksane koji poticu stvaranje ugrusaka. sljepljivanja plocica. pa su dobra zastita od izlozenosti kancerogenima. dajuci ga prije i poslije operacije Vitamin E . Jacajir irnunoloski sustav stvaranjem antitljcla i mobilizirajuci bijela krvna zrnca. resto i sudbonosnog. Stresovi. Pot:evbne s~ ipakvece doze od preporucenih dnevnih doza (POD) da bi se postigla uspjesna zastita. Tvar koja to rnoze sprijeciti je vitamin E jer on normalizira vrijeme zgrusavanja ne utjecuci na normalno zgrusavanje. i djelovanjem. f a preprarati sa sadrzajem 15-50 52 53 . delta. prelazi u Zucne kiseline i crijeva i napusta organizam. t Tako je najvaznija uloga vitamina E sprcCavanje stvaranja i rastvaranje ugrusaka. Upravo vitamin E ornogucuje mernbranama stanica da propuste izlazak kolesterola iz njih (dr. epsilon i zeta. Tako im je obostrano djelovanje pojacano. fizicke. uzrocnici svih bOle~ti. mikrovalne peen ice kaq i brojnih aparata u svakodnevnoj upotrebi. kod operacije. "cIaudikacije" poboljsavajuci cirkulaciju krvi djeluje ve lnakon nekoliko tjedana (dr. C jer sarno organizam Kada se osteti stijenka krvne zile. Slobodni radikali. 1 lJ == 1 mg! i 1200 IJ . primajuci nesparene elektrone slobodnih radikala. : Pauling je konzumirao 800 IJ vitarniria dnevno! Osobno uzimam Intemacionalne jedinice (IJ) ovog vithmina odgovaraju miligramima (mg). snizava kolesterol i na taj nacin takoder cuva krvne Neprekidno izlozeni procesima oksidacije od zracenja televizora u boji.antioksidativnog jer je njegovo djelovanje zaista "cudo". trebali bi se dobro zastiti antioksidansima. Herman). kon jela i nikada na prazan zeludac. Dr. plucima. prezentiranim vitaminom E kao najjacirn. pri cemu se stvaraju slobodni radikali. topljiv je u ulju. s najjacim djelovanjem. Kod lijekova to nije slucaj pa je potrebna stalna kontrola zbog krvarenja. beta. i mozdane kapi. a problem nastaje kada ugrusak krene prerna srcu. Ojelovanje je ucinkovito vee za 20 dana s cdrzavanjem Hermann). alfa. sinergisticko. neutrofile. kemijske i emocionJlne naravi. ZDRAVLJA I VITAMINI . svojim oksidacijskim procesima jedino mogu biti zaustavljeni antioksidansima. medusobnog sljepljivanja plocica stvarajuci ugrusak koji zacepljuje pukotinu i sprecava krvarenje poslije ozljede. dolazi do vezivanja krvnih plocica za pukotinu zile. a onda se u prisutnosti vitamin~ C vraca u prvobitno izvomo stanje. Hermann). Steiner kaze da bi se vitamin E trebao smatrati prevencijom smetnji povezanih s ugruskom srcanog napada i mozdane kapi.tokoferol Smjesa je tokoferola. moze se dogoditi i u zdravoj krvnoj zili i uzrokovati ugrusak sa zacepljenjern -duboka venska tromboza. drzeci u ravnotezi tvari presudne za taj proces. doza 600 IJ dnevno (dr. Gotovo je specifican u lijecenju greta listova i stopala nogu.VlTAMINI . Sljepljivanje. Manje doze nisu dovoljne. radi obrane. uz prisutnost vitamina E masni sastojci stanice fogu biti zasticeni od stetne oksidacije.ISKRE ZIVOTA I GUVARI.ISKRE ZIVOTA i GUVARI ZDRAVLJA Sve se to odvija uz prisutnost vcCiij koliCina vitamina natopljen vitaminom C osigurava dobr~ zdravlje. mozgu s katastrofalnim posljedicama infarkta. svijetleceg brojacnika u satu. urozcnicirna raka. . Haeger). Vitamin E vrlo djelotvorno zile. To je dobro znati i primijeniti kao zastitu od komplikacija. Niska koncentracija vitamina E nosi rizik agregacije. gotovo se zrtvujuc].

ISKRE ZIVOTA I CUVARI ZDRAVLJA I i. 400-1600 IJ Hi mg. Jos davne 1950.. koja regulira rast tumora dojke.000 razlicitih bolesti vitaminom E. a vitamin E protiv zgrusavanja krvi (Book of vitamins). biljna ulja. Kirurg Flaningan (Pensilvanija) upotrebljava ga za brze zacjeljivanje ran a. najcesceg prekanceroznog stanja. . a njihovo dodavanje i u trecoj dobi moze dovesti do poboljsanja zdravlja i zivljedja. U institutu u Kanadi lijecio je vise od 40. C. vjejojatno poboljsavanjern cirkulacije krvi. Vitamin E zaustavljakataraktu. pa je davanjem vece kolicine vitamina E prevenirao rak i izlijecio fibrocistnu bolest dojke.VOTA I 6UVARI ZDRAVLJA Na razini koze. secera. direktor ginekoloskog instituta u Baltimoru. odklanjajuci djelovanje kortikostFroida. a upotrebljava se oralno i u obliku masti. impotencije. ljesnjaci. Lawton daje prije operacije vel ike doze vitamina A. sto zavrsava ostenjem mreznice a njihovim dodatkom situacija se pobljsava. Kod opekotina se daje u obliku 3%-tne kreme ili zelea. poboljsavajuci cirkulaciju krvi oka. kad kad do potrebnog izljecenja. .\ Kod problemagenitalnih organa... dekubitusa. 1 kodherpes simplexa. 50 mg cinka i vodenom otopinom vitamina A uspjesno lijeci akne koze uz zabranu cokolade. tako cestu kod zena (Book of vitamins). skracujuci vrijeme za polovicu. Njihov sadrzaj vitarnina E nedovoljna je za preventivno i terapijsko djelovanje zbog tehnoloske obe:tijedenosti i zagadenosti. soja. Dobro je to znati kod rana od lezanja. pa su korismer upucem na uvoz. On kombinira oralnu i lokalnu primjenu u obliku masti i obloga. olaksana je bol i uklonjena ozljeda. jer vitamin E pospjesuje granulaciju. primjenom vitamina E oralno i lokalno.ISKRE t. dr. zacina i masnoce. uspjesno prolaze vee za 5-10 dana. on je uvijek cudotvoran jer su rezultati njegovog djelovanja vee poslije kratkog vremena uocljivi. vita~in A za obnavljanje koze.. To upucuje na starenje oka kod starijih osoba. I Vitamin E snizava i krvni tlak. moze se ublaziti davanjem prikladnih kolicina vitamina E. integralne zitarice. kojemu je izvor konzervirana i preradena hrana s nitritirna i nitratima. Stoga je potrebno uzimati dopunske dodatke vitamina E u kolicinarna koje ce osigurati dobro zdravIj~. Kao jaki antioksidans ima veliko djelovanje u zastit! od malignih bolesti. a rezultati mogu biti vidljivi i kod gangrene. bolest mreznice.. bez stvaranja oziljaka.1 I I \ :1 I Istrazivaci u Kalifomiji otkrili su da nedostatak vitamina E. djelovanja. Pionir u istrazivanju vitamina E. .a to j. Diabetlcka retinopatija. I Moguce je da antioksidansi usporavaju i starenje. Vjerojatno su i ta djelovanja vezana uz PObOljSav~rje cirkulacije krvi u tim organima.~cinci. primjenjujuci ga lokalno Hi oralno.VITAMINI . selena i kroma uvjetuje stvaranje kapljica masti unutar ok a. kortikosteroidima. VITAMINI . 400-1200 IJ (mg). koje je proces svih mogucih oksidacija i popustanja funkcija organizrna. a prirodni izvori su mulpSeniene k1ice. godine davao je vitamin E protiv post operativnih krvnih ugrusaka (Book of vitamins). ak~ se vitamin E upotrijebi u odgovarajucern razdoblju postizu se najveci terapijski . upotrebljavao je vitamin E kod lijecenja flbrocistne bolesti dojke. Zaustavlja stvaranje nitrozamina. Ewan Shute. orasi. Lubowe sa 400 IJ vitamina E. U nas ne~a proizvodnje jacih vrijednosti. npr. lokalnom primjenom uljnih sadrzaja otopine vitamin a E.e ~OO-1200IJ (mg). Dr. Velike opekline. pa ga zato treba koristiti u vecim kolicinarna. Otkrio je da vitamin E povecava kolicinu hormona nadbubrezne zlijezde. Kod lupus erythrematosusa 54 (upala koze) koji se lijeCi lijekovima velikih sporednih 55 . London. Ortopcd dr. Netoksiean je. a djeluje i kao afrodizijak. kale da bi se vitamin E trebao naci u svakoj kuhinji zbog ozljeda koje dobro reagiraju na alfatokoferol. a~ensa raka debe log crijeva. E i cinko Vitamin C zbog zarascivanja rana. a uklanjaju i boli. Dr. trkocter je uoceno djelovanje vitamina E pri uklanjanju problema steriliteta.

.I vlta~I. a v~li~ ~.n.no~u. Biotin Helin. uravnotezen s vitaminima B2 i B6.~i~or OV?g viramin~ je pivski kvasac. bjelaneeviha i masti. : Osnovna namirnica kruh gubi preradom dobar dio vitamina B-kompleksa. Vaznu ulogu ima u odriavanju epitelnih tkiva narocito jednjaka. Dodavnje je najeeSCe polovicno I djelornicno.kobal~nin Folacin (folna kiselina). jaja i povr. a najvaznija je uloga udjela u metabolizmu ugljikohidrata. pa ih je potrebno svakodnevno i unositi. ! Tu spadaju: vitamin B1 . Bioloske reakcije vitamina B-komplek:sa su brojne. degeneracija zivaca s neuroticnirn ponasanjern do promjene lic1osti. vrtoglavice. pa ako nedostaje jedan od njih proce~ se zaustavlja. sudJ. zajednicko djelovanje citave skupine. a ocni misici koce. pa potrebe vitamina nisu zadovoljene. a pridonosi zdravlju koze. smetnje u probavi. tj.epr!jate~ji su mu k~fein.(Book of Vitamins) . a simptomi se cesto definiraju seniloscu iii nervozom.ce. uzrokovan nedostatkom vitamina Bl. umora. Najveci izvor vitamina B skupine je+ski kvasac. Otkazuje zivcani sistem. zajednice B-kompleksa s timskim djelovanjem. Najdjelotvorniji je u B-komploksu.ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZORAVLJA VlTAMINI . Netoksican je. Jeduci bijeli kruh.bedoxi1 vitamin B12 . SVISastOJCIskoristavaju se svakodneto. pa i ~ ?odav~je aditiva ostaje ~iromaSan vitahfm tvarima. uz panto- .Rib 0 f Ia v i n Riboflavin je clan nedostatka vitamina B-kompleksa. Poboljsava vid. a visak izIufuje rnokracom. al~ohol..:luJu . Sudjeluje u respiraciji st~mce. Svak. Potpuni nedostatak ovog vitamina izaziva bolestberi-beri. Problemisrca i kardiovaskulami problemi vrlosu eesti zbog njegovog nedostatka.atij. i Ne skladiste se.B ko~pleks I ! \ ksioznosti. gubi se koordinacija udova. L I I B2 . a neiskoristeni dio se izlfcuje. noktiju.tiamin i vitamin B2 . zamrzavanje.riboflaJin vitamin B3 .lseeer. ~ara. velik dio Ijudi pati je u toj ishrani veoma deficitaran. Zbog nedostatka javlja se slabost srcaaog misica i edem. koji .niacin I vitamin B6 . I: .ISKRE ZIVOTA I CUVARI ZORAVLJA Vita mini B-skupine . kava. tensku kiselinu i vitamin B12. topljiv u vodi. Nedostatak vitamina B1 izaziva mentalne problerne jer smanjuje rezerve serotonina. ~sIguravaJucI kisik za njeno disanje 1 pravilno dijeljenje. C i B3 i aktivator je enzima! Vazan je u trudnoci. kao I kod svih strrnih stanja. pripisuje senilnosti. Os~etIJlv J~ n~ s":l~tlo. Unistava ga kuhanje. . a umrli od srca imali su koncentraciju tiamina 50% manju od normalne. U0bieajene doze ovog vitamina su od 100300 mg. kuhanje. m . Sv~ stresna stanja traze djelotvorne kolicine B-kompleksa. slabosti. Specificnost vitamina B-skupine je tlmsko djelovanje. Kuhanje ga unistava. Nuzan je za metabolizam secera. pa je kod njihove upotrebe potebno JOs vise vitamma B. Ojelovanje vitamina B1 pomaze i srcu i mozgu. sa simptomima gubitka apetita. ~Iad. pa nedostatak riboflovina zajedno s vitaminom A dovodi do prekanceroznih stanja (Book of Vitamins) Najbolje djeluje u zajednici s vitaminom B6. Pantotenska kiselina. Kod graviditeta i dojenja potebe za ovim vitaminom su vece. pa se cesto i gubitak pamcenja.svoJlm djelovanjem sa zajednickim djelotvornim rezultatuna. a sadrze ga i milijeko. a posljedice nedostatka su degeneracija skeleta i rascijepljeno 57 56 I . cija pretjerana upotreba dovodi do njegova nedostatka. Tiamin I b Sastojak je vitamin a B-kompleksa.VlTAMINt . Vitamini B skupine limaju veliki utjecaj na psihofizicko stanje orgamzma. kose. tvari koja regulira vladanje emocija. te nesanica do kronicnog stanja anI N_ajbog.mino~~nzo:eva I mali nedostatak tiamina ostecuje mozak. alkohol i dijeta mrsavljenja. a misli se da je za njegovo djelovanje potreban riboflavin i pirodoksin (B6).

u ishrani./SKRE Z/VOTA / CUVAR/ ZDRAVLJA • • nepee i usna (Book of Vitamins). Nuzann je u proizvodnji antitijela apsorpcije vitamina B12.piridoksinal. Kada ga u organizmu nema u dovoljnim kolicinarna riboflavin sam sebe umanjuje. Njegov nedostatak je izrazen i kod dijabetesa. ali bi trebalo uvijek unositi 10-20 mg. Nesanica. ukocenost ruku 'lneke oblike neuritisa. Prirodan je diuretik. Dr.2 . I.Piridoksin (Bedoksi ~ Sadrzi grupu tvari . Boyle koristio je u praksi lijecenje niacinom kod rnasnoca u krvi i ukIanjao zacepljenje arterija. I' moze se javiti zbog genetske mutacije.lpretvara se u niacin. Dnevna potreba za ovim vitaminom u zdravih odraslih osoba je 1.imuniteta. Pr. prevenirajuci srcane napade. Riboflavin produzava zivot crvenih krvnih zrnaca i potice aktivnost folne kiseline u stvaranju novih zrnaca u kicmenoj mozdini. I Piridoksin je takoder vitaminsvestr . bole ti srca i autoimunih bolesti. mlijeko i grah. koji se spusta iz ruke kroz dio zgloba.. i preradeni VITAM/ ugljikohidrati ! / .. sve to moze biti uzrokovano nedostatkom niacina. pa je kod [judi s manjkom riboflavina zivotni vijek crvenih krvnih zrnaca kraci. ucinkovit Je kod astme. medusobno povezanih. pa ga treba ukljuciti u lijecenje. opce slabosti. i dva koenzima u procesu razgradnje bjelancevina i masti u energiju. ako nema dovoljno ugljikohidrata. pa se daje kod Topljiv je u vodi. anksioznost. dok ga najvise imaju oni koji mlijeko konzumiraju. ali Neuroloski proernecaj nazvan "sindro I karpalnog tunela" izaziva pritisak na zivac.7 mg.. Vitamin B6 olakasava taj pritisak i simptome koji idu uz njeg f pa bi terapija vitaminom B6 mogla zami- 58 59 .1. I vrcanja. B6 .VlTAM/N/ . zavisnosn 0 VI- Kod nekih bolesnika se ne mora ra ~tl 0 hipovitaminozi taminu B6. nego 0 . Dnevna potreba za niacinom je 16-20 mg. hr ne ga unistava. . dnevna doza je 2 mg n dan. Sudjeluje u apsorpciji zeljeza (Fe) iz hrane.lijeci upalu zglobova. ublazava grceve nogu. . glavobolje i boli u ledim . Bogati izvor su jaja. a potreban je radi B3 . pa hrana bogata ovom aminokiselinom obogacuje organizam n acinom. . Ta povecana potreba nekog vitamin to je veorna rijetko.l u saku. Esencijalna aminokiselina. jajima.i~onos~~acan~u . Preporucena radi uskracenosti i crvenih krvnih zmaca.Niacin. k rpalni kana. kao i kuhanje te konzervi- Smanjuje masnoce u krvi. ribi i jetri. triPtofan. te sudjeluje i u metabolizmu ugljikohidrata. Pridonosi odrzavanju visokekonccntracije Feu crvenim krvnim zmcima. gu- i Potpuni nedostatak uzrokuje boles pelagru sa simptomima bitka apetita. diabetesa. koje zajednicki djeluju./SKRE t/VOTA / GUVAR/ ZDRAVLJA Serer. Problemi senilnosti takoder bi se mogli usporiti i umanjiti dodavanjem niacina. Riboflavin poboljsava vid i usporava kataraktu. Smanjuje rnucninu.SAD . tro e niacin i zato je rest nedostatak. Dr. zaboravljivost. razdrazljivost. . a preradivanje ranje i zamrzavanje. koelsterol i trigliceride i tako Cuva arterije. kamena u bubregu. praveci brojne mentalne probleme. nikotinitamid Sastavni je dio B-kompleksa. a nalazi se u mlijeku. Kauffman . deprresija. piri I ksal i piridoksamin. Od nedostatka ovog vitamina pate oni koji ne piju mlijeko. artritis velikim kolicinama niacin a. pothranjuje jer gubi sposobnost iskoristavanja i onih kolicina koje se u organizmu nalaze (dr. Riwlin). postiZuei pokretIjivost i kod velikih ukocenja (Book of Vitamins). bjelancevina i masti.lOgdjeIO~anja.

dok normalni eritrociti zive vise mjeseci.od 2-3 mikrograma. Nedostatak vitamina B12 moze izazvati nedostatak tiamina. sto je problem i s ostalim vitaminima. I Vitamin B12 . alkoholi starost. zivotinjskog porijekla. \ I _ Moglo b~se reci d. uslijed porernecaja sluznice zeluca. . ugljikohidrata. glavoboljom pa dodavanje dodatnih kolicina ovog vitkmina rjesava problem. 0 cemu ovisi iskoristenost ugljikohidrata. kolesterol. 10nekad i operacija zeluca sa smanjenjem prizvodnje sokova. lskljucivi vegetarijanci. nog uz nedostatak.Biotin Potreban je za metaboJizam masti. nastalog od oksalata. Zatajivanje sazrijevanja eritrocita zbog slabe resorpcije vitamina B12. Nedostatak vitamina B12 uzrokuje nastanak nezdravih.k 0 b a I a bin 'I Vitamin B12 . I Vitamin B6 moze biti vazan faktor kod! konjunktivitisa. Newb '_ 1 postize izvanredne rezultate. neki Jijekovi.a j~ nedos~atak vitafina B? u o~ga~~~. Starcnje S oslabljenom funkcijom resorpcije. uzrok je anemija kod starijih osoba. takoder imaju veliki nedostatak vitamina Bl2 jer je on. Osirornasena ishrana.VITAMINI .razloga. pa je dobro unositi vitamin Bl2 putem injekcija. pridonoseci boljern iskoristavanju magnfzija i pomazuci prenosenje ovog minerala kroz membrane stanice. I Vitamin B7 . koji ne konzumiraju mlijeko i jaja. Postoji visoka povezanost izmedu ateroskleroze. proteina.(Book of Vitamins) Neki enzimi ne djeluju bez biotin a. Stariji ljudi imaju cest problem nedostatka biotina radi oslabljene apsorpcije. koje nose te vrste bolesti. Daje se uz antibiotike i sulfonamide. Na apsorpciju ovog vitamina negativno utjecu i neki lijekovi za tlak.kobalamin nazvan je "Ibrveni vitamin" jer regenerira crvene krvne stanice i sprecava anemiju.ISKRE ZIVOTA I 6UVARI ZDRAVLJA Phalen). a to im je osnovni zadatak. On povecava rast i apetit u djece. koronarnih srcanih bolesti i unosenja rafiniranih ugljikohidrata i secera jer ne90staje vitamin B6. a razlog je postupno propadanje funkcija organa. hidrazini. hidrazin izonikotinske kiseline (INH). tuberkulozu.~_ot~~o:'epidemioloski" sto potvrduju smetnje I bolesti uzrokovrne njegovim fiedostatkom' Ako ga nema dovoljno jedan je od faktora nastanka artme. prenoseci genetske modele. 100-300 mikrograma biotina na dan. Potrebne kolicine vitamina B12 su v~oma male . Potreban je za stvaranje deoksiribonukleinske kiseline (DNK). Ima vaznu ulogu u centralno nervnom sustavu (eNS) pa rljegov nedostatak cesto vodi do psihijatra. Imunoloski deficit prati biotinski deficit. Potrebne su male kolicine. VitarninomBl Z kod depresije i manijakalne depresijc sa smetnjama i problemima. diabetesa ihiperaktivnosti djece. I Piridoksin uspjesno sprecava stvaranje kamena u bubregu. a menje biotina znaci manje antitijela. izazivajuci slicne porernecaje sindroma karpalnog tunela. a nedostatak cesto uzrokuje smanjenje vlaznosti oka. Na njegovu apsorpciju negativno utjece alkoho!. '--". reumu. iIi djelovanja enzima u crijevima. a kako je tiamin veorna vazan za zivce potrebno je i zbog toga zadovoljiti kolicinu vitamina Bl2. Smanjena plodnost takoder je Cesto n~dostatak vitarnina B12 pa dopunske kolicine ovog vitamina mogu rijesiti i ovaj problem. nepravilnih i izoblicenih eritrocita.kao i ostale vitamine zbog istih. koji je preradom unisten. koji su kratkog vijeka i nisu u stanju prenositi kisik. Vitamin Bl2 bitan je sastojak hrane za sve stan ice organizma a nedostatak ovog vitamina uzrokuje usporenje rasta svih tkiva zbog zatajivanja sazrijevanja i diobe jezgre stanice. i posljedica veza- i 60 I 61 . lijekovi protiv tuberkuloze. uglavnom. gdje je najdjelotvorniji. dovodeci 0 l bolesnika do normalnog zdravlja (Book 1of Vitamins). Djelovanje mu ometaju herbicidi. kratkog vijeka od nekoliko tjedana. Nedostatak ovog vitarnina cesto pogada ocni zivac sa smanjenim vidom. pa i tada kada je kolicina u ishrani dovoljna. zavrsava pernicioznom anemijom nepravilnih i izoblicenih eritrocita. potrebnih za resorpc1ju uzrok su nedostatka. Gradivan je dio proteinskog ornotaca kiji obavija zivce i kicmenu mozdinu. dr. Obicno je ukljucen u skupinu vitaminskih dodataka Bvkompleksa i u multivitaminske preparate.ISKRE ZlVOTA I GUVARI ZDRAVLJA jeniti kirursku intervenciju u saci (de try VITAMINI .

F 0 I n a k i s eli n a .list. a geni od nas cine one sto jesmo. posljedice su nedostatka folacina. Kod kuhanja ostaje u vodi u kojoj se kuhalo povrce. Kod dojencadi i starijih osoba veca je ucestalost nedostatka ovog vitamina. Veliki gubici nastaju i zagrijavanjem u mikrovalnim pecnicama. Oepresivnost. Priodna j ! tvar i bezopasna i u vecim kolicinama. Nalazi se u povrcu i mesu.~nje bio bi mozda rjesenje problema senilnosti u starijih Ijudi. pri uzimanju antibiotika. Najbolji izvor falacina je svjeze voce. Uzimanje 0. Nadalje.. kolin pretvara kolesterol u emulziju kako se ne bi zadrzavao na stijenkama arterija iii u zuci. lzvori su mu povrce sa zelenim lisce lium" .9 mg biotina dnevno smanjuje kolicinu lipida u krvi. pa cini gene onim sto jesu! (Book of Vitamins). a potrebna je za stvaranje deoksiribonukleinske kiseline (ONK). Najizrazeniji nedostatak folne kiseline. Svako zivo bice nastalo je prema genetskom modelu. teske hipovitaminoze. antibiotici. starijih osoba. Nedostatak kolina uzrokuje cirozu jrre. '. te kod psorijaze. susrecu se s problemima hipovitaminoze i teskih aneroija! Hipovitamionoze su Cesee. Folacin rnoze prikriti posljedice tes te anemije uzrokovane nedostatkom na B12. nepravilnog oblika i kratkog vijeka jeri folna kiselina i vitamin B12 utjeeu na sazrijevanje eritrocita. Nedostatak folne kiseline u trudnoci rezultira fizickim manama pri rodenju. masnu jetru i Alchajmerovu preparatima bolest.gorsati posljedice unosenja granicnih kolicina folacina. : I Parncenje rnoze biti udvostruceno. .VlTAMINI . zatim kod adolescenata. pa ga povezuju s diabetesom. Folna kiselina pridonosi stvaranju gena. PodruCja bogata sunCanim svjetlom. alkohol i dob (' dolescenti i starci) Cesto su uzrok njegovog nedostatka. pa nedostatak vitamina C moze J. Dodavanjem biotina uklanjaju se nedostaci. jemegaloblastiena anemija. Na temelju istrazivanja pretpostavlja se da je biotinska neishranjenost uzrok sindroma iznenadne smrti djece (SISO) . da je .s prevelikim eritrocitioma. centrali centralnog ziveanog sustava (CNS-a) koja prenosi poruke izmedu mozga i tijela. mentalna porernecenost. vitam i- secera u krvi. pa i problemi bolesti. psihoticnost. pa mu i irne dolazi od latinske rijeci "folzvori biotina su jaja i jetrica. pa dolazi do gomilanja rnetabolicnih otrova u organizmu s problemima bolesti. koje unistava folacin. Ojeluje na metabolizam Vitamin C potreban je pri redukciji blacina u aktivan oblik koji organizam rnoze koristiti.ISKRE ZtVOTA I 6UVARI IDRAVLJA VITAM/~I Dr. ipak bi dobro dosao nadzor lijecnika pri up :trebi vecih kolicina. Kako kolin znatno poboljsava pam6.ISKRE ZIVOTA I 6UVARI ZDRAVLJA nedostatak ishrane manjak folacina (Book bjelancevina i masti. Kolin dospijeva izravno u stan ice ~ozga proizvodeci tako tvar koja pornaze pamcenju. te vrlo d]elotvomim B-kompleksa.Folacin K 0 lin Potreban je za zdravlje krvotoka i zivcanog sustava. a nedostatak cinka ometa apsorpciju ovog vitamina.mrtve bebe u kolijevci bez ikakvog vidljivog razloga. Pfeffer primjecuje of Vitamins). Folna kiselinase koncentrira u tekucini kicmene mozdine. pa je dObjo kontrolirati kolesterol. it vrijeme shvacanja skraceno i do polovice '\ (Book of Vitamins). nuznog za prenosenje impulsa zivaca. i . Diuretici. alkohola.1 Nedostatak cinka ometa njegovu ap I orpciju. 62 63 . Kolin moze biti podstrek parncenju j r podize razinu acetilkolina u mozgu.

Pornaze odolijevanju svim stresnim situacijama. Osteoporoza je kod starijih veoma ucestala. odbijaju i rasprsuju ultraljubicaste zasticujuci kozu poput filma. U razdoblju rasta njegova je potreba povecana i vezana uz prisutnost ultraljubicastih zraka. a posebno na metabolizam kalcija. pa tako sudjeluje u jacanju imuniteta. usporavanjem stresnih reakciia. plivanja.pangamska kiselina Po svoj prilici je zabluda. Svojim djelovanjem nuzan je za normalan razvoj organizma. pina 5-10% PABK u alkoholu najbolja je rnisica.Kalciferol debe log crijeva.PABK Jedno je od najsnaZnijih sredstava u zas iti od ultraljubicastih zraka suncanog spektra. osteomalacija.aminobenzojeva Uiselina . poviseni krvni tlak. Bitan je u sintezi antitijela. I l 't Ima kljucnu uIogu kod metabolizma kalcija u tijelu. vracajuci sve u nor alno stanje.ISKR'E ZIVOTA "J:"6UVARI ZDRAVLJA Pantotenska Organizam koristi pantetonat metabolicki oblik pantotenata. Pantotenska kiselina ublazuje alergije koze. Najbolji izvor je pivski kvasac. S osteoporozom propadaju i rnisici kao i kosti. kao sto su: ubrzano lupanje srca. Tako je usporena apsorpcija kalcija preko crijeva. ublazavanje sldonosti krvarenju. 65 . zbog nedostatka sunca zimi. a kod tel apije se primjenjuju masti i otopine.eu timskom djelovanju pridonosi i svojim i I Para . kad je i opskrbJjavanje vitaminom D najmanje. pojacanje nekih oksidativnih procesa znacajnih za organizam. Starenjem se smanjuje sposobnost koze da proizvodi vitamin D. 0 zastita od ultraljubicastog zracenja. kod rena vee poslije 45 godina. ja nisu dokazala nuznost tvari za funkciju 64 . Preradom i konzerviranjem namirnija gubi se. pa je kod 70-godisnjaka smanjena na polovicu sposobnosti 20-godisnjaka. poslije menopauze i pogotovo poslije nekoliko trudnoca. a rezultat je povecan rizik nepotpune mineralizacije kostiju i senilne osteoporoze. kao poticanje rasta. znojenja. Dnevna doza je 4-7 mg. Nedostatak ki sto elina a pretvara u koenzim A (eOA) koji je organizma. jer istraiiVln. rahitisa. pa ga zovu i "antistresni vitamin". Prevenira boranje 'koze i starenje. je u B-kompleksu g ·. najCeSCisu u razdoblju od veljace do Iipnja. pa je ispitivanjem dokazano njegovo upravljanje procesom mineralizacije kostiju. Za sintezu vitamina D potreban je kolesterol! Uziman oralno apsorbira se s mastima kroz stijenke crijeva. "suncanl vitamin" jer nastaje djelovanjem suncane svjetlosti tako da ultraljubicaste zrake djeluju na masti koze i apsorbiraju se u organizam. Vitamin D . a njegov nedostatak dovodi do ozbiljnih poremecaja organizma. Nazvan. zapaljerje Pantetonat je vazna za zdravlje nad~ubrezne zlijezde i proizvodnje njenih hormona. I u drugim fizioloskirn procesima vezanim za metabolizam kalcija i fosfora irnaju odredenu ulogu. izaziva "kolitis". Kreme koje sadrzavaju P ABK upijaju. Zastita ostaje i kod duzih fizickih nat ora. Najdjelotvorniji sudjelovanjern. potrebnih u svladavanju stresa. Cesti lomovi kostiju kod starijih uvjetovani su osteoporozom.VlTAMINI . Utjecaj vitamina D na metabolizam i procese u tijelu veoma je znaeajan.ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA VITAMINI . "! Ime mu potjece od grcke rijeCi"pa~tos" sto znaci svuda i zaista ga ima u svim namirnicama. Treba ostaviti vremenu i istrazivanjima da bi se doslo do rezultata koji Ce potvrditi korisnost unosenja te tvari (Book of vitamins). Vitamin B15 . drhtanje. niti vezu nedostatka uz bilo kakav poremecaj. a vitamin D djeJuje i na zdravlje zrake.

Liposolubilan je. K3 je. On misli da prisutnost kalcija stiti oblogu debelog crijeva od otpadnih tvari (Science 1975. Smanjena kolicina fuci u crijevima tamina K iii pak nedovoljna razvijenost Sudjeluje u stvaranju protrombina. i Dr. trombocitopenIJa III kao autoimuna bolest s reakcIJo~ na vlastite stamce. Protein ski m: triks kosti sastoji se od 90% kolagena 10% 66 67 . ~~o~~ocita. ublazujuci problem krvarenja. ~o. I = I i Pravilnim higijensko-dijetetskim rezimom iii davanjem preparata vitamina D uklanjaju se posljedice njegovog nedostatka. pa dr. Nedostatak tis.ISKRE ZIVOTA I CUVARI ZDRAVLJA Petnaest do trideset minuta suncanja dva puta tjedno bilo bi dosta za dovoljnu kolicinu vitamina D i kod starijih osoba. gdje su zastita ploda od kvarenja. najeesee dolaze u drustvu s vitaminom C. a smanjenjem agregacije krvnih stanica povecava se protok krvi i kapilare su zdravije i propustljivije. Poznat bioflavonoid je "rutin" slabijeg djelovanja. v!. narocito "kvercetin". ?ok niska ukazuje na anemiju. u kori i sloju ispod kore. a znacajni su kao i Nedostatak vitamina K uzrokuje krvan!r~a tockastih krvnih podliva. krv. Dr Garland povezuje manjak vitamina D s rakom debelog crijeva. povecanoj potrebi vitamina D iii u nedostatku suncane svjetiosti. zb~g poorernecaja njih~~e roizvod~je u ko~tanoj srzi. riblje ulje. celer. Vitamin K . Dnevna potreba je 400 IJ iii 5-10 mg. a smanjuje i upalu bakterijskih i virusnih infekcija. Prisutni su u plodovima "citrusa". mlijecni proizvodi. kvercitrin. "albedu". Redman ih koristi kod krvarenja u trudnoci do sprecavanja pobacaja. Robins s'jednim "greipfrutorn" rjfava problem koncentracije sa stabiliziranjem h~matokrita? cija je vis~~a koncentr~cijifl fakt~r ~izika ~a srean~. miricitrin i rutin. Ijjuske krumpira.u. vitamin K potreban i za zdrave kosti jer protien kosti vezuje kalcij uz djelovanje vitamina K u "osteokalcin" i to vezivanje presudno je za zdrave kosti. Kvercetin. koji su nusprodukti kod prerade narancinog soka. Dr. Dobr~ su prir~dni anti~istammrci. Sadrzi ih jos bijeli i crveni luk. Vitamin P . te neodgovarajuce ishrane u starosti. mlijeko. a nazivaju se po svojoj bioloskoj aktivnosti. a zovu se "purpura". . nastalih spontano iii rnalim ozljedama. sintetski vitamin. i fosfor. Redman smatra da bi bioflavonoi~i. izaziva rahi- Vecina plodova i povrca sadrze razi. C. Ima ga u lisnatom povrcu i jetri. pa sprecava krvaren- Istraiivaci Harwarda dokazuju da j. staracku osteoporozu. i . Narocito u razdoblju rasta. ja. Preplanula koza ne proizvodi vitamin D. pa se iZI.bioflavonidi To je kompleks aktivnih tvari. pogotovo kod novorodencadi. Ii.uko j~~. Te su bakterij bezopasne i korisne jer imaju vaznu ulogu u probavi celuloze biljnih stanica. uspjesno odrzava svoje bolesnike u stanju podnosljivosti u sezoni polenske I unjavice. bioflavonidi su efikasnog djelovanja. koji je rjedi u suncanorn pojasu. narocito 'kvercitin . cije djelovanje pojacavaju. trebali biti glavni proizvod. a sok inusprodukt njihove proizvodnje. koji sprecava djelovanje enzima "aIdozne reduktaza" u stvaranju katarakte kod dijabeticara. i~zrok moze biti smanjeni broj krvnih plocica. zumance jajeta.rtiVraka. cuju iz tijela. koje cine "crijevnu floru". VITAM/~I • ISKRE ZIVOTA I 6UVARI lDRAVLJA Povecavaju aktivnost nekih enzima P~.sorpcij. orneksavanje kostiju.veeavaj~ re. ima ga dosta u juznorn vocu koje obiluje bi1flavonoidimal Dr.tamina C i :. koji agense raka rastvorene u masti prerade u oblik topljiv u vodi. gdje su prisutni milioni bakterija. sprecavajuci djelovanje bakterija truljenja. dio prirodne hranjive hrane.menadion Sintetizira se u debe 10m crijevu i to iIi K2. Najbolje djeluje uz vitamin A.ari koja zgrusava : oie dovesti do poremecaja u apsorbciji viijevne flore. Kompleks bioflavoroida i vitamina C olaksava valove topline u menopauzi. rajcica. oko 40.·Cite bioflavonide. Sadrzi ga riba. Ji '.vost.). nap~de i k~p.VITAMIN' . Posebno su ucinkoviti u jacanju kapilamih stijenki. Rjedi je u namirnicama prirodne hrane. krvarenje zubi.

68 " . pa je i vitamin K za to potreban. za wntu imunoobranu i stabilno zdravstveno stanje Dovoljno je uzeti 1 malu Zlicu eliksira ujutro i 1 zlicicu navecer prije spavanja u ca~ivode iii eaja. MALISANA. Mineralizacija kosti je neprekidan proces. Dnevna potreba jos nije odredena. prenos zivcanih impulsa. p. Obilje zelene hrane moglo bi zadovoljiti potrebe. povecavajuci krtost kostiju uz nedostatak lvitamina K Kalcij je ukljucen i u druge bioloske rocese. PREOSKOlSKE I SKOlSKE OJECE vita bit tablete vita bit eliksir za zdrav psihofizicki rast i razvoj djece. spinat. za bolji apetit.a 70 . koji im osigrava stabilno zdravstveno stanje. VITABITeliksir jr posebno formuliran preparat za mladi narasta] i djecu. a najvazniji je "osteoci 'in" koji cinl 1% proteina kosti.tarosti uzrokuje gubitak kostane rnase. Osteoporoza u . za zdrav vid. kazu istrazivaci Harwarda. prokelj. repa. pa je vezivanje kalcija uz protein u krvi povezan s vita~'nom K i objasnjenje za zgrusavanje krvi vitaminom K Izlu~ivan~e kalcija ~ute~ b rega ovisi 0 proteinu o~isnom 0 vit~minu K. moz .140 miligrama dnevno.ISKRE ZIVOTA I 6UVARI drugih proteina. ikupus. BI·TI FIT UZ VITABIT ZA ZORAVlJE. skupljanje rnisica. a kost Ir se stalno obnavlja i mijenja. salata. kao i otpustanje hormona uz ve ~ivanje kalcija za proteine. a formulirane su tako da jedna tableta na dan zadovoljava sve dnevne potrebne kolicine tih vitamina. zdrave kosti i zube VITABIT tablete za ivakanje sadrze prirodne vita mine.VITAM/NI . . a nedostatak vitarruna K moze bit! u rok nedostatku Ca u cijelorn orgaruzmu.

FEROHEL sirup za gravidne zene i one ko]e doje djecu. FEROHEL vino za zene u reproduktivnoj dobi. . Osteopan ®tablete pomoe za zrele i starije zene OSTEOPAN tablete sadrzavaju: kaIcij Cuva kosti od razvoja osteoporoze. Regenerln kapsule i vino su pouzdan olonac za savladavanje tih problema. 69 . ublazenje i uklanjanje predmenstrualnih tegoba Njime su sve ce~Cepogodene i mlade zene. a ucestalost raste s godinama. prijeti nedostatak zeljeza.VITAM NI . a cink stabilizira osjetljivi metabolizam zene.JUVARI ZDRAVLJA \ . ~ iENAMA I MAJKAMA ZA SVJESNO OCUVANJE ZORAVLJA FEROHEL ® vinoisirup i opce pomoc kod slabokrvnosti slabosti Zeni tijekom citava zivota.ISKRE ZIVOTA I I.i '~~. Vitamin D pomaze ugradnji kalcija u kosti. a narocito u reproduktivnoj dobi. • R egenerln ® kapsule i vino za sprecavan]e. magnezij pobolj~va funkcije miSiea i zivaca.

Sastav: 1 pastila sadrzava 100 mg pospjesuje prolavljenost.ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA NECE VISE NEPRESTANE MISLI D STARIMO o . 71 . poboljsavaju ostecenja krvnih zila. slabe resorpcije u organizmu.na molekule bjelancevina radi bolje iskoristenosti i apsorpcije. Djelovanje: Patile Evitol : isicnuaktivnost. Evitol ozemo uzimati duze vrijeme. a time i s bolestima. Za normalno funkcioniranje stanica organizma. Zbog tehnoloske obrade namimica. Njihov nedostatak povezan je s porernecajirna metabolizma.Fosfor. Helirani minerali vezani su kemijskim postupkom • heliranja. pazeci na kolicine jer prekoracenje nije dopusteno i stetno je. kao i gradivni elementi organizma. VITAMIN ZAZRE OSTI GODINE Neki su potrebni u vecim kolicinama. enzimi pa njihov nedostatak uvijek vodi k bolesti. krvi i urina mogu pomoci pri odredivanju nedostatka ikolicina. da bi procesi tekli nesmetano i uredno. potrebno je zadovoljiti potrebe dopunskim dodacima. Potrebno je unositi ih hranom u dovoljnoj kolicini iii dopunskim dodacima. sprijecavaju nastanak nsport masti te stite krvne zile od [ Svakodnevno 2 do 3 pastile koje rasI.Doziranj topimo u ustima ill popijemo s vodo t< itamina E. vrlo malim kolicinama • mikroelementi ". kao sastavni dio zbog udjela u metabolickorn procesu. pospjesuju ateroskleroticnih promjena. Magnezij • prema Guytonu • a drugi tek u tragovima. 'V MINERALI Minerali su biokatalizatori svih zivotnih procesa organizma. Analize kose. Natrij. optimalni metabolizam i sve biokemijske procese potrebni su minerali i vitamini. makrominerali: Kalcij. Kalij. Bitni su za apsorpciju i djelovanje vitamina i enzima. bolesti i starosti.V/TAMINI . Zeljezo. a cesto su ugradeni u enzime. izmjene tvari u organizmu.

a nedovoljne kolicine i manjkavost treba nadoknadivati kalcijevim prepraratima. Smanjena koncentracija kalcija u centralnom ZivCanom sustavu manifestira se vecom podrazljivoscu tog sustava. zato se brinu regulacijski mehanizmi. normalna funkcija Zivaca.zadnja 3 mjeseca 1000-1200 mg Osteoporozaje dekalcifikacija kostij sa smanjenjem kostane rnase. normalnoj sluzokozi probavnih organa. regulacija propustljivosti (permeabilnosti) stanicne membrane. te fosfati koji stvaraju netopive spojeve. a resorpcija ovisi 0 topljivosti kalcija u ishrani. Kako se kosti obnavljaju cio zivot. : i D. . jer ona ne bi mogla biti usvojena. kolicinsko gubljenje kalcija. Zivot novorodenceta zapocinje sa 30 g kalcija. traje godinama.fSKRE tlVOTA f 6UVARf ZDRAVLJA Prof. Biokemijski je aktivan sarno ionizi n kalcij. a proces ovisi 0 kolicini kalcija u organizmu. i Resorpcija je bolja lIZ I prisutnost pr : eina. za cije je pravilno odvijanje odgovoma uloga kalcija. pa je s povecano resorpcijom povecano izluCivanje i obratno. zelueanoj kiselini. neprlmjetan. Kod starijih ljudi nedostatak zavrsava I stcoporozom i osteomalacijorn kao posljedicom oslabljene resorpcije iii slabe ishd e. I Osteornalacija je karkterizirana nepo :unom mineralizacijom kostiju zbog manjkave ishrane. Kad razina padne ispod 7% nema izlucivanja kroz bub reg. najvise po gada djecu u azvoju a posljedice su rahitis iIi zubni ka. rad poprecno-prugaste muskulature i muskulature srca. uzrokovano ishranom iii slabom resorpcijom. Potrebne dnevne kolicine kalcija prema preporukama FAO i WHO J2Qh i Porernecaj ijednog od uvjeta dovodi!do osteoporoze. U stolici se izlucuje 80-90% kalcijJ dok njegovo izlucivanje kroz bub reg ide usporedno s razinom kalcija u krvnoj : lazmi. I 99% kalcija i 70% fosfora deponira: e u kostima. a smanjuje se u prisutnosti masti. trudnoce i dojenja. a to su masti i masne kiseline.loidne komplekse iz kojih se lako oslobada. i ~a Kalcij-Ca Kalcij ima veoma vaznu ulogu i zunacenje u biokemijskom zbivanju organizma u svim razdobljima Zivota. a pocinje vee u 30- 72 73 . te vitamin D i C.ISKRE tJVOTA I tUVARI ZDRAVLJA . I ! Potrebne 0-12 mjeseci 1-9 godina 10-15 godina 16-19 godina odrasli trudnice dojenje dnevne koliCine 500-600 mg 400-500 mg 600-700 mg 500-600 mg 400-500 mg 1000-1200 mg . a pojedina fizioloska stanja iziskuju povecane kolicine. To se ocituje na periferiji ziveanog sustava u obliku grceva cjelokupne muskulature. Dnevna potreba za kalcijem krece se od 500-1200 mg vee prema dobi i fizioloskim stanjima. 0 prisutnosti vitamina A. najidealnijeg je oblika umlijeku. Bukin.. I Resorbira se u gomjem dijelu tanko crijeva. gdje ima odlucujucu ulogu mehanizam zgrusavanja krvi. a postoji i rnisljenje kako je uzrok neaktivnost 0 I anizma. kaze da bi bez vitamina. gdje je djelornicno ioniziran iii vezan u k j. I Metabolizarnkalcija ovisan je 0 dov: ljnom unosu i njegovoj apsorpciji. koje interferiraju apsorpciju k~ cija. prisutnos i vitamina D i normalnoj funkciji endokrinih zlijezda. prisutnosti masti i masnih kiselina. (matriksa). te pi oteina. clan ruske akademije. minerala i enzima organizam uginuo od iscrpljenosti i pri obilju najbolje i najjace hrane. kao razdoblje rasta. I I I I Kalcij stimulira simpatikus i povecava lucenje adrenalina. vitalni su procesi organizma. a da nema promjena u samoj misicnoj stanici. To je topljivi io: ski oblik.. 0 fuCnim kiselinama. potrebno ga je unositi u dovoljnim kolicinama. zubi. pod cijim se utjecajem stvara vitamin D. s regulacijom srcanog ritma. I i I Proces osteoporoze polagan je.• VlTAMfif f: . a tijelo odrasla eovjeka sadrzi 10001200 g od eega 99% otpada na kosti. Namimice biljnog porijekla sadrze m I nje kolicine kalcija i vezane su uz neprobavljive tvari. Formiranje kostiju. Nedostatak . deficita kalcija i vitamina D : nedovoljno suncanje.VITAMINI .

porozomalaciju. inace treba .0 dnevno. 35% i minerala 65% tezine kostanog tkiva I II kolagena i 5% osnovne tvari pretezno sasDjelovanje kalcija moze se koristiti i u ostalim podrucjima medicine. te razlicite dennatoze.) . organizma je 800 mg kalcija. Dodavanje kalcija uz vitamine dalo je zadovoljavajuce rezultate! oj godini. Ucestalost osteoporoze u populaciji je I elika .3 g. ekcemi. kao tonizator srca. kirurgiji.I VITAMINI . fakultet Zgb. kompresivnih promjena kraljeznice. i sklonosti lomova kostiju s jakim bolovima. dr. nedostatak kaIcija najvainijeg ishrani s nedostatkom vitamina D vezaI. a pogoduju razgradnju.ISKRE ZIVOTA I CUVARI. pa tako i tijekomanestezije. te disregulacija rnuskih i zenskih spol] ih hormona s tzv. kao nestabilnog rezervoara kalcija.4 do 0. a urinom 0.Uzrok mogu biti hormonski poremac IJi s prekomjernim lucenjem paratiroide. s popravljanjern negativne bilance kalcija u pozitivnu.3%.1-0. Minimum potreban za normalno funkcioniranje odnosno 0. Ako je proces umjeren i ne pravi s I etnje. javlja se deformitet kicemnog stuba. zatim nedostatak vitamina C. smatra se fizioloskorn pojavom.07 do 0. odrzavanju misicnog tonusa i prinosu zivacnih podrazaja.06% kod djece. Ipak. nog uz pomanjkanje ultraljubicastih zrak rina. Finskoj gdje u hrani ima mnogo kalcija i starenja. izluci se svakodnevno znojem 0. uzrokuju medikamentoznu osteoporozu. a kako je osteporoza rezultat jakog deficita kalcija treba davati kolicine 1500-3000 mg pa i 4000 mg na dan (Prof. Urtikarije. to je onda bolest.3 g. pod cijim se utjecajem stvara iz ergosteecaji u cirkulaciji krvi. Terapijska primjena dodatka kalcija vezana je uz bolest kostiju i prernecaj metabolizma kalcija. prsljenovi poprimaju oblik k1ina i iulegnuea. Glukokortikoidi. kod djecaka i djevojcica 0. Najmanja je ucestalost osteoporoze gdje se puno pije mlijeko. Kostur s priblizno oko 1 kg kalcija relativno je stabilan rezervoar. kao i porernecaj I Stolicom se izlueuje 0. . pa je redovan pratilac procesa starenja. Bol se javlja i oko pojasa. a karakterizirana je propustljivoscu rentgenskih zraka. ! I I u i Kraljeznica pokazuje prve znakove lsteoporoze. koji se u crijevu resorbira i prelazi u krv 0. Pri tome treba paziti da i u hrani (sir. a pritisak na kraljeznicu je b Ilan. te djelovanju na normalnu funkciju srca. Visina se smanjuje i 0 oba postaje niza uz popratne spondiloticne promjene. I Skolioza je proces osteoporoze s komp Iesivnim promjenama kraljeZnice u starackoj dobi. pa Iijecenje nekih bolesti. ! Kosti se sastoje od organskog matri s najvecim udjelom kalcija i fosfata u Organski matriks sadrzi oko 90-95 tavljene od mukopolisaharida.5 -1. primjenjujuci parenteralnu iii lokalnu terapiju kalcijem. Mandie . 0: Iiku hidroksilapatika. uz njihovu duzu primjenu. da bi se simptomi javili. pa i kod djece s razlicitim indeksim iskrivljenja: 0. s usporenim stvaranjem kolagena kostanog matriksa.hormoni nadbubrezne zlijezde sprecavaju izgradnju kostiju. postoperativna reparacija kosti.1 od 0. u 60 Pj. bilo da u I·ecu na izgradnju nove kosti iii pogoduju pojacati kolicinu. seniinom.9 g kalcija. 75 74 . a kod starijih od 50 g . Tek bolovidovode do dijagnosticirania I I 1 U dermatologiji indikacijsko podrueje kalcija je ublazavanje akutnih promjena na kozi alergijskog i nealergijskog karaktera. Za uspostavu pozitivne bilance kalcija treba davati barem 1 g ioniziranog kalcija na dan. koje dovode do nedostatka kalcija.Med. a zbog teskih opterecenja rnoze doci do prijeloma. dernineralizacija se rentgeneloski primjecuje tek kada se mineralna masa smanji za 30%. uspjesno se ublazuju i uklanjaju. kojim se pospjesuje reparacija i otklanja porernecaj mineralizacije. Iz krvi. Ako se dodavanjem kalcija i ne postize rekalcifikacija kostura. ZDRAVLJA I VITAMINI .5 g. odnosno klimaktericnorn osteoporozom. I Pri osteoporozi nastaje promjena m :triksa. pore: zivaca zbog bolesti.l dina 6%. u funkciji zgrusavanja krvi.20-30% starijih od 50 godina i stoga je vazan i skup medicinski problem.ISKRE ZIVOTA I 6UVARI ZDRAVLJA kostanoj resorpciji. ali ako se javi ranije i ubrzano stvara poteskoce. Uzrocni faktori osteoporoze su: proc anorganskog sastojka kostanog sustava. I. odnosno traumatiziranog tkiva trazi utjecaj kalcija. mlijeko) bude dovoljno kalcija. ali se smanjuje resorpcija kostiju.

pa bi mogao zamijeniti terapiju Rederginom. pa se naziva "anorgan. a 30% se nalazi u raznim organskim slojevima s bjelancevi ama. Hormonski deficit i nedostatak kalcija zbog porernecaja izlucivanja hormona nadoknadujemo davanjem umjetnib anabolnih steroida s jacim anabolnim djelovanjem (2-3 puta). kolieina je popravljena poboljsanjern resorpcije koju vitamini omogucuju. Normalan razina fosfata u krvi iznos] 3-5% mg. kao sto su nukleoproteini. . leukemij : iii kronicni nefritis. Ove bolesti mogu nastati zl og nedovoljne ishrane.P Prisutan je u svakoj stanici organizma sudjeluje u gotovo svim kernijsko-bioloskim reakcijama tijela. D. tzv. osteomalaciju.·VITAMIN. dovodi krvlju kalcij do mjesta gdje je potreban. Acidoza uvijek izaziva dekalcifikaciju jer ioni kalcija mobilizirani iz kosti neut: aliziraju kisele spojeve i eliminiraju se iz organizma. odlucujuci e u izgradnji i meneralizaciji kostiju. im hormonom rasta". a manjim seksualnim od cistih hormona. Strah od bubreznih kamenaca bezrazlozan je jer je i njegovo izluCivanje urinom. I I Vitamin E. pa nedostatak remeti ravnotezu 2:1. pa je potrebno dodavatil gr kalcija u preparatima. Vitamin A odrZavanjem i obnavljanjem zdrave sluzokoze crijeva. povecani unos kalcija povecano U trudnoci i kod dojenja organizam trosi vise kalcija jer sarno dijete koristi 270 mg. lIZ VITAMI I. I Visoka fosfatoza u serumu krvi moze hi~ uvjetovana sudjelovanjem kostanog sustava: karcinom i njegove metastaze. a koja nije preporucljiva kod hipotenzije ispod 100 mm Hg i toksicnosti. pospjesuje i uvjetuje dobru resorpciju. C. prisutnost Sastavni je dio enzima. osteporozu. Potreban je za izgrad ju kostiju. Uloga fosfora. uzmenirenost. . uz bolesti 70% fosfora se deponira u kostima uj obliku anorganskih soli. iii zbog preveniranja iIi Iijecenja bolesti. Vitamin C i ovdje je nezamjenjiv s postizanjem punog ucinka lijeeenja i djelovanja. Djelovanje hormona estrogena utjece na izgradnju nove kosti iii inhibira kostanu resorpciju. lose resorpcije i porernecaja u bilanci kalcija i fosfora. a takoder djeluje antagonisticki prema hormonu paratiroide. odnosa izmedu kiselog i bazicnog i to pomocu natrijeva f I sfata. Dodavanjem kalcija lIZ dodatak vitamina A. kemija. a porast koncentracije fosfata u krvi smanjuje koncentraciju ioniziranog kacija u krvi. sto je nernoguce osigurati hranom. Mnoge kiseline i alkalna fosfatoza hodrolizom 0 lobadaju fosfat iona. koji sudjeluju I kemijskim procesima organizma. rahitis. dr. lIZ ! "Fosfor je misao".pogotovo i promijenjena fizioloska stanja. potrebno je taj manjak nadoknaditi. potrebne za oboje.] Kao kalcijev i magnezijev fosfat sast vni je dio zivaca i mozga. koju bi taj nedostatak izazvao. regulirajuci metab' Iizam fosfora. Hiperkalcemija je rijetka. pa nedostatak fosfora uzrokuje slabo parncenje. prenosenje impulsa zivaca. . i I Rahitis dojenceta. uzroku uci bolesti kostiju. kao sto je adenozinfosfat. a time indirektno i kalcija. uz kalcij. dok vodikovi (H) ioni povecavaju ionizirani kalcij koji je bioloski aktivan.sudjelujuCi u metabolizmu masti i ugIjikohidrata. osigurava energiju i sn I . ubrzan i slab puIs. resorpc- 76 77 . fosfolipidi.rani rahitis. koje fosfor pripajaju organskim spojevima. U doba rasta. Fosfor sudjeluje u regulaciji acidobaz cne ravnoteze organizma. nesani u. E. jer je nedostatak kalcija rest i velik. vitamina D. vj' rojatno nastaje zbog poremecaja ije fosfata. U posljednjim mjesecima trudnoce majka treba 1300-1500 mg kalcija. a za vrijeme dojenja 1300-2000 mg. kaze prof. poboljsavajuci perifemu prokrvljenost i cirkulaciju krvi uopce. sto uzrokuje smetnje ako majka nema dovoljne kolicine. izazvane nedostatkom vitami 'a D. fakulteta. I I Kako su faktori ishrane odlucujucipresudni za kolicinu kalcija kao i za njegov nedostatak u organizmu. njegova je r l ina u krvi gotovo veca za polovicu nego u odrasla covjeka. cesto ordiniranu kod osteoporoze radi bolje prokrvljenosti. zatim u energetski vrlo aktivnim tvaf rna.ISKRE ilVOTA I CUVARI ZDRAVLJA Povecane kolicine kalcija nemaju utjecaja na ubrzanje ateroskleroze nego imaju dapace antiskleroticni ucinak jer se pojacava izlucivanje Iipida u stolici stvaranjem netopljivih kalcijevih sapuna i srnanuje serumski kolesterol. Bu 'anovic u svojoj knjizi Anorganska Med. ujednacen rad srca.ISKRE ilVOTA I GUVARI ZDRAVLJA Fosfor .

poslije 20 godina kostana sri dugih kostiju (osim dijelova humerusa i tibije) postaje masna i ne proizvodi eritrocite. eritrocita . te fizicka aktivnost utjeeu na broj eri[je osnovni regulator proizvodnje eritrociI srzi. . one ce se apsorbirati gotovou cijelosti. a on prenosi kisik iz pluca u tkiva. dnevna doza je 800-12 mg za odrasle. pojacava proizvodnju eritrocita. Visak zeljeza u krvi odlaze se u sve stanice organizma. II Preporucena vise. koncentacija moze pasti na 15% iii jos vise.ivi. za trudnice i dojilje nesto Zeljezo . ako hrana sadrzi malo zeljeza. VITAMINI . apsorpcija zeljeza iz gastrointestinalnog trakta ce se smanjiti.. ' I Ne bi trebalo uzimati previse fosfor ! jer remeti ravnotezu minerala i smanjuje kolicinu kalcija. nosioca vaznih obrambenih tvari i od krvnih tjelesca. veca nad.VITAMINI . U organizmu ga ima posjecno 4 g.ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA Promjenekasnijeg rahitisa. staticki jace opterecenim ekstremitetima. to je regulacijski mehanizam.. pa ako hrana sadrzi velike kolicine zeljeza. zbog vece potrebe za kisikom. medutim. ovisno 0 spolu . peroksidaza i katalaza. kad se u kostanoj srzi ne stvara dovoljno hernoglobina. gdje je pohranjeno vise od 60% viska zeljeza koji Kada ima viska zeljeza se koncentracija zeljeza u sustavu u jetri djeluje kao je vezan na protein u obliku feritina. feritin otpusta zeljezo. a naj pgatiji izvor je kostano brasno. Kod zdravog covjeka koncentracija hemoglobina je u pojedinorn eritrocitu uvijek blizu maksimuma. Nadmorska visina u kojoj covjek trocita.~_ .Fe Zeljezo je veoma vazna tvar za sintea hernoglobina.. Sinteza hemoglobina pocinje u eritroblastima. . a konzervirana hrana sadrzi ga cesto kao konzervans. Kolicina zeljeza koje se dobije hranorn u tijeku dana mora biti jednaka kolicini zeljeza koju organizam gubi. I i Viskoznost krvi ovisi 0 koncentraciji vode.~e.ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA " ta funkcionalna sposobnost tih stanica da prenose kisik u tkiva.. integralne zitarice prir!dni su izvori fosfata.kao fizicka aktivnost. dva sintetiziraju hemoglobin. '. apsorpc79 Visak zeljeza u krvi i tkivima blokira crijevnu sluznicu i onernogucava 78 . Ukupna kolicina zeljeza u organizmu regulira se mijenjanjem apsorpcije (Guyton). zrnaca.crvdnih. a veca je 3 puta od visokoznosti :a se zbog pada viskoznosti smanjuje otpor bgo vise krvi se vraca u srce. NajvaZije svojstvo hemoglobina je da labavo i reverzibilno veze kisik. jezgrasti plodovi.4%... mioglobina i mnogih enzima . a ostali manji dio od 3% prenosi se u plazmu. a 65% te kolicine se nalazi u hemogl binu.citokromi oksidaza. Svi procesi koji snizavaju koncentracij] kostiju i obratno.500.Glavna je funkcija eritrocita da prenose hemoglobin. koje se jl vljaju na donjim. Taj regulator zeljeza i kao njegov rezervoar. p :ritrocita. a kada tjelesnim tekucinama smanji.leukocita. a ona poraste za 20 i vise puta ako se skladista isprazne. .. apsorbirat ce se od toga samo maleni dio i obrnuto. a posljedica je toga blaga. nastaju zbog istih razlog] pa je potrebno dodavanje vitamina D radi ravnoteze kalcij-fosfor koja je uvjet zdr ivog rasta kostiju. Apsorpcija zeljeza veoma je spora i iznosi nekoliko mg na dan. bijelih .. Pirem krvi. dakle veci dio je u mioglobinu . nego samo kraljesci.. a manje kolicine u jetri i kostanoj U hrani ima podosta fosfora. a u razlicitim enzimima 25%. Hemoglobin je pigment crvenih k~ih zmaca (eritrocita) kisika i ugljicnog dioksida kroz tkiva. u tjelesnim tekucinama.000. Svako stanje koje smanjuje kolicinu kisika. prsna kost i rebra i to sve manje sto je covjek stariji. one se veze tvoreci feritin. ! s funkcijom prenosa Krvna tekucina sastavljena je od PI.000 do 5.000.morska visina s nedostatkom kisika i krvarenje. Glavnina zeljeza nalazi se u obliku hemoglobina. lueenje horrnona paratireoide. . Riba. sto se prenosi u tkiva. dok u anemiji pada na 1-1. protjecanja krvi u perifemim zilama. ! .5 puta. Zeljezo se apsorbira u gornjem dijelu tankog crijeva i to pretezno u duodenumu. a u isto vri- i I i kalcija i fosfora u krvi. prenoseci 97% kisika iz pluca u tkiva. jaja. progresivna anemija kod starijih osoba. m gao Prosjecan broj eritrocita u 1 mm3 i dobi. trombocita. Ako se organizam zasiti rezerve se napune. Snizenje Ca u krvi izazivapojacano jeme se umanjuje resorpcija fosfora. i opterecuje i· je 4. uzrok su razgradnje Eritrociti se proizvode do 5 godina u kostanoj srzi svih kostiju. te krvnih plocica. pa cak i kada mladi eritrociti napuste kostanu srz i prijedu u cirkulaciju jos dan..

Uzrok anemije je osteeenje kostane srzi.6 mg dnevno. I P?v. pa ga zovu stamcmm mlOcralom".'. U prostorima vez'. pa im je i vijek kratak. : / Zatim. 1 . kemijskim spojevima industrije pa i trajnim ostecenjima Iijekova. i • Prir~dni izvori: jetrica. posto se stan ice zamjenjuju svakih 120 dana.f nog tkiva uz zile. Pomaze sniZavanju krvn ' t1aka. st. To je podruCje posebno izucavao nobelovac Pauling. i I Izvori kalija supovrce. Srpasta anemija se javlja kod 0. Velike kolicine kave i caja ometaju :psorpciju zeljeza. Isto tako anorgansko moZe unistiti vitamin E. stanice or~ nizma u kojima je najzastuplje~iji miner~J. te atrofijesluznice zeluca iii totalne gastrektomije. prereduje i ponovo koristi. Kad pukne eritrocit zeljezo se iz razgradenog hemoglobina vraca u krv i odlazi transferinom u kostanu srZ. kobalt (Co). i ada se poremeti ravnoteza kalija i natriJa stradaju funkcije zlvaca i misica.. a povecava natrij. soja.s visokim krvnim tlakom.3% cmog stanovnistva Zapadne Afrike i SAD. I '. a kolicina eritrocita se kroz 3-4 tjedna normalizira. Za sintezu hemoglobina.~~1sol kad se pocela ku '. . R~etko ga je ~trebno dodavati jer]1 mirnice sadrze dovoljne kolicine. kava.~~an za. 'I . voce. melasa. Za vnjerne opt' recenja. diuretici. Dnevno se izlucuje oko 0.VITAMINI . i I ' pnmaju kalij. proljev. a anorgansko teze. dodav.e kalij 1 n~tnJ. grah. srce. . te alkohol. je u vehkim kolicinama toksican. stan ice predaju natrij a 1 ' i K~d ?oJesti u stanicarr:a se sm~njUje!kaJij. bilo zracenjern. narocit I banane.3 mg dnevno. pa se koncentracija Zeljeza u tijelu regulira i lzlucivanjern. Eritrociti srpastog oblika ometaju protjecanje krvi kroz tkivo. anernija nastaje zbog zatajivanja sazrijevanja eritrocita preradizbog nedostatka vitamina B12 i folne kiseline. a zeljezo je potrebno i za pravilan rnetabolizam vitamina B. mangan (Mn i vitamin C. osim vecinskog sastava Zeljeza.bn~ . . Ona moze biti unistena. jezgrasti plodovi.1sto je povezano s napJavljivanjem stanice srnanjenom djelotvornoscu i umorom.' cime je poprimila bljutav okus. i dobio nagradu za dostignuce u podrueju modeme medicine 1963. stanice primaju natrij IZ pr~stora tzvan stanica. a moze nastati iii zbog prebrzog gubitka eritrocita iii zbog prespore proizvodnje! Anemija uzrokovana Iavarenjem sanira se ako se ne ponovi krvarenje. zbog haemolize .:. ~it~?m izmj~~e vo~e i min..6 mg Zeljeza i to pretezno stolicom. 1 I " Aktivnost e~ima ovisi 0 kolicini kali' a u stanicama. psenicne kli: e. hipogJikemija.ezuje s. Gubitak je veci ako dode do krvarenja. a bez njih dodavanje zeljeza nije pomoglo u podi- . sto znaci da nema funkcionalno sposobne kostane srii. ' zob ena KALU-K I I KaJij je pos. pa tako Zene menstruacijom gube 1. povecane kolicine natr!. Rn i 81 .uvoden~. dok muskarcio gube prosjecno 0. (niska razina secera u krvi). NATRU . Natrij ati. Zbo I nedostatka kalija nastaju otoci.ISKRE ilVOTA I (. gdje ga ima najvise. potreban je bakar (Cu). Zumanc~ . Tako kalij i natrij ~eguhraJ. ra~otezu orgaruzma. godine. Pomanjkanje eritrocita u krvi uzrokuje enemije. preko dana. a predaju kalij.~ralnih i ri izmedu stanica i prostora izvan stanica ~zmJenJuJus. a za trudnice i dojiJje 30-60 mg.ok se u prostoru izvan stanice nalazi natr- g. Vitamini A i E pomazu prelazak zeljeza iz hrane u krv. dok organsko ne. I !. .Na . i pohranjuje se u obliku feritina. gdje ponovo sluzi proizvodnji novih eritrocita iii putuje u jetru. Zeljezo se iz hemoglobina. Obogacuje mozak kisikom i pospj suje pamcenje. K~d od~ora i za vrijeme spavanja izl jena je obmuta. a hrani ~e poce~a. Organski vezano zeljezo'(Fe) najbolje se asimilira i podnosi. sparoge kasa.uzrokovane pucanjem eritrocita sto se dogada zbog abnormalnosti. I . . og Gubitak kalija uzrokuje dugotrajan . NadaIje. Dnevna kolicina ieljeza za odrasle je 10-18 mg. breskve.UVARI ZDRAVLJA I f I i iju Zeljeza.ISKRE Z/vOTA I 6UVARI ZDRAVLJA L [ VITAMIN zanju razine u hemoglobinu. a pojacava se izlucivanje ZeIjeza.a treba izbjegavati namirnice koje ga sadrze u vehkim kohcmama.

reumatskim boelstima.mikroelementi.VITAMINI . B. tako cink sudjeluje u metabolizmu ugljikohidrata i bjelancevina. te snizava kolesterol u krvi. formiranje kostiju. Istrazivanja dr. Gehta dokazuju povezanost unosenja bakra. razlicitim bolestima. cinka uz oboljenje prostate. znacajno. joda i kobalta s fagocitamom aktivnoscu leukocita i pjacanorn obranom ad infektivnih bolesti. imunoloske reakcije. joda uz bolest stitnjaee. a njihov nedostatak remeti biokemijske procese organizma. Nazivaju se "eIementi u tragovima" . Procesi metabolizma bjelancevina. pa je tako nedostatak kroma (Cr) vezan uz secernu bolest. Izvori magnezija su. lisnato povrce. MAGNEZIJ·Mg Vazan je za funkciju misicnog i zive :nog sustava. pa i zaustavlja ih. povezanih u funkciji s vitaminima i fermentima. ornogucujuci prijenos elekt okernijskih podrazaja na misicna i ziveana vlakna.turu. Niska koncentracija magnezija uzrok] je povecanu razdrazljivost ziveanog sustava. kao i za metabolizam kalcija. jer osim sto se nalaze u hrani u malim kolicinama i organizmu su potrebni u vrlo malim kolicinama. imunoloskom sustavu. gdje se nalaze u malim kolicinama i u razlicitim namimicama. Uloga mikroelemenata u organizmu je velika.'limun. elektrolit je stanice i sudjeluje u stanicnirn reakcijama. Magnezij je potreban za sintezu "Iecitina" I koji snizava kolesterol. masti. Njihov nedostatak remeti tijek biokemijskih procesa sa specificnirn posljedicarna nestasice. Magnezij sprecava talozenje kalcija i stvaranje kamenaca u bubrezima i Zuci. te multivitaminsko-mineralni pr parati. pa se moze zakljuciti da je sudjelovanje mikroelemenata u otpornosti i obrani organizma. : ! MIKROELEMENTI Svi fiziolosko-kemijski procesi u organizmu zbivaju se uz sudjelovanje mikroelemenata. koji imaju i aktivnu vezu s vitaminima A. Biolosko djelovanje mikroelemenata vezano je uz fermente i vitamine. kalija. Magnezij otopljen u protoplazmi stani : . I i sustava i·prevenciji srcanih na- 82 83 . a zajedno s kalcijem smiruje.TAMINI . jer ga sadrzi klorofil. alerg. ugljikohidrata. kardiov skularnog pada. dijeljenje stanica. fosfora. C i E. U periodu formiranja tkiva nuini su kobalt i bakar. jer ioni magnezija inhibiraju glatku muskul . vitamina C. odvijaju se uz sudjelovanje mikroelemena- i tao U organizam ih unosimo branom. Povisena koncentracija iona magnezi izaziva jaku vazodilataciju krvnih zila. pa je moguce da postoje aktivni mehanizrni povratne sprege za kontrolu koncentraclje magnezija. On pridonosi zdravlju zuba. oboljenjima koze.ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZORAVLJA ija povezane su s upalnirn reakcijama ijama. j 'grasti plodovi. Za magnezij postoji transportni rna: simum.rpenfernu vazodilataciju i srcane arit Ii ije. te z '!pretvaranje ugljikohidrata u energiju. natrija. v zivnog tkiva.ISKRE ZIVOTA • I CUVARI • I ZORAVLJA VI. smokve.

koji se sl atra takoder oksidacijom organizma. se kombinira kod lijeCenja vitaminom A. Mangan (Mn) . . hormona tiroidne zlijezde.5. uz ~ amine A. od oneciscenog zraka i. ~.utjece na tiroidnu zlijezdu. akni. fosfora i baiera.SI Tij:lo ga sadrZ~ ~ko 1. nedos:at~~. VITAM~ I . da. u biokemi- SELEN-Se } r. i I SILICU . zatim mah! narke. ma!lm kolicinama da bi se mogle odvijati reakcije u vezi s metabohzmom ugljik dioksida. 1 I Iako potreban u malim kolicinamai veoma je znacajan i ukljucen jske procese organizma.1 pa s~ potrebni . == Razina vitamina A ovisi 0 cinku. E i s~len~ zastita je od mnogih bolesti kao I procesa starenja. psorijaze. ateroskleroze. Cink je potreban pri sintezi DNK i to 15 mg dnevno. u bijelom luku. prostatitisa. pomazuci apsorpciju i djelovanje svih vi- ovisi trna u pivskorn kvascu. Sa staroscu ga je sve manje u organizrnu. . stetnih produkata koji nas sveobuhvatno okruzuju. I a predoziranje nije Sastavni je dio mnogih enzima od kojih je najvaZnija karboanhidroza koja se nalazi posebno u velikoj koncentraciji u eritrocitima. Kobalt (Co) .bitan je sastojak vitamin a B12.?opunski dodaci. je dnevna doza od ! 00-500 mikrograma. I notki postaju lomljivi.z~ otpuStanJ~ ugljikdioksida iz plucnih kapilara u alveole: Potreban . a potice mentalnu aktivnost i pravilan rast. te odrZava tjelesnu ravno. a takoder 0 njernu ovisi i djelovanje kal :ija. Iako prisutan u malim kolicinama djelotvoran je i bilan za Ijudski organizam. Baiera ima dovoljno u hrani. I 1 ! Jod (J) . zatim u pserucrr m klicama. a nedostatak izaziva razdrazljivost i vrtoglavicu. koji je vazan za sazrijevanje crv~nih krvnih tjelesaca i sintezu hemoglobina. Taj enzim je odgovoran za b~ vezivanje ugljikodioksida s vodom u eritrocitima perife~h kapil~ra. i P: I I Sadrzi ga pivski kvasac.aktivira mnoge enzime ukljucene u metabolizam. i Q" 85 . y~ Odrzava elasticnost tkiva. On je vazan za djelovanje prostate i ~vi~ or?ana za repro. eesto kod starih osoba. z~g ~e~ovo~ne a~so~ije. te funkcioniranje centralnog nervnog sustava: Uklanja umor i poboljsava pamcenje. Hra~om se selen unosi. Vaza~ je I za Is~onstenJe vitamina C. visokoreaktivni tvari. a sadrzaj cesto kolicini u tlu. I Antioksidans koji u zajednici svita [inima C i E djeluje pojacano.t. povezuje i s njegovim nedostatkom.~u~cl~U. med. J I ii' Preporucena preporudjivo. te jacanjem otpornosti. zadebljanje kosti i prugaste zube.VITAMINI • ISKRE ilVOTA I CUVARI ZDRAVLJA Evo ih redoslijedom: Bakar (Cu) • nedostastak izaziva slabo~ost.. i Njegov nedostatak ukljucen je u bof sti diabetesa. Potreban je za stvaranje tiroksina. Krom (Cr) .ezu kise~a i baza. ostecenja zivaca. okolisa do hrane.nije bitan za metabolizam.~e u. Znojenjem se gubi 3 mg. ali za vrijeme rasta stiti zubeod Prevelike kolieine izazivaju f1uorozu. posebno B-skupine. Sastavni je dio peptidoza pa je znacajan i za probavu bjelancevina u g:str~int~stinalnom sustavu. kao i bolesti vezane uz kolesterol i senilno It. Krve zile gube elasticnost a proces starenja se ubrzav~ Dnevna potreba je 10-20 mg.misli se da njegov nedostatak ima veze sa secernom bolesti: jer sudjelu~e s inzulinom u metabolizmu secera. ekcema. za pravilno iskoristenje . orasi. Cink pornaze stvaranju inzulina. Izvon su mu: mlijeko.hrane i normalnu gradu kostiju. Dosta ga 0 : i· I: I" I CINK-Zn Djeluje na cjelokupni rad organizma. novija istrazivanja pridaju cinku i znacenja za funkcioniranje mozga. karijesa. Vazan )ej sit:zi ke~otina ~ezivno~ ~kiva i hrskavice. Selen stiti stanice od slobodnih radikala. pa se diabetes. Starenjem se sadrzaj smanjuje. paprika. jetrica. Snizava krvni t1ak. Sp~eCava_njenjihovih djel?vanj~. te.ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA Ubrzava procese zacjeljivanja ozlje i a. pa ga rijetko nedostaje u orgarnzmu.te ~IJecenJu sl~ofrenije. tam ina. Fluor (F) . Nedostatak izaziva slabokrvnost. spinat. kao i vitamina D. soja. kao i opcu vi Inost organizma uz uspostavljanje izgubljene snage. C. kosa IS". zelj:za koju on pomaze tijekom hemo~~obma.

osim neprobavljive celuloze. grcenje i savijanje crijeva. ! . To su peptidaze koje cijepaju bjelancevine na aminokiseline.! "biokatalizatori" s razlicitim funkcijarna sudjelovanja bilo u izgradnji tkiva. Za pro •avu ugljikohidrata. \... razgraduju bjelancevine. Epitelne stanice sluznice tankog crijeva sadrze velike kolicine probavljivih enzima i vjerojatno probavljajuhranjive tvari za vrijerne resorpcije kroz sluznicu. VITAMINI . masti na masne kiseline. a sto pospjeSuju balastne tvari.' zavrsava su. gdje se hrana. nabrani lanci arninokiselina. Enzimi u stanici..ISKRE ZIVOTA I tUVARI ZPRAVLJA . dugog 6 m] tara. Neki se mogu nadoknaditi dopunskim dodacima s triista. ENZIMI To su tvari koje sudjeluju u razgradnji 'ranjivih tvari na najjednostavnije kemijske sastojke. osnovnoj zivoj jedinici tijela. Prof:. pri eemu je znacajna peristaltika. Sok gusterace sadrzi enzime za prob svih ~. P: I U svim procesima sudjeluju enzimi ka . U izgradnji sastojaka potrebnih organi u odvijaju se slj~de~i pro~si: uglji~ohidrati se razgraduju na jednostavne secere!'. nalaze se otopljeni u stanicnoj tekucini iii apsorbirani na povrsinama membrana unutar stranice. avi. zatim male kolicine amilaze. za ~I obavu masti pankreasnu Iipazu. dok drugi imaju dodatak vitamina iii metala 0 kojem ovisi sposobnost kataliziranja specificnih reakcija .VITAMINI .riju . Koncentracija enzima u stanici regulira metabolicke kemijske procese.to su koenzimi. koja zapocinje vee uustirna. \ fu i Enzimi soka tankog erijeva. zatim saharoza. usitnjena Zvakanjem.. a to je i uzrok do organskih porernecaja i bolesti.~e. sadrfi pankreasnu amilazu. himotripsin i karboksi : lipeptidazu. koja aktivira tripsin. nata :a pljuvackorn uz enzim ptiaIin i priprema za daljnju probavu. ! I U Zelueu se uz prisutnost saine kiseline !oja omogucuje bubrenje hranjivih tvari. laktoza. ugljikohidrata i masti. eliminaciji otpadnih tvari iii regulaciji svih procesa koji se zbivaju u organi ' u. sadrzaj se zgusne i priprema za odbacivanje iz organizma. kao i zastitu od bakterija eventaualno unesen. a bjelancevine na aminokiseline. Neki enzimi su Cisti proteini.'. .. sredista probave. Iz svega navedenog slijedi zakljucak da nedostatak enzirna rerneti sve proeese pretvorbe hrane u sastojke potrebne organizmu. upotrebljive za potrebe organizma. Tu su i Iipaze za djelornicnu lizgrdnju masti. cijepaju ugljikohidrate ierijevna lipaza cijepa mast. Oni udjeluju u oksidacijskim procesima hranjivih tvari do konacnog produkta ugljicnog dioksida i vade (C02 + H20) uz oslobadanje energije. a za bjelancevine tripsin. u zeludac i uz enzim pepsin. bjelancevina. gdje se gubi voda."'~~ . i. pa njihovu brzinu odreduje gotovo iskljucivo koncentracija enzima. do izgradnje sastojaka trebnih organizmu. gdje probava i 86 R7 .ISKRE ilVOTA I CUVAFU ZDRAVLJA (. rnijenjajuci im kemijska svojstva u svojstva tvari specificnih za organizam. Sadrzaj tankog crijeva prelazi u debelo crijevo. celuloza.glavnih ~astojaka hra. Razgradnja hranjivih tvari obavlja se p ~tem probave. ~ "''''''.enterokinaza. .

564-614. N. .-:. .reagencijama za potrebe laboratorija i testovima. 1 .sredstvima za dezinfekciju i dezinsekciju. i j .farmaceutskim supstancijama i drogama ispitanim u nasem kontrolno-analitickom laboratoriju.gumenom i sanitetskom robom. . . Poslovna jedinica "VETERINARSKA MEDICINA" Direktor: 01/565-028 Prodaja i nabava: 565-624 ZAGREB Poslovna jedinica "OSLJEK". . 565-275. . .zavojnim materijalom. Ozaljska 95 Postanski pretinac 184 Telefoni: Centrala: 01/350-111 Direktor: 564-046 Komercijalni direktor: 564-618 Financijski direktor: 564-620 Telex: 22-325 FARM RH Telefax: 01/350-110 VITAMI " -' ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA :~. Valconi 8 Telefoni: Centrala: 052/34-290 Direktor: 052/34-311 Telefax: 052/34-843 89 . Vinkovacka Telefoni: Centrala: 031/23-122 Direktor: 031/27-245 Telefax: 031/23-520 bb Poslovna jedinica "PULA" . i . ~. .-'.~ Poslovna jedinica "HUMANA MEDICINA" . 350-154. . 564-281. BOLNICE.ZAGREB Direktor: 01/564-619. 350-156 SNABDIJEVA WEKARNE.instrumentima i RTG filmovirna. 350-128 Sef nabave: 01/564-449 Odjel nabave: 01/565-069 Odjel prodaje: 01/564-408. 565-025 Uvoz: 01/350-151.lijecnickorn ambalazom. UVOZNIH I VETERINARSKIH PROIZVODA: .veterinarskim preparatima. .PULA.kozmetickirn preparatima.8 •• JarlnilOI)a DIONICKO DRUSTVO ZA PROMET LIJEKOVIMA I OPREMOM NA VELIKO ZAGREB.serumima i vakcinama. OSTALE ZDRAVSTVENE I VETERINARSKE USTANOVE S NAJSIRIM ASORTIMANOM DOMACIH.preparatima za ishranu djece i dijetetskim preparatima.. 564-297. . 562-897.gotovim Iijekovima .

koji se veze na hemoglobin crvenih krvnih zmaca. paljenje. Taka postaje navika i neka vrsta zakona zivljenja. Postupno se rada i potreba. odvracanje paznje. ali uvjetovana sarno psiholoskil Odvikavanje je dosta tesko jer su to najCeS6elabilne osobe. Uznemirenost i zabrinutost drustva p prima ozbiljnost sagledavanja problema i situacije jer se navike zloupotrebe sire "".· Zelja postaje patoloska. trazeci za sebe svoj trenutak ("Psiha i droga"). Psiholoski. ociju. te porernecaje cirkulacije. Ali do kada? Sve ima svoje graniee. Ugljicni monoksid (CO) i nikotin uzrokuju g1avobolju. san ce upravljati covjekom" privlacan je magnet i iskusenje da se sanja otvoreni'. Pusac ne truje samo sebe. osobe slabe volje. od svakidasnjih problema. koja su u svakodnevnoj upotrebi. Iijek i uzrok. populacije i generacije. bijeg ad stvamosti. pusenje se smatra nekom vrstom reakcije na odredene situacije. Neodgovornost u odnosu na vlastito zdravlje. cineci pritom stet: organizmu i porernecaj cija je posljedica bolest. i I y' Bodlerova misao: "Covjek je htio sanj: ti. a bvo vrijeme neki nazivaju "epohom droge". dajuci ispriku pred samim sobom. od legaliziraih i udornacenih. a stetorn ucinjeno. ali s malo uspjeha jer je b jeg u svijet droge. nadvladavanje sredine. ! i Drustvo suoceno s propascu i dekadei: com trazi izlaz. dokolicu i nerad. ugrozavajuci vlastito zdravlje i zdravlje drugih. bolove u zelucu. niti poboljsana koja bi trebala osigurati neskodljivost cigareta. cak i preko malodobne djeee. vazijski". oduzimajuci im funkciju nosioca kisika. iskonstruiran i prezentiran I ucm kom droge. Upotreba tih sredstava. t 'sko se iii nikako ne ispravlja. a redovito osvecuje. usporenu i tesku probavu. Sigumost ne pruzaju niti zasticena imena proizvodaca. furfurol. relaksacija ad ziveane napetosti. bilo za ug :seenje prijatelja. zivanja koja nose u sebi nesto sto je stetno i sto je zloupotreba. Najtoksicniji od otrova cigarete jeCO-ugljicni monoksid. zakone i nacela. bijeg od stvamosti.VITAMINI .PUSENJE Duhan. Stetno djelovanje uzrokuju i drugi produkti sagorijevanja cigarete kao sto su piridinske baze. 91 . a bezobzimost prema okruzenju na poslu i u susretu iskljucuje pravila obaveze i etike. organizira otpor i borbu. pracenje kolutova dim a pogledom. sto cesto popunjava dosadu i monotoniju zivljenja. uglavnom uz okuju poremecaje organizma s fizickim i psihickim ostecenjima. a ponasanje bezobzimo u odnosu prema vlastitom zdravlju. ne stedeci zemlje. u neki trenutacn ljepsi svijet. a pusenje bi trebalo zamijeniti nekom drugom djelatnosti. kava i alkohol su "svakidasnje droge" koje izazivaju neodoljivu zelju i potrebu ponovnog uzimanja onih koji ih trose. posebno "benzopiren" uzrok su raka pluca koji se nazalost povecava trideset puta od jedne do druge generacije ("Psiha i droga"). bilo za osobno uzivanje. ukljueujuci i raspadne produkte cigaretpapira. ima 3000 otrovnih tvari. 90 kvaliteta ZLOUP TREBA UZIVANJA i SREDSTAV v Vee i sam naslov govori 0 sredstvima . Derivati kat ran a.sve pokraj sebe jer dim cigarete. cijanovi spojevi. koji ispunjava prostor gdje se pusi.ISKRE ZIVOTA I CUVARIZDRAVLJA VITAMINI ISKRE ZIVOTA I CUVARI ZDRAVLJA NIKOTIN . sportom iii drugom aktivnosti uz koju pusenje ne ide ("Psiha i droga"). uz nastajanje poremecaja ravnoteze cijelog organizma. pa do sredstava obiljezenih kao pojave drustvenog zla. Pusenje je kao mala ceremonija: pripremanje cigarete. nego i . kao i prema zdravlju onih koji puSaea okruzuju.

KF N KF KF N 23. Krik uzbune. veoma I oguban za zivot i zdravlje! Opasniji je od ostalih droga jer je vel..VITAMINI . najopakijom bolesti rakom.ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA . Protivil\se pusenju. toliko vaznog organa. . . 92 93 . Reklamne poruke 0 poboljsanju kvaIitete proizvoda i smanjenju toksicnosti sarno su paravan zaradi i profitu proizvodaca. u sto ulazi poviseni krvni tIak. _ Materinstvo je poseban problem. I ¥ Kolicine katrana i nikotina u raznim cigaretamaizraiene u mg MARKA Gala Virginia Sport Sport Kent Marlboro Winston Old gold TIP FN . jer nikotin izraro odlazi u krv i mlijeko. puseci kraj njega. duhan se uvlaci podmuklo I edu zdrave. .65 0. noseci im prije reda razlieite bolesti.24 1.ISKRE ZIVOTA I CUVARI ZDRAVLJA VITAMIN.7 F=FILTER . \ 18.94 NIKOTIN 0.... jer ovisi 0 strukturi osobe. ostaje sarno krik. uzrokovane su takoder pusenjern. a robovima poroka pusenja najlakse je rjesavati problem na nacin da ignoriraju stetne posljedica.9 1.32 23. Udisanjem dima posebno su ugrozeni organi disanja: pluca. jer upravo nikotin suzuje krvne zile i tako slabi cirkulaciju. Pusenje dovodi do smanjenja p [mcenja. a daje ga svaki I dan. I I I II! 1. Bolesti reluca. I Probava je otezana.20 1. s veoma ranim gu: itkom zubi. __ i __ .5%-tnom otopinom lobelina. gastritis. uzrokovane su usenjem i kronicnim trovanjem toksinima iz cigareta. Netko je borbu protiv pusenja nazvao "kriZarskim ratom".. _ .. cak i u skolama (jedino se u crkvi ne pusi). mlade Ijude. u svim dobima djece. borba bila bi i taj porok staviti Philip Morris Chesterfield Camel Pall Mall Old gold N=NORMAL ______ . Kakva i koja bi majka svojem djetetu tesno davala u hrani otrov.32 1. rna rasiren. direktnim trovanjem.10 1.0 32. zakrzlialost pi: da. pobacaj.s problemima cirkuIacije i zg savanja krvi. i s kon Cnim i tragicnim zavrsetakom.18 1.46 1.. neplodna je. pa i jetre..9 19. .. S povecanjern broja pusaca. U cigareti je on najjaci otrov.94 Bolesti usta i zubi. ateroskieroza. kod zena neplodnost. djeluje posebice na srce.6 29.65 0.. te godinama starosti. Nikotin ima farmakoloska svojstva slicna pilokarpinu. bolje receno. Pusi se u javnim lokalima.5 10. Slabljenje srcanog misiea s komplekso ostecenja krvnih zila dovodi doduhanske ateroskleroze.77 2. prijevoznim sredstvima. jer je borba i uz sve akcije i napomene 0 stetnosti slabo ucinkovita. a smrtna doza za covjeka je 2-16 grama... bronh: je.17 0. te s posljedicama zacepljenja zila (pusacka noga). kao i svega sto je ovisno 0 dobroj opskrbi Iju i cirkulaciji.4 41. a pogotovo u trudnoci i kod dojenja. Eksperimentima doze. cir. izaziva stezanje perifernih arterija s relativnim sniZenjem temperature i promjenama na krvnim mama Teske je definirati granicu kronicnog trovanja duhanom i odrediti dozu kada navika postaje stetna. individualnoj izdrzljivosti. Kao i kod svih poroka. Kolieina nikotina unesena u organizam udisanjem dima sarno jedne cigareta je 1.7 10. FN FN N KF KF KF KF KATRAN 4. uvjetima pusenja.1. je potvrdena pojava brzog navikavanja uporedno s progresivnim Duhan je poguban.1· I .0 Terapija odvikavanja pokusana je inj ikcijama .5-2 mg. zatim bolesti jednjaka i grkljana..8 22.4 22. svakodnevno. sa simptomima jutamjeg kaslja pracenog ispljuvkom. MoZda je to jos uviiek razina teskog primitivizma koji se cesto ne moze nadrasti!!! Nikotin je vrlo jak otrov. znatnog usporavanja misii i akcija.2 27.63 K-KlNG . I povecanjem Zdravlje je u postupnom procesu ugro nosti i ostecenja. kao i ostalih organa. rak. a bezobzirnost pusaca pridonosi "kolektivnoj intoksikacij i". Trovanje duhanom cini cijeli patoloski kompleks. najjaca i najuspjesnija pod kontrolu razurna. rak usta nazvan jerakom pusaca. a kod muskaracajnoze uzrokovati nestanak potencije. smetnje srca i probave.

ateroskleroza se javlja vee oko 35-40godina zivota.. Preparati nisu sasvim neskodljivilll I i Uz malo korisne preporuke zastite: : e uvlaciti dim. kolesterol. . ciroza. ali losa hrana! 1 g alkohola daje 7 kalorija. pa bi organizam pusaca trebao biti stalno natopljen vecim kolicinam \ vitamina C da bi se eventualno odhrvao nezdravim posljedicama pusenja. zelucu. kao i otopina srebrenog nitrata (1-2%) iii tablete (0. uz selen. aperitivi 15-25%. bubrezima. i Izazivajuci suhocu usta i neugodan lmiris.ISKRE llVOTA I CUVARI ZDRAVLJA siromastvo. .. a desetilacija alkohola pojaeala Pilo so u svim vremenima. vodu i energiju. zarobljujuCi tim porokom z'. Stolna vina sadrze 10 do 15% alkohola. Djelovanjeantioksidansa na SIObOd~. Samo se 5% alkohola iz organizma izlucuje nepromijenjeno. a pojacanom cirkulacijom krvi rijesiti d 'i nekle probleme vezane uz cirkulaciju. ali i veoma laka naval a krvi ima ozbiljne posljedice na psihomotome sposobnosti osoba uzrokujuCi nesrece i pri umjerenim kolicinama. ostecenja ziveanog tkiva. paraliza. kao antitoksicna funkcija jetre. rna koliko alkohol izazivao misaonu razbudenost. i . e i tvari koje ona sadrzi. ludilo ("Psiha i droga"). . a rakija je najlosija kvaliteta pica. 95 94 . I AL' I I OHOLIZAM a nazocna je vee i u nase doba. svojim pojacanim antioksidativnim djelovanjem mogao bi smanjiti i ukloniti djelov I nje otrovnih tvari nastaslih sagorijevanjem. grlo i jednjak ra: tih dijelova organizma. radikale. \ ALKOHOL Alkoholizam desetljecima. epilepsija. bijeda i bijeg u alkoholll! Materijalne mogucnosti i emancipacija stvorile su neke nove navike opustanja na mjestima kolektivnog sastajanja. povecati razmake uvlacenja.garetnikom. C. razdrazenost Zivca vagusa ostaje uzaludan. Vino nije tako neskodljivo kako se misli. v" Progresivni porast povezan je ozhiJjno socijalnog problema u pojedinim zemljama: Istrazivanja su pokazala..ISKRE ZIVOTA I CUVAR/ ZDRAVLJA tvari koja je slicna nikotinu. a glavna uloga pripada jetri. plucima. i VITAMINI . Male kolicine alkohola ponajprije ozivljuju krvotok. Alkohol unesen u organizam vrlo brzo ulazi u krv. reklama je trgovaca i proizvodaca alkohola. Na tim podacima se zasniva mjerenje alkohola u krvi.. pa je lobelin zarnijenjen malim kolicinarna metilskopolamina. vise ne moze biti sagoren. pojacani rad simpatikusa. konzervansi kao i aditivi koji se dodaju zbog arome i izgleda. . to steti koncentraciji i rasudivanju. pa dobiva ponovno svoja stetna svojstva ("Psiha i droga"). ' i Vitamin E u zajednici s vitaminom C I. ostecenja jetre. a ako prijede granicu tolerancije. vee nakon pola sata do sat. pusiti s filterom iii cf. vino i fenn~tirana je upotrebu. odbija pusaca. rnasnocu. restorani. visoka 5-9%. odbaciti dulji eik. moglobi ublaZili~njihove toksicne posljedice. ledna popusena cigareta unisti 25 mr vitamina C. ucinkovitija i vrijednija bi bila preporuka da se uzimaju vitamini antieksidansi .A. nastale sagorijevanjem cigareta . II pica.. Prosjecan zivot alkoholicara barem je 10% kraci od normalnog. a koja je u vecim dozama smanjivala zelju za pusenjem. Za eliminaciju iz organizma potrebno je 3-4 sata. Toksiene ucinke mogu proizvesti i tzv..VlTAMINI . djeluju na probavu. E. kao sto su kafici.mlje i populacije. Glavni toksicni element alkoholnih pica odreden je postotkom etil-alkohola bilo da su fermentirana iii destilirana pica. 'i Vitamin A svojim obnavljanjem od infekcija i eventualno prevenirati sl : okoze mogao zastititi usta. .01 g) srebrenog nitrata koje se otapaju u ustima. eir zeluca. jer navika stvara potrebu bez obzira na komplikacije i ishod svega. bifei i sve vise utjecu na sirenje alkoholizma i medu mladima. uglavnom u sudske svrhe. Selen jednostavno pospjesuje sve anti I ksidativne procese i djelovanja. pa su ti organi izlozeni ostecenjima njihovih funkcija kod vecih konzumacija alkohola. Pokusaj organizma da se sam obrani i unatoc brojnim poremecajima koji se ocituju. ukljueujuci se i sam u obrambeni proces i detoksik I ciju organizma. najrasir i nija je toksikomanija.. Teorija 0 alkoholu kao hrani. da bi za 24 sata doslo do polakog opadanja. uzgljicni dioksid. dok se 95% mijenja kemijskim procesima u acetaldehid. Uspjeha bas nije bilo jer je djelov~'rje bilo vise sugestivno. niska piva 2%. Alkohoi moze biti hrana.

drustvu ("Psiha i droga"). ropsku odanost picu. stoljecu. I tako alkohol postaje navika. Postoje razliciti tipovi alkoholicara. KAVA I lz azijskih i africkih zemalja kava u opu dolazi u 17. Dolazi do neurotienih stanja i najCclCepromjena karaktera s narusenim emotivnim djelovanjem. Za neke je to tezak bolesnik. kao jedinom IjeSenju. no uvijek je to zlo koje vodi u bolest. nezadovoljenih ambicija. Cesto zakoceni sredinom u kojoj su nedostajali osjeeaji. kao jedinom utocistu i najlaksern rjesenju svih problema.VITAMINI . psihicke i fizicke naravi ("Psiha i droga"). profesionalnom i drustvenom planu. tost misica oka. a mozda i ukloniti.ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA . B12. Posebno treba naglasiti teske umne porernecaje. nastojeci ga uvijek opravdati ("Psiha i droga"). je droga. pracene otupljenjem osjecaja i bjezanjem od odgovomosti. s gubitkom zivotne orijentacije u slozenijirn situacijama zivota. . Buduci da alkohol lisava organizam vitamina B1. da bi se poslije kratkog vremena organizam ispraznio i sIomio traz ci "bic" ponovno. ispijanje u nel. kako na stetu probavnog 96 .. potie ci zivahnost. uzrok koji dovodi stvene sredine u kojoj se javljaju i mijesaju I". ravnodusnost prema svakom poroku. poremecaj osjetljivosti. I . a posljedica su d sve Ijudske izopacenosti ("Psiha i drog . na stetu Ziveanog sustava. I Sve u svemu vitaminsko-rnineralna vremenski odloziti. 97 Poslije odredenog broja godina javljaju se teSki premecaji. I Pornoc vitamina i ovdje bi dobro do~la kao dodatna terapija. kao i cinka. I E: i Kava je droga "dobrodoslice" zapocne bez nje. ObiCno su to Ijudi slabe volje i karaktera. vodena bolest. noseci sa sobom polako ubojito djelova ie na organe i organizam. I Nezadovoljan smislom zivota. polineuritis. moze se postupno smanjiti i zelja za alkoholorn kao i ostalim droga a (Book of Vitamins). gdje se raspada obiteljska sredina. za gos: e i prijatelje. uz neke medikamente. Nije lako dati definiciju alkoholicara. koji svojim djelovanjem ot ~ vne tvari pretvaraju u neotrovne. moralnog I Lijecenje alkoholizma psihogenim d elovanjem. I i opuna bi mogla neke poremecaje ublaziti. te izIaskom iz organizrna rjesavaju donekle problem tc ksicnosti. ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA Cimbenici koji poticu na alkoholizam su iii osobne sklonosti. Trazeci objekt zastite i zadovoljenja svojih resto frustriranih zelja utoeiste najlakse nalazi u eaSi. pa djelovanje otrova pojacano . Najpresudniji element je osobna sklonost. skoli. potrebno ih je davati lijecenje !. B2. te vitamina C i K. kojom nazalost rnno . kljen Izrnedu alkoholizma i kriminala resto do njih zajednicki je. dugotrajno je i mucno s najcescim povratkom eli. a sredina obiljezava sudbinu alkoholicara dajuci njegovoj licnosti osobit i obavezan pecat. ciroza. uz pojacanu cirkulaciju krvi. magnezija i kalija. koji nasI taju kao produkt metabolizma alkohola] (acetaldehid). Za njih ne vrijedi konstatacija da je svaki problem zivota sazrijevanje osobnosti i jacanje Cvrstoee karaktera. uvijek mocan i cudotvor \n u obrani od slobodnih radikala. zatim zivotne okolnosti i pojava kolektivne zaraze ("Psiha i droga"). nego pred svakom preprekom bjeze alkoholu. pa najeesCe nijedan susret ne ! I i Ponajprije je "bic" organizma. A1kohol postaje zivotna naknada i kompenzacija komponenata zivota. Nebrojene salice kava. : stoji odnos koegzistencije. epilepsija. tako drhtanje. a navika tiranin vlastitih potreba. narocito vitamina antioksidansa. gdje nema poticaja za osjecajni zivot i stvaranje zivotnih vrijednosti. nasao bi rnozda rjesenje za neke probl9 e vezane uz cirkulaciju. Bruno Bisio). Takoder je cesta svakidasnja droga.ima zapocinje i zavrsava dan. u poremecene odnose na obiteljskom. B6. iii drustveni cimbenik. Obicno je prati drustvo cigarete. u sredini prikracenoj pozitivnim odnosima. jer alkohol trakta ijetre. i Uzimanjem vecih kolicina vitaminaj C. Korijeni su cesto u razvojnim fazama mota od dojenceta do stasanja u zrelo Zivotno doba s razlicitim poremecajima odgoja U obitelji. ogled postaje tiraninom navika i potreba. Toplina Ijudskih odnosa koju je uskratila obitelj trazi se u alkoholu. Vitamin E. od neurotieara do kronicnih alkoholicara. paraliza. a da se i ne govori 0 porernecajima licnosti. megadoza. Nakon odredenog vremena osoba pocinje pokazivati znakove moralnog i intelektualnog propadanja. folne kiselin I. trazeci "pseudo-hrabrost" i mogucnosti ispunjenja svojih relja.

po kemijskom sastvu i djelovanju veoma slican kofeinu. kao i vitamina s eajevima Ijekovitog biIja preporucljivo je radi poboljsanja apsorpcije.utj~eel!i n~ rad na~bubre~e zlij~zde.30 g kofeina. I I . koja izlucuje kolicine svojih stimulativnih Jan~ Organizam hsava vitamma B. : Kofein smanjenog u krv vece cija. koji se najeesee pije sadrfi "TEIN". a napisao je nekoliko knjiga s nizom savjeta i prakticnih recepata za pojedine bolesti. povracanja. pa je dobro ukljuciti ih u medicinsko lijecenje.10-0. Istaknuto je ime poznavatelja i poklonika lijecenja biljem . razdraZljivosti. Znanstvenici su pronasli antibiotike gotovo u 800 biIjaka. od nesanice. b?gat iskustvim~ stecenih tijekom visegodisnjeg rada. Vet je i njihova blizina korisna zbog hIapljivosti etericnih ulja. uzimanjem vecih kolicina sa simptomima mucnine. stezuci ih. tahikardije. a( se teze i sporije opustaju. zato su "biljni cajevi" nenadoknadivi kao osvjezenje. poboljsanje apetita i stolice biIjni cajevi imaju uvijek svoj ucinak. kOj]1sadrzi u 2. slabljenjem aktili. bilo psihickih s promjenom karaktera.ipa i rnozak s ubrzanim funkcijama i brzim refleksima prividno je i kratko. '-'~ Hranjive vrijednosti nema. [ ulja CAJ Ruski eaj. nog secera. kao i jace koncentracije. vracajuci bolesne lijecenju Ijekovitim biljem iIi barem dopunskom lijecenju. 10 g kofei :a smrtna je doza. a naSi. kali drugih minerala. Djeluje na glatke misice. aromaticnog sa svojstvenim ukusom i mirisom. te etericnih ulja. nesanice. cinka kao stimulans djeluje neposr . pa i kao terapija sa svojim sadrZajem ljekovitih tvari. Uzimanje Iijekova. Kronicna intoksikacija ocituje se u n~vici i toksikomanijskoj potrebi sto dovodi do niza problema bilo fizickih. No. I I i Intoksikacija kofeinom pokazuje simpt be razdrazljivosti. zivaca. Kofein je problem i u koka-koli. VITAMINI ISKRE ZlVOTA I 6UVARI ZDRAVLJA Aktivna tvar kaye je kofein. dobro dosao za stimulaciju tih organa. Manje kolicine djeluju osvjezavajuce. sti i prijevremenim starenjem. pa i one najteZe. a vece toksicno s nizom posljedica.ISKRE ZlVOTA I 6UVARlliZDRAVLJA : : . sirupi. kofeona. Farma~utska industrija takoder ponovno pridaje znacenje preparatima ljekovitog bilja. pa je pokusana primjena i kao pobacajnog sredstva radi Istezanja misica matemice. grope purina. povisenja tlaka do utjecaja na probavu i krvotok. '. Adenauera. osipa na kozi. Konzumiranje kaye ubrzava iZlucivJje mokrace i fosfora. probave. Dodatna upotreba vitamina antioksidansa s njihovim ucinkovitim djelovanjem mogla bi barem neke toksiene procese usporiti i ublaziti. a antisepticno djelovanje etericnih ulja odavno je poznato. otezane probave. probavnih organa. C. pogotovo vitamina eije nedostatke ona uzrokuje. Sadrzaj tanina u kavi smanjuje rad p~psina u zelucu i tako usporava probavu. Salica kaye sadrzi 0. a . gubitka apetita.aje tek przenjem kaye. glavoboljft. zbog tehnoloske obrade i Kava oslobodena trikloretilenom.5 I 300 mg kofeina. djelujuCi blagotvomo na disne organe a i prociscavajud okolis. Ji Kofeinski delirijum je akutno trovanj I organizma. srce. derivat !ksantina. osim dod. Kava je droga jer stvara ovisnost s p~sljedicama i razdrazljivosti i nervoze. kao Churchilla. kofeina moze dove Ii do pojave raka. problemi srca. Starije generacije koristile su i njegovale tradiciju lijecenja Ijekovitim biljem i cajevima. grcev . II ledna do dvije salice mogla bi biti lij:~k. papu Ivana XXII!. prenosenjem iskustva s koljena na koljeno. Cajevi. no na CNS stvarajuci trenutacno osjecaj um?v~ai bist~ne ~isli. Poticajno djelovanje na krvotok. vitamina i mineraIa. . lijeei sve bolesti I poznate licnosti. Aromaticno primamljiv miris kaye p :tiee od kofeola.'~ ! 99 . slikara Utrilla i jos mnoge. drhtanje. jer prevelike kolicine zamaraju srce. a toksicna doza je 500 mg.Francuz Maurice ~essegue ~oji. u trbuhu do nepovezanih misli. 98 ~ Kod bolesti srca i krvotoka. ekstrakti i ostali preparati osvajaju tdiste. Treba ga izbjegavati u velikim kolicinama..VITAMINI .

Paracelsus je takoder lijecio cudotvo : im opijem. 100 101 . koji uklanja bol.YITAMINI . jer se bubrezi manje ostecuju i lakse izlucuju razrijedenu mokracu. prije svega morfinomaniju. koja je "najbolji lijecnik jer lijeci gotovo tri eetvrtine svih bolesti" (Messegue). ako su bolesne. Turski ratovi vodeni od X. Nova znacajna etapa opijuma pocinje : XIX. zatim kokainoi I I aniju i heroinomaniju.spasonosna trava. kao osvjezenje. kaol. i ?o~i~~ 1840.kao sto bitrebalo cajeve. "ZaSto da eovjek umre. cije je djelovanje isprobano i ucinkovito narocito kod prehlade. s:oljeea upoznaju s drogom Ijude i krajeve gdje nadiru. kada je Francuskom harala kuga. '< osebno Iiterarne. YITAMIN.teugutljajima. alkaloida. njezina upotreba nekima je zaista donijela spas. U starosti. U prirodi nepogresivo pronalaze hranu. bogatim vitaminom C. i I I i r Trebalobi jepitlsvaki dan. dekadentne intelektualci ' porernecene licnosti. sto je ostalo dug! u upotrebi kao i kod zenskih smetnji.Iijecni~ Morf~u ob~avljuje rad. da bi im se dao tajanstveniji ton i 1 ventualno dovelo do neke vrste ekstaze. 1 . Kadulju su Rimljani zvaIi "Salvia salviatrix" . 0 drogama ulazi u razdoblje proucavanja droga kao il problema vezanih uz njih.ISKRE Z/YOTA I CUYARI ZDRAYLJA Posebno je preporucljiva upotreba caja za bubrege radi izlucivanja otpadnih tvari putem mokrace.iI za psiholoske pojave navike ("Psiha i droga"). . Konzumiranje cajeva naprosto je ispiranje organizma od toksicnih tvari nastalih procesom metabolizma. uvlaceci se polako u drus' 0. piti i sve ostale Pojam "umjetni rajevi" izmislio je Ba' delaire. a na vrh prestiza i~ ijaopijum. a ne odjednorn ispiti. misleci vjerojatno na ekstrakt maka. kad u vrtu raste kadulja!" . stoljeca kada pohlepa i organiziranost pojed nih krijumcara podupire prave epidemije. U srednjem vijeku proizveden je veliki roj preparata na bazi opijuma s razlicitirn rokom trajanja. stoljecu otkricern njegovih aktivnih elemenata. \ Uzivaoci su kategorizirani kao opiofaz te morfinisti koji se zadovoljavaju upotr~ koji Zvacu opij. a nezamjenjiva je s dodatkom meda i vitamina C. do XIII. 0 zammajuci se za fiziolosko djelovanje. I upotrebe I tako droga. i medicina Nakon umjetnicke mode i znatizelje. najvece je priznanje koje se kadulji moze dati. Mnogi religiozni obredi i svetkovine od Rimljana popraceni su konzumacijom maka. Upotreba droge seze u daleku ProSlo~t mnogobrojnih Starim Grcima bilo je poznato djelOV~nje maka .stih lijecnika cuvene srednjovjekovne salernitanske skole. pa vee Homer u Odiseji govori o travi koja donosi "zaborav jada" i Uklanjtr tugu. Kolika se mudrost krije iza te jednostavnosti ski ada s prirodom. a koji se djelomicno taloze i zaostaju u organizmu kao "otpad organizma" . No upotreba je tada bi a ogranicena na odreden sloj populacije. dobiva zamah u sirenju krajem XIX. koji je pridonio ulasku droge u "europsku modu". pa i kod djece u najranijoj dobi. Medu njima cuven je bioi "terijak". pa se poslije'jakih groznica preporucuje rekonvalescentima. umjetnicki svijet. a sirenje je sve vece. nego koncentriranu.iSKRE Z/vOTA I CUVARI ZDRAYLJA DROGE I OVISN~STI' zemalja i populacija. kaduljinom kamforu jer vee u zacetku prekida gripu i suzbija nocna znojenja. same odabiru i nikada se ne otruju. i Antisepticka svojstva pripisana su "salviolu". godine. : djel~va~ju hasisa. Gazirana pica dobro je zamijeniti cajem od sipka. koji i danas uziva veliku popularnost u zemljama srednjeg istoka. Dovoljno je promatrati zivotinje u prirodi koje znaju najbolje kojim se biljkama treba hraniti i lijeciti.i. om putem injekcija. a 1630. zatim pusaci opija puse. f~an~uski . od rodenja do smrti kamilica je svakodnevni pratiIac za ublazavanje tegoba. a Hipokrat ga daje kod dizenterije. : !.

Konacni ciIj je HEROIN.ISKRE ZIVOTA I CUVARI ZDRAVLJA .k ograniceno na odrasle i bilo je povlastica starije dobi. u porastu s degradacijom se doslo do droge. lica.use po. 0 5000 samoubojstava godisnje. razmetanjem. a uskracivanjem nastaju manifestacije sindroma apstinencije. a posebn : New York. nema veIike razlike od strukture alkoholicara Ekspanzija kemijske i farmaceutske industrije i proizvodnja sve vece Iiste preparata. i Ni broj europskih narkomana nije ne!: atan i nazalost se sve vise povecava. siri se invazijskorn brzinom. krade. 100. MiIijun osoba svakog dana trazi svoj lobrok droge. nestabilnom i afektivno nezre10m. a manifestira se lucenjem pljuvacke. Nasilje. jadnika. avioni.a koji se dnevno popusi. a statistieki podaci astronomski povecavaju broj nevFtljnika i posljedica. a zvakanje opijuma je najotrovnije. U intoksikaciju morfijem ulazi se nakon produzene terapijske upotrebe opijata. ali je donio vise zla nego koristi i dobra. kojim se suzbijaju bolna stanja razlicite prirode. da bi eesto i ! Trfiste i trgovci. _. Tako nakon kratkog poeetnog razdoblja ugodnog djelovanja droge pocinje drama povecavanja doze. no glad za drogom je jaca i neutafiva je. Simptom intoksikacije trazi svoju dozu morfija.~ogucn~sti I?roga putuje strom svijeta. neuredna. Siromasan pusac zadovaljava se "drossom". To se dogada uvijek kada se naglo prekine unoSenje otrova. zanju zaradu i profit. U Iranu mladi nisu Smjeli~: 'mati drogu nego im se davaIa pred zenidbul Statistike Irana govore 0 2000 kg opi .i VITAMINI . Uzimanje morfija i heroina dovodi do tolerancije i ovisnosti. naJeesce krimi- posiljke iSkOrist~V~. a nagli prestanak uzimanja droge cesto dovodi do opasnih smetnji i stanja. putem injekcije.ISKRE ZIVOTA I 6UVARI IlDRAVLJA VITAMINI . opterecenih oponasanjem. Sindrom apstinencije javlja se svaki put kada osoba osjeti glad za drogom. pretjeranim znojenjem. Svasredstva transkomunikacije. do karakteristicne ovisnosti. opcom slaboscu.blesav osmijeh i izrai .50 g ("Psiha i droga"). delikvencija s . . Odjeca uvijek dugih rukava zbog uboda.000 prijevremenih sm . a opcenito su dovoljna 2 do 3 tjedna u klinickim uvjetima. postanske rlf •. 5tO znaci da organizam trafi sve vece kolieine i do 5 g dnevno sto je 500 puta vise od analgetske doze . zlocini. ugusen pogled. a to profiterima jamci svako [nevni utrzak milijuna i milijuna do lara. Cesto i kompleksom nize ~jednosti. . psihicki i fizicki :ad osobe. fizicka oronulost. za profit. jer to trazi njihov zatrovani organizam. nego pristnost jasno izrazenihpatoloskih faktora. bojom koze.i ileg~I~Og ~rijevoza i raspac~va~~a dr~g~. povecavanjem doze da bi se odrzalo farmakolosko djelovanje. Buduci da se njime lako manipulira a i upotreba se ne primjecuje. a djelovanja su jaca. a pogotovo oblacenju i kulturi Plpasanja. : Prema sluzbenim podacima najzaraiII ija zemlja svijeta je SAD s organizacijom mocne intemacionalne bande. droga postaje drustveni problem s ozbiljnim posljedicama. Manje 103 bez kraja. jer droga dolazi preko bezbrojnih kanala. usisavanjem. I i Licnost toksikomana definirana je nedoraslom. Mentalna struktura toksikomana ("Psiha i droga"). udisanjem. koji je jos uvijek bogat morfijem i daleko je otrovniji. U proslosti je uzimanje droge bilo ipf. centar nezasitne trgovine. bolovima u udovima 5tOtraje do ponovnog uzimanja droge. iskoristavajuci znatiZelJu i "bunt" mladih. koristecijnevolje nalcima.000 djece ("Psiha i droga"). prijefoza svih oblika. pa se karkteristikom smatra prije odsutnost zdravih snaga. povecava broj fanaticnih poklonika morfija. koji je postao sudionik biokemizma svih procesa organizma. svrhe porn Fi i lijecenja. kao i irnidz odijevanja. pa i rektalnim putem. a oovjeeanstvo postaj: zrtva i rob droge.'l.' uzrokovanih opijomanijom te 0 napustanju 50.koji je takoder otkriven s namjerom Iijeeenja i pomoci. i '" m ! Vee sam izgled toksikomana odaje nje ov porok: rasirene zjenice.0. Toksikoman ne ostaje imun na otrov i suo cava se s razlicitim fizickim i psihickim ostecenjima. I I t. heroina i kokaina. Svatko moze postati ovisan 0 morfiju. brodovi. 102 . Izazivajuci moralni. Morfij se moze uzivati pusenjem. istina u druge svrhe. ostatkom popusenog opijuma. :eleci i time pokazati ravnodusnost prema svemu.

ali je pet puta toksicniji od morfija. Peruu. te koli :ini aktivne supstance u drogi. Motiv je uvijek isti: osoba trazi drogu. droga trazi osobu! KODEIN je takoder derivat morfija. Psihoefekti idu ad faze euforiene uzbUdl~' vosti. Upotrebljava se u lijecenju disnih organa. Tijek bolesti ima iste faze kao kod morfija. VlTAMINI . moze se zakljuciti da obostrano udruzivanje uzro~ donosi izraienije asocijalne osobine. a redovito uzirna- Skitnja. stvarajuci mentalnu zbrku s razdrazenoscu i agresivnoscu. Gotovo je svaki ovisnik preprodavac. do osjetljivosti prema bolestima disnih i probavnih organa. uz osjecaj ekstaze i porernecenih vizija. Cesto jeltesko utvrditi dovodi Ii droga do asocijalnog ponasanja iii je asocijalno ponasanje uzrok uzimanja droge. ali su jace i dramaticnije. koji se stvara susenjern biljnih dijelova. U haSisu je oko pet put a vise djelatne supstancije. Granica intoksikacije je veoma niska i iznosi 2 miligrama. a reakcije su ovisne o osobi. Javi. izazivajuci naviku toksicnog dje~ovanja s psihofizickim porernecajima. I Ovu drogu zovu "otrov razuma" jer d eluje na koru mozga. hrpica bijelog praha i sprica uvijek na dohvat ruke.poznate tisucama godina.Canabis indica Dobiva se iz biljke . u droge koje izazivaju tjelesnu i psihicku ovisnost. dok djelovanje morfija traje 8-12 sati. uspavljuje. Rasirenost i dobra organiziranost cmog trzista vlada bijedom potrosaca. "Hasls" je presana smola koja se izlucuje na cvjetnim vrscima biljke. 0 kolicini popusene droge. U stanju dubo e nernoci pracene dubokim snom. a smrtna doza ovisi 0 brzini stjecanja navike. drustvena ravnodusnos. Autopsijom ustanovljena ostecenja su hemoragije gana utrobe. posljedice su upotrebe ove droge.ISKRE ZIVOTA I GUVARI lDRAVLJA pomijesano s duhanom u cigaretama i lui: rna. a obje . Od radoznalosti do konacnog i jedinog cilja "metalne posudice" s malo destilata. i Djelovanje se pripisuje "tetrahidroca:abinolu". prema zelji i potrebi potrosaca. t ' ~ l i InteIVali izrnedu jednog i drugog uzimanja heroina su skraceni i na svaka 2-3 sata. nerad. s drasticnim posljedicama. pogorsavanja ernotivnih reakcija.ISKRE ZIVOTA I GUVAHI ZURAVLJA i VITAMINi . no njegovi preparati zloupotrebljavaju se u toksikomanske svrhe. i Hasis . pa i kriminalitet. gdje su Cit1 vi rasadnici. sa zbrkom predodzbi. sarno je put navikavanja kraci i brzi. No droga osvaja i bogate predjele i gram a liSta dnevno kako bi lakse izdrzali :pulacije gdje postaje sredstvo uzivanja i 104 105 . . prasak pomijesan s laktozom. nego Ii u marihuani.Canabis indica . a "marihuana" se dobiva od susenih zdrobljenih Iistova i cvjetova. secerom. jer umiruje kaSalj. te nagomilani edemi. ciklusi djelovanja droge izmjenjuju se s fazama udenja sve do ponovnog uzimanja ("Psiha i droga"). te igla u venui stvaranje raja vlastite fantazije i vizija. I I Siromasno stanovnistvo zvakalo je 50-5 naporan rad. nervnih centara i glavnih or- Uvijek dobro opskrbljeno crno trziste pribavlja drogu razlicitih oblika: za usmrkavanje. aspirinom. ali ipak. koja se uzgaja na Sjaj i bijeda kokaina potjecu od biljk i "Erythroxylon Ceylonu. i ! nakon pIVOg pusenja.1 I '. glad i zed. sodom bikarbonom. a kronicna intoksikacija dovod. pa se raeuna da svaki ovisnik 0 heroinu stvara 4-5 novih sto je put najbrzeg sirenja droge. pronalazeci uvijek nove oblike droge i nove potrosace. ' Toksicne se reakcije ne javljaju uvije nje droge povecava stupanj tolerancije. Uz progresivnu degradaciju osobe ovis:. konzumiranjem vecih kolicina. Jamajki. vjerujuci u manju sretnost. Psihofiozicke posljedice uzivanja heroina iste su kao kod morfija. preko faze stanja pijanstva sa slikama fantazije i nesnalazenja u vremenu i pro~ oru. kao i sredini u kojoj se ovisnik nalazi i krece. s karakteristikom posebne impulzivnosti u trenutku odvikavanja i vecom respiratomom tjeskobom. jer iza toga je velika zarada i profit. rasprostranjene na Dalekom istoku pod najrazIiCitijim nazivima i u puno razIiCitih oblika. Pusi se jedno i drugo KOKAIN i coca". te injekcije. ost vodi u psihoticka stanja s karakterom pomraCenja uma kao u pravih dusevnih \bolesnika i konaeno do psihickog sloma ("Psiha i droga"). U posljednje vrijeme ima pokusaja i1egalnog uzgoja i na nasim prostorima.

drustvo robuje kokainu.50 grama unesena oraIno smrtonosna ("Psiha i droga"). amfetamini 4. i usmrkavanjem. anaIgetici "djeca iz epruvete"._' .ISKRE ZIVOTA I CUVARI IZORAVLJA VITAMINI . nesanice. uzrokujuci neosjetIjivost i bezbolnost. a sto vise napreduil intoksikacija i kokainist povecava kolicinu sve eescim uzimanjem obroka doze. ~:~~ VITAMINI . do 19. ice. I Velicina doze je promjenjiva. s posebnom razdrazljivoscu. Kokain se davao cak i konjima na ut~kama.. sedaitivi. iIuzijama i halucinacijam uz oslobadanje kocnica u impulzivnom i temperamentnom ponasanju ("Psiha i dr . stoljeca to su sarno poj1dini slucajevi.. a psihicki i moralno utucene osobe snagu i izlaz da bi konac to "traganje" zavrsilo kod "djece cvijeca". ' 106 Praotac tih farmaka je "Dolan tin" koji je usao u . s izgledom tuberkuloznog bolesnika. no' . ovisno 0 obliku uzimanja. kokain ulazi u farma~opejU kao djelotvoran lokalni anestetik. uz ove na sluznicama. s konacnim ishoqom zloupotrebe.ga").nadomjestak klasicnim drogama "Sintetieke droge"zvane droge. nemarnosti prema vlastitoj osobi i osnovnim pravilima zivota. nabiranje nosa zbog iritacije i ostecenia sl II. drhtanja. Ameriku. sa sudjelovanjem krijumcara i profitera pridonose sveopcoj upotrebi koka lna. J'. lizergijske droge. lupanja srca. Tako godine 1884. ako se ovisnik droge ne odrekne na vrijeme. F ~eud u Becu medu pacijentima svoga odjela otkriva prvog oboljelog od zloupotrebe kokaina.barbiturati 3. koje uzrokuje ostecenja nosne pregrade. pa i mogucim trenutacnim stvaralackim porivima. uz recidive. kao da se nosnice zele otresti tragova usmrkanog praha. zamjena su i ekvivalent za prirodne Prizeljkivano i karakteristicno djelov : je droge je stanje euforije. J: Slntetlcke droge . iii prema preporuci lijecnika iii zbog radoznalosti. udara na probavne organe i ostalih funkcionalnih poremecaja. opij. Nezdravi dokolicarski krugovi. Medutim. a uzrokovano stanjem prividne snage. zbog Nedostatak kriticnosti u besmislenim n I osnovanim planovima i inicijativi. nezamjecenost. Sve u svemu los zavrsetak.' uzbudivanja. hasis.znojenja. samoubojstva i psihickih smetnji uzrokovanih stalnom konzumacijom otrova.. Analgetici su zamjena opijata. a cesto i stimulativno djelovanje kod spo{tasa i poslovnih Ijudi preopterecenih poslom. a istovremeno i dr. Odvikavanje je tesko. zati ! stavljanjem u suplji zub. salje izvjestaj 0 pacijentima roboivima kokaina.terapiju prije drugog svjetskog 197 . u ratu uzimali su kokain i avijaticari radi ohrabrenja. veliki] gradova. uropu. Uzima se u razlilStimoblicil~ najCeite putem injekcija. leustrasivosti. zavrsava bijednim lieusPjehOm. Godine 1875. prvenstveno morfija koji je upotrebljavan bolnih stanja.New York. Daleki Istok i Indiju. Ringe iz SAD . a 1916. Toksicnost kokaina je veoma velika. ali psihicke i mentalne smetnje dovode do rasplamsavanja paranoje. Izgled osobe karakterizira naizmjenicn~ potistenost i uzrujanost. pa lijecenje prolazi bez sindroma apstinencije. Fizicka ovisnost nije naglasena. koji se i izbusi ako treba. nemira. bolesnik postaje "kost i koza". Uzimanjem povecanih kolicina dolazi do "podvojenosti" razuma sto se ocituje u promjeni ponasanja. zavrsava Zbog ostecenja nosa. lakoce. :0 ! I tako malo po malo ponajprije od bola J"'.O naslade i prividnog raja. razvojem kemijske industrije pravi val ovisnosti zapljuskuje f. pogoduje sirenju. Mentalna zbrka i asocijalno ponasanje. odmah se primjecuju i slucajevi akutnog i kronicnog trovanja. Glurnci i umjetnicki svijet traze u ko ~inu izvor kreativnosti. te u obliku injekcija.ISKR'E ZIVOTA I CUVARI ZORAVL:JA '. a obustavljanje uzimanja droge nema dobru prognozu zbog nastupa drugih bolesti. No ipak.•. katkad i "kokainskim ludilom". poslije otrijeznjenja. Znaci intoksikacije. udaljavanjem od obitelji i drustva s izopacenim vlastitim osjecajima i gusenjem pojma morala ("Psiha i droga"). l \ 2. Kar i kteristieno je uzimanje smrkanjem. su i kozne s osjecajem hladnoce i peckanja pa se kokainist stalno eese i stipa. Jednostavnost upotrebe. nemiran pogled. pa jedan obrok smrkanja iznosi 20-30 centigrama. To su: 1. pa je vee doza ad 0. kokain. psihopatski i ekonomski krah.

paznjom. Dexwedrin. ve pogodovali su eestoj zloupotrebi i sirenju. s[ 0 je vrlo rasireno u Svedskoj i SAD. uglavnom ' lade. pocinju duzom upotrebom nalaziti zadovoljstvo u osamucenosti ~a pocetku sna i lagodnosti pri budenju. fizickom moci. "Rad. Engl~skoj i SAD pod razlicitim imenima: ~enzedrin. koji radi izbjegavanja tradicionalnih normi. s poremecajern prisutnim kod svih organa i svih funkcija. i I uz visoki stupanj podnosljivosti. godine ovi preparati registrirani kao opojna sredstva. jer ako se nema vretnena.je adolescent ne zna sto ce i kuda sa sobom. a 1933. trenutacnoj koristi. VITAMINI ~ ISKRE ilVOTA I GUVARI ZDRAVLJA [ ¥ VITA MINt I . s pretpostavkom daje bez navika i opojnog djelovanja. primjerice sportasi i studer ti. a psihicki zivot se odvija zaokupljenoscu nabavama i uzimanjem otrova. sto je uvjetovano nacinorn i brzinom suvremenog zivota. koja stvara toksicne produkte metabohzma pn pretjeranom naporu iii posebnim stanjima. pojavljuju se u Francuskoj. tadaema 01 bolesti. skole. ~te~: trikloretilen. Javljaju se somatska ostecenja. kako za stare tako i za mlade. A gdje je izlaz.I. cesto kod djece skolskog uzrasta. koje u pocetku traze zaboray i opustanje. Simelzagin. svojstvena toksikomaniji. Psihostimulansi amfetamini iii psihoamini. som. Barbiturati djeluju na centralni ziveani sustav. obveza. UC:NE DROGE Radi se 0 "toksikomaniji sredstvima za inhalaciju".uzimaju se za umirenje i kod nesanice. I 109 . ja' Ijaju se smetnje i posljedice. sireCi krvne file i aktivirajuci metabolicke _procese?uz blokiranje enzuna aminooksidaze. lut~ ju svijetom. iz profesionaInih motiva. Na dohva u ruke su. i Niska cijena preparata i lakoca nab. ~ete~rin: M~ton. ok. jer se koriste udisuci kroz nos. dokolice. vidom i bairn refleksima. Nikalgen i drugi. u rasponu od sedativnog djelovanja do duboke hipnoze.sp~vaJu. odani neradu. Mefidin. Narocito su djelotvomi fenilpropilaminski 108 derivati. a to je pridonijelo sirenju ju s izrazeno vecom psihickorn zivoscu. i ovdje vodi do prekoracenja toksickog praga. pa to i rele ponavljati. pa more doci do grceva u misicima. I i . a Metadon u manjim. skitnji. Sedativi . g:. Njihovo znacenje je u brzom zadovoljenju. pa su 1950. a to je temja svih ocajno tjeskobnih i nezadovoljnih osoba. gubitka tekarnrsavl [enja. nalaze ispriku za svoje ponasanje i bjezanjern u neki svoj svije~ x_" iah x Ovo je nova opasnost za drustvo. Dolazil. Za vrijeme II svjetskog rata u Nje ackoj i Francuskoj upotrebljavani su kao psihostimulansi za jurisne trupe. uz zloupotrebu ostalih droga. psihotonieki amini. a opskrbom i cijenotn dostupne.barbiturati . Intoksikacija je veoma ozbiljna. odrede?om t~ajanju. kOJI ostaje ustaljen. ali s posljedicom 20% trovanja u SAD.. to je otvoreno pitanje koje i ne bij trebalo biti otvoreno! ¥ • l puno neiskoristenog vrernena. Iskustvo je ipak registriralo dosta intoksiniranih osoba s navikavanjem. Le Guillant je dokazao da osobe. obite:'i preko djece koja postaju zrtve. efikasnosCu parncenja. Amfetamini izazivaju eufori- I SEKUNDARNE i I.~s~araci ~ Ijep!~a pa i sarna Ijepi~a. poznati su jos od 1910. I Zioupotrebijavaju ih kada se zeli da i snazan poticaj psihi i tijelu. Koristenju je pogodovala lakoca nabave i upotrebe. Tako je 1913. Ten~encija poveeanJ~ doza.1 bistrinom. '.. To dovodi do svakodnevne i cesto neopravdane upotrebe sedativa s posljedicom toksikomanske potrebe i navike. godine bila najraSirenija bolest ovisnosti "veronalizam" zbog upotrebe "Veronala" cije su indikacije bile tjeskoba i nesanica. osobito u SAD. da :aborave I. rad i ponovo rad" jedini je Pfavi Iijek za sve poroke i bolesti psihicke I fizicke. Proizvodile su ga gotovo sve farmaceutske kuce pod razlicitim imenima. crum rnanifestacijama do zapadanja u san.ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA rata kao nadomjestak morfiju.S~a dru~a m~drova~ja ~u iluzije. je k a k 0 net k 0 rece petii J a" A po k a I' Ipse " uvlaci se u najsitnije pore drustva. o~ n~jra~ijih da~a . Time se postize uzbudenost I pijanstvo s eufo .. izostrenijim sluhom. mu lutanja koja zavrsavaju za posezanjem droge. I Petidin se koristi u jacim dozama od morfija. Engleskoj i Francuskoj. Koriste se benzin. ali se javljaju patoloska stanja ("Psiha i droga"). ovisnosti. Djeluju p?tlcajno na eNS. pa dolazi do psihicke i fizicke iscrpljenosti. te osvajaju svoje poklonike. kao posl"edica i uvod u toksikomaniju tezih oblika. uvedeni su u terapiju. psihorazdrazenosti sa zbrkom i halucinativnim delirijem. besanice. narocito medu mladima.

24-48 grama u tijeku prve nedjelje odvikavanja.u osnovi psihodelicnog bunta (1Psiha i droga"). t 1 rastopine glukoze s 25 mg aneurin a.nje. toksickih i socijalnih posl'edica. uz psihogeno djelovanje pomoci otkoloniti navike i potrebe. a izlijecen je za tri mjeseca. prostorna i vremenska neorijentiranost.. Ovisnik se oslobodio otrova vrlo brzo. a zelje za drogom nije bilo. primjenio ga je kod ovisnika heroina i dobio izvanredne rezultate. tj rjesiti organizam od otrova konzumiranih supstanci. Ova metoda je impresionirala vise svojim uspjehom nego Ii obrazlozenj :m ("Psiha i droga"). uspjesan kod svih detoksikacija. 10 cg nikotinske kiseline i 10 cg nikotinamida. ali dovodi do odredene psihicke ovisnosti tako da se }. rijesio bi organizam toksina i otrova omogucujuci podnosenje apstinencije. do 1600 IJ dnevno. velikim kolicinarna Javljaju se naglasene psihosenzoricke metnje. Vise je metoda lijecenja. kod svake bolesti koja ostecuje jetru ("Psiha i droga") Supstitucijska metoda Metadonom Te godine je i sluibeno predstavljena t ikiselina u lijeeenju sizofrenlje. tako da je i sam bio zaprepasten uspjehom lijecenja. Uspjesi su bili vidljivi dok su ovisnici uzimaIi velike kolicine vitamina C. u tvrtki Sandoz. i 0: I Tom metodom se droga posve nadomjesti metadonom. koliko bi tek moglo biti uspjesno djelovanje vitamina C u kombinaciji s ostalim antioksidansima. ! Tisuci dio grama po kilogramu tjelesn tezine dovoljan je da izazove halucinacije. jer povratak snovima i halucinacijama te bijeg od stavrnosti najlakse j : rjesenje za sve vrste bijede. natrijsulfatom . fiksne ideje. vrtoglavicu. dosta ostecenja i razaranja. ijeti u organizam 10 miIiIitara 33%-tne Vitamin E kao mocan antioksidans. i bez komplikacija koje izaziva sindrom apstinencije.ISKRE ZIVOTA I 6UVARI VlTAMINI . tj. Ipak. Irwin Stone biokemicar u SAD" koji je zajedno sa suradnicima zasluzan za istrazivanja vitamina C. razdrazenost luckast] -foricnog tip a i bogate zive boje. LSD je usao u povijest ovog stoljeca ka: protagonist jedne od najvecih koJektivnih neuroza . koja u toksikomaniji podnosi Metoda Salem Svodi se na prociscavanje probavnog rakta jakim sredstvom za ciseenje. prekida cesto kiriminalni izvor opskrbljivanja droge.VlTAMINI . tijekof 20 dana.risnikrijetko uspijeva rijesiti droge ("Psiha i droga"). 111 . ali Iiteratura vitamina C. Niti ona nema sigurnih uspjeha u terapiji i lijecenju ali se barem oddavaju redoviti kontakti s lijecenjem. Pri tome gJukoza jaca krvotok. obnavlja sluznicu. ponajvise b ~spjesnih. bez zelje za drogom. Cilj lijecenja ovisnika od droge je us . Metoda Ottonello Potrebno 110 je prestati uzimati drogu i .ISKRE ZIVOTA I 6UVARI Lizergijske dro e Godine 1943. Zvuci nemoguce. stavljanje apstinencije i uklanjanje neuropsihijatrijskih. Halucinogenost za razJiku od opijata i ~ okaina ne stvara fizicku naviku. Valentine Free i Pat Sander iz San Franciska davaIi su veIike kolicine vitamina C. Takoder ga treba koristiti u velikim dozama. uz osjecanje povecane energije. prekida veza podzemlja i supkulture uz uspostavljanje normalno socijalnog ponasanja povrat radu i obitelji. Lizergiena kiselina uzima se uvijek ora him putem i to 20-100 mg. a ond. a vitamini su hepatozastitna tvar. na kocki secera iii u Coca-coli. uza sve ~abilj . bunilo i drhtanje. Vitamin A svojim djelovanjem.zeno je 85% recidiva! \ Dr. ali sarno kod ovisnosti opijumskom supstancom. 15 godina je upotrebljavao heroin. no svi programi su dozivjeli golem neuspjeh uz visoki postotak recidivizma (~ ationaJ Comision 1973). jer bolesnici podvrgnuti LSD-u uspijevaju sasvim jasno ivjeti sjecanja na proslost ("Psiha i droga"). vrijeme apstinencije bez komplikacija. tzv. megavitaminskom navodi uspjehe detoksikacije terapijom. autokemoterapijom. Uspjeh je bio impresivan jer je trideset od 30 ispitanih pacijenata bilo uspjesno izlijeceno! (Book of vitamins) Ako je vitamin C tako ucinkovito djelovao sam. i E i seJenom. vitaminom A. rodio ie preparatLSD kad je kemicar Hofmann pri laboratorijskom ispitivanju dosao u d . Dr. Mogu razbuktati nemir i psihoticna stanja. zatim 8 do 12 gram a u tijeku sljedece dvije nedjelje. ! Najvaznije u postupku lijecenja jedet :ksikacija organizma.dir s Iizergijskom kiselinom koju je dobio iz gljive razeve glavice i osjetio prve sme .

a to je zaista vee "toksikornansl a" potrosnja. a on dalje uzrokuje povecanje inzulina radi odrzanja Svojim sadrzajern etericnih ulja. trosi vise od 70 kg secera po stanovniku godisnje.. secer je bez hranjive vrijednosti. podrzavajuci i ovdje toksikomaniju. pa upotreb] 'en u otopljenom stanju za kratko je vrijeme u krvotoku. uzrokovan je seeerom i ne~drZavanjem higij~ne zubi. On jaca umorno srce brzom zalihom prirodnog seeera.. Indijska Iiteratura spominje jos prije 000 godina secernu trsku. _ broj 1" I i Stetno djelovanje secera i ostecenja org. izazivajuci klonulost i ponovnu zelju za uzimanjem. mikroelemenata.ISKRE ZIVOTA I CUVARI ZDRAVLJA v Stavljen je u poglavlje 0 zloupotrebi za uzivanje jer je njegovo uzivanje veoma stetno za organizam. se v:ti u krugu. p~ veca doza stvara veci pad seeera u krvi i ponovnu potrebu za uzimanjern.injstvu ~a slat~isi~a. Pornaze radu crijeva rje.VITAMINI . p. fermenata i organskih kiselina. v v secera na normalnoj razini. I . Med je gorivo za misiee.avajuCi problem zatvora a uzima se ujutro otopljen u hladnoj vodi. posebno B1. I 112 113 . Ken i al nazvao je secer "neprijateljem jer njegove velike kolicine nanose i velilJ stete zdravlju. koja nagnza zubnu caklinu. Proces. ka: i gladi za secerom. Pravi je sok za organizam jer dospijeva u krv vee nakon 5-10 minuta. i svega sto treba posjedovati dobra ishrana. vitamina i minerala. nadomjestak za uskracene emOCIJe 1 bngu. . 1 upravo je plJackas kalcija".jte zagaden tehnoloskim procesom i tvarirna koristenim u preradi. Ovo vodi debljanju i ostalim nezdravim posljedicama.. • • • v _. U SAD s. To Je posljedica gledista: evo ti bombon pa sutil Problem teskoca u ucenju i hiperaktivnosti djece cesto je vezan uz razinu secera u krvi. a djeluje na gusteracu stetnije od alkohola. To uzrokuje gl :d i trazi novu konzumaciju. kazu psiholozi.. kojeg naprosto izvlaci iz kostiju s posljedicom osteoporoze kod stariiih Ijudi te laksih i eesCih 10mova kostiju.a zastita sr i zdravlja uopce. I Invertni secer u medu sastavljen je 0 glukoze i fruktoze u prirodnom obliku. nizma ocituju se od zubnog karijesa. gotov prireden za resorpciju. a kada to ne uspijeva inzulin nije djelotvoran iii ga rnanje proizvodi pa dolazi do secerne bolesti. te poboljsanja koronarnog krvotoka. minerala i fermenata opskrbljuje organizam tvarima. va pretvaranjem u masti s posljedicama debljanja i ateroskleroze sto je u tijesnoj vezi s infarktom srca. pa neki biolozi kazu da bi ga trebalo zabraniti kao "heroin". da utazi potrebe i ocuva zdravlje organizma. a proizvodnju secera prvi su svladali Nijemci.. bolesti il posljedice se nadovezuju. Stresovi i nervoze utjecu na povecano lucenje hormona nadbubrezne Z1ijezde koji izaziva povecanje secera u krvi. organizam ga sve vise trazi. . I Serer se dobiva iz secerne repe i trske] a do potrosaca dolazi toliko obezvrijeden. Eliminacijom Seeera situacija se mijenja i popravlja u korist ponasanja:. ali ne kao hranu. uz ten enciju sirenja srcanih zila. ' Osim fizickih. Djeca koja previse konzumiranja secera imaju slabije pamcenje s psihosomatskim prernecajima i promjenom ponasanja. Sto se vise uzima. jer remen ravnotezu zrvcano sustava. ". Ba~eri~e ~ pljuvac~e hrane sa secerom. hemeroida. Lisen vitamina. p~ sirenih vena. ! Poznati americki fiziolog dr. jer se poslije kratkog vremena razina secera u krvi povecava. te tako i stres moze biti uzrokom povisenja secera. D. kardiovaskularnih smetnji do konacnog dijabetesa. Najbolja zamjena za secer bio bi meq. I i nemir. jer to nije. v agresivnost. stvaranja tromboze. razdrazljivost. pa ako gusteraca radi sa smanjenom aktivnoscu. IzaZ1Va oroziju k i karijes koji je veoma rest vee u najmladoj dobi. i I i TriiSna poplava secernih proizvoda bjlo u slatkisima iii picu namece robovanje. i . lisen hranjivih tvari. da bi zatim zivahnost naglo pala. Uzimanje vecih kolicina secera zavr. a ~~to je. pretvarajuCi ga u kiselinu. Gusteraca je forsirano opterecena produkcijom hormona kako b~ mogl~ od~atl ravnotezu. . aminokiselina. i zlocudnog raka.~ ~jet. ateroskleroze. prijeko potrebnima pri pretvorbi u energiju i gradu tijela. _ .ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA I VITAMIN . Secer izaziva nedostatak vitamina B-skupme. Secer ~ to su prazne kalorije! On stvara naviku. poticuci zivahnost organizma i stvarajuci osjecaj snage. bolesti desni. velike kolicine uzrokujj i i psihicke smetnje. vita ina. I 1 ! • Problem bolesti desni i karijesa zubi koji je toliko rasiren medu svim populacijama. Med otopljen u :oploj vodi najbrze djeluje. Pretjerana zelja za secerom obicno se usaduje.

posebno kod starijih soba s oslabljeno] resorpcijom. gotova bez p potrebne organizmu za razne funkcije i ana za djecu.ISKRE ZIVOTA I GUVARI 'DRAVLJA VITAMINI . sadrzavajuci sve bitne tvari rravlje. bjelancevina i kiselina. Cak je i pcelinji otrov iz zalca veoma djelotvoran u lijecenju reume.15 mg otrova. vitamina. a (recava 114 . kao zvakacu gumu. Pandemija sreanih bolesti i krvotoka uzrokovana povecanom potrosnjom secera. pa pcelari rjede boluju od te bolesti. Nema boljeg Iijeka za sve vrste alergija.rst dozivio z~hvaljujuCi m~?u koji je t:osio: a Aristotel Je govono da je "med destili ana rosa koja pada sa zvijezda" ("Peele I zdravlje"). I! VITAMINI . vjerojatno zahvaljujuci svom bogatom sadrzaju vitam ina.a. bagremov.oka. I u kozmetici je djelovanje meda djelotvorno. kterijskog i antibiotskog djelovanja. te sve slabokrvne i i koja. prapolis. mogIa bi u buducnosti biti putokaz opredjeljenju za zdrav i nepreraden med. npr. a koje sadrfi vece kolicine vitamina i minerala kao i jos neistrazenih tvari. jednostavna je hrana. ugljikohid late. narocito u industrijskim zemljama. Preporucuje se za brzo trijeznjenje od alkohola!! I Med je uvijek dobra i najb~lja zamje l I . anti . obogacujuci org u medu posebno je vazna za nedonoscad anernicne osobe. kaduljin. koje odreduju njeg] vu kvalitetu. Med u sacu posebnoje djelotvoran zbog voska kojim je izgradeno sace. fermenata. U svom sastavu sadrzi gotovo sve elemente koji su sastavni dio Ijudske krvi. Med je narocito idealna i ljekovita h pa ga djeca dobra prihvacaju u svim uzrast pravi je melem za razvoj. ismirujuCi ga pa je preporucljivo san popiti salicu top log mlijeka sa zlico meda. livadni med. vracanjem snage pojedinih funkcija. Zahvaljujuci folnoj kiseli eritrocita i postotak hemoglobina u djecj Starije osobe uzimanjem meda obavlj koju organizam postupno gubi slabljenje zivota. minerala i enzima. l za dobar Poboljsavajuci resorpciju zbog bogatog adrzaja vitamina i minerala. te posebno preporucljiv djeci i starcima radi jacanja i regeneracije organizma Med je nezamjenjiv u pubertetu i kli akteriju. Djelovanje ovisi o vrsti meda i biljke. vosak. kao i eterienih ulja vrhunske kvalitete. nju funkcije svih organa. .i. saharoze. med je i riznica minerala. gotovo rnagicno. Uz osnovne hranjive tvari. pa sa rzi petnaestak organskih kiselina i pedesetak aromaticnih tvari. Med utjece i na duzinu Frade i dorade. lipov. a. B1agotvomo djeluje na zivcani sustav. Zbog brze resorpcije on je brza okrijepa uz vracanje snage za tre . koriste se za razlicite namjene. fizioloski aktivnih tvari s ucinkovitim djelovanjem. Ostali popratni proizvodi meda: mlijec. Nepreradeni med u hrani. kestenov. dobro je dosao bolesnima i rekonvalescenti a.". krvi.se nalazi u medu poboljsava se broj m organizmu. trebalo bi neizostavno koristiti kao izvor energije i vitamin a potrebnih i zdravom i bolesnom organizmu u svladavanju tegoba kojima je izlozen. nego svakodnevno Zvakati kockicu meda u sacu i to sto duze. lako je probavljiv i sladak. podloga i pratitelj pri uzimanju lijekova. imaju veoma visoke vrijednosti zbog bogatog sadrzaja vitamina. Pristutnost zeljeza kao i mladu dojencad. polen. nizam vitalnim tvarima.ISKRE ZIVOTA I CUVARI Pitago~ je uvjer~vao ~a je visoku st. a najuCinkovitije djeluje izravnim ubodom u tijelo. caju iii vocnim kasama.' za konzumni "secer iz kutije!!" i stvaranje kolesterola i lipida u 115 Izvanredno djeluje kod bolesti srca. a u punoj zrelosti pomaze da se organizam oporavlja od svih tegoba svako nevnoga zivota. Jedna pcela posjeduje oko 0. med je izvanred . a najcesce ovisnima 0 lijekovima. Dodan mlijeku. t Svojim svojstvima antiseptickog.

ISKRE tlVOTA I 6UVARI ZDRAVLJA I VITAMIN .VITAMINI .ISKRE ilVOTA I 6UVARI ZDRAVLJA 116 117 .

autoimune bolesti. gdje postoji velika pothranjenost. ociju. ako traju dute. nasljede. odnosno porernecaj harmonije Ishrana. Posljedice se odrazavaju i na rad organa.~ . uz ishranu i eliminaciju otpadnif tvari. srca. pa i . a jos teze razbija navike i mijenja nacin ponasanja i zivljenja u korist zdravIja. zivcanog sustava. a svi . Oglusujuci se na brojna upozorenja. uvijek zavrsava bolescu. U zemljama gdje Ijudi g1aduju. Seeema bolest se nasljedem prenosi izravno na potomke. njezi- Poremecaj zivotne bilance primanja ravnoteze izmjene tvari vodi u bolest.iuzroci sarno su varijacije osnovnih uzroka. . Dr.izdavanja.inzulina.ZDRAVLJA VITAMINI . Infekcije i zaraze mogu dovesti do razlicitih upala gusterace i poremecaja ne proizvodnje inzulina. masno i slasno. mineralima i balastnim tvarima nedostatna. Uzroci nastajanja bolesti mogu biti razliciti. sti crijeva. zadrzavajuci otpadne produkte u tijelu i dovodeci do samotrovanja. infekcije. kao kortikosteroidi.ISKRE ZIVOTA I CUVARI ZDRAVLJA je imperativ zdravlja dobra probava. Bolest se javlja zbog nedovoljne proizvodnje hormona zlijezde gusterace . informacije i savjete. s posljedicama ostecenja strukture i funkcije krvnih zila. diuretici. i trujuci cijeli organizam. SECERNA BOLEST . 0 cemu ovisi zdravstveno stanje. i Tako pogresna ishrana i nedostatna aznim tvarima. pusenja. uno nezdravih navika. a bolesti nam se prezentiraju razlicitirn simptomima pojedinih dijelova organizma. ali se ne mora pojaviti kod svakog potomka.VlTAMINI . BOLESTI . emena.ISKRE ZIVOTA I 6UVARI. odnosno odrZavanje pravilne is ane i funkcije disanja. alkohola. kontraceptivi i lijekovi za t1ak. a cesto su u pocetku neizrazeni iii im se ne pridaje znacajnost. ! Zivotni zakoni ne oprastaju pogreske ucinjene bilo kada. kad liz crijeva otpadni produkti prelaze u krv. vitaminima. takoder se javlja secerna bolest. uz prisutnost parazita. bubrega.DIJABEfES MELLITUS To je bolest koja nastaje zbog premecaja u iskoristavanju secera u organizmu. pogresna ishrana i tromost criieva sa zatvorom uzrok je svih bolesti. uzrok je poremecaja funkcije probavnih organa sa zatvorom i tro . Neki Iijekovi takoder mogu biti uzrok poremecaja metabolizma secera i rada gusterace. malnutricijskog oblika. dovode do raspadanja i truljenja crijevnog sadrzaja stvarajuci stetne i otr :vne produkte. Stagnacija i tromost. preobilna. te funkciju probavnih organa. uz . pa djeca roditelja bolesnih od seeerne bolesti ne moraju biti bolesna. vezano i uz opremecaj metabolizma masti i bjelancevina. organa i tkiva kao opornena i upozorenje. jednolicna. spun . Slmptoml secerne bolesti su saroliki s razlicitim varijacijama kod pojedinih bolesnika. Oberhofer fiziologiju Ijudskog tijel] svodi na 2 zakona: zakon primanja i zakon izdavanja. Stvarno stanje secerne bolesti dokazuje se nizom laboratorijskih i klinickih pre- 118 119 . tvrdokorno ostajemo kod starih navika: obilno..masti i bjelancevina. Dakle.OSLJEDICE ZLOUP TREBE ORG IZMA Bolesti imaju veliki broj uzroka. Bolesni ukus danasnjeg Covjeka tesko prihvaca cinjenice 0 povezanosti ishrane i bolesti. stresna stanja. .

cime se ocjenjuje sposobnost gusterace da luci inzulin uz opterecenje hranom. i Energetska J (dzula) vrijednost hrane mjeri se ~ lorijama iii dzulirna. a zabranjen je secer i slatkisi koji brzom resorpcijom podizu secer. Kronicne posljedice. Uz mjerenje nataste. i Dijabeticari ne bi trebali konzumiratijalkohol jer 1 g daje 7 kaIorija. ldealno regulirana vrijednost u bolesti je 7. fizieka aktivnost i medikamentoznollijecenje inzulinom iii tabletama. d eca i trudnice dijabeticari 2 g tj. te aceton u mokraci. a ako se ne Iijeci i smrt. a ostecenje srca i mozga vodi do i :' rkta srca i mozga. koja dovodi do sljepoce. dovodeci do ranije ateroskleroze.186 Normalno uhranjen dijabeticar treba ~ 5 J (dzula) na kg tjelesne idealne tezine. Najvazniji cilj zastite i lijeeenja je razviti kod boles: ika samokontrolu bolesti. a nemaju sklonosti komi.22. ergetskih dnevnih potreba. : U nos masti treba osigurati 30-40% e. Zato je veoma vazno drzati bolest pod kontrof m. ulja od suncokreta. relativno dobro je 9.9 lose je regulirana s pojavom acetona u mokraci. komplikacije kod duzeg trajanja bolesti. naroci 0 A. pa ako je bolest dobro regulirana. a bolesnik prima inzulin. uz alkoho mogu dovesti do nezeljenih ucinaka. Y Y Y' Akutne bolesti nastaju naglo. kod granicnih vrijednosti. jaja. Ova su tip a bolesti: inzulin zavisni.eemu prethodi nekoliko dana visoki secer. Gangrena je posljedica ostecenja krvnih zila. nefropatija dolazi do insuficijencije bubrega. gdje je inzularni aparat ostecen. sto je 18-20 kaf rija.44 mm/l do 6. ostecenje zivaca. mlijeko. smrti.l Ne smije ih biti manje od 100 g jer dolazi do poremecaja masti. . i Gestacijski dijabetes . soje i kul uruznih k1ica. komplikacije kronicne. te unos dodatnih vitamina. . sto se ocituje u nagomilavanju k Itonskih tvari. Specificnost secerne bolesti su promjene na malim krvnim zilama mreznice. a cesto zavrsava amputacijom noge. 20% kalorijskih potreba dnevno od cega 1/3 treh biti zivotinjskog porijekla. odnosno 2-4 g na 1 kg tjelesne tezine. a deblji bolesnik 75-84 J. mjeri se i testovima opterecenja.VITAMINI . Zato dijabeticar treba uvijek imati kod sebe 3-4 kockice secera. Hipoglikemijska koma nastaje ako se ne uzme obrok hrane. tjesten. Malnutricijski dijabetes se javlja u zemljama gdje Ijudi g1aduju. odnosno 29. javljaju se na krvnim zilama. sto bi zapravo trebalo biti kod svih bolesti ukoliko je m: guce. iii ako se uzme veca kolicina inzulina. za cije je iskoristav nje potrebna odredena kolicina ugljikohidrata. Zatim su t: ostecenja krvnih zila bubrega. uremije . potreban je inzulin radi odrzanja Zivota. moze se normalno se najcesce kod odraslih osoba. Javlja ketoacidozi i jeinzulin nezavisni dijabetes . Treba izbjegavati svinjsko • I meso I mast. a vrijednost 13. pa se uvodenjem normalne ishrane bolest povlaci. krumpir. ako je lose regulirana i ako ne : stuje odgovarajuci rezirn ponasanja. odrZavanje! optimalne tjelesne tezine. bilo virusnom infekcijom iii autoimunim poremecajern. malih i velikih. Javlja se u bilo kojoj dobi.4 KJ.5 g na kilogram normalne tjelesne tezine. sprecavajuci tako posljedice i komplikacije. a lijekovi za dijabetes.Iijeci se dijetom iii dijetom i tabletama secera u krvi.ISKRE ZIVOTA I CUVARI ZDRAVLJA VITAMlNtl i -ISKRE ZIVOTA I tUVARI . Zbog potpunog nedostatka inzulina. i mogu neposredno ugroziti zivot . do konacne kome. Bj~lancevine trebaju biti zastupljene s 1-1. sir. za nekoliko dana. Najbolje su biljne masti.11 mm/l. Sastav hrane trebao bi sadrzavati 40% : gIjikohidrata. U ishrani treba organiciti kruh. najvise 300. Normalna vrijednost secera u krvi je 4. odgovarajuci sastav hrane.99 mm/l. na n :gama. Orugi tip za smanjenje zivjeti. retino120 I 121 .i u. pa ne proizvodi inzulin.dijabeticka koma . B.ispoljava se u trudnoci iii poslijeporodaja. Kod dijete treba paziti na dovoljan e i ergetski unos. zbog pothranjenosti. naglo se povecava secer u krvi i pojavljuje u mokraci a zatim nastaje ketoacidoza i koma. dijetetski nacin ishrane. Seeerna bolest nosi sa sobom i posljedice. nemasno meso i riba. a moze nesta- Pravila ponasanja bila bi. C i E. najeeSCe kod mladih. 1 kalorija ima 9. najce§ee debelih. Juca uJe organima. . raznovrsno' t hrane sa 5tO vise balastnih tvari voca i povrca. a to znaei 150-200 g. pravilno rasporedene obroke. Uz dijetu. koje mogu biti akutne i patija. ZDRAVLJA traga bilo krvi iii urina. ti iii ostati. K onacan za k1' k . .~ secerna b 0Iest I\ ro kui d egenerativne promJene na sVlm . Nadalje je to neuropatija.

kolesterola i drugih Jipida.'. kada je potrebno. Kako najcesce secernu bolest poticu jivotni uvjeti. pomazuci obrani org :izma. list persina. d dijabeticne retinopatije. vrata.~.. Vitamin E svojim djelovanjem pobdljsava cirkulaciju i prokrvavljenost cijelog organizma. bolesti rnreznice oka. a rnoze biti prevencija i cesto tragicnoji angreni.c. tako i radi bolje izmjene tvari. Kada je ostecenje koroname arterije takvo da u sreanom misifu dolazi do odu- Uspjesno je djelovanje vitamina E i k. ako se ne promjene navike i uklone faktori rizika. usmenom predajom preporuceni. Vene. Otezani protok krvi izaziva pojacani rad srca. svojim ateromatoznim promjenama i otezanim protokom krvi uzrokuju slabu prokrvljenost pojedioih dijelova srca s posljedicom angine pektoris. Arterije iIi tile kucavice vode krv obogacenu s mnogo kisika od srca prema periferiji. agensa svih bolesti. Promjene su najeeSCe u velikim arterijama: aorte.. jer suzenje zile pospjesuje grcenje. C02. granajuci se do sitnih kapilara. noseci sobom mnogobrojne i raznolike komplikacije ugrozavajuci i sam zivot.~r:'~§ ZDRAVLJA '~ 0' BOLESTI SRCA I KRVNllI ZIIA Britanski ueenjak Carrntner nazvao je ove bolesti "Kugom civilizacije!" Vitamine i minerale u dopunskim dOJ'. stvarajuci suzenje i smanjujuci prostor kroz koji tece krv. promijeniti ponasanje. nepravilna ishrana. Uspjesi lijecenja su vidljivi za nekolio ju vecih kolicina 400-1600 mg dnevno. nije u rnogucnosti izdrzati i othrvati se navali pogubnih djelovanja na vlastiti organizam. odrzavajuci stalnost secera u krvi. ruku i nogu. antioksidativnim djelovanjem uklanja stetnost slo : dnih radikala. Medicina i lijecenje se radalo kada j : Covjek osjetivsi bol i smetnje posegao za samoizljeeenjem i zastitom prirodnim : rima i biljaka koje su mu bile dostupne. bilo fizicke bilo emotivne naravi. Antioksidansi bi mogli uIdoniti punosljedica. . VITAMINI . dovodnice vracaju krv u srce iz tkiva i organa obogacenu ugljicnim dioksidom. izlozen stresnom zivotu. proces polagan i tesko zaustavljiv.1 I . na unutrasnje stijenke tila. nedostatak fizicke aktivnosti. ogrezao u nezasitnostima svih vrsta. arterije srca. i produkata izmjene tvari. pridaje im znacaj koji ne tr ba potcijeniti. Na posebnom udaruje srce s krvozilnirn sustavom. Messeguea. jer njihovo je djelovanje ucinkovito I ~ . pa to ne bi trebalo zaboraviti. poboljsanjern cirkulacije krvi u tom druCju i sprijecavanjem stvaranja ugrusaka te sljepljivanja krvnih plocica. njegovih funkcija i opcenito zdravlja. tjedana ali uz "megavitaminsku" terapi- Covjek danasnjice. Bioloski nepodesen takvom naCinu tivijenja. Ateroskleroza je talofenje masnih tvari.. pa rjesava problem cirkulaci . a na mjestu suzenja krvne tile dolazi do vrtlozenja krvi s daljnjim odlaganjem masnih tvari za koje se jos veze i kalcij. kako radi zastite od komplikacija koje prate sece lnu bolest. mladi kravlji sir kao i caj od cikorije. metabolizma.. koroname arterije. otp~ilike 5-6 obroka dnevno._. ambicija i agresivnosti.'" VITAMINI . Bolest se manifestira povremeno iii u odredenim uvjetima.ISKRE ZIVOTA ICUVARI ' . stresna stanja. Voce i povrce. cin i drugaciji pristup zivotu i zdravlju. gIave. Oboljevanju najeeSCe podlijezu arterije. a moze biti istalna pektoralna angina. tre] alo bi napraviti korekcije u tom smislu. a i lite atura cuvenog francuskog lijecnika biIjem. stvarajuci zdrav n.aCima ne treba ispustiti i zaobici. doZivljava neprekidne sudare s nebrojenim stresovima razlicitih vrsta. . ishrana bogata balastnirn tvarima usporuje apsorpciju. sto najcesee zavrsava ostecenjima organizma. bijeli I k. a dijagnoza je ateroskleroza. arteriola. a javIjaju se u napadima. Narodni lijekovi. radi odrzavanj . a cesto zahvacaju i male arterije ekstremiteta i mozga. Bolovi u prsnom kosu sire se prema vratu i donjoj vilici. . Mnogostrano djelovanje vitamina Cojacano u prisutnosti vitamina E.ISKRE ZIVOTA I GUVARI \ZORAVLJA Vazno je rasporedlvanje obroka u uiednacenim vremenskim razmacima. razine secera u krvi bez naglih povecanja iii padova.e krvi u nogama koji prati secernu bolest. Krvne tile srca. . 122 123 .

On je povezan s promjenama arterija i moglo bi se reci da je prateca bolest krvnih zila. jer nikotin suzava krvne zile 4. govori se oinfarktu srca s manjim iii vecim posljediema. ispod normalnih vrijednosti. Stoga su podlozne ostecenjima i kod najmanjeg p: itiska. i . sa simptomima glavobolje. a koje dovode krv u mozak.ajCeSCena nogama s Cvrstim prosirenjima. mozgu. arterije mozga koje uzrokuje KIimatske i vremenske promjene to utjecu na promjene krvnog tlaka jer je Covjek podlozan nekom svom bioritmu . pa svaka hipotenzija ne mora biti patoloska. i c~ u elasticnim zadrzavajuci ! i zilama krv protice bez i metnji. :e daleka putovanja. a moze se javljati i sarno kao povremena tegoba. Razlicite nepravilnosti otkueaja ukazuju na razliCitef:. sto je problem zbog smanjene radne sposobnosti i prekidanja rada. plucima. Cime se povecava njihov otpor prema krvi koja eirkulira.orernecaje i bolesti srca. sto je bioloski opravdanije. Posljedice prosirenih vena teste su upale' unutraSnjosti vene. dok u otvrdnutim tece se sa zaprekama. napuni krvlju. oenog fundusa i eentralnog nervnog sustava (CNS). koje sl ritmiekim stezanjem i rastezanjem • prazni krvlju.11. posljedica je akutnog zacepljenja arterija u podrueju vrata ostecenih ateroskleroticnim promjenama. to je testa pojava kod mladih ljudi. Povisen krvni tlak 3. . koje I e osjeca kao otkueaj iii puis. ivljenja. Povisen pritisak eesto je uzrok i drugim komplikacijama.ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZORAVLJA·· miranja tkiva. 125 . znojenja. To je razlog da vecina starijih ljudi ima povisen krvni tlak. a slabe stijenke zile se :revise rastegnu i pojave se veca iii manja prosirenja. te infarktom tih oft ana. Jasne fizioloske graniee izmedu nonnalnog tlaka i niskog tlaka eesto i nerna. a sree bez kondicije kuca brfe i zamara I e. Slaba fizicka aktivnost i slabo kretanje. ga. I ! Stezanjem. velike vrucine iii visine. I . i U jednoj minuti sree ima 70 otkucaj~ s protokom 4900 em3 krvi. Pusenje. To je porernecaj u kome je sistolna vrijednost preko 150 mm kg. kao ostecenje bubre- Centar krvnog optoka jesrce. zijevanja. (Simpozij 0 hipotenziji Bgd 6. vee i drustveno-ekonomski jer pogada ljude u najboljim godinama. a rastezanjem diastolom..1981.ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZORAVLJA VITAMINI . Do udara rnoze dati i zbog prsnuca aterosklerotiene povecani arterijski tlak. ! i Srce koje ima kondiciju kuca s poveca lim kapaeitetom. sisto lorn. :a je potrebno izbjegavati njihove uzroke. a manje 0 kolicini krvi i polozaju tijela. trudnoca iii bilo sto sto otezava vracanje krvi prema sreu. a zbog ugruska (tromba) stvara se tromboza. Povecana fizieka aktivnost povecava \trebu kolieine kisika i krvi a srce tu potrebu zadovoljava bairn kueanjem iii povecanj m kapaeiteta. uz odredene uvjete. 1 Suprotan visokom krvnom tlaku je niski tlak. a tako i poremecaji uvjetovani razlicitim faktorima rizika. nesaniee. . kada su na vrhuneu svojih radnih sposobnosti i potencijala. . puni i Primarni faktori rizika za bolesti srca i krvnih zila jesu: 1. prenoseci ritmicko gibanje na zile. a dobro je popiti i)-alieu. Povisen kolesterol i lipidi u serumu 2. Funkcija srca i krvnih Zila usko je pove i a. kao i smanjene sposobnosti za rad. ateroskleroze.) Tako je snizeni tlak ne sarno medicinski problem. zbog akutnog zacepljenja arterija i nedovoljnog priliva krvi u odredeni dio srcanog misica. i ako se ne lijeCi moze) zavrsiti kobnim putovanjem tromba prema sreu. prosto klizi. I Uz lijekove moze se situacija hipotenzi e poboljsati barem do situaeije podnosljivosti (Dihidroergotamin). Mofdan! udar iii kap. razdrazljivosti. kao zamaranje. a diastolna preko 90 mm kg. 124 i Vene. Krvni tlak nastaje zbog pritiska cirkulirajuce krvi na stijenke zila. obolijevaju od prosirenja na razlicitim dijelovima tijela. VlTAMINI . 15% ambulantnih bolesnika ima niski tlak.'!. koje vracaju k~ iz organa i tkiva u srce. zile dovodniee. pospanosti. S godinama zile gube elasticnost. \ Uzroci prosirenja vena su dugo stajan] . izazivajuci poremecaj ishrane na nogaml pracene grcevima i bolovima. dvije kaye. u naleti a. On ovisi 0 snazi srea i otpomosti krvnih zila. srce se isprazn.. Povecani puis srca i povecana frekvencija disanja opasni su za starije osobe. vrtoglaviee.

usporavajuci procese postupnog prapadanja organizma. Cvoriei razlicitih velicina popraceni cesto bolovima i krvarenjima. profilaksa i terapija kod tromboze u venama. pokrecucimastu i ideje jer je boljom prokrvljenosti. sarno sto je otvorena vena jos i zagnojena.pa ga ne treba Uz poboljsanu cirkulaciju. dugo stajanje. povecava mogucnost prezivljavanja. Ova upala testa ima los zavrsjfak. Bolesnik s trombozom i jakim bolovima u nogama tretiran s 80011 vitamina E i 1200 mg lecitina rjesava problem tromboze i bolova u nogama radi cega je trebao u prijevremenu mirovinu (Book of Vitamins). a time i] sljedice. Cesto lijeci smetnje u cirkulaeiji krvi tesko izljecive uobicajenim terapijama. rjesava sve probleme zdravog i bolesnog organizma. s·ed·e rukom ceseeg odmora (noge podici na nesto poviseno). Bitno je osigurati ejelokupnu eirkulaciju bez zastoja krvi. ! Brzo hodanje i trcanje smanjuje i koli] inu fibrinogena na 270 mg koja je kod mirovanja i sjedenja 315 mg.VITAMINI . rezultata. eoma je koristan unos vitamina vecih kolicina 400-1200 lJ koji pospjesuj~ cirkulaciju u ejelosti. sto se kod drugih antikoagulansa desava. a djelotvoran je za 2-3 mjeseea u kolicinama 400-1200 11 pa je kao antikoagulans siguran jer nikad ne izaziva krvarenja. dobra cjelokupna cirlruIacija krvi. pa je kao prirodni antitrombin. i jacanju njihovih funkcija. U kombinaciji s lecitinom i vitaminom C djelovanje vitamina E je pojacano. ~otoka. prijek I) potrebnog plucima. Shute smatraju nezamjenjivim kod svih smetnji cirkuJad:je krvi. pa ako dade do infarkta. setnja je i dobra provjetravanje organizma s obogacivanjem kisika. Snizavanjern kolesterola primamog uzroka bolesti srea i krvnih zila. s preveneijom bolesti srca i krvnih • Kako su faktori rizika bolesti srea i otoka ponasanje osobe i uvjeti u kojima se zivot odvija. sprecavajuci trombozu. cir potkoIjenice iii otv rene noge (rane) takoder je posljediea prosirenih vena . Korekcija ishrane uz dodatke vitamina Iminerala. otklonivsi sve sto organizmu steti. kao i Wa r 0 je djelotvoran vee nakon par tjed~na. tromboze. bilo bi ih dobro i potrebno iFpraviti. stavljajuCi situaeiju pod kontrolu. mozgu i cijelorn tijelu. spreCavanje i razbijanje ugrusaka. smanjuje odumiranje tkiva srca i velicinu oziljka. kome je najbolja masaza. srnanjuje mogucnost stvaranja ugrusaka. a on je zace : ik koagulaeije krvi. I mozak poslije fizickih aktivnosti kao da se odjednom otvara. Lijecenje je najuspjesnije pojacanom eJ~lokupnom cirkulacijom krvi organizma. Gnojna upala. sreu. gangrene ekstremiteta. k najdjelotvomiji lijek. f! ' Mladim osobama dobro cini trcanje ': [e. a pr~p1a polozaju u crijevu su vanjski i unutamji. noseci sa sobom sve sto mu treba. tromboflebitis. i najmocniji sa svojim ucinkom. jer sarno lokalna intervencija nema bOljihlf. Tako se svaki dio tijela opskrbi krvlju i smanji ostecenje nastalo zacepljenjern bilo koje krvne zile./SKRE Z/VOTA / 6UVAR/ ZDRAVLJA Hemeroidi su takoder pros irene vene zadnjeg dijela crijeva. a rnozda i ukIonila mnoge nevolje. jer vitamin C i lecitin rastvaraju masnoce. Vitamin E i tu je najdjelotvorniji zaboraviti. a on sam poboljsava cirkulaeiju. Kao jaki antioksidans stiti krvne file i ostala tkiva od posljedica oksidacije. pa ga istrazivaci W i E.ISKRE Z/VOTA / CUVAR/ ZWRAVLJA v v I VITAM/Nt . Djelovanje vitamina E slieno je fizickoj aktivnosti kada organizam bolje iskoristava ' kisik. bolje hr ~en i opskrbljen kisikom toliko potrebnim njegovim funkcijama. sreu pribavlja vise krvi. od misiea nogu i zglobova. jer izaziva pokret cijelog tijela. Uz najbolju masazu i rekreaeiju ~rganizma. ' Pomazuci oporavljanju od infarkta srea. posljedice secerne bolesti. a time pridoosi prokrvljenosti svih organa. I :0 Stetnih ucinaka nema. te fizicka aktivnost odlozili bi. bez suvisnog oziljnog tkiva. prosirujuci male kapilare i pomazuci krvotoku rezervnih fila. 126 I __s_ Istrazivanjima Oru i vitamin s izrazitim djelovanjem kod bolesti srca i krvnih fila ·e vitamin je okazano da koncentracija vitamina C opada na koneentraciju skorbuta u tijeku 6-12 sati poslije srcanog infarkta pa je zakljuceno da je vitamin C 127 . do srca i pluca. povecavajuci ejelokupnu eirkulaciju krvi. Uopce. sprecavanje stetnosti slobodnih radikala. on smanjuje i potrebu za kisikom 50-250%. niti propustiti uzeti. od hrane do lijeka. kada mu je kisik potreban. ukIoniti uzrok~. i razbija ugruske. . j': Preporuca se setnja i brzog hodanja.istih uzroka kao i sva pr] sirenja.

uz druge tvari ucinkovitog djelovanja. pravi "cuvar zdravlja".iz ~re~rs~ra aeet~~r' kolicinon.ISKRE ZIVOTA I 6UVARI ZDRAVLJA I Irwin Stone i Geoffrey Taylor.k~le~t:r~1 noseci ga u Zu~nu kesu gdje ga pretvaraju u zucne kisehne. gdje se moze pncvrstin na stijenke krvne zile i stvoriti aterosklerotiene nasi age. i I U krvi kolesterol cirkulira vezan na Iipoproteine. uzrok: . te povecanim opsegom skupljanja i sirenja srca.VlTAMINI . potrebno je voditi brigu 0 njegovoj kolicini u organizmu i serumu krvi. a poremecaj metabolizma Uti Ijikohidrata i masti mijenja sastav lipida povisenjern koiesterola i triglicerida .~Zu. bolesti. a sto je dokazano mnogobrojnim istraZivanjima.i~~rot~i?i nisk~ gustoce (LNG) prenose kolesterol kroz krvotok. imaju prihvataCe -~. U zajednici djelovanja vitamina E. crijevima. Svojim sastavom lakoprobavljivih prirodnih secera.ceptore za kolesterol. Jipida. I VlTAM( " . \ Visoka i niska koneentracija ukupnih " asnoca u krvi. visoke i niske gustoce. konverzije pretvorbe Ogranicavanje unosa kolesterola hrai om ne smanjuje razinu kolesterola u krvi. povezane su s rizikom bolesti srca i krvnih zila. ~ Narodna i uspjesna terapija za umomo i bolesno sree jemed. Djelujuci u smislu digitalisa med pojaeava sistolicnu energiju s poboljSanom cirkulacijom krvi u zilama. Ako je ' anje prihvataca vise je kolesterola.ISKRE ZIVOTA I tUVARI ZDRAVLJA bio koristen radi pomoci srcu. IZ metabolizma ugIjikohidrata i proteina kao i masti. a zatirn s .u Jetri . Africka plemena Massai. . naror Ito vitamin C I E. 128 1?Q . pa se zato i zovu lipoproteini. i Proees kako se kolesterol hvata na aerije vaZniji je od kolicine kolesterola. eel 'Iozom. Vazan je za sitezu hormona. j~~ vi~ns~a is~ana prevenira ~olesterolske kolicine I naslage u krvnim zllama.• :. Kemijski. 1 i I Kod zdravih osoba postoji uravnoteZer odnos pojedinih vrsta Iipoproteina u krvnom serumu. ali i kori nadbubrezne zlijezde. zbog prehrane bogate balastnim tvarima. Kod poviSeoog tlaka dokazan je takoder nedostatak vitamina C. plakove. stabilne u vodenoj otopini. ateroskleroze. on je zaista nenadokandiv i dragocjen. Kolesterol i triglieeridi su masti u krvi. i obnove ostecenog tkiva. aorti. i Nobelovci • 1985 •• Brown i Goldstei ustanovili su da sve staniee Ijudskog organizma. boljom opskrbom krvlju. nazvani lipidi. i i KOLESTEROL Buduci da je usko povezan s bolestima srca i krvnih zila. v~soke. istrazivaci i pobornici vitamina C smatraju da bi danasnja koronarna epidemija mogla biti modema verzija skorbuta. Prema njima je dijeta smanjenjog unosa kolesterola bezuspjesna.brzinorn pretvorbe u zucne kiseline izlucene u CfIJ va te konacno stupnjern reasorpcije Zuenih kiselina u crijeva. ! Lipopr~teini. vitamiI~ D. pa cesto Ijudi s visokim kolesterolom nemaji znakova arteroskleroze. kozi. dobive~om hranom.reoom kolesterolu i lipidima pa bi trebali ~~ti ~sebno velike ko~~~ vitamina. koje posjesuju praznjenje crijeva i sprecavaju ponovnu resorpciju masnoee"!l Kod nekih Ijudi postoji sklonost pOvi. !4blicine kolesterola u krvi i tkivima odredene su sintezom. . kOJI ga uspjesno smanjuju. Vitamin C kao zastita osoba visokog rizika bolesti srca koristan je i osobama pod srcanim udarom. a koji otapa kolesterol. Stvara se uglavnom u jetri. sree dobiva i hranu i lijek. ~bno B6 potreban za stvaranje lecitina u organizmu. vitamine i minerale. Skupina vitamina B ima takoder vaznu ulogu u zastiti od bolesti srca i krvotoka. proteinske molekulske komplekse u obliku koloida.. Ravnotezno stanje odredeno je brzino u Zucne kiseline i ostalih triju proeesa.gu~toee (L'~G)f: . a najviSe jetra. naden sarno kod zivotinja i Covj~k~. gradu Zuci i stanienih membrana. iako uZivaN masnu hranu imaju nizak kolesterol. to je kruti monoatomni alkohol.. time bi se mogla opravdati sklonost povisenju! kolesterola. izlucuje zucrum kanalom u cnjeva i napuSta I • orgaruzam. ! razgradnje t kolesterola. te povratne pretvorbe' u kolesterol. koji odreduju koliCinu cirkulirajuceg kolesterola u krvi.'~aleko veci nego st~ je kod normalnog tlaka. a ima vaznu ulogu i u mozgu. pa dodatkom vecih kolicina mega doza moze pomoci obnavljanju ostecenja i oziljaka.

. Produk~i Iip~dne. .. Cak sto vise. odrzavajuci razinu od 200 mg u serumu _Uzim. Lecitin odrzava kolesterol odstranjenje kolesterola. visokoreaktivne tvari u krvi. sa I bez vitamina C i dosla do rezultata da su b lesnici s ateroslderozom imali porast k~lesterola u krvi za 10% prosjecno uz uzil anje vitamina C. korisnog. secera. krvi vee za 6 tjedana.n Prekomjemo p. razgraduju stimuliraju izlucivanje kolesterola iz organ- lspitivanja je provodila na vise skupi a po~ . p~ se t~j terapiji pristupa kadaje dijetna ishrana neuspjesna. naslage su se povulde i njihovo :estajanje nastavilo sve dok se daju visoke doze vitamina C. pacijena- Osim unosom gotovog. osobitoB6 ' MagneziJ<fdg) koji pomaZe sintezi Iecitina i nakon razgradnje u proeesu probave. 60 mg na dan.lom I s~recava yst_VaranJenaslage u arten jama. Nadoknadom nedostatka itamina C arterije su izgubile otvr~nu~ za 3 dana. kolesterola.anjem.: J. povecava koneentraclJu kolesterola u !crvi~etabolizam saharoze daje podjed~ake kolicine glukoze i fruktoze. i I.sintetiziraju vitamin C kao i eovjek) s normalnim kolesterolom u krvi pokazalajsu razvoj ateroskleroze uz hranu nedostatnu vitaminom C. ~ dieni ostecuju sree. izazivajuci infarkt.Svjeie ~~Ce ipovrce fizicka akUvilost.' . celer. ureda za ishranu SAD. visokovrijednih \. 1 gr3m na dan. jer vitamin C cuva artenje kao I od prehlade. ako nema prisutnos I vitamma antioksidansa. .. kolesterol. pa je u Engleskoj davanjem vitamma C. na temelju br~jnih istraZivanja zakljucuje da hrana s puno secera.l krvnlh. jer sudjeluje u biokemijprocesuna smteze I razgradnje kolesterola.~tamina ~.koji otapa ko~esterolske naslag~: pomaze organizmu da upravlja koleste~~. ~erij. bijeli luk.) Dr. je po~~a~~ju kolestero. '. Svaki nedostatak vitamina i minerala i !. a svojim laksativnim djelovanjem. rajcica. te . 5-10 grama dnevno. C sti~j od ~soke kon:entracije kolesterola u krvi. fiziologije sveucilist: u Londonu.zlla I to sarno vece kolicine. kao i bolesti srca i krvnih zHao lspitivanja na zamorcima Gedini od ZiV~!tinja ne .nu ~ol~sterola visoke gustoce.cnJeva. Novija Iijeeenja sojinim proteinima izma putem wei. VITAMINI . dok fruktoza stvara acetat.i: ila je oslobadanje. Constance Spittle _ Engleska. . jabuke. sahafoze. Za?hjih nekoliko godina raste potrosnja ya. Brojnim j~traZiva~jima u SAD jos 1977. jakih antioksidansa koji u zajednici djeluju jace i snaznije.ijenje ~ave p?veea~a kolesterol u najvisoj razini i udvostrucuje nastanak opasnosti bolesti srca I krvnih zila. topljivim u krvi i povecava kapacitet zucnth soli za ' = . dokazno je da poveeano uzimanje vita~!. prekursor 130 .'~:::X. a lijekovi su: kolestiramin.! 1979.razlIcltlm uvjetima ~shr~ne.Nutr. Zato nebi trebalo biti straha od j :Ja bogatih sadrzajern kolesterola.na C p?veca~a razI. Lezija.~ VITAMINI . ostecenje stijenke arterije. koji pomaze prevenClJIbolesti srca. pa bi se rnoglo zakliucitl J ~ll d one I o~lse 0 'potro~nJI I unosu masti. ~~ . uzr?'. (Schaffer C. .atr~ska ta visemjesecno lit~rat~ra navo~i impresivne rezultate ateroskleroticnih tretiranih dnevnim dozama 1-5 g vitamina C. ispiranje k~leste~l~ sa stijenki arterija. smanjena kolicina kolesterola u. Vitamin C je oslobodlo kolesterol iz naslaga u arterijama i tako\povecao njegovu kolicinu u serumu. probukol. ez faktora rizika rnoze uzrokovati poviSenje kolesterola i lipida u krvi. ako ima za to potrebne elemente.krv~i s~varanju naslaga Uzroci osteeenja su mnogobroi \~.la iz .primjetivSi da njen vlast iti kolesterol po~aste nakon uzimanja vitamina C neovisno 0 kolicini masnoce i ... posjesuje praznjenje crijeva sprijecavajuci ponovnu resorpciju i pretvorbu Zucnih kiselina u kolesterol. ako nema dovoljno vitanuna C I E.. sto je vise od preporucenih dnevnih doza (POD). vitamine B skupine. a njome I kardiovaskularne bolesti. Nerna . UO.ubrzana je pretvorba kolesterola u Zucne kiseline.ISKRE ZIVOTA I CUVARI ZDRAVLJA .amirnica. istraZivanjima je uoceno da se kolesterol svaki put smanjio kad je iz hrane uldonjena saharoza paJudki kafe da je "saharoza toliko opasna koliko je slatka". . pero~id~ci~e. organizam rna lecitin sintetizirati.ISKRE ZIVOTA I CUVARI IfDRAVLJA . Vitamin.F.t. Najbolja zastltaod kolesterola jevitamin C.~ naJ~scl suoslo?odm radikali. y " . . Hrana bogata kotesterolom sadrzil~r lecltin. Idofibrat. i John Judkin prof. ".k~leste:~1 u krvi.Su~emena medicina ne raspolaze odgovarajucom i uspjesnom terapijom za povisene lipide ~.~treb~ odreci se mlijeka i [aja. koje se ~ucuJ~ ~.olesterola uzetih hranom. Terapija je dozivotna. Glukoza mctaboucki daje energiju stanicama tij~la.. . Tako " i bolesti srca i krvotoka rastu s potrosnjorn secera.i .

I I: Veom. ~da zalihe hranjivih tva~ u tijelu smanjene ispod potrebne kolicine. seceri. masnocom zakrecenih i suzenih zila.tJe. koji ostaje cio zivot. Rafiniranjem i bistrenjem ulja unisten je prirodni vitamin E. pogotovo ako je uvjetovana ekonomsko-materijaInim moguenostima takoder pridonosi ovoj pojavi. slijede poslije neugodnih dozivljaja. Nemetabolicki vremenske. ladovati. bjelancevine.ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZORAVLJA Masnoca margarina rizik je za zdravlje jer hidrirane masnoce u njemu djeluju aterogeno.ta~?der nemetabb~!. rnetabolieki. s~ obr~k tzos~jVi bez obzira na kolicinu hranjivih tvari u obroka. jetre. a sto nije unisti se u boci utjecajem svjetla i zraka iii pripremanjem hrane na visokim temperaturama.sjecaj sitosti. pojacana antioksidacijska obrana vitaminima antioksidansima. kao smrt. utjecajem kolicine hranjivih tvari metabolizma. Cim kolicina secera poraste odnos ravnoteze centra hranjenja i metabolizma je uspostavljen. grickalica do napitaka. pa ka~a je kolicina niska i smanjena. prestaje osjeca] gladi. pre- . Faktori koji reguliraju uzimanje hrane su. . faktor.. pa je potreban dopunski dodatak vitamina E. i j K?d psihickih smetnji ~imanje hr~nel sl~i kao rasterecenjs za smirivanje ner~oze I kao obrana od osjecaja napetosti te bijeg od neugodnosti i konfliktne situaciJe. PRETILOST. centar hranjenja u hipotalarnusu postaje!bktivan prezentirajne] glad. DEBLJINA. razlicite d~pres. radi sprecavanja lipidne peroksidacije dok su u tijelu... " b. a na taj odnos rnoguce je interve :ira~i ishranom. a sto manje hranjivih.. 1. pojacava potrebu ~imanja hrane.~..ne~o. . slatkisa. kolicinske i . automatski centar u hipotalamusu podrazuje glad. osjecaj gladi zamjenjuje . centar za hranjenje reagira osjecajem gladi iii sitosti. a a~o. Rastezanj~ zeluca . Naslage kolesterola oko ociju. dok jos hrana nije ni resorbirana. i'I sto je I s ~et~ ohz~~m bjelancevin~. a koja je ajCeSCeprvi simptom organskih i psihickih bolesti. eaj sitosti. porast i pad koncentracije.rtanka tri ob~oka d. Zeludac se hranorn napuni i licki rastegne pa vee meharucki ucmak stvara osj. GOJAZNOST Definirana je nenormalnim povecanjem masnog tkiva na cijelom tijelu. u odnosu na hranu i hranjenje.. od unutrasnjih organa. a to znaci . faktori. Inte~e~tna hr~a ~e ~r~a s. U organizmu postoji centar koji regulira kolicinu uzimanja hrane. cestl su p~iholo~ki ~aktori k?i:. javlja se oSJecaJ gladi zbog t. a mogu biti i upozorenje na izlozenost riziku bolesti srca.?dnos cen~ra za reguliranje gladi i met' bolizma uskladen je na nacelu sarnoregulacl~e.p~~o ?al~ nih tvari. VITAM/~I . I ~nte~en~ija is~rano~. Od djetinjstva seljudi navikavaj~ na r~t~m hranjenja. najeeSCe pripremljenih i obogacenih industrijskim secerom. do potkoznog tkiva pojedinih organa. srca. Kada se zalihe hrane popune. A. koja vodi r~stezanJu zeluca izazrvajuci osjecaj sitosti' pa je korisna za osobe koje jedu iz navike.ISKRE ZIVOTA I 6UVARI ZDRAVLJA kolicine.. nemetabolicki i psiholoski. I tu treba pozvati u pomoc vitamin C i E!!! I na kraju zakljucak. i E i selenom znaci uspjesno se boriti protiv bolesti kao i starosti. pa je potrebna prisutnost vitamina antioksidansa. prema nacelu povratnosti. Kada u krvi padne kolicina hranjivih tvari nuznih za odriavanje metabolizma.F:·:::':"· I I VITAMINI . Jede se vise nego je potrebno. ' i . I biljna u1ja s nezasicenim masnim kiselinama traze dodatak vitamina antioksidansa C i E. C. I I ukratk~. kao potkozne izrasline nastaju kada se organizam zeli rijesiti kolesterola.. a to je "hipotalamus". sm~njivanje je : olicine hrane ispod razine potrebne za odrzavanje tjelesnih aktivnosti. masti iii obratno. Nepravilna i neumjerena prehrana zbog premalo aktivnosti i gibanja. obicno orgaruzmu. tervencija protiv debljine jer pojacanim ari potrebnih utrosenoj energiji utjecemo Metabollckifaktor. sto je dosta tesko izvedivo onirna koji vole jesti. Fizicka aktivnost takoder je uspjesna trosenjem energije i brzim sagorijevanjem na visak zalihe unesene u organizam. Najuocljivija je povezanost kolieine secera u krvi i osjeeaja gladi. uz fizicke aktivnosti. od nepotrebnih meduobroka. kada uzimanje hrane poprima znacenje sredst:a za ublazavanje napetosti. lijekovima i mijenjanjem navika. dusev~t premeca I. kada koliCina tih tvari poraste. s~ Ii i su navike. ko centra hranjenja. saharozom.

Sprecavanje debljine moguce je unos! m onoliko energije koliko se trosi. ~ ?Irsaviti .ons~ nataIo~nu mast kao gorivo i iskoriStenje energije. nataste.vITAMINI . Fizicke aktivnosti u tijeku redukcije i ~rane. . nego treba voditi brigu jednosti hrane i redukcijom planirati guitak tjelesne tezine.Je . Uz vitaminsko-mineralne dodatke preporuca se 10 casa vode.mrsavljenje. Vltam~m ~. najsigumija i najzdravija dijeta mrsavljenja je gladovanje od nekoliko d~a I.. Dodatkom prirodnog secera. voce i povrce. I Uz sv_edijete ~e~~Cuju se vi~insko-mineralni metabohzma.000 mg na 70 kg tezinell i Nocu zivotinje gube 3% tjelesne tezine. fizickom aktivnoscu. . Evo nekoliko preoporucljivihdijeta za mrSavljenje: I Zivotinje u prirodi nisu debele jer njihovo tijeio automatski regulira masnocu vitaminom C koji one sintetiziraju same] Ne poznaju ni alergije. !3 I:. a za 40% bolest i skracenje ziv ta. a kod rena vise od 75 kg.ISKRE ZIVOTA I 6UVARI ZDRAVLJA' Lijekovi protiv debljine najgori su iztibr.W. klimatskim uvjeti- Dijeta s Jabucnlm octom . kao i niz drugih bolesti. 10.14-dnevna.dijeta s d~im rezimom uzimanja 3 obroka dnevno sa izmjeprotetna.' starosti. radi cestih nusdjelovanja Smanjenje tjelesne tezine moze se p stici sarno praviinom mijenjanje navika u odnosu na hranu i h anjenje. koje radi sadrzaja balastnih tvari rastezu zeludac i stvaraju osjecaj si osti. povrca. bilo ih ekonomskih razloga.ISKRE ZIVOTA I 6UVARI I DRAVLJA . 0 energetskoj vri- . unosom manjim od pq'rosnje iii povecanjern energetske potrosnje. bolesti I . 36-42 g. a ako je debljina prisutna. ishranom uz trajno Za izracunavanje tjelesnetezine upotrebljava se Brocasova formula' tjelesna tezina em iznad 100 visine izrazeni u kilogramima +_ 175 visina. temperature Debljina je izrazito stanje suviska te ~ne. Morna bi Idjuc mrsavljenja mogao biti ~tamin C i bez velikih giadovanja. a mogucl gubitak tezm~. a za I:ise i o~. uz sagonjevanje 275 kalorija dnevno sto je vise od jedne dijete. ~ ne tezmom. Energetska potreba ovisi 0 j: ~esti.za b. I bez zelJe za hranom. ~rukt~~na.antioksidansi detoksiciraju tvari koje se oslobadaju iz masnog tkiva-i ujedno jacaju obranu organizma. ~. E~kinsova d~eta: organicava unos ugljikohidrata potrebnih organizmu za energiju. godinama • rna i bazalnom met~bolizm~. Prije jela smanjuju apetit i koriste opustanju.~evno. • • Stilmanova dijeta . bilo zdravstvenih 134 .VITAMINI . Potrebno Je uz dijetu uziman VIta:mmsko-mmeralne dodatke. '. o. ~hJe~.zlvot pa ljude treba uciti da manje jedu. mOZdll:. E. je stalnosti tjelesne tezme. dajuci tijelu snagu I zastitu.5 kg. ni depresije. ~ezina se moz~ . uzete kolicine vode. veoma su korisne. resorbirajuci se neposredno. 75 +~10% 67. ezina veca za 25% od normalne uzrokuje teskoce. rerum kohcmama velicini ti ela. ako jje uzimanje hrane povezano prihogenim faktorom i razdraZljivoseu!: Dobro je i korisno pred obrok jesti salae.1. . ugljikohidrata i masti. as zbog sinteze veIikih kolicina vitamina b C. dijete. ~ao . i toksicnosti. azal?i met~bohzarn aktivnosti orgamzma. dodaci koji odrzavaju ravnotezu uvjetuje odrzaVr. pa treba kalkulirati energetskom vrijednoscu hrane.. ni glavobolje. program s ~alo kal~nJa. . dijeta . I ova dijeta tijekorn programa trazi vitaminsko-mineralne dodatke. kg.u:z sokove od voca i povrca koji tijeio obskrbljuju vitaminima i mineralima. a prevelika kolicina masnog tkiva uviJ~~ je zn~k. osobito za osobe . Oscilacije tezine su I?romj:njive. bez potrebe inzulina ulazi u tjelesne stanice. : .skra~Je. kod muskaraca vise od 85 kg. Suprotna debljinije pothranjenost. ~bog ce~a org~ k. = = 10% Ne treba biti cilj "naglo mrsavljenje".rzo . fiuktoze. a za odrzanje energetske razine treba uzimati nultivitaminske mineralne dodatke. bez voca. nazvana "vodena" dijeta jer se pije 8 ~ vode dnevno ~ sve~rotemski program bez masti i ugljikohidrata. ali dakako uzimanjem vecih kolicina dopunskih dodataka 4-10 g dnevno.5 do 82. i Najbrza. jer ne mogu biti zdravi I prekomjerno jesti.ujutro popiti CaSuvode sa Zlicom jabucnog octa.mijen~a~i ~~d pojed~naea.liivaoce sklatkisa. ako su srednjeg rasta.

te antioksidans selen. grla. lignina. a vodu koristiti za juhe jer sadrzi otopljene vitamine i minerale. kao posljedica svjesnih i nesvjesnih problema licnostiv uz neuroticno odbijanje hrane iii depresivno povlaeenje iz svijeta. ali sadrzi vise vitamina i minerala. Treba kuhati sto krace. niti salate bez njega. upravo rudnik vitamina B skupine. pa je Dobra i dugoZvakanje. kojim obiluje voce i povrce te nepreradene zitarice radi bolje probave i eliminacije otpadnih tvari. !. Pektin jabuke snizava kolesterol. Oporavak 'Za pravilnu je brz i siguran. najbolji je izvor. poosebno vitamina C i Zeljeza koje cesto nedostaje. C.::Ski kvasac. divertikuloza. uz pravilnu ishranu i vitamine. i zdravu ishranu veoma je vazan nacin pripreme hrane. zeljeza te Ijekovitih eterienih ulja s djelovanjem diuretika i korigensa. zatim vitamina E i C pa je kompletan kao ishrana i dopuna kod nedostatka vitam ina. pa neka dan ne prode bez salate. da se neke tvari iz crijeva ponovo ne resorbiraju. a djeluje sireci krvne zile i stiteci ih od zakrecenja. Isto tako ne bi trebalo biti jela.narodna poslovica koja ukazuje na znacenje 136 137 . od ~ao nuspro:. s gubitkom zelje za hranom. "Jabuka u kuci doktora ne treba" . Dobro je dodavati industrijski preradenoj hrani mekinje.jedna jabuka dnevnoj a obilje vitamina C svojim mocnim djelovanjem antioksidansa djelotvoma je zastita ' d svih stetnih procesa u organizmu. hemeroidi. Ublazava bolove zeluca. Vanjsko IiSte sal ate koje odbacujemo grublje je. pa uz dosljednost zai ta doktora ne treba. celuloze.ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA te vocke u ishrani. Kuhanje u metalnim posudama najbolje posude od stakla i emajla. VITAMINI . Pripaziti treba da hrana sadrzi dovoljno balastnih tvari. E i folnu kiselinu. Preporucuje namimice C.I . pa i zlocudni rak. kalcij. a popraceno mucninom i povracanjem. pa ga Rusi nazivaju svojim penicilinom. takoder radi poboljsanja i ubrzanja probave. raspolozenje 1 sa zadovoljstvom. Rjesenjem problema probave prevenirane su bolesti crijeva. 15-20 g . I 1 flica pivskog kvasca vraca energij unistava vitamin C. Cesto je psihogenog porijekla. a koje ne treba zadrzavati u organizmu. u sto manje vode. ni bez sjeckanog perSina koji sadrzi obilje vitasmina C. neutralizira otrovne tvari u crijevima. ali ih ne treba odmrzavati prije ••• Emotivni utjecaj. Od zacina dobro je koristiti bijeli luk jer sadrzi vitamin B. veom! I je vazno pri unosu hrane. po rnogucnosti vise sirovog povrca i voca zbog vitamina i mineral a. sto je problem kod starih di. i AJ Jelo treba bitisvjeie kuhano. prehiade. ukt praizvodnje piva. bolji je od pekarskog asca koji crpi neke vitamine iz organf rna. VITAMIH. pa ne bi trebalo biti jela. I Dodatak kvasca kao aditiva iii kon i miran sam. Snizava krvni t1ak. I rube cisti bolje od bilo koje paste! i .. rruru su bolje od konzerviranih. pa treba jesti u se krumpir peci i kuhati u Ijusci.ISKRE ilVOTA I 6UVARI ZDRAVLJA kao bolest probavnih i svih organa koji sluze iskoristenju hranjivih tvari. i resudno je za prabavu i resorpciju hranjivih tvari s pocetkom natapanja u ustirna] a bez dobra usitnjene hrane nema dobrog iskoristenja. Smrznute kuhanja. i za tren oka! Ii I. 50-200 puta. semiceluloze.

. . "" . .~ .~i l.stomatoloskim materijalom i 13.. .S \ ITETSKIM MATERIJALOM ZAGREB. . 300-785 RACUNOVODS ~ 0: 301-736 DIREKTOR: 311. :. 14.o. _ veterinarskim preparatima . j~ . BRAe ! DOMANY 6 I i It PRODAJA: 340-21\ I 340-204.VlTAMINI . _ RTG filmovima j VI. .. .:.kozmetickim preparatima [ I f! ~~. {i ~:1 I' !f !~ if t~ 139 !~ . ekoloskom ambalazorn 11.zavojnim materijalom 5.o. f~ !. VETERINARSKE I OSTALE I ZDRAVSTVENE USTANOVE: i i 1.serumima i cjepivima za hum I nu i veterinarsku 4. _ domacim i uvoznim gotovim ijekovima 2.. . "[1.ljekarnickom. 340-205. IIi r i:.medicinski aparati za dijagno i i lijecenje 9. I~ ·F It PODUZECE ZA :NUTARNJU I VANJSKU TRGOVINU LIJEKOVIMA I. zubarstvo i veterinu 8.ISKRE ZIVOTA I 6UVARI lDRAVLJA MEDIC~ INTER ! 'E. . kirurgiju. upotrebu :~ ~: 1~ It ~ ~ :.·. _ preparatima za ishranu djece iidietetikom 12.tekstilni proizvodi i zastitni odjevni proizvodi za potrebe zdravstva i siroku potrosnju . :.~ i~ 'f.. '1 .laboratorijski materijal i pribdr 7. il 'l _!~ "i:i l' 1f I~ II 10. BOLNiCE.d.93 TELEFAX: 340-204. 15. . :i' ~ ~. 339-440 NABA VA: 300-78.medicinski instrumenti za dij I nozu.farmaceutskim supstancijama Ii drogama 3.laboratorijskim reagensima i 'estovima 6.~ SNABDUEVA WEKARNE. DIO ~ -1 " . . .

pravo je sredstvo detoksikacije organizma i regeneracije njegovih organa. Posebno treba istaknuti visak mokraene kiseline kao stetan otpadni produkt. otpadne i stetne tvari metabo' izma i uklanja ih bez povratka. ~ koji ponovo resorpcijom zavrsava u krvotoku. proucavanjem gladovanja zakljucuje da ono i i mladuje organizam rjesavajuci ga otrovnih tvari. U prevencij. uzroka bolesti i starosti. kaze Dr. Dokazano je da razvoju bolesti pri:. mrkva. Nema niceg ljekovitijeg i djelotvomijeg od gladovanja.I VlTAMINI .ISKRE ZIVOTA I tUVARI ZDRAVLJA VlTAMIf'/1 . osobito crvenog mesa (svinjetina) pa cim se on: iskljuce proces je presjecen. cesto su spasavali narode od propadanja prejedanjem. ! I izraZ~b \ \ GLADOVANJE . krv kojoj su potrebne bjelancevine uzim i sve sto je u tijelu suvisno i strano.gladovanja pruZe~ je odrnor cijelom tijelu i svim organima. cnjevnna. reumatizma. najvise 7 dana pa je vee 1951. sa zakljuckorn da ako gladovanje i ne produzuje Zivot. onose velike kolicine bjelancevina. istaknuti fiziolog u Americi. cikla.'. dovodi do sam trovanja orgaruzma 1 latentnog stanja bolesti. koji je tako izlijecio veliki broj bolesnika. ako je bolest prisutna. Bolest i njeni simptomi. Gladovanje uz ciseenje najbolji je nacr da se probavni organi regeneriraju i vrate normalnoj funkciji. celer.. klimatske nepogode. srca i krvnih zila do zlocudnog raka.z~vrijeme . te caja za bubrege radi eliminacije OdPad{!ih tvari. Nedostatak vitamina i minerala pogoduje svim ovim :ka. da nesto nije u redu u organizmu. godine na kongf su gerontologa u Saint Louisu izvijestio 0 poboljsanju fizickih i mental nih aktivno' ti kao uspjehu gladovanja. nego i lijecenju. religijski postovi. zelucu. kao i terapiji bolesti ima velike mogucnosti djelovanja i ponude. koji zadrZavanjem u krvi i tkivima organa uzrokuje razlicite bolesti. dufe Hi krace. Shelton Moguce je zivjeti i vise tjedana uz sokove od povrca i eajeve prema programu Breussa. jer se za vrijerne gladovanja tijelo oslobada svega sto mu je strano. Profesor cikaskog univerziteta dr. Gladovanje pridonosi poboljsanju i! obnavljanju kako fizickih tako i psihickih aktivnosti.Lijecenje gladovanjem Kod gladovanja najprije se iz organizma povlaci masno 1 nezdravo tkivo. kao opomena prirode.Breuss . Pod gladovanjem dr.pr: komjema kolicina hrane ga svakako skracuje sto bi potvrdilo narodnu izreku: "Veein: ljudi svojim zubima kopa svoje grobove"! Povremene nestasiee hrane. a buduci da organizam bez njih ne moze. pa i tumori. Cisteci organizam od stetnih produkata metabolizma oduzima pogodno tlo i podlogu za razvoj bakterija i boll sti. cesto neizljecive.ISKRE ZIVOTA I GUVARI lDRAVLJA Porernecaj probavnih organa tromoscu crijeva i posljedicom zatvora sa ~adrzav:njem crijevnog sadrz~ja. te ~ve ono sto je uskladisteno i nepotrebno. ''To je operacija bez nola . Shelton). izrasline. i sto mu ne pripada. Na taj nacin mogu se lijeciti i najteze bolesti. \ i i ! i Istrazivanjima je dokazano da glad: vanje dovodi u nekih zivotinja do obnove reprodukcije i funkcije seksualnih organal i cesto vraca seksualnu potentnost i plodnost (Dr. a ogranieavanje hrane nije sarno djelotvorno u sprecavanju bolesti. Tako se razgraduju masna tkiva. To je rnoguce uz pomoc gladovanja i sokova od povrq . vraca u cirkulaciju krvi i konacno odstranjuje. pa je ono proces najdubljeg ciseenja i odstranjenja otrova iz tijela. Iskljucenjern bjelancevina iz ishran:. Pokusima na zamorcima dokazao je i produzenje Zivotnog vij povremenim gladovanjem. masnoce. pa se zakljucuje da je trova! . K' rison. 140 nje i toksikacija prejedatljem uzrok bOlr' I 141 . poremecajima. Eret. znaci su i samoobrane kojima organizam nastoji ukloniti stetne produkte metabolizma i promijeniti odredene uvjete zivljenja. Karlson razumijeva uzddavanje !d sve hrane osim vode. Povremeno gladovanje.Dr. nedostat : u ratu. napose i zlocudna bolest rak .:kalpela -.. od rnigrene. razgraduje se procesom "autolize". Sam je ujsvojoj 77 godini gladovao 1-3 dana. Gladovanje naprosto prisiljava tijelo da se odrekne suvisnosti i oslobodi nepotrebnosti. koji organizam obavlja sam. rotkvica i krumpir. uz ra~_padanj~ i trulj~nje. srcu 1 krvotoku. Ono je prociscavanje organizma .

od 15-69 dana.gladovanje smatra kurom pomladivanja. slabosti u pocetku. Dr. stoljecu poznat po hofmanovim kapljicama takoder Iijeci gladovanjem.! r. iii ako mu ie dana rnogucnost lijecenja i regeneracije. Bruno Vornarburg kaze da je u godinama svoga rada i prakse shvatio da biolos i nacin lijeeenja ima uvijek uspjeha. a americki lijecnik Devej u 19. jer bez masnih naslaga. stoljecu uz lijecenje gladovanjem pise knjigu "Kura gladovanja" kao uputu s razlicitim brojem dana trajanja. Bez Idizme i ciseenja crijeva. koji cesto grijesi.rganizma. i Dr. kod razlicitih bolesti. sredstvo prirodnog lijecenja s U knjizi"Gottes legen in der Natur" .gladovanje je najjaee i najdrasticnije ciscenjem i lijecenjem svih funkcija organa.gladovanjem se moze utjecati na sve bolesti od infarkta do dusevnih. nikotinizma i morfinizma s 2 etape: detoksikacijom organizma i gubljenjem volje za drogom za vrijeme i poslije gladovanja. jer je to zbog ciseenja 0 '. jer ga obavlja priroda sarna. a najbolji odmor je "potpuna obustava hrane"! Tijelo zivi i od hranjivih sastojaka krvi i ostaIih tkiva. Gelpa . te cajevima za bubrege i zalfije izlijecio j i i veci broj bolesnika raka. Svrha lijecenja je odmor organa od neprekidnog rada. Sokovi kod gladovanja djeluju kao unut :rnja kupka i uz njih nitko nije umro od nekoliko tjedana gladovanja. minimum uz pravilnu provedbu i nadzor. Dr. prema vrsti bolesti. Dr. bez sudjelovanja ucesca i vjestine covjeka. Brojsovu totalnu terapiju gladovanjem I sokovima promatra u trostrukom kontekstu: gladovanjem se tijelo vlastitim sna ama rjesava svega nepotrebnog. :iseenje. Segesser . Oto Buchinger . Hofman u 18. no bez zabrinjavanja.0 gladovanju se moze govoriti kao 0 raskuZenju.ISKAE ZIVOTA I GUVAAI ipAAVLJA I zivotinje kada se razbole nagonski bijaju hranu i gladuju sve d~k ne osjete potrebu za jelom. ako imunoloski sustav nije ostecen. tijelo postaje vitkije. Duboko zahvaca cio organizam. metabolizma. obnovu i pomladivanje organizma dovoljno je 1-10 dana Radi lijecenja trajanje '·e razlicito. pa ne iseezavaju sarno bolesti nego i pozude i ludosti.:~' . Suvorin . Dt. Eret . sve organe i tkiva izbacujuci iz organizma sve nepotrebno.gladovanje je temeljni.naziva gladovanje putem do ozdravljenja uz izgaranje ot143 i 142 . starosti i konstituciji osobe i svakako uz st I cni nadzor! Pitanje opasnosti gIadovanja svedeno je n . miner izmjene tvari. :Iima i enzimima uspostavlja ravnotezu :em stolice i mokrace odbacuje otpadne orpcije. a iznutra. a to je dokaz nagonske !samoobrane kao ponude prirode. Miler . acajevima pu tvari bez zadrzavanja u tijelu i ponovne re ja bilo preventivno iii terapijski djeluje obn njegovim funkcijama. Sokovima bogatim vitaminima.. a izgled lica mladenacki kao i hod.srnatra gladovanje automatskim procesom. pa je to najbolja Ijekovita metoda. naslage na jeziku.. Dzamanja . zadrzavanje stetnih tvari dovelo bi do samootrovanja . VITAMINI . Shelton poslije 30 godina iskustv : s gladovanjem i brojnim oporavljenim bolesnicima zakljucuje da gladovanje oSij sto Jijeci i produzuje zivot. bolesI nog i suvisnog. Prof. vrtoglavice.ISKAE ZlVOTA I CUVARI ZDRAVLJA Evo sto kazu medicinski Hipokrat strucnjaci 0 0': I gladovanju: ~ otae medicine - "tim bolesnika vise hranite tim mu vise stetitel" 4j! Dr. preokret organizma sa zivotnom snagom obnove organizma i mocnim djelovanjem na srce i mozak. uz sokove povrca i voca. Trajanje gIadovanja za profilaticke svrhe.ganizma. I VITAMINI . asimilacije. a duh postaje slobodan za velike i ciste misli. sinteze i eliminacije. Moguce su popratne pojave glavobolje. Dr.jos 1928 smatra gladovanje najboljim Ijekovitim sredstvom protiv alkoholizma. Hag . peugodan zadah. a bezbroj Iju· je to cinilo prije nas godinama. Tako totalna terapija gladovan'vljajuci i pomladujuci organizam u svim Dr. 7-40 dana. a kod gladovanja od bolesnih i suvisnih tvari koje se rastvaraju i izlucuju putem organa eliminacije. probave. nagomilana i zadrzano.naziva gladovanje "operacijom Paracelsus lijecenjern cijelog organizma bez noza" . Dr. Majer . te primjenu Idizme. Breuss svojom "totalnom terapijom" dnevnim gladovanjem uz sokove povrca. Dr. pokretljivije i zivlje.skalpela.

godini 85. jer covjek nagonski prestaje jesti u bolesti. psiholosko i druStveno. kalendarom.post Mojsija. koristeci se za razne potrebe unutar tijela. promjene izmjene tvari. sira..Nobelovac .Finska . Dr.ISKRE llVOTA I CUVARI lDRAVLJA I • • padaka. nazora i sposobnosti u dobi zvanoj sta. SAD razlikuje tri tipa starenja: bilosko. mineralirna i enzimima. uz prirodne sokove od voca i povrca. a pothvat je donio dragocjena iskustva. istroseno stanje organizm' .. Gladovanje mrsavljenja. pro Krista neka bude poticaj nasem razmisljanju i ponaSanju: "PoseZeS za medicinom. Postoje razlike medu pojedincima u stupnj promjena vezanih za dob.veliki pobomik g1adovanja uz sokove lijeCiose sam g1adovanjem i napisao knjigu: "Gladovanje uz sokove". Sokovi. godini prosjek zivota 82.smatra da je dijetni tromjeseeni rezirn bez mesa. koja sadrze velike kolicine kiselina za vrijeme gladovanja. metabolizma. Sudionici su poslije marsa bili zivlji. slaba cirkulacija. I j Tako treba razlikovati pojam staren] Starost to su godine zivota.UHAVLJA VITAM NI . snazniji i zdraviji. tkiva.6 godina. Dr.. Pecelj . uz sokove kao "tekuca dijeta" najdjelotvomiji je i najbolji nacin Vrijeme mjereno kalendarskim danii a ne mora biti pokazatelj promjena tijela. Zbog sposobnosti prociscavanja organa eliminacije oni pornazu detoksikaciji organizma i uklanjanju natalozenih stet nih tvari. Ocekuje se u 2009. ribe. djelujuci alkalno. kao da bi postojao bolji lijek". I religijski postavi . eak i kod malignih bolesti. Airola . povecan~ kolicina masnoce. a brzina starenja je individualna i pok . te organa i njegovih funkcija.. vrijeme od rodenja. Krista. malo mlijeka veoma ljekovit uz prirodne sokove bogate vitaminima i mineralima. a bez konzervansa. a 1954. Starenje je proces koji zahvaca promje 'e stanica. eak jedno od 100 dana. a ulazeci u krvotok naposredno ne opterecuju probavne organe. Zanimljivo je da je kolicina proteina u krvi bila zadovoljavajuca. i 1964. sto je prvi znak upozorenja i obrane organizma. STARENJ ILl I JEME? i .4 godine. Ambrozija 245 god. a bjeZis od g1adovanja. On smatra gladovanje najstarijom i najboljom metodom lijecenja. Nadgledao je 80.. Uzrecica: "eovjek je star toliko koliko se osjeca" mogla bi nam puno objasnif 0 rnogucnosti naseg osjecanja i utjecanja na starenje. Andres). Poruka Sv.Gee . i od starosti. LIVVIM I f. koju oznacuje promijenjeno. pokazujuCi mogucnost gladovanja i uz fizidce napore. Dr. s I smanjenom funkcijom. dok ce granica biti 85 +. 144 ! Bolesti koje nosi starenje najocitije su: promjeni srca i krvotoka.. izrazenl brojcanom vrijednoscu. jer se razina osiguravala iz razgradenih bjelancevina tkiva i ponovo sintetiziranih.i Blolosko starenje karakterizira ogranid nje i smanjenje vitalnih sposobnosti noseci cesto sobom bolesti. pokazuju put zdravlju i sacuvanju od bolesti. st.000 gladovanja. Dunn. odrzavaju acidobaznu ravnotezu u krvi i tkivima.oder pokazuju ovakav pristup starosti.10 godina (Dr.BOLEST U Svedskoj gladovanje postaje nacionalni sport. Bude. povecan secer u krvi. jaja.sam je gladovao i nadzirao mnoga gladovanja.predsjedavajuci medunarodnog udruZenja za preventivnu medicinuprimjenjivao je 9 dnevnu dijetu za prociscavanje orgnizma. emfizem pluca s i . je velike razlike. ukrocujuci strasti Zivota. II Dr.UVAHI L. Sokovi neutraliziraju aktivne stanice i ubrzavaju izgradnju novih vitalnih stanica. Poznati gerontolog James Birren i~. . zakrecenje fila. - ""no... a koje se ne mora po : apati s bioloskorn staroscu. povisen tlak. Premanjemu su sokovi vazno pomagalo zbog opskrbljivanja organizma vitaminima.ja u 2018. Istrazivanja gerontologa ta . organizirani su marsevi 400 km za 10 dana bez hrane. 40 dana trajanja. osobito rnokracne i drugih anorganskih kiselina. Berg .

I Stop.. n \dobro je pripaziti na dovoljnu zamjenu. mlijekom i mladim kravljim sirom. povecavajuci mogucnost stvaranja ugrusaka i infarkta pojedinih organa.ISKRE ZIVOTA I GUVARI oslabljenim disanjem. spinatu. pigmentirana je staraekim pjegama. jer mogu nanijeti nove nevolje. Kosa sijeda. pa do tjelesnih ugrozenosti sa smanjenjem funkcija ~~gana i sve sto je uz njih vezano. Potrebno je zadovo ~iti osnovne potrebe i nacela.1 I dnevno. sve to utjece na ionako oslabljeni organizam. a preporucuje se kuhana. Optimalna kolicina masti je 1 gram ! a 1 kg tezine dnevno. nedostatak novca. pa rusu preporucljive dijete za mrSavljenje. kao mali vitaminski dodatak. najcesce zbog materijalnog razloga. dok je vrijeme. brzo zamaranje. i podesna za stare.. pa i tome treba uskladiti ishranu. No i to ne mora biti uvijek jer je starenje i pr ! padanje individualni proces i tijek. daka- Koza gubi elasticnost zbog manje koliCin. razne depresije. bilo zbog fizickih razloga. C. i eliminacije i i Ko~ s~~rih. ekono~~ko-materijalnu ugrozenost. maslac sa sadrzajem :asicenih masnih kiselina remete ravnotezu metabolizma masti s povecanjem koncentra . Ni)e rijetka ~i pretilost. D. energetski i gradivno. nema opravdanja da mu se to uskracuje. uzrokujuciosteoporozu s cestim lomovima kostiju kao posljedicama. oslabljenim metabohzmom i resorpcijom.~::::: :o~::erel~=::~ i ishrane. Zivotinjske masti. a cesto i materijalna ugrozenost. kao i mladi sir. slabljenja organa I njihovih funkcija. 146 Konacno. Riba je takoder namimica bogata bjel lncevinama posnog kvaliteta. za stare skupog mesa. ako je starom covjeku ostalo jedino zadovoljstvo jelo. naprosto radi ispiranja organizma otpadnih tvari putem mokrace.osoba ~esta je ~o~hranjenos~. sa 25% ukupnog kalorijskog unosa._"'~~' " .-tij:-:s-~~~~:'_. DRAVLJA VITAMINI . no ona je vee ucinila svoje. blitvi.'_. CaSa vina bila bi dopustena. vode. te jaj ma. kalcija Zeljezo je takoder veoma deficitamo u toj dobi. Seeer treba odbaciti iii u najboljem slucaju smanjiti zbog nevolja koje on donosi vee ionako ostecenom organizmu. da bi se zadovoljile dnevne potrebe od 800 mg. bilo zbog psihickih razloga. Zatim staracke promjdpe zivaca i mozga zbog cega se smanjuje cjelokupna fizicka i psihicka sposobnost. a kako se nalazi u vecim kolicinarna u lisnatom povrcu. VITAMINI . Posebno treba istaknuti nadoknadu kalcija.ISKRE ZIVOTA (CUVARI ZDRAVLJA smi~njena sposobnost rada i funkcija organa.:ijeu krvi. koprivi.:~ . B. nacin ponasanja. stajaliste i odnos zdra] og zivljenja. : Jednom rijecju. bilo zbog siromasne ishrane i materijalni f razloga. jer se pogreske I ranije dobi skupo starijih Ijudi treba podesiti n{hovim potrebama. bez alkohola. debljina. treba i njih unositi u kolicinama koje ga mogu priblizno dovoljno osigurati. bila bi najbolja placaju bolestima i nevoljama u starosti. da ::::n~::. put u sveopce propa anje organizma i njegovih funkcija. ali koji nikako nisu zamjena potrebnojhrani. Slaba resorpcijai oslabljeni metabolizamdao bi prednost dopunskim dodacima vitamina i minerala. Narocito je preporucljivo ko ako se moze konzurnirati radi problema sa zvakanjem. :."~"~_":":~'. Ishranu PI: vencija.. koji je kod starijih osoba veoma nedostatan. i stanji se zbog nestajanja potkoznog tkiva. pa bi ga trebalo unositi 1(2 litre . Celuloza kojom obiluje povrce osigurava dobru probavu koja je kod starih oslabljena i poremecena. jer individualne razlike diktiraju i ponasanje. ~ . ali ne bitne hranjive tvari u odnosu na zrelo i mlade doba. ponekad revoltiranost u odnosu na obitelj iii drustveni status s protestnim odbijanjem hrane. pusenja i uopce preobilnosti stetnih uzivanja.. suta cesto bradavicama i izraslinama. bilo u dopunskim dodacima. Trebalo hi osigurati dovoljne kolicine vitarnina A. Preporueuju se ljekoviti cajevi. u obliku salate.'~. Najbolji izvor kalcija osigurava mlijeko. vocu i povrcu. 147 e . E bilo u hrani. bilo z g oslabljenih funkcija organa resorpcije. s problemom eliminacije. Starost eesto prati secerna bolest. Cesto unos ugljikohidrata zamjenjuje i ihranu bjelancevina. i I tu znacajnu ulogu ima pravilna i zd ~va ishrana bogata vitaminima i dodatcirna. Energetske potrebe treba smanjiti. 5tOse tice ostecenja orgaruzma. ispali zubi. Potrebe za vitaminima su narocito n glasene jer se smatra da je manjak vitamina u starijoj dobi posebno velik. uzirnajuci u obzir smetnje koje starost prate. Potistenost.

kakol fizicke tako emocionalne i mentalne imaju biokemijske uzroke i pozadinu. Dovoljno vode. Buduci da se svi organi jacaju svojo aktivnoscu. senilna i presenilna imaju zajedniCko obiljeZje. povrca i voca treba biti toliko koliko dopuStaju prilike. depresija. Novim oblicima zivljenja i rada tre :a naci sklad u samom sebi. kao i setnje najmanje 1!2 sata dnevno. a bogatstvo iskustva i informacija se sjedinjuju u plodnu i a tivnu sposobnost. koji su godinama unoseni u organizam. po! no odabrane. I Sjecanja na proslost i uspomene. Psiholosko starenje vezano je uz promjene mozga i gubitak intelektualnih sposobnosti uzrokovanih ateroskierozom i oslabljenom prokrvljenoscu mozga. ako ne od mladosti.starosti. a mozda i pokrenuti reverzibilne procese i tako produziti zivljenje uz bolest. Fizieka slabost moze biti pre' id aktivnosti. bolje Ijekovitog caja. Kljuc zadovoljstva i smirenja je bilo kakav aktivan zivot koji moze mentalne funkcij razvijati umjesto slabiti. hranu bogatu vitaminima i mineral ima.ISKRE ZIVOTA I 6UVARI ZDRAVUJA·· . unat?c po~~oja~ja sposo~nosti za rad. nez I dovoljstvo. bjelancevine zastupljene mlijekom i kravljim sirom. nastavljajuci put koji predstoji. Mollo bi se govoriti 0 kronicnoj vitaminskoj insuficijenciji u starosti. Oobrovoljski). Razmak izrnedu obroka treba biti ujednacen. a energetska vrijed- Aktivni i umni rad nikako ne smij prestati. nezainteresiranost. i I U mnogim zemljama. 160 g jabuka. slo odnih radikala i toksina. 5-6 obroka. a moze se poceti u svakoj dobi. ubrzanja ateroskieroze i drugih stetnih posljedica. "Docekati duboku i aktivnu starost predstavlja vjestinu kojoj se treba uciti. Potrebno je unositi bioloski vrijedne tvari.5-1 I mlijeka.VITAMINt . I Prisutnost kancerogenih agensa. Staracke tegobe: nesanica. 149 148 . Obavezno treba unositi 0. u zdravoj i pravilnoj ishrani. Treba nastojati izbjegavati jednolicnu hranu. ! I Bolesti starackog propadanja. kako fizicke tako i psihick . koji odrs ava optimizam i vjeru u samog sebe. a korisnost i ukl"uCivanje u aktivnosti daju osjecaj sigurnosti i samopouzdanja tako da ni starija osof ne postane pas ivan predmet brige drugoga. no treba postaviti nove granice s novim zanimanjima. AteroskJeroza je gotovo kod svake starije osobe uznapredovala do odredenog stupnja. a vee i kod ~ osnivaju se studije za trece zivotno doba as. S! kobi s vanjskim svijetom ne bi trebali poticati gubljenje sigurnosti i sarnopouzdanja. Taj proces ocituje se u propadanju fonda znanja. ' Drustveno starenje vezano je cest uz lisavanje rada. Onevno najmanje 10 minuta gimnastike. nost obroka priblizno ista. pomanjkanje sarnopouzdanja I JOS mnogo toga kao sve bolesti razlikuju se od covjeka do Covjeka. ucinise svoje. a ono barem od zrelih dana zivota" (Or. umirovljenjem prisilno ?a~et?~~e gran ice . a uzrokovana je degenerativnim bolestima mozga. sto je jako vazno. gubitak pamcenja i informacija s promjenama u karakteru i ponasanju. ali on ipak u necem postoji. 1 jaje svaki drugi dan. uz vlastito samopostovanj . pa je cilj zaustaviti je.. treba potaknuti sve zivotne snage organizma. a opterecenje s osjecajem snage i aktivnosti posebno je vazno u starijim danimaj Kruha za odrzavanje tjelesne tezine. kao i porernecaju prosudivanju. Istrazivanja pokazuju kod nekih starijih osoba napredak u nekirn podruejima koje su izabrali nakon umirovljenja. razdrazljlvost. radi snizavanja kolesterola koji je u toj dobi cest problem. jer i mozak treba gimnastiku a rad je pravi lijek protiv starenja. I . On kaze eliksira nema. s ujednacenirn ritmom obroka 5-6 tako da i organi probave odrzavaju stalnu aktivnost. Za ucenje nikad nije kasno jer prak~ cki svatko od nas zadrzava sposobnost ucenja citav zivot. p~~lacenje u sebe. a u glavnom obroku treba biti obavezna juha. Presenilna demencija moze poceti vee u 40 godini. pa I e potrebno izvrsiti korekcije i dopune vitamina u ishrani. uzrokuje depresije I pSI~~~kesmetnje_s ~brzavanjem Srrenja. a najU ce su izazvane neodgovarajucom ishranom s nedostatkom vitamina i minerala. Malo masti i kruha. Dobro je i smanjivanje svkodnevne kalorijske vrijednosti. secera nista. Obje demencije. mogu biti potvrda samog sebe i uz bogatstvo iskustva koristeni za svl~ avanje novih situacija i novih teskoca starije dobi. iii Cak i bez nje. razlicitih znanstvenih podrucja. sto je jako vazno u starosti. bilo zbog porernecaja metaboIizrna.ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA VITA~/NI . 30- 90 g mesa iii zamjenu za meso kravlji sir. bilo zbog nedostatks u ishrani. s dost ' uspjeha i vecim brojem studenata. zbog nagomilavanja masnog tkiva i povecanja tjelesne tezine.

ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA Dopunski vitaminski dodaci mogu zna 'no pomoci ublazavanju tegoba. jesti raznovrsne i umjerene kolicine s dosta voca i povrca 8. Ovo je vazno napomenuti jer u starosti nj hoy nedostatak moze upucivati na krivo postavljene dijagnoze demencije i senilno . vitamina E koji sprecava bolesti i stresove 3.6-8 grama iii vise vitamina C .VlTAMINI . osloboden patnji koje nose bolesti.ti koje bi bile brzo uklonjene nadoknadorn nedostatka ovih vitamina. Svrha ovih pravila i poruke je kvalitetan i zdrav zivot. i PRAVILA ZA BOLJE ZDRAVLJE I DUZI ZIVOT PO PAULINGU! v Stariti uz vitamine vise je go mudro!!! Svakodnevno treba uzimati 1. provoditi fizicku aktivnost u skladu s mogucnostima. a "zdrav zivot je sretan zivot". vitamina A 5. 2 litre dnevno 10. Od~ovomi su za mnoge psihicke probleme. tableta vitamina B-kompleks 4. 400-1600 IJ. usdprujuCi starenje. narocito vitarnini antioksidansi A.nijedan dan ne propustiti!! 2. Vitamini B skupine. ne pusiti 11. mineralnu tabletu 6.25.JRAVLJA I i VITAMINI .000 U. smanjiti iii isldjuciti potrosnju secera 7.ISKRE ZIVOTA I GUVARI Zf. cuvati se debljine 9. piti dosta vode. 150 151 . ako nedostaju. C i E koji su ne'amjenjivi i nenadokandivi u ozivliavanju i regeneraciji svih funkcija organizma.

a svaki udisaj obnavljanje je krvotoka. a najeeseepogrcsno . vena i plucnih mjehurica. nos a zrak cisti. od srca. spavanja dnevno. "" ~e . koji nisu bezazleni. Iskustvo govori da se srcani bolesnici brze oporavljaju njem vecih kolicina cistog kisika. novih i starih saddaja. Trcanje. S~avanje ni~e pod utjecajem.i je tako najpreporucljiviji odlazak na spavanje barem jedan sat prije ponoci. sarno plucno. Duboko disanje veceg kapaciteta.ISKRE ZIVOTA I 6UVARI ZORAVLJA . Pravilno i zdravo disanje postize sesustavnim \jczbama.. poboljsavjuci cirkulaciju krvi svih organa. to prakticira vee u najranijoj dobi u skoli. Bolja opskrbljenost srca krvlju i kisikom utjece na bolju prokrvljenost tkiva.Od "" spavanj~ te . To je vnjerne opq avljanja I osnazivanja organizma za novi dan.spavanja. aktiviraju srce i krvotok. opskrbljivanje organizma dovoljnom koliCinom kisika. Ziv". ~~tras~jeg um~ra i n~sP~sobnt~ za rad. setnje i jednostavno i ucinkovito "preskakivanje konopca".RE: . a srce i njegov rad zavise od pravilnog disanja. Ijama. 153 .uklanja stetne ucinke slobodnih radikala. za stjecanje novih snaga. dok naprotiv kratko disanje. regnutosti. gimnastika. potrebnije je i vise spavanja. Djelujuci kao antioksidans. zajedno s vitaminom C i: . a odatle u arterije i tkiva. cesto uzrok nesanice. uvjetujuci zdraviji i funkcionalniji rad organizma. Pri udisaju kisik ulazi u plucne mjehurice (alveole) i krv. a to ovisi i 0 okolnostii rna zivl}en~a. bez dijafragme. Rem spavanje (Rapid Eyes Moveme t) je vrijeme odlaganja i sredivanja macija. sporije i rnirnije. organizmu potreban kao lijek za oporavak poslije rada i na:. 1 na svjezem zraku i udisa- . dok je kasnl odlazak nezdrava i losa navika.Covjekov'. centra svih zbivanja u tijelu.ca do mozga. jc Zivot". s vecim i manjim kapcitetom. Dobro disanje uvjetovano je zdrav'm plucima i bronhijima za 8tO je presudan vitamin A koji obnavlja epitelno tkivo I stiti sluzokozu disnih organa. a mnogima je komora s kisikom spasiJa zivot. . pa Cesto i uzimanja Iijekova. 152 Postupci koji pospjesuju bolji san i kdJi otklanjaju "nesanicu" brojni su.takoder je vazan eli: ment i faktor zdravlja.: Odraslim Ijudima potrebno je 6-8 sa~.a. uz bolju prokrvljenost disnih organa.na~o~~jeg ra~a bi'. p i. Glaser kaZe. uz pornoc dijafragme opskrbljuje organizam i cijeli krvotok vecorn kolicinom kisika. Fizicka kondicija i aktivnost pridonose boljoj opskrbi krvlju i kisikom. Dr. probave. vlaZi i zagrijava.J. v~!je ~ego pod stal~im ritmom ravnoteze I izmjene tog ntma. do granica izdrzljivosti organizma. od topIih kupelji. pa asocira na rad kompjutera koji pohranjuje macije. udisanjem Mir:nl ~IO . iii psihiekog. Diserno plucima. teku. Nikada nije kasno poceti prakticira:i sve ono sto slufi ocuvanju zdravlja! San i spavanje . obogacujuci organizam kisikom. Za vrijeme spavanja odmaraju se Sl" organi jer rade sa smanjenom aktivnoscu. pa je disanje ustima nezdravo zbog VITAMINI . setnji prije s~avanja. s malo i nedovoljno kisika. a suZavanjem prsnog kosa i dizanjem osita pri izdisaju."Disanjc organa i Rano lijeganje s ramm ustajanjern 0rzava Spavanje je odmor i predah za sva z~va bical . Nije svejedno kada spavanje pocinje. pa se u mnogim zern- Rad srca ovisi 0 protoku krvi kroz srcani misie. a dubokim povecava se dotok u srce i optok krvi u Citavom organizmu.evnjeme na~kn~~lvanJa ut~ose~e ~na?e org~IZm. sirenjem prsnog kosa i spustanjern osita (dijafragme) pri udisaju. iako ima ljudi kOJI redovito rrjalo spavaju. u kome rnetabolicki procesi rrurruje. Unutrasnjost necistog zraka. P~slije.ISKRE ZIVOTA I CUVARI ZDRAVLJA Za zdrav i dug Zivot vazno je disanje. dobar san zdravlje i snagu!!! Ljudi razlieito disu. a protok je povezan izravno s disanjem. inforinfor- Zijcvanjc je uzrokovano pomanjkanjem krvi u mozgu. pa i odIhora.o fizickog.. pod utjecajern rnoz a I izmjene odmora I budnosti.I VITAMINI . Pri izdisanju pluca ispustaju ugljiCni dioksid (C02) koji dolazi u pluca putem krvnih zila dovodnica. Ijekovitog bilja.

Mikroklima stana s porernecenim elektricitetom u zraku.NEISTINIT A 1E iISPRIKA! jer kad se hoce.VlTAMINI . pozeljna ni zdrava sredina zivljenja. smanjuje kolicinu bakterija i virusa. migrene. vati od bilo kojeg Iijeka i koji nisu toksicni. slabe prehrane i siromastva". uz pojacanu vlaznost stropa. a to je odmor potreban zajosnazenje tijela. Puno sunca redovito ciSCenje i zracenje s obogacivanjern kisika put je do zdravIja! Krevet treba zadovljavati najvise zahtjeve higijene. topao kako bi zadovoljio potrebe zdrad . umor. mora se i treba naci vrernena. bilo viskom pozitivnih Pronadi vremena za sebe i svoje bliznle! "Budi Coljek!" (PhiII Bosmann) Uz navedene uvjete i elemente zdravlji ne bi trebalo mimoici i ne reci nekoliko rijeci 0 stanovanju.o)e 1 osigurati I J. I . ukljucujuci i veliki je i nuzan zdravi zivot. pospjeSuje apsorpciju kisika. . cime se postize i talozenje Iebdecih Cestica prasine.. U stanovirna s centra mm gnjanjem va2jp. vunenih deka do tvrdih prirodnih podloga.. jer ubija kIice svih bolesti. uzrok su fizickih i psihickih smetnji i problema. nemaju pogodne i za zivot zdrave uvjete a najCeSCe su slabo osvijetJjeni suncanorn svjetloscu sto je veliki nedostatak uvjeta u kojima treba zivjeti i stanovati. I PosJijepodnevno spavanje predah je 0 ~anizma vrlo koristan za opterecene zivce u dnevnoj trci i ne bi ga trebalo zanemaritier se radi 0 fiziekorn i psihickom opustanju sto veoma koristi. Stan mora biti prozracan. . VITAMINI ISKRE INOTAIGUVARI ZDRAVLJA Za b~lji san preporucljiva tabletekalcija.. nego negativnih..ISKRE iivot« I 6UVARI pRAVLJA je salica t :plOg mIijeka sa zlicom meda uz dodatak . provjetravati zbog obogacivanja kisikom. U atmosferi gradova i gradskih stanova vise je pozitivnih iona kao uzroka smetnji. trka. . oct ciste posteljine prirodnih vlakana. koji ce bolje i brze djel. porernecaj krvotoka i alergije. 154 l prehlade.. reume. Stanovi u potkrovlju. s dosta svjetla isunca a treba ga redovito. ciji nedostatak izaziva nervoze. "I· t" govarajucu v aznos . a time i dobroj pripre i za dobar san i spavanje mogu pridonijeti vitamini B-skupinc. izgubljene t '. lebdecirn cesticama razlicitog porijekIa. uzroenika bolesti. 10 Veoma vlazn] stanovi uzrok su bolest vlazno. dima od pusenja i ostalog. tuberkuloze jer je sve . Otkloni iz svog zivota "smrtonosni" Prestani s ubitacnim tempom! U tisini su radosti zivota. pratioci vlage. neurovegetativnog sustava s poboljsanjem psihicke i fizicke kondicije.. Prvenstveno treba biti suh i primjereno I iii manjkom negativnih iona kao i oneciscenja unutraSnje atmosfere stana.canjem! " n :mam vremena! Pretrpanost stana ukrasima. bilo zbogljetnih pregrijavanja iii zimskih hladenja. i "Nernam vremena" . a koji ne ometaju proces metabolizma i cirkulaciju krvotoka. jer jednos- Smirenju zivaca. podloga je zadrzavanju prasine i bakterija. 1. Ionizator otldanja neugodne rnirise. 155 'i otreban najveci dio svog Zivota. : Kuce i stanovi od cigle zdraviji su od betona i umjetnih materijala tavno disu i omogucuju kvalitetnije uvjete stanovanja. pa cesto takvi stanovi nisu ni uz ciscenje. PIijesan i gIjivice. vog ziVljenja. paRobcrt Koch srnatra da je "tuberkuloza bolest loseg stana. nezasitnost svih vrsta isci Ijuju organizam. Razum i volja trebaju i ovdje odigrati . potrebnog organizmu. najzdravijih za lezanje.ulogu ocuvanja zdravlja! Jumjava. Stan. konfuzije i "nernanja vrernena" za sebe i odmor. uzrok su bolesti i oslabljenog organizma. poboljsavajuci rad srca i krvotoka. Sunce je najbolje dezinfekcijsko sredstvo. a vlaga oduzima topJinu tijelu. umanjuju i radni ueinak s pojavom nervoze. mjesto gdje provodimo i boravim dio vremena koji tu boravimo spavajuci. Povecavanjem relativne vlage u zraku iIi koristenjem ionizatora bit ce vise negativnih iona.

najeeso je i najprostranjeniji zagadivac svih mjesta i prostora u kojima zivimo. procistace zraka WC-a kao i DDT. E. pa je potrebno vlafili zrak do higijenskog minimuma 35%. Voda i cvijece.Ne razgraduje se visokim temperaturama. tepihe. Sprejeve protiv insekata. Njihovo neprekidno hlapljenje kronicno truje i ostecuje organizam jer sadrze arsen (As).PCB . Tako ukljucujuci unos vitaminskih :odataka u ishranu. Industrija ga proizvodi godisnje 500 stotina milijardi kg. pomazuci jetri p{ neutralizaciji stetnih tvari. prirodne smole.ISKRE ZIVOTA I tUVARI ZDRAVLJA Podrazaji reakcijama. J . niti lijecenja nijedne bolesti gdje je prisutan naftalin". povecavajuci kolicine sto moze imati problema vezanih uz bolesti. a i kao prevencija mnogih bolesti. a istodobno je zdrav. izvanredan je procistad zraka. Vitamini antioksidansi A. teski otrov. I • Narocito su radijatori uzroci lebdece prasine s jakim isusivanjem zraka. narocito disnih organa. bez ~iSkusije je u . P~isut~o~t p~B-a. dobro je zamijeniti sredstvima koja sadrze etericna ulja biljaka. putem ostecenja DNA . klima uredaja. mpgh bi donekle biti zastita. pa tako odbaceni aparati zagaduju okolis na stetu zdravlja. Tvari koje u stanu ne bi trebalo drzati. Poliklorbifenil . SluZikao tekuce mazivo za kondenzatore i transformatore frizidera. mijenjajuci 40rmalnu funkciju hormona. Pokucstvo. osobito vitarnina antioksidansa uklanjamo rizike stetnosi koji ' rate vrijeme i nacin zivljenja. pridonosi i zdravlju svojim bogatim vitaminsko-etericnim sadrzajem. putem ishrane. proizvodnja zabranjena. Neplodnost 156 rnuskaraca moze biti uzrokovana njegovom prisutnoscu u tijelu. osim cistoci zraka. a moze izazvati ozbiljne porernecaje zdravlja Calc i u veoma malim koliCinama. nagomilavajuci se u •asnom tkivu. Njihova hlapljivost.11 i r 1: VlTAMINI .genetskog materijala.: "Nema zdravlja. jer imaju ulogu detoksikacije PCB-a.ISKRE ZIVOTA I tUVARI ZDRAVLJA pada broj spermatozoida. iako je 1979. naljepnice.e~raju. nego i na fetus i dojenee. lebdecih cestica prasine cesti su iritansi disnih organa s alergijskim VITAMINI . pa i pod preporucljivo je osvjeiavati octenom otopinom. tapete. a koje tciiste nasrtljivo namece i prodaje kao sredstva uklanjanja neugodnih mirisa i insekata. radi zgusnjavanja i uklanjanja prasine. C. televizora. Dim tamjana. lavande. omogucuju dobru klimu.Iije~st~tna i ne tOl. se ni male kolicine. ukras stana. Breuss. PCB djeluje na nacin sto sprecava iobu stanica. jer 157 ··0:::: . niti kiselinama. djelujuCi kod prehlade i alergija Ijekovito. mente i slicno. Ne djeluje samo na odrasle. tvrdi dr. Folije za pakiranje. . metodom naSih baka. predmeti su koji nas prate u svakodnevnom okruZenju a organizam jestaino izlozen i malim kolicinu PCB-a koji se akumuliraju u njemu. prvenstvenonaftatin. oblog daske za peglanje. pa neka se nadu u stanu. pa ih treba potpuno odbaciti.

i Fizidko i mental no stanje dobra zdravlj vitamina. dok je za ocuvanje dobrog zdravlja potrebna :eca kolicina tzv. srednjeg razdoblja zivota. Informiranost javnosti 0 vitaminu C. Taj je nedostatak pracen simptomima razlicitih bolesti. narocito vitamina C i E. Vitamin C rnoze unistiti neke bakterije. dokazana djelotvornost vitamina C koji je ukljucen u sve biokemijske procese ljudskog organizma. moze se osigurati optimalnim kolicinama . (Pauling) . izazivajuci razlicite bolesti. 10 mg se izluci mokracorn i stiti od infekcije urogenitalni sustav. ukljucujuci i E-koli. Premanobelovcu Paulingu i suradnici [avitamiu C je najvazniji zato sto je njegov koristan ucinak nakon povecanog uzimanja veci od ostalih vitamina iako su i oni potrebni i vazni. ~ ne sarno odsutnost bolesti i fizicke slabosti. produzujuci na taj nacin r i vise. bez obzira na vjeru.VITAMINI .je moguce nadoknadivanjem nedostatka vitamina. pa je uzimanje vecih kolicina jedna od najvaznijih metoda ortomolekularne medicine (Pauling). narocito 0 kolicinskoj upotrebi. jer je kod svih bolesti dokazan njegov veci iii manji nedostatak. vrhunca oblje kvalitetnijeg zivljenja za 25-30 godina . Minimalne kolicine. kao i smanjiti jacinu bolesti. a pretpostavlja se da proizvodi i jednu kiselinu u urinu koja sprecava razmnazanje bakterija. a dovesti organizam u najbolje moguce zdravstveno stanje jedino. a poneka~ i vracanje izgubljenog zdravlja. a i nedostatak vitamina najcesCi je i najveci. Narocito je. oslabljenog imuniteta. i konacno opakog raka. porucene dnevne doze (POD). Kako su vitamini prirodni sastojci tijela. bez obzira na vrstu bolesti. optimalna kolicina. a imperativ drustva i vremena zivljenja. zapravo ne vrijedi niti za jednu. poboljsanje. Obicno se misii kako Jijek za kojeg se tvrdi da lijeci vise bolesti.vITAMIN1. a to su upravo p . Ako zdravlje prihvatimo kao definiciju zdravlja iz Ustava Svjetske zdravstvene organizacije. sudjeluju prakticki u svim biokemijskim procesima organizma. mentalnog i. narocito kod starijih osoba. s vitaminom C je drugacije jer on pomaze kod svih bolesti. no. To je stoga sto svatko od nas ima razlicite potrebe. Smatra se kako 90% stanovnistva pati od nedostatka vitamina C. kolicine su za sprecavanje karakteristicne bolesti bog nedostatka odredenih vitamina. jakih ant oksidansa. da je to stanje potpunog fiz·~kog.ISKRE ZIVOTA I 6UVARI lORAVLJA . posebno antioksidansi. I neiskoristeni vitamini korisni su na putu eliminacije. jedino je optimalna kolicina ona koja pridonosi dobrom zdravlju i zastiti od bolesti. kao i svim mehanizmima zastite tijela. mda ga u tom smislu treba I osigurati . vitamini su odgovorni i ucinkoviti za ocuvanje zdravlja i njegovo. Uz odredena pravila ponasanja. Zastita raste porastom kolicine. koju za sada odredujemo iskustvom do tolerantne granice koju mogu podnijeti crijeva. (Pauling) Cilj terapije vitaminima je da u tkiva organizma budu uvijek dovoljno zasicena vitaminima. 159 I na kraju zakljuclmo knjigu s poruom da je potrebno uzimati vece kolici~e vitamin a. Vitamini se unose i izlueuju. Izlucuje se za 2-3 sata. iznimno bitnih u zastiti zdravlja i cuvanju od bolesti . kriva iii nedorecena. prijeko potrebni za zivot. Njegov nedostatak remeti ravnotezu biokemijskih procesa i zbivanja u organizmu. djelujuCi izravno i baktericidno. koji je vee premortalni sindrom. sto je posebno vazno u doba rasJa radnog ucinka.. pa i politicko uvjerenje. jer njegov nedostatak nije sarno bolest skorbut. pa svi rezultati i istrazivanja upucuju na upotrebu vitamina C upovecanim kolicinama. Latentni nedosta- c 158 . Kao ortomolekularna tvar nenadoknadivo je potreban za zivot i zdravlje organizma. dovodeci bolest pod kontrolu i do stanja podnosljivosti. ekonomski i socijal] i polozaj. najcesee infekcije mokracnih organa. ali je vazno sto se dogada i u meduvremenu. a nedostatak izaziva poremecaj bilo lokalne naravi bilo organizma u cijelosti. od bolesti srca i krvnih zila. socijalno~ d~bra.zrelosti. rasu. ako je unosenje vitamina bilo pravovremeno ikJlicinski dovoljno.ISKRE ZIVOTA I 6UVARI ZORAVLJA tak vitamina C faktor je rizika bolesti. pa je vazno odrzati konstantnu optirnalnu zasicenost. Od 100 mg C vitamina dnevno. Svaki molekularni poremecaj u uskoj je vezi s nekim od prijeko potrebnih sastojaka.. Sa socijalnog stajallsta to je pravo na najveci moguci zdravstveni standard. nego za dobro zdravlje treba osigurati daleko vece optimalne kolicine. neodgovarajuca je. Dugotrajna i visegodisnja istraZivanja rezultiraju dokazima 0 tome kako povecano uzimanje vitamina moze poboljsati zdravstveno stanje. a prakticno je potpuna s 10-40 g na dan.

kaze dr. Dnevne kolicine treba postupno povecavati i smanjivati. tako da ne ugroze kvalitetu Zivljenja.. A i E pruzaju dobru zastitu od svih bolesti.e da su vri~eme.U?~nosi ~raz~icitost. Sma! ~a s.. od srcanih i plucnih do bolova kicmenih prsljenova kao i oslab [enog imuniteta. jeftin i (Pauling). a bez z :'. posljedica je nedostatka vitamina i minerala. Deficit vitamina ima uvijek za posljedicu bolest. tericidno i antivirusno. II . apsorbiraju.uzro~nika virusa uz poml:' vitamina C. I Razlic. trombocitopenije.ISKRE ilVOTA I GUVARI IDRAVLJA i Skupa proizvodnja interfcrona. gripe.odnosno velike kollclne. krvarenja. i Nedostatak vitamina C uzrokuje defe i. 1970. s osjecanjern vece snage za taj dio zivotnog doba.ogatim svakodnevnim zalihama vitamin a v C. . Potrebno je pronaci vlastiti rezim. ali se organizam i brzo oporavlja uz dodatak i unosenje 160 odgovarajuce kolicine vitam ina. a upravo u njoj je obradio odnos vitamina C i bolest raka. 25000 11. pa bi se to moglo pnmijerun I na vitamine koje ne ljudi trebaju vise. Procesu oporavljanja.. terferon. a dr:ugi ne.Passmore. djelujuci kumulativno.anje vitamina C kao bakteriostatsko. tromboze. mega doze koje su potrebne za dobro funkcioniranje imunoloskog sustava. . stjecanjem navike za kvalitetniji zivot! "Bolje je uzeti previse. a to su upravo vitamini C i E uveclm kollcinama tzv. godinu za godinom bez ikakve opasnosti i toksicnosti.I I VITAMINI . Znao je bolesne od raka koji su uzimali 50 gram a vitamina C dnevno i dobro se osjecali a umrli su kad im je vitamin C bio uskracen. stvara se u organizmu u do~olJnoJ kolicini. te je potrebna zastita vitaminima dopunskim dodacima jer ne postoji niti jedna namimica koja ima dovoljno vitamina za ishranu. dopustajuci uzrocnicima da se rnnoze i uzrokuju bolest.ito. a i starenje je usporenije.aranje interferona davanjem vecih kolicina vitamina C. Nobelova nagrada Paulingu za knjigu''Vitamin C i rak". ! bak- I Svi faktori rizika povecavaju potrebu f' a vitaminom C. ne prekidajuci s uzimanjem niti jedan dan. Struktumi integritet tkiva i organa zavisi od vitamina C. lijecenja i zastite organizma treba pruziti pornoc. ego i Iijekova. koji jaca imunitet s b~o~ranj~v~ . ~i~burg..ISKRE ilVOTA I GUVARI IDRAVLJA Najcesce lijecimo simptome bolesti koji su sarno putokaz bolesti. pa se potrebe zbrajaju i povecavaju..kaze Pauling.. I vlastita dugogodisnja iskustva (20 godina) uvjerila su me kako povecane kolicine vitamina C. taminom C. jer kolagen ima veliku . bolest je uvijek na pomolu! Vitamin C je uvijek prava pornocl i I D~:. pa bi lijecenju trebalo pristupiti uklanjanem uzroka bolesti i nedostataka istih. . Sk?tska . prehlade. kao i djelovanja i potrebe uzimanja "vecih kolicina" vitamina. pa kaze da njegov nedostatak stvara vee stete na vise mjesta u organizmu. sef klinickih epidemioloskih istrazivanja. vrlo uspjesno potice s !. Postupci poboljSanja zdravlja i produzenja zivota moraju biti prihvatJjivi i podnosljivi. . ako ga vttamin C moze proizvesti u organizmu kao vlastiti. Cameron porucuje: Uzimajte Vir vitamin a C i proizvodite v. Ito omogucuju optimalne i r80 I doze (PaUling). stite. da ih se more trajno primjenjivati dan za danom. pa je vazno djelovati da se odrfi i poboljsa. .dokaz je rezultata njegovog istrazivackog rada. g. da bi se organizam zastitlo i odupro bolesti. .ogu kod svih bolesti. I Dr. rane. A nedostaci su najCcice vitaminski. Maryland. VITAMIH/ . koje svatko sam najbolje pozna. 800 11 vitamina E. a to znaei slabo tkivo. zastitu organizma od bolesti. pa I dv~~truko vise.. Edelman. dokazuje djelol". svaka 3 sata (podijeljeno u doze). molekula kolagena. nego premalo. sto bi moglo imati ozbiljne implikacije (Pauling). agen! a imunoloskog sustava. Stecena imunoloska disfunkcija. Pauling. Naviku uzimanja vitamina treba steci ustrajnoscu i odgovornoscu za vlastito zdravlje. a: r~licito~t zivotnih procesa. a neki manje. On je uzimao 18 g vitamina C dnevno. .. i novae za proizvodnju interferona u laboratoriju uzaludno utrc sem. I ! = I svoj vlastiti in- ! Irvine Stone 1972. Postoji uzrocna veza izmedu dobrog zdravlja i uzimanja dodatnog vitamina C u optimalnim kolicinama.t1?i da jedini vitamin C ima ulogu u svakoj funkciji orgaruzma I svim procesirna budu' I da povezuje stanice u strukturi kolagena. neki ih dobro. Air za dobro zdravlje potrebna Je ko1stantna maksimalna zasleenost tijela vi. Istrazivaci Cornel univerziteta su us~rnovili da nedostatak vitamina C ometa sposobnost ne sarno metabolizma . I zato je jako vazno da stanice budu zasicene . reumatoidnog artitisa i ostalih. vitamina Ai dodatnu tabletu minerala.sto znaci da nedostatak dovoljnih kolicina vitamina slabi imunolosku obranu.~t lj. a to su upravo vitamini (Pauling).

Dr. a prava i najveca pojnoc su vitamini. Kako suvremena ishrana oskudijeva antioksidansima potrebno je dodatno unosenje i to svakodnevno i u odgovarajucim kolicinama koje su vece od preporucenih. u dimenziji djelova [a. Ii . zastita dijabeticne retinopanje I staracke pothranjenosti. mladenacko doba. ima ogranicen vijek trajanja zivota. ada i sama terapija. uz mogucnost ko: tro\e. narocito vitamin C i E. pa mu treba pornoci. E u odnosu na !jetska Kako koncentracija vitamina pada kod svih bolesti radi potrosnje vitaminske zalihe u suprostavljanju i obrani ad bolestipotrebno je uzimati vece dodatne kolidne. Brojni rezultati istraZivanja svjetskih zn~nstvenika najuglednijih instituta morali bi pokazati pravi put djelotvomosti vita ~ina u vecirn kollcinama koje bi trebalo prihvatiti. Najveca i najjaca podrska su upravo vitamini. . zrelost i starost. Shute i Taube).. a koje je danas revolucionarno preokrenuto. Ii poimanja i stajalista su poprilicno Zastita ociju od katarakte. .~eee kolicine od pr~po~eent . Meta lose ishrane je mozak. Zato je potrebno tu borbu podrzati. antio163 I Vitamin E snazan je terapijski agens s !elikim ucinkorn zastite od bolesti. u kome tijelo sarno vodi jaku borbu protiv bolesti. pa i onih najtezih.. a to je jedino rnoguce uz vitamine antioksidanse. traze vece kolicine ovog vitamina. ali je istinito. svaki organ I. Nase kolicinevitamlna zastarjele.. pa do terapijskog djelovanja. pokusan je lijeciti velikim dozama vitamina C (i do 200 g) na dan.. za svoj mnogostrani ucinak treba daleko . stresovima i zagadenjima svih vrsta. Vitaminima djelovati protiv kriminala i delikvencije zvuci nevjerojatno. Svaka stanica. Prof. Trovanja teskim metalima. Tako su stanice zadrzavali mladirna i zdravima. djetinjstvo. da bi se odrzao maksimum zasicenosti i zastita. pubertet. Losa ishrana i nedostatak vitamina utjecu i na mentalno zdravlje. dodaci. koje bi 1:. posebno antioksidansa. i njihovo zagadenje takoder pridonose kriminalnom ponasanju. Nenadoknadiv je kod gr¥ :va nogu. Doba svih uzrasta. gotovo od kolijeve do groba.. Sposobnost organizma za samoizlje ¥ ! nje veca je od Covjekove sposobnosti samounistenja. pa je i tu vazna zastitna vitaminska kolicina. Packe i Smith su dodavanjem vitamina E kulturi stanica produzili zivot stanice 25 puta. a ima specificno djelovanje na cirkulaciju perifer] ih kapilara. snjeg vremena. narocito olovom. a njeno dijeljenje na oko 120 puta.. C.ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZORAVLJA Literatura 0 vitaminima navodi uCinko' itost jedino velikih doza i nema razloga izostajati od prokusanih istrazivanja i rezultata zadrzavanjern zastarjelih i zaostalih gledista. s rizicnim uvjetima zivljenja. E i B skupine korigira se ravnoteza i pomaze detoksikacija i u tom podrucju organizma. 162 . ne. kao i razbijanju. ( I' Zastarjelost kolicine (POD) preporuee'ih dnevnih doza prije 50 godina. Stan ice se mogu dijeliti i urnnozavati oko 50 puta. nego su i dopuna terapiji u lijecenju bolesti.ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZbRAVLJA VITAMINI . i Kod preboljelog infarkta udar bi bio s 'rijeeen da je vitamin E uziman preventivno (Dr. Jedna molekula antioksidansa unistava sarno jedan slobodni radikal. Bitan je u sprecav ':ju stvaranja ugrusaka. Ronald Glaser. . Kultura Ijudskih stanica koje su sastavni dio svih tkiva i organa i temelj orgnizma. ' Vitamini antioksidansi E i C nisu samo ] itamini dopune nedostatka ishrani. ile djelotvorne. inaktivirajuci i slobodne radikale koji im nanose stetu. pa je njihov dodatak odgovarajucih kolicina imperativ za dobro zdravlje. pokriva stajalista djelotvornosti vitamina E ond. narocito vitamini aktioksidansi koji su detoksicirajuci i zastitni mehanizmi Ijudskog organizma. a vitaminsko-rnineralni hrane i zraka. pa cesto izmjena ishrane i nadoknada vitaminskih nedostataka rjesava probleme. odnosno 1600 lJ oboljelima od angme pektoris smanjuje njihovu potrebu za nitro Iicerinom. nakon cega dolazi do promjena i njihove smrti. Gubitak stanica iz bilo kojeg razloga zavrsava starenjem a djelovanje vitamina E i C zasticuje stan ice svojirn ucinkomanrloksidansa.isustav programiran je za ozdravljenje. koja dovodi stanje bolesti do podnosijivosti. a to su sarno megadoze od 400-1600 11. a dodavanjem vitamina A. Rezultat je uspjesno smanjenje broja sekundarnih infekcija i njihovih simptoma. narocito na mikrocirkulaciju sake i stopala. americki znanstvenik tvrdi da zivimo u doba imunologije. I AIDS. I antioksidativno djelovanje najjaceg int inziteta vitamina Ene mogu pokriti male kolicine koje smo jos uvijek zadrzali u nas \ j dopuni. . te jacanju imuniteta s povecanjem antitijel~i. ¥ . sindrom stecene potpune deficijencije imunog sustava. Shute naglasava kako 400 lJ Vltanun~ E. vape za obranom i zastitom. Dr.VITAMINI . Poboljsava cjelokupnu cirkulaciju. no.

23. Zagreb. Vjerski zanos. Hauptfeld. Boljai. depresije. . 19~ 9. Szerbaeev. bedoksina. Ste renje. Starnbolic. L. 1984. npr. Za: reb: Znanje. Zagreb Skolska knjiga. Minarik. Altemativna medicina: Brian Jug! s . 1949. 8. ishrana.VITAMINI . Hawkin iz SAD. produkta alkohola i nikotina. 17. Kneipov prirucnik 0 zdra] om fivotu. V. ~'. Filipovic. Kersovani 18. U adolescenciji. 1949.R. Ljubljana: Kr] a-Sandoz. Abadzic. Osnovi farmakologije. Medicinska iologija. Filipovic. 1978. a djelovanje vitamina C je pojacano ako se uzimaju i ostali antioksidansi.ISKRE ZIVOTA I GUVARI lDRAVLJA LITERATURA 1. Zagreb: medicinska knjiga. 20. 1972. Zagreb: Globus. te uopce. Skolska kojiga Pauling je proucavao vitaminsko-mineralne nedostatke i u podrucju psihijatrije.. 1: 89. Zagreb 1986. Ljubljana: Zalozba Drava-Celovac. kod starijih osoba. uz molitvu. 28. NISRO 30. povoljno utjecu na zdravlje. 19~8. Bisio.p88. Nova knjiga 14. Zagreb-Beograd: Medicinska knjig~ 1978. Lek Uubljana. Simpozij 0 hipotenziji. Zagreb: Nakladni zavod Hrvatske. 12. Zagreb: Farmaceutski fakultet. zaboravIjivost vezani su uz nedostatak vitamina B skupine. Karas . Peela i zdravlje.DoSao je do zanimljivih rezultata utjecuci na poboljsanje stanja kod mnogih bolesti. Puno razloga. u knjizi "Ortomolekulama psihijatrija" opisuje lijecenje alkoholizma velikim dozama vitamin a C i B skupine. B. Simpozij 0 kalciju. Kersovani. Arthur C. Anatomija i fiziologij~ za farmaceute. ne propustimo jos jedan preduvjet isto tako vazan 1 presudan za koji ucenjakAlexis Carrel u svorn djelu "Covjek nepoznanica" kaze: "Jedini neophodan preduvjet da dode do ozdravljenja jestMOLITVA". Rak. Stankovic. Navodi podatke 0 djelovanju velikih doza vitamina C u suzbijanju toksicnih ucinaka acetaldehida. Graficki zavod 31. naklada 32. L Svijet kemije. Opatija. Gruber. Zagre : Epoha. N. Shelton. M. ljubav prema Bogu i nada u Boga. Skolska knjiga 29. 11. le~kemija.i droga. 7. 1.Gasparac . Growing old. Nolit 16. Mindel.972. Ljubljana. Karlovac. P. te vitamina C. Pinter: I rganska kemija. 26. Kucni lijecnik-dijagnos icar. Med. Superior nutrition. greb: Znanje. poslije niza izlaganja 0 vitaminima i njihovoj preporuci ~a zdrav zivot i zastitu od bolesti. Opatija 19. Secerna bolest. Zato zapocnimo i zavrsimo dan stirn cudesnim eliksirom za zdravlje i zivot! fi: Ii 164 165 . Medena apoteka. Zf. Ta neobjasnjiva veza psihickih.. E. Beograd: Avala. . V.. kako kod zdravih osoba. Guyton. L Znate Ii sto jedete. 1988. tako i bolesnih. Lj i M.ISKRE ZIVOTA I tUVARI lDRAVLJA ksidansi. govori u prilog uzimanju velikih doza vitamina. 1985. Medicinska mikrobi 'Iogija. 1960. mijenjajuCi i ponasanje. Kastenbaum. Vratimo se prirod' 1972. Za reb: Medicinska knjiga..' arazdin 1986. tijelo detoksiciraju. Dr. D. 10. Vegetarijanska ' hinja.i 1948. 1982. Zagreb: Globus. Beograd 1988. Sar~evo: Nolit. Covjek i bolesti. I VITAMINI . I napokon. N. 15. 5. 1976. 1971. Vitaminska biblija. W. West. pa ih je potrebno kolicinski staviti na pravo mjesto i ukljuciti u stajalista svjetskih poimanja. Borci protiv smrtqZ31greb: Nakladni zavod. Kako zivjeti dulje i b :Ije. 24. i greb 1971. Kod depresije je uocio nisku razinu vitamina niacina. Abadzic. R. Breu~s. te navodi kako je 400 od 507 osoba ispitanika ostalo trijezno dvije i vise godina. . Kaiser. 25. Karlson i Mildner: Biokemija. Bozanstvena medic na. Vugrinovic.~ovi l~ad. Bolesti krvnih zlla.Modema biologija stanice. Messegue. 1987. Vnuk. Moj herbar zdravlja.T. P. kod sizofrenije i razlicitih psihoza. Berns . 1945. Zagreb 4. Pauling. P. Zagreb 1967. L. osnovavsi tako"ortornolekularnu psihijatriju". 21. Messegue. Paul de Kruif. PSiha. a i uspjeha u lijecenju vitaminima. 1991. 3. :1 27. 1986. 13. M. duhovnih i organskih pojava ispreplice se u nama s cudesnlm utjecajem na nase osobnosti. 1988. Zagreb. S : ajevo. B: ograd: Nolit. te nedostatak osnovne amino-kiseline triptofana lancano vezane uz serotonin i njegove prijenose podraiaja. Od staroslavenskog vra~tva do suvremenog Iijeka. Ljubljana: Lek. KuIier. 22. veliki nedostatak vitamina C. 6. 1988. rezultata istrazivanja. Zagreb: Alfa. razdrazljivost. 1970. Mentalni bolesnici imaju potrebe za vitam inom C i tisucu puta vece od preporucene dnevne doze. Airola: Gladovanje uz sokove. 87. 2.

1 . a f e k t i v n i rezultate sada vee 60-godisnji istrazivanja l iz tijela preko mokrace. . 1981.bolest s 'dasnjice. koja je granica prema njenom okolisu. Vogel A. Narodni lijecnik.VITAMINI . citoplazmu i membranu stanice. Milkovic . Autoriteti dosta ignoriraju • Na stranici 39. . Najbolji izvor folacina i z a m. sto je vazno ako se mrsavi. kalcija i fosfata u obliku hidroksilapatita. Istrazivaci Harwarda dokazuju cia je vitamin K potreban i za zdrave kosti jer protein kosti vezuje kalcij uz djelovanje vitamina K u "osteokalcin" ito vezivanje presudno je za zdrave kosti. . Bierman .. S. Zivot bez bol Zagreb: August Cesarec. Ljubesic .. Lenne R. dijelove • Na stranici 25.. 35. sto je upozorenje • Na stranfti 50.. Razna godista i brojevi casopi I a Farmaceutski glasnik 49. tvari ko]e se izlucuju • Na stranici 62. i . Zagreb. 1987. jezgru.?" g 0 liz a m. . Kohlechner M.rk 1985. Kalcij se resorbira u crijevu i prelazi '" k~V 0. Lj] bljana: Mladinska knjiga. aut po rem e c a j i. Kostur s priblizno oko 1 kg kalcija relativno je stabilan rezervoar (prof. 56. bitno utjecu na cvrstocu rnisica covjecjeg tijela.07 do 0.. 54. • Na stranici 75. MANDIe) • Na stranici 84 . Dzamanji Zemun. Principles of geriatre Medicine . Tepavac S. recenica pravilno glasi: Stolicom se izlucuje 0. Srekais .. Zagreb: Popuiama biblioteka. recenica pravilno gIasi: Bjelancevine ribe optimalnog sastava esencijalnih aminokiselina svojim gradivnim elernentima iznimno bogatim proteinima. 1982.. Zagreb. N. Razna godista i brojevi casopi a Zdravlje 48. D. Razna godista i brojevi casopi ~ Farmakoterapija i medicina a 53. • Na stranici 14. • Na stranici 37. .New Y . e p i I e psi j a. Depresija .. kao nestabilnog rezervoara kaIcija.. Zagreb.. 1952.ISKRE ZlVOTA I CUVA I ZDRAVLJA IS.IPrincipi gerijatrijskog lijecenja) 47.Sustavna normali acija tjelesne tezine : Dietphar. fakultet ! 34. Iz krvi. Serman. Med. Razna godista i brojevi casopi a Saopcenja 51. Andres.. • Na stranici 74 . Obavijena je stanicnom membranom.P R A V K E • Na stranici 9. D. Citoplazma je prozeta rnrezorn kanalica koji povezuju stanice.. 55. je svjeze voce.9 g kaJcija.0. recenica pravilno gIasi: Cit 0 p l a z m a je tekuca masa koja okruzuje jezgru. Izojesu uzroeouanc brzinotn izlaslza izdanja) 166 . i luci sc svakodnevno znojem 0. 33. • Na stranici 67. po dr. M 0 n.. izbacivanje nepotrebnih i stetnih tvari. 1986. .: Gardos.3 g...5 g. Lijecenje gladova jem. Proteinski matriks kosti. R. 1994 36. Razna godista i brojevi casopi a Spectrum 50... najvazniia k arb Sastavni je dio pep 0 a n hid r a z a . • Na stranici 51.Med kod zdrav I ibolesnog covjeka.4 do 0. Razna godista i brojevi casopi I a Lijecnicki vjesnik 52. tid a z a (Izoinfauamo se citatelfima sto je doslo do gresaha.Mol kulama biologija stanice. 1969.

Zagreb. Nova Yes 62 Uredio: Uros Kovacevic Tisak: GIP A. tjelesno sumeca tableta Doppoelherz kiselinom. direktor Lektura i korektura: Vlasta Antolic. Zagreb vaznlh vitamin' u~ivita l'~UlJlU1U svakodnevno treba za dusevno . Zagreb.VITAMINI . B 1. Domacinoviceva 7 Za izdavaca: Tamara Kovacevic-Corle. Design: Robert Mekinic Naslovna stranica Nedjeljko Sevic Graficka obrada: NERO design. potrebu odraslog covleka za pantotenskom Jedanput do dvaput dnevno tre vode (200 ml) i popiti.ISKRE ZIVOTA I tUVARI ZDRAVLJA Zasto "Doppelherz" multtvttamlnske kombinaciju Izdavac: ARK-PRESS. Sumece i 168 mogu uzimati i dijabeticari. . prof.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful