ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA

LABORATORIJSKE VJEŽBE

PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE ELEKTROTEHNIČKE INSTALACIJE

MARKO VUKOBRATOVIĆ

Osijek, 2010.

ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA

Laboratorijske vježbe

ELEKTRIČNE INSTALACIJE: Električne instalacije su skup međusobno spojene niskonaponske električne opreme u promatranom prostoru ili prostoriji, predviđena za ispunjavanje određene namjene. Izvode se u stambenim objektima, poslovnim prostorima, industriji, poljoprivrednim dobrima, gradilištima i ostalim građevinskim objektima. Svaka instalacija mora biti izvedena da ne predstavlja za živa bića nikakvu opasnost, a ni opasnost od požara. Zato je potrebno da se instalacijski materijal izrađuje prema određenim propisima i da se instalacije izvode onako kako to zahtjevaju propisi. Tako će opasnost od električne struje biti smanjena na minimalnu mjeru, postrojenje će imati dulji životni vijek, a održavanje minimalno. Postoje sljedeće vrste instalacija:  elektroenergetske  gromobranske  telekomunikacijske  signalne

Elektroenegetske instalacije se izvode kako bi se osiguralo napajanje potrošača električnom energijom. Gromobranska instalacija se postavlja u cilju zaštite ljudi i objekata od štetnog djelovanja atmosferskog električnog pražnjenja. Telekomunikacijske instalacije omogućavaju prijenos podataka. Postoje sljedeće vrste telekomunikacijskih instalacija: telefonske instalacije, instalacije interfona, instalacije zajedničkih radio i TV sustava, instalacije interne televizije, instalacije razglasa, instalacije mrežnog sustava. U signalne instalacije spadaju: instalacije električnog zvona, instalacije protupožarnog sustava, instalacije protuprovalnog sustava.

Elektroenergetske i gromobranske instalacije spadaju u grupu instalacija jake struje dok se telekomunikacijske i signalne instalacije ubrajaju u instalacije slabe struje. Za poslove projektiranja potrebno je poznavati zakonske norme i cjelokupnu zakonsku regulativu koja se tiče elektrotehničkih pravila i propisa.

1

eksploatatorske karakteristike. manji troškovi. Jednako tako potrebno je poštovati sljedeće: Tehnički uvjet – dokument koji određuje karakteristike nekog proizvoda ili usluge kao što su: nivo kvalitete. stvaranje podloge za projektiranje i razvijanje projekcije buduće tehničke realizacije. PROJEKTI: Projektiranje je izrada idejnog i glavnog projekta potrebnog za izdavnje načelne i građevne dozvole. Ako u projektiranju sudjeluje više projektanata. Standard – tehnički uvjet pripremljen u suradnji svih zainteresiranih (proizvođača i potrošača) Tehničke preporuke – zahtjevi koji nisu obavezni Znakovi kvalitete i sigurnost Tipizacija – izbor iz standarda (interni standard poduzeća – imaju veću pogonsku spremnost. aktivnosti na projektiranju električnih instalacija i elektrotehničke dokumentacije mogu se podijeliti u tri faze:  preliminarni ili istražno-pripremni dijelovi  projektiranje. 2 . sigurnost itd. izbor optimalnih tehničkih rješenja instalacije. kao i ključnu fazu u okviru koje se izvode svi potrebni električki proračuni. odgovoran je da projekti koje izrađuje zadovoljavaju uvjete iz zakona o gradnji i posebnih zakona te drugih propisa. ("Zakon o gradnji.ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA Laboratorijske vježbe Elektrotehnička regulativa je skup pisanih pravila koji se izdaju u obliku propisa ili standarda. razmještaj potrošača unutar instalacije. investitor je dužan imenovati glavnog projektanta. podijeliti trošila prema funkcionalnošću i ostalim karakteristikama). veličine pri normalnom i iznimnom pogonu. održavanje) PROJEKTIRANJE. Projektant je osoba ovlaštena za projektiranje sukladno posebnom zakonu i propisima donesenim na temelju zakona. posebno kabela i zaštite. organizaciju tehničke dokumentacije i sortiranje dijelova projekta. Generalno. Obrada projektne dokumentacije predstavlja manje-više rutinski proces elaboriranja projektnog rješenja. Projektna faza podrazumjeva detaljniju razradu izbora opreme. izradba izvedbenog projekta za potrebe gradnje te projekta za uklanjanje građevine. Njihova primjena je obavezna za izvođenje instalacija i treba je se pridržavati. Glavni projektant odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata. uređaja i opreme  obrada projektne dokumentacije i izrada podloga za organizaciju građenja Preliminrani i istražno-pripremni dijelovi podrazumjevaju definiranje svih bitnijih parametara nove aplikacije (strujna opteretivost.’’) Projekt je pisani rad kojim se određuju svi potrebni podaci za izvedbu i održavanje.

pregledne nacrte ormara  Upute za montažu i rukovanje . specifikaciju opreme. blok-sheme. zaštite okoliša. A1 ili A0. napomene 3. tehnički opis.ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA Laboratorijske vježbe Nekoliko je vrsta projekta:  ldejni projekt .skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno funkcionalna i tehnička rješenja građevine smještaj u prostoru  Tender . srednjih i pomoćnih linija je ovisna o formatu nacrta. Dokumentacija izvedenog stanja se pohranjuje i kod Izvođača. ovisno o potrebi. tehničke proračune.Na temelju obrade tendera projektant vrši specifikaciju opreme. pregledni nacrti.Dokumentacija glavnog projekta i dokumentacija za izvođenje. priključni plan. te izrađuje stijedeće dijelove ponude  Ponuda – bitna razlika između tendera i ponude je sadržaj troškovnika. protupožarne zaštite i osiguranja kvalitete)  Dokumentacija za izvođenje (Izvedbeni projekt) sadrži strujne sheme.5-5 mm Debljina glavnih. Dokumentacija izvedenog stanja se u skladu s ugovorom isporučuje Investitoru u prikladno formatu (paprnatom obliku i/ili digitalnom obliku npr. nacrte kabelskih trasa. gdje montažu izvodi netko drugi ili gdje se uvodi nova oprema i tehnologija) izvoditelj je dužan izraditi i predati detaljne upute za montažu i upotrebu ugovorenog električnog postrojenja  Dokumentacija izvedenog stanja .  Glavni projekt – sadrži opće dokumente..U nekim ugovorima (npr. Veličina oznaka (slova i brojaka) je ovisna o formatu nacrta (npr. s unesenim korekcijama izvršenim u tijeku proizvodnje i izgradnje. za format A1 i A0 vrijedi:  naslov crteža 5-7 mm  broj crteža 7 mm  tekstovi. A2. jednopolne sheme... dispozicije. A3. CD). nacrte (situacija. 3 .) elaborate (zaštite na radu. Nacrti se izdaju u fomatima A4. FORMAT ELEKTROTEHNIČKE DOKUMENTACIJE: Tekst se piše na papiru formata A4 (210 x 297mm). kabelsku listu.

ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA Laboratorijske vježbe Cilj i zadatak projekta:  tehnički:   izvedba održavanje ekonomski: troškovi regulativni: elektroenergetska suglasnost urbanistička suglasnost Projekt se sastoji od:  Uvoda (podaci o investitoru i projektantu)  Projektnog zadatka  Regulativnog djela  Tehničkog opisa  Proračuna  Troškovnika  Specifikacije materijala Proračun sadržava:  Određivanje snage trošila  Određivanje vršnog opterećenja pojedinih dijelova elektrotehničke instalacije i cijele elektrotehničke instalacije  Određivanje tipa presjeka voda  Proračun otpora uzemljenja. izbor tipa i presjeka voda potrebnog za zaštitu od previsokog napona dodira i prenapona 4 .

Sve elemente. operacija i vremena. postrojenja. a raspoređeni su tako da se lako i jednostavno može slijediti strujni krug.  Nadomjesna shema – je vrlo pojednostavljen prikaz strujnog kruga ili njegova dijela.ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA Laboratorijske vježbe Projektna dokumentacija sadrži između ostalog:  Sheme – prikazuju način na koji se razni dijelovi mreže. za potrebe analize i proračuna  Priključni plan unutrašnjih spojeva – je prikaz svih spojeva unutar jednog aparata ili sklopa.. vodiči slične funkcije. Prikazuje također podjelu postrojenja prema funkcionalnoj ili prostornoj osnovi. 5 . vodiči istog fizičkog smještaja i slično. Pomoću simbola daje prikaz najvažnijih dijelova postrojenja ili jednog dijela postrojenja s funkcionalnim međuvezama.. skicama ili konstrukcijskim nacrtima.  Dijagrami – prikazuju odnose između raznih operacija. Jednopolno se također mogu prikazati vodiči fišefaznih sustava. grupe aparata ili aparati međusobno povezani i u kakvom su funkcionalnom međusobnom odnosu. uređaje i dijelove sheme prikazujemo simbolima .  Višepolne (tropolne) sheme – svaki se vodič prikazuje posebnom crtom. paralelni vodiči. Uz pomoć simbola prikazuje sve električne i ostale veze s drugim dijelovima postrojenja. Mora biti tako prikazana da ne zahtjeva dodatni tekst za objašnjenje. a svaki element jednim simbolom Sheme možemo podijeliti i prema načinu prikazivanja simbola (skupne. SHEME: Sheme djelimo prema namjeni:  Pregledna shema – je pojednostavljen prikaz postrojenja radi jednsotavnijeg razumjevanja djelovanja.  Strujna shema – je iscrpan prikaz djelovanja postrojenja ili dijela postrojenja sa svim pojedinostima.  Priključni plan rednih stezaljki – je prikaz rednih stezaljki električnog uređaja ili sklopa i na njih priključnih unutrašnjih i vanjskih spojeva Prema načinu prikazivanja vodiča razlikujemo:  Jednopolne sheme – u kojima se dva ili više vodiča nadomjeste jednom crtom. stanje raznih elemenata. poluskupne i razvijene) gdje je potrebno izdvojiti razvijeni prikaz u kojem se simboli raznih elementa istog aparata ili uređaja prikazuju razdvojeno.  Tablice – nadomješta ili dopunjuje shemu ili dijagram.  Priključni plan vanjskih spojeva – je prikaz svih spojeva između raznih sklopova ili dijelova postrojenja.

ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA Laboratorijske vježbe CAD I CAE PROGRAMSKA PODRŠKA PROJEKTIRANJU Primjena računala u projektiranju elektrotehničkih instalacija ima relativno dugu tradiciju i danas već postoje brojni visokointegrirani CAD (Computer Aided Design) sustavi za sve ranije navedene djelatnosti. FreeCAD te manje poznati Python. Među njima najznačajniji su dakako AutoCAD (čak i inačica Electrical 2008). Neki od poznatijih su ePlan. Slika 2 . Caddy te E3 Series. engl. Macro) po svim elektrotehničkim normama stvara elektrotehničku dokumentaciju.CAE okruženje 6 . Slika 1 .CAD okruženje U posljednje vrijeme sve se više u domeni elektro projektiranja koriste CAE (Computer Aided Engeenering) programi. Glavna prednost ovih programa u odnosu na CAD programska rješenja jest u tome što korisnika projektanta oslobađaju dizajnerskog dijela i grafičke obrade dokumentacije i koji u tom slučaju pomoću gotovih simbola (makroa.

ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA Laboratorijske vježbe GRAFIČKI SIMBOLI: 7 .

oznake svih elemenata moraju biti jasno naznačene u samom postrojenju kraj elementa.ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA Laboratorijske vježbe OZNAČAVANJE ELEMENATA ELEKTRIČNIH POSTROJENJA Sve komponente.vrsta. sklopovi ili dijelovi postrojenja predstavkljeni jednim simbolom nazivaju se elementi. građevinskog objekta ili pogona. broj i funkcija grupa 4 : priključnica 8 . Jednako tome. tehničkim opisima i sl. Prema IEC – 750/1983 normi oznaka se dijeli u četiri grupe: – – – – grupa 1 = postrojenje ili dio postrojenja grupa 2 + mjesto ugradnje grupa 3 . Oznake elemenata moraju biti jedinstvene i jednoznačne u cijeloj projektoj dokumentaciji jednog postrojenja. kao i u svim popisima opreme. uputama.

ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA Laboratorijske vježbe 9 .

Sva trošila istog strujnog kruga imaju isti broj i istu oznaku. Preporučeno je numerički označavati redom prvo strujne krugove rasvjete. u nacrtu rasporeda trošila kod glavnog projekta potrebno je ucrtati trase kabela elektrotehničke instalacije. Nacrt uzemljenja je obavezni dio svakog idejnog projekta. bez obzira na njihov prostorni raspored u nacrtu. Tijekom planiranja i projektiranja elektrotehničke instalacije ovlašteni Projektant dužan je voditi računa o svim pravilima struke i tehničkim zahtjevima za planiranje. U njima se definira razvod i zaštita elektrotehničke instalacije. koji će se i obraditi kroz ovaj kolegij. Jednako tako. Time se dobila sljednost shema na jednopolnom prikazu instalacije. 10 . kao i predviđene tipove utičnica za pokretna trošila te projektiranu snagu rasvjetnih tijela. projektiranje i izvođenje elektrotehničke instalacije. idejnog i glavnog. a njegova izvedba i kvaliteta objekt je analize većine vještaka ovlaštenih za tehnički pregled. isplanirati načine priključenja trošila te optimizirati broj razvodnih kutija i količinu kabela. bez obzira koliko trošilo bilo u njemu. Sve pojedinosti elektrotehničke instalacije dane su u Tehničkom opisu koji je sastavni dio svakog projekta. vlažne prostore i prostore gdje postoji opasnost od prskanja vodom dijelova elektrotehničke instalcije potrebno je osigurati FID sklopkom. Tehnički opis glavnog projekta bitno je detaljniji o tehničkog opisa idejnog projekta. u nacrtu jednopolnih shema Projektant je dužan definirati presjek i tip kabela s kojim se izvodi instalacija. po strujnim krugovima. a posljednje numerirati strujne krugove pokretnih trošila.ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA Laboratorijske vježbe PRIMJER PROJEKTNOG ZADATKA: Projektant elektrotehničkog djela projekta radi elektrotehničku instalaciju na podlogama prethodno usaglašenim arhitektonskim i građeviskim dijelom projekta. Jedan strujni krug ima jedan broj. potrebno je na tloris građevinske podloge ucrtati predviđen raspored trošila. Jednako tako. Trošila se označavaju od broja 1 (jedan) redom. Pri tome treba sa nacrta ukloniti sve građevinske oznake i pomoćne linije kako bi se jasno i jednoznačno mogao razumjeti nacrt. Shodno tome. zatim vlažne prostore. Jednopolne sheme sastavni su dio svakog idejnog projekta. Za idejni projekt. Kvalitetno izvedeno uzemljenje u kombinaciji sa kvaliteno projektiranom zaštitom strujnih krugova jedina je sigurnost za ljudske živote ukoliko dođe do kvara u instalaciji.

ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA Laboratorijske vježbe RASPORED TROŠILA: 11 .

ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA Laboratorijske vježbe JEDNOPOLNE SHEME: 12 .

ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA Laboratorijske vježbe 13 .

ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA Laboratorijske vježbe 14 .

ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA Laboratorijske vježbe NACRT UZEMLJENJA: 15 .

KPMO mora biti atestiran i izrađen od izolacijskog materijala otpornog na udarce ili od vodljivog materijala koji ispunjava uvjete klase II zaštite od električnog udara. 230V. RIZ. GRO i RO moraju biti atestirani i izrađeni od izolacijskog materijala otpornog na udarce ili vodljivog materijala koji ispunjava uvjete klase II zaštite od električnog udara.04 od 4. zaštitnu cijev Ø 40 mm krovnom konstrukcijom i kroz zid do kućnog priključnog mjernog ormarića (KPMO).7m od gazišta. ISKRA).. savitljivu izolacionu. prosinca 1998. broj N. KPMO s tipskom bravicom HEP-a i prozorčićem za očitanje brojila treba ugraditi u zid na fasadi a prozorčić za očitavanje treba biti približno na visini 1. razreda točnosti 2. Položaj KPMO dan u planu električne instalacije. a priključak imeđu GRO i razdjelnice kara (RO) izvesti kabelom PP00-Y 3x4 mm2. osigurače i uređaje diferencijalne zaštite prema jednopolnoj shemi.ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA Laboratorijske vježbe TEHNIČKI OPIS Za stambenu građevine čija se izgradnja predviđa za potrebe investitora. 10-60A. a sastoji se od prizemlja i kata potrebno je projektirati električnu instalaciju. Mjerni uređaj za mjerenje potrošnje električne energije instalirati prema granskoj normi Direkcije za distribuciju HEP-a d. Prema jednopolnoj shemi. Priključak između KPMO i glavne razdjelnice objekta (GRO) izvesti kabelom PP00-Y 3x6 mm2. izvodi se razvod i zaštita električne instalacije. TEP. 16 . U razdjelnice GRO i RO ugraditi jednopolni limitator propisan od HEP-a (20A). U KMPO ugraditi glavni osigurač sa osnovom D-III ili NH00 i rastalnim uloškom 36 A i mjernu garnituru (jednofazno brojilo radne energije.222. Kako je građevina nova i ne posjeduje NN priključak potrebno ga je projektirati prema granskim normama HEP-a.d. NAPAJANJE ELEKTRIČNOM ENERGIJOM Unutrašnji priključak izvesti kabelom SKS 4x16 mm2 sa postojećeg drvenog spupa do kuke na krovištu novoizgrađenog objekta te ga neprekinuto položiti kroz rebrastu. Izvođenje priključka i spajanje u KPMO u isključivoj je nadležnosti distributera električne energije.

Na svim metalnim dijelovima instalacije potrebno je izvesti izjednačenje potencijala. Izvodi se instalacijskim vodovima PP00-Y i PP/R-Y položenim podžbukno ili nadžbukno. U prostorijama s kadom i tušem instalaciju izvesti prema posebnim tehničkim uvjetima za ovakve prostorije. Zaštita vodova od preopterećenja i kratkog spoja predviđena je primjenom osigurača odgovarajuće vrijednosti. Instalaciju izvesti materijalima koji su u skladu s važećim tehničkim propisima za ovakav prostor i namjenu. Vodovi i osigurači odabrani su tako da struja kroz vod bude manja od nazivne struje osigurača. Zaštita od indirektnog dodira dijelova pod naponom u TN-C-S sustavu raspodjele predviđena je automatskim isklapanjem napajanja. a nju na zaštitni PE vod. 17 . Efikasnost zaštite treba nakon izvođenja instalacije provjeriti mjerenjem. utičnica i uzemljenja. vodova i opreme u granicama nazivnih vrijednosti i odgovarajuće namjene. pribora. Zaštita od električnog udara osigurava se primjenom odgovarajućih tehničkih zaštitnih mjera: zaštitne mjere od direktnog dodira zaštitne mjere od indirektnog dodira. a ova od trajno dopuštene struje u vodu uz to da pad napona bude manji od propisom dozvoljenog. Dodatna mjera zaštite u ovakvim prostorijama je primjena uređaja diferencijalne strujne zaštite i dodatnog izjednačenja potencijala.ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA Laboratorijske vježbe ELEKRIČNA INSTALACIJA I INSTALACIJA UZEMLJENJA TE MJERE ZAŠTITE Električna instalacija građevine sastoji se od električne instalacije rasvjete. Zaštita od direktnog dodira dijelova pod naponom ostvaruje se uporabom materijala. Vodove izjednačenja potencijala spojiti na sabirnicu u kutiji za izjednačenje potencijala.

Pri izvođenju treba primjenjivati program osiguranja i kontrole kvalitete ugrađenog materijala i opreme te svih radova. propise.struja djelovanja zaštitnog uređaja Uo . Nakon izvođenja električne instalacije potrebno je izmjeriti impedanciju petlje kvara svakog potrošača i ona mora biti manja od danih vrijednosti: Nazivna struja osigurača (A) Ino = 6A Ino = 10A Ino = 16A Ino = 35A Struja djelovanja osigurača (A) Ia = 42A Ia = 71A Ia = 130A Ia = 265A Impedancija petlje kvara (W) Zs = 5.8 W Kod izvedbe električne instalacije potrebno je poštivati odgovarajuće zakone.nazivni fazni napon Dozvoljeno vrijeme isključenja za napon 220V je 0. 18 . Tijekom radova poduzimati mjere za zaštitu okoliša a nakon završetka radova ukloniti sav otpad.1 W Zs = 1.2 W Zs = 3.4 sekunde.impedancija petlje kvara Ia .8 W Zs = 0.ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA Laboratorijske vježbe Zaštita od indirektnog dodira dijelova pod naponom djelotvorna je ako je zadovoljeno: Zs x Ia < Uo gdje je: Zs . Radove može izvoditi samo stručna osoba uz primjenu pravila zaštite na radu te korištenje zaštitnog pribora i opreme. standarde i pravila struke.

Nije potrebno da svaka metalna cijev ima svoj vod za izjednačenje potencijala. Kada se na nju izvedu sve potrebne veze. Svaki priključni vodič na sabirnici za izjednačenje potencijala. te povezati metalne mase.cijevi centralnog grijanja . Spoj sabirnica na izjednačenju potencijala i temeljnog uzemljivača treba izvesti pomoću FeZn trake 25 x 4 mm. 19 . tada se zatvori poklopcem.ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA Laboratorijske vježbe IZJEDNAČENJE POTENCIJALA Unutar zgrade izvesti izjednačenje potencijala s posebnom pažnjom. Boja izolacije (PV) vodiča za izjednačenje potencijala je žuto-zelena. a jedan zajednički vodič tada predstavlja vod za izjednačenje potencijala. mora biti označen. na sabirnicu za izjednačenje potencijala treba spojiti: . Izjednačenje potencijala izvesti polaganjem vodova P/F 16 mm2..uzemljivač kućne telefonske centrale Sabirnica za izjednačenje potencijala izrađuje se od bakra. da se jasno zna koji dio instalacije u zgradi štiti. radi zaštite svih spojnih mjesta od dodira i mehaničke povrede. a vodom P/F 16 mm2 povezati se na najbliži razdjelnik. Vod za izjednačenje potencijala izvodi se bez prekidanja. Sve spojeve na sabirnicu za izjednačenje potencijala treba izvesti vodičima P u izolacionoj cijevi. U cilju izjednačenja potencijala. Dozvoljeno je povezivanje više cijevi međusobno. Sabirnica za izjednačenje potencijala je centralno mjesto potencijalnih izjednačenja pojedinih sistema. U sanitarnim čvorovima izjednačenje potencijala izvesti preko kutije za izjednačenje potencijala vodovima P/F 6 mm2.

Instalaciju izvesti u skladu sa važećim tehničkim propisima i zahtjevima HT-a. na visini 1. Radno uzemljenje TK instalacije izvesti vodičem P/F-Y 1x10 mm2 u plastičnoj cijevi. od RTK 50 preko sabirnice za izjednačenje potencijala na temeljni uzemljivač.ukupna duljina uzemljivača .4 do svake kombinirane utičnice na visini 0. priključak na javnu TK mrežu treba izvesti u dogovoru sa lokalnim HT centrom.otpor rasprostiranja uzemljenja građevine .širina trake uzemljivača .specifični otpor tla (pretpostavljeni) .60 m. ln 𝑎𝑎∙ℎ 2𝑙𝑙 2 = 3. smještenu na vanjski zid zgrade. RTK 50 spojiti sa tavanskom kutijom plastičnom cijevi promjera 30 mm.88 Ω 20 . izvršiti koncentraciju kućne instalacije. U kutiju RTK 50. što znači da zadovoljava propis o veličini otpora uzemljenja. kabelima tipa TI44 2x2x0. PRORAČUN OTPORA INSTALACIJE UZEMLJENJA Otpor rasprostiranja trakastog uzemljenja cijele građevine dobije se iz izraza: 𝑅𝑅𝑟𝑟 = 𝜌𝜌 2𝑙𝑙 2 ln 2Π ∙ 𝑙𝑙 𝑎𝑎 ∙ ℎ 𝑅𝑅𝑟𝑟 ρ l a h .025 (m) 1 (m) U ovome slučaju uzemljivač se izvodi pocinčanom čeličnom trakom 25x4 mm položenom na dubinu 1 m u beton temelja. pa otpor rasprostiranja iznosi: 𝑅𝑅𝑟𝑟 = 2Π∙𝑙𝑙 𝜌𝜌 Iz prethodne računice vidljivo je da je otpor uzemljenja manji od 5 Ω.dubina polaganja uzemljivača = = = = 100 50 (Ω) (Ωm) (m) 0.ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA Laboratorijske vježbe TELEFONSKA INSTALACIJA Kako je građevina nova.3 m od gotovog poda. koju treba izvesti podžbukno u cijevima.

blagovaonice. Nazivnu rasvjetljenost treba povećati za 1 u uvjetima otežanih zadataka (boja. U prostorija gdje se trajno zadržavaju ljudi ne smije biti manje od 120 lx. stubišta Mali: glavni prolazi i glavni hodnici. Srednji 250lx: uredski rad bez velikih vidnih zahtjeva. biblioteke. skladišta ambalaže. mali detalji sa vrlo malim kontrastima Vrlo teški vidni zadaci. muzeji. čitaonice. garaže.ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA Laboratorijske vježbe RASVJETA ZATVORENIH PROSTORIJA: ZAHTJEVI ZA DOBRU RASVJETU: Dovoljna rasvjijetljenost E u luxima daje nazivnu rasvjetljenost koju treba održati kao srednju vrijednost u prostoriji. garderobe. veliki detalji sa srednje jakim kontrastima Teški vidni zadaci. mali detalji sa malim kontrastima Teški vidni zadaci. prostorija bez prozota. orijentacija. Zahtjevi Vrlo mali Stupanj 1 E [lx] 60 Vidni zadaci Srednje prostorije. zbornice. kinodvorane. arhive. restorani. čekaonice. dnevni boravak. učionice. toalete. kuhinje.85m od poda. U tablici su dane nazivne rasvjetljenosti. prolazno zadržavanje Laki vidni zadaci. strojarnice. brzina rada. dnevne sobe 21 . vrlo mali detalji. veliki detalji s jakim kontrastima Normalni vidni zadaci. kuponice. blagajne. kontrast. stariji ljudi). hodnici. vrlo malo kontrasta Mali 2 120 Srednji 3 3a 250 500 Veliki 4 1000 Vrlo veliki 5 1500 Izvanredno veliki 6 2000 Pri tome se zahtjevi detaljnije definiraju: Vrlo mali: sporedne i podrumske prostorije. zahodi. Ona se odnosi na srednje stanje starenja prostorija i mjeri se 0. dvorane za sjednice. kotlovnice.

kontrola boja kod višebojnog tiska. ljekarne. Izvanredno veliki: izrada preciznih mjernih instrumenata. graviranje.8 η – korisnost. iznad ogledala i kreveta Veliki: tehničko crtanje. previjališta.7 . a kod pojačanih uvjeta treba faktor podići ma 1. ordinacije. a η=1. Uzima se da je 1.ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA Laboratorijske vježbe Srednji 500lx: laboratorijski rad. obrada stakla. komandne prostorije. dvorane za operacije i obdukcije. zlatarstvo Proračun električnog osvjetljenja vrši se prema formuli: Φ = 𝑘𝑘 ∙ 𝐸𝐸 ∙ 𝐴𝐴 𝜂𝜂 Gdje je: k – koeficijent za starenje i zaprašivanje. hotelske kuhinje. fina montaža. normalniji uredski rad (knjigovodstvo. kontrola robe. predstavlja gubitke od izvora do radne površine E – nazvina rasvjetljenost iz tablice A – površina prostorije Broj svejtiljki za potrebno osvjetljenje dobije se iz izraza 𝒏𝒏 = 𝝓𝝓 𝚽𝚽𝐬𝐬 Gdje je Φs osvjetljenje pojedine svjetiljke i dobije se iz kataloga proizvođača. 22 .25 kod normalnog starenja i zaprašivanja. Za potrebe seminarskog rada uzet će se u obzir faktor k=1. velike zajedničke uredske prostorije. obrada podataka). u stambenoj gradnji: mjesta za čitanje.5 ili 1. fini alatničarski radovi Vrlo veliki: montaža elektroničkih sklopova. radovi na strojevima.

16 i 25 A. Predviđeni su za sklapanja struja do nazivnih vrijednosti • Prema izvedbi unutrašnjih spojeva razlikujemo: • • • • • jednopolne dvopolne grupne (serijske) izmjenične križne 23 . Izrađuju se za maksimalne napone 500 V. automatske zaštitne sklopke koje se koriste kao zaštita od previsokog napona dodira (struja zaštitna sklopka (FI ili ZS sklopka). sklopni aparati mogu se podijeliti u dvije grupe: • Zaštitne sklopke tj. i nazivne struje 2.4.10.ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA Laboratorijske vježbe SKLOPNI APARATI NISKOG NAPONA: Generalno.6. naponska zaštitna sklopka) Instalacijski prekidači tj. sklopni uređaji za sklapanja u instalacijskim krugovima u domaćinstvima.

ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA Laboratorijske vježbe 24 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful