UNIVERZITET U SARAJEVU FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE

ELEMENTI SIGURNOSTI CESTOVNIH VOZILA SEMINARSKI RAD

Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila

Mentor: V.prof.dr. Osman Lindov Doc. dr. Suada Dacić

Student: Edin Bukalo

Sarajevo 2011.

Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila

Sadržaj

UVOD................................................................................................................................... 2 ELEMENTI KRETANJA VOZILA ................................................................................... 3 Sigurnosni razmak pri kretanju vozila u nizu ili koloni ......................................... 3 Sigurnost u saobraćaju prilikom izvoñenja radnje obilaženja i preticanja ........... 4
Obilaženje ..................................................................................................................... 5 Preticanje ...................................................................................................................... 7

Sigurnosna širina pri mimoilaženju vozila .............................................................12 ELEMENTI ZAUSTAVLJANJA VOZILA ......................................................................13 Tragovi i vrste tragova u procesu kočenja motornog vozila..................................13 Definisanje i odreñivanje puta na kojem se obavlja usporenje .............................15 Odreñivanje brzine kretanja motornog vozila na osnovu tragova kočenja klizanja vozila ..........................................................................................................19 Odreñivanje puta kočenja i zaustavnog puta motornog vozila .............................20 Ureñaji za mjerenje usporenja ...............................................................................21 MODERNI SISTEMI I TEHNOLOGIJE .........................................................................23 Zaključak ............................................................................................................................26

_________________________________________________________________________________1

preticanje. − ureñaji za mjerenje performansi kočenja (krive usporenja vozila. − put kočenja. zaustavljanja i usporavanja.Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila UVOD Sigurnost u saobraćaju prilikom izvoñenja radnje obilaženja. krive brzine i preñenog puta tokom procesa intenzivnog kočenja) _________________________________________________________________________________2 . − obilaženje. mimoilaženje. Elementi zaustavljanja vozila: − tragovi kočenja. klizanja i zanošenja. preticanja i kočenja vozila se definiše elementima kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila Elementi kretanja vozila: − sigurnosni razmak izmeñu vozila.

a od trenutka aktiviranja kočnice do zaustavljanja put Sk2. Dijagram puta u funkciji vremena ijagram Analizirajući dijagram slijedi: ako vozač prvog vozila uslijed bilo kojih razloga ili opasnosti na cesti naglo koči. stanja vozila (ureñaj za zaustavljanje. Vozač drugog vozila s vremenskim kašnjenjem t0 aktivira kočnicu u K2. gume i dr. dešavaju se "zadnji" sudari dvaju ili više vozila. Slika 1. naročito u gradskoj vožnji. te psihofizičkog stanja vozača. prikazuje dijagram puta u funkciji vremena za dva vozila koja se kreću u nizu jednakim brzinama . Na osnovu navedenog te na osnovu slike x.). Pri vožnji u nizu vozač mora imati potreban razmak kada se kreće iza drugog vozila. Do tog zila trenutka drugo vozilo preñe put V0t0. U takvim slučajevima.Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila ELEMENTI KRETANJA VOZILA Sigurnosni razmak pri kretanju vozila u nizu ili koloni U gustom prometu sve se češće vozi u nizu s različitim meñusobnim razmacima motornih vozila. da ga nebi udario u slučaju da njegov vozač naglo zaustavi vozilo. Sigurnosni razmak izmeñu vozila u nizu zavisi od brzine kretanja. tehničkog kretanja. vidljivosti i preglednosti. vozilo će od trenutka aktiviranja kočnice u K1 do zaustavljanja vozila preći Sk1. Slika 1. dobivamo izraz: _________________________________________________________________________________ ________________________________ _________________3 . uslijed kočenja jednog od njih.

sigurnosni razmak izmeñu zaustavljenih vozila (m). greške u tehnici vožnje. te greške u ocjeni prostorno ..usporenje pri ekstremnom kočenju prednjeg vozila (m/s2). dobijemo izraz : .0 – 1. b1 .vrijeme porasta usporenja kod putničkih automobila. t3 = 0.8 (s).8 (s) kod teretnih vozova kao i uobičajnog vremena reagovanja na usporenje koje iznosi od (0. itd. sigurnosni razmak je 30 m.brzina kretanja vozila (km/h). tj. preporučuje se još veći sigurnosni razmak izmeñu vozila.6 – 1.6 26 ⋅ b1 ⋅ b2 gdje je: Sr . Vozač ne smije preticati i obilaziti ako time (s obzirom na karakteristike ceste i postojeće okolnosti na cesti i u saobraćaju ili s obzirom na tehničke osobine vozila kojim upravlja) ugrožava druge učesnike u saobraćaju. 1 Navedeno vrijeme sastoji se od vremena uočavanja koje može imati vrijednosti od 0. Preporučuje se sigurnosni razmak nakon zaustavljanja od 2. Sr0 . t2 = 0. prosječno 0.sigurnosni razmak dvaju vozila (m). gdje se razvijaju veće brzine.05 (s) .5 ⋅ t 3 ) V0 ( b1 − b2 ) ⋅ V02 + + S ro 3. Stručno iskustvo pokazuje da su osnovni uzroci prometnih nezgoda pri preticanju i obilaženju : vozačevo nepoštivanje saobraćajnih propisa. V0 .8 – 1. Sigurnost u saobraćaju prilikom izvoñenja radnje obilaženja i preticanja Saobraćajne nezgode koje nastaju u toku obilaženja i preticanja karakterizirane su najtežim posljedicama.8 (s) .vrijeme uočavanja i reagovanja vozača koji se kreće drugi u koloni1. _________________________________________________________________________________4 .2 kod putničkih automobila do 3. ako vozač vozi brzinom od 60 km/h. pa tu radnju vozač smije obavljati samo ako time ne ometa normalno kretanje vozila koja dolaze iz suprotnog smjera i ako na cesti ima dovoljno prostora za sigurno obavljanje tih radnji.15 (s) .Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila Izraz za izračunavanje sigurnosnog razmaka dvaju vozila u početku promatranja: S r = ( t 1 + t 2 + 0.usporenje pri ekstremnom kočenju drugog (stražnjeg) vozila (m/s2).vremenske situacije na cesti.5 (m). Preticanje i obilaženje je nužda u saobraćaju.0).vrijeme kašnjenja aktiviranja kočionog mehanizma kod putničkih automobila. / Dobivamo da je sigurnosni razmak jednak (u metrima) polovici veličine brzine izražene u km/h. b2 . Na cestama izvan naselja. U praksi sudskih vještačenja svrhovito je uzeti Sr0 ≈ 0. Ako se pretpostavi da su usporenja jednaka. a pri brzini ok 80 km/h 40m. · Npr. t1 = 1.: .

U tome leži uzrok velikog broja nezgoda. Proces obilaženja vozila Put obilaženja. Pri izvoñenju preticanja ili obilaženja vrlo je važno pravilno ocijeniti situaciju na cesti i mogućnosti njene promjene u toku cijelog puta preticanja ili obilaženja. veće je ugrožavanje sigurnosti saobraćaja i manja propusna moć ceste i proizvodnost prometnih sredstava. Obilaženje Obilaženje je prolaženje vozilom pokraj zaustavljenog ili parkiranog vozila ili drugog objekta što se nalazi saobraćajnoj traci kojom se vozilo kreće.Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila Kako bi se smanjila vjerovatnoća da doñe do ove vrste saobraćajne nezgode. _________________________________________________________________________________5 . Vrijeme i put vozila koje pretiče ili obilazi značajno se je stoga što se tada vozilo nalazi na saobraćajnoj traci namijenjenoj kretanju vozila koja dolaze u susret. naročito na cestama sa dvosmjernim kretanjem vozila. L4 – sigurnosni razmak izmeñu vozila koje obilazi i nepokretnog objekta na kraju obilaženja (m). Slika 2. Što je veće vrijeme i put preticanja. Tok preticanja i obilaženja ne može se jedinstveno uočiti iz vozila u pokretu. odnosno proces (radnja) obilaženja se izračunava na osnovu sljedeće jednakosti: S ob = L1 + L2 + L3 + L4 (m) gdje je: L1 – dužina vozila koje obilazi (m). potreban je oprez pri vožnji u svim fazama preticanja. L2 – dužina vozila ili drugog nepokretnog objekta koje se obilazi (m). L3 – sigurnosni razmak izmeñu vozila koje obilazi i nepokretnog objekta u početku obilaženja (m).

Takoñer. tj. _________________________________________________________________________________ ________________________________ _________________6 . Šematski prikazan zajedno sa dijagramom puta i brzine u funkciji vremena puta Ako se iz suprotnog smjera kreće vozilo sa brzinom V3. V3 – brzina kretanja vozila koje dolazi u susret (m/s). onda je neophodno da put obilaženja. oni sigurnosni razmaci L3 i L4 su u ovisnosti od brzine kretanja vozila. U većini slučajeva za proračune sigurnosni razmak može se uze da je jednak (u metrima) polovini veličine brzine uzeti vozila. ili put preglednosti (vidljivosti) u početku obilaženja (m). stanju cestovnog zastora. pa oni mogu biti različiti. uslovima preglednosti i vidljivosti.5 ⋅ V1 (m) Vrijeme obilaženja se izračunava na osnovu sljedeće vrijednosti: t ob = Sob (s) V1 Slika 3. vrsti nepokretnog objekta itd. odnosno t ob ≤ Sr V1 + V3 (s) gdje je: Sr – razmak izmeñu vozila koje obilazi i vozila koje dolazi iz suprotnog smjera.Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila Sigurnosni razmak L3 i L4 pri obilaženju odabiru vozači. odnosno vrijeme obilaženja iznosi: S ob ≤ S r ⋅ V1 V1 + V3 (m) . da je: L3 = L4 = 0 . izražene u km/h.

Na osnovu toga. _________________________________________________________________________________7 . izračunava se na osnovu sljedećeg obrasca: S pr = V1 ⋅ ( L1 + L2 + L3 + L4 ) (m) V1 − V2 gdje je: L1 – dužina vozila koje pretiče (m). odnosno radnja koja se preduzima radi prolaženja vozilom pored vozila koje se sporije kreće. da bi se u cijelosti izvela radnja sigurnog obilaska. L2 – dužina vozila koje biva preticano (m). L3 – sigurnosni razmak izmeñu vozila koje pretiče i preticanog vozila u početku preticanja (m). Put preticanja počinje na sigurnosnoj udaljenosti izmeñu vozila u vožnji. L4 – sigurnosni razmak izmeñu vozila koje pretiče i preticanog vozila na kraju preticanja (m). iznosi: S ⋅ (V + V3 ) Sr ≥ ob 1 (m) ili Sr ≥ tob ⋅ (V1 + V3 ) (m) V1 Preticanje Preticanje je prolaženje pored drugog vozila koje se kreće u istom smjeru. a završava se kada se vozilo koje je izvršilo radnju preticanja nañe na sigurnosnom rastojanju ispred vozila koje je preticano. Preticanje uz konstantnu brzinu kretanja: Izračunavanje puta preticanja pri kretanju vozila koje pretiče i koje biva preticano. V1 – brzina kretanja vozila koje pretiče (m/s).Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila Razmak izmeñu vozila koje obilazi i kreće se brzinom V1 i vozila koja dolaze iz suprotnog smjera sa brzinom V3 potrebno je da u početku obilaženja. Proces preticanja može se izvršavati na više načina koji su vezani prvenstveno za brzinu i ubrzanje vozila koje vrši preticanje. prolaženje pored pretičućeg vozila i ponovnog vraćanja na prostor saobraćajne trake sa koje se poduzela radnja preticanja. konstantnom brzinom. preticanje predstavlja radnju od početka izmicanja u stranu i izlaska na lijevu saobraćajnu traku. V2 – brzina kretanja vozila koje biva preticano (m/s).

kao i rastojanje po povratku u prostor “svoje” saobraćajne trake uzima onoliko metara kolika je vrijednost brzine u datim trenucima izražena u (km/h)2: L3 = L4 = 0 . _________________________________________________________________________________ ________________________________ _________________8 .5 ⋅ V1 (m) Vrijeme preticanja uz konstantnu brzinu kretanja odreñuje se izrazom: t pr = S pr V1 (s) 2 Za vrijednost sigurnosnog odstojanja može se upotrijebiti i sljedeće vrijednosti: L 3 = 0 . Meñutim.5 (m) .01 ⋅ v 2 + 0 .75 ⋅ L3 (m).Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila Slika 4. najčešće se kao sigurnosni razmak pri poduzimanju preticanja. gdje je: v = v1 = v2 – brzina kretanja vozila u nizu. i zavise od vještine i sposobnosti vozača. Preticanje uz konstantnu brzinu kretanja Sigurnosne razmake pri preticanju odabiru vozači. L4 = 0 .25 ⋅ v + 2 . (m/s).

Sr ≥ S pr ⋅ V1 + V3 (m) V1 ili Sr ≥ t pr ⋅ (V1 + V3 ) (m) Preticanje uz konstantno ubrzanje i usporenje: usporenj _________________________________________________________________________________ ________________________________ _________________9 . sigurnosni put preticanja. Prema tome.Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila Slika 5. da bi se izvršila sigurna radnja preticanja. odnosno t pr ≤ (s) V1 + V3 V1 + V3 gdje je: Sr – udaljenost izmeñu vozila koje pretiče i vozila koja mu dolaze u susret u početku preticanja (m). slijedi da udaljenost izmeñu vozila koja se jedno drugom približavaju u početku približavaju. V3 – brzina kretanja vozila koje dolazi u susret (m/s). mora biti veća od: anja. te imajući u vidu te okolnosti. Šematski prikazan zajedno sa dijagramom puta i brzine u funkciji vremena Pri preticanju treba imati u vidu mogućnost nailaska iz suprotnog smjera. preticanja. odnosno vrijeme preticanja pri prelasku vozila koje pretiče na saobraćajnu traku suprotnog smjera kretanja mora iznositi najviše: S pr ≤ Sr ⋅V1 Sr (m) .

Put preticanja uz konstantno ubrzanje i usporenje izračunava se na osnovu sljedećeg obrasca: S pr = V 2 ⋅ 2 ⋅ ( L1 + L2 + L3 + L4 ) ⋅ a 1 + b1 + ( L1 + L2 + L3 + L4 ) (m) a 1 ⋅ b1 gdje je: a1 – ubrzanje vozila koje pretiče (m/s2). Slika 6. Vrijeme preticanja uz konstantno ubrzanje i usporenje vozila koje pretiče iznosi: S pr t pr = (s) V1 max + V2 ________________________________________________________________________________10 . u početku i na kraju preticanja je V1 = V2. Preticanje uz konstantno ubrzanje i usporenje Vrijednost puta preticanja pri konstantnim vrijednostima ubrzanja i usporenja iznosi: S pr = (V1 max + V2 ) ⋅ ( L1 + L2 + L3 + L4 ) V1 max − V2 (m) gdje je: L3 = L4 = 0. preticanje se obavlja u uslovima u kojima se vozilo koje biva preticano kreće konstantnom brzinom. tj. Prema tome. Navedeno preticanje podrazumijeva da se iz sigurnosnog razmaka iza vozila mora preticati s povećanjem brzine u toku preticanja.5 x V2 (m).usporenje vozila koje pretiče (m/s2). a ono koje pretiče s ubrzanjem i nakon toga s usporenjem. a nakon toga u procesu vraćanja u prostor saobraćajne trake iz koje je vršeno preticanje izvršiti smanjenje brzine na vrijednost koja je bila i na početku preticanja jer je to najčešće brzina kretanje kolone vozila.Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila Preticanje uz konstantno ubrzanje ili usporenje najčešće se poduzima kada se pretiče iz kolone vozila. b1 . V1max – maksimalna brzina vozila u toku preticanja (m/s).

Preticanje pri konstantnom ubrzanju i usporenju pri ograničenju brzine vožnje Put i vrijeme preticanja pri konstantnom ubrzanju i usporenju pri ograničenju brzine vožnje (Vogr) iznose: S pr = V1ogr ⋅ ( L1 + L2 + L3 + L4 ) V2 ⋅ V1ogr − V2 a1 + b1 (m) + ⋅ V1ogr − V2 2 a1 ⋅ b1 t pr = L1 + L2 + L3 + L4 a +b + V1ogr − V2 ⋅ 1 1 (s) V1ogr − V2 a1 ⋅ b1 ( ) ( ) ________________________________________________________________________________11 . prelazi tom konstantnom brzinom neku razdaljinu. put preticanja ne smije biti veći od: S pr ≤ odnosno vrijeme preticanja: Sr ⋅ (V1 max + V2 ) (m) V1 max + V2 + 2V3 Sr (s) V1 max + V2 + 2V 3 t pr ≤ Udaljenost vozila koje pretiče i onoga koje mu dolazi u susret. Slika 7. mora biti veća od: Sr ≥ S pr ⋅ V1 max + V2 + 2V3 (m) ili Sr ≥ t pr ⋅ (V1 max + V2 + 2V3 ) (m) V1 max + V2 Preticanje pri konstantnom ubrzanju i usporenju. u toku preticanja. tj. u početku preticanja pri neprekinutom kretanju vozila. postigne odreñenu brzinu kretanja (ograničenu brzinu). pri ograničenju brzine vožnje: Nakon što vozilo u toku preticanja. pri ubrzanju.Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila Pri izlazu vozila na traku iz suprotnog smjera. da bi se izvršila radnja preticanja. a zatim je smanjuje do početne brzine se naziva preticanje sa konstantnim ubrzanjem ili usporenjem pri ograničenju brzine vožnje (ograničenje definisano saobraćajnim znakom).

4 + 0.2 + 0.Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila Sigurnosna širina pri mimoilaženju vozila Širina jedne saobraćajne trake BST zavisi o ukupnoj širini vozila b. veličini sigurnosnih razmaka izmeñu vanjskog točka i ivice kolovoza x. pokazalo se da prilikom vožnje dolazi do većeg odmicanja vozila od ivice kolovoza ako je brzina veća. Veličine x i y ovise o brzini kretanja vozila koja je izražena u (km/h). te o veličini sigurnosnog razmaka izmeñu vozila u kretanju y.005V2 ) ________________________________________________________________________________12 . Slika 8.2 + 0.4 + 0. što predstavlja prije svega psihofizičku sigurnost vozača vozila.005V1 ) + b1 + (0. Veličine udaljenosti vozila od ivice kolovoza kao i prostor (udaljenost) pri mimoilažanju vozila uslovljeni su brzinom kretanja.2 + 0.005 ⋅ V2 y = 0. Širina kolovoza sa dvije saobraćajne trake i meñusobne udaljenosti vozila Ukupna širina kolovoza u metrima sa jednom saobraćajnom trakom iznosi BST = b + 2 x gdje se kao mjerodavna širina vozila uzima vrijednost od 2. pri čemu treba imati i u vidu neminovnost pojave strujanja prilikom mimoilaženja ili prolaska u uskim površinama a prije svega kod većih gabaritnih vozila. x 2 = 0. te se može uzeti da je: x 1 = 0. imamo da je sigurnosna širina kolovoza sa dvije saobraćajne trake namijenjene za kretanje vozila u oba smjera sa odgavarajućim ukupnim širinama (b1 i b2) a da bi se izvršilo sigurno mimoilaženje pri brzinama (V1 i V2) (slika 2) iznosi oko: BsST = ( 0.6 (m) a ukupna širina kolovoza sa dvije saobraćajne trake namijenjen za dvosmjerni saobraćaj iznosi: B = x1 + 2b + y + x2 .005 ⋅ V1 .005( V1 + V2 )) + b2 + ( 0.005( V1 + V2 ) Pa prema navedenom. odnosno da dolazi do većeg odmicanja ako se mimoilazimo sa vozilom koje dolazi iz suprotnog smjera ako je brzina kretanja veća.2 + 0. Naime.

koji redovito ostavljaju tragove na cestovnoj površini. Ako kolovoz ima više od dvije saobraćajne trake. prilikom gradnje cesta uzima se u obzir projektovana brzina kretanja na odreñenoj cesti pa se prema istoj odreñuje potrebna širina pojedinih saobraćajnih traka. širina pojedinih traka ne bi trebala biti manja od 3.50) Tabela 1.50 3.0 (2.50 3.75 (2. prikazane na slici 9. u općem i drugim specijalnim slučajevima kretanja. U tabeli 1 prikazan je širina saobraćajne trake u ovisnosti od projektovane brzine kretanja na odgovarajućoj cesti.25 3. Ekstremno kočenje motornog vozila uzrokuje blokiranje kotača motornog vozila. pojavljuju se ostale vrste tragova.00 3.75 100 90 80 70 60 50 40 3. vozač motornog vozila često ekstremno koči vozilo. Ovisnost širine saobraćajne trake o brzini Vp ((km/h)) ELEMENTI ZAUSTAVLJANJA VOZILA Tragovi i vrste tragova u procesu kočenja motornog vozila Radi izbjegavanja iznenadne pojave opasnosti na cesti. Osim tragova kočenja.Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila U širinu saobraćajne trake ne računa se širina ivične trake. ________________________________________________________________________________13 .0 (m).00 3. odnosno ivične linije. Isto tako. Vp (km/h) ≥ 120 ŠSt (m) 3.75) 2.

tako da se profil gume nepromijenjeno ocrtava. Tragovi vožnje: pri kretanju vozila po kolniku ili izvan njega pneumatici vozila ostavljaju tragove. Tragovi klizanja: nastaju uglavnom. Osnovne vrste tragova vozila . na klizavom (moguće i zauljenom dijelu kolovoza) i zaleñenom kolovozu. ti su tragovi vrlo jasni. uslijed nekontrolirane vožnje pri ubrzanom kotrljajućem kretanju jednog više ili manje zakočenog točka. ________________________________________________________________________________ ________________________________ ________________14 .Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila Slika 9. Nekontrolirana zakrivljena putanja vožnje poznaje se og po promjeni meñusobnog razmaka pojedinih tragova guma (moguće je i presijecanje tragova s više krivulja). blatu ili prašini. Ako se vozilo kreće po snježnom pokrivaču.

dok su manje primjetni na podlozi od kocke ili tucanika. Nekontrolirana vožnja pri zakrivljenom kretanju poznaje se po jednolikom meñusobnom razmaku pojedinih tragova gume. tragovi kočenja se ne razaznaju ispod vrijednosti koeficijenta trenja klizanja od µk = 0. odnosno više ili manje zakočenog (ne blokiranog) točka u području maksimalnog poprečnog ubrzanja. U većem broju slučajeva ovi se tragovi pojavljuju u kombinaciji s tragovima klizanja i kočenja Trag blokirajućeg točka: ostavljaju pojedini točkovi vozila koji su potpuno blokirani. Tragovi kočenja zadnjih točkova vozila simbolički se prikazuju punim crnim crtama. ________________________________________________________________________________15 . odnosno koeficijentu trenja izmeñu pneumatika i podloge . uslijed odreñenih kvarova na vozilu. Zaustavni put je minimalni put koji vozilo u datoj situaciji mora preći od trenutka kada vozač uoči opasnost zbog koje mora stati do trenutka potpunog zaustavljanja.od početka naziranja traga pri blokirajućim kotačima sve do potpunog zaustavljanja vozila. Tragovi na suhoj podlozi (asfaltu ili betonu) ocrtavaju se ako je koeficijent trenja klizanja 0. otisnuti su tragovi blokirajućeg točka naročitog intenziteta. Taj trag kočenja nemora biti vidljiv. a tragovi kočenja prednjih točkova vozila duplim punim crnim crtama. tragova kočenja S4 i zaustavnog puta Sz. Definisanje i odreñivanje puta na kojem se obavlja usporenje Veoma je važno praviti razliku izmeñu puta usporenja Sus. pa do trenutka potpunog zaustavljanja.Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila Tragovi zanošenja: nastaju pri nekontroliranoj vožnji u zavoju zbog jednog ubrzanog kotrljajućeg.kolovoza. Ona se preko pneumatika odražava (ocrtava) na cestovnoj površini. Put kočenja je put koji vozilo preñe od trenutka kada vozač počne aktivirati komandu ureñaja za kočenje do trenutka zaustavljanja vozila. Tragovi kočenja: nastaju kao rezultat proizvedene sile kočenja na kočionom ureñaju vozila.35. Ako je podloga mokra.6. Dužina traga kočenja je maksimalna dužina . puta kočenja Sk. što ovisi o vrijednosti usporenja. Tragovi kočenja su dobro uočljivi na podlozi od asfalta ili betona. Put usporavanja je put koji vozilo preñe od trenutka korigiranog početka maksimalno uspostavljenog usporenja (tačka na polovini vremena porasta usporenja) pri ekstremnom kočenju. Kako blokirani točkovi ne rotiraju.

pa se tragovi teško definiraju. ali to je u većini slučaj preraspodjele opterećenja na neku od strana vozila pri kočenju na cesti s poprečnim nagibom odjele ili pri kočenju na zakrivljenoj putanji kretanja vozila. ako je ispravan sistem za kočenje na vozilu. kojeg počinje kočenje točkova prednje osovine i mjesto gdje završava kočenje točkova zadnje osovine. Dešava se i da vozilo ostavlja tragove s jedne strane. Simbolički prikaz tragova u planu mjesta nezgode Veoma često se dešava da se preklapaju tragovi kočenja zadnje osovine sa tragovima kočenja točkova prednje osovine. uzima se kao vidljivi trag kočenja onaj maksimaln ocrtan od maksimalno jednog točka. jer se nemože odrediti mjesto od . U svim slučajevima.Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila Slika 10. ________________________________________________________________________________ ________________________________ ________________16 .

kolovoza. koje se mijenja s obzirom na opterećenje vozila i koeficijent trenja izmeñu pneumatika i podloge .8 (s). i kasnije za održavanje ravnoteže blokiranog točka.3 (m) do 2 (m).5 (s). u zavisnosti od vremena (slika 11). Prosječna vrijednost vremena reagiranja vozača iznosi 0. vrijeme kočenja i vrijeme usporavanja. kao i odgovarajućeg usporenja a (b). ali ne i do blokiranja točkova. Za definisanje stvarnog puta na kojem se usporava. oblikovanja momenta kočenja Mk. a u zavisnosti od individualnog stanja vozača i složenosti prometne situacije može iznositi od 0.vrijeme porasta usporenja t3. kao i od uslova objektivnih okolnosti.Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila Takoñer je veoma važno definisati i odrediti vrijeme reagovanja vozača. Za savladavanje sile trenja pri blokiranju. i poprima zanemarive vrijednosti u granicama od oko 0. tada dolazi do pojave maksimalnog usporenja.5 t3). uzimajući u obzir i parcijalna vremena koja ulaze u vrijeme kočenja i usporavanja pri kočenju motornog vozila.5 do 1. Kako je maksimalna sila trenja u uvjetima proklizavanja oko 20%. Vrijeme u početku prihvaćanja kočnih ureñaja možemo podijeliti na: . dovoljan je na kočnici moment Mbl. Vrijeme reagovanja vozača zavisi od subjektivnih osobina vozača. zavisi od vrste kočionog ureñaja kao i od vrste motornog vozila. Kako pod vremenom reagiranja podrazumijevamo ono vrijeme koje je potrebno za spoznaju opasnosti i donošenje rješenja da treba zakočiti automobil. Sukn je ukupni put usporavanja na kojem ne ostaje trag kočenja i zavisi najviše od vrste podloge.vrijeme zakašnjenja u aktiviranju mehanizma za kočenje (vrijeme odziva kočionog mehanizma) t2. ________________________________________________________________________________17 . Korigovano vrijeme zakašnjenja u aktiviranju mehanizma za kočenje t2kor obuhvata vrijem čistog zakašnjenja u aktiviranju kočionog ureñaja te polovicu vrijednosti porasta usporenja (t2 + 0. i usporenje je maksimalno pri tom iznosu proklizavanja. Proklizavanje se pojavljuje s početkom djelovanja momenta kočenja i postupno raste sve do tačke B kada poprima iznos 100%(točak blokiran). ono se i kod istog čovjeka mijenja u zavisnosti od njegovog fizičkog i psihičkog stanja. Kada moment kočenja dosegne iznos momenta potrebnog za održavanje sila koje djeluju na blokirani točak Mbl. . potrebno je u poznati se i sa procesom nastajanja tj.

Dijagram zavisnosti Mk i a (b) u funkciji vremena ________________________________________________________________________________ ________________________________ ________________18 .Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila Slika 11.

klizanja vozila Na slici 12. ispod krivulje a=f(t) i pred vremenom t3 i t4 predstavlja brzinu kretanja motornog vozila prije početka kočenja. kao i dijagram promjene sile F na papučici kočnice. u zavisnosti od vremena kočenja. ________________________________________________________________________________ ________________________________ ________________19 . Dijagram a=f(t) i V=f(t) u toku kočenja vozila f(t) Vo = b ⋅ t3 + 2 ⋅ b ⋅ S 4 + V 22 ( m / s ) 2 gdje je: b . (m/s2).usporenje vozila za date uslove. predstavljen je dijagram promjene brzine kretanja motornog vozila pri kočenju. Površina očenja.Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila Odreñivanje brzine kretanja motornog vozila na osnovu tragova kočenja . više Slika 12. Sila na papučici uglavnom linearno raste u vremenu tps (vrijeme porasta sile si aktiviranja). da bi ostala manje-više konstantna sve do zaustavljanja.

a u zračnom sustavu kočenja t2 = 0. S4 .05 . V2 . Veličina puta S2 ovisi o veličini deformacije u vodovima sustava za kočenje i trenja meñu česticama fluida preko kojega se prenosi sila.nema još vidljivih tragova kočenja). . S3 . .vrijeme porasta usporenja kočionog mehanizma.put koji preñe motorno vozilo za vrijeme potpunog kočenja tj. (m). t 3 . S2 .kod zračnih kočnica na spregu vozila (vučno + prikolica)..kod hidrauličnih kočnica. U mehaničkom i hidrauličkom sustavu za kočenje srednja je vrijednost t2 = 0.brzina kretanja na kraju traga kočenja.2 (s). Brzina kretanja vozila. (m/s). = 0. . = 0. ________________________________________________________________________________20 . Odreñivanje puta kočenja i zaustavnog puta motornog vozila Put kočenja odreñen je površinom ispod krivulje V=f(t).zaustavni put približno jednak vidljivom tragu kočenja.2 . neposredno prije formiranja tragova kočenja (vozilo je kočeno ali ne sa maksimalnim usporenjem .4 (s).): Sk = S2 + S3 + S4 ( m ) gdje je: Sk . (s).3 (s).kod zračnih kočnica.0.1 (s). . za vrijeme t2+t3+t4.put kočenja (m). = 0.put koji preñe motorno vozilo za vrijeme zakašnjenja rada mehanizma za kočenje (m). pa se u općem slučaju odreñuje po izrazu (slika 13.. kako je prikazano na slici 12.6 (s). kod zaustavljanja V2 = 0 .01 (s).kod mehaničkih kočnica. izračunava se na osnovu obrasca: V 1 = Vo − b ⋅ t3 (m / s) 2 Brzina V1 može se odrediti i prema formuli: V 1 = 2 ⋅ b ⋅ S 4 + V 22 ( m / s ) Vrijednost vremena porasta usporenja kočionog mehanizma ( t 3 ) je sljedeća: t3 t3 t3 t3 = 0.put koji preñe motorno vozilo za vrijeme porasta usporenja.Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila S 4 . kočenja sa maksimalnim usporenjem.0.

Pored usporenja vozi može se. sa svim točkovima ili samo djelomično.njihala. Za mjerenje usporenja koristi se. izmjeriti i registrovati sila na pedali kočnice ili kod vozila sa pneumatskim kočnicama pritisak zraka u kočionoj instalaciji. da Slika 14. s Konkretno pomenuti ureñaj ima opseg mjernih veličina : − maksimalni opseg prikaza usporenja 11 m/s2 ________________________________________________________________________________ ________________________________ ________________21 . 220 V. Elementi zaustavnog puta vozila u procesu kočenja Ureñaji za mjerenje usporenja Maksimalno uspostavljeno (ekstremno) usporenje pri kočenju motornog vozila. Senzor usporenja i štampač su integrisani u jednom kućištu. Ureñaj se može pomoću serijskog kabla povezati sa računarom radi prenosa i daljnje obrade rezultata mjerenja. Ovaj ureñaj omogućava trenutno mjerenje i memorisanje vrijednosti usporenja vozila za vrijeme procesa kočenja i slobodnog zaustavljanja. Većina instrumenata za sporenja mjerenje usporenja radi uglavnom prema zakonu klatna . proizvoñač MAHA.Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila Slika 13. izmeñu ostalog. Inercioni ureñaj za mjerenje usporenja sa priključcima . Napajanje ureñaja je moguće iz mreže vozila 12 V. inercijalni ureñaj tip VZM 100. vozila koristeći prateću opremu uz ureñaj. vještak može utvrditi vlastitim mjerenjem odgovarajuće vrijednosti usporenja uz pomoć instrumenata i ureñaja za tu svrhu. pri čemu se može odrediti i veličina uspona. mreže . a posjeduje u kućištu i akumulator za neovisan rad.

U nastavku je dat primjer mjerenja i proračuna koeficijenta otpora kotrljanja.Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila − − − − − maksimalni opseg prikaza sile na pedali kočnice 1. Da bi se izbjegao uticaj otpora vazduha mjerenje treba obaviti sa početnim brzinama mjerenja mjerenje ne višim od 40 km/h. Krive usporenja tokom slobodnog zaustavljanja Iz dijagrama je vidljivo da krive usporenja imaju sličnu zakonitost. tne Slika 16. Mjerenje traje sve dok se vozilo zaustavi.krajnja vrijednost usporenja 10 m/s2 ijednost mjerni opseg . Slika 15.1 kN maksimalni opseg prikaza pritiska u zračnoj instalaciji 11 bar mjerni opseg . koje će u daljem tekstu opisivati usporenje vozila. postavljanje davača sile na pedali kočnice Ureñaj je potrebno nivelisati vijkom za nivelaciju na prednjoj strani tako da zračni mjehurić u libeli na ureñaju bude izmeñu dvije oznake.krajnja vrijednost sile na pedali kočnice 1 kN mjerni opseg .krajnja vrijednost pritiska u zračnoj instalaciji 10 bar Na ureñaj se veže davač sile na pedali kočnice ili davač pritiska zraka u kočionoj instalaciji. te se mogu aproksimirati sa dvije prave linije. ________________________________________________________________________________ ________________________________ ________________22 . pri čemu se mjerenje ponavlja na istoj dionici 3 puta uz iste početne uslove. slika x. u funkciji vremena t (s).

Dijagram aproksimirane krive usporenja Pri kretanju vozila tokom slobodnog zaustavljanja otpor inercijalnih sila Rj može se razdvojiti na dvije komponente: gdje je: . potrebno je spomenuti i sistem "ACC" . istraživanja i zaključci. Na osnovu navedenog moguće je odrediti i koeficijent otpora kotrljanja u svakom trenutku.3 sekundi: za vremenski interval od 31.5 sekundi: sekundi Slika 17.otpor rotacionih sila rotacionih masa. nalaze svoju primjenu u modernim sistemima podržanim modernom tehnologijom.1 do 32. .prilagodljiva kontrola brzine i sigurnost kretan kretanja ________________________________________________________________________________ ________________________________ ________________23 . MODERNI SISTEMI I TEHNOLOGIJE Navedena teorija. Pored već dobro poznatog modernog sistema "ABS".Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila Jednačine tih pravaca su : za vremenski interval od 0 do 31.otpor inercionih sila translatornih masa.

Ova tehnologija može značajno umanjiti nalete na zadnji dio vozila. Prikaz sistema održavanja adekvatnog odstojanja Takoñer je potrebno spomenuti ureñaj pod nazivom "XL meter" (slika 19.Collision Velocity Reduction System . Prilagodljiva kontrola odstojanja (ACC 4) je nasljednik klasičnog tempomata koji u normalnim uslovima zadržava brzinu vozila na odreñenoj razini samostalno dodajući ili oduzimajući gas ovisno od uslova na cesti. kao i u odreñenim slučajevima nemogućnost vozača da prepozna kvar na sistemu. sistemi zasnovani na laserima teško otkrivaju vozila u traci pri teškim vremenskim uslovima. Mogući nedostaci podrazumijevaju prvenstveno negativnu prilagodbu ponašanja vozača. isti im je princip rada i uloga).) koji mjeri usporenja i ubrzanja u realnim uslovima sa mogućnošću direktne softverske dinamičke implementacije izmjerenih podataka u samu simulaciju sudara u softverski paket Virtual Crash 2. te pitanje odgovornosti vozača. Radarski sistemi se mogu montirati i iza plastičnih pokrova tako da su manje upadljivi i manje narušavaju izgled vozila.Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila vozila (postoje sistemi koji imaju oznaku . Sistem koristi laser ili radar. meñutim. 3 4 CVRS .CVRS Sistem regulisanja brzine sudara3. Laserski sistem se montira u poprilično velikoj crnoj kutiji koja se postavlja najčešće u području oko prednjeg branika. kako bi otkrio vozila koje se nalaze ispred. vozilo sa prilagodljivom kontrolom odstojanja će takoñer zakočiti (i to kod nekih sistema ukoliko je potrebno do potpunog zaustavljanja).Sistem regulisanja brzine sudara Adaptive Cruise Control ________________________________________________________________________________24 . Ukoliko vozilo koje se nalazi ispred zakoči. Slika 18. odnosno riskantniju vožnju i vožnju većim brzinama. Laserski sistemi su mnogo jeftiniji od radarskih sistema. niti dobro otkrivaju prljava vozila koja teško odbijaju svjetlosni snop lasera.2.

što daje mogućnost nesumnjivog odreñivanja brzine kretanja vozila kada postoje vidljivi tragovi kočenja. Slika 20. omogućava korištenja parametara podužnog usporenja i ubrzavanja. Ureñaj. kao i poprečnih. vrijeme. preñeni put.Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila Slika 19. prilikom kretanja kroz krivine. realnije nego do sada. Uz pomoć pratećeg softvera moguća je detaljna analiza kretanja vozila po raznim parametrima (brzina. Ureñaj se može upotrijebiti na licu mjesta u toku uviñaja. ubrzanje. XL meter ureñaj Ovo je trenutno najpreciznija metoda utvrñivanja postignutog usporenja (kočionog koeficijenta) u realnim uslovima pri čemu se eliminišu sva teoretska i praktična ograničenja konvencionalnih ureñaja za ispitivanje kočnica koji se baziraju na valjcima. prilikom promjene saobraćajnih traka ili izmicanja. u saobraćajno-tehničkim vještačenjima. kada je vozilo nakon sudara u voznom stanju. Posebno je to važno prilikom sudara motornih vozila sa pješacima i vozilima sa jednim tragom. Postavljanje XL meter ureñaja u vozilo ________________________________________________________________________________25 . za mjerenje usporenja. Moguća su mjerenja podužnih i bočnih ubrzanja i usporenja (u krivinama) u opsegu -20 m/s2 do +20 m/s2 . MFDD).

u objektivne elemente sigurnosti spadaju vozilo. naročito ukoliko se neoprezno koristi i nedovoljno održava. Motorno vozilo je tehnički sistem koji. svojim aktivnim elementima. Kvalitet vozila treba da obezbijedi efikasnost. tj. Literatura ________________________________________________________________________________26 . da ne dovodi do nastanka saobraćajnih nezgoda. dok je u pogonu. Pod prvom grupom podrazumjeva se čovjek kao najvažniji faktor sigurnosti. treba da smanji rizik. ureñaja i sklopova. zatim da što manje ugrožava sposobnosti vozača i da svojim pasivnim elementima sprječava ili ublažava posljedice. ukoliko do njih doñe. Sigurnost vozila. cesta i okolina. Sastoji se od velikog broja tehničkih elemenata. stvara opasnost po okolinu. dijelova. Kao važne karakteristike motornog vozila su elementi kretanja i zaustavljanja vozila s kojim se osigurava sigurno odvijanje kretanja vozila na saobraćajnicama. odnosno sigurnost i pouzdanost.Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila ZAKLJUČAK Elementi sigurnosti cestovnog saobraćaja se mogu svrstati u dvije osnovne vrste i to na subjektivne i objektivne elemente sigurnosti cestovnog saobraćaja.

Centar za veštačenje i procjene Novi Sad.dr.dr. ________________________________________________________________________________27 . Zagreb. Dušan Simić.co. Sigurnost u cestovnom saobraćaju.vestacenja. 1988. Prof. Prof. 2007. http://www. Motorna vozila (treće izdanje). Beograd. 1991. Franko Rotim. Dr.Elementi kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila − − − − Elementi sigurnosti cestovnog prometa (Kinetika vozila) Svezak 2.Osman Lindov. Sarajevo.rs/ .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful