2010

1. GRAĐEVINSKA REGULATIVA
1) Dokumenti prostornog uređenja
Dokumentima prostornog uređenja određuje se svrhovita organizacija, korištenje i namjena
prostora te mjerila i smjernice za uređenje i zaštitu prostora Države, županija, Grada
Zagreba, velikih gradova, gradova i općina.
Državna razina:
- Strategija prostornog razvoja
- Program prostornog uređenja RH
- prostorni planovi područja posebnih obilježja
Regionalna (područna) razina:
- prostorni plan županije i Grada Zagreba
- prostorni plan područja posebnih obilježja
Lokalna razina:
- prostorni plan uređenja velikog grada, grada i općine
- urbanistički plan uređenja
- detaljni plan uređenja
Podjela s obzirom na namjenu:
Strateški - Strategija prostornog razvoja, Program prostornog uređenja Republike Hrvatske,
prostorni plan područja posebnih obilježja, prostorni plan županije odnosno Grada Zagreba i
prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine
Provedbeni - urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja
2) Izvješće o stanju u prostoru
Hrvatski sabor, odnosno predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave razmatraju četverogodišnje izvješće o stanju u prostoru.
Ìzvješće iz sadrži analizu stanja i trendova prostornog razvoja na temelju obveznih prostornih
pokazatelja o stanju u prostoru, analizu provođenja dokumenata prostornog uređenja i drugih
dokumenata te ocjenu stanja i prijedloge za unapređenje prostornog razvoja s planom
aktivnosti i prijedlogom prostornih pokazatelja za naredno razdoblje.
Objavljuje u se Narodnim novinama, odnosno u službenom glasilu jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave.
3) Bitni zahtjevi za građevinu
Bitni zahtjevi za građevinu koji se osiguravaju u projektiranju i građenju građevine su:
1.Mehanička otpornost i stabilnost tako da predvidiva djelovanja tijekom građenja i
uporabe ne prouzroče:
• rušenje građevine ili njezina dijela,
• deformacije nedopuštena stupnja,
• oštećenja građevnog sklopa ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije,
• nerazmjerno velika oštećenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala.
2.Zaštita od požara tako da se u slučaju požara:
• očuva nosivost konstrukcije tijekom određenog vremena utvrđena posebnim
propisom,
• spriječi širenje vatre i dima unutar građevine,
1
2010
• spriječi širenje vatre na susjedne građevine,
• omogući da osobe mogu neozlijeđene napustiti građevinu, odnosno da se omogući
njihovo spašavanje,
• omogući zaštita spašavatelja.
3.Higijena, zdravlje i zaštita okoliša tako da ih posebice ne ugrožava:
• oslobađanje opasnih plinova, para i drugih štetnih tvari (onečišćenje zraka i sl.),
• opasno zračenje,
• onečišćenje voda i tla,
• neodgovarajuće odvođenje otpadnih i oborinskih voda, dima, plinova te tekućeg
otpada,
• nepropisno postupanje s krutim otpadom,
• sakupljanje vlage u dijelovima građevine ili na površinama unutar građevine.
4.Sigurnost u korištenju : tako da se tijekom uporabe izbjegnu moguće ozljede korisnika
građevine koje mogu nastati uslijed poskliznuća, pada, sudara, opeklina, električnog udara i
eksplozije,
5.Zaštita od buke : tako da zvuk što ga zamjećuju osobe koje borave u građevini ili u
njezinoj blizini bude na razini koja ne ugrožava zdravlje i osigurava noćni mir i
zadovoljavajuće uvjete za odmor i rad,
6.Ušteda energije i toplinska zaštita : tako da u odnosu na mjesne klimatske prilike,
potrošnja energije prilikom korištenja uređaja za grijanje, hlađenje i provjetravanje bude
jednaka propisanoj razini ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu
osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti.
Odstupanje od bitnih zahtjeva za građevinu:
Ako se rekonstruira pojedinačna građevina upisana u Registar kulturnih dobara Republike
Hrvatske, može se odstupiti od bitnih zahtjeva za građevinu ako bi se njima narušila bitna
spomenička svojstva, a prema pribavljenoj suglasnosti Ministarstva.
Ako se rekonstruira građevina da bi se osobama smanjene pokretljivosti osiguralo nesmetani
pristup, kretanje, boravak i rad, može se odstupiti od bitnih zahtjeva za građevinu, a prema
pribavljenoj suglasnosti Ministarstva.
4) Tehnički propisi
Tehničkim propisima se u skladu s načelima europskog usklađivanja tehničkog
zakonodavstva razrađuju, odnosno određuju bitni zahtjevi za građevinu, tehnička svojstva
koja moraju imati građevni proizvodi i drugi tehnički zahtjevi u vezi s građevinama i njihovim
građenjem. Tehničke propise donosi ministar. Objavljuju se u Narodnim novinama.
5) Zaštićena područja od posebnog interesa za državu
- zaštićeno obalno područje mora (ZOP): otoci, kopno 1000m i more 300m od obalne crte
- zaštićene prirodne vrijednosti i kulturno-povijesne cjeline
6) ZOP, mogućnost gradnje
ZOP obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1.000 m od obalne crte i pojas mora u širini
od 300 m od obalne crte.
U neizgrađenom dijelu građevinskog područja može se izdati lokacijska dozvola, odnosno
rješenje o uvjetima građenja samo ako je donesen UPU.
Građevinsko područje se planira tako da:
2
2010
- može se proširiti za 20% izgrađenog dijela ako je izgrađeni dio veći od 80% tog područja
- mora se smanjiti na 70%, ako je izgrađeni dio manji od 50% tog područja
Ìzdvojeni dijelovi građevinskog područja unutar 100m od obalne crte ne mogu se proširiti.
7) Lokacijska dozvola
Lokacijska dozvola je upravni akt (upravni akt - postoje stranke u postupku i postoji
mogućnost uvida) koji se izdaje na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji i propisa
donesenih na temelju tog Zakona te u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
posebnim propisima.
Lokacijska dozvola izdaje se za sve građevine osim za zgrade čija građevinska (bruto)
površina nije veća od 400 m
2
, zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija
građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m
2
i jednostavne građevine i radove.

Lokacijsku dozvolu izdaje nadležno upravno tijelo:
– županije na čijem se području planira zahvat u prostoru ako se nalazi izvan područja
velikog grada te ako je zahvat u prostoru planiran na području dviju ili više jedinica lokalne
samouprave,
– Grada Zagreba za zahvat u prostoru planiran na njegovom području,
– velikog grada na čijem je području planiran zahvat u prostoru.
Ministarstvo izdaje lokacijsku dozvolu za zahvate u prostoru, koje Vlada određuje uredbom,
te za zahvat u prostoru koji je planiran na području dviju ili više županija, odnosno Grada
Zagreba.
Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole prilaže se:
– izvod iz katastarskoga plana, odnosno njegova preslika,
– tri primjerka idejnog projekta čija je situacija prikazana na odgovarajućoj posebnoj
geodetskoj podlozi,
– izjavu projektanta da je idejni projekt izrađen u skladu s dokumentom prostornog
uređenja na temelju kojeg se izdaje lokacijska dozvola,
– pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izrađen prema
stranim propisima,
– dokaz o pravnom interesu podnositelja zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole
Stranka u postupku izdavanja lokacijske dozvole
Prije izdavanja lokacijske dozvole Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo dužno je
stranci pružiti mogućnost uvida u idejni projekt radi izjašnjenja.
Stranka u smislu je podnositelj zahtjeva, vlasnik nekretnine za koju se izdaje lokacijska
dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini, vlasnik i nositelj drugih stvarnih
prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje lokacijska
dozvola, javna ustanova za upravljanje nacionalnim parkom i parkom prirode te jedinica
lokalne samouprave na čijem se području planira zahvat u prostoru.
Ìznimno, stranke u postupku izdavanja lokacijske dozvole za zahvate u prostoru za koje
lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo ili za koje je zakonom, odnosno odlukom Vlade
utvrđeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, su podnositelj zahtjeva, vlasnik
nekretnine za koju se izdaje lokacijska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj
nekretnini, javna ustanova za upravljanje nacionalnim parkom i parkom prirode i jedinica
lokalne samouprave na čijem se području planira zahvat u prostoru.
8) Što mora sadržavati lokacijska dozvola?
U lokacijskoj dozvoli, ovisno o vrsti zahvata u prostoru određuju se:
1. oblik i veličina građevne čestice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru prikazani na
odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi,
3
2010
2. namjena, veličina i građevinska (bruto) površina građevine s brojem funkcionalnih
jedinica,
3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar obuhvata
zahvata u prostoru prikazan na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi,
4. uvjeti za oblikovanje građevine,
5. uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti,
6. uvjeti za uređenje građevne čestice, osobito zelenih i parkirališnih površina,
7. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu
površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu,
8. mjere zaštite okoliša, odnosno uvjeti zaštite prirode utvrđeni procjenom utjecaja na
okoliš, odnosno ocjenom prihvatljivosti zahvata za prirodu i dokumentacijom prema
posebnim propisima, odnosno način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš,
9. posebni uvjeti tijela i osoba određenih prema posebnim propisima,
10. ostali uvjeti iz dokumenta prostornog uređenja od utjecaja na zahvat u
prostoru,
11. uvjeti važni za provedbu zahvata u prostoru (obveza uklanjanja postojećih građevina,
sanacija terena građevne čestice, fazno građenje pojedinih cjelina zahvata u
prostoru, obveza ispitivanja tla i dr.),
12. uvjeti za gradnju privremene građevine u funkciji organizacije gradilišta
(asfaltna baza, separacija agregata, tvornica betona, dalekovod i transformatorska
stanica radi napajanja gradilišta električnom energijom te prijenosni spremnik za
smještaj, čuvanje ili držanje eksplozivnih tvari osim nadzemnog i podzemnog
spremnika ukapljenoga naftnog plina, odnosno nafte zapremine do 5 m
3
) i rok za
uklanjanje te građevine nakon provedbe zahvata u prostoru za koji se izdaje
lokacijska dozvola.
Sastavni dio lokacijske dozvole su idejni projekti izrađeni u skladu s prostornim planom na
temelju kojeg se ta dozvola izdaje i posebni uvjeti.
9) Građevinsko područje, građevinsko zemljište
Građevinsko područje je izgrađeni dio naselja i neizgrađeni dio područja tog naselja
planiran za njegov razvoj i proširenje.
Građevinsko zemljište je zemljište unutar i izvan građevinskog područja izgrađeno ili
prostornim planom predviđeno za gradnju i uređenje javnih površina.
Građevna čestica je čestica zemljišta s pristupom na javnu površinu koja je izgrađena ili
koju je potrebno utvrditi oblikom i površinom od jedne ili više čestica.
Novo izdvojeno područje može se planirati samo izvan 1000m od obalne crte ako nije
brodogradilište, luka i sl. (djelatnost koja zahtijeva smještaj na obali).
Ako se građevinsko područje nalazi više od pola izvan ZOP-a, ne moraju se primijeniti
navedene odredbe.
U ZOP-u ne može biti rudnik (osim sol, nafta, voda, kamen), vjetroelektrana, odlagalište
otpada, uzgoj plave ribe, skladište, luke i nasipavanje izvan građevinskog područja.
10) Elaborat iskolčenja
Elaborat iskolčenja građevine je dokument kojim se iskazuje način iskolčenja građevine
na terenu i način kojim su stabilizirane točke planirane građevine.
11) Parcelacija građevinskog zemljišta
Parcelacija zemljišta provodi se u skladu s rješenjem o uvjetima građenja, lokacijskom
dozvolom, rješenjem o utvrđivanju građevne čestice i detaljnim planom uređenja.
4
2010
U katastru zemljišta odnosno katastru nekretnina provodi se akt o parcelaciji građevinskog
zemljišta na temelju parcelacijskog elaborata za koji je nadležno upravno tijelo, odnosno
Ministarstvo izdalo potvrdu o njegovoj usklađenosti s rješenjem o uvjetima građenja,
lokacijskom dozvolom, rješenjem o utvrđivanju građevne čestice ili detaljnim planom
uređenja.

Donosi se rješenje o utvrđivanju građevne čestice kada za postojeću građevinu nije
utvrđena građevna čestica ili zemljište nužno za redovitu uporabu građevine (npr. više
građevina na istoj katastarskoj čestici).
12) Urbana komasacija
Urbana komasacija provodi se radi preoblikovanja čestica građevinskog zemljišta u
području komasacije u građevne čestice, uz istodobno sređivanje vlasničkih i drugih stvarno-
pravnih odnosa na tom zemljištu, tako da se vlasnicima nekretnina, čije se čestice zbog
svoje površine, oblika, položaja, neodgovarajućeg pristupa na javnu površinu i/ili drugih
razloga nisu mogle bez komasacije racionalno urediti i koristiti, te jedinici lokalne
samouprave omogući građenje, uporaba, odnosno uređenje građevinskog zemljišta u skladu
s detaljnim planom uređenja.
Zbog provedbe urbane komasacije za navedeno područje izrađuje se detaljni plan uređenja
koji treba omogućiti dodjelu građevnih čestica što većem broju sudionika komasacije koji
ispunjavaju uvjete za tu dodjelu.
13) Sudionici u gradnji
Sudionici u gradnji jesu:
– investitor,
– projektant,
– revident,
– izvođač,
– nadzorni inženjer.
Investitor
Ìnvestitor je pravna ili fizička osoba u čije ime se gradi građevina.
Projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor
mora povjeriti osobama koje zadovoljavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti.
Ìnvestitor je dužan osigurati stručni nadzor građenja građevine ako nije propisano drukčije.
Ìnvestitor koji je ujedno i izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja
zadovoljava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja propisane posebnim Zakonom.
Fizička osoba koja je investitor stambene i stambeno-poslovne zgrade čija građevinska
(bruto) površina nije veća od 400 m
2
ili jednostavne građevine za svoje potrebe može jednom
u pet godina sama projektirati i obavljati stručni nadzor građenja ako je diplomirani inženjer
odgovarajuće struke ili inženjer odgovarajuće struke i ima položeni stručni ispit.
Projektant
Projektant je fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog
naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer.
Projektant je odgovoran da projekti koje izrađuje zadovoljavaju propisane uvjete, a naročito
da projektirana građevina ispunjava bitne zahtjeve i druge uvjete za građevinu, te da je
projektirana u skladu s lokacijskim uvjetima određenim prema posebnom Zakonu.
Ako u projektiranju sudjeluje više projektanata, za cjelovitost i međusobnu usklađenost
projekata odgovoran je glavni projektant.
Glavni projektant može biti istovremeno i projektant određene vrste projekata.
5
2010
Izvođač
Ìzvođač je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na građevini.
Graditi ili izvoditi pojedine radove na građevini može osoba registrirana za obavljanje te
djelatnosti (osoba koja ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti građenja prema posebnom
Zakonu). Ìzvođaču koji ispunjava uvjete stručne osposobljenosti i broja zaposlenika izdaje se
suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja. Uvjete za davanje suglasnosti propisuje
ministar pravilnikom (suglasnost za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja).
Ministarstvo vodi registar izvođača kojima je dana, produžena i oduzeta suglasnost.
Suglasnost se daje na 5 godina, a važenje se na zahtjev izvođača može produžavati za 5
godina. Suglasnost se na zahtjev izvođača može izmijeniti u odnosu na građevine i radove
za koje je dana.
Kao odgovornu osobu koja vodi građenje ili izvođenje pojedinih radova, izvođač imenuje
glavnog inženjera gradilišta/ inženjera gradilišta/ voditelja radova.
Glavni inženjer gradilišta odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost radova, za
međusobnu usklađenost, te ujedno koordinira primjenu propisa kojima se uređuje sigurnost i
zdravlje radnika tijekom građenja.
Za glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta i/ili voditelja radova može se u okviru
zadaća njegove struke imenovati fizička osoba arhitektonske, građevinske, strojarske ili
elektrotehničke struke koja je položila stručni ispit za obavljanje poslova graditeljstva i
ispunjava druge uvjete propisane Zakonom o arhitektonskim i inženjerskim poslovima.
Nadzorni inženjer
Nadzorni inženjer je fizička osoba koja prema posebnom Zakonu ima pravo uporabe
strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer i provodi u ime investitora
stručni nadzor građenja ako za to ispunjava uvjete građenja prema posebnom Zakonu i
propisima donesenim na temelju tog Zakona.
U provedbi stručnog nadzora građenja nadzorni inženjer dužan je:
– nadzirati građenje tako da bude u skladu s rješenjem o uvjetima građenja/ potvrdom
glavnog projekta/ građevinskom dozvolom, Zakonom i posebnim propisima,
– utvrditi je li glavni projekt u pogledu horizontalnih i vertikalnih gabarita i namjene građevine
u skladu s rješenjem o uvjetima gradnje/ lokacijskom dozvolom
– utvrditi je li iskolčenje građevine provela osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne
izmjere i katastra nekretnina,
– odrediti provedbu kontrolnih postupaka u pogledu ocjenjivanja sukladnosti, odnosno
dokazivanja kvalitete određenih dijelova građevine,
– pravodobno upoznati investitora sa svim manjkavostima, odnosno nepravilnostima,
– sastaviti završno izvješće.
Glavni nadzorni inženjer odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog
nadzora građenja i dužan je o tome sastaviti završno izvješće.
Revident
Revident je fizička osoba ovlaštena za kontrolu projekata. Ovlaštenje za obavljanje
kontrole projekata može se dati osobi koja ima pravo na obavljanje poslova projektiranja u
području koje je predmet kontrole projekta, koja je diplomirani inženjer s najmanje deset
godina radnog iskustva u projektiranju, koja je projektirala u svojstvu odgovorne osobe
građevine osobite inženjerske složenosti i koja je na drugi način unaprijedila tehničku
struku u području koje je predmet kontrole glede projektiranja.
6
2010
Revident ne može obaviti kontrolu projekta u čijoj je izradi u cijelosti ili djelomično sudjelovao
ili ako je taj projekt u cijelosti ili djelomično izrađen ili nostrificiran u pravnoj osobi u kojoj je
zaposlen.
14) Idejni projekt
Idejni projekt u skladu s kojim se izdaje rješenje o uvjetima građenja ili je sastavni dio
lokacijske dozvole u skladu s kojom se izdaje potvrda glavnog projekta je skup međusobno
usklađenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno-funkcionalna i
tehnička rješenja građevine (idejno-tehničko rješenje) te smještaj građevine na građevnoj
čestici na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi. Ìdejni projekt u skladu s kojim se
izdaje rješenje o uvjetima građenja sadrži i podatke za obračun komunalnog i vodnog
doprinosa.
Ìdejni projekt zajedno s lokacijskom dozvolom ili rješenjem o uvjetima građenja dužan je
investitor, odnosno njegov pravni nasljednik, trajno čuvati.
15) Glavni projekt
Projekti se razvrstavaju prema namjeni i razini razrade na idejni projekt u mjerilu 1: 200,
glavni projekt u mjerilu 1: 100 i izvedbeni projekt u mjerilu 1: 50, a iznimno u drugom
primjerenom mjerilu.
Glavni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje
građevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu i drugih zahtjeva prema
Zakonu o prostornom uređenju i gradnji, posebnih propisa i tehničkih specifikacija.

Glavni projekt ovisno o vrsti građevine odnosno radova, sadrži:
– arhitektonski projekt,
– građevinski projekt,
– elektrotehnički projekt,
– strojarski projekt,
– troškovnik projektiranih radova.
Glavni projekt za građevine na koje se odnosi obveza utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša prema posebnim propisima, sadrži i tehničko tehnološko rješenje.
Ovisno o vrsti građevine glavni projekt sadrži i druge vrste projekata (geodetski projekt,
projekt temeljenja, krajobrazni projekt i dr.).
Projekti (arh.,građ.,el.,stroj.) moraju sadržavati i podatke iz elaborata koji su poslužili kao
podloga za njihovu izradu, te projektirani vijek uporabe građevine i uvjete za njezino
održavanje.
Građevinski projekt mora sadržavati i geotehnički projekt za građevine za koje je potreban
dokaz mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine u dijelu koji se odnosi na međusobno
djelovanje građevine na temeljno tlo i stijenu a za koje je propisana revizija ovlaštenog
revidenta.
U slučaju da glavni projekt nije izradio projektant idejnog projekta, investitor je dužan
projektantu idejnog projekta prije podnošenja zahtjeva za potvrdu glavnog
projekta/građevinsku dozvolu dostaviti glavni projekt ili njegov dio radi davanja mišljenja o
usklađenosti. U slučaju neusklađenosti, projektant idejnog projekta dužan je dostaviti
mišljenje nadležnom upravnom tijelu/Ministarstvu koje izdaje potvrdu glavnog
projekta/građevinsku dozvolu, građevinskoj inspekciji i komori.
Projektant/glavni projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune glavnog projekta odgovoran je
za cijeli projekt.
7
2010
16) Izvedbeni projekt
Izvedbenim projektom razrađuje se tehničko rješenje dano glavnim projektom. Ìzvedbeni
projekt mora biti izrađen u skladu s glavnim projektom.
Na temelju izvedbenog projekta gradi se građevina.
Ìzvedbeni projekt nije obvezan za građenje zgrade čija građevinska (bruto) površina nije
veća od 400 m
2
, zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska
(bruto) površina nije veća od 600 m
2
i jednostavnih građevina.
17) Opremanje i označavanje projekta
Projekti, odnosno njihovi dijelovi moraju biti izrađeni na način koji osigurava njihovu
jedinstvenost s obzirom na građevinu za koju su izrađeni (ime projektanta, tvrtka osobe
registrirane za poslove projektiranja, naziv građevine, ime ili tvrtka investitora, datum izrade i
dr.).
Obvezni sadržaj i elemente projekta, način opremanja, uvjete promjene sadržaja,
označavanja projekta, način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba kao i
način razmjene elektroničkih zapisa, u skladu s posebnim propisima, propisuje ministar
pravilnikom.
18) Nostrifikacija projekta
Nostrifikacija je utvrđivanje usklađenosti idejnog projekta, glavnog projekta i izvedbenog
projekta izrađenog prema stranim propisima s hrvatskim propisima i pravilima struke i
mora se provesti neovisno o obilježjima građevine.
Obveza nostrifikacije ne odnosi se na projekte izrađene prema propisima zemalja članica EU
u dijelu u kojem su ti propisi usklađeni s hrvatskim propisima.
Ìdejni projekt, glavni projekt i izvedbeni projekt, odnosno njihovi dijelovi moraju biti prevedeni
na hrvatski jezik prije nostrifikacije. Uz prijevod na hrvatski jezik, idejni, glavni i izvedbeni
projekt može zadržati izvorni tekst na stranom jeziku.
Nostrifikaciju provodi ovlaštena pravna osoba registrirana za poslove projektiranja; nakon
toga sastavlja pisano izvješće, ovjerava projekt i izdaje potvrdu.
Ovlaštenje za nostrifikaciju po prethodno pribavljenom mišljenju povjerenstva, daje i oduzima
ministar.
Ìdejni/glavni projekt prije podnošenja zahtjeva za izdavanje rješenja o uvjetima
građenja/potvrde glavnog projekta/građevinske dozvole mora biti usklađen s prostornim
planom/lokacijskom dozvolom, odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji,
propisima donesenim na temelju Zakona i posebnih propisa, za što je odgovoran projektant.
19) Akti kojima se odobrava građenje
1. Bez akata – jednostavne građevine (Pravilnik o jednostavnim građevinama i
radovima)
2. Rješenje o uvjetima građenja – Zgrade do 400 m
2
građevinske bruto površine i
zgrade za isključivo poljoprivredne djelatnosti do 600 m
2
građevinske bruto površine
3. Potvrda glavnog projekta – Ostale građevine za koje potvrdu glavnog projekta
izdaje županija i veliki grad
4. Građevinska dozvola – Građevine za koje građevinsku dozvolu izdaje MZOPUG
prema uredbi Vlade RH
5. Rješenje za građenje – prema Zakonu o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja
ulaganja koji vrijedi do 31.12.2010.
Rješenje o uvjetima građenja i građevinska dozvola su upravni akti (upravni akt -
postoje stranke u postupku i postoji mogućnost uvida; kod građevinske dozvole
stranka u postupku je samo investitor).
8
2010
20) Što sadrži zahtjev za izdavanje rješenja o uvjetima građenja?
Zahtjev za izdavanje rješenja o uvjetima građenja u pisanom obliku podnosi investitor.
Zahtjevu za izdavanje rješenja o uvjetima građenja investitor prilaže:
1. tri primjerka idejnog projekta čija je situacija prikazana na odgovarajućoj posebnoj
geodetskoj podlozi,
2. posebne uvjete tijela državne uprave nadležnog za poslove kulturnih dobara za
građevinu koja se nalazi u naselju ili dijelu naselja, koje je upisano u Registar
kulturnih dobara Republike Hrvatske kao kulturnopovijesna cjelina ili je građevina
upisana u taj Registar kao kulturno dobro,
3. pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izrađen
prema stranim propisima,
4. dokaz da ima pravo graditi na zemljištu od kojeg će se formirati građevna čestica,
odnosno na postojećoj građevini.
21) Što sadrži zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta?
Zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta u pisanom obliku podnosi investitor.
Zahtjevu za izdavanje potvrde glavnog projekta investitor prilaže:
1. tri primjerka glavnog projekta s uvezanom preslikom teksta konačne lokacijske
dozvole,
2. pisano izvješće o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola projekta potrebna,
3. pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji, ako je glavni projekt izrađen prema
stranim propisima,
4. elaborate o geotehničkim i drugim istražnim radovima, te tehnološke, prometne i
druge elaborate, ako su podaci iz tih elaborata poslužili za izradu glavnog projekta,
5. parcelacijski elaborat ovjeren od tijela nadležnog za državnu izmjeru i katastar
nekretnina i uz potvrdu nadležnog upravnog tijela koje je izdalo lokacijsku dozvolu, o
usklađenosti s lokacijskim uvjetima za oblik i veličinu nove građevne čestice,
6. dokaz da ima pravo graditi na građevnoj čestici, odnosno u obuhvatu zahvata na
kojem namjerava graditi, odnosno na postojećoj građevini.
22) Što sadrži zahtjev za izdavanje građevinske dozvole?
Građevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo za zahvate u prostoru i građevine koje Vlada
uređuje Uredbom, planirane na području dviju ili više županija, odnosno Grada Zagreba.
Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole investitor prilaže:
1. tri primjerka glavnog projekta s uvezanom preslikom teksta konačne lokacijske
dozvole i posebnim uvjetima koji su sastavni dio lokacijske dozvole,
2. pisano izvješće o kontroli glavnog projekta,
3. pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji, ako je projekt izrađen prema stranim
propisima,
4. elaborate o geotehničkim i drugim istražnim radovima te tehnološke, prometne i
druge elaborate ako su podaci iz tih elaborata poslužili za izradu glavnog projekta,
5. parcelacijski elaborat ovjeren od tijela nadležnog za državnu izmjeru i katastar
nekretnina i uz potvrdu Ministarstva koje je izdalo lokacijsku dozvolu, o usklađenosti s
lokacijskim uvjetima za oblik i veličinu nove građevne čestice,
6. dokaz da ima pravo graditi na građevnoj čestici, unutar obuhvata zahvata u
prostoru, odnosno na postojećoj građevini.
9
2010
23) Rješenje o izvedenom stanju
Ìzdaje se za zgradu čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m
2
i zgradu za
obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća
od 600 m
2
izgrađenu bez rješenja o uvjetima građenja.
Zahtjevu za izdavanje rješenja o izvedenom stanju investitor, odnosno vlasnik prilaže:
1. tri primjerka arhitektonskog snimka izvedenog stanja,
2. dokaze o ispunjenom bitnom zahtjevu mehaničke otpornosti i stabilnosti u vrijeme
građenja građevine, izrađenima po osobama ovlaštenim za projektiranje,
3. dokaz da ima pravo graditi na zemljištu od kojeg će se formirati građevna čestica.

U postupku izdavanja rješenja o izvedenom stanju utvrđuje se:
– da je izvedeno stanje zgrade u skladu s prostornim planom na temelju kojeg se izdaje
rješenje o izvedenom stanju,
– da arhitektonski snimak izvedenog stanja sadrži tlocrte, presjeke, poglede i druge nacrte
koji se podudaraju s izvedenim stanjem zgrade,
– da je dokazano da zgrada ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti,
– da je građevna čestica uređena,
– da su zahtjevu za izdavanje rješenja priloženi propisani dokumenti.
24) Potvrda izvedenog stanja
Ìzdaje se za građevinu za koju se prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji izdaje
potvrda glavnog projekta i koja je izgrađena bez te potvrde.
Zahtjevu za izdavanje potvrde izvedenog stanja investitor odnosno vlasnik prilaže:
1. konačnu lokacijsku dozvolu,
2. tri primjerka arhitektonskog snimka izvedenog stanja s dokazima o ispunjavanju bitnih
zahtjeva za građevinu, izrađenima po osobama ovlaštenim za projektiranje,
3. pisano izvješće o kontroli dokaza ispunjavanja bitnih zahtjeva ako je kontrola potrebna,
4. elaborate o geotehničkim i drugim istražnim radovima, te tehnološke, prometne i druge
elaborate ako su podaci iz tih elaborata poslužili za izradu snimka izvedenog stanja,
5. dokaz da ima pravo graditi na građevnoj čestici.

U postupku izdavanja potvrde izvedenog stanja utvrđuje se:
– da je izvedeno stanje građevine u skladu s lokacijskom dozvolom,
– da arhitektonski snimak izvedenog stanja sadrži tlocrte, presjeke, poglede i/ili druge nacrte
koji se podudaraju s izvedenim stanjem građevine,
– da je dokazano da građevina ispunjava bitne zahtjeve,
– da je građevna čestica uređena
– da su zahtjevu za izdavanje potvrde priloženi propisani dokumenti
U svrhu utvrđivanja činjenica, nadležno upravno tijelo je dužno provesti očevid na građevnoj
čestici.
25) Dokumentacija na gradilištu
1. rješenje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu,
2. suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja
3. akt o imenovanju glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta,
4. akt o imenovanju nadzornog inženjera, odnosno glavnoga nadzornog inženjera,
5. rješenje o uvjetima građenja, potvrdu glavnog projekta, odnosno građevinsku
dozvolu s idejnim odnosno glavnim projektom,
6. izvedbene projekte s mišljenjem projektanta glavnog projekta i ovjerene od
revidenta,
7. izvješća revidenata o obavljenoj kontroli izvedbenog projekta ako je to propisano,
10
2010
8. građevinski dnevnik,
9. dokaze o sukladnosti za ugrađene građevne proizvode,
10. elaborat iskolčenja građevine,
11. drugu dokumentaciju, dozvole i dopuštenja za koje je posebnim propisima propisana
obveza da je izvođač nakon početka građenja građevine mora imati na gradilištu.
Ìzvođač na gradilištu zgrade čija građevinska (brutto) površina nije veća od 400m
2
i zgade za
obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (brutto) površina nije veća od
600m
2
ne mora imati dokumentaciju:
2. suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja,
6. izvedbene projekte s mišljenjem projektanta glavnog projekta i ovjerene od revidenta,
7. izvješća revidenata o obavljenoj kontroli izvedbenog projekta.
26) Uporabna dozvola
Uporabnu dozvolu izdaje Ministarstvo odnosno nadležno upravno tijelo, nakon što se
tehničkim pregledom utvrdi da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom
dozvolom, odnosno potvrđenim glavnim projektom, a osobito glede ispunjavanja bitnih
zahtjeva za građevinu.
Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor odnosno vlasnik građevine prilaže:
– presliku konačne građevinske dozvole odnosno potvrdu glavnog projekta,
– podatke o sudionicima u gradnji,
– pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine,
– završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine.
Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo dužno je u roku od šezdeset, odnosno trideset
dana, od dana primitka urednog zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole obaviti tehnički
pregled građevine.
Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo će izdati uporabnu dozvolu za izgrađenu
građevinu u roku od trideset dana od obavljenoga tehničkog pregleda ako je povjerenstvo
za tehnički pregled dalo mišljenje da se ta građevine može koristiti.
Pokusni rad mora biti predviđen i obrazložen glavnim projektom (ako postoji potreba
ispitivanja ispunjenja bitnih zahtjeva).
Privremena uporabna dozvola se izdaje za građevinu za koju je utvrđen interes RH i vrijedi
90 dana.
Uporabna dozvola za dio građevine mora biti predviđena glavnim projektom (ako je
potrebno radi nastavka i dovršetka građenja ili ako se određeni dio građevine može početi
koristiti prije dovršetka cijele građevine).
Uporabna dozvola za složenu građevinu mora biti predviđena glavnim projektom i
određena građevinskom dozvolom za određeni dio složene građevine.
Složena građevina je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih
građevina.
Katastarski ured evidentira građevinu u katastarskom operatu ako je za tu građevinu:
− izdana uporabna dozvola za građevine za koje se izdaje građevinska dozvola,
odnosno potvrda glavnog projekta,
− završno izvješće nadzornog inženjera za građevine za koje se izdaje rješenje u
uvjetima građenja,
11
2010
− rješenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog stanja (za zgradu izgrađenu bez
rješenja o uvjetima građenja izdaje se rješenje o izvedenom stanju),
− potvrda nadležnoga upravnog tijela da se za građevinu ne izdaje uporabna dozvola
niti drugi navedeni akti, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
Građevina će se evidentirati u katastarskom operatu ako je u njemu formirana građevna
(katastarska) čestica za građevinu koja se evidentira.
27) Tehnički pregled, obveze investitora i nadzornog inženjera
Tehnički pregled provodi se u svrhu utvrđivanja je li građevina izgrađena u skladu s
potvrdom glavnog projekta/građevinskom dozvolom i glavnim projektom koji je njezin
sastavni dio i njegovim izmjenama i dopunama, a osobito glede ispunjenja bitnih zahtjeva.
Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo dužno je u roku od šezdeset, odnosno trideset
dana, od dana primitka urednog zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole obaviti tehnički
pregled građevine.
Tehnički pregled obavlja povjerenstvo koje osniva Ministarstvo, odnosno nadležno upravno
tijelo.
Način obavljanja tehničkog pregleda, sadržaj pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i
uvjetima održavanja građevine i sadržaj završnog izvješća nadzornog inženjera propisuje
ministar pravilnikom. (Pravilnik o tehničkom pregledu građevine 08/04)
Investitor je dužan, najkasnije na dan tehničkoga pregleda, povjerenstvu za tehnički pregled
dati na uvid:
– dokumentaciju na gradilištu
– geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu sukladan
izdanom aktu koji je kao dio geodetskog elaborata, ovjerio katastarski ured,
– isprave o sukladnosti, odnosno dokaza kvalitete.
Nadzorni inženjer dužan je sastaviti završno izvješće o izvedbi građevine.
Tehničkom pregledu dužni su prisustvovati i svi sudionici u gradnji (i revident ako je
zahtijevao kontrolu u određenoj fazi građenja), te povjerenstvu dati sve podatke, dokumente i
izjave potrebne za obavljanje tehničkog pregleda.
Rok za otklanjanje nedostataka bez izmjene/dopune građevinske dozvole odredit će
povjerenstvo. Povjerenstvo zatim obavlja kontrolni pregled.
O tehničkom i kontrolnom pregledu vodi se zapisnik (sastavlja ga predsjednik povjerenstva).
Ìzvođač je dužan sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i uvjetima održavanja
građevine.
28) Uklanjanje građevine
Uklanjanju građevine ili njezina dijela može se pristupiti samo na temelju dozvole za
uklanjanje.
Ìznimno vlasnik građevine smije ukloniti bez dozvole za uklanjanje zgradu čija građevinska
(bruto) površina nije veća od 400 m
2
, zgradu za obavljanje isključivo poljoprivrednih
djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m
2
i jednostavnu građevinu.
Kod uklanjanja građevine ili njezina dijela stručni nadzor provodi se samo u odnosu na
mehaničku otpornost i stabilnost, te higijenu, zdravlje i zaštitu okoliša.
12
2010
Zahtjev za izdavanje dozvole za uklanjanje građevine ili njezina dijela vlasnik građevine
podnosi Ministarstvu, odnosno nadležnom tijelu u pisanom obliku i prilaže:
1. tri primjerka projekta uklanjanja građevine ili njezinog dijela,
2. dokaz vlasništva građevine,
3. potvrde tijela ili osoba određenih posebnim propisima ako se uklanjanjem može
ugroziti javni interes (npr. zaštita i spašavanje ljudi, zaštita okoliša, zaštita
građevina koje su kulturno dobro, zaštita komunalne i druge infrastrukture i dr.).
Projekt uklanjanja građevine ili njezina dijela sadrži:
1. nacrte, proračune i/ili druge inženjerske dokaze da tijekom uklanjanja neće doći do
gubitka stabilnosti konstrukcije kojim bi se ugrozio život i zdravlje ljudi ili okoliš,
2. tehnički opis uklanjanja građevine ili njezina dijela i način zbrinjavanja građevnog
otpada i uređenja građevne čestice nakon uklanjanja građevine ili njezina dijela,
3. proračun stabilnosti okolnog i drugog zemljišta i/ili okolnih i drugih građevina ako
uklanjanje građevine ili način njezina uklanjanja utječe na stabilnost tog zemljišta i/ili
ispunjavanje bitnih zahtjeva tih građevina.
Projekt uklanjanja podliježe kontroli projekata u odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost
ako način uklanjanja i/ili uklanjanje građevine utječe na stabilnost okolnog i drugog
zemljišta i/ili ispunjavanje bitnih zahtjeva okolnih i drugih građevina.
29) Rekonstrukcija građevine
Rekonstrukcija je izvođenje radova kojima se utječe na ispunjenje bitnih zahtjeva za
postojeću građevinu i kojima se mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u
skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela
građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.).
Za rekonstrukciju građevine za koju je izdano rješenje o izvedenom stanju/potvrda o
izvedenom stanju, potrebno je ishoditi rješenje o uvjetima građenja/potvrdu glavnog projekta
za cjelokupnu građevinu.
30) Složena građevina
Složena građevina je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih
građevina.
Građevinska dozvola/potvrda glavnog projekta izdaje se za građenje jedne ili više cjelovitih
građevina određenih lokacijskom dozvolom za složenu građevinu.
Uporabna dozvola za složenu građevinu može se na zahtjev investitora izdati i prije
dovršetka složene građevine za jednu ili više građevina od kojih se sastoji složena
građevina. U tom slučaju uporabna dozvola izdaje se prema uvjetima određenim lokacijskom
dozvolom.
Ìzdavanje uporabne dozvole na ovaj način mora biti predviđeno glavnim projektom i
određeno građevinskom dozvolom za određeni dio složene građevine.
31) Građevina, građenje - definicije
Građevina u smislu Zakon o prostornom uređenju i gradnji:
Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, svrhovito izveden od građevnih
proizvoda sa zajedničkim instalacijama i opremom, ili sklop s ugrađenim postrojenjem,
odnosno opremom kao tehničko – tehnološka cjelina ili samostalna postrojenja povezana s
tlom, te s tlom povezan sklop koji nije nastao građenjem, ako se njime mijenja način
korištenja prostora.
13
2010
Građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstrukterski,
instalaterski, završni, te ugradnja građevnih proizvoda, postrojenja ili opreme) kojima se
gradi nova građevina, rekonstruira, uklanja i održava postojeća građevina.
32) Rješenje za građenje (Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi
poticanja ulaganja)
Zakon se odnosi na građevine za koje se prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji
izdaje lokacijska dozvola i potvrda glavnog projekta (upravni odjeli županija i velikih
gradova).
Zakon se ne odnosi na građevine za koje investitor ne raspolaže dokazom da ima pravo
graditi.
Po ovom Zakonu nije potrebna lokacijska dozvola, već se izdaje rješenje za građenje, te se
građenju pristupa temeljem rješenja za građenje.
Zahtjevu za donošenje rješenja za građenje prilaže se:
1. tri primjerka glavnog projekta,
2. dokaz o pravu građenja na građevnoj čestici/zemljištu, odnosno na postojećoj
građevini,
3. elaborate o geotehničkim i drugim istražnim radovima,
4. pisano izvješće i potvrda o nostrifikaciji.
Glavni projekt mora biti izrađen u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji i
propisima donesenim na temelju tog Zakona, te s posebnim uvjetima koje utvrđuju tijela
državne uprave i pravne osobe s javnim ovlastima u postupku izdavanja lokacijske dozvole.
Posebni uvjeti se utvrđuju prije postupka izdavanja rješenja (na zahtjev projektanta ili
investitora) ili tijekom postupka na traženje nadležnog tijela.
Rješenje za građenje treba izdati u roku od 45 dana ukoliko zahtjev za izdavanje sadrži
propisane dokumente, a glavni projekt je u skladu s planom i posebnim uvjetima, te
kompletiran.
Ovaj Zakon primjenjuje se do 31.12.2010.godine.
33) Za koje objekte lokacijsku i građevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva?
Uredba o određivanju zahvata u prostoru i građevine za koje Ministarstvo izdaje lokacijsku
i/ili građevinsku dozvolu:
1. Prometne građevine (autocesta, državna cesta, cestovni granični prijelaz, željeznička
pruga, aerodrom, morska luka, luka na unutarnjem plovnom putu, vodna građevina za
plovidbu),
2. Energetske građevine (elektrana ≥ 20MW, dalekovod ≥ 220kV, međunarodni i
magistralni cjevovod, podzemno skladište prirodnog plina, skladište nafte i skladište
ukapljenog naftnog plina),
3. Vodne građevine (regulacijska i zaštitna vodna građevina,brana s akumulacijom ili
retencijom, vodna građevina za melioracijsku odvodnju, vodna građevina za
vodoopskrbu, građevina za melioracijsko navodnjavanje, vodna građevina za zaštitu
voda),
4. Proizvodne građevine (građevina za proizvodnju izvora ionizirajućeg zračenja,
kemikalija i kemijskih proizvoda, metala, nemetala, koksa, cementa, stakla i celuloze,
rafineriju nafte, brodogradilište),
5. Ostale građevine (vojne građevine, županijski i regionalni centar za gospodarenje
otpadom, građevine za proizvodnju i skladištenje eksploziva, građevine za koje je
posebnim propisom određena obveza utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša).
14
2010
34) Građevinski dnevnik
Građevinski dnevnik je dokument o tijeku gradnje kojim se dokazuje usklađenost
izvođenja s projektima, propisima i normama.
Zasebni građevni dnevnik može se voditi za pojedine tehničko-tehnološke dijelove građevine
odnosno pojedine radove, podaci o zasebnom građevnom dnevniku se obvezno upisuju u
dnevnik za cijelu građevinu.
Osim podataka o usklađenosti izvođenja i projekta, propisa, normi, osoba koja vodi dnevnik u
dnevnik upisuje podatke o:
− elaboratu o iskolčenju građevine i osobi koja je provela iskolčenje,
− prispjeću i porijeklu gradiva, građevnih proizvoda, opreme s dokazima o uporabljivosti,
− promjeni vremenskih i drugih uvjeta,
− predloženim i poduzetim mjerama usklađivanja uvjeta za izvođenje radova,
− obavljenim pregledima i dokazima kvalitete (prim. temeljenje, armatura, probne dionice
itd.),
− izmjenama i dopunama građevne dozvole,
− promjenama sudionika u gradnji i promjenama tijeka izvođenja.
Dnevnik vodi odgovorna osoba koja vodi gradnju, odnosno pojedine radove (glavni
inženjer gradilišta, inženjer gradilišta i voditelj gradilišta).
Nadzorni inženjer upisuje:
− nalaz o usklađenosti iskolčenja s elaboratom i projektom, odobrava početak radova,
− ocjene usklađenosti pregledanih izvedenih radova,
− odobrava ili zabranjuje nastavak radova određuje način otklanjanja neusklađenosti.
Revident, projektant, inspekcija unose podatke o obavljenom pregledu i nalazu.
35) Pisane izjave izvođača i nadzora
Pisanu izjavu daje izvođač radova, o izvedenim radovima i uvjetima:
– naziv građevine ili njezinog dijela i klasifikacijsku oznaku, urudžbeni broj i datum izdavanja
građevinske dozvole po kojoj je građevina izgrađena,
– podatke o izvođenim radovima i odgovarajućem glavnom i izvedbenom projektu ili
njegovom dijelu, te podatke o imenovanju odgovornih osoba koje vode građenje odnosno
pojedine radove i glavnog inženjera gradilišta,
– izjavu o udovoljavanju uvjetima iz glavnog projekta odnosno izvedbenog projekta glede
ispunjavanja bitnih zahtjeva i drugih uvjeta za građevinu, te lokacijskih uvjeta,
– izvješće o izvođenju radova i ugrađivanju građevnih proizvoda i opreme u odnosu na
tehničke upute za njihovu ugradnju i uporabu s uvjetima održavanja građevine s obzirom na
izvedeno stanje građevine, ugrađene građevne proizvode, instalacije i opremu u odnosu na
projektom predviđene uvjete,
– izvješće o izmjenama tijekom građenja u odnosu na glavni projekt.
Pisanu izjavu izvođača daju svi izvođači koji su sudjelovali u građenju.
Završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine sadrži:
– naziv građevine ili njezinog dijela s klasifikacijskom oznakom, urudžbenim brojem i
datumom izdavanja građevinske dozvole po kojoj je građevina izgrađena,
– podatke o imenovanju nadzornog inženjera i glavnog nadzornog inženjera, te podatke o
nadziranim radovima i odgovarajućem izvedbenom projektu ili njegovom dijelu,
– izjavu o usklađenosti građenja građevine s građevinskom dozvolom, projektima, Zakonom
o gradnji i posebnim propisima, te izjavu o usklađenosti iskolčenja građevine s elaboratom
iskolčenja i glavnim projektom,
– izvješće o provedbi kontrolnih postupaka u pogledu ocjenjivanja sukladnosti odnosno
dokazivanja kvalitete određenih dijelova građevine,
15
2010
– podatke o vođenju, objedinjavanju i pohrani građevinskog dnevnika.
36) Kontrola glavnog projekta
Kontrola glavnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova mora se provesti s
obzirom na:
1.Mehaničku otpornost i stabilnost
2.Zaštitu od buke
3.Uštedu energije i toplinsku zaštitu
4. Higijenu, zdravlje i zaštitu okoliša.
Revident je dužan nakon što obavi kontrolu projekta sastaviti o tome pisano izvješće i
ovjeriti dijelove projekta na propisani način.
Sadržaj, način i opseg obavljanja kontrole projekta, način i značenje ovjere kontroliranog
projekta od strane revidenta, način izračuna naknade za obavljenu kontrolu, te popis
građevina, odnosno radova za koje je obvezatna kontrola projekta i način verifikacije
podataka značajnih za kontrolu tih građevina, odnosno radova propisuje ministar
pravilnikom.
Građevine za koje je obavezna kontrola glavnog projekta:
1. Mehanička otpornost i stabilnost
a) zgrade (konstrukcije raspona 10 m i više, razvijene građevinske (bruto) površine 800
m
2
i više, visine 20 m i više),
b) industrijske i javne građevine ( tornjevi, silosi, bunkeri, spremnici, otvorene kranske
staze i hale, suhi dok i navoz u brodogradilištu, bazen i sličnu građevinu zapremine 300 m
3
i
više, sklonište osnovne i dopunske namjene, tribinu),
c) prometne građevine (nasip, usjek i zasjek visine 10 m i više, potporni zid visine 5 m i
više, most konstrukcije raspona 12 m i više, žičaru i uspinjaču, tornjevi, lukobran i valobran),
d) energetske građevine (dalekovod 110 kV i više, elektrane instalirane snagom 20 MW
i više, magistralni i međunarodni naftovod i plinovod s opremom),
e) vodne građevine (brane s akumulacijama ili retencijskim prostorima i pripadajućim
građevinama, vodne građevine za zaštitu voda kapaciteta većeg od 50 000 ekvivalentnih
stanovnika, vodne građevine za vodoopskrbu kapaciteta zahvata većeg od 100 l/s, zaštitni
nasip od poplave i nasip akumulacija visine 5 m i više),
f) podzemne građevine (tuneli i druge podzemne građevine),
g) ukopane građevine (pothodnik, instalacijski kanal),
h) posebna temeljenja i sanacija klizišta (temeljenje na kesonima, bunarima, pilotima i
slično, klizišta površine 500 m
2
i više).
2. Zaštita od buke
a) zgrade (razvijene građevinske (bruto) površine 800 m
2
i više, s izvorom buke
ekvivalentne razine iznad 70 dBA u zgradi, odnosno 45 dBA izvan zgrade od opreme te
zgrade),
b) državna cesta,
c) željeznička pruga,
d) zračna luka.
3. Ušteda energije i toplinska zaštita
- zgrade razvijene građevinske (bruto) površine 800 m
2
i više koje se griju na 12
0
C i više,
koje se hlade na manje od 0
0
C bez obzira na veličinu.
16
2010
37) Bitni zahtjevi sa osvrtom na kontrolu projekta (sadržaj kontrole
glavnog projekta)
1. Mehanička otpornost i stabilnost
Provjerava se:
1. potpunost projekta,
2. koncepcija konstrukcije glede stabilnosti,
3. ispravnost odabira metode proračuna u projektu,
4. ispravnost odabira opterećenja u proračunima,
5. potpunost predvidivih djelovanja na konstrukciju koja su uzeta u proračun,
6. dimenzioniranje konstrukcije i njezinih dijelova,
7. računska točnost statičkog, dinamičkog, hidrauličkog i drugog pojedinačnog proračuna
analizom dobivenih rezultata i po potrebi provjerom kontrolnim računom,
8. proračun veličine pomaka koji mogu nastati uslijed predvidivih djelovanja na
konstrukciju i temeljno tlo,
9. utjecaj na susjedne građevine,
10. primjena tehničkih propisa,
11. ispravnost koncepcije temeljenja s obzirom na obilježja i nosivost tla,
12. dostatnost ispitivanja temeljnog tla.
2. Zaštita od buke
Provjerava se:
1. potpunost projekta,
2. koncepcija građevine i građevine za zaštitu od buke,
3. ispravnost odabira metode proračuna korištene u tehničkom elaboratu zaštite od buke,
4. računska točnost proračuna,
5. ispravnost odabira građevnih dijelova i njihovog dimenzioniranja,
6. primjena tehničkih propisa.
U području visokogradnje, kontrola glavnog projekta obuhvaća:
– zvučnu izolaciju razdjelnih zidova i stropova između susjeda,
– zvučnu izolaciju građevnih dijelova pročelja glede zaštite od vanjske buke,
– zaštitu od buke instalacija i opreme u građevini,
– zaštitu okoliša od buke koju stvaraju izvori unutar i izvan građevine,
– zaštitu od širenja vibracija ugrađenih instalacija i opreme u građevini,
– zaštitu od prevelike reverberacijske buke.
U kontroli glavnog projekta zračne luke, željezničke pruge i državne ceste osim navedene
kontrole, provjerava se i prikladnost odabrane metode predviđanja buke kao i prikladnosti
odabrane zaštite.
3. Ušteda energije i toplinska zaštita
Provjerava se:
1. toplinska zaštita
– potpunost projekta,
– koncepcija toplinske zaštite,
– ispravnost odabrane metode proračuna toplinske zaštite,
– računska točnost proračuna,
– ispravnost odabira građevnih dijelova i njihovog dimenzioniranja,
– primjena tehničkih propisa,
17
2010
– građevne elemente glede koeficijenta prolaza topline, uključivo toplinske mostove,
– toplinska stabilnost građevnih elemanata u ljetnom razdoblju,
– difuzija vodene pare kroz vanjske dijelove građevine,
– kondenzacija vodene pare na unutarnjoj površini dijelova građevine,
– zaštita građevine od insolacije u ljetnom razdoblju.
2. ušteda energije
– potpunost projekta,
– računska točnost proračuna,
– primjena tehničkih propisa.
Zahtjevi za dodatnu kontrolu
Revident može zahtijevati obavljanje kontrole dijela izvedbenog projekta, prije početka
izvođenja radova obuhvaćenih tim izvedbenim projektom. Revident može zahtijevati i
obavljanje pregleda izvedenih radova u određenoj fazi gradnje.
38) Suglasnost za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja
Ìzvođač može započeti obavljati djelatnost građenja samo ako ima suglasnost za
započinjanje obavljanja djelatnosti građenja
Suglasnost izdaje Ministarstvo za građenje građevina, odnosno za izvođenje radova različite
zahtjevnosti i vrijednosti, razvrstane u 7 skupina (skupine građevina A, B, C, D, E, F i G te
skupine radova H i Ì).
Ministarstvo vodi registar izdanih suglasnosti.
Suglasnost se daje na rok od 5 godina od dana njezina davanja, a njezino važenje se na
zahtjev izvođača može produžavati za 5 godina.
Oduzimanje suglasnosti
Suglasnost se oduzima ako:
– je izvođač osuđen za kazneno djelo čija je priroda u vezi s obavljanjem djelatnosti
građenja,
– je prema presudi suda dužan naknaditi štetu nastalu nekvalitetnim izvođenjem radova čiji
je iznos veći od 5 % ugovorene vrijednosti radova koje je izvodio,
– osobe zaposlene kod izvođača dužne upotpunjavati i usavršavati znanje za obavljanje
poslova graditeljstva ne ostvare propisani broj bodova u skladu s tim propisom,
– izvođač ne plaća doprinos za mirovinsko i/ili zdravstveno osiguranje zaposlenika,
– izvođač ne isplaćuje plaće zaposlenicima.
Građevine i radovi za koje nije potrebna suglasnost
- za građenje građevina, odnosno izvođenje radova čija ugovorena vrijednost ne prelazi
150.000,00 eura pri čemu vrijednost pojedinih radova ne prelazi 30.000,00 eura, niti za
građenje, odnosno izvođenje:
- zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m²,
- zgrade za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća
od 600 m²,
- jednostavnih građevina i radova za koje se prema posebnom propisu ne izdaje akt kojim se
odobrava građenje.
39) Komunalno gospodarstvo
Pod komunalnim gospodarstvom podrazumijeva se obavljanje komunalnih djelatnosti, pru-
žanje komunalnih usluga od interesa za fizičke i pravne osobe, te financiranje građenja i
održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture.
Građenje objekta i uređaja komunalne infrastrukture za javne površine, nerazvrstane ceste,
groblja i krematorije, te javnu rasvjetu financira se iz komunalnog doprinosa, proračuna
18
2010
jedinice lokalne samouprave, naknade za koncesiju, drugih izvora utvrđenih posebnim
zakonom.
Komunalni doprinosi su novčana javna davanja koja se plaćaju za građenje i korištenje
objekata i uređaja komunalne infrastrukture.
Komunalni doprinos je prihod jedinice lokalne samouprave.
Komunalni doprinos obračunava se u skladu s obujmom, odnosno po m
3
građevine koja se
gradi na građevnoj čestici, a kod građevine koja se uklanja zbog građenja nove građevine ili
kada se postojeća građevina dograđuje ili nadograđuje, komunalni se doprinos obračunava
na razliku u obujmu u odnosu na prijašnju građevinu.
Jedinična vrijednost komunalnog doprinosa za obračun po m
3
građevine koja se gradi
određuje se za pojedine zone u gradu, odnosno općini. Ta je vrijednost najviša za prvu zonu
i ne može biti viša od 10% prosječnih troškova gradnje m
3
etalonske građevine u Republici
Hrvatskoj, a taj podatak objavljuje ministar u čijem je djelokrugu komunalno gospodarstvo.
Za otvorene bazene, otvorena igrališta i druge otvorene građevine komunalni se doprinos
obračunava po m
2
tlocrtne površine te građevine, pri čemu je jedinična vrijednost
komunalnog doprinosa za obračun njezine površine po m
2
izražena u kunama jednaka
jediničnoj vrijednosti komunalnog doprinosa za obračun po m
3
građevina u toj zoni.
40) Zakon o normizaciji
Zakon o normizaciji uređuje:
- načela i ciljeve hrvatske normizacije,
- osnivanje, ustrojstvo i djelatnost nacionalnoga normirnog tijela,
- pripremanje, izdavanje i uporabu hrvatskih normi.
Predmet normizacije je proizvod, proces ili usluga koju treba normirati.
Norma je dokument donesen konsenzusom (opće slaganje) i odobren od mjerodavnog
tijela, koji za opću i višekratnu uporabu daje pravila, upute ili značajke za aktivnosti i
njihove rezultate te jamči najbolji stupanj uređenosti u datim uvjetima.
Međunarodna norma je norma dostupna javnosti koju je prihvatila koja međunarodna
normizacijska/normirna organizacija (ISO - Ìnternational standardization organization).
Europska norma je norma dostupna javnosti koju je prihvatila koja europska
normizacijska/normirna organizacija (CEN - Comite Europeen de Normalisation).
Nacionalna norma je norma dostupna javnosti koju je prihvatilo nacionalno normirno tijelo
određene države.
Hrvatska norma (HRN) je norma dostupna javnosti koju je prihvatilo hrvatsko nacionalno
normirno tijelo (HZN - Hrvatski zavod za norme).
Ciljevi normizacije:
1. povećanje razine sigurnosti proizvoda i procesa, čuvanje zdravlja i života ljudi te
zaštita okoliša
2. promicanje kvalitete proizvoda, procesa i usluga,
3. osiguranje svrsishodne uporabe rada, materijala i energije,
4. poboljšanje proizvodne učinkovitosti, ograničenje raznolikosti, osiguranje spojivosti
i zamjenjivosti,
5. otklanjanje tehničkih zapreka u međunarodnoj trgovini.
Vlada osniva hrvatsko nacionalno normirno tijelo koje obavlja sljedeće poslove:
1. priprema, prihvaća i izdaje norme i druge dokumente s područje normizacije
2. predstavlja hrvatsku normizaciju u međunarodnim i europskim normizacijskim
organizacijama
3.vodi registar hrvatskih normi
4. uređuje i izdaje norme
19
2010
5. uspostavlja i održava baze podataka o normama
6. osigurava informacije o nacionalnim, europskim i međunarodnim normama
7. promiče uporabu hrvatskih normi
Hrvatske norme označavaju se pisanom oznakom HRN.
Hrvatske se norme izdaju kao posebne publikacije i zaštićene su u skladu sa zakonom,
nacionalnim propisima i međunarodnim propisima o autorskim pravima.
Sva autorska prava i prava korištenja normi pripadaju hrvatskom normirnom tijelu.
Sukladnost određenog proizvoda, procesa ili usluge s hrvatskom normom može se potvrditi
izjavom o sukladnosti, potvrdom o sukladnosti ili oznakom sukladnosti.
41) Što je to ugovor o građenju i kada se sve može snižavati cijena?
Ugovorom o građenju izvođač se obvezuje prema određenom projektu izgraditi u
ugovorenom roku određenu građevinu na određenom zemljištu, ili na takvom zemljištu,
odnosno na postojećoj građevini izvesti kakve druge građevinske radove, a naručitelj se
obvezuje isplatiti mu za to određenu cijenu. Mora biti sklopljen u pisanom obliku.
Ìzvođač je dužan omogućiti naručitelju stalan nadzor nad radovima i kontrolu količine,
kakvoće i sukladnosti ugrađenih proizvoda.
Cijena može biti određena po jedinici mjere ugovorenih radova (jedinična cijena) ili u
ukupnom iznosu za cijelu građevinu (ukupno ugovorena cijena).
Ako su se povećale cijene elemenata na temelju kojih je određena cijena, izvođač ima pravo
zahtijevati povećanje cijene radova:
- više od 2% ako su izvršeni su radovi u roku,
- više od 5% i radovi nisu izvršeni u roku,
- više od 10% ako u ugovoru postoji odredba o nepromjenljivosti cijena.
Ìzvođač može zahtijevati samo razliku u cijeni.
Ako su se smanjile cijene elemenata na temelju kojih je određena cijena, naručitelj ima pravo
na smanjenjenje cijene:
- više od 2% i izvršeni radovi u roku
- više od 10% ako u ugovoru postoji odredba o nepromjenljivosti cijena i radovi su izvršeni u
roku.
Naručitelj ima pravo na razmjerno sniženje cijene u slučaju kašnjenja radova.
42) Kad se može raskinuti ugovor?
Raskid ugovora zbog odstupanja od ugovorenih uvjeta - ako bi ugovorena cijena općenito ili
zbog nepredviđenih radova morala biti znatno povećana, naručitelj može raskinuti ugovor; u
tom slučaju, naručitelj je dužan isplatiti izvođaču odgovarajući dio cijene za već izvedene
radove, te pravičnu naknadu za učinjene nužne troškove.
43) Kada se izvođač oslobađa odgovornosti od nastalih šteta?
Ìzvođač se ne oslobađa odgovornosti ako je pri izvođenju određenih radova postupao po
zahtjevima naručitelja. Ali ako je prije izvršenja određenog rada po zahtjevu naručitelja
upozorio ovoga na opasnost od štete, njegova odgovornost se smanjuje, a prema
okolnostima konkretnog slučaja može se i isključiti.
44) Odgovornost za nedostatke
Na odgovornost za nedostatke građevine primjenjuju se odgovarajuće odredbe ugovora o
djelu. Prava naručitelja prema izvođaču zbog nedostataka prelaze i na sve kasnije stjecatelje
građevine ili njezina dijela.
20
2010
Ìzvođač, projektant, nadzor odgovara za nedostatke bitnih zahtjeva za građevinu i zemljišta
10 godina od predaje radova ako potječu od izvođenja, projektiranja, nadzora.
Ìzvođač odgovara za nedostatke zemljišta, koji bi se pokazali za vrijeme od deset godina od
predaje i primitka radova, osim ako elaboratom o geotehničkim istražnim radovima ili drugom
odgovarajućom ispravom nije utvrđeno da je zemljište podobno za građenje.
Ìzvođač, projektant i nadzor su odgovorni ne samo prema naručitelju, nego i prema svakom
drugom stjecatelju građevine i ta se odgovornost ne može ugovorom isključiti niti ograničiti.
Regresi
Kad su za štetu odgovorni izvođač, projektant i osoba koja obavlja nadzor, odgovornost
svakog od njih određuje se razmjerno njihovoj krivnji.
45) Zakon o zaštiti okoliša
Zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje opasnosti
za okoliš, sprječavanje nastanka šteta, smanjivanje šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša
u stanje prije nastanka štete.
Zahvat u okoliš je privremeno ili trajno djelovanje čovjeka koje bi moglo utjecati na okoliš,
za koje je potrebno ishoditi odgovarajuće odobrenje za realizaciju.
Sastavnice okoliša - zaštita tla, šumskog područja, zraka, vode, mora i prirode.
Utjecaji opterećenja - zaštita od: buke, ionizirajućih zračenja i nuklearna sigurnost, štetnog
utjecaja kemikalija, svjetlosnog onečišćenja, štetnog utjecaja GMO, te gospodarenje
otpadom.
Instrumenti zaštite okoliša:
1. Standardi kakvoće okoliša (sadrže granične vrijednosti pokazatelja za pojedine
sastavnice okoliša i za posebno vrijedne, osjetljive ili ugrožene područne cjeline)
2. Tehnički standardi (određuju granične vrijednosti emisija u vezi s proizvodnim
postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja, opreme, te granične vrijednosti
pokazatelja sastavnica proizvoda)
3. Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš (procjenjuju se značajniji
utjecaji na okoliš koji mogu nastati provedbom županijskog plana ili programa poljoprivrede,
šumarstva, energetike, industrije, prometa itd., te razumne alternative za zaštitu okoliša;
postupak strateške procjene završava izvješćem nadležnog tijela)
4. Procjena utjecaja zahvata na okoliš (procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na
okoliš prije izdavanja lokacijske dozvole - stručno povjerenstvo razmatra očitovanja nositelja
zahvata i donosi mišljenje o prihvatljivosti zahvata; nadležno tijelo donosi rješanje da li je
potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš)
5. Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje (sadrži uvjete zaštite tla,
vode, zraka, mora, te uvjete zaštite na radu; obvezni za sva postrojenja koja u radu mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak, more i vode; zahtjev za izdavanje
lokacijske dozvole - idejni projekt s objedinjenim uvjetima, građevinske dozvole - pisano
izvješće revidenta o ispunjenim objedinjenim uvjetima, uporabne dozvole - pokusni rad
postrojenja kod tehničkog pregleda)
6. Sprečavanje velikih nesreća (za obavljanje djelatnosti u kojima se opasne tvari
proizvode, prerađuju, skladište ili nastaju kao nusprodukt potrebna je suglasnost Ministarstva
na Ìzvješće o sigurnosti)
7. Prostorni planovi (prilikom izrade moraju se uzimati u obzir udaljenosti između
postrojenja i stambenih zona, javnih mjesta i ekološki značajnih područja, te korištenje
dodatnih mjera radi izbjegavanja opasnosti za ljudsko zdravlje, materijalna dobra i okoliš)
8. Prekogranični utjecaj plana i programa, zahvata i postrojenja na okoliš
9. Mjere zaštite okoliša za zahvate za koje nije obvezna procjena utjecaja na okoliš
21
2010
10. Sustav okolišnog upravljanja (omogućuje fizičkim i pravnim osobama uključenje u
sustav EU za ekološko upravljanje - EMAS putem Agencije za zaštitu okoliša)
46) Studija utjecaja na okoliš
Studija utjecaja na okoliš je stručna podloga koja obuhvaća sve potrebne podatke,
dokumentaciju, obrazloženja i opise u tekstualnom i grafičkom obliku, prijedlog ocjene
prihvatljivosti zahvata u prostoru i mjere zaštite okoliša, te program praćenja stanja u
prostoru.
Popis zahvata za koje je obvezna procjena utjecaja zahvata na okoliš iz Uredbe o procjeni
utjecaja na okoliš:
- nadležnost Ministarstva:
PRÌLOG Ì.
Postrojenja za proizvodnju i preradu nafte i prirodnog plina
Postrojenja za uplinjavanje ili ukapljivanje 500 t na dan
Elektrane i energane snage veće od 100 MWel
Vjetroelektrane snage veće od 20 MWel
Nuklearne elektrane i drugi nuklearni reaktori i postrojenja vezana za nuklearnu energiju
Postrojenja za proizvodnju sirovog željeza, čelika i ferolegura
Postrojenja za proizvodnju plemenitih i obojenih metala
Kemijska postrojenja za industrijsku proizvodnju
Proizvodnja biogoriva kapaciteta 100.000 t/god i više
Željezničke pruge od značaja za međunarodni promet s pripadajućim građevinama i uređajima
Gradnja aerodroma čija je poletno-sletna staza dužine 2.100 m i više
Gradnja autocesta
Gradnja državnih cesta duljine 2.000 m i više
Luke unutarnjih voda, plovni putovi, morske luke
Građevine za zbrinjavanje opasnog otpada i neopasnog otpada kapaciteta 100 t/dan i više
Županijski i regionalni centri za gospodarenje otpadom
Melioracijski sustavi, brane, postrojenja za obradu otpadnih voda
Međunarodni i magistralni cjevovodi za transport plina, nafte i naftnih derivata
Eksploatacija mineralnih sirovina
Dalekovodi, transformatorska i rasklopna postrojenja napona 220 kV i više, duljine 10 km i više
Ìgrališta za golf s pripadajućim građevinama itd.
PRÌLOG ÌÌ.
Poljoprivreda, šumarstvo i akvakultura (gospodarenje vodama namijenjeno poljoprivredi, građevine
za intenzivni uzgoj svinja kapaciteta, morska uzgajališta,slatkovodni ribnjaci)
Energetika (postrojenja za proizvodnju električne energije, pare i vruće vode snage veće od 10 MWel,
hidroelektrane snage veće od 5 MWel, vjetroelektrane snage veće od 10 MWel, cjevovodi za prijenos
nafte, plina, pare i vruće vode duljine 10 km i više..)
Proizvodnja i obrada metala
Industrijska prerada mineralnih sirovina
Kemijska industrija
22
2010
Prehrambena industrija
Tekstilna, kožna, drvna i papirna industrija
Gumarska industrija
Infrastrukturni projekti (trgovački i prodajni centri građevinske bruto površine 50.000 m2 i više,
športski i rekreacijski centri površine 10 ha i više, industrijske zone površine 5 ha i više itd.)
Ostali projekti (punionice vode za piće, građevine za zbrinjavanje otpada, asfaltne baze nazivnog
kapaciteta 100 t/sat i više, betonare nazivnog kapaciteta 30 m³/sat i više itd.)
Turizam i odmor (turističke zone površine 15 ha i veće izvan granica građevinskog područja naselja)
- nadležnost nadležnog upravnog tijela županije ili Grada Zagreba:
PRÌLOG ÌÌÌ
Poljoprivreda, šumarstvo i akvakultura (obnavljanje ruralnih područja površine 10 ha i veće,
pošumljavanje u svrhu prenamjene zemljišta površine 50 ha i veće, krčenje šuma u svrhu prenamjene
zemljišta površine 10 ha i veće, građevine za intenzivan uzgoj peradi, stoke, slatkovodni ribnjaci)
Infrastrukturni projekti (parkirališta kao samostalni zahvati površine 2 ha i veće, kanali, nasipi i druge
građevine za obranu od poplave i erozije obale, tramvajske pruge, ulične i podzemne željeznice -
gradske – duljine 10 km i više, prigradske – duljine 15 km i više)
Ostali projekti (trkaće staze za motorna vozila i staze za ispitivanje motornih vozila površine 1 ha i
veće)
Turizam i odmor (skijaške staze, liftovi i žičare i slične konstrukcije s pratećim građevinama površine 1
ha i veće, zabavni parkovi površine 5 ha i veće)
23
2010
2. TEHNIČKA REGULATIVA
1) Zakon o građevnim proizvodima
Zakonom se uređuju tehnička svojstva, ocjenjivanje sukladnosti i dokazivanje uporabljivosti
građevnih proizvoda kao uvjeta za njihovo stavljanje na tržište, distribuciju i uporabu u mjeri
potrebnoj za ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu.
Građevni proizvod - bilo koja stvar koja je neovisno o načinu proizvodnje i stupnju prerade
namijenjena za trajnu ugradnju u građevinu.
Tehnička specifikacija:
→ usklađena tehnička specifikacija - usklađena europska norma, priznata nacionalna
norma ili europsko tehničko dopuštenje
→ domaća tehnička specifikacija - norma na koju upućuje tehnički propis ili hrvatsko
tehničko dopuštenje
- nacionalna tehnička specifikacija - nacionalna norma ili nacionalno tehničko dopuštenje
države članice EU
- priznata nacionalna norma - norma države članice EU za koju je odobrena primjena kao
usklađene europske norme
- usklađena europska norma - europska norma pripremljena na temelju mandata Europske
komisije i objavljena u službenom glasilu EU
- hrvatsko tehničko dopuštenje - povoljna tehnička ocjena uporabljivosti građevnog
proizvoda za određenu namjenu koja se temelji na ispunjavanju bitnih zahtjeva za građevinu
za koju se proizvod rabi
- europsko tehničko dopuštenje - tehničko dopuštenje koje je donijela ovlaštena pravna
osoba članica Europske organizacije tijela za tehnička dopuštenja (EOTA)
- građevni proizvod može se staviti na tržište, distribuirati i rabiti ako je dokazana njegova
uporabljivost, ako je označen i popraćen tehničkim uputama
- građevni proizvod je uporabljiv ako su njegova tehnička svojstva sukladna tehničkoj
specifikaciji
- tehnička dopuštenja donose se za građevne proizvode za koje ne postoje specifikacije/
norme/ tehnički propis ili znatno odstupaju od njih; tehničkim dopuštenjem utvrđuju se
tehnička svojstva građevnog proizvoda, te se određuje način dokazivanja njegove
uporabljivosti, radnje koje se provode u postupku ocjenjivanja sukladnosti njegovih tehničkih
svojstava i isprava o sukladnosti kojom se dokazuje njegova uporabljivost
- tehničko dopuštenje na prijedlog proizvođača, odnosno uvoznika donosi ovlaštena pravna
osoba nakon ispitivanja tehničkih svojstava građevnog proizvoda koje se provodi prema
smjernicama za tehničko dopuštenje ili prvim ispitivanjem tehničkih svojstava proizvoda i
utvrđivanjem uporabljivosti tog proizvoda
2) Ocjenjivanje sukladnosti
- radnje ocjenjivanja sukladnosti:
1. početno ispitivanje tipa građevnog proizvoda (provodi proizvođač i ovlaštena pravna
osoba)
2. ispitivanje uzoraka iz proizvodnje prema planu ispitivanja (proizvođač i ovlaštena
pravna osoba)
3. ispitivanje slučajnih uzoraka iz proizvodnje (ovlaštena pravna osoba)
4. stalna tvornička kontrola proizvodnje (proizvođač)
5. početni nadzor tvornice i tvorničke kontrole (ovlaštena pravna osoba)
6. stalni nadzor, procjena i ocjenjivanje tvorničke kontrole (ovlaštena pravna osoba)
24
2010
- početnim nadzorom tvornice i tvorničke kontrole i stalnim nadzorom, procjenom i
ocjenjivanjem tvorničke kontrole (5. i 6.) izdaje se potvrda o tvorničkoj kontroli
proizvodnje
Isprave o sukladnosti:
→ potvrda o sukladnosti (izdaje ovlaštena pravna osoba na zahtjev proizvođača,
ovlaštenog zastupnika ili uvoznika koji snose troškove)
→ izjava o sukladnosti (izdaje proizvođač, ovlašteni zastupnik, uvoznik)
- ispravama o sukladnosti dokazuje se da je nakon provedenih radnji ocjenjivanja sukladnosti
u tom postupku potvrđena sukladnost građevnog proizvoda s tehničkom specifikacijom, da
se proizvod može rabiti i staviti na tržište
- tehničke upute - proizvođač/ovlašteni zastupnik/uvoznik mora prije stavljanja na tržište,
odnosno uporabe proizvoda izraditi tehničke upute i proizvod označiti oznakom sukladnosti;
moraju sadržavati prijepis izjave o sukladnosti, podatke značajne za čuvanje, transport i
uporabu građevnog proizvoda, moraju biti pisane na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu,
mora biti naveden rok uporabe, a može sadržavati i nacrte i ilustracije
- oznaka sukladnosti - koristi se samo za građevne proizvode za koje je izdana izjava o
sukladnosti
CE - sukladnost s europskom tehničkom specifikacijom
C - sukladnost s hrvatskom tehničkom specifikacijom
3) Sustavi cjenjivanja sukladnosti
Sustavi ocjenjivanja sukladnosti: 1, 1+, 2, 2+, 3 i 4
- potvrda o sukladnosti - 1, 1+
- potvrda o tvorničkoj kontroli prizvodnje - 2, 2+
- izjava o sukladnosti - 1, 1+, 2, 2+, 3 i 4
ÌSPRA VAO
SUKLADNOSTÌ
SUSTAV
OCJENJIVANJA
SUKLADNOSTI
radnju provodi proizvođač radnjuprovodi ovlaštenaosoba
stalna
tvornička
kontrola
proizvodnje
ispitivanje
uzoraka iz
proizvodnje
prema
utvrđenom
planu
ispitivanja
početno
ispitivanje
tipa
građevnog
proiz voda
početno
ispitivanje
tipa
građevnog
proizvoda
početni
nadzor
tvornicei
početni
nadzor
tvorničke
kontrole
proizvodnje
stalni
nadzor,
procjenai
ocjenjivanje
tvorničke
kontrole
proizvodnje
ispitivanje
slučajnih
uzoraka
uzetihiz
proizvodnje
iz
propisani h
skupina
P + Ì

1+ • • • • •
1 • • • •
Ì

2+ • • • •
a)

a)

2 • • •
a)

3 • •
4 • •

P = potvrda o sukladnosti
Ì = izjava o sukladnosti
• označava radnju koju je obvezan provesti ili provoditi proizvođač odnosno ovlaštena osoba u
pojedinom sustavu ocjenjivanja sukladnosti
a)
ovlaštena osoba izdaje potvrdu o tvorničkoj kontroli proizvodnje
25
2010
- objasniti izjavu o sukladnosti za beton: C12/15 D31.5 S2 Cl 0.40 X0
C12/15 - klasa betona
D31.5 - maksimalno zrno agregata
S2 - klasa slijeganja
Cl 0.40 - udio klorida
X0 - razred otpornosti prema razredima izloženosti
4) Zakon o općoj sigurnosti proizvoda
- propisuju se opći sigurnosni zahtjevi za proizvode, obveze proizvođača i distributera,
informiranje javnosti, poticanje mjera, nadzor nad ispunjavanjem propisanih zahtjeva
- svrha - osigurati da se na tržište stave samo sigurni proizvodi
- siguran proizvod - bilo koji proizvod koji u normalno ili razumno predvidivim uvjetima
uporabe ne predstavlja nikakav rizik ili samo najmanji rizik spojiv s uporabom proizvoda te
koji se smatra prihvatljivim i sukladnim s visokom razinom sigurnosti i zdravlja ljudi
- opasan proizvod - svaki koji nije siguran
5) Pravilnik o tehničkim dopuštenjima za građevne proizvode
- područje proizvoda - građevinarstvo
- proizvodi - geotekstil, prometna oprema, podne obloge, agregati, proizvodi za cestogradnju,
cijevi, spremnici, hidroizolacije, dilatacijske naprave, predgotovljeni elementi itd.
6) Zakon o akreditaciji
Akreditacija je postupak kojim neovisno akreditacijsko tijelo službeno potvrđuje pravnoj ili
fizičkoj osobi da je sposobna provoditi poslove ocjenjivanja sukladnosti.
Potvrda o akreditaciji - dokument na temelju kojeg se potvrđuje osposobljenost za
obavljanje određenih poslova na području ocjenjivanja sukladnosti.
Akreditacijsko tijelo obavlja:
– akreditiranje ispitnih i umjernih laboratorija,
– akreditiranje pravnih ili fizičkih osoba za potvrđivanje proizvoda, sustava upravljanja i
osoba,
– akreditiranje pravnih ili fizičkih osoba koje obavljaju tehnički nadzor,
– druga ocjenjivanja ili potvrđivanja osposobljenosti za provođenje postupaka sukladnosti.
Dodijeljena akreditacija vremenski je ograničena.
7) Zakon o mjeriteljstvu
Zakonom se uređuje djelokrug tijela te ovlaštenih pravnih i fizičkih osoba u mjeriteljstvu,
sustav točnih i međusobno spojivih mjerenja, sustav mjernih jedinica, mjerni etaloni,
utvrđivanje mjeriteljskih zahtjeva za mjerila u zakonskom mjeriteljstvu, stavljanje mjerila na
tržište i uporabu, ovjeravanje mjerila, mjeriteljski zahtjevi za pretpakovine, mjeriteljski nadzor
i inspekcija.
Zakonsko mjeriteljstvo je dio mjeriteljstva uređen zakonom i drugim propisima u cilju
uspostave povjerenja u rezultate mjerenja u području primjene zakonitih mjerenja.
Temeljno mjeriteljstvo je dio mjeriteljstva koje istražuje stalnice prirodnih pojava i čiji je
zadatak uspostava državnih etalona mjernih jedinica međunarodnog sustava jedinica,
uspostava sljedivosti i jedinstvenosti mjerenja u Republici Hrvatskoj usporedbom s
međunarodnim etalonima te razvoj novih mjernih metoda.
Etalon je tvarna mjera, mjerilo, referencijska tvar ili mjerni sustav namijenjen za određivanje,
ostvarivanje, čuvanje ili obnavljanje neke jedinice, jedne ili više vrijednosti kakve veličine da
bi mogao poslužiti kao referencija.
26
2010
Državni etalon je referentni etalon priznat odlukom mjerodavnog tijela utvrđenog zakonom
da bi služio kao osnova za dodjeljivanje vrijednosti drugim etalonima određene veličine u
Republici Hrvatskoj.
Referentni etalon je etalon koji općenito ima najveću mjeriteljsku kakvoću na danom mjestu
ili u danoj organizaciji iz kojeg se izvode mjerenja koja se provode na tom mjestu.
Umjeravanje je skup postupaka kojima se u određenim uvjetima uspostavlja odnos između
vrijednosti veličina koje pokazuje neko mjerilo ili mjerni sustav, ili vrijednosti koje prikazuje
neka tvarna mjera ili neka referencijska tvar i odgovarajućih vrijednosti ostvarenih etalonima.
- poslove zakonskog mjeriteljstva obavljaju:
1. Državni zavod za mjeriteljstvo (DZM),
2. Hrvatski mjeriteljski institut (HMÌ),
3. ovlaštene pravne osobe,
4. ovlašteni servisi,
5. pravne osobe koje obavljaju poslove nacionalnoga umjernog laboratorija.
- DZM - rješava u upravnim stvarima iz područja mjeriteljstva, priprema nacrte zakona iz
područja mjeriteljstva, donosi podzakonske akte za provođenje zakona, ovlašćuje pravne
osobe za provedbu postupaka potvrđivanja sukladnosti mjerila i pretpakovina, provodi
ispitivanje pretpakovina i boca kao mjernih spremnika, provodi ovjeravanja zakonitih mjerila,
provodi službena mjerenja, nadzire zakonitost rada ovlaštenih pravnih osoba, ovlaštenih
servisa i korisnika zakonitih mjerila itd.
- HMI - proglašava državne etalone, obavlja upravne i stručne poslove u vezi s državnim
etalonima i usklađuje rad nacionalnih umjernih laboratorija, ostvaruje, čuva i održava državne
mjerne etalone i osigurava njihovu sljedivost prema međunarodnim etalonima, obavlja
poslove istraživanja i razvoja u području temeljnog mjeriteljstva, obavlja poslove nacionalnih
umjernih laboratorija itd.
- ovlaštene pravne osobe - ispituju usklađenost mjerila s propisima, ovjeravaju zakonita
mjerila, vode evidenciju ovjerenih zakonitih mjerila
- ovlašteni servis za pripremu mjerila - pregledava, popravlja i ispituje zakonita mjerila i/ili
mjerne sustave radi pripreme za ovjeravanje
8) Pravilnik o nadzoru građevnih proizvoda
- inspekcijski nadzor građevnih proizvoda u okviru svojih nadležnosti provode gospodarski
inspektor Državnog inspektorata i građevinski inspektor Ministarstva zaštite okoliša,
prostornog uređenja i graditeljstva
9) Tehnički propis za betonske konstrukcije
- propisuju se tehnička svojstva za betonske konstrukcije u građevinama u okviru
ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, zahtjevi za projektiranje, izvođenje radova na
izradi, uporabljivost, održavanje i drugi zahtjevi za betonske konstrukcije, te tehnička
svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode namijenjene ugradnji u betonsku
konstrukciju
- s obzirom na način armiranja betonska konstrukcija može biti od: nearmiranog betona,
armiranog betona ili od prednapetog betona
- s obzirom na težinu betona betonska konstrukcija može biti konstrukcija s: laganim,
običnim ili teškim betonom
- građevni proizvodi: cement, agregat, dodatak betonu, dodatak mortu za injektiranje natega,
voda, beton, čelik za armiranje, čelik za prednapinjanje, armatura, predgotovljeni betonski
elementi, proizvodi za zaštitu i popravak BK i drugi građevni proizvodi
- beton - građevni proizvod sastavljenj od cementa, agregata, dodatka betonu i vode
Tehnička svojstva BK - moraju biti takva da se ispune bitni zahtjevi (mehanička otpornost i
stabilnost, otpornost na požar) i drugi zahtjevi određeni posebnim propisima
27
2010
Građevni proizvodi - proizvode se u tvornicama izvan gradilišta (moraju imati ispravu o
sukladnosti), iznimno beton, armirani beton i predgotovljeni elementi na gradilištu za potrebe
gradilišta (mora biti dokazana uporabljivost u skladu s projektom i TPBK
Projektiranje BK - građevina mora ispunjavati bitne zahtjeve za uporabni vijek od min.50
godina
- građevinski projekt - projekt betonske konstrukcije - sastavni dio glavnog projekta mora
sadržavati:
1. tehnički opis (namjena, uporaba građevine, utjecaj okoliša, podatke iz elaborata, opis BK
i temeljenje, opis načina izvođenja BK i ugradnje građevnih proizvoda)
2. proračun nosivosti i uporabljivosti (predviđena djelovanja i utjecaji na građevinu,
podaci o temeljnom tlu i seizmičnosti, proračun nosivosti i uporabljivosti za predviđena
djelovanja i utjecaje za faze gradnje i uporabe)
3. program kontrole i osiguranja kvalitete (svojstva koja moraju imati građevni proizvodi,
ispitivanja i postupci dokazivanja uporabljivosti građevnih proizvoda, te nosivosti i
uporabljivosti BK, uvjeti građenja)
Izvođenje i uporabljivost BK - pri izvođenju izvođač je dužan držati se projekta BK i
tehničkih uputa za ugradnju i uporabu građevnih proizvoda, te odredaba TPBK
Održavanje BK - tako da se tijekom trajanja održe tehnička svojstva i ispunjavaju zahtjevi
određeni projektom i TPBK, te drugi bitni zahtjevi; podrazumijeva redovite preglede,
izvanredne preglede nakon izvanrednih događaja ili po zahtjevu inspekcije, izvođenje radova
kojima se konstrukcija zadržava ili vraća u stanje određeno projektom
Prilozi: A - beton
B - armatura, čelik za armiranje i čelik za prednapinjanje
C - cement
D - agregat
E - dodatak betonu i dodatak mortu za injektiranje natega
F - voda
G - predgotovljeni betonski elementi
H - proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak BK
I - projektiranje BK u skladu s hrvatskim normama
J - izvođenje i održavanje BK
A - beton - sustav ocjenjivanja sukladnosti 2+
a) projektirani beton - u projektu specificiran razred čvrstoće
b) beton zadanog sastava
c) normirani beton zadanog sastava
- b) i c) proizvode se samo do C16/20 (nearmirani elementi na gradilištu)
- svojstva očvrsnulog betona - specificirana u projektu BK, svojstva svježeg betona -
specificira izvođač, kad je potrebno i u projektu
- potvrđivanje sukladnosti provodi se 2x godišnje (na temelju rezultata nadzora tvorničke
kontrole proizvodnje, ocjene rezultata ispitivanja proizvođača i rezultata ispitivanja tlačne
čvrstoće betona na slučajno uzetim uzorcima)
B - armatura, čelik za armiranje i čelik za prednapinjanje - 1+ (čelik za arm.)
a) armatura za AB konstrukcije, od čelika za armiranje
b) armatura za PB konstrukcije, od čelika za prednapinjanje i čelika za armiranje
C - cement - 1+
a) cement opće namjene
b) cement sa zgurom niskih početnih čvrstoća
c) cement opće namjene niske topline hidratacije
d) posebni cement vrlo niskih toplina hidratacije
e) bijeli cement
f) sulfatno otporni cement
g) aluminatni cement
28
2010
- tehnička svojstva specificiraju se u projektu BK
D - agregat - 2+
- agregat i punila s gustoćom zrna > 2000 kg/m3, lagani agregat i lagana punila s
gustoćom zrna < 200 kg/m3
- sitni agregat, krupni agregat i nefrakcioni agregat
E - dodatak betonu i dodatak mortu za injektiranje natega
- kemijski dodaci: plastifikator, superplastifikator, dodatak za zadržavanje vode, ubrzivač
vezivanja, ubrzivač očvršćavanja, usporivač vezivanja, dodatak za vodonepropusnost,
usporivač vezivanja/plastifikator, usporivač vezivanja/superplastifikator, ubrzivač
vezivanja/ plastifikator, ubrzivač vezivanja mlaznog betona/bez sadržaja alkalija, dodatak
za kontrolu konzistencije mlaznog betona, dodataka za poboljšanje veze slojeva mlaznog
betona, dodatak za betoniranje pri niskim temperaturama
- mineralni dodaci: tip Ì (punila/fileri, pigmenti) 2+
tip ÌÌ (leteći pepeo, silicijska prašina) 1+
- tehnička svojstva specificiraju se u projektu betona
F - voda
- potvrđivanje prikladnosti - nije potrbno provoditi za vodu iz vodovoda
- kontrola vode - u betonari prije prve uporabe i kod promjene u sastavu
G - predgotovljeni betonski elementi
a) konstrukcijska uporaba (element djelomično predgotovljene BK, element predgotovljene
BK ili zasebna građevina)
b) nekonstrukcijska uporaba (npr. rubnjak, cijevi za dvodnju, kanal, okno, poklopac)
H - proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak BK
a) sustavi površinske zaštite
b) proizvodi i sustavi za konstrukcijski nekonstrukcijski popravak
c) konstrukcijska ljepila
d) proizvodi za injektiranje betona
e) proizvodi za sidrenje armature
f) proizvodi za zaštitu armature od korozije
I - projektiranje BK u skladu s hrvatskim normama
- projektiranje BK, osnove proračuna i djelovanja na konstrukcije, geotehničko
projektiranje, projektiranje konstrukcija otpornih na potres
J - izvođenje i održavanje BK
- uporabljivost BK - ispitivanje pokusnim opterećenjem:
a) mostovi raspona > 15m
b) tribine u sportskim građevinama i dvoranama razne namjena
c) krovne konstrukcije raspona > 30m
d) BK koje se prvi put izvode novim tehnološkim postupkom
- održavanje - redoviti pregledi:
a) 10 god. - zgrade javne i stambene namjene
b) 2 god. - mostovi
c) 5 god. - industrijske, prometne, infrastrukturne građevine
10) Tehnički propis za cement za betonske konstrukcije
- propisuju se tehnička svojstva i drugi zahtjevi za cemente koji se ugrađuju u BK, te način
potvrđivanja sukladnosti cementa
- u BK u kojima postoji opasnost od korozije ne smiju se ugrađivati cementi vrste CEM ÌÌÌ/C,
CEM ÌV i CEM V
Prilog 1 - Tehnička svojstva i drugi zahtjevi, te način potvrđivanja sukladnosti
29
2010
11) Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u
zgradama
Propisuju se:
– tehnički zahtjevi glede racionalne uporabe energije i toplinske zaštite koje treba ispuniti
prilikom projektiranja i građenja novih zgrada, te tijekom uporabe postojećih zgrada koje
se griju na unutarnju temperaturu višu od 12°C,
– tehnički zahtjevi glede racionalne uporabe energije i toplinske zaštite koje treba ispuniti
prilikom projektiranja rekonstrukcije postojećih zgrada koje se griju na unutarnju
temperaturu višu od 12°C,
– ostali tehnički zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu u zgradama,
– tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode koji se ugrađuju u zgradu u svrhu
racionalne uporabe energije i toplinske zaštite i ocjenjivanje sukladnosti tih proizvoda s
navedenim zahtjevima,
– sadržaj projekta zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije za grijanje i hlađenje te
toplinsku zaštitu,
– sadržaj Iskaznice potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske energije za hlađenje
zgrade,
– održavanje zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu.
Za zgrade za koje nije predviđeno grijanje ili koje se griju do 12°C moraju se, u skladu s
namjenom zgrade, pri projektiranju i građenju novih odnosno projektiranju rekonstrukcije i
rekonstrukcije postojećih, ispuniti zahtjevi koji se odnose na:
– toplinsku zaštitu zgrade tijekom ljeta,
– sprječavanje nastajanja građevinske štete (npr. zbog kondenzacije vodene pare).
Propis se ne primjenjuje na:
1. zgrade koje imaju predviđeni vijek uporabe ograničen na dvije godine i manje,
2. privremene zgrade za potrebe organizacije gradilišta,
3. staklenike u poljoprivredi,
4. radionice, proizvodne hale, industrijske zgrade i druge gospodarske zgrade koje se, u
skladu sa svojom namjenom, moraju držati otvorenima više od polovice radnog vremena ako
nemaju ugrađene zračne zavjese,
5. šatore i slične privremene građevine, koje se mogu višekratno postavljati i rastavljati,
6. jednostavne građevine utvrđene posebnim propisom.
Tehnički zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu
- definiraju se: - ograničenja godišnje potrebne toplinske energije za grijanje
- koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka
- zrakopropusnost omotača zgrade
- ventiliranje prostora
- pregrijavanje prostora zgrade
- smanjeni utjecaj toplinskih mostova
- kondenzacija vodene pareunutar i na površini građevine
- najveći dopušteni koeficijent prolaska topline
Tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode
- moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu u zgradi i biti
specificirani prema normama i tehničkim dopuštenjima
- vrste građevnih proizvoda: toplinsko-izolacijski građevni proizvodi, povezani sustavi za
vanjsku toplinsku izolaciju na osnovi ekspandiranog polistirena i mineralne vune, ziđe i
proizvodi za zidanje
Sadržaj projekta zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku izolaciju
30
2010
- glavni projekt sadrži: tehnički opis, proračun fizikalnih svojstava zgrade glede racionalne
uporabe energije i toplinske izolacije, proračun godišnje toplinske energije za grijenja/
hlađenje, program kontrole i osiguranja kvalitete, nacrte, te Ìskaznicu potrebne toplinske
energije za grijanje i toplinske energije za hlađenje
Prilozi: A - popis hrvatskih normi i drugih tehničkih specifikacija za proračune i ispitivanja
građevnih dijelova zgrade i zgrade kao cijeline
B - popis hrvatskih normi i drugih tehničkih specifikacija koje upućuju na zahtjeve
koje, u svezi s toplinskom zaštitom, trebaju ispuniti toplinsko-izolacijski građevni
proizvodi za zgrade
C - popis najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaska topline građevnih
dijelova zgrade koje treba ispuniti pri projektiranju novih i rekonstrukciji postojećih
zgrada i utvrđene vrijednosti tehničkih svojstava građevnih proizvoda s kojima se
mogu provoditi dokazni proračuni propisani ovim propisom
D - iskaznica potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske energije za hlađenje
E - tablični prikazi meteoroloških veličina, položaja i visina za referentne postaje
Iskaznica - potrebna toplinska energija za grijanje (grijanje > 18°C)
1. oznaka projekta
2. opis zgrade (naziv, lokacija, godina izrade projekta, oplošje, obujam grijanog dijela, faktor
oblika, način grijanja, srednja mjesečna temperatura najtoplijeg i najhladnijeg mjeseca)
3. potrebna toplinska energija za grijanje zgrade i izračunata toplinska energija za
hlađenje (godišnja, godišnja po jedinici obujma, po jedinici ploštine)
4. druga energetska obilježja zgrade (koeficijent transmisijskog gubitka topline, kofeficijent
toplinskog gubitka provjetravanjem itd.)
5. odgovornost za podatke (tvrtka, projektant, datum, potpis, žig)
Iskaznica - potrebna toplinska energija za grijanje (12°C < t < 18°C)
1. opis zgrade
2. transmisijski toplinski gubici zgrade
3. odgovornost za podatke
12) Tehnički propis za zidane konstrukcije
Propisuju se u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu tehnička svojstva za zidane
konstrukcije u građevinama, zahtjevi za projektiranje, izvođenje radova, uporabljivost,
održavanje i drugi zahtjevi za zidane konstrukcije, te tehnička svojstva i drugi zahtjevi za
građevne proizvode namijenjene ugradnji u zidanu konstrukciju.
Primjenjuje se i na ziđe u građevinama koje nije sastavni dio zidane konstrukcije (pregradno
ziđe, parapeti i sl.).
Zidana konstrukcija se izvodi od:
– nearmiranog ziđa,
– armiranog ziđa i
– prednapetog ziđa.
Projektiranje zidanih konstrukcija
- gornji rubovi temelja zidane konstrukcije, odnosno gornji rubovi nadtemeljnih zidova moraju
biti međusobno povezani veznim gredama, zategama ili armiranobetonskom podnom pločom
- pregradni zidovi, obložni zidovi, zidovi ispune i protupožarni zidovi moraju se, u smjeru
okomitom na vlastitu ravninu, povezati s nosivim zidovima odnosno nosivim dijelovima
zidane konstrukcije, te stropnim kontrukcijama u skladu s projektom zidane konstrukcije
- ziđe visine veće od 1,0 m iznad stropne konstrukcije kojemu vrh nije pridržan okomito na
vlastitu ravninu (zidovi na koje se oslanja drveno krovište, zabatni zidovi, pregradni zidovi
31
2010
kojima vrh nije pridržan stropnom konstrukcijom i sl.) mora biti izvedeno kao omeđeno ziđe s
upetim vertikalnim serklažima u nosivu konstrukciju
- nije dopušteno: projektiranje konzola upetih u ziđe zidane konstrukcije, projektiranje zidanih
konstrukcija kojima se zidovi iste etaže izvode od raznovrsnih zidnih elemenata ili kao zidovi
druge vrste ili sustava konstrukcije, projektiranje zidanih konstrukcija u kojima su pojedine
etaže izvedene kao konstrukcije druge vrste (betonske, čelične i dr.) odnosno konstrukcije
drugog sustava (okvirne i dr.)
- iznimno od je dopušteno projektiranje zidanih konstrukcija kod kojih su temelji i jedna etaža
iznad temelja, u vertikalnom kontinuitetu, projektirane kao betonska konstrukcija od
betonskih zidova i ploča na koju se nastavlja zidana konstrukcija
- za mort zadanog sastava koji se izrađuje na gradilištu i čija je zahtijevana tlačna čvrstoća
manja ili jednaka 5 N/mm
2
, u glavnom projektu se određuju omjerima pojedinih sastojaka, a
obvezno se specificiraju svojstva tih sastojaka prema odredbama priloga D i F
- za mort zadanog sastava gdje je u glavnom projektu zahtijevana tlačna čvrstoća veća od 5
N/mm
2
, smije se primijeniti samo mort proizveden u proizvodnom pogonu (tvornici)
Izvođenje zidanih konstrukcija
- pri izvedbi ziđa zidane konstrukcije zidni elementi povezuju se mortom uz potpuno
ispunjavanje horizontalnih i vertikalnih sljubnica, ako nije drukčije propisano
- pri izvedbi ziđa zidane konstrukcije sa zidnim elementima s mortnim džepovima, vertikalne
sljubnice ispunjavaju se po punoj visini zidnog elementa i u punoj širini mortnog džepa; širina
mortnog džepa mora biti određena projektom zidane konstrukcije i mora iznositi najmanje
40% širine zidnog elementa
- pri zidanju ziđa zidni elementi zida trebaju se preklapati za pola duljine zidnog elementa,
mjereno u smjeru zida, a iznimno za 0,4 visine zidnog elementa, ali ne manje od 4,5 cm
- horizontalni serklaži u razini stropne konstrukcije betoniraju se zajedno s izvedbom stropne
konstrukcije
- vertikalni serklaži pojedine etaže betoniraju se nakon izvedbe ziđa te etaže pri čemu se
mora osigurati veza zid – serklaž, bilo načinom gradnje (istacima zidnih elemenata svakog
drugog reda za najmanje 0,4 visine zidnog elementa, ali ne manje od 4,5 cm) ili mehaničkim
spojnim sredstvima u skladu s projektom zidane konstrukcije
- serklaži pojedine etaže moraju imati ploštinu presjeka ne manju od 225 cm
2
s najmanjom
stranicom od 15 cm
2
i najmanjom ploštinom armature:
– 4Ø10 za jednoetažne građevine
– 4Ø12 za dvoetažne građevine
– 4Ø14 za troetažne građevine i građevine veće etažnosti
- razmak spona može iznositi najviše 25 cm
- temperatura svježeg morta ne smije biti niža od +5°C, niti viša od +35°C
- kada je srednja dnevna temperatura zraka manja od +50°C ili viša od +35°C, zidanje ziđa
treba izvoditi pod posebnim uvjetima sukladno odredbama iz projekta zidane konstrukcije
Prilozi: A - ziđe
B - zidni elementi (opečni, vapnenosilikatni, betonski zidni element, zidni element od
porastog betona, umjetnog kamena, prirodnog kamena)
C - mort (mješavina jednog ili više anorganskih veziva, agregata, vode i eventualnih
dodatka za zidanje i fugiranje ziđa; tvornički projektirani mort i morat zadanog
sastava)
D - veziva (građevno vapno, cement i zidarski cement)
E - dodaci mortu, mortu za injektiranje natega i betonu
F - agregat, voda, čelik za armiranje, čelik za prednapinjanje, beton i sustavi za
zaštitu i popravak betonskih dijelova zidanih konstrukcija
G - pomoćni dijelovi (spone, trake, vješaljke, nadvoji, kanalice i elementi ispune)
H - predgotovljeno ziđe
I - projektiranje zidanih konstrukcija
32
2010
J - izvođenje i održavanje zidanih konstrukcija
13) Tehnički propis za dimnjake u građevinama
Dimnjak - dio građevnog sklopa građevine, u obliku vertikalnog ili približno vertikalnog
kanala postojan na požar čađe, koji služi za siguran i neometan odvod u vanjsku atmosferu
dimnih plinova nastalih radom na dimnjak priključenog uređaja za loženje.
Vrste dimnjaka obzirom na način izvođenja:
– montažni dimnjak - dimnjak koji se izvodi na gradilištu od međusobno usklađenih
građevnih proizvoda,
– predgotovljeni (sistemski) dimnjak - dimnjak sastavljen u proizvodnom pogonu izvan
gradilišta od međusobno usklađenih građevnih proizvoda i drugih proizvoda, koji se kao
predgotovljeni građevni proizvod ugrađuje u građevinu,
– zidani dimnjak - dimnjak koji se zida na gradilištu od punih opeka.
Tehnička svojstva dimnjaka - takva da tijekom trajanja građevine podnese sve utjecaje
uobičajene uporabe i utjecaje iz okoliša, tako da tijekom izvođenja i uporabe dimnjaka:
- predvidiva djelovanja ne prouzroče rušenje ili pštećenje dimnjaka
- ne prouzroči, prenese ili širi požar
- ne proizvede buku preko dozvoljene razine
- uslijed odvođenja plinova ne budu ugroženi higijena, zdravlje ljudi i okoliš
- izbjegnu moguće ozljede korisnika
- potrošnja energije bude manja ili jednaka propisanoj
Prilozi: A - glineni/keramički, betonski i metalni proizvodi za dimnjake
B - predgotovljeni (sistemski) dimnjaci
C - projektiranje dimnjaka
D - izvođenje i održavanje dimnjaka
14) Tehnički propis za čelične konstrukcije
Propisuju se u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu tehnička svojstva za nosive
čelične konstrukcije u građevinama, zahtjevi za projektiranje, izvođenje, uporabljivost,
održavanje i drugi zahtjevi za čelične konstrukcije, te tehnička svojstva i drugi zahtjevi za
građevne proizvode namijenjene ugradnji u čeličnu konstrukciju.
Odnosi se i na elemente u građevinama koji nisu sastavni dio čelične konstrukcije
(nekonstrukcijski elementi) odnosno na elemente čelične konstrukcije koji ne utječu na
mehaničku otpornost i stabilnost građevine u cjelini.
Prilozi : A - proizvodi od čelika 2+
- od nelegiranih konstrukcijskih čelika: toplo valjani limovi, trake, šipke i žice,
toplo oblikovani šuplji profili, hladno valjani limovi, profili, trake i žice, hladno
oblikovani šuplji profili
- od nehrđajućih čelika. toplo i hladno oblikovani limovi, profili, trake i žice,
zavarene cijevi, bešavne cijevi
B - mehanički spojni elementi
- vijci s maticama, zakovice, trnovi
C - dodatni materijal za zavarivanje
- obložne elektrode, žičane elektrode, prašak, praškom punjena žica, zaštitni
plinovi
D - vlačni elementi visoke čvrstoće 1+
- šipke, žice, užad, kabeli, završeci (kotve)
E - konstrukcijski ležajevi
- neoprenski, valjkasti, lončasti, sferični i cilindrični, usmjeravajući i ograničavajući
F - predgotovljeni elementi
G - projektiranje čeličnih konstrukcija u skladu s priznatim tehničkim pravilima
33
2010
H - projektiranje čeličnih konstrukcija
I - izvođenje i održavanje čeličnih konstrukcija
15) Tehnički propis za drvene konstrukcije
Propisuju se u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu tehnička svojstva za drvene
konstrukcije u građevinama, zahtjevi za projektiranje, izvođenje, uporabljivost, održavanje i
drugi zahtjevi, te tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode namijenjene
ugradnji u drvenu konstrukciju.
Odnosi se i na elemente u građevinama koji nisu sastavni dio drvene konstrukcije
(nekonstrukcijski elementi - drvena oplata, drvene pregrade, ograde, ispune i sl.).
Ne odnosi se na završne obloge konstrukcijskih i nekonstrukcijskih elemenata (obloge
stropova, podova, zidova i dr.) i drvne proizvode koji služe kao toplinska, zvučna ili druga
izolacija.
Projektiranje drvenih konstrukcija
- drvo koje se lijepi mora imati sadržaj vode koja odgovara tehničkoj uputi proizvođača ljepila
ali ne manje od 9% i ne više od 15% s time da maksimalna razlika sadržaja vode elemenata
koji se lijepe smije biti ± 2 %
- početne imperfekcije u sredini štapnog elementa, tj. odstupanje od pravca osi štapa, i vitkih
savijenih nosača kod kojih se može javiti izvijanje kao i kod okvira ne smiju biti veće od 1/500
duljine za lijepljeno lamelirano drvo odnosno 1/300 duljine za cjelovito drvo
- nije dopušteno: ugrađivanje različitih vrsta spajala u jednom spoju, ukoliko nemaju iste ili
slične elasto-mehanička svojstva, uporaba različitih vrsta ljepila za izvođenje jedne lijepljene
drvene konstrukcije (iznimno je dopušteno korištenje čavala i vijaka pri izradi lijepljenog spoja
ali samo kao priteznih elemenata lijepljenog spoja, ali ne i kao nosivih spojnih elemenata),
ugradnja drvnih proizvoda koji imaju sadržaj vode veći od 22% u drvene konstrukcije,
ugradnja elemenata koji nisu preventivno zaštićeni postupcima organizacijske zaštite na
način da se spriječi vlaženje drvene građe
Prilozi: A - drvni proizvodi (konstrukcijsko drvo - piljena i tesana građa, lijepljeno lamelirano
drvo, ploče na osnovi drva)
B - mehanička spajala (štapasta - čavli, vijci, trnovi, spajala posebne izvedbe -
moždanici, čavlane ploče)
C - ljepila (za nosive konstrukcije - fenolna i amnioplastična, kazeinska,
poliuteranska; za nekonstrukcijsku primjenu - termoaktivna, termoplastična)
D - predgotovljeni elementi (za konstrukcijsku i nekonstrukcijsku uporabu - oplate,
pregrade, ograde)
E - zaštita drvenih konstrukcija (građevinsko-fizikalne, konstrukcijske,
organizacijske i kemijske mjere zaštite)
F - projektiranje drvenih konstrukcija u skladu s priznatim tehničkim pravilima
G - projektiranje drvenih konstrukcija
H - izvođenje i održavanje drvenih konstrukcija
16) Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s
invaliditetom i smanjena pokretljivosti
Pravilnikom se propisuju uvjeti i način osiguranja nesmetanog pristupa, kretanja, boravka i
rada osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti i unapređivanja pristupačnosti
građevinama javne, poslovne, stambene i stambeno-poslovne namjene, te uvjeti i način
jednostavne prilagodbe pristupačnosti građevina stambene i stambeno-poslovne namjene.
Osoba s invaliditetom - osoba s tjelesnim oštećenjem.
Osoba smanjene pokretljivosti - osoba koja ima privremene ili trajne smetnje pri kretanju.
34
2010
Prepreka - komunikacijska i orijentacijska smetnja.
Pristupačnost - rezultat primjene tehničkih rješenja u projektiranju.
Taktilna obrada - završna reljefna obrada hodne površine.
Taktilna površina - izvodi se reljefnom obradom visine do 5 mm na način da ne otežava
kretanje invalidskih kolica, da je prepoznatljiva na dodir stopala ili bijelog štapa, da ne
zadržava vodu, snijeg i prljavštinu, te da se lako održava.
Elementi pristupačnosti su:
1. elementi pristupačnosti za svladavanje visinskih razlika (rampa, stubište, dizalo,
vertikalno podizna platforma, koso podizna platforma),
2. elementi pristupačnosti neovisnog življenja (ulazni prostor, komunikacije, wc,
kupaonica, kuhinja, soba, učionica, radni prostor, stan, kavana i restoran, kabina za
preslvačenje, tuš kabina, ulaz u vodu na plaži i u bazenu, mjesto u gledalištu, telefon,
bankomat, električne instalacije, kvake na vratima i prozorima, šalter, pult, induktivna petlja ili
transmisijski obruč, oglasni pano),
3. elementi pristupačnosti javnog prometa (stajalište i peron, parkirališno mjesto, javna
pješačka površina, semafor, pješački prijelaz, pješački otok, raskrižje).
Rampa se koristi kao element pristupačnosti za potrebe svladavanja visinske razlike do
uključivo 120 cm, u unutarnjem ili vanjskom prostoru.
Rampa mora omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati:
– dopušteni nagib do uključivo 1:20 (5%),
– svijetlu širinu od najmanje 120 cm u vanjskom prostoru, odnosno najmanje 90 cm u
unutarnjem,
– odmorišni podest 150cm, svakih 6m, protuliznu površinu, čvrstu ogradu i rukohvate.
Vertikalno podizna platforma se koristi kao element pristupačnosti za potrebe svladavanja
visinske razlike veće od 120 cm u unutarnjem ili vanjskom prostoru
Dizalo se koristi kao element pristupačnosti za potrebe svladavanja visinske razlike, a
obvezno se primjenjuje za svladavanje visinske razlike veće od 120 cm u unutarnjem ili
vanjskom prostoru.
Dizalo je postrojenje s kabinom koje je trajno namijenjeno za prijevoz:
– osoba
– osoba i roba (tereta)
Redovno održavanje dizala mora se obaviti najmanje jedanput mjesečno.
17) Skloništa (treba znati za uže područje struke betonske konstrukcije)
Skloništem za zaštitu od ratnih djelovanja smatra se građevinski objekt namijenjen za
upotrebu u vrijeme rata koji mora imati:
1) zatvorene i funkcionalno povezane prostorije za zašitu od mehaničkog, toplinskog,
radijacijskog i kemijskog djelovanja oružja,
2) ulaz i pomoćni ulaz koji su otporni na udarni val eksplozije,
3) opremu i uređaje za zadovoljavanje fizioloških potreba osoba.
Sklonište osnovne zaštite mora imati: od 100 kPa do 300 kPa, 7 dana boravak do 300
osoba.
Sklonište dopunske zaštite: 50 kPa natpritiska, 50 osoba
Sklonište pojačane zaštite mora imati: 14 dana, 2000 osoba, opseg zaštite od izravnog
pogotka avionske bombe kalibra min. 300kg.
35
2010
Dvonamjenskim objektom odnosno dvonamjenskom prostorijom smatra se građevinski
objekt odnosno dio građevinskog objekta namijenjen za upotrebu u vrijeme mira, koji je
izgrađen ili prilagođen tako da udovoljava uvjetima ovog pravilnika te da se u vrijeme rata
može upotrebljavati kao sklonište.
Transformacija objekta za upotrebu u vrijeme rata mora se izvršiti najkasnije za 24 sata.
Sklonišni prostor određuje se:
1) za porodična skloništa – za najmanje za tri osobe,
2) skloništa za stambeni blok - prema veličini zgrade, na 50m
2
zgrade sklonišni prostor za
jednu osobu,
3) za skloništa za organizaciju udruženog rada (☺) ili drugu organizaciju – za dvije trećine
ukupnog broja radnika u organizaciji,
4) za javna skloništa – prema procijenjenom broju stanovnika koji se mogu zateći na javnom
mjestu i broju stanovnika za koje nije osigurano kućno sklonište ili sklonište za stambeni
blok.
Skloništa u zgradama s više podzemnih katova moraju se nalaziti, u pravilu, na najdonjem
podzemnom katu. Grade se tako da u pravilu budu ukopana.
Udaljenost od ulaza skloništa do najudaljenijeg mjesta s kojeg se dolazi u sklonište iznosi
max.250 m (polumjer gravitacije).
Broj i veličina ulaznih otvora:
1. za skloništa do 50 osoba - jedan svijetli otvor 62,5x180cm
2. 50 do 100 osoba - 80x180cm
3. 100 do 300 osoba - jedan 110x200cm na svakih 200 osoba, 80x180 na svakih 100 osoba
Svijetla širina hodnika:
1. do 100 osoba - 80cm
2. 100 do 200 osoba - 120cm
3. 200 do 300 osoba - 130cm
Pomoćni izlaz - najmanje mjere hodnika za pomoćni izlaz:
1. pravokutni presjek - 80x140cm
2. kružni presjek - Ø80 - Ø100cm
3. jajoliki presjek - 80x120cm
- za nosive elemente konstrukcije skloništa osnovne namjene treba upotrebljavati armirani
beton najmanje C25/30 i RA400/500 (B500)
- otpornost skloništa na mehanička djelovanja određuje se na osnovno opterećenje i naročito
opterećenje (od udarnog vala eksplozije, komadića i ruševina)
- opterećenje od udarnog vala eksplozije uzima se kao zamjenjujuće statičko ravnomjerno
raspoređeno opterećenje okomito na površine zidova, međustropova i drugih elemenata u
oba smjera
- debljine dijelova skloništa izloženih djelovanju komadića iznose min.:
1. za beton, opeku, kamen 40cm
2. za zbijenu zemlju, pijesak, šljunak 80cm
- radi osiguranja otpornosti na toplinska djelovanja elementi moraju biti min.30cm za
skloništa dopunske i 40cm za skloništa osnovne namjene
- otpornost na radijacijska djelovanja postiže se površinskom gustoćom vanjskih elemenata
- dokazivanje otpornosti na mehanička djelovanja skloništa - po teoriji konstrukcija ili teoriji
graničnih stanja po naprezanjima
- postotak armiranja nosivog elementa u zoni najvećih naprezanja presjeka mora iznositi
max.2% za svaki smjer
- pritisnutu zonu presjeka elemenata u polju treba armirati s 50% armature zategnute zone
36
2010
- unutarnje strane stropa i zidova moraju biti armirane mrežom u dva ortogonalna smjera s
razmakom šipaka max.15 cm
- armatura postavljena na objema stranama presjeka ploče mora biti povezana s najmanje 4
vilice na 1m
2
površine, Ø8 ili veći
- zaštitni sloj betona glavne armature s unutarnje strane elementa (prema prostoru skloništa)
ne treba biti veći od 1cm
- oslonci zidova, stropova, temeljnih ploča moraju biti ukliješteni
18) Zakon o javnim cestama
Zakonom se uređuje pravni status javnih cesta, razvrstavanje, planiranje, građenje,
rekonstrukcija, održavanje javnih cesta, mjere za zaštitu javnih cesta i prometa na njima,
koncesije, upravljanje, financiranje i nadzor javnih cesta.
Javne ceste su javno dobro i u vlasništvu su RH (postaju javno dobro pravomoćnošću
uporabne dozvole).
Dijelovi javne ceste:
1. cestovna građevina
2. građevine za odvodnju i pročišćavanje vode
3. zemljišni pojas s obje strane (za održavanje, min.1m)
4. zračni prostor iznad kolnika u visini 7m
5. cestovno zemljište
6. građevine na cestovnom zemljištu (npr.za održavanje, naplatu cestarine i sl.)
7. stabilni mjerni objekti i uređaji za nadzor vozila
8. priključci na javnu cestu
9. prometni znakovi i uređaji
10. građevine i oprema za zaštitu ceste, prometa i okoliša.
Razvrstavanje javnih cesta:
1. autoceste
2. državne ceste
3. županijske ceste
4. lokalne ceste
- autoceste i državne ceste čine jedinstvenu mrežu cesta
Zaštitni pojas
- ako se izdaje lokacijska dozvola za građenje objekata i instalacija na javnoj cesti ili unutar
zaštitnog pojasa javne ceste, prethodno se moraju zatražiti uvjeti HAC-a d.o.o. (autoceste),
HC-a d.o.o. (državne ceste), županijske uprave za ceste/Upravnog tijela Grada Zagreba
(županijske/lokalne ceste)
- zaštitni pojas mjeri se od vanjskog ruba zemljišnog pojasa tako da je širok sa svake strane:
1. autoceste 40m
2. ceste za promet motornih vozila/brze ceste 35m
3. državne ceste 25m
4. županijske ceste 15m
5. lokalne ceste 10m
19) Zakon o vodama
Zakonom se uređuje pravni status voda, vodnoga dobra i vodnih građevina, upravljanje
kakvoćom i količinom voda, zaštita od štetnog djelovanja voda, detaljna melioracijska
odvodnja i navodnjavanje, djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje, posebne
djelatnosti za potrebe upravljanja vodama i druga pitanja vezana za vode i vodno dobro.
Vode su opće dobro i imaju osobitu zaštitu Republike Hrvatske.
Vodno dobro čine zemljišne čestice koje obuhvaćaju:
37
2010
1. vodonosna i napuštena korita površinskih voda,
2. uređeno inundacijsko (poplavno) područje,
3. neuređeno inundacijsko područje,
4. prostor na kojem je izvorište voda
5. otoke koji su nastali u vodonosnom koritu.
Vodno dobro služi održavanju i poboljšanju vodnog režima, a osobito je namijenjeno za:
1. građenje i održavanje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina,
2. održavanje korita i obala vodotoka, te održavanje i uređenje inundacijskog područja,
3. građenje i održavanje unutarnjih vodnih putova,
4. provedbu obrane od poplava,
5. korištenje i zaštitu izvorišta voda.
Vodne građevine (građevine/skupovi građevina s pripadajućim uređajima i opremom koji
čine tehnološku cjelinu), s obzirom na njihovu namjenu, jesu:
1. regulacijske i zaštitne vodne građevine,
2. komunalne vodne građevine (za javnu vodoopskrbu i odvodnju),
3. vodne građevine za melioracije (melioracijsku odvodnju, za navodnjavanje i mješovite),
4. vodne građevine za proizvodnju električne,
5. građevine za unutarnju plovidbu
Za upravljanje riječnim slivovima na državnom području Republike Hrvatske utvrđuju se
vodna područja:
1. vodno područje rijeke Dunav i
2. jadransko vodno područje.
Granice vodnih područja utvrđuje Vlada Republike Hrvatske.
- podjela voda: površinske i podzemne
- podjela vodnih područja: područja podslivova, područja malih slivova i sektori
VODOPRAVNI AKTI:
1. vodopravni uvjeti (tehnički i drugi uvjeti kojima mora udovoljiti zahvat u prostoru za
lokacijsku dozvolu, rješenje o uvjetima građenja, izvođenje geoloških i vodnih istraživanja),
2. obvezujuće vodopravno mišljenje (za građenje i rekonstrukciju, promjenu
tehnike/djelatnosti; propisuju se granične vrijednosti emisija u vode),
3. vodopravna potvrda (potvrđuje se da je glavni projekt sukladan s vodopravnim
uvjetima/vodopravnim mišljenjem, da je dokumentacija za izvođenja istraživanja sukladna
vodopravnim uvjetima),
4. vodopravna dozvola (za ispuštanje otpadnih voda, stavljanja u promet kemikalija),
5. posebni uvjeti priključenja (tehnički zahtjevi kojima mora udovoljiti građevina da bi njeni
vodovi bili priključeni na komunalne vodne građevine),
6. potvrda o sukladnosti s posebnim uvjetima priključenja (potvrđuje se da je idejni
projekt za lokacijsku dozvolu/rješenje o uvjetima građenja, glavni projekt za potvrdu
glavnog projekta/građevinsku dozvolu sukladan posebnim uvjetima priključenja; izdaje
isporučitelj vodne usluge).
20) Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina
Podaci državne izmjere i katastra nekretnina su:
- javni ako zakonom ili posebnim zakonom nije drugačije određeno
- temelj za vođenje zemljišnih knjiga koje vode zemljišno-knjižni sudovi
- temelj za vođenje drugih službenih očevidnika u svezi s prostorom koja se vode temeljem
zakona i drugih propisa
Podaci državne izmjere i katastra nekretnina daju se kao izvod ili prijepis posjedovnog lista,
kopija katastarskog plana i razne potvrde u analognom i digitalnom obliku. Sudovi i tijela
državne vlasti dužni su tijelima katastra dostaviti svoja rješenja i presude koje utječu na
podatke u katastru nekretnina po pravomoćnosti.
38
2010
Poslovi državne izmjere:
1. osnovni geodetski radovi (uspostava i održavanje polja stalnih točaka i položajnih
koordinata, provođnje kontrole tih polja itd.)
2. topografska izmjera i izrada državnih karata
- Državna geodetska uprava izrađuje službene državne karte:
a) Hrvatske osnovne karte (HOK), mj.1:5000, 1:10000
b) ortofotokarte, mj.1:2000, 1:5000 i sitnijem
c) detaljne topografske karte (DTK), mj.1:25000-1:250000
d) pregledne topografske karte (PTK), mj.1:300000 i sitnijem
- službene tematske i druge karte na osnovi službenih karata
3. izmjera i označavanje državne granice na kopnu
Katastar nekretnina - evidencija o česticama zemljine površine, zgradama i drugim
građevinama koje trajno leže na zemljinoj površini ili ispod nje, te o posebnim pravnim
režimima na zemljinoj površini.
- osnovna prostorna jedinica katastra nekretnina je katastarska čestica - dio područja
katastarske općine/katastarskog područja na moru određen brojem katastarske čestice i
njenim granicama
- katastarske čestice katastra nekretnina osnivaju se stavljanjem u primjenu katastarskog
operata katastra nekretnina ili pravomoćnim rješenjem donesenim u upravnom postupku
- katastarsko područje na moru - obalno more (unutarnje morske vode i teritorijalno more),
epikontinentalni pojas RH i dio morske obale u režimu pomorskog dobra
Katastarska izmjera - prikupljanje i obrada svih potrebnih podataka sa svrhom osnivanja
katastarskih čestica, evidentiranje zgrada, građevina, evidentiranje posebnih prvnih režima
na zemljištu i načina uporabe zemljišta, te izrada katastarskog operata
- tehnička reambulacija - preuzimanje i obrada podataka iz postojećeg katastra zemljišta
koji su pogodni za katastar nekretnina, dok se ostali podaci prikupljaju katastarskom
izmjerom
- u okviru katastarske izmjere i tehničke reambulacije za katastarsku česticu prikupljaju se i
obrađuju sljedeći podaci:
1. podaci o međama i drugim granicama,
2. podatak o adresi katastarske čestice,
3. podaci o načinu uporabe katastarske čestice i njezinih dijelova,
4. podaci o površini katastarske čestice te o površinama dijelova katastarske čestice koji se
upotrebljavaju na različiti način,
5. podaci o posebnim pravnim režimima koji su uspostavljeni na katastarskoj čestici.
Pravni režimi: pomorsko dobro (PD), vodno dobro (VD), kulturno dobro (KD), strogi rezervat
(SR), nacionalni park (NP), posebni rezervat (PR), park prirode (PP) itd.
- izvod iz digitalnog katastarskog plana (kopija katastarskog plana), prijepis posjedovnog
lista, izvod iz posjedovnog lista, potvrde koje se izdaju na temelju podataka katastarskog
operata javne su isprave kad su ovjerene pečatom i potpisom službene osobe
- nositelji prava na zemljištu dužni su u roku od 30 dana od nastale promjene prijaviti
nadležnom područnom uredu za katastar svaku promjenu na zemljištu koja utječe na
podatke u katastru zemljišta (uz prijavu dužni su priložiti elaborat koji je tehnička osnova za
provođenje promjena)
Posebna geodetska podloga - kartografska podloga, slojnice i kote su uklopljene s
katastarskim planom, izrađena je u odgovarajućem mjerilu i ovjerena od nadležnog tijela za
državnu izmjeru i katastar nekretnina.
39
2010
21) Zakon o zaštiti kulturnih dobara
- kulturna dobra - pokretne i nepokretne stvari od umjetničkog, povijesnog, arheološkog,
antropološkog , znanstvenog značenja, arheološka nalazišta
- nepokretna kulturna dobra:
1. grad, selo, naselje ili dio
2. građevina ili njezini dijelovi i okoliš
3. elementi povijesne opreme naselja
4. područje, mjesto, spomenik, obilježje u vezi povijesnih događaja i osoba
5. arheološko nalazište
6. tehnički objekt s uređajima i drugi slični objekti
- vlasnik kulturnog dobra obavezan je s dobrom postupati s dužnom pažnjom, čuvati ga i
održavati, stoga ima pravo na porezne i carinske povlastice, te stručnu pomoć nadležnog
tijela
- vlasništvo na kulturnom dobru može se ograničiti glede posjeda, uporabe i prometa
- ukoliko namjerava prodati kulturno dobro, vlasnik ga je dužan ponuditi prvo RH, županiji,
Gradu Zagrebu, gradu ili općini na čijem se području nalazi
- u vezi s postupkom izdavanja lokacijske dozvole - nadležno tijelo izdaje posebne uvjete
zaštite kulturnih dobara na nepokretnom kulturnom dobru, uključivo i međe tog dobra, te za
zahvat unutar kulturnopovijesne cjeline kada nije donesen UPU
- izvođač mora bez odgađanja prekinuti građevinske i druge radove i obavijestiti nadležno
tijelo ako pri izvođenju tih radova naiđe na arheološko nalazište
- uništavanje i oštećivanje, te nezakonito iznošenje kulturnih dobara - kaznena odgovornost
22) Pravilnik o tehničkim normativima za projektiranje i izvođenje
završnih radova u građevinarstvu
- završni radovi:
1. teracerski
2. fasaderski
3. gipsarski
4. keramičarski
5. ličilački
6. soboslikarski
7. tapetarski
8. kamenorezački
9. podopolagački
10. parketarski
11. izolaterski
12. bravarski
13. limarski
14. stolarski
15. roletarski
16. staklorezački
17. radovi na antikorozijskoj zaštiti
18. radovi na izradi spuštenih stropova i lakih pregrada
- projektiranjem i izvođenjem završnih radova na pojedinim elementima objekata mora se
osigurati. funkcija, postojanost, stabilnost, sigurnost, peciznost, trajnost, estetski izgled,
racionalnost i ekonomičnost, higijensko-tehnički uvjeti i kvaliteta
40
2010
3. ZAŠTITA OD POŽARA
1) Zakon o zaštiti od požara (92/10)
Ì. OPĆE ODREDBE
Ovim se Zakonom uređuje sustav zaštite od požara koji podrazumijeva planiranje zaštite od
požara, propisivanje mjera zaštite od požara građevina, ustrojavanje subjekata zaštite od
požara, provođenje mjera zaštite od požara, financiranje zaštite od požara te
osposobljavanje i ovlašćivanje za obavljanje poslova zaštite od požara, s ciljem zaštite
života, zdravlja i sigurnosti ljudi i životinja te sigurnosti materijalnih dobara, okoliša i prirode
od požara.
U cilju zaštite od požara poduzimaju se organizacijske, tehničke i druge mjere i radnje za:
1. otklanjanje opasnosti od nastanka požara,
2. rano otkrivanje, obavješćivanje te sprječavanje širenja i učinkovito gašenje požara,
3. sigurno spašavanje ljudi i životinja ugroženih požarom,
4. sprječavanje i smanjenje štetnih posljedica požara,
5. utvrđivanje uzroka nastanka požara te otklanjanje njegovih posljedica.
Nadležnost - Ministarstvo unutarnjih poslova.
ÌÌ. PRAVA, DUŽNOSTÌ Ì ODGOVORNOSTÌ U ZAŠTÌTÌ OD POŽARA
Svaka fizička i pravna osoba, tijelo državne vlasti te jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave dužni su djelovati na način kojim se ne može izazvati požar, dužni su provoditi
mjere zaštite od požara utvrđene odredbama ovoga Zakona i drugim propisima donesenim
na temelju njega, planovima i procjenama ugroženosti od požara, odlukama jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave te drugim općim aktima iz područja zaštite od požara.
Vlasnici, odnosno korisnici građevina i drugih nekretnina te prostora, odnosno upravitelji
zgrada dužni su:
1. osigurati provedbu mjera zaštite od požara,
2. poduzimati mjere za smanjenje opasnosti od nastanka i širenja požara, kao i mjera za
unapređenje stanja zaštite od požara na svom vlasništvu,
3. posjedovati vozila, uređaje, opremu, alat i sredstva za dojavu, gašenje i sprječavanje
širenja požara na svom vlasništvu.
ÌÌÌ. PLANOVÌ Ì DOKUMENTÌ ZAŠTÌTE OD POŽARA
Dokumentima zaštite od požara uređuje se organizacija i mjere zaštite od požara na prostoru
za koji se donose.
Dokumenti zaštite od požara državne razine su:
1. Nacionalna strategija zaštite od požara,
2. Nacionalni plan djelovanja zaštite od požara,
3. Ìzvješće o stanju zaštite od požara u Republici Hrvatskoj,
4. Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku
Hrvatsku.
Dokumenti zaštite od požara lokalne i područne (regionalne) razine su :
1. planovi zaštite od požara,
2. provedbeni planovi unapređenja zaštite od požara.
ÌV. UPOZNAVANJE Ì OSPOSOBLJAVANJE ZA ZAŠTÌTU OD POŽARA
41
2010
Svatko ima pravo i obvezu biti upoznat s opasnostima od požara na mjestu gdje boravi ili
radi.
Radi osiguranja pravodobne i učinkovite zaštite od požara jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave te pravne osobe organiziraju osposobljavanje pučanstva za
provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje početnih požara i spašavanje ljudi i
imovine
V. PREVENTÌVNO POSTUPANJE, OBAVJEŠĆÌVANJE Ì GAŠENJE POČETNÌH POŽARA
Svatko tko primijeti neposrednu opasnost od nastanka požara ili požar odmah će sukladno
svojim psihofizičkim sposobnostima pristupiti otklanjanju opasnosti, odnosno gašenju požara,
vodeći pri tome računa da ne dovede u opasnost sebe ili drugu osobu.
Ukoliko osoba nije uspjela otkloniti opasnosti, odnosno ugasiti požar, dužna je obavijestiti
Centar 112, najbližu vatrogasnu postrojbu ili policiju, odnosno postupiti prema planu zaštite
od požara.
VÌ. ORGANÌZACÌJA Ì USTROJ ZAŠTÌTE OD POŽARA
Radi utvrđivanja odgovarajuće organizacije i provođenja mjera zaštite od požara, građevine,
građevinski dijelovi i druge nekretnine te prostori razvrstavaju se rješenjem ministra u jednu
od četiri propisane kategorije ugroženosti od požara.
Vlasnici, odnosno korisnici građevina, građevinskih dijelova i drugih nekretnina te prostora,
odnosno upravitelji zgrada razvrstanih u treću kategoriju ugroženosti od požara dužni su
zaposliti najmanje jednog djelatnika, koji će biti zadužen za obavljanje poslova zaštite od
požara i unapređenje stanja zaštite od požara.
Vlasnici, odnosno korisnici građevina, građevinskih dijelova i drugih nekretnina te prostora,
odnosno upravitelji zgrada razvrstanih u četvrtu kategoriju ugroženosti od požara dužni su
imati zaposlenog najmanje jednog djelatnika zaduženog za obavljanje poslova zaštite od
požara i unapređenje stanja zaštite od požara, koji smije obavljati i druge poslove.
Djelatnici službe za zaštitu od požara moraju imati završen najmanje preddiplomski
sveučilišni studij ili stručni studij u trajanju od najmanje tri godine tehničkog smjera, te
položen stručni ispit.
Djelatnici zaduženi za obavljanje poslova i unapređenje stanja zaštite od požara moraju imati
najmanje zvanje vatrogasca ili završeno srednjoškolsko obrazovanje u programu gimnazije ili
srednjoškolsko strukovno obrazovanje u četverogodišnjem trajanju, te položen stručni ispit.
VÌÌ. ZAŠTÌTA OD POŽARA U SUSTAVU ZAŠTÌTE OKOLÌŠA, PROSTORNOG UREĐENJA Ì
GRADNJE
Ministarstvo (državna razina) i nadležna policijska uprava (područna/regionalna/lokalna
razina) sudjeluju u donošenju dokumenata održivog razvitka, strateškoj procjeni utjecaja
zahvata na okoliš, procjeni utjecaja zahvata na okoliš sukladno posebnim propisima u dijelu
koji se odnosi na zaštitu od požara, isto tako sudjeluju u postupku donošenja dokumenata
prostornog uređenja.
Pri donošenju dokumenata prostornog uređenja treba voditi računa o prostornim uvjetima
zaštite od požara, posebice o:
42
2010
1. mogućnosti evakuacije i spašavanja ljudi, životinja i imovine,
2. sigurnosnim udaljenostima između građevina ili njihovom požarnom odjeljivanju,
3. osiguranju pristupa i operativnih površina za vatrogasna vozila,
4. osiguranju dostatnih izvora vode za gašenje.
Nadležna policijska uprava, na traženje nadležnog tijela, sudjeluje u postupku izdavanja
rješenja o uvjetima građenja prema propisu kojim se uređuje područje prostornog uređenja i
gradnje, radi izdavanja potvrde o usklađenosti idejnog projekta s posebnim propisima iz
područja zaštite od požara.
Nadležna policijska uprava, na traženje nadležnog tijela, sudjeluje u postupku izdavanja
lokacijske dozvole za zahvat u prostoru prema propisu kojim se uređuje područje prostornog
uređenja i gradnje, radi određivanja posebnih uvjeta zaštite od požara.
Nadležna policijska uprava, na zahtjev projektanta, odnosno investitora i/ili na traženje
nadležnog tijela određuje posebne uvjete zaštite od požara prije i/ili tijekom postupka
izdavanja rješenja za građenje prema propisu kojim se uređuje područje prostornog uređenja
i gradnje.
Prilikom projektiranja i građenja građevine mora se osigurati zaštita od požara, kao jedan od
bitnih zahtjeva za građevinu propisanih posebnim propisom kojim se uređuje područje
prostornog uređenja i gradnje, tako da se u slučaju požara:
1. očuva nosivost konstrukcije tijekom određenog vremena utvrđena posebnim propisom,
2. spriječi širenje vatre i dima unutar građevine,
3. spriječi širenje vatre na susjedne građevine,
4. omogući da osobe mogu neozlijeđene napustiti građevinu, odnosno da se omogući
njihovo spašavanje,
5. omogući zaštita spašavatelja.
Odstupanje od bitnog zahtjeva zaštite od požara dopušteno je samo u postupku propisanom
propisom kojim se uređuje područje prostornog uređenja i gradnje iz prethodno pribavljeno
mišljenje Ministarstva, odnosno nadležne policijske uprave.
Prema zahtjevnosti mjera zaštite od požara građevine se dijele na:
– građevine skupine 1 – manje zahtjevne građevine i
– građevine skupina 2 – zahtjevne građevine.
Elaborat zaštite od požara izrađuje se samo za građevine skupine 2.
Elaborat zaštite od požara izrađuje osoba ovlaštena za izradu elaborata zaštite od požara i
ovjerava ga svojim potpisom i žigom.
*Ovlaštenje za izradu elaborata zaštite od požara daje Ministarstvo rješenjem osobi koja:
1. ima visoku stručnu spremu odnosno završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani
preddiplomski i diplomski sveučilišni studij tehničkog smjera, i položen stručni ispit za
obavljanje poslova u graditeljstvu prema posebnom zakonu te koja u skladu s tim zakonom
upotpunjava i usavršava svoje znanje u području zaštite od požara te ima
– najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima projektiranja, odnosno stručnog
nadzora zaštite od požara građevina
ili
43
2010
– najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima projektiranja odnosno stručnog
nadzora građevina glede zaštite od požara i završen poslijediplomski i/ili specijalistički studij
iz područja požarnog inženjerstva i/ili zaštite od požara u građevinama s najmanje 60 ECTS
bodova,
ili
2. ima najmanje visoku stručnu spremu, odnosno završen diplomski sveučilišni studij ili
integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij tehničkog smjera i položen državni
stručni ispit čiji ispitni program sadrži područje zaštite od požara te ima najmanje pet godina
radnog iskustva na poslovima inspekcijskog nadzora zaštite od požara građevina.
Glavni projekt građevina podliježe provjeri tehničkog rješenja iz zaštite od požara.
Provjeru provodi jedan ili više ovlaštenih revidenata.*
*stupa na snagu 1.10.2011.
VÌÌÌ. ZAŠTÌTA OD POŽARA U UPORABÌ GRAĐEVÌNA Ì PROSTORA
Svaka građevina ili njezin dio, ovisno o svojoj namjeni, mora se tijekom svog trajanja
održavati na način da ispunjava bitni zahtjev zaštite od požara.
Vlasnici, odnosno korisnici građevina, građevinskih dijelova i drugih nekretnina te prostora,
odnosno upravitelji zgrada dužni su održavati slobodnima i propisno označenima
evakuacijske putove, kao i pristupe vatrogasnim vozilima, dužni su posjedovati uređaje,
opremu i sredstva za gašenje požara (i propisno ih održavati), održavati u ispravnom stanju
postrojenja, uređaje i instalacije električne, plinske, ventilacijske i druge namjene, dimnjake i
ložišta, kao i druge uređaje i instalacije, koji mogu prouzročiti nastajanje i širenje požara te o
održavanju moraju posjedovati dokumentaciju.
ÌX. NADZOR
Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona provodi Ministarstvo, a inspekcijski nadzor
inspektori Ministarstva.
X. UNAPREĐENJE ZAŠTÌTE OD POŽARA
Pravne osobe dužne su analizirati svaki događaj koji je mogao dovesti do požara te
poduzimati mjere potrebne da do takvih događaja više ne dođe, o čemu su dužne voditi
evidenciju te obavještavati nadležne službe sukladno posebnim propisima; dužne su voditi
evidenciju svih požara koji su nastali na njihovom vlasništvu, kao i razlozima njihova
nastanka.
U slučaju požara sa posljedicama po ljudski život ili s većom materijalnom štetom ili iz drugih
razloga Ministarstvo obavlja vještačenje požara.
2) Pojmovi
Požar je samopodržavajući proces gorenja koji se nekontrolirano širi u prostoru.
44
2010
Gorenje je brza kemijska reakcija neke tvari s oksidansom, najčešće s kisikom iz zraka u
kojoj nastaju produkti gorenja te se oslobađa toplina, plamen i svjetlost.
Otpornost na požar je sposobnost dijela građevine da kroz određeno vrijeme ispunjava
zahtijevanu nosivost (R) i/ili cjelovitost (E) i/ili toplinsku izolaciju (Ì) i/ili drugo očekivano
svojstvo, kako je propisano normom o ispitivanju otpornosti na požar.
Reakcija na požar je doprinos materijala razvoju požara uslijed vlastite razgradnje do koje
dolazi izlaganjem tog materijala određenim ispitnim uvjetima.
Evakuacijski put iz građevine je posebno projektiran i izveden put koji vodi od bilo koje
točke u građevini do vanjskog prostora ili sigurnog prostora u građevini, čije značajke
(otpornost i reakcija na požar, širina, visina, označavanje, protupanična rasvjeta i dr.)
omogućuju da osobe zatečene u požaru mogu sigurno (samostalno ili uz pomoć spasitelja)
napustiti građevinu.
Požarni sektor je osnovna prostorna jedinica dijela objekta, koja se smatra samostalnim
prostorom obzirom na tehničke i organizacijske mjere zaštite od požara, a odijeljen je od
ostalih dijelova objekta protupožarnim konstrukcijama odgovarajuće otpornosti na požar.
Dimni sektor je prostor ispod stropa ili krova što ga tvore zavjese koje služe za sprječavanje
širenja dima i topline.
Sigurnosno osvjetljenje zajednički je naziv za nužno i protupanično osvjetljenje. To je ono
osvjetljenje koje se automatski javlja kada nestane osnovno osvjetljenje.
Nužno osvjetljenje je sigurnosno osvjetljenje koje se u slučaju nestanka napajanja iz mreže
automatski prebacuje na pomoćni izvor napajanja a osigurava propisima određeno najmanje
potrebno osvjetljenje u vremenskom razdoblju što omogućuje da osoblje može nesmetano
poduzeti nužne radnje u vođenju postrojenja ili završiti započete poslove.
Protupanično osvjetljenje je sigurnosno osvjetljenje koje se u slučaju nestanka napajanja
iz mreže automatski prebacuje na akumulatorske baterije (centralno ili pojedinačno) a
osvjetljava najkraći put za izlazak iz elektroenergetskog objekta (evakuaciju).
Siguran prostor je dio građevine odnosno svaki požarni sektor izvan ugroženog požarnog
sektora u kojem su osobe zaštićene od djelovanja topline i produkata gorenja iz ugroženog
požarnog sektora.
Vatrootporno brtvljenje je naziv za popunjavanje otvora u zidovima, podu i stropu, koje se
izvodi prilikom vođenja električnih kabela kroz njih na granici požarnih sektora, odnosno kroz
druge zidove, podove i stropove na koje se postavljaju zahtjevi u pogledu otpornosti na
požar. Zatvaranje ovih otvora izvodi se posebnim mortovima, vatrootpornim pregradama ili
tzv. požarnim jastučićima, koji osiguravaju istu klasu otpornosti na požar kao i građevinske
konstrukcije (zid, pod, strop) kroz koje ti kabeli prolaze. Klasa otpornosti na požar
vatrootpornih brtvi utvrđuje se ispitivanjem prema hrvatskoj normi.
3) Bitan zahtjev koji se odnosi na požar
Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da se u slučaju požara:
45
2010
• očuva nosivost konstrukcije tijekom određenog vremena utvrđena posebnim
propisom (u propisima definirana tražena mjera - otpornost na požar konstrukcije ili
stupanj unutarnje otpornosti građevine protiv požara),
• spriječi širenje vatre i dima unutar građevine (zahtjevi za izradom protupožarnih
sektora i drugih mjera),
• spriječi širenje vatre na susjedne građevine (zahtjevi za održavanjem protupožarnih
razmaka i za vanjskim protupožarnim zidovima),
• omogući da osobe mogu neozlijeđene napustiti građevinu, odnosno da se
omogući njihovo spašavanje (zahtjevi za izradu evakuacijskih putova unutar
građevine, za vatrogasnim izlazima, izlazima za nuždu i dr.),
• omogući zaštita spašavatelja (zahtjevi za protupožarnom opremom, instalacijama,
postrojenjima - vatrogasna oprema, stabilni sustavi za gašenje, alarmiranje i dojavu i
dr.).
Prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji, traži se da svaka građevina, ovisno o svojoj
namjeni, tijekom svojeg trajanja mora ispunjavati bitne zahtjeve za građevinu i u pogledu
zaštite od požara.
4) Svrha Zakona o zaštiti od požara
Zakonom se uređuje sustav zaštite od požara. U cilju zaštite od požara poduzimaju se
organizacijske, tehničke i druge mjere i radnje za:
1. otklanjanje opasnosti od nastanka požara
2. rano otkrivanje, obavješćivanje te sprječavanje širenja i učinkovito gašenje požara,
3. sigurno spašavanje ljudi i životinja ugroženih požarom,
4. sprječavanje i smanjenje štetnih posljedica požara,
5. utvrđivanje uzroka nastanka požara te otklanjanje njegovih posljedica.
5) Tko sudjeluje u povjerenstvu za tehnički pregled građevine? Kad?
Zašto?
Ako nadležna policijska uprava/Ministarstvo sudjeluju u postupku izavanja lokacijske
dozvole/rješenja za građenje radi davanja posebnih uvjeta zaštite od požara, tada njihov
predstavnik sudjeluje u tehničkom pregledu.
6) Tko je sve dužan provoditi mjere zaštite od požara?
Svaka fizička i pravna osoba, tijelo državne vlasti, te jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave dužni su provoditi mjere zaštite od požara utvrđene odredbama Zakona o zaštiti
od požara, propisima, planovima i procjenama ugroženosti od požara, odlukama jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave, te drugim općim aktima iz područja zaštite od
požara.
7) Tko provodi nadzor nad provedbom mjera zaštite od požara?
Upravni nadzor provodi Ministarstvo, a inspekcijski nadzor inspektori Ministarstva.
8) Koje su kategorije ugroženosti od požara? Tko ih donosi?
Radi utvrđivanja odgovarajuće organizacije i provođenja mjera zaštite od požara, građevine,
građevinski dijelovi i druge nekretnine te prostori razvrstavaju se rješenjem ministra u jednu
od četiri propisane kategorije ugroženosti od požara prema kriterijima, uvjetima i osnovama
utvrđenim pravilnikom koji donosi ministar, uz predhodno mišljenje čelnika središnjeg tijela
državne uprave za vatrogastvo i Hrvatske vatrogasne zajednice.
46
2010
9) Tko organizira i donosi plan zaštite od požara?
Vlasnici/korisnici građevina, građevinskih dijelova i drugih nekretnina, te prostora razvrstanih
u Ì i ÌÌ kategoriju ugroženosti dužni su donijeti plan zaštite od požara na temelju procjene
ugroženosti, te organizirati službu zaštite od požara.
10) Elaborat zaštite od požara? Za koju skupinu građevina? Tko ga ima
pravo izradivati?
Elaborat zaštite od požara predstavlja skup uputa, zahtjeva i smjernica iz područja
zaštite od požara čija primjena predstavlja uvjet za dokazivanje ispunjenja bitnih zahtjeva
građevine iz područja zaštite od požara.
U pogledu mjera zaštite od požara građevine se dijele na:
• skupina 1 – manje zahtjevna građevina
• skupina 2 – zahtjevna građevina.

Elaborat zaštite od požara izrađuje se samo za građevine skupine 2.
Elaborat zaštite od požara izrađuje osoba ovlaštena za izradu elaborata zaštite od požara i
ovjerava ga svojim potpisom.
Ovlast za izradu elaborata zaštite od požara izdaje Ministarstvo fizičkoj osobi koja:
• ima najmanje visoku stručnu spremu tehničkog smjera,
• ima najmanje 5 godina radnog iskustva na poslovima projektiranja mjera zaštite od
požara,
• ima položen stručni ispit za obavljanje poslova u graditeljstvu
• ima položen državni stručni ispit čiji ispitni program sadrži područje zaštite od požara
• poznaje hrvatski jezik i latinično pismo
(po starom Zakonu o zaštiti od požara, ali vrijedi do 1.10.2011.godine)
11) Dužnosti pri gašenju požara?
Svatko tko primijeti neposrednu opasnost od nastanka požara ili požar odmah će sukladno
svojim psihofizičkim sposobnostima pristupiti otklanjanju opasnosti, odnosno gašenju požara,
vodeći pri tome računa da ne dovede u opasnost sebe ili drugu osobu.
Ukoliko osoba nije uspjela otkloniti opasnosti, odnosno ugasiti požar, dužna je obavijestiti
Centar 112, najbližu vatrogasnu postrojbu ili policiju, odnosno postupiti prema planu zaštite
od požara.
12) Zapaljive tekućine i plinovi
Građevine i postrojenja u kojima se obavlja skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili
plinova moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti.
- zona opasnosti je ugroženi prostor u građevini ili oko nje, dijela građevine ili prostora gdje
se nalaze zapaljive tekućine i/ili plinovi, u kojem je prisutna ili se može očekivati prisutnost
zapaljive smjese para i/ili plinova
- sigurnosna udaljenost je razdaljina u građevini ili oko nje, preko koje se u slučaju požara
ili eksplozije ne očekuje ugrožavanje susjednih dijelova građevine i drugih susjednih
građevina
- samozapaljive tvari su tvari koje se u dodiru sa zrakom ili vodom mogu spontano upaliti
bez dovođenja izvora topline
47
2010
Posebne uvjete građenja iz područja zaštite od požara i eksplozije u postupku izdavanja
lokacijske dozvole za gradnju građevina i postrojenja utvrđuje nadležna policijska uprava/
Ministarstvo unutarnjih poslova.
Ìdejni projekt koji se odnosi na građevine i postrojenja za izdavanje posebnih uvjeta sadrži
situaciju, popis vrsta i količina zapaljivih tekućina i/ili plinova, tehnički opis građevine i/ili
postrojenja, tehnološkog procesa i sustava za upravljanje i nadziranje, tehnički opis
planiranih sustava, sredstava i opreme za dojavu i gašenje požara.
Opće mjere zaštite od požara i eksplozija
U zonama opasnosti zabranjeno je :
1. držanje i uporaba alata, uređaja i opreme koji pri uporabi mogu iskriti,
2. pušenje i korištenje otvorene vatre u bilo kojem obliku,
3. držanje oksidirajućih, reaktivnih ili samozapaljivih tvari,
4. odlaganje zapaljivih i drugih tvari koje nisu namijenjene tehnološkom procesu,
5. pristup vozilima koja pri radu svog pogonskog uređaja mogu iskriti,
6. uporaba električnih uređaja koji nemaju protueksplozijsku zaštitu,
7. nošenje odjeće i obuće koja se može nabiti statičkim elektricitetom i uporaba uređaja i
opreme koji nisu propisno zaštićeni od statičkog elektriciteta.
13) Vatrogasni pristupi
Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe propisuju se uvjeti koje moraju zadovoljiti
vatrogasni pristupi do građevine kako bi se vatrogasnoj tehnici omogućio dohvat otvora na
vanjskim zidovima radi spašavanja osoba i gašenja požara.
Od uvjeta za vatrogasne pristupe može se odstupiti samo iznimno i to u slučajevima
građenja i rekonstrukcije:
– građevina unutar zaštićenih kulturnih dobara,
– građevina izvan građevinskog područja (planinarski i lovački domovi i sl.) do kojih nisu
izgrađene javne prometne površine.
U tim slučajevima obvezna je primjena dodatnih mjera zaštite od požara (npr. ugradnja
stabilnog sustava za automatsko gašenje požara tipa sprinkler, dva sigurnosna izlazna puta i
slično) i pribavljanja pozitivnog mišljenja nadležne vatrogasne postrojbe o mogućnosti
izvršenja učinkovitog gašenja i evakuacije raspoloživom tehnikom.
Vatrogasni pristupi ne moraju biti osigurani za građevinu u slučajevima:
1. građenja ili rekonstrukcije građevina kod kojih visina poda najviše etaže predviđene za
boravak ljudi, od razine okolnog terena s kojeg će se obavljati evakuacija i gašenje u slučaju
požara, nije veća od 4 m;
2. rekonstrukcije građevina kod kojih visina poda najviše etaže predviđene za boravak ljudi,
od razine okolnog terena s kojeg će se obavljati evakuacija i gašenje u slučaju požara, nije
veća od 8 m i koja ima najmanje dva puta za izlaženje iz svake prostorije, od kojih je jedan
izgrađen kao siguran put za izlaženje;
3. rekonstrukcije građevina kod kojih visina poda najviše etaže predviđene za boravak ljudi,
od razine okolnog terena s kojeg će se obavljati evakuacija i gašenje u slučaju požara, nije
veća od 12 m, uz uvjet da putovi za izlaženje budu izgrađeni na način propisan točkom 2., a
prostori građevine ugroženi požarom pokriveni stabilnim sustavom za automatsko gašenje
požara tipa sprinkler;
Udaljenost bilo koje točke ovih građevina od vatrogasnog prilaza ne smije biti veća od 100
m.
Vatrogasni pristupi moraju biti osigurani:
48
2010
- najmanje s jedne strane, i to duže, kod niskih građevina stambene izgradnje (prizemne i
jednokatne) i kolektivnog stanovanja, te građevina koje imaju obostrano orijentirane
stambene jedinice, a čija visina ne prelazi 4 kata;
- najmanje s dvije duže strane građevine kod građevina i prostora za javne skupove
(kinematografi, kazališta, koncertne dvorane, sportske dvorane, prostori za vjerske obrede 1
sl.), bolnica, hotela, trgovačkih, industrijskih i visokih građevina kao i stambenih građevina
kolektivne izgradnje s jednostrano orijentiranim stambenim jedinicama, stambenim
građevinama koje imaju više od 4 kata, te svim drugim građevinama i prostorima u kojima se
okuplja, radi i boravi više od 100 ljudi.
Vatrogasni pristupi su čvrste površine koje svojim parametrima (širina, radijus, nosivosti i
dr.), omogućavaju da vatrogasna i spasilačka vozila i oprema dođu do ugrožene građevine i
svih otvora na njenom vanjskom zidu radi spašavanja ljudi i gašenja požara. U pravilu
vatrogasni pristupi sastoje se od vatrogasnih prilaza i površina za operativni rad vatrogasnih
vozila.
Kao vatrogasni pristupi mogu se koristiti površine kolnika javnih prometnica, kolnika
pristupnih putova do građevine, kolnika prolaza kroz građevinu, rampi, pločnika i trgova
predviđenih za pješake te sve ostale površine na terenu čiju nosivost omogućuje prolaz i rad
vatrogasnih vozila.
Oblikovanje vatrogasnih pristupa - tako da omogućavaju kretanje vatrogasnog vozila
vožnjom naprijed, oko visokih građevina tako da je kretanje vatrogasnih vozila moguće
isključivo vožnjom naprijed; slijepi valrogasni pristupi duži od 100 m moraju na svom kraju
imati okretališta koja omogućavaju sigurno okretanje vatrogasnih vozila.
Nosivost vatrogasnih pristupa - takva da podnese osovinski pritisak od 100 kN.
Vatrogasni prilazi su površine koje se direktno nastavljaju na javne prometne površine, a
omogućavaju kretanje vatrogasnih vozila do površina za operativni rad.
Ravni vatrogasni prilaz predviden za jednosmjerno kretanje vatrogasnih vozila treba biti
širine najmanje 3 m.
Ravni vatrogasni prilazi mogu biti izvedeni i kao vozne trake širine od najmanje 1,1 m, a
razmak između traka mora iznositi 0,8 m.
Vodoravni radijus zaokretanja vatrogasnih prilaza za objekte do 22 m i visine iznad 22 metra
određuje se prema tablici u ovisnosti o širini vatrogasnih prilaza.
Kada se kao vatrogasni prilaz koristi kolni prilaz kroz građevinu, tada on treba biti u pravcu,
a njegov slobodan profil treba iznositi najmanje 3 x 4 m.
Postojeći kolni prilazi kroz građevinu, mogu se koristiti kao vatrogasni prilazi, ako su u
pravcu, te ako njihov sÌobodni profil iznosi najmanje 3 x 3,80 m.
Uspon ili pad u vatrogasnom prilazu ne smije prelaziti 12% nagiba.
Prijelaz iz uspona u pad ili iz pada u uspon treba se izvesti okomitom krivinom, čiji radijus
mora iznositi najmanje 15 m.
Stepenica na vatrogasnom prilazu ne smije imati veću visinu od 8 cm. Međusobna
udaljenost stepenica mora iznositi najmanje 10 m. U području konkavnih i konveksnih krivina
ne smiju se primjenjivati stepenice.
Površine za operativni rad ili manevriranje su čvrste površine koje su direktno ili preko
vatrogasnih pristupa povezane s javnim prometnim površinama i služe za postavljanje
vatrogasnih vozila prilikom poduzimanja akcija spašavanja i gašenja.
Površine za operativni rad vatrogasnih vozila planiraju se uzduž vanjskih zidova građevine,
na razmacima koji omogućavaju spašavanje osoba i gašenje požara kroz prozore i druge
otvore na građevinama dosezanjem sa za to namijenjenom specijalnom vatrogasnom
tehnikom.
Širina površine planirane za operativni rad vatrogasnih vozila postavljenih paralelno s
vanjskim zidovima građevine, treba biti najmanje:
- 5,5 m za građevine višine do 40 m,
49
2010
- 7,0 m za građevine visine iznad 40 m.
Širina površine planirane za operativni rad vatrogasnih vozila postavljenih okomito na
vanjski zid građevine, treba biti najmanje 5,5 m, njena dužina minimalno 11 m, a udaljenost
od zida najviše 1 m.
Broj okomito postavljenih površina ovisi o dužini građevine, a treba biti takav da osiguravaju
dohvat svih otvora od strane vatrogasne tehnike.
Razmak površine za operativni rad vatrogasnih vozila, od podnožja građevine tj. od vanjskih
zidova građevina može iznositi najviše:
- 12 m za građevinu visine do 16 m,
- 6 m za građevine više od 16 m.
Povišina za operativni rad vatrogasnih vozila mora biti u jednoj ravnini s dopuštenim
maksimalnim nagibom od 10% u bilo kojem smjeru površine.
Sigurnosni put za izlaženje je dio građevine koji je omeđen građevinskim elementima F60 i
vratima T30.
14) Elektroenergetska postrojenja
Elektroenergetski objekt = građevina + postrojenje
Elektroenergetsko postrojenje = skup uređaja
Elektroenergetski uređaj = dio postrojenja
Opće građevinske mjere zaštite od požara:
- konstrukcijski elementi - od negorivih materijala; toplinska zaštita - od negorivih ili teško
gorivih materijala
- stubišta - odvojena od pogonskih prostorija pregradama F60, ako je stubište smješteno
centralno, mora biti izveden sustav odvođenja dima i topline
- kabelski kanali i rovovi - brtvljenje T30; brtvljenje na ulasku i izlasku kanala iz građevine,
te između požarnih sektora brtvama jednake otpornosti kao i zidovi
- putovi za evakuaciju - moraju biti označeni, što kraći i sigurniji, nijedno mjesto u
postrojenju ne smije biti više od 20 m udaljeno od izlaza; ukoliko je kod elektroenergetskog
objekta katnosti P+2 dužina evakuacije duža od 20 m, mora biti izvedeno pomoćno požarno
stubište
- svi elektroenergetski objekti moraju imati najmanje jedan vatrogasni pristup
Izbor lokacije elektroenergetskog objekta:
1. u posebnoj zgradi (smještaj u zgradi isključivo za ee postrojenja, tako da se onemogući
širenje požara na susjedne objekte, isto tako moraju biti izvedeni ventilacijski otvori)
- energetski transformatori do 1500 kg ulja - mogu se smjestiti u istu prostoriju s
postrojenjem bez vatrootpornih pregrada
- energetski transformatori više od 1500 kg ulja - zasebna prostorija, požarni sektor F90
- vrata moraju biti iste otpornosti kao požarni sektor i otvarati se u smjeru izlaženja
2. u zgradi koja služi i za druge namjene
- dijelovi podložni požaru - požarni sektor F90
- transformator do 1500 kg ulja - može u tvorničku halu
- stambena, poslovna građevina, vrtić, škola, bolnica - požarni sektor F120
- transformator bez ulja i negorivom izolacijom - može se smjestiti bez vartootpornog
pregrađivanja
3. na otvorenom prostoru
- udaljenost od drugih građevina - određuje se prema tablici do 10 MVA min.3m, iznad
200 MVA min.15m
- ako je u blizini stambene zgrade, poslove zgrade, vrtića, škole, bolnice - udaljenosti u
tablici se povećavaju 2x
- ako se ne mogu ostvariti udaljenosti prema tablici, pregradni zid imeđu transformatora
mora biti F60, a zid između transformatora i zgrade F90
50
2010
15) Požarno opterećenje, vrste
Ukupno požarno opterećenje
- je ukupna toplina koja se može osloboditi iz toplinske moći svega upaljivog materijala u
promatranom prostoru (prostorija, skladište, etaža, građevina, objekt, postrojenje, uređaj,
itd.) bez obzira pripada li gorivi materijal konstrukciji ili se nalazi u prostoru.
Specifično požarno opterećenje
je prosječan iznos ukupnog požarnog opterećenja na jedinicu površine.
Specifično požarno opterećenje:
1. nisko požarno opterećenje do 1 GJ/m
2
– F30,
2. srednje požarno opterećenje od 1-2 GJ/m
2
– F60,
3. visoko požarno opterećenje preko 2 GJ/m
2
– F90.
16) Ugostiteljski objekti
Otpornost na požar nosivih konstrukcija ugostiteljskog objekta
- požarni zid - zid otpornosti min. F90, presijeca objekt od temelja do krova s nadvišenjem od
50 cm
- vrata - otpornost min. T30, moraju posjedovati potvrdu o sukladnosti
- nosive konstrukcije i građevni elementi sigurnog izlaznog puta objekta visine:
h ≤ 3 kata - F30
h > 3 kata - F60
- požarni sektor objekta h > 3 kata iznosi max.1500 m
2
, obuhvaća max.2 kata, dulja
stranica Lmax=60 m
- građevinski elementi i uređaji za zatvaranje otvora mogu imati otpornost na požar max. za
30 minuta manju od elemenata na granici požarnog sektora, ali ne manju od T30
- putovi za izlaženje - prema tablici (ovisno o broju ljudi 1,1m - 220 ljudi po katu, 1,8m - 360
ljudi po katu)
- dužina pristupnog prostora - max.35m (do 55m uz sprinkler)
- ugostiteljski objekt h > 2 kata - put za izlaženje mora imati min. dva smjera (iznimno se
primjenjuje do 4 kata ako je na jednom katu max. 6 spavaćih soba, udaljenost vrata soba do
vrata stubišta max.10m, udaljenost bilo kojeg javnog prostora max.15m do stubišta, stubište
širine min.1,1m)
- ugostiteljski objekt h > 3 kata - min. jedno sigurnosno stubište
- širina stubišta - prema tablici, ovisno o broju ljudi i katova (1,1m - 1,8m, max.10 katova,
1035 ljudi)
- ugostiteljski objekt h > 30m - min.širina stubišta 1,4m
- dužina slijepog hodnika max.10m (15m uz sprinkler)
- na najvišem dijelu stubišta koje služi kao izlazni put moraju se ugraditi elementi za
odvođenje dima i topline, otvora min.1m koja se otvaraju automatski i ručno
- tavani - zaseban požarni sektor F60 (uz sustav vatrodojave F30)
- rasvjeta - pomoćna i panik - 1 luks u vremenu od min. 2h
- sustav ventilacije - zaklopke h ≤ 3 kata - T30
h > 3 kata - T60
visoki objekti - T90
- uređaji za uzbunjivanje, dojavu i gašenje požara :
• ako boravi > 100 ljudi - sustav za dojavu požara (hodnici, pomoćne prostorije); ručni
javljači požara - udaljenost max.30m od bilo kojeg dijela objekta
• ako boravi > 250 ljudi - zvučni uređaj za uzbunjivanje (30 dB više od okolne buke, ali
max.110 dB; mora imati sekundarni izvor za napajanje)
- ugostiteljski objekt mora imati odgovarajući broj vatrogasnih aparata (min.2 po katu),
max. udaljenost aparata od bilo kojeg mjesta gdje se može zateći osoba 25m
- ugostiteljski objekt površine > 500m
2
mora imati unutarnju i vanjsku hidrantsku mrežu za
gašenje požara (ako ima sprinkler, ne mora imati unutarnju)
51
2010
- prostorije ugostiteljskog objekta površine > 800m
2
sa smješajem > 300 ljudi moraju
obavezno imati sprinkler
- ugostiteljski objekti moraju imati zaštitu od atmosferskog pražnjenja
- pomoćne prostorije - F60, građevni elementi mogu biti i T30 ako ima sustav vatrodojave
- pristup na stubišta koja služe kao izlazni put kroz predvorje F30
- podzemne garaže - obavezno sprinkler, min. dva puta za izlaženje
- dizala - okna poseban požarni sektor min. F30 (može biti i za 30 min. manja od otpornosti
nosive konstrukcije ugostiteljskog objekta), ne smiju biti dio puta za evakuaciju; na vrhu
okna ili u blizini vrha - otvor za ventilaciju min. 0,2m
2
, min.stranica 10cm
- dizala za evakuaciju invalidnih osoba - otpornost kao nosiva konstukcija
- prostorije za smještaj motora s unutarnjim sagorijevanjem min. F60
- kotlovnice - F90 (vrata T90 s natpisom da moraju biti zatvorena)
- kampovi kapaciteta > 3000 osoba - procjena ugroženosti i plan zaštite od požara;
hidrantska mreža za gašenje požara (rezerve vode 30 L/kamperu); mogućnost dojave
požara
17) Hidrantska mreža za gašenje požara
Hidrantska mreža za gašenje požara je skup cjevovoda, uređaja i opreme kojima se voda od
sigurnog izvora dovodi do štićenih prostora i građevina.
Unutarnja hidrantska mreža za gašenje požara je hidrantska mreža za gašenje požara
izvedena u objektu, završava bubnjem s namotanim cijevima i mlaznicom.
Vanjska hidrantska mreža za gašenje požara je hidrantska mreža za gašenje požara
izvedena izvan građevine koja se štiti, a završava nadzemnim ili podzemnim hidrantom.
Ukoliko hidrantska mreža za gašenje požara nema minimalni tlak vode, mora se ugraditi
uređaj za povišenje tlaka.
Ukoliko je uređaj za povišenje tlaka smješten u građevini koju se štiti hidrantskom mrežom
za gašenje požara čiji sastavni dio je sam uređaj, prostorija u koju je uređaj smješten mora
biti izgrađena kao zaseban požarni sektor s građevinskim elementima, koji odjeljuju
prostoriju od ostale građevine, otpornim na požar najmanje onoliko vremena koliko je
najkraće predviđeno vrijeme rada hidrantske mreže.
Ako kabeli za napajanje električnom energijom uređaja za povišenje tlaka prolaze kroz
prostorije koje mogu biti ugrožene požarom, moraju se zaštititi tako da njihova otpornost
prema požaru bude najmanje jednaka predviđenom vremenu rada hidrantske mreže.
18) Sustavi zaštite od djelovanja munje na građevine
Projektiranje sustava zaštite od munje:
- sustavom se moraju predvidjeti utjecaji atmosferskih izbijanja prenesenih u građevinu
putem opskrbne mreže
- sadržaj glavnog projekta (elektrotehnički projekt):
1. tehnički opis (opis sustava, rješenja ugradnje, uvjeta za održavanje, zaštitnih mjera,
načina izvođenja itd.)
2. proračuni (procjena rizika djelovanja munje, sastavnice sustava)
3. program kontrole i osiguranja kvalitete (svojstva koja moraju imati građevni proizvodi,
ispitivanja, postupci dokazivanja uporabljivosti, uvjeti građenja)
4. nacrti (situacija, tlocrt, pročelja)
5. troškovnik (specifikacija sastavnica sustava i radova)
18) Skladištenje eksplozivnih tvari
- pravilnikom se propisuju prostorni i tehnički uvjeti za smještaj, čuvanje i držanje
eksplozivnih tvari, mjere zaštite od eksplozije, požara i druge mjere sigurnosti
- eksplozivne tvari - eksplozivne, pirotehničke i pogonske tvari
52
2010
• visokoeksplozivne tvari - osjetljive na udar, trenje, toplinu
• niskoeksplozivne tvari - malodimni, kompozitni baruti
- svaka fizička i pravna osoba koja skladišti eksplozivne tvari dužna je:
• izraditi elaborat o skladištenju eksplozivih tvari
• izraditi plan intervencije
• provjeravati ispravnost ugrađenih električnih uređaja
• donijeti pravilnik o rukovanju eksplozivnim tvarima
• izraditi program i održavati vježbe za zaposlenike
- uvjeti skladišta: 1. sigurna udaljenost
2. otpornost na požar i streljivo
3. sprečavanje pojave unutarnjeg i vanjskog iskrenja
4. prirodno ili prisilno provjetravanje
5. zaštićenost od provale i krađe, te vremenskih uvjeta
6. opremljenost sredstvima za gašenje požara
- nosive konstrukcije, zidovi, podovi, krovovi F30, vrata T30
- rasvjeta - zaštićena od eksplozije
- zaštićenost od unutarnjeg i vanjskog iskrenja - zaštita od statičkog elektriciteta podova, od
iskrenja elekričnih instalacija, metalnih dijelova, te zaštita od atmosferskog pražnjenja
- skladišta moraju imati gromobransku instalaciju i uzemljene metalne dijelove
19) Skladišta
Skladišta su građevine ili prostori u sastavu građevina druge namjene u kojima se skladišti
goriva roba ili negoriva roba u gorivoj ambalaži.
Skladišta se prema površini dijele na:
– mala skladišta – površine požarnog sektora do 1000 m²,
– srednja skladišta – površine požarnog sektora iznad 1000 do 3000 m²,
– velika skladišta – površine požarnog sektora iznad 3000 do 6000 m²,
– skladišta površine požarnog sektora iznad 6000 m².
Skladišta se prema načinu skladištenja robe dijele na:
– klasična skladišta (sa skladištenom robom do visine 9 m),
– visokoregalna skladišta (sa skladištenom robom iznad visine 9 m),
– silose,
– hladnjače.
Skladište mora biti zaseban požarni sektor i u pravilu obuhvaća najviše jednu etažu.
Ìznimno može obuhvaćati i do najviše dvije etaže, ukoliko ukupna površina poda obje etaže
ne prelazi 6000 m².
Roba se ne smije skladištiti iznad evakuacijskih putova.
- prostor skladišta u objektu druge namjene mora biti odvojen požarnim zidom min. F90
- granica požarnih sektora, nosivi građevinski elementi prostora različite namjene - F30 nisko
požarno opterećenje, F60 srednje požarno opterećenje, F90 visoko požarno opterećenje
- nosiva konstrukcija slobodnostojećeg objekta skladišta F30
- ako skladište do 6000 m² ima sprinkler, nema zahtjeva za otpornost na požar
- za čeličnu nosivu konstrukciju koja nije vatrootporno zaštićena, mora se dokazati da pri
500°C neće doći do deformacije konstrukcije koja bi izazvala oštećenja koja utječu na
otpornost na požar i stabilnost konstrukcije
- vrata - ista otpornost kao i nosiva konstrukcija
- skladišta moraju biti zaštićena unutarnjom i vanjskom hidrantskom mrežom (silosi i
hladnjače samo vanjskom), te aparatima za gašenje požara
- skladište s požarnim sektorom > 6000 m² (samostojeća građevina) mora biti zaštićeno
unutarnjom i vanjskom hidrantskom mrežom, vatrogasnim aparatima, stabilnim sustavom za
53
2010
dojavu požara, sprinklerom ili drugim odgovarajućim automatskim sustavom za gašenje
požara, a najmanja otpornost svih nosivih konstrukcijskih elemenata mora biti F30
- skladišta požarnog sektora do 300 m² i požarnim opterećenjem do 1000 MJ/ m² moraju
imati najmanje jedan izlaz (kod dvoetažnih skladišta odnosi se na svaku etažu skladišta)
- skladišta požarnog sektora > 300 m² i požarnim opterećenjem > 1000 MJ/ m² moraju imati
najmanje dva izlaza
- izlazi i evakuacijski putovi smiju biti udaljeni od bilo koje točke skladišta max.40m (uz
sprinkler 60m)
- vrata na putu za evakuaciju, put za evakuaciju - širine min. 0,8m
- pristup za vatrogasnu tehniku: - mala skladišta - s jedne strane
- srednja i velika skladišta - s dvije strane
- visokoregalna, silosi i > 6000 m² - s tri strane
- rasvjeta - protupanična - min.1h
20) Visoki objekti
Pod visokim objektom podrazumijevaju se zgrade sa prostorijama za boravak ljudi, čiji se
podovi najvišeg kata nalaze najmanje 22 m iznad najniže kote terena na koji je moguć
pristup i na kome je moguća intervencija uz korištenje automehaničkih ljestava.
Vatrogasnim vozilima mora biti omogućen prilaz objektu s onih strana na kojima se nalaze
prozori,vrata ili drugi slični otvori. Mora se osigurati plato za automehaničke ljestve. Pristup i
plato za intervenciju moraju imati nosivost najmanje 10 tona osovinskog pritiska.
Na najmanje dva fasadna zida objekta otvori moraju biti pristupačni za vatrogasnu opremu.
Ako se na nasuprotnim zidovima objekta i susjednog objekta bilo koje visine nalaze otvori
preko kojih bi se mogao prenijeti požar s jednog objekta na drugi, najmanji razmak između
tih otvora određuje se računski, ako se tako ne može odrediti, onda mora inositi pola visine
višeg objekta.
Objekt se dijeli na požarne sektore, čija veličina ovisi o visini objekta:
Visina objekta u m
Veličina požarnog
sektora u m²
od 22 do 40
od 41 do 75
od 76 do 100
više od 100
do 1500
do 1000
do 800
do 500
Dužina strane požarnog sektora iznosi najviše 60 m.
Pregradni zid koji odvaja požarne sektore mora presijecati cijelu konstrukciju.
Ako je krovna konstrukcija od gorivog materijala, pregradni zid na posljednjem katu mora
presijecati krovnu konstrukciju i nadvisivati je min.50cm.
- granični zid visokog objekta prema drugim objektima u nizu mora biti bez otvora - F120
- požarni sektor može obuhvatiti 2 kata kod objekta do visine 40m, ako je površina kata
<750m
2
- nosivi elementi konstrukcije i elementi puteva za evakuaciju - F90
- nosivi i pojačani vanjski zidovi - F90 (izolacijski materijal može biti goriv ako je s vanjske
strane obložen negorivim materijalom T30)
- unutrašnji pregradni zidovi - najmanje F30
- pregradni zidovi između dva stana - najmanje F90
54
2010
- fasada objekta - od materijala koji ne može prenositi vatru s jednog kata na drugi; prekidna
udaljenost između otvora dva susjedna kata mora biti min.1m, a ako je manja os 1m, put
plamena produžava se postavljanjem konzola
Svaki požarni sektor objekta mora biti dostupan preko najmanje jednog sigurnosnog stubišta
ili najmanje dva međusobno nezavisna stubišta. Sigurnosno stubište mora biti osigurano tako
da vatra i dim ne prodiru za sve vrijeme dok požar traje u objektu i mora biti dostupno iz svih
prostorija jednog požarnog sektora putovima koji nisu ugroženi požarom.
Najduži put iz neke prostorije u jednom požarnom sektoru do stubišta ne smije biti duži od 30
m za objekte < 75 m, odnosno 20 m za objekte > 75 m.
- stubišno okno mora biti odvojeno od unutarnjih prostorija objekta zidovima F90
- najmanja širina stubišta određuje se tako da se za svakih 100 ljudi osigurava širina od 60
cm, ali min.1,25m; ako bi se trebalo raditi stubište šire od 2,20m, onda se rade dva
sigurnosna stubišta
- kraci i gazišta stubišta F90, konzolna i spiralna stubišta nisu dopuštena
- podrum - objekti > 40m - zabranjeno povezivanje podruma i gornjih katova zajedničkim
stubištem
- objekti < 40m - spajanje uz tampon zonu s provjetravanjem i vratima T30
- hodnik - mora biti ravan i bez suženja, zidovi otpornosti F90, vrata T30
- širina hodnika i izlaza - 60cm na 100 ljudi, min.1,25m, max.2,20m
- izlaz iz objekta - visina min.2,30m, krilo izlaznih vrata min.0,7m, max.1,2m
- požarni sektor u prostorijama ispod razine terena ne smije biti veći od 250m
2
i mora biti
odvojen zidom F90; podrumska prostorija ne smije biti udaljena od izlaza više od 20m; vrata
na putu evakuacije - T90
- vrata u jednom požanom sektoru koja povezuju pojedine prostorije s putevima evakuacije -
T90 (isto tako i vrata na javnim objektima)
- zidovi vertikalnih kanala za smještaj instalacija F90; pristupni otvori za kontrolu instalacija
osigurani vratima ili kapcima T90; vertikalni kanali moraju se provjetravati otvorima površine
5% poprečnog presjeka kanala
- horizontalni kanali s instalacijama F60, moraju se provjetravati
- zidovi okna za dizala F90 (objekti > 40m - odvojeni prostor dizala i stubišta, < 40m -
dopušten zajednički provjetravani pretprostor); objekti > 75m - jedno od dizala predviđa se
kao dizalo za evakuaciju - zidovi F90, mora biti označeno natpisom
- prostorija s pogonskim agregatom - na najvišem mjestu u objektu, odvojena zidovima F90
i vratima T90
- kotlovnica - objekti < 40m - unutar objekta, zidovi F90, vrata T90, provjetravanje, dva
izlaza; objekti > 40m - smještaj izvan objekta
- podstanica za toplu vodu - posebna prostorija
- plinska kotlovnica - na najvišem katu objekta, ulaz s terase
- transformatorske stanice - nisu dopuštene, iznimno u objektu < 40m u posebnu prostoriju
sa zidovima F180
- agregat s motorom s unutarnjim izgaranjem - posebna prostrija F90
- akumulatorske baterije kao rezervni izvor električne energije - 2h rada
- vertikalni otvori za provjetravanje - F90
- klimatizacijske komore - F90, T90
55
2010
20) Plinske kotlovnice
- pravilnik daje tehničke uvjete za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje kotlovnica
kapaciteta više od 50 kW
- smještaj: - poseban građevinski objekt
- prislonjeni objekt
- u sastavu objekta druge namjene
- ovisnost visine objekta i smještaja: do 22m - proizvoljno
22m - 40m - krov, prislonjeno
>40m - poseban objekt
- konstrukcija i obloga kotlovnice - negorivi materijali F30
- natpis na kotlovnici o zabrani ulaska
- kotlovnica mora imati: - barem jedan prozor na vanjskom zidu
- barem jedan siguran izlaz
- opremu za gašenje požara (hidrantska mreža i mobilna oprema)
21) Uređaji u kojima se nanose i suše premazna sredstva
- pravilnik daje tehničke normative za uređaje u kojima se nanose i suše premazna sredstva,
te za građevinske objekte u kojima se ti uređaji postavljaju
- smještaj: - u pravilu u posebno izgrađene prizemne objekte udaljene od drugih 5m i
pristupom prometnicama koji može poslužiti kao vatrogasni put (ako ima
prozore, udaljenost od drugih objekata je 7m)
- u objektu druge namjene (pristup izvana), zidovi F180
- građevine za smještaj uređaja ne smiju biti ukopane
4. ZAŠTITA NA RADU
→ nadležnost: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva
56
2010
1) Svrha zaštite na radu
Svrha Zakona je uvođenje mjera za poticanje unapređivanja sigurnosti i zdravlja radnika na
radu, sprječavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, drugih bolesti u svezi s radom te
zaštita radnog okoliša.
2) Sustav pravila ZNR
Sustav pravila koja se primjenjuju u organiziranom provođenju zaštite na radu:
• pravila pri projektiranju i izradi sredstava rada,
• pravila pri održavanju i ispitivanju sredstava rada,
• pravila koja se odnose na sredstva rada i zaposlenike te prilagodbu procesa rada
njihovom spolu, dobi te duševnim i tjelesnim sposobnostima,
• osposobljavanje i obavještavanje zaposlenika i poslodavaca sa svrhom postizanja
odgovarajućeg stupnja zaštite na radu i zdravstvene zaštite,
• suradnja na svim razinama od poslodavaca i zaposlenika, preko njihovih
predstavnika i udruga do razine državnih ustanova i tijela,
• zaštita radnika, njihovih predstavnika i stručnjaka za zaštitu na radu.
3) Tko je odgovoran za primjenu ZNR?
Poslodavac je odgovoran za organiziranje i provedbu zaštite na radu u svim dijelovima
organizacije rada i u svim radnim procesima.
4) Opća načela ZNR kod poslodavca
Poslodavac je dužan primjenjivati pravila zaštite na radu na temelju općih načela zaštite:
• izbjegavanja opasnosti i štetnosti,
• procjene opasnosti i štetnosti koje se ne mogu otkloniti primjenom osnovnih pravila
zaštite na radu,
• sprečavanje opasnosti i štetnosti na njihovom izvoru,
• zamjene opasnog neopasnim ili manje opasnim,
• davanje prednosti skupnim mjerama zaštite pred pojedinačnim,
• odgovarajućeg osposobljavanja i obavješćivanja radnika,
• planiranja zaštite na radu s ciljem međusobnog povezivanja tehnike, ustroja rada,
uvjeta rada, ljudskih odnosa i utjecaja okoliša na radno mjesto,
• prilagođavanja tehničkom napretku,
• prilagodbe rada radnicima.
5) Uređivanje i provedba ZNR
Svaki poslodavac je dužan odrediti jednog ili više radnika za obavljanje aktivnosti zaštite na
radu vezanih uz zaštitu i prevenciju od opasnosti i štetnosti, određivanjem ovlaštenika ili
zapošljavanjem stručnjaka zaštite na radu.
Poslodavac koji zapošljava do 50 radnika i koji posjeduje potrebna znanja i sposobnosti
može poslove zaštite na radu obavljati sam, pod uvjetom da nema zaposlenog radnika s
potrebnim znanjima i sposobnostima za provedbu aktivnosti zaštite na radu vezanih uz
zaštitu i prevenciju od opasnosti i štetnosti.
Ako kod poslodavca nisu ispunjeni navedeni uvjeti, obavljanje poslova zaštite na radu može
ugovoriti s fizičkom ili pravnom osobom ovlaštenom za obavljanje poslova zaštite na radu.
Poslodavac koji zapošljava više od 50 radnika dužan je odrediti jednu ili više osoba za
obavljanje poslova stručnjaka zaštite na radu, sukladno broju zaposlenih, stanju zaštite na
radu, te stupnju opasnosti.
Poslodavac može i s drugim poslodavcima osnovati zajedničku službu zaštite na radu.
57
2010
Poslodavac koji zapošljava više od 250 radnika dužan je ustrojiti samostalnu stručnu
službu za zaštitu na radu čija je zadaća praćenje stanja zaštite na radu u pravnoj osobi.
Broj zaposlenih unutar službe treba ovisiti o veličini poduzeća, organizaciji posla, stanju
zaštite na radu te stupnju opasnosti koji je utvrđen procjenom i ne može biti manji od tri
stručnjaka zaštite na radu.
Poslodavcu koji zapošljava više od 250 radnika na njegov zahtjev ministar rada može
dozvoliti da ne ustroji službu zaštite na radu ako na temelju stanja zaštite i procjene proizlazi
da ne postoje veće opasnosti i štetnosti po sigurnost i zdravlje radnika (ali mora imati
stručnjaka ZNR).
Obveze stručnjaka zaštite na radu, odnosno službi zaštite na radu su: stručna pomoć
poslodavcu/ovlaštenicima/radnicima/povjerenicima u provedbi i unapređivanju zaštite na
radu, unutarnji nadzor nad primjenom pravila zaštite na radu, poticanje poslodavca i njegovih
ovlaštenika na otklanjanje nedostaka, praćenje u svezi s ozljedama na radu i profesionalnim
bolestima, suradnja s tijelima nadležnim za poslove inspekcije rada, osposobljavanje
povjerenika radnika za zaštitu na radu, rad u odborima za zaštitu na radu, suradnja sa
specijalistima medicine rada.
6) Osposobljavanje za rad na siguran način
Poslodavac je dužan radnika prije početka rada obavijestiti o svim činjenicama i okolnostima
koje utječu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika vezanim uz obavljanje poslova i
osposobiti ga za rad na siguran način.
Poslodavac ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova radnicima koji prethodno nisu
osposobljeni.
Radnicima dok još nisu osposobljeni za rad na siguran način poslodavac mora osigurati rad
pod nadzorom radnika osposobljenih za rad na siguran način ali ne duže od 30 dana.
Poslodavac je dužan osposobiti radnika za rad na siguran način i dati mu informacije i upute
vezane uz njegovo mjesto rada i poslove:
1. prije početka rada,
2. kod promjena u procesu rada,
3. kod uvođenja nove radne opreme ili njezine promjene,
4. kod uvođenja nove tehnologije,
5. kod upućivanja radnika na novi posao.
Osposobljavanje se mora provesti uzimajući u obzir osobito nove ili izmijenjene opasnosti i
štetnosti kojima bi radnik mogao biti izložen, te ga je po potrebi dužan i periodički ponavljati.
Ocjena praktične osposobljenosti provodi se na mjestu rada.
Zapisnik o ocjeni praktične osposobljenosti radnika za rad na siguran način na pojedinom
mjestu rada sastavljaju i potpisuju neposredni ovlaštenik osposobljavanog radnika, radnik i
stručnjak zaštite na radu zadužen za osposobljavanje.
Poslodavac može utvrditi obvezu povremene provjere znanja iz zaštite na radu za radnika
koji su raspoređeni na poslove s posebnim uvjetima rada ili na poslove na kojima učestalo
dolazi do ozljeda na radu.
Tu obvezu može narediti i inspektor rada te biti nazočan takvoj provjeri znanja, ako
opravdano pretpostavlja da je za određene poslove nužna povremena provjera.
Poslodavac je dužan osposobljavanje radnika provesti tijekom radnog vremena na svoj
trošak.
Poslodavci mogu programe osposobljavanja za rad na siguran način izvoditi sami ili povjeriti
ovlaštenim ustanovama, odnosno trgovačkim društvima za obavljanje te djelatnosti.
Ministar nadležan za rad propisuje uvjete koje moraju ispunjavati poslodavci, ustanove i
trgovačka društva i način nadzora nad njihovim radom.
58
2010
7) Poslovi s posebnim uvjetima rada
Poslovi s posebnim uvjetima rada su oni koje mogu obavljati samo osobe koje osim općih
uvjeta za zasnivanje radnog odnosa ispunjavaju još i posebne uvjete u pogledu:
- dobi života,
- spola,
- stručnih sposobnosti,
- zdravstvenog, tjelesnog ili psihičkog stanja,
- psihofizioloških i psihičkih sposobnosti.
Radnika raspoređenog na poslove s posebnim uvjetima rada poslodavac upućuje na pregled
ovlaštenoj ustanovi, odnosno specijalistu medicine rada u privatnoj praksi s uputnicom koja
sadrži podatke o vrsti poslova i drugim okolnostima od utjecaja za ocjenu njegove
sposobnosti za obavljanje ovih poslova.
Poslodavac je dužan naročito osigurati zaštitu na radu radnicima malodobnicima, ženama i
radnicima smanjenih radnih sposobnosti te u skladu sa zakonom, odnosno kolektivnim
ugovorom utvrditi općim aktom poslove koje ne mogu obavljati te skupine radnika.
Poslovi s posebnim uvjetima rada su:
1. rukovanje i upravljanje strojevima i uređajima na mehanizirani pogon,
2. rukovanje i upravljanje samohodnim strojevima na mehanizirani pogon,
3. upravljanje dizalicama na mehanizirani pogon,
4. ronilački poslovi,
5. podizanje skela i postavljanje oplata i ograda pri izvođenju građevinskih radova,
6. izrada eksploziva i rukovanje eksplozivom,
7. punjenje i paljenje mina,
8. poslovi vatrogasaca,
9. čuvanje ljudi i imovine vatrenim oružjem,
10. rad na visini većoj od 3m itd.
Poslovi pri kojima je radnik izložen buci koja premašuje gornju upozoravajuću vrijednost
izloženosti od 87 dB(A) spadaju u poslove s posebnim uvjetima rada.
8) Opasne radne tvari
Poslodavac koji koristi, odnosno prerađuje opasne tvari dužan je pri radu s tim tvarima
primijeniti pravila zaštite na radu u skladu s propisima i uputama proizvođača i osigurati da
su te tvari u svakom trenutku označene na propisani način.
Poslodavac je u procjeni opasnosti dužan utvrditi da li su radne tvari koje koristi opasne
(štetne po zdravlje, eksplozivne i zapaljive) te s tim u svezi utvrditi pravila zaštite na radu te
zaštite životnog okoliša.
Opasne tvari smiju se koristiti samo ukoliko nije moguće iste radne rezultate postići
primjenom bezopasnih/manje opasnih tvari.
Ukoliko koristi opasne radne tvari poslodavac je dužan pravila zaštite na radu primjenjivati
sljedećim redoslijedom:
1. ukoliko je prema vrsti poslova i stanju tehnike moguće koristiti zatvorene sustave,
2. ukoliko nije moguće spriječiti oslobađanje opasnih plinova, para i aerosola treba ih odvoditi
s mjesta nastanka izvan radnog okoliša na način da ne onečišćuje životni okoliš,
3. ukoliko nije moguće odvoditi opasne plinove, pare i aerosole s mjesta nastanka, onda je
potrebno ograničiti na najmanju moguću mjeru:
- količinu opasne tvari,
- broj radnika koji su izloženi djelovanju opasne tvari,
59
2010
- vrijeme izlaganja radnika utjecaju opasnih tvari.
4. ako se navedenim pravilima ne može postići zadovoljavajuća zaštita, radnici pri obavljanju
radova s opasnim radnim tvarima moraju koristiti propisana osobna zaštitna sredstva.
9) Pružanje prve pomoći
Poslodavac je dužan organizirati i osigurati pružanje prve pomoći radnicima za slučaj ozljede
na radu ili iznenadne bolesti do njihovog upućivanja na liječenje zdravstvenoj ustanovi i
osigurati pozivanje i postupanje javnih službi nadležnih za pružanje medicinske pomoći.
Na svakom radilištu i u radnim prostorijama u kojima istovremeno radi do 20 radnika
najmanje jedan od njih mora biti osposobljen i određen za pružanje prve pomoći te još po
jedan na svakih daljnjih 50 radnika.
Osobama određenim za pružanje prve pomoći mora se staviti na raspolaganje potrebna
oprema.
Ministar nadležan za rad u suglasnosti s ministrom zdravstva propisuje vrstu i količinu
sanitetskog materijala.
10) Savjetovanje i suodlučivanje radnika
Poslodavac je dužan provoditi postupke obavješćivanja, savjetovanja i suodlučivanja s
radnicima ili njihovim predstavnicima o svim pitanjima koja se odnose na sigurnost i zdravlje
na radu, što obuhvaća:
– savjetovanje s radnicima,
– pravo radnika ili njihovih predstavnika da utječu na sve odluke vezane uz područje zaštite
zdravlja i sigurnost na radu, uključujući i davanje prijedloga,
– pravo radnika ili njihovih predstavnika na razmjerno suodlučivanje pri donošenju odluka na
području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu.
Poslodavac koji zapošljava 50 ili više radnika, dužan je osnovati odbor za zaštitu na radu
kao svoje savjetodavno tijelo, s ciljem provođenja postupaka obavješćivanja, savjetovanja i
suodlučivanja.
Poslodavac koji zapošljava više od 250 radnika i koji ima više pogona, odnosno pogone na
više mjesta izvan sjedišta, osniva središnji odbor za zaštitu na radu čija je zadaća
unapređenje stanja zaštite na radu u pravnoj osobi.
Odbor čine poslodavac ili njegov ovlaštenik, rukovoditelj službe zaštite na radu ili stručnjak
za zaštitu na radu, specijalist medicine rada te povjerenici radnika ili njihov koordinator.
Predsjednik odbora je poslodavac ili njegov ovlaštenik.
Odbor se sastaje najmanje jedanput u tri mjeseca.
11) Povjerenik radnika za ZNR
Kod poslodavca radnici između sebe biraju ili imenuju povjerenika radnika za zaštitu na
radu (mogu i sindikati ukoliko je to predviđeno kolektivnim ugovorom).
Zadatak je povjerenika da djeluje u interesu radnika na području zaštite na radu, te da prati
primjenu propisa i naređenih mjera zaštite u radnoj sredini u kojoj je izabran.
Povjerenik ima i sljedeća prava i dužnosti:
1. podnositi prijedloge vezane uz donošenje odluka iz područja zaštite zdravlja i sigurnosti na
radu,
2. zahtijevati od poslodavca da poduzme odgovarajuće mjere u cilju smanjenja i otklanjanja
izvora opasnosti,
3. podnositi pritužbe tijelima nadležnim za zaštitu na radu, ako smatra da su prethodno
poduzete mjere i osigurana sredstva nedostatna ili neodgovarajuća za sigurnost i zaštitu
zdravlja na radu,
4. sudjelovati u planiranju unapređivanja uvjeta rada, uvođenja nove tehnologije, uvođenja
novih tvari u radni i proizvodni proces i poticati poslodavca i njegove ovlaštenike na provedbu
zaštite na radu,
60
2010
5. biti obaviješten o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje radnika,
6. imati pravo uvida i korištenja dokumentacije vezane za sigurnost i zdravlje radnika,
7. primati primjedbe radnika na primjenu propisa i provedbu mjera zaštite na radu,
8. izvijestiti inspektora o svojim zapažanjima i zapažanjima radnika čiji je povjerenik,
prisustvovati inspekcijskim pregledima i očitovati se na činjenično stanje koje utvrdi
inspektor,
9. pozvati inspektora rada kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje radnika, a poslodavac
to propušta ili odbija učiniti,
10. obrazovati se za obavljanje ovih poslova, stalno proširivati i unapređivati znanje, pratiti i
prikupljati obavijesti od značaja za njegov rad,
11. staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje,
12. svojim djelovanjem poticati ostale radnike na rad na siguran način,
13. obavještavati radnike o mjerama koje poslodavac poduzima da im osigura zaštitu na
radu i zdravstvenu zaštitu.
12) Isprave i evidencije
Poslodavac je dužan čuvati:
1. glavni projekt iz kojeg je vidljiva primjena osnovnih pravila zaštite na radu za građevinu ili
dio građevine u trenutku korištenja,
2. upute o načinu korištenja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima,
3. planove uređenja privremenih radilišta,
4. isprave o obavljenim ispitivanjima strojeva,
5. dokaze o ispravnosti instalacija.
Poslodavac je dužan voditi evidencije o:
1. radnicima osposobljenim za rad na siguran način,
2. radnicima raspoređenim na poslove s posebnim uvjetima rada,
3. strojevima i uređajima s povećanim opasnostima,
4. opasnim tvarima koje proizvodi, prerađuje ili koristi,
5. ozljedama na radu, slučajevima profesionalnih bolesti i poremećajima u tehnološkom
procesu.
- poslodavac je dužan voditi knjigu nadzora, te podnijeti godišnje izvješće o ozljedama i
profesionalnim bolestima tijelu nadležnom za poslove inspekcija rada
13) Knjiga nadzora
Poslodavac je dužan voditi knjigu nadzora u koju upisuje svoje odluke:
- ovlaštenik poslodavca,
- stručnjak za zaštitu na radu,
- ovlaštena fizička ili pravna osoba (ovlaštene ustanove i trgovačka društva registrirana za
obavljanje poslova zaštite na radu),
- inspektor rada.
14) Kada radnik ima pravo odbiti rad?
Radnik ima pravo odbiti rad ako mu neposredno prijeti opasnost za život i zdravlje zbog toga
što nisu primijenjena propisana pravila zaštite na radu i zbog takvog postupanja ne smije biti
doveden u nepovoljniji položaj.
Radnik koji u slučaju ozbiljne, neposredne i neizbježne opasnosti, napusti svoje radno mjesto
i opasno područje, ne smije biti doveden u nepovoljniji položaj zbog svog postupka i mora biti
zaštićen od bilo kakvih štetnih i neopravdanih posljedica.
U ovim slučajevima, radnik je dužan obavijestiti poslodavca ili njegovog ovlaštenika te svojeg
povjerenika za zaštitu na radu.
61
2010
Poslodavac ili njegov ovlaštenik, odnosno radnik ili njegov povjerenik dužni su neodložno
izvijestiti inspektora rada, koji je dužan u roku od 48 sati utvrditi činjenično stanje i
osnovanost navoda radnika.
15) Elaborat ZNR
Ìnvestitor, odnosno projektant je obvezan uz glavni projekt dostaviti elaborat zaštite na radu
koji obuhvaća i razrađuje način primjene propisa zaštite na radu u glavnom projektu.
Elaborat se dostavlja tijelu nadležnom za poslove graditeljstva u postupku izdavanja
građevinske dozvole.
Elaborat zaštite na radu koji se odnosi na sve pojedinačne projekte kojima se daje tehničko
rješenje građevine sadrži naročito:
1. opasnosti i štetnosti koje proizlaze iz procesa rada i način na koji se te opasnosti
otklanjaju,
2. primijenjene propise zaštite na radu koji se odnose na lokaciju građevine, odstranjivanje
štetnih otpadaka, prometnice, radni prostor, pomoćne prostorije i drugo,
3. predvidiv broj radnika prema spolu,
4. ergonomsku prilagodbu mjesta rada ako je na njemu predviđen rad osobe s invaliditetom,
5. tehnička rješenja koja omogućuju pristup osobi s invaliditetom građevini,
6. radne postupke koji imaju utjecaja na stanje u radnom i životnom okolišu, naročito
vezano za sigurno održavanje građevine,
7. popis opasnih radnih tvari štetnih po zdravlje koje se u procesu rada koriste, prerađuju ili
nastaju,
8. popis propisa i naznaku odredaba o zaštiti na radu koje su primijenjene u glavnom
projektu.
16) Dužnost inspektora zaštite na radu
Ìnspekcijski nadzor nad provedbom odredaba ovoga Zakona i na temelju njega donesenih
propisa obavljaju inspektori rada Državnog inspektorata, ako drugim zakonom nije drukčije
određeno.
U provedbi inspekcijskog nadzora u području zaštite na radu, inspektor rada ovlašten je
donijeti rješenje o privremenoj zabrani korištenja sredstva rada, prostora ili instalacija,
odnosno o zabrani određenog načina postupanja ili rješenje kojim naređuje poslodavcu da
radnika privremeno udalji s obavljanja poslova, u slučajevima kada utvrdi da su izravno
ugroženi život ili zdravlje radnika ili drugih osoba.
U provedbi inspekcijskog nadzora u području zaštite na radu, inspektor rada dužan je upisom
u knjigu nadzora:
- narediti poslodavcu da udalji s posla zaposlenika koji radi protivno pravilima zaštite na radu,
odnosno koji ne upotrebljava propisana osobna zaštitna sredstva te za kojeg se opravdano
može pretpostaviti da je pod utjecajem alkohola ili drugih opojnih sredstava,
- narediti poslodavcu da zaposlenika udalji s poslova za čije obavljanje ne ispunjava uvjete
utvrđene pravilima zaštite na radu, ako je zbog toga neposredno ugrožen život odnosno
zdravlje zaposlenika,
- zabraniti uporabu sredstava rada (objekata namijenjenih za rad, strojeva i uređaja, skela i
površina za rad i dr.), dok se ne otklone nedostaci ili dok traju okolnosti zbog kojih je
neposredno ugrožen život, odnosno zdravlje zaposlenika,
- zabraniti poslodavcu određeno ponašanje ili postupanje koje je protivno zakonu ili drugom
propisu, odnosno narediti mu otklanjanje utvrđene nepravilnosti.
17) Pravilnik o ZNR za radne i pomoćne prostorije i prostore
Kako bi sačuvao sigurnost i zdravlje radnika poslodavac će se pobrinuti da:
– su prometni putevi do nužnih izlaza i izlazi prohodni cijelo vrijeme,
62
2010
– se redovito obavlja tehničko održavanje mjesta rada i opreme i uređaja,
– se mjesto rada, oprema i uređaji redovito čiste do propisane higijenske razine,
– se sigurnosna oprema i uređaji namijenjeni za sprječavanje ili uklanjanje opasnosti,
redovito održavaju i provjeravaju.
Radne prostorije su prostorije u kojima se obavljaju proizvodni i drugi radni procesi,
odnosno u kojima se kreću ili zadržavaju osobe na radu.
Pomoćne prostorije su prostorije koje služe za higijensko-sanitarne i druge potrebe
osobama na radu.
Radna stanica je mjesto unutar građevine namijenjene za rad predviđeno za obavljanje
rada.
Radno mjesto je prostor u građevinama namijenjen za smještaj radnih stanica, ali i bilo koje
mjesto unutar prostora pravne osobe do kojeg radnik ima pristup tijekom svog rada.
Radni prostor
Građevina mora osigurati:
1. stabilnost građevine u odnosu na statička i dinamička opterećenja i tehnološki
proces rada,
2. stabilnost građevine u odnosu na meteorološke i klimatske utjecaje,
3. odvođenje atmosferskog taloga,
4. odvođenje difuzne pare, ako postoji opasnost od kondenziranja,
5. zaštitu od požara i eksplozije,
6. odvođenje štetnosti nastalih u procesu rada,
7. provjetravanje prostorija,
8. danje svjetlo,
9. toplinsku zaštitu,
10. zvučnu zaštitu,
11. zaštitu od vibracija,
12. sigurnost kretanja osoba i transportnih sredstava.
Parametri radnog okoliša: mikroklima (temperatura, vlažnost, brzina kretanja zraka, toplinsko
zračenje), veličina i visina radnih prostorija, osvjetljavanje, buka, vibracije, zračenje.
18) Dimenzije izlaznog puta
U svakoj građevini namijenjenoj za rad potrebno je osigurati mogućnost što bržeg i
sigurnijeg provođenja evakuacije i spašavanja radnika za slučaj iznenadnog dogadaja koji
može ugroziti život ili zdravlje.
Putevi i izlazi u nuždi moraju biti slobodni i voditi što izravnije prema vanjskom prostoru ili
do sigurnog područja.
Putevi i izlazi u nuždi moraju biti posebno označeni u skladu s propisima.
Broj, raspodjela i dimenzije putova i izlaza u nuždi ovise o upotrebi, opremi i dimenzijama
mjesta rada i najvećem broju osoba koje mogu biti nazočne.
Maksimalna dužina puta evakuacije radnika do sigurnog prostora može iznositi 50 m, a u
katnim objektima 30 m.
Građevine dužine do 30 m i s više od 3 kata, moraju imati najmanje dva dovoljno udaljena
stubišta, od kojih se jedno koristi za slučaj opasnosti. Stubišta moraju imati izlaze koji vode
u slobodni prostor.
Kod otvorenih industrijskih postrojenja s etažama do visine manje od 30 m, potrebno je
postaviti jedno otvoreno stubište na udaljenosti 25 m od najudaljenijih mjesta rada.
Ukoliko nije moguće osigurati provođenje evakuacije i spašavanja radnika na navedeni
način, potrebno je osigurati pomoćne puteve za nužnu evakuaciju (nužne izlaze).
Ìzlazni put evakuacije treba riješiti tako da isti vodi do izlaza iz građevine ili do sigurnog
prostora unutar građevine. Ìzlazni put treba da bude što jednostavniji, dobro osvijetljen,
zračan i bez slijepih krajeva.
63
2010
Minimalni broj izlaza i njihovu širinu potrebno je odrediti u ovisnosti o namjeni građevine,
broju osoba koje ju koriste kao i o tome da li se osobe kreću horizontalno, u nagibu ili po
stepenicama.
19) Električne instalacije
Električne instalacije moraju biti projektirane i izvedene tako da ne predstavljaju opasnost od
požara i eksplozije, a osobe moraju biti na odgovarajući nacin zaštićene od rizika nezgoda
uslijed izravnog ili neizravnog dodira.
Projektiranje, izrada i izbor materijala i zaštitnih uredaja moraju biti prikladni naponu,
vanjskim uvjetima i ovlaštenjima osoba koje imaju pristup dijelovima instalacije.
Razvod energetskih instalacija kao što su instalacije elektrike, plinova, pare, komprimiranog
zraka i sl. do pojedinih potrošača u krugu pravne osobe potrebno je voditi izvan prometnica
i drugih opasnih mjesta tako da su trajno zaštićene od mehaničkog oštećenja.
Predmetne instalacije postavljaju se pod zemlju ili na visinu izvan manevarskog prostora
dizalica i drugih transportnih sredstava u skladu s posebnim propisima.
20) Veličina i visina radnih prostorija
Veličina radne prostorije ovisi o vrsti poslova i radnih zadataka koji se u njoj obavlja, broju
zaposlenih radnika i dužini trajanja procesa rada.
Mora biti takva da na svaku zaposlenu osobu dolazi najmanje 10 m
3
zračnog prostora i 2 m
2
slobodne površine poda (zračni prostor/slobodna površina - slobodna zapremina zračnog
prostora/površina poda koja nije zauzeta namještajem, oruđima, strojevima, pomoćnim
uredajima ili materijalom i ne služi kao prostor za skladištenje).
Minimalne visine radnih prostorija moraju iznositi:
1. 3,00 m - prostorije s proizvodnim procesima pri kojima se razvijaju neugodni i štetni
plinovi, pare ili prašine ili u kojima vladaju nepovoljni toplinski uvjeti;
2. 2,80 m - prostorije u kojima su pri radu ispunjeni normativi u pogledu mikroklimatskih
uvjeta (temperatura, vlažnost, brzina kretanja zraka i toplinsko zračenje), odnosno u kojima
se pri radu ne razvijaju štetne pare, plinovi i prašina;
3. 2,50 m - prostorije predviđene za obavljanje administrativnih poslova, projektni biroi,
prostorije namijenjene za skladištenje robe i prostorije u kojima se radnici iz jedne smjene
zadržavaju manje od dva sata dnevno.
Prostorije iz tocke 2. mogu imati visinu i manju od 2,80 m, ali ne manju od 2,50 m ako se u
njima obavljaju tihi obrtnički i drugi poslovi (krojački, pletački, frizerski, graverski, ključarski,
staklorezacki, postolarski, fotografski, optičarski, slikarski, kozmetičarski, pedikerski, urarski,
zlatarski i sl.).
Ako se radne prostorije nalaze u građevinama koje nisu građene po sada važećim
standardima, ili zaštićenim građevinama koje su spomenici kulture, a kojima izgled, veličinu
i visinu nije moguće mijenjati, iznimno visina prostorija može biti i manja od 2,50 m, ali ne
manja od 2,20 m uz uvjet da se u procesu rada ne pojavljuju nikakve štetnosti, da na svaku
zaposlenu osobu dolazi najmanje 10 m
3
zračnoga prostora i 2 m
2
slobodne površine poda,
te da su na radu ispunjeni normativi u pogledu mikroklimatskih uvjeta.
Ako se radi o radnoj prostoriji u postojećoj građevini, koja se može podijeliti na dvije etaže,
pri čemu bi se donja etaža koristila u punom tlocrtu, a gornja etaža kao galerija, svjetla visina
svake pojedine etaže ne smije biti manja od 2,2 m, a tlocrtna površina gornje etaže smije
iznosi najviše polovinu tlocrtne površine donje etaže.
21) Transportni putevi
Raspored i širina unutrašnjih i vanjskih prometnica mora odgovarati potrebama i namjeni
prometa. Moraju biti projektirane i izvedene tako da trajno osiguravaju prenošenje
predviđenih opterećenja bez oštećenja i trajnih deformacija, te da trajno osiguravaju
stabilnost, ravnu površinu, sigurno kretanje transportnih sredstava i hodanje ljudi.
64
2010
Unutrašnje prometnice trebaju biti projektirane i izvedene tako da omogućavaju dobru
vidljivost za vrijeme kretanja vozila i osoba. Unutrašnje prometnice koje prolaze kroz radne
prostorije moraju biti postavljene u nivou poda.
Na mjestima gdje je vidljivost smanjena i na mjestima intezivnog kretanja tereta moraju se
postaviti odgovarajući natpisi.
Putovi za transport tereta i putovi za kretanje osoba trebaju biti projektirani i izvedeni tako da
se što manje presijecaju i poklapaju.
Na mjestima presijecanja puta za masovno kretanje osoba i željeznicke pruge moraju se
izgraditi prijelazni mostovi ili tuneli.
Gornji rub tračnica kolosijeka koji prolazi kroz halu mora ležati u nivou poda hale tako da
odstupanje ne prelazi ± 1 cm.
Pri kretanju motornih vozila u krugu pravne osobe udaljenost izmedu građevine ili bilo kojeg
zida i vanjskog ruba gabarita vozila ne smije biti manja od 0,75 m i mora biti obilježena
znakovima.
Visina kolnih prolaza (tunela, mostova, galerija, nadzemnih vodova) na unutrašnjim
prometnicama mora biti za 0,50 m veća od visine gabarita vozila predviđenih za kretanje tim
prometnicima, a širina kolnih prolaza mora iznositi najmanje po 0,50 m mjereno od bočnih
rubova gabarita vozila.
Dvosmjerna cesta u krugu pravne osobe mora biti široka najmanje 5 m, a jednosmjerna
najmanje 3 m.
U radnim prostorijama moraju se osigurati slobodne površine za prolaz ljudi, kao i transportni
putovi, s tim da glavni hodnici za prolaz ljudi moraju biti široki najmanje 1,50 m, a sporedni
hodnici najmanje 1 m.
Širina transportnih putova ne smije biti manja od 1,80 m odnosno mora biti za 0,80 m veća
od širine transportnih sredstava odnosno materijala, dijelova i proizvoda koji se najčešće
prenose. Moraju biti vidno obilježeni linijama svijetle boje širine najmanje 5 cm, odnosno
metalnim klinovima sa promjerom glave od najmanje 5 cm usađenim u nivou poda prostorije.
Radi lakog opsluživanja i čišćenja strojeva moraju se osigurati sigurni prolazi širine najmanje
0,70 m.
Širina prilaza i prometnica utovarno - istovarnim površinama ne smije biti manja od 5 m pri
dvosmjernom kretanju vozila odnosno 3 m pri jednosmjernom kretanju vozila.
Prilazi utovarno - istovarnim površinama moraju imati sa obje strane pješačke staze širine
najmanje 0,50 m s odgovarajućim proširenjima na zavojima, moraju biti postavljeni prometni
znakovi i oznake koji su propisani za javne putove.
Najmanja dopuštena širina manipulativnih putova određena je ovisno o širini prostorije -
prostorija širine 15m - put 1,5m; preko 80m - na svakih 40m jedna prometnica od 3m.
22) Unutarnja stepeništa
Stepeništa moraju biti raspoređena tako da osiguravaju lako izlaženje iz svih dijelova
građevine, moraju imati usklađenu propusnu moć u ovisnosti o broju osoba koje se njima
koriste i moraju biti izvedena tako da jasno ukazuju smjer prema izlazu iz građevine.
Stepenišni put s odmorištima mora se nastavljati bez suženja duž smjera izlaznog puta.
Nije dozvoljeno na stepeništima voditi instalacije ili postavljati ukrase ako se njima smanjuje
prostor izlaza, ne smiju se postavljati stvari koje bi mogle zbuniti osobe (zrcala, pregrade,
dekoracije).
Stepeništa i prilazi stepeništima moraju biti dobro osvijetljeni, a izvori svjetlosti moraju biti
postavljeni tako da osvjetljavaju zonu kretanja i da ne zasljepljuju osobe.
Korisna širina stepenišnog kraka unutarnjih stepenica ne može biti manja od 1,10 m, a mora
odgovarati broju osoba koje ih koriste i rasporedu prostorija u građevini (korisna širina - širina
stepenica mjerena između rukohvata i zida).
Stepenišni krak mora imati najmanje 3 stepenice, ali najviše 18 stepenica, mora imati barem
s jedne strane rukohvat.
Širina odmorišta ili podesta ne može biti manja od širine stepenišnog kraka, a dužina
odmorišta izmedu stepenišnih krakova ne smije biti manja od 1,10 m.
65
2010
Materijal gazišta i odmorišta stepeništa ne smije biti klizav, a ako postoji opasnost od klizanja
potrebno je na površinu gazišta staviti materijal koji nije klizav.
Visina stepenica mora iznositi od 13 do 19 cm, a širina gazišta od 26 do 36 cm zavisno o
njihovoj namjeni.
Sve stepenice na istom stepeništu moraju biti jednake po visini i širini gazišta, a odstupanja
u širini gazišta i u visinama pojedinih stepenica, ne smiju biti veća od 0,5 cm.
Zavojito stepenište u radnim i pomoćnim prostorijama može se postavljati samo u
izuzetnim slučajevima.
Zavojito stepenište mora biti projektirano i izvedeno tako da na najužem dijelu širina gazišta
ne bude manja od 13 cm.
Zavojito stepenište ne može se koristiti kao izlaz za slučaj evakuacije i spašavanja radnika.
23) Zaštitne ograde i rukohvati
Stepenište i stepenišno odmorište duž rubova s otvorene strane moraju imati zaštitnu ogradu
s rukohvatom, moraju biti postavljeni kontinuirano na cijeloj dužini kraka stepeništa.
Stepeništa koja imaju do 10 stepenica moraju biti sa jedne strane ograđena sigurnom
ogradom, a stepeništa sa više od 10 stepenica moraju imati ogradu s obje strane.
Galerije, platforme, prijelazne rampe, prijelazi, mostovi i sva mjesta rada na visini većoj od
120 cm iznad terena ili poda prostorije s kojih se može pasti, moraju biti ograđene čvrstom
zaštitnom ogradom.
Konstrukcija zaštitnih ograda i rukohvata mora biti izvedena bez stršećih dijelova ili umetnute
oplate, koji bi mogli zahvatiti odjeću osoba.
Visina zaštitne ograde ne smije biti manja od 100 cm mjereno od poda.
Rukohvati i zaštitne ograde na stepenicama moraju biti postavljeni na visini od 100 cm iznad
gornje površine gazišta, mjereno okomito od sredine gazišta stepeništa do vrha rukohvata
odnosno ograde. Rukohvati moraju biti izvedeni tako da ruka može po njima kliziti bez
prekida.
Popuna zaštitne ograde (prečke, međuprečke, stupovi, umeci) mora biti konstruirana za
jednolično opterećenje preko ukupne površine ograde. Razmak i dimenzije popune ograde
moraju odgovarati horizontalnom opterećenju na rukohvatu ograde od najmanje 700 N/m.
Ako se popuna zaštitne ograde izvodi od dužinskih međuprečki, onda se mora predvidjeti
dovoljan broj međuprečki i to tako da slobodan razmak izmedu prečki, mjereno okomito na
tok prečke, ne prelazi 25 cm izmedu prečki odnosno od vrha poda, gazišta ili obruba.
Ako se popuna zaštitne ograde izvodi u obliku okomitih prečki onda okomite prečke ograde
ne smiju biti međusobno udaljene više od 14 cm. Mogu se koristiti i druge popune (žičane
mreže, rešetke) ako osiguravaju jednaku sigurnost.
Na mjestima gdje postoji opasnost od padanja predmeta s visine, zaštitna ograda mora imati
na svom donjem dijelu punu rubnu zaštitu visine najmanje 15 cm mjereno od razine
površine.
24) Vanjske stepenice
Vanjska stepeništa koja se koriste kao izlaz moraju biti projektirana i izvedena tako da ih
mogu koristiti sve osobe, moraju imati zaštitnu ogradu visine najmanje 120 cm.
Vanjsko stepenište mora biti projektirano i izvedeno tako da su stepenice zaštićene od
atmosferskih padalina. Ako stepeništa nije moguće odgovarajuće zaštititi, mora se u zimskim
uvjetima osigurati njihovo redovno čišćenje i održavanje.
Metalni dijelovi stepeništa moraju biti zaštićeni od korozije u skladu s važećim propisima.
25) Vertikalni prilazi
Za prilaz na radne platforme, galerije, krovove gradevina, za ulazak u okna, šahtove i sl. gdje
se poslovi obavljaju povremeno mogu se koristiti vertikalni prilazi izvedeni u obliku čvrstih
metalnih ljestava postavljenih vertikalno ili koso sa kutem nagiba vecim od 75° prema
horizontali.
66
2010
Prečke ljestava moraju biti od okruglog željeza promjera najmanje 16 mm i dobro zakovane,
odnosno zavarene za stranice ljestava na vertikalnom razmaku od najviše 300 mm.
Širina ljestava ne smije biti manja od 450 mm.
Ljestve, čija je visina veća od 3 m moraju pocevši od sedme prečke (oko dva metra od
poda) imati čvrstu leđnu zaštitu.
Leđna zaštita mora biti izrađena u obliku kaveza načinjenog od lukova od plosnatog
željeza, s unutrašnjim radijusom 700 - 800 mm, koji moraju biti pricvršćeni za stranice
ljestava na međusobnom razmaku ne većim od 1400 mm.
Lukovi moraju biti povezani vertikalama od plosnatog željeza na razmaku ne većem od 250
mm. Lukovi i vertikale od plosnatog željeza koji međusobno zatvaraju kavez, moraju biti tako
dimenzionirani i učvršćeni za ljestve da pružaju sigurnu zaštitu osobama od pada s visine.
Ljestve moraju biti kruto vezane sa zgradom, građevinom ili konstrukcijom u razmacima ne
većim od 3 m.
Ljestve moraju biti postavljene paralelno sa zgradom ili nekom drugom konstrukcijom.
Ako ljestve nemaju leđobran, nego je predvideno da se osobe penju izmedu ljestava i zida,
razmak između prečke ljestava i zgrade mora iznositi 70 do 80 cm. Ako su ljestve
pričvršćene za zid ili stup moraju od površine zida odnosno stupa biti udaljene najmanje 160
mm.
Na ljestvama čija je visina veća od 20 m moraju se na udaljenostima od 6 do 8 m ugraditi
odmorišta (platforme ili podesti).
Rukohvati ljestava (stranice) za prilaženje rubovima platformi, galerija, na krovove
građevina i rukohvati ili stranice ljestava za prilaženje radnoj platformi moraju se produžiti
najmanje za 75 cm iznad poda na koji su postavljene.
Leđna zaštita mora biti produžena najmanje 1 m iznad poda na koji su ljestve postavljene.
26) Prirodno i umjetno osvjetljavanje
Osvjetljenje radnih prostorija, prostora izvan radnih prostorija i površina namijenjenih za rad
mora se projektirati i izvesti tako da se osobama koje obavljaju poslove i radne zadatke
omogući dobro viđenje i opažanje uz što manji zamor očiju.
Prirodno i umjetno osvjetljavanje radnih prostorija mora biti u skladu sa standardom.
Radne prostorije moraju imati otvore za prirodno osvjetljavanje (prozori, krovni svjetlarnici,
staklene pregrade). Raspored površina i broj tih otvora mora odgovarati vrsti poslova koji se
u radnoj prostoriji obavljaju.
Ostakljene površine moraju biti raspoređene tako da osiguravaju ravnomjerno osvjetljavanje
svih dijelova radne prostorije, a njihova ukupna površina mora iznositi najmanje 1/8 površine
poda radne prostorije.
Ako se prirodnim osvjetljenjem ne može osigurati propisana osvijetljenost radnih prostorija,
mora se osigurati umjetno osvjetljenje u skladu sa standardom. Boja umjetnog osvjetljenja
mora biti što sličnija prirodnoj svjetlosti.
Pri projektiranju i izvodenju umjetnog osvjetljenja potrebno je osigurati opće, a u ovisnosti o
zahtjevima pojedinih djelatnosti i dopunsko osvjetljenje na mjestima rada.
Umjetno osvjetljenje mora ispunjavati uvjete u pogledu jakosti i ravnomjernosti osvjetljenja te
uvjete za sprečavanje direktnog bliještanja. Uređaji za umjetno osvjetljenje moraju biti
projektirani i izvedeni u skladu sa standardom i tehničkim propisima.
Ìnstalacije rasvjete u prostorijama s mjestima rada i u prolazima moraju biti izvedene na
takav način da ne postoji opasnost ozljede radnika.
27) Pomoćne prostorije
Pomoćne prostorije su garderobe, kupaonice, umivaonice, prostorije za uzimanje obroka
hrane, prostorije za pušenje, prostorije za osobnu higijenu žena, prostorije za povremeno
zagrijavanje radnika, nužnici, pisoari, prostorija za čišćenje i dezinfekciju radne odjeće i
zaštitnih sredstava i dr.; nalaze se u pravilu u posebnim građevinama u blizini radnih
prostorija ili u aneksu uz radne prostorije.
67
2010
Pomoćne prostorije mogu se nalaziti u građevinama namijenjenim za radne prostorije ako to
priroda procesa i organizacije rada i sanitarno-higijenski uvjeti dozvoljavaju.
Veličina pomoćnih prostorija mora odgovarati namjeni, a visina prostorija zavisi o namjeni i
broju korisnika, i ne može biti manja od 2,50 m.Mogu imati visinu i manju od 2,50 m, ali ne
manju od 2,20 m, ako se ove prostorije nalaze u građevinama koje nisu građene po sada
važećim standardima, zaštićenim građevinama koje su spomenici kulture, a čiji izgled,
veličinu i visinu nije moguće mijenjati, i kontejnerima, uz uvjet da su ispunjeni drugi normativi
propisani za pomoćne prostorije.
Pomoćne prostorije moraju biti projektirane i izvedene tako da osiguraju uvjete utvrđene
pravilnikom o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije i prostore za izvedbu podova,
zidova, stropova, krovova i druge elemente kao što su zagrijavanje, provjetravanje,
osvijetljenost, izvodenje instalacija i sl., a koji se odnose na radne prostorije.
28) Projektiranje sanitarnih prostorija
Nužnici se moraju predvidjeti i osigurati posebno za muškarce a posebno za žene.
U višekatnim građevinama nužnici se moraju predvidjeti i osigurati na svakom katu.
Udaljenost nužnika smještenih u građevini u kojoj su radne prostorije, do najudaljenijih
mjesta rada, ne smije biti veća od 100 m, odnosno veća od 200 m ako se nužnici nalaze
izvan građevine.
Broj nužnika u građevini određuje se prema broju zaposlenih radnika.
Za najviše 30 muškaraca odnosno 20 žena mora se predvidjeti i osigurati po jedan nužnik,
a uz nužnik za muškarce i po jedan pisoar.
Nužnici se moraju predvidjeti u posebnim kabinama sa pregradama visine najmanje 2 m
mjereno od poda.
Površina poda kabine ne smije biti manja od 0,90 x 1,20 m.
Nužnici koji se nalaze u građevini u kojoj su radne prostorije moraju imati pretprostor sa
vratima koja se sama zatvaraju i uređaj za vodeno ispiranje.
Pretprostor mora biti opremljen sa jednim umivaonikom na najviše četiri nužnika.
Prostorije nužnika moraju imati odgovarajuću ventilaciju.
29) Pravilnik o ZNR na privremenim ili pokretnim gradilištima
Ovim Pravilnikom se utvrđuju minimalni sigurnosni i zdravstveni uvjeti za privremena ili
pokretna gradilišta.
Privremena ili pokretna gradilišta označavaju svako gradilište na kojemu se izvode
građevinski odnosno montažni radovi (iskopavanje, zemljani radovi, građenje, sastavljanje i
rastavljanje montažnih dijelova, preinaka ili opremanje, obnova, rušenje, održavanje itd.)
1. Imenovanje koordinatora - investitor je obvezan imenovati jednog ili više koordinatora za
zaštitu na radu kada radove izvode ili je predviđeno da ih izvode dva ili više izvođača;
posebno za fazu izrade projekta i posebno za fazu izvođenja radova.
2. Plan izvođenja radova - investitor je dužan prije uspostave gradilišta osigurati izradu
plana izvođenja radova koji sadrži: opis i shemu/nacrt izvođenja radova, popis opasnih
tvari, određivanje mjesta rada s povećenim opasnostima, postupke za usklađivanje
aktivnosti, postupke za svaku pojedinu opasnu fazu rada, vremenski plan radova, način
organiziranja suradnje izvođača, zajedničke mjere ZNR, obveze izvođača o međusobnom
izvješćivanju, pravila ponašanja na gradilištu, popis poslova s troškovnikom, popis
isprava, evidencija i uputa iz ZNR, potpis odgovorne osobe za izradu plana izvođenja; plan
izvođenja radova izrađuje koordinator Ì (u fazi izrade projekta) i kao takav je sastavni dio
projektne dokumentacije; svaki poslodavac koji izvodi radove u trajanju duljem od 5 dana
dužan je izraditi plan i odrediti rok dovršetka radova.
3. Prijava gradilišta - investitor je dužan prijaviti gradilište u slučaju:
68
2010
– predviđenog trajanja radova dužeg od 30 radnih dana i na kojima radi istovremeno više
od 20 radnika, ili
– na kojima je predviđen opseg radova od 500 osoba – dana ili više;
investitor je dužan najmanje 8 dana prije početka izvođenja radova na tom gradilištu dostaviti
prijavu gradilišta tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada odnosno drugom nadležnom
tijelu uz dostavu plana izvođenja radova; u slučaju izvođenja opasnih radova na gradilištu,
odnosno radova u trajanju dužem od pet dana, investitor je dužan u roku od najmanje 8
dana prije početka izvođenja radova dostaviti prijavu gradilišta; prijavu gradilišta dužan je
investitor ažurirati u slučaju promjena koje utječu na rok dovršenja radova, kao i u
slučajevima uvođenja novoga izvođača radova ili privremene obustave rada;
– prijava sadrži: datum prijave, adresu gradilišta, podatke o investitoru, vrstu projekta,
projektanta/glavnog projektanta, koordinatore Ì i ÌÌ, broj/verziju i datum plana izvođenja
radova, planirani datum početka radova, trajanja radova, predviđen najveći broj radnika na
gradilištu, planirani broj ugovorenih izvođača i drugih osoba na gradilištu, podatke o
odabranim ugovornim izvođačima, tko prijavljuje gradilište (investitor), potpis i pečat.
Faza izrade projekta (poštivanje načela zaštite na radu)
Ìnvestitor je dužan poštivati načela zaštite na radu, propisana Zakonom o zaštiti na radu, a
posebice kada se:
– odlučuje o oblikovnim, tehničkim i/ili organizacijskim aspektima kako bi se nesmetano
planirale različite aktivnosti ili faze rada koje se trebaju izvoditi istovremeno ili u slijedu;
– procjenjuje potrebno vrijeme za dovršenje takvih radova ili faza.
Obveze investitora i izvođača
Ìmenovanje koordinatora za zaštitu na radu, ne oslobađa investitora od odgovornosti za
provedbu zaštite na radu na gradilištu.
Obveze koordinatora ne oslobađaju odgovornosti izvođače i druge osobe na gradilištu
njihovih obveza propisanih odredbama Zakona o zaštiti na radu.
Ìnvestitor ne može svoje obveze propisane ovim Pravilnikom prenijeti na izvođača/izvođače
radova.
30) Koordinator I
Koordinator za zaštitu na radu u fazi izrade projekta – koordinator Ì – dužan je:
1. koordinirati primjenu načela ZNR kod projektiranja i procjene vremena izvođenja,
2. izraditi ili dati izraditi plan izvođenja radova,
3. izraditi dokumentaciju koja sadrži specifičnosti projekta, te bitne sigurnosne i
zdravstvene podatke, koje je potrebno primjenjivati nakon gradnje u fazi uporabe.
31) Koordinator II
Koordinator za zaštitu na radu u fazi izvođenja radova – koordinator ÌÌ – dužan je:
1. koordinirati primjenu načela ZNR:
– kod donošenja odluka o tehničkim i/ili organizacijskim mjerama tijekom planiranja
pojedinih faza rada,
– kod određivanja rokova,
2. koordinirati izvođenje odgovarajućih postupaka, kako bi se osiguralo da poslodavci i
druge osobe dosljedno primjenjuju načela ZNR, te izvode radove u skladu s planom
izvođenja radova,
3. izraditi, ili potaknuti izradu potrebnih usklađenja plana izvođenja radova i dokumentacije
sa svim promjenama na gradilištu,
4. organizirati suradnju i uzajamno izvješćivanje svih izvođača radova,
5. provjeravati da li se radni postupci provode na siguran način i usklađivati propisane
aktivnosti,
6. organizirati da na gradilište imaju pristup samo osobe koje su na njemu zaposlene i
osobe koje imaju dozvolu ulaska na gradilište.
69
2010
32) Rad na visini
- radovi na visini >3m iznad okolne površine smatraju se posebnim uvjetima rada
- rad na visini - garđevinski i drugi radovi na prizemnim zgradama i u unutrašnjosti
višekatnih objekata visokim do 450 cm iznad terena/poda međukatne konstrukcije, mogu se
izvoditi s upotrebom pomoćnih skela ili ljestava uz vezivanje radnika ako je uz te uvjete
moguće izvoditi radove bez opasnosti za život radnika; na objektima višim od 450 cm radovi
se moraju izvoditi uz korištenje odgovarajućih skela ili na drugi siguran način
- ako pri navedenim radovima postoji mogućnost da radnici padnu izvan objekta, moraju se
postaviti odgovarajuće zaštitne nadstrešnice, tako da visina s koje radnik može pasti ne
prelazi 300 cm i radnici se moraju vezati zaštitnim pojasom
- ako se pri radovima na otvornim rubovima zaštitna ograda iz opravdanih razloga ne može
postaviti ili su radovi manjeg opsega/kratkotrajni, radnici koji vrše te poslove moraju biti
privezani pomoću zaštitnog pojasa i konopca dužine najviše 150 cm
- pri izvedbi zidova sa radne skele ili tla vrši se do 150 cm iznad poda ili tla
Radna oprema za povremeni rad na visini:
- radne ljestve - moraju biti stabilne, čvrste, radnicima mora biti omogućen stalan i siguran
rukohvat i oslonac
- radna skela - ako skela nije sastavljena prema priznatim normama, potrebno je izvršiti
proračun nosivosti i stabilnosti; montažu i demontažu mora izraditi ovlaštena osoba;
dimenzije, oblik i izvedba podova mora odgovarati prirodi posla
- uže - sustav se mora sastojati od najmanje dva odvojena i na oba kraja usidrena užeta, od
kojih jedno služi za penjanje, silazak i oslonac (radno uže), a drugo za zaštitu od pada
(zaštitno uže)
33) Strojevi i uređaji sa povećanim opasnostima rada
Strojevi i uređaji s povećanim opasnostima rada - oni pri čijem korištenju postoji
povećana opasnost po sigurnost i zdravlje radnika unatoč primjeni osnovnih pravila ZNR.
Pod strojevima i uređajima s povećanim opasnostima smatraju se naročito:
1. dizalice nosivosti preko 10 KN,
2. teretna dizala,
3. samohodni i mehanizirani transporteri,
4. vozila unutarnjeg prijevoza na mehanizirani pogon,
5. strojevi za obradu i preradu drveta,
6. strojevi za ubrizgavanje i tlačno oblikovanje mase,
7. centrifuge, industrijske mješalice, pokretne mješalice za beton,
8. mehanizirane preše, štance, strojne škare,
9. kompresori,
10. predtlačne i podtlačne komore,
11. kotlovnice za centralno grijanje preko 50 kW,
12. parni i vrelovodni kotlovi,
13. strojevi i uređaji za radove pod zemljom itd.
Ministar nadležan za rad propisuje listu strojeva i uređaja s povećanim opasnostima.
Poslodavac je dužan obavljati ispitivanja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima u
sljedećim slučajevima:
• prije njihovog stavljanja u uporabu,
• najmanje jedanput nakon dvije godine njihove uporabe,
• poslije rekonstrukcije, a prije ponovnog početka korištenja,
• prije početka korištenja na novom mjestu uporabe, ako su strojevi i uređaji
premješteni s jednog mjesta na drugo pa su zbog toga rastavljena i ponovo
sastavljena.
70
2010
34) Ljestve
Drvene ljestve za pristup na skelu moraju prelaziti rub poda najmanje 75cm, strane ljestvi
moraju biti iz jednog komada, prečke moraju biti od tvrdog drveta dobro usađene u strane,
širina između strana min.45cm, razmak rubova prečki max.32cm, na glatkoj podlozi mora biti
oslonac, voditi računa o nagibu, dvokrake ljestve moraju biti osigurane protiv pomicanja.
35) Zakon o zaštiti od ionizirajućeg zračenja i sigurnosti izvora
ionizirajućeg zračenja
- izvori ionizirajućeg zračenja:
1. rengenski uređaji, akceleratori i drugi električni uređaji koji proizvode ionizirajuće
zračenje,
2. radioaktivni izvori,
3. uređaji s radioaktivnim izvorima,
4. radioaktivni otpad,
5. postrojenja, tvari i predmeti iz nuklearnog gorivog ciklusa,
6. radioaktivne tvari kao posljedica nuklearnih eksplozija i izvanrednih događaja;
prirodne radioaktivne tvari s promijenjenim svojstvima,
7. uređaji i tvari koji su onečišćeni radioaktivnom tvari iznad granice.
- ministar nadležan za zdravstvo uz suglasnost ministra nadležnog za zaštitu okoliša
propisuje pravilnik za sustavno ispitivanje i praćenje vrste i aktivnosti radioaktivnih tvari u
zraku, tlu, moru, vodi za piće, hrani, predmetima opće uporabe, stambenim i radnim
prostorijama
- pojedini stanovnik ne smije u jednoj godini primiti efektivnu dozu višu od 1mSv (milisivert);
osobe mlađe od 18 godina i trudnice ne smiju raditi na poslovima na kojima mogu biti
ozračene iznad 1mSv; efektivna doza izloženih radnika ne smije biti veća od 100mSv u 5
godina (po godini max.50mSv)
- upravni nadzor nad provedbom Zakona ima ministarsvo nadležno za zdravstvo
Pravilnik o uvjetima za projektiranje, gradnju i uklanjanje građevina
- moraju se odrediti odgovarajuće zaštitne mjere: dostatan broj i pravilan raspored prostorija,
oprema prostorija, tehnološki tijek, provjetravanje prostorija, mjere održavanja osobne
čistoće osoblja, siguran sustav skupljanja i zbrinjavanja radioaktivnog otpada
- prostorije moraju biti izgrađene, projektirane i opremljene tako da zidovi, dovratnici, vrata,
prozori, strop i pod tijekom korištenja izvora smanjuju vjerojatnost radioaktivnog onečišćenja
na najamanju moguću mjeru; stijenke prostorija predstavljaju granicu područja izloženosti
- u postupku izdavanja lokacijske dozvole Državni zavod za zaštitu od zračenja izdaje uvjete
za projektiranje prostorija; u postupku izdavanja građevinske dozvole, Državni zavod za
zaštitu od zračenja izdat će potvrdu da je glavni projekt izrađen u skladu s uvjetima
propisanim zakonom
36) Zakon o zaštiti od neionizirajućeg zračenja
- neionizirajuće zračenje - elektromagnetska polja i elektromagnetski valovi frekvencije niže
od 3000000 GHz ili ultrazvuk frekvencije niže od 500 MHz koji u međudjelovanju s tvarima
ne stvaraju ione
- mjere zaštite:
• propisivanje graničnih razina i kontrola izloženosti ljudi
• proračun i procjena razine zračenja
• mjerenje razine zračenja
• vremensko ograničavanje izloženosti ljudi
• označavanje izvora zračenja i prostora u kojima su smješteni
• uporaba zaštitne opreme pri radu
• određivanje uvjeta za smještaj, nabavu i uporabu izvora
• obrazovanje i praćenje zdravlja radnika
• osobna i uzajamna zaštita ljudi od izlaganja
71
2010
• osiguranje stručnih radnika, tehničkih, financijskih i drugih uvjeta
• vođenje evidencije o izvorima zračenja i izloženosti rukovatelja
• nadzor nad izvorima zračenja i nad primjenom mjera zaštite
72
2010
3. TEHNIČKA REGULATIVA – BETON I ARMIRANI BETON
1) Projektna dokumentacija ?
Projektna dokumentacija za elemente i konstrukcije od betona i AB mora sadržavati: tehnički
izvještaj, statički proračun, planove za izvođenje, tehničke uvjete za izvođenje radova s
postupkom ocjene i kontrole kvalitete, te projekte motrenja i održavanja (složene konstrukcije
i projekt skele, montažne i projekt montaže )
Projektnu dokumentaciju za građenje čine:
a) Idejni projekt
1. nacrtÌ
2. izvadak iz katastarskog plana s ucrtanom situacijom građevine i ucrtanim susjednim
građevinama,
3. tehnički opis,
4. podatke iz geotehničkih i drugih istražnih radova,
5. pokazatelje ispravnosti tehničkog rješenja (mehaničke otpornosti i stabilnosti, zaštite od
požara, opskrba vodom, odvodnja, način priključenja na prometnicu i sl.)
b) Glavni projekt
1) Arhitektonski projekt (u arhitektonskom projektu mora biti fizika zgrade i sve suglasnosti
koje su navedene u lokacijskoj dozvoli /Elektra, Vodovod, Kanalizacija, Promet, MUP,
Plinara, Elektroprivreda, Suglasnost sanitarne inspekcije itd./),
- građevni projekt,
- projekt konstrukcije (statika),
- projekt vodovoda i kanalizacije
- strojarski projekt ako grijanje nije na kruta goriva
- projekt zaštite na radu,
- projekt instalacija,
- projekt ugradnje opreme,
- druge potrebne vrste projekata (pr.temeljenja, tehnološki projekt)
c) Izvedbeni projekt
1.Ìzvedbenim projektom razrađuje se tehničko rješenje dano glavnim projektom. Ìzvedbeni
projekt mora biti izrađen u skladu s glavnim projektom.
2. Na temelju izvedbenog projekta gradi se građevina ako ovim Zakonom ili propisom
donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije određeno.
3. Ìzvedbeni projekt nije obvezan za građenje zgrade čija građevinska (bruto) površina nije
veća od 400 m, zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska
(bruto) površina nije veća od 600 m i jednostavnih građevina određenih pravilnikom iz članka
209. stavka 5. ovoga Zakona.
2) Agregat, cement, voda, dodaci ?
Agregat
Granulometrijski sastav mješavine agregata utvrđuje se ispitivanjem i ovisi o propisanim
uvjetima kvalitete, načinu i uvjetima transporta i ugradnji betona. Bez prethodnih ispitivanja
za beton B Ì s tim da najveća frakcija bude 16-32 mm
Najveće zrno agregata ne veće od ¼ presjeka betonskog elementa, 1/3 debljine ploče, 1,25
fi razmaka. Agregat se atestira svakih 6 mjeseci i to 19 svojstava.
Prirodni neseparirani agregat za nearmirani beton ( ispune, slojevi izravnanja ) do MB 15
73
2010
Agregat za beton ne smije sadržavati sastojke koji utječu na brzinu vezanja i očvršćivanja
betona (organske tvari, šećer, lake čestice itd),
- nije dopušteno mješanje iste frakcije drugih proizvođača
Voda
Voda za beton – dopuštene primjese,a morska voda samo za nearmirane konstrukcije
Dodaci
Dodaci betonu – potreban uvodni atest koji vrijedi 2 godine, ispituju se osnovna svojstva, a
kasnije se produžuju svakih 12 mjesci ( certifikacijski znak je “3A” )
Cement
Količinu cementa treba povećati za:
a) 10 % ako je najkrupnija frakcija u mješavini agregata 8 do 16 mm
b) 20 % ako je najkrupnija frakcija u mješavini agregata 4 do 8 mm
Kontrola cementa provodi se u centralnoj betonari
Cement se atestira svaka 3 mjeseca, mora zadovoljiti 5 % fraktil
Vrste cementa su:
a) cement opće namjene,
b) cement sa zgurom niskih početnih čvrstoća,
c) cement opće namjene niske topline hidratacije,
d) posebni cement vrlo niskih toplina hidratacije,
e) bijeli cement,
f) sulfatno otporni cement,
g) aluminatni cement.
3) Marka betona, klasa, vrsta ?
Marka betona MB je normirana tlačna čvrstoća u N/mm
2
koja se temelji na karakterističnoj
čvrstoći pri starosti betona 28 dana. Postoje MB 10 do MB 60. Za AB MB 15 na više, tlačna
čvrstoća ispituje se na betonskim kockama 20 cm nakon 28 dana u vodi na 20
o
C.
Karakteristična tlačna čvrstoća ( ftk ) je vrijednost ispod kojih se može očekivati najviše 10 %
svih tlačnih čvrstoća ispitanog betona (10 – postotni fraktil). Klasa betona obuhvaća MB ili
MB i neka druga svojstva betona ( vodonepropusnost, otpornost na habanje ). Vrsta betona
je beton iste klase, ali drugog sastava.
4) Kategorije betona ?
Betoni se dijele u dvije kategorije:
 Beton B I ( MB 10 – 25 ) može se proizvoditi i bez prethodnog ispitivanja uz uvjet da se
predvidi propisana količina cementa. Ugrađuje se samo na gradilištu gdje se i proizvodi.
 Beton B II su MB 30 i više, te betoni s posebnim svojstvima i transportni beton svih
marki. Sastav se određuje na temelju prethodnih ispitivanja svježeg i očvrslog betona
proizvedenog od predviđenih materijala za predviđene uvjete gradnje i namjenu
konstrukcije. Prethodna ispitivanja mogu biti u laborotoriju ili u tvornici betona.
5) Količina cementa klase 35 ( 25, 45 ) za BI ?
Za MB 10 potrebno je 220 kg,
za MB 15 – 260 kg,
za MB 20 – 300 kg,
za MB 25 – 350 kg
74
2010
 Za cement klase 25 količina je za 10 % veća po MB nego za klasu 35; a za cement klase
45 za 10 % manja nego za klasu 35.
 Količina cementa se poveća za 10 % ako je najkrupnija frakcija od 8-16 mm, za 20 % ako
je frakcija od 4 – 8, za 10 % ako se ugrađuje beton tekuće konzistencije ( obradljivosti )
6) Kontrola kvalitete betona, partija betona ?
Kontrola kvalitete betona sastoji se od:
 KONTROLA PROÌZVODNJE BETONA – koju provodi proizvođač betona u tvornici
betona
 KONTROLA SUGLASNOSTÌ S UVJETÌMA PROJEKTA koja se provodi na gradilištu
( izvođač )
Obje kontrole provode se po partijama betona.
Partija betona
je količina betona iste klase i vrste koja se proizvodi i ugrađuje uz jednake uvjete
Pri donošenju mjera inovacije PBAB-a, 1985. godine uveden je pojam partije betona za
kontrolu kvalitete betona u proizvodnji i u izvedbi.
1mjesec – kontrola pomoću partija betona
3mjeseca - dokaz marke betona
 PARTÌJA BETONA U PROÌZVODNJÌ BETONA
- količina do 2.000 m
3
unutar mjesec dana, najviše 30 kontrolnih uzoraka
- uzorci se uzimaju svaki dan ili na svakih 50 m
3
ili na svakih 75 mješavina, a kad je
proizvodnja velika ( više od 2.000 m
3
) uzima se na 100 m
3
ili na 150 mješavina
 PARTÌJA BETONA U KONTROLÌ SUGLASNOSTÌ – NA GRADÌLÌŠTU
Za svaku vrstu betona po 1 uzorak svaki dan ili na 100 m
3
ili 150 mješavina
U jednoj partiji moraju biti najmanje 3 uzorka, veličina partije se propisuje projektom
konstrukcije
7) Ispitivanje betona?
Kod svježeg betona ispituju se konzistencija, količina pore i temperatura.
Kod očvstlog betona ispituje se čvrstoća. Uzima se uzorak na svakih 50 m
3
ili 75 mješavina ili
svaki dan ( za više od 2.000 m
3
na 100 m
3
ili 150 mješavina )
Svježi beton
1.Konzistencija slijeganjem
Konzistencija slijeganjem se ispituje tako da se kalup u obliku krnjeg stošca visine 30
cm puni betonom u tri nivoa (na svakom nivou se beton zbija čeličnom šipkom 25 puta)
te se nakon podizanja kalupa mjeri slijeganje betona od početne visine. Zbijanje šipkom
treba biti jednoliko po cijelom presjeku. Prilikom zbijanja drugog i trećeg sloja, šipka ne
treba prodirati u donji, već zbijeni sloj betona. Prije podizanja kalupa treba očistiti
podlogu oko kalupa od suvišnog betona. Od početka punjenja kalupa do njegova
podizanja ne smije proći više od 150 s.
75
2010
2.Konzistencija rasprostiranjem
Konzistencija rasprostiranjem se ispituje tako da se kalup oblika krnjeg stošca visine 20
cm puni betonom u 2 nivoa. Svaki nivo se zbija batom 10 puta. Ako je potrebno, gornji
sloj se nakon zbijanja dopuni betonom. Nakon 30 s se kalup podigne vertikalno te se
podložna ploča podiže i spušta 15 puta. Svaki ciklus podizanja i spuštanja ploče treba
trajati od 2 do 5 s. Nakon toga se mjeri promjer rasprostiranja betona u 2 okomita smjera.
Beton treba vizualno pregledati na pojavu segregacije, odnosno izdvajanja cementne
paste od krupnijih zrna agregata.
Očvrsli beton
uzorci: kocka brida a=150 mm, valjak φ/h=150/300 mm
76
2010
Vlačna čvrstoća
- cijepanjem – prama HRN EN 12390-6
- savijanjem – prema HRN EN 12390-5
77
2010
Razred tlačne čvrstoće betona je normirana tlačna čvrstoća betona u N/mm2, u starosti 28
dana
Karakteristična čvrstoća betona je ona ispod koje se može očekivati najviše p% svih
rezultata (podbačaja) ispitivanja tlačne čvrstoće betona:
fbk = fm – t × σ
8) Kontrola u tvornici betona ?
Kontrola u tvornici betona može biti osnovna, tekuća (unutarnja) i kontrolna (vanjska).
9) Kriteriji kod ispitivanja MB?***
Marka betona ocjenjuje se po partijama i to po slijedećim kriterijima:
1. n ≤ 15
m3 ∆ MB + k1 aritmetička sredina triju uzastopnih rezultata ispitivanja ( x1, x2, x3 ) u
[ N/mm
2
]
x1 ∆ MB - k2 najmanja vrijednost u [ N/mm
2
]
2. 10 ≤ n ≤ 30 - za veće partije kad je poznata standardna devijacija 
mn ∆ MB + 1,2 
x1 ∆ MB - 4
√   Σ mn – xi) / n
3. 15 ≤ n ≤ 30 - kad se računa sa procjenjenom standardnom devijacijom
mn ∆ MB + 1,3 Sn
x1 ∆ MB – 4
Sn √  Σ mn – xi) /( n – 1)
10) Čelici za armiranje?
Betonski čelik dijeli se prema:
1. profilu, na žice f ≤ 12 mm i šipke f > 12 mm;
2. mehaničkim karakteristikama (granica popuštanja, vlačna čvrstoća), na visoko i
normalno duktilne čelike;
3. zavarljivosti, na nezavarljiv, zavarljiv pod određenim uvjetima i zavarljiv;
4. površinskoj obradi pri izvlačenju, na glatki i rebrasti, uključujući i zavarene mreže;
5. vrsti obrade, na toplo valjan, toplo valjan i hladno obrađen i termički poboljšan čelik.
Zahtjevi koji se postavljaju za čelik su dobra prionljivost betona i čelika te rastezljivost ( veliko
relativno produljenje prije sloma )
Oznaka čelika sastoji se od dva broja – od granice popuštanja vi i normalne
karaktereistične čvrstoće pri kidanju fa.
Vrste čelika za armiranje:
1. Glatka armatura je od prirodnog čelika B240, B220 (GA 240/360) (granica razvačenja
/ vlačna čvrstoća)fi 6-14mm
2. Rebrasta armatura je od visokovrijednoga prirodno tvrdog čelika dobivenoga
prikladnim legiranjem B400, B500 (RA 400/500, RA 500/550) fi 6-14mm
3. Sukani profili su hladno obrađeni čelici.
4. Mrežasta armatura je također od hladno obrađenih glatkih i rebrastih žica koje se
zavaruju točkasto elektrootporom u krutu mrežu MAG 500/560 i MAR 500/560.
5. Bi-armatura sastoji se od dvije hladno obrađene žice međusobno spojene poprečnim
šipkama od prirodnog čelika i zavarene. Nije dopuštena za dinamičko opterećene
konstrukcije i konstrukcije koje moraju biti nepropusne za vodu B680 (BiA- 680/800).
78
2010
Ispitivanje
Glatka i rebrasta armatura
Jedan uzorak se sastoji od 3 komada (duljine 1,0 m, 0,7 m i 0,3 m isječene iz
iste šipke ili koluta). Na svakom uzorku se vrše sljedeća ispitivanja:
- dimenzionalna kontrola
- određivanje vlačne čvrstoće Rm , granice razvlačenja Re i produljenja A10%
- savijanje i povratno savijanje
Mrežasta armatura
Jedan uzorak se sastoji od jedne cijele širine mreže s jedanaest poprečnih
šipki. Za laboratorijsko ispitivanje uzima se po jedan uzorak od svake vrste mreže
jedne isporuke. Na svakom uzorku se vrše sljedeća ispitivanja:
- provjera vlačne čvrstoće uzdužnih i poprečnih šipki (po tri komada od svake)
- provjera nosivosti na posmik zavarenih spojeva (12 spojeva)
- savijanje uzdužnih i poprečnih šipki (po tri komada od svake).
11) Pravila armiranja?
Armatura proračunata metodom graničnih stanja nosivosti i uporabljivosti sidri se, ili nastavlja
prema
točno utvrđenim pravilima.
a) ZAŠTITNI SLOJ ARMATURE a0
- Ovisno o: vrsti elementa (konstrukcije ), stupnju agresivnosti okoline, marki betona,
promjeru armature i načinu ugradnje betona. a0min = 1,5 cm ( za ploče, ljuske, stjene,
međukatne konstrukcije)
- Za a0 > 5 cm, zaštitni sloj armira se posebno tankom armaturnom mrežom
b) RASPORED ARMATURE U PRESJECIME ELEMENATA
- čisti razmak između paralelnih šipki ne manji od 3 cm ili jednak Ø šipke
- dozvoljeno je grupiranje šipki u snop ( najviše od 4 šipke )
c) OBLIKOVANJE ARMATURE
- Zavarene armaturne mreže se ne savijaju
- Za vilice: GA do Ø 16 mm; RA do Ø 12 mm; MA do Ø 10 ; BÌ do Ø 6,9
d) SIDRENJE ARMATURE
- Ravnim dijelom s kukom, savijanjem šipki s petljom i pomoću šipki sa zavarenim poprečnim
šipkama. Duljina sidrenja ovisi o položaju šipki u elementu pri betoniranju, vrsti čelika, o MB,
o promjeru čelika
e) NASTAVLJANJE ARMATURE
- Vlačna armatura nastavlja se preklapanjem šipki s kukama i bez kuka, uz pomoć zavarene
poprečne armature na dijelu preklopa ili elektrootpornim zavarivanjem
- Duljina preklopa mora bit veća ili jednaka 20 cm ili 15 Ø
f) VODENJE UZDUŽNE ARMATRURE
- Linija vlačnih napona dobiva se pomicanjem linije M/Z za veličinu v = x h 
h – statička visina nosača
Pravila armiranja
Stup i zid:
Promjer šipke odnosno žice uzdužne armature u stupovima mora biti najmanje12 mm, a u
zidovima 8 mm.
79
2010
Razmak uzdužne armature stupa ne smije biti veći od 40 cm, razmak vilica stupa ne smije
biti manji od 20 cm ili 15 ∅.
Zidni nosači ili stijene jesu ravni plošni nosači opterećeni u srednjoj ravnini čija je visina
jednaka ili veća od 0,5 raspona za nosače na dva oslonca, a jednaka ili veća od 0,4 raspona
za kontinuirane nosače.
Kuke: kod GA 4 Ø, kod RA 8 Ø
Greda:
Min fi12
Min razmak uzdužne armature 30cm
Max razmak vilica 40cm
12) Što sadrži projekt betona ?
Projekt betona je elaborat kojeg izrađuje izvođač, a kojim se specificiraju sve potrebne
predradnje i radnje za postizanje tražene kvalitete i ostalih zahtjeva za beton.S projektom
betona se moraju usuglasiti projektant i nadzorni inženjer.
Projekt betona mora sadržavati:
a) Tehničke uvjete za projektirana svojstva svježeg i očvrslog betona
b) Opis sastojaka betona
c) Način proizvodnje betona
d) Program kontrole kvalitete i identičnosti tlačne čvrstoće betona
e) Plan betoniranja,transporta,njege
f) Nadzor i kontrolu kakvoće armaturnih čelika
g) Završnu ocjenu kakvoće
Kao prilog projektu betona potrebno je priložiti certifikat svake betonare u kojoj će
se proizvoditi beton.
Projekt betonske konstrukcije koji je sastavni dio glavnog projekta građevine mora
sadržavati osobito:
1. Tehnički opis
– opis utjecaja namjene i načina uporabe građevine te utjecaja okoliša
na svojstva betonske konstrukcije,
– podatke iz elaborata o prethodnim istraživanjima i drugih elaborata,
studija i podloga koji su od utjecaja na svojstva
– opis betonske konstrukcije, uključivo temeljenje,
– opis načina izvođenja betonske konstrukcije i ugradnje građevnih
proizvoda.
2. Proračun nosivosti i uporabljivosti
– podatke o predviđenim djelovanjima i utjecajima na građevinu koji se
odnose na proračun nosivosti i uporabljivosti betonske konstrukcije,
– podatke o temeljnom tlu i seizmičnosti,
– proračun nosivosti i uporabljivosti
3. Program kontrole i osiguranja kvalitete betonske konstrukcije:
– svojstva koja moraju imati građevni proizvodi koji se ugrađuju u betonsku
konstrukciju, uključivo odgovarajuće podatke propisane odredbama o
označavanju građevnih proizvoda prema prilozima ovoga Propisa,
80
2010
– ispitivanja i postupci dokazivanja uporabljivosti građevnih proizvoda koji
se izrađuju na gradilištu za potrebe toga gradilišta,
– ispitivanja i postupci dokazivanja nosivosti i uporabljivosti
– uvjete građenja i druge zahtjeve koji moraju biti ispunjeni tijekom izvođenja
SVJEŽI BETON – Glavna Svojstva
1. Fluidnost: Svježi beton mora biti dovoljno tekuć da se može ugraditi u oplatu i oko
armature uz pomoć odgovarajuće opreme.
2. Zbijenost: Sav ili gotovo sav zarobljeni zrak bi za vrijeme zbijanja s morao izaći.
3. Stabilnost ili kohezivnost: Beton bi trebao ostati homogena masa, ne bi smio biti tako
tekuć da se odvaja (segregira) od krupnog agregata.
13) Transport i skladištenje agregata i cementa ?
Bitno je da se ne kvari kvaliteta
a) agregat – pratiti da ne dođe do segregacije, drobljenja zrna te da se ne miješaju frakcije
b) cement treba zaštititi od vlaženja, preuzimati pošiljku s odgovarajućom dokumentacijom
( atesti ) ne miješati ako su druge partije, za skladištenje duže od 3 mjeseca treba
ponovna kontrola kvalitete.
14) Armatura, skele, oplate ?
a) armatura se treba zaštititi od korozije, mehaničkih oštećenja i nedopuštih deformacija
- savijanje i nastavljanje izvodi se prema projektu konstrukcije
- za čeone varove potrebno je provjera zavarljivosti
- kod ugradnje betona,armatura se veže graničnicima i podmetačima da bi zadržala
projektni položaj
- prije betoniranja kontrolira se promjer, broj šipki i geometrija ugrađene armature,
učvršćenje armature u oplati te granica razvlačenja v i granica fa
- površina armature ne smije imati listajuću hrđu koje mogu oštetiti čelik ili ugroziti vezu
imeđu betona i armature
- savijanje pri temperaturama nižim od –5
0
C se ne preporučava
- nije dozvoljeno savijanje pomoću zagrijavanja
- Ìspravljanje savijene armature se ne dopušta, osim ako se koristi posebna oprema koja
ograničava lokalna naprezanja.
- Zavarivanje je dopušteno samo ako je armatura posebno označena kao zavarljiva.
- Projektom određeni zaštitni sloj mora se postići uporabom odgovarajućih distancera
b) skela i oplate
- moraju preuzeti opterećenje bez štetnih slijeganja i deformacija
- prema PBAB-u kod skidanja oplate čvrstoća betona ne smije biti manja od 30 % MB kod
stupova, zidova i vertikalnih dijelova oplata grede, te 70 % kod ploča i donjih dijelova oplata
grede
Pod skelama podrazumijevaju se pomoćne konstrukcije koje služe za vršenje radova u
građevinarstvu na visini većoj od 150 cm iznad tla.
Skele mogu postavljati, prepravljati, dopunjavati i demontirati samo stručno obučeni radnici,
zdravstveno sposobni za rad na visini
Udaljenost poda skele od zida objekta ne smije biti veća od 20 cm.
Čista širina poda skele ne smije biti manja od 80 cm.
Skele i oplate, zajedno s potporama moraju biti:
-sposobne oduprijeti se bilo kojem djelovanju koje se može pojaviti tokom izvođenja
81
2010
-dovoljno krute da osiguraju dopuštene tolerancije za taj tip konstrukcije
Sredstva za skidanje oplate moraju biti odabrana i primjenjena tako da nisu štetna za beton,
armaturu ili oplatu, te da nemaju štetno djelovanje za okoliš.
Projektom se propisuje način sklapanja i rasklapanja skele. Projekt skele mora uzeti u obzir
deformacije prilikom i nakon betoniranja da bi se spriječile deformacije i pukotine u mladom
betonu.
15) Ugradnja betona - prema projektu betona ?
- U slučaju prekida treba poduzeti mjere da se ne ugozi sigurnost i stabilnost konstrukcije
- Za zaštitu od segregacije beton se ne ugrađuje slobodnim padom većim od 1,5 m
- Svježem betonu ne smije se naknadno dodavati voda
- Temeperatura svježeg betona 5 – 30
o
C, ako nije poduzeti potrebne mjere
- Betonira se u slojevima do 70 cm, sloj na sloj ne smije proći više od 2-3 sata ( vrijeme
vezanja cementa ), kod vibriranog betona donji sloj se revibrira.
Plan betoniranja uključuje opis transporta i ugradnje betona i sve radnje
vezane za te poslove. Npr. “Beton se na gradilište doprema mikserima. Ugradnja
se vrši pumpom za beton ili dizalicom s korpom.”
Prilikom svake isporuke betona na gradilište proizvođač betona je dužan izdati dostavnicu
Plan betoniranja – ugradnja betona
Ugradba betona istovremeno obuhvaća istresanje i smještaj svježeg betona u oplati i to na
način da se beton ubaci što bliže njegovom konačnom položaju u konstrukciji. Ove radnje
treba provoditi na način, da ne dođe do segregacije smjese betona. Temeljem gore
navedenog treba poštivati pravila kako slijedi:
• izbjegavati da beton udara izravno u oplatu,
• visina slobodnog pada neaditiranih betona ne smije biti veća od 1,5 m,
• ugradnju vršiti u jednakim slojevima,
• debljina slojeva koji se kompaktiraju smije iznositi maks. 50 cm,
• slojevi betona u cijelosti moraju biti kompaktirani prije nanošenja sljedećih slojeva, što znači
da oba sloja betona moraju biti monolitizirani,
• prije svakog betoniranja pripremiti plan betoniranja, u odnosu na konkretne mogućnosti i
okolnosti, a kada to zatraži nadzorna služba,
• prekidi, kod duže stanke, moraju se nastaviti odgovarajućim tehnološkim postupkom
(ispiranjem ploha, čišćenjem i uporabom nekog sredstva za nastavak betoniranja).
Nastavci betoniranja moraju biti kod ravnih ploha i elemenata vertikalni,a kod uspravnih
elemenata horizontalni
Ugradnja u posebnim uvjetima
- ako su temperature niže od +5
0
C i više od 30
0
C
- agregat nesmije biti smrznut a cement visokoaktivan(viša hidrataciona toplina)
16) Njega betona ?
Beton treba zaštitiit od prebrzog gubitka vlage, oborina, prebrze promjene temperature te
vibracija i potresanja tijekom očvršćivanja.
Završna ocjena kvalitete betona prema PBAB-u obuhvaća:
- dokumentaciju o preuzimanju betona po partijama
- usporedbe rezultata tekuće kontrole proizvodnje s rezultatima kontrole suglasnosti
82
2010
- mišljenje o kvaliteti ugrađenog betona koje se donosi na temelju vizualnog pregleda
konstrukcije.
Njegovanje i zaštitu betona treba provoditi istovremeno, jer će se na taj način osigurati
normalan proces hidratacije, te beton zaštiti od vjetra.
Za vrućeg vremena primjenjuju se sljedeće radnje:
- višekratno dnevno polijevanje vodom
- pokrivanje mokrim jutenim vrećama ili drugim prekrivačima koji zadržavaju vlagu,te ih
stalnim polijevanjem održavati vlažnima
- dužim držanjem u oplati
Ako se betoniranje odvija zimi pri niskim temperaturama, zaštita betona se zasniva na
zaštiti betonskog elementa od gubitka topline
Vrijeme njege ovisno je o klasi izloženosti: za klase X0 ili XC1 minimalni period njege je 12h,
pod uvjetom da se vezanje betona dogodilo unutar 5h i da vanjska temperatura nije ispod
5
o
C. Za sve ostale klase izloženosti, njegu je potrebno vršiti dok površina betona ne dostigne
50% projektirane tlačne čvrstoće.
Ako nije propisano njegovanje traje barem 7 dana
17) Betoniranje u posebnim uvjetima ( izvan temperature 5 – 30
o
C ) ?
- Zimi se beton grije ( na +7
o
C do + 12
o
C ) npr. parom
- Agregat treba biti čist, a cementu izbjegavati dodatak pucolana
- Aditivi se provjeravaju na + 5
o
C i + 20
o
C, ( za ubrzano očvršćivanje upotrebljavaju se
kloridi i to 0,4 % na masu cementa – uzeti s rezervom )
- Prije prvog smrzavanja beton mora imati 50 % čvrstoće ( cca 3 dana ), a beton koji će u
eksploataciji biti izložen smrzavanju 100 % - viša MB koja brže dostigne projektnu MB
- Kolnici zahtjevaju 90 dana normalne njege i moraju imati otpornost na mraz i sol.
18) Dokumentacija kvalitete na gradilištu sadrži ?
- Projekt beton
- Građevinski dnevnik ( temperatura, uzorci, kontrola oplate i betona, kvaliteta materijala koji
se dovozi - datum
- Rekapitulaciju dokumentacije kvakitete materijala
19) Završna ocjena kvalitete betona u konstrukciji za B II, sadrži?
- Dokumentaciju o preuzimanju betona po partijama
- Mišljenje o kvaliteti ugrađenog betona
20) Naknadna ispitivanja kvalitete betona ?
Naknadno dokazivanje kvalitete ugeđanog betona provodi se ako je kvaliteta betona
podbacila u odnosu na zahtjevanu ( manja karakteristična tlačna čvrstoća od tražene MB )
Treba: provjeriti sigurnost konstrukcije - ili sanirati ili ako postoji mogućnost smanjiti
dopušteno opterećenje.
Dvije vrste ispitivanja:
A. NERAZORNO – sklerometrom i ultrazvukom
B. RAZORNO – valjcima 5,0 x 5,6 cm izvađenih iz konstrukcije ( 10 uzoraka )
83
2010
21) Pokusno opterećenje ?
Za mostove raspona 15 m, spremnike, silose, bazene, kranske staze 5 t, krovne konstrukcije
raspona 30 m, dalekovodni stupovi i sl.
- Prvo treba pribaviti dokaze o kvaliteti ugrađenog materijala, tek onda pokusno opterećenje
- Ako su rezultati negativni ( npr. veće deformacije ) obavezna je sanacija konstrukcije i novo
pokusno opterećenje – ako su rezultati opterećenja negativni – rušenje konstrukcije.
22) Održavanje objekata ?
Predviđeni su periodični ( kontrolni ) pregledi i to:
- Za javne i stambene zgrade svakih 10 godina
- Za industrijske objekte 5 godina
- Za mostove 2 godine
Kontrolni pregledi sastoje se od:
- Vizualnog pregleda ( snimanja položaja i veličine pukotina, te oštećenja bitnih za sigurnost
konstrukcije
- Ako nije u redu slijedi kontrola progiba, glavnih nosivi elemenata pod stalnim opterećenjem
- Kontrola stanja zaštitnog sloja betona ( uz more – kloridi )
23) Čelijasti betoni ( plinobeton i pjenobeton ), kako i gdje se
upotrebljavaju, vrste ploča ?
Ćelijasti beton (plinobeton odnosno pjenobeton), jest vrsta lakog betona koji se dobiva
očvršćivanjem smjese silikatne i vezive komponente, sredstava za stvaranje ćelija, pomoćnih
materijala i vode.
Prefabricirani elementi od nearmiranoga i armiranoga ćelijastog betona, jesu oblikovani
proizvodi od ćelijastog betona izrađeni na industrijski način.
Prefabricirani elementi od nearmiranoga i armiranoga ćelijastog betona (plinobetona
odnosno pjenobetona), spadaju u skupinu konstrukcijskih i termoizolacijskih građevnih
materijala.
Čelijasti beton je vrsta lakog betona koji se dobiva očvršćivanjem smjese:
a) silicijske komponente – kvarcni pijesak, tepeći pepeo, troska iz visokih peći,
b) vezne komponente – cement, negašeno vapno, kombinacija
c) sredstva za stvaranje čelija - kod plinobetona aluminijski prah, pasta ili granula
- kod pjenobetona deterđenti
d) pomoćni materijali- regulatori vezivanja i stvrdnjavanja, regulatori alkaliteta, voda
za armiranje se koristi GA 240/3650 i MA 500/560 – žice ≤ 12mm
Prefabrikati od čelijastog betona proizvode se kao:
Armirani
1. NOSIVI su termoizolacijski prefabrikati, armirani, za određena statička opterećenja a
proizvode se kao:
 Krovne i međukatne ploče ( KSP )
 Zidne vertikalne ploče ( ZVP )
 Zidne horizontalne ploče ( ZHP )
 Nosive zidne vertikalne ploče ( NZVP )
 Grede ( P )
2. NENOSIVI su termoizolacijski prefabrikati, armirani radi transporta i skladištenja, a
priozvode se kao:
 Fasadne izolacijske ploče ( FÌP )
 Zidne pregradne ploče ( ZPP )
84
2010
Nearmirani
su termoizolacijski prefabrikati namjenjeni za toplinsku izolaciju građevinskih konstrukcija i
zidanje zidova u zgradama, a prizvode se kao:
 Ìzolacijske ploče ( ÌP )
 specijalne izolacijske ploče ( SÌP )
 zidni blokovi ( ZB )
 izolacijski toplinski blokovi ( ÌTB )
24) Transportni beton B II ?
Stupanjem na snagu Tehničkog propisa za betonske konstrukcije (TPBK), prilagođenog
sustavu EU, beton se prema mjestu proizvodnje dijeli na;
- beton proizveden u tvornici betona (centralna betonara)
- beton proizveden u betonari na gradilištu za potrebe toga gradilišta
- beton proizveden u betonari pogona za predgotovljene betonske elemente
Transportni betoni su betoni proizvedeni u tvornici betona, a do mjesta ugradnje najčešće se
transportiraju auto-miješalicama (mikserima) posebno konstruiranim za tu namjenu. Nagnuta
kruškolika posuda s betonom u vožnji rotira umjerenom brzinom (2 do 6 rotacija u minuti) i
sprečava zbijanje i segregiranje betona. Običnim kamionima kiperima transportira se samo
beton krute konzistencije (beton betonskog kolnika, valjani beton, ...) koji se teško ispušta iz
auto mješalice.
Beton mora biti izručen iz miksera za maksimalno 2 sata ( ako nema usporivača ).
Dodavanje vode u mikseru nije dozvoljeno. Kada konzisterncija ne bi odgovarala, dodaje se
super plastifikator. Temperatura betonske mješavine smije biti od 5 – 30
o
C.
Trajanje transporta podesiti da gubitak obradivosti ostane u predviđenim granicama i beton
na gradilištu bude obradiv i pogodan za ugradnju sukladno projektu betona. Beton ne smije
početi vezati i očvršćivati prilikom transporta.
25) Armaturne mreže ?
Tipovi: - tip R (uzdužno nosive )
- tip Q ( obostrano nosive )
- tip Rx ( za zidove )
26) Koje se vrste cementa moraju ispitati ?
Sve vrste cementa moraju se ispitivati
PC k – portland cement klase 25, 35S, 35B, 45S, 45B, 55
S – cement sa sporim porastom čvrstoće
B – cement sa brzim porastom čvrstoće
PC 15 zk – sa dodatkom zgure do 15 %
PC 30 zk
PC 15 pk – sa dodatkom pucolana do 15 %
PC 30 pk
PC 15 dk – d ( z ili p ) – miješani dodatak
PC 30 dk
MK – metalurški cement
Mpk – sa dodatkom pucolana
Pk – pucolanski cement
27) Prenapregnuti beton ?
Prednapregnuti beton da se može prednapregnuti mora se osigurati elastična deformacija
Gubitak sile prednaprezanja javlja se nakon unošenja sile:
85
2010
1. skupljanje betona – skrati se
2. puzanje betona – naknadno povećanje deformacije - plastično
28) Specijalni betoni?
Specijalni betoni su betoni: MB > 60 koji se mogu upotrijebiti samo u posebnje svrhe
29) Lagani betoni ?
Lagani betoni su:
1. jednozrnati lagani betoni – samo krupne ili srednje frakcije
2. lagani pjenobetoni ( plinobetoni ) – siporex
3. lako agregatni betoni
 postoje norme, npr. glinopor kao laki agregat
 na bazi ekspandiranog polistirena ( EPS betoni )
 mikroarmatura ( podne obloge ) – mikroarmirani EPS betoni
 nosivi čelični skelet + MEPS –30 % manje čelika kao tlačni dio i korozivna zaštita
30) Čelici za armiranje prema hrvatskim normama?
Šipke i mreže:
B500A - tri reda poprečnih rebara
B500B - dva reda poprečnih rebara pod istim kutom u odnosu na os
B450C - dva reda poprečnih rebara pod različitim kutom u odnosu na os
Prve dvije vrste imaju istu granicu razvlačenja 500Mpa, ali različitu duktilnost (omjer vlačne
čvrstoće i granice razvlačenja)
31) Beton se proizvodi kao?
Prema mjestu proizvodnje beton se dijeli na:
- beton proizveden u tvornici betona (centralna betonara)
- beton proizveden u betonari na gradilištu za potrebe tog gradilišta
- beton proizveden u betonari pogona za predgotovljene betonske
elemente.
Prema zahtjevima iz specifikacije (tehnički uvjeti)
- projektirani beton (zadanih svojstava) – odgovoran je proizvođač
- beton zadanog sastava - odgovoran uvjetovatelj
- beton normiranog zadanog sastava - odgovorno je normizacijsko tijelo.
Beton normiranog zadanog sastava
primjenjuje se za obične betone uglavnom nearmiranih konstrukcija i to za niže razrede
tlačne čvrstoće i razrede izloženosti X0 i XC1.
Betoni za konstrukcije su u pravilu projektirani betoni
Beton je građevni proizvod izrađen miješanjem:
- agregata 70-80 % volumena betona
- cementa (veziva) 10-15% volumena betona
- vode 10-15% volumena betona
- dodataka (aditiva)
Svojstva svježeg betona specificira izvođač betonskih radova, ili su prema
potrebi specificirana u projektu betonske konstrukcije.
Svojstva očvrslog betona specificiraju se u projektu betonske konstrukcije
86
2010
Obvezno se specificira razred tlačne čvrstoće, te prema
potrebi ostala svojstva (otpornost na smrzavanje i odmrzavanje,
vodonepropusnost i sl.)
STRUKTURA BETONA
Gotovo sva fizikalna i mehanička svojstva betona (čvrstoća, ispunjenost,
vodljivost topline, vodljivost zvuka, otpornost na temperaturu, otpornost na
mraz, otpornost na koroziju i sl.) ovise o strukturi, a osobito o
gustoći - količini mase (tvari) po jedinici volumena.
- Uobičajena gustoća betona (običan beton):ρ = 2000 - 2600 kg/m3
- Beton male gustoće (lagani beton):ρ = 800 - 2000 kg/m3
- Beton velike gustoće (teški beton):ρ > 2600 kg/m3
- Za proračun se uzima prosječna gustoća betona:
ρ = 2400 kg/m3 (za nearmirani beton)
ρ = 2500 kg/m3 (za armirani beton)
TLAČNA ČVRSTOĆA BETONA ¨fc¨
je otpor kojim se materijal suprotstavlja razaranju na jedinicu površine
Tlačna čvrstoća je glavni čimbenik procjene kvalitete očvrslog betona
TPBK (N.N. broj 105, kolovoz 2005.) i EUROCODE 2
- Razredi tlačne čvrstoće betona:
C 12/15, C 16/20, C 20/25, C 25/30, C 30/37, C 35/45, C 40/50, C 45/55,
C 50/60
Objašnjenje oznake: C – f ck,cyl / f ck,cube
C = klasa betona (razred tlačne čvrstoće betona)
fck,cyl = normirana karakteristična tlačna čvrstoća betona dobivena
ispitivanjem valjka dimenzija 150/300 mm u N/mm2
fck,cube = normirana karakteristična tlačna čvrstoća betona dobivena
ispitivanjem kocke stranica 150 mm u N/mm2
CEMENT je skupno ime za hidraulično građevno vezivo koje se samostalno
očvrsne na
zraku i pod vodom.
ČVRSTOĆA BETONA NA ZAMOR
- Pri ponavljanom opterećenju i rasterećenju materijal se umara i betonska
konstrukcija ili njezin element se slome pod manjim opterećenjem nego što
bi se to dogodilo uz jednokratno mirno statičko opterećenje
ISPITIVANJE ČVRSTOĆE BETONA U KONSTRUKCIJI
- izrezivanjem probnih tijela – valjci (na čvrstoću betona utječe njihov položaj u
konstrukciji);
- metoda ultrazvuka – nerazorna metoda (iz brzine širenja ultrazvuka određuje
se modul elastičnosti, dalje se proračunava čvrstoća betona);
- metoda sklerometra – nerazorna metoda (pusti se da šipka udari o betonsku
podlogu i odskoči, pomoću veličine odskoka mjeri se kakvoća betona).
32) Ispitivanje pokusnim opterećenjem betonskih konstrukcija?
Ako je predviđeno projektom, a obvezno za:
-Mostove raspona većeg od 15m
-Tribine
87
2010
-Krovne konstrukcije raspona većeg od 30m
-Betonske konstrukcije izvedene novim tehnološkim postupkom
33) Održavanje betonske konstrukcije?
Redoviti pregledi su propisani u projektu betonske konstrukcije, a nisu rjeđi od:
- 10 god za stambene i javne građevine
- 2 godine za mostove
- 5 godina za ostale
Pregledi se sastoje od:
vizualnog pregleda,
kontrole progiba glavnih nosivih elemenata.
34) Vrste cementa?
Vrste cementa su:
a) cement opće namjene (CEM, 5 tipova, 27 podtipova)
portland cement (CEM Ì)
portland cement s dodacima (CEM ÌÌ)
metalurški cement (CEM ÌÌÌ)
pucolanski cement (CEM ÌV)
miješani cement (CEM V)
b) cement sa zgurom niskih početnih čvrstoća,
c) cement opće namjene niske topline hidratacije,
d) posebni cement vrlo niskih toplina hidratacije,
e) bijeli cement. (označava se s 'bijeli')
f) sulfatno otporni cement, (označava se s 'SR')
g) aluminatni cement, (označava se s 'CAC')
35) Dužina sidrenja, razmak šipki, šipke u snopu, zaštitni sloj?
Najmanji zaštitni sloj betona utvrđuje se ovisno o tipu konstrukcije, stupnju agresivnosti
okoline (5 klasa okoliša), promjeru armature i načinu ugradnje betona
Ìma ulogu: osigurati prionjivost armature i betona, zaštiti od požara i korozije
1,5cm za ploče
2,0cm za ostalo u slabo agresivnoj okolini
Zaštitni sloj ne smije biti manji od promjera armature, odnosno od promjera šipke koja
zamjenjuje snop
Ako je zaštitni sloj veći od 5,0cm, mora se armirati s posebno tankom armaturnom mrežom
Razmak šipki mora biti 2cm ili najmanje jednak promjeru šipki odnosno promjeru najvećeg
zrna agregata
Mogu biti maksimalno 4 šipke u snopu do 44mm i najviše dvije vilice bez razmaka
Dužina sidrenja šipki min 10fi ili 15cm
Nastavljanje armature: preklapanje, zavarivanje, preko spojnice
Dužina nastavljanja šipki min 15fi ili 20cm
Maksimalni razmak šipaka kod stupa?
40cm
Zaštitni sloj je udaljenost od vanjske ivice armature do najbliže vanjske ivice betona.
88
2010
Kod postavljanja šipki armature u više nivoa, potrebno je voditi računa o razmaku za prolaz
vibro igle
36) Granulometrijski sastav
Prilikom kontrole granulometrijskog sastava frakcija treba voditi računa o sledećem:
• U frakcijama ne sme biti više od 10% nadmernih zrna
• U frakcijama ne sme biti više od 15% podmernih zrna
Kod izrade granulometrijske mešavine agregata potrebno je se držati sledećih granica mada
pravilnik ne isključuje primenu betona sa granulometrijskom krivom izvan ovih granica.
Tabela 1. Granice granulometrijske mešavine sa 4 frakcije
Sito 0.250 0.500 1.0 2.0 4.0 8.0 16.0 32.0
Min 2 5 8 14 23 38 62 100
Max 8 18 28 37 47 62 80 100
Tabela 2 Granice granulometrijske mešavine sa 3 frakcije
Sito 0.250 0.500 1.0 2.0 4.0 8.0 16.0
Min 3 7 12 21 36 60 100
Max 8 20 32 42 56 76 100
37) Tehnički propis za betonske konstrukcije
Ovim Tehničkim propisom se, u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, propisuju
tehnička svojstva za betonske konstrukcije u građevinama
Tehnički propis primjenjuje se na betonske konstrukcije, u skladu s europskim normama
Tehnički propis zahtijeva ispunjenje bitnih zahtjeva za građevinu
Tehnički propis odnosi se na betonske konstrukcije zgrada i inženjerskih građevina.
Zgrada je građevina kojoj je glavna svrha zaštita korisnika ili sadržaja; obično je zatvorena i
projektirana da bude stalno na jednome mjestu (HRN ISO 6707-1).
Ìnženjerska građevina je građevina koja se sastoji od konstrukcije, kao brana, most, cesta,
željeznica, pista, instalacije, cjevovod ili sustav odvodnje ili je nastala radnjama kao sto su
jaružanje, zemljani radovi, geotehnički postupci, ali isključuje zgradu i radove koji su joj
pridruženi na gradilištu (HRN ISO 6707-1).
Sadržaj:
Ì. Opće odredbe
ÌÌ. Tehnička svojstva betonske konstrukcije
ÌÌÌ. Građevni proizvodi za betonske konstrukcije
ÌV. Projektiranje betonskih konstrukcija
V. Ìzvođenje i uporabljivost betonskih konstrukcija
VÌ. Održavanje betonskih konstrukcija
VÌÌ. Prijelazne i završne odredbe
Prilozi: A, B, C, D, E, F, G, H, H, Ì, J, K
Ovaj Propis ne primjenjuje se na betonsku konstrukciju koja je:
– pri uobičajenim uvjetima uporabe građevine izložena temperaturi višoj od 100C,
– armirana krutom čeličnom armaturom.
S obzirom na način armiranja betonska konstrukcija može biti konstrukcija od: nearmiranog
betona, armiranog betona ili od prednapetog
89
2010
S obzirom na težinu betona betonska konstrukcija može biti konstrukcija s: laganim, običnim
ili teškim betonom.
Građevni proizvodi na koje se primjenjuje ovaj Propis jesu:
– cement,
– agregat,
– dodatak betonu,
– dodatak mortu za injektiranje natega,
– voda,
– beton,
– čelik za armiranje,
– čelik za prednapinjanje,
– armatura,
– predgotovljeni betonski element,
– proizvod za zaštitu i popravak betonske konstrukcije, i
Mehanička otpornost i stabilnost, te otpornost na požar građevine dokazuju se proračunima
nosivosti u glavnom projektu.
Projekt betonske konstrukcije koji je sastavni dio glavnog projekta građevine mora
sadržavati osobito:
1. u tehničkom opisu
– opis betonske konstrukcije, uključivo temeljenje,
– opis načina izvođenja betonske konstrukcije i ugradnje građevnih proizvoda.
2. u proračunu nosivosti i uporabljivosti
– podatke o predviđenim djelovanjima,
– podatke o temeljnom tlu i seizmičnosti,
3. u programu kontrole i osiguranja kvalitete betonske konstrukcije:
– svojstva koja moraju imati građevni proizvodi koji se ugrađuju u betonsku konstrukciju,
– ispitivanja i postupci dokazivanja uporabljivosti građevnih proizvoda koji se izrađuju na
gradilištu za potrebe toga gradilišta,
Smatra se da betonska konstrukcija ima projektom predviđena tehnička svojstva ako:
– su građevni proizvodi ugrađeni u betonsku konstrukciju na propisani način i imaju ispravu o
sukladnosti
– su uvjeti građenja bile sukladne zahtjevima iz projekta,
– betonska konstrukcija ima dokaze nosivosti i uporabljivosti
PRÌLOG A – BETON
PRÌLOG B - ARMATURA, ČELÌK ZA ARMÌRANJE Ì ČELÌK ZA PREDNAPÌNJANJE
PRÌLOG C - CEMENT
PRÌLOG D - AGREGAT
PRÌLOG E - DODATAK BETONU Ì DODATAK MORTU ZA ÌNJEKTÌRANJE NATEGA
PRÌLOG F - VODA
PRÌLOG G - PREDGOTOVLJENÌ BETONSKÌ ELEMENTÌ
PRÌLOG H - PROJEKTÌRANJE BET. KONSTR. U SKLADU S TEHNÌČKÌM PRAVÌLÌMA
PRÌLOG Ì - PROJEKTÌRANJE BETONSKÌH KONSTRUKCÌJA U SKLADU S HR NORMAMA
PRÌLOG J - ÌZVOĐENJE Ì ODRŽAVANJE BETONSKÌH KONSTRUKCÌJA
PRÌLOG K - PROÌZVODÌ Ì SUSTAVÌ ZA ZAŠTÌTU Ì POPRAVAK BETONSKÌH
KONSTRUKCÌJA
90
2010
38) Prijelazno razdoblje vezano za projektiranje
Prijelazno razdoblje za primjenu TPBK
• TPBK stupio je na snagu 30. kolovoza 2005.
• Od 1. srpnja 2006. do 30 lipnja 2007. za projektiranje betonskih zgrada i
hotela mogu se koristiti modificirana priznata tehnička pravila prema prilogu H.
Modifikacija priznatih tehničkih pravila (PBAP, Pravilnik o tehničkim normativima za
izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima) odnosi se na:
- zabranu korištenja Bi - armature
- zabranu korištenja radnog dijagrama betona u obliku kvadratne
parabole
- zabranu dimenzioniranja prema dopuštenim naprezanjima
- promjenu posmičnih čvrstoća na poprečne sile
- povećanje zaštitnih slojeva betona
- Promjena koeficijenata kategorije građevine, te koeficijenata
dinamičnost, duktiliteta i prigušenja koji se koriste pri proračunu
seizmičke otpornosti zgrade.
• Za ostale građevine (koje nemaju karakteristike zgrade) projektiranje u skladu s
Eurocode sustavom, odnosno prema TPBK, obvezno počinje 1. srpnja 2006.
39) Zaštitni sloj armature
Zaštitni sloj je udaljenost od vanjskog ruba armature (uključivo spone) do najbliže vanjske
plohe betona. Najmanja debljina zaštitnog sloja potrebna je da se osigura sljedeće:
• siguran prijenos sila prionljivošću
• zaštita čelika od korozije
• neodlamanje betona
• propisana požarna zaštita.
Zaštita armature od korozije ovisi o alkalnoj okolini koja se osigurava
odgovarajućom debljinom dostatno njegovanog betona visoke kvalitete i gustoće.
Najmanje veličine zaštitnog sloja cmin određuju se u ovisnosti o razredu agresivnog
djelovanja okoliša za koroziju armature i razredu tlačne čvrstoće betona. Nazivna veličina
zaštitnog sloja cnom sastoji se od najmanje veličine zaštitnog sloja i dodatne vrijednosti Δc:
cnom= cmin + Δc.
Ako je površina betona izložena agresivnom djelovanju morskog okoliša ili kemijskim
utjecajima,
najmanja vrijednost debljine zaštitnog sloja je 50 mm
40) Beton je
Beton je građevni proizvod izrađen od cementa (kao veziva), agregata, dodataka
betonu i vode. Tehnički propis za betonske konstrukcije (N.N. br. 101/05, 85/06)
propisuje tehnička svojstva i druge zahtjeve za beton koji se ugrađuje u betonsku
konstrukciju, te način potvrđivanja sukladnosti betona. Beton na koji se odnosi
TPBK može biti:
 Obični beton – gustoće između 2000 i 2600 kg/m3
 Lagani beton – gustoće između 800 i 2000 kg/m3
 Teški beton – gustoće preko 2600 kg/m3
TPBK se ne odnosi na:
 Poraste betone
 Betone gustoće manje od 800 kg/m3 i
 Betone otporne na požar
91
2010
Konzistencija betona.
Konzistencija (u reologiji) je svojstvo materijala kojim se on odupire trajnom mijenjanju oblika.
Konzistencija se u praksi mjeri na više načina (koji nisu u direktnoj
međusobnoj vezi), kao npr.: Slijeganjem s Abramsovim stošcem, VeBe
postupak, rasprostiranjem i sl.
Segregacija
Činioci koji povećavaju sklonost betona segregaciji su: povećanje količine
krupne frakcije agregata, smanjenje udjela pijeska, smanjenje udjela cementa,
povećanje udjela zrna nepovoljnih oblika, promjena u količini vode tako da
mješavina postane suha ili vlažna…
Segregacija se može spriječiti umanjiti ispravnim projektiranjem sastava betona, a naročito
dodavanjem mljevenog kvalitetnog pucolana ili aeranta.
Dodaci betonu
Aeranti uvlače u strukturu svježeg betona zatvorene pore sferičnog oblika,
koje povećavaju kohezivnost mješavine. Također smanjuju izdvajanje vode.
Plastifikatori (i superplastifikatori) povećavaju izdvajanje vode, pa pri njihovom
dodavanju treba posvetiti pažnju da se osigura kohezivnost mješavine. Obično se dodaju
posebno ili s vodom
Vodocementni faktor
Je vrlo važno svojstvo svježeg betona. Mali vodocementni faktor smanjuje obradivost
betona, a veliki vodocementni faktor umanjuje sva ostala svojstva očvrslog betona.
Tlačna čvrstoća betona
Na gradilštu dokazuje se na kockama dim. 15x15x15 cm koje se uzimaju i njeguju prema
normi HRN EN 12390-2, a ispituju pri starosti betona 28 dana
- min. jedan uzorak za svaki dan betoniranja za svaku vrstu betona,
- min. jedan uzorak na svakih 100 m3 ugrađenog betona
- min. jedan uzorak dnevno betona za konstrukcijske elemente koji su značajni za sigurnost
konstrukcije, bez obzira i na manju količinu betona koja se ugrađuje u njega
Svojstva svježeg betona
- fluidnost: mora biti dovoljno tekuća da se može ugraditi odgovarajućom opremom
- zbijenost: uhvaćeni zrak za vrijeme mješanja trebao bi izaći za vrijeme vibriranja
- stabilnost ili kohezivnost: svježi beton bi trebao ostati homogen, bez segregacije
Što definira svježi beton;
- obradivost – konzistencija
- segregacija
- vrijeme vezivanja betona
- homogenost betonske mješavine
- temperatura
- količina pora u svježemu betonu
Skupljanje i puzanje
- Skupljanje je volumna deformacija betona uslijed evaporacije vode, hidratacije cementa
i karbonatizacije.
- Puzanje je povećanje deformacija pod dugotrajnim djelovanjem vanjskog opterećenja.
Skupljanje i puzanje može se odrediti teorijski (EUROCODE 2) i eksperimentalno
92
2010
41) Tabela sustava ocjenjivanja sukladnosti (beton 2+)
Sustav potvrđivanja sukladnosti betona (2+)
je 2+, s time da ovlaštena pravna osoba za poslove ocjenjivanja sukladnosti betona (u
daljnjem tekstu: ovlašteno tijelo) u cjelini postupa prema HRN EN 206-1 Dodatku C, za
ispitivanje tlačne čvrstoće najmanje 4 puta godišnje nenajavljeno uzima uzorke betona, po 3
uzorka za svaki sastav ili porodicu betona.
93
2010
4. TEHNIČKA REGULATIVA – ZGRADARSTVO
1) Materijali za izvođenje zidanih zidova zgrade ?
 Zidani elementi od umjetnog kamena
- opečni – puna opeka, fasadna, šuplja fasadna, blokovi, šuplji blokovi
- betonski – puni i šuplji
- kameni
 Vezivni materijali
Žbuke – za ožbukavanje (vapno ili/i cement + mineralni agregat + voda)
Mort za zidanje – vapneni mort M 0,5
- produžni M 2,5 i M 5,0
- cementni M 10
2) Nosivist zida ?
Nosivost zida ispituje se laboratorijski na dva uzorka zida širine 100 cm, debljine i visine
prema stvarnim mjerama zida zgrade – dobijemo opterećenje pri lomu koje podjelimo sa i
dobijemo dopušteno centrično i ekscentrično opterećenje zida.
3) Dopušteno naprezanje zidova pri centričnom pritisku ?
Dopušteno naprezanje zidova zgrada pri centričnom pritisku ovisi o marki elementa, marki
morta i vitkosti zida.
4) Serklaži?
Osnovni konstruktivni elementi zgrade.
Serklaži zgrade moraju biti od armiranog betona visine 15 cm i više, širina serklaža odgovara
širini zida.
Armatura serklaža mora biti ista po svim katovima. Ako opterećenje kojem je izložena zgrada
ne zahtjeva jaču armaturu, pojedini podužni serklaži moraju se armirati armaturom po izrazu
Fa = 2,0 + 0,4 x n
Gdje je n – broj nadzemnih etaža
Razmak između poprečnih ukručenih zidova zgrade, čija debljina mora iznositi najmanje 20
cm, ne smije biti veća od 7,5 m.
Presjek vertikalnih serklaža mora biti jednak debljini zida, a min 19/19cm
Obavezno s postavljaju na svim kutovima objekta, na mjestima sučeljavanja nosivih zidova i
na slobodnim krajevima zidova debljine 19cm i više
Max razmak verikalnih serklaža je 5m
Armiraju se s min 4x fi14
Horizontalni zidovi su obvezni za zidove debljine 19cm i više
Širina može biti iznimno uža za 5cm radi TÌ, min visina 20cm, ali ne manja od visine
međukatne konstrukcije.
Armiraju se s min 4x fi12
5) Završni radovi, opći posebni uvjeti ?
Završni radovi su svi građevinsko obrtnički i ostali radovi na završnoj obradi, opremi i
uređenju objekta visokogradnje, te građevinsko obrtnički radovi na rekonstrukciji i adaptaciji.
Opći tehnički uvjeti za pojedine elemente objekta: funkcija, postojanost, stabilnost, sigurnost,
preciznost, trajnost, estetski izgled, racionalnost, ekonomičnost, higijensko-tehnički uvjeti te
kvaliteta.
Posebni uvjeti odnose se na završne radove prema mjestu ugradnje (izvedbe) i to:
94
2010
 Krov
 Fasada i vanjski zidovi
 Prozori, balkonska vrata, ulazna vrata i drugi vanjski otvori
 Unutrašnja vrata
 Laki pregradni zidovi
 Ugrađeni namještaj i oprema
 Pod
 Završna obrada i zaštita površina
6) Minimalna čvrstoća zida od opeke ?
Minimalna čvrstoća zida od opeke je M10.
Minimalna debljina nosivog zida od opeke je 25 cm za punu opeku, 29 cm za blok.
Maksimalna debljina nosivog zida od opeke je 40 cm.
Reške od morta u zidu od opeke: debljina horizontalne ne veća od 1,5cm širina vertikalnih od
1,0 – 1,5 cm
7) Najmanje sito za mort ?
Najmanje sito 0,1 mm.
8) Teraco podovi ?
Teraco podovi su podovi od umjetnog kamena koji se sastoji od mineralnog veziva i
dobljenog kamenog agregata, pločastih komada prirodnog kamena ili keramike. Teraco se
izrađuje kao obični teraco, teraco-mozaik (veneciano), teraco trake, teraco holker i teraco
stubišta.
Može se izrađivati monolitno (na licu mjesta) ili kao teraco ploče.
9) Nagib krova i utjecaj klimatskih zona na nagib ?
Nagib krova ovisi o klimatskim uvjetima, funkciji krova i krovnog pokrivača.
 Šindra – 45 – 60
o
 Biber crijep 33 – 60
o
 Salonit 17 – 45
o
10) Što je pod i koji su slojevi od međukatne konstrukcije ?
Pod podom smatramo element objekta koji obuhvaća sve slojeve iznad nosive konstrukcije,
a to su izolacija, podloga, podna obloga, premazi i zaštita.
11) SI sustav ?
SÌ jedinice su jedinice međunarodnog sustava, a dijelimo ih na:
a) OSNOVNE – duljina – m, masa – kg, vrijeme – s, električna struja – A, termodinamička
temperatura – K, količina tvari – mol, svjetlosna jakost – cd-kandel
b) DOPUNSKE – kut – rad-radijan, prostorni kut – sr- steradijan
c) ÌZVEDENE – Ì=N · m; frekvencija Hz = s
-1
; električni otpor Ω = V/A; napon V = W/A;
snaga W= /s; tlak Pa = N/m
2
; sila N=kg m /s
2
; svjetlosni tok lm = cd x sr; osvjetljenje lx
12) Toplinska izolacija ?
Toplinska izolacija građevinske konstrukcije karakterizira se koeficijentom prolaza topline
k [ W/m
2
k ] i toplinskim otporom R [m
2
k /W ]
13) Od čega treba štititi zgrade ?
a) od vode i vlage – higijenska klima u zgradi, zaštita od oštećenja konstrukcije 
HÌDROÌZOLACÌJA Ì PRANA BRANA
95
2010
b) toplinska zaštita – smanjenje prenosa topline kroz vanjske i razdjelne plohe između
prostorija različite temperature
c) zaštita od buke (zvuk) – sprečavanje nastanka, utvrđivanje i praćenje razine buke,
otklanjanje i smanjenje buke na dopuštenu razinu
d) zaštita od pšožara
e) zaštita od snijega – snjegobrani, prolaz ljudi
14) Zaštita od buke ?
Zaštita od buke je poduzimanje mjera za smanjenje prijenosa buke od izvora pa do slušaoca.
Ìmamo 3 faze: izvor, prijenos, prijem
Zvučna izolacija je potrebna za zaštitu od:
Buke susjeda unutarnje buke
Buke kućnih instalacija
Ìndustrijske buke vanjske buke
15) Hidroizolacije ?
 Bitumeni i katran
 Polimerni materijali – folije kitovi, poliesterski laminat
 Metali
 Betoni i mortovi
 Premazi i boje
Jedno-trajni materijali – vodonepropusni materijali koji u dodiru s vodom trajno zadržavaju
karakteristike
16) Termoizolacije ?
 Lagani betoni – siporex, durisol, drvolit
 Drvo – iverica
 Anorganski materijali – vune
 Organski materijali – pluto
 Poliplasti – okipor
 staklo
17) Buka?
Buka je svaki neželjeni zvuk u sredini u kojoj ljudi borave i rade, a koji izaziva neugodan
osjećaj ili može nepovoljno utjecati na zdravlje
Buka štetna po zdravlje ljudi - jest svaki zvuk koji prekoračuje propisane razine,
Zaštita od buke provodi se danonoćno.
Na skali decibela razlika između nivoa čujnosti i nivoa bola je oko 120dB.
Dopuštena dnevna ili tjedna izloženost buci radnika iznosi 85 dB
BUKA GRADÌLÌŠTA
Bez obzira na zonu tijekom dnevnog razdoblja dopuštena ekvivalentna razina buke iznosi 65
dB(A)
18) Topot – plutajući podovi ?
 Organski materijali
 Anorganski materijali
 Poliplasti
 Guma
 Tekstil
96
2010
19) Zgradarstvo ?
Zgradarstvo je dio građevinskih znanosti koje imaju za cilj unapređenje projektiranja,
građenja i održavanja zgrada
Opći i tehnički uvjeti
CÌLJ – udoban i zdrav boravak u zgradi,postojanost prema svim djelovanjima
1. Zgrada jest građevina s krovom i zidovima, u kojoj se koristi energija radi ostvarivanja
određenih klimatskih uvjeta, namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i
stvari, a sastoji se od tijela zgrade, instalacija, ugrađene opreme i prostora zgrade;
2. Stambena zgrada jest zgrada koja je u cijelosti ili u kojoj je više od 90% bruto podne
površine namijenjeno za stanovanje;
3. Grijana prostorija jest prostorija s unutarnjom projektnom temperaturom višom od 12 °C,
4. Broj izmjena zraka, n (h
-1
), jest broj izmjena grijanog zraka zgrade s vanjskim zrakom u
jednom satu;
Toplinski most
Je manje područje u omotaču grijanog dijela zgrade kroz koje je toplinski tok povećan radi
promjene materijala, debljine ili geometrije građevnog dijela;
- površina stakla min 1/7 površine poda
20) Šuplji glineni blokovi ?
 U m3 zida  385 do 400 komada bloka
 Blok može imati vertikalne ili horizontalne šupljine kod zidanja zida
 Minimalna dimenzija 250/120/65 normalni format i veće
 M2,5; M5,0; M7,5; M10; M15; M20
21) Minimalni uvjeti za stan ?
Najmanje jedna soba od 12 m
2
, u dvosobnomstanu druga soba ne manja od 6 m
2
, dalje 5 m
2
,
minimalna visina 2,4 m, a podrum 2,1 m
Širina stana ne manja od ½ duljine, kuhinja vodovod i kanalizacija
22) Norme – toplinska tehnika ?
 Utvrđuju se tehnički uvjeti koji moraju biti ispunjeni pri projektiranju, građenju i
rekonstrukciji zgrada
 To se ne odnosi na zgrade koje se ne griju na više od 12
o
C
 Teritorij Republike Hrvatske podijeljen je na tri klimatske zone i to : Ì, ÌÌ ( Zg, Vž ), ÌÌÌ
 Projektne temperature su dobivene na osnovi izmjerene ekstremne temperature
 Najveći dopušteni specifični gubici topline –
transmisijski vt  v - vt w - ukupni dopušteni specifični   
ventilacijski vt  gubici topline
 Koeficijent prolaza topline k i toplinski otpor R  k = 1 / R
 Ne smije doći do kondenzacije vodene parekoja pojavom difuzije prodire u građevinsku
konstrukciju – u zimskom periodu vlaženje, a u ljetnom sušenje
 Pri proračunu difuzije vodene pare potrebni su podaci o temperaturi (t) i relativnoj
vlažnosti zraka ( faktor otpora difuziji ( debljina sloja konstrukcije u kojem se vodena  
para kondenzira (d)
 Zaštitni završni sloj zgrade mora zaštititi zidove od navlaženja i mora omogućiti isušenje
 Toplinska stabilnost – faktor prigušenja – amplitude oscilacija temperature
- vremenski pomak faze
97
2010
 Raspored slojeva – akumulacija topline
zaštita od mraza
zaštita od difuzije vodene pare
temperaturni rad
23) Norme – zvuk
Zvuk – prostorna akustika ( kvaliteta govora i muzike )
Zaštita od buke
Buka – svaki zvuk čija razina prekoračuje najviše dopuštene razine
Apsorpcija – isti prostor
Zvučna izolacija (Rw) – između prostora
Do Rw dođemo mjeenjem ovisnoo frekvenciji
Standardna krivulja zvučne izolacijske moći – služi za ocjenu zvučne izolacije –
mjerenjem ili proračunati
Mjerenje: jedno mjerenje na 30 stanova u zgradi (zid + pod)
O čemu ovisi izolacijska moć zida ( stropa):
- Pločna masa
- Elastičnost konstrukcije
- Propusnost zraka
24) Što je to građevinska fizika ?
Građevinska fizika je dio tehničkih znanosti vezanih za građenje koje izučavaju djelovanje
fizičkih pojava ( voda, para, zvuk, svjetlo, požar, toplina ) kako u zgradi tako i izvana, ili na
cijeli blok
25) Građevinski i obrtnički radovi
Građevinski:
UREĐENJE GRADÌLÌŠTA
ZEMLJANÌ RADOVÌ
BETONSKÌ Ì AB RADOVÌ
ARMÌRAČKÌ RADOVÌ
GOTOVÌ ELEMENTÌ OD ARMÌRANOG BETONA
ÌZOLACÌJA
ZÌDARSKÌ RADOVÌ
Obrtnički:
RADOVÌ SUHE GRADNJE
LÌMARSKÌ RADOVÌ
BRAVARSKÌ RADOVÌ
PVC PROZORÌ Ì VRATA
KERAMÌČARSKÌ RADOVÌ Ì OPLOČENJE
POLÌURETANSKÌ POD
SOBOSLÌKARSKO-LÌČÌLAČKÌ RADOVÌ
STOLARSKÌ RADOVÌ
ELEMENTÌ ZAŠTÌTE OD POŽARA
PROTUPOŽARNA VRATA Ì PROZORÌ
ALUMÌNÌJSKA OSTAKLJENA FASADA
98
2010
26) Projekt izvedenog stanja?
Ìzvedbeni projekt građevine sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama sukladno stvarno
izvedenim radovima (projekt izvedenog stanja) dužan je čuvati investitor, odnosno njegov
pravni sljednik za sve vrijeme dok građevina postoji.
27) Energetska svojstva zgrade, certifikat?
Zakon o prostornom uređenju i gradnji:
Certifikat se mora pribaviti prije izdavanja uporabne dozvole
Energetska svojstva i način izračuna toplinskih svojstava zgrade, energetske zahtjeve za
nove i postojeće zgrade s izuzećima od propisanih zahtjeva, te uvjete, sadržaj i način
izdavanja certifikata (certificiranje), zgrade za koje postoji obveza javnog izlaganja certifikata
o energetskim svojstvima i uvjete za osobe ovlaštene za izdavanje certifikata propisuje
ministar pravilnikom.
Pravilnik o energetskom certificiranju
Energetski certifikat zgrade mora sadržavati referentne vrijednosti kako bi se potrošačima
omogućila usporedba i procjena energetskih svojstava zgrade, te preporuke za ekonomski
povoljno poboljšanje energetskih svojstava zgrade.
Energetski certifikat mora imati svaka nova zgrada, te postojeća zgrada koja se prodaje,
iznajmljuje ili daje na leasing, osim zgrada koje su prema ovome Pravilniku izuzete od
obveze energetskog certificiranja.
Vrste zgrada za koje se izdaje energetski certifikat određene su prema pretežitoj namjeni
korištenja i dijele se na:
A/ stambene zgrade:
1. s jednim stanom i stambene zgrade u nizu (samostojeće stambene kuće s jednim stanom,
kuće s jednim stanom u nizu ili drugačije povezane zgrade s jednim stanom, kuće do tri
stana i kuće u nizu s više stanova po lameli – zgrade kod kojih se izrađuje zasebni
energetski certifikat za svaku stambenu jedinicu),
2. s više stanova (stambene zgrade s tri i više stanova, stambeni blokovi – zgrade kod kojih
se može izraditi zajednički certifikat zgrade ili zasebni certifikat za svaku stambenu jedinicu).
B/ nestambene zgrade:
1. uredske, administrativne i druge poslovne zgrade slične pretežite namjene,
2. školske i fakultetske zgrade, vrtići i druge odgojne i obrazovne ustanove,
3. zgrade za kulturno umjetničku djelatnost i zabavu, muzeji i knjižnice,
4. bolnice i ostale zgrade za zdravstvenu zaštitu i zgrade za institucionalnu skrb,
5. hoteli i slične zgrade za kratkotrajni boravak, zgrade ugostiteljske namjene (gostionice,
restorani i sl.),
Energetski razred grafički se prikazuje na energetskom certifikatu zgrade strelicom s
podatkom o specifičnoj godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje izraženoj u kWh/
(m²a) na sljedeći način:
Stambene i nestambene zgrade svrstavaju se u osam energetskih razreda prema
energetskoj ljestvici od A+ do G, s time da A+ označava energetski najpovoljniji, a G
99
2010
energetski najnepovoljniji razred.
Energetski certifikat zgrade uključuje određivanje energetskog razreda zgrade prema
njezinim energetskim svojstvima određenim na osnovu izračunate potrebne godišnje
specifične toplinske energije za grijanje ze referentne klimatske podatke i omogućuje
usporedbu zgrada u odnosu na njihova energetska svojstva, učinkovitost njihovih
energetskih sustava, te kvalitetu i svojstava ovojnice zgrade.
Energetski certifikat zgrade sadrži opće podatke o zgradi, energetski razred zgrade, podatke
o osobi koja je izdala energetski certifikat, podatke o termotehničkim sustavima, klimatske
podatke, podatke o potrebnoj energiji i referentne vrijednosti, objašnjenja tehničkih pojmova,
opis primijenjenih propisa i normi, te preporuke za ekonomski povoljno poboljšanje
energetskih svojstava zgrade, ako ovim propisom nije što drugo određeno.
Energetski certifikat izdaje se za cijelu zgradu.
Rok važenja energetskog certifikata zgrade je 10 godina.
28) Upijanje opeke i fasadne opeke
Opeka upija vlagu i pripada grupi izrazito porozno-kapilarnih materijala u kojima je vlaga
uvijek prisutna u obliku tekućine, pare ili leda kod negativnih temperatura. Upijanje vode
karakteriziramo kao stupanj zapunjenosti otvorenih pora pri zasićenju u kipućoj vodi. Ovo je
svojstvo važan pokazatelj svojstava proizvoda. Kod klinkera je 6%, gušće opeke i crijepa 8-
12%, a kod zidne opeke 8-18%.
Opeka upija vlagu i pripada grupi izrazito porozno-kapilarnih materijala u kojima je vlaga
uvijek prisutna u obliku tekućine, pare ili leda kod negativnih temperatura. Upijanje vode
karakteriziramo kao stupanj zapunjenosti otvorenih pora pri zasićenju u kipućoj vodi
29) Podjela konstrukcija prema proračunskom uporabnom vijeku prema
HRN ENV 1991-1
100
2010
30) Gljivasti stropovi
- Ravne ploče konstantne visine mjestimično poduprte pravilno raspoređenim stupovima.
- Visina ploče: h ≥ 1/30 većeg razmaka stupova ≥ 15 cm.
- Dimenzije stupova: ds ≥ 1/20 razmaka stupova ≥ 1/15 katne visine ≥ 30 cm.
- Primjena: industrijske zgrade, radionice, skladišta, spremnici i uopće građevine bez
razdjelnih zidova i s pravilnim tlocrtom.
Prednapete gljivaste ploče primjenjuju se za raspone od 7 do 15 m.
31) Dizala
Konstrukcija okna i materijali za završnu obradu okna moraju biti negorivi
Okna dizala moraju se izvesti kao poseban požarni sektor. Građevinski elementi okna dizala
mogu imati za najviše 30 minuta manju otpornost na požar od otpornosti na požar nosive
konstrukcije ugostiteljskog objekta, ali ne manju od 30 minuta.
Dizala se ne smiju koristiti za evakuaciju osoba prilikom požara i ne smiju biti sastavni dio
puta za izlaženje.
- više od 4kata 1lift
- više od 8katova 2 lifta
101
2010
32) Kako se ispituje zračna propustljivost stana i koliko mora biti ?
Anemometri - Uređaj za mjerenje protoka zraka
Čovjek treba za disanje prosječno 0,4 m3 zraka u jednom satu. To je istovremeno potrebna
izmjena zraka u prostoru kako bi postigli dovoljnu količinu kisika u zraku.
preporučene vrijednosti izmjene zraka su sljedeće:
WC 4 - 5 / h
Kupaonica 5 - 8 / h
Kuhinja (ovisi o broju uređaja) 15 - 25 / h
Garderoba 3 - 6 / h
33) Zakon o građevnim proizvodima
Ovim se Zakonom uređuju:
1. tehnička svojstva,
2. sukladnosti
3. uporabljivost građevnih proizvoda
4. distribuciju
– građevni proizvod je bilo koja stvar koja je namijenjena za trajnu ugradnju u građevinu,
Tehnička svojstva
- građevnog proizvoda moraju biti takva da podnose sve utjecaje uobičajene uporabe i
utjecaja okoline, tako da građevina u koju je ugrađen tijekom projektiranog roka uporabe
ispunjava bitne zahtjeve za građevinu.
Tehnička dopuštenja
Tehničkim dopuštenjem utvrđuju se tehnička svojstva građevnog proizvoda te se određuje
način dokazivanja njegove uporabljivosti
Hrvatsko tehničko dopuštenje važi do donošenja tehničkog propisa, a najdulje pet godina
(a može se jednom produljiti za najdulje pet godina.)
Sukladnost
Građevnog proizvoda s tehničkom specifikacijom utvrđuje se provedbom jedne ili više
sljedećih radnji:
– početnog ispitivanja tipa građevnog proizvoda
– ispitivanja uzoraka iz proizvodnje prema utvrđenom planu od strane proizvođača
– ispitivanja slučajnih uzoraka uzetih iz proizvodnje a pripremljene za isporuku
– stalnog nadzora proizvodnje koju provodi pravna osoba ovlaštena za ocjenjivanje
sukladnosti.
Ìsprave o sukladnosti građevnog proizvoda su:
– potvrda o sukladnosti - izdaje ovlaštena pravna osoba na zahtjev proizvođača
– izjava o sukladnosti - izdaje proizvođač
Potvrdom o sukladnosti
i/ili izjavom o sukladnosti potvrđuje se da su provedene propisane radnje u postupku
ocjenjivanja sukladnosti i da je u tom postupku potvrđena sukladnost građevnog proizvoda s
102
2010
odgovarajućom tehničkom specifikacijom te da se proizvod može staviti na tržište i rabiti za
građenje.
Tehničke upute
Proizvođač građevnog proizvoda mora prije stavljanja na tržište izraditi tehničke upute i
proizvod označiti oznakom sukladnosti.
Oznaka sukladnosti
Građevni proizvod za koji se izjavom o sukladnosti potvrđuje sukladnost s odgovarajućom
usklađenom europskom specifikacijom označava se oznakom sukladnosti: »CE«.
Građevni proizvod za koji se izjavom o sukladnosti potvrđuje sukladnost s odgovarajućom
domaćom tehničkom specifikacijom označava se oznakom sukladnosti: »C«.
9 koraka u gradnji kuće
Novi Zakon o prostornom uređenju i gradnji pojednostavio je proceduru dobivanja dozvola za
gradnju obiteljskih kuća do 400 kvadrata
5. DOZVOLA ZA GRADNJU
Za obiteljske kuće do 400 kvadrata treba imati idejni projekt na temelju kojega se dobije
rješenje o uvjetima građenja, koje zamjenjuje dosadašnju građevinsku dozvolu. Ìdejni projekt
prikazuje gdje će na parceli biti kuća, koliko će biti velika, koliko će imati prostorija, prozora,
vrata...
6. GLAVNÌ PROJEKT
Kad je odobren idejni projekt, arhitekt radi glavni projekt koji je detaljniji. Uz arhitektonski dio,
taj projekt ima i građevinski, elektrotehnički, strojarski i financijski dio. U slučaju gradnje kuće
do 400 m2, glavni projekt ne treba potvrditi nadležno tijelo, ali mora sve vrijeme gradnje biti
na gradilištu.
9. USELJENJE
Za obiteljske kuće do 400 kvadrata više nije potrebna uporabna dozvola. Dovoljno je da
nadzorni inženjer sastavi i potpiše svoje završno izvješće i kuća je spremna za useljenje i
upis u gruntovnicu.
Zašto je urbanizam važan
Zakon razlikuje građevine do 400 kvadrata i one veće od 400 kvadrata. Za građevine do 400
kvadrata, a takva je većina obiteljskih kuća, bitno je pojednostavljena procedura, jer više nije
potrebna ni lokacijska ni građevinska dozvola, nego samo rješenje o uvjetima građenja.
Osvjetljenje – prirodno svijetlo
Rasvjeta – umjetno svijetlo
34) Toplinska iskaznica?
Ìskaznica potrebne topline?
prema clanku 25. Pravilnika o uštedi energije i toplinskoj zaštiti, za zgradu
grijanu na temperaturu 18°C
I. OPIS ZGRADE
Naziv zgrade ili dijela zgrade
Lokacija zgrade (katastarska cestica, ulica, kucni broj, naselje s
poštanskim brojem)
Mjesec i godina izrade projekta
103
2010
Oplošje grijanog prostora zgrade A(m2)
Obujam grijanog prostora zgrade Ve (m3)
Faktor oblika zgrade f0 (m-1)
Ploština korisne površine zgrade AK (m2)
Nacin grijanja (lokalno, etažno, centralno, toplansko)
Vrsta i nacin korištenja obnovljive energije
Ucešce obnovljive energije u potrebnoj toplini za grijanje (%)
Srednja mjesecna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na
lokaciji zgrade Θe,mj,min (°C)
Srednja mjesecna temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na
lokaciji zgrade Θe,mj,max (°C)
II. POTREBNA ENERGIJA ZA GRIJANJE ZGRADE
Godišnja potrebna toplina za grijanje Qh (kW⋅h/a)
Godišnja potrebna toplina za grijanje po jedinici ploštine korisne površine
zgrade Qh'' (kW⋅h/m2⋅a)
III. DALJNJA ENERGETSKA OBILJEŽJA ZGRADE
Specificni transmisijski toplinski gubitak po jedinici oplošja grijanog
prostora zgrade HT' (W/(m2⋅K)
najveci dopušteni
Izracunati
Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka HT (W/K)
Koeficijent toplinskog gubitka provjetravanjem HV (W/K)
Ukupni godišnji gubici topline Ql (J)
Godišnji iskoristivi unutarnji dobici topline Qi (J)
Godišnji iskoristivi solarni dobici topline Qs (J)
Ukupni godišnji iskoristivi dobici topline Qg (J)
IV. ODGOVORNOST ZA PODATKE
Projektantska tvrtka (naziv i adresa)
Projektant elaborata uštede energije i toplinske zaštite (pecat i potpis)
Glavni projektant gradevine (pecat i potpis)
Datum i pecat projektantske tvrtke
V. POPUNJAVA IZVOÐAC RADOVA PRIJE TEHNICKOG PREGLEDA
Izvodac radova (naziv i adresa)
Glavni inženjer gradilišta (ime)
Mjesec i godina završetka gradnje
Datum, potpis glavnog inženjera gradilišta, pecat tvrtke izvodaca radova
Tehničkim propisom o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti zgrada, na snazi od 30.
lipnja 2006., propisuje se obveza izrade Ìskaznice potrebne topline za grijanje zgrade. Taj
dokument je jedan od nužnih koraka u ostvarenju sustava koji će omogućiti stvarno
smanjenje potrošnje energije.
Ìskaznicu izrađuju projektant glavnog projekta zgrade u odnosu na uštedu toplinske energije i
toplinsku zaštitu i izvođač radova
Prilozi A,B,C,D,E
Ìskaznica potrebne topline za grijanje zgrade je sastavni dio dokumentacije o održavanju i
unaprjeđivanju bitnih zahtjeva za građevinu.
104
2010
Ìskaznica mora biti dostupna na uvid kupcima, najmoprimcima i drugim ovlaštenim
korisnicima zgrade ili njenog dijela.
Ìskaznica se prilaže ostaloj dokumentaciji potrebnoj kod tehničkog pregleda zgrade odnosno
dijela zgrade
Broj izmjena unutarnjeg zraka s vanjskim zrakom kod zgrade u kojoj borave ili rade ljudi
treba iznositi najmanje n = 0,5 h
-1
Izuzeće od primjene
- radionice, hale i sl. koje su zbog svoje namjene otvorene više od polovice radnog vremena,
- industrijske zgrade koje više od polovicu toplinskih gubitaka nadoknađuju unutarnjim
izvorima iz tehnološkog procesa,
- staklenike koji se koriste u poljoprivredi,
- šatore i sl. privremene građevine,
- jednostavne građevine prema posebnom propisu
35) Isprave proizvoda u prometu
1.Deklaracija – naziv pr ,tip pr, proizvođač
2.Označavanje – znak sukladnosti, upozorenja
3.Pakiranje – obveza određene ambalaže za pakiranje
4.Tehničke upute – tehnički složeni proizvodi
5.Upute za uporabu
6.Servis
7.Jamstveni list
36) Komora arhitekata i inženjera
Komora štiti ugled i čast te nadzire njihov rad
Obavezno se moraju učlaniti ovlašteni inženjeri i ovlašteni arhitekti koji obavljaju poslove:
1. Prostornog uređenja
2. Projektiranja i nadzora
3. Kontrole projekta
Uvjeti za upis:
- dipl.ing.građevine,strojarstva,arhitekture
- 3god rada pod nadzorom ovlaštenog inž ili ovl. arhitekte
105
2010
5. TEHNIČKA REGULATIVA – HIDROTEHNIKA
1) Zakon o vodama
– utvrđuje pravni status voda i vodnog dobra, način i uvjete upravljanja vodama, način
organiziranja i obavljanja poslova i zadataka kojima se ostvaruje upravljanje vodama,
osnovni uvjeti za obavljanje djelatnosti vodnog gospodarstva
- pravna osoba za upravljanje vodama su
HRVATSKE VODE
- sredstva za financiranje upravljanja vodama
osiguravaju se posebnim zakonom
- uključuju sve površinske i podzemne, mineralne i
termalne vode, mora
Ovim se Zakonom osnivaju i "Hrvatske vode" - pravna osoba za obavljanje poslova
upravljanja vodama
Odredbe ovoga Zakona odnose se na:
- površinske i podzemne kopnene vode,
- mineralne i termalne vode,
- nalazišta vode za piće u teritorijalnom moru,
- vode mora u pogledu zaštite od onečišćenja s kopna i otoka.
Vode su opće dobro ni u čijem vlaništvu.
VODNÌ REŽÌM je prostorni raspored i izgrađenost vodnog sustava u vremenu i prostoru.
VODNÌ SUSTAV čine svi vodotoci i druge vode, vodno dobro i vodne građevine na
određenom području.
KORÌTO je terenska udaljenost kroz koje stalno ili povremeno teku vode odnosno stoje.
- korito je terensko udubljenje kroz koje stalno ili povremeno teku vode
OBALA je pojas zemljišta uz korita kopnenih voda koji služi pristupu vodi i redovnom
održavanju korita.
VODOTOK je korito tekuće vode s obalama i vodom
UŠĆE RÌJEKE je korito vodotoka s obalama do crte razgraničenja koja spaja najdalje
suprotne točke njihovih obala na utoku u more.
MEĐUDRŽAVNE VODE su vode koje čine ili presjecaju državnu granicu
UPRAVLJANJE VODAMA je skup aktivnosti, odluka i mjera radi održavanja, poboljšanja i
ostvarivanja jedinstva na određenom području što se ostvaruje zaštitom vode od
onečišćenja, uređenjem vodotoka, zaštitom od štetnog djelovanja voda, te osiguranjem
potrebnih količina vode.
VODNA Ì SLÌVNA PODRUČJA su teritorijalne jedinice za upravljanje vodama.
VODNÌ REŽÌM se utvrđuje na osnovi dugoročnog praćenja prostornog rasporeda voda i
kakvoće, a promjene vodnog režima kad se mijenjaju karakteristike i to: vremenski, lokacijski
i prostorno.
Uređeni inundacijski pojas
čini zemljište izmedu korita vode i vanjskog ruba pripadajućih mu regulacijskih i zaštitnih
vodnih gradevina uključujući i pojas zemljišta potreban za njihovo redovno održavanje.
Neuređeni inundacijski pojas čine:
- zemljište uz vodotoke koje je vodnogospodarskom osnovom, odnosno vodnogospodarskim
planom ili dokumentom uredenja prostora rezervirano za gradenje regulacijskih i zaštitnih
vodnih gradevina,
106
2010
- prirodne i umjetne retencije u granicama utvrdenim vodnogospodarskom osnovom,
odnosno vodnogospodarskim planom ili dokumentom uredenja prostora.
Melioracija
Sustav melioracijske odvodnje čini skup vodnih građevina i uređaja za odvodnjavanje
suvišnih voda na poljoprivrednom i drugom zemljištu
2) Vodne Građevine
su građevinski objekti koji služe za uređenje vodotoka, za zaštitu voda i zaštitu od voda i to:
1. regulacijske (zaštitne)–nasipi, latentni kanali, brane i sl.–upravljaju Hrvatske vode
2. melioracijske - za odvodnju
3. korištenje voda - za vodoopskrbu, pročišćavanje
- za melioracijsko navodnjavanje
- za proizvodnju električne energije
- za plovidbu
4. zaštitu voda – kolektori, pročišćivači isl.
3) Vodna područja i vodni slivovi
su područja jednog ili više slivova glavnih riječnih vodotoka i to slivova Save, Drave i
Dunava, primorsko-istarskih slivova te dalmatinskih slivova. Slivno područje čini teritorijalnu
jedinicu za upravljanje lokalnim vodama, a obuhvaća jedan ili više slivova manjih vodotoka
- površinske vode dijele se na državne vode ( važne za RH ) i lokalne vode
Slivno područje nekog vodotoka odgovara površini omeđenoj vododjelnicom s koje se
vodne količine slivaju prema nekoj točki tog recipijenta
Sliv - Sliv je područje čije površinsko otjecanje ima odljev vode
Vododjelnica +definira granicu površina dva sliva
PLANSKE OSNOVE za upravljanje vodama su :
1. VODNOGOSPODARSKE OSNOVE RH – dugoročni planski dokumenti za gospodarenje
vodama
2. VODNO GOSPODARSKE OSNOVE I PLANOVI SLIVNIH PODRUČJA – osnovni planski
dokument
KORIŠTENJE VODA – upotreba površinskih i podzemnih voda za različite namjene
- za proizvodnju električne energije
- za uzgoj riba
- za plovidbu
- za šport, kupanje i rekreaciju
Pravo prvenstva za korištenje voda ima stanovništvo ( za piće, sanitarne porebe,
protupožarnu zaštitu i potrebe obrane )
VODNO DOBRO je skup zemljišnih čestica
O pripadnosti nekog zemljišta vodnom dobru odlučuje Državna uprava za vode, te županijski
ured nadležan za upravljanje vodama
Vodno dobro služi održavanju ili poboljšanju vodnog režima ( uređenje vodotoka, održavanje
unutarnjih plovnih putova )
VODNI SUSTAV čine svi vodotoci i druge vode, vodna dobra i vodne građevine na
određenom području
107
2010
VODNI REŽIM čini prostorni raspored i izgrađenost vodnog sustava te stanje količina i
kakvoće voda na određenom području i u određenom vremenu
ZAŠTITA OD ONEČIŠĆENJA ostvaruje se nadzorom i sprečavanjem onečišćenja voda.
Onečišćenje je mjerenje korisnih svojstava vode unošenjem hranjivih tvari u vodu. Zagađenje
je unošenje opasnih tvari štetnih za život i zdravlje ljudi i okoliša u koncentraciji ispod
dozvoljenih granica.
OBRANA OD POPLAVA – redovna i izvanredna
Državni plan za zaštitu voda donosi Vlada Republike Hrvatske.
Bujičnim tokovima smatraju se povremeni vodotoci, kao i stalni vodotoci u kojima zbog
djelovanja kiša i topljenja snijega nastaju nagle promjene proticaja
4) Vodopravni Akti
su upravni akti koji se izdaju radi osiguravanja jedinstvenog vodnog režima i ostvarivanja i
upravljanja vodama u skladu sa zakonom.
Vodopravne akte izdaju Hrvatske vode, županijski ured za upravljanje vodama, a žalbe
rješava Državna uprava za vode.
Vodopravni akti su:
1.VODOPRAVNI UVJETI - uvjeti kojima mora udovoljavati dokumentacija za građenje novih
i rekonstrukciju postojećih građevina, za izvođenje geoloških istraživanja, te drugih radova
koji utječu na promjenu vodnog režima.
Uvjete izdaju Hrvatske vode
Zahtjevu za izdavanje vodopravnih uvjeta prilažu se podaci o lokaciji, osnovni tehnički podaci
o objektu,
2.VODOPRAVNA SUGLASNOST
Osoba kojoj su izdani vodopravni uvjeti dužna je prije početka radova zatražiti suglasnost
kojom se potvr đ uje da je dokumentacija za gra đ enje u skladu s izdanim uvjetima . Ìzdaje se u
obliku klauzule na vodoprivrednim uvjetima. Zahtjevu za izdavanje vodoprivredne suglasnosti
prilažu se vodoprivredni uvjeti, glavni projekt, mišljenje na glavni projekt nadležnog
ministarstva i propisana upravna pristojba.
3.VODOPRIVREDNA DOZVOLA
Vodoprivrednom dozvolom dozvoljava se korištenje voda i određuje namjena, mjesto, način,
uvjeti i opseg korištenja voda i ispuštanja pročišćenih i nepročišćenih voda, opasnih tvari koje
mogu onečistiti ili zagaditi vode.
Vodoprivredna dozvola potrebna je za korištenje voda i ispuštanje otpadnih voda, te za
vađenje pijeska, šljunka i kamena
Vodopravna dozvolu izdaje nadležni županijski ured uz prethodno mišljenje Hrvatskih voda.
Zahtjevu se prilažu podaci o nazivu i sjedištu korisnika vodoprivredne dozvole
4.DOZVOLBENI NALOG
Dozvolbeni nalog je akt koji se izdaje uz vodoprivrednu dozvolu radi usklađivanja ponašanja i
radnji korisnika vodoprivredne dozvole s uvjetima i obavezama iz tog akta, a izdaje ga tijelo
koje je izdalo i vodoprivrednu dozvolu.
Dozvolbeni nalog posebno sadrži:
- Nalog da se izvrši neka radnja te rok
- Nalog da se ne čini neka radnja te rok
- Nalog za ulaganje radi otklanjanja nekog poremećaja i nesuglasja s uvjetima te rok
108
2010
Ìspitivanje cjevovoda pod pritiskom ( tlačna proba ):
 Ìspitne dionica do 1.000 m, u praksi 300 – 500 m
 Na krajeve se stave fazonski komadi za zatvaranje, dobro se upre u teren, djelomično se
zatrpava cjevovod radi učvršćivanja cijevi – da ne dođe do pomaka cijevi kod puštanja
vode, cjevovod ne smije biti u potpunosti zatrpan, a najniži dio tlačna crpka i tlakomjer s
podjelom 0,1 bara ( 0,01 Mpa )
 Cjevovod se polako puni da izađe zrak ( odzračni ventil na najvišim mjestima ) – brzina
punjenja 5 cm/s
 Kad se na mjestima ispuštanja zraka pojavi voda sve se zadržava pa i dotok vode
 Ostavi se 24 sata da se stijenke prilagode te se pristupi TLAČNOJ PROBÌ – podiže se
pritisak za dva bara, pa onda stanka 18-20 minuta sve do ispitnog pritiska
 Ìspitni (probni) pritisak je nazivni (radni) pritisak + 5 bara, za vodovodne cijevi minimalno
10 bara¸
 Visina probnog pritiska za ispitivanje spojeva određuje tako da probni pritisak bude
jednak 1,5 x radni pritisak. Spoj je nepropusan ako se održi probni pritisak 5 minut. U
slučaju propuštanja vode na spoju valja pristupiti sanaciji
 Provjerava se da li je dodana količina vode manja ili jednaka onoj u tablici, u slučaju da
nije, pristupa se kontroli cjevovoda – da li je propusan - i kontoli pumpe za ispitivanje na
pritisak.
 Po uspješnom ispitivanju na pritisak pristupa se zatrpavanju cjevovoda u slojevima 10-30
cm do visine 50 cm iznad tjemena uz samo bočno nabijanje
 Potom se izvodi SKUPNA TLAČNA PROBA za cijeli cjevovod u visini radnog pritiska
GRAVITACIJSKI CJEVOVOD
 Kanalski cjevovodi ispituju se na vodonepropusnost
 Dionica ispitivanja između dva reviziona okna
 Probni pritisak na 0,4 bara
 U odnosu na unutrašnju površinu cjevovoda mjeri se gubitak po m
2
– l/m
2
– gubitak vode
 Ìspitivanje revizionih okana na vodonepropusnost – napuni se vodom, označi se razina i
mjeri se koliko se snizi nivo vode u jedinici vremena – gubitak l/m
2
LIJEVANO ŽELJEZNE CIJEVI POD PRITISKOM:
 Tvornički način ispitivanja, a ispituju se mehaničke osobine ( zatezanje, savijanje,
hidraulički pritisak, progib )
 Spajanje se može izvesti pomoću naglavaka, prirubnica ili navrtka
BETONSKE CIJEVI ZA KANALIZACIJU
 Dužina cijevi:125, 150, 200, 250, 300 cm + 50 cm za veće dužine
 Materijal za proizvodnju: agregat, cement, voda, armatura,dodaci
 Maksimalna veličina zrna agregata manja od 1/3 debljine stijenke
 Cijevi dužine preko 2,5 m armiraju se konstruktivnom armaturom ( zbog transporta,
utovara )
 Unutarnji promjeri: os 20 do 200 cm
 Krajevi cijevi: spojevi pero – žlijeb, pero – naglavak
 Ìspituje se točnost geometrijskih mjera, tjemeni tlak po izvodnici, vodonepropusnost ( 0,4
bara u tijeku 48 sati )
 Spajanje cijevi vrši se spojnicamaod gume ili plastike
Vodni doprinos se obračunava na temelju glavnoga projekta
Vodnu dokumentaciju čine: vodna knjiga, vodni katastri i očevidnik koncesija na vodama i
vodnom dobru.
U vodnoj knjizi vode se podaci o izdanim vodopravnim uvjetima i vodopravnim dozvolama
Vodni katastar čine: katastar voda, vodnog dobra i vodnih građevina
109
2010
6. TEHNIČKA REGULATIVA – ČELIČNE KONSTRUKCIJE
1) Tehnička dokumentacija kod čeličnih konstrukcija?
Tehničku dokumentaciju za č.k. čine:
a) STATÌČKÌ PRORAČUN – mora sadržavati podatke o opterećenju, materijalu, temeljnom
tlu i mjerama svih dijelova konstrukcije; statičku koncepciju, proračun naprezanja,
proračun elastičnih deformacija, proračun sigurnosti protiv prevrtanja, klizanja i podizanja
na ležajima
b) CRTEŽÌ – moraju sadržavati kompletnu geometriju te materijale da bi se vidjela veza sa
statičkim proračunom (pozicije)
c) TEHNÌČKO OBRAZLOŽENJE – sadrži opis i namjenu objekta, podatke o upotrebi i
transportu, opis montiranja
d) POSEBNÌ TEHNÌČKÌ UVJETÌ – sadrže zahtjeve u pogledu materijala, izrade i montiranja,
izrade plana zavarivanja i specijalne kontrole
2) Opterećenje čeličnih konstrukcija ?
a) OSNOVNO - vlastita težina, snijeg i pokretno opterećenje
b) DOPUNSKO – vjetar, kočna sila (kranovi, promet), bočne sile, sile od temperaturnih
djelovanja
c) ÌZNÌMNO – seizmička djelovanja, havarija
Za dijagonale ravninskog sistema  sila od vjetra, a ostalo zanemarivo – osnovno
opterećenje
3) Dimenzioniranje čeličnih konstrukcija ?
Po metodi graničnih sila:
Pri dimenzioniranju izvode se dokazi nosivosti, stabilnosti, deformacija, nosivost na umor,
dokaz sigurnosti protiv prevrtanja,klizanja i podizanja konstrukcije na ležajima.
Stabilnost se dokazuje za tlačne štapove, ploče (limove) i pojaseve nosača
Ograničenje deformacija, prema rasponu i visini konstrukcije:
 L/300 za nosače u zgradarstvu – progib
 L/200 za podrožnice
 L/500 za nosače međukatnih konstrukcija (stropne) ako to nije osigurano (vibracije)
 H/150 za horizontalno po micanje od djelovanja vjetra H – visina zgrade
 Može se i pooštriti npr. Opterećenje podrožnice staklom L/500 zbog opasnosti od
loma
4) Proračun i konstruiranje čeličnih konstrukcija ?
 Vlačni štapovi – plastična otpornost brutto poprečnih presjeka i otpornost netto poprečnih
presjeka
 Tlačni štapovi – klasifikacija poprečnog presjeka
Otpornost poprečnog presjeka
Otpornost elemenata na izvijanje = l  i / i
 Savijanje – klasifikacija poprečnog presjeka
Otpornost poprečnog presjeka (shearlag efekt, tlačna otpornost, otpornost
bna savijanje, na smik, interakcija …
Otpornost elemenata na izvijanje (uzdužna tlačna sila, otpornost elemenata
na savijanje, interakcija M – N )
Kontrola progiba
110
2010
5) Izvedba čeličnih konstrukcija ?
Provodi se prema crtežima tj. tehničkoj dokumentaciji
 Potrebno je vršiti kontrole
 Č.k. kontroliraju se prema njihovoj vrsti, a prije bojenja
 Sve sakriveno mora se kontrolirati na vrijeme npr. konstrukcije koje se kasnije
zabetoniraju
 Odstupanja – mora se pratiti geometrija, a odstupanja mogu biti u dopuštenim granicama
6) Projekt montaže čelične konstrukcije sadrži ?
 Tehnički opis montaže i plan izvođenja
 Vremenski plan izvođenja
 Statički proračun
 Projekt skele ( statički proračun i crteži )
 Plan organizacije gradilišta
 Spisak opreme
 Elaborat o zaštitnim mjerama
7) Projekt skele ?
Projekt skele obuhvaća sve pomoćne građevine za podupiranje dijelova č.k. za vrijeme
montaže, prostor i radna mjesta za izvođenje radova, crteže skele, predviđena mjesta za
opremu za zavarivanje, elemente konstrukcije skele za zaštitu od pada osoba, alata i
materijala, statički proračun.
8) Što je potrebno kod preuzimanja čelične konstrukcije ?
Kod preuzimanja č.k. sastavlja se zapisnik te se prilaže slijedeća dokumentacija:
 Projekt za montažu č.k.
 Radionički nacrt
 Atesti o isporučenim č.k. sa zapisnicima o kontroli i peruzimanju konstrukcije u radionici
 Dokumente o odstupanju od projekta i usuglašenost
 Zapisnik o preuzimanju nevidljivih radova (npr. temelji)
 Atesti o osnovnom i spojnom materijalu
 Dokumenti o kontroli izvođenja montažnih radova
 Građevinski dnevnik
 Podaci o geodetskim mjerama
 Atest o ispitivanju č.k. poslije završene montaže
 Foto dokumentaciju o građenju objekta
9) Korozija objekta i zaštita konstrukcije od korozije ?
Korozija može biti atmosferska, u vodi, u zemlji, korozija koja nastaje u dodiru s drugim
tvarima. Prilikom pripreme čeličnih površina za postupak zaštite od korozije radi se
odmašćivanje (čistim suhim krpama), čišćenje (mlazom abraziva, plamenom, kemijskim
sredstvima, strojno i ručno), otprašivanje (usisivačem) i prethodna zaštita (sredstva za
ispiranje)
Zaštita od korozije ostvaruje se:
 Premaznim sredstvima – osnovna (jedan ili dva sloja ) i pokrivna (dva ili tri sloja). Prvi
osnovni u pravilu u radionici, a ostali nakon montaže
 Toplim pocinčavanjem – nanošenje prevlake cinka po toplom postupku
 Metalizacijom – prskanjem tastopljenog metalapištoljem (cink, aluminij, olovo)
 Katodnom zaštitom – katodna polarizacija u prisustvu elektrolita
111
2010
10) Tehnički pregled ?
Tehnički pregled vrši se nakonmontaže č.k., a prije njene uporabe. Treba provjeriti da li je
konstrukcija izrađena prema projektu i da li je kvaliteta osnovnog i dodatnog materijala, te
izrada i montaža ista kao i zahtjevana.
Zapisnik o tehničkom pregledu sadrži:
– naziv tijela koje je osnovalo povjerenstvo za tehnički
– vrijeme, mjesto, tijek i način rada povjerenstva,
– imena prisutnih članova povjerenstva i prisutnih predstavnika svih sudionika u gradnji,
– podatke o sudionicima u gradnji (investitoru, projektantu, revidentu, izvođaču i nadzornim
inženjerima),
– podatke o građevinskoj dozvoli i glavnom projektu koji je njezin sastavni dio i njihovim
– popis svih izvedbenih projekata s podacima o mišljenju projektanta odnosno glavnog
projektanta glavnog projekta o usklađenosti izvedbenog projekta s glavnim projektom,
– podatke o elaboratu o iskolčenju i situacijskom nacrtu izgrađene građevine,
– podatak o prijavi početka građenja,
– popis građevnih dnevnika,
– podatke o provedenom inspekcijskom nadzoru,
– podatke o završnom izvješću nadzornog inženjera i izjavi izvođača i
11) Ispitivane konstrukcije ?
Ìspitivanje konstrukcije vrši se poslije završene montaže posebnim probnim opterećenjem
kojim se provjerava kvaliteta materijala i izvođenja i to zgrade, stupovi za dalekovode,
mostovi, transportna sredstva (kranovi ikranske staze, žičare), rezervoari i silosi, konstrukcije
za hidrocentrale (cijevi pod tlakom). Ìspitivanja mogu biti probnim opterećenjem (statička i
dinamička) te posebna (nepropustljivost). Probno opterećenje se radi za najnepovoljniji
slučaj opterećenja po statičkom proračunu
12) Norma; izbor osnovnog materijala ?
Faktori koji utječu su naprezanje, oblikovanje elemenata, debljina elemenata, značaj
elemenata i radna temperatura
L = K · Z · N
L – faktor opasnosti od krtog loma
K – faktor konstrukcije (1; 1,4; 2,0 ) – ovisi o blikovanju elemenata
Z – faktor oštećenja ( 0,5; 0,7; 1,0 ) - ovisi o značaju elemenata
N – faktor naprezanja ( 1,0; 1,4 ) – ovisi o brzini naprezanja
Za dobiveni L i određenu radnu temperaturu iz tablice se za određenu debljinu elementa
očita broj ( 1, 2 ili 3) koji predstavlja kvalitetnu grupuosnovnog materijala  sve to vrijedi za
zavarene konstrukcije
13) Izvijanje i kako se računa ?
EUROCOD 3
= l  i / i ; – vitkost ; i – radijus inercije; l  i – duljina izvijanja
 i svedena vitkost;  i √ E / f  y Eulerova vitkost; E= 21.000 kN/cm2
za izračunati i odabranu liniju izvijanja (a, b, c, d ) očita se iz tablice faktor redukcije χ . 
uvjet: Nsd ≤NbRd = χ β
14) Tehnički propis za čelične konstrukcije
Ovim se Tehničkim propisom propisuju tehnička svojstva za nosive čelične konstrukcije u
građevinama
112
2010
Ovaj Propis odnosi se i na elemente u građevinama koji nisu sastavni dio čelične
konstrukcije odnosno na elemente čelične konstrukcije koji ne utječu na mehaničku otpornost
i stabilnost građevine u cjelini.
Građevni proizvodi od čelika:
– proizvodi od čelika (toplo i hladno oblikovani čelični profili, limovi, trake, šipke, žice)
– mehanički spojni elementi
– dodatni materijal za zavarivanje
– vlačni elementi visoke čvrstoće
– konstrukcijski ležajevi
Nakon 31. prosinca 2009. godine prestaju se primjenjivati priznata tehnička pravila za
dokazivanje uporabljivosti građevnih proizvoda.
PRÌLOG A - PROÌZVODÌ OD ČELÌKA
Proizvodi od nelegiranih konstrukcijskih čelika i nehrđajućih čelika za
PRÌLOG B - MEHANÌČKÌ SPOJNÌ ELEMENTÌ - Vijci, zakovice, trnovi
PRÌLOG C - DODATNÌ MATERÌJALÌ ZA ZAVARÌVANJE
PRÌLOG D - VLAČNÌ ELEMENTÌ VÌSOKE ČVRSTOĆE
PRÌLOG E - KONSTRUKCÌJSKÌ LEŽAJEVÌ
PRÌLOG F - PREDGOTOVLJENÌ ELEMENTÌ
PRÌLOG G - PROJEKTÌRANJE ČELÌČNÌH KONSTRUKCÌJA U SKLADU S PRÌZNATÌM
TEHNÌČKÌM PRAVÌLÌMA
PRÌLOG H - PROJEKTÌRANJE ČELÌČNÌH KONSTRUKCÌJA
PRÌLOG Ì - ÌZVOĐENJE Ì ODRŽAVANJE ČELÌČNÌH KONSTRUKCÌJA
15) Što je nosiva čelična konstrukcija ?
Nosiva č.k. je dio objekta koji ima prevladavajuću funkciju preuzimanja opterećenja. Svaki
pojedini element mora imati dostatnu nosivost da može odoljeti silama koje na njega djeluju.
Nosiva č.k. je sustav nosača koji su sastavljeni iz osnovnih proizvoda valjanja, spojenih
traka, da osiguraju prostornu stabilnost objekta.
Sa seminara:
GLAVNÌ PROJEKT – ÌZVEDBENÌ PROJEKT ( radioničko montažna dokumentacija za č.k. –
čeličnu konstrukciju ) – izrađuje PROJEKTANT
ÌNVESTÌTOR – sve to treba želi li građevinu – određuje STRUČNÌ NADZOR koji je za č.k.
obvezan; SPECÌJALÌSTÌČKÌ NADZOR – obvezan je za složene č.k. – kao dodatni nadzor
ÌZVODÌTELJ – dužan je na temelju tehničke dokumentacije imati TEHNOLOŠKÌ ELABORAT
izvedbe č.k. – mora biti tako napravljen da se vidi kako će biti izvođeno u tehnološkom
smislu – tehnologija zavarivanja ( var, jačina, klasa, definira se postupak elektrode, broj
slojeva …) – SVÌ POSTUPCÌ ÌZRADE Ì MONTAŽE Č.K. koji će kasnije biti primjenjeni na
građevini.
ÌZRADA KONSTRUKCÌJE – prvo nabava materijala – u skladu s tehničkom dokumentacijomi
tehnologijom, prije početka radova mora imati sve ateste ( da se utvrdi da je materijal
ispravan bez obzira na atest – ako je sumnjiv novo atestiranje; formalno –atesti su samo za
tehnički pregled – to nije zaštita izvođača)
Počinje se raditi- obvezan je dnevnik ( zakonski dokument potreban da se prati čitav tijek na
jednom mjestu –nakon provjere materijala – zabilješke međufazne kontrole , zapažanja i sl.
1. DNEVNÌK ÌZRADE Č.K.
2. DNEVNÌK ZAVARÌVANJA – samo zavarivački radovi – koji zavarivači i koje su radove
radili,snimanje varova i sl.
113
2010
 Kad je kraj izrade konstrukcije ili dijela  PREUZÌMANJE Č.K. ili ZAPÌSNÌK O
PREUZÌMANJU – projektant, nadzor, izvođač ( monter č.k. ) + onaj tko je izradio č.k.
 To je međufazna kontrola  dozvola za transport na gradilište – karakteristike tehničkog
pregleda
 Preuzimanje na gradilištu – kad je konstrukcija stigla na grailište – radi se ZAPÌSNÌK
kontrola o ispravnosti i broju ( oštećenja, krađa kod transporta )
 MONTAŽA – montažer – prije početka radova – preuzeti geodetsku snimku konstrukcije
na koju se nastavlja čelik ( čašice, ležaj i za krovne nosače ) – vide se tolerancije za
izvedbu – da li čelik trpi te tolerancije  ako NE  sanacija ili ako DA  montaža
 Prema tehnološkom projektu montaže – skele, dizalice, zaštita na radu  vodi se
DNEVNÌK MONTAŽE NA GRADÌLÌŠTU  zavarivanje i DNEVNÌK ZAVARÌVANJA
 U tijeku montaže – geodetsko praćenje tj. Ponašanje konstrukcije u stvarnosti  kad je
gotovo – GEODETSKA SNÌMKA MONTÌRANE KONSTRUKCÌJE i odstupanja- da li su u
skladu s dopuštenim tolerancijama
 Sve vrijedi i za antikorozivnu zaštitu
TEHNÌČKÌ PREGLED Č.K. – prije nastavka radova ( obloge, pokrivanja ) –da li je ta
konstrukcija u redu – ZAVRŠNÌ PREGLED – da se ne miješa s tehničkim pergledom na
kraju
 Sazivaju ga sudionici – predaja za daljnje radove – tehnička dokumentacija, atesti,
dnevnici,  ZAPÌSNÌK O ZAVRŠNOM PREGLEDU – konstrukcija je montirana u svemu
po tehničkoj dokumentaciji i tehničkim propisima – tada se može nastaviti rad na
građevini
 Dalje – mogući zahvati ili ne –ako se radi isti postupak vođenja  kompletira se
dokumentacija za tehnički pregled građevine u cjelini
 Za završni tehnički pregled – ostaje npr. probno opterećenje – kad je to moguće zbog
ukupnog opterećenja
ODRŽAVANJE Č.K. – nakon uporabne dozvole- građevinu preuzima korisnik
 Dalje – pregledi – u zgradarstvu – redvitigodišnji pregled i 10-godišnji glavni pregled
( mostovi, industrija – 5 god. ) PROJEKT ÌLÌ ELABORAT ODRŽAVANJA – što se mora
pregledati i kakvi rezultati moraju biti
 Servisna knjiga konstrukcije – zahvati na konstrukciji i nalazi iz pregleda
 Glavni pregled – ispravnost konstrukcije za preošli period  ako nije moguć novi period
 sanacija  kao za nove radove
 Ìzvanredni događaji na konstrukciji uslijed npr. vremenskih promjena ili rata i sl. –
ÌZVANREDNÌ PREGLEDÌ
114
2010
16) Dijagram čelika ?

115
2010
7. TEHNIČKA REGULATIVA – PROMETNICE
1) Zakon o javnim cestama ?
Javna cesta je dobro od interesa za RH i u općoj je upotrebi, a čine ju:
1. cestovna građevina ( posteljica, donji stroj, kolnička konstrukcija, most, vijadukt,
podvožnjak, nadvožnjak, propust, tunel, potporni zid )
2. građevina za odvodnju ceste i pročišćavanje vode
3. zemljišni pojas s obiju strana ceste, a najmanje 1 m od krajnjih točaka poprečnog
presjeka ceste
4. cestovno zemljište – površine: cestovne građevine + zemljišni pojas + objekti za
održavanje ceste i pružanje usluga ( cestarske kuće, stacionari, pumpe, prakirališta … )
5. građevine na cestovnom zemljištu
6. stabilni mjerni objekti i uređaji za nadzor vozila
7. priključci na javnu cestu izgrađeni na cestovnom zemljištu
8. prometni znakovi i uređaji za nadzor i sigurno vođenje prometa i oprema ceste
9. građevine i oprema za zaštitu ceste, prometa i okoliša
Tri skupine javnih cesta:
1. javne ceste koje povezuju cjelokupni teritorij Republike Hrvatske i povezuju ga s
mrežom glavnih europskih cesta (u daljnjem tekstu: državne ceste),
2. javne ceste koje povezuju područje jedne ili više županija (u daljnjem tekstu: županijske
ceste),
3. javne ceste koje povezuju područje grada i/ili općine (u daljnjem tekstu: lokalne ceste)
 javne ceste se razvrstavaju na ceste koje povezuju teritorij RH ( državne ceste ), jednu ili
više županija ( županijske ceste ) te područje grada ili općine ( lokalne ceste )
 nadležnost nad javnim cestama – državne ceste – HUC
- županijske – ŽUC
 poslovi građenja javnih cesta su programiranje i planiranje razvoja javnih cesta,
projektiranje sa istražnim radovima, stručna ocjena studija i projekta, otkup zemljišta i
objekata, ustupanje radova, gradnja, nadzor i kontrola građenja, tehnički pregled i
primopredaja na korištenje i održavanje  ZAPRAVO SU TO ÌNVESTÌTORSKÌ RADOVÌ
 lokacijsku dozvolu izdaje:
- za državnu cestu Ministarstvo pomorstva prometa i veza ( prije dozvole izdaje posebne
uvjete te mišljenje)
- za županijske i lokalne ceste nadležni županijski ured ( prije dozvole izdaje posebne
uvjete te mišljenja nadležne PU )
 troškove izdaje tehničke dokumentacije i građenja – ako su uz to i poslovi na
vodoprivrednim i slivnim građevinama  plaća vodoprivreda
troškove glavnog projekta uprava za ceste( HUC ili ŽUC )
Održavanje javnih cesta su:
- redovno i izvanredno održavanje
- osiguranje uklanjanja oštećenih i napuštenih vozila s javne ceste
- ophodnja, obavijesti o prohodnosti
Osnovni ciljevi održavanja i zaštite cesta su:
- sprečavanje propadanja cesta,
- omogućavanje sigurnog odvijanja prometa,
- dovođenje ceste u projektirano stanje,
116
2010
Pregled
1.Redovni
2.Sezonski - nakon zimskog razdoblja
3.Godišnji - jedanput u dvije godine
4.Glavni - jedanput u šest godina
5.Ìzvanredni - nakon izvanrednih događaja (elementarne nepogode)
Redovni pregled :
- na državnim cestama najmanje jedanput tjedno,
- na županijskim cestama najmanje jedanput u dva tjedna,
- na lokalnim cestama najmanje jedanput u mjesec dana.
Ìzvanredno održavanje izvodi se na temelju tehničke dokumentacije
 AUTOCESTA – može se naplaćivati cestarina ako postoji zaobilazna cesta
 Mjere za zaštitu javnih cesta i prometa:
Ako je osovinski pritisak veći od dopuštenog ili su dimenzije vangabaritne treba
DOZVOLA ZA ÌZVANREDNÌ PRÌJEVOZ koju izdaje HUC ili ŽUC
Prekomjerna upotreba javnih cesta – netko treba platiti
Priključak i Prilaz
na javnu cestu je spoj svih površina s kojih se vozila izravno uključuju u promet na javnu
cestu  potrebna suglasnost HUC-a ili ŽUC-a
U blizini raskrižja, prijelaza preko željezničke pruge, unutarnje strane zavoje ne smije se
saditi drveće, grmlje postavljati ograda i sl. stvari koje onemogućuju preglednost.
Raskrižje javnih cesta međusobno se ne smatra, u smislu ovoga Zakona, priključkom i
prilazom na javnu cestu
Priključak i prilaz na javnu cestu smije se izvesti samo uz suglasnost Upravnog tijela koje
upravlja javnom cestom
kako znamo od kud do kud je zona izrade priključka – tamo di se mijenja pop. profil ceste
 Koncesijom se stječe pravo gospodarskog korištenja javne ceste, građenja i održavanja,
te gospodarenje autocestama i cestovnim objektima ( most, tunel ) i pratećim objektima (
hoteli, pumpe, parkirališta ) .
Zaštitni pojas
Zaštitni pojas mjeri se od vanjskog ruba zemljišnog pojasa tako, da je u pravilu širok sa
svake strane:
- autoceste 40 m,
- ostale državne ceste 25 m,
- županijske ceste 15 m,
- lokalne ceste 10 m
Razvrstavanje javnih cesta
1) autoceste,
2) državne ceste,
3) županijske ceste,
4) lokalne ceste.
Naknadu za financiranje građenja i održavanja javnih cesta plaćaju proizvođači i uvoznici
naftnih derivata
117
2010
Naknada se plaća po litri isporučenih i uvezenih naftnih derivata i to:
– u iznosu od 0,60 kuna na račun Hrvatskih autocesta d.o.o.,
– u iznosu od 0,60 kuna na račun Hrvatskih cesta d.o.o.
Građevine koje mogu biti sastavni dijelovi javne ceste su:
1. cestovne građevine:
– trasa javne ceste,
– vijadukti, mostovi, nadvožnjaci, podvožnjaci,
– tuneli, galerije,
2. građevine za odvodnju ceste i pročišćivanje vode
4. prateći uslužni objekti: odmorišta, benzinske postaje, servisi, restorani, moteli, skladišta i
drugo (u daljnjem tekstu PUO)
5. građevine i uređaje za nadzor i sigurno vođenje prometa (centar za daljinsko vođenje
prometa, telekomunikacije)
6. građevine i oprema za zaštitu ceste, prometa i okoliša: (snjegobrani, vjetrobrani, zaštita od
osolina i nanosa i drugih štetnih utjecaja na okoliš, sigurnosna ograda)
7. građevine za ospkrbu energentima i vodoopskrbu
8. građevine za zaštitu od buke.
2) Tipovi osiguranja kosina nasipa i usjeka i nožice nasipa ?
Osiguranje pokosa:
 Humuziranje i zasijavanje travom
 Oblaganje kosina busenom (25/25/7 cm) na sloj humusa od 10 cm i zabijanje drvenih
kolaca
 Pleterom
 Zasađivanjem drveća – ne za nasip
 Betonskim pločma
 Kamenim nabačajem – pri djelovanju valova
 Kemenom, kamenom naslagom ugroženost od vode
 Kameni osmerokut
 Suhozid ( kamena obloga )
 Štrcana cementna žbuka
 Žičana mreža
Osiguranje nožice:
 Slaganje kamena
 Betonski zidovi
3) Određivanje modula stišljivosti metodom kružne ploče ?
Modul stišljivosti je veličina koja izražava slijeganje ispitivanog materijala pod djelovanjem
pritiska pod utvrđenim uvjetima.
Modul stišljivosti služi za ocjenu nosivosti tla (posteljice), kontrolu kvalitete zbijanja nosivih
slojeva i za provjeravanje nosivosti gotovih prometnica (bez zastora)
Ms = ( P / s) · d  
P – razlika dva opterećenja [ kp/cm 
2
] [N/mm
2
] [MN/m
2
]
s - razlika slijeganja [cm] 
d - promjer kružne ploče [cm]
Metoda kružne ploče
Modul stišljivosti služi za procjenu nosivosti tla ili kontrolu nosivosti nabijenih slojeva
Oprema za ispitivanje: kamion i presa s min pritisnom silom 5Mpa, tri mikroure (aritmetička
sredina), kružna ploča 200 ili 700cm2, oprema za određivanje vlažnosti
118
2010
Površina mora biti pripremljena, horizontalna, optimalne vlažnosti, bez kamenčića što strše ili
bez šupljina
Mala ploča za ispitivanje posteljice, donjih i gornjih nosivih slojeva, a velika za ispitivanje
gotovih putova i pista bez zastora
Prvo se ploča optereti s 0,2kPa/cm2 (40kPa) u vremenu 1min i zatim rastereti; potom kad se
postigne opterećenje od 0,5kPa/cm2 (100kPa) očitava se slijeganje u svakoj minuti sve dok
očitanje ne bude manje od 0,05mm; opterećenje se povećava za 0,5kPa
M=deltaP/deltaS*d
Ø300 za tampon
Ø160 za posteljicu
4) Zaštitne ograde ?
Zaštitne ograde su sigurnosne konstrukcije čija je svrha da zadrži vozila skrenula s kolnika
Sastoji se od štitnika (traka od lima), stupova, spojnica, završnih elemenata (na početku i
kraju ) te demontažom prijelaza, a dijelimo ih na:
1. jednostrana ograda (JO) – stupovi na 4 m
2. dvostrana ograda (DO) – stupovi na 2 m
3. jednostrana distantna ograda (JDO) – stupovi na 2 m sa spojnicom
4. dvostrana distantna ograda (DDO) –stupovi na 4 m, a spojnice na 2 m
5. jednostrana distantna ograda na objektu (JDOO) – 1,33 m
6. dvostrana distantna ograda na objektu (DDOO) – 4 m, a sponice na 2m
5) Dimenzioniranje novih asfaltnih kolničkih konstrukcija ?
U postupku dimenzioniranja uzimaju se slijedeći parametri:
1. projektni period ( u pravili 20 godina)
2. vozna sposobnost površine kolničkog zastora na kraju projektnog perioda – indeks vozne
sposobnosti p=0-5
3. prometno opterećenje – eventualno prometno opterećenje
4. klimatsko – hidrološki uvjeti – regionalni faktor R=0,5 – 5,0 (R=2,0)
5. nosivost materijala posteljice – kalifornijski indeks nosivosti 0,5 p .
6. kvaliteta materijala kolničke konstrukcije
Debljina asfaltnih slojeva i nosivih slojeva dobije se iz dijagrama za poznate vrijednosti
ukupnog ekvivalentnog prometnog opterećenja u projektnom periodu Tu i mjerodavne
vrijednosti nosivog materjala posteljice CBR.
6) Klimatski i hidrološki uvjeti ?
1. KLÌMATSKÌ UVJETÌ - skup metoroloških pojava – istražuje se temeraturama zraka preko
indeksa mraza ( apsolutna razlika max. i min. kumulativnih linija srednjih dnevnih
temperatura za hladni period )
2. HÌDROLOŠKÌ UVJETÌ – stanje podzemnih uvjeta
a) povoljni - nasip viši od 1,5 m, nivo podzemne vode niži od dubine smrzavanja, dobra
odvodnja
b) nepovoljni – nasip niži od 1,5 m, nivo podzemne vode u zoni smrzavanja, loša odvodnja
7) Tehnički uvjeti za izradu površinskih obrada zastora ?
Površinske obrade su prevlake na kolničkim zastorima. Dobiju se prskanjem postojećeg
zastora vezivom, pokrivanje lako obavijenim agregatom i valjanjem.
8) Izrada asfaltnih betona ?
Asfaltni beton je mješavina kamenog materijala (kamena sitnež 8-22(32)mm, pijesak 0,09-2
mm i brašno) i veziva (bitumen BÌT45,60,90,200) i dodaci(polimeri )
119
2010
AB 2,4,8,11,11s,16,16s,22s
9) Nosivost i ravnost na nivou posteljice ?
Nosivost se određuje kružnom pločomMs – tekuća kontrola na svakih 50 m, a kontrolna na
200 m. ravnost ± 20 mm, a mionimalni poprečni nagib 4 %
10) Mjerenje defleksija fleksibilnih kolnika ?
Defleksija je vertikalni pomak (u 0,01 mm) površine kolnika pri normalnom opterećenju (50 k
N), Defleksija se mjeri pomoću Berkclamanove grede ili pomoću deflekiografa Lakroa.
11) Izrada gornjih nosivih slojeva od bitumeniziranog materijala po
vrućem postupku?
BNHS 16; BNS 22,32,45; BÌT 45,60,90,130,200
BNS je mješavina kamenog materijala ( brašno, pijesak, sitnež, tucanik) i veziva
12) Nosivi slojevi, podloga za ceste od mehanički stabilnog tla ?
Nosivi sloj prenosi prometno opterećenje na posteljicu i osigurava stabilnost zastora.
Debljina ovisi o nosivosti posteljice, podzemnoj vodi, prometnom opterećenju, o odvodnji
(15-30 cm).
Sastav: šljunak i pijesak (kamena sitnež) + vezivo (kamena prašina ili prašinasta glina)
13) Izrada nosivih slojeva kolničke konstrukcije od materijala
stabiliziranog cementom ?
Upotrebljavaju s sve pogodne vrste kamenog materijala ako ne utječu štetno na vezivanje
 Vezivo: PC, PC sa dodatkom zgure i pucolana te metalurški cement
 Voda : Ph > 6 ( pitka voda je u redu )
 Prethodni radni sastav: granulometrijski sastav, vlažnost, zbijenost, čvrstoća
(3-6 N/mm
2
≈ MB5), otpornost na smrzavanje, količina veziva
 Debljina ovisi o nosivosti posteljice, podzemnoj vodi, prometnom opterećenju, odvodnji;
za jednoslojne konstrukcije do 25 cm, za dvoslojne više od 25 cm.
KONTROLNA ÌSPÌTÌVANJA:
Prethodni radni sastav(receptura) i radni sastav  ako je potrebna probna dionica od 600 m
2
Tekuća ispitivanja:
1. Zbijenost ( po Proctoru ) za svakih 500 m
2
2. Granulometrijski sastav na 3.000 m
2
3. Kvaliteta veziva na 100 t veziva
4. Čvrstoća na 1.000 m
2
5. Ravnost, debljina na svakom profilu
Kontrolna ispitivanja:
1. zbijenost na 2.500 m
2
2. čvrstoća na 3.000 m
2
3. debljina, ravnost na svakih 3.000 m
2
14) Izrada stabiliziranog tla vapnom i nosivih slojeva ?
Primjena kod poboljšanja tla, posteljice, kod vlažnih terena i za nosivi sloj kolničke
konstrukcije
Pogodan za sve pogodne vrste koherentnog i nekoherentog tla sa znatnijim udjelom
glinovitih čestica
- Vapno: hidratizirano Ca(OH)2 ili negašeno CaO
- Debljina 15 do 40 cm
120
2010
15) Izrada donjih nosivih slojeva od bitumeniziranog materijala po
vrućem postupku ?
DBNS, BÌT 45,60,90
16) Bitumen za kolnike?
BÌT 200,130,90,60,45,25,15  dubina prodiranja ( penetracije ) u desetinkama mm
Atestiranje 4 puta godišnje
17) Ispitivanje po Marshall –u ?
 Služi za određivanje poželjnog sastava i stabilnosti asfaltne mješavine za zastor i nosive
slojeve za zrna do 25 mm.
 Modificirana metoda- kad je više od 10 % zrna od 25 – 50 mm
 Ìspitivanje se vrši pomoću marshallovog uređaja za izradu i ispitivanje epruveta.
18) Elementi poprečnog profila biciklističke staze ?
Prometni profil - 1,00/2,25 m
Slobodni profil – 1,50/2,50 m
Staza 1,00 m, za dvostruku stazu 1,6 m
Može se smanjiti do bmin=80 cm
Za biciklističku stazu zaštitni razmak od kolnika 0,75 m
19) Slobodni profil za vozila javnog gradskog putničkog prometa ?
Za tramvaj:
Širina tramvaja t=2,2 (2,5)m
Zašitni razmaci dt=0,50 m
T=3,2(3,5)m
Visina slobodnog prostora 6 m
U zavojima dodatno proširenje prema dijagramu
Za trolejbus i autobus:
20) Zašto štitimo pokose usjeka i nasipa kod prometnica ?
Zbog sigurnosi prometa – osoba u prometu, i osiguranja objekta - same prometnice.
21) Ograničenje brzine
Na cesti u naselju vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od 50 km na sat,
odnosno brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom za cijelo
naselje ili njegov dio.
Ìznimno, na cesti u naselju čiji prometno-tehnički i sigurnosni elementi to omogućuju (npr.
pješački pothodnici i nadhodnici, upravljanje na raskrižjima s uređajima za davanje znakova
s prometnim svjetlima i sl.) mora se prometnim znakom dopustiti kretanje vozilom i brzinom
većom od 50 km na sat, a najviše do 80 km na sat.
Na cesti izvan naselja vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od brzine dopuštene
postavljenim prometnim znakom, a najviše:
1) 130 km na sat na autocestama,
2) 100 km na sat na cestama namijenjenim isključivo za promet motornih vozila,
3) 80 km na sat na ostalim cestama
22) Kolnička konstrukcija
Slojevi
- habajući sloj od asfaltbetona (HS-AB)
121
2010
- vezni sloj (VS)
- gornji bitumenizirani nosivi sloj (BNS)
- donji bitumenizirani nosivi sloj (DBNS) ili cementom stabilizirani nosivi sloj (CNS)
- mehanički stabilizirani nosivi sloj (MNS)
- posteljica (P)
ASFALTNI KOLNIČKI ZASTOR :
Asfaltni kolnički zastor je završni dio kolničke konstrukcije, a sastoji se od veznog i
habajućeg, odnosno samo habajućeg asfaltnog sloja.
-Vezni sloj (VS) je sloj koji se ugrađuje između nosivog i habajućeg asfaltnog sloja.
-Habajući sloj je završni sloj asfaltnog zastora kolničke konstrukcije.
-HS-AB je habajući sloj izveden od asfaltbetonske mješavine, koja je sastavljena po
načelu najgušćeg pakiranja zrna.
-HS-SMA je habajući sloj izveden od “splitmastiksasfalta”, asfaltne mješavine
diskontinuiranog granulometrijskog sastava kamene smjese namijenjena za izvedbu
habajućih slojeva asfaltnog zastora na autocestama i cestama iz grupe vrlo teškog i teškog
prometnog opterećenja.
Ostali zastori:
-Lijevani asfalt (LA) je asfalt po vrućem postupku ugrađen lijevanjem.
-Mikroasfalt (MA) je vrsta tankoslojne asfaltne presvlake, izvedene od asfalta po hladnom
postupku umješavanjem bitumenske emulzije u kameni materijal.
-Površinska obrada (PO) je vrsta tankoslojne asfaltne presvlake, izvedene prethodnim
prskanjem bitumenskog veziva i posipavanjem frakcije kamene sitneži.
BÌTUMENÌZÌRANÌ NOSÌVÌ SLOJ (BNS)
BNS jest nosivi sloj u kolničkoj konstrukciji izrađen od mješavine kamenog brašna, kamenog
materijala do najveće veličine zrna 32mm i bitumena kao veziva, proizveden i ugrađen po
vrućem postupku. Udjel bitumena u asfaltnoj mješavini za BNS ne smije biti manji od 3.3 do
5.7%. Pri zbijanju BNS-a pretežno se koriste dva kombinirana i jedan čelični valjak.
Sloj u kolničkoj konstrukciji Debljina sloja (mm)
Habajući sloj (HS) 20 do 60
Vezni sloj (VS) 50 do 80
Bitumenizirani nosivi sloj (BNS) 45 do 120
Donji bitumenizirani nosivi sloj (DBNS) 45 do 120
Cementom stabilizirani nosivi sloj (CNS) 150 do 300
Mehanički stabilizirani nosivi sloj (MNS) 200 do 400
23) Pojmovi
Javna cesta je površina od općeg značenja za promet kojom se svatko može koristiti,
Autocesta je javna cesta posebno izgrađena i namijenjena isključivo za promet motornih
vozila, koja ima dvije fizički odvojene kolničke trake (zeleni pojas, zaštitnu ogradu i sl.) za
promet iz suprotnih smjerova sa po najmanje dvije prometne trake širine najmanje 3,5 m
122
2010
Državna cesta je javna cesta koja povezuje cjelokupni teritorij Republike Hrvatske i povezuje
ga s mrežom glavnih europskih cesta,
Nerazvrstana cesta je površina koja se koristi za promet po bilo kojoj osnovi i koja je
dostupna većem broju raznih korisnika (seoski, poljski i šumski putovi, putovi na nasipima za
obranu od poplava, pristupne ceste i prostori parkirališta, benzinskih crpki i sl.),
Kolnik je dio cestovne površine namijenjen za promet vozila, s jednom prometnom trakom ili
više prometnih traka,
Prometna traka je obilježeni ili neobilježeni uzdužni dio kolnika
Najveća dopuštena masa je masa vozila zajedno s njegovom nosivošću,
Osovinsko opterećenje je dio ukupne mase vozila u vodoravnom položaju kojim njegova
osovina opterećuje vodoravnu podlogu u stanju mirovanja vozila,
Prometni znakovi su:
znakovi opasnosti,
znakovi izričitih naredbi,
znakovi obavijesti
Oznake na kolniku služe za usmjeravanje, obavještavanje i vođenje sudionika u prometu.
Oznake na kolniku čine crte, strelice, natpisi i druge oznake.
Oznake na kolniku moraju imati reflektirajuća svojstva.
Poprečni nagibi kolnika
Poprečni nagib kolnika u pravcu izvodi se zbog odvodnjavanja kolnika. Za sve vrste cesta i
za sve suvremene zastore poprečni nagib kolnika u pravcu iznosi:
q
min
= 2,5%
Najveća dopuštena veličina poprečnog nagiba kolnika u kružnom luku (qmax) izvodi se u
zavoju najmanjeg polumjera (Rmin) i iznosi:
qmax = 7%
Tlocrtni elementi ceste su pravci, kružni lukovi i prijelaznice
Niveleta je prostorna krivulja kojom se definiraju visinski odnosi ceste.Nastaje presjekom
plohe kolnika i vertikalne plohe položene po osi ceste ili paralelno s njom.
U području raskrižja i većih objekata, uzdužni nagib iz oblikovnih i prometnih razloga ne bi
smio prelaziti 4%.
Kruna ceste je dio poprečnog presjeka neposredno ovisna o kategoriji ceste, stupnju
ograničenja, projektnoj brzini (V
p
) i željenoj kvaliteti prometnog toka.
Rubni trakovi služe za sigurno obrubljivanje kolnika i za iscrtavanje horizontalne signalizacije.
Rubni trakovi se ne uračunavaju u širinu prometnog traka. Rubni trakovi se grade s obje
strane kolnika i predviđeni su kao granični vizualni elementi u funkciji sigurnosti prometa.
Rubni trakovi se izvode u širinama Š
rt
= 20, 30 i 50 cm, ovisno o kategoriji ceste odnosno
širini prometnog traka.
Razdjelni pojas
Razdjelni pojas se izvodi u presjeku ceste kod koje je zbog sigurnosti prometa nužno fizički
razdvojiti dva kolnika s prometom u suprotnim smjerovima. Kod autocesta s ukupno četiri ili
više prometnih trakova razdjelni pojas se obvezno izvodi u širinama 4,00 m ili min 3,00 m
(iznimno 2,50 m).
123
2010
Bankine su rubni elementi krune ceste i izvode se u širini 150, 120, 100 cm ovisno o tipu i
kategoriji ceste.Poprečni nagib bankine redovito se izvodi s nagibom prema vanjskoj strani
ceste min 4% (nestabilizirane 7%).
Vitoperenje kolnika predstavlja kontinuirano mijenjanje poprečnog nagiba kolnika unutar
prijelaznice.
Zaokretnica ili serpentina je složeni tlocrtni zavoj sastavljen od glavnog zavoja (okretišta) i
priključnih zavoja. Zaokretnica je poseban dio ceste
Prometni profil osigurava nesmetano odvijanje prometa. Širina prometnog profila za vozila
obuhvaća prometne trakove, rubne trakove te dodatne i zaustavne trakove
Visina prometnog profila za vozila je 4,20 m. U prometni profil ne smije zadirati nikakva
zapreka.
Slobodni profil
Slobodni profil je prometni profil uvećan za zaštitne širine i zaštitnu visinu. Visina slobodnog
profila je 4,20+0,30 = 4,50 m.
Projektiranje cesta odvija se u pravilu na sljedeće četiri razine:
1.Studije
2.Ìdejniprojekti
3.Glavniprojekti
4.Ìzvedbeniprojekti
24) Spoj na javnu cestu
Spojevi na javnu cestu, ovisno o njihovoj namjeni i prostorno oblikovnim značajkama,
razvrstavaju se u jednu od sljedećih skupina:
– prilaz je spoj u funkciji kolnog pristupa pojedinačnih korisnika, do zemljišta i individualnih
stambenih objekata,
– poprečni priključak je spoj koji koriste pod jednakim uvjetima korisnici (šljunčare,
kamenolomi, kupališta, kampovi, hoteli, stambene zgrade i blokovi, tvornice i sl.),
– uzdužni priključak je spoj površine uz objekte pokraj javne ceste radi čije djelatnosti dolazi
do zadržavanja vozila (benzinska pumpa, motel, restoran, informativni punkt i sl.).
25) Brzina
Pod pojmom mjerodavnih brzina podrazumijevaju se:
1.Projektna brzina
2.Računska brzina
3.Brzina označena prometnim znakovima (najveća dozvoljena brzina)
Projektna i računska brzina temeljne su postavke vođenja linije odnosno oblikovanja ceste,
uz uvažavanje prometnog značaja, propusne moći, sigurnosti i ekonomičnosti.
Projektna brzina (V
p
)
je najveća brzina za koju je zajamčena potpuna sigurnost vožnje u slobodnom prometnom
toku na cijelom potezu trase, pod optimalnim vremenskim uvjetima i kod dobrog održavanja.
Ona karakterizira razinu građevinsko-prometnih svojstava ceste.
Računska brzina (V
r
)
je najveća očekivana brzina koju vozilo u slobodnom prometnom toku može ostvariti uz
dovoljnu sigurnost vožnje na određenom dijelu ceste, u skladu s prihvaćenim modelom
njezinog ustanovljavanja, zavisno o tlocrtnim i visinskim elementima tog dijela trase.
124
2010
Razlika računske brzine (V
r
) i projektne brzine (V
p
) ne smije biti veća od 20 km/h. Ako je
razlika
V
r
- V
p
≥ 20 km/h
125
2010
8.TEHNIČKA REGULATIVA – ŽELJEZNICE
1) Trokut preglednosti
Preglednost ceste na željezničku prugu odleđena je elementima propisanog trokuta
preglednosti. Trokutom preglednosti osigurava se sudionicima u cestovnom prometu
nesmetan vidik na željezničku prugu s obje strane ceste radi pravodobnog uočavanja vlaka u
cilju sigurnog prelaska preko željezničke pruge.
Elementi trokuta preglednosti:
• Da su kutovi križanja željezničke pruge i ceste različiti- ali ne manji od 20°
• Da se cestovno vozilo prije prelaska željezničke pruge mora zaustaviti, a nakon
pokretanja kreće se jednoliko ubrzano sve dok ne postigne brzinu V=5 km/h uz
ubrzanje 1 m/s2
• Da se točke zaustavljanja (od koje počinje preglednost s ceste na prugu) nalazi u
ravnini s prometnim znakom " Andrijin križ" (koji se može nalaziti na
udaljenostima 3 do 10 ni od željezničke pruge)
• Da su na prugama različite dopuštene brzine prolaska vlakova
• Da su različite duljine cestovnih vozila koja prelaze željezničku prugu
Trokut preglednosti je prostor ograničen crtama koje čine trokut ABC na slici 10.
Početak cestovnog prijelaza počinje od točke B (Bi) koja se nalazi u osi kolnika ceste
ravnini s prometnim znakom "Andrijin križ"). Točke A i C nalaze se u osi kolosijel
željezničke pruge. To su točke na kojima se mora uočiti željezničko vozilo gledano iz točke
(Bi) na cesti. Točka S nalazi se u sjecištu osi kolnika ceste i željezničke pruge. Crta
označuje krajnju granicu na cesti koju mora proći cestovno vozilo da bi bilo izvan slobodne
profila željezničke pruge. Najmanja udaljenost crte L od točke S ovisi o kutu klizanja pruge
ceste. Ona iznosi:
za kut a = 80° - 90° - n = 3.50 m
za kut a = 70° - 79° - n = 4.50 m
za kut a = 60° - 69° - n = 5.50 m
za kut a = 50° - 59° - n = 6.50 m
za kut a = 40° - 49° - n = 8.00 m
za kut a = 30° - 39° - n = 11.00 m
za kut a = 20° - 29° - n = 17.00 m
126
2010
Slika 10,4, Trokut preglednosti
Vozni red je akt upravitelja infrastrukture koji određuje sva planirana kretanja vlakova i
željezničkih vozila na određenoj infrastrukturi tijekom razdoblja za koji isti vrijedi,
Željeznička infrastruktura je javno dobro u općoj uporabi kojeg mogu koristiti svi
Podjela željezničkih pruga
– pruge od značaja za međunarodni promet,
– pruge od značaja za regionalni promet,
– pruge od značaja za lokalni promet.
Industrijska željeznica je željeznica kojom pravna osoba u gospodarskim djelatnostima na
industrijskim i drugim kolosijecima, obavlja prijevoz za vlastite potrebe
Industrijski kolosijek je željeznički kolosijek koji nije javno dobro u općoj uporabi i služi za
dopremu i otpremu stvari željezničkim vozilima za pravnu osobu vlasnika
Infrastrukturni pojas je pojas kojega čini zemljište ispod željezničke pruge.
Kolodvor je službeno mjesto za obavljanje prometnih poslova na željezničkoj pruzi s
najmanje jednom skretnicom, a iz kojega se izravno ili daljinski regulira promet vlakova i u
kojemu vlak počinje ili završava vožnju, ili se zaustavlja, ili koje prolazi bez zaustavljanja.
Vozni red je opći akt upravitelja infrastrukture koji određuje sva planirana kretanja vlakova i
željezničkih vozila na prugama željezničke infrastrukture kojima on upravlja tijekom razdoblja
za koje vozni red važi.
127
2010
Željeznička pruga
je sastavni dio željezničke infrastrukture koju u tehničkom smislu čine dijelovi željezničkih
infrastrukturnih podsustava nužni za sigurno, uredno i nesmetano odvijanje željezničkoga
prometa, kao i zemljište ispod željezničke pruge s pružnim pojasom i ostalim zemljištem koje
služi uporabi i funkciji tih dijelova infrastrukturnih podsustava te zračni prostor iznad pruge u
visini 12 m, odnosno 14 m kod dalekovoda napona većega od 220 kV, mjereno iznad
gornjega ruba tračnice, a u prometno-tehnološkom smislu cjelina koju čine kolodvori,
kolodvorske zgrade i otvorena pruga s drugim službenim mjestima (stajališta, otpremništva i
dr.).
Križanje željezničke pruge i ceste ne smije biti u istoj razini u sljedećim slučajevima:
– na križanju željezničke pruge i autoceste,
– na križanju željezničke pruge od značaja za međunarodni promet i državne ceste,
– na križanju željezničke pruge i ceste u kolodvorskom području na prostoru između ulaznih
skretnica od kojih počinju kolodvorski kolosijeci.
Donji ustroj:
- geotehničke građevine: nasipi, usjeci, zasjeci, tuneli, potporni zidovi, potporne i odvodni
sustavi, obložni zidovi, mostovi, vijadukti, podvožnjaci, pothodnici, propusti, peronske
nadstrešnice, okretaljke, prijenosnice, i kolosiječne vage
- cestovni i pješački prijelazi u istoj razini,
- pružna oprema (ograde, branici, prsobrani i pružne oznake)
Gornji ustroj:
- elementi gornjeg ustroja (vozne tračnice, vodilice, zaštitne tračnice, izolacijski sastavi,
pragovi, kolosiječni pričvrsni i spojni pribor, naprave protiv klizanja tračnica, kolosiječni zastor
i betonski nosivi elementi,
- konstrukcije i uređaji gornjeg ustroja (skretnice, križišta, dilatacijske naprave).
1. "Vlak" je sastavljeni i spojeni niz željezničkih vozila s jednim ili više vučnih vozila
2. "Gurani vlak" je vlak kod kojeg vučno vozilo nije na čelu vlaka, ili se tim vozilom ne
upravlja s čela vlaka;
3. "Potiskivani vlak" je vlak s vučnim vozilom na čelu vlaka i kad neko drugo vučno vozilo,
kojim se ne upravlja s čela vlaka, potiskuje vlak na njegovu kraju;
4."Slobodni profil" je ograničeni prostor u poprečnom presjeku pruge odnosno kolosijeka,
okomitom na os kolosijeka i ravninu položenu na GRT voznih tračnica, čija os prolazi
sredinom kolosijeka, a koji mora biti slobodan za prolaz željezničkih vozila.
5."Peron" je niska građevina uz kolosijek odnosno između dva susjedna kolosijeka,
propisane visine iznad GRT, namijenjena za zadržavanje i ulazak putnika u vlak, odnosno
izlazak iz vlaka (izmjena putnika),
6."Autostop uređaj" je uređaj koji ovisno o utjecaju signala na pruzi, brzini vlaka i postupku
strojovođe, automatski zaustavlja vlak,ako je dopuštena brzina veća od 100 km/h.
Najveća dopuštena brzina ne smije biti veća od:
1. za vlakove za prijevoz putnika, ako su željeznička pruga i vodeće vozilo opremljeni
djelatnim autostop uređajima, uređajima za brzinsko vođenje vlaka i radio-dispečerskim
uredajima - 250 km/h,
2. za vlakove za prijevoz putnika, ako su željeznička pruga i vodeće vozilo opremljeni
djelatnim autostop uređajima - 160 km/h, a bez autostop uređaja - 100 km/h.
3. za teretne vlakove, ako su željeznička pruga i vodeće vozilo opremljeni djelatnim autostop
uređajima - 120 km/h, a bez autostop uređaja - 100 km/h,
4. za vlakove s parnom lokomotivom na čelu vlaka s tenderom naprijed, ako tender ima
okretna postolja - 60 km/h, a bez okretnih postolja - 50 km/h,
128
2010
Željeznička infrastruktura je dio željezničkog sustava, a i sama čini poseban sustav.
Željeznički infrastrukturni podsustavi jesu:
– građevinski infrastrukturni podsustav
– elektroenergetski infrastrukturni podsustav
– prometni upravljački i signalno-sigurnosni infrastrukturni podsustav
– ostali funkcionalni dijelovi i oprema željezničke infrastrukture.
Temeljna širina kolosijeka je 1435 mm.
Uzdužni nagib kolosijeka na otvorenoj pruzi ne smije biti veći od 35 mm/m.
Razmak kolosijeka na otvorenoj pruzi ne smije biti manji od 4,00 m, a na otvorenoj pruzi
namijenjenoj samo za gradski promet od 3,80 m.
Prijelaz preko kolosijeka je cestovni ili pješački prijelaz
Razmak između pješačkih prijelaza preko pruge i željezničko-cestovnih prijelaza
– 500 m na glavnoj (koridorskoj) željezničkoj pruzi od značaja za međunarodni promet
– 350 m na spojnoj i priključnoj željezničkoj pruzi od značaja za međunarodni promet
– 200 metara na željezničkoj pruzi od značaja za lokalni promet.
Križanje željezničke pruge i ceste mora biti izvan razine u sljedećim slučajevima:
– na križanju željezničke pruge i autoceste,
– na novosagrađenom križanju na željezničkoj pruzi od značaja za međunarodni promet,
Pružni pojas
Je pojas kojega čini zemljište ispod željezničke pruge odnosno kolosijeka, između kolosijeka
i pokraj krajnjih kolosijeka, na udaljenosti od najmanje 8 m, odnosno najmanje 6 m ako
željeznička pruga prolazi kroz naseljeno mjesto, mjereno vodoravno od osi krajnjega
kolosijeka, kao i pripadajući zračni prostor.
129

2010

• • •

spriječi širenje vatre na susjedne građevine, omogući da osobe mogu neozlijeđene napustiti građevinu, odnosno da se omogući njihovo spašavanje, omogući zaštita spašavatelja.

3.Higijena, zdravlje i zaštita okoliša tako da ih posebice ne ugrožava: • oslobađanje opasnih plinova, para i drugih štetnih tvari (onečišćenje zraka i sl.), • opasno zračenje, • onečišćenje voda i tla, • neodgovarajuće odvođenje otpadnih i oborinskih voda, dima, plinova te tekućeg otpada, • nepropisno postupanje s krutim otpadom, • sakupljanje vlage u dijelovima građevine ili na površinama unutar građevine. 4.Sigurnost u korištenju : tako da se tijekom uporabe izbjegnu moguće ozljede korisnika građevine koje mogu nastati uslijed poskliznuća, pada, sudara, opeklina, električnog udara i eksplozije, 5.Zaštita od buke : tako da zvuk što ga zamjećuju osobe koje borave u građevini ili u njezinoj blizini bude na razini koja ne ugrožava zdravlje i osigurava noćni mir i zadovoljavajuće uvjete za odmor i rad, 6.Ušteda energije i toplinska zaštita : tako da u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom korištenja uređaja za grijanje, hlađenje i provjetravanje bude jednaka propisanoj razini ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti. Odstupanje od bitnih zahtjeva za građevinu: Ako se rekonstruira pojedinačna građevina upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, može se odstupiti od bitnih zahtjeva za građevinu ako bi se njima narušila bitna spomenička svojstva, a prema pribavljenoj suglasnosti Ministarstva. Ako se rekonstruira građevina da bi se osobama smanjene pokretljivosti osiguralo nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad, može se odstupiti od bitnih zahtjeva za građevinu, a prema pribavljenoj suglasnosti Ministarstva.

4) Tehnički propisi
Tehničkim propisima se u skladu s načelima europskog usklađivanja tehničkog zakonodavstva razrađuju, odnosno određuju bitni zahtjevi za građevinu, tehnička svojstva koja moraju imati građevni proizvodi i drugi tehnički zahtjevi u vezi s građevinama i njihovim građenjem. Tehničke propise donosi ministar. Objavljuju se u Narodnim novinama.

5) Zaštićena područja od posebnog interesa za državu
- zaštićeno obalno područje mora (ZOP): otoci, kopno 1000m i more 300m od obalne crte - zaštićene prirodne vrijednosti i kulturno-povijesne cjeline

6) ZOP, mogućnost gradnje
ZOP obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1.000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte. U neizgrađenom dijelu građevinskog područja može se izdati lokacijska dozvola, odnosno rješenje o uvjetima građenja samo ako je donesen UPU. Građevinsko područje se planira tako da: 2

2010

- može se proširiti za 20% izgrađenog dijela ako je izgrađeni dio veći od 80% tog područja - mora se smanjiti na 70%, ako je izgrađeni dio manji od 50% tog područja Izdvojeni dijelovi građevinskog područja unutar 100m od obalne crte ne mogu se proširiti.

7) Lokacijska dozvola
Lokacijska dozvola je upravni akt (upravni akt - postoje stranke u postupku i postoji mogućnost uvida) koji se izdaje na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji i propisa donesenih na temelju tog Zakona te u skladu s dokumentima prostornog uređenja i posebnim propisima. Lokacijska dozvola izdaje se za sve građevine osim za zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2, zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m2 i jednostavne građevine i radove. Lokacijsku dozvolu izdaje nadležno upravno tijelo: – županije na čijem se području planira zahvat u prostoru ako se nalazi izvan područja velikog grada te ako je zahvat u prostoru planiran na području dviju ili više jedinica lokalne samouprave, – Grada Zagreba za zahvat u prostoru planiran na njegovom području, – velikog grada na čijem je području planiran zahvat u prostoru. Ministarstvo izdaje lokacijsku dozvolu za zahvate u prostoru, koje Vlada određuje uredbom, te za zahvat u prostoru koji je planiran na području dviju ili više županija, odnosno Grada Zagreba. Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole prilaže se: – izvod iz katastarskoga plana, odnosno njegova preslika, – tri primjerka idejnog projekta čija je situacija prikazana na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi, – izjavu projektanta da je idejni projekt izrađen u skladu s dokumentom prostornog uređenja na temelju kojeg se izdaje lokacijska dozvola, – pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izrađen prema stranim propisima, – dokaz o pravnom interesu podnositelja zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole Stranka u postupku izdavanja lokacijske dozvole Prije izdavanja lokacijske dozvole Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo dužno je stranci pružiti mogućnost uvida u idejni projekt radi izjašnjenja. Stranka u smislu je podnositelj zahtjeva, vlasnik nekretnine za koju se izdaje lokacijska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini, vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje lokacijska dozvola, javna ustanova za upravljanje nacionalnim parkom i parkom prirode te jedinica lokalne samouprave na čijem se području planira zahvat u prostoru. Iznimno, stranke u postupku izdavanja lokacijske dozvole za zahvate u prostoru za koje lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo ili za koje je zakonom, odnosno odlukom Vlade utvrđeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, su podnositelj zahtjeva, vlasnik nekretnine za koju se izdaje lokacijska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini, javna ustanova za upravljanje nacionalnim parkom i parkom prirode i jedinica lokalne samouprave na čijem se području planira zahvat u prostoru.

8) Što mora sadržavati lokacijska dozvola?
U lokacijskoj dozvoli, ovisno o vrsti zahvata u prostoru određuju se: 1. oblik i veličina građevne čestice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru prikazani na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi, 3

luka i sl. U ZOP-u ne može biti rudnik (osim sol. nafta. građevinsko zemljište Građevinsko područje je izgrađeni dio naselja i neizgrađeni dio područja tog naselja planiran za njegov razvoj i proširenje. odnosno uvjeti zaštite prirode utvrđeni procjenom utjecaja na okoliš. 10. odnosno način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš. Sastavni dio lokacijske dozvole su idejni projekti izrađeni u skladu s prostornim planom na temelju kojeg se ta dozvola izdaje i posebni uvjeti. uvjeti za oblikovanje građevine. način i uvjeti priključenja građevne čestice. fazno građenje pojedinih cjelina zahvata u prostoru. 4 . separacija agregata. tvornica betona.2010 2. odnosno nafte zapremine do 5 m3) i rok za uklanjanje te građevine nakon provedbe zahvata u prostoru za koji se izdaje lokacijska dozvola. obveza ispitivanja tla i dr. 8. boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti. 3. odnosno građevine na prometnu površinu. luke i nasipavanje izvan građevinskog područja. 9. uvjeti za gradnju privremene građevine u funkciji organizacije gradilišta (asfaltna baza. čuvanje ili držanje eksplozivnih tvari osim nadzemnog i podzemnog spremnika ukapljenoga naftnog plina. osobito zelenih i parkirališnih površina. 9) Građevinsko područje. odnosno ocjenom prihvatljivosti zahvata za prirodu i dokumentacijom prema posebnim propisima. uvjeti za uređenje građevne čestice. Novo izdvojeno područje može se planirati samo izvan 1000m od obalne crte ako nije brodogradilište. Građevna čestica je čestica zemljišta s pristupom na javnu površinu koja je izgrađena ili koju je potrebno utvrditi oblikom i površinom od jedne ili više čestica. skladište. posebni uvjeti tijela i osoba određenih prema posebnim propisima. 12. 7. namjena. uzgoj plave ribe. mjere zaštite okoliša. 4. vjetroelektrana. 11. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici. 6. ostali uvjeti iz dokumenta prostornog uređenja od utjecaja na zahvat u prostoru. dalekovod i transformatorska stanica radi napajanja gradilišta električnom energijom te prijenosni spremnik za smještaj. 5. (djelatnost koja zahtijeva smještaj na obali). 10) Elaborat iskolčenja Elaborat iskolčenja građevine je dokument kojim se iskazuje način iskolčenja građevine na terenu i način kojim su stabilizirane točke planirane građevine. veličina i građevinska (bruto) površina građevine s brojem funkcionalnih jedinica. kamen). voda. Ako se građevinsko područje nalazi više od pola izvan ZOP-a.). uvjeti važni za provedbu zahvata u prostoru (obveza uklanjanja postojećih građevina. odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru prikazan na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi. sanacija terena građevne čestice. lokacijskom dozvolom. kretanje. ne moraju se primijeniti navedene odredbe. uvjeti za nesmetani pristup. rješenjem o utvrđivanju građevne čestice i detaljnim planom uređenja. odlagalište otpada. Građevinsko zemljište je zemljište unutar i izvan građevinskog područja izgrađeno ili prostornim planom predviđeno za gradnju i uređenje javnih površina. 11) Parcelacija građevinskog zemljišta Parcelacija zemljišta provodi se u skladu s rješenjem o uvjetima građenja. komunalnu i drugu infrastrukturu.

čije se čestice zbog svoje površine. te da je projektirana u skladu s lokacijskim uvjetima određenim prema posebnom Zakonu. – izvođač. Investitor koji je ujedno i izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja zadovoljava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja propisane posebnim Zakonom. Projektant je odgovoran da projekti koje izrađuje zadovoljavaju propisane uvjete. Glavni projektant može biti istovremeno i projektant određene vrste projekata.2010 U katastru zemljišta odnosno katastru nekretnina provodi se akt o parcelaciji građevinskog zemljišta na temelju parcelacijskog elaborata za koji je nadležno upravno tijelo. uporaba. te jedinici lokalne samouprave omogući građenje. – projektant. odnosno Ministarstvo izdalo potvrdu o njegovoj usklađenosti s rješenjem o uvjetima građenja. uz istodobno sređivanje vlasničkih i drugih stvarnopravnih odnosa na tom zemljištu. kontrolu i nostrifikaciju projekata. Fizička osoba koja je investitor stambene i stambeno-poslovne zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2 ili jednostavne građevine za svoje potrebe može jednom u pet godina sama projektirati i obavljati stručni nadzor građenja ako je diplomirani inženjer odgovarajuće struke ili inženjer odgovarajuće struke i ima položeni stručni ispit. više građevina na istoj katastarskoj čestici). 5 . odnosno uređenje građevinskog zemljišta u skladu s detaljnim planom uređenja. Zbog provedbe urbane komasacije za navedeno područje izrađuje se detaljni plan uređenja koji treba omogućiti dodjelu građevnih čestica što većem broju sudionika komasacije koji ispunjavaju uvjete za tu dodjelu. – revident. Donosi se rješenje o utvrđivanju građevne čestice kada za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica ili zemljište nužno za redovitu uporabu građevine (npr. oblika. a naročito da projektirana građevina ispunjava bitne zahtjeve i druge uvjete za građevinu. građenje i stručni nadzor građenja investitor mora povjeriti osobama koje zadovoljavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti. Ako u projektiranju sudjeluje više projektanata. Projektiranje. 12) Urbana komasacija Urbana komasacija provodi se radi preoblikovanja čestica građevinskog zemljišta u području komasacije u građevne čestice. neodgovarajućeg pristupa na javnu površinu i/ili drugih razloga nisu mogle bez komasacije racionalno urediti i koristiti. 13) Sudionici u gradnji Sudionici u gradnji jesu: – investitor. rješenjem o utvrđivanju građevne čestice ili detaljnim planom uređenja. Investitor Investitor je pravna ili fizička osoba u čije ime se gradi građevina. za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata odgovoran je glavni projektant. tako da se vlasnicima nekretnina. Investitor je dužan osigurati stručni nadzor građenja građevine ako nije propisano drukčije. lokacijskom dozvolom. položaja. – nadzorni inženjer. Projektant Projektant je fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer.

Graditi ili izvoditi pojedine radove na građevini može osoba registrirana za obavljanje te djelatnosti (osoba koja ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti građenja prema posebnom Zakonu). strojarske ili elektrotehničke struke koja je položila stručni ispit za obavljanje poslova graditeljstva i ispunjava druge uvjete propisane Zakonom o arhitektonskim i inženjerskim poslovima. – utvrditi je li glavni projekt u pogledu horizontalnih i vertikalnih gabarita i namjene građevine u skladu s rješenjem o uvjetima gradnje/ lokacijskom dozvolom – utvrditi je li iskolčenje građevine provela osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina. Glavni inženjer gradilišta odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost radova. Revident Revident je fizička osoba ovlaštena za kontrolu projekata. odnosno dokazivanja kvalitete određenih dijelova građevine. – pravodobno upoznati investitora sa svim manjkavostima. Ministarstvo vodi registar izvođača kojima je dana. Za glavnog inženjera gradilišta. Ovlaštenje za obavljanje kontrole projekata može se dati osobi koja ima pravo na obavljanje poslova projektiranja u području koje je predmet kontrole projekta. – sastaviti završno izvješće. U provedbi stručnog nadzora građenja nadzorni inženjer dužan je: – nadzirati građenje tako da bude u skladu s rješenjem o uvjetima građenja/ potvrdom glavnog projekta/ građevinskom dozvolom. Izvođaču koji ispunjava uvjete stručne osposobljenosti i broja zaposlenika izdaje se suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja. izvođač imenuje glavnog inženjera gradilišta/ inženjera gradilišta/ voditelja radova. za međusobnu usklađenost. Suglasnost se na zahtjev izvođača može izmijeniti u odnosu na građevine i radove za koje je dana. produžena i oduzeta suglasnost. koja je diplomirani inženjer s najmanje deset godina radnog iskustva u projektiranju. Nadzorni inženjer Nadzorni inženjer je fizička osoba koja prema posebnom Zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer i provodi u ime investitora stručni nadzor građenja ako za to ispunjava uvjete građenja prema posebnom Zakonu i propisima donesenim na temelju tog Zakona. Zakonom i posebnim propisima. Suglasnost se daje na 5 godina. koja je projektirala u svojstvu odgovorne osobe građevine osobite inženjerske složenosti i koja je na drugi način unaprijedila tehničku struku u području koje je predmet kontrole glede projektiranja. odnosno nepravilnostima.2010 Izvođač Izvođač je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na građevini. Uvjete za davanje suglasnosti propisuje ministar pravilnikom (suglasnost za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja). – odrediti provedbu kontrolnih postupaka u pogledu ocjenjivanja sukladnosti. građevinske. Kao odgovornu osobu koja vodi građenje ili izvođenje pojedinih radova. a važenje se na zahtjev izvođača može produžavati za 5 godina. te ujedno koordinira primjenu propisa kojima se uređuje sigurnost i zdravlje radnika tijekom građenja. Glavni nadzorni inženjer odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora građenja i dužan je o tome sastaviti završno izvješće. inženjera gradilišta i/ili voditelja radova može se u okviru zadaća njegove struke imenovati fizička osoba arhitektonske. 6 .

el. – građevinski projekt. – strojarski projekt. Idejni projekt u skladu s kojim se izdaje rješenje o uvjetima građenja sadrži i podatke za obračun komunalnog i vodnog doprinosa.. krajobrazni projekt i dr. Građevinski projekt mora sadržavati i geotehnički projekt za građevine za koje je potreban dokaz mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine u dijelu koji se odnosi na međusobno djelovanje građevine na temeljno tlo i stijenu a za koje je propisana revizija ovlaštenog revidenta. odnosno njegov pravni nasljednik. te projektirani vijek uporabe građevine i uvjete za njezino održavanje. 7 . Glavni projekt ovisno o vrsti građevine odnosno radova.2010 Revident ne može obaviti kontrolu projekta u čijoj je izradi u cijelosti ili djelomično sudjelovao ili ako je taj projekt u cijelosti ili djelomično izrađen ili nostrificiran u pravnoj osobi u kojoj je zaposlen. U slučaju neusklađenosti.. – elektrotehnički projekt. trajno čuvati. – troškovnik projektiranih radova. glavni projekt u mjerilu 1: 100 i izvedbeni projekt u mjerilu 1: 50. posebnih propisa i tehničkih specifikacija. Idejni projekt zajedno s lokacijskom dozvolom ili rješenjem o uvjetima građenja dužan je investitor. 15) Glavni projekt Projekti se razvrstavaju prema namjeni i razini razrade na idejni projekt u mjerilu 1: 200. Projekti (arh. U slučaju da glavni projekt nije izradio projektant idejnog projekta. građevinskoj inspekciji i komori. Ovisno o vrsti građevine glavni projekt sadrži i druge vrste projekata (geodetski projekt.) moraju sadržavati i podatke iz elaborata koji su poslužili kao podloga za njihovu izradu..). projektant idejnog projekta dužan je dostaviti mišljenje nadležnom upravnom tijelu/Ministarstvu koje izdaje potvrdu glavnog projekta/građevinsku dozvolu. sadrži i tehničko tehnološko rješenje. Glavni projekt za građevine na koje se odnosi obveza utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša prema posebnim propisima. projekt temeljenja.građ. Glavni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu i drugih zahtjeva prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji. a iznimno u drugom primjerenom mjerilu. 14) Idejni projekt Idejni projekt u skladu s kojim se izdaje rješenje o uvjetima građenja ili je sastavni dio lokacijske dozvole u skladu s kojom se izdaje potvrda glavnog projekta je skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnička rješenja građevine (idejno-tehničko rješenje) te smještaj građevine na građevnoj čestici na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi. Projektant/glavni projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune glavnog projekta odgovoran je za cijeli projekt. sadrži: – arhitektonski projekt. investitor je dužan projektantu idejnog projekta prije podnošenja zahtjeva za potvrdu glavnog projekta/građevinsku dozvolu dostaviti glavni projekt ili njegov dio radi davanja mišljenja o usklađenosti.stroj.

propisima donesenim na temelju Zakona i posebnih propisa.2010 16) Izvedbeni projekt Izvedbenim projektom razrađuje se tehničko rješenje dano glavnim projektom. 19) Akti kojima se odobrava građenje 1. Idejni projekt. zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m2 i jednostavnih građevina. Na temelju izvedbenog projekta gradi se građevina. Uz prijevod na hrvatski jezik. 18) Nostrifikacija projekta Nostrifikacija je utvrđivanje usklađenosti idejnog projekta. idejni. tvrtka osobe registrirane za poslove projektiranja. Rješenje o uvjetima građenja i građevinska dozvola su upravni akti (upravni akt postoje stranke u postupku i postoji mogućnost uvida. Obveza nostrifikacije ne odnosi se na projekte izrađene prema propisima zemalja članica EU u dijelu u kojem su ti propisi usklađeni s hrvatskim propisima. Obvezni sadržaj i elemente projekta. odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji. Izvedbeni projekt nije obvezan za građenje zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2. označavanja projekta. odnosno njihovi dijelovi moraju biti prevedeni na hrvatski jezik prije nostrifikacije. uvjete promjene sadržaja. Građevinska dozvola – Građevine za koje građevinsku dozvolu izdaje MZOPUG prema uredbi Vlade RH 5. naziv građevine. Idejni/glavni projekt prije podnošenja zahtjeva za izdavanje rješenja o uvjetima građenja/potvrde glavnog projekta/građevinske dozvole mora biti usklađen s prostornim planom/lokacijskom dozvolom. propisuje ministar pravilnikom. Bez akata – jednostavne građevine (Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima) 2. kod građevinske dozvole stranka u postupku je samo investitor).). ime ili tvrtka investitora. Nostrifikaciju provodi ovlaštena pravna osoba registrirana za poslove projektiranja. za što je odgovoran projektant. glavni i izvedbeni projekt može zadržati izvorni tekst na stranom jeziku. Rješenje o uvjetima građenja – Zgrade do 400 m2 građevinske bruto površine i zgrade za isključivo poljoprivredne djelatnosti do 600 m2 građevinske bruto površine 3. 17) Opremanje i označavanje projekta Projekti. glavnog projekta i izvedbenog projekta izrađenog prema stranim propisima s hrvatskim propisima i pravilima struke i mora se provesti neovisno o obilježjima građevine. način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba kao i način razmjene elektroničkih zapisa. ovjerava projekt i izdaje potvrdu. način opremanja. Ovlaštenje za nostrifikaciju po prethodno pribavljenom mišljenju povjerenstva. datum izrade i dr. 8 . odnosno njihovi dijelovi moraju biti izrađeni na način koji osigurava njihovu jedinstvenost s obzirom na građevinu za koju su izrađeni (ime projektanta. u skladu s posebnim propisima. Potvrda glavnog projekta – Ostale građevine za koje potvrdu glavnog projekta izdaje županija i veliki grad 4.2010. glavni projekt i izvedbeni projekt. Izvedbeni projekt mora biti izrađen u skladu s glavnim projektom. daje i oduzima ministar.12. Rješenje za građenje – prema Zakonu o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja koji vrijedi do 31. nakon toga sastavlja pisano izvješće.

pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji. Zahtjevu za izdavanje potvrde glavnog projekta investitor prilaže: 1. 9 . parcelacijski elaborat ovjeren od tijela nadležnog za državnu izmjeru i katastar nekretnina i uz potvrdu Ministarstva koje je izdalo lokacijsku dozvolu. dokaz da ima pravo graditi na zemljištu od kojeg će se formirati građevna čestica. 3. 21) Što sadrži zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta? Zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta u pisanom obliku podnosi investitor. 2. odnosno na postojećoj građevini. Zahtjevu za izdavanje rješenja o uvjetima građenja investitor prilaže: 1. tri primjerka glavnog projekta s uvezanom preslikom teksta konačne lokacijske dozvole. prometne i druge elaborate. pisano izvješće o kontroli glavnog projekta. tri primjerka idejnog projekta čija je situacija prikazana na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi. planirane na području dviju ili više županija. pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izrađen prema stranim propisima. elaborate o geotehničkim i drugim istražnim radovima te tehnološke. 5. ako je glavni projekt izrađen prema stranim propisima. 4. o usklađenosti s lokacijskim uvjetima za oblik i veličinu nove građevne čestice. elaborate o geotehničkim i drugim istražnim radovima. odnosno na postojećoj građevini. parcelacijski elaborat ovjeren od tijela nadležnog za državnu izmjeru i katastar nekretnina i uz potvrdu nadležnog upravnog tijela koje je izdalo lokacijsku dozvolu. odnosno u obuhvatu zahvata na kojem namjerava graditi. o usklađenosti s lokacijskim uvjetima za oblik i veličinu nove građevne čestice. 22) Što sadrži zahtjev za izdavanje građevinske dozvole? Građevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo za zahvate u prostoru i građevine koje Vlada uređuje Uredbom. Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole investitor prilaže: 1. dokaz da ima pravo graditi na građevnoj čestici. dokaz da ima pravo graditi na građevnoj čestici.2010 20) Što sadrži zahtjev za izdavanje rješenja o uvjetima građenja? Zahtjev za izdavanje rješenja o uvjetima građenja u pisanom obliku podnosi investitor. unutar obuhvata zahvata u prostoru. 6. 5. posebne uvjete tijela državne uprave nadležnog za poslove kulturnih dobara za građevinu koja se nalazi u naselju ili dijelu naselja. 6. 3. tri primjerka glavnog projekta s uvezanom preslikom teksta konačne lokacijske dozvole i posebnim uvjetima koji su sastavni dio lokacijske dozvole. koje je upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao kulturnopovijesna cjelina ili je građevina upisana u taj Registar kao kulturno dobro. odnosno Grada Zagreba. 4. 2. odnosno na postojećoj građevini. 2. prometne i druge elaborate ako su podaci iz tih elaborata poslužili za izradu glavnog projekta. pisano izvješće o kontroli glavnog projekta. 4. te tehnološke. ako je kontrola projekta potrebna. 3. pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji. ako su podaci iz tih elaborata poslužili za izradu glavnog projekta. ako je projekt izrađen prema stranim propisima.

inženjera gradilišta. – da su zahtjevu za izdavanje rješenja priloženi propisani dokumenti. 3. dokaz da ima pravo graditi na zemljištu od kojeg će se formirati građevna čestica. pisano izvješće o kontroli dokaza ispunjavanja bitnih zahtjeva ako je kontrola potrebna.2010 23) Rješenje o izvedenom stanju Izdaje se za zgradu čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2 i zgradu za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m2 izgrađenu bez rješenja o uvjetima građenja. Zahtjevu za izdavanje rješenja o izvedenom stanju investitor. – da je dokazano da zgrada ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti. nadležno upravno tijelo je dužno provesti očevid na građevnoj čestici. izvješća revidenata o obavljenoj kontroli izvedbenog projekta ako je to propisano. 3. 3. – da je građevna čestica uređena – da su zahtjevu za izdavanje potvrde priloženi propisani dokumenti U svrhu utvrđivanja činjenica. 6. tri primjerka arhitektonskog snimka izvedenog stanja s dokazima o ispunjavanju bitnih zahtjeva za građevinu. 24) Potvrda izvedenog stanja Izdaje se za građevinu za koju se prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji izdaje potvrda glavnog projekta i koja je izgrađena bez te potvrde. U postupku izdavanja potvrde izvedenog stanja utvrđuje se: – da je izvedeno stanje građevine u skladu s lokacijskom dozvolom. – da je građevna čestica uređena. odnosno obrtnicu. – da arhitektonski snimak izvedenog stanja sadrži tlocrte. akt o imenovanju nadzornog inženjera. odnosno vlasnik prilaže: 1. 7. presjeke. tri primjerka arhitektonskog snimka izvedenog stanja. poglede i druge nacrte koji se podudaraju s izvedenim stanjem zgrade. izrađenima po osobama ovlaštenim za projektiranje. 5. potvrdu glavnog projekta. presjeke. U postupku izdavanja rješenja o izvedenom stanju utvrđuje se: – da je izvedeno stanje zgrade u skladu s prostornim planom na temelju kojeg se izdaje rješenje o izvedenom stanju. suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja akt o imenovanju glavnog inženjera gradilišta. odnosno glavnoga nadzornog inženjera. 4. izrađenima po osobama ovlaštenim za projektiranje. 10 . rješenje o uvjetima građenja. izvedbene projekte s mišljenjem projektanta glavnog projekta i ovjerene od revidenta. 5. – da arhitektonski snimak izvedenog stanja sadrži tlocrte. 2. 2. 4. – da je dokazano da građevina ispunjava bitne zahtjeve. konačnu lokacijsku dozvolu. Zahtjevu za izdavanje potvrde izvedenog stanja investitor odnosno vlasnik prilaže: 1. poglede i/ili druge nacrte koji se podudaraju s izvedenim stanjem građevine. odnosno građevinsku dozvolu s idejnim odnosno glavnim projektom. 25) Dokumentacija na gradilištu 1. te tehnološke. elaborate o geotehničkim i drugim istražnim radovima. 2. dokaz da ima pravo graditi na građevnoj čestici. rješenje o upisu u sudski registar. dokaze o ispunjenom bitnom zahtjevu mehaničke otpornosti i stabilnosti u vrijeme građenja građevine. prometne i druge elaborate ako su podaci iz tih elaborata poslužili za izradu snimka izvedenog stanja.

Pokusni rad mora biti predviđen i obrazložen glavnim projektom (ako postoji potreba ispitivanja ispunjenja bitnih zahtjeva). Katastarski ured evidentira građevinu u katastarskom operatu ako je za tu građevinu: − izdana uporabna dozvola za građevine za koje se izdaje građevinska dozvola. od dana primitka urednog zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole obaviti tehnički pregled građevine. – završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine. odnosno nadležno upravno tijelo dužno je u roku od šezdeset. odnosno potvrda glavnog projekta. elaborat iskolčenja građevine. odnosno potvrđenim glavnim projektom. nakon što se tehničkim pregledom utvrdi da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom. odnosno trideset dana.2010 8. dokaze o sukladnosti za ugrađene građevne proizvode. − završno izvješće nadzornog inženjera za građevine za koje se izdaje rješenje u uvjetima građenja. – podatke o sudionicima u gradnji. odnosno nadležno upravno tijelo će izdati uporabnu dozvolu za izgrađenu građevinu u roku od trideset dana od obavljenoga tehničkog pregleda ako je povjerenstvo za tehnički pregled dalo mišljenje da se ta građevine može koristiti. Ministarstvo. Uporabna dozvola za složenu građevinu mora biti predviđena glavnim projektom i određena građevinskom dozvolom za određeni dio složene građevine. Privremena uporabna dozvola se izdaje za građevinu za koju je utvrđen interes RH i vrijedi 90 dana. građevinski dnevnik. dozvole i dopuštenja za koje je posebnim propisima propisana obveza da je izvođač nakon početka građenja građevine mora imati na gradilištu. izvedbene projekte s mišljenjem projektanta glavnog projekta i ovjerene od revidenta. a osobito glede ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu. 11 . Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor odnosno vlasnik građevine prilaže: – presliku konačne građevinske dozvole odnosno potvrdu glavnog projekta. – pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine. 11. Uporabna dozvola za dio građevine mora biti predviđena glavnim projektom (ako je potrebno radi nastavka i dovršetka građenja ili ako se određeni dio građevine može početi koristiti prije dovršetka cijele građevine). 9. Izvođač na gradilištu zgrade čija građevinska (brutto) površina nije veća od 400m2 i zgade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (brutto) površina nije veća od 600m2 ne mora imati dokumentaciju: 2. 10. 7. suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja. izvješća revidenata o obavljenoj kontroli izvedbenog projekta. Ministarstvo. drugu dokumentaciju. 26) Uporabna dozvola Uporabnu dozvolu izdaje Ministarstvo odnosno nadležno upravno tijelo. 6. Složena građevina je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina.

28) Uklanjanje građevine Uklanjanju građevine ili njezina dijela može se pristupiti samo na temelju dozvole za uklanjanje. Građevina će se evidentirati u katastarskom operatu ako je u njemu formirana građevna (katastarska) čestica za građevinu koja se evidentira. O tehničkom i kontrolnom pregledu vodi se zapisnik (sastavlja ga predsjednik povjerenstva). – isprave o sukladnosti. Tehnički pregled obavlja povjerenstvo koje osniva Ministarstvo. odnosno trideset dana. Rok za otklanjanje nedostataka bez izmjene/dopune građevinske dozvole odredit će povjerenstvo. ovjerio katastarski ured. obveze investitora i nadzornog inženjera Tehnički pregled provodi se u svrhu utvrđivanja je li građevina izgrađena u skladu s potvrdom glavnog projekta/građevinskom dozvolom i glavnim projektom koji je njezin sastavni dio i njegovim izmjenama i dopunama. Iznimno vlasnik građevine smije ukloniti bez dozvole za uklanjanje zgradu čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2. najkasnije na dan tehničkoga pregleda. dokumente i izjave potrebne za obavljanje tehničkog pregleda. Kod uklanjanja građevine ili njezina dijela stručni nadzor provodi se samo u odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost. od dana primitka urednog zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole obaviti tehnički pregled građevine. Način obavljanja tehničkog pregleda. zgradu za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m2 i jednostavnu građevinu. 12 . te higijenu. Povjerenstvo zatim obavlja kontrolni pregled. (Pravilnik o tehničkom pregledu građevine 08/04) Investitor je dužan. odnosno dokaza kvalitete. sadržaj pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine i sadržaj završnog izvješća nadzornog inženjera propisuje ministar pravilnikom. ako ovim Zakonom nije propisano drukčije. odnosno nadležno upravno tijelo. povjerenstvu za tehnički pregled dati na uvid: – dokumentaciju na gradilištu – geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu sukladan izdanom aktu koji je kao dio geodetskog elaborata. 27) Tehnički pregled. te povjerenstvu dati sve podatke. a osobito glede ispunjenja bitnih zahtjeva. Ministarstvo. odnosno nadležno upravno tijelo dužno je u roku od šezdeset.2010 − − rješenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog stanja (za zgradu izgrađenu bez rješenja o uvjetima građenja izdaje se rješenje o izvedenom stanju). potvrda nadležnoga upravnog tijela da se za građevinu ne izdaje uporabna dozvola niti drugi navedeni akti. Izvođač je dužan sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine. zdravlje i zaštitu okoliša. Nadzorni inženjer dužan je sastaviti završno izvješće o izvedbi građevine. Tehničkom pregledu dužni su prisustvovati i svi sudionici u gradnji (i revident ako je zahtijevao kontrolu u određenoj fazi građenja).

definicije Građevina u smislu Zakon o prostornom uređenju i gradnji: Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop. odnosno nadležnom tijelu u pisanom obliku i prilaže: 1. Projekt uklanjanja građevine ili njezina dijela sadrži: 1. izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl. 29) Rekonstrukcija građevine Rekonstrukcija je izvođenje radova kojima se utječe na ispunjenje bitnih zahtjeva za postojeću građevinu i kojima se mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje. tri primjerka projekta uklanjanja građevine ili njezinog dijela. 13 . 2. zaštita komunalne i druge infrastrukture i dr. nadograđivanje. U tom slučaju uporabna dozvola izdaje se prema uvjetima određenim lokacijskom dozvolom. Izdavanje uporabne dozvole na ovaj način mora biti predviđeno glavnim projektom i određeno građevinskom dozvolom za određeni dio složene građevine. zaštita građevina koje su kulturno dobro. dokaz vlasništva građevine. ili sklop s ugrađenim postrojenjem. Za rekonstrukciju građevine za koju je izdano rješenje o izvedenom stanju/potvrda o izvedenom stanju. 3. uklanjanje vanjskog dijela građevine. nacrte. 30) Složena građevina Složena građevina je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina. Građevinska dozvola/potvrda glavnog projekta izdaje se za građenje jedne ili više cjelovitih građevina određenih lokacijskom dozvolom za složenu građevinu.2010 Zahtjev za izdavanje dozvole za uklanjanje građevine ili njezina dijela vlasnik građevine podnosi Ministarstvu.). građenje . odnosno opremom kao tehničko – tehnološka cjelina ili samostalna postrojenja povezana s tlom. 31) Građevina.). tehnički opis uklanjanja građevine ili njezina dijela i način zbrinjavanja građevnog otpada i uređenja građevne čestice nakon uklanjanja građevine ili njezina dijela. Uporabna dozvola za složenu građevinu može se na zahtjev investitora izdati i prije dovršetka složene građevine za jednu ili više građevina od kojih se sastoji složena građevina. Projekt uklanjanja podliježe kontroli projekata u odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost ako način uklanjanja i/ili uklanjanje građevine utječe na stabilnost okolnog i drugog zemljišta i/ili ispunjavanje bitnih zahtjeva okolnih i drugih građevina. proračun stabilnosti okolnog i drugog zemljišta i/ili okolnih i drugih građevina ako uklanjanje građevine ili način njezina uklanjanja utječe na stabilnost tog zemljišta i/ili ispunjavanje bitnih zahtjeva tih građevina. zaštita okoliša. zaštita i spašavanje ljudi. ako se njime mijenja način korištenja prostora. potvrde tijela ili osoba određenih posebnim propisima ako se uklanjanjem može ugroziti javni interes (npr. 2. te s tlom povezan sklop koji nije nastao građenjem. svrhovito izveden od građevnih proizvoda sa zajedničkim instalacijama i opremom. 3. potrebno je ishoditi rješenje o uvjetima građenja/potvrdu glavnog projekta za cjelokupnu građevinu. proračune i/ili druge inženjerske dokaze da tijekom uklanjanja neće doći do gubitka stabilnosti konstrukcije kojim bi se ugrozio život i zdravlje ljudi ili okoliš.

završni. Energetske građevine (elektrana ≥ 20MW. Posebni uvjeti se utvrđuju prije postupka izdavanja rješenja (na zahtjev projektanta ili investitora) ili tijekom postupka na traženje nadležnog tijela. te kompletiran. konstrukterski. te ugradnja građevnih proizvoda. 3. prostornog uređenja i graditeljstva? Uredba o određivanju zahvata u prostoru i građevine za koje Ministarstvo izdaje lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu: 1. metala. koksa. državna cesta. odnosno na postojećoj građevini. postrojenja ili opreme) kojima se gradi nova građevina. Prometne građevine (autocesta. Glavni projekt mora biti izrađen u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji i propisima donesenim na temelju tog Zakona. Zakon se ne odnosi na građevine za koje investitor ne raspolaže dokazom da ima pravo graditi. 33) Za koje objekte lokacijsku i građevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo zaštite okoliša. međunarodni i magistralni cjevovod. kemikalija i kemijskih proizvoda. Po ovom Zakonu nije potrebna lokacijska dozvola. 2. podzemno skladište prirodnog plina.godine. rafineriju nafte. 4. aerodrom. vodna građevina za plovidbu). skladište nafte i skladište ukapljenog naftnog plina). instalaterski. uklanja i održava postojeća građevina.2010 Građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni. Vodne građevine (regulacijska i zaštitna vodna građevina. već se izdaje rješenje za građenje. vodna građevina za vodoopskrbu. građevine za proizvodnju i skladištenje eksploziva. stakla i celuloze. Zahtjevu za donošenje rješenja za građenje prilaže se: 1. tri primjerka glavnog projekta. 3. 4. pisano izvješće i potvrda o nostrifikaciji. te se građenju pristupa temeljem rješenja za građenje.brana s akumulacijom ili retencijom.2010. dalekovod ≥ 220kV. elaborate o geotehničkim i drugim istražnim radovima. nemetala. Rješenje za građenje treba izdati u roku od 45 dana ukoliko zahtjev za izdavanje sadrži propisane dokumente. dokaz o pravu građenja na građevnoj čestici/zemljištu. željeznička pruga. morska luka. rekonstruira. luka na unutarnjem plovnom putu. Ovaj Zakon primjenjuje se do 31. Proizvodne građevine (građevina za proizvodnju izvora ionizirajućeg zračenja. 5. cestovni granični prijelaz. 14 . zemljani. vodna građevina za zaštitu voda). županijski i regionalni centar za gospodarenje otpadom. građevina za melioracijsko navodnjavanje. a glavni projekt je u skladu s planom i posebnim uvjetima. cementa. 2. Ostale građevine (vojne građevine. vodna građevina za melioracijsku odvodnju. građevine za koje je posebnim propisom određena obveza utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša). brodogradilište). te s posebnim uvjetima koje utvrđuju tijela državne uprave i pravne osobe s javnim ovlastima u postupku izdavanja lokacijske dozvole.12. 32) Rješenje za građenje (Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja) Zakon se odnosi na građevine za koje se prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji izdaje lokacijska dozvola i potvrda glavnog projekta (upravni odjeli županija i velikih gradova).

− predloženim i poduzetim mjerama usklađivanja uvjeta za izvođenje radova. – podatke o izvođenim radovima i odgovarajućem glavnom i izvedbenom projektu ili njegovom dijelu. instalacije i opremu u odnosu na projektom predviđene uvjete.2010 34) Građevinski dnevnik Građevinski dnevnik je dokument o tijeku gradnje kojim se dokazuje usklađenost izvođenja s projektima. – izvješće o izvođenju radova i ugrađivanju građevnih proizvoda i opreme u odnosu na tehničke upute za njihovu ugradnju i uporabu s uvjetima održavanja građevine s obzirom na izvedeno stanje građevine. armatura. Dnevnik vodi odgovorna osoba koja vodi gradnju. Revident. podaci o zasebnom građevnom dnevniku se obvezno upisuju u dnevnik za cijelu građevinu. urudžbenim brojem i datumom izdavanja građevinske dozvole po kojoj je građevina izgrađena. − ocjene usklađenosti pregledanih izvedenih radova. ugrađene građevne proizvode. projektant. te podatke o imenovanju odgovornih osoba koje vode građenje odnosno pojedine radove i glavnog inženjera gradilišta. − promjenama sudionika u gradnji i promjenama tijeka izvođenja. − izmjenama i dopunama građevne dozvole. probne dionice itd. Završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine sadrži: – naziv građevine ili njezinog dijela s klasifikacijskom oznakom. Zakonom o gradnji i posebnim propisima. normi. – izjavu o udovoljavanju uvjetima iz glavnog projekta odnosno izvedbenog projekta glede ispunjavanja bitnih zahtjeva i drugih uvjeta za građevinu. propisa. – izvješće o izmjenama tijekom građenja u odnosu na glavni projekt. urudžbeni broj i datum izdavanja građevinske dozvole po kojoj je građevina izgrađena. – izjavu o usklađenosti građenja građevine s građevinskom dozvolom. − obavljenim pregledima i dokazima kvalitete (prim. o izvedenim radovima i uvjetima: – naziv građevine ili njezinog dijela i klasifikacijsku oznaku. Nadzorni inženjer upisuje: − nalaz o usklađenosti iskolčenja s elaboratom i projektom. Zasebni građevni dnevnik može se voditi za pojedine tehničko-tehnološke dijelove građevine odnosno pojedine radove. inženjer gradilišta i voditelj gradilišta). − prispjeću i porijeklu gradiva. – izvješće o provedbi kontrolnih postupaka u pogledu ocjenjivanja sukladnosti odnosno dokazivanja kvalitete određenih dijelova građevine. te lokacijskih uvjeta. Pisanu izjavu izvođača daju svi izvođači koji su sudjelovali u građenju. temeljenje. − odobrava ili zabranjuje nastavak radova određuje način otklanjanja neusklađenosti. odnosno pojedine radove (glavni inženjer gradilišta.). – podatke o imenovanju nadzornog inženjera i glavnog nadzornog inženjera. osoba koja vodi dnevnik u dnevnik upisuje podatke o: − elaboratu o iskolčenju građevine i osobi koja je provela iskolčenje. Osim podataka o usklađenosti izvođenja i projekta. građevnih proizvoda. te podatke o nadziranim radovima i odgovarajućem izvedbenom projektu ili njegovom dijelu. − promjeni vremenskih i drugih uvjeta. 35) Pisane izjave izvođača i nadzora Pisanu izjavu daje izvođač radova. te izjavu o usklađenosti iskolčenja građevine s elaboratom iskolčenja i glavnim projektom. propisima i normama. 15 . projektima. opreme s dokazima o uporabljivosti. odobrava početak radova. inspekcija unose podatke o obavljenom pregledu i nalazu.

razvijene građevinske (bruto) površine 800 m2 i više. žičaru i uspinjaču. pilotima i slično. visine 20 m i više). s izvorom buke ekvivalentne razine iznad 70 dBA u zgradi. bunkeri. c) željeznička pruga. most konstrukcije raspona 12 m i više. bunarima. odnosno radova za koje je obvezatna kontrola projekta i način verifikacije podataka značajnih za kontrolu tih građevina. elektrane instalirane snagom 20 MW i više. način i opseg obavljanja kontrole projekta. Ušteda energije i toplinska zaštita . koje se hlade na manje od 00C bez obzira na veličinu. način izračuna naknade za obavljenu kontrolu. klizišta površine 500 m2 i više). silosi. Zaštita od buke a) zgrade (razvijene građevinske (bruto) površine 800 m2 i više. ovisno o vrsti građevine. 16 . potporni zid visine 5 m i više. suhi dok i navoz u brodogradilištu. Revident je dužan nakon što obavi kontrolu projekta sastaviti o tome pisano izvješće i ovjeriti dijelove projekta na propisani način. tornjevi. usjek i zasjek visine 10 m i više. e) vodne građevine (brane s akumulacijama ili retencijskim prostorima i pripadajućim građevinama. objedinjavanju i pohrani građevinskog dnevnika. sklonište osnovne i dopunske namjene. tribinu). odnosno 45 dBA izvan zgrade od opreme te zgrade). lukobran i valobran). 36) Kontrola glavnog projekta Kontrola glavnog projekta. c) prometne građevine (nasip. odnosno radova mora se provesti s obzirom na: 1. 3.Zaštitu od buke 3. te popis građevina. b) državna cesta. bazen i sličnu građevinu zapremine 300 m3 i više. zdravlje i zaštitu okoliša. g) ukopane građevine (pothodnik.Mehaničku otpornost i stabilnost 2. otvorene kranske staze i hale. d) energetske građevine (dalekovod 110 kV i više. Građevine za koje je obavezna kontrola glavnog projekta: 1. 2. Higijenu. instalacijski kanal). h) posebna temeljenja i sanacija klizišta (temeljenje na kesonima. Sadržaj. vodne građevine za zaštitu voda kapaciteta većeg od 50 000 ekvivalentnih stanovnika.Uštedu energije i toplinsku zaštitu 4. f) podzemne građevine (tuneli i druge podzemne građevine). magistralni i međunarodni naftovod i plinovod s opremom). zaštitni nasip od poplave i nasip akumulacija visine 5 m i više). način i značenje ovjere kontroliranog projekta od strane revidenta.2010 – podatke o vođenju. odnosno radova propisuje ministar pravilnikom. spremnici. vodne građevine za vodoopskrbu kapaciteta zahvata većeg od 100 l/s. b) industrijske i javne građevine ( tornjevi. Mehanička otpornost i stabilnost a) zgrade (konstrukcije raspona 10 m i više.zgrade razvijene građevinske (bruto) površine 800 m2 i više koje se griju na 120C i više. d) zračna luka.

2010 37) Bitni zahtjevi sa osvrtom na kontrolu projekta (sadržaj kontrole glavnog projekta) 1. 5. hidrauličkog i drugog pojedinačnog proračuna analizom dobivenih rezultata i po potrebi provjerom kontrolnim računom. Ušteda energije i toplinska zaštita Provjerava se: 1. U području visokogradnje. 3. Mehanička otpornost i stabilnost Provjerava se: 1. računska točnost proračuna. dinamičkog. provjerava se i prikladnost odabrane metode predviđanja buke kao i prikladnosti odabrane zaštite. 7. 2. 4. ispravnost koncepcije temeljenja s obzirom na obilježja i nosivost tla. potpunost projekta. – zvučnu izolaciju građevnih dijelova pročelja glede zaštite od vanjske buke. 6. – računska točnost proračuna. 6. – koncepcija toplinske zaštite. proračun veličine pomaka koji mogu nastati uslijed predvidivih djelovanja na konstrukciju i temeljno tlo. ispravnost odabira građevnih dijelova i njihovog dimenzioniranja. – zaštitu od buke instalacija i opreme u građevini. – zaštitu okoliša od buke koju stvaraju izvori unutar i izvan građevine. Zaštita od buke Provjerava se: 1. potpunost projekta. 9. 4. 3. ispravnost odabira metode proračuna u projektu. utjecaj na susjedne građevine. kontrola glavnog projekta obuhvaća: – zvučnu izolaciju razdjelnih zidova i stropova između susjeda. 17 . 10. U kontroli glavnog projekta zračne luke. – primjena tehničkih propisa. 12. 5. koncepcija građevine i građevine za zaštitu od buke. 2. dostatnost ispitivanja temeljnog tla. 3. 2. – ispravnost odabrane metode proračuna toplinske zaštite. – ispravnost odabira građevnih dijelova i njihovog dimenzioniranja. – zaštitu od prevelike reverberacijske buke. željezničke pruge i državne ceste osim navedene kontrole. 8. dimenzioniranje konstrukcije i njezinih dijelova. primjena tehničkih propisa. toplinska zaštita – potpunost projekta. – zaštitu od širenja vibracija ugrađenih instalacija i opreme u građevini. koncepcija konstrukcije glede stabilnosti. ispravnost odabira opterećenja u proračunima. potpunost predvidivih djelovanja na konstrukciju koja su uzeta u proračun. 11. ispravnost odabira metode proračuna korištene u tehničkom elaboratu zaštite od buke. primjena tehničkih propisa. računska točnost statičkog.

38) Suglasnost za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja Izvođač može započeti obavljati djelatnost građenja samo ako ima suglasnost za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja Suglasnost izdaje Ministarstvo za građenje građevina.za građenje građevina. – zaštita građevine od insolacije u ljetnom razdoblju. te financiranje građenja i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture. Građevine i radovi za koje nije potrebna suglasnost . 39) Komunalno gospodarstvo Pod komunalnim gospodarstvom podrazumijeva se obavljanje komunalnih djelatnosti. . Građenje objekta i uređaja komunalne infrastrukture za javne površine.00 eura pri čemu vrijednost pojedinih radova ne prelazi 30. – izvođač ne plaća doprinos za mirovinsko i/ili zdravstveno osiguranje zaposlenika. razvrstane u 7 skupina (skupine građevina A.000. F i G te skupine radova H i I). groblja i krematorije. – izvođač ne isplaćuje plaće zaposlenicima. uključivo toplinske mostove.zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m².2010 – građevne elemente glede koeficijenta prolaza topline. ušteda energije – potpunost projekta. E. prije početka izvođenja radova obuhvaćenih tim izvedbenim projektom. .zgrade za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m². Zahtjevi za dodatnu kontrolu Revident može zahtijevati obavljanje kontrole dijela izvedbenog projekta. Suglasnost se daje na rok od 5 godina od dana njezina davanja. Ministarstvo vodi registar izdanih suglasnosti. 2.000. – je prema presudi suda dužan naknaditi štetu nastalu nekvalitetnim izvođenjem radova čiji je iznos veći od 5 % ugovorene vrijednosti radova koje je izvodio. – osobe zaposlene kod izvođača dužne upotpunjavati i usavršavati znanje za obavljanje poslova graditeljstva ne ostvare propisani broj bodova u skladu s tim propisom. Oduzimanje suglasnosti Suglasnost se oduzima ako: – je izvođač osuđen za kazneno djelo čija je priroda u vezi s obavljanjem djelatnosti građenja. B. niti za građenje. – primjena tehničkih propisa. odnosno za izvođenje radova različite zahtjevnosti i vrijednosti. D. – računska točnost proračuna.jednostavnih građevina i radova za koje se prema posebnom propisu ne izdaje akt kojim se odobrava građenje. pružanje komunalnih usluga od interesa za fizičke i pravne osobe. a njezino važenje se na zahtjev izvođača može produžavati za 5 godina. C. proračuna 18 . te javnu rasvjetu financira se iz komunalnog doprinosa. – kondenzacija vodene pare na unutarnjoj površini dijelova građevine. – toplinska stabilnost građevnih elemanata u ljetnom razdoblju. odnosno izvođenje: . Revident može zahtijevati i obavljanje pregleda izvedenih radova u određenoj fazi gradnje. – difuzija vodene pare kroz vanjske dijelove građevine. nerazvrstane ceste. odnosno izvođenje radova čija ugovorena vrijednost ne prelazi 150.00 eura.

uređuje i izdaje norme 19 . .Hrvatski zavod za norme). koji za opću i višekratnu uporabu daje pravila. otvorena igrališta i druge otvorene građevine komunalni se doprinos obračunava po m2 tlocrtne površine te građevine. Jedinična vrijednost komunalnog doprinosa za obračun po m3 građevine koja se gradi određuje se za pojedine zone u gradu. Komunalni doprinos obračunava se u skladu s obujmom. 40) Zakon o normizaciji Zakon o normizaciji uređuje: . osiguranje spojivosti i zamjenjivosti. Za otvorene bazene. drugih izvora utvrđenih posebnim zakonom. Predmet normizacije je proizvod. poboljšanje proizvodne učinkovitosti. 4. promicanje kvalitete proizvoda. ustrojstvo i djelatnost nacionalnoga normirnog tijela. naknade za koncesiju. Komunalni doprinosi su novčana javna davanja koja se plaćaju za građenje i korištenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture. izdavanje i uporabu hrvatskih normi. Nacionalna norma je norma dostupna javnosti koju je prihvatilo nacionalno normirno tijelo određene države.2010 jedinice lokalne samouprave. priprema. a taj podatak objavljuje ministar u čijem je djelokrugu komunalno gospodarstvo. komunalni se doprinos obračunava na razliku u obujmu u odnosu na prijašnju građevinu.vodi registar hrvatskih normi 4.International standardization organization). Europska norma je norma dostupna javnosti koju je prihvatila koja europska normizacijska/normirna organizacija (CEN . Ta je vrijednost najviša za prvu zonu i ne može biti viša od 10% prosječnih troškova gradnje m3 etalonske građevine u Republici Hrvatskoj. Komunalni doprinos je prihod jedinice lokalne samouprave. povećanje razine sigurnosti proizvoda i procesa. Ciljevi normizacije: 1. proces ili usluga koju treba normirati. Vlada osniva hrvatsko nacionalno normirno tijelo koje obavlja sljedeće poslove: 1. odnosno općini.pripremanje.osnivanje. ograničenje raznolikosti. osiguranje svrsishodne uporabe rada. čuvanje zdravlja i života ljudi te zaštita okoliša 2. prihvaća i izdaje norme i druge dokumente s područje normizacije 2. pri čemu je jedinična vrijednost komunalnog doprinosa za obračun njezine površine po m2 izražena u kunama jednaka jediničnoj vrijednosti komunalnog doprinosa za obračun po m3 građevina u toj zoni. Međunarodna norma je norma dostupna javnosti koju je prihvatila koja međunarodna normizacijska/normirna organizacija (ISO . . upute ili značajke za aktivnosti i njihove rezultate te jamči najbolji stupanj uređenosti u datim uvjetima. 3. Norma je dokument donesen konsenzusom (opće slaganje) i odobren od mjerodavnog tijela. predstavlja hrvatsku normizaciju u međunarodnim i europskim normizacijskim organizacijama 3.načela i ciljeve hrvatske normizacije. procesa i usluga. a kod građevine koja se uklanja zbog građenja nove građevine ili kada se postojeća građevina dograđuje ili nadograđuje. otklanjanje tehničkih zapreka u međunarodnoj trgovini.Comite Europeen de Normalisation). Hrvatska norma (HRN) je norma dostupna javnosti koju je prihvatilo hrvatsko nacionalno normirno tijelo (HZN . 5. materijala i energije. odnosno po m3 građevine koja se gradi na građevnoj čestici.

više od 2% i izvršeni radovi u roku . njegova odgovornost se smanjuje. Sukladnost određenog proizvoda. a naručitelj se obvezuje isplatiti mu za to određenu cijenu. ili na takvom zemljištu. Izvođač može zahtijevati samo razliku u cijeni. nacionalnim propisima i međunarodnim propisima o autorskim pravima. 42) Kad se može raskinuti ugovor? Raskid ugovora zbog odstupanja od ugovorenih uvjeta . 41) Što je to ugovor o građenju i kada se sve može snižavati cijena? Ugovorom o građenju izvođač se obvezuje prema određenom projektu izgraditi u ugovorenom roku određenu građevinu na određenom zemljištu. naručitelj može raskinuti ugovor. . Prava naručitelja prema izvođaču zbog nedostataka prelaze i na sve kasnije stjecatelje građevine ili njezina dijela. promiče uporabu hrvatskih normi Hrvatske norme označavaju se pisanom oznakom HRN. procesa ili usluge s hrvatskom normom može se potvrditi izjavom o sukladnosti. kakvoće i sukladnosti ugrađenih proizvoda. Ali ako je prije izvršenja određenog rada po zahtjevu naručitelja upozorio ovoga na opasnost od štete. 20 . Izvođač je dužan omogućiti naručitelju stalan nadzor nad radovima i kontrolu količine. te pravičnu naknadu za učinjene nužne troškove. a prema okolnostima konkretnog slučaja može se i isključiti. naručitelj ima pravo na smanjenjenje cijene: . Ako su se smanjile cijene elemenata na temelju kojih je određena cijena. osigurava informacije o nacionalnim.ako bi ugovorena cijena općenito ili zbog nepredviđenih radova morala biti znatno povećana. Mora biti sklopljen u pisanom obliku. izvođač ima pravo zahtijevati povećanje cijene radova: . europskim i međunarodnim normama 7. Sva autorska prava i prava korištenja normi pripadaju hrvatskom normirnom tijelu.više od 2% ako su izvršeni su radovi u roku. 43) Kada se izvođač oslobađa odgovornosti od nastalih šteta? Izvođač se ne oslobađa odgovornosti ako je pri izvođenju određenih radova postupao po zahtjevima naručitelja. 44) Odgovornost za nedostatke Na odgovornost za nedostatke građevine primjenjuju se odgovarajuće odredbe ugovora o djelu.više od 5% i radovi nisu izvršeni u roku.2010 5.više od 10% ako u ugovoru postoji odredba o nepromjenljivosti cijena.više od 10% ako u ugovoru postoji odredba o nepromjenljivosti cijena i radovi su izvršeni u roku. uspostavlja i održava baze podataka o normama 6. . u tom slučaju. Cijena može biti određena po jedinici mjere ugovorenih radova (jedinična cijena) ili u ukupnom iznosu za cijelu građevinu (ukupno ugovorena cijena). Hrvatske se norme izdaju kao posebne publikacije i zaštićene su u skladu sa zakonom. Ako su se povećale cijene elemenata na temelju kojih je određena cijena. odnosno na postojećoj građevini izvesti kakve druge građevinske radove. potvrdom o sukladnosti ili oznakom sukladnosti. naručitelj je dužan isplatiti izvođaču odgovarajući dio cijene za već izvedene radove. Naručitelj ima pravo na razmjerno sniženje cijene u slučaju kašnjenja radova.

zaštita od: buke.stručno povjerenstvo razmatra očitovanja nositelja zahvata i donosi mišljenje o prihvatljivosti zahvata.. koji bi se pokazali za vrijeme od deset godina od predaje i primitka radova. zraka.pisano izvješće revidenta o ispunjenim objedinjenim uvjetima. Utjecaji opterećenja . te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda) 3. Sprečavanje velikih nesreća (za obavljanje djelatnosti u kojima se opasne tvari proizvode. Izvođač. ionizirajućih zračenja i nuklearna sigurnost. sprječavanje nastanka šteta. te razumne alternative za zaštitu okoliša. šumarstva. pogona. osim ako elaboratom o geotehničkim istražnim radovima ili drugom odgovarajućom ispravom nije utvrđeno da je zemljište podobno za građenje. zahvata i postrojenja na okoliš 9. industrije. Instrumenti zaštite okoliša: 1.idejni projekt s objedinjenim uvjetima. projektant. opreme. osjetljive ili ugrožene područne cjeline) 2. štetnog utjecaja kemikalija.2010 Izvođač. šumskog područja. prometa itd. Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš (procjenjuju se značajniji utjecaji na okoliš koji mogu nastati provedbom županijskog plana ili programa poljoprivrede. mora i prirode. štetnog utjecaja GMO. Standardi kakvoće okoliša (sadrže granične vrijednosti pokazatelja za pojedine sastavnice okoliša i za posebno vrijedne. Regresi Kad su za štetu odgovorni izvođač. smanjivanje šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete. uporabne dozvole . materijalna dobra i okoliš) 8.pokusni rad postrojenja kod tehničkog pregleda) 6.zaštita tla. nadzor odgovara za nedostatke bitnih zahtjeva za građevinu i zemljišta 10 godina od predaje radova ako potječu od izvođenja. te korištenje dodatnih mjera radi izbjegavanja opasnosti za ljudsko zdravlje. javnih mjesta i ekološki značajnih područja. Tehnički standardi (određuju granične vrijednosti emisija u vezi s proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja. za koje je potrebno ishoditi odgovarajuće odobrenje za realizaciju. postupak strateške procjene završava izvješćem nadležnog tijela) 4. Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje (sadrži uvjete zaštite tla. Prostorni planovi (prilikom izrade moraju se uzimati u obzir udaljenosti između postrojenja i stambenih zona. svjetlosnog onečišćenja. mora. zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole . projektant i nadzor su odgovorni ne samo prema naručitelju. nego i prema svakom drugom stjecatelju građevine i ta se odgovornost ne može ugovorom isključiti niti ograničiti. obvezni za sva postrojenja koja u radu mogu prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo. vode. nadzora. te uvjete zaštite na radu. Izvođač odgovara za nedostatke zemljišta. vode. odgovornost svakog od njih određuje se razmjerno njihovoj krivnji. more i vode. 45) Zakon o zaštiti okoliša Zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje opasnosti za okoliš. projektant i osoba koja obavlja nadzor. Procjena utjecaja zahvata na okoliš (procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš prije izdavanja lokacijske dozvole . građevinske dozvole . nadležno tijelo donosi rješanje da li je potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš) 5. zrak. prerađuju. zraka. uređaja. Mjere zaštite okoliša za zahvate za koje nije obvezna procjena utjecaja na okoliš 21 . skladište ili nastaju kao nusprodukt potrebna je suglasnost Ministarstva na Izvješće o sigurnosti) 7. Sastavnice okoliša . projektiranja. Zahvat u okoliš je privremeno ili trajno djelovanje čovjeka koje bi moglo utjecati na okoliš. energetike. Prekogranični utjecaj plana i programa. te gospodarenje otpadom.

postrojenja za obradu otpadnih voda Međunarodni i magistralni cjevovodi za transport plina.000 t/god i više Željezničke pruge od značaja za međunarodni promet s pripadajućim građevinama i uređajima Gradnja aerodroma čija je poletno-sletna staza dužine 2. transformatorska i rasklopna postrojenja napona 220 kV i više.nadležnost Ministarstva: PRILOG I.EMAS putem Agencije za zaštitu okoliša) 46) Studija utjecaja na okoliš Studija utjecaja na okoliš je stručna podloga koja obuhvaća sve potrebne podatke. čelika i ferolegura Postrojenja za proizvodnju plemenitih i obojenih metala Kemijska postrojenja za industrijsku proizvodnju Proizvodnja biogoriva kapaciteta 100. PRILOG II.slatkovodni ribnjaci) Energetika (postrojenja za proizvodnju električne energije. Popis zahvata za koje je obvezna procjena utjecaja zahvata na okoliš iz Uredbe o procjeni utjecaja na okoliš: . Postrojenja za proizvodnju i preradu nafte i prirodnog plina Postrojenja za uplinjavanje ili ukapljivanje 500 t na dan Elektrane i energane snage veće od 100 MWel Vjetroelektrane snage veće od 20 MWel Nuklearne elektrane i drugi nuklearni reaktori i postrojenja vezana za nuklearnu energiju Postrojenja za proizvodnju sirovog željeza.000 m i više Luke unutarnjih voda. morske luke Građevine za zbrinjavanje opasnog otpada i neopasnog otpada kapaciteta 100 t/dan i više Županijski i regionalni centri za gospodarenje otpadom Melioracijski sustavi.100 m i više Gradnja autocesta Gradnja državnih cesta duljine 2. hidroelektrane snage veće od 5 MWel. Poljoprivreda. morska uzgajališta. pare i vruće vode snage veće od 10 MWel.. Sustav okolišnog upravljanja (omogućuje fizičkim i pravnim osobama uključenje u sustav EU za ekološko upravljanje . nafte i naftnih derivata Eksploatacija mineralnih sirovina Dalekovodi. duljine 10 km i više Igrališta za golf s pripadajućim građevinama itd. brane. obrazloženja i opise u tekstualnom i grafičkom obliku. cjevovodi za prijenos nafte. pare i vruće vode duljine 10 km i više. dokumentaciju. prijedlog ocjene prihvatljivosti zahvata u prostoru i mjere zaštite okoliša. građevine za intenzivni uzgoj svinja kapaciteta.2010 10. šumarstvo i akvakultura (gospodarenje vodama namijenjeno poljoprivredi. vjetroelektrane snage veće od 10 MWel.) Proizvodnja i obrada metala Industrijska prerada mineralnih sirovina Kemijska industrija 22 . te program praćenja stanja u prostoru. plovni putovi. plina.

krčenje šuma u svrhu prenamjene zemljišta površine 10 ha i veće. športski i rekreacijski centri površine 10 ha i više.) Turizam i odmor (turističke zone površine 15 ha i veće izvan granica građevinskog područja naselja) . liftovi i žičare i slične konstrukcije s pratećim građevinama površine 1 ha i veće. industrijske zone površine 5 ha i više itd.) Ostali projekti (punionice vode za piće. betonare nazivnog kapaciteta 30 m³/sat i više itd. drvna i papirna industrija Gumarska industrija Infrastrukturni projekti (trgovački i prodajni centri građevinske bruto površine 50. građevine za zbrinjavanje otpada. pošumljavanje u svrhu prenamjene zemljišta površine 50 ha i veće. kanali. ulične i podzemne željeznice gradske – duljine 10 km i više. građevine za intenzivan uzgoj peradi. tramvajske pruge.000 m2 i više. kožna. zabavni parkovi površine 5 ha i veće) 23 . nasipi i druge građevine za obranu od poplave i erozije obale. prigradske – duljine 15 km i više) Ostali projekti (trkaće staze za motorna vozila i staze za ispitivanje motornih vozila površine 1 ha i veće) Turizam i odmor (skijaške staze. asfaltne baze nazivnog kapaciteta 100 t/sat i više.2010 Prehrambena industrija Tekstilna. slatkovodni ribnjaci) Infrastrukturni projekti (parkirališta kao samostalni zahvati površine 2 ha i veće.nadležnost nadležnog upravnog tijela županije ili Grada Zagreba: PRILOG III Poljoprivreda. stoke. šumarstvo i akvakultura (obnavljanje ruralnih područja površine 10 ha i veće.

usklađena europska norma . distribuciju i uporabu u mjeri potrebnoj za ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu. ocjenjivanje sukladnosti i dokazivanje uporabljivosti građevnih proizvoda kao uvjeta za njihovo stavljanje na tržište.priznata nacionalna norma .europsko tehničko dopuštenje .2010 2. distribuirati i rabiti ako je dokazana njegova uporabljivost.tehnička dopuštenja donose se za građevne proizvode za koje ne postoje specifikacije/ norme/ tehnički propis ili znatno odstupaju od njih.usklađena europska norma.tehničko dopuštenje koje je donijela ovlaštena pravna osoba članica Europske organizacije tijela za tehnička dopuštenja (EOTA) . stalna tvornička kontrola proizvodnje (proizvođač) 5.europska norma pripremljena na temelju mandata Europske komisije i objavljena u službenom glasilu EU . ispitivanje uzoraka iz proizvodnje prema planu ispitivanja (proizvođač i ovlaštena pravna osoba) 3. Građevni proizvod . priznata nacionalna norma ili europsko tehničko dopuštenje → domaća tehnička specifikacija .nacionalna norma ili nacionalno tehničko dopuštenje države članice EU . početni nadzor tvornice i tvorničke kontrole (ovlaštena pravna osoba) 6.bilo koja stvar koja je neovisno o načinu proizvodnje i stupnju prerade namijenjena za trajnu ugradnju u građevinu.građevni proizvod je uporabljiv ako su njegova tehnička svojstva sukladna tehničkoj specifikaciji . ispitivanje slučajnih uzoraka iz proizvodnje (ovlaštena pravna osoba) 4. procjena i ocjenjivanje tvorničke kontrole (ovlaštena pravna osoba) 24 .radnje ocjenjivanja sukladnosti: 1. početno ispitivanje tipa građevnog proizvoda (provodi proizvođač i ovlaštena pravna osoba) 2. TEHNIČKA REGULATIVA 1) Zakon o građevnim proizvodima Zakonom se uređuju tehnička svojstva. Tehnička specifikacija: → usklađena tehnička specifikacija . ako je označen i popraćen tehničkim uputama . te se određuje način dokazivanja njegove uporabljivosti.tehničko dopuštenje na prijedlog proizvođača. tehničkim dopuštenjem utvrđuju se tehnička svojstva građevnog proizvoda.norma na koju upućuje tehnički propis ili hrvatsko tehničko dopuštenje .nacionalna tehnička specifikacija . radnje koje se provode u postupku ocjenjivanja sukladnosti njegovih tehničkih svojstava i isprava o sukladnosti kojom se dokazuje njegova uporabljivost . odnosno uvoznika donosi ovlaštena pravna osoba nakon ispitivanja tehničkih svojstava građevnog proizvoda koje se provodi prema smjernicama za tehničko dopuštenje ili prvim ispitivanjem tehničkih svojstava proizvoda i utvrđivanjem uporabljivosti tog proizvoda 2) Ocjenjivanje sukladnosti .povoljna tehnička ocjena uporabljivosti građevnog proizvoda za određenu namjenu koja se temelji na ispunjavanju bitnih zahtjeva za građevinu za koju se proizvod rabi . stalni nadzor.građevni proizvod može se staviti na tržište.hrvatsko tehničko dopuštenje .norma države članice EU za koju je odobrena primjena kao usklađene europske norme .

moraju sadržavati prijepis izjave o sukladnosti. moraju biti pisane na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu. 2+.potvrda o tvorničkoj kontroli prizvodnje . 2. a može sadržavati i nacrte i ilustracije .) izdaje se potvrda o tvorničkoj kontroli proizvodnje Isprave o sukladnosti: → potvrda o sukladnosti (izdaje ovlaštena pravna osoba na zahtjev proizvođača. ovlašteni zastupnik. 2. 3 i 4 . transport i uporabu građevnog proizvoda.tehničke upute .sukladnost s europskom tehničkom specifikacijom C . podatke značajne za čuvanje.izjava o sukladnosti . 2+.ispravama o sukladnosti dokazuje se da je nakon provedenih radnji ocjenjivanja sukladnosti u tom postupku potvrđena sukladnost građevnog proizvoda s tehničkom specifikacijom. odnosno uporabe proizvoda izraditi tehničke upute i proizvod označiti oznakom sukladnosti. procje i na o cjen nje jiva tvorničke ko trole n proizvodnje isp itivan je slu čajn ih uzo ka ra u zetih iz proizv odnje iz prop isani h sku a pin P+ I 1 + 1 • • • • • • • • • • • • • • • • a) • a) • • • a) • I 2 + 2 3 4 P = potvrda o sukladnosti I = izjava o sukladnosti • označava radnju koju je obvezan provesti ili provoditi proizvođač odnosno ovlaštena osoba u pojedinom sustavu ocjenjivanja sukladnosti a) ovlaštena osoba izdaje potvrdu o tvorničkoj kontroli proizvodnje 25 .koristi se samo za građevne proizvode za koje je izdana izjava o sukladnosti CE . i 6.1. ovlaštenog zastupnika ili uvoznika koji snose troškove) → izjava o sukladnosti (izdaje proizvođač. 1+. procjenom i ocjenjivanjem tvorničke kontrole (5. mora biti naveden rok uporabe.početnim nadzorom tvornice i tvorničke kontrole i stalnim nadzorom.2010 . uvoznik) .sukladnost s hrvatskom tehničkom specifikacijom 3) Sustavi cjenjivanja sukladnosti Sustavi ocjenjivanja sukladnosti: 1. da se proizvod može rabiti i staviti na tržište .1.potvrda o sukladnosti . 3 i 4 rad ju p n rovod proizvo č i đa ra jupro di o dn vo vlašte o ba na so IS RA V O P A S LA UK DNO TI S S TA US V O CJE NJIVA NJA S UKLA DNO TI S stalna tvo rnička kon la tro p izvod ro nje isp itivan je uzo ka iz ra proizv nje od prema u tvrđenom p u lan isp itivan ja po četn o ispitivan je tipa g rađe vnog proiz vod a poče tno ispitivan je tipa građ vno e g proizvo da p tn oče i nad r zo tvornice i p tn oče i nad r zo tvorničke ko ntrole pro izvo je dn sta lni nadzo r.2. 1+. 1+ .oznaka sukladnosti . 2+ .proizvođač/ovlašteni zastupnik/uvoznik mora prije stavljanja na tržište.

mjeriteljski zahtjevi za pretpakovine. 26 . proizvodi za cestogradnju. cijevi. spremnici.maksimalno zrno agregata S2 . mjerilo. poticanje mjera. obveze proizvođača i distributera.5 . stavljanje mjerila na tržište i uporabu. sustav točnih i međusobno spojivih mjerenja. Potvrda o akreditaciji . predgotovljeni elementi itd.40 . – druga ocjenjivanja ili potvrđivanja osposobljenosti za provođenje postupaka sukladnosti. Dodijeljena akreditacija vremenski je ograničena.razred otpornosti prema razredima izloženosti 4) Zakon o općoj sigurnosti proizvoda .proizvodi . jedne ili više vrijednosti kakve veličine da bi mogao poslužiti kao referencija. podne obloge. Zakonsko mjeriteljstvo je dio mjeriteljstva uređen zakonom i drugim propisima u cilju uspostave povjerenja u rezultate mjerenja u području primjene zakonitih mjerenja.klasa slijeganja Cl 0.svrha . mjerni etaloni.2010 . ostvarivanje. agregati.udio klorida X0 .geotekstil. hidroizolacije.40 X0 C12/15 .propisuju se opći sigurnosni zahtjevi za proizvode. referencijska tvar ili mjerni sustav namijenjen za određivanje. sustava upravljanja i osoba. čuvanje ili obnavljanje neke jedinice.osigurati da se na tržište stave samo sigurni proizvodi . sustav mjernih jedinica.siguran proizvod . dilatacijske naprave. Etalon je tvarna mjera.objasniti izjavu o sukladnosti za beton: C12/15 D31.građevinarstvo . uspostava sljedivosti i jedinstvenosti mjerenja u Republici Hrvatskoj usporedbom s međunarodnim etalonima te razvoj novih mjernih metoda. ovjeravanje mjerila. informiranje javnosti.bilo koji proizvod koji u normalno ili razumno predvidivim uvjetima uporabe ne predstavlja nikakav rizik ili samo najmanji rizik spojiv s uporabom proizvoda te koji se smatra prihvatljivim i sukladnim s visokom razinom sigurnosti i zdravlja ljudi . utvrđivanje mjeriteljskih zahtjeva za mjerila u zakonskom mjeriteljstvu.5 S2 Cl 0. Akreditacijsko tijelo obavlja: – akreditiranje ispitnih i umjernih laboratorija.klasa betona D31. 6) Zakon o akreditaciji Akreditacija je postupak kojim neovisno akreditacijsko tijelo službeno potvrđuje pravnoj ili fizičkoj osobi da je sposobna provoditi poslove ocjenjivanja sukladnosti. mjeriteljski nadzor i inspekcija. nadzor nad ispunjavanjem propisanih zahtjeva . – akreditiranje pravnih ili fizičkih osoba koje obavljaju tehnički nadzor.dokument na temelju kojeg se potvrđuje osposobljenost za obavljanje određenih poslova na području ocjenjivanja sukladnosti. prometna oprema.opasan proizvod . – akreditiranje pravnih ili fizičkih osoba za potvrđivanje proizvoda. 7) Zakon o mjeriteljstvu Zakonom se uređuje djelokrug tijela te ovlaštenih pravnih i fizičkih osoba u mjeriteljstvu. Temeljno mjeriteljstvo je dio mjeriteljstva koje istražuje stalnice prirodnih pojava i čiji je zadatak uspostava državnih etalona mjernih jedinica međunarodnog sustava jedinica.svaki koji nije siguran 5) Pravilnik o tehničkim dopuštenjima za građevne proizvode .područje proizvoda .

s obzirom na način armiranja betonska konstrukcija može biti od: nearmiranog betona. Hrvatski mjeriteljski institut (HMI). obavlja poslove istraživanja i razvoja u području temeljnog mjeriteljstva. ovlaštene pravne osobe.ovlaštene pravne osobe . ovjeravaju zakonita mjerila. Referentni etalon je etalon koji općenito ima najveću mjeriteljsku kakvoću na danom mjestu ili u danoj organizaciji iz kojeg se izvode mjerenja koja se provode na tom mjestu. nadzire zakonitost rada ovlaštenih pravnih osoba. voda.ispituju usklađenost mjerila s propisima. 3. Državni zavod za mjeriteljstvo (DZM).pregledava. običnim ili teškim betonom . zahtjevi za projektiranje. 5. armiranog betona ili od prednapetog betona . dodatka betonu i vode Tehnička svojstva BK .inspekcijski nadzor građevnih proizvoda u okviru svojih nadležnosti provode gospodarski inspektor Državnog inspektorata i građevinski inspektor Ministarstva zaštite okoliša. ili vrijednosti koje prikazuje neka tvarna mjera ili neka referencijska tvar i odgovarajućih vrijednosti ostvarenih etalonima. obavlja poslove nacionalnih umjernih laboratorija itd. uporabljivost. obavlja upravne i stručne poslove u vezi s državnim etalonima i usklađuje rad nacionalnih umjernih laboratorija. otpornost na požar) i drugi zahtjevi određeni posebnim propisima 27 .beton .građevni proizvod sastavljenj od cementa. ovlaštenih servisa i korisnika zakonitih mjerila itd. provodi ispitivanje pretpakovina i boca kao mjernih spremnika. te tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode namijenjene ugradnji u betonsku konstrukciju . dodatak mortu za injektiranje natega. pravne osobe koje obavljaju poslove nacionalnoga umjernog laboratorija. ovlašćuje pravne osobe za provedbu postupaka potvrđivanja sukladnosti mjerila i pretpakovina. 4. proizvodi za zaštitu i popravak BK i drugi građevni proizvodi . održavanje i drugi zahtjevi za betonske konstrukcije. agregat. popravlja i ispituje zakonita mjerila i/ili mjerne sustave radi pripreme za ovjeravanje 8) Pravilnik o nadzoru građevnih proizvoda . ostvaruje.s obzirom na težinu betona betonska konstrukcija može biti konstrukcija s: laganim. ovlašteni servisi. . čuva i održava državne mjerne etalone i osigurava njihovu sljedivost prema međunarodnim etalonima. provodi službena mjerenja. priprema nacrte zakona iz područja mjeriteljstva. izvođenje radova na izradi. . donosi podzakonske akte za provođenje zakona. dodatak betonu. čelik za prednapinjanje.rješava u upravnim stvarima iz područja mjeriteljstva.HMI . Umjeravanje je skup postupaka kojima se u određenim uvjetima uspostavlja odnos između vrijednosti veličina koje pokazuje neko mjerilo ili mjerni sustav.DZM . armatura. predgotovljeni betonski elementi. .poslove zakonskog mjeriteljstva obavljaju: 1. agregata. beton. vode evidenciju ovjerenih zakonitih mjerila .građevni proizvodi: cement. .proglašava državne etalone.moraju biti takva da se ispune bitni zahtjevi (mehanička otpornost i stabilnost.2010 Državni etalon je referentni etalon priznat odlukom mjerodavnog tijela utvrđenog zakonom da bi služio kao osnova za dodjeljivanje vrijednosti drugim etalonima određene veličine u Republici Hrvatskoj.propisuju se tehnička svojstva za betonske konstrukcije u građevinama u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu. provodi ovjeravanja zakonitih mjerila. čelik za armiranje. prostornog uređenja i graditeljstva 9) Tehnički propis za betonske konstrukcije .ovlašteni servis za pripremu mjerila . 2.

1+ a) cement opće namjene b) cement sa zgurom niskih početnih čvrstoća c) cement opće namjene niske topline hidratacije d) posebni cement vrlo niskih toplina hidratacije e) bijeli cement f) sulfatno otporni cement g) aluminatni cement 28 . od čelika za armiranje b) armatura za PB konstrukcije.građevina mora ispunjavati bitne zahtjeve za uporabni vijek od min. podrazumijeva redovite preglede. iznimno beton. uporaba građevine. ispitivanja i postupci dokazivanja uporabljivosti građevnih proizvoda.armatura.pri izvođenju izvođač je dužan držati se projekta BK i tehničkih uputa za ugradnju i uporabu građevnih proizvoda. armirani beton i predgotovljeni elementi na gradilištu za potrebe gradilišta (mora biti dokazana uporabljivost u skladu s projektom i TPBK Projektiranje BK .2010 Građevni proizvodi . čelik za armiranje i čelik za prednapinjanje .beton B . opis načina izvođenja BK i ugradnje građevnih proizvoda) 2.beton . izvođenje radova kojima se konstrukcija zadržava ili vraća u stanje određeno projektom Prilozi: A .cement D . tehnički opis (namjena. utjecaj okoliša. podaci o temeljnom tlu i seizmičnosti.voda G .50 godina . podatke iz elaborata.svojstva očvrsnulog betona . proračun nosivosti i uporabljivosti (predviđena djelovanja i utjecaji na građevinu. te drugi bitni zahtjevi.agregat E .b) i c) proizvode se samo do C16/20 (nearmirani elementi na gradilištu) . program kontrole i osiguranja kvalitete (svojstva koja moraju imati građevni proizvodi.projektiranje BK u skladu s hrvatskim normama J .u projektu specificiran razred čvrstoće b) beton zadanog sastava c) normirani beton zadanog sastava .dodatak betonu i dodatak mortu za injektiranje natega F . proračun nosivosti i uporabljivosti za predviđena djelovanja i utjecaje za faze gradnje i uporabe) 3.građevinski projekt . te odredaba TPBK Održavanje BK .predgotovljeni betonski elementi H .proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak BK I . izvanredne preglede nakon izvanrednih događaja ili po zahtjevu inspekcije.sastavni dio glavnog projekta mora sadržavati: 1. ocjene rezultata ispitivanja proizvođača i rezultata ispitivanja tlačne čvrstoće betona na slučajno uzetim uzorcima) B . svojstva svježeg betona specificira izvođač.tako da se tijekom trajanja održe tehnička svojstva i ispunjavaju zahtjevi određeni projektom i TPBK.sustav ocjenjivanja sukladnosti 2+ a) projektirani beton .armatura.izvođenje i održavanje BK A .cement . čelik za armiranje i čelik za prednapinjanje C . uvjeti građenja) Izvođenje i uporabljivost BK .projekt betonske konstrukcije . opis BK i temeljenje.1+ (čelik za arm. kad je potrebno i u projektu . od čelika za prednapinjanje i čelika za armiranje C .potvrđivanje sukladnosti provodi se 2x godišnje (na temelju rezultata nadzora tvorničke kontrole proizvodnje.) a) armatura za AB konstrukcije. te nosivosti i uporabljivosti BK.proizvode se u tvornicama izvan gradilišta (moraju imati ispravu o sukladnosti).specificirana u projektu BK.

silicijska prašina) 1+ .tehnička svojstva specificiraju se u projektu betona F . dodatak za zadržavanje vode. dodatak za vodonepropusnost.mostovi c) 5 god. element predgotovljene BK ili zasebna građevina) b) nekonstrukcijska uporaba (npr. osnove proračuna i djelovanja na konstrukcije.kemijski dodaci: plastifikator.projektiranje BK.propisuju se tehnička svojstva i drugi zahtjevi za cemente koji se ugrađuju u BK. ubrzivač vezivanja mlaznog betona/bez sadržaja alkalija.u betonari prije prve uporabe i kod promjene u sastavu G .proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak BK a) sustavi površinske zaštite b) proizvodi i sustavi za konstrukcijski nekonstrukcijski popravak c) konstrukcijska ljepila d) proizvodi za injektiranje betona e) proizvodi za sidrenje armature f) proizvodi za zaštitu armature od korozije I .voda . ubrzivač očvršćavanja. .predgotovljeni betonski elementi a) konstrukcijska uporaba (element djelomično predgotovljene BK. superplastifikator. usporivač vezivanja/superplastifikator. ubrzivač vezivanja/ plastifikator.ispitivanje pokusnim opterećenjem: a) mostovi raspona > 15m b) tribine u sportskim građevinama i dvoranama razne namjena c) krovne konstrukcije raspona > 30m d) BK koje se prvi put izvode novim tehnološkim postupkom .Tehnička svojstva i drugi zahtjevi. te način potvrđivanja sukladnosti 29 .izvođenje i održavanje BK . . cijevi za dvodnju.u BK u kojima postoji opasnost od korozije ne smiju se ugrađivati cementi vrste CEM III/C. lagani agregat i lagana punila s gustoćom zrna < 200 kg/m3 . dodatak za betoniranje pri niskim temperaturama .kontrola vode . usporivač vezivanja/plastifikator.2010 . geotehničko projektiranje. pigmenti) 2+ tip II (leteći pepeo. okno.projektiranje BK u skladu s hrvatskim normama .redoviti pregledi: a) 10 god. rubnjak. poklopac) H .2+ .dodatak betonu i dodatak mortu za injektiranje natega .agregat .industrijske. ubrzivač vezivanja.tehnička svojstva specificiraju se u projektu BK D .uporabljivost BK . usporivač vezivanja. dodatak za kontrolu konzistencije mlaznog betona.sitni agregat. kanal.nije potrbno provoditi za vodu iz vodovoda . infrastrukturne građevine 10) Tehnički propis za cement za betonske konstrukcije .agregat i punila s gustoćom zrna > 2000 kg/m3.mineralni dodaci: tip I (punila/fileri. projektiranje konstrukcija otpornih na potres J .potvrđivanje prikladnosti . CEM IV i CEM V Prilog 1 . prometne. . dodataka za poboljšanje veze slojeva mlaznog betona. krupni agregat i nefrakcioni agregat E .održavanje .zgrade javne i stambene namjene b) 2 god. te način potvrđivanja sukladnosti cementa .

smanjeni utjecaj toplinskih mostova . pri projektiranju i građenju novih odnosno projektiranju rekonstrukcije i rekonstrukcije postojećih. u skladu sa svojom namjenom. 2. proizvodne hale.2010 11) Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama Propisuju se: – tehnički zahtjevi glede racionalne uporabe energije i toplinske zaštite koje treba ispuniti prilikom projektiranja i građenja novih zgrada. Za zgrade za koje nije predviđeno grijanje ili koje se griju do 12°C moraju se. Propis se ne primjenjuje na: 1.vrste građevnih proizvoda: toplinsko-izolacijski građevni proizvodi. 5.zrakopropusnost omotača zgrade . koje se mogu višekratno postavljati i rastavljati.ograničenja godišnje potrebne toplinske energije za grijanje . – ostali tehnički zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu u zgradama. – tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode koji se ugrađuju u zgradu u svrhu racionalne uporabe energije i toplinske zaštite i ocjenjivanje sukladnosti tih proizvoda s navedenim zahtjevima. ziđe i proizvodi za zidanje Sadržaj projekta zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku izolaciju 30 . – tehnički zahtjevi glede racionalne uporabe energije i toplinske zaštite koje treba ispuniti prilikom projektiranja rekonstrukcije postojećih zgrada koje se griju na unutarnju temperaturu višu od 12°C.najveći dopušteni koeficijent prolaska topline Tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode . industrijske zgrade i druge gospodarske zgrade koje se. povezani sustavi za vanjsku toplinsku izolaciju na osnovi ekspandiranog polistirena i mineralne vune. 6. – održavanje zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu. jednostavne građevine utvrđene posebnim propisom. zbog kondenzacije vodene pare). te tijekom uporabe postojećih zgrada koje se griju na unutarnju temperaturu višu od 12°C. privremene zgrade za potrebe organizacije gradilišta. – sadržaj projekta zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije za grijanje i hlađenje te toplinsku zaštitu. staklenike u poljoprivredi.koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka .definiraju se: . zgrade koje imaju predviđeni vijek uporabe ograničen na dvije godine i manje. 4. – sprječavanje nastajanja građevinske štete (npr. moraju držati otvorenima više od polovice radnog vremena ako nemaju ugrađene zračne zavjese. 3. ispuniti zahtjevi koji se odnose na: – toplinsku zaštitu zgrade tijekom ljeta.pregrijavanje prostora zgrade .kondenzacija vodene pareunutar i na površini građevine . – sadržaj Iskaznice potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske energije za hlađenje zgrade. radionice. šatore i slične privremene građevine.ventiliranje prostora . Tehnički zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu . u skladu s namjenom zgrade.moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu u zgradi i biti specificirani prema normama i tehničkim dopuštenjima .

glavni projekt sadrži: tehnički opis. projektant. transmisijski toplinski gubici zgrade 3. parapeti i sl. potpis. te tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode namijenjene ugradnji u zidanu konstrukciju. te Iskaznicu potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske energije za hlađenje Prilozi: A .pregradni zidovi. Zidana konstrukcija se izvodi od: – nearmiranog ziđa. lokacija. povezati s nosivim zidovima odnosno nosivim dijelovima zidane konstrukcije. oplošje. izvođenje radova. faktor oblika. zategama ili armiranobetonskom podnom pločom . nacrte. proračun godišnje toplinske energije za grijenja/ hlađenje. te stropnim kontrukcijama u skladu s projektom zidane konstrukcije . kofeficijent toplinskog gubitka provjetravanjem itd. trebaju ispuniti toplinsko-izolacijski građevni proizvodi za zgrade C . proračun fizikalnih svojstava zgrade glede racionalne uporabe energije i toplinske izolacije.gornji rubovi temelja zidane konstrukcije.iskaznica potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske energije za hlađenje E . druga energetska obilježja zgrade (koeficijent transmisijskog gubitka topline. – armiranog ziđa i – prednapetog ziđa.popis hrvatskih normi i drugih tehničkih specifikacija za proračune i ispitivanja građevnih dijelova zgrade i zgrade kao cijeline B . pregradni zidovi 31 . odgovornost za podatke (tvrtka.0 m iznad stropne konstrukcije kojemu vrh nije pridržan okomito na vlastitu ravninu (zidovi na koje se oslanja drveno krovište. opis zgrade 2.tablični prikazi meteoroloških veličina. položaja i visina za referentne postaje Iskaznica . način grijanja. odgovornost za podatke 12) Tehnički propis za zidane konstrukcije Propisuju se u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu tehnička svojstva za zidane konstrukcije u građevinama.potrebna toplinska energija za grijanje (grijanje > 18°C) 1.).popis hrvatskih normi i drugih tehničkih specifikacija koje upućuju na zahtjeve koje.popis najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaska topline građevnih dijelova zgrade koje treba ispuniti pri projektiranju novih i rekonstrukciji postojećih zgrada i utvrđene vrijednosti tehničkih svojstava građevnih proizvoda s kojima se mogu provoditi dokazni proračuni propisani ovim propisom D . oznaka projekta 2. Projektiranje zidanih konstrukcija . datum. program kontrole i osiguranja kvalitete.potrebna toplinska energija za grijanje (12°C < t < 18°C) 1. uporabljivost. zahtjevi za projektiranje. opis zgrade (naziv. u smjeru okomitom na vlastitu ravninu. žig) Iskaznica . srednja mjesečna temperatura najtoplijeg i najhladnijeg mjeseca) 3. održavanje i drugi zahtjevi za zidane konstrukcije. Primjenjuje se i na ziđe u građevinama koje nije sastavni dio zidane konstrukcije (pregradno ziđe. potrebna toplinska energija za grijanje zgrade i izračunata toplinska energija za hlađenje (godišnja. u svezi s toplinskom zaštitom. po jedinici ploštine) 4. obujam grijanog dijela. odnosno gornji rubovi nadtemeljnih zidova moraju biti međusobno povezani veznim gredama. godina izrade projekta. zabatni zidovi.) 5.ziđe visine veće od 1. zidovi ispune i protupožarni zidovi moraju se. godišnja po jedinici obujma. obložni zidovi.2010 .

vode i eventualnih dodatka za zidanje i fugiranje ziđa. čelične i dr.dodaci mortu.za mort zadanog sastava koji se izrađuje na gradilištu i čija je zahtijevana tlačna čvrstoća manja ili jednaka 5 N/mm2. beton i sustavi za zaštitu i popravak betonskih dijelova zidanih konstrukcija G .ziđe B . ako nije drukčije propisano .temperatura svježeg morta ne smije biti niža od +5°C. ali ne manje od 4.vertikalni serklaži pojedine etaže betoniraju se nakon izvedbe ziđa te etaže pri čemu se mora osigurati veza zid – serklaž. vapnenosilikatni. ali ne manje od 4. širina mortnog džepa mora biti određena projektom zidane konstrukcije i mora iznositi najmanje 40% širine zidnog elementa . zidni element od porastog betona. tvornički projektirani mort i morat zadanog sastava) D . kanalice i elementi ispune) H .4 visine zidnog elementa. zidanje ziđa treba izvoditi pod posebnim uvjetima sukladno odredbama iz projekta zidane konstrukcije Prilozi: A . vertikalne sljubnice ispunjavaju se po punoj visini zidnog elementa i u punoj širini mortnog džepa.projektiranje zidanih konstrukcija 32 . bilo načinom gradnje (istacima zidnih elemenata svakog drugog reda za najmanje 0. projektirane kao betonska konstrukcija od betonskih zidova i ploča na koju se nastavlja zidana konstrukcija . mjereno u smjeru zida.zidni elementi (opečni. trake.za mort zadanog sastava gdje je u glavnom projektu zahtijevana tlačna čvrstoća veća od 5 N/mm2. u vertikalnom kontinuitetu. projektiranje zidanih konstrukcija kojima se zidovi iste etaže izvode od raznovrsnih zidnih elemenata ili kao zidovi druge vrste ili sustava konstrukcije.razmak spona može iznositi najviše 25 cm . vješaljke.nije dopušteno: projektiranje konzola upetih u ziđe zidane konstrukcije.5 cm .pri izvedbi ziđa zidane konstrukcije sa zidnim elementima s mortnim džepovima. mortu za injektiranje natega i betonu F .) odnosno konstrukcije drugog sustava (okvirne i dr.serklaži pojedine etaže moraju imati ploštinu presjeka ne manju od 225 cm2 s najmanjom stranicom od 15 cm2 i najmanjom ploštinom armature: – 4Ø10 za jednoetažne građevine – 4Ø12 za dvoetažne građevine – 4Ø14 za troetažne građevine i građevine veće etažnosti . nadvoji.pri zidanju ziđa zidni elementi zida trebaju se preklapati za pola duljine zidnog elementa.2010 kojima vrh nije pridržan stropnom konstrukcijom i sl. čelik za prednapinjanje.5 cm) ili mehaničkim spojnim sredstvima u skladu s projektom zidane konstrukcije .mort (mješavina jednog ili više anorganskih veziva. cement i zidarski cement) E .) . umjetnog kamena.pri izvedbi ziđa zidane konstrukcije zidni elementi povezuju se mortom uz potpuno ispunjavanje horizontalnih i vertikalnih sljubnica.pomoćni dijelovi (spone.agregat. a iznimno za 0.) mora biti izvedeno kao omeđeno ziđe s upetim vertikalnim serklažima u nosivu konstrukciju . agregata.veziva (građevno vapno. čelik za armiranje.iznimno od je dopušteno projektiranje zidanih konstrukcija kod kojih su temelji i jedna etaža iznad temelja. a obvezno se specificiraju svojstva tih sastojaka prema odredbama priloga D i F . u glavnom projektu se određuju omjerima pojedinih sastojaka. prirodnog kamena) C . projektiranje zidanih konstrukcija u kojima su pojedine etaže izvedene kao konstrukcije druge vrste (betonske. voda.kada je srednja dnevna temperatura zraka manja od +50°C ili viša od +35°C. smije se primijeniti samo mort proizveden u proizvodnom pogonu (tvornici) Izvođenje zidanih konstrukcija .horizontalni serklaži u razini stropne konstrukcije betoniraju se zajedno s izvedbom stropne konstrukcije . niti viša od +35°C .4 visine zidnog elementa. betonski zidni element.predgotovljeno ziđe I .

praškom punjena žica. žičane elektrode.od nelegiranih konstrukcijskih čelika: toplo valjani limovi. održavanje i drugi zahtjevi za čelične konstrukcije. betonski i metalni proizvodi za dimnjake B . trake. valjkasti.vijci s maticama. – zidani dimnjak .proizvodi od čelika 2+ . žice.potrošnja energije bude manja ili jednaka propisanoj Prilozi: A . usmjeravajući i ograničavajući F . trake i žice. zakovice. sferični i cilindrični.2010 J .uslijed odvođenja plinova ne budu ugroženi higijena. bešavne cijevi B .projektiranje čeličnih konstrukcija u skladu s priznatim tehničkim pravilima 33 . – predgotovljeni (sistemski) dimnjak . lončasti. završeci (kotve) E .dimnjak koji se izvodi na gradilištu od međusobno usklađenih građevnih proizvoda.takva da tijekom trajanja građevine podnese sve utjecaje uobičajene uporabe i utjecaje iz okoliša.dimnjak sastavljen u proizvodnom pogonu izvan gradilišta od međusobno usklađenih građevnih proizvoda i drugih proizvoda. profili. koji služi za siguran i neometan odvod u vanjsku atmosferu dimnih plinova nastalih radom na dimnjak priključenog uređaja za loženje. Odnosi se i na elemente u građevinama koji nisu sastavni dio čelične konstrukcije (nekonstrukcijski elementi) odnosno na elemente čelične konstrukcije koji ne utječu na mehaničku otpornost i stabilnost građevine u cjelini.neoprenski. koji se kao predgotovljeni građevni proizvod ugrađuje u građevinu. toplo i hladno oblikovani limovi. trnovi C . izvođenje.predvidiva djelovanja ne prouzroče rušenje ili pštećenje dimnjaka .projektiranje dimnjaka D . kabeli. trake i žice.dimnjak koji se zida na gradilištu od punih opeka. profili.predgotovljeni (sistemski) dimnjaci C . zdravlje ljudi i okoliš .dodatni materijal za zavarivanje . Vrste dimnjaka obzirom na način izvođenja: – montažni dimnjak . uporabljivost.obložne elektrode. užad. toplo oblikovani šuplji profili.mehanički spojni elementi .šipke. tako da tijekom izvođenja i uporabe dimnjaka: .glineni/keramički. u obliku vertikalnog ili približno vertikalnog kanala postojan na požar čađe. Tehnička svojstva dimnjaka . hladno oblikovani šuplji profili .ne proizvede buku preko dozvoljene razine .izvođenje i održavanje dimnjaka 14) Tehnički propis za čelične konstrukcije Propisuju se u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu tehnička svojstva za nosive čelične konstrukcije u građevinama.dio građevnog sklopa građevine. šipke i žice.konstrukcijski ležajevi .predgotovljeni elementi G . prenese ili širi požar . prašak.od nehrđajućih čelika. Prilozi : A .izbjegnu moguće ozljede korisnika . zavarene cijevi.ne prouzroči. te tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode namijenjene ugradnji u čeličnu konstrukciju. zaštitni plinovi D . zahtjevi za projektiranje.izvođenje i održavanje zidanih konstrukcija 13) Tehnički propis za dimnjake u građevinama Dimnjak . hladno valjani limovi.vlačni elementi visoke čvrstoće 1+ .

vijci.projektiranje drvenih konstrukcija H . ispune i sl. Osoba smanjene pokretljivosti .) i drvne proizvode koji služe kao toplinska.drvni proizvodi (konstrukcijsko drvo .drvo koje se lijepi mora imati sadržaj vode koja odgovara tehničkoj uputi proizvođača ljepila ali ne manje od 9% i ne više od 15% s time da maksimalna razlika sadržaja vode elemenata koji se lijepe smije biti ± 2 % . te tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode namijenjene ugradnji u drvenu konstrukciju. stambene i stambeno-poslovne namjene.projektiranje čeličnih konstrukcija I . zidova i dr.izvođenje i održavanje drvenih konstrukcija 16) Pravilnik o osiguranju pristupačnosti invaliditetom i smanjena pokretljivosti građevina osobama s Pravilnikom se propisuju uvjeti i način osiguranja nesmetanog pristupa. ploče na osnovi drva) B .osoba s tjelesnim oštećenjem. za nekonstrukcijsku primjenu . poliuteranska.2010 H .osoba koja ima privremene ili trajne smetnje pri kretanju. kazeinska. ali ne i kao nosivih spojnih elemenata). spajala posebne izvedbe moždanici. tj. termoplastična) D .drvena oplata. Odnosi se i na elemente u građevinama koji nisu sastavni dio drvene konstrukcije (nekonstrukcijski elementi .fenolna i amnioplastična. zvučna ili druga izolacija. Ne odnosi se na završne obloge konstrukcijskih i nekonstrukcijskih elemenata (obloge stropova. ograde.predgotovljeni elementi (za konstrukcijsku i nekonstrukcijsku uporabu .termoaktivna. poslovne. ukoliko nemaju iste ili slične elasto-mehanička svojstva.).projektiranje drvenih konstrukcija u skladu s priznatim tehničkim pravilima G .oplate. i vitkih savijenih nosača kod kojih se može javiti izvijanje kao i kod okvira ne smiju biti veće od 1/500 duljine za lijepljeno lamelirano drvo odnosno 1/300 duljine za cjelovito drvo . konstrukcijske. lijepljeno lamelirano drvo. Osoba s invaliditetom .mehanička spajala (štapasta . Projektiranje drvenih konstrukcija . održavanje i drugi zahtjevi. organizacijske i kemijske mjere zaštite) F . drvene pregrade. podova. uporaba različitih vrsta ljepila za izvođenje jedne lijepljene drvene konstrukcije (iznimno je dopušteno korištenje čavala i vijaka pri izradi lijepljenog spoja ali samo kao priteznih elemenata lijepljenog spoja. odstupanje od pravca osi štapa.zaštita drvenih konstrukcija (građevinsko-fizikalne. te uvjeti i način jednostavne prilagodbe pristupačnosti građevina stambene i stambeno-poslovne namjene. ugradnja elemenata koji nisu preventivno zaštićeni postupcima organizacijske zaštite na način da se spriječi vlaženje drvene građe Prilozi: A .piljena i tesana građa.početne imperfekcije u sredini štapnog elementa. ograde) E .nije dopušteno: ugrađivanje različitih vrsta spajala u jednom spoju.čavli.izvođenje i održavanje čeličnih konstrukcija 15) Tehnički propis za drvene konstrukcije Propisuju se u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu tehnička svojstva za drvene konstrukcije u građevinama. trnovi. pregrade.ljepila (za nosive konstrukcije . zahtjevi za projektiranje. ugradnja drvnih proizvoda koji imaju sadržaj vode veći od 22% u drvene konstrukcije. izvođenje. 34 . kretanja. uporabljivost. čavlane ploče) C . boravka i rada osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti i unapređivanja pristupačnosti građevinama javne.

induktivna petlja ili transmisijski obruč. opseg zaštite od izravnog pogotka avionske bombe kalibra min. 300kg. Dizalo je postrojenje s kabinom koje je trajno namijenjeno za prijevoz: – osoba – osoba i roba (tereta) Redovno održavanje dizala mora se obaviti najmanje jedanput mjesečno. oglasni pano).izvodi se reljefnom obradom visine do 5 mm na način da ne otežava kretanje invalidskih kolica. Rampa mora omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta. Rampa se koristi kao element pristupačnosti za potrebe svladavanja visinske razlike do uključivo 120 cm. 3) opremu i uređaje za zadovoljavanje fizioloških potreba osoba. kupaonica. bankomat. 35 . svakih 6m. Pristupačnost . 2. kabina za preslvačenje. soba. dizalo. semafor. radijacijskog i kemijskog djelovanja oružja. snijeg i prljavštinu. odnosno imati: – dopušteni nagib do uključivo 1:20 (5%).završna reljefna obrada hodne površine. raskrižje). elementi pristupačnosti neovisnog življenja (ulazni prostor. Sklonište osnovne zaštite mora imati: od 100 kPa do 300 kPa. Sklonište dopunske zaštite: 50 kPa natpritiska.2010 Prepreka . u unutarnjem ili vanjskom prostoru. stubište. a obvezno se primjenjuje za svladavanje visinske razlike veće od 120 cm u unutarnjem ili vanjskom prostoru. učionica. – odmorišni podest 150cm. 50 osoba Sklonište pojačane zaštite mora imati: 14 dana. parkirališno mjesto. šalter. kvake na vratima i prozorima. elementi pristupačnosti javnog prometa (stajalište i peron. električne instalacije. 2) ulaz i pomoćni ulaz koji su otporni na udarni val eksplozije. komunikacije. pješački otok. Taktilna površina . – svijetlu širinu od najmanje 120 cm u vanjskom prostoru. kavana i restoran. 2000 osoba. da je prepoznatljiva na dodir stopala ili bijelog štapa. protuliznu površinu. 17) Skloništa (treba znati za uže područje struke betonske konstrukcije) Skloništem za zaštitu od ratnih djelovanja smatra se građevinski objekt namijenjen za upotrebu u vrijeme rata koji mora imati: 1) zatvorene i funkcionalno povezane prostorije za zašitu od mehaničkog. stan. vertikalno podizna platforma. javna pješačka površina. Elementi pristupačnosti su: 1. mjesto u gledalištu. ulaz u vodu na plaži i u bazenu. tuš kabina. odnosno najmanje 90 cm u unutarnjem. Vertikalno podizna platforma se koristi kao element pristupačnosti za potrebe svladavanja visinske razlike veće od 120 cm u unutarnjem ili vanjskom prostoru Dizalo se koristi kao element pristupačnosti za potrebe svladavanja visinske razlike.rezultat primjene tehničkih rješenja u projektiranju. Taktilna obrada . kuhinja. pult. te da se lako održava. telefon. radni prostor. koso podizna platforma). da ne zadržava vodu. elementi pristupačnosti za svladavanje visinskih razlika (rampa.komunikacijska i orijentacijska smetnja. toplinskog. 7 dana boravak do 300 osoba. 3. čvrstu ogradu i rukohvate. wc. pješački prijelaz.

opeku. 100 do 200 osoba . šljunak 80cm . jajoliki presjek . 100 do 300 osoba .2% za svaki smjer . do 100 osoba .Ø80 .2010 Dvonamjenskim objektom odnosno dvonamjenskom prostorijom smatra se građevinski objekt odnosno dio građevinskog objekta namijenjen za upotrebu u vrijeme mira. na najdonjem podzemnom katu.otpornost skloništa na mehanička djelovanja određuje se na osnovno opterećenje i naročito opterećenje (od udarnog vala eksplozije.80x120cm . 200 do 300 osoba . komadića i ruševina) .130cm Pomoćni izlaz .po teoriji konstrukcija ili teoriji graničnih stanja po naprezanjima . Grade se tako da u pravilu budu ukopana. Transformacija objekta za upotrebu u vrijeme rata mora se izvršiti najkasnije za 24 sata. za zbijenu zemlju. Udaljenost od ulaza skloništa do najudaljenijeg mjesta s kojeg se dolazi u sklonište iznosi max.najmanje mjere hodnika za pomoćni izlaz: 1.jedan svijetli otvor 62.: 1. kružni presjek . za beton.30cm za skloništa dopunske i 40cm za skloništa osnovne namjene .250 m (polumjer gravitacije). 4) za javna skloništa – prema procijenjenom broju stanovnika koji se mogu zateći na javnom mjestu i broju stanovnika za koje nije osigurano kućno sklonište ili sklonište za stambeni blok.jedan 110x200cm na svakih 200 osoba. na 50m2 zgrade sklonišni prostor za jednu osobu.otpornost na radijacijska djelovanja postiže se površinskom gustoćom vanjskih elemenata .debljine dijelova skloništa izloženih djelovanju komadića iznose min. 2) skloništa za stambeni blok . 50 do 100 osoba . 3) za skloništa za organizaciju udruženog rada (☺) ili drugu organizaciju – za dvije trećine ukupnog broja radnika u organizaciji.5x180cm 2. u pravilu.radi osiguranja otpornosti na toplinska djelovanja elementi moraju biti min. za skloništa do 50 osoba . Broj i veličina ulaznih otvora: 1.120cm 3.dokazivanje otpornosti na mehanička djelovanja skloništa .80cm 2. kamen 40cm 2. Skloništa u zgradama s više podzemnih katova moraju se nalaziti. koji je izgrađen ili prilagođen tako da udovoljava uvjetima ovog pravilnika te da se u vrijeme rata može upotrebljavati kao sklonište. 80x180 na svakih 100 osoba Svijetla širina hodnika: 1.postotak armiranja nosivog elementa u zoni najvećih naprezanja presjeka mora iznositi max.prema veličini zgrade. pijesak.za nosive elemente konstrukcije skloništa osnovne namjene treba upotrebljavati armirani beton najmanje C25/30 i RA400/500 (B500) .pritisnutu zonu presjeka elemenata u polju treba armirati s 50% armature zategnute zone 36 .80x180cm 3. Sklonišni prostor određuje se: 1) za porodična skloništa – za najmanje za tri osobe.opterećenje od udarnog vala eksplozije uzima se kao zamjenjujuće statičko ravnomjerno raspoređeno opterećenje okomito na površine zidova.Ø100cm 3. pravokutni presjek .80x140cm 2. međustropova i drugih elemenata u oba smjera .

zračni prostor iznad kolnika u visini 7m 5. državne ceste 25m 4. prometni znakovi i uređaji 10. posebne djelatnosti za potrebe upravljanja vodama i druga pitanja vezana za vode i vodno dobro. državne ceste 3. naplatu cestarine i sl. zaštita od štetnog djelovanja voda. autoceste 2. temeljnih ploča moraju biti ukliješteni 18) Zakon o javnim cestama Zakonom se uređuje pravni status javnih cesta. koncesije. održavanje javnih cesta. stropova. cestovna građevina 2. upravljanje. županijske ceste 4.unutarnje strane stropa i zidova moraju biti armirane mrežom u dva ortogonalna smjera s razmakom šipaka max.oslonci zidova. Vode su opće dobro i imaju osobitu zaštitu Republike Hrvatske. planiranje.zaštitni sloj betona glavne armature s unutarnje strane elementa (prema prostoru skloništa) ne treba biti veći od 1cm . Vodno dobro čine zemljišne čestice koje obuhvaćaju: 37 .armatura postavljena na objema stranama presjeka ploče mora biti povezana s najmanje 4 vilice na 1m2 površine. stabilni mjerni objekti i uređaji za nadzor vozila 8. djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje.2010 .o. ceste za promet motornih vozila/brze ceste 35m 3. upravljanje kakvoćom i količinom voda. priključci na javnu cestu 9.o. županijske uprave za ceste/Upravnog tijela Grada Zagreba (županijske/lokalne ceste) .autoceste i državne ceste čine jedinstvenu mrežu cesta Zaštitni pojas .15 cm .ako se izdaje lokacijska dozvola za građenje objekata i instalacija na javnoj cesti ili unutar zaštitnog pojasa javne ceste. HC-a d. lokalne ceste 10m 19) Zakon o vodama Zakonom se uređuje pravni status voda. građevine za odvodnju i pročišćavanje vode 3.o. rekonstrukcija.o. (državne ceste). lokalne ceste . min.zaštitni pojas mjeri se od vanjskog ruba zemljišnog pojasa tako da je širok sa svake strane: 1. županijske ceste 15m 5. razvrstavanje. autoceste 40m 2.za održavanje. prometa i okoliša. građenje. detaljna melioracijska odvodnja i navodnjavanje. Razvrstavanje javnih cesta: 1. zemljišni pojas s obje strane (za održavanje.) 7. Javne ceste su javno dobro i u vlasništvu su RH (postaju javno dobro pravomoćnošću uporabne dozvole). Dijelovi javne ceste: 1. građevine i oprema za zaštitu ceste. cestovno zemljište 6. građevine na cestovnom zemljištu (npr. prethodno se moraju zatražiti uvjeti HAC-a d. vodnoga dobra i vodnih građevina. Ø8 ili veći . (autoceste).1m) 4. financiranje i nadzor javnih cesta. mjere za zaštitu javnih cesta i prometa na njima.

4. Sudovi i tijela državne vlasti dužni su tijelima katastra dostaviti svoja rješenja i presude koje utječu na podatke u katastru nekretnina po pravomoćnosti. obvezujuće vodopravno mišljenje (za građenje i rekonstrukciju. 4. jadransko vodno područje.temelj za vođenje drugih službenih očevidnika u svezi s prostorom koja se vode temeljem zakona i drugih propisa Podaci državne izmjere i katastra nekretnina daju se kao izvod ili prijepis posjedovnog lista. komunalne vodne građevine (za javnu vodoopskrbu i odvodnju). 5. vodopravna potvrda (potvrđuje se da je glavni projekt sukladan s vodopravnim uvjetima/vodopravnim mišljenjem. 3. 5. 2. prostor na kojem je izvorište voda 5. vodne građevine za proizvodnju električne. provedbu obrane od poplava. održavanje korita i obala vodotoka. 4. 3. 20) Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina Podaci državne izmjere i katastra nekretnina su: . 5. 2. vodno područje rijeke Dunav i 2. rješenje o uvjetima građenja. 3. s obzirom na njihovu namjenu. 2. te održavanje i uređenje inundacijskog područja. propisuju se granične vrijednosti emisija u vode). . vodonosna i napuštena korita površinskih voda. promjenu tehnike/djelatnosti. posebni uvjeti priključenja (tehnički zahtjevi kojima mora udovoljiti građevina da bi njeni vodovi bili priključeni na komunalne vodne građevine). izvođenje geoloških i vodnih istraživanja). 2. glavni projekt za potvrdu glavnog projekta/građevinsku dozvolu sukladan posebnim uvjetima priključenja. izdaje isporučitelj vodne usluge). otoke koji su nastali u vodonosnom koritu. građenje i održavanje unutarnjih vodnih putova. kopija katastarskog plana i razne potvrde u analognom i digitalnom obliku.javni ako zakonom ili posebnim zakonom nije drugačije određeno . potvrda o sukladnosti s posebnim uvjetima priključenja (potvrđuje se da je idejni projekt za lokacijsku dozvolu/rješenje o uvjetima građenja. vodopravna dozvola (za ispuštanje otpadnih voda. 6.podjela vodnih područja: područja podslivova. da je dokumentacija za izvođenja istraživanja sukladna vodopravnim uvjetima). regulacijske i zaštitne vodne građevine. neuređeno inundacijsko područje.temelj za vođenje zemljišnih knjiga koje vode zemljišno-knjižni sudovi . uređeno inundacijsko (poplavno) područje. jesu: 1. a osobito je namijenjeno za: 1. 3.2010 1. područja malih slivova i sektori VODOPRAVNI AKTI: 1. vodopravni uvjeti (tehnički i drugi uvjeti kojima mora udovoljiti zahvat u prostoru za lokacijsku dozvolu. Granice vodnih područja utvrđuje Vlada Republike Hrvatske. vodne građevine za melioracije (melioracijsku odvodnju. građenje i održavanje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina. stavljanja u promet kemikalija). 4. 38 . za navodnjavanje i mješovite). korištenje i zaštitu izvorišta voda. Vodno dobro služi održavanju i poboljšanju vodnog režima. Vodne građevine (građevine/skupovi građevina s pripadajućim uređajima i opremom koji čine tehnološku cjelinu). građevine za unutarnju plovidbu Za upravljanje riječnim slivovima na državnom području Republike Hrvatske utvrđuju se vodna područja: 1.podjela voda: površinske i podzemne .

strogi rezervat (SR). topografska izmjera i izrada državnih karata . 3.službene tematske i druge karte na osnovi službenih karata 3. park prirode (PP) itd. evidentiranje zgrada. prijepis posjedovnog lista. 1:5000 i sitnijem c) detaljne topografske karte (DTK).katastarsko područje na moru .prikupljanje i obrada svih potrebnih podataka sa svrhom osnivanja katastarskih čestica. 5. . te izrada katastarskog operata .izvod iz digitalnog katastarskog plana (kopija katastarskog plana).nositelji prava na zemljištu dužni su u roku od 30 dana od nastale promjene prijaviti nadležnom područnom uredu za katastar svaku promjenu na zemljištu koja utječe na podatke u katastru zemljišta (uz prijavu dužni su priložiti elaborat koji je tehnička osnova za provođenje promjena) Posebna geodetska podloga . podaci o međama i drugim granicama. provođnje kontrole tih polja itd. kulturno dobro (KD).1:300000 i sitnijem . 39 .obalno more (unutarnje morske vode i teritorijalno more).katastarske čestice katastra nekretnina osnivaju se stavljanjem u primjenu katastarskog operata katastra nekretnina ili pravomoćnim rješenjem donesenim u upravnom postupku .kartografska podloga. nacionalni park (NP).1:25000-1:250000 d) pregledne topografske karte (PTK). mj. podatak o adresi katastarske čestice. podaci o načinu uporabe katastarske čestice i njezinih dijelova.1:2000. osnovni geodetski radovi (uspostava i održavanje polja stalnih točaka i položajnih koordinata. Pravni režimi: pomorsko dobro (PD). evidentiranje posebnih prvnih režima na zemljištu i načina uporabe zemljišta. te o posebnim pravnim režimima na zemljinoj površini. vodno dobro (VD).dio područja katastarske općine/katastarskog područja na moru određen brojem katastarske čestice i njenim granicama . potvrde koje se izdaju na temelju podataka katastarskog operata javne su isprave kad su ovjerene pečatom i potpisom službene osobe . slojnice i kote su uklopljene s katastarskim planom. mj. . podaci o površini katastarske čestice te o površinama dijelova katastarske čestice koji se upotrebljavaju na različiti način. 2. izrađena je u odgovarajućem mjerilu i ovjerena od nadležnog tijela za državnu izmjeru i katastar nekretnina. podaci o posebnim pravnim režimima koji su uspostavljeni na katastarskoj čestici.u okviru katastarske izmjere i tehničke reambulacije za katastarsku česticu prikupljaju se i obrađuju sljedeći podaci: 1.osnovna prostorna jedinica katastra nekretnina je katastarska čestica .Državna geodetska uprava izrađuje službene državne karte: a) Hrvatske osnovne karte (HOK). zgradama i drugim građevinama koje trajno leže na zemljinoj površini ili ispod nje. epikontinentalni pojas RH i dio morske obale u režimu pomorskog dobra Katastarska izmjera . građevina. 1:10000 b) ortofotokarte. 4.1:5000.) 2.tehnička reambulacija . mj.preuzimanje i obrada podataka iz postojećeg katastra zemljišta koji su pogodni za katastar nekretnina.2010 Poslovi državne izmjere: 1. izvod iz posjedovnog lista. dok se ostali podaci prikupljaju katastarskom izmjerom .evidencija o česticama zemljine površine. mj. posebni rezervat (PR). izmjera i označavanje državne granice na kopnu Katastar nekretnina .

racionalnost i ekonomičnost.uništavanje i oštećivanje.vlasnik kulturnog dobra obavezan je s dobrom postupati s dužnom pažnjom.završni radovi: 1. tapetarski 8. stolarski 15. radovi na antikorozijskoj zaštiti 18. tehnički objekt s uređajima i drugi slični objekti . stoga ima pravo na porezne i carinske povlastice. obilježje u vezi povijesnih događaja i osoba 5. sigurnost.nadležno tijelo izdaje posebne uvjete zaštite kulturnih dobara na nepokretnom kulturnom dobru.kulturna dobra . parketarski 11. gradu ili općini na čijem se području nalazi . roletarski 16. kamenorezački 9. te nezakonito iznošenje kulturnih dobara .projektiranjem i izvođenjem završnih radova na pojedinim elementima objekata mora se osigurati. postojanost.nepokretna kulturna dobra: 1. mjesto.u vezi s postupkom izdavanja lokacijske dozvole . estetski izgled. uporabe i prometa . stabilnost. županiji. povijesnog. te stručnu pomoć nadležnog tijela . naselje ili dio 2. spomenik.2010 21) Zakon o zaštiti kulturnih dobara . antropološkog . trajnost. grad. keramičarski 5.izvođač mora bez odgađanja prekinuti građevinske i druge radove i obavijestiti nadležno tijelo ako pri izvođenju tih radova naiđe na arheološko nalazište . ličilački 6. staklorezački 17.pokretne i nepokretne stvari od umjetničkog. Gradu Zagrebu. arheološkog. higijensko-tehnički uvjeti i kvaliteta 40 . radovi na izradi spuštenih stropova i lakih pregrada . vlasnik ga je dužan ponuditi prvo RH. čuvati ga i održavati.ukoliko namjerava prodati kulturno dobro.vlasništvo na kulturnom dobru može se ograničiti glede posjeda. bravarski 13. fasaderski 3. građevina ili njezini dijelovi i okoliš 3. podopolagački 10. znanstvenog značenja. limarski 14. arheološko nalazište 6. teracerski 2. elementi povijesne opreme naselja 4. te za zahvat unutar kulturnopovijesne cjeline kada nije donesen UPU . uključivo i međe tog dobra. soboslikarski 7. funkcija. gipsarski 4. područje. peciznost. arheološka nalazišta .kaznena odgovornost 22) Pravilnik o tehničkim normativima za projektiranje i izvođenje završnih radova u građevinarstvu . izolaterski 12. selo.

obavješćivanje te sprječavanje širenja i učinkovito gašenje požara. DUŽNOSTI I ODGOVORNOSTI U ZAŠTITI OD POŽARA Svaka fizička i pravna osoba. PLANOVI I DOKUMENTI ZAŠTITE OD POŽARA Dokumentima zaštite od požara uređuje se organizacija i mjere zaštite od požara na prostoru za koji se donose. 4. Dokumenti zaštite od požara lokalne i područne (regionalne) razine su : 1. 3. Nacionalni plan djelovanja zaštite od požara. U cilju zaštite od požara poduzimaju se organizacijske. odnosno upravitelji zgrada dužni su: 1. Vlasnici. planovi zaštite od požara. osigurati provedbu mjera zaštite od požara. odnosno korisnici građevina i drugih nekretnina te prostora.Ministarstvo unutarnjih poslova. gašenje i sprječavanje širenja požara na svom vlasništvu. okoliša i prirode od požara. rano otkrivanje. zdravlja i sigurnosti ljudi i životinja te sigurnosti materijalnih dobara. alat i sredstva za dojavu. IV. Dokumenti zaštite od požara državne razine su: 1. PRAVA. 3. 5.2010 3. tehničke i druge mjere i radnje za: 1. planovima i procjenama ugroženosti od požara. ustrojavanje subjekata zaštite od požara. OPĆE ODREDBE Ovim se Zakonom uređuje sustav zaštite od požara koji podrazumijeva planiranje zaštite od požara. dužni su provoditi mjere zaštite od požara utvrđene odredbama ovoga Zakona i drugim propisima donesenim na temelju njega. s ciljem zaštite života. sigurno spašavanje ljudi i životinja ugroženih požarom. posjedovati vozila. Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku. financiranje zaštite od požara te osposobljavanje i ovlašćivanje za obavljanje poslova zaštite od požara. propisivanje mjera zaštite od požara građevina. Nadležnost . 4. III. poduzimati mjere za smanjenje opasnosti od nastanka i širenja požara. 2. 2. 2. 2. opremu. 3. odlukama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugim općim aktima iz područja zaštite od požara. uređaje. tijelo državne vlasti te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su djelovati na način kojim se ne može izazvati požar. UPOZNAVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA ZAŠTITU OD POŽARA 41 . sprječavanje i smanjenje štetnih posljedica požara. kao i mjera za unapređenje stanja zaštite od požara na svom vlasništvu. utvrđivanje uzroka nastanka požara te otklanjanje njegovih posljedica. provedbeni planovi unapređenja zaštite od požara. Nacionalna strategija zaštite od požara. Izvješće o stanju zaštite od požara u Republici Hrvatskoj. provođenje mjera zaštite od požara. II. ZAŠTITA OD POŽARA 1) Zakon o zaštiti od požara (92/10) I. otklanjanje opasnosti od nastanka požara.

Vlasnici. posebice o: 42 . OBAVJEŠĆIVANJE I GAŠENJE POČETNIH POŽARA Svatko tko primijeti neposrednu opasnost od nastanka požara ili požar odmah će sukladno svojim psihofizičkim sposobnostima pristupiti otklanjanju opasnosti. odnosno upravitelji zgrada razvrstanih u četvrtu kategoriju ugroženosti od požara dužni su imati zaposlenog najmanje jednog djelatnika zaduženog za obavljanje poslova zaštite od požara i unapređenje stanja zaštite od požara. PREVENTIVNO POSTUPANJE. koji će biti zadužen za obavljanje poslova zaštite od požara i unapređenje stanja zaštite od požara. te položen stručni ispit. odnosno upravitelji zgrada razvrstanih u treću kategoriju ugroženosti od požara dužni su zaposliti najmanje jednog djelatnika. odnosno korisnici građevina. najbližu vatrogasnu postrojbu ili policiju. PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE Ministarstvo (državna razina) i nadležna policijska uprava (područna/regionalna/lokalna razina) sudjeluju u donošenju dokumenata održivog razvitka. odnosno ugasiti požar. VI. građevinski dijelovi i druge nekretnine te prostori razvrstavaju se rješenjem ministra u jednu od četiri propisane kategorije ugroženosti od požara. odnosno korisnici građevina. gašenje početnih požara i spašavanje ljudi i imovine V. te položen stručni ispit. vodeći pri tome računa da ne dovede u opasnost sebe ili drugu osobu. Djelatnici zaduženi za obavljanje poslova i unapređenje stanja zaštite od požara moraju imati najmanje zvanje vatrogasca ili završeno srednjoškolsko obrazovanje u programu gimnazije ili srednjoškolsko strukovno obrazovanje u četverogodišnjem trajanju. strateškoj procjeni utjecaja zahvata na okoliš. VII. Radi osiguranja pravodobne i učinkovite zaštite od požara jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe organiziraju osposobljavanje pučanstva za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara. Vlasnici. građevinskih dijelova i drugih nekretnina te prostora. građevine. Pri donošenju dokumenata prostornog uređenja treba voditi računa o prostornim uvjetima zaštite od požara. procjeni utjecaja zahvata na okoliš sukladno posebnim propisima u dijelu koji se odnosi na zaštitu od požara. odnosno gašenju požara. isto tako sudjeluju u postupku donošenja dokumenata prostornog uređenja. dužna je obavijestiti Centar 112.2010 Svatko ima pravo i obvezu biti upoznat s opasnostima od požara na mjestu gdje boravi ili radi. ZAŠTITA OD POŽARA U SUSTAVU ZAŠTITE OKOLIŠA. koji smije obavljati i druge poslove. ORGANIZACIJA I USTROJ ZAŠTITE OD POŽARA Radi utvrđivanja odgovarajuće organizacije i provođenja mjera zaštite od požara. Ukoliko osoba nije uspjela otkloniti opasnosti. građevinskih dijelova i drugih nekretnina te prostora. Djelatnici službe za zaštitu od požara moraju imati završen najmanje preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij u trajanju od najmanje tri godine tehničkog smjera. odnosno postupiti prema planu zaštite od požara.

odnosno da se omogući njihovo spašavanje. spriječi širenje vatre na susjedne građevine. Elaborat zaštite od požara izrađuje se samo za građevine skupine 2. osiguranju dostatnih izvora vode za gašenje. omogući da osobe mogu neozlijeđene napustiti građevinu. Prema zahtjevnosti mjera zaštite od požara građevine se dijele na: – građevine skupine 1 – manje zahtjevne građevine i – građevine skupina 2 – zahtjevne građevine. 3. 4. Elaborat zaštite od požara izrađuje osoba ovlaštena za izradu elaborata zaštite od požara i ovjerava ga svojim potpisom i žigom. ima visoku stručnu spremu odnosno završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij tehničkog smjera. očuva nosivost konstrukcije tijekom određenog vremena utvrđena posebnim propisom. *Ovlaštenje za izradu elaborata zaštite od požara daje Ministarstvo rješenjem osobi koja: 1. tako da se u slučaju požara: 1. radi izdavanja potvrde o usklađenosti idejnog projekta s posebnim propisima iz područja zaštite od požara.2010 1. 4. Prilikom projektiranja i građenja građevine mora se osigurati zaštita od požara. spriječi širenje vatre i dima unutar građevine. Odstupanje od bitnog zahtjeva zaštite od požara dopušteno je samo u postupku propisanom propisom kojim se uređuje područje prostornog uređenja i gradnje iz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva. Nadležna policijska uprava. i položen stručni ispit za obavljanje poslova u graditeljstvu prema posebnom zakonu te koja u skladu s tim zakonom upotpunjava i usavršava svoje znanje u području zaštite od požara te ima – najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima projektiranja. sudjeluje u postupku izdavanja rješenja o uvjetima građenja prema propisu kojim se uređuje područje prostornog uređenja i gradnje. sigurnosnim udaljenostima između građevina ili njihovom požarnom odjeljivanju. kao jedan od bitnih zahtjeva za građevinu propisanih posebnim propisom kojim se uređuje područje prostornog uređenja i gradnje. životinja i imovine. osiguranju pristupa i operativnih površina za vatrogasna vozila. Nadležna policijska uprava. radi određivanja posebnih uvjeta zaštite od požara. na zahtjev projektanta. 3. na traženje nadležnog tijela. odnosno stručnog nadzora zaštite od požara građevina ili 43 . sudjeluje u postupku izdavanja lokacijske dozvole za zahvat u prostoru prema propisu kojim se uređuje područje prostornog uređenja i gradnje. Nadležna policijska uprava. mogućnosti evakuacije i spašavanja ljudi. 5. odnosno nadležne policijske uprave. na traženje nadležnog tijela. omogući zaštita spašavatelja. 2. 2. odnosno investitora i/ili na traženje nadležnog tijela određuje posebne uvjete zaštite od požara prije i/ili tijekom postupka izdavanja rješenja za građenje prema propisu kojim se uređuje područje prostornog uređenja i gradnje.

2010

– najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima projektiranja odnosno stručnog nadzora građevina glede zaštite od požara i završen poslijediplomski i/ili specijalistički studij iz područja požarnog inženjerstva i/ili zaštite od požara u građevinama s najmanje 60 ECTS bodova, ili 2. ima najmanje visoku stručnu spremu, odnosno završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij tehničkog smjera i položen državni stručni ispit čiji ispitni program sadrži područje zaštite od požara te ima najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima inspekcijskog nadzora zaštite od požara građevina. Glavni projekt građevina podliježe provjeri tehničkog rješenja iz zaštite od požara. Provjeru provodi jedan ili više ovlaštenih revidenata.* *stupa na snagu 1.10.2011. VIII. ZAŠTITA OD POŽARA U UPORABI GRAĐEVINA I PROSTORA Svaka građevina ili njezin dio, ovisno o svojoj namjeni, mora se tijekom svog trajanja održavati na način da ispunjava bitni zahtjev zaštite od požara. Vlasnici, odnosno korisnici građevina, građevinskih dijelova i drugih nekretnina te prostora, odnosno upravitelji zgrada dužni su održavati slobodnima i propisno označenima evakuacijske putove, kao i pristupe vatrogasnim vozilima, dužni su posjedovati uređaje, opremu i sredstva za gašenje požara (i propisno ih održavati), održavati u ispravnom stanju postrojenja, uređaje i instalacije električne, plinske, ventilacijske i druge namjene, dimnjake i ložišta, kao i druge uređaje i instalacije, koji mogu prouzročiti nastajanje i širenje požara te o održavanju moraju posjedovati dokumentaciju. IX. NADZOR Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona provodi Ministarstvo, a inspekcijski nadzor inspektori Ministarstva. X. UNAPREĐENJE ZAŠTITE OD POŽARA Pravne osobe dužne su analizirati svaki događaj koji je mogao dovesti do požara te poduzimati mjere potrebne da do takvih događaja više ne dođe, o čemu su dužne voditi evidenciju te obavještavati nadležne službe sukladno posebnim propisima; dužne su voditi evidenciju svih požara koji su nastali na njihovom vlasništvu, kao i razlozima njihova nastanka. U slučaju požara sa posljedicama po ljudski život ili s većom materijalnom štetom ili iz drugih razloga Ministarstvo obavlja vještačenje požara.

2) Pojmovi
Požar je samopodržavajući proces gorenja koji se nekontrolirano širi u prostoru. 44

2010

Gorenje je brza kemijska reakcija neke tvari s oksidansom, najčešće s kisikom iz zraka u kojoj nastaju produkti gorenja te se oslobađa toplina, plamen i svjetlost. Otpornost na požar je sposobnost dijela građevine da kroz određeno vrijeme ispunjava zahtijevanu nosivost (R) i/ili cjelovitost (E) i/ili toplinsku izolaciju (I) i/ili drugo očekivano svojstvo, kako je propisano normom o ispitivanju otpornosti na požar. Reakcija na požar je doprinos materijala razvoju požara uslijed vlastite razgradnje do koje dolazi izlaganjem tog materijala određenim ispitnim uvjetima. Evakuacijski put iz građevine je posebno projektiran i izveden put koji vodi od bilo koje točke u građevini do vanjskog prostora ili sigurnog prostora u građevini, čije značajke (otpornost i reakcija na požar, širina, visina, označavanje, protupanična rasvjeta i dr.) omogućuju da osobe zatečene u požaru mogu sigurno (samostalno ili uz pomoć spasitelja) napustiti građevinu. Požarni sektor je osnovna prostorna jedinica dijela objekta, koja se smatra samostalnim prostorom obzirom na tehničke i organizacijske mjere zaštite od požara, a odijeljen je od ostalih dijelova objekta protupožarnim konstrukcijama odgovarajuće otpornosti na požar. Dimni sektor je prostor ispod stropa ili krova što ga tvore zavjese koje služe za sprječavanje širenja dima i topline. Sigurnosno osvjetljenje zajednički je naziv za nužno i protupanično osvjetljenje. To je ono osvjetljenje koje se automatski javlja kada nestane osnovno osvjetljenje. Nužno osvjetljenje je sigurnosno osvjetljenje koje se u slučaju nestanka napajanja iz mreže automatski prebacuje na pomoćni izvor napajanja a osigurava propisima određeno najmanje potrebno osvjetljenje u vremenskom razdoblju što omogućuje da osoblje može nesmetano poduzeti nužne radnje u vođenju postrojenja ili završiti započete poslove. Protupanično osvjetljenje je sigurnosno osvjetljenje koje se u slučaju nestanka napajanja iz mreže automatski prebacuje na akumulatorske baterije (centralno ili pojedinačno) a osvjetljava najkraći put za izlazak iz elektroenergetskog objekta (evakuaciju). Siguran prostor je dio građevine odnosno svaki požarni sektor izvan ugroženog požarnog sektora u kojem su osobe zaštićene od djelovanja topline i produkata gorenja iz ugroženog požarnog sektora. Vatrootporno brtvljenje je naziv za popunjavanje otvora u zidovima, podu i stropu, koje se izvodi prilikom vođenja električnih kabela kroz njih na granici požarnih sektora, odnosno kroz druge zidove, podove i stropove na koje se postavljaju zahtjevi u pogledu otpornosti na požar. Zatvaranje ovih otvora izvodi se posebnim mortovima, vatrootpornim pregradama ili tzv. požarnim jastučićima, koji osiguravaju istu klasu otpornosti na požar kao i građevinske konstrukcije (zid, pod, strop) kroz koje ti kabeli prolaze. Klasa otpornosti na požar vatrootpornih brtvi utvrđuje se ispitivanjem prema hrvatskoj normi.

3) Bitan zahtjev koji se odnosi na požar
Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da se u slučaju požara:

45

2010

• • • • •

očuva nosivost konstrukcije tijekom određenog vremena utvrđena posebnim propisom (u propisima definirana tražena mjera - otpornost na požar konstrukcije ili stupanj unutarnje otpornosti građevine protiv požara), spriječi širenje vatre i dima unutar građevine (zahtjevi za izradom protupožarnih sektora i drugih mjera), spriječi širenje vatre na susjedne građevine (zahtjevi za održavanjem protupožarnih razmaka i za vanjskim protupožarnim zidovima), omogući da osobe mogu neozlijeđene napustiti građevinu, odnosno da se omogući njihovo spašavanje (zahtjevi za izradu evakuacijskih putova unutar građevine, za vatrogasnim izlazima, izlazima za nuždu i dr.), omogući zaštita spašavatelja (zahtjevi za protupožarnom opremom, instalacijama, postrojenjima - vatrogasna oprema, stabilni sustavi za gašenje, alarmiranje i dojavu i dr.).

Prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji, traži se da svaka građevina, ovisno o svojoj namjeni, tijekom svojeg trajanja mora ispunjavati bitne zahtjeve za građevinu i u pogledu zaštite od požara.

4) Svrha Zakona o zaštiti od požara
Zakonom se uređuje sustav zaštite od požara. U cilju zaštite od požara poduzimaju se organizacijske, tehničke i druge mjere i radnje za: 1. otklanjanje opasnosti od nastanka požara 2. rano otkrivanje, obavješćivanje te sprječavanje širenja i učinkovito gašenje požara, 3. sigurno spašavanje ljudi i životinja ugroženih požarom, 4. sprječavanje i smanjenje štetnih posljedica požara, 5. utvrđivanje uzroka nastanka požara te otklanjanje njegovih posljedica.

5) Tko sudjeluje u povjerenstvu za tehnički pregled građevine? Kad? Zašto?
Ako nadležna policijska uprava/Ministarstvo sudjeluju u postupku izavanja lokacijske dozvole/rješenja za građenje radi davanja posebnih uvjeta zaštite od požara, tada njihov predstavnik sudjeluje u tehničkom pregledu.

6) Tko je sve dužan provoditi mjere zaštite od požara?
Svaka fizička i pravna osoba, tijelo državne vlasti, te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su provoditi mjere zaštite od požara utvrđene odredbama Zakona o zaštiti od požara, propisima, planovima i procjenama ugroženosti od požara, odlukama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te drugim općim aktima iz područja zaštite od požara.

7) Tko provodi nadzor nad provedbom mjera zaštite od požara?
Upravni nadzor provodi Ministarstvo, a inspekcijski nadzor inspektori Ministarstva.

8) Koje su kategorije ugroženosti od požara? Tko ih donosi?
Radi utvrđivanja odgovarajuće organizacije i provođenja mjera zaštite od požara, građevine, građevinski dijelovi i druge nekretnine te prostori razvrstavaju se rješenjem ministra u jednu od četiri propisane kategorije ugroženosti od požara prema kriterijima, uvjetima i osnovama utvrđenim pravilnikom koji donosi ministar, uz predhodno mišljenje čelnika središnjeg tijela državne uprave za vatrogastvo i Hrvatske vatrogasne zajednice.

46

te prostora razvrstanih u I i II kategoriju ugroženosti dužni su donijeti plan zaštite od požara na temelju procjene ugroženosti.zona opasnosti je ugroženi prostor u građevini ili oko nje.godine) 11) Dužnosti pri gašenju požara? Svatko tko primijeti neposrednu opasnost od nastanka požara ili požar odmah će sukladno svojim psihofizičkim sposobnostima pristupiti otklanjanju opasnosti.2011. zahtjeva i smjernica iz područja zaštite od požara čija primjena predstavlja uvjet za dokazivanje ispunjenja bitnih zahtjeva građevine iz područja zaštite od požara.2010 9) Tko organizira i donosi plan zaštite od požara? Vlasnici/korisnici građevina.sigurnosna udaljenost je razdaljina u građevini ili oko nje. odnosno gašenju požara. ali vrijedi do 1. 12) Zapaljive tekućine i plinovi Građevine i postrojenja u kojima se obavlja skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti. vodeći pri tome računa da ne dovede u opasnost sebe ili drugu osobu. u kojem je prisutna ili se može očekivati prisutnost zapaljive smjese para i/ili plinova . preko koje se u slučaju požara ili eksplozije ne očekuje ugrožavanje susjednih dijelova građevine i drugih susjednih građevina . Elaborat zaštite od požara izrađuje se samo za građevine skupine 2. dijela građevine ili prostora gdje se nalaze zapaljive tekućine i/ili plinovi. građevinskih dijelova i drugih nekretnina. odnosno postupiti prema planu zaštite od požara. ima položen stručni ispit za obavljanje poslova u graditeljstvu ima položen državni stručni ispit čiji ispitni program sadrži područje zaštite od požara poznaje hrvatski jezik i latinično pismo (po starom Zakonu o zaštiti od požara. ima najmanje 5 godina radnog iskustva na poslovima projektiranja mjera zaštite od požara.10. odnosno ugasiti požar. 10) Elaborat zaštite od požara? Za koju skupinu građevina? Tko ga ima pravo izradivati? Elaborat zaštite od požara predstavlja skup uputa. U pogledu mjera zaštite od požara građevine se dijele na: • skupina 1 – manje zahtjevna građevina • skupina 2 – zahtjevna građevina. te organizirati službu zaštite od požara. najbližu vatrogasnu postrojbu ili policiju. Elaborat zaštite od požara izrađuje osoba ovlaštena za izradu elaborata zaštite od požara i ovjerava ga svojim potpisom. dužna je obavijestiti Centar 112.samozapaljive tvari su tvari koje se u dodiru sa zrakom ili vodom mogu spontano upaliti bez dovođenja izvora topline 47 . Ukoliko osoba nije uspjela otkloniti opasnosti. . Ovlast za izradu elaborata zaštite od požara izdaje Ministarstvo fizičkoj osobi koja: • • • • • • ima najmanje visoku stručnu spremu tehničkog smjera.

Udaljenost bilo koje točke ovih građevina od vatrogasnog prilaza ne smije biti veća od 100 m. popis vrsta i količina zapaljivih tekućina i/ili plinova. Od uvjeta za vatrogasne pristupe može se odstupiti samo iznimno i to u slučajevima građenja i rekonstrukcije: – građevina unutar zaštićenih kulturnih dobara. držanje oksidirajućih. a prostori građevine ugroženi požarom pokriveni stabilnim sustavom za automatsko gašenje požara tipa sprinkler.) do kojih nisu izgrađene javne prometne površine. reaktivnih ili samozapaljivih tvari. držanje i uporaba alata. rekonstrukcije građevina kod kojih visina poda najviše etaže predviđene za boravak ljudi. Vatrogasni pristupi moraju biti osigurani: 48 . od kojih je jedan izgrađen kao siguran put za izlaženje. građenja ili rekonstrukcije građevina kod kojih visina poda najviše etaže predviđene za boravak ljudi. 2. 4. tehnološkog procesa i sustava za upravljanje i nadziranje. 6. 3.. nije veća od 12 m. rekonstrukcije građevina kod kojih visina poda najviše etaže predviđene za boravak ljudi. U tim slučajevima obvezna je primjena dodatnih mjera zaštite od požara (npr. uz uvjet da putovi za izlaženje budu izgrađeni na način propisan točkom 2. pristup vozilima koja pri radu svog pogonskog uređaja mogu iskriti. – građevina izvan građevinskog područja (planinarski i lovački domovi i sl. od razine okolnog terena s kojeg će se obavljati evakuacija i gašenje u slučaju požara. Vatrogasni pristupi ne moraju biti osigurani za građevinu u slučajevima: 1. ugradnja stabilnog sustava za automatsko gašenje požara tipa sprinkler. pušenje i korištenje otvorene vatre u bilo kojem obliku. uporaba električnih uređaja koji nemaju protueksplozijsku zaštitu. Idejni projekt koji se odnosi na građevine i postrojenja za izdavanje posebnih uvjeta sadrži situaciju. 2. 7. od razine okolnog terena s kojeg će se obavljati evakuacija i gašenje u slučaju požara. nije veća od 8 m i koja ima najmanje dva puta za izlaženje iz svake prostorije. uređaja i opreme koji pri uporabi mogu iskriti. sredstava i opreme za dojavu i gašenje požara. nošenje odjeće i obuće koja se može nabiti statičkim elektricitetom i uporaba uređaja i opreme koji nisu propisno zaštićeni od statičkog elektriciteta. od razine okolnog terena s kojeg će se obavljati evakuacija i gašenje u slučaju požara. tehnički opis planiranih sustava. dva sigurnosna izlazna puta i slično) i pribavljanja pozitivnog mišljenja nadležne vatrogasne postrojbe o mogućnosti izvršenja učinkovitog gašenja i evakuacije raspoloživom tehnikom. 5. Opće mjere zaštite od požara i eksplozija U zonama opasnosti zabranjeno je : 1. 13) Vatrogasni pristupi Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe propisuju se uvjeti koje moraju zadovoljiti vatrogasni pristupi do građevine kako bi se vatrogasnoj tehnici omogućio dohvat otvora na vanjskim zidovima radi spašavanja osoba i gašenja požara.2010 Posebne uvjete građenja iz područja zaštite od požara i eksplozije u postupku izdavanja lokacijske dozvole za gradnju građevina i postrojenja utvrđuje nadležna policijska uprava/ Ministarstvo unutarnjih poslova. 3. odlaganje zapaljivih i drugih tvari koje nisu namijenjene tehnološkom procesu. nije veća od 4 m. tehnički opis građevine i/ili postrojenja.

nosivosti i dr. a omogućavaju kretanje vatrogasnih vozila do površina za operativni rad. kolnika pristupnih putova do građevine. Širina površine planirane za operativni rad vatrogasnih vozila postavljenih paralelno s vanjskim zidovima građevine. čiji radijus mora iznositi najmanje 15 m. te svim drugim građevinama i prostorima u kojima se okuplja. Vodoravni radijus zaokretanja vatrogasnih prilaza za objekte do 22 m i visine iznad 22 metra određuje se prema tablici u ovisnosti o širini vatrogasnih prilaza. te građevina koje imaju obostrano orijentirane stambene jedinice. Prijelaz iz uspona u pad ili iz pada u uspon treba se izvesti okomitom krivinom. U području konkavnih i konveksnih krivina ne smiju se primjenjivati stepenice. Međusobna udaljenost stepenica mora iznositi najmanje 10 m. trgovačkih.tako da omogućavaju kretanje vatrogasnog vozila vožnjom naprijed. a njegov slobodan profil treba iznositi najmanje 3 x 4 m. hotela.najmanje s jedne strane. Stepenica na vatrogasnom prilazu ne smije imati veću visinu od 8 cm.2010 . a čija visina ne prelazi 4 kata. omogućavaju da vatrogasna i spasilačka vozila i oprema dođu do ugrožene građevine i svih otvora na njenom vanjskom zidu radi spašavanja ljudi i gašenja požara. slijepi valrogasni pristupi duži od 100 m moraju na svom kraju imati okretališta koja omogućavaju sigurno okretanje vatrogasnih vozila.1 m. mogu se koristiti kao vatrogasni prilazi. prostori za vjerske obrede 1 sl. Postojeći kolni prilazi kroz građevinu. treba biti najmanje: .najmanje s dvije duže strane građevine kod građevina i prostora za javne skupove (kinematografi.5. a razmak između traka mora iznositi 0. Ravni vatrogasni prilazi mogu biti izvedeni i kao vozne trake širine od najmanje 1. Površine za operativni rad vatrogasnih vozila planiraju se uzduž vanjskih zidova građevine. Nosivost vatrogasnih pristupa .). i to duže. te ako njihov sIobodni profil iznosi najmanje 3 x 3. Ravni vatrogasni prilaz predviden za jednosmjerno kretanje vatrogasnih vozila treba biti širine najmanje 3 m. radi i boravi više od 100 ljudi. industrijskih i visokih građevina kao i stambenih građevina kolektivne izgradnje s jednostrano orijentiranim stambenim jedinicama. Kao vatrogasni pristupi mogu se koristiti površine kolnika javnih prometnica. Površine za operativni rad ili manevriranje su čvrste površine koje su direktno ili preko vatrogasnih pristupa povezane s javnim prometnim površinama i služe za postavljanje vatrogasnih vozila prilikom poduzimanja akcija spašavanja i gašenja.80 m. Kada se kao vatrogasni prilaz koristi kolni prilaz kroz građevinu. kod niskih građevina stambene izgradnje (prizemne i jednokatne) i kolektivnog stanovanja. stambenim građevinama koje imaju više od 4 kata. Oblikovanje vatrogasnih pristupa . Uspon ili pad u vatrogasnom prilazu ne smije prelaziti 12% nagiba. ako su u pravcu. bolnica. na razmacima koji omogućavaju spašavanje osoba i gašenje požara kroz prozore i druge otvore na građevinama dosezanjem sa za to namijenjenom specijalnom vatrogasnom tehnikom. Vatrogasni prilazi su površine koje se direktno nastavljaju na javne prometne površine. . kolnika prolaza kroz građevinu. 49 .5 m za građevine višine do 40 m. oko visokih građevina tako da je kretanje vatrogasnih vozila moguće isključivo vožnjom naprijed. Vatrogasni pristupi su čvrste površine koje svojim parametrima (širina. pločnika i trgova predviđenih za pješake te sve ostale površine na terenu čiju nosivost omogućuje prolaz i rad vatrogasnih vozila. rampi. sportske dvorane. radijus. U pravilu vatrogasni pristupi sastoje se od vatrogasnih prilaza i površina za operativni rad vatrogasnih vozila. tada on treba biti u pravcu.). kazališta. koncertne dvorane.8 m.takva da podnese osovinski pritisak od 100 kN.

brtvljenje T30.kabelski kanali i rovovi . škole. bolnice .energetski transformatori više od 1500 kg ulja .požarni sektor F90 .od negorivih materijala. a zid između transformatora i zgrade F90 50 .može u tvorničku halu . brtvljenje na ulasku i izlasku kanala iz građevine. požarni sektor F90 .ako je u blizini stambene zgrade.energetski transformatori do 1500 kg ulja . nijedno mjesto u postrojenju ne smije biti više od 20 m udaljeno od izlaza.3m. te između požarnih sektora brtvama jednake otpornosti kao i zidovi . Broj okomito postavljenih površina ovisi o dužini građevine. Širina površine planirane za operativni rad vatrogasnih vozila postavljenih okomito na vanjski zid građevine.stubišta . . njena dužina minimalno 11 m. što kraći i sigurniji.moraju biti označeni.udaljenosti u tablici se povećavaju 2x . poslove zgrade. Sigurnosni put za izlaženje je dio građevine koji je omeđen građevinskim elementima F60 i vratima T30.transformator bez ulja i negorivom izolacijom .svi elektroenergetski objekti moraju imati najmanje jedan vatrogasni pristup Izbor lokacije elektroenergetskog objekta: 1. škola. ukoliko je kod elektroenergetskog objekta katnosti P+2 dužina evakuacije duža od 20 m. Razmak površine za operativni rad vatrogasnih vozila.od negorivih ili teško gorivih materijala .5 m. u posebnoj zgradi (smještaj u zgradi isključivo za ee postrojenja. od vanjskih zidova građevina može iznositi najviše: . mora biti izvedeno pomoćno požarno stubište . iznad 200 MVA min.konstrukcijski elementi . a udaljenost od zida najviše 1 m.požarni sektor F120 .putovi za evakuaciju . toplinska zaštita . vrtić.stambena. na otvorenom prostoru .dijelovi podložni požaru .mogu se smjestiti u istu prostoriju s postrojenjem bez vatrootpornih pregrada .odvojena od pogonskih prostorija pregradama F60. tako da se onemogući širenje požara na susjedne objekte.ako se ne mogu ostvariti udaljenosti prema tablici. od podnožja građevine tj.6 m za građevine više od 16 m.0 m za građevine visine iznad 40 m. isto tako moraju biti izvedeni ventilacijski otvori) . u zgradi koja služi i za druge namjene .može se smjestiti bez vartootpornog pregrađivanja 3.zasebna prostorija.12 m za građevinu visine do 16 m.15m . bolnica . Povišina za operativni rad vatrogasnih vozila mora biti u jednoj ravnini s dopuštenim maksimalnim nagibom od 10% u bilo kojem smjeru površine.transformator do 1500 kg ulja . 14) Elektroenergetska postrojenja Elektroenergetski objekt = građevina + postrojenje Elektroenergetsko postrojenje = skup uređaja Elektroenergetski uređaj = dio postrojenja Opće građevinske mjere zaštite od požara: . treba biti najmanje 5. vrtića.2010 .7. poslovna građevina. mora biti izveden sustav odvođenja dima i topline . pregradni zid imeđu transformatora mora biti F60.udaljenost od drugih građevina .određuje se prema tablici do 10 MVA min. a treba biti takav da osiguravaju dohvat svih otvora od strane vatrogasne tehnike.vrata moraju biti iste otpornosti kao požarni sektor i otvarati se u smjeru izlaženja 2. ako je stubište smješteno centralno.

moraju posjedovati potvrdu o sukladnosti .F30 h > 3 kata .ugostiteljski objekt h > 30m .8m . dojavu i gašenje požara : • ako boravi > 100 ljudi .uređaji za uzbunjivanje.širina stubišta . max.1m .10m (15m uz sprinkler) . udaljenost aparata od bilo kojeg mjesta gdje se može zateći osoba 25m . objekt. max. etaža.je ukupna toplina koja se može osloboditi iz toplinske moći svega upaljivog materijala u promatranom prostoru (prostorija. 1.1m) .zaseban požarni sektor F60 (uz sustav vatrodojave F30) .10m.širina stubišta 1.ugostiteljski objekt h > 2 kata .1. stubište širine min.nosive konstrukcije i građevni elementi sigurnog izlaznog puta objekta visine: h ≤ 3 kata . 2.F60 .požarni sektor objekta h > 3 kata iznosi max. pomoćne prostorije).pomoćna i panik .zvučni uređaj za uzbunjivanje (30 dB više od okolne buke.ugostiteljski objekt mora imati odgovarajući broj vatrogasnih aparata (min.ugostiteljski objekt h > 3 kata . dulja stranica Lmax=60 m . mora imati sekundarni izvor za napajanje) . srednje požarno opterećenje od 1-2 GJ/m2 – F60.zaklopke h ≤ 3 kata . presijeca objekt od temelja do krova s nadvišenjem od 50 cm .požarni zid .4m . Specifično požarno opterećenje: 1. nisko požarno opterećenje do 1 GJ/m2 – F30.dužina pristupnog prostora . ovisno o broju ljudi i katova (1. 1035 ljudi) . ali max. udaljenost bilo kojeg javnog prostora max. dva smjera (iznimno se primjenjuje do 4 kata ako je na jednom katu max. ručni javljači požara .T90 . itd. ali ne manju od T30 .35m (do 55m uz sprinkler) .30m od bilo kojeg dijela objekta • ako boravi > 250 ljudi .220 ljudi po katu. ne mora imati unutarnju) 51 .otpornost min. T30. 6 spavaćih soba.tavani . skladište.1 luks u vremenu od min. otvora min.putovi za izlaženje . vrste Ukupno požarno opterećenje . 16) Ugostiteljski objekti Otpornost na požar nosivih konstrukcija ugostiteljskog objekta . 3.min.T60 visoki objekti . jedno sigurnosno stubište .10 katova. postrojenje.1500 m2.110 dB. obuhvaća max. visoko požarno opterećenje preko 2 GJ/m2 – F90.2010 15) Požarno opterećenje.15m do stubišta.građevinski elementi i uređaji za zatvaranje otvora mogu imati otpornost na požar max.360 ljudi po katu) .dužina slijepog hodnika max.sustav za dojavu požara (hodnici.T30 h > 3 kata .prema tablici.vrata .2 kata.max. Specifično požarno opterećenje je prosječan iznos ukupnog požarnog opterećenja na jedinicu površine. udaljenost vrata soba do vrata stubišta max.prema tablici (ovisno o broju ljudi 1.na najvišem dijelu stubišta koje služi kao izlazni put moraju se ugraditi elementi za odvođenje dima i topline. uređaj.1m koja se otvaraju automatski i ručno .ugostiteljski objekt površine > 500m2 mora imati unutarnju i vanjsku hidrantsku mrežu za gašenje požara (ako ima sprinkler.udaljenost max.1m . 2h .8m.rasvjeta . F90. građevina.sustav ventilacije .put za izlaženje mora imati min.2 po katu).) bez obzira pripada li gorivi materijal konstrukciji ili se nalazi u prostoru.1. za 30 minuta manju od elemenata na granici požarnog sektora.zid otpornosti min.min.

Ukoliko hidrantska mreža za gašenje požara nema minimalni tlak vode.) 2. uvjeti građenja) 4. ispitivanja. Ukoliko je uređaj za povišenje tlaka smješten u građevini koju se štiti hidrantskom mrežom za gašenje požara čiji sastavni dio je sam uređaj. mjere zaštite od eksplozije. Unutarnja hidrantska mreža za gašenje požara je hidrantska mreža za gašenje požara izvedena u objektu.pravilnikom se propisuju prostorni i tehnički uvjeti za smještaj. mogućnost dojave požara 17) Hidrantska mreža za gašenje požara Hidrantska mreža za gašenje požara je skup cjevovoda. hidrantska mreža za gašenje požara (rezerve vode 30 L/kamperu). zaštitnih mjera. načina izvođenja itd. dva puta za izlaženje .obavezno sprinkler.pristup na stubišta koja služe kao izlazni put kroz predvorje F30 .pomoćne prostorije . sastavnice sustava) 3.stranica 10cm . uređaja i opreme kojima se voda od sigurnog izvora dovodi do štićenih prostora i građevina. pročelja) 5.eksplozivne.F60.sustavom se moraju predvidjeti utjecaji atmosferskih izbijanja prenesenih u građevinu putem opskrbne mreže .procjena ugroženosti i plan zaštite od požara. završava bubnjem s namotanim cijevima i mlaznicom.podzemne garaže . troškovnik (specifikacija sastavnica sustava i radova) 18) Skladištenje eksplozivnih tvari . proračuni (procjena rizika djelovanja munje. tlocrt. tehnički opis (opis sustava. min. otpornim na požar najmanje onoliko vremena koliko je najkraće predviđeno vrijeme rada hidrantske mreže. građevni elementi mogu biti i T30 ako ima sustav vatrodojave . koji odjeljuju prostoriju od ostale građevine. postupci dokazivanja uporabljivosti.2010 . ne smiju biti dio puta za evakuaciju.prostorije za smještaj motora s unutarnjim sagorijevanjem min. mora se ugraditi uređaj za povišenje tlaka. min.kampovi kapaciteta > 3000 osoba . 18) Sustavi zaštite od djelovanja munje na građevine Projektiranje sustava zaštite od munje: .sadržaj glavnog projekta (elektrotehnički projekt): 1. 0. na vrhu okna ili u blizini vrha .dizala za evakuaciju invalidnih osoba . uvjeta za održavanje. nacrti (situacija. Ako kabeli za napajanje električnom energijom uređaja za povišenje tlaka prolaze kroz prostorije koje mogu biti ugrožene požarom. pirotehničke i pogonske tvari 52 . čuvanje i držanje eksplozivnih tvari. program kontrole i osiguranja kvalitete (svojstva koja moraju imati građevni proizvodi. rješenja ugradnje.otpornost kao nosiva konstukcija .F90 (vrata T90 s natpisom da moraju biti zatvorena) .kotlovnice . a završava nadzemnim ili podzemnim hidrantom.ugostiteljski objekti moraju imati zaštitu od atmosferskog pražnjenja . manja od otpornosti nosive konstrukcije ugostiteljskog objekta). požara i druge mjere sigurnosti . Vanjska hidrantska mreža za gašenje požara je hidrantska mreža za gašenje požara izvedena izvan građevine koja se štiti.prostorije ugostiteljskog objekta površine > 800m2 sa smješajem > 300 ljudi moraju obavezno imati sprinkler .otvor za ventilaciju min. moraju se zaštititi tako da njihova otpornost prema požaru bude najmanje jednaka predviđenom vremenu rada hidrantske mreže.dizala .okna poseban požarni sektor min. F30 (može biti i za 30 min. F60 .eksplozivne tvari .2m2. prostorija u koju je uređaj smješten mora biti izgrađena kao zaseban požarni sektor s građevinskim elementima.

vrata . – hladnjače. F90 visoko požarno opterećenje . zaštićenost od provale i krađe. Skladište mora biti zaseban požarni sektor i u pravilu obuhvaća najviše jednu etažu. prirodno ili prisilno provjetravanje 5.skladišta moraju biti zaštićena unutarnjom i vanjskom hidrantskom mrežom (silosi i hladnjače samo vanjskom). od iskrenja elekričnih instalacija.za čeličnu nosivu konstrukciju koja nije vatrootporno zaštićena. trenje. otpornost na požar i streljivo 3.zaštićena od eksplozije .svaka fizička i pravna osoba koja skladišti eksplozivne tvari dužna je: • izraditi elaborat o skladištenju eksplozivih tvari • izraditi plan intervencije • provjeravati ispravnost ugrađenih električnih uređaja • donijeti pravilnik o rukovanju eksplozivnim tvarima • izraditi program i održavati vježbe za zaposlenike . toplinu • niskoeksplozivne tvari . . nema zahtjeva za otpornost na požar .2010 visokoeksplozivne tvari .ako skladište do 6000 m² ima sprinkler.malodimni. sigurna udaljenost 2.osjetljive na udar. – visokoregalna skladišta (sa skladištenom robom iznad visine 9 m). kompozitni baruti . ukoliko ukupna površina poda obje etaže ne prelazi 6000 m².F30 nisko požarno opterećenje. te zaštita od atmosferskog pražnjenja .skladišta moraju imati gromobransku instalaciju i uzemljene metalne dijelove • 19) Skladišta Skladišta su građevine ili prostori u sastavu građevina druge namjene u kojima se skladišti goriva roba ili negoriva roba u gorivoj ambalaži. zidovi.ista otpornost kao i nosiva konstrukcija . nosivi građevinski elementi prostora različite namjene .prostor skladišta u objektu druge namjene mora biti odvojen požarnim zidom min. Skladišta se prema površini dijele na: – mala skladišta – površine požarnog sektora do 1000 m². – skladišta površine požarnog sektora iznad 6000 m². metalnih dijelova. podovi. F60 srednje požarno opterećenje. vatrogasnim aparatima. opremljenost sredstvima za gašenje požara . Iznimno može obuhvaćati i do najviše dvije etaže. te vremenskih uvjeta 6. – silose. – srednja skladišta – površine požarnog sektora iznad 1000 do 3000 m².zaštićenost od unutarnjeg i vanjskog iskrenja . Skladišta se prema načinu skladištenja robe dijele na: – klasična skladišta (sa skladištenom robom do visine 9 m).nosive konstrukcije.zaštita od statičkog elektriciteta podova.rasvjeta . mora se dokazati da pri 500°C neće doći do deformacije konstrukcije koja bi izazvala oštećenja koja utječu na otpornost na požar i stabilnost konstrukcije .granica požarnih sektora.uvjeti skladišta: 1.skladište s požarnim sektorom > 6000 m² (samostojeća građevina) mora biti zaštićeno unutarnjom i vanjskom hidrantskom mrežom. vrata T30 . te aparatima za gašenje požara . stabilnim sustavom za 53 . – velika skladišta – površine požarnog sektora iznad 3000 do 6000 m². krovovi F30.nosiva konstrukcija slobodnostojećeg objekta skladišta F30 . F90 . sprečavanje pojave unutarnjeg i vanjskog iskrenja 4. Roba se ne smije skladištiti iznad evakuacijskih putova.

silosi i > 6000 m² . najmanji razmak između tih otvora određuje se računski.skladišta požarnog sektora > 300 m² i požarnim opterećenjem > 1000 MJ/ m² moraju imati najmanje dva izlaza .rasvjeta .pristup za vatrogasnu tehniku: . . put za evakuaciju .nosivi elementi konstrukcije i elementi puteva za evakuaciju . sprinklerom ili drugim odgovarajućim automatskim sustavom za gašenje požara.s dvije strane .unutrašnji pregradni zidovi .F90 (izolacijski materijal može biti goriv ako je s vanjske strane obložen negorivim materijalom T30) .širine min.8m .granični zid visokog objekta prema drugim objektima u nizu mora biti bez otvora .50cm.2010 dojavu požara.mala skladišta . Mora se osigurati plato za automehaničke ljestve. Ako je krovna konstrukcija od gorivog materijala.min.izlazi i evakuacijski putovi smiju biti udaljeni od bilo koje točke skladišta max. Pregradni zid koji odvaja požarne sektore mora presijecati cijelu konstrukciju. čiji se podovi najvišeg kata nalaze najmanje 22 m iznad najniže kote terena na koji je moguć pristup i na kome je moguća intervencija uz korištenje automehaničkih ljestava. Ako se na nasuprotnim zidovima objekta i susjednog objekta bilo koje visine nalaze otvori preko kojih bi se mogao prenijeti požar s jednog objekta na drugi.F120 .F90 . pregradni zid na posljednjem katu mora presijecati krovnu konstrukciju i nadvisivati je min.vrata na putu za evakuaciju.najmanje F30 .s jedne strane . čija veličina ovisi o visini objekta: Visina objekta u m od 22 do 40 od 41 do 75 od 76 do 100 više od 100 Veličina požarnog sektora u m² do 1500 do 1000 do 800 do 500 Dužina strane požarnog sektora iznosi najviše 60 m.najmanje F90 54 . Objekt se dijeli na požarne sektore.vrata ili drugi slični otvori.nosivi i pojačani vanjski zidovi . onda mora inositi pola visine višeg objekta. ako se tako ne može odrediti. ako je površina kata <750m2 .srednja i velika skladišta .1h 20) Visoki objekti Pod visokim objektom podrazumijevaju se zgrade sa prostorijama za boravak ljudi.skladišta požarnog sektora do 300 m² i požarnim opterećenjem do 1000 MJ/ m² moraju imati najmanje jedan izlaz (kod dvoetažnih skladišta odnosi se na svaku etažu skladišta) .40m (uz sprinkler 60m) .visokoregalna. Na najmanje dva fasadna zida objekta otvori moraju biti pristupačni za vatrogasnu opremu.pregradni zidovi između dva stana . a najmanja otpornost svih nosivih konstrukcijskih elemenata mora biti F30 .protupanična . 0. Pristup i plato za intervenciju moraju imati nosivost najmanje 10 tona osovinskog pritiska.s tri strane .požarni sektor može obuhvatiti 2 kata kod objekta do visine 40m. Vatrogasnim vozilima mora biti omogućen prilaz objektu s onih strana na kojima se nalaze prozori.

horizontalni kanali s instalacijama F60.najmanja širina stubišta određuje se tako da se za svakih 100 ljudi osigurava širina od 60 cm. pristupni otvori za kontrolu instalacija osigurani vratima ili kapcima T90. objekti > 75m .20m. Najduži put iz neke prostorije u jednom požarnom sektoru do stubišta ne smije biti duži od 30 m za objekte < 75 m. .7m. max. max.F90.na najvišem mjestu u objektu.zabranjeno povezivanje podruma i gornjih katova zajedničkim stubištem . vrata T30 .stubišno okno mora biti odvojeno od unutarnjih prostorija objekta zidovima F90 . moraju se provjetravati .posebna prostrija F90 .na najvišem katu objekta. < 40m dopušten zajednički provjetravani pretprostor). odvojena zidovima F90 i vratima T90 .2010 . krilo izlaznih vrata min.vrata u jednom požanom sektoru koja povezuju pojedine prostorije s putevima evakuacije T90 (isto tako i vrata na javnim objektima) .od materijala koji ne može prenositi vatru s jednog kata na drugi.akumulatorske baterije kao rezervni izvor električne energije . onda se rade dva sigurnosna stubišta . zidovi otpornosti F90. ako bi se trebalo raditi stubište šire od 2.1.podrum .zidovi okna za dizala F90 (objekti > 40m . dva izlaza.fasada objekta .zidovi vertikalnih kanala za smještaj instalacija F90. objekti > 40m .odvojeni prostor dizala i stubišta.unutar objekta. min.kotlovnica .kraci i gazišta stubišta F90.1.2m . T90 55 .vertikalni otvori za provjetravanje . prekidna udaljenost između otvora dva susjedna kata mora biti min.nisu dopuštene. podrumska prostorija ne smije biti udaljena od izlaza više od 20m. iznimno u objektu < 40m u posebnu prostoriju sa zidovima F180 . provjetravanje.posebna prostorija . ulaz s terase . put plamena produžava se postavljanjem konzola Svaki požarni sektor objekta mora biti dostupan preko najmanje jednog sigurnosnog stubišta ili najmanje dva međusobno nezavisna stubišta.25m.60cm na 100 ljudi.spajanje uz tampon zonu s provjetravanjem i vratima T30 .jedno od dizala predviđa se kao dizalo za evakuaciju .objekti < 40m .F90 .1.20m .visina min.25m.T90 .požarni sektor u prostorijama ispod razine terena ne smije biti veći od 250m2 i mora biti odvojen zidom F90. zidovi F90. vertikalni kanali moraju se provjetravati otvorima površine 5% poprečnog presjeka kanala .objekti > 40m . ali min. mora biti označeno natpisom . odnosno 20 m za objekte > 75 m.transformatorske stanice .agregat s motorom s unutarnjim izgaranjem .2.2.0.plinska kotlovnica . konzolna i spiralna stubišta nisu dopuštena .hodnik .izlaz iz objekta . Sigurnosno stubište mora biti osigurano tako da vatra i dim ne prodiru za sve vrijeme dok požar traje u objektu i mora biti dostupno iz svih prostorija jednog požarnog sektora putovima koji nisu ugroženi požarom.objekti < 40m .zidovi F90.prostorija s pogonskim agregatom .podstanica za toplu vodu .30m.širina hodnika i izlaza .1m. a ako je manja os 1m. vrata T90. vrata na putu evakuacije .2h rada .klimatizacijske komore .mora biti ravan i bez suženja.smještaj izvan objekta .

građevine za smještaj uređaja ne smiju biti ukopane 4.ovisnost visine objekta i smještaja: do 22m . gradnju.krov.kotlovnica mora imati: .proizvoljno 22m .konstrukcija i obloga kotlovnice . prislonjeno >40m . zidovi F180 .poseban građevinski objekt .smještaj: .barem jedan siguran izlaz .opremu za gašenje požara (hidrantska mreža i mobilna oprema) 21) Uređaji u kojima se nanose i suše premazna sredstva .u pravilu u posebno izgrađene prizemne objekte udaljene od drugih 5m i pristupom prometnicama koji može poslužiti kao vatrogasni put (ako ima prozore. pogon i održavanje kotlovnica kapaciteta više od 50 kW .u sastavu objekta druge namjene .u objektu druge namjene (pristup izvana). rada i poduzetništva 56 .pravilnik daje tehničke uvjete za projektiranje.natpis na kotlovnici o zabrani ulaska . ZAŠTITA NA RADU → nadležnost: Ministarstvo gospodarstva.pravilnik daje tehničke normative za uređaje u kojima se nanose i suše premazna sredstva.poseban objekt .prislonjeni objekt .2010 20) Plinske kotlovnice .barem jedan prozor na vanjskom zidu .40m . udaljenost od drugih objekata je 7m) . te za građevinske objekte u kojima se ti uređaji postavljaju .negorivi materijali F30 .smještaj: .

Poslodavac koji zapošljava više od 50 radnika dužan je odrediti jednu ili više osoba za obavljanje poslova stručnjaka zaštite na radu. • suradnja na svim razinama od poslodavaca i zaposlenika. • planiranja zaštite na radu s ciljem međusobnog povezivanja tehnike. drugih bolesti u svezi s radom te zaštita radnog okoliša. • pravila pri održavanju i ispitivanju sredstava rada. 5) Uređivanje i provedba ZNR Svaki poslodavac je dužan odrediti jednog ili više radnika za obavljanje aktivnosti zaštite na radu vezanih uz zaštitu i prevenciju od opasnosti i štetnosti. stanju zaštite na radu.2010 1) Svrha zaštite na radu Svrha Zakona je uvođenje mjera za poticanje unapređivanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu. te stupnju opasnosti. • osposobljavanje i obavještavanje zaposlenika i poslodavaca sa svrhom postizanja odgovarajućeg stupnja zaštite na radu i zdravstvene zaštite. 3) Tko je odgovoran za primjenu ZNR? Poslodavac je odgovoran za organiziranje i provedbu zaštite na radu u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim procesima. • prilagođavanja tehničkom napretku. • prilagodbe rada radnicima. 4) Opća načela ZNR kod poslodavca Poslodavac je dužan primjenjivati pravila zaštite na radu na temelju općih načela zaštite: • izbjegavanja opasnosti i štetnosti. • zamjene opasnog neopasnim ili manje opasnim. 2) Sustav pravila ZNR Sustav pravila koja se primjenjuju u organiziranom provođenju zaštite na radu: • pravila pri projektiranju i izradi sredstava rada. dobi te duševnim i tjelesnim sposobnostima. • zaštita radnika. sprječavanje ozljeda na radu. pod uvjetom da nema zaposlenog radnika s potrebnim znanjima i sposobnostima za provedbu aktivnosti zaštite na radu vezanih uz zaštitu i prevenciju od opasnosti i štetnosti. određivanjem ovlaštenika ili zapošljavanjem stručnjaka zaštite na radu. Poslodavac može i s drugim poslodavcima osnovati zajedničku službu zaštite na radu. 57 . • sprečavanje opasnosti i štetnosti na njihovom izvoru. obavljanje poslova zaštite na radu može ugovoriti s fizičkom ili pravnom osobom ovlaštenom za obavljanje poslova zaštite na radu. • davanje prednosti skupnim mjerama zaštite pred pojedinačnim. profesionalnih bolesti. ljudskih odnosa i utjecaja okoliša na radno mjesto. Poslodavac koji zapošljava do 50 radnika i koji posjeduje potrebna znanja i sposobnosti može poslove zaštite na radu obavljati sam. • pravila koja se odnose na sredstva rada i zaposlenike te prilagodbu procesa rada njihovom spolu. sukladno broju zaposlenih. • odgovarajućeg osposobljavanja i obavješćivanja radnika. uvjeta rada. njihovih predstavnika i stručnjaka za zaštitu na radu. Ako kod poslodavca nisu ispunjeni navedeni uvjeti. ustroja rada. • procjene opasnosti i štetnosti koje se ne mogu otkloniti primjenom osnovnih pravila zaštite na radu. preko njihovih predstavnika i udruga do razine državnih ustanova i tijela.

odnosno službi zaštite na radu su: stručna pomoć poslodavcu/ovlaštenicima/radnicima/povjerenicima u provedbi i unapređivanju zaštite na radu. radnik i stručnjak zaštite na radu zadužen za osposobljavanje. Ocjena praktične osposobljenosti provodi se na mjestu rada. praćenje u svezi s ozljedama na radu i profesionalnim bolestima. odnosno trgovačkim društvima za obavljanje te djelatnosti. 4. 6) Osposobljavanje za rad na siguran način Poslodavac je dužan radnika prije početka rada obavijestiti o svim činjenicama i okolnostima koje utječu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika vezanim uz obavljanje poslova i osposobiti ga za rad na siguran način. Broj zaposlenih unutar službe treba ovisiti o veličini poduzeća. kod promjena u procesu rada. Osposobljavanje se mora provesti uzimajući u obzir osobito nove ili izmijenjene opasnosti i štetnosti kojima bi radnik mogao biti izložen. Radnicima dok još nisu osposobljeni za rad na siguran način poslodavac mora osigurati rad pod nadzorom radnika osposobljenih za rad na siguran način ali ne duže od 30 dana. Obveze stručnjaka zaštite na radu. rad u odborima za zaštitu na radu. organizaciji posla. 58 . te ga je po potrebi dužan i periodički ponavljati. Zapisnik o ocjeni praktične osposobljenosti radnika za rad na siguran način na pojedinom mjestu rada sastavljaju i potpisuju neposredni ovlaštenik osposobljavanog radnika. stanju zaštite na radu te stupnju opasnosti koji je utvrđen procjenom i ne može biti manji od tri stručnjaka zaštite na radu. Poslodavac ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova radnicima koji prethodno nisu osposobljeni. suradnja s tijelima nadležnim za poslove inspekcije rada. Tu obvezu može narediti i inspektor rada te biti nazočan takvoj provjeri znanja. Poslodavac je dužan osposobljavanje radnika provesti tijekom radnog vremena na svoj trošak. Poslodavac je dužan osposobiti radnika za rad na siguran način i dati mu informacije i upute vezane uz njegovo mjesto rada i poslove: 1. Poslodavci mogu programe osposobljavanja za rad na siguran način izvoditi sami ili povjeriti ovlaštenim ustanovama. kod uvođenja nove radne opreme ili njezine promjene. 2. kod upućivanja radnika na novi posao. 5. osposobljavanje povjerenika radnika za zaštitu na radu.2010 Poslodavac koji zapošljava više od 250 radnika dužan je ustrojiti samostalnu stručnu službu za zaštitu na radu čija je zadaća praćenje stanja zaštite na radu u pravnoj osobi. poticanje poslodavca i njegovih ovlaštenika na otklanjanje nedostaka. unutarnji nadzor nad primjenom pravila zaštite na radu. Poslodavac može utvrditi obvezu povremene provjere znanja iz zaštite na radu za radnika koji su raspoređeni na poslove s posebnim uvjetima rada ili na poslove na kojima učestalo dolazi do ozljeda na radu. kod uvođenja nove tehnologije. suradnja sa specijalistima medicine rada. 3. ako opravdano pretpostavlja da je za određene poslove nužna povremena provjera. Ministar nadležan za rad propisuje uvjete koje moraju ispunjavati poslodavci. prije početka rada. ustanove i trgovačka društva i način nadzora nad njihovim radom. Poslodavcu koji zapošljava više od 250 radnika na njegov zahtjev ministar rada može dozvoliti da ne ustroji službu zaštite na radu ako na temelju stanja zaštite i procjene proizlazi da ne postoje veće opasnosti i štetnosti po sigurnost i zdravlje radnika (ali mora imati stručnjaka ZNR).

9. upravljanje dizalicama na mehanizirani pogon. Poslodavac je dužan naročito osigurati zaštitu na radu radnicima malodobnicima. odnosno prerađuje opasne tvari dužan je pri radu s tim tvarima primijeniti pravila zaštite na radu u skladu s propisima i uputama proizvođača i osigurati da su te tvari u svakom trenutku označene na propisani način. punjenje i paljenje mina. Opasne tvari smiju se koristiti samo ukoliko nije moguće iste radne rezultate postići primjenom bezopasnih/manje opasnih tvari. Poslovi pri kojima je radnik izložen buci koja premašuje gornju upozoravajuću vrijednost izloženosti od 87 dB(A) spadaju u poslove s posebnim uvjetima rada. onda je potrebno ograničiti na najmanju moguću mjeru: .2010 7) Poslovi s posebnim uvjetima rada Poslovi s posebnim uvjetima rada su oni koje mogu obavljati samo osobe koje osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa ispunjavaju još i posebne uvjete u pogledu: . 10. čuvanje ljudi i imovine vatrenim oružjem. 8. . 2.stručnih sposobnosti.zdravstvenog. . Poslovi s posebnim uvjetima rada su: 1. odnosno specijalistu medicine rada u privatnoj praksi s uputnicom koja sadrži podatke o vrsti poslova i drugim okolnostima od utjecaja za ocjenu njegove sposobnosti za obavljanje ovih poslova. 5. rukovanje i upravljanje strojevima i uređajima na mehanizirani pogon. pare i aerosole s mjesta nastanka. 4.broj radnika koji su izloženi djelovanju opasne tvari. 6. para i aerosola treba ih odvoditi s mjesta nastanka izvan radnog okoliša na način da ne onečišćuje životni okoliš. rukovanje i upravljanje samohodnim strojevima na mehanizirani pogon. podizanje skela i postavljanje oplata i ograda pri izvođenju građevinskih radova. rad na visini većoj od 3m itd.spola. ženama i radnicima smanjenih radnih sposobnosti te u skladu sa zakonom.količinu opasne tvari. . 7.dobi života. 59 .psihofizioloških i psihičkih sposobnosti. 3. izrada eksploziva i rukovanje eksplozivom. ukoliko nije moguće odvoditi opasne plinove. . ukoliko je prema vrsti poslova i stanju tehnike moguće koristiti zatvorene sustave. tjelesnog ili psihičkog stanja. ukoliko nije moguće spriječiti oslobađanje opasnih plinova. odnosno kolektivnim ugovorom utvrditi općim aktom poslove koje ne mogu obavljati te skupine radnika. . 2. Radnika raspoređenog na poslove s posebnim uvjetima rada poslodavac upućuje na pregled ovlaštenoj ustanovi. 8) Opasne radne tvari Poslodavac koji koristi. Ukoliko koristi opasne radne tvari poslodavac je dužan pravila zaštite na radu primjenjivati sljedećim redoslijedom: 1. eksplozivne i zapaljive) te s tim u svezi utvrditi pravila zaštite na radu te zaštite životnog okoliša. 3. ronilački poslovi. Poslodavac je u procjeni opasnosti dužan utvrditi da li su radne tvari koje koristi opasne (štetne po zdravlje. poslovi vatrogasaca.

Osobama određenim za pružanje prve pomoći mora se staviti na raspolaganje potrebna oprema. savjetovanja i suodlučivanja s radnicima ili njihovim predstavnicima o svim pitanjima koja se odnose na sigurnost i zdravlje na radu. ako se navedenim pravilima ne može postići zadovoljavajuća zaštita. Odbor čine poslodavac ili njegov ovlaštenik. Predsjednik odbora je poslodavac ili njegov ovlaštenik. dužan je osnovati odbor za zaštitu na radu kao svoje savjetodavno tijelo. 3. odnosno pogone na više mjesta izvan sjedišta. Poslodavac koji zapošljava 50 ili više radnika. uvođenja nove tehnologije.vrijeme izlaganja radnika utjecaju opasnih tvari. – pravo radnika ili njihovih predstavnika da utječu na sve odluke vezane uz područje zaštite zdravlja i sigurnost na radu. Poslodavac koji zapošljava više od 250 radnika i koji ima više pogona. 10) Savjetovanje i suodlučivanje radnika Poslodavac je dužan provoditi postupke obavješćivanja. specijalist medicine rada te povjerenici radnika ili njihov koordinator. rukovoditelj službe zaštite na radu ili stručnjak za zaštitu na radu. Ministar nadležan za rad u suglasnosti s ministrom zdravstva propisuje vrstu i količinu sanitetskog materijala. podnositi prijedloge vezane uz donošenje odluka iz područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. radnici pri obavljanju radova s opasnim radnim tvarima moraju koristiti propisana osobna zaštitna sredstva. uključujući i davanje prijedloga. 60 . što obuhvaća: – savjetovanje s radnicima. Odbor se sastaje najmanje jedanput u tri mjeseca. s ciljem provođenja postupaka obavješćivanja. 11) Povjerenik radnika za ZNR Kod poslodavca radnici između sebe biraju ili imenuju povjerenika radnika za zaštitu na radu (mogu i sindikati ukoliko je to predviđeno kolektivnim ugovorom). podnositi pritužbe tijelima nadležnim za zaštitu na radu. Zadatak je povjerenika da djeluje u interesu radnika na području zaštite na radu. 4. zahtijevati od poslodavca da poduzme odgovarajuće mjere u cilju smanjenja i otklanjanja izvora opasnosti. ako smatra da su prethodno poduzete mjere i osigurana sredstva nedostatna ili neodgovarajuća za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu. osniva središnji odbor za zaštitu na radu čija je zadaća unapređenje stanja zaštite na radu u pravnoj osobi. Povjerenik ima i sljedeća prava i dužnosti: 1. uvođenja novih tvari u radni i proizvodni proces i poticati poslodavca i njegove ovlaštenike na provedbu zaštite na radu. savjetovanja i suodlučivanja.2010 . – pravo radnika ili njihovih predstavnika na razmjerno suodlučivanje pri donošenju odluka na području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. 9) Pružanje prve pomoći Poslodavac je dužan organizirati i osigurati pružanje prve pomoći radnicima za slučaj ozljede na radu ili iznenadne bolesti do njihovog upućivanja na liječenje zdravstvenoj ustanovi i osigurati pozivanje i postupanje javnih službi nadležnih za pružanje medicinske pomoći. sudjelovati u planiranju unapređivanja uvjeta rada. te da prati primjenu propisa i naređenih mjera zaštite u radnoj sredini u kojoj je izabran. 4. 2. Na svakom radilištu i u radnim prostorijama u kojima istovremeno radi do 20 radnika najmanje jedan od njih mora biti osposobljen i određen za pružanje prve pomoći te još po jedan na svakih daljnjih 50 radnika.

pratiti i prikupljati obavijesti od značaja za njegov rad. staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje. slučajevima profesionalnih bolesti i poremećajima u tehnološkom procesu. obrazovati se za obavljanje ovih poslova. glavni projekt iz kojeg je vidljiva primjena osnovnih pravila zaštite na radu za građevinu ili dio građevine u trenutku korištenja.stručnjak za zaštitu na radu. . 4.poslodavac je dužan voditi knjigu nadzora. 6. .2010 5. opasnim tvarima koje proizvodi. te podnijeti godišnje izvješće o ozljedama i profesionalnim bolestima tijelu nadležnom za poslove inspekcija rada 13) Knjiga nadzora Poslodavac je dužan voditi knjigu nadzora u koju upisuje svoje odluke: . ozljedama na radu. izvijestiti inspektora o svojim zapažanjima i zapažanjima radnika čiji je povjerenik. radnicima osposobljenim za rad na siguran način. upute o načinu korištenja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima. 61 . 7. 9. prisustvovati inspekcijskim pregledima i očitovati se na činjenično stanje koje utvrdi inspektor. 14) Kada radnik ima pravo odbiti rad? Radnik ima pravo odbiti rad ako mu neposredno prijeti opasnost za život i zdravlje zbog toga što nisu primijenjena propisana pravila zaštite na radu i zbog takvog postupanja ne smije biti doveden u nepovoljniji položaj. 2. 4. svojim djelovanjem poticati ostale radnike na rad na siguran način. pozvati inspektora rada kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje radnika. 5. 8. dokaze o ispravnosti instalacija. radnik je dužan obavijestiti poslodavca ili njegovog ovlaštenika te svojeg povjerenika za zaštitu na radu. radnicima raspoređenim na poslove s posebnim uvjetima rada. Poslodavac je dužan voditi evidencije o: 1. prerađuje ili koristi. stalno proširivati i unapređivati znanje. 10. 12) Isprave i evidencije Poslodavac je dužan čuvati: 1. 12.ovlaštenik poslodavca. neposredne i neizbježne opasnosti. Radnik koji u slučaju ozbiljne. napusti svoje radno mjesto i opasno područje. a poslodavac to propušta ili odbija učiniti. primati primjedbe radnika na primjenu propisa i provedbu mjera zaštite na radu. 3. 2. isprave o obavljenim ispitivanjima strojeva. strojevima i uređajima s povećanim opasnostima. obavještavati radnike o mjerama koje poslodavac poduzima da im osigura zaštitu na radu i zdravstvenu zaštitu.inspektor rada. 13. . imati pravo uvida i korištenja dokumentacije vezane za sigurnost i zdravlje radnika. 3. planove uređenja privremenih radilišta. 11.ovlaštena fizička ili pravna osoba (ovlaštene ustanove i trgovačka društva registrirana za obavljanje poslova zaštite na radu). U ovim slučajevima. . ne smije biti doveden u nepovoljniji položaj zbog svog postupka i mora biti zaštićen od bilo kakvih štetnih i neopravdanih posljedica. biti obaviješten o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje radnika. 5.

16) Dužnost inspektora zaštite na radu Inspekcijski nadzor nad provedbom odredaba ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa obavljaju inspektori rada Državnog inspektorata. tehnička rješenja koja omogućuju pristup osobi s invaliditetom građevini. U provedbi inspekcijskog nadzora u području zaštite na radu. odnosno projektant je obvezan uz glavni projekt dostaviti elaborat zaštite na radu koji obuhvaća i razrađuje način primjene propisa zaštite na radu u glavnom projektu. skela i površina za rad i dr. odnosno radnik ili njegov povjerenik dužni su neodložno izvijestiti inspektora rada. prostora ili instalacija.zabraniti uporabu sredstava rada (objekata namijenjenih za rad. 62 . ako drugim zakonom nije drukčije određeno. odnosno narediti mu otklanjanje utvrđene nepravilnosti. dok se ne otklone nedostaci ili dok traju okolnosti zbog kojih je neposredno ugrožen život. 5. naročito vezano za sigurno održavanje građevine. opasnosti i štetnosti koje proizlaze iz procesa rada i način na koji se te opasnosti otklanjaju. u slučajevima kada utvrdi da su izravno ugroženi život ili zdravlje radnika ili drugih osoba. 17) Pravilnik o ZNR za radne i pomoćne prostorije i prostore Kako bi sačuvao sigurnost i zdravlje radnika poslodavac će se pobrinuti da: – su prometni putevi do nužnih izlaza i izlazi prohodni cijelo vrijeme. 6.narediti poslodavcu da zaposlenika udalji s poslova za čije obavljanje ne ispunjava uvjete utvrđene pravilima zaštite na radu.zabraniti poslodavcu određeno ponašanje ili postupanje koje je protivno zakonu ili drugom propisu.2010 Poslodavac ili njegov ovlaštenik.). popis opasnih radnih tvari štetnih po zdravlje koje se u procesu rada koriste. predvidiv broj radnika prema spolu. koji je dužan u roku od 48 sati utvrditi činjenično stanje i osnovanost navoda radnika. Elaborat se dostavlja tijelu nadležnom za poslove graditeljstva u postupku izdavanja građevinske dozvole. pomoćne prostorije i drugo. ako je zbog toga neposredno ugrožen život odnosno zdravlje zaposlenika. odnosno zdravlje zaposlenika. strojeva i uređaja. 7. prometnice. odnosno o zabrani određenog načina postupanja ili rješenje kojim naređuje poslodavcu da radnika privremeno udalji s obavljanja poslova. ergonomsku prilagodbu mjesta rada ako je na njemu predviđen rad osobe s invaliditetom. . 15) Elaborat ZNR Investitor. odnosno koji ne upotrebljava propisana osobna zaštitna sredstva te za kojeg se opravdano može pretpostaviti da je pod utjecajem alkohola ili drugih opojnih sredstava. 3. . inspektor rada ovlašten je donijeti rješenje o privremenoj zabrani korištenja sredstva rada.narediti poslodavcu da udalji s posla zaposlenika koji radi protivno pravilima zaštite na radu. popis propisa i naznaku odredaba o zaštiti na radu koje su primijenjene u glavnom projektu. prerađuju ili nastaju. inspektor rada dužan je upisom u knjigu nadzora: . 4. 8. odstranjivanje štetnih otpadaka. radni prostor. Elaborat zaštite na radu koji se odnosi na sve pojedinačne projekte kojima se daje tehničko rješenje građevine sadrži naročito: 1. U provedbi inspekcijskog nadzora u području zaštite na radu. primijenjene propise zaštite na radu koji se odnose na lokaciju građevine. radne postupke koji imaju utjecaja na stanje u radnom i životnom okolišu. 2. .

raspodjela i dimenzije putova i izlaza u nuždi ovise o upotrebi. odvođenje štetnosti nastalih u procesu rada. 10. Broj. redovito održavaju i provjeravaju. Pomoćne prostorije su prostorije koje služe za higijensko-sanitarne i druge potrebe osobama na radu. Radno mjesto je prostor u građevinama namijenjen za smještaj radnih stanica. odnosno u kojima se kreću ili zadržavaju osobe na radu. provjetravanje prostorija. veličina i visina radnih prostorija. od kojih se jedno koristi za slučaj opasnosti. 7. Građevine dužine do 30 m i s više od 3 kata. vibracije. oprema i uređaji redovito čiste do propisane higijenske razine. toplinsko zračenje). Maksimalna dužina puta evakuacije radnika do sigurnog prostora može iznositi 50 m. odvođenje atmosferskog taloga. potrebno je osigurati pomoćne puteve za nužnu evakuaciju (nužne izlaze). danje svjetlo. 18) Dimenzije izlaznog puta U svakoj građevini namijenjenoj za rad potrebno je osigurati mogućnost što bržeg i sigurnijeg provođenja evakuacije i spašavanja radnika za slučaj iznenadnog dogadaja koji može ugroziti život ili zdravlje. – se mjesto rada. zvučnu zaštitu. potrebno je postaviti jedno otvoreno stubište na udaljenosti 25 m od najudaljenijih mjesta rada. Stubišta moraju imati izlaze koji vode u slobodni prostor. Radne prostorije su prostorije u kojima se obavljaju proizvodni i drugi radni procesi. Ukoliko nije moguće osigurati provođenje evakuacije i spašavanja radnika na navedeni način. – se sigurnosna oprema i uređaji namijenjeni za sprječavanje ili uklanjanje opasnosti. 4. vlažnost. osvjetljavanje. zaštitu od vibracija. Izlazni put treba da bude što jednostavniji. Parametri radnog okoliša: mikroklima (temperatura. Izlazni put evakuacije treba riješiti tako da isti vodi do izlaza iz građevine ili do sigurnog prostora unutar građevine. zračenje. 12. zračan i bez slijepih krajeva. stabilnost građevine u odnosu na meteorološke i klimatske utjecaje. ali i bilo koje mjesto unutar prostora pravne osobe do kojeg radnik ima pristup tijekom svog rada. stabilnost građevine u odnosu na statička i dinamička opterećenja i tehnološki proces rada. 11. 6. moraju imati najmanje dva dovoljno udaljena stubišta. 3. dobro osvijetljen. Putevi i izlazi u nuždi moraju biti slobodni i voditi što izravnije prema vanjskom prostoru ili do sigurnog područja. odvođenje difuzne pare. Kod otvorenih industrijskih postrojenja s etažama do visine manje od 30 m. a u katnim objektima 30 m. ako postoji opasnost od kondenziranja. 63 . 5. 2. opremi i dimenzijama mjesta rada i najvećem broju osoba koje mogu biti nazočne. Radna stanica je mjesto unutar građevine namijenjene za rad predviđeno za obavljanje rada. brzina kretanja zraka. toplinsku zaštitu. 9. zaštitu od požara i eksplozije. Radni prostor Građevina mora osigurati: 1. buka. Putevi i izlazi u nuždi moraju biti posebno označeni u skladu s propisima. 8. sigurnost kretanja osoba i transportnih sredstava.2010 – se redovito obavlja tehničko održavanje mjesta rada i opreme i uređaja.

prostorije s proizvodnim procesima pri kojima se razvijaju neugodni i štetni plinovi. optičarski. 21) Transportni putevi Raspored i širina unutrašnjih i vanjskih prometnica mora odgovarati potrebama i namjeni prometa. zlatarski i sl. vlažnost. ali ne manju od 2. pare. ravnu površinu. plinovi i prašina.80 m . Minimalne visine radnih prostorija moraju iznositi: 1. koja se može podijeliti na dvije etaže. te da su na radu ispunjeni normativi u pogledu mikroklimatskih uvjeta. pri čemu bi se donja etaža koristila u punom tlocrtu. 64 . Mora biti takva da na svaku zaposlenu osobu dolazi najmanje 10 m3 zračnog prostora i 2 m2 slobodne površine poda (zračni prostor/slobodna površina . strojevima. ali ne manja od 2. da na svaku zaposlenu osobu dolazi najmanje 10 m3 zračnoga prostora i 2 m2 slobodne površine poda.50 m .20 m uz uvjet da se u procesu rada ne pojavljuju nikakve štetnosti. frizerski.prostorije u kojima su pri radu ispunjeni normativi u pogledu mikroklimatskih uvjeta (temperatura. a gornja etaža kao galerija. broju osoba koje ju koriste kao i o tome da li se osobe kreću horizontalno. izrada i izbor materijala i zaštitnih uredaja moraju biti prikladni naponu. ključarski. staklorezacki.00 m . slikarski.slobodna zapremina zračnog prostora/površina poda koja nije zauzeta namještajem. prostorije namijenjene za skladištenje robe i prostorije u kojima se radnici iz jedne smjene zadržavaju manje od dva sata dnevno. Ako se radne prostorije nalaze u građevinama koje nisu građene po sada važećim standardima. odnosno u kojima se pri radu ne razvijaju štetne pare. 2. postolarski. pletački. iznimno visina prostorija može biti i manja od 2. pomoćnim uredajima ili materijalom i ne služi kao prostor za skladištenje). svjetla visina svake pojedine etaže ne smije biti manja od 2. Prostorije iz tocke 2.80 m. 2. pare ili prašine ili u kojima vladaju nepovoljni toplinski uvjeti. Razvod energetskih instalacija kao što su instalacije elektrike. Predmetne instalacije postavljaju se pod zemlju ili na visinu izvan manevarskog prostora dizalica i drugih transportnih sredstava u skladu s posebnim propisima. Ako se radi o radnoj prostoriji u postojećoj građevini. pedikerski. 3. brzina kretanja zraka i toplinsko zračenje). te da trajno osiguravaju stabilnost. oruđima. projektni biroi. broju zaposlenih radnika i dužini trajanja procesa rada. 20) Veličina i visina radnih prostorija Veličina radne prostorije ovisi o vrsti poslova i radnih zadataka koji se u njoj obavlja. sigurno kretanje transportnih sredstava i hodanje ljudi. u nagibu ili po stepenicama. mogu imati visinu i manju od 2.2 m. a kojima izgled. 3.2010 Minimalni broj izlaza i njihovu širinu potrebno je odrediti u ovisnosti o namjeni građevine. plinova. fotografski. ili zaštićenim građevinama koje su spomenici kulture. a tlocrtna površina gornje etaže smije iznosi najviše polovinu tlocrtne površine donje etaže. graverski. komprimiranog zraka i sl. Projektiranje. kozmetičarski. urarski. vanjskim uvjetima i ovlaštenjima osoba koje imaju pristup dijelovima instalacije.prostorije predviđene za obavljanje administrativnih poslova. do pojedinih potrošača u krugu pravne osobe potrebno je voditi izvan prometnica i drugih opasnih mjesta tako da su trajno zaštićene od mehaničkog oštećenja.). 2. 19) Električne instalacije Električne instalacije moraju biti projektirane i izvedene tako da ne predstavljaju opasnost od požara i eksplozije.50 m ako se u njima obavljaju tihi obrtnički i drugi poslovi (krojački. Moraju biti projektirane i izvedene tako da trajno osiguravaju prenošenje predviđenih opterećenja bez oštećenja i trajnih deformacija. a osobe moraju biti na odgovarajući nacin zaštićene od rizika nezgoda uslijed izravnog ili neizravnog dodira.50 m. veličinu i visinu nije moguće mijenjati.

Visina kolnih prolaza (tunela.10 m. Putovi za transport tereta i putovi za kretanje osoba trebaju biti projektirani i izvedeni tako da se što manje presijecaju i poklapaju.80 m odnosno mora biti za 0.2010 Unutrašnje prometnice trebaju biti projektirane i izvedene tako da omogućavaju dobru vidljivost za vrijeme kretanja vozila i osoba. mora imati barem s jedne strane rukohvat. Gornji rub tračnica kolosijeka koji prolazi kroz halu mora ležati u nivou poda hale tako da odstupanje ne prelazi ± 1 cm. a jednosmjerna najmanje 3 m. moraju imati usklađenu propusnu moć u ovisnosti o broju osoba koje se njima koriste i moraju biti izvedena tako da jasno ukazuju smjer prema izlazu iz građevine. Radi lakog opsluživanja i čišćenja strojeva moraju se osigurati sigurni prolazi širine najmanje 0. Stepenišni put s odmorištima mora se nastavljati bez suženja duž smjera izlaznog puta. galerija. odnosno metalnim klinovima sa promjerom glave od najmanje 5 cm usađenim u nivou poda prostorije.50 m s odgovarajućim proširenjima na zavojima.10 m. s tim da glavni hodnici za prolaz ljudi moraju biti široki najmanje 1. a sporedni hodnici najmanje 1 m.širina stepenica mjerena između rukohvata i zida). preko 80m .istovarnim površinama ne smije biti manja od 5 m pri dvosmjernom kretanju vozila odnosno 3 m pri jednosmjernom kretanju vozila. a širina kolnih prolaza mora iznositi najmanje po 0. Pri kretanju motornih vozila u krugu pravne osobe udaljenost izmedu građevine ili bilo kojeg zida i vanjskog ruba gabarita vozila ne smije biti manja od 0. Unutrašnje prometnice koje prolaze kroz radne prostorije moraju biti postavljene u nivou poda.50 m veća od visine gabarita vozila predviđenih za kretanje tim prometnicima. ali najviše 18 stepenica. Širina transportnih putova ne smije biti manja od 1. a izvori svjetlosti moraju biti postavljeni tako da osvjetljavaju zonu kretanja i da ne zasljepljuju osobe. a mora odgovarati broju osoba koje ih koriste i rasporedu prostorija u građevini (korisna širina . Dvosmjerna cesta u krugu pravne osobe mora biti široka najmanje 5 m.70 m. Na mjestima presijecanja puta za masovno kretanje osoba i željeznicke pruge moraju se izgraditi prijelazni mostovi ili tuneli. Stepeništa i prilazi stepeništima moraju biti dobro osvijetljeni. 65 . 22) Unutarnja stepeništa Stepeništa moraju biti raspoređena tako da osiguravaju lako izlaženje iz svih dijelova građevine. a dužina odmorišta izmedu stepenišnih krakova ne smije biti manja od 1.75 m i mora biti obilježena znakovima. Širina prilaza i prometnica utovarno .80 m veća od širine transportnih sredstava odnosno materijala. Moraju biti vidno obilježeni linijama svijetle boje širine najmanje 5 cm. mostova. moraju biti postavljeni prometni znakovi i oznake koji su propisani za javne putove. dijelova i proizvoda koji se najčešće prenose. Korisna širina stepenišnog kraka unutarnjih stepenica ne može biti manja od 1. Širina odmorišta ili podesta ne može biti manja od širine stepenišnog kraka. dekoracije).50 m mjereno od bočnih rubova gabarita vozila. Na mjestima gdje je vidljivost smanjena i na mjestima intezivnog kretanja tereta moraju se postaviti odgovarajući natpisi. U radnim prostorijama moraju se osigurati slobodne površine za prolaz ljudi.50 m. ne smiju se postavljati stvari koje bi mogle zbuniti osobe (zrcala. nadzemnih vodova) na unutrašnjim prometnicama mora biti za 0.5m.istovarnim površinama moraju imati sa obje strane pješačke staze širine najmanje 0.put 1. pregrade.na svakih 40m jedna prometnica od 3m. Nije dozvoljeno na stepeništima voditi instalacije ili postavljati ukrase ako se njima smanjuje prostor izlaza. kao i transportni putovi. Stepenišni krak mora imati najmanje 3 stepenice. Najmanja dopuštena širina manipulativnih putova određena je ovisno o širini prostorije prostorija širine 15m . Prilazi utovarno .

Mogu se koristiti i druge popune (žičane mreže. a širina gazišta od 26 do 36 cm zavisno o njihovoj namjeni. mjereno okomito na tok prečke. 66 . Ako se popuna zaštitne ograde izvodi od dužinskih međuprečki. umeci) mora biti konstruirana za jednolično opterećenje preko ukupne površine ograde. stupovi. Rukohvati moraju biti izvedeni tako da ruka može po njima kliziti bez prekida. Na mjestima gdje postoji opasnost od padanja predmeta s visine.2010 Materijal gazišta i odmorišta stepeništa ne smije biti klizav. krovove gradevina. rešetke) ako osiguravaju jednaku sigurnost. Zavojito stepenište u radnim i pomoćnim prostorijama može se postavljati samo u izuzetnim slučajevima. Vanjsko stepenište mora biti projektirano i izvedeno tako da su stepenice zaštićene od atmosferskih padalina. Zavojito stepenište mora biti projektirano i izvedeno tako da na najužem dijelu širina gazišta ne bude manja od 13 cm. Konstrukcija zaštitnih ograda i rukohvata mora biti izvedena bez stršećih dijelova ili umetnute oplate. Sve stepenice na istom stepeništu moraju biti jednake po visini i širini gazišta. koji bi mogli zahvatiti odjeću osoba. Visina stepenica mora iznositi od 13 do 19 cm. Zavojito stepenište ne može se koristiti kao izlaz za slučaj evakuacije i spašavanja radnika. 23) Zaštitne ograde i rukohvati Stepenište i stepenišno odmorište duž rubova s otvorene strane moraju imati zaštitnu ogradu s rukohvatom. mostovi i sva mjesta rada na visini većoj od 120 cm iznad terena ili poda prostorije s kojih se može pasti. Rukohvati i zaštitne ograde na stepenicama moraju biti postavljeni na visini od 100 cm iznad gornje površine gazišta. Metalni dijelovi stepeništa moraju biti zaštićeni od korozije u skladu s važećim propisima. onda se mora predvidjeti dovoljan broj međuprečki i to tako da slobodan razmak izmedu prečki. a ako postoji opasnost od klizanja potrebno je na površinu gazišta staviti materijal koji nije klizav. Popuna zaštitne ograde (prečke. mjereno okomito od sredine gazišta stepeništa do vrha rukohvata odnosno ograde. ne smiju biti veća od 0. Ako stepeništa nije moguće odgovarajuće zaštititi. galerije. Galerije. moraju biti ograđene čvrstom zaštitnom ogradom. a odstupanja u širini gazišta i u visinama pojedinih stepenica. ne prelazi 25 cm izmedu prečki odnosno od vrha poda. moraju imati zaštitnu ogradu visine najmanje 120 cm. Stepeništa koja imaju do 10 stepenica moraju biti sa jedne strane ograđena sigurnom ogradom. šahtove i sl. a stepeništa sa više od 10 stepenica moraju imati ogradu s obje strane. prijelazi. 24) Vanjske stepenice Vanjska stepeništa koja se koriste kao izlaz moraju biti projektirana i izvedena tako da ih mogu koristiti sve osobe. mora se u zimskim uvjetima osigurati njihovo redovno čišćenje i održavanje. za ulazak u okna. prijelazne rampe. Razmak i dimenzije popune ograde moraju odgovarati horizontalnom opterećenju na rukohvatu ograde od najmanje 700 N/m. zaštitna ograda mora imati na svom donjem dijelu punu rubnu zaštitu visine najmanje 15 cm mjereno od razine površine. moraju biti postavljeni kontinuirano na cijeloj dužini kraka stepeništa. Ako se popuna zaštitne ograde izvodi u obliku okomitih prečki onda okomite prečke ograde ne smiju biti međusobno udaljene više od 14 cm. gazišta ili obruba. platforme. 25) Vertikalni prilazi Za prilaz na radne platforme.5 cm. Visina zaštitne ograde ne smije biti manja od 100 cm mjereno od poda. gdje se poslovi obavljaju povremeno mogu se koristiti vertikalni prilazi izvedeni u obliku čvrstih metalnih ljestava postavljenih vertikalno ili koso sa kutem nagiba vecim od 75° prema horizontali. međuprečke.

Prirodno i umjetno osvjetljavanje radnih prostorija mora biti u skladu sa standardom. Ljestve moraju biti postavljene paralelno sa zgradom ili nekom drugom konstrukcijom. Instalacije rasvjete u prostorijama s mjestima rada i u prolazima moraju biti izvedene na takav način da ne postoji opasnost ozljede radnika. koji moraju biti pricvršćeni za stranice ljestava na međusobnom razmaku ne većim od 1400 mm. razmak između prečke ljestava i zgrade mora iznositi 70 do 80 cm. 26) Prirodno i umjetno osvjetljavanje Osvjetljenje radnih prostorija. Ostakljene površine moraju biti raspoređene tako da osiguravaju ravnomjerno osvjetljavanje svih dijelova radne prostorije. umivaonice. s unutrašnjim radijusom 700 . Ako se prirodnim osvjetljenjem ne može osigurati propisana osvijetljenost radnih prostorija. a njihova ukupna površina mora iznositi najmanje 1/8 površine poda radne prostorije. Leđna zaštita mora biti produžena najmanje 1 m iznad poda na koji su ljestve postavljene. Rukohvati ljestava (stranice) za prilaženje rubovima platformi. nego je predvideno da se osobe penju izmedu ljestava i zida. čija je visina veća od 3 m moraju pocevši od sedme prečke (oko dva metra od poda) imati čvrstu leđnu zaštitu. Uređaji za umjetno osvjetljenje moraju biti projektirani i izvedeni u skladu sa standardom i tehničkim propisima. a u ovisnosti o zahtjevima pojedinih djelatnosti i dopunsko osvjetljenje na mjestima rada. nužnici. Ako ljestve nemaju leđobran. Ljestve. Umjetno osvjetljenje mora ispunjavati uvjete u pogledu jakosti i ravnomjernosti osvjetljenja te uvjete za sprečavanje direktnog bliještanja. Boja umjetnog osvjetljenja mora biti što sličnija prirodnoj svjetlosti. odnosno zavarene za stranice ljestava na vertikalnom razmaku od najviše 300 mm. prostorija za čišćenje i dezinfekciju radne odjeće i zaštitnih sredstava i dr. pisoari. mora se osigurati umjetno osvjetljenje u skladu sa standardom. kupaonice. prostorije za uzimanje obroka hrane.800 mm. prostorije za osobnu higijenu žena.2010 Prečke ljestava moraju biti od okruglog željeza promjera najmanje 16 mm i dobro zakovane. na krovove građevina i rukohvati ili stranice ljestava za prilaženje radnoj platformi moraju se produžiti najmanje za 75 cm iznad poda na koji su postavljene. nalaze se u pravilu u posebnim građevinama u blizini radnih prostorija ili u aneksu uz radne prostorije. Pri projektiranju i izvodenju umjetnog osvjetljenja potrebno je osigurati opće. prostora izvan radnih prostorija i površina namijenjenih za rad mora se projektirati i izvesti tako da se osobama koje obavljaju poslove i radne zadatke omogući dobro viđenje i opažanje uz što manji zamor očiju. Lukovi i vertikale od plosnatog željeza koji međusobno zatvaraju kavez. Lukovi moraju biti povezani vertikalama od plosnatog željeza na razmaku ne većem od 250 mm. građevinom ili konstrukcijom u razmacima ne većim od 3 m. Ljestve moraju biti kruto vezane sa zgradom. 27) Pomoćne prostorije Pomoćne prostorije su garderobe. Radne prostorije moraju imati otvore za prirodno osvjetljavanje (prozori. prostorije za povremeno zagrijavanje radnika. prostorije za pušenje.. Raspored površina i broj tih otvora mora odgovarati vrsti poslova koji se u radnoj prostoriji obavljaju. Na ljestvama čija je visina veća od 20 m moraju se na udaljenostima od 6 do 8 m ugraditi odmorišta (platforme ili podesti). staklene pregrade). Leđna zaštita mora biti izrađena u obliku kaveza načinjenog od lukova od plosnatog željeza. galerija. moraju biti tako dimenzionirani i učvršćeni za ljestve da pružaju sigurnu zaštitu osobama od pada s visine. Širina ljestava ne smije biti manja od 450 mm. 67 . krovni svjetlarnici. Ako su ljestve pričvršćene za zid ili stup moraju od površine zida odnosno stupa biti udaljene najmanje 160 mm.

28) Projektiranje sanitarnih prostorija Nužnici se moraju predvidjeti i osigurati posebno za muškarce a posebno za žene. zajedničke mjere ZNR. plan izvođenja radova izrađuje koordinator I (u fazi izrade projekta) i kao takav je sastavni dio projektne dokumentacije.investitor je obvezan imenovati jednog ili više koordinatora za zaštitu na radu kada radove izvode ili je predviđeno da ih izvode dva ili više izvođača. Privremena ili pokretna gradilišta označavaju svako gradilište na kojemu se izvode građevinski odnosno montažni radovi (iskopavanje.Mogu imati visinu i manju od 2. 29) Pravilnik o ZNR na privremenim ili pokretnim gradilištima Ovim Pravilnikom se utvrđuju minimalni sigurnosni i zdravstveni uvjeti za privremena ili pokretna gradilišta. ako se ove prostorije nalaze u građevinama koje nisu građene po sada važećim standardima. a čiji izgled. 2. a visina prostorija zavisi o namjeni i broju korisnika. U višekatnim građevinama nužnici se moraju predvidjeti i osigurati na svakom katu. Broj nužnika u građevini određuje se prema broju zaposlenih radnika. i kontejnerima.50 m. uz uvjet da su ispunjeni drugi normativi propisani za pomoćne prostorije. a koji se odnose na radne prostorije. do najudaljenijih mjesta rada. postupke za usklađivanje aktivnosti. zaštićenim građevinama koje su spomenici kulture. Imenovanje koordinatora . Udaljenost nužnika smještenih u građevini u kojoj su radne prostorije. izvodenje instalacija i sl. evidencija i uputa iz ZNR.investitor je dužan prije uspostave gradilišta osigurati izradu plana izvođenja radova koji sadrži: opis i shemu/nacrt izvođenja radova. svaki poslodavac koji izvodi radove u trajanju duljem od 5 dana dužan je izraditi plan i odrediti rok dovršetka radova.20 m. građenje. obnova. ne smije biti veća od 100 m. Prijava gradilišta . sastavljanje i rastavljanje montažnih dijelova. vremenski plan radova. posebno za fazu izrade projekta i posebno za fazu izvođenja radova. provjetravanje. pravila ponašanja na gradilištu. Veličina pomoćnih prostorija mora odgovarati namjeni. popis isprava. krovova i druge elemente kao što su zagrijavanje. odnosno veća od 200 m ako se nužnici nalaze izvan građevine. 3.90 x 1. zidova.2010 Pomoćne prostorije mogu se nalaziti u građevinama namijenjenim za radne prostorije ako to priroda procesa i organizacije rada i sanitarno-higijenski uvjeti dozvoljavaju. potpis odgovorne osobe za izradu plana izvođenja. obveze izvođača o međusobnom izvješćivanju. zemljani radovi. održavanje itd. popis poslova s troškovnikom. Plan izvođenja radova . veličinu i visinu nije moguće mijenjati. ali ne manju od 2. a uz nužnik za muškarce i po jedan pisoar. Za najviše 30 muškaraca odnosno 20 žena mora se predvidjeti i osigurati po jedan nužnik.) 1. Nužnici se moraju predvidjeti u posebnim kabinama sa pregradama visine najmanje 2 m mjereno od poda. Pretprostor mora biti opremljen sa jednim umivaonikom na najviše četiri nužnika. Nužnici koji se nalaze u građevini u kojoj su radne prostorije moraju imati pretprostor sa vratima koja se sama zatvaraju i uređaj za vodeno ispiranje.20 m.50 m. i ne može biti manja od 2.investitor je dužan prijaviti gradilište u slučaju: 68 . stropova. Površina poda kabine ne smije biti manja od 0. preinaka ili opremanje. postupke za svaku pojedinu opasnu fazu rada. Pomoćne prostorije moraju biti projektirane i izvedene tako da osiguraju uvjete utvrđene pravilnikom o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije i prostore za izvedbu podova. način organiziranja suradnje izvođača. rušenje. popis opasnih tvari.. određivanje mjesta rada s povećenim opasnostima. osvijetljenost. Prostorije nužnika moraju imati odgovarajuću ventilaciju.

30) Koordinator I Koordinator za zaštitu na radu u fazi izrade projekta – koordinator I – dužan je: 1. 5. – kod određivanja rokova. – procjenjuje potrebno vrijeme za dovršenje takvih radova ili faza. a posebice kada se: – odlučuje o oblikovnim. adresu gradilišta. izraditi ili dati izraditi plan izvođenja radova. te izvode radove u skladu s planom izvođenja radova. podatke o odabranim ugovornim izvođačima. propisana Zakonom o zaštiti na radu. ili potaknuti izradu potrebnih usklađenja plana izvođenja radova i dokumentacije sa svim promjenama na gradilištu. 3. izraditi dokumentaciju koja sadrži specifičnosti projekta. te bitne sigurnosne i zdravstvene podatke. provjeravati da li se radni postupci provode na siguran način i usklađivati propisane aktivnosti. koordinirati izvođenje odgovarajućih postupaka. 2. podatke o investitoru. tehničkim i/ili organizacijskim aspektima kako bi se nesmetano planirale različite aktivnosti ili faze rada koje se trebaju izvoditi istovremeno ili u slijedu. planirani broj ugovorenih izvođača i drugih osoba na gradilištu. koordinirati primjenu načela ZNR: – kod donošenja odluka o tehničkim i/ili organizacijskim mjerama tijekom planiranja pojedinih faza rada. koordinirati primjenu načela ZNR kod projektiranja i procjene vremena izvođenja. Obveze investitora i izvođača Imenovanje koordinatora za zaštitu na radu. predviđen najveći broj radnika na gradilištu. 2. – prijava sadrži: datum prijave. vrstu projekta. koordinatore I i II. u slučaju izvođenja opasnih radova na gradilištu. investitor je dužan najmanje 8 dana prije početka izvođenja radova na tom gradilištu dostaviti prijavu gradilišta tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada odnosno drugom nadležnom tijelu uz dostavu plana izvođenja radova. 6. Investitor ne može svoje obveze propisane ovim Pravilnikom prenijeti na izvođača/izvođače radova. investitor je dužan u roku od najmanje 8 dana prije početka izvođenja radova dostaviti prijavu gradilišta. ne oslobađa investitora od odgovornosti za provedbu zaštite na radu na gradilištu. kao i u slučajevima uvođenja novoga izvođača radova ili privremene obustave rada. potpis i pečat.2010 – predviđenog trajanja radova dužeg od 30 radnih dana i na kojima radi istovremeno više od 20 radnika. izraditi. projektanta/glavnog projektanta. kako bi se osiguralo da poslodavci i druge osobe dosljedno primjenjuju načela ZNR. 4. koje je potrebno primjenjivati nakon gradnje u fazi uporabe. 31) Koordinator II Koordinator za zaštitu na radu u fazi izvođenja radova – koordinator II – dužan je: 1. tko prijavljuje gradilište (investitor). ili – na kojima je predviđen opseg radova od 500 osoba – dana ili više. prijavu gradilišta dužan je investitor ažurirati u slučaju promjena koje utječu na rok dovršenja radova. Faza izrade projekta (poštivanje načela zaštite na radu) Investitor je dužan poštivati načela zaštite na radu. Obveze koordinatora ne oslobađaju odgovornosti izvođače i druge osobe na gradilištu njihovih obveza propisanih odredbama Zakona o zaštiti na radu. broj/verziju i datum plana izvođenja radova. organizirati da na gradilište imaju pristup samo osobe koje su na njemu zaposlene i osobe koje imaju dozvolu ulaska na gradilište. odnosno radova u trajanju dužem od pet dana. trajanja radova. organizirati suradnju i uzajamno izvješćivanje svih izvođača radova. planirani datum početka radova. 3. 69 .

13. potrebno je izvršiti proračun nosivosti i stabilnosti. ako su strojevi i uređaji premješteni s jednog mjesta na drugo pa su zbog toga rastavljena i ponovo sastavljena. dimenzije.uže .oni pri čijem korištenju postoji povećana opasnost po sigurnost i zdravlje radnika unatoč primjeni osnovnih pravila ZNR. radnicima mora biti omogućen stalan i siguran rukohvat i oslonac . kompresori.radne ljestve . silazak i oslonac (radno uže). strojevi za ubrizgavanje i tlačno oblikovanje mase. 6.radovi na visini >3m iznad okolne površine smatraju se posebnim uvjetima rada . a prije ponovnog početka korištenja. samohodni i mehanizirani transporteri. parni i vrelovodni kotlovi.garđevinski i drugi radovi na prizemnim zgradama i u unutrašnjosti višekatnih objekata visokim do 450 cm iznad terena/poda međukatne konstrukcije. radnici koji vrše te poslove moraju biti privezani pomoću zaštitnog pojasa i konopca dužine najviše 150 cm . mogu se izvoditi s upotrebom pomoćnih skela ili ljestava uz vezivanje radnika ako je uz te uvjete moguće izvoditi radove bez opasnosti za život radnika.radna skela .2010 32) Rad na visini . Pod strojevima i uređajima s povećanim opasnostima smatraju se naročito: 1. mehanizirane preše. vozila unutarnjeg prijevoza na mehanizirani pogon. tako da visina s koje radnik može pasti ne prelazi 300 cm i radnici se moraju vezati zaštitnim pojasom . 8. a drugo za zaštitu od pada (zaštitno uže) 33) Strojevi i uređaji sa povećanim opasnostima rada Strojevi i uređaji s povećanim opasnostima rada . 4. 12. Ministar nadležan za rad propisuje listu strojeva i uređaja s povećanim opasnostima. štance. strojevi za obradu i preradu drveta. strojne škare. 3.pri izvedbi zidova sa radne skele ili tla vrši se do 150 cm iznad poda ili tla Radna oprema za povremeni rad na visini: . Poslodavac je dužan obavljati ispitivanja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima u sljedećim slučajevima: • prije njihovog stavljanja u uporabu. • poslije rekonstrukcije. pokretne mješalice za beton. od kojih jedno služi za penjanje. čvrste. 70 . • najmanje jedanput nakon dvije godine njihove uporabe. kotlovnice za centralno grijanje preko 50 kW. oblik i izvedba podova mora odgovarati prirodi posla . teretna dizala.ako skela nije sastavljena prema priznatim normama.rad na visini . predtlačne i podtlačne komore. 11. • prije početka korištenja na novom mjestu uporabe. moraju se postaviti odgovarajuće zaštitne nadstrešnice. industrijske mješalice. dizalice nosivosti preko 10 KN. 7. strojevi i uređaji za radove pod zemljom itd. 10. centrifuge. montažu i demontažu mora izraditi ovlaštena osoba. 2.moraju biti stabilne. na objektima višim od 450 cm radovi se moraju izvoditi uz korištenje odgovarajućih skela ili na drugi siguran način . 5. 9.ako pri navedenim radovima postoji mogućnost da radnici padnu izvan objekta.ako se pri radovima na otvornim rubovima zaštitna ograda iz opravdanih razloga ne može postaviti ili su radovi manjeg opsega/kratkotrajni.sustav se mora sastojati od najmanje dva odvojena i na oba kraja usidrena užeta.

projektirane i opremljene tako da zidovi. 3. siguran sustav skupljanja i zbrinjavanja radioaktivnog otpada . 4. tehnološki tijek.upravni nadzor nad provedbom Zakona ima ministarsvo nadležno za zdravstvo Pravilnik o uvjetima za projektiranje. širina između strana min. u postupku izdavanja građevinske dozvole. uređaji i tvari koji su onečišćeni radioaktivnom tvari iznad granice. efektivna doza izloženih radnika ne smije biti veća od 100mSv u 5 godina (po godini max. .mjere zaštite: • propisivanje graničnih razina i kontrola izloženosti ljudi • proračun i procjena razine zračenja • mjerenje razine zračenja • vremensko ograničavanje izloženosti ljudi • označavanje izvora zračenja i prostora u kojima su smješteni • uporaba zaštitne opreme pri radu • određivanje uvjeta za smještaj. 2. prečke moraju biti od tvrdog drveta dobro usađene u strane. dvokrake ljestve moraju biti osigurane protiv pomicanja. oprema prostorija. Državni zavod za zaštitu od zračenja izdat će potvrdu da je glavni projekt izrađen u skladu s uvjetima propisanim zakonom 36) Zakon o zaštiti od neionizirajućeg zračenja . 6. stijenke prostorija predstavljaju granicu područja izloženosti .elektromagnetska polja i elektromagnetski valovi frekvencije niže od 3000000 GHz ili ultrazvuk frekvencije niže od 500 MHz koji u međudjelovanju s tvarima ne stvaraju ione . tvari i predmeti iz nuklearnog gorivog ciklusa. voditi računa o nagibu.ministar nadležan za zdravstvo uz suglasnost ministra nadležnog za zaštitu okoliša propisuje pravilnik za sustavno ispitivanje i praćenje vrste i aktivnosti radioaktivnih tvari u zraku. mjere održavanja osobne čistoće osoblja.45cm. vrata. strop i pod tijekom korištenja izvora smanjuju vjerojatnost radioaktivnog onečišćenja na najamanju moguću mjeru. radioaktivni izvori. uređaji s radioaktivnim izvorima. osobe mlađe od 18 godina i trudnice ne smiju raditi na poslovima na kojima mogu biti ozračene iznad 1mSv. dovratnici.50mSv) . provjetravanje prostorija. stambenim i radnim prostorijama . tlu. radioaktivni otpad. postrojenja. 7. vodi za piće.prostorije moraju biti izgrađene.32cm. prirodne radioaktivne tvari s promijenjenim svojstvima.izvori ionizirajućeg zračenja: 1. akceleratori i drugi električni uređaji koji proizvode ionizirajuće zračenje. rengenski uređaji. radioaktivne tvari kao posljedica nuklearnih eksplozija i izvanrednih događaja. nabavu i uporabu izvora • obrazovanje i praćenje zdravlja radnika • osobna i uzajamna zaštita ljudi od izlaganja 71 .moraju se odrediti odgovarajuće zaštitne mjere: dostatan broj i pravilan raspored prostorija.2010 34) Ljestve Drvene ljestve za pristup na skelu moraju prelaziti rub poda najmanje 75cm.u postupku izdavanja lokacijske dozvole Državni zavod za zaštitu od zračenja izdaje uvjete za projektiranje prostorija. predmetima opće uporabe. razmak rubova prečki max. moru.neionizirajuće zračenje . 35) Zakon o zaštiti od ionizirajućeg zračenja i sigurnosti izvora ionizirajućeg zračenja . gradnju i uklanjanje građevina . strane ljestvi moraju biti iz jednog komada. prozori.pojedini stanovnik ne smije u jednoj godini primiti efektivnu dozu višu od 1mSv (milisivert). 5. hrani. na glatkoj podlozi mora biti oslonac.

tehničkih.2010 • • • osiguranje stručnih radnika. financijskih i drugih uvjeta vođenje evidencije o izvorima zračenja i izloženosti rukovatelja nadzor nad izvorima zračenja i nad primjenom mjera zaštite 72 .

. Promet. TEHNIČKA REGULATIVA – BETON I ARMIRANI BETON 1) Projektna dokumentacija ? Projektna dokumentacija za elemente i konstrukcije od betona i AB mora sadržavati: tehnički izvještaj. načinu i uvjetima transporta i ugradnji betona. te projekte motrenja i održavanja (složene konstrukcije i projekt skele. . . 5. 3.građevni projekt. tehnički opis. podatke iz geotehničkih i drugih istražnih radova. Izvedbeni projekt mora biti izrađen u skladu s glavnim projektom. način priključenja na prometnicu i sl. stavka 5.projekt konstrukcije (statika). dodaci ? Agregat Granulometrijski sastav mješavine agregata utvrđuje se ispitivanjem i ovisi o propisanim uvjetima kvalitete. statički proračun. MUP. voda.projekt vodovoda i kanalizacije . tehničke uvjete za izvođenje radova s postupkom ocjene i kontrole kvalitete. nacrtI 2. slojevi izravnanja ) do MB 15 73 . planove za izvođenje. tehnološki projekt) c) Izvedbeni projekt 1.Izvedbenim projektom razrađuje se tehničko rješenje dano glavnim projektom.25 fi razmaka. izvadak iz katastarskog plana s ucrtanom situacijom građevine i ucrtanim susjednim građevinama. Plinara. .2010 3. 2. Prirodni neseparirani agregat za nearmirani beton ( ispune. . 2) Agregat. Suglasnost sanitarne inspekcije itd./). . Kanalizacija. pokazatelje ispravnosti tehničkog rješenja (mehaničke otpornosti i stabilnosti. 3. opskrba vodom. Vodovod. montažne i projekt montaže ) Projektnu dokumentaciju za građenje čine: a) Idejni projekt 1.projekt ugradnje opreme. Elektroprivreda.temeljenja.druge potrebne vrste projekata (pr. odvodnja. 4. zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m i jednostavnih građevina određenih pravilnikom iz članka 209. 1/3 debljine ploče.strojarski projekt ako grijanje nije na kruta goriva . cement. ovoga Zakona. Agregat se atestira svakih 6 mjeseci i to 19 svojstava.projekt zaštite na radu. 1. Na temelju izvedbenog projekta gradi se građevina ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije određeno.) b) Glavni projekt 1) Arhitektonski projekt (u arhitektonskom projektu mora biti fizika zgrade i sve suglasnosti koje su navedene u lokacijskoj dozvoli /Elektra. Bez prethodnih ispitivanja za beton B I s tim da najveća frakcija bude 16-32 mm Najveće zrno agregata ne veće od ¼ presjeka betonskog elementa. Izvedbeni projekt nije obvezan za građenje zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m.projekt instalacija. zaštite od požara.

šećer. otpornost na habanje ). za MB 25 – 350 kg 74 . a kasnije se produžuju svakih 12 mjesci ( certifikacijski znak je “3A” ) Cement Količinu cementa treba povećati za: a) 10 % ako je najkrupnija frakcija u mješavini agregata 8 do 16 mm b) 20 % ako je najkrupnija frakcija u mješavini agregata 4 do 8 mm Kontrola cementa provodi se u centralnoj betonari Cement se atestira svaka 3 mjeseca. 3) Marka betona. Za AB MB 15 na više. za MB 20 – 300 kg. g) aluminatni cement. Vrsta betona je beton iste klase. 45 ) za BI ? Za MB 10 potrebno je 220 kg. vrsta ? Marka betona MB je normirana tlačna čvrstoća u N/mm2 koja se temelji na karakterističnoj čvrstoći pri starosti betona 28 dana. Postoje MB 10 do MB 60. c) cement opće namjene niske topline hidratacije. lake čestice itd). Sastav se određuje na temelju prethodnih ispitivanja svježeg i očvrslog betona proizvedenog od predviđenih materijala za predviđene uvjete gradnje i namjenu konstrukcije. Prethodna ispitivanja mogu biti u laborotoriju ili u tvornici betona. f) sulfatno otporni cement. Klasa betona obuhvaća MB ili MB i neka druga svojstva betona ( vodonepropusnost. b) cement sa zgurom niskih početnih čvrstoća. ali drugog sastava. 5) Količina cementa klase 35 ( 25.a morska voda samo za nearmirane konstrukcije Dodaci Dodaci betonu – potreban uvodni atest koji vrijedi 2 godine. klasa. . e) bijeli cement. Karakteristična tlačna čvrstoća ( ftk ) je vrijednost ispod kojih se može očekivati najviše 10 % svih tlačnih čvrstoća ispitanog betona (10 – postotni fraktil). d) posebni cement vrlo niskih toplina hidratacije. tlačna čvrstoća ispituje se na betonskim kockama 20 cm nakon 28 dana u vodi na 20 oC. Ugrađuje se samo na gradilištu gdje se i proizvodi. za MB 15 – 260 kg.nije dopušteno mješanje iste frakcije drugih proizvođača Voda Voda za beton – dopuštene primjese. ispituju se osnovna svojstva. te betoni s posebnim svojstvima i transportni beton svih marki. mora zadovoljiti 5 % fraktil Vrste cementa su: a) cement opće namjene.2010 Agregat za beton ne smije sadržavati sastojke koji utječu na brzinu vezanja i očvršćivanja betona (organske tvari. 4) Kategorije betona ? Betoni se dijele u dvije kategorije:  Beton B I ( MB 10 – 25 ) može se proizvoditi i bez prethodnog ispitivanja uz uvjet da se predvidi propisana količina cementa.  Beton B II su MB 30 i više.

najviše 30 kontrolnih uzoraka . Od početka punjenja kalupa do njegova podizanja ne smije proći više od 150 s. već zbijeni sloj betona. Zbijanje šipkom treba biti jednoliko po cijelom presjeku.Konzistencija slijeganjem Konzistencija slijeganjem se ispituje tako da se kalup u obliku krnjeg stošca visine 30 cm puni betonom u tri nivoa (na svakom nivou se beton zbija čeličnom šipkom 25 puta) te se nakon podizanja kalupa mjeri slijeganje betona od početne visine. godine uveden je pojam partije betona za kontrolu kvalitete betona u proizvodnji i u izvedbi. Partija betona je količina betona iste klase i vrste koja se proizvodi i ugrađuje uz jednake uvjete Pri donošenju mjera inovacije PBAB-a. Prije podizanja kalupa treba očistiti podlogu oko kalupa od suvišnog betona. za 20 % ako je frakcija od 4 – 8.2010   Za cement klase 25 količina je za 10 % veća po MB nego za klasu 35. a kad je proizvodnja velika ( više od 2.000 m3 na 100 m3 ili 150 mješavina ) Svježi beton 1. Kod očvstlog betona ispituje se čvrstoća. 75 . partija betona ? Kontrola kvalitete betona sastoji se od:  KONTROLA PROIZVODNJE BETONA – koju provodi proizvođač betona u tvornici betona  KONTROLA SUGLASNOSTI S UVJETIMA PROJEKTA koja se provodi na gradilištu ( izvođač ) Obje kontrole provode se po partijama betona.000 m3 unutar mjesec dana. 1mjesec – kontrola pomoću partija betona 3mjeseca .000 m3 ) uzima se na 100 m3 ili na 150 mješavina  PARTIJA BETONA U KONTROLI SUGLASNOSTI – NA GRADILIŠTU Za svaku vrstu betona po 1 uzorak svaki dan ili na 100 m3 ili 150 mješavina U jednoj partiji moraju biti najmanje 3 uzorka.količina do 2. Prilikom zbijanja drugog i trećeg sloja.uzorci se uzimaju svaki dan ili na svakih 50 m3 ili na svakih 75 mješavina. količina pore i temperatura. a za cement klase 45 za 10 % manja nego za klasu 35. 1985. veličina partije se propisuje projektom konstrukcije 7) Ispitivanje betona? Kod svježeg betona ispituju se konzistencija.dokaz marke betona  PARTIJA BETONA U PROIZVODNJI BETONA . Uzima se uzorak na svakih 50 m 3 ili 75 mješavina ili svaki dan ( za više od 2. za 10 % ako se ugrađuje beton tekuće konzistencije ( obradljivosti ) 6) Kontrola kvalitete betona. šipka ne treba prodirati u donji. Količina cementa se poveća za 10 % ako je najkrupnija frakcija od 8-16 mm.

Beton treba vizualno pregledati na pojavu segregacije.Konzistencija rasprostiranjem Konzistencija rasprostiranjem se ispituje tako da se kalup oblika krnjeg stošca visine 20 cm puni betonom u 2 nivoa. Ako je potrebno. valjak φ/h=150/300 mm 76 . Svaki ciklus podizanja i spuštanja ploče treba trajati od 2 do 5 s. Nakon toga se mjeri promjer rasprostiranja betona u 2 okomita smjera. gornji sloj se nakon zbijanja dopuni betonom.2010 2. Nakon 30 s se kalup podigne vertikalno te se podložna ploča podiže i spušta 15 puta. Svaki nivo se zbija batom 10 puta. odnosno izdvajanja cementne paste od krupnijih zrna agregata. Očvrsli beton uzorci: kocka brida a=150 mm.

2010 Vlačna čvrstoća .savijanjem – prema HRN EN 12390-5 77 .cijepanjem – prama HRN EN 12390-6 .

x2. profilu. Bi-armatura sastoji se od dvije hladno obrađene žice međusobno spojene poprečnim šipkama od prirodnog čelika i zavarene. toplo valjan i hladno obrađen i termički poboljšan čelik.680/800).3 Sn x1 ∆ MB – 4 Sn√Σ  mn – xi) /( n – 1) 10) Čelici za armiranje? Betonski čelik dijeli se prema: 1. zavarljivosti. 3. tekuća (unutarnja) i kontrolna (vanjska). 4. Rebrasta armatura je od visokovrijednoga prirodno tvrdog čelika dobivenoga prikladnim legiranjem B400. Mrežasta armatura je također od hladno obrađenih glatkih i rebrastih žica koje se zavaruju točkasto elektrootporom u krutu mrežu MAG 500/560 i MAR 500/560. 10 ≤ n ≤ 30 . Glatka armatura je od prirodnog čelika B240. vlačna čvrstoća).k2 najmanja vrijednost u [ N/mm2] 2. mehaničkim karakteristikama (granica popuštanja. na visoko i normalno duktilne čelike. B220 (GA 240/360) (granica razvačenja / vlačna čvrstoća)fi 6-14mm 2.2010 Razred tlačne čvrstoće betona je normirana tlačna čvrstoća betona u N/mm2. 2. 4.za veće partije kad je poznata standardna devijacija   mn ∆ MB + 1. 15 ≤ n ≤ 30 .4 √Σ  mn – xi) / n 3. Sukani profili su hladno obrađeni čelici. RA 500/550) fi 6-14mm 3. 5. na glatki i rebrasti. na žice f ≤ 12 mm i šipke f > 12 mm. n ≤ 15 m3 ∆ MB + k1 aritmetička sredina triju uzastopnih rezultata ispitivanja ( x1. na toplo valjan. Vrste čelika za armiranje: 1. površinskoj obradi pri izvlačenju. 78 .2  x1 ∆ MB . 5. Zahtjevi koji se postavljaju za čelik su dobra prionljivost betona i čelika te rastezljivost ( veliko relativno produljenje prije sloma ) Oznaka čelika sastoji se od dva broja – od granice popuštanja  vi i normalne karaktereistične čvrstoće pri kidanju fa. 9) Kriteriji kod ispitivanja MB?*** Marka betona ocjenjuje se po partijama i to po slijedećim kriterijima: 1. vrsti obrade. uključujući i zavarene mreže. B500 (RA 400/500.kad se računa sa procjenjenom standardnom devijacijom mn ∆ MB + 1. x3 ) u [ N/mm2] x1 ∆ MB . na nezavarljiv. u starosti 28 dana Karakteristična čvrstoća betona je ona ispod koje se može očekivati najviše p% svih rezultata (podbačaja) ispitivanja tlačne čvrstoće betona: fbk = fm – t × σ 8) Kontrola u tvornici betona ? Kontrola u tvornici betona može biti osnovna. Nije dopuštena za dinamičko opterećene konstrukcije i konstrukcije koje moraju biti nepropusne za vodu B680 (BiA. zavarljiv pod određenim uvjetima i zavarljiv.

provjera nosivosti na posmik zavarenih spojeva (12 spojeva) . o promjeru čelika e) NASTAVLJANJE ARMATURE . stupnju agresivnosti okoline. o MB.čisti razmak između paralelnih šipki ne manji od 3 cm ili jednak Ø šipke . a) ZAŠTITNI SLOJ ARMATURE a0 . 11) Pravila armiranja? Armatura proračunata metodom graničnih stanja nosivosti i uporabljivosti sidri se. a u zidovima 8 mm. savijanjem šipki s petljom i pomoću šipki sa zavarenim poprečnim šipkama.Linija vlačnih napona dobiva se pomicanjem linije M/Z za veličinu v =  x h h – statička visina nosača Pravila armiranja Stup i zid: Promjer šipke odnosno žice uzdužne armature u stupovima mora biti najmanje12 mm. uz pomoć zavarene poprečne armature na dijelu preklopa ili elektrootpornim zavarivanjem . Na svakom uzorku se vrše sljedeća ispitivanja: . BI do Ø 6.savijanje i povratno savijanje Mrežasta armatura Jedan uzorak se sastoji od jedne cijele širine mreže s jedanaest poprečnih šipki. 0. MA do Ø 10 . 79 . promjeru armature i načinu ugradnje betona. a0min = 1.Za vilice: GA do Ø 16 mm.dimenzionalna kontrola .Zavarene armaturne mreže se ne savijaju .7 m i 0.5 cm ( za ploče. Duljina sidrenja ovisi o položaju šipki u elementu pri betoniranju.9 d) SIDRENJE ARMATURE . stjene. zaštitni sloj armira se posebno tankom armaturnom mrežom b) RASPORED ARMATURE U PRESJECIME ELEMENATA . RA do Ø 12 mm. granice razvlačenja Re i produljenja A10% . međukatne konstrukcije) . ili nastavlja prema točno utvrđenim pravilima.Za a0 > 5 cm.Ovisno o: vrsti elementa (konstrukcije ).provjera vlačne čvrstoće uzdužnih i poprečnih šipki (po tri komada od svake) . vrsti čelika. Na svakom uzorku se vrše sljedeća ispitivanja: .Duljina preklopa mora bit veća ili jednaka 20 cm ili 15 Ø  f) VODENJE UZDUŽNE ARMATRURE .određivanje vlačne čvrstoće Rm . ljuske.savijanje uzdužnih i poprečnih šipki (po tri komada od svake).Vlačna armatura nastavlja se preklapanjem šipki s kukama i bez kuka.2010 Ispitivanje Glatka i rebrasta armatura Jedan uzorak se sastoji od 3 komada (duljine 1.dozvoljeno je grupiranje šipki u snop ( najviše od 4 šipke ) c) OBLIKOVANJE ARMATURE .0 m. marki betona.Ravnim dijelom s kukom. Za laboratorijsko ispitivanje uzima se po jedan uzorak od svake vrste mreže jedne isporuke.3 m isječene iz iste šipke ili koluta).

– podatke o temeljnom tlu i seizmičnosti. 2.transporta. – podatke iz elaborata o prethodnim istraživanjima i drugih elaborata.5 raspona za nosače na dva oslonca. a kojim se specificiraju sve potrebne predradnje i radnje za postizanje tražene kvalitete i ostalih zahtjeva za beton. uključivo temeljenje. a jednaka ili veća od 0. Program kontrole i osiguranja kvalitete betonske konstrukcije: – svojstva koja moraju imati građevni proizvodi koji se ugrađuju u betonsku konstrukciju. Kuke: kod GA 4 Ø. – opis načina izvođenja betonske konstrukcije i ugradnje građevnih proizvoda. Projekt betona mora sadržavati: a) Tehničke uvjete za projektirana svojstva svježeg i očvrslog betona b) Opis sastojaka betona c) Način proizvodnje betona d) Program kontrole kvalitete i identičnosti tlačne čvrstoće betona e) Plan betoniranja. Tehnički opis – opis utjecaja namjene i načina uporabe građevine te utjecaja okoliša na svojstva betonske konstrukcije. Projekt betonske konstrukcije koji je sastavni dio glavnog projekta građevine mora sadržavati osobito: 1. Proračun nosivosti i uporabljivosti – podatke o predviđenim djelovanjima i utjecajima na građevinu koji se odnose na proračun nosivosti i uporabljivosti betonske konstrukcije.2010 Razmak uzdužne armature stupa ne smije biti veći od 40 cm.S projektom betona se moraju usuglasiti projektant i nadzorni inženjer. 80 . studija i podloga koji su od utjecaja na svojstva – opis betonske konstrukcije. – proračun nosivosti i uporabljivosti 3.njege f) Nadzor i kontrolu kakvoće armaturnih čelika g) Završnu ocjenu kakvoće Kao prilog projektu betona potrebno je priložiti certifikat svake betonare u kojoj će se proizvoditi beton. razmak vilica stupa ne smije biti manji od 20 cm ili 15 ∅. kod RA 8 Ø Greda: Min fi12 Min razmak uzdužne armature 30cm Max razmak vilica 40cm 12) Što sadrži projekt betona ? Projekt betona je elaborat kojeg izrađuje izvođač.4 raspona za kontinuirane nosače. uključivo odgovarajuće podatke propisane odredbama o označavanju građevnih proizvoda prema prilozima ovoga Propisa. Zidni nosači ili stijene jesu ravni plošni nosači opterećeni u srednjoj ravnini čija je visina jednaka ili veća od 0.

drobljenja zrna te da se ne miješaju frakcije b) cement treba zaštititi od vlaženja. 13) Transport i skladištenje agregata i cementa ? Bitno je da se ne kvari kvaliteta a) agregat – pratiti da ne dođe do segregacije.površina armature ne smije imati listajuću hrđu koje mogu oštetiti čelik ili ugroziti vezu imeđu betona i armature .kod ugradnje betona. oplate ? a) armatura se treba zaštititi od korozije.prije betoniranja kontrolira se promjer. . 2. ne bi smio biti tako tekuć da se odvaja (segregira) od krupnog agregata.Zavarivanje je dopušteno samo ako je armatura posebno označena kao zavarljiva. 14) Armatura.moraju preuzeti opterećenje bez štetnih slijeganja i deformacija . . za skladištenje duže od 3 mjeseca treba ponovna kontrola kvalitete.armatura se veže graničnicima i podmetačima da bi zadržala projektni položaj .savijanje i nastavljanje izvodi se prema projektu konstrukcije . prepravljati. Stabilnost ili kohezivnost: Beton bi trebao ostati homogena masa. Fluidnost: Svježi beton mora biti dovoljno tekuć da se može ugraditi u oplatu i oko armature uz pomoć odgovarajuće opreme. – ispitivanja i postupci dokazivanja nosivosti i uporabljivosti – uvjete građenja i druge zahtjeve koji moraju biti ispunjeni tijekom izvođenja SVJEŽI BETON – Glavna Svojstva 1.za čeone varove potrebno je provjera zavarljivosti . Skele i oplate. te 70 % kod ploča i donjih dijelova oplata grede Pod skelama podrazumijevaju se pomoćne konstrukcije koje služe za vršenje radova u građevinarstvu na visini većoj od 150 cm iznad tla.prema PBAB-u kod skidanja oplate čvrstoća betona ne smije biti manja od 30 % MB kod stupova. zajedno s potporama moraju biti: -sposobne oduprijeti se bilo kojem djelovanju koje se može pojaviti tokom izvođenja 81 . Skele mogu postavljati.2010 – ispitivanja i postupci dokazivanja uporabljivosti građevnih proizvoda koji se izrađuju na gradilištu za potrebe toga gradilišta. zdravstveno sposobni za rad na visini Udaljenost poda skele od zida objekta ne smije biti veća od 20 cm. učvršćenje armature u oplati te granica razvlačenja v i granica fa .Ispravljanje savijene armature se ne dopušta. Zbijenost: Sav ili gotovo sav zarobljeni zrak bi za vrijeme zbijanja s morao izaći. dopunjavati i demontirati samo stručno obučeni radnici. 3. Čista širina poda skele ne smije biti manja od 80 cm. skele. zidova i vertikalnih dijelova oplata grede.nije dozvoljeno savijanje pomoću zagrijavanja .savijanje pri temperaturama nižim od –50C se ne preporučava . broj šipki i geometrija ugrađene armature. osim ako se koristi posebna oprema koja ograničava lokalna naprezanja. mehaničkih oštećenja i nedopuštih deformacija .Projektom određeni zaštitni sloj mora se postići uporabom odgovarajućih distancera b) skela i oplate . preuzimati pošiljku s odgovarajućom dokumentacijom ( atesti ) ne miješati ako su druge partije.

Plan betoniranja uključuje opis transporta i ugradnje betona i sve radnje vezane za te poslove. • ugradnju vršiti u jednakim slojevima. čišćenjem i uporabom nekog sredstva za nastavak betoniranja). u odnosu na konkretne mogućnosti i okolnosti.Temeperatura svježeg betona 5 – 30 oC. a kada to zatraži nadzorna služba. kod vibriranog betona donji sloj se revibrira.Betonira se u slojevima do 70 cm.agregat nesmije biti smrznut a cement visokoaktivan(viša hidrataciona toplina) 16) Njega betona ? Beton treba zaštitiit od prebrzog gubitka vlage.dokumentaciju o preuzimanju betona po partijama . armaturu ili oplatu.U slučaju prekida treba poduzeti mjere da se ne ugozi sigurnost i stabilnost konstrukcije .Za zaštitu od segregacije beton se ne ugrađuje slobodnim padom većim od 1. 50 cm. prebrze promjene temperature te vibracija i potresanja tijekom očvršćivanja. • prekidi. ako nije poduzeti potrebne mjere . • visina slobodnog pada neaditiranih betona ne smije biti veća od 1. • slojevi betona u cijelosti moraju biti kompaktirani prije nanošenja sljedećih slojeva. Projektom se propisuje način sklapanja i rasklapanja skele. Završna ocjena kvalitete betona prema PBAB-u obuhvaća: . moraju se nastaviti odgovarajućim tehnološkim postupkom (ispiranjem ploha. Projekt skele mora uzeti u obzir deformacije prilikom i nakon betoniranja da bi se spriječile deformacije i pukotine u mladom betonu.Svježem betonu ne smije se naknadno dodavati voda . oborina. • debljina slojeva koji se kompaktiraju smije iznositi maks. Ugradnja se vrši pumpom za beton ili dizalicom s korpom.5 m.a kod uspravnih elemenata horizontalni Ugradnja u posebnim uvjetima .ako su temperature niže od +50C i više od 300C . 15) Ugradnja betona . da ne dođe do segregacije smjese betona. Temeljem gore navedenog treba poštivati pravila kako slijedi: • izbjegavati da beton udara izravno u oplatu. • prije svakog betoniranja pripremiti plan betoniranja. Ove radnje treba provoditi na način.usporedbe rezultata tekuće kontrole proizvodnje s rezultatima kontrole suglasnosti 82 . Nastavci betoniranja moraju biti kod ravnih ploha i elemenata vertikalni. što znači da oba sloja betona moraju biti monolitizirani. Npr. te da nemaju štetno djelovanje za okoliš. “Beton se na gradilište doprema mikserima. sloj na sloj ne smije proći više od 2-3 sata ( vrijeme vezanja cementa ).2010 -dovoljno krute da osiguraju dopuštene tolerancije za taj tip konstrukcije Sredstva za skidanje oplate moraju biti odabrana i primjenjena tako da nisu štetna za beton.prema projektu betona ? .5 m .” Prilikom svake isporuke betona na gradilište proizvođač betona je dužan izdati dostavnicu Plan betoniranja – ugradnja betona Ugradba betona istovremeno obuhvaća istresanje i smještaj svježeg betona u oplati i to na način da se beton ubaci što bliže njegovom konačnom položaju u konstrukciji. kod duže stanke.

Dvije vrste ispitivanja: A. uzorci.ili sanirati ili ako postoji mogućnost smanjiti dopušteno opterećenje.6 cm izvađenih iz konstrukcije ( 10 uzoraka ) 83 . sadrži? . te beton zaštiti od vjetra. a cementu izbjegavati dodatak pucolana . 18) Dokumentacija kvalitete na gradilištu sadrži ? .Građevinski dnevnik ( temperatura.2010 . jer će se na taj način osigurati normalan proces hidratacije.pokrivanje mokrim jutenim vrećama ili drugim prekrivačima koji zadržavaju vlagu.Kolnici zahtjevaju 90 dana normalne njege i moraju imati otpornost na mraz i sol.Projekt beton . kontrola oplate i betona.Agregat treba biti čist.mišljenje o kvaliteti ugrađenog betona koje se donosi na temelju vizualnog pregleda konstrukcije.datum .0 x 5.Zimi se beton grije ( na +7 oC do + 12 oC ) npr. parom . a beton koji će u eksploataciji biti izložen smrzavanju 100 % . Njegovanje i zaštitu betona treba provoditi istovremeno.Prije prvog smrzavanja beton mora imati 50 % čvrstoće ( cca 3 dana ). zaštita betona se zasniva na zaštiti betonskog elementa od gubitka topline Vrijeme njege ovisno je o klasi izloženosti: za klase X0 ili XC1 minimalni period njege je 12h.viša MB koja brže dostigne projektnu MB . njegu je potrebno vršiti dok površina betona ne dostigne 50% projektirane tlačne čvrstoće. ( za ubrzano očvršćivanje upotrebljavaju se kloridi i to 0.4 % na masu cementa – uzeti s rezervom ) .Rekapitulaciju dokumentacije kvakitete materijala 19) Završna ocjena kvalitete betona u konstrukciji za B II.višekratno dnevno polijevanje vodom . RAZORNO – valjcima 5. NERAZORNO – sklerometrom i ultrazvukom B. pod uvjetom da se vezanje betona dogodilo unutar 5h i da vanjska temperatura nije ispod 5oC.Mišljenje o kvaliteti ugrađenog betona 20) Naknadna ispitivanja kvalitete betona ? Naknadno dokazivanje kvalitete ugeđanog betona provodi se ako je kvaliteta betona podbacila u odnosu na zahtjevanu ( manja karakteristična tlačna čvrstoća od tražene MB ) Treba: provjeriti sigurnost konstrukcije . Za sve ostale klase izloženosti.dužim držanjem u oplati Ako se betoniranje odvija zimi pri niskim temperaturama.te ih stalnim polijevanjem održavati vlažnima .Aditivi se provjeravaju na + 5 oC i + 20 oC.Dokumentaciju o preuzimanju betona po partijama . Ako nije propisano njegovanje traje barem 7 dana 17) Betoniranje u posebnim uvjetima ( izvan temperature 5 – 30 oC ) ? . Za vrućeg vremena primjenjuju se sljedeće radnje: . kvaliteta materijala koji se dovozi .

Prefabricirani elementi od nearmiranoga i armiranoga ćelijastog betona. negašeno vapno. sredstava za stvaranje ćelija.Ako nije u redu slijedi kontrola progiba. spadaju u skupinu konstrukcijskih i termoizolacijskih građevnih materijala.kod pjenobetona deterđenti d) pomoćni materijali. troska iz visokih peći. pomoćnih materijala i vode. spremnike. NENOSIVI su termoizolacijski prefabrikati. kombinacija c) sredstva za stvaranje čelija . NOSIVI su termoizolacijski prefabrikati.regulatori vezivanja i stvrdnjavanja. . regulatori alkaliteta. b) vezne komponente – cement. a priozvode se kao:  Fasadne izolacijske ploče ( FIP )  Zidne pregradne ploče ( ZPP ) 84 . voda za armiranje se koristi GA 240/3650 i MA 500/560 – žice  12mm ≤ Prefabrikati od čelijastog betona proizvode se kao: Armirani 1.Za mostove 2 godine Kontrolni pregledi sastoje se od: .Ako su rezultati negativni ( npr. jest vrsta lakog betona koji se dobiva očvršćivanjem smjese silikatne i vezive komponente.Za industrijske objekte 5 godina .Za javne i stambene zgrade svakih 10 godina .kod plinobetona aluminijski prah. veće deformacije ) obavezna je sanacija konstrukcije i novo pokusno opterećenje – ako su rezultati opterećenja negativni – rušenje konstrukcije. tek onda pokusno opterećenje . armirani radi transporta i skladištenja. glavnih nosivi elemenata pod stalnim opterećenjem . Čelijasti beton je vrsta lakog betona koji se dobiva očvršćivanjem smjese: a) silicijske komponente – kvarcni pijesak. te oštećenja bitnih za sigurnost konstrukcije . kranske staze 5 t. armirani. 22) Održavanje objekata ? Predviđeni su periodični ( kontrolni ) pregledi i to: . krovne konstrukcije raspona 30 m. jesu oblikovani proizvodi od ćelijastog betona izrađeni na industrijski način. kako i gdje se upotrebljavaju.2010 21) Pokusno opterećenje ? Za mostove raspona 15 m. silose. bazene.Kontrola stanja zaštitnog sloja betona ( uz more – kloridi ) 23) Čelijasti betoni ( plinobeton i pjenobeton ). Prefabricirani elementi od nearmiranoga i armiranoga ćelijastog betona (plinobetona odnosno pjenobetona). za određena statička opterećenja a proizvode se kao:  Krovne i međukatne ploče ( KSP )  Zidne vertikalne ploče ( ZVP )  Zidne horizontalne ploče ( ZHP )  Nosive zidne vertikalne ploče ( NZVP )  Grede ( P ) 2. pasta ili granula . tepeći pepeo. vrste ploča ? Ćelijasti beton (plinobeton odnosno pjenobeton).Prvo treba pribaviti dokaze o kvaliteti ugrađenog materijala. dalekovodni stupovi i sl.Vizualnog pregleda ( snimanja položaja i veličine pukotina.

Kada konzisterncija ne bi odgovarala.) koji se teško ispušta iz auto mješalice. valjani beton. 25) Armaturne mreže ? Tipovi: .tip Q ( obostrano nosive ) tip Rx ( za zidove ) 26) Koje se vrste cementa moraju ispitati ? Sve vrste cementa moraju se ispitivati PC k – portland cement klase 25. . prilagođenog sustavu EU. 35S.beton proizveden u betonari pogona za predgotovljene betonske elemente Transportni betoni su betoni proizvedeni u tvornici betona. 55 S – cement sa sporim porastom čvrstoće B – cement sa brzim porastom čvrstoće PC 15 zk – sa dodatkom zgure do 15 % PC 30 zk PC 15 pk – sa dodatkom pucolana do 15 % PC 30 pk PC 15 dk – d ( z ili p ) – miješani dodatak PC 30 dk MK – metalurški cement Mpk – sa dodatkom pucolana Pk – pucolanski cement 27) Prenapregnuti beton ? Prednapregnuti beton da se može prednapregnuti mora se osigurati elastična deformacija Gubitak sile prednaprezanja javlja se nakon unošenja sile: 85 . beton se prema mjestu proizvodnje dijeli na. a prizvode se kao:  Izolacijske ploče ( IP )  specijalne izolacijske ploče ( SIP )  zidni blokovi ( ZB )  izolacijski toplinski blokovi ( ITB ) 24) Transportni beton B II ? Stupanjem na snagu Tehničkog propisa za betonske konstrukcije (TPBK).tip R (uzdužno nosive ) . 45S.. a do mjesta ugradnje najčešće se transportiraju auto-miješalicama (mikserima) posebno konstruiranim za tu namjenu. Temperatura betonske mješavine smije biti od 5 – 30 oC.2010 Nearmirani su termoizolacijski prefabrikati namjenjeni za toplinsku izolaciju građevinskih konstrukcija i zidanje zidova u zgradama. Običnim kamionima kiperima transportira se samo beton krute konzistencije (beton betonskog kolnika. Beton mora biti izručen iz miksera za maksimalno 2 sata ( ako nema usporivača ). 35B. Beton ne smije početi vezati i očvršćivati prilikom transporta. 45B. dodaje se super plastifikator.beton proizveden u betonari na gradilištu za potrebe toga gradilišta . Trajanje transporta podesiti da gubitak obradivosti ostane u predviđenim granicama i beton na gradilištu bude obradiv i pogodan za ugradnju sukladno projektu betona.. . Nagnuta kruškolika posuda s betonom u vožnji rotira umjerenom brzinom (2 do 6 rotacija u minuti) i sprečava zbijanje i segregiranje betona.beton proizveden u tvornici betona (centralna betonara) . Dodavanje vode u mikseru nije dozvoljeno.

lagani pjenobetoni ( plinobetoni ) – siporex 3.odgovorno je normizacijsko tijelo.agregata 70-80 % volumena betona .dva reda poprečnih rebara pod istim kutom u odnosu na os B450C . jednozrnati lagani betoni – samo krupne ili srednje frakcije 2. ali različitu duktilnost (omjer vlačne čvrstoće i granice razvlačenja) 31) Beton se proizvodi kao? Prema mjestu proizvodnje beton se dijeli na: . npr. skupljanje betona – skrati se 2. ili su prema potrebi specificirana u projektu betonske konstrukcije.beton normiranog zadanog sastava .plastično 28) Specijalni betoni? Specijalni betoni su betoni: MB > 60 koji se mogu upotrijebiti samo u posebnje svrhe 29) Lagani betoni ? Lagani betoni su: 1.vode 10-15% volumena betona .dva reda poprečnih rebara pod različitim kutom u odnosu na os Prve dvije vrste imaju istu granicu razvlačenja 500Mpa.projektirani beton (zadanih svojstava) – odgovoran je proizvođač . Betoni za konstrukcije su u pravilu projektirani betoni Beton je građevni proizvod izrađen miješanjem: . Beton normiranog zadanog sastava primjenjuje se za obične betone uglavnom nearmiranih konstrukcija i to za niže razrede tlačne čvrstoće i razrede izloženosti X0 i XC1.beton proizveden u betonari na gradilištu za potrebe tog gradilišta . Prema zahtjevima iz specifikacije (tehnički uvjeti) . glinopor kao laki agregat  na bazi ekspandiranog polistirena ( EPS betoni )  mikroarmatura ( podne obloge ) – mikroarmirani EPS betoni  nosivi čelični skelet + MEPS –30 % manje čelika kao tlačni dio i korozivna zaštita 30) Čelici za armiranje prema hrvatskim normama? Šipke i mreže: B500A . Svojstva očvrslog betona specificiraju se u projektu betonske konstrukcije 86 .2010 1.dodataka (aditiva) Svojstva svježeg betona specificira izvođač betonskih radova.beton proizveden u tvornici betona (centralna betonara) .odgovoran uvjetovatelj . puzanje betona – naknadno povećanje deformacije .beton zadanog sastava .beton proizveden u betonari pogona za predgotovljene betonske elemente. lako agregatni betoni  postoje norme.tri reda poprečnih rebara B500B .cementa (veziva) 10-15% volumena betona .

kolovoz 2005.cyl / f ck.2010 Obvezno se specificira razred tlačne čvrstoće. C 40/50. a obvezno za: -Mostove raspona većeg od 15m -Tribine 87 . broj 105. a osobito o gustoći .metoda sklerometra – nerazorna metoda (pusti se da šipka udari o betonsku podlogu i odskoči. C 20/25. dalje se proračunava čvrstoća betona). ČVRSTOĆA BETONA NA ZAMOR . 32) Ispitivanje pokusnim opterećenjem betonskih konstrukcija? Ako je predviđeno projektom.2600 kg/m3 .izrezivanjem probnih tijela – valjci (na čvrstoću betona utječe njihov položaj u konstrukciji). .cyl = normirana karakteristična tlačna čvrstoća betona dobivena ispitivanjem valjka dimenzija 150/300 mm u N/mm2 fck.N. . C 25/30. vodljivost zvuka. . otpornost na temperaturu.Beton male gustoće (lagani beton):ρ = 800 . C 35/45. vodonepropusnost i sl.Uobičajena gustoća betona (običan beton):ρ = 2000 .Pri ponavljanom opterećenju i rasterećenju materijal se umara i betonska konstrukcija ili njezin element se slome pod manjim opterećenjem nego što bi se to dogodilo uz jednokratno mirno statičko opterećenje ISPITIVANJE ČVRSTOĆE BETONA U KONSTRUKCIJI . C 30/37.Za proračun se uzima prosječna gustoća betona: ρ = 2400 kg/m3 (za nearmirani beton) ρ = 2500 kg/m3 (za armirani beton) TLAČNA ČVRSTOĆA BETONA ¨fc¨ je otpor kojim se materijal suprotstavlja razaranju na jedinicu površine Tlačna čvrstoća je glavni čimbenik procjene kvalitete očvrslog betona TPBK (N. ispunjenost. C 50/60 Objašnjenje oznake: C – f ck.Beton velike gustoće (teški beton):ρ > 2600 kg/m3 . vodljivost topline.) ovise o strukturi.Razredi tlačne čvrstoće betona: C 12/15.količini mase (tvari) po jedinici volumena.) i EUROCODE 2 . otpornost na koroziju i sl.) STRUKTURA BETONA Gotovo sva fizikalna i mehanička svojstva betona (čvrstoća. te prema potrebi ostala svojstva (otpornost na smrzavanje i odmrzavanje.cube C = klasa betona (razred tlačne čvrstoće betona) fck.cube = normirana karakteristična tlačna čvrstoća betona dobivena ispitivanjem kocke stranica 150 mm u N/mm2 CEMENT je skupno ime za hidraulično građevno vezivo koje se samostalno očvrsne na zraku i pod vodom. C 16/20.2000 kg/m3 .metoda ultrazvuka – nerazorna metoda (iz brzine širenja ultrazvuka određuje se modul elastičnosti. otpornost na mraz. pomoću veličine odskoka mjeri se kakvoća betona). C 45/55.

(označava se s 'CAC') 35) Dužina sidrenja. kontrole progiba glavnih nosivih elemenata. zaštitni sloj? Najmanji zaštitni sloj betona utvrđuje se ovisno o tipu konstrukcije. preko spojnice Dužina nastavljanja šipki min 15fi ili 20cm Maksimalni razmak šipaka kod stupa? 40cm Zaštitni sloj je udaljenost od vanjske ivice armature do najbliže vanjske ivice betona. odnosno od promjera šipke koja zamjenjuje snop Ako je zaštitni sloj veći od 5. mora se armirati s posebno tankom armaturnom mrežom Razmak šipki mora biti 2cm ili najmanje jednak promjeru šipki odnosno promjeru najvećeg zrna agregata Mogu biti maksimalno 4 šipke u snopu do 44mm i najviše dvije vilice bez razmaka Dužina sidrenja šipki min 10fi ili 15cm Nastavljanje armature: preklapanje.10 god za stambene i javne građevine . a nisu rjeđi od: . promjeru armature i načinu ugradnje betona Ima ulogu: osigurati prionjivost armature i betona. 34) Vrste cementa? Vrste cementa su: a) cement opće namjene (CEM. 88 .2 godine za mostove . 5 tipova. razmak šipki.2010 -Krovne konstrukcije raspona većeg od 30m -Betonske konstrukcije izvedene novim tehnološkim postupkom 33) Održavanje betonske konstrukcije? Redoviti pregledi su propisani u projektu betonske konstrukcije. zavarivanje.0cm za ostalo u slabo agresivnoj okolini Zaštitni sloj ne smije biti manji od promjera armature.5cm za ploče 2.5 godina za ostale Pregledi se sastoje od: vizualnog pregleda.0cm. stupnju agresivnosti okoline (5 klasa okoliša). c) cement opće namjene niske topline hidratacije. zaštiti od požara i korozije 1. d) posebni cement vrlo niskih toplina hidratacije. šipke u snopu. (označava se s 'bijeli') f) sulfatno otporni cement. e) bijeli cement. 27 podtipova) portland cement (CEM I) portland cement s dodacima (CEM II) metalurški cement (CEM III) pucolanski cement (CEM IV) miješani cement (CEM V) b) cement sa zgurom niskih početnih čvrstoća. (označava se s 'SR') g) aluminatni cement.

Projektiranje betonskih konstrukcija V. instalacije. cesta.2010 Kod postavljanja šipki armature u više nivoa. – armirana krutom čeličnom armaturom. F. G. B.0 Min 2 5 8 14 23 38 62 Max 8 18 28 37 47 62 80 Tabela 2 Granice granulometrijske mešavine sa 3 frakcije Sito 0. obično je zatvorena i projektirana da bude stalno na jednome mjestu (HRN ISO 6707-1). S obzirom na način armiranja betonska konstrukcija može biti konstrukcija od: nearmiranog betona.0 100 100 16. C. ali isključuje zgradu i radove koji su joj pridruženi na gradilištu (HRN ISO 6707-1). potrebno je voditi računa o razmaku za prolaz vibro igle 36) Granulometrijski sastav Prilikom kontrole granulometrijskog sastava frakcija treba voditi računa o sledećem: • U frakcijama ne sme biti više od 10% nadmernih zrna • U frakcijama ne sme biti više od 15% podmernih zrna Kod izrade granulometrijske mešavine agregata potrebno je se držati sledećih granica mada pravilnik ne isključuje primenu betona sa granulometrijskom krivom izvan ovih granica.0 4. K Ovaj Propis ne primjenjuje se na betonsku konstrukciju koja je: – pri uobičajenim uvjetima uporabe građevine izložena temperaturi višoj od 100C. u skladu s europskim normama Tehnički propis zahtijeva ispunjenje bitnih zahtjeva za građevinu Tehnički propis odnosi se na betonske konstrukcije zgrada i inženjerskih građevina.500 1. most. Tehnička svojstva betonske konstrukcije III. J. Građevni proizvodi za betonske konstrukcije IV.250 0. propisuju tehnička svojstva za betonske konstrukcije u građevinama Tehnički propis primjenjuje se na betonske konstrukcije. Inženjerska građevina je građevina koja se sastoji od konstrukcije.0 8.0 2. Sadržaj: I. Izvođenje i uporabljivost betonskih konstrukcija VI. armiranog betona ili od prednapetog 89 .0 8. u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu. H. pista.0 Min 3 7 12 21 36 60 Max 8 20 32 42 56 76 32. kao brana. zemljani radovi. Tabela 1. Granice granulometrijske mešavine sa 4 frakcije Sito 0. cjevovod ili sustav odvodnje ili je nastala radnjama kao sto su jaružanje.500 1.250 0. Zgrada je građevina kojoj je glavna svrha zaštita korisnika ili sadržaja. Prijelazne i završne odredbe Prilozi: A.0 100 100 37) Tehnički propis za betonske konstrukcije Ovim Tehničkim propisom se. I. D.0 16. Održavanje betonskih konstrukcija VII. geotehnički postupci. Opće odredbe II. željeznica.0 2.0 4. H. E.

VODA PRILOG G . – beton. – betonska konstrukcija ima dokaze nosivosti i uporabljivosti PRILOG A – BETON PRILOG B . Projekt betonske konstrukcije koji je sastavni dio glavnog projekta građevine mora sadržavati osobito: 1. 2.DODATAK BETONU I DODATAK MORTU ZA INJEKTIRANJE NATEGA PRILOG F . – podatke o temeljnom tlu i seizmičnosti. običnim ili teškim betonom. U SKLADU S TEHNIČKIM PRAVILIMA PRILOG I .PROJEKTIRANJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA U SKLADU S HR NORMAMA PRILOG J . uključivo temeljenje. u proračunu nosivosti i uporabljivosti – podatke o predviđenim djelovanjima.CEMENT PRILOG D . u programu kontrole i osiguranja kvalitete betonske konstrukcije: – svojstva koja moraju imati građevni proizvodi koji se ugrađuju u betonsku konstrukciju.IZVOĐENJE I ODRŽAVANJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA PRILOG K . – ispitivanja i postupci dokazivanja uporabljivosti građevnih proizvoda koji se izrađuju na gradilištu za potrebe toga gradilišta. – dodatak betonu.PROJEKTIRANJE BET. i Mehanička otpornost i stabilnost. – čelik za prednapinjanje. – armatura. KONSTR.ARMATURA. – agregat. – voda. – proizvod za zaštitu i popravak betonske konstrukcije. – predgotovljeni betonski element. 3. te otpornost na požar građevine dokazuju se proračunima nosivosti u glavnom projektu. ČELIK ZA ARMIRANJE I ČELIK ZA PREDNAPINJANJE PRILOG C .PREDGOTOVLJENI BETONSKI ELEMENTI PRILOG H . – dodatak mortu za injektiranje natega. – opis načina izvođenja betonske konstrukcije i ugradnje građevnih proizvoda. – čelik za armiranje.AGREGAT PRILOG E . Smatra se da betonska konstrukcija ima projektom predviđena tehnička svojstva ako: – su građevni proizvodi ugrađeni u betonsku konstrukciju na propisani način i imaju ispravu o sukladnosti – su uvjeti građenja bile sukladne zahtjevima iz projekta.2010 S obzirom na težinu betona betonska konstrukcija može biti konstrukcija s: laganim.PROIZVODI I SUSTAVI ZA ZAŠTITU I POPRAVAK BETONSKIH KONSTRUKCIJA 90 . u tehničkom opisu – opis betonske konstrukcije. Građevni proizvodi na koje se primjenjuje ovaj Propis jesu: – cement.

N. najmanja vrijednost debljine zaštitnog sloja je 50 mm 40) Beton je Beton je građevni proizvod izrađen od cementa (kao veziva). Beton na koji se odnosi TPBK može biti:  Obični beton – gustoće između 2000 i 2600 kg/m3  Lagani beton – gustoće između 800 i 2000 kg/m3  Teški beton – gustoće preko 2600 kg/m3 TPBK se ne odnosi na:  Poraste betone  Betone gustoće manje od 800 kg/m3 i  Betone otporne na požar 91 . te način potvrđivanja sukladnosti betona. Modifikacija priznatih tehničkih pravila (PBAP.2010 38) Prijelazno razdoblje vezano za projektiranje Prijelazno razdoblje za primjenu TPBK • TPBK stupio je na snagu 30. do 30 lipnja 2007. srpnja 2006. 39) Zaštitni sloj armature Zaštitni sloj je udaljenost od vanjskog ruba armature (uključivo spone) do najbliže vanjske plohe betona. 101/05. br. duktiliteta i prigušenja koji se koriste pri proračunu seizmičke otpornosti zgrade. za projektiranje betonskih zgrada i hotela mogu se koristiti modificirana priznata tehnička pravila prema prilogu H. Ako je površina betona izložena agresivnom djelovanju morskog okoliša ili kemijskim utjecajima. Zaštita armature od korozije ovisi o alkalnoj okolini koja se osigurava odgovarajućom debljinom dostatno njegovanog betona visoke kvalitete i gustoće. agregata. te koeficijenata dinamičnost. Najmanja debljina zaštitnog sloja potrebna je da se osigura sljedeće: • siguran prijenos sila prionljivošću • zaštita čelika od korozije • neodlamanje betona • propisana požarna zaštita. obvezno počinje 1. odnosno prema TPBK. Tehnički propis za betonske konstrukcije (N. dodataka betonu i vode. • Od 1. kolovoza 2005. Nazivna veličina zaštitnog sloja cnom sastoji se od najmanje veličine zaštitnog sloja i dodatne vrijednosti Δc: cnom= cmin + Δc. Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima) odnosi se na: zabranu korištenja Bi . Najmanje veličine zaštitnog sloja cmin određuju se u ovisnosti o razredu agresivnog djelovanja okoliša za koroziju armature i razredu tlačne čvrstoće betona. 85/06) propisuje tehnička svojstva i druge zahtjeve za beton koji se ugrađuje u betonsku konstrukciju. srpnja 2006. • Za ostale građevine (koje nemaju karakteristike zgrade) projektiranje u skladu s Eurocode sustavom.armature zabranu korištenja radnog dijagrama betona u obliku kvadratne parabole zabranu dimenzioniranja prema dopuštenim naprezanjima promjenu posmičnih čvrstoća na poprečne sile povećanje zaštitnih slojeva betona Promjena koeficijenata kategorije građevine.

Skupljanje je volumna deformacija betona uslijed evaporacije vode.2010 Konzistencija betona. Plastifikatori (i superplastifikatori) povećavaju izdvajanje vode. VeBe postupak. . 15x15x15 cm koje se uzimaju i njeguju prema normi HRN EN 12390-2. koje povećavaju kohezivnost mješavine. bez segregacije Što definira svježi beton. Konzistencija se u praksi mjeri na više načina (koji nisu u direktnoj međusobnoj vezi).min. a veliki vodocementni faktor umanjuje sva ostala svojstva očvrslog betona. smanjenje udjela pijeska.vrijeme vezivanja betona . Obično se dodaju posebno ili s vodom Vodocementni faktor Je vrlo važno svojstvo svježeg betona. rasprostiranjem i sl. kao npr. .Puzanje je povećanje deformacija pod dugotrajnim djelovanjem vanjskog opterećenja.temperatura . a naročito dodavanjem mljevenog kvalitetnog pucolana ili aeranta. Mali vodocementni faktor smanjuje obradivost betona. Segregacija Činioci koji povećavaju sklonost betona segregaciji su: povećanje količine krupne frakcije agregata.: Slijeganjem s Abramsovim stošcem.min. hidratacije cementa i karbonatizacije. jedan uzorak na svakih 100 m3 ugrađenog betona .obradivost – konzistencija .segregacija . povećanje udjela zrna nepovoljnih oblika. Skupljanje i puzanje može se odrediti teorijski (EUROCODE 2) i eksperimentalno 92 .min. jedan uzorak dnevno betona za konstrukcijske elemente koji su značajni za sigurnost konstrukcije.stabilnost ili kohezivnost: svježi beton bi trebao ostati homogen. Također smanjuju izdvajanje vode. jedan uzorak za svaki dan betoniranja za svaku vrstu betona. smanjenje udjela cementa. promjena u količini vode tako da mješavina postane suha ili vlažna… Segregacija se može spriječiti umanjiti ispravnim projektiranjem sastava betona.fluidnost: mora biti dovoljno tekuća da se može ugraditi odgovarajućom opremom . Dodaci betonu Aeranti uvlače u strukturu svježeg betona zatvorene pore sferičnog oblika. pa pri njihovom dodavanju treba posvetiti pažnju da se osigura kohezivnost mješavine. . Konzistencija (u reologiji) je svojstvo materijala kojim se on odupire trajnom mijenjanju oblika.zbijenost: uhvaćeni zrak za vrijeme mješanja trebao bi izaći za vrijeme vibriranja . a ispituju pri starosti betona 28 dana . Tlačna čvrstoća betona Na gradilštu dokazuje se na kockama dim.količina pora u svježemu betonu Skupljanje i puzanje .homogenost betonske mješavine . bez obzira i na manju količinu betona koja se ugrađuje u njega Svojstva svježeg betona .

2010 41) Tabela sustava ocjenjivanja sukladnosti (beton 2+) Sustav potvrđivanja sukladnosti betona (2+) je 2+. 93 . po 3 uzorka za svaki sastav ili porodicu betona. za ispitivanje tlačne čvrstoće najmanje 4 puta godišnje nenajavljeno uzima uzorke betona. s time da ovlaštena pravna osoba za poslove ocjenjivanja sukladnosti betona (u daljnjem tekstu: ovlašteno tijelo) u cjelini postupa prema HRN EN 206-1 Dodatku C.

čija debljina mora iznositi najmanje 20 cm.cementni M 10 2) Nosivist zida ? Nosivost zida ispituje se laboratorijski na dva uzorka zida širine 100 cm. a min 19/19cm Obavezno s postavljaju na svim kutovima objekta. Presjek vertikalnih serklaža mora biti jednak debljini zida. fasadna. marki morta i vitkosti zida. Posebni uvjeti odnose se na završne radove prema mjestu ugradnje (izvedbe) i to: 94 .betonski – puni i šuplji . 4) Serklaži? Osnovni konstruktivni elementi zgrade. Armatura serklaža mora biti ista po svim katovima. racionalnost. te građevinsko obrtnički radovi na rekonstrukciji i adaptaciji.opečni – puna opeka.2010 4. opći posebni uvjeti ? Završni radovi su svi građevinsko obrtnički i ostali radovi na završnoj obradi. higijensko-tehnički uvjeti te kvaliteta. trajnost. 3) Dopušteno naprezanje zidova pri centričnom pritisku ? Dopušteno naprezanje zidova zgrada pri centričnom pritisku ovisi o marki elementa. šuplji blokovi . Armiraju se s min 4x fi12 5) Završni radovi. estetski izgled. debljine i visine prema stvarnim mjerama zida zgrade – dobijemo opterećenje pri lomu koje podjelimo sa i dobijemo dopušteno centrično i ekscentrično opterećenje zida. sigurnost.5 . stabilnost. opremi i uređenju objekta visokogradnje. TEHNIČKA REGULATIVA – ZGRADARSTVO 1) Materijali za izvođenje zidanih zidova zgrade ?   Zidani elementi od umjetnog kamena . blokovi. širina serklaža odgovara širini zida. na mjestima sučeljavanja nosivih zidova i na slobodnim krajevima zidova debljine 19cm i više Max razmak verikalnih serklaža je 5m Armiraju se s min 4x fi14 Horizontalni zidovi su obvezni za zidove debljine 19cm i više Širina može biti iznimno uža za 5cm radi TI. ne smije biti veća od 7. Ako opterećenje kojem je izložena zgrada ne zahtjeva jaču armaturu.0 + 0. min visina 20cm.0 . šuplja fasadna.5 i M 5. postojanost. Opći tehnički uvjeti za pojedine elemente objekta: funkcija. ekonomičnost. ali ne manja od visine međukatne konstrukcije. Serklaži zgrade moraju biti od armiranog betona visine 15 cm i više.produžni M 2. preciznost.4 x n Gdje je n – broj nadzemnih etaža Razmak između poprečnih ukručenih zidova zgrade.kameni Vezivni materijali Žbuke – za ožbukavanje (vapno ili/i cement + mineralni agregat + voda) Mort za zidanje – vapneni mort M 0.5 m. pojedini podužni serklaži moraju se armirati armaturom po izrazu Fa = 2.

0 – 1. teraco trake. sila N=kg m /s2.5cm širina vertikalnih od 1. svjetlosna jakost – cd-kandel b) DOPUNSKE – kut – rad-radijan. električni otpor Ω = V/A.steradijan c) IZVEDENE – I=N · m. 8) Teraco podovi ? Teraco podovi su podovi od umjetnog kamena koji se sastoji od mineralnog veziva i dobljenog kamenog agregata. prostorni kut – sr. 11) SI sustav ? SI jedinice su jedinice međunarodnog sustava. električna struja – A. Reške od morta u zidu od opeke: debljina horizontalne ne veća od 1. a to su izolacija. osvjetljenje lx 12) Toplinska izolacija ? Toplinska izolacija građevinske konstrukcije karakterizira se koeficijentom prolaza topline k [ W/m2k ] i toplinskim otporom R [m2k /W ] 13) Od čega treba štititi zgrade ? a) od vode i vlage – higijenska klima u zgradi. o  Šindra – 45 – 60 o  Biber crijep 33 – 60 o  Salonit 17 – 45 10) Što je pod i koji su slojevi od međukatne konstrukcije ? Pod podom smatramo element objekta koji obuhvaća sve slojeve iznad nosive konstrukcije. Može se izrađivati monolitno (na licu mjesta) ili kao teraco ploče. masa – kg. zaštita od oštećenja konstrukcije  HIDROIZOLACIJA I PRANA BRANA 95 . Minimalna debljina nosivog zida od opeke je 25 cm za punu opeku. podna obloga. teraco-mozaik (veneciano). frekvencija Hz = s-1. 9) Nagib krova i utjecaj klimatskih zona na nagib ? Nagib krova ovisi o klimatskim uvjetima. količina tvari – mol.2010         Krov Fasada i vanjski zidovi Prozori. funkciji krova i krovnog pokrivača. Maksimalna debljina nosivog zida od opeke je 40 cm. teraco holker i teraco stubišta. vrijeme – s. snaga W= /s. Teraco se izrađuje kao obični teraco. pločastih komada prirodnog kamena ili keramike. ulazna vrata i drugi vanjski otvori Unutrašnja vrata Laki pregradni zidovi Ugrađeni namještaj i oprema Pod Završna obrada i zaštita površina 6) Minimalna čvrstoća zida od opeke ? Minimalna čvrstoća zida od opeke je M10. 29 cm za blok. napon V = W/A.1 mm. termodinamička temperatura – K. premazi i zaštita. svjetlosni tok lm = cd x sr. podloga.5 cm 7) Najmanje sito za mort ? Najmanje sito 0. a dijelimo ih na: a) OSNOVNE – duljina – m. balkonska vrata. tlak Pa = N/m2.

a koji izaziva neugodan osjećaj ili može nepovoljno utjecati na zdravlje Buka štetna po zdravlje ljudi . prijem Zvučna izolacija je potrebna za zaštitu od: Buke susjeda unutarnje buke Buke kućnih instalacija Industrijske buke vanjske buke 15) Hidroizolacije ? Bitumeni i katran  Polimerni materijali – folije kitovi. poliesterski laminat  Metali  Betoni i mortovi  Premazi i boje Jedno-trajni materijali – vodonepropusni materijali koji u dodiru s vodom trajno zadržavaju karakteristike  16) Termoizolacije ?       Lagani betoni – siporex.jest svaki zvuk koji prekoračuje propisane razine. prolaz ljudi 14) Zaštita od buke ? Zaštita od buke je poduzimanje mjera za smanjenje prijenosa buke od izvora pa do slušaoca.2010 b) toplinska zaštita – smanjenje prenosa topline kroz vanjske i razdjelne plohe između prostorija različite temperature c) zaštita od buke (zvuk) – sprečavanje nastanka. Imamo 3 faze: izvor. durisol. Zaštita od buke provodi se danonoćno. Dopuštena dnevna ili tjedna izloženost buci radnika iznosi 85 dB BUKA GRADILIŠTA Bez obzira na zonu tijekom dnevnog razdoblja dopuštena ekvivalentna razina buke iznosi 65 dB(A) 18) Topot – plutajući podovi ?      Organski materijali Anorganski materijali Poliplasti Guma Tekstil 96 . drvolit Drvo – iverica Anorganski materijali – vune Organski materijali – pluto Poliplasti – okipor staklo 17) Buka? Buka je svaki neželjeni zvuk u sredini u kojoj ljudi borave i rade. Na skali decibela razlika između nivoa čujnosti i nivoa bola je oko 120dB. otklanjanje i smanjenje buke na dopuštenu razinu d) zaštita od pšožara e) zaštita od snijega – snjegobrani. prijenos. utvrđivanje i praćenje razine buke.

2. Zgrada jest građevina s krovom i zidovima. a podrum 2. kuhinja vodovod i kanalizacija 22) Norme – toplinska tehnika ?           Utvrđuju se tehnički uvjeti koji moraju biti ispunjeni pri projektiranju. u dvosobnomstanu druga soba ne manja od 6 m2.postojanost prema svim djelovanjima 1.1 m Širina stana ne manja od ½ duljine.5. u kojoj se koristi energija radi ostvarivanja određenih klimatskih uvjeta. građenja i održavanja zgrada Opći i tehnički uvjeti CILJ – udoban i zdrav boravak u zgradi. biljaka i stvari. dalje 5 m2. Grijana prostorija jest prostorija s unutarnjom projektnom temperaturom višom od 12 °C. namijenjena boravku ljudi. 4. a u ljetnom sušenje Pri proračunu difuzije vodene pare potrebni su podaci o temperaturi (t) i relativnoj vlažnosti zraka (  aktor otpora difuziji (  ebljina sloja konstrukcije u kojem se vodena  f   d para kondenzira (d) Zaštitni završni sloj zgrade mora zaštititi zidove od navlaženja i mora omogućiti isušenje Toplinska stabilnost – faktor prigušenja – amplitude oscilacija temperature . a sastoji se od tijela zgrade. Toplinski most Je manje područje u omotaču grijanog dijela zgrade kroz koje je toplinski tok povećan radi promjene materijala. debljine ili geometrije građevnog dijela. II ( Zg. građenju i rekonstrukciji zgrada To se ne odnosi na zgrade koje se ne griju na više od 12 oC Teritorij Republike Hrvatske podijeljen je na tri klimatske zone i to : I. jest broj izmjena grijanog zraka zgrade s vanjskim zrakom u jednom satu.2010 19) Zgradarstvo ? Zgradarstvo je dio građevinskih znanosti koje imaju za cilj unapređenje projektiranja. M10.ukupni dopušteni specifični ventilacijski vt gubici topline Koeficijent prolaza topline k i toplinski otpor R  k = 1 / R Ne smije doći do kondenzacije vodene parekoja pojavom difuzije prodire u građevinsku konstrukciju – u zimskom periodu vlaženje. M15.0. III Projektne temperature su dobivene na osnovi izmjerene ekstremne temperature Najveći dopušteni specifični gubici topline – transmisijski  vt v -vtw . odnosno smještaju životinja. M20 21) Minimalni uvjeti za stan ? Najmanje jedna soba od 12 m2. 3.5.površina stakla min 1/7 površine poda 20) Šuplji glineni blokovi ?     U m3 zida  385 do 400 komada bloka Blok može imati vertikalne ili horizontalne šupljine kod zidanja zida Minimalna dimenzija 250/120/65 normalni format i veće M2. minimalna visina 2. M5. Stambena zgrada jest zgrada koja je u cijelosti ili u kojoj je više od 90% bruto podne površine namijenjeno za stanovanje. Vž ). n (h-1). instalacija. Broj izmjena zraka. . ugrađene opreme i prostora zgrade. M7.4 m.vremenski pomak faze 97 .

toplina ) kako u zgradi tako i izvana.Elastičnost konstrukcije . požar. zvuk.2010 Raspored slojeva – akumulacija topline zaštita od mraza zaštita od difuzije vodene pare temperaturni rad  23) Norme – zvuk Zvuk – prostorna akustika ( kvaliteta govora i muzike ) Zaštita od buke Buka – svaki zvuk čija razina prekoračuje najviše dopuštene razine Apsorpcija – isti prostor Zvučna izolacija (Rw) – između prostora Do Rw dođemo mjeenjem ovisnoo frekvenciji Standardna krivulja zvučne izolacijske moći – služi za ocjenu zvučne izolacije – mjerenjem ili proračunati Mjerenje: jedno mjerenje na 30 stanova u zgradi (zid + pod) O čemu ovisi izolacijska moć zida ( stropa): .Propusnost zraka 24) Što je to građevinska fizika ? Građevinska fizika je dio tehničkih znanosti vezanih za građenje koje izučavaju djelovanje fizičkih pojava ( voda.Pločna masa . svjetlo. para. ili na cijeli blok 25) Građevinski i obrtnički radovi Građevinski: UREĐENJE GRADILIŠTA ZEMLJANI RADOVI BETONSKI I AB RADOVI ARMIRAČKI RADOVI GOTOVI ELEMENTI OD ARMIRANOG BETONA IZOLACIJA ZIDARSKI RADOVI Obrtnički: RADOVI SUHE GRADNJE LIMARSKI RADOVI BRAVARSKI RADOVI PVC PROZORI I VRATA KERAMIČARSKI RADOVI I OPLOČENJE POLIURETANSKI POD SOBOSLIKARSKO-LIČILAČKI RADOVI STOLARSKI RADOVI ELEMENTI ZAŠTITE OD POŽARA PROTUPOŽARNA VRATA I PROZORI ALUMINIJSKA OSTAKLJENA FASADA 98 .

2010

26) Projekt izvedenog stanja?
Izvedbeni projekt građevine sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama sukladno stvarno izvedenim radovima (projekt izvedenog stanja) dužan je čuvati investitor, odnosno njegov pravni sljednik za sve vrijeme dok građevina postoji.

27) Energetska svojstva zgrade, certifikat?
Zakon o prostornom uređenju i gradnji: Certifikat se mora pribaviti prije izdavanja uporabne dozvole Energetska svojstva i način izračuna toplinskih svojstava zgrade, energetske zahtjeve za nove i postojeće zgrade s izuzećima od propisanih zahtjeva, te uvjete, sadržaj i način izdavanja certifikata (certificiranje), zgrade za koje postoji obveza javnog izlaganja certifikata o energetskim svojstvima i uvjete za osobe ovlaštene za izdavanje certifikata propisuje ministar pravilnikom. Pravilnik o energetskom certificiranju Energetski certifikat zgrade mora sadržavati referentne vrijednosti kako bi se potrošačima omogućila usporedba i procjena energetskih svojstava zgrade, te preporuke za ekonomski povoljno poboljšanje energetskih svojstava zgrade. Energetski certifikat mora imati svaka nova zgrada, te postojeća zgrada koja se prodaje, iznajmljuje ili daje na leasing, osim zgrada koje su prema ovome Pravilniku izuzete od obveze energetskog certificiranja. Vrste zgrada za koje se izdaje energetski certifikat određene su prema pretežitoj namjeni korištenja i dijele se na: A/ stambene zgrade: 1. s jednim stanom i stambene zgrade u nizu (samostojeće stambene kuće s jednim stanom, kuće s jednim stanom u nizu ili drugačije povezane zgrade s jednim stanom, kuće do tri stana i kuće u nizu s više stanova po lameli – zgrade kod kojih se izrađuje zasebni energetski certifikat za svaku stambenu jedinicu), 2. s više stanova (stambene zgrade s tri i više stanova, stambeni blokovi – zgrade kod kojih se može izraditi zajednički certifikat zgrade ili zasebni certifikat za svaku stambenu jedinicu). B/ nestambene zgrade: 1. uredske, administrativne i druge poslovne zgrade slične pretežite namjene, 2. školske i fakultetske zgrade, vrtići i druge odgojne i obrazovne ustanove, 3. zgrade za kulturno umjetničku djelatnost i zabavu, muzeji i knjižnice, 4. bolnice i ostale zgrade za zdravstvenu zaštitu i zgrade za institucionalnu skrb, 5. hoteli i slične zgrade za kratkotrajni boravak, zgrade ugostiteljske namjene (gostionice, restorani i sl.), Energetski razred grafički se prikazuje na energetskom certifikatu zgrade strelicom s podatkom o specifičnoj godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje izraženoj u kWh/ (m²a) na sljedeći način: Stambene i nestambene zgrade svrstavaju se u osam energetskih razreda prema energetskoj ljestvici od A+ do G, s time da A+ označava energetski najpovoljniji, a G

99

2010

energetski najnepovoljniji razred.

Energetski certifikat zgrade uključuje određivanje energetskog razreda zgrade prema njezinim energetskim svojstvima određenim na osnovu izračunate potrebne godišnje specifične toplinske energije za grijanje ze referentne klimatske podatke i omogućuje usporedbu zgrada u odnosu na njihova energetska svojstva, učinkovitost njihovih energetskih sustava, te kvalitetu i svojstava ovojnice zgrade. Energetski certifikat zgrade sadrži opće podatke o zgradi, energetski razred zgrade, podatke o osobi koja je izdala energetski certifikat, podatke o termotehničkim sustavima, klimatske podatke, podatke o potrebnoj energiji i referentne vrijednosti, objašnjenja tehničkih pojmova, opis primijenjenih propisa i normi, te preporuke za ekonomski povoljno poboljšanje energetskih svojstava zgrade, ako ovim propisom nije što drugo određeno. Energetski certifikat izdaje se za cijelu zgradu. Rok važenja energetskog certifikata zgrade je 10 godina.

28) Upijanje opeke i fasadne opeke
Opeka upija vlagu i pripada grupi izrazito porozno-kapilarnih materijala u kojima je vlaga uvijek prisutna u obliku tekućine, pare ili leda kod negativnih temperatura. Upijanje vode karakteriziramo kao stupanj zapunjenosti otvorenih pora pri zasićenju u kipućoj vodi. Ovo je svojstvo važan pokazatelj svojstava proizvoda. Kod klinkera je 6%, gušće opeke i crijepa 812%, a kod zidne opeke 8-18%. Opeka upija vlagu i pripada grupi izrazito porozno-kapilarnih materijala u kojima je vlaga uvijek prisutna u obliku tekućine, pare ili leda kod negativnih temperatura. Upijanje vode karakteriziramo kao stupanj zapunjenosti otvorenih pora pri zasićenju u kipućoj vodi

29) Podjela konstrukcija prema proračunskom uporabnom vijeku prema HRN ENV 1991-1

100

2010

30) Gljivasti stropovi
- Ravne ploče konstantne visine mjestimično poduprte pravilno raspoređenim stupovima. - Visina ploče: h ≥ 1/30 većeg razmaka stupova ≥ 15 cm. - Dimenzije stupova: ds ≥ 1/20 razmaka stupova ≥ 1/15 katne visine ≥ 30 cm. - Primjena: industrijske zgrade, radionice, skladišta, spremnici i uopće građevine bez razdjelnih zidova i s pravilnim tlocrtom.

Prednapete gljivaste ploče primjenjuju se za raspone od 7 do 15 m.

31) Dizala
Konstrukcija okna i materijali za završnu obradu okna moraju biti negorivi Okna dizala moraju se izvesti kao poseban požarni sektor. Građevinski elementi okna dizala mogu imati za najviše 30 minuta manju otpornost na požar od otpornosti na požar nosive konstrukcije ugostiteljskog objekta, ali ne manju od 30 minuta. Dizala se ne smiju koristiti za evakuaciju osoba prilikom požara i ne smiju biti sastavni dio puta za izlaženje. - više od 4kata 1lift - više od 8katova 2 lifta 101

izdaje ovlaštena pravna osoba na zahtjev proizvođača – izjava o sukladnosti . Tehnička dopuštenja Tehničkim dopuštenjem utvrđuju se tehnička svojstva građevnog proizvoda te se određuje način dokazivanja njegove uporabljivosti Hrvatsko tehničko dopuštenje važi do donošenja tehničkog propisa.25 / h 3-6/h 33) Zakon o građevnim proizvodima Ovim se Zakonom uređuju: 1. preporučene vrijednosti izmjene zraka su sljedeće: WC Kupaonica Kuhinja (ovisi o broju uređaja) Garderoba 4-5/h 5-8/h 15 . 2.) Sukladnost Građevnog proizvoda s tehničkom specifikacijom utvrđuje se provedbom jedne ili više sljedećih radnji: – početnog ispitivanja tipa građevnog proizvoda – ispitivanja uzoraka iz proizvodnje prema utvrđenom planu od strane proizvođača – ispitivanja slučajnih uzoraka uzetih iz proizvodnje a pripremljene za isporuku – stalnog nadzora proizvodnje koju provodi pravna osoba ovlaštena za ocjenjivanje sukladnosti.4 m3 zraka u jednom satu. uporabljivost građevnih proizvoda 4. Isprave o sukladnosti građevnog proizvoda su: – potvrda o sukladnosti .Uređaj za mjerenje protoka zraka Čovjek treba za disanje prosječno 0. To je istovremeno potrebna izmjena zraka u prostoru kako bi postigli dovoljnu količinu kisika u zraku. a najdulje pet godina (a može se jednom produljiti za najdulje pet godina. Tehnička svojstva . tehnička svojstva. sukladnosti 3.izdaje proizvođač Potvrdom o sukladnosti i/ili izjavom o sukladnosti potvrđuje se da su provedene propisane radnje u postupku ocjenjivanja sukladnosti i da je u tom postupku potvrđena sukladnost građevnog proizvoda s 102 .2010 32) Kako se ispituje zračna propustljivost stana i koliko mora biti ? Anemometri . tako da građevina u koju je ugrađen tijekom projektiranog roka uporabe ispunjava bitne zahtjeve za građevinu. distribuciju – građevni proizvod je bilo koja stvar koja je namijenjena za trajnu ugradnju u građevinu.građevnog proizvoda moraju biti takva da podnose sve utjecaje uobičajene uporabe i utjecaja okoline.

taj projekt ima i građevinski. Tehničke upute Proizvođač građevnog proizvoda mora prije stavljanja na tržište izraditi tehničke upute i proizvod označiti oznakom sukladnosti. Idejni projekt prikazuje gdje će na parceli biti kuća. vrata. bitno je pojednostavljena procedura. Građevni proizvod za koji se izjavom o sukladnosti potvrđuje sukladnost s odgovarajućom domaćom tehničkom specifikacijom označava se oznakom sukladnosti: »C«. a takva je većina obiteljskih kuća. Zašto je urbanizam važan Zakon razlikuje građevine do 400 kvadrata i one veće od 400 kvadrata. OPIS ZGRADE Naziv zgrade ili dijela zgrade Lokacija zgrade (katastarska cestica. koje zamjenjuje dosadašnju građevinsku dozvolu. naselje s poštanskim brojem) Mjesec i godina izrade projekta 103 . strojarski i financijski dio. kucni broj. 6. DOZVOLA ZA GRADNJU Za obiteljske kuće do 400 kvadrata treba imati idejni projekt na temelju kojega se dobije rješenje o uvjetima građenja. prozora. koliko će biti velika. Osvjetljenje – prirodno svijetlo Rasvjeta – umjetno svijetlo 34) Toplinska iskaznica? Iskaznica potrebne topline? prema clanku 25. U slučaju gradnje kuće do 400 m2.. Pravilnika o uštedi energije i toplinskoj zaštiti. nego samo rješenje o uvjetima građenja. USELJENJE Za obiteljske kuće do 400 kvadrata više nije potrebna uporabna dozvola. jer više nije potrebna ni lokacijska ni građevinska dozvola. 9. za zgradu grijanu na temperaturu 18°C I. ali mora sve vrijeme gradnje biti na gradilištu. Oznaka sukladnosti Građevni proizvod za koji se izjavom o sukladnosti potvrđuje sukladnost s odgovarajućom usklađenom europskom specifikacijom označava se oznakom sukladnosti: »CE«. GLAVNI PROJEKT Kad je odobren idejni projekt. Uz arhitektonski dio. ulica. glavni projekt ne treba potvrditi nadležno tijelo. koliko će imati prostorija.. Za građevine do 400 kvadrata. 9 koraka u gradnji kuće Novi Zakon o prostornom uređenju i gradnji pojednostavio je proceduru dobivanja dozvola za gradnju obiteljskih kuća do 400 kvadrata 5. elektrotehnički. arhitekt radi glavni projekt koji je detaljniji.2010 odgovarajućom tehničkom specifikacijom te da se proizvod može staviti na tržište i rabiti za građenje. Dovoljno je da nadzorni inženjer sastavi i potpiše svoje završno izvješće i kuća je spremna za useljenje i upis u gruntovnicu.

Taj dokument je jedan od nužnih koraka u ostvarenju sustava koji će omogućiti stvarno smanjenje potrošnje energije.mj.C.. centralno.B.max (°C) II. toplansko) Vrsta i nacin korištenja obnovljive energije Ucešce obnovljive energije u potrebnoj toplini za grijanje (%) Srednja mjesecna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade Θe. pecat tvrtke izvodaca radova Tehničkim propisom o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti zgrada. etažno. ODGOVORNOST ZA PODATKE Projektantska tvrtka (naziv i adresa) Projektant elaborata uštede energije i toplinske zaštite (pecat i potpis) Glavni projektant gradevine (pecat i potpis) Datum i pecat projektantske tvrtke V.min (°C) Srednja mjesecna temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na lokaciji zgrade Θe.mj.D. potpis glavnog inženjera gradilišta. DALJNJA ENERGETSKA OBILJEŽJA ZGRADE Specificni transmisijski toplinski gubitak po jedinici oplošja grijanog prostora zgrade HT' (W/(m2⋅K) najveci dopušteni Izracunati Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka HT (W/K) Koeficijent toplinskog gubitka provjetravanjem HV (W/K) Ukupni godišnji gubici topline Ql (J) Godišnji iskoristivi unutarnji dobici topline Qi (J) Godišnji iskoristivi solarni dobici topline Qs (J) Ukupni godišnji iskoristivi dobici topline Qg (J) IV. Iskaznicu izrađuju projektant glavnog projekta zgrade u odnosu na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu i izvođač radova Prilozi A.2010 Oplošje grijanog prostora zgrade A(m2) Obujam grijanog prostora zgrade Ve (m3) Faktor oblika zgrade f0 (m-1) Ploština korisne površine zgrade AK (m2) Nacin grijanja (lokalno. lipnja 2006. POTREBNA ENERGIJA ZA GRIJANJE ZGRADE Godišnja potrebna toplina za grijanje Qh (kW⋅h/a) Godišnja potrebna toplina za grijanje po jedinici ploštine korisne površine zgrade Qh'' (kW⋅h/m2⋅a) III. POPUNJAVA IZVOÐAC RADOVA PRIJE TEHNICKOG PREGLEDA Izvodac radova (naziv i adresa) Glavni inženjer gradilišta (ime) Mjesec i godina završetka gradnje Datum. na snazi od 30. propisuje se obveza izrade Iskaznice potrebne topline za grijanje zgrade.E Iskaznica potrebne topline za grijanje zgrade je sastavni dio dokumentacije o održavanju i unaprjeđivanju bitnih zahtjeva za građevinu. 104 .

privremene građevine.ing. Prostornog uređenja 2. arhitekte 105 .arhitekture .Deklaracija – naziv pr . proizvođač 2. Kontrole projekta Uvjeti za upis: . hale i sl.šatore i sl.industrijske zgrade koje više od polovicu toplinskih gubitaka nadoknađuju unutarnjim izvorima iz tehnološkog procesa. Projektiranja i nadzora 3.2010 Iskaznica mora biti dostupna na uvid kupcima.dipl. .radionice.5 h-1 Izuzeće od primjene .staklenike koji se koriste u poljoprivredi. upozorenja 3.Servis 7.Upute za uporabu 6.građevine.Tehničke upute – tehnički složeni proizvodi 5. koje su zbog svoje namjene otvorene više od polovice radnog vremena. najmoprimcima i drugim ovlaštenim korisnicima zgrade ili njenog dijela. Iskaznica se prilaže ostaloj dokumentaciji potrebnoj kod tehničkog pregleda zgrade odnosno dijela zgrade Broj izmjena unutarnjeg zraka s vanjskim zrakom kod zgrade u kojoj borave ili rade ljudi treba iznositi najmanje n = 0.tip pr. .Pakiranje – obveza određene ambalaže za pakiranje 4. . .Jamstveni list 36) Komora arhitekata i inženjera Komora štiti ugled i čast te nadzire njihov rad Obavezno se moraju učlaniti ovlašteni inženjeri i ovlašteni arhitekti koji obavljaju poslove: 1.3god rada pod nadzorom ovlaštenog inž ili ovl.jednostavne građevine prema posebnom propisu 35) Isprave proizvoda u prometu 1.Označavanje – znak sukladnosti.strojarstva.

mora Ovim se Zakonom osnivaju i "Hrvatske vode" . VODNI SUSTAV čine svi vodotoci i druge vode.zemljište uz vodotoke koje je vodnogospodarskom osnovom. način i uvjete upravljanja vodama. Vode su opće dobro ni u čijem vlaništvu. Neuređeni inundacijski pojas čine: .korito je terensko udubljenje kroz koje stalno ili povremeno teku vode OBALA je pojas zemljišta uz korita kopnenih voda koji služi pristupu vodi i redovnom održavanju korita. zaštitom od štetnog djelovanja voda. . VODNI REŽIM se utvrđuje na osnovi dugoročnog praćenja prostornog rasporeda voda i kakvoće. VODNI REŽIM je prostorni raspored i izgrađenost vodnog sustava u vremenu i prostoru.površinske i podzemne kopnene vode. MEĐUDRŽAVNE VODE su vode koje čine ili presjecaju državnu granicu UPRAVLJANJE VODAMA je skup aktivnosti. Uređeni inundacijski pojas čini zemljište izmedu korita vode i vanjskog ruba pripadajućih mu regulacijskih i zaštitnih vodnih gradevina uključujući i pojas zemljišta potreban za njihovo redovno održavanje.pravna osoba za obavljanje poslova upravljanja vodama Odredbe ovoga Zakona odnose se na: . lokacijski i prostorno. uređenjem vodotoka. . poboljšanja i ostvarivanja jedinstva na određenom području što se ostvaruje zaštitom vode od onečišćenja. . vodno dobro i vodne građevine na određenom području. te osiguranjem potrebnih količina vode.sredstva za financiranje upravljanja vodama osiguravaju se posebnim zakonom .nalazišta vode za piće u teritorijalnom moru. a promjene vodnog režima kad se mijenjaju karakteristike i to: vremenski. TEHNIČKA REGULATIVA – HIDROTEHNIKA 1) Zakon o vodama – utvrđuje pravni status voda i vodnog dobra.2010 5.pravna osoba za upravljanje vodama su HRVATSKE VODE . odnosno vodnogospodarskim planom ili dokumentom uredenja prostora rezervirano za gradenje regulacijskih i zaštitnih vodnih gradevina. način organiziranja i obavljanja poslova i zadataka kojima se ostvaruje upravljanje vodama. VODNA I SLIVNA PODRUČJA su teritorijalne jedinice za upravljanje vodama. 106 .uključuju sve površinske i podzemne. mineralne i termalne vode. osnovni uvjeti za obavljanje djelatnosti vodnog gospodarstva . odluka i mjera radi održavanja. KORITO je terenska udaljenost kroz koje stalno ili povremeno teku vode odnosno stoje. VODOTOK je korito tekuće vode s obalama i vodom UŠĆE RIJEKE je korito vodotoka s obalama do crte razgraničenja koja spaja najdalje suprotne točke njihovih obala na utoku u more.mineralne i termalne vode.vode mora u pogledu zaštite od onečišćenja s kopna i otoka. .

2010

- prirodne i umjetne retencije u granicama utvrdenim vodnogospodarskom osnovom, odnosno vodnogospodarskim planom ili dokumentom uredenja prostora. Melioracija Sustav melioracijske odvodnje čini skup vodnih građevina i uređaja za odvodnjavanje suvišnih voda na poljoprivrednom i drugom zemljištu

2) Vodne Građevine
su građevinski objekti koji služe za uređenje vodotoka, za zaštitu voda i zaštitu od voda i to: 1. regulacijske (zaštitne)–nasipi, latentni kanali, brane i sl.–upravljaju Hrvatske vode 2. melioracijske - za odvodnju 3. korištenje voda - za vodoopskrbu, pročišćavanje - za melioracijsko navodnjavanje - za proizvodnju električne energije - za plovidbu 4. zaštitu voda – kolektori, pročišćivači isl.

3) Vodna područja i vodni slivovi
su područja jednog ili više slivova glavnih riječnih vodotoka i to slivova Save, Drave i Dunava, primorsko-istarskih slivova te dalmatinskih slivova. Slivno područje čini teritorijalnu jedinicu za upravljanje lokalnim vodama, a obuhvaća jedan ili više slivova manjih vodotoka - površinske vode dijele se na državne vode ( važne za RH ) i lokalne vode Slivno područje nekog vodotoka odgovara površini omeđenoj vododjelnicom s koje se vodne količine slivaju prema nekoj točki tog recipijenta Sliv - Sliv je područje čije površinsko otjecanje ima odljev vode Vododjelnica +definira granicu površina dva sliva PLANSKE OSNOVE za upravljanje vodama su : 1. VODNOGOSPODARSKE OSNOVE RH – dugoročni planski dokumenti za gospodarenje vodama 2. VODNO GOSPODARSKE OSNOVE I PLANOVI SLIVNIH PODRUČJA – osnovni planski dokument KORIŠTENJE VODA – upotreba površinskih i podzemnih voda za različite namjene - za proizvodnju električne energije - za uzgoj riba - za plovidbu - za šport, kupanje i rekreaciju Pravo prvenstva za korištenje voda ima stanovništvo ( za piće, sanitarne porebe, protupožarnu zaštitu i potrebe obrane ) VODNO DOBRO je skup zemljišnih čestica O pripadnosti nekog zemljišta vodnom dobru odlučuje Državna uprava za vode, te županijski ured nadležan za upravljanje vodama Vodno dobro služi održavanju ili poboljšanju vodnog režima ( uređenje vodotoka, održavanje unutarnjih plovnih putova ) VODNI SUSTAV čine svi vodotoci i druge vode, vodna dobra i vodne građevine na određenom području

107

2010

VODNI REŽIM čini prostorni raspored i izgrađenost vodnog sustava te stanje količina i kakvoće voda na određenom području i u određenom vremenu ZAŠTITA OD ONEČIŠĆENJA ostvaruje se nadzorom i sprečavanjem onečišćenja voda. Onečišćenje je mjerenje korisnih svojstava vode unošenjem hranjivih tvari u vodu. Zagađenje je unošenje opasnih tvari štetnih za život i zdravlje ljudi i okoliša u koncentraciji ispod dozvoljenih granica. OBRANA OD POPLAVA – redovna i izvanredna Državni plan za zaštitu voda donosi Vlada Republike Hrvatske. Bujičnim tokovima smatraju se povremeni vodotoci, kao i stalni vodotoci u kojima zbog djelovanja kiša i topljenja snijega nastaju nagle promjene proticaja

4) Vodopravni Akti
su upravni akti koji se izdaju radi osiguravanja jedinstvenog vodnog režima i ostvarivanja i upravljanja vodama u skladu sa zakonom. Vodopravne akte izdaju Hrvatske vode, županijski ured za upravljanje vodama, a žalbe rješava Državna uprava za vode. Vodopravni akti su: 1.VODOPRAVNI UVJETI - uvjeti kojima mora udovoljavati dokumentacija za građenje novih i rekonstrukciju postojećih građevina, za izvođenje geoloških istraživanja, te drugih radova koji utječu na promjenu vodnog režima. Uvjete izdaju Hrvatske vode Zahtjevu za izdavanje vodopravnih uvjeta prilažu se podaci o lokaciji, osnovni tehnički podaci o objektu, 2.VODOPRAVNA SUGLASNOST Osoba kojoj su izdani vodopravni uvjeti dužna je prije početka radova zatražiti suglasnost kojom se potvrđuje da je dokumentacija za građenje u skladu s izdanim uvjetima. Izdaje se u obliku klauzule na vodoprivrednim uvjetima. Zahtjevu za izdavanje vodoprivredne suglasnosti prilažu se vodoprivredni uvjeti, glavni projekt, mišljenje na glavni projekt nadležnog ministarstva i propisana upravna pristojba. 3.VODOPRIVREDNA DOZVOLA Vodoprivrednom dozvolom dozvoljava se korištenje voda i određuje namjena, mjesto, način, uvjeti i opseg korištenja voda i ispuštanja pročišćenih i nepročišćenih voda, opasnih tvari koje mogu onečistiti ili zagaditi vode. Vodoprivredna dozvola potrebna je za korištenje voda i ispuštanje otpadnih voda, te za vađenje pijeska, šljunka i kamena Vodopravna dozvolu izdaje nadležni županijski ured uz prethodno mišljenje Hrvatskih voda. Zahtjevu se prilažu podaci o nazivu i sjedištu korisnika vodoprivredne dozvole 4.DOZVOLBENI NALOG Dozvolbeni nalog je akt koji se izdaje uz vodoprivrednu dozvolu radi usklađivanja ponašanja i radnji korisnika vodoprivredne dozvole s uvjetima i obavezama iz tog akta, a izdaje ga tijelo koje je izdalo i vodoprivrednu dozvolu. Dozvolbeni nalog posebno sadrži: - Nalog da se izvrši neka radnja te rok - Nalog da se ne čini neka radnja te rok - Nalog za ulaganje radi otklanjanja nekog poremećaja i nesuglasja s uvjetima te rok

108

2010

Ispitivanje cjevovoda pod pritiskom ( tlačna proba ):  Ispitne dionica do 1.000 m, u praksi 300 – 500 m  Na krajeve se stave fazonski komadi za zatvaranje, dobro se upre u teren, djelomično se zatrpava cjevovod radi učvršćivanja cijevi – da ne dođe do pomaka cijevi kod puštanja vode, cjevovod ne smije biti u potpunosti zatrpan, a najniži dio tlačna crpka i tlakomjer s podjelom 0,1 bara ( 0,01 Mpa )  Cjevovod se polako puni da izađe zrak ( odzračni ventil na najvišim mjestima ) – brzina punjenja 5 cm/s  Kad se na mjestima ispuštanja zraka pojavi voda sve se zadržava pa i dotok vode  Ostavi se 24 sata da se stijenke prilagode te se pristupi TLAČNOJ PROBI – podiže se pritisak za dva bara, pa onda stanka 18-20 minuta sve do ispitnog pritiska  Ispitni (probni) pritisak je nazivni (radni) pritisak + 5 bara, za vodovodne cijevi minimalno 10 bara¸  Visina probnog pritiska za ispitivanje spojeva određuje tako da probni pritisak bude jednak 1,5 x radni pritisak. Spoj je nepropusan ako se održi probni pritisak 5 minut. U slučaju propuštanja vode na spoju valja pristupiti sanaciji  Provjerava se da li je dodana količina vode manja ili jednaka onoj u tablici, u slučaju da nije, pristupa se kontroli cjevovoda – da li je propusan - i kontoli pumpe za ispitivanje na pritisak.  Po uspješnom ispitivanju na pritisak pristupa se zatrpavanju cjevovoda u slojevima 10-30 cm do visine 50 cm iznad tjemena uz samo bočno nabijanje  Potom se izvodi SKUPNA TLAČNA PROBA za cijeli cjevovod u visini radnog pritiska GRAVITACIJSKI CJEVOVOD  Kanalski cjevovodi ispituju se na vodonepropusnost  Dionica ispitivanja između dva reviziona okna  Probni pritisak na 0,4 bara 2 2  U odnosu na unutrašnju površinu cjevovoda mjeri se gubitak po m – l/m – gubitak vode  Ispitivanje revizionih okana na vodonepropusnost – napuni se vodom, označi se razina i mjeri se koliko se snizi nivo vode u jedinici vremena – gubitak l/m2 LIJEVANO ŽELJEZNE CIJEVI POD PRITISKOM:  Tvornički način ispitivanja, a ispituju se mehaničke osobine ( zatezanje, savijanje, hidraulički pritisak, progib )  Spajanje se može izvesti pomoću naglavaka, prirubnica ili navrtka BETONSKE CIJEVI ZA KANALIZACIJU  Dužina cijevi:125, 150, 200, 250, 300 cm + 50 cm za veće dužine  Materijal za proizvodnju: agregat, cement, voda, armatura,dodaci  Maksimalna veličina zrna agregata manja od 1/3 debljine stijenke  Cijevi dužine preko 2,5 m armiraju se konstruktivnom armaturom ( zbog transporta, utovara )  Unutarnji promjeri: os 20 do 200 cm  Krajevi cijevi: spojevi pero – žlijeb, pero – naglavak  Ispituje se točnost geometrijskih mjera, tjemeni tlak po izvodnici, vodonepropusnost ( 0,4 bara u tijeku 48 sati )  Spajanje cijevi vrši se spojnicamaod gume ili plastike Vodni doprinos se obračunava na temelju glavnoga projekta Vodnu dokumentaciju čine: vodna knjiga, vodni katastri i očevidnik koncesija na vodama i vodnom dobru. U vodnoj knjizi vode se podaci o izdanim vodopravnim uvjetima i vodopravnim dozvolama Vodni katastar čine: katastar voda, vodnog dobra i vodnih građevina 109

promet). prema rasponu i visini konstrukcije:  L/300 za nosače u zgradarstvu – progib  L/200 za podrožnice  L/500 za nosače međukatnih konstrukcija (stropne) ako to nije osigurano (vibracije)  H/150 za horizontalno po micanje od djelovanja vjetra H – visina zgrade  Može se i pooštriti npr. nosivost na umor. proračun naprezanja. kočna sila (kranovi. izrade plana zavarivanja i specijalne kontrole 2) Opterećenje čeličnih konstrukcija ? a) OSNOVNO .klizanja i podizanja konstrukcije na ležajima. tlačna otpornost. TEHNIČKA REGULATIVA – ČELIČNE KONSTRUKCIJE 1) Tehnička dokumentacija kod čeličnih konstrukcija? Tehničku dokumentaciju za č. sile od temperaturnih djelovanja c) IZNIMNO – seizmička djelovanja.k. dokaz sigurnosti protiv prevrtanja. izrade i montiranja. Opterećenje podrožnice staklom L/500 zbog opasnosti od loma 4) Proračun i konstruiranje čeličnih konstrukcija ?    Vlačni štapovi – plastična otpornost brutto poprečnih presjeka i otpornost netto poprečnih presjeka Tlačni štapovi – klasifikacija poprečnog presjeka Otpornost poprečnog presjeka Otpornost elemenata na izvijanje  = li / i Savijanje – klasifikacija poprečnog presjeka Otpornost poprečnog presjeka (shearlag efekt. otpornost elemenata na savijanje. statičku koncepciju. proračun elastičnih deformacija. interakcija M – N ) Kontrola progiba 110 . snijeg i pokretno opterećenje b) DOPUNSKO – vjetar.vlastita težina. proračun sigurnosti protiv prevrtanja. Stabilnost se dokazuje za tlačne štapove. ploče (limove) i pojaseve nosača Ograničenje deformacija. materijalu. interakcija … Otpornost elemenata na izvijanje (uzdužna tlačna sila. otpornost bna savijanje. temeljnom tlu i mjerama svih dijelova konstrukcije. a ostalo zanemarivo – osnovno opterećenje 3) Dimenzioniranje čeličnih konstrukcija ? Po metodi graničnih sila: Pri dimenzioniranju izvode se dokazi nosivosti. čine: a) STATIČKI PRORAČUN – mora sadržavati podatke o opterećenju. na smik. stabilnosti. deformacija. havarija Za dijagonale ravninskog sistema  sila od vjetra. klizanja i podizanja na ležajima b) CRTEŽI – moraju sadržavati kompletnu geometriju te materijale da bi se vidjela veza sa statičkim proračunom (pozicije) c) TEHNIČKO OBRAZLOŽENJE – sadrži opis i namjenu objekta. bočne sile. opis montiranja d) POSEBNI TEHNIČKI UVJETI – sadrže zahtjeve u pogledu materijala. podatke o upotrebi i transportu.2010 6.

konstrukcije koje se kasnije zabetoniraju  Odstupanja – mora se pratiti geometrija.k. otprašivanje (usisivačem) i prethodna zaštita (sredstva za ispiranje) Zaštita od korozije ostvaruje se:  Premaznim sredstvima – osnovna (jedan ili dva sloja ) i pokrivna (dva ili tri sloja). a prije bojenja  Sve sakriveno mora se kontrolirati na vrijeme npr. kontroliraju se prema njihovoj vrsti. predviđena mjesta za opremu za zavarivanje. u vodi. strojno i ručno). sastavlja se zapisnik te se prilaže slijedeća dokumentacija:  Projekt za montažu č. statički proračun. u zemlji. temelji)  Atesti o osnovnom i spojnom materijalu  Dokumenti o kontroli izvođenja montažnih radova  Građevinski dnevnik  Podaci o geodetskim mjerama  Atest o ispitivanju č.k. prostor i radna mjesta za izvođenje radova.2010 5) Izvedba čeličnih konstrukcija ? Provodi se prema crtežima tj. crteže skele. sa zapisnicima o kontroli i peruzimanju konstrukcije u radionici  Dokumente o odstupanju od projekta i usuglašenost  Zapisnik o preuzimanju nevidljivih radova (npr. Prilikom pripreme čeličnih površina za postupak zaštite od korozije radi se odmašćivanje (čistim suhim krpama). plamenom. alata i materijala. korozija koja nastaje u dodiru s drugim tvarima.k. 8) Što je potrebno kod preuzimanja čelične konstrukcije ? Kod preuzimanja č. tehničkoj dokumentaciji  Potrebno je vršiti kontrole  Č. elemente konstrukcije skele za zaštitu od pada osoba. olovo)  Katodnom zaštitom – katodna polarizacija u prisustvu elektrolita 111 . aluminij. za vrijeme montaže. poslije završene montaže  Foto dokumentaciju o građenju objekta 9) Korozija objekta i zaštita konstrukcije od korozije ? Korozija može biti atmosferska. kemijskim sredstvima.k.k. Prvi osnovni u pravilu u radionici. čišćenje (mlazom abraziva. a odstupanja mogu biti u dopuštenim granicama 6) Projekt montaže čelične konstrukcije sadrži ?        Tehnički opis montaže i plan izvođenja Vremenski plan izvođenja Statički proračun Projekt skele ( statički proračun i crteži ) Plan organizacije gradilišta Spisak opreme Elaborat o zaštitnim mjerama 7) Projekt skele ? Projekt skele obuhvaća sve pomoćne građevine za podupiranje dijelova č. a ostali nakon montaže  Toplim pocinčavanjem – nanošenje prevlake cinka po toplom postupku  Metalizacijom – prskanjem tastopljenog metalapištoljem (cink.  Radionički nacrt  Atesti o isporučenim č.k.

značaj elemenata i radna temperatura L=K·Z·N L – faktor opasnosti od krtog loma K – faktor konstrukcije (1. mostovi. uvjet: Nsd ≤NbRd = χ β 14) Tehnički propis za čelične konstrukcije Ovim se Tehničkim propisom propisuju tehnička svojstva za nosive čelične konstrukcije u građevinama 112 . Probno opterećenje se radi za najnepovoljniji slučaj opterećenja po statičkom proračunu 12) Norma. stupovi za dalekovode. revidentu. – podatke o sudionicima u gradnji (investitoru. 0.5. √E / f y Eulerova vitkost. – podatak o prijavi početka građenja. mjesto. 2 ili 3) koji predstavlja kvalitetnu grupuosnovnog materijala  sve to vrijedi za zavarene konstrukcije 13) Izvijanje i kako se računa ? EUROCOD 3  = li / i . žičare).0 ) – ovisi o blikovanju elemenata Z – faktor oštećenja ( 0. i – radijus inercije. – popis građevnih dnevnika. transportna sredstva (kranovi ikranske staze. – imena prisutnih članova povjerenstva i prisutnih predstavnika svih sudionika u gradnji. – podatke o završnom izvješću nadzornog inženjera i izjavi izvođača i 11) Ispitivane konstrukcije ? Ispitivanje konstrukcije vrši se poslije završene montaže posebnim probnim opterećenjem kojim se provjerava kvaliteta materijala i izvođenja i to zgrade.4. izbor osnovnog materijala ? Faktori koji utječu su naprezanje. li – duljina izvijanja   svedena vitkost.7. c. izvođaču i nadzornim inženjerima)..k. projektantu. tijek i način rada povjerenstva. 1.  – vitkost .000 kN/cm2      za izračunati  i odabranu liniju izvijanja (a. te izrada i montaža ista kao i zahtjevana. konstrukcije za hidrocentrale (cijevi pod tlakom).0.4 ) – ovisi o brzini naprezanja Za dobiveni L i određenu radnu temperaturu iz tablice se za određenu debljinu elementa očita broj ( 1. debljina elemenata.0 ) . E= 21. Ispitivanja mogu biti probnim opterećenjem (statička i dinamička) te posebna (nepropustljivost). b. – podatke o građevinskoj dozvoli i glavnom projektu koji je njezin sastavni dio i njihovim – popis svih izvedbenih projekata s podacima o mišljenju projektanta odnosno glavnog projektanta glavnog projekta o usklađenosti izvedbenog projekta s glavnim projektom. – podatke o provedenom inspekcijskom nadzoru. oblikovanje elemenata. Treba provjeriti da li je konstrukcija izrađena prema projektu i da li je kvaliteta osnovnog i dodatnog materijala. 2. Zapisnik o tehničkom pregledu sadrži: – naziv tijela koje je osnovalo povjerenstvo za tehnički – vrijeme. d ) očita se iz tablice faktor redukcije χ . – podatke o elaboratu o iskolčenju i situacijskom nacrtu izgrađene građevine. 1.2010 10) Tehnički pregled ? Tehnički pregled vrši se nakonmontaže č. rezervoari i silosi. 1. a prije njene uporabe.ovisi o značaju elemenata N – faktor naprezanja ( 1.

spojenih traka. žice) – mehanički spojni elementi – dodatni materijal za zavarivanje – vlačni elementi visoke čvrstoće – konstrukcijski ležajevi Nakon 31. – mora biti tako napravljen da se vidi kako će biti izvođeno u tehnološkom smislu – tehnologija zavarivanja ( var. Građevni proizvodi od čelika: – proizvodi od čelika (toplo i hladno oblikovani čelični profili. PRILOG A . 2.k. godine prestaju se primjenjivati priznata tehnička pravila za dokazivanje uporabljivosti građevnih proizvoda. – kao dodatni nadzor IZVODITELJ – dužan je na temelju tehničke dokumentacije imati TEHNOLOŠKI ELABORAT izvedbe č. 113 . zakovice.PREDGOTOVLJENI ELEMENTI PRILOG G . trnovi PRILOG C .Vijci.KONSTRUKCIJSKI LEŽAJEVI PRILOG F . broj slojeva …) – SVI POSTUPCI IZRADE I MONTAŽE Č.k.PROJEKTIRANJE ČELIČNIH KONSTRUKCIJA PRILOG I . Svaki pojedini element mora imati dostatnu nosivost da može odoljeti silama koje na njega djeluju. prije početka radova mora imati sve ateste ( da se utvrdi da je materijal ispravan bez obzira na atest – ako je sumnjiv novo atestiranje.2010 Ovaj Propis odnosi se i na elemente u građevinama koji nisu sastavni dio čelične konstrukcije odnosno na elemente čelične konstrukcije koji ne utječu na mehaničku otpornost i stabilnost građevine u cjelini. 1. Sa seminara: GLAVNI PROJEKT – IZVEDBENI PROJEKT ( radioničko montažna dokumentacija za č.PROIZVODI OD ČELIKA Proizvodi od nelegiranih konstrukcijskih čelika i nehrđajućih čelika za PRILOG B .VLAČNI ELEMENTI VISOKE ČVRSTOĆE PRILOG E .MEHANIČKI SPOJNI ELEMENTI . obvezan. trake. Nosiva č. DNEVNIK ZAVARIVANJA – samo zavarivački radovi – koji zavarivači i koje su radove radili. koji će kasnije biti primjenjeni na građevini. zapažanja i sl.K.PROJEKTIRANJE ČELIČNIH KONSTRUKCIJA U SKLADU S PRIZNATIM TEHNIČKIM PRAVILIMA PRILOG H . klasa. SPECIJALISTIČKI NADZOR – obvezan je za složene č. je dio objekta koji ima prevladavajuću funkciju preuzimanja opterećenja.K. limovi.k. formalno –atesti su samo za tehnički pregled – to nije zaštita izvođača) Počinje se raditi.k.DODATNI MATERIJALI ZA ZAVARIVANJE PRILOG D . IZRADA KONSTRUKCIJE – prvo nabava materijala – u skladu s tehničkom dokumentacijomi tehnologijom.k. je sustav nosača koji su sastavljeni iz osnovnih proizvoda valjanja. – čeličnu konstrukciju ) – izrađuje PROJEKTANT INVESTITOR – sve to treba želi li građevinu – određuje STRUČNI NADZOR koji je za č. prosinca 2009. šipke. DNEVNIK IZRADE Č. da osiguraju prostornu stabilnost objekta. jačina. definira se postupak elektrode.obvezan je dnevnik ( zakonski dokument potreban da se prati čitav tijek na jednom mjestu –nakon provjere materijala – zabilješke međufazne kontrole .snimanje varova i sl.k.IZVOĐENJE I ODRŽAVANJE ČELIČNIH KONSTRUKCIJA 15) Što je nosiva čelična konstrukcija ? Nosiva č.

dnevnici. vremenskih promjena ili rata i sl. izvođač ( monter č.k. ili ZAPISNIK O PREUZIMANJU – projektant. ležaj i za krovne nosače ) – vide se tolerancije za izvedbu – da li čelik trpi te tolerancije  ako NE  sanacija ili ako DA  montaža Prema tehnološkom projektu montaže – skele.k.K. ) + onaj tko je izradio č. krađa kod transporta ) MONTAŽA – montažer – prije početka radova – preuzeti geodetsku snimku konstrukcije na koju se nastavlja čelik ( čašice. ) PROJEKT ILI ELABORAT ODRŽAVANJA – što se mora pregledati i kakvi rezultati moraju biti  Servisna knjiga konstrukcije – zahvati na konstrukciji i nalazi iz pregleda  Glavni pregled – ispravnost konstrukcije za preošli period  ako nije moguć novi period  sanacija  kao za nove radove  Izvanredni događaji na konstrukciji uslijed npr. To je međufazna kontrola  dozvola za transport na gradilište – karakteristike tehničkog pregleda Preuzimanje na gradilištu – kad je konstrukcija stigla na grailište – radi se ZAPISNIK kontrola o ispravnosti i broju ( oštećenja. – IZVANREDNI PREGLEDI 114 . probno opterećenje – kad je to moguće zbog ukupnog opterećenja ODRŽAVANJE Č. nadzor. industrija – 5 god.građevinu preuzima korisnik  Dalje – pregledi – u zgradarstvu – redvitigodišnji pregled i 10-godišnji glavni pregled ( mostovi. – prije nastavka radova ( obloge. dizalice.K. atesti. – nakon uporabne dozvole. zaštita na radu  vodi se DNEVNIK MONTAŽE NA GRADILIŠTU  zavarivanje i DNEVNIK ZAVARIVANJA U tijeku montaže – geodetsko praćenje tj. pokrivanja ) –da li je ta konstrukcija u redu – ZAVRŠNI PREGLED – da se ne miješa s tehničkim pergledom na kraju  Sazivaju ga sudionici – predaja za daljnje radove – tehnička dokumentacija.  ZAPISNIK O ZAVRŠNOM PREGLEDU – konstrukcija je montirana u svemu po tehničkoj dokumentaciji i tehničkim propisima – tada se može nastaviti rad na građevini  Dalje – mogući zahvati ili ne –ako se radi isti postupak vođenja  kompletira se dokumentacija za tehnički pregled građevine u cjelini  Za završni tehnički pregled – ostaje npr.K. Ponašanje konstrukcije u stvarnosti  kad je gotovo – GEODETSKA SNIMKA MONTIRANE KONSTRUKCIJE i odstupanja.da li su u skladu s dopuštenim tolerancijama Sve vrijedi i za antikorozivnu zaštitu TEHNIČKI PREGLED Č.2010        Kad je kraj izrade konstrukcije ili dijela  PREUZIMANJE Č.

2010 16) Dijagram čelika ? 115 .

županijske – ŽUC  poslovi građenja javnih cesta su programiranje i planiranje razvoja javnih cesta. 3. kolnička konstrukcija. prometni znakovi i uređaji za nadzor i sigurno vođenje prometa i oprema ceste 9.za županijske i lokalne ceste nadležni županijski ured ( prije dozvole izdaje posebne uvjete te mišljenja nadležne PU )  troškove izdaje tehničke dokumentacije i građenja – ako su uz to i poslovi na vodoprivrednim i slivnim građevinama  plaća vodoprivreda troškove glavnog projekta uprava za ceste( HUC ili ŽUC )  Održavanje javnih cesta su: . cestovna građevina ( posteljica. otkup zemljišta i objekata. prakirališta … ) 5. podvožnjak. tunel. stacionari. a čine ju: 1. javne ceste koje povezuju područje jedne ili više županija (u daljnjem tekstu: županijske ceste).omogućavanje sigurnog odvijanja prometa. javne ceste koje povezuju cjelokupni teritorij Republike Hrvatske i povezuju ga s mrežom glavnih europskih cesta (u daljnjem tekstu: državne ceste). propust. građevine na cestovnom zemljištu 6. javne ceste koje povezuju područje grada i/ili općine (u daljnjem tekstu: lokalne ceste) javne ceste se razvrstavaju na ceste koje povezuju teritorij RH ( državne ceste ). tehnički pregled i primopredaja na korištenje i održavanje  ZAPRAVO SU TO INVESTITORSKI RADOVI  lokacijsku dozvolu izdaje: . . vijadukt. potporni zid ) 2. pumpe.za državnu cestu Ministarstvo pomorstva prometa i veza ( prije dozvole izdaje posebne uvjete te mišljenje) . projektiranje sa istražnim radovima. gradnja. . donji stroj. obavijesti o prohodnosti Osnovni ciljevi održavanja i zaštite cesta su: . nadvožnjak.osiguranje uklanjanja oštećenih i napuštenih vozila s javne ceste . zemljišni pojas s obiju strana ceste. prometa i okoliša Tri skupine javnih cesta: 1.ophodnja. 2. priključci na javnu cestu izgrađeni na cestovnom zemljištu 8. građevine i oprema za zaštitu ceste. stabilni mjerni objekti i uređaji za nadzor vozila 7. nadzor i kontrola građenja.dovođenje ceste u projektirano stanje. cestovno zemljište – površine: cestovne građevine + zemljišni pojas + objekti za održavanje ceste i pružanje usluga ( cestarske kuće. ustupanje radova. most. a najmanje 1 m od krajnjih točaka poprečnog presjeka ceste 4.sprečavanje propadanja cesta. jednu ili više županija ( županijske ceste ) te područje grada ili općine ( lokalne ceste )  nadležnost nad javnim cestama – državne ceste – HUC . stručna ocjena studija i projekta. građevina za odvodnju ceste i pročišćavanje vode 3. TEHNIČKA REGULATIVA – PROMETNICE 1) Zakon o javnim cestama ? Javna cesta je dobro od interesa za RH i u općoj je upotrebi.redovno i izvanredno održavanje .2010 7. 116 .

županijske ceste 15 m. . građenja i održavanja. pumpe. te gospodarenje autocestama i cestovnim objektima ( most. prijelaza preko željezničke pruge. grmlje postavljati ograda i sl. .na državnim cestama najmanje jedanput tjedno. Izvanredno održavanje izvodi se na temelju tehničke dokumentacije  AUTOCESTA – može se naplaćivati cestarina ako postoji zaobilazna cesta  Mjere za zaštitu javnih cesta i prometa: Ako je osovinski pritisak veći od dopuštenog ili su dimenzije vangabaritne treba DOZVOLA ZA IZVANREDNI PRIJEVOZ koju izdaje HUC ili ŽUC Prekomjerna upotreba javnih cesta – netko treba platiti Priključak i Prilaz na javnu cestu je spoj svih površina s kojih se vozila izravno uključuju u promet na javnu cestu  potrebna suglasnost HUC-a ili ŽUC-a U blizini raskrižja.Sezonski . . Raskrižje javnih cesta međusobno se ne smatra.autoceste 40 m.jedanput u šest godina 5. stvari koje onemogućuju preglednost. u smislu ovoga Zakona.Godišnji . 2) državne ceste.jedanput u dvije godine 4. .ostale državne ceste 25 m.Redovni 2.Glavni .lokalne ceste 10 m Razvrstavanje javnih cesta 1) autoceste. 3) županijske ceste. priključkom i prilazom na javnu cestu Priključak i prilaz na javnu cestu smije se izvesti samo uz suglasnost Upravnog tijela koje upravlja javnom cestom kako znamo od kud do kud je zona izrade priključka – tamo di se mijenja pop. . Naknadu za financiranje građenja i održavanja javnih cesta plaćaju proizvođači i uvoznici naftnih derivata 117 .Izvanredni . unutarnje strane zavoje ne smije se saditi drveće. profil ceste  Koncesijom se stječe pravo gospodarskog korištenja javne ceste.na lokalnim cestama najmanje jedanput u mjesec dana.nakon izvanrednih događaja (elementarne nepogode) Redovni pregled : . parkirališta ) . Zaštitni pojas Zaštitni pojas mjeri se od vanjskog ruba zemljišnog pojasa tako. da je u pravilu širok sa svake strane: .na županijskim cestama najmanje jedanput u dva tjedna. tunel ) i pratećim objektima ( hoteli.2010 Pregled 1. 4) lokalne ceste.nakon zimskog razdoblja 3.

o. 2. kružna ploča 200 ili 700cm2. tri mikroure (aritmetička sredina). – tuneli. oprema za određivanje vlažnosti 118 .o. – vijadukti. moteli. kamenom naslagom ugroženost od vode  Kameni osmerokut  Suhozid ( kamena obloga )  Štrcana cementna žbuka  Žičana mreža Osiguranje nožice:  Slaganje kamena  Betonski zidovi 3) Određivanje modula stišljivosti metodom kružne ploče ? Modul stišljivosti je veličina koja izražava slijeganje ispitivanog materijala pod djelovanjem pritiska pod utvrđenim uvjetima. cestovne građevine: – trasa javne ceste. – u iznosu od 0. prometa i okoliša: (snjegobrani. sigurnosna ograda) 7. skladišta i drugo (u daljnjem tekstu PUO) 5.. vjetrobrani. Građevine koje mogu biti sastavni dijelovi javne ceste su: 1.o. galerije. zaštita od osolina i nanosa i drugih štetnih utjecaja na okoliš.promjer kružne ploče [cm] Metoda kružne ploče Modul stišljivosti služi za procjenu nosivosti tla ili kontrolu nosivosti nabijenih slojeva Oprema za ispitivanje: kamion i presa s min pritisnom silom 5Mpa. restorani. građevine i uređaje za nadzor i sigurno vođenje prometa (centar za daljinsko vođenje prometa. telekomunikacije) 6. Modul stišljivosti služi za ocjenu nosivosti tla (posteljice).o.2010 Naknada se plaća po litri isporučenih i uvezenih naftnih derivata i to: – u iznosu od 0. građevine i oprema za zaštitu ceste. podvožnjaci. servisi. mostovi. kontrolu kvalitete zbijanja nosivih slojeva i za provjeravanje nosivosti gotovih prometnica (bez zastora) Ms = (  P /  · d s)  P – razlika dva opterećenja [ kp/cm2] [N/mm2] [MN/m2] s .razlika slijeganja [cm] d . prateći uslužni objekti: odmorišta. građevine za zaštitu od buke.60 kuna na račun Hrvatskih autocesta d. građevine za odvodnju ceste i pročišćivanje vode 4. benzinske postaje. nadvožnjaci. građevine za ospkrbu energentima i vodoopskrbu 8.60 kuna na račun Hrvatskih cesta d. 2) Tipovi osiguranja kosina nasipa i usjeka i nožice nasipa ? Osiguranje pokosa:  Humuziranje i zasijavanje travom  Oblaganje kosina busenom (25/25/7 cm) na sloj humusa od 10 cm i zabijanje drvenih kolaca  Pleterom  Zasađivanjem drveća – ne za nasip  Betonskim pločma  Kamenim nabačajem – pri djelovanju valova  Kemenom.

HIDROLOŠKI UVJETI – stanje podzemnih uvjeta a) povoljni .5 p . klimatsko – hidrološki uvjeti – regionalni faktor R=0. horizontalna. dvostrana distantna ograda na objektu (DDOO) – 4 m. optimalne vlažnosti. pijesak 0. potom kad se postigne opterećenje od 0. jednostrana distantna ograda na objektu (JDOO) – 1. a dijelimo ih na: 1. a spojnice na 2 m 5. kumulativnih linija srednjih dnevnih temperatura za hladni period ) 2.5 m.5kPa/cm2 (100kPa) očitava se slijeganje u svakoj minuti sve dok očitanje ne bude manje od 0. dvostrana distantna ograda (DDO) –stupovi na 4 m.5 – 5.5 m.0 (R=2. jednostrana ograda (JO) – stupovi na 4 m 2. donjih i gornjih nosivih slojeva. nosivost materijala posteljice – kalifornijski indeks nosivosti 0. dvostrana ograda (DO) – stupovi na 2 m 3.0) 5.nasip viši od 1. dobra odvodnja b) nepovoljni – nasip niži od 1. Dobiju se prskanjem postojećeg zastora vezivom.5kPa M=deltaP/deltaS*d Ø300 za tampon Ø160 za posteljicu 4) Zaštitne ograde ? Zaštitne ograde su sigurnosne konstrukcije čija je svrha da zadrži vozila skrenula s kolnika Sastoji se od štitnika (traka od lima). prometno opterećenje – eventualno prometno opterećenje 4. a sponice na 2m 5) Dimenzioniranje novih asfaltnih kolničkih konstrukcija ? U postupku dimenzioniranja uzimaju se slijedeći parametri: 1. 6) Klimatski i hidrološki uvjeti ? 1. loša odvodnja 7) Tehnički uvjeti za izradu površinskih obrada zastora ? Površinske obrade su prevlake na kolničkim zastorima. projektni period ( u pravili 20 godina) 2.09-2 mm i brašno) i veziva (bitumen BIT45. kvaliteta materijala kolničke konstrukcije Debljina asfaltnih slojeva i nosivih slojeva dobije se iz dijagrama za poznate vrijednosti ukupnog ekvivalentnog prometnog opterećenja u projektnom periodu Tu i mjerodavne vrijednosti nosivog materjala posteljice CBR.skup metoroloških pojava – istražuje se temeraturama zraka preko indeksa mraza ( apsolutna razlika max. bez kamenčića što strše ili bez šupljina Mala ploča za ispitivanje posteljice.2010 Površina mora biti pripremljena. 6.33 m 6. jednostrana distantna ograda (JDO) – stupovi na 2 m sa spojnicom 4. stupova. i min.60.200) i dodaci(polimeri ) 119 . spojnica. opterećenje se povećava za 0. pokrivanje lako obavijenim agregatom i valjanjem. završnih elemenata (na početku i kraju ) te demontažom prijelaza.2kPa/cm2 (40kPa) u vremenu 1min i zatim rastereti. KLIMATSKI UVJETI . a velika za ispitivanje gotovih putova i pista bez zastora Prvo se ploča optereti s 0. vozna sposobnost površine kolničkog zastora na kraju projektnog perioda – indeks vozne sposobnosti p=0-5 3.05mm. 8) Izrada asfaltnih betona ? Asfaltni beton je mješavina kamenog materijala (kamena sitnež 8-22(32)mm.90. nivo podzemne vode u zoni smrzavanja. nivo podzemne vode niži od dubine smrzavanja.

32. podzemnoj vodi.200 BNS je mješavina kamenog materijala ( brašno. o odvodnji (15-30 cm).000 m2 14) Izrada stabiliziranog tla vapnom i nosivih slojeva ? Primjena kod poboljšanja tla. Sastav: šljunak i pijesak (kamena sitnež) + vezivo (kamena prašina ili prašinasta glina) 13) Izrada nosivih slojeva kolničke konstrukcije od materijala stabiliziranog cementom ? Upotrebljavaju s sve pogodne vrste kamenog materijala ako ne utječu štetno na vezivanje  Vezivo: PC. količina veziva  Debljina ovisi o nosivosti posteljice. za jednoslojne konstrukcije do 25 cm. 11) Izrada gornjih nosivih slojeva od bitumeniziranog materijala po vrućem postupku? BNHS 16.45.000 m2 5.22s 9) Nosivost i ravnost na nivou posteljice ? Nosivost se određuje kružnom pločomMs – tekuća kontrola na svakih 50 m. a kontrolna na 200 m.11. zbijenost. KONTROLNA ISPITIVANJA: Prethodni radni sastav(receptura) i radni sastav  ako je potrebna probna dionica od 600 m2 Tekuća ispitivanja: 1. otpornost na smrzavanje.4. Kvaliteta veziva na 100 t veziva 4. Debljina ovisi o nosivosti posteljice. BNS 22.11s.Debljina 15 do 40 cm 120 . Ravnost. posteljice. tucanik) i veziva 12) Nosivi slojevi.90. prometnom opterećenju. čvrstoća na 3. podloga za ceste od mehanički stabilnog tla ? Nosivi sloj prenosi prometno opterećenje na posteljicu i osigurava stabilnost zastora. debljina.01 mm) površine kolnika pri normalnom opterećenju (50 k N). Zbijenost ( po Proctoru ) za svakih 500 m2 2. sitnež.130. a mionimalni poprečni nagib 4 % 10) Mjerenje defleksija fleksibilnih kolnika ? Defleksija je vertikalni pomak (u 0.Vapno: hidratizirano Ca(OH)2 ili negašeno CaO .2010 AB 2. debljina na svakom profilu Kontrolna ispitivanja: 1. ravnost na svakih 3. zbijenost na 2. kod vlažnih terena i za nosivi sloj kolničke konstrukcije Pogodan za sve pogodne vrste koherentnog i nekoherentog tla sa znatnijim udjelom glinovitih čestica . Čvrstoća na 1. podzemnoj vodi.000 m2 3.500 m2 2.000 m2 3. BIT 45. prometnom opterećenju. čvrstoća (3-6 N/mm2 ≈ MB5). Granulometrijski sastav na 3.8.16s. pijesak.16. odvodnji. za dvoslojne više od 25 cm.60. ravnost ± 20 mm. Defleksija se mjeri pomoću Berkclamanove grede ili pomoću deflekiografa Lakroa. vlažnost. PC sa dodatkom zgure i pucolana te metalurški cement  Voda : Ph > 6 ( pitka voda je u redu )  Prethodni radni sastav: granulometrijski sastav.

3) 80 km na sat na ostalim cestama 22) Kolnička konstrukcija Slojevi .90. na cesti u naselju čiji prometno-tehnički i sigurnosni elementi to omogućuju (npr. 21) Ograničenje brzine Na cesti u naselju vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od 50 km na sat.6 m Može se smanjiti do bmin=80 cm Za biciklističku stazu zaštitni razmak od kolnika 0.50 m Staza 1. a najviše do 80 km na sat. i osiguranja objekta .60. odnosno brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom za cijelo naselje ili njegov dio.50/2.1. pješački pothodnici i nadhodnici.25.2 (2.90 16) Bitumen za kolnike? BIT 200.25 m Slobodni profil – 1.00/2.00 m. 18) Elementi poprečnog profila biciklističke staze ? Prometni profil .2(3.5)m Zašitni razmaci dt=0.45. 2) 100 km na sat na cestama namijenjenim isključivo za promet motornih vozila.same prometnice. a najviše: 1) 130 km na sat na autocestama. Modificirana metoda.75 m 19) Slobodni profil za vozila javnog gradskog putničkog prometa ? Za tramvaj: Širina tramvaja t=2. Iznimno. Na cesti izvan naselja vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom. BIT 45.habajući sloj od asfaltbetona (HS-AB) 121 .60. upravljanje na raskrižjima s uređajima za davanje znakova s prometnim svjetlima i sl.15  dubina prodiranja ( penetracije ) u desetinkama mm Atestiranje 4 puta godišnje 17) Ispitivanje po Marshall –u ?    Služi za određivanje poželjnog sastava i stabilnosti asfaltne mješavine za zastor i nosive slojeve za zrna do 25 mm. za dvostruku stazu 1.5)m Visina slobodnog prostora 6 m U zavojima dodatno proširenje prema dijagramu Za trolejbus i autobus: 20) Zašto štitimo pokose usjeka i nasipa kod prometnica ? Zbog sigurnosi prometa – osoba u prometu.130.2010 15) Izrada donjih nosivih slojeva od bitumeniziranog materijala po vrućem postupku ? DBNS.50 m T=3.) mora se prometnim znakom dopustiti kretanje vozilom i brzinom većom od 50 km na sat.kad je više od 10 % zrna od 25 – 50 mm Ispitivanje se vrši pomoću marshallovog uređaja za izradu i ispitivanje epruveta.

-Površinska obrada (PO) je vrsta tankoslojne asfaltne presvlake. izvedene prethodnim prskanjem bitumenskog veziva i posipavanjem frakcije kamene sitneži. kamenog materijala do najveće veličine zrna 32mm i bitumena kao veziva. Sloj u kolničkoj konstrukciji Habajući sloj (HS) Vezni sloj (VS) Bitumenizirani nosivi sloj (BNS) Donji bitumenizirani nosivi sloj (DBNS) Cementom stabilizirani nosivi sloj (CNS) Mehanički stabilizirani nosivi sloj (MNS) Debljina sloja (mm) 20 do 50 do 60 80 45 do 120 45 do 120 150 do 300 200 do 400 23) Pojmovi Javna cesta je površina od općeg značenja za promet kojom se svatko može koristiti.7%. Pri zbijanju BNS-a pretežno se koriste dva kombinirana i jedan čelični valjak.vezni sloj (VS) . -Habajući sloj je završni sloj asfaltnog zastora kolničke konstrukcije. -HS-AB je habajući sloj izveden od asfaltbetonske mješavine. a sastoji se od veznog i habajućeg.donji bitumenizirani nosivi sloj (DBNS) ili cementom stabilizirani nosivi sloj (CNS) . -HS-SMA je habajući sloj izveden od “splitmastiksasfalta”. -Vezni sloj (VS) je sloj koji se ugrađuje između nosivog i habajućeg asfaltnog sloja. Ostali zastori: -Lijevani asfalt (LA) je asfalt po vrućem postupku ugrađen lijevanjem.) za promet iz suprotnih smjerova sa po najmanje dvije prometne trake širine najmanje 3. izvedene od asfalta po hladnom postupku umješavanjem bitumenske emulzije u kameni materijal.mehanički stabilizirani nosivi sloj (MNS) .5 m 122 . zaštitnu ogradu i sl. -Mikroasfalt (MA) je vrsta tankoslojne asfaltne presvlake.3 do 5.posteljica (P) ASFALTNI KOLNIČKI ZASTOR : Asfaltni kolnički zastor je završni dio kolničke konstrukcije. odnosno samo habajućeg asfaltnog sloja. koja je sastavljena po načelu najgušćeg pakiranja zrna. Autocesta je javna cesta posebno izgrađena i namijenjena isključivo za promet motornih vozila. BITUMENIZIRANI NOSIVI SLOJ (BNS) BNS jest nosivi sloj u kolničkoj konstrukciji izrađen od mješavine kamenog brašna.gornji bitumenizirani nosivi sloj (BNS) . asfaltne mješavine diskontinuiranog granulometrijskog sastava kamene smjese namijenjena za izvedbu habajućih slojeva asfaltnog zastora na autocestama i cestama iz grupe vrlo teškog i teškog prometnog opterećenja.2010 . Udjel bitumena u asfaltnoj mješavini za BNS ne smije biti manji od 3. proizveden i ugrađen po vrućem postupku. koja ima dvije fizički odvojene kolničke trake (zeleni pojas.

). Kruna ceste je dio poprečnog presjeka neposredno ovisna o kategoriji ceste. 30 i 50 cm. U području raskrižja i većih objekata. Rubni trakovi se ne uračunavaju u širinu prometnog traka. s jednom prometnom trakom ili više prometnih traka. 123 . Oznake na kolniku čine crte. putovi na nasipima za obranu od poplava. stupnju ograničenja. benzinskih crpki i sl. uzdužni nagib iz oblikovnih i prometnih razloga ne bi smio prelaziti 4%. strelice. kružni lukovi i prijelaznice Niveleta je prostorna krivulja kojom se definiraju visinski odnosi ceste. obavještavanje i vođenje sudionika u prometu.5% Najveća dopuštena veličina poprečnog nagiba kolnika u kružnom luku (qmax) izvodi se u zavoju najmanjeg polumjera (Rmin) i iznosi: qmax = 7% Tlocrtni elementi ceste su pravci. Kolnik je dio cestovne površine namijenjen za promet vozila. Rubni trakovi se grade s obje strane kolnika i predviđeni su kao granični vizualni elementi u funkciji sigurnosti prometa. ovisno o kategoriji ceste odnosno širini prometnog traka.50 m). Razdjelni pojas Razdjelni pojas se izvodi u presjeku ceste kod koje je zbog sigurnosti prometa nužno fizički razdvojiti dva kolnika s prometom u suprotnim smjerovima. pristupne ceste i prostori parkirališta. Rubni trakovi se izvode u širinama Šrt = 20. Poprečni nagibi kolnika Poprečni nagib kolnika u pravcu izvodi se zbog odvodnjavanja kolnika. Za sve vrste cesta i za sve suvremene zastore poprečni nagib kolnika u pravcu iznosi: qmin = 2.00 m ili min 3. znakovi obavijesti Oznake na kolniku služe za usmjeravanje.2010 Državna cesta je javna cesta koja povezuje cjelokupni teritorij Republike Hrvatske i povezuje ga s mrežom glavnih europskih cesta.Nastaje presjekom plohe kolnika i vertikalne plohe položene po osi ceste ili paralelno s njom. projektnoj brzini (Vp) i željenoj kvaliteti prometnog toka. poljski i šumski putovi. znakovi izričitih naredbi. Prometna traka je obilježeni ili neobilježeni uzdužni dio kolnika Najveća dopuštena masa je masa vozila zajedno s njegovom nosivošću.00 m (iznimno 2. natpisi i druge oznake. Rubni trakovi služe za sigurno obrubljivanje kolnika i za iscrtavanje horizontalne signalizacije. Kod autocesta s ukupno četiri ili više prometnih trakova razdjelni pojas se obvezno izvodi u širinama 4. Nerazvrstana cesta je površina koja se koristi za promet po bilo kojoj osnovi i koja je dostupna većem broju raznih korisnika (seoski. Oznake na kolniku moraju imati reflektirajuća svojstva. Prometni znakovi su: znakovi opasnosti. Osovinsko opterećenje je dio ukupne mase vozila u vodoravnom položaju kojim njegova osovina opterećuje vodoravnu podlogu u stanju mirovanja vozila.

50 m. Širina prometnog profila za vozila obuhvaća prometne trakove. kamenolomi. pod optimalnim vremenskim uvjetima i kod dobrog održavanja.).20+0. 25) Brzina Pod pojmom mjerodavnih brzina podrazumijevaju se: 1. razvrstavaju se u jednu od sljedećih skupina: – prilaz je spoj u funkciji kolnog pristupa pojedinačnih korisnika. propusne moći. do zemljišta i individualnih stambenih objekata.Studije 2. 100 cm ovisno o tipu i kategoriji ceste. Projektiranje cesta odvija se u pravilu na sljedeće četiri razine: 1.Računska brzina 3.Brzina označena prometnim znakovima (najveća dozvoljena brzina) Projektna i računska brzina temeljne su postavke vođenja linije odnosno oblikovanja ceste. motel.). Projektna brzina (Vp) je najveća brzina za koju je zajamčena potpuna sigurnost vožnje u slobodnom prometnom toku na cijelom potezu trase. Ona karakterizira razinu građevinsko-prometnih svojstava ceste. hoteli. ovisno o njihovoj namjeni i prostorno oblikovnim značajkama. tvornice i sl. sigurnosti i ekonomičnosti.20 m. rubne trakove te dodatne i zaustavne trakove Visina prometnog profila za vozila je 4. zavisno o tlocrtnim i visinskim elementima tog dijela trase. 124 .Glavniprojekti 4.Izvedbeniprojekti 24) Spoj na javnu cestu Spojevi na javnu cestu. – poprečni priključak je spoj koji koriste pod jednakim uvjetima korisnici (šljunčare.30 = 4. Zaokretnica je poseban dio ceste Prometni profil osigurava nesmetano odvijanje prometa. kupališta.Poprečni nagib bankine redovito se izvodi s nagibom prema vanjskoj strani ceste min 4% (nestabilizirane 7%). – uzdužni priključak je spoj površine uz objekte pokraj javne ceste radi čije djelatnosti dolazi do zadržavanja vozila (benzinska pumpa. informativni punkt i sl. Slobodni profil Slobodni profil je prometni profil uvećan za zaštitne širine i zaštitnu visinu. Računska brzina (Vr) je najveća očekivana brzina koju vozilo u slobodnom prometnom toku može ostvariti uz dovoljnu sigurnost vožnje na određenom dijelu ceste. 120. kampovi. stambene zgrade i blokovi. Vitoperenje kolnika predstavlja kontinuirano mijenjanje poprečnog nagiba kolnika unutar prijelaznice. Zaokretnica ili serpentina je složeni tlocrtni zavoj sastavljen od glavnog zavoja (okretišta) i priključnih zavoja. u skladu s prihvaćenim modelom njezinog ustanovljavanja. restoran. uz uvažavanje prometnog značaja. U prometni profil ne smije zadirati nikakva zapreka.Idejniprojekti 3.Projektna brzina 2.2010 Bankine su rubni elementi krune ceste i izvode se u širini 150. Visina slobodnog profila je 4.

Vp ≥ 20 km/h 125 . Ako je razlika Vr .2010 Razlika računske brzine (Vr) i projektne brzine (Vp) ne smije biti veća od 20 km/h.

n = 8.n = 5.TEHNIČKA REGULATIVA – ŽELJEZNICE 1) Trokut preglednosti Preglednost ceste na željezničku prugu odleđena je elementima propisanog trokuta preglednosti.2010 8. Ona iznosi: za kut a = 80° .49° .79° . Točke A i C nalaze se u osi kolosijel željezničke pruge. Točka S nalazi se u sjecištu osi kolnika ceste i željezničke pruge.n = 6.59° .n = 11.n = 17.50 m za kut a = 50° .ali ne manji od 20° • Da se cestovno vozilo prije prelaska željezničke pruge mora zaustaviti.50 m za kut a = 40° . Trokutom preglednosti osigurava se sudionicima u cestovnom prometu nesmetan vidik na željezničku prugu s obje strane ceste radi pravodobnog uočavanja vlaka u cilju sigurnog prelaska preko željezničke pruge.00 m za kut a = 30° . To su točke na kojima se mora uočiti željezničko vozilo gledano iz točke (Bi) na cesti.50 m za kut a = 60° .00 m za kut a = 20° . a nakon pokretanja kreće se jednoliko ubrzano sve dok ne postigne brzinu V=5 km/h uz ubrzanje 1 m/s2 • Da se točke zaustavljanja (od koje počinje preglednost s ceste na prugu) nalazi u ravnini s prometnim znakom " Andrijin križ" (koji se može nalaziti na udaljenostima 3 do 10 ni od željezničke pruge) • Da su na prugama različite dopuštene brzine prolaska vlakova • Da su različite duljine cestovnih vozila koja prelaze željezničku prugu Trokut preglednosti je prostor ograničen crtama koje čine trokut ABC na slici 10. Najmanja udaljenost crte L od točke S ovisi o kutu klizanja pruge ceste.00 m 126 . Početak cestovnog prijelaza počinje od točke B (Bi) koja se nalazi u osi kolnika ceste ravnini s prometnim znakom "Andrijin križ").29° .n = 3. Elementi trokuta preglednosti: • Da su kutovi križanja željezničke pruge i ceste različiti.69° .50 m za kut a = 70° .n = 4. Crta označuje krajnju granicu na cesti koju mora proći cestovno vozilo da bi bilo izvan slobodne profila željezničke pruge.90° .39° .

127 . a iz kojega se izravno ili daljinski regulira promet vlakova i u kojemu vlak počinje ili završava vožnju. Industrijska željeznica je željeznica kojom pravna osoba u gospodarskim djelatnostima na industrijskim i drugim kolosijecima. – pruge od značaja za regionalni promet. ili koje prolazi bez zaustavljanja. Vozni red je opći akt upravitelja infrastrukture koji određuje sva planirana kretanja vlakova i željezničkih vozila na prugama željezničke infrastrukture kojima on upravlja tijekom razdoblja za koje vozni red važi.4.2010 Slika 10. – pruge od značaja za lokalni promet. Željeznička infrastruktura je javno dobro u općoj uporabi kojeg mogu koristiti svi Podjela željezničkih pruga – pruge od značaja za međunarodni promet. Trokut preglednosti Vozni red je akt upravitelja infrastrukture koji određuje sva planirana kretanja vlakova i željezničkih vozila na određenoj infrastrukturi tijekom razdoblja za koji isti vrijedi. obavlja prijevoz za vlastite potrebe Industrijski kolosijek je željeznički kolosijek koji nije javno dobro u općoj uporabi i služi za dopremu i otpremu stvari željezničkim vozilima za pravnu osobu vlasnika Infrastrukturni pojas je pojas kojega čini zemljište ispod željezničke pruge. Kolodvor je službeno mjesto za obavljanje prometnih poslova na željezničkoj pruzi s najmanje jednom skretnicom. ili se zaustavlja.

kolodvorske zgrade i otvorena pruga s drugim službenim mjestima (stajališta. ako su željeznička pruga i vodeće vozilo opremljeni djelatnim autostop uređajima . ako tender ima okretna postolja . odnosno 14 m kod dalekovoda napona većega od 220 kV. 5. kolosiječni pričvrsni i spojni pribor. "Vlak" je sastavljeni i spojeni niz željezničkih vozila s jednim ili više vučnih vozila 2. Križanje željezničke pruge i ceste ne smije biti u istoj razini u sljedećim slučajevima: – na križanju željezničke pruge i autoceste. za vlakove za prijevoz putnika. peronske nadstrešnice. za teretne vlakove. kojim se ne upravlja s čela vlaka. brzini vlaka i postupku strojovođe."Autostop uređaj" je uređaj koji ovisno o utjecaju signala na pruzi. propusti. kao i zemljište ispod željezničke pruge s pružnim pojasom i ostalim zemljištem koje služi uporabi i funkciji tih dijelova infrastrukturnih podsustava te zračni prostor iznad pruge u visini 12 m. pragovi.60 km/h. tuneli. mostovi. 128 .100 km/h. čija os prolazi sredinom kolosijeka. 6. Donji ustroj: . branici. a bez autostop uređaja . potiskuje vlak na njegovu kraju. a u prometno-tehnološkom smislu cjelina koju čine kolodvori.2010 Željeznička pruga je sastavni dio željezničke infrastrukture koju u tehničkom smislu čine dijelovi željezničkih infrastrukturnih podsustava nužni za sigurno.50 km/h. 4. ako su željeznička pruga i vodeće vozilo opremljeni djelatnim autostop uređajima. automatski zaustavlja vlak.konstrukcije i uređaji gornjeg ustroja (skretnice. 3."Slobodni profil" je ograničeni prostor u poprečnom presjeku pruge odnosno kolosijeka.100 km/h. . zaštitne tračnice. zasjeci."Peron" je niska građevina uz kolosijek odnosno između dva susjedna kolosijeka. vodilice. a koji mora biti slobodan za prolaz željezničkih vozila.). prijenosnice. potporni zidovi. . za vlakove za prijevoz putnika.ako je dopuštena brzina veća od 100 km/h. – na križanju željezničke pruge od značaja za međunarodni promet i državne ceste. prsobrani i pružne oznake) Gornji ustroj: . podvožnjaci. okretaljke.cestovni i pješački prijelazi u istoj razini. propisane visine iznad GRT. potporne i odvodni sustavi. 1. pothodnici. 4. križišta. ako su željeznička pruga i vodeće vozilo opremljeni djelatnim autostop uređajima . Najveća dopuštena brzina ne smije biti veća od: 1. mjereno iznad gornjega ruba tračnice. "Gurani vlak" je vlak kod kojeg vučno vozilo nije na čelu vlaka. "Potiskivani vlak" je vlak s vučnim vozilom na čelu vlaka i kad neko drugo vučno vozilo. – na križanju željezničke pruge i ceste u kolodvorskom području na prostoru između ulaznih skretnica od kojih počinju kolodvorski kolosijeci. izolacijski sastavi. namijenjena za zadržavanje i ulazak putnika u vlak. i kolosiječne vage . okomitom na os kolosijeka i ravninu položenu na GRT voznih tračnica. kolosiječni zastor i betonski nosivi elementi.250 km/h.160 km/h. 2. uredno i nesmetano odvijanje željezničkoga prometa. usjeci. uređajima za brzinsko vođenje vlaka i radio-dispečerskim uredajima .elementi gornjeg ustroja (vozne tračnice. a bez autostop uređaja .pružna oprema (ograde.geotehničke građevine: nasipi. za vlakove s parnom lokomotivom na čelu vlaka s tenderom naprijed. ili se tim vozilom ne upravlja s čela vlaka. dilatacijske naprave).120 km/h. naprave protiv klizanja tračnica. 3. otpremništva i dr. obložni zidovi. odnosno izlazak iz vlaka (izmjena putnika). vijadukti. a bez okretnih postolja .

Razmak kolosijeka na otvorenoj pruzi ne smije biti manji od 4. a i sama čini poseban sustav.2010 Željeznička infrastruktura je dio željezničkog sustava. Temeljna širina kolosijeka je 1435 mm. odnosno najmanje 6 m ako željeznička pruga prolazi kroz naseljeno mjesto. na udaljenosti od najmanje 8 m. 129 . Pružni pojas Je pojas kojega čini zemljište ispod željezničke pruge odnosno kolosijeka.00 m. – na novosagrađenom križanju na željezničkoj pruzi od značaja za međunarodni promet.80 m. Prijelaz preko kolosijeka je cestovni ili pješački prijelaz Razmak između pješačkih prijelaza preko pruge i željezničko-cestovnih prijelaza – 500 m na glavnoj (koridorskoj) željezničkoj pruzi od značaja za međunarodni promet – 350 m na spojnoj i priključnoj željezničkoj pruzi od značaja za međunarodni promet – 200 metara na željezničkoj pruzi od značaja za lokalni promet. Uzdužni nagib kolosijeka na otvorenoj pruzi ne smije biti veći od 35 mm/m. kao i pripadajući zračni prostor. Križanje željezničke pruge i ceste mora biti izvan razine u sljedećim slučajevima: – na križanju željezničke pruge i autoceste. a na otvorenoj pruzi namijenjenoj samo za gradski promet od 3. između kolosijeka i pokraj krajnjih kolosijeka. mjereno vodoravno od osi krajnjega kolosijeka. Željeznički infrastrukturni podsustavi jesu: – građevinski infrastrukturni podsustav – elektroenergetski infrastrukturni podsustav – prometni upravljački i signalno-sigurnosni infrastrukturni podsustav – ostali funkcionalni dijelovi i oprema željezničke infrastrukture.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful