AVANGARDA (1910 – 1930) • • • • • • Talijanski futurizam Ruski futurizam Ekspresionizam Dadaizam Nadrealizam Kubizam

• •

Prva teorija avangarde: Renato Poggioli: Teorija avangardne umjetnosti – ideološko i psiholiško proučavanje razdoblja Perkins – povijest književnosti – književna razdoblja su konstrukcije

Glavna obilježja • Oporbeni impuls (protiv nečega) – poetika osporavanja (Flaker) • Odbacivanje tradicije, protiv povijesti • „Zapaliti građanina“ – šok je čest efekt • protiv izolacije, za integraciju i izravnost • Odbacivanje mimeze i opterećenosti zbiljom • Traženje novih na temelju starih vrijednosti • Nietzche – prevrednovanje svih vrijednosti • Estetika ružnoće (nasljedstvo od Rimbauda i Baudelairea) • Napuštanje renesansne perspektive • Internacionalizam – kolanje ideja, umjetnici putuju • Časopisi, promocije, okupljanja, manifesti… • Poziv za novim čovjekom i društvom – politička vizija, traženje promjene (Oktobarska revolucija) • Nadrealizam – potaknut događajima u Rusiji • Krleža, Cesarec – lijeva orijentacija Flaker • Optimalna projekcija nasuprot utopijskoj projekciji • Optimalna projekcija – inzistiranje na dinamici, budućnost, kretanje, pluralizam • Utopijska projekcija – budućnost, stanje u kojem je sve okončano – nepromjenjivo i savršeno • avangardni tekstovi nisu mimetički Jakobson – književnost je jezik u estetskoj funkciji • • estetika je radikalno promijenjena – pojam antiljepote De Saussere – pomicanje s označenog na označitelja – vizualna i fonetska dimenzija u prvom planu

Calinescu: Lica moderniteta • • • • • • Ideja avangarde ovisi o ideji moderniteta: Priznavanje autoriteta starijih, ali tendencija slijeđenja modernog Kritiziranje antičkih/estetskih ideala J. Crift: ismijavanje novih pravila – krutost normi za stvaranje kulturnih djela Normativna poetika – inzistiranje na čvrstim pravilima Kraj 18., početak 19. st. – novo osvjetljenje moderne, novi modernitet – načelo modernizma - pojam Ljepote – imanentna, a ne transedentna – stvaralački genij – stvaranje novog ideala Ljepote u djelima, ne smije biti propisano

IDEJA DVAJU MODERNITETA • Međusobno oprečni: društveni/civilizacijski proces i estetski modernitet • društveni/civilizacijski proces – mijenja ideale i društvo • estetski modernitet – kritiziranje građanskog interesa • • • Teophile Gautier – ljepota koja ima svrhu samoj sebi C. Baudelaire - trenutak pobune prema građanstvu – proturječje: istovremeno u sukobu s društvom i nastojanje priljubljivanja uz društvo veza između romantizma i kršćanstva: linearnost – početak i cilj kojem teži

Ernst Bloch: Duh utopije – Bog je mrtav, ali njegovo mjesto ostaje nepopunjeno – zadatak modernog čovjeka je da ga ispuni (H. Friedrich: Prazna transcendencija) • • • • • • • • prostor otvorene budućnosti – „ne još“ – trenutak ispunjenja – promjena zamijenjena statičnošću – utopijska kritika sadašnjosti i antiutopijska budućnosti renesansa – slična ideji moderniteta – takmičenje s uzorima „Umjetnici tvore avangardu zajedno sa znanstvenicima i industrijalcima“ – SaintSimon Fourier Umjetnici – vizionarska moć – znanstvenici za njima – ostvarenje ideje savršenog društva Propagandisti – širenje političkih ideja Lenjin: umjetnost je kotačić u društvenom mehanizmu Shelly – „Pjesnici su nepriznati revolucionari svijeta“ G. Slabinac: „Avangardni šok postao je šik“ – aludira na prihvaćanje u svim krugovima

Dekadencija – umjetnost na prošlost Avangarda – umjetnost na budućnost - Marksističko učenje – kapitalizam će dovesti do dekadencije - Stil dekadencije – romantizam – zadnje desetljeće 19.st. P. Breuger: Teorija avangarde - Institucija umjetnosti u opreci s neorganskim djelom - Marksisti promatraju umjetnost kao društvenu kategoriju - Izvršavanje napada na instituciju

Iskustvo unutar praktične sfere – integracija umjetnosti u životnu praksu Breuger se oslanja na nadrealizam i dadaizam kao rušilačke elemente .Propitivanje okvira institucije – je li institucija dovoljna za potvrdu umjetničkog djela? .Fontana – pisoar .Avangardna umjetnost opovrgava sva tri elementa važna u građanskom društvu – negacija kategorije individualne proizvodnje Marcel Duschamp – negacija ideje o individualnom umjetniku .Potpis: Richard Matt – dimenzija autentičnosti inače – sada je i to izvrgnuto ruglu .Lijep – bezinteresno.Ready-made . Schiller) Kant – „Kritika moći suđenja“ – sud o ukusu i ideja lijepoga . publiku. slavljenje vladara Umjetnik je individua – svijest o umjetničkoj tvorevini Lišenost sakralnih okvira Građansko društvo – potpuna autonomija umjetnosti Politička.- Institucija umjetnosti – preuzeto od Herberta Marcuzea – obuhvaća stvaratelje.Religija kao ideologija – trenutak istine i laži . predodžbe o umjetnosti Barthes: „književnost je ono što se poučava u školama“ – kao institucija Institucija povijesno uvjetovana – slijed književnih djela. ekonomska.Estetska sfera se razlikuje od ostalih (koje služe nečemu) . klasno neodređena Schiller – razmatranje estetske funkcije – treba služiti unaprjeđivanju čovjeka .Umjetnost u građanskom društvu služi zadovoljenju rezidualnih (?) potreba – za liječenje ljudskih frustracija .Povratak bna pojam autonomije – preko Marxovog poimanja religije . umjetnička neovisnost – nepodređenost vanjskoj svrsi Pojmovni aparat – odraženost filozofskog diskurza (Kant.Slika onostranosti – oslikavanje ljepšega drugog svijeta – izražavanje bijede stvarnoga .Posebnost: umjetnost treba čovjeku vratiti totalitet – fragmentiranje interesa utječe na nedostatan razvoj ljudskog bića .Zašto umjetnost ne djeluje povratno i na društvo? – sprega između estetskog i pragmatičnog je onemogućena zbog umjetničke autonomije u građanskom društvu – ideja ostaje rezervirana J. nepodvrgnuto stjecanje dobiti – univerzalna.Prenošenje takve ideje religije na umjetnost – reprezentacija boljih ljudskih odnosa .Autonomija biva vidljiva tek s dolaskom esteticizma – okretanje umjetnosti samoj sebi – sama sebi dovoljna – larpurlartizam .Provokacija postaje umjetnička praksa . Habermas . kategorije u književnim djelima također su povijesne – svrha književnih djela Umjetničko djelo je predmet kulta Dvorska umjetnost – reprezentacija vladajuće klase.Smještenost između čudnosti i razuma .Oslobađanje čovjeka u lijepo Marcuzi .Umjetnost – povratak izgubljene cjeline (kao u antičkoj umjetnosti) .

- Svrha umjetnosti se može propitivati samo u okvirima autonomnosti Pojam djela – nova ideja – neorgansko umjetničko djelo – nema neposredne komunikacije između dijelova i cjeline Walter Benjamin .Neorganska djela ne dokidaju pojam djela .neorgansko/ montažno djelo – pripadanje raznim medijima – u prirodi medija .montažno ne prikriva činjenicu da je riječ o artificijalnom djelu – šavovi su vidjeli organsko djelo .film treba montažu da bi bio moguć – isticanje artificijalnosti uparivanjem nasumičnih slika . Heartfield – uemeljitelji fotomontaže – kombinacija fotografije i teksta .Autonomija – omogućavanje kritičkog stava prema umjetnosti .Konačna teza: avangarda ne uspijeva reintegrirati umjetnost u svakodnevni život .Klasičar cijeni materijal preuzet iz životnih odnosa – respekcija materijala Montaža – postupak spajanja dijelova .organsko djelo nastoji se prikazati kao cjelina – artificijalna – kao stvaranje prirode .Djelatnost alegoričara je suprotstavljena djelatnosti klasičara – oduzimanje djela iz totaliteta odnosa . J.slika pomirenja čovjeka i prirode – idealističan svijet .Raul Haussman.referencija na Braquea i Piccassa – početak stvaranja kolaža – heterogenost elemenata je posve vidljiva Breuger – fokus za recepciju – doživljavanje šoka recipijenta – zatajenje smisla .

London: idealan grad .Uzročno-posljedične veze – provjerljivost . novi čovjek Brzina – religija i moral Novi čovjek: umnožen.Emancipacija umjetnosti . borba za ista prava s muškarcim Prezentacija umjetničkih djela publici – futurističke večeri – serate – kazalište. braka Muškost – nepobitan ideal Žena – potpora bračnog života – sentimentalno biće Oslobađanje žene – vrednovanje seksualnih sloboda.Rim: najgori grad . čovjek tehnike. sudjeluje više medija – rušenje granica . groblja . Strojevi) Preziranje građanskog života – proturječje s idejama obitelji. regeneracija vlastitog automobila Vladanje znanosti. T. tehnike Stvarnost se može spoznati jedino putem definicije .Proizvodnja svađe.Zanesenost znanošću – drskost znanosti prema vlastitoj prošlosti koju treba vratiti u optjecaj . 8-satno radno vrijeme.TALIJANSKI FUTURIZAM Obrušavanje na tradiciju „Svaki dan valja pljuvati na oltar umjetnosti“ „Ubijmo mjesečinu“ – razračunavanje sa sentimentalizmom.Očekivanje umjetnosti da napadne znanost . sav je stroj – bit će besmrtan Modernalatrija – obožavanje ideja o modernosti (npr.Svi se osjećaju futuristima – borba za „rajem“ .Lokalizacija futurizma – iz Italije – napad na Rim.Fetišizacija prošlosti = trovanje mladosti . tučnjave – prodavanje više karata za isto sjedalo – izazivanje revolta Varijetet koji može obuhvatiti različite umjetnosti – ismijavanje klasične umjetnosti Odnos s politikom: povezanost s fašizmom Središte: Milano – jaka industrija Vlastita moć: osvajanje teritorija Anarhističke i socijalističke ideje – protivljenje Vatikanu. galerije. emocijama Opterećenost prošlošću – renesansom Inzistiranje na novom – nova umjetnost. muzeje. nacionalizam Sinteza oprečnih ideologija Napredak: u okviru napretka Italije Ljubav prema ratu – podržavaju ulazak Italije u rat Futuristi išli u rat – pisma.Važna je brzina uzdizanje rata Problem: Kako opstaje futurizam ako rat pobijedi? Opreka s Mussolinijem – spominje slavnu prošlost Talijana Mussolini proglasio Marinettija akademikom – poraz futurizma Brzo širenje europom Elementi suvremene civilizacije – elementarne sile prirode (dahtaj zvijeri) Pobjeđuje iskustvo žive smrti – brzina moći. skupljena književna djela: „Rat je jedina svijetla točka“ Manifest futurizma – F. Marinetti (1909) .

uništavanje vlastitog „ja“ u pretjeranu ograničenost .„Zang tumb tumb“ – djelo o ratu u Bugarskoj.ukinuti elemente poredbe .Izgovara tekst kao medij – izvor je propeler aviona koji govori – poistovjećivanje stroja i čovjeka .Manifest futurističke književnosti .Riječi u slobodi i bežična imaginacija .treba uništiti sintaksu . – Pariz – izložba futurističkog slikarstva Lacerba – časopis.imenice – nabacane slučajno.analogije – povezati što šire i dovesti u međusoban dodir . Carra – futuristički slikari – prikazivanje pokreta Manifesti – nadovezivanje na kubizam 1912.bežična imaginacija – analogija. Marinetti Boccioni. dovođenje u vezu različitih predodžaba . Firenza Glazba – vrijednost buke . dolaze u parovima (po nečem zajedničkom) .glagol treba biti u infinitivu – izbjegava se sprezanje s čovjekovom djelatnošću .ukinuti interpunkciju – zamijeniti matematičkim znakovima .konvencije nisu dovoljne da bi se emocije izrazile – potreban je rat! .Uvod: avion – kazivač iz svoje perspektive – leti iznad dimnjaka (simbolika!) .prilozi – ukinuti. omogućuju tonsko jedinstvo .dehumanizacija – čovjek se treba otvoriti svijetu materije i tvari te se poistovijetiti .pjesništvo – slijed novih slika .

magija – kolorit u kojem značenje više nije važno važan je izgovorni element – užitak govornih romana progovaranje zatomljenog čovjeka – nema konvencija za sputavanje čovjeka . preoblikovane riječi) . okvire za stvaranje – zabrana Majakovskog – usmjerenost masi. Majakovski – manifest .Afirmacija nove ljepote . – kongres književnika – socijalni realizam proglašen službenim pravcem Od estetskog do društvenog prevrednovanja Samovita riječ – Zaum . konvencije prijašnjih pravaca – potrebni su noviteti.RUSKI FUTURIZAM Kubofuturizam – spoj kubizma i futurizma – usmjerenost na dinamiku. kretanje Kazimir Maljevič – suprematizam – najradikalniji pravac – Crni kvadrat na bijeloj podlozi -sličnost tretiranja građe – kubisti razbijaju sliku. a ne nastavak tradicije pjesničke slike – simboli – istupanje protiv ideje o orkestraciji jezika povezivanje simbolizma i futurizma – simbolisti prvi počeli promišljati pjesnički jezik napad na malograđansko društvo Oktobarska revolucija – potpora futurista – Majakovski Pluralistička situacija – nema zabrane. a kubofuturisti riječ napad na romantizam.Zahtjevi u pjesništvu: za povećanjem rječnika (neologizmi.folklor. potreba za drugačijim modelom uma – semiotička utopija nalaženje inspiracije u tradiciji – Viktor Šklovski – ideja Zauma javlja se u religijskoj sekti dječja umjetnost. kasnije naglašavaju da u Rusiji nije futurizam . radnicima 1934. ogoljavanje zvuka Zvukopis – zapis. vodeći avangardisti imaju pravo na otvaranje škola 20-e godine – Partija nastoji nametnuti vlastite ideje. Velimir Hljebnikov – temelj Zauma Fonetska struktura. arhaizam su dijelovi ljudskog futurizma (obratno od talijanske ideje futurizma) R.Nasilna retorika. spoj pisma i zvuka Dokidanje zapadnog odnosa. prekid s klasikom .Jezik – važna tema futurističkih manifesta .Ruski futurizam: potpun prekid zrcalnog odnosa jezika i stvarnosti – najvažnija je fonetska građa Aleksej Kručovnik.Pisanje rukom – autografi .Uništenje interpunkcije.„Šamar društvenom ukusu“ – Burljuk. simbolizam. naglašavanje suglasnika… Manifesti – loše primljeni u Rusiji – na početku za boljševizam. Jakobson – talijanski futurizam: kult najizraženijeg impresionizma .Prestanak gledanja na jezik kroz gramatička pravila .

već samo prihvaća njegovo nametanje Pragmatičan jezik – podređen komunikacijskoj svrsi – gubi se tvarnost riječi. religija .Tematiziranje sebe i vlastite situacije (obraća se Mariji. tjelesnost jezika Percepcija je minimalno angažirana. koji će moći koristiti svi ljudi .Početak: lirski subjekt (Majakovski) se postavlja polemički prema protivnicima – ljubav je usječena u njegovo tijelo – metaforički opisuje ples živaca . L = Lenjin…) – slovima tumačeni povijesni događaji.Forma: novosti u ritmu. G = Germanija. Krist je nevezan uz Crkvu – revolucionar .Cilj: univerzalan jezik. poglavlje – osporavanje umjetnosti – pjesnici: nadahnuti prostaci – usporedba pjesničkog postupka s hukanjem – uliva je mjesto gdje se može naći novo viđenje svijeta – Zaratustra je iznad mase koje nisu toliko dalekovidne. dokidanje konvencija samog govora – tražitelj za drugačijim principom komunikacije – komunikacija između ljudi i svijeta Utopija – kružan tok Zvjezdani jezik – reduciranje riječi do krajnje granice fonema – ključan je prvi suglasnik . forma postoji dok je otežana Zaustavljanje percepcije na površini jezika „Boljele su ga vilice dok je čitao nove pjesnike“ – određen fizički napor. razlika pjesničkog i svakodnevnog govora Siže: stavljen u prvi plan – sama forma je izložena viđenju Nasuprot temi je koncepcija realističnog romana – nastoji proizvesti iluziju stvarnosti Majakovski: Oblak u hlačama . umjetnost.Žanr poeme: romantičarska tradicija – prema Flakeru oslanja se na romantizam .- radikalna negacija: svođenje riječi na foneme. rima proizvodi začudne efekte . publici i svojim protivnicima) . slučajnost kojom postiže zvučne mrlje – dovođenje do mrtve točke Šklovski – potpuna destrukcija teksta Hljebnikov – redukcija.Glasovi u kojima objašnjava vrijednost svih glasova – svaki ima određenu simbolističku vrijednost Zangezi – – – – - poema u kojoj suglasnici simboliziraju države i ljude (R = Rusija.Četiri tematska kruga: ljubav. govoru – oslobađanje stiha.Riječ je između vizualnog i fonetskog .2. poredak. pokušaj predviđanja budućnosti (vrijeme se vrti u krug.Konstrukcija i dešifriranje jezika u pjesmi .Izokretanje ljubavne poeme – skidanje građanske estetike . svrha samoj sebi – otežana forma – jezik na sebe svraća pažnju. sve se ponavlja) nadpripovijest – sastoji se od pripovijesti poslužilo Nietscheovu Zaratustri naglasak na formi – literarnosti – prednost pred sadržajem Šklovski: umjetnost kao postupak Očuđenje forme nasuprot automatizmu percepcije Automatizam percepcije: samo navika – čovjek ne vidi svijet.

pravoslavnom.Prolog – Velimir Hljebnikov . citati . stereotipna Azija noću) . nadnacionalan događaj – isključivo ruska korist . Jevrejinov: „Zauzimanje zimskog dvorca“ – teatarska rekonstrukcija simboličnog dolaska boljševika na vlast – svrgavanje privremene vlade .Grad koji se kreće – metafora: dva lica – danju i noću (europsko lice danju.Suprotstavljanje organskim/fabulativnim djelima – fabularnost u karakteru (realistička fikcija) .Flaker: „konstruktivan roman“ . 1913.„Pobjeda nad suncem“: parodija opere .Naracija je potpuno razbijena. tradicionalnom .Nelson i Kaligula .Pripovjedač: inženjer/konstruktor – koristi se materijalom koji lijepi po želji – ranije novele.Razočaranje europskom revolucijom – okretanje ruskom. buđenje revolucije . .Sunce: simbol utvrđenog poretka . rasporiti samog Boga Asocijativna logika: Breugel vidi ideju za novim književnim moćima – mogućnost za direktan politički iskaz Pilnjak: Gola godina .st.Teško je pratiti tko je tko – 2 Natalije.Kitaj-grad – trgovački kvart u Moskvi . donosi svoje ideje .Selo – viđenje Rusije.Dimenzija mita – dodir s božanskim silama .Identifikacija Rusije s kožnim kaputima Futuristička opera . poglavlje – poziv na agizaciju: rušenje postojećeg poretka – prijedlog da se od raja napravi bordel Kraj: posegnuti za nožem. sudjeluje 2500 ljudi sa svake strane) .Putnik kroz stoljeća: iz 30.Anonimni akteri: kožni kaputi. iskazi likova djeluju apsurdno .Libreto – Aleksej Krutov . na trgu .Petrograd.preslika situacije .- 3. Dežurni .Tipski oblikovani likovi . generalni štab (60 m.2. Maljevič N. .dvije pozornice – zimski dvorac.Ogoljeni postupak: literarne činjenice/fakta – dezorijentiranje čitatelja – likovi i prostor – mnogo imena . 2 Donata… . čin – Debeljko .Postrevolucionaran roman (1922) – govori o 1919.Disonantna glazba .Bezdržavlje – karakteristično za ljudski narod – boljševizam .bijela (desna) pozornica nasuprot crvenoj (proleterskoj) .Težnja prema sintezi različitih umjetničkih grana .Scenografija: K.Predodžba revolucije – elementi izvornog ruskog – Oktobarska revolucija ih ne zanima kao univerzalan. nesnalaženje u novoj situaciji .

dinamika se razvija desno – kaos poveznica: napad crvenih na bijele – sukob – dolazi automobil na scenu bijelih – kamioni sudjeluje ukupno 8000 ljudi – na trgu ih ima 100 000 .- radnja se događa istodobno početak na bijeloj pozornici – proglašava se želja za nastavkom rata s Njemačkom crvena: okupljanje revolucionarnih snaga – zvuci su sve jači.

EKSPRESIONIZAM • • • • • • • Njemačka – Austrija Najkompleksniji od avangardnih pravaca – više grupa.H. Van Gogh – boja je jaka dimenzia Interes za primitivnu umjetnost: crnačka plastika.Drugačiji pristup ideji stvaranja – nagonski pristup nije u prvom planu – otvorenost duhovnoj zbilji (unutrašnje „ja“) .V. kapitalističke buržoazije. osobnih koristi 2. forma umjetničkog materijala . Kandinski . – razvoj društva kakvo je umjetnicima neprihvatljivo Teme: sukob otac-sin – ekspresionistički „sinovi“ protiv „očeva“ Kršenje konvencija u umjetnosti – oslobađanje jastva – dosizanje biti . – izložba .Objavljuju važni njemački književnici .svjetski rat „Svijet je već stvoren.Apstraktni ekspresionizam . pojedinaca… Njemački kontekst je kulturološki otvoren prema likovnoj umjetnosti i ruskoj kulturi 1910. 1905. E.Njegovao formalni pristup odnosu boja.1911. zvijeri) neobaziranje na forme. – ekspresionističko desetljeće Vrhunac: 1.Urednik: F. 19. Heym. afričke maske Mit divljaka. Trakl. – 1920.Kandinski: „O duhovnom u umjetnosti“ – prvenstveno uz njega veže se pojam apstraktne umjetnosti . ne racionalan koncept . besmisleno je obnavljati ga“ (K. pol. Walden Die Aktion . G.st. iskonskog čovjeka Der Blau Reiter . Fovisti – – – francusko slikarstvo – (fove = divljaci. oblika – mističan.Otada potječu 2 linije u likovnoj umjetnosti: figurativno i problemsko slikarstvo Ekspresionizam u poeziji: G. Schiller Kafka – određene kratke priče su ekspresionističke Književna scena: časopisi Der Sturm i Die Aktion Der Sturm .Urednik .Likovni izraz. Pfemfer Osporavanje građanskih vrijednosti.Književnost blizu politike – angažiranost . oblika Uzori: Munch – preteča ekspresionizma. konvencije – izobličavanje predmeta. Edschmid) Grupa „Die Brucke“ – Dresden.

Poništavanje granica ljudske egzistencije .Trenutak kada dolazi do pada civilizacije: Sokrat – prvi teorijski čovjek koji se pouzdao u snagu razuma – nema uporišta u dionizijskom – optimizam koji je poguban za čovjeka . ulica – ostvarivanje vlastitog otpora utjecaj Freuda: važnost nesvjesnog – potisnuta seksualnost preobrazba – ključna kategorija ekspresionizma – nema oponašanja i uspostavljanja novog – sve se prerađuje razvoj Istine – zona duhovne ekstaze – izobličena figura F. svrgavanje kršćanskog Boga .st: carstvo u Njemačkoj je okončano – osnutak Vajmarske Republike .Iracionalan aspekt .prevrednovanje vrijednosti. vrhunac sklada – slike svakodnevnice . J. dolazi do biti vlastitim vizijama vršenje preobrazbe – funkcioniranje ekspresionističkih umjetnika – „ne gleda. Becher.Osvit.čovjek vrednuje život izvan svog svijeta – treba ga tražiti u SEBI – imanencija. nego vidi“ posredovanje intuicije (čist osjećaj) – označeno paletom intenzivnih osjećaja ekstatičnost lirskog „ja“ – patos (patetika) život: priljubljenost osjećaja. projekcija budućnosti Nagovještaj svjetskog rata Ekstaza.Ponovno jedinstvo života – strujanje svakodnevnih fenomena .Osvit: buđenje čovječanstva.ideja nadčovjeka – čovjek oslobođen svih konvencija . – vide dalje od mase. Nietzsche .„Rođenje tragedije iz duha“ – tumačenje grčke tragedije – nastoji izložiti dio estetike . sumrak . Wertel – najpoznatiji pjesnici Pjesnici: obnavljaju utopijsku tradiciju 19. nada Ernst Bloch.- Pomoć u rekonstrukciji slike pravca – slikarstvo Impresionizam: samo prihvaćanje vanjskog Naturalizam: zašao u sfere stvarnosti u koje se umjetnost nije usudila upustiti Ekspresionizam: preskače gole predmete.Čovječanstvu se događa i jedno i drugo . F.Poništena ideja svijeta koja je težila utopiji – savršenstvu Lirika – izbavljena od „ja“ – utihnuće individualne volje i želje U temelju je glazbeni ugođaj Stvaranje svojeg djela preko apolonijskog Svijet slika ima drugačiju brzinu od uobičajenog Snaga je utjelovljena u mahnitom međusobnom pretjecanju Kurt Pinthus: Menscheitcchulammerung (?!) . a ne transcendencija . želja za pokretom Kraj 10.Dionizijsko-apolonijsko načelo . intenzitet – zasićenost statičkim društvima.Apolonijsko – tragedija. mistike – zbog prirodnih sila lirsko „ja“ – dosluh s Kozmosom likovi s margine društva – prostitutke.st.

proklamacija utopijskih težnji Tekstovi te tematike nemaju veliku umjetničku vrijednost – važni samo za kontekst u kojem su nastali Motiv propadanja. strah) G. sumrak (tjeskoba. s oba aspekta .Utjecaj Nietzschea – vraćanje svega u prapočelo .Polemike s Becherom – podrška nacizmu – nacizam bi mogao okončati civilizaciju T. Benn . upozoravanje na krizu – niz negativnih kategorija .Čita Marinettija slično kao Adornov B-a Buerger – autonomija književnosti – mogućnost propitivanja društva vanjskim ciljevima .Nije važan okret prema budućnosti .Estetika se može čitati paralelno s tim.Pobijanje vizije harmoničnog društva i čovjeka – Benn je u tome u pravu A.Čovjek – biće kojem nema spasa – individualnost je zatomljena – hipertrofija svijesti (opterećenost mozgom) – uzrokuje patnju .Rušenje iluzije. ali estetički u pravu – promašena ideologija . zazivanje Mediterana (grčka antika…) .Pjesnik treba stajati izvan života . krika Žmegač: osvit – utopijska tendencija. pobune.- Početak: radnički štrajk.Slike juga – motivi južnosti.Benn je politički u krivu. Gramsci .Zbirka „Mrtvačnica“ .Prelaženje na poetičku razinu . Adornov .

• Protiv diskursa neosporne jasnoće • Mržnja zdravog razuma • Tematizira pisanje manifesta • • • • • Nihilistički pravac – osporavački odnos prema svemu Dadaistički duh – pojam geste. Arp. svih pozitivnih vrijednosti – umjetnosti književnosti. prekida sjednicu. izvikuje dadaističke parole • Na propovjedaonici u katedrali izjavio „Dada će spasiti svijet“ Zurich • 1916: cabaret Voltaire. a ne djela Gesta – naglasak na performatizmu.DADAIZAM • • • • • Najradikalnija negacija – poricanje svega. počeo se skidati… • „Svaki dobar umjetnik ima osjećaj za provokaciju“ Johannes Bader • Upao u parlament. Bull i E. doza pretjeranosti Internacionalnost – život u više gradova. država. M. osnivači H. definicija dade na više jezika Nema potrebe za prevođenjem – višejezičnost funkcionira . Hennings • Uspostava kulturne scene – zabava • Direktna okrenutost publici • Rumunjski studenti – T. Tzara. H. Janco. manje izgrađen umjetnički stil Oblici ponašanja umjetnika u stvarnosti – performativnost Arthur Cravan • Objavljivao svoje glasilo u Francuskoj • „Sada“ – govori o umjetnosti • Izazvao na boks-meč prvaka teške kategorije – izgubio • Duschamp ga pozvao u New York (centar dade) da održi predavanje – donio kovčeg pun prljavog rublja. odbijanje estetskih principa Dada = smrt budućnosti Ne treba je procjenjivati na temelju umjetničkih djela. R. ali uvijek je infantilno • Hans Arp: Tzara je pravi tvorac imena Tristan Tzara • Počinje objavljivati časopise i manifeste 1917. Hadsenbeck • Najskloniji pacifizmu od svih avangardista • Čitanje pjesničkih tekstova uz proizvodnju zvukova • Ime „dadaizam“ – različita značenja. već preko pojma geste Niz događaja uključen u dadaističke književne manifeste – više stanje duha.

manifesta Po Buergeru 2 tipa montaže: 1. G. bio i likovni umjetnik • Ljubav prema strojevima – futurizam kao blizak pravac Berlin • • • • • • • • • • • • • Novo lice dade R.H: ekspresionističko stvaranje je propaganda duše – lažno utočište! R. dolazi u Berlin i okuplja dadaiste Nije mu odgovarala tendencija centralizacije Zuricha Sukob berlinske i ciriške dade Berlinska se povezuje s političkom situacijom u Njemačkoj – radikalni komunisti. reklama. Hulsenbeck – 1917. kalemljenje različitih dijelova. afirmacija određenih političkih vrijednosti – zamjena crkve za simultanizam – kao društvena religija 2. Duschamp – izvedba redemadeova (pisoar… Picabria • Časopis 391 – izlazi u više gradova • Pisao članke. Schritters – likovni umjetnik i pjesnik • Svoj jezik naziva jezikom smeća • Merzban (građevina) – od većine svojih soba napravio oblik ambijentalne vrijednosti – od svega što je mogao prikupiti – uništeno nacističkim upadom u stan • • • Simultanizam – istodobnost.• M. S. uprizorenje vremena Direktno referiranje na avangardne strukture Zadržavanje nespojivih fragmenata – disparatizam . 2. Haussman. prikazivanje lijepljenja (više izgleda kao literarno djelo) – političke poruke Koln • Max Ernst. Heartfield (amerikanizirano Helmut Hetzfeld). trebalo je proći kroz WC • Stajala djevojka obučena u prvopričesnicu • Crvena krv – plutala ženska perika • Publika izložila većinu izložaka . J.H: „Što je dadaizam i što znači u Njemačkoj?“ – povezivanje s komunizmom.tome su bili namijenjeni Hannover • K. Bargeld • Prvi sajam dadaističke umjetnosti – u dvorištu pivnice – da bi se ušlo. pokret Spartakova liga R. Grosz Napadanje publike direktnije nego u Zurichu Fotomontaža – izum berlinske dade (G-H-H) – prerađen materijal izrezan iz novina. manifest – poveznica dade sa sadržajem – veza sa zbiljom Na meti dadaista uglavnom su ekspresionisti – agresivno ih napadaju R.

kanoni zapadne književnosti – Biblija. Orestija Teme poput smrti – heterogena kompozicija Bliska vezanost autora uz film – analogija – film u kojem je montaža skokovita Montaža – prirodan postupak – povezivanje različitih kadrova – neisticanje montaže Montaža u knjizi – vraćanje na kolaž Na čitatelju je da sam razluči informacije. ezoterično – zazivanje ruskih futurista • Tretiranje pjesme kao literarnog priloga Hausmann • Razlaže sve na foneme – glasovna vrijednost • Bliskost Talijanima • Recept: uzmite bilo koju rečenicu. vozni redovi. Doblin: Berlin – Alexanderplatz • • • • • • • • • • • • Montaža – novine. bez cilja da se logički povežu (R. izvedena u kabaretu Voltaire • Vrednovanje glasovne izvedbe • H.B. Hulsenbeck: Ljudski govor) Hugo Ball: Karavane • Fonetska pjesma. nizano na nepredvidiv način – čitanje otežano Reference iz književnih tekstova.• Jukstapozicija – postavljeni fragmenti.pozicija sveznajućeg pripovjedača koji se poigrava vlastitom pričom . uspostavi red među informacijama „Svinja umire kao što umire čovjek“ – skrivena veza u romanu Ideja epskog djela Kontrola nad svijetom Kontrast koji stvara napetost Parodija epa? . izložite je na foneme. izvodio na liturgijski način • Mistično. poredajte i dobit ćete stihove – „Bbb“ A.

Desnosa – najbolji u poluspavanju (?) M. izrastao iz dadaizma Tristan Tzara – časopis Literature (Breton – Soupault – Eliard – Aragon) Radikalan nihilizam. znanstvena forma • Automatsko pisanje – eksperimentalna praksa • • • • Ured za nadrealistička istraživanja – ljudi pričali svoje mračne priče Materijal za novu alkemiju: „nesvjesno na vidjelo“ Napad na realističke romane Treba ciljati na san. između budnog i nesvjesnog stanja – iznošenje putem automatskog pisanja – navođenje na bujicu asocijacija R. no kasnije je skrenuo udesno – organizirano „suđenje“ – Breton glavni tužitelj Na Tzarinoj predstavi Breton i ekipa se popeli na pozornicu i tukli ljude Breton – vođa – osnivač nadrealizma Organizirano automatsko pisanje – Bretonai i Soupault: Magnetska polja – direktna veza sa psihičkim automatizmom B. manifest nadrealizma – između raskida i toga pripremno razdoblje – „doba spavanja“ Eksperimenti s automatskim pisanjem Seanse spavanja – cilj je da se grupa dovede u čisto stanje. uvodi previše provokativan duh – sukob s Bretonom Performans: suđenje M. smjeru koji ima cilj 1922 – konačan raskid Nadrealizam je nešto afirmativniji od dadaizma (nije toliko nihilističan) – ideja o čovjeku – na udaru obitelj i religija Antiliterarni i antiestetski stav – praksa ima veze s realnim životom. nadrealisti pišu znanstvenim stilom • Prepričavani snovi pisaca.NADREALIZAM • • • • • • • • • • • • • • • • • • • U Parizu. umjetnika. dok je nadrealizam čvrsto organiziran kao pokret Breton – glavni organizator – upravljanje kodom nadrealističke grupe Česti prijepori unutar grupe – Breton ih je često ekskomunicirao putem manifesta 1924. ludilo . glavne osobe nisu ujedinjene. prosvjeduju protiv publike Brzo došlo do razlaza – T. a ne literarnošću Dadaizam je internacionalan. intelektualaca • Anketa o samoubojstvu • Vadili iz tiska crnu kroniku • Stroga. Barnesu – Bretonovi su ga poštivali. Nado – časopis „Naturalistička revolucija“ • Za razliku od dadaista koji su željeli teatralizirati časopis. smatra da treba krenuti u čvršćem smjeru. mnoštvo.

već radom treba doći do tumačenja • • • • • • 1925.Lenjin.rat u Maroku – francuska vlada suzbija pokret za neovisnost Nadrealisti se stavljaju na stranu Marokanaca – suradnja s komunističkom partijom Društvena revolucija je nužna . ali se kvari društvom • Pozitivno gledanje na nesvjesno • Freud. automatiziranje • Ideja ljepote – susret združivanja šivaće mašine i kišobrana na stolu za seciranje (automatizam) • Antiliterarno i antiestetsko: ne dopuštaju da se njihovi tekstovi zovu književnošću/umjetnošću • Negiranje talenta – poeziju bi trebali pisati svi • Revolucija – poimana kao duhovna – iznošenje ideja na površinu7 • Ciljanje na određenu sintezu. izravna veza riječakcija • Upućuje na pisanje manifesta – „metamanifest“ • Težnja blizini akademskog diskursa – fusnote (kao u Nadji) • Psihički automatizam – izvan estetičkih i moralnih preokupacija • Imenovani članovi pokreta • U samoj prošlosti nađeni preteče nadrealizma: Rimbaud – stil i postupak. traženje točke konačne sinteze aktivnog • Antiestetsko i antiliterarno na kraju ipak postaje dio estetskog Odnos s Freudom • Nesvjesno je velik uzor • Nadrealisti mu se dive. iskazi „ja – to je netko drugi“.Manifest • Utemeljujući tekst pkreta • Razlikuje se od futurističkog i dadaističkog – nema teatralnosti. već je pacijente pokušavao uklopiti u društvo • Veličanje bolesnika zbog njihovog devijantnog ponašanja • Vizija čovjeka koji se rađa dobar. promicatelj seksualnog nagona • Sestre Papene – radile kao sobarice. Aragon odlazi u KPF Nadrealizam u službi – automatizam . mu poslao knjigu Spojene posude – „Ne shvaćam nadrealizam. ne gleda na čovjeka kao dobro biće • Reakcija Freuda na nadrealizam – B. ali mu i zamjeraju: nije nastojao afirmirati nesvjesnu struju. ukidanje autonomije racionalnog subjekta • Marquis De Sade – također preteča – prekršitelj. različito. kreativnoga i onoga s one strane estetike • Veličanje slobode i imaginacije • nadrealistička slika – sfere stvarnosti koje nemaju veze međusobno – spajanje nespojivog. Trocki Budućnost je proletersko društvo – buržoaziju treba uništiti Unutar nadrealista – prelazak s jedne strane na drugu. izvršile zločin – poveznica estetike. ne razumijem umjetnost“ – smatra da nesvjesno nije moguće dokučiti.

zatomljenje duhovne strane Breton nakon nadrealizma postao blizak Trockome Breton: Nadja • Autobiografski diskurs – autofikcija • Događaji pripadaju sferi racionalne pojave i slučaja • Nadrealistički odnos prema svijetu • Objektivni slučaj – izvan predvidivosti – objektivnost počiva unutar samog čovjeka – vođena čovjekovom nesvjesnom željom • Nadrealisti sve prepuštaju očekivanju – da se slučaj dogodi – bljeskovi smisla u slučaju • Glorifikacija Nadje koja zakoračuje u dimenziju iz koje nema povratka – umobolnicu .• • • Postupci nadrealista se čine dalekosežniji od postupka političara – žele ujediniti francusku i sovjetsku vladu Kritika komunizmu zbog vrednovanja čovjeka kao bića.

groteska Matoš upoznao futurizam – ne drži ga se. pjesnik • Ratna lirika.Matoš bodlerist Avangardno se također nadovezuje na suvremene europske tokove Elementi-prethodnici – Matoševa pjesma „Mora“ (1906) – različiti ritmovi. T. Ujević Hrvatska prvi put hvata korak s Europom . Juriš • Krležin i Cesarčev Plamen • Tin Ujević – nasljeđuje simbolističku poetiku Miroslav Krleža • Dramatičar. esteticizam 1914: Hrvatska mlada lirika – matoševci Lj. po Bibliji • Ekspresionističke drame – Kraljevo. dramski zbornik „Legende“ • Legenda.svj. disharmonija.HRVATSKA AVANGARDA • • • • Specifičnost: nije se formirao zaseban pokret Pojedinačne pojave Uzor uglavnom njemački ekspresionizam Nadovezivanje na dadaizam i futurizam – časopis „Zvrk“ Ljubomir Micić: časopis „Zenit“ • Povezuje zagrebački i beogradski kontekst – komunikacija s dadaistima i ekspresionistima iz Njemačke • Pomirenje avangardne tendencije i balkanskog identiteta • Micić pisao književne tekstove – nevelike umjetničke vrijednosti • • • • • • • Počeci: 1. estetika ružnoće • Drama „Tragedija mozgova“ Časopisi • Ulderiko Donadini: Kokot – Šimić objavljuje manifeste • Šimićevi časopisi – Vijavica. rat Prethodnici – moderna. groteskno… • Matošev tekst Lirika lizanja i poetika pljuvanja – kritika Kamova • „Isušena Kaljuža“ – defabulizacija. Michelangello Buonarotti . Kristofor Kolumbo. Rizner. ali ga nastoji razumjeti – ne smatra ga sporednim Janko Polić Kamov • Važan prethodnik avangarde • Proturječje Matoševim nazorima – estetika ružnoće. impresionizam (Matoš) – sonetizam. Saloma – simbolističke tendencije. Maskerata. unutarnji monolog.

preporoda. moderne – treba sve spaliti! Narod na sceni Kritizira jugoslavenski nacionalizam – zagovaratelj internacionalnosti po uzoru na Moskvu Odvajanje od ideje autonomije književnog djela – sličan odnos kao između nadrealista i komunista Treba se izraziti racionalno i iracionalno A. Šimić • Dolazi iz Matoševe impresionističke škole • Kontakt sa „Sturm“ – spiritualni ekspresionizam • Začetnik slobodnog stiha u Hrvata • Oslobađanje od rituala unutar poezije • Časopis Vijavica – 1917.B. svjetski rat Časopis „Plamen“ – nadovezuje se na njemački akustički ekspresionizam – poricanje ilirizma. • Zbirka Preobraženj • Arno Holz – utječe na Šimićevu formu • Raspored riječi je ključan – implikacija prostornosti kao kategorije • Nadovezivanje na njemački ekspresionizam – duh.• • • • • • • Žmegač: za Kraljevo Krleža vjerojatno nije imao uzora – njemačka drama je kasnila za pjesništvom Katastrofični milje – 1. duša • „Pjesnici su čuđenje u svijetu“ – cilj je upravo to .