1

2

Pohvale knjizi "Od znanosti do Boga"

"Zapisi odvažnog putnika koji je stekao veliku mudrost."
— Larry Dossey, dr. med.

"Sjajna sinteza empirijskih i duhovnih shvaćanja stvarnosti. "
— Harville Hendrix, autor knjige Finding the Love You Want

"Jednostavno zadivljujuće."
— Joseph Jaworski, autor knjige Synchronicity: The Inner Path of Leadership

"Prvi razborit pokušaj jasnog određivanja nove paradigme - povezivanje znanstvene paradigme koja danas vlada u svijetu i duhovnih tradicija predstavljenih paradigmama koje su svijetom vladale u prošlosti... Pretpostavljam da će se ova knjiga širiti poput bujice. Za mnoge od nas ona je ostvarenje sna kojega nismo ni bili svjesni."
— Michael L. Ray, autor knjige Creativity in Business, profesor Sveučilišta Stanford

"Duboki uvidi s teoretskog i osobnog stajališta. Priča o

3

Mnogo bolje od ostalih djela na tu temu. Peter Russell sjedinio je krajnje složeno s božanski jednostavnim i pomogao nam iz materijalističkog poimanja prirode zakoračiti u duhovnu spoznaju istinske prirode stvarnosti." — Hazel Henderson. sve dubljim duhovnim spoznajama." — Winston Franklin. predsjednik Instituta noetičkih znanosti "Najbolja knjiga Petera Russella. knjiga Od znanosti do Boga otkriva mogući temelj za istinsko pomirenje znanosti i duhovnosti. autor knjige The Last Hours of Ancient Sunlight 4 . Knjiga Od znanosti do Boga sjajno je." — Barbara Mara Hubbard. autorica knjige Conscious Evolution "Peter Russell priča nam novu priču o značenju svijesti. autor knjige Ten Poems to Change Your Life i Chasing Rumi "Kao i uvijek. autorica knjige Beyond Globalization "Knjiga koja potpuno zaokuplja čitatelja." — Thom Hartmann.razvoju zapadnjačke misli i o nastojanju vrlo pronicljivog pojedinca da svoju ljubav i poštovanje prema znanosti pomiri s vlastitim. razumljiva i užitak za čitanje. čitljivo djelo preobražajne moći. otkriva nam novu kozmologiju i potiče nas da proniknemo u srž mističnog iskustva otkrivajući Boga u svijesti i svijest u Bogu." — Roger Housden.

.....................................74 7....................................................... PRIVID STVARNOSTI..................................................................................Sadržaj POHVALE KNJIZI "OD ZNANOSTI DO BOGA" ..........8 1...................6 PREDGOVOR ................. VELIKO BU ENJE ..............................................91 8........................................................... SVIJEST KAO BOG ........................................................................................................................................... ZAGONETKA SVJETLOSTI ................. SUSRET ZNANOSTI I DUHA .......................................................132 5 ...............7 UVOD ............................ OD ZNANOSTI DO SVIJESTI....106 9........................23 3.............35 4......................................62 6........................................................................................ ANOMALIJA SVIJESTI ........ SVJETLOST SVIJESTI......................3 SADRŽAJ ..............43 5................................................................5 ZAHVALE ................................................................................10 2..................121 BILJEŠKA O PISCU ................................................................................... SVJESNI UNIVERZUM .........

I na posljetku. olakšavala tok i učinila knjigu mnogo čitljivijom. svima u Institutu noetičkih znanosti zahvaljujem za dosljedno poticanje i potporu. Dewitt Jones. Christian de Quincey. Zorica Gojković pružila mi je neprocjenjivo vrijednu pomoć. Zajedno sa mnom. Bocarra Legendre. Cynthia Alves. Čitajući razne inačice ove knjige. pomno je iščitavala konačnu inačicu rukopisa. izglađivala njegovo tkanje. Karen Malik i pokojni Dave Emmer pružili su mi mudre i korisne savjete. Duboko sam zahvalan Fetzer institutu čija mi je velikodušna potpora omogućila da se potpuno posvetim pisanju pa sam knjigu dovršio mnogo prije. Julie Donovan.Zahvale M nogi su ljudi dali presudno važan doprinos nastanku ove knjige. Tinker Lindsay čitala je rukopis u raznim fazama i dala mu svoj nemjerljivi doprinos utemeljen na vlastitom književnom iskustvu. neumorno me je poticala. pobrinula se za sve ostale faze nastanka knjige: od uređivanja rukopisa do dizajna. 6 . prijeloma i tiskanja. moja urednica. a kada sam završio s pisanjem.

com pronaći ćete popis preporučene literature koji se neprestano obnavlja i nadopunjuje. na raspolaganju nam je pogodna mogućnost tiskanja malih naklada. izdavače. Usto sam preradio i velik dio zadnjega poglavlja kako bi odražavalo moja promjenjiva stajališta. Peter Russell Sausalito. 7 . Temeljem povratnih informacija brojnih čitatelja. California.Predgovor P rva inačica ove knjige bila je predizdanje. publiciste i ostale. Svoje zamisli na taj način mogu posijati mnogo dalje te dobiti povratne informacije od mnogo više ljudi. Zahvaljujući današnjoj tehnologiji. Kod prethodnih knjiga od dovršenog sam rukopisa dao načiniti pretiske za nakladnike.peterussell. u ovo izdanje unio sam određene promjene. Na mojoj web-stranici www. Preradio sam dijelove teksta vezane za odnos svjetlosti i Boga te mističnu istovjetnost jastva i Boga kako bi čitateljima bilo jasnije što sam želio reći. 2003.

bio sam pozvan na mali seminar. otvorio sam staru knjigu koja mi je nedavno došla pod ruku. Autor. na moja fizikalna is- 8 . Poželio sam reći: "Sve smo pogrešno shvatili". razborit način .način koji je u takvim okružjima neizostavan ako želite da vas shvate ozbiljno. nije mi otkrio ništa novo. osjećao sam sve veće nezadovoljstvo. Nekoliko tjedana poslije. ali me je podsjetio na proces percepcije i način na koji oblikujemo svoj doživljaj stvarnosti. u zrakoplovu kojim sam iz Los Angelesa putovao u San Francisco. godine. najnovijih otkrića neurokemije i teorija o podrijetlu svijesti. ili nešto slično.Uvod B ilo je proljeće 1996. Ali. Dok sam tako sjedio i slušao razmatranja prirode uma. Nizozemac koji je pisao dvadesetih godina dvadesetog stoljeća. svoje sumnje nisam mogao izraziti na suvisao. Misli su mi preplavila sjećanja na djela Immanuela Kanta. koji se održavao duboko u šumama kalifornijske sekvoje. kako bih dao svoj doprinos raspravi o razvoju svijesti. Zbog toga sam zagrizao usnu i odlučio podnositi svoje nezadovoljstvo.

raživanja prirode svjetlosti te na proučavanje istočijačke filozofije i meditacije. 9 . Tako sam otkrio da je cijelo pitanje mnogo složenije no što sam pretpostavio. već je doveo i do novoga pogleda na duhovnost i. Sljedećih mjeseci pisao sam esej nastojeći sastaviti dijelove modela stvarnosti u kojemu svijest ima najvažniju ulogu. To je zamisao koju sam pokušavao artikulirati na seminaru. zamisli nisu i nikada ne mogu biti zaokružene. Počeo sam zapisivati. a do trenutka slijetanja predodžba je bila sasvim jasna. Sjemenke posijane prilikom tog putovanja zrakoplovom izrasle su u ovu knjigu. Potrebno je ponovno razmotriti neke od temeljnih postavki o prirodi stvarnosti. do novoga načina poimanja Boga. One predstavljaju moja trenutna razmišljanja o najvažnijim elementima novoga svjetonazora i o tome kako bi svijest mogla biti dugo čekani most između znanosti i duha. Naš cjelokupan svjetonazor potrebno je izvrnuti. Potrebno nam je više od nove teorije svijesti. Osim misaonog putovanja koje polazi od znanosti i završava u Bogu. ova je knjiga ujedno i moje osobno putovanje od fizičara slabo zainteresiranog za duhovna pitanja do istraživača svijesti koji počinje shvaćati ono što uzvišena duhovna učenja govore već tisućama godina. Kao i kod drugih razmatranja tako dubokih pitanja. što me je najviše iznenadilo. Odjednom sam jasno uvidio uzrok svojega nezadovoljstva. Novi svjetonazor nije promijenio samo znanstveno poimanje svijesti.

zašto bjelila izbjeljuju. zašto se metali šire na toplini. kako zvrk održava ravnotežu. Bio sam zao- 10 . Sveti Augustin U srcu sam oduvijek bio znanstvenik. golemim morskim valovima. U šesnaestoj sam gutao Einsteinova djela i divio se paradoksalnom svijetu kvantne fizike. Kao tinejdžer. dugim tokovima rijeka. a sebe zaobilaze bez divljenja. kružnom gibanju zvijezda. zašto kiseline izazivaju opekline. to je moje zanimanje bilo veće. kako vidimo boje. kako biljke znaju kada trebaju procvjetati. nepreglednim prostranstvima oceana. oduševljeno sam otkrivao kako funkcionira ovaj svijet: kako zvuk putuje zrakom. Od znanosti do svijesti Ljudi putuju da bi se divili planinskim vrhuncima.1. zašto leća prelama svjetlost. Što sam više otkrivao. zašto su snježne pahulje šestokrake zvijezde i zašto je nebo plavo.

logične i jednostavne. Tvar je dosegla točku u kojoj započinje spoznavati samu sebe. najzanimljivije je bilo promatrati kako 11 .. beskonačni nizovi. George Wald Brojevi. Iracionalni i imaginarni brojevi.upravlja širenjem svjetlosti. neodređeni integrali . svaki fizikalni proces temelji se na određenoj matematičkoj formuli. Zamah njihala. za mene su bili čudesni.kupljen raznim teorijama o postanku univerzuma te nastojao proniknuti u tajne prostora i vremena. koji su mnogima tako dosadni. Čovjek je posrednik pomoću kojega zvijezde spoznaju zvijezde. vibracijama violinske žice. Uživao sam promatrajući kako skladno pristaju jedan uz drugi kao djelići kozmičke slagalice. Jednako me je zanimala i matematika koju katkad nazivaju "kraljicom i sluškinjom" znanosti. Međutim. ali iz njih proizlaze pravila koja upravljaju najsloženijim pojavama. Prožimala me je strast za znanjem i nezasitna radoznalost vezana za zakone i načela koji upravljaju svijetom.nisam ih se mogao zasititi. svijanjem zavojnice i putanjama planeta.. vibracije atoma. Sjećam se oduševljenja koje sam osjetio otkrivši kako ista osnovna jednadžba -jedna od najjednostavnijih i najelegantnijih matematičkih jednadžbi . Matematičke su premise temeljne. putanja strijele odapete u vjetar.

rođen od Marije djevice... Bila je prihvaćen. Mogao sam prihvatiti zamisli izbjegavanja grijeha. Mladi ateist Konvencionalnu sam religiju odbacio u vrlo ranoj dobi. Doimalo se kao daje posrijedi predodređena univerzalna istina koja nadilazi tvar. ali u pomalo opuštenom stilu. No... Stvoritelja neba i zemlje. na nedjeljnu misu odlazili smo svakih nekoliko tjedana: dovoljno često da svoje grijehe držimo pod nadzorom i da se riješimo grizodušja. sjedi zdesna Ocu". i uzašao na nebesa. Da je obred opravdao svoje ime.. uputio bih vas da ga potražite u matematici. Takvo je vje- 12 . Ako je bilo što potvrđeno. Kao i mnoge obitelji iz našega sela. ništa nije bilo dalje od istine... Tako je bilo sve dok nisam ušao u tinejdžerske godine i prošao uobičajeni obred svete potvrde. skrbi za bolesne i ostale obrasce kršćanskoga ponašanja. tada bih bio potvrđen za člana crkvene zajednice. Odgojen sam kao pripadnik anglikanske crkve. vrijeme i prostor. ali je moj um prezao pred nekim vjeroispovjednim člancima koje sam trebao prihvatiti. ljubavi prema bližnjemu. Da ste me tada upitali postoji li Bog. ali o njoj ovisi sve. čiji je sin jedinac. tada je to bio moj skepticizam prema religiji.se cijeli matematički svijet razvija putem jednostavne primjene logike. Nedjeljom je župa pokorno recitirala Nikejsko vjerovanje potvrđujući svoju vjeru u "Boga Oca. Matematika ne ovisi ni o čemu.. ali ne i važan dio života. Više od toga religija nije utjecala na mene. uskrsnuo od mrtvih.

Darwin je opovrgnuo zamisao da je Bog stvorio Zemlju i sva njezina živa bića u šest dana. Razvio sam i vlastite tehnike meditacije iako ih tada nisam tako shvaćao. nisam vjerovao da je sve moguće objasniti pomoću prirodnih znanosti. prije tisuću sedamsto godina.rovanje možda bilo uvjerljivo u vrijeme svojega nastanka. uz milijarde zvi- 13 . Opčinjavala me je mogućnost postojanja izvanzemaljske inteligencije. Poigravao sam se takozvanim izvantjelesnim iskustvima i iskušavao izmijenjena stanja svijesti izazvana hiperventiliranjem ili gledanjem u treperavo svjetlo. ali za mladoga znanstvenika koji je odrastao u drugoj polovici dvadesetoga stoljeća bilo je daleko od vjerodostojnoga. Psihološke sklonosti Međutim. Do šesnaeste godine razvio sam zanimanje za neiskorištene moći ljudskog uma. Astronomi nisu našli dokaze za raj na nebu. nisam bio okorjeli materijalist. a tijekom ostatka tinejdžerskih godina moja su se duhovna promišljanja svodila na beskrajno umovanje o tome jesam li ateist ili agnostik. Ostavio sam konvencionalnu religiju. Moju su radoznalost budile priče o jogijima koji su danima bili zakopani ili su ležali na posteljama od čavala. A biolozi su dokazali da bezgrešno začeće nije bilo moguće. Čijoj bih priči trebao vjerovati? Tekstovima koji su sami sebi bili jedini autoritet i koji nisu bili gotovo ni u kakvoj vezi s mojoj svakidašnjom stvarnošću? Ili suvremenoj znanosti i njezinom empirijskom pristupu istini? Bilo mi je trinaest godina i nisam dvojio. Kopernik je dokazao da Zemlja nije središte univerzuma.

Ako može. Cambridge je bilo. Na sunčevoj svjetlosti sastajali su se arhitektonski stilovi nekoliko stoljeća: stare normanske crkve. bez obzira na to što su me zaokupljala pitanja ljudskog uma. Stoga nisam morao mnogo razmišljati kada je došlo vrijeme da odlučim što ću studirati. Dok sam se približavao gradskom središtu. je li naš doživljaj slobodne volje istinski ili samo privid? No. ulice obrubljene spojenim edvardijanskim kućama uzmicale su pred velebnim zgradama sveučilišta. na prvom mjestu su mi ipak bile prirodne znanosti.jezda u svemiru. Načinio sam i svoje prve korake u filozofiju. a ponajprije matematika. a vjerojatno još uvijek jest. kakav je odnos uma i mozga? Ili je um tvorevina mozga? Zasitivši se te teme. prvi dio prijamnog postupka. visoke gotske crkve. Odluka je bila jasna i po pitanju izbora sveučilišta. upustili bismo se u srodno pitanje slobodne volje nasuprot determinizmu. bogato 14 . Izdaleka mi se učinilo da je grad izrastao iz ravnih. Nebrojene sate proveo sam raspravljajući s prijateljima o tome može li um postojati neovisno o mozgu. činilo mi se iznimno nevjerojatnim da je u cijelom univerzumu jedino naš planet razvio svjestan život. najbolje britansko sveučilište za studij matematike. Slutnje raja Cambridge sam po prvi put posjetio onoga dana kad sam došao na razgovor. predodređeno zakonima fizike. uključujući i stanje našega mozga. Ako je sve. vlažnih zelenih polja kao kulturna oaza.

Nisam imao razloga očekivati takvo pismo. Kad sam pola sata poslije stigao u školu. Kada sam. povrćem. otprilike šest tjedana kasnije. namještajem i raznoraznim rabljenim predmetima. Bio sam siguran da ću živjeti u tom čudesnom sjedištu znanja. Zato sam odbacio tu misao i nastavio svojim putem. jednoga jutra odlazio u školu. Kad sam blago zavojitim ulicama stigao do mjesta na kojemu se trebao održati razgovor. Iako je razgovor prošao prilično dobro. čija duša nije pogažena u dvadesetostoljetnoj jurnjavi za djelotvornošću i funkcionalnošću. doživio sam onaj osjećaj koji se katkad pojavi kada upoznate nekoga i odmah znate da ćete se nastaviti viđati. Odjednom sam bez ikakva povoda pomislio da ima pismo za mene i to ne bilo kakvo pismo: pismo u kojemu mi se nudi prijam na Cambridge. tržnica u Cambridgeu bila je prepuna štandova s voćem. U središtu sveučilišta nalazila se tržnica. igračkama. prošao sam pokraj poštara koji je raznosio poštu. Za razliku od mnogih engleskih gradova čije su tradicionalne tržnice ustupile mjesto ukusno popločenim podsjetnicima na gradsko naslijeđe. knjigama. cvijećem. Teška hrastova vrata skrivala su izlizano kameno stubište koje je vodilo u sobe "tko zna kojih" svjetski poznatih profesora. još nisam napisao prijamni ispit. viktorijanski znanstveni laboratoriji i suvremene zgrade od stakla i čelika. gramofonskim pločama. rekli su mi 15 .ukrašene elizabetinske građevine. Unutar zidova sveučilišta dvorišta i atrije prekrivali su pomno održavani travnjaci. Bio je to grad čije je srce ostalo živo. željeznom robom. odjećom.

kako kažu na Cambridgeu. Sveučilište je upravo bilo ukinulo pravilo prema kojemu su studenti noću u grad smjeli izlaziti isključivo u akademskim odorama. obavljaj svoje zadatke. Studenti 16 . latinski izraz koji znači "na mjestu roditelja". "Nemoj biti previše ozbiljan student". a diplomirani studenti i predavači s kojima ćeš živjeti među najboljim su umovima ove zemlje. jednako su važni kao i predavanja na koja ćeš ujutro odlaziti. "Svakako idi na predavanja. glasovitoga profesora engleske književnosti. Tutor na Cambridgeu ne daje akademske upute.da je moja majka nazvala kako bi me obavijestila da mi je poštar donio pismo u kojemu mi se nudi prijam na Cambridge. Bio je to Cambridge šezdesetih godina. Stoljetne su se tradicije ubrzano osipale. iznad svega poštuj ljude koji su ovdje. već i sazrijeti kao osoba. Odlazak na studij Devet mjeseci poslije "otišao sam gore". o tome brine studentov mentor Tutori su in loci parentis. Razgovori koje ćete voditi za večerom ili tijekom poslijepodnevne šetnje obalom rijeke. Ti ovamo nisi došao samo steći diplomu. pronaći sebe. započeti studij. Dan nakon dolaska upoznao sam svojega tutora. Muškim studentima više nije prijetilo isključenje ako bi bili zatečeni sa ženom u sobi. savjetovao mi je moj tutor. Tvoji kolege studenti su najbolji od najboljih." Za pronalaženje samoga sebe vrijeme nije moglo biti pogodnije. Njihova je zadaća skrbiti za osobnu dobrobit studenta. Ali.

Na trećoj godini moj mentor postao je Stephen Hawking. Još uvijek je mogao hodati uz pomoć štapa i govoriti dovoljno razgovijetno da bi ga se razumjelo. pothvat penjanja. čitala su se djela Karla Marxa. Hipiji u ogrtačima od ovčje kože prijateljevali su sa studentima u odijelima. Neovisno o nastavnom planu. Pojavili su se bijeli bicikli bez vlasnika. naslućivali promjenu i iščekivali nešto novo. bolest još nije uzela maha. Alana Wattsa i Marshalla McLuhana. Sergeant Pepper odjekivao je dvorištima pozivajući sve da se opuste i uživaju u predstavi. Osjećali smo nadu. rješenje osobito složenog niza diferencijalnih jednadžbi . Na njima su vrlo krupnim rukopisom bile načrčkane jednadžbe koje moj um 17 . iako svetogrdan. moja je pozornost bila podijeljena između onoga što je tumačio . Ozračje je bilo prožeto mirom. svima na raspolaganju.i stotina listova papira rasprostrtih po njegovu stolu.su organizirali prve mirne prosvjede zahtijevajući demokratsko pravo glasa po pitanju vlastitog obrazovanja. Iako je već bio podlegao poremećaju motornog neurona poznatom kao Lou Gehrigova bolest. Dok sam s njim sjedio u njegovoj radnoj sobi.primjerice. ali i ljubavlju. Između dva zvonika King's College crkve razapet je transparent kojim se zahtijevao "Mir u Vijetnamu" .što je bio odvažan. Prekretnica Bio sam upravo ondje gdje sam mislio da želim biti: na najboljem sveučilištu studirao sam s najboljim umovima.

Htio sam se sagnuti i pokupiti ih. ali je on uvijek izričito zahtijevao da ih ostavim na podu. Tek sam kasnije shvatio da su to vjerojatno bili dijelovi njegova pionirskog rada na crnim rupama. sposobni promišljati beskrajnost svemira. kako je univerzum postao svjestan? 18 . shvatiti njegovo ustrojstvo i čak proučavati matematiku vodika? Kako se proziran plin bez mirisa pretvorio u sustav svjestan samoga sebe? Drugim riječima. Kako se vodik. No. kemiju vodika. Obavljati ga usprkos takvim hendikepima bilo je zadivljujuće. duboko u meni nešto je drugo izazivalo nemir. Za mene je to bilo čudesno. razvio u bića kao što smo mi ljudi. možete predviđati ponašanje atoma. Obavljati takav pionirski rad na području kozmologije bilo je veliko postignuće. Ali. U matematici sam dosegnuo točku u kojoj sam bio sposoban riješiti Schrodingerovu jednadžbu za atom vodika. Schrödingerova jednadžba jedna je od temeljnih jednadžbi kvantne fizike.elektron i proton koji čine atom vodika. Prilično je jednostavno riješiti je za jednu česticu kao što je elektron.jedva da je mogao pojmiti. najjednostavniji element. Mnogo se puta dogodilo da je nehotičnim grčevitim pokretom ruke na pod srušio gomilu papira. mnogo zanimljivije pitanje. Pa ipak. Osjećao sam se iznimno počašćenim. ali sam bio i vrlo uplašen. tada je moju pozornost privuklo drugo. u određenoj mjeri. kada dobijete rješenje. no mnogo je teže riješiti je za dvije čestice . Čista je matematika iznjedrila funkcije koje opisuju fiziku i.

na neko se vrijeme pozdravio s prijateljima i krenuo u neizvjesnost. tutor me je jednoga dana upitao kako sam." U subotu. Sve me je više privlačilo istraživanje uma i svijesti pa sam bio sve manje usredotočen na svoje matematičke zadatke. Otkrio sam mu svoje dvojbe o izabranom putu kako sam najbolje znao. ali i sa spoznajom da neću biti zadovoljan ako nastavim s matematikom. u njima nisam pronalazio odgovore na dublja. Do večeri sam spremio svoje stvari. Albert Einstein Koliko god sam revno proučavao prirodne znanosti." A tada je. Na posljetku sam se predao intuiciji i odlučio uzeti ostatak godine slobodno. pet minuta prije podneva. najteže je pojmiti upravo njegovu pojmljivost. znajući koliko će mi biti teško donijeti takvu odluku. Njegov me je odgovor iznenadio: "Ili dovrši studij matematike (bila je to moja završna godina). Osjetivši moju rastrganost. još uvijek sam bio rastrgan između dvije mogućnosti.Po pitanju univerzuma. temeljna pitanja. dodao: "Želim da me o svojoj odluci obavijestiš do subote u podne. ili uzmi ostatak godine slobodno kako bi odlučio što doista želiš studirati. s činjenicom da sam potratio sve to vrijeme. 19 . suočen s osjećajem neuspješnosti.

Pitagora je živio iznimnim životom čak i prema današnjim mjerilima. ostao je u Babilonu još deset godina te u tajnovitim školama proučavao matematiku. Najprije sam razmišljao o studiju filozofije.Najbolje od obaju svjetova Tijekom sljedećih šest mjeseci izvodio sam svjetlosne efekte. Logika gotovo da i nije imala dodirnih točaka s pitanjima vezanim za prirodu svijesti. uhvatili Pitagoru i odveli ga u Babilon kao roba. predaja kaže da je odgovorio: "Ja sam tek ljubitelj (philo) mudrosti (sophia)". Među živućim filozofima u modi je logički pozitivizam. na jugu Italije utemeljio je zajednicu u kojoj je svoje učenike poučavao onome što je naučio tijekom godina. noću sam radio u tvornici marmelade te s vremena na vrijeme razmišljao o svojoj budućoj karijeri. Pitagora je za svoje suvremenike bio zagonetka: njegov život nije bio u skladu s ustaljenim društvenim mjerilima. a ja sam do tada već bio sit logike. Deset godina poslije Pitagora je svojom učenošću i mudrošću zaslužio slobodu. 20 . Njegovu su karijeru prekinuli Perzijanci koji su upali u Egipat. Pojam filozofija pojavio se prije 2500 godina s Pitagorom koji je većini nas najpoznatiji po svojim istraživanjima matematike. Kada se na posljetku vratio kući. Kada ga je posjetitelj njegove zajednice upitao čime se bavi. Kao tinejdžer je iz Grčke otputovao u Egipat gdje se deset godina obučavao kao hramski inicijant. no umjesto da se vrati u rodnu Grčku. Filozofija se na Cambridgeu znatno promijenila od početne ljubavi prema mudrosti.

Dok se klinička psihologija bavila liječenjem mentalnih bolesnika. Matematika je. Eksperimentalna psihologija proučavala se u sklopu studijske grupe prirodnih znanosti jednako kao i teoretska fizika. Zaključio sam da je to smjer kojim želim poći i vratio se na sveučilište studirati eksperimentalnu psihologiju. već svojstva tvari uzdignuti na viši stupanj kako bismo rastumačili um te ustanovili kako su prirodne sile od zemlje i vode stvorile mentalni sustav sposoban promišljati vlastito postojanje. koja je spadala pod studijsku grupu moralnih znanosti. eksperimentalna se psihologija bavila normalnim funkcioniranjem ljudskoga mozga. Budući da su bile obuhvaćene is- 21 . primjerice. Nigel Calder Pitanje svijesti načinjala je još samo jedna akademska disciplina: eksperimentalna psihologija.Naš cilj nije svesti um na razinu tvari. Stupnjevi su se dodjeljivali unutar pojedine studijske grupe. procese percepcije te kako mozak stvara predodžbe svijeta. a bilo je moguće kombinirati samo predmete jedne studijske grupe. Proučavala je i učenje. Struktura akademskih stupnjeva na Cambridgeu nije se mnogo razlikovala od strukture ostalih sveučilišta. bila obuhvaćena studijskom grupom matematike pa je nije bilo moguće kombinirati s filozofijom. pamćenje.

22 . razlika je bila samo u tome što su se održavala u različitim zgradama i pod različitim nazivom. mogao sam ih kombinirati u jedan akademski stupanj. I tako sam uspio nastaviti proučavati matematiku i fiziku te istodobno krenuti u istraživanje unutarnjeg svijeta svijesti. a često su ih držali i isti profesori. nastavni plan teoretske fizike u biti je bio jednak nastavnom planu primijenjene matematike: mnoga su predavanja bila potpuno ista. A osim toga.tom studijskom grupom.

Znanost je ostvarila iznimne uspjehe u tumačenju strukture i funkcioniranja materijalnog svijeta. Ni fizika. intuicije i snova . Na neki čudan način. znanstvenici bi bili mnogo sretniji kada svijest ne bi Postojala. Po pitanju same svijesti znanost. osjećaja. ni biologija ni bilo koja druga znanost ne objašnjavaju naš unutarnji svijet. šuti. naziva to "teškim pitanjem" svijesti. profesor filozofije na Sveučilištu Arizone.znanost ne može reći mnogo. ni kemija.2. osjeta.naših misli. Max Planck N akon trideset godina proučavanja prirode svijesti shvatio sam koliko je svijest za suvremenu znanost zamršena zagonetka. David Chalmers. već najčešće zbog toga što njezini neistomišljenici na posljetku umru. čudom. Takoz- 23 . Anomalija svijesti Nova znanstvena spoznaja ne odnosi pobjedu uvjeravajući neistomišljenike i otkrivajući im istinu. ali po pitanju unu-tarnjeg svijeta uma .

niz pretpostavki na temelju kojih djeluje pojedina znanost. nerješivo sa stajališta današnje znanosti. kako se saznanja primljena putem osjetila uklapaju u prošla iskustva.vana "laka pitanja" su ona vezana za funkcije mozga i njegovu vezu s mentalnim pojavama: kako. Paradigme Riječ paradigma (izvedena od grčke riječi parddeigma koja znači "primjer") odnosi se na općeprihvaćene teorije. usprkos tome. Paradigma je doktrina. primjerice. Odrediti ta pitanja kao laka relativna je procjena.točnije. Zašto složena obrada podataka u mozgu dovodi do unutarnjeg doživljaja? Zašto se sve to ne odvija u mraku. Naša nesposobnost da objasnimo svijest otponac je koji će zapadnjačku znanost s vremenom prisiliti na ono što je američki filozof Thomas Kuhn nazvao "promjenom paradigme". Kvantna teorija. bez subjektivnog aspekta? Zašto uopće imamo unutarnji život? Vjerujem da danas to nije toliko teško koliko nerješivo pitanje . vrijednosti i znanstvene postupke koji čine "normalnu znanost" unutar pojedine discipline. odgovori na "laka pitanja" na posljetku biti pronađeni. Sama svijest uistinu je teško pitanje. uz dovoljno uloženog vremena i truda. Pronalaženje odgovora vjerojatno će iziskivati godine predanih i složenih istraživanja. razlučujemo i kategoriziramo podražaje te kako odgovaramo na njih. očekujemo da će. No. kako se usredotočujemo i po čemu se stanje budnosti razlikuje od sna. Newtonova 24 .

Taj proces započinje kada postojeća paradigma naiđe na anomaliju . Slične promjene stajališta dogodile su se u biologiji. Gotovo dvije tisuće godina Platonove su teorije bile temelj shvaćanja gibanja nebeskih tijela. Danvinova teorija evolucije i psihoanalitičko tumačenje nesvjesnog uma primjeri su paradigme. To se do- 25 . Paradigme se s vremenom mijenjaju. anomalija se u početku previđa ili se zanemaruje kao pogreška. pokušamo je uklopiti u postojeću paradigmu. Ako je ne možemo tako lako zanemariti. teorija kaosa. Pritisak potrebe za promjenom jača s vremenom. Danas se Einsteinove teorije relativnosti smatraju točnijim tumačenjima gibanja tvari u prostoru i vremenu. Svi opisi stvarnosti samo su privremene pretpostavke.mehanika. Buddha U svojoj pionirskoj knjizi Ustrojstvo znanstvenih revolucija Thomas Kuhn otkrio je da se prijelaz iz jedne paradigme u drugu ne odvija glatko. Budući da su naše pretpostavke o ustrojstvu svijeta tako duboko ukorijenjene. kemiji. ali se sam preokret događa naglo.opažanje koje s trenutnog stajališta nije moguće objasniti. odnosno u svim znanostima. U sedamnaestom su stoljeću Newtonovi zakoni gibanja postali paradigma. geologiji. psihologiji.

godine oblikovao grčki filozof Ptolomej: Sunce. planeti i zvijezde kružnim se putanjama kreću oko Zemlje. Iako se doimalo da se zvijezde jednolično gibaju po kružnim putanjama. njihovo nepravilno gibanje moglo se objasniti bez odbacivanja zamisli kružnoga gibanja. Tadašnja geocentrična paradigma (odnosno paradigma prema kojoj je Zemlja bila središte svemira) nije mogla objasniti tu anomaliju. Oni su lutali među zvijezdama. za planete1 se to nije moglo reći. Stoga su srednjovjekovni astronomi razradili složeniji sustav epicikala . putanje su im bile nepravilne. Ako se planeti kreću u epiciklima. Budući da ni na taj način nisu uspjeli objasniti sva opažanja. 26 .kružnica oko kružnica oko kružnica.godilo kada su srednjovjekovni astronomi pokušali objasniti gibanje planeta po nebeskom svodu. Kada su prikupljeni točniji podaci. No. brzine neujednačene i povremeno su krenuli u suprotnom smjeru. Mjesec. Obrana paradigme Više od tisuću godina astronomi su svoja opažanja tumačili na temelju predloška kojega je oko 140. taj je predložak imao svojih nedostataka. odnosno započeli retrogradno gibanje. postalo je očito da jednostavni epicikli nisu bili dovoljni za objašnjavanje svih nepravilnosti. 1 Riječ planet potječe od grčke riječi planeta koja znači "lutalica". Astronomi su kao rješenje iznašli sustav epicikala: kružnih putanja čija se središta pomiču po periferiji većega kruga. dodali su nove modifikacije i oscilacije pa je cijeli sustav postao još složeniji.

Kopernikanski obrat Kuhn je ustanovio da se paradigma počinje mijenjati kada neka hrabra duša opovrgne pretpostavke na kojima se temelji postojeće stajalište te ponudi novo tumačenje stvarnosti. povijest bi možda bila potpuno drugačija. već je bio potvrđen i osobnim iskustvom. već oko Sunca. okreće oko vlastite osi. lako je previdjeti radikalnost takve tvrdnje. Središnji položaj Zemlje nije bilo samo uvjerenje oko kojega su se svi slagali. Očito gibanje nebeskog svoda bilo je privid prouzročen gibanjem promatrača. novo je tumačenje često toliko različito od uvriježenog stajališta da ga autoriteti u početku odbacuju ili čak ismijavaju. Međutim. Nama rođenima u svijetu u kojemu je heliocentrični obrazac (prema kojemu je Sunce središte svemira) prihvaćena istina. Početkom šesnaestoga stoljeća poljski astronom Nikola Kopernik iznio je upravo takvo. 2 Takva teorija nije bila posve nova. Kopernik nije samo izjavio da Zemlja nije nepomična. Da je njegovo stajalište prihvaćeno umjesto stajališta Platona i Ptolomeja. 270. Bilo je dovoljno podignuti glavu i vidjeti da se Sunce i zvijezde kreću po nebeskom svodu te da Zemlja očito ostaje potpuno nepomična. radikalno drugačije stajalište. godine pr. rekao je i da čak nije ni središte univerzuma. manje poznati grčki filozof Aristarh iznio je zamisao da se Zemlja i ostali planeti okreću oko Sunca. Kr. Izjavio je da je razlog privida kretanja zvijezda oko Zemlje činjenica da se Zemlja i sama kreće. Ustanovio je kako je nepravilno gibanje planeta moguće objasniti ako se pretpostavi da se ne kreću oko Zemlje. Iz toga je proizašao njegov najbogohulniji zaključak: Zemlja je tek jedan od planeta koji kruže oko Sunca2. 27 .

Opazio je 28 . Arthur Schopenhauer Kopernik je bio kanonik i znao je da se njegova teorija ne suprotstavlja samo općeprihvaćenom mišljenju već i da opovrgava svjetonazor crkve. Svaka istina prolazi kroz tri faze prije no što postane priznata. Vatikan ga je osudio. Prvi primjerak njegove knjižice 0 kretanju nebeskih sfera stigao je u njegove ruke na dan njegove smrti. Ispostavilo se da su Kopernikovi strahovi od osude bili posve utemeljeni. a njegova se knjiga kasnije našla na papinom popisu zabranjenih knjiga te gotovo sedamdeset godina ostala zanemarena i zaboravljena. Dovršenje promjene paradigme Primijenivši svoj netom izumljeni teleskop. Javno ih je odlučio obznaniti tek kada je osjetio da se njegov život bliži kraju i da tako važne spoznaje ne želi ponijeti u grob. Najprije je ismijavaju. godine iznašao je uvjerljiv dokaz u prilog Kopernikovoj teoriji. talijanski znanstvenik Galileo Galilei 1609. I stoga je svoje zamisli trideset godina držao u tajnosti. potom je opovrgavaju i na posljetku je smatraju očitom.Zamisao kretanja Zemlje smatrala se smiješno apsurdnom.

Izjaviti da Zemlja kruži oko Sunca jednako je pogrešno kao i tvrditi da Isus nije rođen od djevice. Kada je Galileo objavio svoja otkrića. prokleti i obezvrijediti" pretpostavku da Zemlja kruži oko Sunca te je bio osuđen na kućni pritvor do kraja života. kao i Mjesec. godine objavio Dijalog. No. sjajno sastavljenu knjigu u kojoj je još jednom podupro Kopernikovu teoriju.što je bio dokaz da Venera doista kruži oko Sunca. Stoga je 1632. Galileo je otkrio i mjesece koji kruže oko Jupitera te na taj način dodatno opovrgnuo zamisao da sve kruži oko Zemlje. zbog podupiranja Kopernikovog obrasca. Kepler je imao sreću da je njegov učitelj bio Tycho Brahe. Nekoliko godina prije filozof Giordano Bruno u Rimu je. 29 . Vatikan je još jednom zahtijevao opovrgnuće. Galileo se nije mogao pomiriti s činjenicom da će tako važna istina ostati skrivena.da Venera. spaljen na lomači pa se Galileo mudro pokorio papinim zahtjevima. obratio mu se papa zahtijevajući od njega da povuče svoje heretičke tvrdnje. Kardinal Bellarmine (prilikom suđenja Galileu) U međuvremenu je njemački matematičar Johannes Kepler rješavao drugi dio planetarne zagonetke. Galileo je bio prisiljen "odbaciti.katkad je bila osvijetljena samo polovica ili tek tanak srp . prolazi kroz mijene .

ali je bilo potrebno još nekoliko jednako važnih otkrića. Iz njih je bilo očito da planeti. uključujući ljude iz pet zemalja koji su živjeli u razdoblju od 150 godina. Nakon višegodišnjeg razmatranja podataka Kepler je otkrio da je sve nepravilnosti u kretanju planeta moguće objasniti ako se pretpostavi da su njihove putanje eliptične. Ali.danski astronom koji je prikupio vrlo mnogo točnih astronomskih podataka. Kopernik je ponudio osnovnu zamisao. Razradivši jednadžbe gibanja koje su proizašle iz toga zaključka. Bio je to posljednji djelić slagalice koji je dovršio revoluciju. ne slijede kružne putanje. dokazao je da se svako nebesko tijelo kreće eliptičnom putanjom. Vatikan se tek 1992. da se Sunce čvrsto postavi u središte i da se pogled na svijet neopozivo promijeni3. Kuhnovo tumačenje nije ograničeno na pojedine znanstvene disci- 3 Međutim. No. Metaparadigma Slijed promjene geocentričnog svjetonazora u heliocentričan klasičan je primjer promjene paradigme na određenom području znanosti. godine službeno ispričao zbog postupka prema Galileu. Odgovor je stigao sedamdeset godina poslije kada je engleski matematičar Isaac Newton otkrio da na nebeska tijela djeluju isti zakoni koji djeluju i na zemaljska tijela: sila koja izaziva pad jabuke ista je sila koja Mjesec drži na njegovoj putanji oko Zemlje. 30 . čak i ako se kreću oko Sunca. upravo kako je Kepler pretpostavio. nije znao zašto bi to trebalo biti tako.

pline. Ono stoga nije samo još jedna paradigma. Ta metaparadigma toliko uspješno objašnjava gotovo svaku pojavu na koju naiđemo u materijalnom svijetu da je rijetko.paradigma u pozadini svih paradigmi. vjeruje se da ćemo biti sposobni objasniti sve u svemiru. a potom u jednostavne žive stanice te kako su se te stanice razvile u složeno biće kao što je čovjek. Zapadnjačka znanost uopće ne govori o tome da bi svako živo biće trebalo biti svjesno. Christian de Quincey 31 . kako su se nastali elementi sjedinili u molekule. Znanstvenici su u vrlo neobičnom položaju jer su svaki dan suočeni s neosporivom činjenicom postojanja vlastite svijesti. Takav svjetonazor počinje iskazivati nedostatke tek kada se okrenemo nematerijalnom svijetu uma. Na tom se vjerovanju temelje sve naše znanstvene paradigme. već metaparadigma . Lakše je objasniti kako se vodik razvio u druge elemente. ako je i uopće. vrijeme. Ali. Vjerujem da ga je moguće i potrebno primijeniti i na svjetonazor zapadnjačke znanosti kao cjeline. dovodimo u pitanje. tvar i energija osnovni elementi stvarnosti. nije nimalo lako objasniti pojavu ijednog doživljaja. ali je nikako ne mogu objasniti. Sve naše znanstvene paradigme temelje se na pretpostavci da je materijalni svijet stvaran te da su prostor. Kada potpuno shvatimo kako funkcionira materijalni svijet.

Mogao je posumnjati u vlastite misli i osjećaje. Prije otprilike tri stotine pedeset godina ta je spoznaja bila jedan od Descartesovih velikih doprinosa zapadnjačkoj filozofiji. Tako je došao do jedne izvjesnosti: razmišljao je. 32 . I to je paradoks svijesti. u osnovi pripada istom tipu. Mogao je posumnjati u bilo čije riječi. Svijest. činjenica da smo svjesni jedino je u što smo potpuno sigurni. morao je biti doživljajno biće kao što je to izrazio latinskim jezikom: Cogito.sve je obuhvaćeno područjem materijalnoga. bjelančevine i aminokiseline istoga su tipa kao i atomi. Zbog toga je osmislio svoju metodu sumnje. ergo sum . Descartes je ustanovio da se može posumnjati u svaku teoriju ili filozofiju. ali ipak ostaje potpuno neobjašnjivo. Za materijalističku paradigmu svijest je jedna velika anomalija. Njezino je postojanje neosporivo. Iako nismo sposobni objasniti svijest. Svijest se ne sastoji od tvari. A tvar. dakle postojim". Ako je razmišljao. Ali. Kao i mnogi filozofi prije i poslije njega. DNA. Isto vrijedi i za jednostavnu stanicu. jedino u što nije mogao posumnjati bila je sama sumnja.Problem je zapravo pitanje tipa. međutim. ne posjeduje svijest."Mislim. Tvrdio je da sve ono u što je moguće posumnjati ne može biti apsolutna istina. Mogao je posumnjati čak i u to da posjeduje tijelo. na taj način stvaraju entitet istoga tipa . koliko god nedokučivo složen. Čak i čovjekov mozak. a ti se atomi povežu u molekule. Kada se elementarne čestice povežu u atome. kako pretpostavljamo. Rene Descartes tragao je za apsolutnom istinom. pripada posve drugačijem tipu. Mogao je posumnjati u ono što su mu njegove oči otkrivale o svijetu.

Obrana metaparadigme Kuhn je dokazao kako je prva reakcija na anomaliju njezino zanemarivanje. ustrojstvo univerzuma moguće je objasniti i bez istraživanja tako teškog pitanja kao što je svijest. Kao prvo. kvantna fizika tvrdi da. Dok neurofiziolozi produbljuju svoje shvaćanje funkcioniranja mozga i njegove povezanosti s mentalnim pojavama. Kao drugo. tako postupila s pitanjem svijesti. svijest nije moguće promatrati onako kako se promatraju fizički predmeti: nije ju moguće izvagati. smatrali su da nema potrebe. razvoj na nekoliko područja dokazao je da pitanje svijesti nije moguće tako lako zanemariti. Zbog toga su namjerno izbjegavali subjektivna razmatranja. Zbog tih i drugih napredaka. No. I treće. na razini atoma. Na području medicine stanje čovjekova uma može znatno utjecati na sposobnost tijela da iscijeli samo sebe. Većina je znanstvenika. ponovno se postavlja pitanje subjektivnog iskustva. Ma- 33 . s na izgled dobrim razlozima. znanstvenici su nastojali otkriti univerzalne objektivne istine neovisne o stajalištu ili raspoloženju promatrača. sve veći broj znanstvenika i filozofa nastoji objasniti postojanje svijesti. čin promatranja utječe na stvarnost promatranoga. izmjeriti ili odrediti na neki drugi način. Ostali se okreću kvantnoj fizici. Primjerice. Neki vjeruju da će dublje shvaćanje kemije mozga donijeti odgovore: svijest možda proizlazi iz aktivnosti neuropeptida.

Umjesto da svijest pokušavamo objasniti u kontekstu materijalnog svijeta. sve su to pokušaji usklađivanja anomalije svijesti sa svjetonazorom koji je u svojoj biti materijalistički. tako i mi rijetko. Pa ipak. Svi se oni temelje na pretpostavci da svijest proizlazi iz materijalnog svijeta prostora. Ostali svoje nade polažu u teoriju kaosa. ako i uopće. Potrebno je samo sastaviti pojedine dijelove stečenoga znanja i razmotriti tako dobivenu predodžbu stvarnosti. Osnovni elementi za tu novu metaparadigmu već su nam na raspolaganju. 34 . vjerujem da bismo trebali razviti nov svjetonazor u kojemu će svijest biti temeljna značajka stvarnosti. Kako bilo da bilo. Neki istražuju računalnu teoriju i vjeruju da svijest proizlazi iz složenosti procesa obrade podataka u mozgu. jedno teško pitanje ostaje neodgovoreno: kako je moguće da je nešto tako nematerijalno kao svijest proizašlo iz nečega tako nesvjesnoga kao što je materija? Budući da takvi pristupi nisu donijeli značajnije pomake. propitujemo temeljne postavke svojega svjetonazora. vremena i tvari ili da je o njemu ovisna. Nije potrebno čekati nova otkrića. mogli bismo zaključiti da su svi na pogrešnom putu. koja god se zamisao izdvoji. Baš kao što su srednjovjekovni astronomi dodavali nove epicikle ne bi li objasnili nepravilno gibanje planeta.lene mikrocjevčice otkrivene u živčanim stanicama mogle bi stvarati kvantne učinke koji bi na neki način mogli pridonositi svijesti.

. ali toliko zaokupljen svojim mislima da gotovo i nije svjestan svijeta oko sebe. dijelom zbog toga što je koristimo u nizu različitih značenja. već za svojstvo svjesnosti . ali nije odvojena od njih. izvan svih živih bića. Oblak nespoznatljivog to je svijest? Tu riječ nije lako definirati. Š 35 . socijalnoj i ekološkoj svijesti. a da je ostala živa bića ne posjeduju. Govorimo o političkoj. čime bismo zapravo željeli reći da ljudska bića razmišljaju i da su samosvjesna. Mogli bismo reći da je budan čovjek svjestan.. a usnuo nije. Ili bi čovjek mogao biti budan. Svjesni univerzum . Mogli bismo reći i da ljudska bića posjeduju svijest. Način na koji ću osobno koristiti riječ svijest nije vezan za određeno stanje svijesti ili za određeni način razmišljanja. ali nije ograničena na njih.sposobnost unutarnjeg doživljavanja bez obzira na prirodu ili intenzitet doživljaja. priroda koja prebiva u svim živim bićima.3.

Malokad smo svjesni same svijesti. Svi znamo da se predodžbe na zaslonu sastoje od svjetlosti. ali to ne znači da ne posjeduje unutarnji iskustveni svijet. Sama svjetlost. Svijest u svemu Svojstvo svjesnosti nije ograničeno na ljudska bića. Projektor isijava svjetlost na zaslon modificirajući je tako da stvori bilo koju od beskrajnog mnoštva predodžbi. ali većinom nismo svjesni same svjetlosti: naša je pozornost zaokupljena predodžbama i pričom koju ispredaju. Coomaraswamy Svojstvo svjesnosti mogli bismo usporediti sa svjetlošću filmskog projektora. 36 . Jednako tako znamo da smo svjesni. sjećanjima. A. bez koje ne bi bilo predodžbi. mislima i osjećajima koje doživljavamo . ali smo većinom usredotočeni na mnoštvo različitih opažaja. snovima. Pas ne razmišlja i ne zaključuje kao čovjek i vjerojatno ne posjeduje isti stupanj samosvijesti. Te su predodžbe nalik opažanjima. osjetima. K. odgovara svojstvu svjesnosti.Svaki psihološki pojam engleskog jezika ima četiri istoznačnice u grčkom jeziku i četrdeset u sanskrtu. Pas možda nije svjestan svega onoga čega je svjestan čovjek.i koje osobno nazivam "oblicima svijesti". misli i osjećaja koji se pojavljuju u našem umu.

tada pretpostavljam da se isto može ustvrditi i za ostale kralježnjake . ali nisu lišene unutarnjih doživljaja. primjerice. a katkad uzbuđenje.Promatrajući psa. Ako psi posjeduju svijest. Isto se može primijeniti i na bića koja se nalaze niže na evolucijskoj ljestvici. Živčani sustav kukaca nije ni približno tako složen kao naš pa kukci vjerojatno nemaju tako osebujan doživljaj svijeta kao mi. dupini. kitovi i ostali sisavci. Ako svijest proizlazi iz procesa u materijalnom svijetu. žabe.aligatore. a najlogičniji odgovor je živčani sus- 37 . Sa stajališta materijalističke paradigme. doimaju jednako svjesnima kao i psi. svima je zajednička značajka svijesti. doima se da sanja jer mu se šape i prsti trzaju kao da je na tragu kakvom zamišljenom zecu. Kada pas zacvili. Dok spava. Koliko god su njihovi doživljaji različiti. Te životinje možda nisu samosvjesne poput nas. tada je posjeduju i mačke. boja. losose i morske pse. srne. zaključio sam da posjeduje vlastitu mentalnu predodžbu svijeta prepunu zvukova. Isto vrijedi i za ptice: neke se papige. A ako su ptice svjesna bića. ali ne vidim razloga za sumnju da i kukci doživljavaju svojevrsno unutarnje iskustvo. Čini se da ljude i mjesta prepoznaje jednako kao i čovjek. mirisa i osjeta. kada ne bismo vjerovali da psi osjećaju bol. Pas katkad pokazuje strah. tada se ti procesi negdje moraju odvijati. Gdje povući granicu? Pretpostavljamo da je neka vrsta mozga ili živčanog sustava preduvjet za pojavu svijesti. ta je pretpostavka utemeljena. pretpostavimo da osjeća bol. konji. prije operacije im ne bismo davali anestetike. zmije.

Međutim. na ovom mjestu nailazimo na neizbježnu teškoću koja proizlazi iz materijalističke metaparadigme. Svijest ne proizlazi iz određenog rasporeda živčanih stanica.tav. U usporedbi s filmskim projektorom. tada je potrebno ponovno razmotriti odnos između svijesti i živčanog sustava. ali će predodžba biti mnogo mutnija. Svjetlost će se i bez leće pojaviti na zaslonu. Zamisao svijesti u svemu u filozofiji se naziva panpsihizmom. od grčkih riječi pan ("sve") i psyche ("duša" ili "um"). Da bi izbjegli takvo pogrešno tumačenje. Umjesto da je stvara. živčani bi sustav mogao biti pojačivač svijesti koji djeluje na osebujnost i kakvoću doživljaja. Bez obzira na to razmatramo li ljudski mozak s desecima milijardi stanica ili crva oblića sa stotinjak neurona. riječi duša i um upućuju na zaključak da bi i jednostavni oblici života mogli posjedovati značajke kojima se odlikuje svijest ljudskoga bića. iz procesa koji se među njima odvijaju ili iz bilo kojega drugog materijalnog svojstva. Nažalost. problem je isti: kako je ijedan potpuno materijalan proces mogao iznjedriti svijest? Panpsihizam Temeljna pretpostavka današnje metaparadigme jest da tvar ne posjeduje svijest. Ako je svijest uvijek prisutna. ona je uvijek prisutna. neki suvremeni filozofi koriste izraz svedoživljajnost .sve pos- 38 . živčani sustav nalik je leći projektora. U suprotnom bismo trebali pretpostaviti da je svojstvo svijesti temeljna značajka prirode.

temperaturu. Posrijedi je očito besmislen zaključak koji nije bio namišljen. Neki tvrde kako to podrazumijeva da i stijene opažaju svijet oko sebe. Poznato je da su biljke osjetljive na mnoge značajke svojega okružja: trajanje dana. molekulama. Ako je doživljaj bakterije milijardu puta slabiji od doživljaja ljudskoga bića. slabašan trag iskustva. već samo da posjeduju značajku svjesnosti. trag iskustva opažen je u virusima. 217. Journal of Consciousness Studies 1. Stoga svojstvo svjesnosti mora biti prisutno i na samom dnu evolucijske ljestvice1. .jeduje sposobnost doživljavanja. da možda posjeduju misli i osjećaje te uživaju u unutarnjem mentalnom životu slično kao i ljudska bića. koliko god neznatan. nemoguće je povući granicu između svjesnih i nesvjesnih entiteta. nedoživljajne tvari. str. br. vlažnost. 39 . Kako god nazvali takvo stajalište.). ali ipak postoji. Doživljaj može proizaći samo iz onoga što već posjeduje iskustvo doživljaja. Tko može reći da ne posjeduju odgovarajuću iskru svijesti? Time ne želim reći da opažaju jednako kao i mi ili da posjeduju misli i osjećaje.229. Čak su i neki jednostanični organizmi osjetljivi na fizičku vibraciju. 2 (1994. Ono je možda milijardu puta slabije od našeg iskustva. tada bi doživljaj u kristalima stijene trebao biti 1 Mnogo iscrpnije razmatranje argumenata za i protiv panpsihizma i svedoživljajnosti pronaći ćete u sjajnom članku Christiana de Quinceyja "Svijest na dnu evolucijske ljestvice?". njegova osnovna postavka jest da sposobnost unutarnjeg doživljavanja nije mogla proizaći ili se razviti iz potpuno nesvjesne. U skladu s time. atmosfersku kemiju. svjetlost i toplinu. atomima i čak elementarnim česticama.

S razvojem višestaničnih organizama pojavili su se određeni osjeti. razvio se živčani sustav.doslovce ništa u usporedbi sa složenošću i osebujnošću ljudskog iskustva.oblici svijesti. Kako se mozak razvijao i postajao sve složeniji. Njihov bi se doživljaj mogao usporediti s neznatnom. nisu posjedovale osjetila pa su bilježile samo najopćenitije značajke i promjene u okružju. Kako je protok informacija postao složeniji. Tijekom evolucije se nije pojavilo svojstvo svjesnosti. tada se svijest nije pojavila s ljudskim bićima. razvio se središnji sustav za obradu koji je različita osjetilna opažanja povezao u jedinstvenu predodžbu svijeta. Evolucija svijesti Ako je svojstvo svjesnosti univerzalno. s kralježnjacima niti s bilo kojim razvojnim stupnjem biološke evolucije. pritiska ili kemijskih promjena. Neke su se stanice specijalizirale za opažanje svjetlosti.kao i kakvoća svijesti. Stijene tako ne posjeduju značajke ljudske svijesti. prvi živi organizmi. Da bi organizam obradio te dodatne informacije i proslijedio ih ostalim dijelovima. Takve su se stanice združile u osjetila čime je pojačana kakvoća organizmu dostupnih informacija . Bakterije i alge.još milijardu puta slabiji. već samo najslabije moguće tragove iskustva. a druge za opažanje vibracija. pre- 40 . gotovo neprimjetnom naznakom svjetlosti na mračnom zaslonu . već različite značajke i dimenzije svjesnoga iskustva .

No.dodžba stvorena u svijesti počela je dobivati nove značajke. Mogli smo oblikovati mišljenja. Ne samo da smo mogli promišljati prirodu oko sebe. jezik smo počeli koristiti u svojem unutarnjem svijetu. to nije kraj priče. Mozak sisavca s vremenom je postao još složeniji. mogli smo doznati o događajima koji su se dogodili na drugim mjestima i u nekom drugom vremenu. A s njim je evolucija svijesti načinila golem korak naprijed. jasnije poimanje i maštu. primjenjivati razum i upustiti se u razumijevanje univerzuma u kojemu smo se zatekli. već smo mo- 41 . Budući da smo riječi mogli čuti u svojem umu iako ih nismo izgovorili. Predodžba u svijesti do tada je već dosegla bogatstvo pojedinosti i raznovrsnosti značajki koje povezujemo s vlastitim iskustvom. Naše poimanje svijeta više nije bilo ograničeno na ono što su nam govorila naša osjetila. Mogli smo učiti iz tuđih iskustava i tako smo započeli prikupljati kolektivno znanje o svijetu. razmatrati zamisli. usredotočenu pozornost. Taj je razvoj donio bolje pamćenje. a oko njega se razvila nova struktura: kora velikog mozga. područje mozga povezano s osnovnim osjećajima kao što su strah. I što je najvažnije. postali smo sposobni razgovarati sami sa sobom u svojem umu. Kod ljudskih se bića pojavila još jedna nova sposobnost: govor. Naša je svijest dobila posve novu dimenziju: verbalnu misao. uzbuđenje i emocionalna vezanost. A tada se dogodio najvažniji pomak. Po prvi put smo drugima mogli riječima opisati svoje doživljaje. Sa sisavcima se pojavio limbički sustav. opažati obrasce događaja.

42 . početi ponirati u prirodu same svijesti. na posljetku. Postali smo samosvjesni .gli promišljati i samo razmišljanje. To je otvorilo vrata posve novoga područja razvoja. Postali smo vrsta sposobna istraživati unutarnji svijet uma i.svjesni vlastite svjesnosti.

Privid stvarnosti Sve što vidimo ili zamišljamo nije ništa drugo doli san u snu.što je nazvao 43 . Edgar Allen Poe S vijest nam je svima zajednička. Najpoznatiji među njima je Immanuel Kant. slike stvarnosti koje smo sami stvorili. oblici koje svijest poprima. zaokupila je mnoge filozofe. boje i zvukovi koje doživljavamo zapravo nisu u "vanjskom svijetu": sve su to predodžbe u umu. njemački filozof iz osamnaestoga stoljeća. stvarnost koju svatko od nas spoznaje i doživljava.4. Osobnu stvarnost neizostavno poistovjećujemo s fizičkom stvarnošću vjerujući da smo u izravnom dodiru s "vanjskim svijetom". Zamisao da materijalan svijet nikada ne doživljavamo izravno. No. Ta činjenica dovodi do radikalne promjene stajališta o odnosu svijesti i stvarnosti. To je naša osobna stvarnost. koji je povukao jasnu granicu između oblika koji se pojavljuju u umu . ali se znatno razlikuje ono što se događa u našoj svijesti.

Potom je zaključio da ništa ne postoji neovisno o našem opažanju čime se doveo u nezgodan položaj u kojemu je bio prisiljen objasniti što se svijetu događa kada ga nitko ne opaža. Kant je tvrdio da spoznajemo samo fenomen. Kant je tvrdio da temeljna stvarnost postoji. Kant nije tvrdio da je ta stvarnost jedina stvarnost. Irski teolog. biskup Berkeley smatrao je da spoznajemo samo svoja opažanja. Smatrao je da svatko oblikuje svoju stvarnost. Carl Jung Za razliku od nekih svojih prethodnika. zauvijek ostaje izvan dosega našega spoznavanja. "stvar o sebi".fenomen (grčka riječ koja znači "ono što se čini da jest") . 44 . Noumenon.i svijeta koji uvjetuje takvo opažanje. O krajnjem ne možemo spoznati ništa. a koji je nazvao noumenon ("ono što je promišljeno"). ali je Kant iznio zamisao da je um aktivan sudionik u tom procesu te da neprestano oblikuje naše doživljavanje svijeta. Spoznati možemo samo njezin odraz u svojem umu. Locke je smatrao da je opažanje pasivno (um jednostavno odražava predodžbe primljene putem osjetila). Stoljeće prije britanski filozof John Locke ustvrdio je da se sve znanje temelji na opažanju prouzročenom vanjskim predmetima koji djeluju na osjetila. ali je nikada izravno ne spoznajemo. a ravnotežu ćemo ponovno uspostaviti tek kada to priznamo.

Fotoosjetljive stanice mrežnice oslobađaju elektrone te tako izazivaju elektrokemijske impulse koji optičkim živcem putuju do vizualnoga korteksa u mozgu. Valovi pobuđuju sićušne dlačice u unutarnjem uhu koje mozgu šalju električne impulse. Primljeni se podaci ondje podvrgavaju složenom procesu obrade koji otkriva oblike. I na posljetku se predodžba stabla pojavljuje u mojoj svijesti. Vibracije violinske žice stvaraju tlačne valove u zraku. Kao i kod vida. Mozak te informacije sjedinjuje u povezanu cjelinu stvarajući vlastitu rekonstrukciju vanjskoga svijeta. Stanice kože mozgu šalju poruke koje dovode do iskustva dodira. Kemijske molekule koje oslobađa kora jabuke pobuđuju receptore u nosu što dovodi do iskustva osjećanja mirisa jabuke. sve što opažam . Ukratko. svjetlost odražena od njega oblikuje predodžbu stabla na mrežnici mojega oka. Iako ne znamo kako se predodžba pojavljuje u umu. obrasce.sve što vidim. Dok gledam stablo. Ja svjesno vidim stablo.Predodžba u umu Zanimljivo je da je Kant do tih zaključaka došao bez ijedne od današnjih spoznaja i bez poznavanja fiziologije opažanja. teksture i topline. neobrađeni se podaci analiziraju te povezuju u cjelinu. Slično se događa i sa ostalim osjetilima. boje i pokrete. pritiska. čujem. Prethodno spomenuto "teško pitanje" jest pitanje kako živčana aktivnost rađa sviješću. a rezultat je doživljaj slušanja glazbe. Danas znamo mnogo više o tome kako mozak stvara svoju predodžbu stvarnosti. to se događa. 45 .

oko nas. Svjesni smo svojih tijela. Tek kad se probudimo. uviđamo da je sve to bio samo san . dodirnem i pomirišem . U snovima smo svjesni prizora. zadovoljstvo i ljubav. gnjev. podrazumijevamo da to iskustvo nije bilo utemeljeno u fizičkoj stvarnosti. nada.tvorevina uma. Predodžba svijeta jest i uvijek će ostati tvorevina čovjekova uma te nije moguće dokazati da postoji na bilo koji drugi način. strahova i ostalih čimbenika. U budnom je stanju naša predodžba svijeta utemeljena na informacijama koje osjetilima prikupljamo iz svojega fizičkog okružja. Zbog toga se naši doživljaji u stanju budnosti odlikuju konzistenci- 46 . Uvjeren sam da opažam svijet oko sebe. Erwin Schrödinger Naše viđenje svijeta ostavlja uvjerljiv dojam da je svijet "izvan nas".okusim.rekonstruirano je iz podataka primljenih putem osjetila. ali je "izvan nas" onoliko koliko i naši snovi. Doima se da se san događa "izvan nas". u svijetu koji nas okružuje. Druge ljude doživljavamo kao zasebna bića s kojima razgovaramo i ulazimo u odnos. Kada kažemo: "To je bio samo san". Osjećamo strah. oblika. zvukova i mirisa koji se pojavljuju u umu. Mislimo i zaključujemo. Stvoreno je od sjećanja. ali sam izravno svjestan samo boja. zvukova i svega što se događa oko nas.

Tečaj o čudima Doima se da je zamisao stvarnosti kao tvorevine uma suprotstavljena zdravom razumu. Takva mogućnost ostaje otvoreno pitanje. osjeta u vlastitom tijelu i zvukova u zraku. Zvukovi koje čujemo čine auditivne predodžbe. 47 . Neki smatraju da naša razmišljanja ili stavovi mogu imati izravan učinak na stanje materijalnoga svijeta. 2 Riječ predodžba na ovom mjestu podrazumijeva mnogo više od vizualne predodžbe. sve značenje koje opažam u tome. Na ovom mjestu podrazumijevam isključivo oblikovanje osobnog doživljaja stvarnosti. značajkama koje ne nalazimo u snovima. međutim. nailazimo na pojave koje 1 Time ne želim reći da sami stvaramo fizičku stvarnost. Dao sam sve što vidim. raznih predmeta oko sebe. istina je da je naša stvarnost u stanju budnosti tvorevina uma jednako kao i naši snovi1. Ne želim reći da biste trebali pokušati opažati na drugi način. Osjeti u našem tijelu stvaraju tjelesnu predodžbu. Katkad. čini vam se da izravno opažate materijalni svijet. No. U ovom ste trenutku svjesni stranica pred sobom. Pukotine u stvarnosti Dojam da svijet opažamo izravno većinom je vrlo uvjerljiv. Okus i miris u umu stvaraju vlastite oblike predodžbi. Čak i ako shvaćate da je sve to rekonstrukcija stvarnosti.jom i osjećajem stvarnosti. Zasada je važno da shvatite kako je svako iskustvo zapravo predodžba stvarnosti stvorena u umu2...

Najčešće se događaju zbog toga što mozak pogrešno protumači podatke primljene putem osjetila pa stvori pogrešnu ili nedosljednu predodžbu stvarnosti. I obje 48 . Jednostavan primjer je sljedeća ilustracija. Najzanimljivija značajka ove ilustracije nije činjenica da je možete vidjeti na dva različita načina. ali. Takve predmete mnogo rjeđe promatramo odozdo. promijenit ćete svoje opažanje i pretvoriti ga u kocku promatranu iz drugačije perspektive. kako god je promatrali. televizore. uvijek vidite trodimenzionalnu kocku. ali ipak opažate predmet koji posjeduje i dimenziju dubine.ono što je doista "izvan nas" i pobuđuje naša osjetila . Ali. Maya Stoga postoje dvije stvarnosti: fizička stvarnost . ako se usredotočite na gornju crtu i promotrite je u umu. rekonstrukcija svijeta koja se pojavljuje u našim umovima. Crtež kocke svi smo vidjeli mnogo puta. Ta se dubina može doimati vrlo stvarnom iako je zapravo tumačenje koje je dodao vaš mozak. računala.otkrivaju pukotine u našem poimanju stvarnosti. već činjenica da. kutije. Dobar su primjer optičke iluzije. je li to kocka promatrana odozgo ili odozdo? Većina ljudi najprije će odgovoriti da je kocka promatrana odozgo vjerojatno zbog toga što smo pravokutne oblike navikli opažati odozgo: stolove.i osobna stvarnost koju sami doživljavamo. Vi zapravo vidite dvanaest crta na dvodimenzionalnom komadu papira.

49 .su vrlo stvarne.

Iako je u potpunosti tvorevina uma. Obmanjujemo se kada vjerujemo da predodžbe u našem umu jesu vanjski svijet. nije ništa manje stvarna: to je jedina stvarnost koju poznajemo.Neki tvrde da je naša subjektivna stvarnost privid. no to je pogrešan zaključak. Lankavatara sutra Naša pretpostavka da smo u izravnom odnosu s fizičkom stvarnošću može se usporediti s načinom na koji reagiramo na predodžbu na zaslonu računala. točnije značenje riječi maya bilo bi "obmana" (pogrešno vjerovanje o svijetu). Privid se događa kada doživljenu stvarnost zamijenimo za fizičku. Zavaravamo se kada mislimo da je stablo koje vidimo samo stablo. miš zapravo šalje niz podataka središnjem procesoru koji izračunava novi položaj kursora i potom prilagođuje sliku na zaslonu. "stvar o sebi". Današnja su računala tako brza da u djeliću sekunde stvaraju novu sliku na zaslonu pa nema vidljivog vremenskog razmaka između pokreta miša i kursora na 50 . Iako se često prevodi kao "privid" (pogrešno opažanje svijeta). Vedski filozofi prastare Indije tu su pogrešku nazivali maya. No. Kod prvih računala bilo je lako uočiti vremenski razmak između izdavanja naredbe i opažanja učinaka na zaslonu. Čini nam se da pomicanjem miša pomičemo kursor po zaslonu. Stvari nisu onakve kakvima se čine. niti su drugačije.

Naše opažanje stvarnosti za fizičkom stvarnošću kasni otprilike petinu sekunde. moja namjera pomicanja stopala prenosi se mojem tijelu i moje se stopalo u fizičkom svijetu pomiče kako bi dodirnulo fizički kamen. događaj u fizičkom svijetu i moj doživljaj toga događaja razdvojeni su malim vremenskim razmakom. to je pretpostavka. ali se ipak čini najuvjerljivijom. 51 . Primjerice. Pokušamo li. doživljavamo sasvim jasna ograničenja. nismo sposobni lebdjeti zrakom ili hodati po vodi. Jednako tako. Ali. pretrpjet ćemo predvidljive posljedice. u budnom stanju. kako možemo biti sigurni da u pozadini naših opažanja doista postoji fizička stvarnost? Nije li to samo pretpostavka? Moj odgovor je: "Da. Mozak prima informacije koje su mu poslale moje oči i moje tijelo te u skladu s njima obnavlja predodžbu stvarnosti. ali tu razliku ne opažamo jer je mozak mudro nadoknađuje i stvara dojam da smo u izravnom odnosu s fizičkim svijetom. nismo sposobni prolaziti kroz zidove. Mozgu je potrebna otprilike petina sekunde da bi obradio podatke primljene putem osjetila i stvorio odgovarajuću predodžbu stvarnosti.zaslonu. Slično je i s našim doživljajem svakidašnjega života. Kao i kod računala." Kao prvo. Nespoznatljiva stvarnost Ako spoznajemo samo predodžbe koje je naš um stvorio zahvaljujući informacijama primljenim putem osjetila. taj proces ne doživljavam izravno. Uvjereni smo da pomičemo kursor po zaslonu. Kada poželim udariti kamen.

zaključak očito izveden iz svakidašnjeg iskustva. to su jasnije uviđali da fizička stvarnost nije ni približno nalik onome što smo zamišljali. subatomskih čestica (elektrona. Sunce izlazi na vrijeme. To ne bi trebalo previše iznenaditi. ta je predvidljivost dosljedna. Zamislite jezgru atoma uvećanu do veličine zrna 52 . Ako smo sposobni zamisliti samo oblike i značajke koji se pojavljuju u svijesti.što je također bio zaključak utemeljen na iskustvu. ali vjerujemo da postoji.Kao drugo. stvoren je obrazac središnje jezgre oko koje kruže elektroni . ali su subatomske čestice još stotinu tisuća puta manje. začudo. Daleko najjednostavniji način da se objasne ograničenja i njihova dosljednost jest pretpostaviti da doista postoji fizička stvarnost. Atom je malen. Možda je ne spoznajemo izravno. Kada su fizičari otkrili da se atomi sastoje od više elementarnih. u presjeku tek milijarditi dio inča. tada je malo vjerojatno da će to biti primjereni obrasci za tumačenje temeljne fizičke stvarnosti. što su dublje ponirali u njezinu istinsku prirodu. Kao treće. naša iskustva u pravilu slijede jasno određene zakone i načela. Otkrivanje prirode temeljne stvarnosti bilo je cilj mnogih znanstvenih nastojanja. protona i neutrona). Dvije tisuće godina vjerovalo se da su atomi sićušne čvrste kuglice . Svi mi doživljavamo slične obrasce. Lopta bačena u zrak slijedi točno određenu putanju. Šalice kave hlade se sličnom brzinom. Znanstvenici su tijekom godina rasvijetlili mnoge zakone i načela koja njome upravljaju. No.

Hans-Peter Dürr S razvojem kvantne teorije fizičari su otkrili da čak ni subatomske čestice nisu čvrste. ona je 99. Ako je fizička stvarnost u najvećoj mjeri prazan prostor. Tvar se ne sastoji od tvari. % praznoga prostora moje ruke jednostavno ne prođe kroz 99. % praznoga prostora stola na kojemu je oslonjena? To je najjednostavnije objasniti činjenicom da elektroni toliko brzo kruže oko jezgre da stvaraju neprobojnu ljusku kroz koju ostale čestice u pravilu ne mogu proći. britanski fizičar s početka dvadesetoga stoljeća: "Tvar je u najvećoj mjeri sablasno prazan prostor".. nisu nimalo nalik tvari kakvu poznajemo. Točnije. U većini slučajeva doimaju se više nalik valovima nego česticama. Subatomske su čestice nalik pahuljastim oblacima potencijalnog posto- 53 .9. Cijeli bi atom tada bio veličine nogometnog igrališta.9. zašto se svijet doima tako čvrst i tvrd? Zašto 99. Nije ih moguće odrediti i točno izmjeriti. Štoviše. ne možete joj se približiti jer vas kruženje tereta drži na udaljenosti. Kao što je to rekao sir Arthur Eddington. a elektroni bi bili druga zrna riže koja lete oko tribina. kada se susretnu dva atoma... njihove elektronske ljuske ne dopuštaju da prođu jedan kroz drugi pa se atomi ponašaju kao dvije čvrste kuglice.9999999 % prazan prostor.riže.. Zamislite osobu koja oko sebe zamahuje teretom obješenim na uzicu. Jednako tako.

Isto vrijedi za zvuk. Što god tvar jest. Opažanje nepostojećega Predodžba svijeta koja se pojavljuje u umu prilično se razlikuje od stvarnoga fizičkog svijeta i to na dva komplementarna načina. obuhvaća malo ili gotovo nimalo supstancije. U fizičkom svijetu postoji svjetlost različitih frekvencija. naša je predodžba stvarnosti manje od fizičke stvarnosti utoliko što vanjski svijet posjeduje brojne značajke koje mi ne opažamo. ptica ili mrav. Razmotrimo. Danas o tim procesima znamo mnogo više. ali svjetlost sama po sebi nije zelena kao ni električni impulsi koje oko odašilje mozgu. bez određenog smještaja u prostoru. naš doživljaj zelene boje.janja. a odgovor je neprijeporno "Ne". U fizičkoj stvarnosti ne postoji zvuk. Boja tu ne postoji. Kada je biskup Berkeley izjavio da ništa ne postoji neovisno o našem opažanju. uslijedila je žestoka rasprava o tome hoće li drvo koje se ruši proizvesti zvuk čak i ako nitko nije nazočan da bi ga čuo. Zvuk postoji isključivo kao doživljaj u umu onoga koji ga opaža . S jedne strane.bez obzira na to je li posrijedi ljudsko biće. 54 . srna. primjerice. već samo prodiranje valova kroz zrak. naša je predodžba stvarnosti više od fizičke stvarnosti utoliko što obuhvaća mnoge značajke koje nisu prisutne u fizičkoj stvarnosti. U to doba nije bilo poznato kako zvuk putuje zrakom te kako funkcioniraju uho i mozak. S druge strane. Ona postoji samo kao subjektivno iskustvo u umu. Značajka zelene boje stvorena je u svijesti.

Psi. a još niže su mikrovalovi i radiovalovi. omirišemo i okusimo tek je ograničeni uzorak fizičke stvarnosti. a naša vizualna predodžba stvarnosti tek je njezin maleni dio. Jakob von Uexküll 55 . primaju mnogo više frekvencije zvuka. Ljudska bića možda nisu sposobna opaziti te druge značajke stvarnosti. kao što su magnetska polja i električni naboj. zatekli bismo se u potpuno drugačijem svijetu. Na nižoj je frekvenciji infracrveno (ispod crvenoga) zračenje. Na višim frekvencijama nalazimo ultraljubičaste (iznad ljubičaste) zrake. neke značajke fizičkoga svijeta. imaju slab ili nikakav utjecaj na naše iskustvo.Naše su oči. primjerice. već onoliko prostora i vremena koliko je subjekata. primjerice. Znamo da ne postoji samo jedan prostor i jedno vrijeme. a iznad njih rengenske i gama zrake. osjetljive samo za svjetlost u uskom frekvencijskom rasponu od 430 000 do 750 gigaherca (gigaherc iznosi milijardu herca u sekundi). Ono što čujemo. Naše oči ne opažaju ostale frekvencije. a pretpostavlja se da je njihovo osjetilo njuha milijun puta osjetljivije od našega. Isto vrijedi i za ostala osjetila. Nadalje. Kada bismo se uživjeli u um psa. Zamislite kako bi bilo kada biste bili sposobni osjetiti miris osobe koja je prije nekoliko sati prošla tim mjestom te kilometrima slijediti njezin miris razlučujući ga od stotina ostalih mirisa. no neka su bića za to sposobna.

Ostale vrste doživljavaju značajke o kojima ne znamo ništa. No. Dupinov um opaža kucanje mojega srca. stezanje mojega želuca i stanje mojih mišića. mnogo je teže zamisliti stvarnost koju poima dupin. Morski psi. Njegova je sonarna predodžba više nalik ultrazvučnom skeniranju pomoću kojega tijekom trudnoće pratimo stanje fetusa. Pčele vide ultraljubičasti dio i osjetljive su na polarizaciju svjetlosti. Moje unutarnje reakcije opaža jasno kao što ja opažam namrgođen izraz nečijega lica. Kada me dupin opazi svojim sonarom. Njihova stvarnost obuhvaća značajke koje su ljudskom iskustvu potpuno nepoznate.Prilično je lako zamisliti stvarnost koju poima pas budući da je njegova osjetilna percepcija produžetak naše. Ni jedno biće ne opaža sve što jest i sve što se događa. ne opaža me kao čvrsto tijelo. iako manje razvijene prirode. Dupini mogu opaziti oblike i pokrete mojih unutarnjih organa. Zahvaljujući svojoj visokorazvijenoj sposobnosti eholokacije. 56 . jegulje i ostale ribe sposobne su opaziti neznatne promjene u električnim poljima. Većina zmija posjeduje organe osjetljive na infracrveni dio elektromagnetskog spektra pa stoga "vide" toplinu koju isijava njihov plijen. Judith i Herbert Kohl 3 Neki slijepi ljudi posjeduju sposobnost eholokacije koja može biti temelj iskustvima slične. dupini opažaju značajke o kojima većina nas ne zna ništa3.

57 .

zamislite kako stojite na golemoj kame- 58 . Jednako tako. toliko je i načina poimanja svijeta. Potrebno je samo poći na mjesto na kojemu ćete dobro vidjeti obzorje. to je moguće opaziti i na drugi način. U Kopernikovo se vrijeme doimalo posve očitim da je Zemlja nepomična. još uvijek vidimo da Sunce zalazi iako znamo da Zemlja zapravo kruži oko njega. Možda ćemo ga uvijek tako opažati. Danas se doima jednako očitim da materijalan svijet opažamo izravno. svijet i dalje opažamo "izvan sebe". koliko je vrsta života u univerzumu. Novi "kopernikanski obrat" Immanuel Kant vjerovao je da će njegovi uvidi u prirodu opažanja te razliku između fizičke stvarnosti i stvarnosti koju opaža pojedinac biti temelj za "kopernikanski obrat u filozofiji". pet stoljeća nakon Kopernika. Čak i danas. U oba je slučaja presudno važan uvid bio suprotan zdravom razumu. što ćemo na posljetku biti prisiljeni prihvatiti. doima se da je bio prilično blizu.Sve u svemu. umjesto da se smatrate nepomičnim. dvije stotine godina kasnije. Kod kopernikanskog obrata presudno važan uvid bila je spoznaja da se Zemlja kreće kroz svemir. Čak i ako intelektom prihvatimo Činjenicu da je naš iskustveni svijet u cijelosti tvorevina uma. oko sebe. A tada. Kantovo razlučivanje dviju stvarnosti presudan je uvid koji otvara vrata novoj metaparadigmi. Ono što mi smatramo stvarnošću samo je osobit način na koji ljudski um opaža i shvaća materijalni svijet. Danas. Međutim.

opisujući vlastito duhovno buđenje. Koliko god sam pokušavao. Duhovni adepti. Ti si u svemu i sve je u tebi. Sunce. sličan je pokus mnogo teže izvesti s opažanjem svijeta koji nas okružuje. Umjesto da vidite kako Sunce zalazi. na istoku opažamo nove dijelove neba dok ostali na zapadu nestaju s vidika. 59 . drugi suvremeni mudrac. Swami Muktananda. već da je svijet u tebi. rekao: Bez tračka sumnje uviđaš da nisi u svijetu. rekao je: Ti si cijeli univerzum. to ne znači da svijet nije moguće promatrati na drugi način. Mjesec i zvijezde kruže u tebi. No.noj kugli koju nazivamo Zemljom i koja se polako kreće svemirom. Međutim. kopernikanski će obrat za vas postati iskustvena stvarnost. Kako se Zemlja okreće. Na sličan način pun se Mjesec "uzdiže" dok se suprotno obzorje spušta otvarajući nove vidike. nikako nisam uspio doživjeti da je sve to samo predodžba u mojem umu. tada možete vidjeti kako se obzorje podiže i skriva ga. od zapada prema istoku. koji su se upustili u duboka osobna istraživanja prirode svijesti. Vjerojatno najjasniji i najjezgrovitiji opis toga alternativnog stanja svijesti iznio je suvremeni indijski učitelj Sri Nisargadatta Maharaj koji je. tvrde da su dosegli taj nov način opažanja. Promijenite li svoje opažanje na taj način.

.obmane koja nam govori da materijalni svijet opažamo izravno. U novoj metaparadigmi sve što spoznajemo proizlazi iz svijesti. U skladu s trenutnom metaparadigmom smatra se da svijest proizlazi iz svijeta prostora.. tako i razlika između materijalnog svijeta i našeg doživljaja izokreće odnos svijesti i materijalnog svijeta.U Ashtavakra Giti. Tibetanska knjiga velikog oslobođenja 60 . vrlo cijenjenom indijskom spisu. Čini se da su se ti ljudi probudili iz sna maye . već iz neposrednoga. stoji: Univerzum koji je stvoren i koji se očituje u meni. već je tvar izvedena iz uma. vremena i tvari. koje katkad nazivamo prosvijetljenima. u meni nestaje. Um nije izveden iz tvari. prožet je mnome. osobnog iskustva znaju da je cijeli njihov svijet očitovanje u umu. Izokretanje stvarnosti Jednako kao što je Kopernikovo otkriće izokrenulo naše shvaćanje svemira. osobno zakoračili u novu metaparadigmu. Ti su ljudi. Za njih to nije samo teoretska zamisao. Svijet je rođen iz mene. u meni postoji.

Nama se stvarnost prostora i vremena čini neporecivom.no. Doima se da su to osnovne dimenzije materijalnoga svijeta. Kant je rekao kako je razlog tomu činjenica da svijet ne možemo opaziti na drugi način. misao i osjećaj oblici su koje je svijest preuzela. Tada je to bila zapanjujuća tvrdnja . To su osnovne dimenzije svijesti.koja se vjerojatno i danas mnogima čini zapanjujućom . Ljudski je um ustrojen tako da je svoje iskustvo prisiljen oblikovati unutar okvira prostora i vremena.Smatramo da se svijet koji opažamo oko sebe sastoji od tvari. 61 . No. Sve što spoznajemo. prostor j vrijeme nisu osnovne dimenzije temeljne stvarnosti. Svijet koji spoznajemo jest svijet koji nastaje u našim umovima: taj se svijet ne sastoji od tvari. zvuk. to vjerojatno jest tako . opažamo i zamišljamo. Kant je tvrdio da to vrijedi čak i za prostor i vrijeme. sve je ustrojeno u svijesti. potpuno neovisne o našoj svijesti. osjet. No. svaka boja. već od čistoga uma. suvremena fizika pridaje određenu važnost toj neobičnoj zamisli. svijet koji opažamo oko sebe nije fizički svijet.iako nismo posve sigurni u bitnu prirodu tvari. Po pitanju ovoga svijeta. Po pitanju fizičke stvarnosti.

5. Zagonetka svjetlosti

Ostatak svojega života želim posvetiti promišljanju svjetlosti.

Albert Einstein

M

oja odluka da studiram teoretsku fiziku i eksperimentalnu psihologiju bila je potpuno neočekivana. Teoretska me je fizika približila temeljnim istinama materijalnoga svijeta dok je proučavanje eksperimentalne psihologije bio prvi korak prema otkrivanju istine o unutarnjem svijetu svijesti. Štoviše, što sam ponirao dublje u ta područja, to sam bio bliže istinama o unutarnjem i vanjskom svijetu. Most koji ih je povezao bila je svjetlost. I teorija relativnosti i kvantna fizika, dvije velike promjene paradigme u suvremenoj fizici, začete su iz anomalija u ponašanju svjetlosti. Obje su dovele do novih, radikalnih spoznaja o prirodi svjetlosti. Doimalo se da svjetlost zauzima osobito mjesto u svemiru: ona je, na određene načine, bila temeljnija od

62

prostora, vremena ili tvari. Od te dvije promjene paradigme mnogo me je više zainteresirala teorija relativnosti. Kao srednjoškolac promišljao sam njezin odnos s prirodom vremena i prostora. Na sveučilištu je bila moj omiljeni dio nastavnog plana fizike. A nedavno sam shvatio da teorija relativnosti upućuje u potpuno istom smjeru kao i Kantove tvrdnje. Teorija relativnosti proizašla je iz neobičnog karaktera brzine svjetlosti. Prema mišljenju klasičnih fizičara, mjerenja brzine svjetlosti trebala bi varirati u skladu s kretanjem promatrača. Takve se promjene u svakidašnjem životu neprestano događaju. Ako, primjerice, vozite bicikl brzinom od 30 kilometara na sat, a pokraj vas prođe automobil koji vozi 40 kilometara na sat, tada se automobil, u odnosu na vas, kreće brzinom od 10 kilometara na sat. Ako biste vi malo brže okretali pedale i dosegli brzinu od 40 kilometara na sat, brzina automobila u odnosu na vas bila bi nula, a vi biste mogli razgovarati s vozačem. Svjetlost se kreće milijunima puta brže od bicikla pa ne biste očekivali da ćete primijetiti značajne razlike u njezinoj brzini u odnosu na vas. No, usprkos tome, očekivali biste da vrijedi isto načelo. Što se brže krećete, to je brzina svjetlosti manja u odnosu na vašu. Ali, kada su fizičari pokušali opaziti te promjene, dobili su zbunjujuće rezultate. Bez obzira na to jesu li se kretali prema svjetlosti ili od nje, njezina je relativna brzina bila ista. Dva američka znanstvenika, Albert Michelson i Edward Morley, zbunjena tim otkrićem osmislila su pokus kojim je varijacije brzine svjetlosti bilo moguće us-

63

tanoviti s točnošću od 3,2 kilometra u sekundi, što je bilo otprilike stotinu puta točnije od očekivane varijacije. Unatoč tome, dobili su potpuno isti rezultat. Promatrana brzina svjetlosti nije se mijenjala. Za današnju znanstvenu paradigmu to je bila velika anomalija. Zašto se svjetlost ne pokorava istim zakonima kao i sve ostalo? To jednostavno nije imalo smisla.

Einsteinova promjena paradigme
Na sceni se pojavljuje mladi Albert Einstein. Nakon što je pao na prijamnom ispitu za studij elektrostrojarstva, i nakon što je njegova molba za radno mjesto učitelja matematike i fizike odbijena na nekoliko mjesta, napokon se zaposlio kao "pomoćnik trećega razreda" u švicarskom uredu za patente. U slobodno je vrijeme promišljao razne matematičke i fizikalne probleme uključujući i neobjašnjive rezultate pokusa koji su izveli Michelson i Morley. Godine 1905., u svojoj dvadeset i šestoj, doslovce nepoznat u znanstvenim krugovima objavio je dva pionirska rada: jedan o kvantnoj prirodi svjetlosti (na koji ću se uskoro osvrnuti) i rad pod naslovom "Elektrodinamika tijela u kretanju" u kojemu je predložio radikalno rješenje problema brzine svjetlosti postavivši temelje svojoj osobitoj teoriji relativnosti1. Osnovna postavka relativnosti nije bila nova. Dvjesto pedeset godina prije Galileo je ustanovio

1

Einstein ju je nazivao osobitom teorijom relativnosti kako bi se razlikovala od opće teorije relativnosti koja se bavi gravitacijom te zakrivljenošću prostora i vremena.

64

Jednolično gibanje je gibanje istom brzinom u istom smjeru.da u zatvorenoj prostoriji bez prozora ne bi bilo moguće ustanoviti je li prostorija nepomična ili se kreće ravnomjernom brzinom: svaki pokus izveden u prostoriji koja se kreće dao bi iste rezultate kao i pokus izveden u prostoriji koja se ne kreće. Isključivo prema gibanju loptice nije moguće ustanoviti kreće li se zrakoplov ili miruje. godine zaključio da se svjetlost sastoji od elektromagnetskih valova za koje vrijede osobite jednadžbe gibanja. fizikalni su zakoni isti u svim referentnim okvirima koji se jednolično gibaju. Zamislite. Da zrakoplov ubrzava ili zaokreće. Ustvrdio je da bi načelo relativnosti trebalo vrijediti za sve fizikalne zakone uključujući i one koji se odnose na svjetlost. da letite zrakoplovom i ispustite tenisku lopticu. Prema Galileovoj teoriji. primjerice. danas poznatoj kao klasična teorija. U odnosu na vas loptica se ponaša jednako kao što bi se ponašala da stojite na tlu. Iz tih se jednadžbi izvodila točna vrijednost za brzinu svjetlosti 65 . Klasična teorija relativnosti odnosila se na gibanje fizikalnih tijela. I oni bi trebali biti isti u svim okvirima koji se jednolično gibaju. a vi biste mogli osjetiti promjene u pritisku svojega tijela o sjedalo. Einstein ju je razmotrio i nadopunio. Loptica bi se otkotrljala po podu. svjetlost nije spominjala. Loptica će okomito (iz vaše perspektive) pasti na pod i odbiti se prema vašoj ruci. Izraz "koji se jednolično gibaju" osobito je važan. mogli biste ustanoviti da se krećete. James Clark Maxwell je 1864. Neće odletjeti u stražnji dio zrakoplova brzinom od 800 kilometara na sat.

koja je iznosila 299 727 kilometara u sekundi (otprilike 1 078 000 000 kilometara na sat). Ne biste je sustigli ni na trenutak2. ali bi i tada projurila pokraj vas brzinom od 299 727 kilometara u sekundi. Ona obuhvaća cijeli spektar elektromagnetskoga zračenja od kojega je vidljivi spektar tek maleni dio raspona frekvencija. kao što je Einstein tvrdio.upravo kako su ustanovili Michelson i Morley. brzina svjetlosti uvijek će iznositi 299 727 kilometara u sekundi . Relativnost prostora i vremena Dovoljno je čudno to što je brzina svjetlosti jednaka za sve promatrače bez obzira na to koliko se brzo kreću. 66 . To je potpuno suprotno zdravom razumu. Svjetlost je usporena dok prolazi kroz medije kao što su staklo ili voda i upravo je to razlog zbog kojega se dno bazena doima bližim no što jest i zbog kojega prizma i leća prelamaju svjetlost. u ovom je slučaju zdrav razum u krivu. Drugim riječima. no naše poimanje prostora i vremena naići će na još Čudnije pojave. Einsteinove jednadžbe gibanja predviđaju da će sa- 2 Posrijedi je brzina svjetlosti u zrakopraznom prostoru. Stvarnost je prilično drugačija pri brzini bliskoj brzini svjetlosti. Čak i kad biste se kretali brzinom od 299 727 kilometara u sekundi. te jednadžbe jednake u svim referentnim okvirima koji se jednolično gibaju. Imajte također na umu da je svjetlost za fizičara više od svjetla koje opažamo očima. svjetlost se ne bi kretala ni kilometar u sekundi brže. koliko god se brzo krećete. Naši mentalni obrasci stvarnosti izvedeni su iz životnog iskustva svijeta u kojemu su brzine daleko manje od brzine svjetlosti. tada brzina svjetlosti mora biti ista u svim takvim okvirima. Ako su. No.

Doimalo bi se da je cijeli vaš svijet mnogo sporiji od mojega. Nakon što su zrakoplovi s vrlo osjetljivim atomskim satovima obletjeli zemaljsku kuglu. Kad se promatrač približava brzini svjetlosti. duljine u vašem univerzumu smanjile bi se napola u odnosu na duljine u mojem univerzumu. pokusi sa subatomskim česticama koje su se kretale brzinom približnom brzini svjetlosti potvrdili su tu postavku. mjere duljine (odnosno mjere prostora u smjeru gibanja) se skraćuju i to proporcionalno usporavanju vremena. kemijske i biološke procese. pokusima je dokazano da se usporavanje vremena doista događa. ona postaje prilično uočljiva. Usporavanje se ne odnosi samo na satove koje je čovjek izradio. ali izvjesna. opazio bih da vaš sat radi upola sporije od mojega. Ne mijenja se samo vrijeme. No. 67 . jednako kao i vrijeme. No.tovi u pokretu raditi sporije od satova koji miruju. Ako biste pokraj mene prošli brzinom koja čini 87 % brzine svjetlosti. doima temeljnim i nepromjenjivim. ustanovljeno je da kasne upravo onoliko koliko je bilo predviđeno. Koliko god se to doimalo neobično. Ako biste pokraj mene prošli brzinom koja čini 87 % brzine svjetlosti. već i na sve fizikalne. kako se približavamo brzini svjetlosti. a ne kao nešto što se mijenja s brzinom vašega gibanja. to je prostor manji. Čini se da i to prkosi zdravom razumu: prostor se. usprkos tome. Samo vrijeme prolazi sporije. već i prostor. Razlika je vrlo mala (otprilike nekoliko bilijuntina). Pri brzinama s kojima se obično susrećemo ta je razlika zanemariva. Što se brže krećete.

vrijeme potpuno stati. Točnije. njegova bi masa bila beskonačna. to je njegova masa veća.Dakle. prostor sam po sebi i vrijeme samo po sebi osuđeni su iščeznuti u tami. Fizičari većinom izbjegavaju razmatrati to neuobičajeno stanje tvrdeći da ništa nikada ne može postići brzinu svjetlosti pa ne moramo brinuti o čudnim pojavama koje bi se mogle dogoditi na toj brzini. A ona to može zbog toga što nije materijalno tijelo: njezina je masa uvijek točno nula. a samo će njihovo jedinstvo sačuvati neovisnu stvarnost. već i masa. a duljina će se smanjiti do nepostojeće. Područje svjetlosti Jednadžbe osobite teorije relativnosti predviđaju da će. Einsteinove bi jed- 68 . Zbog toga znanstvenici tvrde da ništa nikada ne može postići brzinu svjetlosti. promjena u slučaju mase nije smanjenje već povećanje: što se tijelo brže giba. Svjetlost se kreće brzinom svjetlosti. Einstein je dokazao da se s povećanjem brzine ne mijenjaju samo prostor i vrijeme. Budući da se svjetlost kreće brzinom svjetlosti. pod time podrazumijevaju tijela s određenom masom. više no što je u cijelom univerzumu. Kada fizičari kažu da ništa ne može postići brzinu svjetlosti. ništa osim svjetlosti. Međutim. Ako bi neko tijelo doseglo brzinu svjetlosti. za promatrača koji se doista kreće brzinom svjetlosti. zamislimo bestjelesnog promatrača (čisti um bez mase) koji se kreće brzinom svjetlosti. No. za pokretanje beskonačne mase bila bi potrebna beskonačna količina energije.

kao što se do tada vjerovalo. potom u bijelu. godine njemački fizičar Max Planck uvidio je kako je te promjene boje i energije moguće objasniti ako bi se pretpostavilo da energija ne isijava neprekidnim. već u pojedinačnim količinama ili kvantovima (od latinske riječi quantum koja znači "količina").donijela je druga velika promjena paradigme u suvremenoj fizici: kvantna teorija. Samo sada. ujednačenim tokom. bez obzira na to je li posrijedi elektron atoma koji mijenja svoju putanju ili zagrijavanje vaše kože pod utjecajem Sunčeve svjetlosti. Razmjena energije mogla bi obuhvaćati 1. sastoji od cijelih kvantova. Zaključio je da se svaka razmjena energije. Zagrijete li metalni štap.i što svjetlost nije . Zbog čega se to događa? U skladu s klasičnom fizikom sva usijana tijela trebala bi isijavati istu boju bez obzira na temperaturu. ali ne 69 . To upućuje na doista čudan zaključak o svjetlosti. Što god svjetlost jest. 2. 5 ili 117 kvantova. i na posljetku poprima plavkastu nijansu. predvidjele da ne prevaljuje nikakvu udaljenost i da joj je za to potrebno nula vremena. Kao i u slučaju teorije relativnosti.nadžbe. sa stajališta svjetlosti. počet će isijavati tamnu crvenu boju. Boja daljnjim zagrijavanjem postaje svjetlija i mijenja se iz crvene u narančastu. 1900. čini se da postoji u području u kojemu nema ni prije ni poslije. Kvant svjetlosti Više nagovještaja o tome što svjetlost jest . promjenu je potaknula anomalija vezana za svjetlost.

oslobođena energija može raspršiti molekule stanice. ona tek zatrese molekule i malo vas zagrije. Pet godina poslije. Svaki foton svjetlosti bio je ekvivalent jednom Planckovom kvantu ili paketiću energije. Kada je Planck taj zaključak primijenio na svjetlost koja isijava iz usijanoga predmeta. jedna značajka kvanta ostaje nepromjenjiva. u određenoj mjeri. rengenske zrake i.6 kvanta. čak ultraljubičaste zrake mogu biti tako opasne. Kada ti fotoni dođu u dodir s vašim tijelom. Matematičari rad definiraju kao umnožak sile ti- 70 . ali količina energije u jednom kvantu može znatno varirati. Svjetlost kao rad Kvant je možda najmanja količina energije koja može biti prenesena. foton gama-zračenja obuhvaća milijarde puta više energije od infracrvenog fotona. S druge strane. Einstein je došao do sličnoga zaključka. Proučavao je novootkriveni fotoelektričan efekt pri kojemu obasjavanje metala svjetlošću dovodi do oslobađanja elektrona. Svaki pojedini kvant posjeduje određenu količinu rada. Primjerice. Jedini način da objasni brzinu pojavljivanja elektrona bila je pretpostavka da se svjetlost prenosi kao struja čestica ili fotona. Iako se količina energije u fotonu može znatno razlikovati. Zbog toga gama-zrake.i pola ili 3. iste godine kada je objavio svoju osobitu teoriju relativnosti. oslobođena je energija daleko slabija. postigao je upravo one promjene boja koje su opažene. kada tijelo apsorbira infracrveni foton.

To je otprilike dvije milijarde bilijun bilijuna kvanta rada . Primjerice. 71 . Ako vam je za podizanje pola kilograma tereta bila potrebna jedna sekunda. 6. otprilike 0. Planckova konstanta druga je univerzalna konstanta koju je iznjedrila suvremena fizika. kvantna teorija također podrazumijeva da svjetlost nadilazi prostor i vrijeme. Za podizanje pola kilograma tereta na visinu od trideset centimetara potrebno je otprilike 13. To se naziva Planckovom konstantom (prema znanstveniku koji ju je otkrio).što pokazuje koliko je kvant malen. rad će biti dvostruko veći . Udvostručite li masu lopte. 3 Erg je jedinica energije. ukupan rad iznosi 13.62618 x 10 -27 erg/s) ali je uvijek jednaka3.5 milijuna erga u sekundi. Količina rada u kvantu iznimno je mala. stoga je posrijedi iznimno mala jedinica energije.jela i prevaljene udaljenosti ili umnožak energije tijela i vremenskog trajanja puta . Sva je tvar tek nakupina postojane svjetlosti.posrijedi su istoznačnice.što intuitivno ima smisla.00000000000000000000000000662618 erg/s (ili matematičkom stenografijom. Svjetlost uvijek dolazi u potpuno jednakim jedinicama rada. zamislite da trčite i pritom jednolično trošite energiju. udvostručili ste rad. količina rada lopte bačene preko nogometnog igrališta bila bi veća od količine rada iste lopte bačene preko pola igrališta. Ili. Budete li trčali dvostruko duže. Sri Aurobindo Kao i teorija relativnosti. a kao i prva (brzina svjetlosti) i to je konstanta svjetlosti.5 milijuna erga.

kontinuuma prostor-vrijeme. No. odgovarajuća točka apsorpcije i prijenos jedinice rada između njih dvije. Sto dvadeset godina poslije Einstein podupire Kantovu teoriju. Nespoznatljiva svjetlost Kant je tvrdio da noumenon . Možemo samo reći da postoji točka emisije. Uvjerenje da možemo zamisliti što se događa u području kvantnoga dokazuje da smo ga pogrešno shvatili. ali se može očitovati i kao prostor. nikada izravno ne spoznajemo. sam kontinuum prostor-vrijeme. i kao vrijeme. Vrijeme i prostor nisu apsolutni. fizička stvarnost koju poimaju osjetila i koju um tumači. Svjetlost koja stiže do oka spoznaje se isključivo putem energije koju oslobađa. Werner Heisenberg Svjetlost također posjeduje nespoznatljive značajke. Nikada ne opažamo samu svjetlost. Ta se energija pretvara u vizualnu predodž- 72 . kvantna teorija govori da ne znamo Što se događa na tom putu. No. To su tek dva različita obličja dublje stvarnosti. ali je nikada izravno ne spoznaje . kao i Kantov noumenon.Smatramo da se foton emitira iz jedne točke u prostoru i da prelazi određeni put do druge točke u kojoj je apsorbiran. koji nadilazi i prostor i vrijeme.nadilazi prostor i vrijeme. Ne može se čak ni reći da foton postoji između te dvije točke."stvar o sebi".

Iako se doima da je sastavljena od svjetlosti. Čini se da je svjetlost izvan dosega razuma i zdravorazumskoga poimanja što također odgovara Kantovim zaključcima. 73 . U tom nas slučaju ne bi trebalo previše iznenaditi da je našim umovima toliko teško pojmiti prirodu svjetlosti. Svjetlost možda predstavlja granicu spoznatljivoga. Kant je rekao da razum nije intrinzična značajka noumenona. dio načina na koji um poima svijet oko sebe. kao i prostor i vrijeme. Istinsku prirodu svjetlosti nikada izravno ne spoznajemo. već je. Možda je nikada nećemo moći shvatiti.bu u umu. opažena je svjetlost značajka koja se pojavljuje u svijesti.

Takvi su tragatelji tisućama godina bili usredotočeni na unutarnje područje uma istražujući njegove prikrivene značajke putem osobnog iskustva. pamćenju. ponašanju i percepciji. Pa ipak. počeo sam proučavati prastare spise kao što su Upanišade. usprkos svemu što sam naučio o funkcioniranju mozga. Svjetlost svijesti Kao jedno "ja jesam" u srcu svega stvorenoga. Vjerujući da bi takvi pristupi mogli ponuditi uvide koji zapadnjačkoj znanosti nisu dostupni. činilo mi se da Istok o toj temi ima mnogo za reći kao i mnogi mistici širom svijeta. nisam se nimalo približio shvaćanju prirode same svijesti. naučio sam mnogo o neurofiziologiji. Shvetashvatara Upanišada P roučavajući eksperimentalnu psihologiju.6. Oblak nespoznatljivog i djela suvremenih pisaca kao što su Alan Watts. Tibetanska knjiga velikog oslobođenja. ti si svjetlost života. No. 74 .

vječno nerođenu. jednu jedinu svjetlost. koja blista u čovjekovu umu".. jednostavnu.. sve dok nisam potpuno postao ta svjetlost"..... možeš li reći kakva jest i odakle potječe ta svjetlost što dolazi u dušu? Henry David Thoreau Oni koji su proniknuli u istinu o stvarnosti. Uza svu svoju znanost. Sufi Abu'l-Hosian al-Nuri doživio je svjetlost "koja je blistala u Nevidljivomu. vidio je svjetlost beskonačnu i nepojmljivu. Sveti Ivan je spomenuo "svjetlo istinito. to sam jasnije opažao sličnosti sa svjetlošću iz područja fizike.. izvor života. Carl Jung i Christopher Isherwood.Aldous Huxley. a ja sam bez prestanka gledao u nju. Sveti Simeon. vječnu.. kršćanski mistik iz desetoga stoljeća. Tibetanska knjiga velikog oslobođenja opisuje "samostvorenu Jasnu Svjetlost. svoja iskustva često opisuju u kontekstu svjetlosti.. ne-složenu. i koje nazivamo prosvijetljenima. 75 .. koje rasvjetljuje svakoga čovjeka što dođe na ovaj svijet". Sama je svijest često određivana u kontekstu svjetlosti. bezvremenu. Što sam više proučavao tu unutarnju svjetlost. Bio sam opčinjen kada sam otkrio da je svjetlost tema koja se neprestano ponavlja jednako kao i u suvremenoj fizici.

bez nje ne bi bilo doživljaja. izravnog iskustva.temelj čija bit je svjetlost? Meditacija Bilo je očito da odgovore na ta pitanja neću pronaći pukim umovanjem i mozganjem. koji je nedugo prije pobjegao pred kineskom invazijom. u usporedbi s ostalim istočnjačkim filozofijama. a među njima i Trungpa Rinpoche.Fizikalna svjetlost nema masu i nije dio materijalnoga svijeta. bio najmanje prožet religioznošću. Upućuju li na dublju povezanost svjetlosti fizičkog svijeta i svjetlosti svijesti? Dijele li fizička stvarnost i stvarnost uma isti temelj . svijest je nematerijalna. slušati razne učitelje i čitati neke od glasovitih budističkih spisa. U jednakoj je mjeri bio psihologija i filozofija kao i religija. Čini se da je fizikalna svjetlost temeljna značajka univerzuma. Počeo sam se pitati imaju li te sličnosti kakvo dublje značenje. Istočnjačka filozofija i mistični spisi jasno otkrivaju da dublje razine svijesti nije moguće spoznati čitanjem ili proučavanjem iskustava drugih. a okosnica je bila uklanjanje uzroka patnje. 0 Bogu se nije raspravljalo. već putem vlastitog. Stoga sam se okrenuo meditaciji i drugim duhovnim praksama. Isto vrijedi i za svijest. Jednako je temeljna i svjetlost svijesti. U tom stadiju mojeg istraživanja budizam me je privlačio jer je. Stoga sam počeo pohađati tečaj budističke meditacije. U to je vrijeme nekoliko budističkih učitelja i tibetanskih lama predavalo na Cambridgeu. 76 .

često se iznenadim koliko je mnogo ljudi čija je prva duhovna praksa bila transcendentalna meditacija šezdesetih i sedamdesetih godina dvadesetoga stoljeća. naišao sam na knjigu Znanost o bitku i umijeće življenja kojoj je autor indijski učitelj Maharishi Mahesh Yogi. svaki napor zapravo potiče mentalnu aktivnost.Nekoliko mjeseci poslije moje je unutarnje istraživanje krenulo u neočekivanom smjeru. tražio je u pogrešnom smjeru. Knjigu sam dodao ostalim izabranim djelima i donio je u svoju radnu sobu u kojoj je dva tjedna neotvorena ležala na stolu. No. ima suprotan učinak. u svijetu misli i osjetilnih doživljaja. 77 . Maharishi je tvrdio da je um nemiran zbog toga što traga za nečim. On je u to vrijeme stigao na novinske naslovnice nakon što su Beatlesi prekinuli sa uzimanjem droga kako bi se počeli baviti njegovom tehnikom transcendentalne meditacije1. Putujući po svijetu. Maharishi je govorio upravo suprotno o gotovo svemu što sam čuo ili pročitao o meditaciji. Za nekoliko minuta bio sam opčinjen. Ne znajući koliko će se moj život promijeniti. odnosno za dubljim zadovoljstvom i ispunjenjem. Maharishi je taj proces promatrao drugačije. Prema Maharishi- 1 Publicitet koji su Beatlesi pridali transcendentalnoj meditaciji (TM) vjerojatno je jedan od najvažnijih elemenata njihove ostavštine. na posljetku sam je prelistao. ali mi se ipak činilo da sve to ima smisla. Većina ostalih djela o meditaciji opisivala su koliko je napora potrebno da se umiri nemiran um te dosegne stanje dubokog unutarnjeg mira i ispunjenja. Prema njegovu mišljenju i najmanji napor. Umjesto da je umiri. Prebirući po odjelu ezoterije mjesne knjižnice u potrazi za djelima o svijesti. čak i želja za umirivanjem uma.

Dalaj-lama Maharishijeve zamisli svidjele su se mojem znanstvenom umu. Bile su jednostavne i logične . Dubokih. skeptik u meni ništa nije prihvaćao "na riječ". morao sam je iskušati. primjenjujući njegovu tehniku. Bilo mi je potrebno neko vrijeme da svladam tehniku. Oduševio me je na prvi pogled.jevim uputama bilo je potrebno samo usmjeriti pozornost prema unutra i tada. shvatio sam da je Maharishi bio u pravu. jezero smješteno visoko u talijanskim Alpama. spontano će biti privučen dubljim razinama mira i ispunjenja. U konačnici. to je moj um bio mirniji. Što sam se manje trudio. toplih smeđih očiju. um će tada okusiti ispunjenje za kojim je tragao. radi meditacijskog druženja s Maharishijem. ali. Najbliži učitelj bio je u Londonu pa sam tjedan dana iz Cambridgea svaki dan putovao na pouku.gotovo poput matematičke derivacije. Da bih doznao koliko je ta tehnika djelotvorna. dopustiti umu da se tek malo smiri. 78 . Put u Indiju Sljedećega ljeta otputovao sam na Lago di Braies. No. duge. Našavši se u nešto mirnijem stanju. kada mi je to pošlo za rukom. svaki čovjek zapravo teži duševnom miru. Ponavljajući taj postupak.

s nama početnicima neumorno je razgovarao o finijim razinama bivanja i o višim stanjima svijesti. raštrkani prašumom prekrivenim obroncima. gdje se rijeka Ganges obrušava iz svojega dubokog himalajskog klanca. indijski sveti grad u podnožju Himalaje. Na jednoj obali rijeke Rishikesh je bio živ trgovački gradić čije su ulice bile prepune štandova. Tada sam shvatio da želim nastaviti učiti od njega. s jednostavnim sandalama na nogama izgledao je kao klasičan indijski guru. rikša i mršavih krava. otprilike 250 kilometara sjeverno od Delhija. bili su raznorazni ašrami. krajolik je više nalik lancu Rocky Mountains u Coloradu. odjeven samo u komad bijeloga pamuka vješto omotanog oko njegova malenog tijela. jedini most preko rijeke. Neki su bili isposnički: pravokutne zidine oko jednostavnih ćelija za meditaciju. namjerno je izgrađen preuzak za prolazak automobila. Ostali su bili ukrašeni bujnim vrtovima.sveti gradić. Čim sam završio studij. Automobila nije bilo. Na drugoj obali bio je Rishikesh .lepršave crne kose i brade. To nije bilo knjiško znanje. Ondje je ozračje bilo potpuno drugačije. Ravnice sjeverne Indije ne uzdižu se postupno prema planinama kao što se uzdižu Alpe. već mudrost osobe koja je očito doživjela izravno iskustvo tih stanja. Rishikesh se smjestio upravo na mjestu na kojemu se ravnica pretvorila u planinu. Na toj obali rijeke. zaradio sam nešto novca vozeći kamion i otputio se u Indiju. Ravnica u jednom koraku prelazi u planinu. visoko iznad klanca. bučnih automobila. Pršteći radošću. Moje odredište bio je Rishikesh. vodoskocima i kipovima indijskih božanstava obojenim jarkim bo- 79 .

bili netom diplomirani studenti u potrazi za dubljim intelektualnim razumijevanjem Maharishijevih učenja. a neki za meditaciju. U našoj su skupini bili doktori filozofije. liječnici i dugogodišnji studenti teologije. To je bilo mo- 80 . Stotine ljudi raznih dobi i iz raznih zemalja okupilo se na učiteljskom tečaju. Željeli smo iz njega izvući sve: od finijih značajki viših stanja svijesti i suptilnih utjecaja meditacije do točnog značenja raznih ezoteričnih pojmova. Neki su bili središta za hatha jogu. blagovaonica. poput mene. drugi su bili posvećeni određenom duhovnom učitelju ili filozofiji. Maharishi je želio da i sami doživimo jasna iskustva stanja svijesti o kojima nam je govorio. U svojoj spremnosti da nam prenese svoje znanje. Postavljali smo mu pitanje za pitanjem. Po završetku dnevnog programa nekolicina nas često bi se okupila u maloj dnevnoj sobi gdje smo do kasno u noć upijali još više njegove mudrosti. a katkad smo ga doslovce ispitivali. dvorana za okupljanje. Čista svijest Osim produbljivanja našeg razumijevanja meditacije. Maharishi je bio neumoran. Mnogi su.jama. Sljedećih mjeseci slušali smo Maharishija koji nam je tumačio svoju filozofiju. a iza njega je zavojita staza nestajala u prašumi. Tri kilometra nizvodno od mosta nalazio se Maharishijev ašram. ali i za dubljim iskustvom meditacije. tuševi i ostale prostorije koje su nudile osnovne udobnosti zapadnjačkoga načina života. Na litici trideset metara iznad rijeke Ganges nalazilo se šest kućica.

no s odmicanjem tečaja vrijeme meditacije se produljivalo.guće ostvariti samo nakon dužih razdoblja duboke meditacije. Određeno je kao stanje svijesti koje se bitno razlikuje od tri osnovna stanja koja uobičajeno doživljavamo: budnost. Tišina se naziva pokoravanjem Sudbini.i veliki dio noći. Moji su se osjećaji staložili. Prema Maharishijevoj terminologiji transcendirao sam (doslovce "prekoračio") razmišljanje. kako napreduje meditacija te što kasnije namjeravam reći ili učiniti. Tao Te Ching Tijekom tih dugih meditacija moje je uobičajeno mentalno brbljanje počelo jenjavati. Nakon šest tjedana našega tromjesečnog boravka u meditaciji smo provodili najveći dio dana . Moja se pozornost sve manje bavila mislima o tome što se događa. postalo je dijelom vječno-nepromjenjivog. spoznati vječno-nepromjenjivo znači biti prosvijetljen. koliko je sati. Mentalna je aktivnost slabila sve dok se moj misleći um na posljetku nije potpuno smirio. sanjanje i duboki 81 . U mojem umu više nisu bljeskala nasumična sjećanja. a disanje se je toliko usporilo da je gotovo prestalo. Isprva smo meditirali tri ili četiri sata dnevno. To se stanje u indijskim učenjima naziva samadhi što znači "miran um". Povratak korijenima naziva se Tišina. ono što se pokorilo Sudbini.

svjesni smo svjetova koje stvara naša mašta. Ono nije spoznavanje. 82 . Patanjali U usporedbi s filmskim projektorom to četvrto stanje svijesti odgovara projektoru koji radi bez filma pa je na zaslonu samo bijela svjetlost. U stanju budnosti svjesni smo svijeta koji opažamo osjetilima. nije ga moguće odrediti granicama. o četvrtom stanju kaže: Ono nije vanjska svjesnost. Jednako tako.san. prastari indijski spis. Dok sanjamo. Ono je neopisivo i nezamislivo. ali nema predmeta svjesnosti. Nije ga moguće vidjeti niti shvatiti. U stanju samadhija postoji svjesnost. ono nije unutarnja svjesnost niti je prekid svjesnosti. To je svojstvo svijesti bez ikakva sadržaja. U dubokom snu nema svjesnosti ni o vanjskom ni o unutarnjem svijetu. Joga je prestanak modificiranja čistoga uma. čovjek je potpuno budan. ono nije nespoznavanje niti je samo znanje. Isha Upanišada. svijest prije preuzimanja raznih oblika i značajki određenog iskustva. samadhi ne obuhvaća ništa više od svjetlosti čiste svijesti. Posrijedi je čista svijest.

kada u njemu nema drugih sadržaja osim njega samoga. ni prostor.. Suzuki opisao ga je kao "stanje Apsolutne Praznine": Ne postoji vrijeme.. niti kategoriji postojanja.. Nije ga moguće odrediti nijednom potvrdnom i ni jednom niječnom tvrdnjom. niti u pokretu. Bit jastva Kada je um potpuno prazan. već i otkrivamo istinsku prirodu jastva. Upoznaje se samo putem njegova dosezanja. Budistički učenjak D. kršćanski mistik iz petoga stoljeća.. ni postajanje.. To je moguće samo ako je um sam sunyata (praznina). .. Koristeći se zapanjujuće sličnim izrazima.. veličina niti malenost. 83 . Dionizije. Ono nije red. niti u mirovanju. ne nalazimo samo potpuni spokoj i mir. Ne pripada kategoriji nepostojanja. ni tvarnost. opisao ga je na sljedeći način: Ono nije duša.Ono je neodredivo. Čisto je iskustvo um koji sebe vidi odraženog u sebi.. T.. Slične opise moguće je pronaći u gotovo svakoj svjetskoj kulturi. drugim riječima. Ono nije nepomično. niti um.

da ja imam osjećaj. Što god se događalo u mojem umu. Ti. Primjerice. najbliskiji. uloga koje igramo. ako nam netko uputi kritiku. Ja kažem da ja mislim ili vidim nešto. svojih stvaralačkih i intelektualnih sposobnosti te iz svojega karaktera i osobnosti. onoga što posjedujemo i iz onoga što drugi misle o nama. posla. osjećam da sam subjekt svega toga. Ako postoji doživljaj. takav je identitet uvijek prepušten na milost i nemilost događajima. Ako se promijeni bilo što od onoga na čemu se temelji naš identitet. Osim što svoj identitet izvodimo iz doživljaja sebe u svijetu. osjećaj o sebi izvodimo i iz onoga što doživljavamo. najjasniji vid mojega jastva. vječno ranjiv i vječno ima potrebu za zaštitom i potporom. da ja znam nešto ili da sam se ja nečega sjetio. Svoj identitet izvodimo i iz svojih misli i osjećaja. mogli bismo se uzrujati mnogo više no što je primjereno takvoj kritici jer će naša reakcija biti više vezana za obranu ili utvrđivanje narušene predodžbe o sebi nego za samu kritiku. tada pretpostavljamo da mora postojati i onaj tko doživljava: mora postojati "ja" koje doživljava doživljaj. što je zapravo taj osjećaj "ja-stva"? Riječ "ja" dnevno uporabim stotinu puta bez razmišljanja. da ja nešto želim. Točno znam što podrazu- 84 . Međutim. i mnogi drugi vidovi našega života pridonose našem viđenju samoga sebe. svojih vjerovanja i vrijednosti. Ali. To je najpoznatiji. nacionalnosti. naš osjećaj vlastitog jastva je ugrožen. naše povijesti. društvenog i financijskog statusa. ili tek postoji opasnost od promjene.Osjećaj vlastitoga jastva većinom izvodimo iz raznih značajki koje nas određuju kao pojedinca: iz naših tijela i njihova izgleda.

mijevam pod riječju "ja" - sve dok to ne pokušam opisati ili odrediti. Tada se nađem u neprilici. Traženje jastva prilično je nalik sljedećoj situaciji: nalazite se u mračnoj prostoriji i ručnom svjetiljkom obasjavate prostor oko sebe kako biste pronašli izvor svjetlosti. Pronašli biste samo razne predmete na koje bi svjetlost pala. Jednako bi bilo i kada biste pokušali pronaći subjekt sveg iskustva. Nalazili biste samo razne zamisli, predodžbe i osjećaje koje bi rasvijetlila vaša pozornost. No, sve su to objekti iskustva pa stoga ne mogu biti i subjekti istoga iskustva.

Što je "ja"? ... Dubljim poniranjem otkrit ćete da pod pojmom "ja" podrazumijevate temelj na kojemu prikupljate (iskustva i sjećanja).
Erwin Schrödinger

Iako jastvo možda nikada ne može biti spoznato kao objekt iskustva, moguće ga je spoznati na drugi, mnogo bliži način. Kada je um miran, slobodan od misli, osjećaja, opažanja i sjećanja s kojima se inače poistovjećujemo, preostaje bit jastva, čisti subjekt bez objekta. Tada ne nailazimo na "ja sam ovo" ili "ja sam ono", već samo "ja jesam" 2. U tom stanju spoznajete bit jastva i spoznajete da je ta bit čista svijest. Spoznajete da je to ono što uistinu jeste. Vi niste biće koje je svjesno. Vi ste svijest. I ništa

Čak i izraz "ja jesam" može navesti na pogrešan zaključak; sama riječ "ja" već obuhvaća mnogo značenja pojedinačnog jastva. Možda bi bilo točnije reći da postoji jesnost, ili čisti bitak.
2

85

više od toga.

Ja JESAM ti, onaj dio tebe koji jest i zna... onaj dio tebe koji kaže JA JESAM i koji jest JA JESAM... JA JESAM najdublji dio tebe koji prebiva u tebi i mirno čeka, promatra, ne poznajući ni vrijeme ni prostor... Ja sam te usmjeravao u svemu, ja sam nadahnuće svih tvojih misli i djela... Oduvijek sam u tebi, duboko u tvojem srcu.
Neosoban život

Ta jezgra identiteta ne posjeduje ni jednu jedinstvenu značajku pojedinačnog jastva. Budući da nadilazi sve osobine i osobite značajke, vaše poimanje jastva ne razlikuje se od mojega. Svjetlost svijesti koja blista u vama, i koju vi nazivate "ja", ista je ona svjetlost koju ja nazivam "ja". U tome smo potpuno jednaki. Ja sam svjetlost. Kao i vi.

S onu stranu vremena i prostora
Bitno jastvo je vječno; ono se nikada ne mijenja. Ono je čista svijest, a čista je svijest bezvremena. Naš doživljaj protjecanja vremena proizlazi iz promjene - ciklusa dana i noći, kucanja srca, tijeka misli.

86

U dubokoj meditaciji, kada se svjesnost isključi, a um je potpuno miran, ne postoji iskustvo promjene niti bilo što prema čemu bismo ustanovili protjecanje vremena. Ja znam da sam sjedio u potpunoj tišini, ali ne znam koliko sam vremena tako proveo. Možda je prošla minuta, a možda i cijeli sat. Vrijeme kakvo poznajemo potpuno nestaje. Postoji samo sada.

Vrijeme i prostor nisu ništa drugo doli psihološke boje koje stvara oko, ali je Duša svjetlost.
Ralph Waldo Emerson

Bitno jastvo ne prekoračuje samo vrijeme, već i prostor. Ako ih zamolite da odrede sjedište svoje svijesti, većina ljudi osjeća da je svijest negdje u glavi. U ovom trenutku vjerojatno vam se čini da je ova knjiga udaljena od vas nekoliko desetaka centimetara. Vjerojatno ste svjesni zidova oko sebe i tla ispod sebe; vaše ruke, trup i noge vrlo su blizu točke s koje opažate sebe. Čini se da osjećaj kako je svijest smještena negdje u glavi ima smisla. Naši su mozgovi u našim glavama, a mozak je na neki način povezan sa svjesnim doživljavanjem. Bilo bi, primjerice, čudno kada bi mozak bio u glavi, a svijest u koljenima. Međutim, nije sve onako kako se čini. Prividni smještaj svijesti zapravo ne mora biti ni u kakvoj vezi sa smještajem mozga. Smještaj svijesti ovisi o smještaju osjetilnih organa.

87

Sve što doživljavamo tvorevine su u svijesti. Vi niste smješteni u prostoru. Zamislite da su vam oči i uši transplantirane na koljena i da svijet sada opažate s toga novog motrišta. No. ali glava više nije središnja točka vašeg opažanja. ali istina je da zapravo nikada nismo ni bili u njemu. gledamo samoga sebe odozgo. odnosno negdje u sredini glave. Naše opažajno jastvo nije moguće pronaći u predodžbi svijeta jer je ono samo predodžba svijeta. nalazi negdje iza očiju i između ušiju. točka s koje na izgled opažamo svijet. Prirodno je da tu predodžbu jastva postavljamo u središte opaženoga svijeta i to nam daje osjećaj da jesmo u svijetu.Naša primarna osjetila. Erwin Schrödinger Ukratko. Središnja točka opažanja više nije u blizini tijela. oči i uši. nalaze se na glavi. Gdje biste osjećali svoje jastvo .u glavi ili u koljenima? Mozak je i dalje u vašoj glavi. Prostor je u vama. 88 . dojam da svijest prebiva na određenom mjestu u ovom svijetu zapravo je privid. istina je upravo suprotna: sve je to u nama. Svijet biste promatrali s drugačije točke gledišta i lako biste mogli zamisliti da je sjedište vaše svijesti u koljenima3. Stoga se središnja točka našeg opažanja. 3 To baca novo svjetlo na takozvana "izvantjelesna" iskustva pri kojima svijet doživljavamo s novoga gledišta. Tada pomislimo da smo napustili svoje tijelo. Činjenica da se i mozak nalazi u glavi slučajna je podudarnost o čemu svjedoči sljedeći jednostavan misaoni pokus. primjerice. Osjećaj jedinstvenog jastva jedna je od tvorevina uma. sa stropa.

Isto vrijedi i za svijest. Svjetlost je za fiziku apsolutna. Kad smo fizikalnu svjetlost razmotrili u njezinu referentnom okviru. Mudri koji uviđaju da je svijest u njima ista svijest koja prebiva u svim svjesnim bićima.i u svakom svjesnom biću.Univerzalna svjetlost Na ovom mjestu ponovno opažamo sličnosti svjetlosti svijesti i fizikalne svjetlosti. Slično tome. dok razmatramo prirodu čiste svijesti.uključujući iskustvo prostora i vremena. postižu vječni mir. Sama je svijest. Novi su apsoluti vezani za svjetlost: brzina svjetlosti u zrakopraznom prostoru i kvant rada fotona. vrijeme. Svjetlost svijesti koja sja u meni ista je svjetlost koja sja u vama . Katha Upanišada Navedene sličnosti upućuju na mogućnost dublje povezanosti fizikalne svjetlosti i svjetlosti svijesti. poput svjetlosti projektora. Je li 89 . Jednako tako. u području uma apsolutno je svojstvo svijesti. Prostor. Ona je zajednički temelj sveg iskustva . masa i energija nisu onako nepromjenjivi kako smo nekad mislili. U oba slučaja postoji samo uvijek-sadašnji trenutak. Svaki foton svjetlosti obuhvaća isti kvant rada. nepromjenjiva. vječna. Čini se da područje svjetlosti nadilazi prostor i vrijeme. prostor i vrijeme nestaju. ustanovili smo da su udaljenost i vrijeme nestali.

Bog je svjetlost neba i zemlje. Kuran Ne želim reći da svjetlost jest Bog.temelj koji se u fizičkom području očituje kao svjetlost. najsuptilnija razina svijeta.tvrdnju "ja jesam Bog".moguće da dijele zajednički temelj . a iz te svjetlosti rođenje cijeli svijet. iznijeli jednu od mističnih izjava koja izaziva najviše prijepora i zbunjenosti . najbliže što se možemo približiti onome što je iznad svih oblika. To vrijedi u fizičkom svijetu u kojemu svaka interakcija obuhvaća razmjenu fotona. Isto vrijedi i u području subjektivnoga gdje je svjetlost svijesti temelj svakog iskustva. već da bi svjetlost mogla biti prvo očitovanje temelja sveg postojanja. prva Božja zapovijed bila je "Neka bude svjetlost". Međutim. U području svjesnog iskustva čisto je jastvo (unutarnja svjetlost u pozadini bezbrojnih oblika koji se pojavljuju u umu) ono u čemu dodirujemo božanske To objašnjava zašto su mnogi od onih koji su istraživali unutarnje dubine i otkrili svoje istinske prirode. 90 . možda bi bilo točnije reći "rađa se cijeli svijet" jer je svjetlost u pozadini svega što se događa. a u području uma kao svjetlost svijesti koja sja u svakom biću? U Knjizi postanka.

ili nešto slično. Kako ijedno nisko ljudsko biće može sebe proglasiti Bogom? Meister Eckhart. savršen odraz Boga. kršćanski svećenik i mistik iz četrnaestoga stoljeća.7. Pa ipak. Ostali su pretrpjeli goru sudbinu. Prema konvencionalnoj religiji Bog je vrhovno božanstvo. Istražujući unutarnji svijet. Sveti Ivan od križa I zjava "ja jesam Bog" mnogima zvuči kao bogohuljenje. propovijedao je: "Bog i ja smo Jedno" te je zbog toga izveden pred papu Ivana XXII i prisiljen poreći takva učenja. oni ne govore o pojedinačnoj osobi. svemogući. sveznajući stvaratelj. Mistici tvrde da je 91 . najljepši. islamski mistik iz desetoga stoljeća. kada mistici kažu: "Ja jesam Bog". Svijest kao Bog Duša je. vječni. razapet je zbog svojih izjava kojima je isticao svoju jednakost s Bogom. sama po sebi. Al-Hallaj. oni su otkrili istinsku prirodu jastva i to je ono što poistovjećuju s Bogom.

koje je Ime Svemogućega. "ja jesam" bez ikakvih osobnih značajki.. Iznad svih oblika. Jahve. Suvremeni učenjak i mistik Thomas Merton izrazio je to vrlo jasno: Proniknem li u dubine vlastitoga postojanja i vlastite trenutne stvarnosti. Veliki indijski mudrac Sri Ramana Maharishi rekao je: "Ja jesam" ime je Boga. uvijek nepromjenjiv. jedan od najuglednijih sufističkih mis- 92 .Bog bit jastva. kroz to duboko središte prelazim u beskonačno ja jesam.. Bog nije ništa drugo doli Jastvo. često se prevodi kao "JA JESAM KOJI JESAM". Takav jesam. Izvedeno iz hebrejskog YHWH. Izraz "ja jesam" jedno je od hebrejskih imena Boga. neizrecivog imena Boga. neodredivoga jesam koje čini moje jastvo u njegovim najdubljim korijenima. Ashtavakra Gita Slične se tvrdnje pojavljuju u istočnjačkim tradicijama. Ibn-al-Arabi. Ja sam beskonačna dubina iz koje na izgled proizlaze svi svjetovi.

Shankara. i nadgleda ljudske živote te nas. To baca novo svjetlo na biblijsko upozorenje: "Budite mirni i znajte da sam ja Bog".. spoznao si Boga. Time se Bog ne poima kao zasebno biće koje je iznad nas. indijski svetac iz osmoga stoljeća čiji su uvidi oživjeli hindu učenja. 93 . Bog je u svakom od nas kao najdublji i neporecivi dio našega jastva.. ne kao intelektualno shvaćanje. To ne znači: "Prestani brinuti i uvidi da ti se obraća svemogući Bog svega stvorenoga". izvor svega. ljubi ili nam sudi.tika dvanaestoga stoljeća. u nekom drugom svijetu. To sam u vrijeme svojega neznanja smatrao odvojenim od sebe. već kao izravan uvid da "ja jesam". Smisao tog upozorenja mnogo je dublji ako ga se shvati kao poticaj na umirenje uma i spoznaju. u skladu s našim postupcima.. svijest koja sja u svakom umu. o vlastitom je prosvjetljenju rekao: Ja sam Brahman. čista svijest u pozadini sveg iskustva jest vrhovno Biće. čista svijest. zapisao je: Spoznaš li vlastito jastvo. Sada znam da ja jesam Sve. temelj svega pojavnoga.. u svim bićima prebivam kao duša. vaše bitno jastvo.

kao i Bog. okusimo. Naš osobni svijetsve što vidimo. Jednako je i sa sviješću. time ne podrazumijevam zasebno biće s tijelom kao jezgrom. kao što smo ustvrdili. Što god se događalo u mojem umu. Svojstvo svijesti je. Sri Nisargadatta Maharaj Bog se često određuje kao stvaratelj i izvor svega stvorenoga. osjećao ili opažao. ocean svijesti. svijest je jedino u što ne mogu posumnjati.Ja jesam Istina Kada sam otkrio da mnogi mudraci i mistici svoje iskustvo čiste svijesti opisuju kao osobno spoznavanje božanskoga. vjerovao. bitni vid svega postojanja. sveprisutna. zauvijek će biti prisutan. omirišemo i dodir- 94 . Kada kažem "ja jesam". osjećaj "jesnosti" uvijek je prisutan. Što god doživjeli. Nikada se ne mijenja. čujemo. neupitna istina. Podrazumijevam ukupnost bivanja. Bog je sveopći kao i svijest. To je temeljna značajka svemira. Svijest je. ondje si". cjelokupan univerzum svega što jest i što spoznaje. Vječan je i neprolazan. Poznata izreka kaže: "Kamo god pošao. jedina apsolutna. često se govori da je Bog jedina apsolutna istina. kakvi god se oblici pojavili u umu. što god mislio. Jednako tako. smisao nekoliko tradicionalnih opisa Boga postao mi je mnogo jasniji. Oduvijek je bio prisutan.

Kada se um umiri i oslobodi briga zbog prošlosti ili budućnosti. sluhom.oblik je koji je ta svijest preuzela. svaka misao. osjećaju i spoznaju. Ali. Zaslijepljeni vlastitim vidom. Nalazimo ispunjenje za kojim oduvijek tragamo . nada i strah . Svjesnost o vlastitoj bitnoj prirodi također posjeduje značajke koje se u pravilu povezuju s božanskim. ljudi ga nisu svjesni jer umom smatraju samo ono što vide. oni ne opažaju nezemaljski sjaj izvora cjelokupne stvarnosti. osjećajem i poimanjem. mašta. osjećaj. oduvijek i zauvijek blista sjajem svojega savršenstva. izvor svega. U tom iskustvu čistoga Bitka nalazimo postojan.Božji spokoj koji nadilazi poimanje. Huang Po Materijalistički misaoni sustav Ako se Bog poistovjeti sa sviješću u njezinoj biti. slutnja. novi smisao ne dobivaju samo tradicionalni opisi Boga. čuju. U prethodnim smo poglavljima svoje poimanje 95 . Svijest je izvor i stvaratelj svega što poznajemo.nemo. nenarušiv mir koji ne ovisi o tome što imamo ili činimo u životu. već i mnoge duhovne prakse. povezujemo se s čistim jastvom koje je iznad imena i oblika. Taj čisti Um.

stresu ili zbog određenih duhovnih vježbi. ako mozak normalno funkcionira. prostor i vrijeme mogli bi se promijeniti.stvarnosti razmatrali u kontekstu osjetilnog opažanja: zvukova. predmeti bi se mogli doimati manje čvrstima. Mogli bismo postati toliko zaokupljeni brigom o tome hoćemo li u budućnosti biti mirni. Međutim. Vi i ja mogli bismo prilično različito ocijeniti postupke neke osobe. bolesti. ili toliko zaokupljeni gnjevom ili srdžbom zbog onoga što je u prošlosti narušavalo naš mir. a situaciju na radnom mjestu promatrati s posve drugačijega stajališta. 1 Postoje iznimke: neki lijekovi mogu izmijeniti kemiju mozga i tako promijeniti način obrade podataka primljenih putem osjetila što dovodi do iskrivljene predodžbe stvarnosti: boje bi se mogle promijeniti. svi mi u pravilu stvaramo slične predodžbe stvarnosti. 96 . Razlike u tumačenjima proizlaze iz vjerovanja. boja i osjeta koje doživljavamo. temelje na dubljem misaonom sustavu. Takav nas način razmišljanja nažalost onemogućuje u dosezanju istinskog unutarnjeg mira. Istu vijest mogli bismo protumačiti na potpuno drugačiji način. pretpostavki i očekivanja koja donosimo u tu situaciju: ono što psiholozi nazivaju misaonim sustavom. Slično se može dogoditi i pri krajnjem umoru. Vjerujemo da unutarnji mir i ispunjenje proizlaze iz onoga što posjedujemo ili činimo u vanjskom svijetu. koje određuju značenje našega iskustva. tako se i razne pretpostavke. naše tumačenje te predodžbe znatno se razlikuje. Način sastavljanja te predodžbe o svijetu manje je ili više umrežen u mozak1. da u sadašnjem trenutku uopće ne možemo biti mirni. Međutim. Kao što su razne znanstvene paradigme utemeljene na još dubljim vjerovanjima ili metaparadigmama.

prestati željeti da bude 97 . Svijest se u oba slučaja smatra ovisnom o materijalnom svijetu. budi sretan. Takav materijalistički misaoni sustav govori da stanje našeg uma ovisi o događajima u svijetu prostora. Meher Baba Materijalistički misaoni sustav stanje našeg uma podređuje vanjskom svijetu. Moramo samo prestati djelovati . Stoga je sličan materijalističkoj metaparadigmi suvremene znanosti. Današnji znanstveni svjetonazor podrazumijeva da svijest proizlazi iz svijeta prostora. Da bismo bili mirni. Štoviše. I slobodni smo promotriti ga na drugi način. Stvorili smo svoje poimanje svijeta. ne moramo postići ništa. misaoni sustav koji upravlja našim životom malokad se dovodi u pitanje. vremena i tvari. vremena i tvari. Pridali smo mu sve značenje i svu vrijednost. sve se mijenja. kao i u slučaju metaparadigmi. Osnove duhovnosti Svijet ne moramo opažati putem takvoga misaonog sustava.Ne brini. Razmotrimo li život sa stajališta pretpostavke da spoznajemo samo tvorevine svoje svijesti. Uz takvu promjenu naš unutarnji mir više ne ovisi o onome što posjedujemo ili činimo u materijalnom svijetu.

svih svojih misli o ispravnom i pogrešnom. uviđamo da su ljudska bića zaokupljena vlastitim prividima o sebi i svijetu koji ih 98 . Umjesto toga. Opraštajući drugima. pitanje opraštanja. napuštamo osude koje smo projicirali na njih. primjerice. Oslobađamo ih svih svojih tumačenja i procjena. To je univerzalno načelo. Ljude ne uznemiruju okolnosti.drugačije. ali ću ovaj put prijeći preko toga". izvorno značenje opraštanja prilično je drugačije. kulturi ili vjerskom uvjerenju. prijateljskom ili neprijateljskom. Epiktet To su za mene osnove duhovnosti. To je temeljno načelo iz kojega proizlaze mnoga duhovna učenja. neovisno o vremenu. otkrivamo ono što smo cijelo vrijeme tražili i što nas cijelo vrijeme strpljivo čeka. već njihovo stajalište o njima. prestati se uzrujavati ako se situacija ne odvija onako kako želimo ili ako se ljudi ne ponašaju onako kako mislimo da bi se trebali ponašati. Opraštanje Razmotrimo. Stara grčka riječ za opraštanje jest aphesis što znači "pustiti". Kada prestanemo sa svim onim što narušava mir u našoj dubini. No. prestati brinuti. Prema općem uvjerenju opraštanje je odrješenje od grijeha ili otpust: "Znam da si pogriješio.

Hugh Prather Negativni osjećaji u jednom su nam se trenutku možda činili opravdanima. to smo iznutra mirniji. i oni katkad pogriješe.ispunjenje traže na neobazriv. zbog nekog razloga . odobravanjem ili poticanjem. osjećaju potrebu za sigurnošću. Razlika je u tome što oni. I oni se vjerojatno osjećaju ugroženima pred ljudima i situacijama koje im stoje na putu ispunjenja. priznavanjem. Kao i mi. Oni. nadzorom.okružuje. u pozadini svih tih pogreški nalazi se svjesno biće koje samo traži unutarnji mir. a možda čak i okrutan način. jednako kao i mi. ali nam ne donose ništa dobro štoviše. Opraštanje nije nešto što činimo za drugu osobu koliko nešto što činimo za sebe. većinom više škode nama nego drugoj osobi. Sto smo slobodniji od osuđivanja. Ništa nije bolnije od življenja s gorčinom u srcu. Međutim. Kada sam prvi put čuo za viša stanja svijesti. Takva promjena poimanja temelj je promjene svijesti. Pa ipak. Kada prestanemo osuđivati druge. oslobađamo se izvora gnjeva i zamjerki. duboko u sebi svi su oni iskre božanske svjetlosti u ovom svijetu koja mukotrpno nastoji pronaći oslobođenje. pret- 99 .patnje koju su pretrpjeli u djetinjstvu ili uvjerenja koje su prihvatili . Istom cilju teže čak i oni koje smatramo zlima.

potrebna mi je pomoć. tu odluku nije uvijek lako donijeti. ne tražim božansko posredovanje vanjskoga Boga. Za pomoć se moram obratiti Bogu. s druge strane. mogao bih je promotriti očima slobodnim od onoga što nalaže takav misaoni sustav. Sam ne mogu ostvariti tu promjenu. Ali. uviđam da bih situaciju mogao promotriti na drugi način. ali u drugačijem svjetlu. Posrijedi nije toliko opažanje drugačijih pojava. Uvjeren sam da je moja stvarnost jedina stvarnost. Molitva U svakom trenutku imam mogućnost odlučiti kako ću vidjeti određenu situaciju. Moram moliti. Kada molim na taj način. Molim se božanskoj prisut- 100 .u Bogu kojega nosimo u sebi. No. malokad sam svjestan da uopće postoji drugi način promatranja iste situacije. možda nove energije ili neki drugi vid stvarnosti koji izmiče mojem svakidašnjem poimanju. kome da se obratim za pomoć? Velika je vjerojatnost da su i ostali zaglavili u istom misaonom sustavu.postavio sam da donose svjesnost o suptilnijim dimenzijama. Katkad. Mogao bih je vidjeti očima materijalističkog misaonog sustava koji brine o tome hoću li dobiti ono za što smatram da će me usrećiti. Kada zaglavim u opažanju utemeljenom na strahu. na razini svijesti koja nadilazi materijalistički misaoni sustav . Tijekom godina sam postupno uviđao da je prosvjetljenje opažanje istoga svijeta. koliko opažanje istih pojava na drugačiji način. No. ali ne znam kako. Pomoć valja potražiti u sebi. međutim.

nosti u sebi, svojemu istinskom jastvu. Osim toga, ne molim da svijet bude drugačiji. Molim za drugačije poimanje svijeta. Molim za božansko posredovanje tamo gdje je doista potrebno: u misaonim sustavima koji upravljaju mojim razmišljanjem.

Ni jedan problem nije moguće riješiti u istoj svijesti koja ga je stvorila.
Albert Einstein

Rezultati me uvijek zadivljuju. Neizostavno doživljavam oslobađanje od strahova i osuđivanja. Na njihovu mjestu pojavljuje se osjećaj olakšanja. Onoga ili ono što me je mučilo počinjem opažati očima ljubavi i suosjećanja.

Bog je ljubav
Ljubav je još jedna značajka koja se često pripisuje Bogu. Tu ljubav ne bismo smjeli poistovjetiti s onime što se u našem svijetu smatra ljubavlju i što najčešće proizlazi iz istog materijalističkog misaonog sustava koji upravlja mnogim drugim područjima našega života. Vjerujemo da bismo bili sretni kada bi drugi ljudi razmišljali ili postupali u skladu s našim željama. Kada se drugi ne ponašaju onako kako želimo, uzrujani smo, gnjevni, frustrirani ili osjećamo neku drugu emociju koja ne proizlazi iz ljubavi. Suprotno tome, kada susretnemo nekoga tko bi, po našem mišljenju,

101

mogao zadovoljiti naše dublje potrebe - odnosno nekoga tko odgovara našoj predodžbi savršene osobe srce nam se ispuni toplim osjećajima prema toj osobi. Tada kažemo da je volimo. Takva je ljubav uvjetna. Osobu volimo zbog njezina izgleda, ponašanja, intelekta, tijela, darovitosti, mirisa, načina odijevanja, navika, vjerovanja i vrijednosti. Volimo osobu koju smatramo osobitom: osobu koja ispunjava naša očekivanja, koja će zadovoljiti naše dublje potrebe i koja će upotpuniti naš život. Takva je ljubav također krhka. Ako se osoba udeblja, razvije kakvu neugodnu naviku ili nas ne voli onoliko koliko mislimo da bi trebala, naša pozitivna procjena lako može postati negativna, a ljubav nestaje jednako brzo kao što se i pojavila.

Kada izostanu i ljubav i mržnja, sve postaje jasno i neprikriveno.
Seng-ts'an, treći patrijarh Zena

Ljubav o kojoj govore mistici potpuno je drugačiji oblik ljubavi. Posrijedi je bezuvjetna ljubav, ljubav koja ne ovisi o značajkama ili postupcima druge osobe. Takva se ljubav ne temelji na našim željama, potrebama, nadanjima, strahovima ili bilo kojem drugom vidu materijalističkog misaonog sustava. Bezuvjetna se ljubav rađa kada um utihne i kada se napokon oslobodimo straha, procjenjivanja i osuđivanja. Kao i mir kojemu težimo, bezuvjetna je ljubav uvijek u našem središtu. Ona nije nešto što bismo tre-

102

bali stvoriti; ona je dio naše unutarnje biti. Čista svijest, svijest neuvjetovana potrebama i pitanjima pojedinačnog jastva, jest čista ljubav. U svojoj istinskoj biti ja sam ljubav.

Zlatno pravilo
Koliko god želimo osjetiti bezuvjetnu ljubav u sebi, toliko želimo i da je drugi osjete prema nama. Nitko ne želi biti kritiziran, odbačen, zanemaren ili iskorišten. Želimo osjećati da nas cijene, poštuju i vole. To se ne odnosi samo na naše bliske odnose s partnerima i članovima obitelji, već i u odnosima sa suradnicima, ljudima s kojima se družimo i čak s neznancima koje susrećemo na ulici ili u zrakoplovu. U svim odnosima želimo osjećati da nas poštuju. Ako je ljubav ono čemu svi težimo, tada je ljubav ono što bismo trebali pružati jedni drugima. No, to nije uvijek lako. Prečesto smo previše zaokupljeni nastojanjem da dobijemo ljubav ili zadržimo postojeću pa zaboravljamo da i drugi žele isto. Uskoro se zapletemo u začarani krug koji nam uskraćuje željenu ljubav. Ako smo povrijeđeni nečijom izjavom ili postupkom, bez obzira na to je li nas osoba namjerno željela povrijediti ili smo sve umislili, naša uobičajena reakcija je obrana napadom ili uzvraćanje istom mjerom. Iako to nije najmudriji niti najplemenitiji odgovor, tako smo se skloni ponašati ako vjerujemo da naša sreća ovisi o tome kako se drugi ponašaju. Ako je druga osoba zaglavila u istom misaonom sustavu, vjerojatno će odgovoriti na sličan način te zauzvrat reći ili učiniti nešto uvredljivo.

103

ali to moramo činiti tako da pritom ne stvaramo začarani krug. nema otvorenoga neprijateljstva. tada je bolje plemenito šutjeti. ponašate se u skladu s dharmom.Tako se stvara začarani krug. Ako ste sposobni ponašati se tako da ne škodite drugima i ne ograničavate njihovu slobodu. pa ću to jednostavno prešutjeti". Rješenje je jednostavno: umjesto da uskraćujete ljubav. Ako ta tragična igra bez pobjednika potraje. Na površini se može doimati da je odnos skladan: obje se osobe doimaju dobronamjerno. U praksi to znači da će naše riječi i ton odražavati ljubav i brižnost. Plemenitu šutnju valja održavati onoliko dugo koliko je potrebno . ali ga je jednako lako prekinuti. To ne biste trebali protumačiti kao izbjegavanje . Važno je izražavati misli i osjećaje. pružite je. ispod površine se odvija prikrivena igra."Ne znam kako bih rekao ono što želim reći tako da se ne uzrujaš. a ne želju za napadom ili povrjeđivani em.sve dok ne pronađemo način da ono što želimo reći izra- 104 . U pokušaju da od drugoga izmame više ljubavi. Sai Baba Buddha je to nazvao "pravilnim govorom": ako nešto ne možete reći tako da se druga osoba zbog vaših riječi osjeća dobro. u stanju je razoriti i najbolje odnose. No. oboje se međusobno povrjeđuju umjesto da jedno drugome pruže više ljubavi. Krug se vrlo lako uspostavlja.

A Krist je rekao: "Sve što želite da ljudi čine vama. a njegov gubitak kao vlastiti gubitak". Štujući druge.zimo obazrivo i s ljubavlju. činite i vi njima!" Ključ je dobrota. štujemo Boga jer je svatko od nas svet. Štoviše. Bog kao svjetlost svijesti ne suprotstavlja se mojim znanstvenim sklonostima niti proturječi mojoj intuiciji i razumu. upućuje me na konačno stjecanje znanosti i religije. Dalaj-lama Za razliku od Boga kojega sam u mladosti odbacio. Moja vjera je dobrota. Kuran tvrdi: "Nitko od vas nije vjernik sve dok svojem bratu ne poželi ono što želi sebi". Duhovna učenja to načelo često nazivaju zlatnim pravilom. želja da se ne naudi drugima. kaže taoizam. "Dobitak svojega bližnjega promatraj kao vlastiti dobitak. 105 . Dobrota proizlazi iz spoznaje da u svima nama blista božanska svjetlost svijesti.

Susret znanosti i duha Bog je čisto ništavilo. Otkrića svjetskih duhovnih tradicija o ljudskoj svijesti želio sam prevesti u izraze i tehnike primjenjive u dvadesetom stoljeću.8. Posljednjim ispitima iz teoretske fizike i eksperimentalne psihologije stekao sam stupanj "prvog razreda" (što odgovara američkom summa cum laude). To mi je postignuće doslovce jamčilo prijam na doktorski studij. Želio sam istražiti promjene koje je meditacija izazivala u mozgu i tijelu. ali nisam namjeravao zagovarati povratak konvencionalnoj religiji. to će se jasnije pojavljivati. Angelius Silesius I z Indije sam se vratio s novim poimanjem Boga. nadležni profesor psihologije time nije bio zadivljen. No. bavio sam se pitanjem uklapanja toga novog zanimanja u svoj akademski život. Stoga sam predložio istraživanje meditacije teme koja mi je prirasla srcu. Vrativši se na Cambridge. 106 . skriveno u sadašnjem trenutku: što manje posežeš prema njemu.

Nedugo potom dobio sam poziv za razgovor s Ivorom. Međutim. Nekoliko dana poslije očev je prijatelj moju priču slučajno spomenuo svojem kolegi Ivoru PleydelluPearceu. Pomalo obeshrabren zaključio sam da bih ipak mogao prihvatiti posao računalnog programiranja. zahvaljujući nekim neočekivanim događajima. Laboratorij za istraživanje stresa Tjedan dana nakon što je moj prijedlog odbijen. mogao sam raditi na hipnozi. Jesam li želio otići onamo i ondje obavljati istraživanje za doktorat? Nije 107 . Do tada sam već bio završio postdiplomski studij informatike.Rekao mi je da meditacija nije prihvatljiva tema za proučavanje. Njegov je otac bio profesor odgoja na Sveučilištu Bristola. moja je karijera krenula drugim smjerom. moj je prijatelj svojem ocu rekao kako je moj profesor obezvrijedio meditaciju. imao je laboratorij koji se nije koristio i koji mi je mogao ustupiti. na području računalne grafike koja je tada bila u povojima.osobito ako se u obzir uzme presudno važna uloga računalne grafike u današnjem svijetu. a IBM mi je ponudio posao u njihovim istraživačkim laboratorijima. koji je na Sveučilištu vodio odsjek psihologije. Osim toga. Ako sam želio proučavati granične pojave. Ivor je u svojim istraživanjima bio usredotočen na stres pa ga je meditacija osobito zanimala kao lijek za stres. Tko zna kako bi se moj život odvijao da sam krenuo tim putem . na zapadu Engleske. ali ne i na meditaciji.

Bilo je to savršeno okružje za ispitanike koji će meditirati uz minimalno uznemiravanje.himalajska špilja u laboratoriju. a kada sam ugasio svjetlo. zavladala je i potpuna tama . Mirnije mjesto gotovo da i nije moguće zamisliti. No. Život je moguće živjeti na samo dva načina: kao da ništa nije čudo ili kao da je sve čudo. Za kratko vrijeme odobrena su mi i sredstva pa sam krenuo.opuštanje. Uza sve to savršenstvo. jednako kao i istraživanja nekoliko američkih istraživača. A. Albert Einstein Na vratima mojega laboratorija pisalo je "Laboratorij za istraživanje stresa". na kraju dugog radnog dana i sâm sam imao savršeno mjesto za meditaciju. Ako su vrata bila zatvorena. u njoj je vladala potpuna tišina. laboratorij se pokazao iznimno korisnim. u sklopu laboratorija nalazila se i zvučno izolirana prostorija. Spuštanje duha na Zemlju Moja istraživanja.potrebno reći da sam tu ponudu prihvatio bez razmišljanja. Bio je krcat opremom koja mi je bila potrebna za praćenje psiholoških procesa u mojim istraživanjima. otkrila su kako su fiziološke promjene izazvane transcendentalnom meditacijom 108 . što je bilo prilično smiješno jer sam istraživao upravo suprotno .

ostvarenje korporacijskih ciljeva.potpuno suprotne reakciji na stres. ostao sam usredotočen na neki oblik samorazvoja. Moje se djelovanje s područja meditacije i kontrole stresa proširilo na područja kreativnosti. Većina ljudi s kojima sam radio pobjegla bi već na prvi nagovještaj religije ili misticizma. sklapanje ugovora. Herbert Benson s medicinskog fakulteta Harvard nazvao je to "reakcijom na opuštanje" i gotovo preko noći postao ugledan. U svojem se govoru nikada nisam koristio duhovnom terminologijom. Liječnici su je počeli preporučivati svojim pacijentima. s užitkom sam oblikovao tako da budu prihvatljive ljudima čiji su prioriteti upravljanje osobljem. Čuli su za rezultate istraživanja i zamolili me da meditaciji podučim nekoliko njihovih direktora. No. a čak su i poslovni ljudi počeli potajno uzimati satove. učenja i komunikacije. ako je vječna i univerzalna. I tako sam započeo svoju korporacijsku karijeru. od rada srca i krvnog tlaka do tjelesne kemije i moždane aktivnosti. Znanstvena potvrda meditacije imala je velik utjecaj i na moj život. Doslovce svi pokazatelji stresa. koja ovaj put nije bila vezana za računalnu grafiku. ali i plaćanje hipoteke te školovanje djece. Tijekom sljedećih dvadeset godina osmislio sam i primijenio programe za niz velikih i malih tvrtki. Zamisli i vježbe koje su mi na mojem unutarnjem putovanju bile neprocjenjivo vrijedne. Zaključio sam da bi duhovnu mudrost. zbog meditacije su se dramatično mijenjali. Tijekom druge godine istraživanja ponovno sam dobio ponudu iz IBM-a. trebalo izražavati jezikom prim- 109 . učitelji su je počeli preporučivati svojim studentima.

Po objavljivanju knjige BBC me je pozvao da za njih snimim seriju emisija o meditaciji. urednik akademskog časopisa zamolio me je da napišem članak o svijesti. On me je uvjerio kako je njegov posao urediti moj tekst i pretvoriti ga u čitljivo štivo. religija je bez znanosti slijepa.jerenim današnjem vremenu -jezikom znanosti i razuma. iznenadio sam se kada mi je rekao da pišem vrlo razumljivim stilom. već znanstvenik. Nakon što sam predao članak. Prije odlaska iz Bristola započeo sam pisati svoju prvu knjigu pod naslovom Tehnika transcendentalne meditacije. Da bi duhovni razvoj bio prihvatljiv. a rezultat je bila moja druga knjiga pod naslo- 110 . sastavljao sam logične nizove zamisli koje su um korak po korak vodile prema mojem zaključku. Morao se uklapati u vladajući svjetonazor. Moje proučavanje matematike urodilo je neočekivanim plodom. Razlog sam otkrio nekoliko godina poslije. Namjeravao sam se pozabaviti nekim zabludama o transcendentalnoj meditaciji te povezati duhovne vidove meditacije sa znanstvenim istraživanjima njezinih učinaka. morao je biti razborit. Albert Einstein U Bristolu sam započeo i karijeru pisca. Pisao sam kao matematičar. Znanost bez religije šepa. Tijekom posljednje godine koju sam ondje proveo. Objasnio sam mu da nisam pisac.

razmatrao sam važnost unutarnjeg razvoja za suvremena pitanja. Uvidio sam da se usporedno s evolucijom fizičkog oblika odvijala i evolucija svijesti. temeljnih spisa indijske filozofije. od pojave prvotne tvari u ranom razdoblju univerzuma do razvoja ljudske kulture u suvremenom dobu. 111 . Izmijenjeno izdanje knjige Bijela rupa u vremenu nedavno je objavljeno pod naslovom Buđenje u vremenu. doimalo se da su ta dva niza promjena vodila u istom smjeru. a kasnije kao dopunjeno izdanje pod naslovom Buđenje globalnog mozga. Kao što sam spomenuo u uvodu. Nastavivši istraživati duhovna učenja o svijesti. Štoviše. a osobito za eksploziju informacija i sve brži tempo razvoja1. na posljetku. osjećao sam sve veće zanimanje za pitanje evolucije ne samo biološke već i evolucije u širem kontekstu.vom Meditacija. Daljnjim razmatranjem promjene paradigme. 1 Prvo izdanje knjige Globalni mozak objavljeno je u Velikoj Britaniji pod naslovom Buđenje Zemlje. Širenje mojega posla u korporacijskom svijetu potaknulo me je da napišem Knjigu o mozgu i Kreativni menadžer. napredovala kroz niz promjena paradigmi. prema nepoznatim dubinama svijesti i. U sljedeće dvije knjige. zanimanje za evoluciju svijesti dovelo me je do zaključka da je trenutna znanstvena metaparadigma nepotpuna i da bi svijest trebalo uključiti kao osnovni vid stvarnosti. jednako kao i znanost. Dvije godine poslije s prijateljem sam načinio novi prijevod Upanišada. Shvatio sam da budući razvoj ljudske vrste nije usmjeren dalje u svemir. uvidio sam da je religija. Globalni mozak i Bijela rupa u vremenu. prema božanskome. već prema unutra.

svjetonazor koji bi oblikovao naše poimanje stvarnosti. Svakidašnja bismo iskustva shvaćali unutar toga konteksta. Sve je to imalo svoje vlastite duše ili duhove. Ako se stijena srušila niz planinu i ozlijedila člana plemena. zašto se događaju nezgode. Ta bi vjerovanja činila paradigmu naše kulture . njihova bi vjerovanja za nas bila stvarnost. Tada ih je samo mali korak dijelio od pretpostavke da su i ostala živa bića svjesna.Duhovne paradigme Prve religije vjerojatno su se pojavile u vremenu kada su ljudska bića postala svjesna da su svjesna i kada su spoznala da su i drugi ljudi svjesni. nije bilo teško zamisliti da je "unutra" također svjesno biće. Da smo mi odrasli u nekoj od tih tradicija. zašto se događaju erupcije vulkana.ne znanstvenu paradigmu. Stoga su ga vjerojatno pokušali udobrovoljiti na neki način: možda su mu prinijeli žrtvu ili molili za oproštaj. 112 . Vjerovalo se kako isto vrijedi za biljke. Gledajući u oči medvjeda ili vrane. ali i za rijeke te planine. Na opažene anomalije (prinošenje žrtve planini nije uvijek sprječavalo rušenje kamenja na ljude) ne bismo obraćali pozornost ili bismo ih na neki način uklopili u vladajući svjetonazor. pretpostavili su da je duh planine gnjevan. ali ipak paradigmu . zašto ljudi obole. Postojanje takvih duhova objašnjavalo je mnogo toga za što prvi ljudi nisu nalazili očigledne odgovore: zašto pada kiša.

Neki su bili zli. bogovi su aktivno sudjelovali u ljudskim životima. brinuli su se za potrebite te u određenoj mjeri provodili kozmički red i zakon. duha vjetra. a ostali su se borili za dobro. ljubomorni. Tako je postojao deva hrasta. ambiciozni. Ne samo da je svaka životinja i svaka biljka imala svoj duh. ali su često živjela na nebu. Kao i duhovi ranijih vjerovanja. novi su bogovi objašnjavali mnogo toga. Ti su bogovi imali mnogo ljudskih značajki: mogli su biti dobronamjerni. već su svoje duhove imale i cijele vrste.Mnogoboštvo S razvojem kultura razvijala su se i stajališta o duhovima. medvjeđe božanstvo i bog vrana. U grčkoj mitologiji Apolon je upravljao kočijom u kojoj se nalazilo Sunce i koju su preko neba vukla četiri leteća konja. gnjevni ili mudri. božicu zemlje. bogovi su kažnjavali za života na Zemlji ili u zagrobnom životu (koji je do tada već imao vlastitu bogatu mitologiju). Osim toga. Ostale prirodne pojave imale su vlastite vladajuće duhove: boga groma. Prelazak s duhova koji su prebivali u prirodnim oblicima do nadnaravnih bogova i božanstava označio je pojavu nove religijske paradigme: politeizma ili mnogoboštva. svadljivi. Heraklo je držao svijet u zraku. Kupidon je kod ljudi izazivao zaljubljenost. Ta bića nisu prebivala u fizičkom obliku određene biljke ili životinje. ali su opraštali onima koji bi se primjereno pokajali. na planinskim vrhovima ili na nekom drugom udaljenom mjestu. 113 . One koji su se ružno ponašali.

I dalje su postojali razni anđeli. savršeno. Kr. čini dobro. ali je spasitelj bio samo jedan: Ahura Mazda ("Mudri Bog"). arkanđeli i vrag. Zaratustra U monoteističkim religijama Bog je bio jedinstveno. Misli dobro. već je i nastavio bdjeti nad njime te skrbiti za ljude. mladić po imenu Zaratustra (navodno rođen od djevice) počeo je u Perziji propovijedati da postoji samo jedan istinski Bog. Jednako je bila važna i ljubav prema bližnjima . svemoćan i sveznajući. Iako je to danas jedna od manjih religija. Ljubav prema Bogu imala je sve veću važnost. Zaratustrina su učenja iznjedrila religiju zoroastrizma (Zoroaster je grčki oblik imena Zaratustra). 114 .vrhovna inteligencija.iako je mnogima bilo teško voljeti one koji su štovali nekog drugog Boga. godine pr. zauzvrat su mogli očekivati Božju ljubav. otvorila je put velikim suvremenim monoteističkim tradicijama judaizma. govori istinu. Oko 600. osobno biće . kršćanstva i islama. On (Bog je većinom određivan muškim oblikom) nije samo stvorio svijet prirode.Jedan Bog Sljedeća promjena paradigme bila je svođenje mnogih bogova na jednoga svemogućeg Boga. Oni koji su ljubili Boga.

trinaest je godina kao siromah lutao u potrazi za boljim putem. Šest godina poslije i on je u dubokoj meditaciji dosegnuo oslobođenje te su ga prozvali Buddha . džainiste. "Pobjednikom" . st. također je napustio raskoš svoje palače i krenuo potražiti način za okončanje patnje. A tada je jednoga dana u dubokoj meditaciji doživio jedinstvo s cijelim svijetom i oslobođenje od svjetovnih patnji.Bez Boga Usporedno s prijelazom iz politeizma u monoteizam pojavio se i ateizam ili bezboštvo. Nedugo potom Siddhartha Gautama. Oni su također zagovarali jednostavan život. čes- 115 . Pojam religije bez boga mogao bi se činiti proturječnim. krijepost. U 6. mladi indijski princ po imenu Mahavira razočarao se svojom tradicionalnom vedskom religijom koja je nalagala žrtvovanje nevinih životinja."Probuđeni". počeo poticati da putem ispravnoga življenja. pr. Odrekavši se raskošnog života u svojoj palači.pobjednikom nad umom . Lao Tzu i Konfucije poučavali su da je i bez vjerovanja u božanstvo moguće otkriti istinu i dosegnuti unutarnji mir. nenasilja i miroljubivosti dosegnu slično oslobođenje. Potom se proglasio Jinom. izvođenje besmislenih obreda i vjerovanje u izmišljene bogove.i svoje sljedbenike. Kao i Jina te Buddha. no iz njega je proizašlo nekoliko važnijih tradicija. U istom su se razdoblju u Kini pojavile dvije ateističke religije. Kr. Buddha je shvatio da je patnja stvorena u čovjekovu umu i nepotrebna pa je druge počeo poučavati kako da se probude i dosegnu istinsku slobodu. drugi indijski princ.

zamisao "Bog je sve". odnosno. No. Huston Smith Četvrtoj vjerskoj paradigmi nedostajale su neke dobrobiti koje je nudilo dobronamjerno božanstvo. "Nisam". Panteističke su se zamisli s vremena na vrijeme po- 116 ." "Svetac?" "Ne. Sve je Bog Uz razne politeističke. obmana i lažnih predodžbi o samome sebi." "Što si. Više nije bilo nadnaravnog bića koje će se uplesti u ljudske živote. "Jesi li ti Bog?" upitali su Buddhu. dakle?" Buddha je odgovorio: "Ja sam budan". monoteističke i ateističke religije učestalo se pojavljivao i panteizam. Cilj je bilo oslobođenje uma od samonametnutih ograničenja . dobrota i krijeposno življenje bili su važni. dobrotu. iznad svega. vezanosti. "Jesi li anđeo?" "Nisam. Na neki je način i dalje postojao vrag.titost i. no taj je vrag sada bio u čovjeku. čovjekova je sudbina sada bila u njegovim rukama. Ljubav. odgovorio je.od žudnji. oslobođenje od svjetovnih patnji i dalje je bilo moguće. ostalo je većinom zadržano.

Samo Bog prožima sve. mora osjetiti poniznost.. Postojanje svega stvorenoga jest Njegovo postojanje. ali je vjerovao da se duh očituje u zakonima Univerzuma . Einstein je bio panteist. Panenteisti (koji ne smatraju da "Bog jest sve". Meister Eckhart je propovijedao: Bog je posvuda i posvuda je cjelokupan.. bit svega. Sufističko učenje U zapadnjačkoj je filozofiji panteizam do izražaja došao početkom devetnaestoga stoljeća. Pierrea Teilharda de Chardina i Sri Aurobinda.. On možda nije vjerovao općeprihvaćeno poimanje Boga. duh pred kojim čovjek. ne opažamo ništa osim Boga. sa svojim skromnim moćima.javljivale u većini kultura. sniva u biljci. već da "Bog 117 . U ovom svijetu. vrpolji se u životinji i budi u čovjeku.duh daleko uzvišeniji od duha čovjeka. Sufi Ibn-al-Arabi je zapisao: Bog je bit svega. u djelima Georga Hegela koji je tvrdio da je Bog u svemu te da je cijela povijest dio Božjega samoostvarenja. Slične zamisli nalazimo u djelima filozofa dvadesetoga stoljeća: Alfreda Northa. Bog spava u stijeni. kao ni u drugom. Čisti panteisti vjeruju da je Bog bit svega.. Bog je najdublji dio svega.

panteizam nije istaknut kao ostale religije niti je organizacija kojoj biste se službeno mogli priključiti. Doista. ako Boga poistovjetimo sa svojstvom svijesti. Mnogi su danas panteisti iako toga nisu svjesni. Neki vjeruju u postojanje zasebnih duša. Očito je da se panteizam ne razlikuje mnogo od panpsihizma koji sam razmatrao u trećem poglavlju. Neki panteisti vjeruju u stvarnost materijalnog svijeta. svete spise ni gurue. ali su tim duhovima pridane ljudske značajke. nadnaravnog bića. S panteizmom je religija zamalo opisala puni krug. No. ali i izvan svega. svi oni odbacuju zamisao Boga kao odvojenog. stvaratelja svijeta i suca ljudima. Stjecanje paradigmi Svjetonazori znanosti i duha nisu uvijek bili tako daleko kao danas. Panteisti također vide duh u svemu. znanost je 118 . već božanski duh. vrhovnog. ostali u to ne vjeruju. Mnogi od onih koji su odbacili svoje tradicionalne monoteističke religije. mogli bi osjetiti sklonost prema panteističkim zamislima. Prve su se religije temeljile na vjerovanju da sve posjeduje unutarnji duh. ostali ga smatraju prividom. Iako ograničena. tada zamisao svijesti u svemu postaje zamisao Boga u svemu. Prije pet stotina godina razlika među njima bila je vrlo mala. Budući da nema crkvu.jest u svemu") vjeruju da je Bog u svemu. ali dalje vjeruju u svojevrsno dublje božanstvo. ali ne duh s ljudskim značajkama i slabostima.

Matematika će ostati ista kao i fizika. Slijedeći Kopernika. No. To je još 119 . ta se dva svjetonazora mogu ponovno sjediniti. Duhovna strana također ostaje netaknuta. biologija i kemija. a vjerujem da će se to s vremenom i dogoditi. same po sebi. zapadnjačka se znanost odvojila od učenja monoteističke religije i utemeljila vlastiti ateistički svjetonazor koji se danas prilično razlikuje od svjetonazora tradicionalne religije. neće promijeniti. no teorije se. što se nas tiče. U tom stjecanju ništa neće biti izgubljeno. prepoznavanje svijesti kao temeljne značajke stvarnosti ne mijenja naše poimanje fizičkog svijeta. Zadržane su i mnoge značajke koje se tradicionalno pripisuju Bogu i koje su jednako primjenjive na svojstvo svijesti. Takvo je obuhvaćanje zajednički obrazac svih promjena paradigme: novo poimanje stvarnosti obuhvaća staro kao osobit slučaj. a religija Boga shvati kao svjetlost svijesti koja sja u svima nama. ali nam donosi dublje razumijevanje samih sebe.bila dio utvrđenog svjetonazora kršćanske crkve. i dalje vrijede Newtonovi zakoni gibanja. Razlika je u tome što duhovna učenja i znanstvene spoznaje dijele zajednički temelj. opraštanje. Einsteinova promjena paradigme ne znači ništa promatračima koji se kreću uobičajenim brzinama. Točka njihova stjecanja jest svijest. Descartesa i Newtona. dobrota i ljubav jednako su važni kao i uvijek. Kada znanost prepozna svijest kao temeljnu značajku stvarnosti. dva će se svjetonazora početi preklapati. Slično tome. Najveći dio stoljetne mudrosti ostaje nepromijenjen. Promjena bi mogla baciti novo svjetlo na neke paradokse teorije relativnosti i kvantne teorije.

Maxwell je elektricitet. Stjecanje znanosti i duha presudno je važno ne samo za dublje shvaćanje svemira već i za budućnost naše vrste. više no ikada. 120 . Newton je zemaljsku i nebesku mehaniku podredio istim zakonima. Dva načina potrage za istinom zajedno "pod istim krovom". potreban svjetonazor koji će potvrditi duhovnu potragu jer je upravo duhovna neosjetljivost današnjice uzrok mnogih kriza. Prijelaz na metaparadigmu svijesti potiče daljnje sjedinjavanje.jedna zajednička značajka promjena paradigmi. Danas nam je. magnetizam i svjetlost povezao u jednom nizu jednadžbi.

Christopher Fry Što sam više proučavao prirodu svijesti. usprkos svojoj tehnološkoj usavršenosti.proizlazi iz čovjekovih postupaka i odluka.9. gospodarskih i ekoloških pitanja . Takva su psihološka pitanja uzrok naših teškoća. Sve veća 121 . Veliko buđenje Hvala Bogu da živimo u vremenu u kojem se posvuda suočavamo sa zlom. grabi sve dublje i dublje u teškoće.od osobnih briga do društvenih.u svijetu koji. Postupci i odluke proizlaze iz čovjekova razmišljanja. to sam jasnije uviđao važnost buđenja u suvremenom svijetu . ali i potrebom za jačanjem vječno ranjivog osjećaja jastva. Život je sada po mjeri duše. njegovih osjećaja i vrijednosti koje su uvjetovane vjerovanjem da sreća proizlazi iz onoga što imamo i činimo. Većina današnjih teškoća . koje nas ne ostavlja na miru sve dok ne načinimo najveći korak duše kakav čovjek još nije načinio. Zadatak je spoznavanje Boga.

Da bismo se oslobodili tog ograničenja. ovisno. Tvrdili su da to jastvo ne čini istinski identitet. Njezine su sjemenke posijane prije nekoliko tisuća godina kada je čovjekova evolucija dosegnula razinu samosvijesti. Kroz povijest su se s vremena na vrijeme pojavljivali pojedinci koji su otkrili da je svijest mnogo više no što većina nas pretpostavlja. moramo načiniti sljedeći korak na na- 122 . odvojeno od drugih i od prirodnog okružja. a svijest je postala svjesna same sebe.krize svijesti. vječno ranjivo jastvo. a naši postupci pogrešni čime sami sebi nanosimo mnogo nepotrebne patnje. Ta se kriza sprema već prilično dugo. tada će vjerojatno završiti s bogovima. otkrili su mu ozbiljne nedostatke. svjesnost o zasebnom jastvu nije završni stupanj naše unutarnje evolucije. ali ne i izraženo osobno jastvo. Ken Wilber Međutim. naše je razmišljanje iskrivljeno. Ako je naša svjesnost o jastvu ograničena na zasebno. Unutarnja se svijest postupno razvijala i izoštravala sve dok u današnje vrijeme nije dosegnula točku u kojoj sebe jasno osjećamo kao jedinstveno jastvo. Prva pojava samosvijesti vjerojatno je obuhvaćala osjećaj jedinstva s plemenom i srodnicima. Štoviše.kriza koju opažamo u svijetu oko sebe simptom je dublje unutarnje krize . Ako su muškarci i žene potekli od zvijeri.

Dosegnuli smo stupanj razvoja koji je Buckminster Fuller nazvao našim "završnim evolucijskim ispitom". Tehnologija koja nam je danas na raspolaganju. povećala je tu sposobnost toliko da smo sposobni stvoriti gotovo sve što zamislimo. Vođeni shvaćanjima izvedenog identiteta i vjerovanjem da unutarnje zadovoljstvo ovisi o vanjskim okolnostima. Pred nama su jednostavna pitanja: "Možemo li prevladati ovaj ograničeni oblik funkcioniranja svijesti? Možemo li odbaciti svoje iluzije. naše znanje o unutarnjem svijetu razvijalo se mnogo sporije. zlorabili smo svoje novostečene moći te poharali i zatrovali Zemlju. otkriti tko uistinu jesmo i pronaći mudrost koja nam je tako očajnički potrebna?" 123 . Završni ispit U prošlosti se dublja svjesnost o istinskom jastvu smatrala važnom za osobno dobro. ali je povećala i nedostatke naše djelomično razvijene svijesti. Međutim.šem unutarnjem putovanju i otkriti istinsku prirodu svijesti. To je izvor naših teškoća. Napredna je tehnologija možda povećala našu sposobnost upravljanja okružjem. Naše znanje o vanjskom svijetu raslo je velikom brzinom te donijelo besprimjernu sposobnost promjene i utjecanja na okoliš. Danas su pravila igre drugačija: dublja svjesnost o istinskom jastvu presudno je važna za opstanak vrste. Nedostacima ograničenog poimanja jastva vjerojatno smo skloni jednako kao i ljudi koji su živjeli prije dvije tisuće godina.

Političke i gospodarske krize otkrivaju nedostatke našeg samoživog razmišljanja. Mogli bismo učiti od dalekih kultura kao što su Tibet ili Peru. Razočaranje materijalizmom potiče nas da se upitamo što zapravo želimo. Schumacher S tim se pitanjima suočavamo kamo god se okrenemo. kršćanstvo i šamanizam. Mnogi društveni problemi odražavaju besmislenost današnjega svjetonazora. F. 124 . Propadanje prirodnog okoliša prisiljava nas na preispitivanje prioriteta i vrijednosti. Na raspolaganju nam je cijeli spektar svjetske mudrosti. ali ni mogućnosti za takav preporod još nikada nisu bile tako velike. Naši nas osobni odnosi neprestano potiču da prevladamo strah i osuđivanje te dosegnemo bezuvjetnu ljubav. od potpuno drugačijih tradicija kao što su budizam.Naša je vrsta previše pametna da bi preživjela bez mudrosti. E. Sve brži tempo promjene zahtijeva da budemo manje usredotočeni na svoje viđenje o tome kako bi trebalo biti. Naš izbor duhovnoga puta više nije ograničen na tradiciju u kojoj smo rođeni. od učenja otkrivenih prije nekoliko tisuća godina te od suvremenih adepata. Iz svih smjerova stiže nam poruka: "Probudite se!" Duhovni preporod Potreba za duhovnim preporodom još nikada nije bila toliko jaka.

Arnold Toynbee Dok su ljudi u prošlosti uglavnom učili iz vlastitog iskustva i od ljudi u svojoj neposrednoj blizini. Možemo izravno razgovarati gotovo s bilo kim. Tako jedni u drugima potičemo buđenje. Možemo gledati satelitski prijenos predavanja koje se odvija na drugom kraju zemaljske kugle . mi možemo učiti od nebrojenih ljudi širom svijeta. bilo gdje na svijetu.Osim toga. Najvažnija zadaća civilizacije jest neprestano produbljivanje duhovnoga razumijevanja. Danas se učenja šire mnogo točnije i lakše.i snimiti ga kako bismo ga kasnije ponovno mogli pogledati. a neki su dijelovi uljepšani. možemo gledati videozapise ili slušati zvučne zapise. 125 . Bit duhovne mudrosti po prvi je put globalno dostupna. U prošlosti su duhovna učenja prenošena od čovjeka do čovjeka. prevođena na razne jezike i usvajana u strane kulture pa je jedan dio neizbježno izgubljen ili pogrešno protumačen. Kad smo na putu. kakvoću znanja moguće je sačuvati kao nikada do sada. Tako nam je preostala blijeda inačica izvornoga nadahnuća. Možemo pretraživati Internet te stjecati spoznaje i uvide bezbrojnih ljudi koje možda nikada nećemo sresti ili upoznati.

Kolektivno buđenje Kada sam šezdesetih godina dvadesetoga stoljeća počeo proučavati svijest. Kao i kod svakog pionirskog nastojanja. što drugi više sazrijevaju. 126 . već i jasnije shvaćanje temeljne mudrosti. o toj temi bilo je tek nekoliko knjiga. Čitanje takvih knjiga neke usmjerava ili nadahnjuje u njihovu vlastitom buđenju. Kada naiđem na učenje koje odjekuje u mojoj nutrini. razjašnjava moje shvaćanje uma ili dodaje korisne značajke 1 Time ne želim reći da su sve te knjige istinski odrazi bezvremene duhovne mudrosti. to možemo više ponuditi drugima. Potrebno je pomno razlučiti žito od kukolja. Posljedica razmjene saznanja nije samo veća dostupnost spoznaja i vodstvo pri unutarnjem razvoju.možda putem pisanja vlastitih knjiga. a oni svoja otkrića prenose drugima . Na zapadu gotovo da i ne postoji grad koji nema knjižaru posvećenu isključivo djelima o osobnom razvoju i ljudskoj svijesti1. Tri desetljeća poslije situacija je sasvim drugačija. Iako se u Cambridgeu nalazila jedna od najvećih knjižara u Velikoj Britaniji. Ako je na ijednom području preporučljiv oprezan skepticizam. govora i zvučnih zapisa. Tisuće knjiga s toga područja objavljene tijekom proteklih trideset godina odražavaju mnoštvo uvida i otkrića na koja ljudi nailaze u svojim osobnim istraživanjima. knjige o "ezoteričnim istraživanjima" zauzimale su samo jednu malu policu u kutu odjela teologije. Što više duhovno sazrijevamo kao pojedinci. u potrazi za istinom često se slijede pogrešni putevi i stranputice. web-stranica ili jednostavno putem razgovora s prijateljima i članovima obitelji. tada je to takozvano "new age" područje. to više pridonose kolektivnom buđenju.

Naše su se vanjske okolnosti znatno promijenile tijekom čovjekove povijesti i vjerojatno razmišljamo potpuno drugačije no što su ljudi nekad razmišljali. a medicinska otkrića i nove informatičke tehnologije prihvaćamo bez razmišljanja. Nakon što sam nedavno održao govor. To se očituje u zamislima i uvidima koje potom otkrivam drugima i koji će možda odjekivati u njihovu umu te razjasniti njihovo shvaćanje. s lakoćom ga uklapam u vlastito razmišljanje. a svaka duša poput zrcala odražava drugu dušu. ali 127 . kada je posrijedi duhovna tehnologija. Dante Dok razmjenjujemo svoje spoznaje.mojoj duhovnoj praksi. vjerojatno sam na pogrešnom putu. No. to je njihova ljubav snažnija. Govorim li nešto očito drugačije. jedan me je slušatelj upitao je li bilo što od onoga što sam rekao drugačije od onoga što govore ostali. Oduševljavaju nas najnovija otkrića fizike. najbolje je ono što je eonima iskušavano i potvrđivano. Odgovorio sam: "Nadam se da nije". Što više duša zajedno vibrira. Tako međusobno usavršavamo poimanje temeljne duhovne mudrosti i jedni druge približavamo zajedničkom razumijevanju unutarnjih svjetova. njihovi različiti oblici postaju sve sličniji. biologije i astronomije. Danas je lako podleći pretpostavci da je najbolje ono što je novo.

Danas otkrivamo istu temeljnu mudrost i izražavamo je jezikom dvadeset i prvog stoljeća. do rubova univerzuma. Most Buddha je svoje uvide izražavao jezikom primjerenim pradavnoj Indiji. Nije dovoljno da ih intuitivno prihvatimo. poistovjećivanje s ograničenim vidovima osobnosti. Nekoliko stotina godina vladajući se svjetonazor temeljio na pretpostavci da je svijet prostora. vremena i tvari stvaran svijet. Da bi nove zamisli bile prihvaćene. a Muhamed se izražavao primjereno svojem vremenu i kulturi. Kozmolozi su se osvrnuli duboko u 128 . nove zamisli moraju biti smislene u okvirima suvremenog svjetonazora. Astronomi su se zagledali duboko u prostor. moraju zadovoljiti naš razum i biti podvrgnute iskušavanju.ništa se od toga nije promijenilo. Zaglavljenost u vlastitom poimanju stvarnosti. već prilagođavanje bezvremene mudrosti suvremenom kontekstu. Živimo u vremenu u kojemu vladaju znanost i razum. To materijalističko poimanje uspješno je objasnilo većinu zemaljskih pojava i razotkrilo mnoge tajne . uvjetovanost naših postupaka vezanostima i strahovima. Isus se koristio izrazima primjerenim judaizmu od prije dva tisućljeća.se način funkcioniranja uma nije promijenio. Nisu se promijenile ni osnovne metode koje nas mogu osloboditi tih ograničenja. U tom području nisu potrebne nove spoznaje. samonametnuta patnja .toliko dobro da se često doima da je isključilo postojanje Boga.

vremena i tvari.svi oni većinom govore o vlastitom dubokom iskustvu. Božanskoj Svjetlosti. To će vjerojatno biti najveća vrijednost nove metaparadigme. Jahvi. Elohimu. Buddha prirodi.Duhu Svetom. Želimo li spoznati Boga. Čini se da univerzum i bez božanske pomoći funkcionira savršeno dobro. ponovno će potvrditi stoljetnu duhovnu mudrost u suvremenom kontekstu i nadahnuti nas da se ponovno posvetimo samospoznavanju.vrijeme. Voljenome. novo poimanje stvarnosti neće objasniti samo anomaliju svijesti. nećemo pronaći mnogo tvrdnji o tome da Bog prebiva u području prostora. Kada proširimo svoj svjetonazor toliko da obuhvati svijest kao temelj svemira. do postanka svijeta. Nitko od njih nije pronašao dokaze o postojanju Boga niti bilo kakvu potrebu za Bogom. Proučimo li zapise velikih svetaca i mudraca. Brahmanu. u duboki um . Danas znam da je shvaćanje Boga koje smo znanost i ja odbacili bilo naivno i zastarjelo.područje koje zapadnjačka znanost još nije istražila. moramo se zagledati u vlastitu nutrinu. Fizičari su razmotrili duboku strukturu tvari. vjerujem da ćemo otkriti kako je svijest dugo čekani most između znanosti i duha. 129 . Bitku u biti svega . do osnovnih sastavnih dijelova svemira. Kada u prirodu uma proniknemo duboko kao što smo proniknuli u prirodu prostora. Prije trideset godina sam prihvatio takvu logiku. vremena i tvari. Govoreći o Bogu .

Doći će dan kada ćemo. čovjek otkriti vatru.Slušaj.naš će se svijet promijeniti na načine koje ne možemo ni zamisliti. plimu i oseku te gravitaciju. Slobodni od većine iluzija. prijatelju! Moj voljeni učitelj živi u meni. zauzdavši vjetrove. Teilhard de Chardin 130 . Jedno je izvjesno: taj će svijet biti mnogo bolji i mudriji. danas gotovo i ne možemo predvidjeti kakav bi svijet mogao biti nakon što mnogi naraštaji odrastu u spoznaji da je svijest temelj te da je svaki pojedinac svet. spoznaje Ramane Maharishija i mudrost Dalaj-lame biti uobičajene značajke. po drugi put u povijesti svijeta. Unutarnje zadovoljstvo i sreća postat će istinskom mjerom društvenog napretka. Toga će dana. Jednako tako. Kopernik prije pet stotina godina nije mogao predvidjeti dosege utjecaja svojega novog tumačenja univerzuma. prema Bogu usmjeriti energije Ljubavi. svijet u kojemu će suosjećajnost svetoga Franje.ne samo novo shvaćanje stvarnosti već i promjena u načinu poimanja stvarnosti . Kabir Ako taj novi svjetonazor postane osobno iskustvo . jedni drugima više nećemo nanositi nepotrebnu bol i patnju. straha i osuđivanja.

to bi moglo zvučati kao raj na Zemlji. no nije li to ono što su duhovna učenja oduvijek pretkazivala? Kada razotkrijemo svoje zablude. tama će ustupiti mjesto svjetlosti.Prema današnjim mjerilima. oslobodimo se vezanosti. a naša će srca pronaći mir. 131 . Pronaći ćemo spasenje kojemu smo težili. prekoračimo ograničeno poimanje samoga sebe i otkrijemo istinsku prirodu svojega bića.

132 .povezujući istočnjačku mudrost sa zapadnjačkom znanošću . Shell. a po povratku je na Sveučilištu Bristola proveo istraživanje neurofiziologije meditacije. Snimio je i nagrađene videozapise Globalni mozak i Bijela rupa u vremenu.peterussell. Apple. Dodatne informacije o radu Petera Russella pronaći ćete na njegovoj web-stranici: www.com . Swedish Telecom. Kao pisac i predavač.Bilješka o piscu P eter Russell specijalizirao je fiziku i eksperimentalnu psihologiju na Sveučilištu Cambridge u Engleskoj. British Petroleum i ostale velike korporacije. bavio se pitanjima potencijala ljudske svijesti . Tijekom proteklih dvadeset godina radio je kao savjetnik za IBM. Barclays Bank. Buđenje globalnog mozga i Buđenje u vremenu. U Indiji je proučavao meditaciju i istočnjačku filozofiju. Peter Russell među prvima je primijenio programe osobnog razvoja na poslovnom području. American Express. a za njim je i postdiplomski studij informatike. Nike. Knjiga o mozgu. Među njegovim knjigama su Tehnika transcendentalne meditacije. Upanišade. globalnoj promjeni i čovjekovoj evoluciji.te čitateljima i slušateljima širom svijeta otkrio svoje spoznaje i uvide o prirodi svijesti.