CIJENA - PONUDA I ELASTIČNOST TRAŽNJE

MIKROEKONOMIJA

(seminarski rad)

Student : Lukajić Silvana Index br. 2-10/VOP

Mentor: Doc.dr Sanel Jakupović

Banjaluka , oktobar 2011.

Gifenov paradoks……………………………………………………….. 11 9. 5 4. 10 8.………………….. Literatura…………………………………………………………………….……………………………………………………………………… 3 2.. 9 7. 7 5. TRANSFERNE CIJENE……………………………………………………... Zaključak……………………………………………………………………. ELASTIČNOST TRAŢNJE I NJENI MODALITETI. STRATEGIJA CIJENA……………………………………………………... ELASTIČNOST PONUDE…………………………………………………. 4 3. Veblenovo dejstvo……………………………………………………………… 9.... Spekulativno dejstvo…………………………………………………………… 9.. 17 14. 18 2 . FAKTORI ELASTIČNOSTI PONUDE……………………………………... MEĐUSOBNI ODNOSI PONUDE I POTRAŢNJE………………………. 11 13 13 14 10..3. PONUDA I KRIVA PONUDE……………………………………………. 16 12.. POJAM I KARAKTERISTIKE ELASTIČNOSTI TRAŢNJE……………… 15 11. POTRAŢNJA I KRIVA POTRAŢNJE……………………………………… 9.SADRŽAJ 1.. OGRANICENJE PONUDE I TRAŢNJE OD STRANE DRŢAVE…………. 16 13.. 8 6.2. CIJENA……………………………………………………………………..1.. UVOD.

Potraţnja je količina dobara i usluga koju su kupci spremni platiti po odreĎenoj cijeni. Proces robne razmjene svodi se na kupovinu i prodaju iza kojih stoje odredjeni odnosi ponude i potraznje datih vrsta roba. razmjena roba predstavlja osnovni oblik povezivanja samostalnih robnih proizvoĎača i uključivanja u društveni proces reprodukcije. onda je njena cijena niţa.substituti i komplementi . cijene ostalih dobara . Trţište predstavlja mjesto gdje se ponuda i potraţnja robe i usluga susreću i kao stalan i organizovan oblik dovode u meĎusobni kontakt. promjene tehničkog metoda. Istraţivanje pojave ravnoteţe ponude i potraţnje je neophodno provoditi i analizirati u svrhu lakšeg i sveobuhvatnijeg savladavanja i potpunijeg razumijevanja praktičnih iskustava. ono je što u ponudi i potraţnji dovodi do jednakosti ili ravnoteţe. odreĎuju cijene pojedinačnih proizvoda ili skupa proizvoda. UVOD U uslovima robne proizvodnje.1. U uslovima robne proizvodnje. preferencija i cijena drugih roba. vidjeće se kako se odreĎuje trţišna cijena ili kako se dolazi do njene konkurencijske ravnoteţe. ukusi potrošača . promjene prirodnih izvora i drugih proizvodnih činilaca trţište automatski registruje kroz promjene cijena i prodate količine roba. Sve promjene ljudskih ţelja i potreba. a ukoliko je traţnja veća od ponude onda je njena cijena viša od nekog normalnog nivoa cijena. IzmeĎu te količine i trţišne cijene postoji veza koja se naziva funkcija potraţnje. Proces robne razmjene svodi se na kupovinu i prodaju iza kojih stoje odreĎeni odnosi ponude i traţenje datih vrsta roba. dohodak . Obim ponude i potraţnje za svakom vrstom robe igra značajnu ulogu u formiranju visine njihovih cijena ukoliko je ponuda pojedine vrste robe veća nego traţnja. Trţište je istovremeno i mehanizam kojim se kroz regulaciju odnosa prodavaca i kupaca. 3 . kao i u svrhu eventualnog bavljenja prizvodnjom. dok na promjenu traţnje bitno utiču i drugi faktori kao što su dohodak .Koristeći ta osnovna oruĎa. prodajom ili naučnim radom. cjenovni mehanizam. gdje se te dvije krive sijeku (gdje su snage potraţnje i ponude tačno u ravnoteţi).Ekonomija ima vrlo moćno oruţje za objašnjavanje mnogih promjena u našem ekonomskom okruţenju. razmjena robe predstavlja osnovni oblik povezivanja samostalnih robnih proizvodjaca i ukljucivanja u drustvani proces reprodukcije. kroz stvarna ili potencijalna meĎusobna djelovanja. Da bi smo bolje objasnili ravnoteţu ponude i potraţnja na trţištu pojedinačnih roba koristićemo krivu ponude i krivu potraţnje. Kretanje cijena. kao skup kupaca i prodavaca.Na traţnju utiču budţet .

koje odbacuju pojam vrjednosti. vrijednosti novca. Sa razvitkom kaptalističke proizvodnje robe nastaje nova ekonomska zakonitost da se cijene ne kreću oko vrijednosti. Ona je za kapitalizam ravnotežna cijena oko koje se kreću stvarne trţišne cijene. Analogno tome. odnosno najviša. profiti proizvoĎača tih vrsta roba rastu iznad prosječnih. kapital) i subjektivnih nastojanja da postignu što višu stopu profita. dok novije teorije. proizvoda. Dakle. njegovu tehničku opremljenost i organski sastav. To doprinosi prilivu drugih kapitala u tu granu. Ona zavisi od vrijednosti robe. stopa profita. To se čini seljenjem kapitala iz djelatnosti u kojima se postiţe manja stopa u grane u kojima se postiţe viša. tako da ponuda te robe raste dok ne doĎe do padanja njihovih trţišnih cijena čak i ispod cijene proizvodnje. Osnovne vrste cijena koje se koriste u ekonomskoj nauci su: Cijena ponude Cijena traţnje Cijena proizvodnje Cijena koštanja Trţišna cijena Prema ekonomskoj teoriji radne vrjednosti cijena je “novčano ime rada ostvarenog u robi” . već oko cijene faktora proizvodnje (radna snaga. CIJENA Da bi uopšte mogli da doĎemo do transfernih i profitnih cijena. šta je cijena? CIJENA je novčani izraz prometne vrijednosti robe. iako to kolebanje uzrokuje pojedinim proizvo-Ďačima i društvu velike štete (usled propadanja robe i 4 . ponude i traţnje. zemljišta). Ekonomski potreban raspored kapitala i rada na razne grane privrede ostvaruje se pod dejstvom kolebanja cijena i stvarno postizanih stopa profita. Ako je traţnja veća od ponude trţišne cijene rastu iznad cijene proizvodnje. cijenu izvode jedino iz odnosa prodavca i kupca u odreĎenim trţišnim situacijama. Cijena proizvodnje sadrţi cijenu koštanja (to je cijena utrošenih sredstava-sp i plaćene najamnine-pl) i prosječan profit-ppf na uloţeni kapital. usluge ili prava na korišćenje prirodnog dobra (npr. Cijena je tako sredina izmeĎu količine novca koja se traţi za neku robu (cijena ponude) i one koje se moţe dobiti za nju (cijena tražnje). cp = sp + pl + ppf ppf = PF / K Tržišna cijena je cijena koja se formira prema dnevnim promjenama odnosa ponude i traţnje. najprije moramo objasniti sam pojam cijene. Cijene se formiraju tako da daju podjednak procenat profita bez obzira na veličinu uloţenog kapitala.2.

polazeći od ciljeva i politike cijena.U zemljama “planske privrede” (zemlje trţišne privrede u kojima se uvode elementi planiranja ulaganja i regulisanja odnosa cijena) ovo se sprovodi putem odluka drţavnih organa.str. koje su jedinstvene u odnosu na konkurentsko odreĎivanje cijena. Na taj način se preduzeće prilagoĎava promjenama u sredini. 242 5 . STRATEGIJA CIJENA Strategija je planska odluka kojom se. Kada sprovoĎenje planske odluke ne dovodi do planiranih rezultata. koje bi joj omogućile konkurentsku prednost. Alternativne strategije cijena su:  Strategija formiranja cijene za nove proizvode  strategija početnih visokih cijena sa ciljem da se “skine kajmak” dok traje traţnja (Strategija inicijalnih cijena)  strategija niskih cijena. Rukovodstvo preduzeća vrši izbor strategije cijena u saglasnosti sa ciljevima cijena. Uspješnost strategije cijena se ogleda u stalnom prilagoĎavanju cijena kupcu. 3. odnosno “cijena prodora” ili “cijena širenja” (Strategija penetracionih cijena)  Strategija ekspanzivnog formiranja cijena  Strategija preventivnog formiranja cijena  Strategija fleksibilnih cijena  Strategija geografskog formiranja cijena  Strategija formiranja cijena za miks proizvode  Strategija formiranja promocionih cijena  Strategija formiranja diskriminacionih cijena  Strategija stabilinih cijena  Strategija prilagoĎavanja cijena  Strategija konkurentski orijentisanih cijena Ekonomska analiza treba da ustanovi da li su promjene u cjenovnoj konkurenciji djelimične ili potpune. Ona mora biti orijentisana na izbor onih strategija cijena. utvrĎuju načini njihovog ostvarivanja u poslovnoj aktivnosti preduzeća.investicija). Ona moţe da obuhvati sve faktore cijena ili samo najvaţnije od 1 1 Dr Radojica Dubonjic “Ekonomija I menad`ment” . onda rukovodstvo preduzeća nema realizovanu strategiju cijena.

Na trţištu potrošnih dobara malo je proizvoda na čiju traţnju ne djeluje cijena. kao što su: troškovi. Menadţerima ostaje da izaberu onu metodu za formiranje prodajnih cijena koja će najviše odgovarati zahtjevima traţnje. sa različitim intezitetom. Treba imati u vidu da nije jednostavno predvidjeti promjene faktora cijena i njihov uticaj na strategiju cijena preduzeća. u različito vreme. istaţivanje traţnje mora da ima za cilj da odredi trţišni potencijal proizvoda. Metode za koje se mogu odlučiti su: Metoda troškovi plus Metoda stope rentabiliteta 6 . da odredi domete marketing aktivnosti itd.njih. zatim da dovoljno sazna o konkurentima i njihovim cijenama. cjenovni ciljevi mogu biti: orjentacija na maksimalizaciju profita. Tako na primer. Cjenovni ciljevi Cijena ostalih vrsta proizvoda Fleksibiln a politika cijena Traţnja Diskonti popusti Cijena Troškovi Zakonski ambijent i Konkurencija Sistem mreţa u kanalima Geografski cjenovni uslovi Slika predstavlja faktore cijene u njenom eksternom okruženju Svi od navedenih faktora mogu se dalje raščlanjivati na elemente koje posebno treba analizirati pri formiranju cijena proizvoda. konkurencija i ekonomska i društvena kontrola cijena. orjentacija na prodaju (ostvarena kroz veliki obim prodaje ili kroz veliko učešće na trţištu) ili zadrţavanje postojećeg stanja bilo zbog konkurencije ili necjenovne konkurencije. traţnja. utiču na različite strategije cijena. Različiti faktori cijena.

Taj ugovor predstavlja samoupravni sporazum u udruţenom radu po kome jedno odjeljenje “prodaje” svoje proizvode ili usluge drugom odjeljenju u istoj organizaciji. interkorporacijske. 4. Ona sluţi i kao cijena po kojoj preduzeće samo sebi prodaje sopstvene proizvode za investicionu izgradnju (čelične konstrukcije za sopstvenu halu u metalurgiji). TRANSFERNE CIJENE Transferne (manipulativne. Na primjer. prije svih ostalih. trikotaţi). kriterijumi nivoa cijena mogu biti razičiti: Prosečna cijena Cijena koštanja Troškovi materijalne reprodukcije uvećani za prosječni dohdak i sl. Transferna cijena sluţi kako za kontrolu mezoekonomskog kvaliteta pojedinih diviziona (profitni centar) MNK-a. jedna faza proizvodnje (predionica) prodaje po toj cijeni svoj proizvod (predivo) sledećoj fazi proizvodnje (tkačnici) ili ako pomoćno odjeljenje (sluţba odrţavanja) prodaje svoje usluge glavnim odeljenjima (predionici. tako i kao instrument formiranja i rasporeĎivanja dohodka izmeĎu 7 . tkačnici. To je razlog da one predstavljaju najbolje čuvane tajne u korporaciji. rast i razvoj preduzeća. Ne formiraju se pod uticajem slobodnih dejstava trţišnih zakona (zakona ponude i traţnje). jer zavisno od datih uslova pomoću njih moţe da se vodi veoma efikasna poslovna politika što se naročito odnosi na: Mogućnost preraspodjele sredstava unutar transnacionalnih kompanija PrilagoĎavanje uslovima konkurencije (rat pomoću cijena) Manipulisanje troškovima radi smnjenja poreza i dr. Dakle. interne) cijene su kupoprodajne cijene koje se formiraju u razmjeni izmeĎu dijelova transnacionalne kompanije.Granična metoda Metoda limitirajućih faktora Menadţer marketinga. već se utvrĎuju ugovorom. ove cijene vaţe samo unutar datog sistema transnacionalnih kompanija i u tom sistemu mogu imati različite ekonomske funkcije. treba da formuliše takvu politiku i strategiju cijena koje će na dugi rok stvarati dovoljan dohodak kako za investiranje tako i za sam opstanak. ili za obnavljanje proizvodnje (sjeme u poljoprivrednom preduzeću za sopstvenu narednu sjetvu). U prethodno spomenutom ugovoru.

”1 Ponuda se uglavnom odredjuje u odnosu na cenu proizvoda. 71 8 . kontrolu poslovnog uspjeha pojedinih jedinica i obračun i raspodjelu dohodka izmeĎu jedinica kao samosatlnih organizacija udruţenog rada. Moţemo primijetiti da su se sa koncentracijom proizvodnje u samom preduzeću. Principi ekonomije. Zatim. organizacija trzista itd. cene drugih proizvoda koji se supstituti ili komplementari. Time je naglo porastao interes za transfernim cijenama. 1 Mankju P..god. Raspored ponude nekog dobra pokazuje vezu izmeĎu njegove trţišne cijene i količine tog dobra koju su proizvoĎači voljni proizvesti i podati. to u stvari znači. pri čemu veliki značaj imaju marginalni troškovi: Ako se divizion ne pojavljuje na eksternom trţištu. razvijali diversifikacioni procesi koji su imali za rezultat stvaranje većeg broja organizacionih jedinica.. onda se cijena odreĎuje na osnovu onog nivoa proizvodnje kod koga je marginalni prihod jednak marginalnim troškovima 5. Ponuda predstavlja odnos izmedju ponudjenih kolocina nekog dobra i njegovih trzisnih cena uz uslov da se ostali faktori koji uticu na cenu ne menjaju.. ponuda zavisi i od prenesenih zaliha te od bilansa spoljno-trgovinske razmjene. “Ponuđena količina nekog dobra ili usluge jeste količina koju su prodavci spremni i u stanju da prodaju.pojedinih diviziona MNK-a u sastavu matičnog odjeljenja. Gregori. kada se ostale stvari ne mijenjaju. onda se transferna cijena moţe odrediti pomoću marginalnih troškova Kada postoji spoljno trţište za proizvod diviziona. Uspostavljaju se divizioni kao proizvodno-prodajni centri koji sami odlučuju o svojim rashodima i prihodima. u isto vrijeme. Ekonomski fakultet. PONUDA I KRIVA PONUDE Ukupna ponuda po obimu i strukturi odreĎena je prije svega veličinom društvenog bruto proizvoda i njegovom neutralnom strukturom. Beograd.str. Postoje mnoge determinante ponuĎene količine ali cena opet igra posebnu ulogu u analizi. 2006. Transferna cijena proizvodnog diviziona moţe biti odreĎena na dva načina. Ostali uticaji mogu biti: troskovi proizvodnje. Takvim preduzećima odgovara divizionalna organizaciona struktura.

prikazan je tačkama E. Trţišna ravnoteţa se ostvaruje pri onoj cijeni i količini kojima su snage ponude i potraţnje izjednačene. kada su ponuda i potraţnja izjednačene nema potrebe da se cijena poveća ili smanji. Znamo količine koje se pri svakoj cijeni kupuju i prodaju. MEĐUSOBNI ODNOSI PONUDE I POTRAŽNJE Do sada smo razmatrali ponudu i potraţnju odvojeno. Grafikon. QS) brojeva iz tabele 3. S). B. Sada ćemo da vidimo kako moţemo spojiti obje strane trţišta. Kako viša cena povećava ponuđenu količinu. Ponuda i poptraţnja meĎusobno djeluju da bi dovele do ravnoteţe. a što je cena niža.Posto se ponuda determinise u odnosu na cenu logicno je da postoji i uzajamna zavisnost izmedju cene (p) I ponudjene kolicine (Q). 9 . C. Pri uravnoteţenoj cijeni količina robe koju kupci ţele kupiti upravo je jednaka količini koju prodavači ţele prodati. 6. a kriva dobijena spajanjem navedenih tačaka daje krivu ponude (S.3. manja je ponuda pšenice. Vidjeli smo da potrošači traţe različite količine kukuruznih pahuljica kao funkciju cijene tog dobra. D. više se nudi pšenice. Kriva ponude obelezava se slovom “s”. podrazumeva se odnos izmedju trzisnih cena I kolicina proizvoda koje su proizvodjaci voljni da isporucuju. Razlog zašto to zovemo ravnoteţom je taj što. odnosno krivom ponude. Pod grafikonom ponude. dok god se ne promjene druge stvari.Kriva ponude prikazuje kako se menja ponuđena količina dobra kada se menja cena Što je cena viša. kao i da proizvoĎač nudi različitu količinu tog dobra u zavisnosti od njegove cijene. Svaki par (P. kriva ponude je u pozitivnoj korelaciji s cenom tog dobra. A na ovom grafičkom prikazu.

a to je slučaj kad ponuda raste brţe od rasta cijena. Ponuda različitih roba različito reaguje na promjenu cijene. Na većini trţista ključna determinanta cjenovne elastičnosti jeste vremenski period u kom se elastičnost posmatra. Tokom duţeg vremenskog perioda proizovoĎači mogu da izgrade nove fabrike ili da zatvore postojeće. kad male promjene cijena izazivaju beskonačne promjene ponude. I još moţe biti beskonačna . Cijene rastu za 5% a ponuda za 7%). Ponuda je neelastična ako je obratno. i to je jedinična elastičnost. Ponuda je uglavnom elastičnija na duţi vremenski period nego na kratki vremenski period. Na kratki vremenski period ponuĎena količina ne reaguje u velikoj meri na promenu cijene. 10 . Kada cijene i ponuda rastu u istom procentu onda je koeficijent elastičnosti jednak 1.Ponuda je neelastična ako ponuĎena količina neznatno reaguje na promjenu cijene. tako da u drugom roku ponuĎena količina više reaguje na promenu cijene. kad se ponuda ne mijenja bez obzira na cijenu. ELASTIČNOST PONUDE Za ponudu nekog dobra kaţe se da je elastična ako ponuĎena količina znatno reaguje na promenu cijene. tada je i koeficijent elastičnosti manji od jedan.7. Koeficijent elastičnosti ponude označava procentualnu promjenu obima ponuĎene robe u odnosu na procentualnu promjenu cijene te robe. Elastičnost još moţe biti i nulta. Tokom kratkog vremenskog perioda proizvoĎači nisu u stanju da izvrše neke bitne izmjene u procesu proizvodnje. tj ako cijene rastu brţe od ponude (npr cijene porastu za 10% a ponuda za 6%). ΔP ΔC CΔP C_ ΔP Ep = P : C = PΔC ili Ep = P * ΔC Gdje je: Ep = koeficijent elastičnosti ponude P = postojeća ponuda ΔP = promjena ponude C = postojeća cijena ΔC = promjena cijene Ponuda je elastična ako je koeficijent ponude veći od jedan (1). što se izraţava formulom.

Elasticnost ponude zavisi i od kretanja troskova proizvodnje. ne mogu se lako povecati. FAKTORI ELASTIČNOSTI PONUDE “U nekim proizvodnim granama cak i mali rast cena moze dovesti do znatnog rasta njihove proizvodnje. 80 11 .god. U tom slucaju ponuda ce biti neelasticna. Veca ili manja elasticnost ponude zavisi I od vremena koje stoji na raspolaganju proizvodjacima da prilagode obil proizvodnje promenama cena.. Kod nekih drugih oblasti proizvodnje nece doci do rasta jer su proizvodni inputi nedostupni. 2006. 2 Savković R. Tada je ponuda veoma elasticne. U izvjesnim slučajevima rast cijena povećava traţnju odreĎenog proizvoda.8. jer proizvodjaci imaju vremena da koriguju proces proizvodnje. 9. Beograd. elasticnost ponude zavisi od toga koliko porast ili pad proizvodnje nekog preduzeca izaziva porast ili pad u njegovom proizvodnih kapaciteta. Kriva potraţnje je grafički prikaz rasporeda potraţnje nekog proizvoda. Kao sto je vec pomenuto na duzi rok ponuda je elasticnija.. Oblik krive traţnje ne mora uvjek biti opadajući. ukoliko je trţišna cijena robe niţa utoliko će više jedinica te robe biti traţeno (prodato). i obratno pad cijena obara traţnju. Ukoliko je cijena robe veća utoliko je manja količina robe koju su potrošači voljni da kupe. Ukoliko govorimo o elasticnosti neke proizvodne grane. Kada preduzece nije u potpunosti iskoristilo svoje proizvodne kapacitete tada moze povecavati obim proizvodnje. To znači da i u ovoj oblasti postoje i izuzeci od kojih se u literature najčešće spominju . Posto je kriva ponude identicna sa rastucom krivom granicnog troska. njena elasticniost ce zavisiti od toga koliko ce porast cene dovesti do ulaska novih preduzeca u posmatranu granu ili suprotno tome koliko ce pad cene dovesti do izlasa preduzeca iz grane.str. S druge strane. Naučna knjiga Nova. Osnovi ekonomije. dok je na kraci rok ponuda manje elasticna ili neelasticna jer proizvodjaci ne mogu uvesti velike promene u procesu proizvodnje. tada ce i mali porast proizvodnje izazvati veliki porast granicnog troska.”2 Zbog cega je to tako ? Zato sto se proizvodni inputi lako mogu nabaviti na trzistu po tekucim cenama. POTRAŽNJA I KRIVA POTRAŽNJE Opšte je poznato da količina neke robe koju će potrošači u jednom odreĎenom trenutku kupiti direktno zavisi od cijene te iste robe. a da granicni trosak ostane isti ili da se neznatno promeni.

Tražnja stravlja u odnos količinu i cijenu Po svakoj tržišnoj cijeni potrošači će htjeti da kupe određenu količinu pšenice. Kvalitativno dejstvo  Spekulativno dejstvo  Veblenov paradoks ili snobovsko dejstvo  Gifenov paradoks Čest je slučaj da potrošači u nedostatku drugih informacija . formiraju svoj sud o kvalitetu odreĎenih dobara isključivo na osnovu visine cijena. 12 . Kako pada cijena pšenice . Tabela 1. tako raste tražena količina pšenice i obrnuto. predstavlja hipotetički primjer traţnje za pšenicom A B C D E Tražnja za pšenicom Cena Tražena količina (€ po mtc) (milion mtc godišnje) P QD 5 9 4 10 3 12 2 15 1 20 Tabela 1.

Pomjeranje krive traţnje Svaka promena koja povećava količinu proizvoda od pšenice koju kupci traže (žele) da kupe po datoj ceni. manifestuje se kod dobara čije posjedovanje simbolizuje ulogu .Ako potrošak procjeni da će cijena odreĎenih dobara imati tendenciju porasta .bez obzira na okolnost da cijena datih dobara raste i obratno .Spekulativno dejstvo Spekulativno dejstvo se naročito ispoljava kod dobara čiji kvalitet je posojan(proizvodi koji se mogu dugo čuvati). te će na sniţavanje cijena potrošači reagovati smanjivanjem traţnje. 9. 13 . društveni poloţaj i status njihovih vlasnika.Riječ je o uticaju očekivanih promjea cijena proizvoda na traţnju. Svaka promena koja smanjuje tražnju proizvoda od pšenice koju kupci žele da kupe po datoj ceni.Tabela 2. smanjiće se i traţnja. Smanjenje cijena ovih dobara istovremeno znači oadanje njihove privlačnosti . I u ovom slučaju riječ je o kratkoročnim uticajima cijena na preferencije potrošača. u D1. pomera krivu tražnje ulevo.D1. Ovaj model je potrebno dopunjavai u zavisnosti od procjena potrošača o budućim tendencijama promjena cijena. u slučaju sniţavanja cijena ili očekivanja tendencije daljeg opadanja .Veblenovo dejstvo Veblenovo dejstvo ili snobovsko ili demonstraciono . iz položaja D. on će povećati kupovinu.2. pomera krivu tražnje iz položaja D. D udesno.1. D u D2 9.

Na traţenu količinu proizvoda utiče više činilaca. potrošači će smanjiti obim uglavnom radi o prehrambenim proizvodima). a prvenstveno: visina prodajnih cijena. krompir i sl. cjenovna elastičnost traţnje. po kome rast cena dovodi do pada traţnje. Q . kada priraštaj nezavisno promenljive teţi nuli. ∆P – promene u ceni traţenog dobra.) iako je došlo do porasta njihove cene. Objašnjenje je jednostavno: ako je hljeb skuplji. Iz ovoga proizilazi tzv.početna traţnja za dobrom. ipak . manji dio dohotka se moţe potrošiti na recimo . na veliko poskupljenje cijena hljeba . Gde je: Ed.relativno jeftinija. hleb.Gifenov paradoks Gifenov paradoks opisuje pojavu porasta traţnje za inferiornim dobrima (kao što su ţitarice. lična primanja stanovništva i nivo trzišnih cijena drugih proizvoda. Cenovna elastičnost traţnje se izračunava stavljanjem u odnos procentualne promene u traţenoj količini i procentualne promjene u cijeni odnosnog dobra. Merenje reakcije traţene količine na promene cene se vrši preko koncepta elastičnosti. te će trošiti više hljeba jer je on još uvjek jeftiniji od mesa. koja 14 . poznato je. POJAM I KARAKTERISTIKE ELASTIČNOSTI TRAŽNJE Elastičnost funkcije se definiše kao granična vrednost količnika relativnih promena zavisne promenljive i relativnih promena nezavisne promenljive. 10.promene u količini traţenog dobra. Ovo je paradoks zato što ukazuje na odstupanje od uobičajenog odnosa kretanja cena i traţnje. uprkos povećanju cijena. Elastičnost funkcije pokazuje relativnu (procentualnu) promjenu funkcije na jedinicu relativne promjene (jedan procenat) nezavisne promjenljive.9. To se moţe prikazati na sledeći način: Elastičnost funkcije pokazuje relativnu (procentualnu) promenu funkcije (zavisne promenljive) na jedinicu relativne promene (jedan procenat) nezavisne promenljive. Na primjer . Ukoliko doĎe do poskupljenja inferiornih dobara. meso i mliječne proizvode. domaćinstva skromnijih primanja reagovaće povećanjem potrošnje upravo ovog proizvoda. S obzirom da domaćinstva sada mogu priuštiti sebi manju količinu kvalitetnijih i skupih proizvoda moraće povećati kupovinu inferiornih dobara koja su .cenovna elastičnost traţnje. ∆Q.3. P– početna cena dobra. Elasticnost traţnje ilustruje stepen reagovanja obima realizacije na promjenu trţišnih cijena.

Osim cjenovne elastičnosti traţnje postoji još i: 1. Traţena količina ostaje ista. U ovom slučaju traţnja potrošača uopšte ne reaguje na promjenu cijene. Unakrsna elastičnost traţnje predstavlja elastičnost traţnje u odnosu promjene trţišnih cijena drugih proizvoda Elastičnost traţnje zavisi od brojnih činilaca. potrošači će se preorjentisati na druge prodavce. Jedinična kriva traţnje znači da će odreĎena procentualna promjena u cijeni prouzrokovati istu procentualnu promjenu u traţenoj količini. a kod sredstava luksuzne potrošnje ona je elastična. Kriva traţnje sa elastičnošću koja je veća od 1 se naziva elastična kriva traţnje. Ona omogućuje ustanovljenje empirijskog odnosa izmeĎu promjene u cijeni i promjene u traţenoj količini. Dohodovna elastičnost traţnje predstavlja elastičnost traţnje u odnosu na lična primanja stanovništva 2. bez obzira na cijenu. ali u suprotnom smjeru. kaţemo da je traţnja elastična. Traţnja je elastična kod proizvoda koji su supstituti. domaćinstvo će kupiti bilo koji lijek koji doktor prepiše. Kupci male plateţne moći imaju elastičnu traţnju. bez obzira na vrstu proizvoda.predstavlja elastičnost traţnje u odnosu na promjene trţišnih cijena. s obzirom da porast cijene jednog proizvoda kupce preorijentiše ka drugom proizvodu. u slučaju bolesti nekog člana porodice. Npr. bez obzira na promenu cijene. Perfektno elastična traţnja znači da bilo koja veća cijena od date dovodi do pada trţišne traţnje na nivo nule. Ako pri sniţenju cijena proizvoda dolazi do povećanja prihoda. Kod osnovnih sredstava za ţivot traţnja je neelastična. Traţnja je neelastična kod komplementarnih proizvoda (porast cijene kreme za cipele neće odvratiti potrošače od kupovine cipela). Navike potrošača utiču na neelastičnost trţnje. Ukoliko pri sniţenju cijena opada prihod . 15 . ali neće kupiti više lijeka čak i ako mu cijena padne. Perfektno nenelastična traţnja se tako naziva. traţnja je neelastične prirode. Primjer savršene elastičnosti traţnje nalazimo kod postojanja više prodavaca nekog dobra. dok kriva traţnje sa elastičnošću jednakoj 1 predstavlja jediničnu krivu traţnje. Ovo je slučaj kod nuţnih dobara. U slučaju da jedan od njih podigne cijenu posmatranog dobra. budući da je njena elastičnost nula u svakoj tački krive traţnje. kriva traţnje sa elastičnošću traţnje koja je manja od 1 se naziva neelastična kriva traţnje.

). 16 . tj. S ciljem potpunijeg razumevanja i istraţivanja odgovarajućih reakcija i ponašanja potrošača na trţištu u analizama se koristi pojam elastičnosti traţnje. parcijalno. zajedno s ostalima.Isto tako svaki pojedinac moţe da utiče na cijenu nekog proizvoda. Znači da drţava time ne vrijeĎa zakon ponude i traţnje. Oporezivanjem nepravilno zaraĎene dobiti. ako su px i py konstantni. OGRANICENJE PONUDE I TRAŽNJE OD STRANE DRŽAVE Drţava moţe da utiče na cijenu utičući na ponudu ili traţnju. 12. Dohodovna elastičnost tražnje: x I % x / % I . x py % x /% y . ako ima novac da ih baca na trţište ili ako ima proizvod. ali ne moţe eliminisati posljedice smanjene proizvodnje. stručnjaka za marketing i drugih. Pri takvoj analizi. (3) unakrsna i (4) elastičnost traţnje u odnosu na ostale faktore (troškovi kamata. S obzirom da je traţnja zavisna od istovremenog i kumulativnog dejstva više faktora. i njena elastičnost se moţe meriti diferencirano.11. već dejstvuje manje ili više uspješno kroz mehanizme zakona. a ostali se smatraju konstantnima. 2. Najčešće se uvaţavaju sledeće vrste elastičnosti tražnje: (1) cenovna. porast cijena i iskrivljivanje raspodjele dohotka. promocioni izdaci i dr. determinira veličinu traţnje. izdaci za reklamu. ELASTIČNOST TRAŽNJE I NJENI MODALITETI Kriva trţišne traţnje nekog proizvoda ilustruje reagovanja potrošača na promenu visine trţišne cene datog proizvoda. 1. Informacije koje se odnose na pravac i intenzitetu promjena veličine traţnje su veoma vaţne za rad menadţera. u odnosu na svaki faktor koji. 3. Elastičnost traţnje izraţava mјeru elastičnosti krive trţišne traţnje u datoj tačci ili odreĎenom intervalu. Unakrsna cjenovna elastičnost tražnje: kada su px i I konstantni. a ne pušta ga na trţište. uz konstantnu veličinu vrednosti I i py. (2) dohodovna. Najčešće se odraţava na ograničenje proizvodnje. za promenljivu veličinu se uzima faktor čija se elastičnost ispituje. Cjenovna elastičnost tražnje: x px % x / % Px . Pored drţavnih intervencija postoje ozbiljne monopolitičke intervencije na ponudu i traţnju. zajednica moţe donekle ispraviti pogrešnu raspodjelu dohotka.

ravnoteţu nalazimo na presjeku krive ponude i krive traţnje. U drugom slučaju suviše niska cijena dovodi do manjka i tjera cijene „ka gore“. ali u praksi je to teško izvodljivo zbog uticaja gore opisanih faktora. Pomaci krive ponude i krive potraţnje mijenjaju ravnoteţnu cijenu i ravnoteţnu količinu. Ravnoteţna cijena je ona cijena pri kojoj je traţena količina upravo jednaka ponuĎenoj količini. 17 . Pri cijeni iznad ravnoteţe proizvoĎaći ţele ponuditi više nego što potrošaći ţele kupiti. Povećanje potraţnje koje pomiče krivu potraţnje u desno povećati će i ravnoteţnu cijenu i ravnoteţnu količinu.13. nameće se zaključak da ravnoteţa ponude i potraţnje predstavlja odreĎeno stanje kojem teţi svako trţište. To dovodi do viškova dobara i vrši pritisak na cijene „ka dole“. Uzimajući u obzir navedeno. u ravnoteţu. Povećanje ponude koje pomiće krivu ponude u desno smanjiti će cijenu i povećati traţenu količinu. ZAKLJUČAK Ravnoteţa ponude i potraţnje na konkurentnom trţištu ostvaruje se pri cijeni pri kojoj se izjednačavaju snage ponude i potraţnje.Grafički.

Osnovi ekonomije. Ekonomija-osnovi ekonomije . Ekonomski fakultet. Godine 2.dr Jovo Jednak –Beograd 2004.god 4. Savković R. 2006. Mikroekonomska analiza –Dr. Gregori. 2006. Naučna knjiga Nova..godine 3. Beograd. Dr Radojica Dubonjic “Ekonomija i menadţment” 18 .Dušan Jarić .god 5.LITERATURA 1... Dr. Mankju P.Andraš Šagi – N.Sad-Subotica 2002. Principi ekonomije. Beograd. mikroekonomija i makroekonomija-Prof.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful