1.

Uvod
Ljude je stalno kopkalo da razjasne otkuda Suncu mo da

stalno alje toplotu i svetlost na Zemlju. Sa otkri em nuklearne energije i to pitanje je razja njeno. Na osnovu spektralnih analiza svetlosti, laboratorijskih istra ivanja i matematike, utvr en je proces fuzije na Suncu. Sunce u svakoj sekundi gubi 4.200.000 tona svoje mase i sve se to pretvara u toplotnu energiju. Me utim, sra unato je da e zbog svoje ogromne veli ine mo i da traje jo najmanje 15 milijardi

1

zbog Sun eva energija . nekad vi e (ljeti). vode i minerala iz zemlji ta gradi celulozu. Osim Zemlje. nego u blizini polova. Taj proces se zove fotosinteza. Dok ekvator prima Sun eve zrake pod otprilike pravim uglom tokom cijele godine. Posljedica toga je da Sunce ne rotira kao vrsto telo. Rotira slojevito. a kao produkat se javlja preko potreban kiseonik. Odavno se zna. Ovo je va no znati. svetlosti i zra enja. Sunce rotira.Zbog ekstremno visokih temperatura. materija je u obliku plazme. tj. da su polovi Zemlje mnogo hladniji od ekvatora. komete. erupcija gasa sa sun eve povr ine i stvaranja sun evih pjega i prominencija. ako dolazi na povr inu pod malim ili tupim uglom. Od te ogromne toplote. odnosno. koji ima arobnu sposobnost da hvata sun eve zrake i sa ugljen-dioksidom iz atmosfere. tj. Ovu zakonitost treba imati u vidu pri kori enju Sun eve energije. Razlog ovome je da se energija Sun evog zra enja mnogo slabije absorbuje.1. zatim nas grije. Sunce nam donosi svetlost. polovi primaju iste pod uglovima manjim od 15 °. period rotacije nije isti na heliografskom ekvatoru i polovima. putem kojih se vodonik transformi e u 2 . nekad manje (zimi). sada ne stanje i perspektive ega dolazi do iskrivljenja silnica magnetnog polja. a mi plja kamo i jedne i druge. treba da se upoznamo sa samom zvijezdom. masti. To "ne to malo" odr ava ivot na Zemlji.godina. Brzina rotacija je ve a na ekvatoru. Ove pojave nazivamo sun evom aktivno u. e er. Ako elimo da koristimo Sun evo zra enje kao izvor energije. skrob. ne to malo do e i do nas. jer se u unutra njosti Sunca odvijaju termonuklearne reakcije. umjesto pod pravim. ivotinje se hrane. Sljede i zadatak koji ispunjava jeste to ula e svoje depozite u biljke preko hlorofila u listu. Uvodni pojmovi Sunce je sredi nja zvijezda na eg planetarnog sistema ² sun evog sistema. koje alje u vasionu. Jedu i hranu od koje ivimo. mi ustvari jedemo sun eve zrake. oko Sunca kru e i asteroidi. to je ustvari jedan te isti proces. Mjeseca i drugih planeta (sa svojim satelitima). Njen sastav je otprilike 75% vodonika i 25% helijuma. Energija sme tena u biljkama ostaje tu sve dok ne bude oslobo ena procesom sagorijevanja ili varenja. belan evine i vitamine. 1. ali ima takozvanu diferencijalnu rotaciju. plja kaju biljke. meteori i estice pra ine.

Sun eva energija poti e upravo od te reakcije. koju razdaljinu Sun eva svjetlost pre e za ne to od osam minuta. 1. Ova energija se mo e koristiti za razne namjene. pa se ta energija danas koristi samo za napajanje satelita i Me unarodne Svemirske Stanice. Zbog ovog razloga bi bilo prakti no izgraditi velike solarne elektrane na putanji oko Zemlje. to je 3 . Na nasim prostorima je veoma veliki broj sun anih sati u toku godine i godi nji odnos ostvarene ozra enosti i ukupne mogu e ozra enosti je oko 50%. Na ovom ogromnom putu Sun evi zraci prakti no ne gube ni ta od svoje energije. Temperatura Sunca je 5800 °C na povr ini i nekih pet miliona stepeni u centru. Najvi e energije se gubi pri ulasku u atmosferu. po to prolaze kroz vakum. Prosje na udaljenost Zemlje od Sunca iznosi nekih 150 miliona kilometara. to nam daje eone vremena da mi sami poku amo da prona emo na in za ostvarivanje fuzije.te e elemente. koja se zove nuklearne fuzija.2 Sun eva (solarna) energija Solarna energija je naziv za vrstu energije koja se dobija iz sun eve. gde je koli ina energije mjerena na gornjoj granici atmosfere etiri puta ve a od one na povr ini. ali transport dobijene energije je jo nerije en problem.75 kWh/m2 dok je u decembrusvega 1. Koli ina vodonika nam govori da ne treba da se bojimo prestanka te reakcije u skorije vreme. Solarna energija je u poslednje vrijeme stekla veliku popularnost kao obnovljivi izvor energije koji sa sobom ne donosi zaga enje povezano s fosilnim gorivima.15 kWh/m2. Energija sun evog zra enja u Evropi je godi nje oko 1000 kWh po kvadratnom metru horizontalne povr ine. U toku jula meseca na na em prostoru srednje dnevno zra enje sunca iznosi 6.

Za sisteme koje treba odr avati to je u prosijeku oko 1% na godi njem nivou. a naro ito u toplotnoj konverziji za zagrijavanje sanitarne vode i prostora. Naravno sa ja inom sunca i svjetlost je ve a pa je tada i sistem efikasniji. od ukupne vrijednosti sistema. Kako? Radi svog geometrijskog polo aja tj. oni ne smetaju solarnim sistemima . bez ra una. neprestano rastu. prirodni gas. a za neke sisteme ak i ne postoje. Danas su sistemi efikasni i kada je obla no. ali su ona minimalna. tj kada i nema mnogo sunca. nafta. bez pla anja. 50 godina ili bolje re eno vje ito. snijeg se veoma malo i kratko zadr ava na njima. iz godine u godinu mi pla amo kori tenje ovih energenata.znatno iznad prosjeka u evropskim zemljama gdje se sun eva energija neuporedivo vi e koristi nego kod nas. Naravno da se najbolje iskori tavaju na mjestima sa najvi e sun anih dana me utim postoje sistemi koji su efikasni i u hladnim predjelima. 4 . sva ulaganja se nalaze na po etku (pilikom ugradnje ovih sistema) i tu se sve zavr ava. ali ni tu nije kraj jer i nakon ugradnje. Na osnovu toga se mo emo zapitati da li na ku ni bud et mo e podnijeti tolike tro kove? Svaka ugradnja ovih energenata zahtijeva velike investicije i ulaganja. to se ti e ki e i vjetra. iz dana u dan. Naravno i kod solarnih sistema nas ekaju ulaganja. 30. ugalj drvo itd. Koristimo ih maksimalno 20. nagnutosti i materijala od kojeg su napravljeni kolektori. U zimskom periodu naro ito u hladnim predjelima gdje snijega ima u velikim koli inama solarni sistemi rade veoma efikasno. Kako? Zna i. Napravljeni su tako da im je dovoljno malo svjetlosti da bi bili efikasni. Tro kovi odr avanja su zanemarljivi. Solarni sistemi se mogu koristiti na svakom mjestu zemljine kugle. Svi znamo da cijene nekih energenata kao to su: elektri na energija. Ovo ukazuje da je na potencijal u primjeni sun eve energije veoma veliki i da treba da se trudimo da ga iskoristimo u fotonaponskoj konverziji za proizvodnju elektri ne energije. bez ekanja u redu.

Sun evo zra enje je kratkotalasno. Izra ava se u W/m2.2. a zavisno od njegovog upada na povr inu Zemlje mo e biti: neposredno : zra enje Sun evih zraka difuzno zra enje neba: raspr eno zra enje celog neba zbog pojava u atmosferi odbijeno zra enje: zra enje koje se odbija od okoline i pada na posmatranu povr inu. dok se za pretvaranje u elektri nu energiju koriste fotonaponski moduli.1 Solarni sistemi za grijanje i pripremu tople vode. Osnovne primjene Sun eve energije Sun eva energija je obnovljiv i neograni en izvor energije od kojeg. 2. direktno ili indirektno. Sun eva energija se u svom izvornom obliku naj e e koristi za pretvaranje u toplotnu energiju za potrebe pripremanja tople vode i grijanja (u evropskim zemljama uglavnom kao dodatni energent) zatim u solarnim elektranama. zagrivanje prostora Solarni sistemi koji se koriste za pripremu i potro nju tople vode kao 5 . poti e najve i deo drugih izvora energije na Zemlji. Sun eva energija u u em smislu podrazumijeva koli inu energije koja je prenesena Sun evim zra enjem.

dok kao osnovni slu e plinski ili elektri ni kotlovi. Grijanje Dobijanje toplotne energije pomo u energije Sunca danas predstavlja isprobanu tehnologiju. Iz tog razloga takvi solarni sistemi se najvi e koriste za pripremu i potro nju tople vode. a osnovni razlozi za relativno slabu primijenu su nepoznavanje tehnologije. prevladavaju e mi ljenje da je potrebna investicija nedosti no visoka i slaba dostupnost informativnih i obrazovnih materijala. Solarni sastavi tede energiju i time doprinose o uvanju okoline. Preduslovi za takvu upotrebu energije Sunca na nasim prostorima odli ni su. Takvi sastavi apsorbuju energiju Sunca.osnovni izvor energije koriste emitovanu Sun evu toplotu. Sun evi kolektori apsorbuju energiju Sunca i pomo u nje zagrivaju potro nu toplu vodu ili vodu potrebnu za zagrijavanje prostora. u kojima su istovremeno i klimatski uslovi povoljniji pa je sezona. a oprema je dostupna na tr i tu. Zagrijavanje potro ne vode 6 . zagrijavaju vazduh ili vodu. koji prenose toplotu i predaju je vodi u prostor koji se zagrijava. odnosno Sun evu energiju. Solarni sistemi za grijanje u najve em broju slu ajeva se koriste kao dodatni izvori toplote.. Njihova upotreba u vidu primarnog energetskog izvora je rijetka i ograni ena na podru ja s dovoljnom koli inom Sun evog zra enja tokom cijele godine grijanja kratka.

Razvod s odgovaraju im radnim (solarnim) medijumom. spremna za upotrebu. Sun eva toplota koristi se za izravno zagrijavanje potro ne vode ili za zagrijavanje fluida u kolektoru koji tu toplotu predaje potro noj vodi. Ostava tople vode sme tena je iznad kolektora. U aktivnim sastavima za zagrijavanje vode za cirkulaciju u kolektorima koriste se elektri ne pumpe. Sun evi toplotni sastavi se dijele na aktivne. gdje temperature ne padaju ispod nule. pa se zagrijana voda podi e i prirodno struji. i pasivne. ali je obi no ve i i odli no izolovan. ime se umanjuju tro kovi i ne eljeni uticaji na okolinu. Naj e i pasivni sastavi su termosifonski sastavi. elektri ni grija ) koji prema potrebi dogrijava vodu. ovakvi sastavi umanjuju potro nju lo -ulja ili drugih izvora energije za dvije tre ine. dok se hladna voda iz ostave istovremeno spu ta i ulazi u kolektor.Solarno postrojenje s pumpom i regulacijom.Kolektor. potro na voda cirkulise u kolektorima. Zagrijavanje prostora 7 . Takvi se sastavi koriste i u slu ajevima kad se ku a koristi sezonski . Da bi topla voda bila dostupna tokom itave godine. Dakle.npr. 4. Ostava je naj e e opremljena i tzv. vikendice koje se koriste prete no ljeti. a preduslov za to je da voda nije pretvrda. Ostava mo e biti i preure eni klasi ni bojler. U krajevima s toplom klimom. takvi su sastavi pouzdaniji i jednostavniji za odr avanje. konvencionalnim izvorom topline (plamenik. Zagrijana potro na voda nalazi se u ostavi. u tecnosti koja cirkulira u kolektorima dodaje se "antifriz". ventili i upravlja ki sklop. uobi ajeno je energiju Sunca koristiti u kombinaciji s nekim drugim izvorom energije koji se koristi kad energija Sunca nije dovoljna da voda dosegne eljenu temperaturu. U prosjeku.Bojler tople vode s izmjenjiva em toplote. Osnovni dijelovi solarnih sistema za pripremu i potro nju tople vode su:1. koji su e i. Pasivni sastavi za zagrijavanje vode pomo u energije Sunca zasnivaju se na prirodnoj cirkulaciji zagrijane vode. naj e e se koriste sastavi u kojima se Sun eva toplota predaje jednako potro noj vodi. 2. Da bi se solarni sastav mogao koristiti i u slu ajevima kad zimi dolazi do zamrzavanja. a ivotni vijek im je naj e e du i od vijeka aktivnih sastava.Jedan od najjeftinijih I najpogodnijih na ina upotrebe obnovljivih izvora energije u doma instvu je upotreba energije Sunca za pripremu potro ne tople vode. 3. Ugrijana tecnost svoju toplotu predaje pitkoj vodi u promjeni toplote. Kako njihov rad ne zavisi od elektri nih komponenata.

valja imati na umu da. Na sli an na in. a prije svega broj. dobra izolacija omogu ava najve e u tede energije u domacinstvu i njeno postavljanje je u svakom slu aju isplativo.2 Toplotna konverzija Energija sun evog zra enja transformi e se u toplotu na apsorberu 8 . U slu aju da je izolacija odli na. okvirno se potrebna povr ina kolektora odre uje kao 1/10 povr ine grijanog prostora. a sadr e elektri ne ventilatore ili pumpe koji slu e za prenos toplote. 2. ili kombinacija pasivnog i aktivnog. Pasivni sastavi obi no su jeftiniji i jednostavniji od aktivnih. aktivan. Ipak. Ovi se sastavi dijele na dvije grupe. najvi e od toplotne izolacije spoljnih zidova. Aktivni sastav za zagrijavanje prostora sastoji se od kolektora koji ire i prikupljaju sun evu toplotu. Najpoznatiji primjer pasivne upotrebe energije Sunca predstavlja staklenik.velikih prozora okrenutih ka jugu. Me utim. zavisno od toga da li za prenos toplote koriste vazduh ili vodu. nezavisno od toga da li se koristi za grijanje energija Sunca ili neki drugi izvor energije. ali svakako treba uva iti i itav niz drugih okolnosti. povr inu i orijentaciju prozora a zatim kvalitetu prozorskih stakala.Sastav za grijanje prostora pomo u energije Sunca mo e biti pasivan. pasivni sastav za grijanje ku e koristi toplotu pomo u elemenata same ku e . Takvi sastavi imaju i sastav za skladi tenje toplote da bi u stanu bilo dovoljno toplo i kada je obla no vrijeme ili tokom no i. Povr ina kolektora potrebna za zagrijavanje tog postora zavisi od parametara. podovima i zidovima koji ire toplotu tokom dana i otpu taju je po no i. o pasivnoj upotrebi energije Sunca valja voditi ra una ve prilikom izgradnje ku e pa ako se solarni sastav uvodi u postoje u zgradu aktivni sastav mo e predstavljati jedinu mogu nost.

Obi no se koriste bojleri koji imaju dva izmenjiva a i elektrogrija . Takve prijemnike nazivamo toplotnim kolektorima. Najinteresantnije su primjene zagrijavanja vode ija se para koristi za proizvodnju elektri ne energije pomo u parnih turbina. nepovratnog ventila. Toplotni solarni kolektori (TSK) To su ure aji koji sakupljaju sun evu energiju i pretvaraju je u 9 . Diferencijalni termostat mjeri temperaturu u bojleru i na izlazu iz kolektora. Za objekte na moru ili one koji se koriste prete no ljeti preporu uju se jeftiniji klasi ni ravni kolektori. Solarni bojler u sebi sadr i izmenjiva toplote u obliku spiralne cijevi ija je povr ina ve a nego u slu aju izmenjiva a za primjenu uz neki kotao na vrsto. Prilikom zagrijavanja prostora obi no se zagrijan vazduh upumpava u podzemni akmulator toplote koji se nalazi ispod stambenog objekta i sastoji se od komada kamena. cirkulacione pumpe.prijemnika sun evog zra enja. Vazdu ni kolektori se koriste za zagrijavanje prostora ili u su arama ljekovitog i drugog bilja. Tako e na ovaj na in se grije voda za podmirivanje potreba u naseljima koja imaju distribuciju tople vode. Na taj na in se posti u visoke temperature koje se u nekim slu ajevima koriste za vrlo specijalizovane livnice metala. Pomo u ogledala se grade razni oblici fokusiraju ih povr ina koje koncentri u energiju sun evog zra enja na prijemnik. ekspanzione posude i nekoliko slavina. kolektora i cijevi. U tim periodima dolaze do izra aja vakuumski kolektori koji se sastoje od vakuumskih staklenih cijevi u kojima je smje tena apsorbciona povr ina. U objektima u kojima ne postoji elektri na energija primenjuje se termosifonski sistem gdje topla voda kao lak a iz kolektora svojom prirodnom cirkulacijom odlazi u bojler gdje se hladi i vra a u kolektor. Njihova cijena je ve a i preporu uju se za primijenu u stambenim objektima u kojima se stalno boravi. Efikasnost ove transformacije energije kre e se na klasi nim tipovima kolektora od 35 do 55 %. elektronskog diferencijalnog termostata. U ve ernjim i no nim satima akumulirana energija se pomo u vazduha uvodi u prostorije. Nepovratni ventil spre ava da se no u voda hladi preko kolektora. Oprema za zagrijavanje sanitarne vode sastoji se od solarnog bojlera. Toplotni kolektori se po tipu fluida koji cirkuli e kroz njih dijele na kolektore sa te nim fluidom i na kolektore sa vazduhom. Ovakvi sistemi su jeftiniji i jednostavniji za monta u. Klasi ni ravni kolektori su najpovoljniji u pogledu cijena ali su u hladnijim periodima godine manje efikasni zbog toplotnih gubitaka. U periodu dok je temperatura u kolektoru ve a za desetak stepeni od temperature u bojleru uklju uje se cirkulaciona pumpa i tada je omogu en efikasan prenos energije od kolektora do vode u bojleru. Po opsegu temperatura u kom rade kolektori mogu da se svrstaju u dvije grupe: niskotemperaturni (ravni kolektori i kolektori sa vakuumskim cijevima) i kolektori sa koncentrisanjem sun evog zra enja koji mogu biti srednjetemperaturni i visokotemperaturni. te no ili gasovito gorivo.

Postoje tri vrste TSK: Ravni solarni kolektori Ravnim TSK mogu se dobiti temperature fluida do 100 °C. TF = izlaz zagrijanog fluida) . Ku i te (Drvo.2. Staklena plo a ( esto sa antireflektuju im slojem) Selektivni solarni kolektori Su posebno konstruisani kolektori koji se rade od hroma ili nikla sa specijalnim crnim premazima koji primaju samo svjetlosne zrake odre ene talasne du ine a faktor refleksija mu je pribli no = 0. 10 .toplotnu. plasti na masa) 3. Naj e e se koriste kod Solarnih elektrana za dobijanje suhe vodene pare. jednostavne su konstrukcije i veoma su esto u upotrebi. metal. Koncentriraju i solarni kolektori Rade se u dvije varijante.bakarna crno obojena plo a vrsto vezana sa cijevi (1) 5. Termoizolacija (naj e e mineralna vuna ili PU pjena ) 4. Ovi kolektori mogu posti i temperature fluida i do 500°C. Elementi ovog kolektora su: 1. Cijev obi no bakarna kroz koji struji fluid (HF =ulaz hladnog fluida. Apsorber . Princip je da se ve a povr ina sun evih zraka prihvati i usmjeri na male povr ine prijemnika sa fluidom.

automatski upravljanih. Tehnolo ki sistem koji koristi energiju sunca i u nekoliko faza je pretvara u elektri nu energiju zove se solarna elektrana U principu ovaj sistem ine: Koncentriraju i solarni kolektori sa selektivnim apsorberom Rezervoar (spremnik) energije Turbina sa kondenzatorom i ispariva em 11 . 3.Prva varijanta ima paraboli na ogledala u ijoj se i i nalazi staklena cijev (prijemnik-apsorber) sa fluidom Druga varijanta ima centralni prijemnik (toranj) oko kojeg se nalazi polje pokretnih. Prijemnik kod obje varijante je selektivni TSK. ravnih ogledala (heliostata) koji usmjeravaju sun eve zrake na prijemnik. Solarne elektrane Sun eva energija mo e se iskoristiti i za proizvodnju elektri ne energije.

Kroz cijev proti e voda koja se pod uticajem fokusiranog zra enja zagrijava i pretvara u paru. Osnovni problem kod solarnih elektrana je taj da one rade samo dok sja Sunce. U ovom se slu aju oko velikog. Ugrijani fluid koristi se za proizvodnju pare koja pokre e turbinu i generator. pa elektrana mo e biti stalno u pogonu. pa do velikih elektrana spojenih na prenosnu elektri nu mre u. Neke Sun eve termoelektrane upotrebljavaju zakrivljena ogledala koja usmjeravaju Sun evo zra enje na cijev u ari tu ogledala. Druga vrsta Sun eve termoelektrane je elektrana sa sredi njim tornjem. a u drugom se toplota pretvara u elektri nu energiju.ogledalima unutar kojih se nalaze cevi s vru im fluidom. sredi njeg tornja. Zbog toga se u nekim postrojenjima koristi tzv. Ta se para koristi za pokretanje turbine i proizvodnju elektri ne energije. postavlja polje ogledala koja reflektuju Sun evo zra enje i usmjeravaju ga prema tornju. Ovakve termoelektrane mogu biti malih snaga (od desetak kilovata) i slu iti za nabavku izolovanih ruralnih podru ja elektri nom energijom. a u ostalo vrijeme para se proizvodi upotrebom fosilnih goriva. dok za obla nih dana ili tokom no i ne mogu proizvoditi elektri nu energiju. snage i do stotinjak megavata.koritastim . 1) 2) 3 2) 1 2 3 12 . ili 3) paraboli nim ogledalima koja Sun eve zrake koncentri u i fokusiraju u spremnik topline.u jednom se energija Sun evih zraka pretvara u toplotu. Tokom dana prate polo aj Sunca.Generator sa regulacijom napona Sistem za distribuciju elektri ne energije Sun eve termoelektrane sastoje se od dva dijela . 2) zakrivljenim . Tako postrojenja mogu biti izvedena sa 1) sredi njim tornjem okru enog ogledalom koja emituju Sun evo zra enje i usmeravaju ga ka tornju. Osnovna podjela sun evih termoelektrana vr i se prema na inu kako prikupljaju energiju Sun evih zraka. pa ih nazivamo heliostatima. hibridna tehnologija tokom sun anih perioda u njima se koristi energija Sunca.

kojim bi smo lako mogli da pokrijemo sve svoje potrebe (prema nekim prora unima.5. polako dolazimo do sve ve e rasprostranjenosti solarnih tehnologija zajedno sa energijom vjetra. nego konkurenti sa tr i ta. nego to ovje anstvo proizvede po jedinici vremena). jer ne zaga uju okolinu. Zaklju ak Sun eva energija jeste jedan ogroman izvor. Ovi izvori energije su nezaobilazni na na em putu u bolje sutra. biogasom i drugim obnovljivim izvorima energije. energija koju dobija povr ina Zemlje je 12000 puta vi e. su mnogo skuplje. Kako svi izvori fosilne energije polako is ezavaju. a cijena poluprovodnika opada. jer u nedostatku pokretnih dijelova se dosta te ko kvare. kojima se pretvara u elektri nu struju. 13 . ali fotovolti ne plo e. DA LI ZNATE? Da bi sunce kada bi grijalo 24 sata dnevno dalo vise energije nego sve hidroelektrane na svijetu zajedno. i njihovo odr avanje je lako i jeftino.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful