Onkologija 1.

RADIJACIONA BOLEST Radijaciona bolest nastaje uslijed ozra enja velikim dozama jonizuju ih zra enja cijelog tijela ili delimi nog ozra ivanja nekih dijelova tijela, kao to je grudni ko i abdomen. Klasi na klini ka slika akutne radijacione bolesti prolazi kroz 4 faze: Prodromalna faza nastaje na 2-24 h poslije ozra enja i karakteri e se slijede im simptomima: op ta slabost i malaksalost, anoreksija, nauzeja, diareja. Ovaj stadij traje 2-3 dana, poslije ega se bolesnik dobro osje a i izjavljuje da bi se javio na posao. Latentna faza, u njoj nema simptoma obolenja i bolesnik se relativno dobro ose a. Ova faza traje nekoliko nedelja. U ovoj fazi, iako ne postoje manifestni znaci obolenja, u organizmu nastaje niz biohemijskih i patofiziolo kih poreme aja koji obi no na kraju tre e odnosno 4 nedelje dovode do pojave klini kih simptoma obolenja. Faza klini kih simptoma. Iznenada, poslije relativnog zdravlja, bolesnik ose a jezu i groznicu, pove anje temperature, op tu malaksalost i slabost, te ko disanje, krvarenja iz prirodnih otvora (nosa, usne duplje i dr.). Bolesnik odaje klini ku sliku te kog infektivnog obolenja. Pri hematolo kom pregledu u perifernoj krvi konstatujemo leukopeniju, anemiju i trombocitopeniju. Ova faza se razvija u toku 10 dana, Kad nastaje kulminacija klini kih manifestacija i najizra eniji op ti poreme aji kod pacijenata, Tada obi no nastaje i letalni ishod.Faza rekonvalescencije, Ukoliko bolesnik prebrodi tre u fazu, po inje period oporavka, koji mo e trajati vi e mjeseci. U ovoj fazi bolesnik po inje da se bolje osje a, temperatura je svakim danom ni a, postepeno nestaje infekcija usne duplje, prestaju krvarenja, tako da poslije niza mjeseci dolazi do ozdravljenja. Dijagnoza o te enja ko e izazvanih jonizuju im zra enjem Potrebna je detaljna radna anamneza i podaci o profesionalnoj ekspoziciji jonizoju im zra enjem. Potrebni su podaci o primljenim dozama ozra enja (filmodozimetrijska kontrola, termoluminiscentna dozimetrija, stilodozimetrija ili druga li na dozimetrijska kontrola). Potrebni su podaci o periodi noj dozimetrljskoj kontroli izvora zra enja. Potreban je uvid u rezultat prvih i periodi nih pregleda. Detaljni anamnesti ki podaci o sada njoj bolesti. Specijalisti ki dermatolo ki, oftamolo ki i hematolo ki pregled. Detaljan klini ki pregled sa posebnim osvrtom na ko u zatim hematopoezu i organ vida. Laboratorijska ispitivanja krvi: Hgb, Er, L, formula, trombociti, Rtc, HT, binuklearni limfociti, alkama fosfataza i peroksidaza u leukocitima, rezistencija i fluorescencija leukocita te hromozomski kariotip limfocita u perifernoj krvi. Radiotoksikolo ke analize u slu ajevima kontaminacije. Hematologija 1. ANEMIJE- Osnovna funkcija krvi je prenos kisika iz plu a do tkiva. To se odvija hemoglobinom, koji se nalazi u eritrocitima. Ako do e do smanjenja hemoglobina u eritrocitima, smanjenja broja eritrocita ili smanjenja volumena eritrocita, tada nastaje anemija. Naj e i simptomi anemije su: Umor, Pospanost,Glavobolja,Lako umaranje,Vrtoglavica,Bljedilo ko e,Lomljivost nokata i kose,Tahikardija,Poreme aji sna,Gubitak apetita,Depresija, este infekcije respiratornog i urinarnog sustava. TERAPIJA-Ako se anemija ne lije i na vrijeme, mo e dovesti i do pote ko a sa srcem, nurolo kih problema, te mentalnih pote ko a. Neophodno je lije enje prvobitnog uzroka anemije. U te im oblicima anemije potrebno je primjeniti i transfuziju koncentriranih eritrocita kako bi se stanje pacijenta moglo pobolj ati.

Kada se postigne zadovoljavaju i terapijski efekat. MCV 80 . Postoji nekoliko vrsta anemije. ubrzan i jedva opipljiv puls uz cijanozu . nadra ajni ka alj sa hemoptizijama (iska ljavanjem krvi). dok su ene konduktori (tj. MCV < 80 fL b. prenose bolest na svoje sinove). mielocitne i limfocitne loze.deficit Fe 2. lupanje srca. a mo e biti vanjsko (ve kod lagane povrede. vrsta hemoragi ne dijateze koja se naj e e recesivno naslje uje. Prva kontrola sledi sedam do deset dana nakon otpusta i tokom prvog meseca.TROMBOEMBOLIJE. Anemija se klasificiraju prema volumenu crvene krvne stanice na: a. Prema vrsti faktora zgru avanja koji nedostaje. uz obaveznu kontrolu u Ambulanti za prevenciju tromboze. 3. bolest se dijeli u dvije skupine. Hemofilija B je nasljedna bolest nastala nedostatkom faktora IX. uzrokovane irokim spektrom razli itih vrsta uzroka. u po etku preko infuzije. LEUKOZE.deficit vitamina B12 ili folne kiseline b. sideropeni na anemija . od kojih je hemofilija A u estalija (85%). a kasnije.plavetnilo usnica i oro enost hladnim znojem). kod va enja zuba) i unutarnje (npr. Od klasi ne hemofilije obolijevaju gotovo isklju ivo mu karci. markumar). jednom mese no. sinkumar.95 fL c. Nakon to se osnovnim dijagnosti kim testovima potvrdi klini ka sumnja na plu nu emboliju. mikrocitne (smanjen volumen). normocitne (normalan volumen). Masivna plu na embolija le i se fibrinoliti kom terapijom. elijski proliferati poti u iz .Leukoz su neoplasti na oboljenja koja se karakteri u proliferisanjem nezrelih prekusorskih elija eritrocitne. bol u grudima u vidu probadanja ili opresije. uz monitorisanje pacijenta u Intenzivnoj jedinici.Hemofilija je sklonost krvarenju.HEMOFILIJE. Tipi na klini ka slika sa karakteristi nim simptomima: ote ano disanje. MCV > 95 Fl Anemija zbog poreme aja u sazrijevajnu eritrocita: a. a majka konduktor. u zglob ili mi i e). kada je terapija dobro regulisana. Hemofilija A nastaje zbog nedostatka faktora VIII (specifi an protein nazvan antihemofilin A). makrocitne ili megaloblasti ne (pove an volumen).Plu na tromboembolija je vaskularno oboljenje koje nastaje kao komplikacija venske tromboze (zapaljenje vena uzrokovano ugru kom krvi)) i otkidanja tromba (ugru ka) koji no en cirkulacijom dospeva u plu a. a nemasivna plu na embolija le i se antikoagulantnom terapijom. koja je potrebna za zgru avanje krvi. odmah se zapo inje sa terapijom koja zavisi od masivnosti plu ne embolije. sintrom. a naslje ivanjem i klini kom slikom ne razlikuje se od hemofilije A. Samo u izuzetnim slu ajevima i ene mogu oboljeti ukoliko je otac hemofili ar. megaloblasti na anemija . Glavni je simptom hemofilije krvarenje koje se veoma te ko zaustavlja.Anemija je naju estaliji krvni poreme aj. strah od bliske smrti i karakteristi ni znaci stanja oka (pad krvnog pritiska. hemofilija A i hemofilija B. a nakon stabilizacije stanja u vidu tableta (farin. Uzrok bolesti je nedostatak u krvnoj plazmi posebne bjelan evine. bolesnik se otpu ta ku i. 4. nazvane antihemofilijski globulin (AHG).

eritroleukoza. trombocitoastenijom usled oblaganja povr ine trombocita makroglobulinima i ometanja njihove funkcije i smanjenom koagulabilno u krvi zbog vezivanja IgM za inioce koagulacije. avijarni tip S. familije Ke(tou s1ae. pove anu jetru i slezenu. U maligne neoplazme leukoza/sarkom kompleks ubrajaju se: limfoidna leukoza. opeklina ili dehidracije. a sama bolest rijetko se transformira u akutnu leukemiju. Virusi iz ove grupe izazivaju razli ite oblike neoplazmatskih bujanja sa kra im ili du im periodom klini ke latence. epizootiologije. odnosno meseci. hemangiomi. 6. U okviru leukoza sarkom kompleksa postoje znatne razlike u pogledu etiologije. osteopetroza. koja su nastala zbog poreme aja u diferentovanju hematopoeznih elija.Sekundarna policitemija nastaje kao posljedica prirodno ili umjetno pove ane razine eritropoetina u krvi. to se mjeri kao pove anje razine hematokrita. SEKUNDARANA POLICITEMIJA. a nastaje kao posljedica smanjenja krvne plazme. mijelocitomatoza. kao i me usobnom odnosu pojedinih oblika bolesti. a nastaje kao posljedica abnormalnosti ko tane sr i. i ubraja se u mijeloproliferativne bolesti.Hemoragijski sindrom je uslovljen trombocitopenijom zbog infiltracije kostne sr i patolo kim limfoplazmocitima.POLICITEMIJE. tako da je za razvoj bolesti potrebno vi e nedelja. endoteliomi i neke vrste epitelnih tumora. promenljivi su. Do pove ana udjela mo e do i zbog pove anog stvarajna eritrocita ("apsolutna policitemija") ili kao posljedica smanjenja volumena krvne plazme ("relativna policitemija").Pove ano stvaranje eritrocita mo e biti posljedica primarnog procesa u ko tanoj sr i (mijeloproliferativna bolest) ili kao kompenzatorna reakcija na smanjenu razinu kisika u krvi ili rje e malignu bolest. to se koristi u pripremanju sporta a. 5. Primjeri prirodne policitemije su boravak na vi im nadmorskim razinama. Sekundarna policitemija mo e nastati i kod bolesti koje uzrokuju kroni nu hipoksiju. .hematopoeznih organa. Virus mijeloidne leukoze. krvarenjem u centralnom nervnom sistemu (CNS) i retini. Stepen i odnos oboljenja. gastrointestinalnog i genito-urinarnog trakta. PRIMARNA POLICITEMIJA.Relativna policitemija je rast udjela ertirocita u plazmi. Hemoragijski sindrom se manifestuje krvarenjem iz nosa. mijeloidna leukoza. Uz pove anje broja eritrocita mo emo na i i pove an broj leukocita i trombocita. eritroleukoze i sarkoma virusi poseduju specifi ne gene koji dovode do vrlo brze neoplasti ne transformacije elija i razvoja tumora za nekoliko dana ili nedelja. pa zbog toga i postoje prelazni oblici izme u razli itih leukoznih procesa. APSOLUTNA POLICITEMIJA. koji poti e stvaranje eritrocita. RELATIVNA POLICITEMIJA.Policitemija je stanje koje karakterizira pove ani udio eritrocita u volumenu krvi.HEMORAGIJSKI SINDROM. a zatim tumori vezivnog tkiva. ali i iz drugih organa sa aktivnim mezenhimom. Virus limfati ne leukoze dovodi do polagane transformacije elija. to mo e biti posljedica npr.Primjer primarne policitemije je policitemija rubra vera. bez pove anja ukupnog broja eritrocita. gdje smanjene koncentracija kisika u atmosferi kod ljudi uzrokuje pove ano stvaranje eritropoetina. Uzro nici leukoza su virusi iz podgrupe Opsspa z.

lu enje estrogena i progesterona. Hormon rasta (GH) .poti e lu enje glukokortikoidnih hormona nadbubre ne lijezde. pove ava toplinu.poja ava ulazak glukoze u stanice. usporavanje probave.Endokrinologija 1. poti e rast i razvoj. Prolaktin (PL ili LTH) . Oksitocin .smanjuje otpu tanje kalcija iz kostiju i poja ava lu enje fosfata i kalcija urinom. ubrzanja rada srca.poti e razgradnju glikogena u jetri i otpu tanje glukoze u krv. Luteiniziraju i hormon (LH) . ovulaciju.poti e prozvodnju melanina u melanocitima (boja ko e). Tireotropni hormon (TSH) . poja ani metabolizam glukoze.izaziva kontrakcije glatkih mi i a u maternici za vrijeme poroda i u dojkama pri dojenju.poti e lu enje hormona titne lijezde.regulira sazrijevanje folikula.poti e proizvodnju proteina i rast tkiva. Trijodtironin (T3) Kalcitonin (Tireokalcitonin) . Neurohipofiza (stra nji re anj): Antidiureti ki hormon (ADH) (ili Vazopresin) .pove ava reapsorpciju vode u bubrezima.ENDOKRINE LIJEZDE I HORMONI HIPOFIZA: Adenohipofiza (prednji re anj): Adrenokortikotropni hormon (ACTH) . Adrenalin I Noradrenalin . irenje di nih putova. Inzulin . Epifiza: Melanocit stimulacijski hormon (MSH) (Melatonin) .poti e proizvodnji proteina mlijeka u mlije nim lijezdama. GU TERA A: Glukagon . TITNA LIJEZDA: Tiroksin (T4) . u mu karaca lu enje androgenih hormona.glavni u inci: porast krvnog tlaka.poti e sazrijevanje folikula u jajnicima. posebno kod jetre i mi i a NADBUBRE NA LIJEZDA: Sr nadbubre ne lijezde . nastanak utog tijela. Folikul stimulacijski hormon (FSH) .ubrzava metabolizam.

poti e razvoj jaja ca i djeluje na endometrij maternice. 2.sudjeluju u prometu glukoze i ko e upalne reakcije. Testosteron . a naj e i hormoni koji se pritom prekomjerno lu e su hormon rasta (HR). Glukokortikoidni hormoni (kortikosteroidi) (U drugom sloju) . od razvoja tumora hipofize.mu ki spolni hormoni koje lu i nadbubre na lijezda mu karaca i ena. SPOLNE LIJEZDE: Estrogen . Kora nadbubre ne lijezde: Mineralokortikoidni hormoni (U prvom sloju) Aldosteron . Progesteron . preko upalnih i autoimunih procesa do idiopatskog (nepoznatog uzroka) manjka hormona hipofize.poti u apsorpciju natrijevih iona u bubrezima. Generalizirani hipopituitarizam je sindrom endokrinog manjka zbog djelomi nog ili potpunog gubitka funkcije prednjeg re nja hipofize. pa se govori o hipopituitarizmu ili mo e biti uzrokovano manjkom jednog ili vi e hormona hipofize. HIPERFUNKCIJA Prekomjerno izlu ivanje hormona hipofize naziva se hiperpituitarizam. Pove ano lu enje HRa rezultira pojavom gigantizma i akromegalije. ko i obrambene reakcije i upale u tkivima. HIPOFUNKCIJA Smanjeno lu enje hormona hipofize mo e biti generalizirano. a naj e e je uzrokovano postojanjem adenoma ( ljezdanog tumora) odgovaraju ih stanica hipofize.poti e stvaranje glukoze iz aminokiselina i glikogena u jetri.odr ava cikli ke promjene endometrija maternice.BOLESTI HIPOFIZE BOLESTI PREDNJEG RE NJA HIPOFIZE: 1. 2. Kortizon I Kortikosteron Androgeni (U tre em sloju) . . prolaktin i ACTH.poti e razvoj spermija. Kortizol . Uzroci mogu biti razli iti.

bolest potencijalno opasna po ivot koja se mo e razviti u novoro en adi ije su majke imale Gravesovu bolest. 3. Bolest se naziva centralni dijabetes ili diabetes insipidus i karakterizira ju prekomjerno pijenje i prekomjerno mokrenje. jest autoimuna bolest u kojoj tijelo stvara antitijela koja stimuliraju titnja u. oblik hipertireoze. kada se primjenjuju hormonski nadomjesci ili ne hormonsko kada se koriste lijekovi za spre avanje prekomjernog mokrenja. OBOLJENJA NADBUBRE NIH LIJEZDA: Najpoznatije su: Addisonova bolesti i Cushingova bolesti. Hipotireoza koja po inje u razdoblju adolescencije (adolescentna hipotireoza) jednaka je onoj u odraslih. Lije enje mo e biti hormonsko. . nasljedno stanje koje predstavlja kombinaciju nagluhosti i priro ene gu avosti. Naj e e je uzrokovana autoimunim procesom ili rje e tuberkulozom nadbubre nih lijezda. U trudnica ta antitijela prolaze kroz posteljicu i stimuliraju titnja u fetusa. usporen govor. a istodobno je prisutna prekomjerna e (polidipsija). Bole u stra njeg re nja hipofize smanjuje se razina vazopresina zbog ega se izlu uju prekomjerne koli ine vrlo razrije enog urina (poliurija). Addisonova bolest. Hipertireoza nastaje zbog prekomjerne aktivnosti titnja e. nakupine masnog tkiva na trupu. pad o nih kapaka (ptoza). Simptomi su: hrapav glas. strije po ko i. Bolesti su hipoparatireoidizam i hiperparatiroidizam. Cushingova bolest nastaje kao posljedica autonomne sekrecije kortizola iz tumora hipofize (adenoma). OBOLJENJA PARATIROIDEAE: Bolesti paratiroidne lijezde su veoma rijetke a njen hormon ima ulogu u regulisanju metabolizma. podbulo hce. Gravesova bolest. U novoro en eta je naj e i uzrok hipertireoze neonatalna Gravesova bolest. Gravesova bolest majke mo e dovesti do mrtvoro enosti. poba aja ili preranog poroda. osim to mo e usporiti nastup puberteta.OBOLJENJA TIROIDEAE. kroni na adrenokortikalna insuficijencija kroni na insuficijencija kore nadbubre ne lijezde. Iako impresivne. propadanje muskulature.BOLESTI STRA NJEG RE NJA: Stra nji re anj hipofize odgovoran je za izlu ivanje antidiuretskog hormona ili vazopresina (ADH). Neka djeca imaju Pendredov sindrom. Priro eno pove ana titnja a u novoro en eta naziva se kongenitalna gu a. tj. to su samo vanjske manifestacije. usporen rad srca (usporen puls) i dobitak na te ini. PARATIROIDAE I NADBUBRE NIH LIJEZDA OBOLJENJA TIROIDEAE: Gu a (struma) se mo e razviti uslijed smanjene aktivnosti titne lijezde (stvaranja pretjerano male koli ine hormona titnja e) ili zbog prevelike aktivnosti (prekomjernog stvaranja tiroidnog hormona). suha ko a. Takvi bolesnici razviju karakteristi nu klini ku sliku kao posljedicu prevelike koli ine kortizola promjene na licu.

potrebno je prerezati ga. ivcima i sjemenovodom. jer ga mo e uzrokovati i prakticiranje rizi nih spolnih odnosa. a u kasnijoj fazi histerektomijom (kirur ko odstranjivanje maternice). upale ili zaraze. rak maternice. dok se sekundarna hidrokela naj e e javlja kod mu karaca iznad 40 godina. Simptomi orhitisa uklju uju oteklinu testisa. a mo e se pojaviti i bol tijekom uriniranja. Kada su male. to uzrokuje oteklinu. a u hladnoj okolini dolazi do gr enja. Ona je na dodir sli na napetoj ili. To je bezbolna tvorevina koja mo e nastati kao posljedica ozljede. lije nici obi no ne poduzimaju nikakve korake. Vrlo ga je te ko otkriti. Preporu uje se vi ednevni odmor. mogli bismo zaklju ivati kako dojenje i uzimanje kontracepcijskih pilula smanjuje opasnost od nastanka raka jajnika.4. Uvijanje testisa se naziva i 'zimskim sindromom'. . spolnog odnosa ili ejakulacije. jer nelije eno uvijanje mo e nepopravljivo o tetiti testise. temperaturu. Rijetko se kada pojavi na obje strane. Me u simptome. bolove i temperaturu. Rak jajnika Rak jajnika prili no je rijetka pojava. Jedini simptom hidrokele su pove ani testisi. kojima je neka bliska ro akinja imala rak jajnika. e e se javlja kod ena nakon menopauze. bolovi u predjelu trbuha. neobi na vaginalna krvarenja ili nabreklost trbuha. Na dodir je sli na nekom otvrdnu u povezanom s testisom nekom cjev icom. koje mnogo puta postaju bolne i izazivaju pote ko e. to je uzrokuje nakupljanje teku ine u prostoru u okolici testisa. U ekstremnim slu ajevima u sjemenoj teku ini mo e biti prisutna i krv. iscjedak iz penisa. KLINICKA SLIKA I TERAPIJA) Bolesti testisa: Cista pasjemenika Cista u pasjemeniku mo e se pojaviti u bilo kojoj dobi. jer se e e javlja zimi kada je vani hladno. U testisima se pojavi oteklina i jaki bolovi. a u stoje em pove ati. Uzev i u obzir do sada izneseno. a u ranim godinama u najve em broju slu ajeva nestaje sama od sebe. Donji dio trbuha i testisi povezani su krvnim ilama. a koji se pojavljuju prili no kasno. Orhitis mo ete izbje i tako da se cijepite protiv mumpsa. a ako je rano otkriven postoje prili no dobri izgledi za uspje no lije enje. a ozna ava bezbolnu oteklinu testisa. i rak kraja debelog crijeva kao i ene s prekomjernom tjelesnom te inom. osje aj te ine u testisima. to zajedno ini vezu koja pri torziji prekida dovod krvi u testise. Lije ni ka pomo mora u ovom slu aju biti urgentna. prije svega tinejd erima. Ako se tada dogodi uvijanje. a e e na desnoj. Stanje mogu uzrokovati razni oblici bakterija i virusa. rak dojke. jer se radi o bezopasnim izraslinama. a ponekad mo e do i do zaraze to e je izlije iti antibiotici. koji se mogu preseliti i u donji dio trbuha. Rak jajnika otkriven u ranoj fazi lije i se ooforektomijom (kirur ko odstranjivanje jajnika). skupljanje zbog hladno e mo e testis zako iti u takvom polo aju. esto se kirur ki uklanjaju. takav se rak mo e pojaviti na jednom ili oba jajnika. Bolesti testisa: Torzija odnosno uvijanje testisa Uvijanje testisa se obi no doga a mladim de kima. lije nik nagomilanu teku inu izvla i uz lokalnu anesteziju. godine starosti. Pacijenti simptome ponekad opisuju i kao osje aj te kih testisa. a slijede ih i stariji mu karci. a kada to nije mogu e. Ina e. Mu karci cistu u pasjemeniku mogu napipati tijekom pregledavanja testisa. koje je tada potrebno odstraniti. Lije nik mora vratiti testis u pravilnu poziciju. Cista obi no nestane sama od sebe. Uro ena (primarna) hidrokela je vidljiva ve oko 2. jer su u toplom prostoru testisi i njihova unutra njost opu teni. Naravno da je od klju nog zna enja i uzrok za nastanak hidrokele. Bitan uzro nik orhitisa je mumps. Kada po ne izazivati pote ko e i bolove. nadutost. ali e e se javlja kod mu karaca u dobi iznad 40 godina. U le e em stanju se mo e smanjiti. Bolesti testisa: Hidrokela Sam izraz 'hidrokela' je gr kog porijekla i u prijevodu zna i vodena vre a. zakrenuti na pravi polo aj i avom pri vrstiti da bi se sprije ilo ponono uvijanje. a mo e ga sprije iti upotreba kondoma. Bolesti testisa: Orhitis Orhitis je upala obje ili samo jedne strane testisa. koji se esto javlja kod dje aka u razdoblju puberteta. ubrajaju se elu ane te ko e. kod ena koje nikada nisu rodile. U slu aju da ginekolog prilikom pregleda otkrije zadebljanje vrlo je vjerojatno da e izvesti laparoskopiju ili laparotomiju. A ve e. rje i je od raka maternice ili raka vrata maternice.OBOLJENJA TESTISA I OVARIJA( DEFINICIJA. jer se cjev ice doslovno uvrte vi e puta oko sebe. Cista je napunjena teku inom. Upravo zato za mu karce nije pametno naglo mijenjati vrlo tople i hladne prostorije. mo e rasti zasebno ili ih je vi e u grozdu.

Ogromna ve ina cisti je benigna. a neke od njih se pove aju. koji pokre u proces razvijanja jaja ca u jajniku. Ciste mogu nestati same od sebe. lije nik mo e propisati zamjensku hormonalnu terapiju koja e opona ati u inke hormona to ih u normalnim okolnostima izlu uju jajnici i na taj na in simptome menopauze smanjiti na minimum. koju neki ak nazivaju kastracijom ene. inhi bitori alfa-glukozidaze (akarboza). mr avljenje. bigvanidi (metformin). eni. Ako je ikako mogu e kod mlade e se ene lije nik radije odlu iti za djelomi nu ooferoktomiju. a razlog njihovu nastanku su nepravilnosti u osloba anju jajne stanice iz folikule. koja je zbog odstranjivanja jajnika do ivjela preuranjenu menopauzu. a vjerojatnost da e ju osoba dobiti (50%) pove ava se ako je osoba pretila. umor. diabetes mellitus). Kako se folikula nije raspuknula od nje je nastala cista.U tom slu aju stanice ne dobivaju hranu potrebnu za ivot. klorpropamid. a neke treba odstraniti. Od novijih lijekova spominju se peptidni analozi (stimulatori inkretina. Nakon toga e napraviti ultrazvu ni pregled ili laparoskopiju. dok opipava predio oko jajnika i maternice. meglitinidi. Najrasprostranjeniji su Tip 1 i Tip 2 dijabetesa. nakon ega nastupa lije enje lijekovima (antidijabeticima). U slu aju kada je cista vrlo velika. Ponekad se bolovi pojave i tijekom spolnih odnosa. ako u tijelu ostane i vrlo malen komadi jajnika to e kod ene zna iti normalan nastavak menstrualnog ciklusa. glibenklamid. koji se zbiva kada gu tera a prestane potpuno ili djelomi no proizvoditi hormon inzulin ili proizvedeni inzulin nije djelotvoran u organizmu. Naime. Na alost. TERAPIJA e erna bolest ili dijabetes (lat. pretjerana dlakavost. Bolest je nasljedna. samopra enje i samozbrinjavanje. ponekad zbog prevelikih cista ili kao dio histerektomije. kako bi za budu nost sa uvali normalno djelovanje barem jednog jajnika. Znaci e erne bolesti su: esto mokrenje. a kasnije i inekcijama hormona inzulina. HIGIJENSKO-DIJABETSKI REZIM. takva terapija ne e vratiti sposobnost oplo ivanja i trudno e. Tu se radi o smetnji u izlu ivanju hormona hipofize. Za enu ooforektomija mo e biti te ak stres. Bolest se lije i pravilnom prehranom i tjelovje bom.Ciste na jajnicima Ciste na jajnicima su prili no este. e . Stanje se mo e lije iti lijekovima koji omogu uju normalnu hormonsku ravnote u. DJETE. analozi amilina). slabost. masna ko a i prekomjerna tjelesna te ina. a poseban oblik bolesti je gestacijski dijabetes koji se javlja kod trudnica. isto kao histerektomija. Ooforektomija ili odstranjivanje jajnika Ovdje se radi o kirur kom odstranjivanju jednog ili oba jajnika. zbog ega se podeblja vanjski sloj jajnika i na njegovoj se povr ini pojave sitne ciste. posebno kod ena koje ele imati djecu. Od oralnih hipoglikemika se koriste derivati sulfonilureje (npr. mo e se dogoditi da treba odstraniti cijeli jajnik (ooforektomija). otvrdnu i prouzro e nepravilan menstrualni ciklus. inhibitori dipeptidil peptidaze 4. TERAPIJA: U lije enju e erne bolesti posebno mjesto zauzima edukacija. a postojat e i mogu nost trudno e. Razli ite vrste inzulina tako er se koriste u terapije. . naj e e zbog rakastog oboljenja. tiazolidinedioni. e erna se bolest u po etku lije i tabletama i dijetom. akne. Policisti ki jajnici ene sindrom policisti kih jajnika naj e e otkriju tek kada ne mogu zanijeti.DIABETES MELLITUS. Ginekolog e cistu otkriti tijekom pregleda. poreme aj je pove avanja razine e era u krvi lijezde gu tera e (pankreas). Vrlo est simptom policisti kih jajnika su neredovite menstruacije. bolove i neugodu u trbuhu. glikvidon). 5. Mnogo toga ovisi i o tome eli li ena zanijeti ili ne. Uklanjanje jajnika ujedno mo e zna iti ranu menopauzu.

Va nost adekvatne prehrane Sve osobe koje boluju od e erne bolesti.sa glavom pod uglom od 30°. kola i.palpacijom ispitujemo: A. Pregled srca se vrsi:Inspekcijom. frekfencije i osobina pulsa c. Mlijeko i zamjene Skupina 6. gume za vakanje sa e erom. Skupina 1.prstiju. a kalorijska vrednost se odre uje individualno.jezika) Prisutnost Gibusa(deformacije)toraksa-kod srcanih mana su izbocena leva rebra Pulsacije karotidnih arterija(insuficijencija aortnih zalistaka).Terapija kod gestacijskog dijabetesa je higijensko-dijetetski re im. keksi. U lije enju e erne bolesti neizostavna je odgovaraju a dijetalna prehrana teprimjerena fizi ka aktivnost. Povr e Skupina 4. Bolesnici lak e dr e dijetu otkako su Ameri ko dru tvo za dijabetes i Ameri ko dijeteti no dru tvo sve namirnice podijelili u est skupina.jugularne venske pulsacije a na kraju srce. a po 40% masti i ugljeni hidrati. Perkusijom(zastarela). Palpacijom.Pregledom perifernog vaskularnog sistema gde spada: a.Tonovi. Merenje TA b. vo ni sokovi i gazirana pi a s dodatkom e era. Kruh i zamjene Skupina 2. itarice s dodatkom gro ica i e era. bilo da su na tabletama ili inzulinu moraju biti na odgovaraju oj preharni. med.inspekcijom posmatramo: Stav pacijenta u postelji. Vo e Skupina 5.nabreklost vena vrata Pojavu otoka na nogama I trbuhu II.Udvajanje. Ponekad se lije enje u tipu 2 e erne bolesti provodi samo prehranom. umovi). Ona podrazumijeva sljede e: Hrana koju treba izbjegavati su namirnice koje sadr e e er: bomboni. za e ereni jogurt. utvrdjivanje prisustva arterijske i venske insuficijencije I. Ictus cordis(udar srcanog vrha) . Masno e i zamjene Kardiologija 1.boju koze-cijanoza(usana. puding sa e erom. marmelada sa e erom. Meso i zamjene Skupina 3.usiju.KVS pregled pocinje merenjem srcane frekfencije(pulsa) i Ta. d em sa e erom.zatim se gledaju arterijske pulsacije. vo ni sirupi i okoladni preljevi sa e erom i sli no. Odgovaraju a edukacija bolesnika o e ernoj bolesti i njenim komplikacijama omogu it e bolje razumijevanje bolesti te kontrolu bolesti. Auskultacijom(se odredjuju FRTU -Frekfencija.FIZIKALNI PREGLEED KVS-a Pri pregledu pacijent treba da lezi. kandirano vo e.Ritam. koji podrazumeva smanjeni unos ugljenih hidrata po emi u kojoj 20% kalorijskog unosa ine belan evne.

Brzo napu ite man etu koja je ve postavljena na nadlaktici sti u i gumenu pumpicu i to za 30 do 40 jedinica iznad zadnje izmjerene vrijednosti sistoli kog tlaka. tj. Ako elite ponoviti mjerenje. (npr. umove 2.MJERENJE KRVNOG PRITISKA. SNIMANJE EKG. a potom dijastoli ki tlak. 8. POSTUPAK 01. Frekfenciju 2. Trebamo zamoliti pacijenta dok snimanje traje da bude miran. 4. 120/80) 9. Zapi ite izmjerene vrijednosti. Na snimljenoj traci napi emo vrijeme snimanja . Ta vrijednost je vrijednost dijastoli kog tlaka. Elektri nu aktivnost srca bilje i u obliku EKG krivulje na kojoj razlikujemo zupce i valove. pri ekajte 2-3 minute prije ponovnog napuhavanja man ete.5 cm iznad lakatne jame. Stavite stetoskop u u i paze i da su gumeni dijelovi koji ulaze u u i usmjereni prema naprijed. da se ne pomi e te da normalno di e 05. Normalni EKG sastoji se od serije ciklusa a svaki ciklus se sastoji od P vala. Postavite man etu oko nadlaktice. Polagano otpu tajte ventil. Palpacija sistole desne komore III. IV. 6. Nemojte ga otpu tati prebrzo. RTGG SRCA Mjerenje tlaka mehani kim tlakomjerom: 1. u odre enim vremenskim intervalima. slu aju i kucanje srca. Nastavite jednakom brzinom otpu tati ventil. 3. jer mo ete dobiti la ne vrijednosti. ime i prezime pacijenta . 5. nakon ti ine. toliko da ispod nje mo ete staviti vr ak prsta.desnoj ivici srca pripada desna komora a levoj ivici leva komora i ictus. u jednom trenutku uti ete kucanje srca. prikazuje elektri ne impulse koji poti u srce na kontrakcije i relaksacije sr anih stanica. Trill(podrhtavanje-kao predenje macke) C. Udvajanje 5. QRS kompleksa i T vala. Ritam 3.ne radi se vise)-odredjujemo levu i desnu ivicu srca.u lakatnu jamu. 7. Kako polako ispuhujete man etu otpu taju i ventil. Zatim dijelove gdje stavljamo elektrode nama emo elektroprovodnim gelom 06.perkusijom(zastarela. Postaviti pacijenta u udoban le e i polo aj (polusjede i) 04.auskultacijom odredjujemo(FRTU ): 1. Pa ljivo slu ajte pojavu prvog tona i pro itajte vrijednost u tom trenutku. Elektrokardiogram (EKG) je grafi ki prikaz elektri ne aktivnosti srca. ne prejako. Ne napuhujte man etu polako. Postavimo elektrode (periferne i prekordijalne) 07. Budite sigurni da je donji rub man ete 2. Koncentrirajte se na trenutak kada se kucanje vi e ne uje i pro itajte vrijednost u tom trenutku. Tonove 4. Ta vrijednost je vrijednost sistoli kog tlaka. Snimanje elektrokardiograma je neinvazivni postupak koji provodimo kako bi prikupili podatke o aktivnosti sr anih stanica. prvo sistoli ki. Pacijentu je potrebno objasniti postupak snimanja EKG-a 02. po 2 do 3 milimetra u sekundi. 2.normalno je potmuo perkutorni zvuk. Postavite membranu stetoskopa na unutarnju stranu lakta .B. Pacijentu treba re i da oslobodi od odje e prsni ko te ekstremitete 03. jer ne ete mo i odrediti pravu vrijednost.

Ima pomu enje ili kratkotrajan gubitak svesti. Osobe koje boluju od bla eg oblika imaju te ko e sa koncentriranjen ili pisanjem. Snimljeni nalaz EKG-a dati lije niku na uvid RTG SRCA Svakom tko ima sr anu bolest snima se rendgen prsnog ko a sprijeda (posteriorno-anteriorni snimak) i sa strane (profilni snimak). Reumatska groznica naj e e izaziva oticanje zglobova.SINKOPA Hipertenzija (ponegdje se naziva i hipertonija) je naziv za stanja u kojem je povi en tlak krvi u krvnim ilama. . koji dovodi do ishemije mozga i izaziva slabost u mi i ima. KOLAPS. ortostatske. iako je u nekim slu ajevima upala bila toliko blaga da je mogla pro i neprepoznata. Prikaz krvnih ila plu a esto je zna ajniji za dijagnozu nego prikaz samoga srca. koju je uzrokovala bakterija streptokokne skupine A. lako su vidljivi. a postoji i velik broj rije ih uzroka. Prema uzroku sinkope mogu biti sr ane (poreme aji ritma). to se naziva portalna hipertenzija. Rendgenske slike prsnog ko a esto otkrivaju procese u plu ima. stanje povi enog krvnog tlaka u arterijama sustavnog krvotoka. a danas se naziva koreja.HIPERTENZIJA. srce se ne pove ava. 4. jetre) i nedovoljnog snabdjevanja elija kisikom. No veli ina srca mo e biti normalna u bolesnika s te kom sr anom bolesti. dok u te im slu ajevima mo e do i do nehoti nog trzanja mi i a ruku. kao to su naslage kalcija unutar sr anog tkiva. Pri konstriktivnom perikarditisu. Sinkopa je naj e e posljedica hipoksije mozga. Pacijentu zatim damo ubruse da se obri e od gela i pomognemo mu da ustane ako je potrebno 09. srca. Npr. posebno u plu nim krvnim ilama kao i prisutnost teku ine oko plu a. nogu ili lica. Zatajenje srca ili poreme aj sr anih valvula dovode do uve anja srca. OK. Ona je zapravo komplikacija nelje ene streptokokne upale grla. pove anje plu nih arterija blizu srca i njihovo su enje u plu nom tkivu upu uje na pove anje desne komore. Vita «. U vi e od polovice oboljelih dolazi do stvaranja o iljaka na sr anim zaliscima. Rendgenska slika pokazuje oblik i veli inu srca. Sinkopa je medicinski izraza za iznenadan i naj e e kratkotrajan gubitak svijesti. iako hipertenzija mo e ozna avati i npr. REUMATSKA GROZNICA Reumatska groznica je rijetka bolest koja mo e biti opasna po ivot. Nenormalni oblik ili veli ina srca i nenormalnosti. ovek se sru i u horizontalni polo aj. ovo o te enje srca mo e dovesti do te ke bolesti poznate kao reumatska bolest srca. premda postoji zatajenje srca. Me utim najve a opasnost kod ove bolesti je izazivanje o te enja srca. povi enje krvnog tlaka u plu nom krvotoku. Bol se esto seli s jednog do drugog zgloba. ok je stanje organizma sa te kim poreme ajem cirkulacije koji dovodi do kriti nog smanjenja snabdjevanja tkiva i organa krvlju (mozga. tada se takvo stanje naziva plu na hipertenzija ili u sustavu portalnog krvotoka. kao posljedica smanjenog protoka krvi. osobito u slu aju ponovnog napadaja bolesti. Simptomi se obi no javljaju jedan do est tjedana nakon streptokokne upale.08. Kolaps (Vazodepresorna ili vazovagalna sinkopa) je nagli i kratkotrajni pad krvnog pritiska. bled je i obliven hladnim znojem. Tijekom mjeseci ili ak godina. bubrega. kao i obrise krvnih ila plu a i prsnog ko a. sinkope u cerebrovaskularnim bolestima. Pojam hipertenzija u se naj e e koristi kada se govori o arterijskoj hipertenziji. koji poput oklopa obavija srce vezivnim (o iljkastim) tkivom. Reumatska groznica mo e izazvati privremeni poreme aj neurolo kog sustava koji je nekad bio poznat kao « ples sv. 3. koja kona no mo e dovesti do zatajenja srca. vazavagalne. prisiljavaju i ovaj ivotno va ni organ da napornije radi kako bi pumpao krv. zbog u estalosti bolesti u populaciji.

ligamente i druge vezivne formacije ki menog stuba. respiratornog i gastro-intestinalnog sistema. Ebsteinova anomalija 6. seronegativna. izlazi ta velikih krvnih ila ili utoka vena. shunt) izme u plu nog i sustavnog optoka krvi. Bolest se nakon nekoliko godina zavr ava oko tavanjem svih vezivnih struktura i ankilozom zglobova.5.MORBUS BECHTEREW Ankiloziraju i spondilitis ili ankilopoezni spondilartritis je hroni na.npr. npr. sr ane mane sa desno-lijevim (D-L) (vensko-arterijski spoj) ili obostranim spojem. ASD B. npr. npr: A.: A.: A. koje se dodatno prema smjeru protoka krvi kroz spoj dijele na: A. U kasnijim stadijumima oboljenje zahvata i periferne zglobove. defekt ventrikularnog septuma C. priro ene sr ane mane bez spoja. progresivna zapaljenska bolest lokomotornog sistema. Prema postojanju spoja. sr ane mane sa lijevo-desnim (L-D) spojem ili.: koarktacija aorte. atrezija trikuspidalnih zalistaka Spojevi izme u velikih krvnih ila. defekt atrioventrikularnog septuma Stenoza. Prema anatomskim kriterijima priro ene sr ane mane se dijele u etiri skupine: Defekt pregrade npr. atrezija i insuficijencija zalistaka srca ili velikih krvnih ila.: stenoza aorte. plu na stenoza Priro ene sr ane mane sa spojem. stenoza plu ne arterije. tako da ki meni stub postaje jedinstven oko tali blok (stanje poznato kao Äbambusov tap³). arterijsko-venskim spojem. ductus arteriosus persistens (Botalli) Abnormalni polo aj srca. Naj e e zapo inje u krsno-bedrenom zglobu.SR ANE MANE Podjela po anatomskim kriterijima Pojedine anatomske anomalije se esto javljaju u odre enim kombinacijama. a potom se iri na zglobove. razlikujemo priro ene sr ane mane: A. defekt atrijskog septuma B.U stru noj literaturi se sre u i drugi . VSD. a tako e se javljaju manifestacije na o ima i strukturama kardiovaskularnog. anta (od engl. transpozicija velikih krvnih ila B. npr. dekstrokardija Podjela po hemodinamskim kriterijima Podjele prema hemodinamskim kriterijima je zna ajna zbog utjecaja na lije enje. tetralogija Fallot. npr.

zglavci. kao i etiologija ko nih promjena nepoznate su. Od zglobova su naj e e zahva eni mali zglobovi ake.PSORIJATI NI ARTRITIS Psorijati ki artritis je hroni no. Uzrok nastanka bolesti je kompleksan a o te enja svih glavnih tipova elija imunoregulacije (T limfociti. Me utim. Oboljenje uzrokuje invalidnost koja zna ajno skra uje ivotni vijek. 9. Nastanak nekroze mi i nih vlakana mo e da bude kao posledica dejstva T citotoksi nih T limfocita (CD8+) koji su udru eni sa T helper limfocitima ( CD4+) i prate im makrofagima u infiltratu. reumatoidni spondilitis itd. Kako bolest napreduje. 7. prati esto paralelno evolutivne zamahe promjena u noktima.hereditarnog. ramena. koje je primarno ili sekundarno usmereno na kostno zglobni sistem. U ovom poreme aju imunolo ki sustav napada hrskavi no tkivo. 11. virusne infekcije kao to su virusi influence i coxsacie virusi koji izazivaju inflamatornu miopatiju koja dovodi do poreme aja regulacije imune funkcije koja onda dovodi do razvoja autoimunog procesa. uklju uju i bubrege. kosti i. morbus Bechterewi).DEGENERATIVNI REUMATIZAM DR predstavlja morfolo ki odraz procesa starenja. dendriti ne elije i fagociti) su involvirani u ovaj proces. lupus nastaje kad imuni sistem pogre no stvara antitjela na vlastita tkiva. 8. Mari. B limfociti. humoralnog.trimpel bolest.ARTROZE Artroza je naj e i oblik bolesti zglobova kod starijih osoba. javlja se e e u mu karaca nego u ena i nije nikada pra en pojavom supkutanih nodula ni pozitivnim reakcijama za dokazivanje reumatoidnog faktora. ponekad. kroni na. uz odgovaraju e zdravstvene mjere i izmjene ivotnog stila. mogu se osje ati bolove u zglobovima ak i pri odmaranju. a nestaje kad se osoba odmara. trofi nog. pretpostavlja se da su to: genetska prdispozicija.cirkulatornog. Behterev sindrom. 13. a klini ki se manifestuje promjenama na ko i i skeletnim mi i ima.ko u i mozak. Simptomi variraju od lak ih bolova i uko enosti do estokih bolova koji onemogu avaju kretanje.LUPUS ERITEMATODES -je klasi an primjer polisistemske bolesti.nazivi za ovo oboljenje: Behtereva bolest (lat. metaboli kog. unutarnje organe.REUMATOIDNI ARTRITIS Reumatoidni artritis (RA) je te ka. U po etku se bolest obi no javlja nakon upotrebe zgloba.Etiologija bolesti zglobova.Osobe oboljele od psorijaze ko e boluju e e nego zdravo stanovni tvo i od tipi nog reumatoidnog artritisa. oboljeli mogu imati dug i kvalitetan ivot.GIHT Giht je upala zgloba (artritis) uzrokovana stvaranjem kristala mokra ne kiseline u zglobovima. kao mehani kohroni nog stati ko-dinami kog optere enja. Pravi uzrok oboljenja jo nije poznat. DR je uzrokovan kumulativnim disbalansom multifaktonjalnog . koljena i gle njevi.DERMATOMIOSITIS Ovo oboljenje spada u grupu sistemskih oboljenja. 10. . upalna bolest vezivnog tkiva koje se najvi e o ituje na zglobovima. 12. asimetri no obolenje (prete no distalnih interfalangealnih) zglobova aka i stopala koji se javlja u bolesnika koji boluju od psorijaze noktiju i ko e. mikrotraumatskog ili inflamatornog porekla.

DIJAGNOSTIKA Zdravlje je stanje potpunog. ili peludna groznica. o ima. plu a (ka alj. ali su one ustvari sli ne. Simptomi alergije mogu varirati od blagih. psihi kog i socijalnog blagostanja. anamnesis-sje anje) je izraz koji u medicini ozna ava skup podataka o bolesniku koji se odnosi na njegove ivotne prilike. ranije bolesti. ODNOSI LJ-B-T) INTEBRA.ilni sustav: osje aj malaksalosti.ANAMNEZA Anamneza (lat. otekline uzrokovane ubodom p ele. slabost. OSNOVNI PRINCIPI LIJE ENJA DOPUNITI !!! 4.na primjer. S druge strane. 3. koja se udi e kroz nos. odbrambene reakcije se podsti u i odigravaju u organizmu samo pri njegovom kontaktu sa nekim za njega stranim telom. socijalno-epidemiolo ki podaci i anamnezni zaklju ak. prolazni ili trajni gubitak funkcije. ose aj uko enosti.PREVENCIJA. odnosno sve okolnosti koje su prethodile stanju prethodne bolesti. osobnu anamneza. preboljele bolesti. koji u kontaktu sa organizmom izazivaju stvaranje antitela. proljev Sr ano. nasljednost bolesti. na koje organe utje u. Svima poznata reakcija na pelud je alergijski rinitis. Materije koje izazivaju te odbrambene reakcije se nazivaju antigeni. povra anje.PROPEDEUTIKA. bolovi u trbuhu. sindrom fibrositisa se manifestuje: bolnim mi i ima. ekcem i otekline lica Di ne putove: nos (peludna groznica). obi no uzrokuje simptome u nosu. do te kih i po ivot opasnih. a ne samo odsustvo bolesti.14.Pod ovim imenom svrstani su razni oblici ekstraartikularnog reumatizma. Postoji vi e vrsta povijesti bolesti. glavne tegobe.U klini koj slici. Anamneza u okviru povijesti bolesti sadr i sljede e dijelove: op e osobne podatke. alergija na hranu naj e e uzrokuje probleme u stomaku i crijevima. grlo (otekline). u kome su bolovi. Prava etiologija obolenja je nepoznata. te ko disanje.ALERGIJSKE I IMUNOLOSKE REAKCIJE Simptomi alergijske reakcije ovise o tome. subakutni ili hroni ni bolni sindrom.Anamneza je osnova i najva niji dio dijagnosti kog postupka i mnoge se bolesti mogu dijagnosticirati ve na osnovi dobro uzete anamneze. na kakav na in alergen ulazi u tijelo. DOPUNITI!!! 2. bolnom osjetljivo u. Imunolo ke. bolnim ta kama i ko enjem zahva enog predjela. ili op i (pro irene po cijelom tijelu). fizi kog. Ponekad se umjesto ovoga termina koristi izraz historija bolesti. Na primjer. Alergijske reakcije esto se istovremeno pojavljuju na raznim dijelovima tijela. To su: y y y y Ko a: koprivnja a. Histopatolo ki nema tipi nog nalaza za fibrositis.UVODNO(ZDRAVLJE. . pelud. koji etiolo ki i patogenetski predstavljaju heterogenu grupu. Oni se mogu podijeliti ovisno o tome. sinusima i grlu.VANZGLOBNI REUMATIZAM Fibrositis ili vanzglobni reumatizam je akutni. Pulmologija 1. ispitivanje o sada njem stanju (anamneza po sistemima). bljedilo. a njena patogeneza te ko obja njiva. nesvjestica Simptomi alergije mogu biti lokalni . bronhospazm) Gastrointestinalni sistem: mu nina. obiteljska anamneza. lokalizovani na jedan predio. lokalnog karaktera. sada nja bolest.

5. Bolest mo e biti plu na (koja je zarazna) i izvanplu na (koja nije zarazna. od zdravih osoba. 8. mozak. . 7. gdje se razmno ava.Spada u te ka oboljenja i pacijenti oboljeli od upale plu a naj e e se upu uju na bolni ko lije enje. lipidnih medijatora. Oni dovode do naglog razvoja u principu reverzibilne opstrukcije donjih disajnih puteva izazivaju i akutni astmati ni napad. Postoji vi e uzroka bolesti. Kada su napadi u estali sa kratkim razmacima izme u njih ili kada astmati ni napad du e traje (nema jo jedinstvenog stava) bez mogu nosti njegovog prekida.ASTMA B Bronhijalna astma (Asthma bronchiale) je hroni no upalno oboljenje donjih disajnih puteva osjetljivih na veliki broj raznih agenasa. Upala plu a nastaje i kao komplikacija drugih bolesti osobito kod pacijenata u jedinicama intenzivne skrbi. To je upalna bolest plu a. Postoje razli iti tipovi upale plu a.. s zara ene na zdravu osobu. gljivica ili parazita. dok je kod sekundarnog oblika pleuritis posljedica neke druge bolesti. Bolest je esta i naj e e poga a mu karce. a time i difuzija uglji nog dioksida iz krvi to mo e dovesti do modrila ko e (cijanoza) zbog prevelike koli ine deoksigenirane krvi.). ote ano disanje i ispljuvak koji mo e biti krvav. kihanjem. kosti ili mozak. naj e i uzro nici bolesti su bakterije i to esto Mycobacterium tuberculosis. Najpoznatiji tip je bakterijska upala uzrokovana pneumokokom. Simptomi su visoka temperatura. Patofiziologija razvoja bronhijalne astme je slijede a:  Upala disajnih puteva uslijed neadekvatnog osloba anja medijatora alergijske reakcije: histamina. Ovdje se radi o hiperiritabilnosti traheobronhijalnog sistema. a bolest mo e biti primarnog i sekundarnog oblika. Karakteristika primarnog oblika je kako je pleuritis osnovna bolest. Difuzija kisika u krv je smanjena. iako mo e zahvatiti i bilo koji drugi organ. virusa. Bakterija u prvom redu zahva a plu a.TBC Tuberkuloza (TBC) je bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium tuberculosis.. Danas je upala plu a uglavnom izlje iva bolest.PNEUMONIJE Upala plu a ili pneumonia je bolest uzrokavana nekom vrstom bakterija. Nekad je to bila neizlje iva bolest sa velikim postotkom smrtnosti. a od nje uglavnom obolijevaju mla i ljudi. kao to su: limfni vorovi. citokina. kod koje dolazi do punjenja alveola teku inom ime je ote ano disanje. onda je to Status asthmaticus. ka alj. S razvojem medicine i pronalaskom penicilina smrtnost od ove bolesti je znatno smanjena i skoro iskorijenjena. ka ljanjem i govorom. Tuberkuloza se prenosi kapljicama. Tuberkuloza se naziva i bolest siroma tva. HIV pozitivne imaju mnogo ve i rizik za razvoj tuberkuloze. ali mogu je izazvati i neki jako iritativni plinovi.PLEURITIS Pleuritis uzrokuju upale koje po inju u pleurama i zahva aju listove pleura. ko a. a zahva a bubrege. Udisanjem bakterija dospijeva u plu a. Ipak. 6. ali i virusi.

edema sluzoko e bronhijalnog sistema.TUMORI PLU A TUMORI PLU A: dijelimo ih na primarne i sekundarne(metastatske) te benigne i maligne. Poreme aji oksigenacije zbog neadekvatne ventilacije i perfuzije. Epidemiologija: rak plu a naj e i je uzrok smrtnosti od svih i javlja se e e u mu karaca u dobi 40-70 godina. a kod te kog astmati nog napada dolazi do hiperkapni kog prestanka disanja. industrijsko one i enje zraka(azbest. 11. ilavog bronhijalnog sekreta (dyscrinia). Su enje disajnih puteva zbog bronhospazma. arnim prevladavaju maligni(karcinomi u 90-95%).uran) te idiopatska plu na fibroza.  9. Metastatski su e i od primarnih.GRANULOMATOZNA OBSTRUKCIJA PLU A NEZNAM!!! . Etiologija i patogeneza: najzna ajniji imbenici koji pove avaju rizik od nastanka karcinoma plu a su pu enje(10-20x). Meñu primprimarni karcinomi plu a: nastaju malignom transformacijom epitela bronha i bronhiola.PTE POJMA NEMAM STA JE!!! 10.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful