GR KA RIM - Vitruvius ± 10 knjiga o arhitekturi ± sinteza brojnih ranijih autora - knjiga je silno zna ajna u arhitekturi, svi poslije

njega morali su zauzeti stav prema njoj ± vitruvije radi sistem svog dotada njeg znanja, koristi gr ke izvore i oslanja se na njih ± grci su definirali osnovne rije i arh. jezika i njihov odnos ± oni nude i temu tipa i tipologije ± tim se pitanjem bavi Quincy (18./19.st.) RANI SREDNJI VIJEK - Aurelije Augustin 4. i 5. st. ± ljepota se nalazi u svijetu savr ene ravnote e ± jedan od najve ih srednjovjekovnih filozofa, bog je uzrok i svrha svega, poti e skolastiku ZRELI SREDNJI VIJEK - Toma Akvinski 8. st. ± predstavlja vrhunac skolastike, ljepota je forma - GOTIKA ± novi jezik ± prostorni koncept+konstrukcije+novi materijali+nova generacija RANA RENESANSA - Alberti ± lijepo = sklad izme u broja, odnosa i rasporeda ± 10 knjiga o gra enju (uvod, firmitas, utilitas, venustas, zaklju ci) ± trijada preuzeta od Vitruviusa VISOKA RENESANSA Vignola ± 16.st., Serlio ± 16.st. Palladio ± 16.st. ± ima utjecaj na engleski klasicizam Michelangelo ± 16.st. ± arh. djelo mora slijediti proporcije ljudskog tijela Durer Vasari ± tema skice i tema metodike ± skica dolazi iz iskustva Pitagorejci ± pola religijski pola znanstveni, slijede na elo tajanstvenosti (nakon Pitagore Filolaj) Sofisti ± otac sofista Protagora ± ovjek je mjerilo svih stvari (Sokrat, Platon i Aristotel odbacuju) Platon ± apsolutna ideja ± tome se te i, a vr i se primarno intelektualnim putem Aristotel ± priroda i umjetni ko djelovanje, najvi i proizvod inteligencije je forma ± simetrija red i odre enost Plotin ± lijepo je ono to volimo, ne to je umjetnost kad se dovede u korelaciju s ovjekom

BAROK ± PROSVJETITELJSTVO - razvoj znanosti, filozofija kao reakcija na dogmatizam i skolastiku - Voltaire ± duhovni vo a prosvjetiteljstva - Newton - razvoj trgovine poti e dru tvene promjene ± favorizira se znanje, ru e klasne razlike 1. racionalizam (francuska) otvara vrata prosvjetiteljstvu Rene Decartes (katrezije) ± 17.st. ± utemeljitelj analiti ke geometrije - eli osloboditi razum od okova dogmi, da razum bude kriterij - mislim dakle jesam - tra i istinu u znanosti - na ela njegove deduktivne metode: 1. sve primiti kriti ki i kao istinu uzeti ono to se o ituje kao jasno i razgovijetno 2. problem podijeliti u vi e dijelova kako bi se lak e do lo do rje enja 3. zaklju iti polaze i od jednostavnijeg prema slo enijem 4. provjeravati, ine i stalno op e preglede, da ni ta nije promaklo - autoritet postaje razum ± u isti tren sw gubi sigurnost jer ostaju pitanja na koja nema odgovora, njih je ranije pru ala vjera

protiv restauracije Schinkel .st. 18 josnkih stupova. djevoja ki Pantenon. kenotaf za Newtona (1785. istinito i dobro ± istozna ni pojmovi. 1824. strogost. neorenesansa. gigantska.) . korintski ± mu ki. neogotika.17.Altes Museum u Berlinu.isto no krilo Louvre mozeja Abbe Laugier arhitektura dolazi iz prirode ± primitivna koliba s 4 stupa + kosi krov pri a koju forma govori o optere enju ± pro irenje stupa pod utjecajem te ine arhiektonske forme kao nositelji zna enja ± dorski.proporcija iz prirodnih zakona ± odnos brojeva .umjetni ka komponenta se pridodaje nakon rastera oblikovanjem fasade Boullee 18. 1755.st.potreba za zgradama institucija .jonski. i 19.st.arhitekt revolucije (zevi) . dva dvori ta .projekt solane ± industrijska arhitektura ± radijalna shema po logici proizvodnog procesa .forma mora pri ati istinu od korisnicima . centralna rotonda.arhitekt revolucije (zevi) ± projektira u ljudskom mjerilu .st.usredoto en je na dva pitanja: prirodoznanstvena istra ivanja i pitanje dr ave ± Bacon pokreta .apstraktan .tema modularnog rastera ± pro i uje konstrukciju = lijepo . dvije biblioteke u Parizu ± koristi eljezni kostur i staklo .pod utjecajem Palladia .2. neobarok ± konstruktivni i dekorativni elementi se preuzimaju NEOGOTIKA Viollet Le Duc 19. . nastavlja klasicizmom jer je pogodniji za javne projekte Labrouste ± nastavlja Blondelov klasicizam.st.projekti: muzej. Pariz. ± francuska. drugi je polukru na shema .eli arhitekturom mijenjati dru tvo ± reformator ± ideju naslje uju modernisti .odu evljen gotikom. ± realizirao prozra nu arhitekturu Soufflot Blondel 18. empirizam (engleska) 17.arhitektura = konstrukcija + funkcija . monumentalnost .ista monumentalna arhitektura. ± tektonska jasno a.realan .Äforma slijedi funkciju³ ± nagla ava funkcionalizam . .tradicionalizam HISTORICIZAM 19. klasicisti ka .nakon klasicizma. . enski. ± razum+osje aji .st.te i ekonomi noj arhitekturi . prije secesije ± neoromanika. Ledoux Durand KLASICIZAM 18.romanti ni klasicizam ± reprezentativne karakteristike posti e nagla avanjem vanjskog izgleda forme .u enik Boulleeov .prvi projekt odba en. i 18. gotika je jedini moralno i estetski ispravan stil John Ruskin ± lijepo. proporcije su proizvoljne i ovise o ukusu i konvenciji . restaurator ± te i istini u arhitekturi ± konstruktivni racionalizam Pugin ± engleska.rokoko u engleskoj ± ali gubi na snazi ± ide se prema klasicizmu Claude Perrault .st. biblioteka.kori tenje anti kih motiva: jasno a.u itelj Boullee-u i Ledoux-u .

Van Der Velde .smatra da fasada ne mora govoriti o interijeru .Berlage . Teorija odjela ± ne maskirati i skrivati ± odjelom nagla avati! ± misov stup ± obla enjem eli niji . konstrukcija .Gaudi nastaje kao opozicija protiv historicizma i klasicizma novi stil koji prihva a tehniku eljeza ornament klju ni element stila kriva interpretacija Semperove ideje Mackintosh ± neogotika ± nastavlja s masivnim materijala. odbacuje industrijalizaciju i osu uje stroj jer su proizvedeni predmeti li eni ukusa i stila ± ovjek treba vladati nad strojom . najve i teoreti ar knjiga Der Stil ± bavi se oblikom i ornamentom ± va ni su za razvoj civilizacije Teorija autoriteta ± tri uvjeta za ocjenu oblika ± simetrija. crkva-gotika .kostur + krov ± tektonika. Teorija materijalne transformacije ± bez obzira na promjenu materijala simboli ke poruke opstaju 3.kriva interpretacija u secesiji DRUGA POLOVICA 19.ST.Wagner. na njega se nastavljaju Wagner i Loos. nastavlja se na Durand-a nagla ava da arhitektura ima politi ku ulogu u dru tvu nastavlja se na Schinkela. radi analogiju lingvistike i sustava arh.hotel Tassel u Bruxellesu ± stubi te .U. y-klju ne povijesne determinante.ornamentiranje je va no za dobivanje simboli nog zna enja ..ognji te ± centar familije .potreba za istinskim stilom Philip Webb ± Red House William Morris ± socijalist. J. .stil.platforma ± odvajanje .z) . Olbrich.M.eljezo. sve besplatno. odbacivanje industrijalizacije potreba za obrtom: kotska Belgija Nizozemska Austrija Francuska Njema ka panjolska Secesija .Mackintosh .Perret i Garnier .iroka primjena metalnih konstrukcija . x-materijal.SEMPER ± znanstvenik u arhitekturi. odbacuje eljezo i staklo ± koristi ih samo za osvjetljenje Horta .y.Izvor arhitekture je karipska koliba ± 4 osnovna elementa: . sud-klasicizam. staklo. povratak na selo.ovojnice ± stvaranje interijera 1.st.svaka vanjska promjena daje promjene u arhitekturi 2.formula za stil : U = C (x. decentaralizacija.Horta.Behrens i Poelzig .otac modernog pokreta Arts and Crafts ± umjetnost i obrt ve e se na neogotiku ± le Duc i Ruskin. elik + cvjetni ornamenti . Hoffman i Loos . z-osobne subjektivne sklonosti . karakterizirano eklekticizmom ± kazali te-barok. tehnika.19. Morfolo ka transformacija ± promjenom u dru tvu mijenja se i arhitektura . proporcija i smjer . C ± ideja.

industrija i umjetnost ± umjetnost je u opasnosti ± gubi na snazi .secesicijski paviljon prema nacrtima Klimta Hoffman ± pala a Stoclet u Bruxellesu Sitte ± be anin.zgrada aeg-a ± hram industrijskoj mo i .po inje klasicisti ki. ab arh. od njem.uglovi zgrade izvedeni tako da ne ostavjaju dojam velikog kapaciteta nosivosti ± glavna karakteristika gotovo svih njegovih industrijskih zgrada .utjecaj na Loosa i Kova i a .tedionica. Behrens postaje umjetni ki savjetnik i arhitekt AEG ± tvornica turbina ( arulja?) . kasnije se pridu uje Wagner Wagner . kasnije nastavlja koncepte Sempera .raskol izme u norme i forme ± 1914.Bherens prihva a industralizaciju . 1907. urbanizmom se bavio Perret ± prvo klasicist ± pa se pocinje baviti skeletom . burza u Amsterdamu.Henry Van De Velde .spajanje duha vremena i duha naroda zeitgeist i volksgeist . Franz Reuleaux pi e doma da su njema ki proizvodi jeftini i ru ni te nagla ava da se njema ka industrija treba okrenuti od poku aja da konkurira u cijenama. masovnu proizvodnju ± suprostavlja mu se Henry Van de Veld koji odbacuje izvoznu umjetnost i zastupa iskrenu kreativnost individualnog umjetnika ± matheusius se povla i a Van de Veldu se u tom stavu priklju uje Gropius . rije i die Sache: stvar .nizozemska.obiteljska ku a za njega je osnovno dru tveno sredstvo s pomo u kojeg se dru tvene vrijednosti mogu postepeno izmjeniti Berlage .istinitost materijala ± vidljivost konstrukcije . tipizacija .derivat secesije ± preuzima dijalog izme u arh i industrije . .1927) + Naumann i Schmidt .austrijski diskurs: urbani modernitet ± Adolf Loos Karl Scheffler Hermann Muthesius . bavi se urbanizmom .udru enje umjetnika.nakon rata umro je duh naroda. realnost. plasiranje na tr i te.funkcija ± konstrukcija ± poezija .goli zid pojam ljepote ± kao za Albertija Be ka secesija ± osnivaju Hoffman i Olbrich + slikari Moser i Klimt. promet. standardizacija. bherens se povla i .1907. na inicijativu Hermann Muthesius (1861 .osnovan 1907.Semper pi e esej Znanost. vidljiva eli na konstrukcija.ideja: Sachlichkeit ± stvarnost. Deutsche Werkbund .stvar koja nije prakti na ne mo e biti lijepa . poduzetnika i publicista: cilj je oplemenjivanje oblika odre enih proizvoda industrije u duhu suvremene umjetnosti . industrijalizacija. ± precizno razdvajanje gradskih funkcija.Deutsche werkbund se tijesno ve e uz Neue Sachlichkeit . crkva steinhof .njema ki diskurs: industrijski modernitet ± Deutscher Werkbund.podzemne eljeznice ± postaje Olbrich .na izlo bi 100 godi njice Philadelphije 1976.radi razliku izme u ornamenta (funkcionalan) i ornamentacije (bez funkcije) . Muthesius zastupa standarizaciju.u ekipi 12 samostalnih umjetnika i 12 obrtni kih tvrtki .1927 se pod organizacijom Warkbunda gradi Weisenhofsiedlung u Stuttgartu . ku a Rue Franklin Garnier ± industrijski grad 1901.Gropius + Adolf Meyer projekt tvornice cipela Fagus ± preuzimaju Bherensovu ideju ugla ali oni pune zidove od opeke zamjenjuju staklom kasnije ista stvar na bauhausu .teme: modernizacija. prema iskori tavanju intelektualnih snaga i usavr avanju same kvalitete produkta ± dizajn i kvaliteta produkta . .

proizlazi iz moderne arhitekture. po eli krajem 50tih Milton Keynes 1972.. Durand se bavi uspore ivanjem arh. napreduje od 50 do 70 . arhitekt Durand kojeg on esto isti e. analogija arhitekture s ma inama (opravdavaju svoju formu?) Rowe u postmodernizmu isti e da funkcionalizam ne e mo i dati sve odgovore.ludwig wittgenstein paralele su eljavanje arhitektonske teorije i jezi ne filozofije . osnovana 1961.prethodnik mu je bio franc.traganje za istinskom formom u vremenu tenzija izme u nostalgije i progresivizma.. Superstudio talijanska grupa arhitakata najpoetskija 1960. Archigram i Superstudio namjeravaju u vrstiti modernizam na jo radikalniji na in. posve uju se visoko tehnolo kim i high-tech infrastukrutama od laganih materijala Japanski metabolisti Kurokawa jedan od njih.Zadr ava tradiciju i istodobno ima potrebu stvoriti novi stil u duhu vremena .Peter Behrens Adolf Loos Francuski diskurs: ± umjetnost i poezija. simbolizam Stéphane Mallarmé Maurice Denis Paul Cézanne Aristide Maillol Brutalizam .. romantizma i pozitivizma. .béton brut ili sirovi beton Archigram engleska grupa arhitekata.pokreta i Alison i Peter Smithson . stavovi su im blisko povezani s Buckminster Fuller om amerikancom.bavi se pitanjem istinskog stila!!!. Semper . djela tablice arhitekture semper veli da se u u tome durand gubi Semper puno gradi u be u tamo ga naslje uju wagner i loos i u tom se krugu pojavljuje i wittgenstein .

isti e da je ornament nepotreban. 1924. velegrad je primjer manifestacije moderniteta. egzaktna fantazija i koncept autonomne umjetnosti Moderna modernisti prekidaju s tradicijom (Venturi) Louis Sullivan 1856. arh. 1948. maximalno funkcionalisti ki funkcionalizam. humaniziranje funkcija.zastupljeni racionalisti ki i funkconalisti ki stavovi .do 34 projektira radni ka naselja po njema koj . ujedinjuje u Bauhaus .u 50tima iz funkcionalista se pretvara u formalista Bauhaus .arhitekti. prvo u London 34 a onda 37 u ameriku gdje radi s Breuerom . 1928.. Peret se 1903. Umjetnik je zanatlija vi eg stupnja WG . 1940. 1971. prostor. radi s partnerom Adlerom.bje i pred nacistima. nagla ava funkciju. njema ki filozof. 1969. 1969.Francuska . vrijeme i novac usmjeri u izvedbu bolje oblikovanih zgrada forma proizlazi iz funkcije Frank Lloyd Wright 1869.subjekt/objekt. 1959. da je bolje da se sva ta energija.1919.brojne obiteljske ku e .1936. njema ki filozof. naslijedio van der Velda kao direktor kole za umjetnost i obrt i umjetni ke akadamije u Weimaru koje 1919. radi kod Behrensa.organska arhitektura integriranje s prirodom Walter Gropius 1983. gemeinschaft (zajednica) . projekt industrijskog grada 1904.Modernizam i ok moderniteta Frankfurtska kola . Theodor Adorno 1903. . .svi se oni moraju vratiti zanatu.Esej o auri umjetni kog djela analizira auru tradicionalnog umjetni kog djela prije razdoblja modernizma i njeno raspadanje pod utjecajem novih kulturnih tehnologija. proslavllja sa ku om u rue Franklin u Parizu prva manifestacija slobodnog tlocrta u stamb.bave se problemima velegrada. idejno i tehni ko obrazovanje ostvarivanje kreativnosti. .zanatsko.-1918. prou ava polo aj ovjeka u suvremenoj visokourbaniziranoj okolini Georg Lukacs 1885. 1954. veliki utjecaj na ameri ko dru tvo.gesellschaft (dru tvo) zajednica se indvidualizacijom i metropolitanizacijom pretvara u dru tvo Georg Simmel 1858. koluje se zajedno sa garnierom. racionalizacija oblika. slikari.na po etku utjecaj futurizma i ekspresionizma 1922. te nja k industrijskom oblikovanju ... tvrdi da film i fotografija revolucionarno utje u na umjetnost dok je arhitektura jedino mo e spasiti. pobuna studenata ele bolju naobrazbu funkcionalisti odlaze Tony Garnier 1869.spajanje prostorija u to vi e povezanu. bavio se glazbom . ne realiziran. 1933. otvorenu cjelinu eliminira sobe kao kutije . zelenilo i osun anje 4 glavna elementa/principa Auguste Perret 1974. zgrada je analogna ljudskom tijelu skelet + ko a. zada om umjetnosti u razdoblju tehni ke reprodukcije Ferdinand Tonnies 1855. knji evnik ivi u progonstvu . dolazi do preokreta i okre u se funkcionalizmu. AB kons. ma arski marxsisti ki filozof Walter Benjamin 1892. sociolog. kipari. utjecaj na Wrighta i Gropiusa. njema ki filozof i socijolog.

rim: unutarnji prostor. tako da on predstavlja posredni ku sponu izme u pro lih i budu ih zna enja. 'Doornski manifest' . Mondrian+Doesburg+Rietveld . Behrensa. . povijesno opravdava modernizam. nizozemska. barok: osje aj cjeline. a ne ga izolirati kao individualni objekt unutar njega . vicarac. knjiga Prostor.The New Objectivity izraz za novi pristup kod projektiranja funkcionalisti ki stav kod projektiranja.me unarodni komitet za rje avanje problema suvremene arhitekture. vrijeme i arhitektura.na 9.Nova stvarnost . arhitektura se gu i u obi ajima. pod utjecajem nacionalnog romantizma (Gohtic Revival) i romanti nog klasicizma.tra enje identiteta funkcije . utopijski plan razvoja Londona CIRPAC . gra enje je vje tina. strukturalni racionalizam. . ali ako me dirne u srce to je arhitektura! Mies van der Rohe 1986. 1976.tehnika laganih materijala. Team X -1954.refleksija toga je hijerarhija prostora u smislu funkcije: slu e i / slu eni prostori De Stijl pokrenut 1917.stilovi su jedna la .reformacija dru tva zgrada Liga naroda u enevi. ku a je stroj za stanovanje.novi realizam s okusom socijalizma! . stanovanje. ciamu desava se rascjep grupa arhitekata pod nazivom team X koje predvode Smithsoni i Aldo van Eyck odbacuje 4 funkcionalisti ke kategorije atenske povelje: rad.'Svrha prirode je ovjek..Arhitekt mora postaviti svoje novo djelo u konkretno vrijeme i prostor. . 1965. 1968. modernizam stil vremena . suvremeni sinteti ki materijali. funkciju podre uje formi. odmor i prijevoz. Alvar Aalto 1898. ve e se na monumentalizam. radi kod Hofmana. 1969. 20st: stimultanost.naglasavaju da treba rekonceptirati moderni pokret habitat treba uklopiti u krajolik.ravnote a izme u individualnog i univerzalnog . standardni modularni elementi. organizira lijevoorjentiranu grupu ABC arhitekti me u kojima je i hannes meyer .knjige Ka pravoj arhitekturi. fleksibilnost slobodnog tlocrta MARS . arhitektura je igra volumena pod svijetlom. transparentnost Bakema & Van den Broek . Kad su katedrale bile bijele . pripremanje tema za kongrese CIAM-a CIAM Siegfried Gideion 1888. Perreta. 1974. susre e Garniera.oslobo enje umjetnosti okova tradicije .traje 14g Neue Sachlichkeit (Noe Zahlikajt) .grupa za istra ivanje u modernoj arhitekturi. svrha ovjeka je stil' . .egipat i gr ka: volumeni u prostoru.Le Corbusier 1887. prostor/vrijeme. nema neke veze to sa novom objektivno u.Lissitzky dolazi u Berlin 1921. organizira izlo bu avandgarde. skandinavska moderna arhitektura je orijentirana ka prirodi i dru tveno odgovorna Louis Khan 1901. meyer i wittwera trensparentnost! Internacionalni stil .

kolaps ideje komunizma. analiziraju povijesne primjere specifi nih urbanih forma i njihov utjecaj na ljudske odnose Aldo Van Eyck 1918.nagla avaju potrebu za identitetom. nu no mora do i do odre enih formalnih izbora. kenzo tange i luis khan . te ko se pripadnost ili identitet moze osjetiti u ogromnom naselju . stolje a. op ina/kvart. pokreta strukturalizma POSTMODERNIZAM . ono to je kasnije razvilo strukturalizam. Disciplina iz koje strukturalizam vu e svoje koncepte jest lingvistika: Ferdinand de Sausurre. sign) - Giulio Carlo Argan ³U eseju ³O tipologiji u arhitekturi´ o ivljava interes za ideju tipa i modela.nastavaljaju sa okupljanjem 1959.( eneva.Colquhoun upozorava da tijekom projektantskog procesa. strukturu. stolje a.bakema pi e da je ciamov funkcionalizam impotentan.logiku tipologije i jezik pronalaze u GRADU .postmodernizam arhitekturi eli vratiti njezin jezik! STRUKTURALIZAM znanstveni pristup. .u moderni prevladava opsesija funkcijom i prostorom zaboravili su da je arh tako er prostorni medij. u prostorima alda van eycka u muzeju i tu se sluzbeno raspada ciam i sluzbeni dolazak na scenu team x. Quatremère de Quincyja.ZNA ENJE Arhitekture postavlja se pitanje to je bitno to arhitektura komunicira i kako to ini? . pokreta i novog brutalizma. rok kultura.1913.nove kategorije ku a.) vicarski je lingvist koji je svojim postavkama utemeljio modernu lingvistiku (jezikoslovlje) i dao temelje europskom strukturalizmu. Lingvistika nauka koja se bavi prou avanjem jezika Jezici se prou avaju kao strukture Upravo je pogled na jezik kao sustav. postavlja koncept znaka: ozna itelj / ozna eno = znak (signe. 1857 . grad .. ciam u dubrovniku predvode team x .1999. 1788. da ona komunicira . nagla avaju kontinuitet. polovice 18. zbog neminovnog nedostatka dovoljnog broja determiniraju ih elemenata.zasi enje. francuskog teoreti ara 2. apstraktam i sterilan y Alison i Peter Smithson y Van Eyck y Jacob Bakema y Georges Candilis y Shadrach Woods y Giancarlo de Carlo. Alison i Peter Smithson englezi. orijentacija primjenjena u razli itim znanostima Ferdinand de Sausurre .1956. revolucija u tehnologiji . Quatremère de Quincy COLQUHOUN . ideja tipa i modela. lingvisti kom pravcu koji se razvio dvadesetih i tridesetih godina 20. studenski nemiri. .druzenje smithsonovih s hendersonom doprinosi tome on biljezi fotografijama zivot u ulici u kojoj stanuje i oni tu stjecu prva saznanj o identitetu i zajednici . ulica. Te aj op e lingvistike (Cours de linguistique générale) 1916.

koncept jezik drugog reda GRAD ± LINGVISTIKA ± STRUKTURA ± OPREKA (Roland Barthes): ³Grad je tkivo (mre a) . po 80-tih poststrukturalizam. kao ZNAK zna enje (ideja lingvista Sausurre-a) Strukturalizam / Funkcionalizam (postmoderna / moderna) u funkcionalizmu forma je potpuno odre ena zna enjem.zna enje mita poruka mita skriva se u strukturi mita a ne u sadr aju Rolant Barthes knjiga Mit danas. priroda je tipologija (u moderni izvor je bio u industrijskoj tipologiji) . mo da. COLIN ROWE . individualno odri e se ideje individualnog stila. stil treba biti razumljiv svima !!! gradi vije nicu u Trstu koja koketira s formom zatvora iz 18.arhitektura treba svijet prikazivati onakvim kakav jest (neoracionalizam) . njegova suprotnost. pribacuje funkcionalistima. posebno ovim radikalnima u novije vrijeme (Archigram. nije radikalno napu tanje strukturalizma nego se ve uspostavljeni koncepti dalje propituju . Levi Strauss antropolog . Potro a ka logika.strukturalist al kasnije poststrukturalist Georg Lukács ± Alijenacija.. 1957. Reifikacija .denotacija vs.(neoproduktivizam) . ³ RE ETKA (GRID) ± Koolhaas: . teorija transcediranja funkcije forma nadilazi funkciju jer je forma pre ivjela usprkos promjenama u funkciji 2.st. ili.³na initi kao stvar´.iznosi ideju KONTEKSTUALIZMA ulice Rima koje tvore matricu. VIDLER postavlja koncept interaktivne tipologije . mre u.arh. konotacija denotativni ozna itelj/denotativno ozna eno = denotativni znak konotativi ozna itelj/ konotativno ozna eno = konotativni znak (ideologija.arhitektura se mora okrenuti sama sebi.izvor tipa je u prirodi. kao su tinsku vrijednost koja se mora direktno manifestirati u arhitektonskoj formi. sa strojevima samo da opravdaju svoju formu . iz ega proizlazi ideja o metodi GRAD KOLA STRUKTURALIZAM 50-60. dok u onom trenutku kada taj lik kona no izgubi svoje prepoznatljivo zna enje. Igra kolektivno vs.. mit) . Superstudio) da rade analogiju arh.dru tvo koje razumije aluziju na zatvor jo uvijek ima potrebu za takvim podsjetnikom. knji evnost) Funkcionalizam vidi funkciju kao uzrok i sadr aj arhitektonske forme. jakih elemenata i neutralnih (neozna enih) elemenata .. kasne 70-te. dru tvo je postalo ili samo u sebi u potpunosti zatvor. autonomna disciplina 1. ³postvarivanje´) Robert Venturi (1925) arhitektura kao medij prijenosa informacija .strukturalizam vu e svoje premise u lingvistici arhitektura mora komunicirati .ALDO ROSSI koristi koncept/ideju tipologije ..Rowe isti e da funkcionalizam ne e mo i dati sve odgovore.knjiga Collage City Grad Kola u kojoj kritizira urbanizam moderne utopijske dimenzije predla e heterogenost . a strukturalisti uzimaju jezik kao model arhitektura = medij = jezik (film.

ona je filozofski koncept . patka Eisenman brije na gramatiku arhitektura bez ikakvog socijalnog aspekta i zna enja. zapravo. pojava) . forme zdravo za gotovo ve sve preispituju .manifest futurista 1909.dekorirana kutija vs.genius loci (duh mjesta) POSTDEKONSTRUKTIVIZAM .Gestalt . na in na koji covjekova svijest dozivIjava oblik. esteti ke odrednice..Dekonstrukcija nije stil.Vi e nije manje on je za bogatstvo zna enja .Rem Koolhaas FUTURIZAM .unutar jednog sustava mi ljenja uzimamo elemente iz drugih sustava jer nam to momentalno treba -u arhitekturi uzimanje elemenata iz drugih vremena i njihovo transformiranje u novu sredinu tako da taj posu eni oblik postaje sastavni dio tog novog vremena Christian Norberg. za njih arh.Eisenman. i da mogu nau iti napamet iz inata to nebi REIFIKACIJA odre ena vrsta epistemolo ke anomalije koja nastaje uslijed sistematske fragmentacije.Schultz . nisu bili institucionalizirani u nekom to no odre enom trenutku u povijesti A zato to se uzimaju zdravo za gotovo.) propituje polo aj i ulogu arhitekture u odnosu na klju na dru tvena zbivanja i problematiku jezika i njegovog mogu eg kontakta sa svijetom realnosti .Sein und Zeit (Bitak i vrijeme) Hans-Georg Gadamer . oni sputavaju mi ljenje Edmund Husserl Martin Heidegger .arhitektura je u gadnoj situaciji postala je prepreka a ne oru e istinskog razvoja i transformacije dru tva .nastaje u Italiji Marinetti . ljepota je jedino u borbi i zato oni ele hvaliti rat kao jedinu higijenu svijeta. Tschumi.g. lik.proglasio smrt arhitekture POSTSRUKTURALIZAM = DEKONSTRUKTIVIZAM . Coop Himmelblau. kvantifikacije i osiroma enja (izblje ivanja) svake sfere istinskog subjektivnog do ivljaja! Manfredo Tafuri (1935. Daniel Libeskind koncept. neupitni i prirodni.Dekonstrukcija analizira i ispituje konceptualne parove koji su trenuta no prihva eni kao sami po sebi razumljivi. koja pokazuje osobine i funkcije nesvodive na puko zdru ivanje elemenata i u kojoj pojedini lanovi pokazuju vrijednosti druga ije od onih koje imaju kao samostalni elementi Eklekticizam . agresija.psiholo ka cjelina nastala spajanjem vi e elemenata.na pjesni ki na in proklamira novo vrijeme i novu umjetnost. militarizam .Teorija Gestalta (= oblik. . buntovnost. percepcije i objektivne stvarnosti kao materijalne predmetnosti . Zaha.poimanje oblika. viziju budu eg dru tva u kojem e glavni elementi nove umjetnosti biti smionost. kao da.arhitektura se ra a na su eljavanju unutra njih i vanjskih sila namjene i prostora . refleksije osjetilnog odnosa na osnovi psihologije.forma izaziva funkciju vanjski izgled je rezultat i odraz vanjskih dru tvenih utjecaja a unutra nji je rezultat individualizma .ne uzimaju principe. nije instrument do nekog socijalnog cilja.cilj: osloboditi mi ljenje .

tema kori tenja tehni kih dostignu a. predvodi Aldo Rossi. samosvjesna .1970 nastalo je 6 glavnih tradicija arhitekture: 1.forma i oblikovanje su rezultat primijenjene industrijske proizvodnje . nesamosvjesna uradi sam arhitektura DANA NJE DOBA .formiraju se veliki prostori unutar kojih se mo e raditi to se ho e. Rolls Royce 2. a taj negativan polemi ki stav nije mogao istlju iti arhitekturu .Peter Blake . Kurokawa 2. Rowe. bra a Krier.vi e impuls.Jencks: Camp je cvijet lijep na izgled. idealisti ka moderna . Kahn) . 70. Mies. Foster.karakter polivalentnosti . LeC.nema pretenzija ilustracije teorije. nesvjesni. a non Camp je cvijet pun ivota i mirisa . Isozaki . Grassi. cilj da grad sa uva od nezaustavljivih sila megapolitanskog potro a kog trenda glavna teza Tendeze kontinuitet spomenika . Mies van der Rohe . NY5.Umberto Eco . Utzon 5. npr. Frei. nego pravi stil . divlji dizajn .cilj je izrada predmenta koji e dobro slu iti. Meier.eksplicitno ilustrira ideje autora.pokret Tendeza. alati seljaka Charles Jencks amerikanac ro en 1939. NEOPRODUKTIVIZAM . italija 1960. klimatizacija. aktivisti ka ruski futurizam 6.uzor: Buckminster Fuller. Otto Frei.Kenneth Frampton 1. Botta. Aldo van Eyck 3. vrtni strojevi 3. Graves. dok je non Camp topao . mlinac za kavu.ni ta od gore navedenog . poredvodnik u njema koj 1980te . tj. Ungers. Gropius.Non Camp se suprotstavlja Campu iskreno u (Venturi.predstavnici: Five architects : Eisenman.odlikuju se kubisti ke vizije i trijumf industrijalizacije . Tafuri .Design je ljudska djelatnost nastala prije industrijske revolucije 1. Gwathmey Tendenza : Rossi. Moore.Non Camp . logi ka Japan Tange. intuitivna formalisti/umjetnici Gaudi. Kahn. Hejduk. vo e Eisenman i Hejduk (uzori Terragni i van Doesburg) ostali Graves.Camp arhitekt je u moralnom pogledu hladan. danas High-tech . NEORACIONALIZAM .predstavnici: Rogers. . Safdie.Camp .Hitler 4. anonimni design . instalacije.Antonio Sant Elia . kasnije Khan.Mathias Ungers. tema totalnog prostora . potpisani design . jasno: Porsche. Gwethmey i Meier prihva aju LeC polazi ta .Manifesto dell Teatro Futurista Sintetico . Taut.od 1920 .Ameri ka avangarda . brzi liftovi Manfredo Tafuri 2.1960.umjetna rasvjeta.futurizam se proglasio beskompromisnim protivnikom svake kulture. npr.

negira ravnu liniju jer nije kreativna Friedensreich Hundertwasser .«Zanima nas samo arhitektura.u tipu je sve manje-vi e neodre eno model .predstavnici: Moore. Venturi .ne to to se mo e lako razumjeti i itati.Internacionalni stil (Johnson & Hitchcock) DEKONSTRUKCIONIZAM . dekonstrukcionizam nastoji deformirati konstrukciju REGIONALIZAM najbolje cvijeta na prostorima koji nisu bili toliko zahva eni stilom univerzalne civilizacije.nije dovoljan jedan element da bi se spoznala cjelina (Descartes) 4. kazimir maljevi slikar (1878-35) idovi: albert einstein.. POPULIZAM . Venturi. Siza Claude Bragdon.predmet kojeg treba ponavljati onakvog kakav jest Teorijski modeli . . arhitektura kao jezik.Barthesov model .specifi no je vezan uz Nizozemsku . POSTAVANTGARTIZAM RUSKA AVANDGARDA konstantin meljnikov arh. rogers. arhitektura komunicira 5.konotativni jezik + igra tekstova Aldo Rossi Robert i Leon Krier 3.predstavnici: Frampton.suvremeni slikar ( Luda ku a u Be u) Philip Johnson SAD .oblik ne ega to se kopira. otto frei. . Arhitektura nije mogu i instrument do nekog socijalnog cilja. . SAD Hugo Häring Njema ka . Quatremère de Quincy. georg simmel..figura alegorije Reifikacija: odre ena vrsta epistemolo ke anomalije koja nastaje uslijed sistematske fragmentacije.predstavnici: Aldo van Eyck. Jakov ernikov arh. Carlo Scarpa. KRITI KI REGIONALIZAM .nasuprot dekonstruktivizmu.tema tipa i modela: tip . sigmund freud. Tadao Ando. Joorn Utzon. ve ideju jednog elementa koji bi trebao biti uzor i osnova kao pravilo modelu . STRUKTURALIZAM . kvantifikacije i osiroma enja (izblje ivanja) svake sfere istinskog subjektivnog do ivljaja. a ne spa avanje ovjeka i svijeta». Trauerspiel . st. 8. PRODUKTIVIZAM foster. Levi-Strauss .Eisenman. Botta.Walter Benjamin.. Barthes .

tehnologija. odnosno svojevrsni usputni produkt. religija. instrument. povijesni determinizam: Arhitektura se promatra kao puka reprezentacija.. . o trih diskontinuiteta koji se izmjenjuju u trenutku te neo ekivanosti stalno nadiru ih impresija. Jedan od elemenata kompleksnog ³totaliteta´ pojedinog povijesnog perioda (na primjer.KONOTATIVNI DIO niz asocijacija. koncentrirana na svoje vlastite specifi ne formalne zakone. Ovaj pristup jam i arhitekturi njenu jedinstvenost i nesvedivost na druge ³jezike´ no potiskuje njenu (nu nu) interakciju s drugim sferama kulture i dru tva. autonomna disciplina. Takva je psiholo ka reakcija koju izaziva velegrad. ekonomija) po inje bivati dominantan i privilegiran u odnosu na druge ± u smislu da se percipira kao ³bit´. odraz. koja proizlazi iz gomilanja brzo izmjenjuju ih slika. to osobno svakome od nas zna i ne to kontradiktorno tendencija tendenciozno koincidencija kontemplacija komplementarnost artikulirati analogno analogija entitet sofisticirani imanentan implicirati apsolutna autonomija forme: Arhitektura se promatra kao potpuno izdvojena. Neurastenija = iv ana klonulost ili iscrpljenost uslijed produ ene mentalne napetosti Fenomen velegrada: intenzifikacija nervne stimulacije .arhitektonske strategije analizirane prema Barthesovom strukturalistickom modelu "jezika drugog reda" inherentne eminentno samodostatnost utilitet artefakt kompetentno ekvivalentno relevantno transcendentalna konkretno apstraktno Alijenacija Reifikacija emancipacija konotacija . ³smisao´ ili povezuju a tema epohe ± a arhitektura tada biva tretirana kao njegovo sredstvo. ³slika´ odnosno ³odraz´ odre enog dru tveno-povijesnog trenutka. strategije i tehnike. Posredovanje (medijacija) zna i uspostavljanje adekvatnih odnosa izme u odgovaraju ih razina razli itih dru tvenih i formalno-estetskih ³podtekstova´ koji zajedno sa injavaju konkretni kulturni ³kontekst´.

³moderna´. (otu eno)dru tvo)) konotacija: ot itavanje niza posrednih. to je i bilo. konkretno opredme enje tipa. Recite mi. ponavljanje U TIPU definiran set pravila koji se konkretiziraju u MODELU. Dakle. bio bi on sigurno slikar ili kipar.´ A. Adolf Loos: Arhitektura ± poznavanje ivota. Ludwig Wittgenstein (1889-1951) Sraz dviju jukstaponiranih sfera: ³sfera injenica´ i ³sfera vrijednosti´ Tractatus Logico-Philosophicus. dok svi modeli mogu biti referirani na tipove. vrati se profesoru. ³Glas und Ton´ (1918). funkcija i kôdova. Zbunjen. Ili pjesnik. radin majstor. Nje on o ito nije imao ± fantazije! Ali nije on ni znao da za pravljenje sedla treba fantazija. odgovor na potrebe ivota ³Uop e nije potrebno dizajnirati. Da je ima.Ferdinand Tönnies . ³Umjetni ko djelo u razdoblju tehni ke reprodukcije´. uzme svoje najbolje sedlo i ponese ga jednom vo i secesije.konceptualna opreka Gemeinschaft vs. - ³Uloga arhitekta je dohvatiti dubinu ivota. samo pravilo za konkretni model. ³individualitet´. Znao je samo da radi sedla. impliciranih zna enja. Zvali su ga secesija. napr. Heft 2/3. Profesor pogleda majstorove poku aje i re e: ³Vi nemate fantazije.´ A. 1788. niti s japanskim. argument znanost W. ³Ruskin´. Adolf Loos: ³Majstor sedlar³ Bija e jedan sedlar. neizravnih. Razmi ljao je. I ja sam moderan ovjek. itd. vjera. Radio je sedla. . Ali on sam to nije znao. ve raditi. Kako se god mu io da zadovolji visoke zahtjeve profesorove. logika nekog elementa.. pomo i dru tveno slabijem. (Odnos. Kad je to uo sedlar. Benjamin. Sposoban. prakti na izvedba. Onda do e u grad neki udnovati pokret. ³primijenjena umjetnost´. ³Hermann Bahr´. je li ovo sedlo moderno?´ Profesor pogleda sedlo i odr i majstoru dugo predavanje. ali nikad opsesivno ne izmi ljati nove forme. ³Von der Sparsamkeit´.. 1924. uvijek je iznova napravio samo svoje isto staro sedlo. itd. 1919 problem spoznaje i reprezentacije pitanje jezika kao pouzdanog instrumenta spoznaje i znanja: modelska teorija jezika zada a umjetnosti iracionalni osje aji. Tra ilo se da se rade samo moderni uporabni predmeti. Wohnungskultur. I re e mu: ³Gospodine profesore´ ± to je taj ovjek zaista i bio. Sasvim posramljen majstor ode. budu i da su vo e tog pokreta bivali odmah imenovani profesorima ± ³Gospodine profesore! uo sam za Va e zahtjeve. Najbolja to mo e. Usko i u ivot da otkrije to ovjeku treba. ili kompozitor. i tema tipologije u arhitekturi TIP: pravilo. I ja bih htio raditi moderno. ideja. opskrbiti to je mogu e ve i broj ku anstava artiklima besprijekorne uporabe. to nije moderno sedlo. spekulativni um dokaz. Niti s turskim. mogu nost subjektivnog itanja Quatremère de Quincy koncept tipa i modela..´ Da.: dorski hram ± Partenon) Modeli ± ne moraju nalikovati jedan na drugi a da pripadaju istom tipu. koja nisu imala mnogo zajedni kog sa sedlima pro lih stolje a. Gesellschaft ((prisna)zajednica vs. Loos. ne direktni lik MODEL: konkretizacija odre enog tipa. uvjerenje duboko pro ivljeno osobno iskustvo umjetnost aparati koji ih reguliraju: razum. moderna sedla. Ali ishod je definitivno bio: ne. Ni jedan tip se ne mo e identificirati s odre enim modelom. dragi majstore. Loos. radio i razmi ljao ponovno. Potu i mu se. domisliti potrebu do njenih najudaljenijih konzekvenci. iz kojeg je uvijek iznova uo samo rije i kao to su ³umjetni ki obrt´.

najva nije djelo umjetni ka kola u Glasgowu Gaudi nastavlja gotiku bavi se stati kim problemima. Moderna? On to ne zna. BERNARD CACHE promovira ideju okvira.´ A u svom razredu raspi e on natje aj: projekt za sedlo. 1924. Sutradan vrati se sedlar. Samo oni napola ludi nose individualnu odje u. Onda re e: ³Gospodine profesore. Wohnungskultur. framinga . Loos. I radi sedla.´ A. o konju. Ovi su bili odre eni ³za studio´. imao bih i ja fantazije. tschumi .Profesor pak re e: ³Vratite se sutra. Mackintosh kot. loos . ³Von der Sparsamkeit³. da ja tako malo znam o jahanju. Ta mi smo tu da unaprijedimo obrt i da ga oplodimo novim idejama. liniju-silu pretvara u krivulju Semper Van eyck khan smitshoni kolhass benjamin adorno rosi eisenmann mjesto arhitektove imaginacije u postmodrnom . esteti ke odrednice. The Four grupa s enom njezinom sestrom i prijateljem . Oni imaju potrebu vikati cijelome svijetu tko i to oni zapravo jesu.Dekonstrukcija nije stil. ³Inteligentan ovjek dana njice mora nositi masku pred svojim sugra anima. On je dodu e imao samo etrdeset etiri aka. Jer u njima je bilo ³ timunga´. Vidjet u to se mo e za Vas u initi.Eksterijer je odijelo koje omogu uje da se unutra njost za titi. o ko i i o radu kao Vi. fiksna i zajedni ka svim ljudima.dekonstruktivisti kom postupku ne dekonstruktivna arhitketura . ona je filozofski koncept. Majstor je dugo promatrao crte e. Profesor mu je mogao pokazati etrdesetdevet projekata za sedla. Heft 2/3. Maska je dio njegova odijela.nije kompetentan za to dekonstruktivna rasprava o arhitekturi . a pred o imo mi je sve vi e i vi e svitalo.dekonstrukcija nije pokret ni stil ve istra ivanje rubnih situacija u arh. ali pet projekata napravio je sam.´ I sada ivi sretno i zadovoljno. Sedla.

Rossi ka e da se arhitektura treba okrenuti sama sebi.Rossi Bijelo pisanje .Aragan. narativno. svom iskustvu. FERDINAND DE SAUSSURE odbacuje sliku jezika kao poruke.istra uju arhitekturu kao autonomnu praksu).njric . ernesto bruno lapadula . U modernizmu arhitektura je izgubila svoj jezik iz 19 st. nije radikalno napu tanje strukturalizma nego se ve uspostavljeni koncepti dalje propituju . a ne DIJAKRONIJSKI (linearno. FORMA BEZ UTOPIJE -50-60 strukturalizam -kasne 70-te.Bez ikakvog socijalnog aspekta i zna enja.projekt za svjetsku izlozbu Nakon rata modernizam je ostao na krhotinama forme. ADORNA (umjetnost je te ka. i u la u period funcionalizma. nego kao sustav znakova. arhitektura treba ponovo uspostaviti svoj jezik (kako to rade Eisenman i Rossi. Znak = ozna itelj / ozna eno Ozra itelj zvu na ljuska. De Saussure otkriva i uspostavlja osnovnu strukturu znaka koji se sastoji od ozna itelja i ozna enog.STRUKTURALIZAM postavlja generalni model. tehnika. melodija). «Zanima nas samo arhitektura.ispra njeno pisanje . istra uje pravila igre njegove strukture. U moderni postojala je direktna veza funkcije i forme. Arhitektura nije mogu i instrument do nekog socijalnog cilja. po 80-tih poststrukturalizam. forma koja ozna ava Ozna eno sadr aj Gideon radi relaciju arhitekture s drugim likovnim disciplinama. Prou ava ga SINKRONIJSKI. autonomna disciplina. a ne spa avanje ovjeka i svijeta». im je arhitektura na la svoj jezik napustila je zbilju jer je spoznala da tim znakovima nema to re i jer su ispra njeni. Nakon antilingvisti kog pokreta moderne. okrenuta samoj sebi tip je dorski hram a modelu je Partenon De Kinsi.