N. Biondić M. Vukuš -Vasiljevski, L. Medak, V. Bolt, V.

Vrlika: Protokol za inicijaciju , ić sesije

Protokol za inicijaciju sesije

Ključ riječ ne i: Protokol za inicijaciju sesije, SIP Radno tijelo za razvoj Interneta, IETF Mrež sljedeć generacije e e Internet protokol, IP IP viš emedijski podsustav, IMS All-IP Engine Engine Multimedia, EMM Telefonijski posluž itelj AXE AXD Pristupnik

Key words: Session Initiation Protocol, SIP Internet Engineering Task Force, IETF Next Generation Networks Internet Protocol, IP IP Multimedia Subsystem,IMS All-IP Engine Engine Multimedia, EMM Telephony Server AXE AXD Gateway

Saž etak Protokol za inicijaciju sesije (SIP – Session Initiation Protocol) je signalizacijski protokol koji se koristi za uspostavu, modifikaciju i raskidanje viš emedijskih sesija u mrež utemeljenim na ama Internet protokolu (IP networks). Iako ga je razvilo i standardiziralo Radno tijelo za razvoj Interneta (IETF - Internet Engineering Task Force) prihvatila su ga i ostala znač međ ajna unarodna standardizacijska tijela kao glavni protokol u viš emedijskim domenama 3G mobilnih sustava (IP viš emedijski podsustav, IMS) te kao okosnicu mrež sljedeć generacije (NGN – Next Generation a e Network). S migracijom tradicionalnih telekomunikacijskih mrež prema All IP viš a eusluž i nim viš emedijskim mrež ama, protokol SIP dobiva nezaobilaznu važ nost. Sve interesne grupe u telekomunikacijskoj industriji su se usuglasile da je protokol SIP glavno sredstvo realizacije viš emedijskih komunikacijskih usluga sljedeć generacije. Ericssonova rješ i proizvodi u e enja potpunosti slijede tu viziju, š potvrđ snaž i sveobuhvatan proizvodni portfelj u područ to uje an ju rješ za fiksne i mobilne mrež i pristupe utemeljene na IP softswitchu i IP viš enja e emedijskom podsustavu. Institut za telekomunikacije u Ericssonu Nikoli Tesli kroz razvoj prototipova protokola SIP i proizvoda za Ericssonova IP softswitch rješ i rješ za IP viš enja enja emedijski podsustav dao je znač doprinos u ostvarenju te vizije. ajan

Session Initiation Protocol

Abstract Session Initiation Protocol (SIP) is a signaling protocol used to set up, modify and terminate multimedia sessions over IP networks. Although developed and standardized by Internet Engineering Task Force (IETF), it has been adopted by other international standardization bodies as the main protocol in multimedia domains of 3G mobile systems (IP Multimedia Subsystem, IMS)and as the main building block of Next Generation Networks (NGN). With migration of traditional telecommunications networks to All-IP multiservice and multimedia networks, SIP is gaining importance. Telecom industry has reached a consensus that SIP is a way to implement multimedia communications services of next generation. Ericsson's solutions and products completely follow this vision, which is confirmed by strong and comprehensive product portfolio in area of IP softswitch and IMS solutions for fixed and mobile networks and accesses. Ericsson Nikola Tesla's Research & Development Center through development of SIP prototypes and products for Ericsson's IP softswitch and IP Multimedia Subsystem solutions has given enormous contribution to the realization of this vision.

1. Uvod
Protokol za incijaciju sesije (SIP – Session Initiation Protool) je privukao dosta paž u zadnjih nje nekoliko godina, š je naglaš prihvać to eno anjem toga protokola kao signalizacijskoga protokola za pruž viš anje emedijskih usluga u 3G sustavima i posve izvjesnom migracijom telekomunikacijskih mrež prema IP viš a eusluž mrež nim ama. Internet tehnologije su u pozadini te tihe revolucije koja se odvija u svijetu telekomunikacija, a SIP je jedan od njenih glavnih predvodnika. Protokol SIP se razmatra u ovom č lanku s nekoliko aspekata. Č lanak prvoiznosi osnovne znač ajke i funkcionalnosti protokola, a u treć poglavlju opisuje se tijek nastanka i standardizacije protokola em

te njegova uloga kao temeljne kontrolne okosnice 3G sustava i mrež sljedeć generacije i njegov a e daljnji razvoj. U č etvrtom poglavlju opisana su Ericssonova rješ za IP viš enja emedijski podsustav (IMS – IP Multimedia Subsystem) te proizvodi u područ mrež sljedeć generacije i IP ju a e viš emedijskih podsustava koji koriste protokol SIP kao glavni kontrolni protokol. Peto i š esto poglavlje opisuju znač i razvoj proizvoda utemeljenih na protokolu SIP za Ericssonovo Engine ajke Integral rješ enje, od ideje, preko prototipa, pa do proizvoda, š je sve u cijelosti izvedeno u to istraž ko-razvojnom centru Ericssona Nikole Tesle. U sedmom poglavlju dan je kratak pogled u ivač buduć razvoja telekomunikacijskih mrež i konvergencije fiksnih i mobilnih mrež zasnovane nost a a, na IP viš emedijskom podsustavu, u kojemu je SIP temeljni kontrolni protokol.

2. Protokol za inicijaciju sesije
Protokol za inicijaciju sesije, SIP je signalizacijski protokol aplikacijske razine (application-level control protokol) razvijen u svrhu:  kreiranja, promjene i prekida viš  emedijskih sesija ili poziva izmeđ dva ili viš sudionika; u e  lociranja korisnika i preusmjeravanja poziva;   omoguć  avanja mobilnosti preusmjeravanjem poziva i uporabom proxy posluž itelja. S vremenom je protokol SIP evoluirao u protokol koji podrž š ava iroki spektar sesija kao š su: to  multimedija (govor, video, itd.),   igre (Gaming),   prisutnost i komunikacija porukama (Presence and Instant Messaging).  Protokol SIP se mož modularno nadograđ e ivati. Različ funkcionalnosti, sigurnosni mehanizmi, ite metode, zaglavlja, opcije, transportni protokoli, itd. mogu, ali i ne moraju biti implementirani buduć i da protokol SIP sadržmehanizam koji mu omoguć da ustanovi moguć i ava nosti krajnjega korisnika ili proxy posluž itelja. Zbog toga protokol SIP, za razliku od protokola ISUP –(Integrated Services Digital Network, User Protocol, ISDN User Protocol), ne podrž koncept različ varijanti ava itih protokola. 2.1. Osnovna nač protokola SIP ela Protokol SIP je baziran na HTTP (Hypertext Transport Protocol) transakcijskom modelu zahtjeva i odgovora (request/response transaction model). Svaka se transakcija sastoji od zahtjeva koji poziva određ metodu ili funkciju posluž enu itelja te barem jednog odgovora na traž zahtjev. Protokol SIP eni se ne koristi za opis obiljež sesije kao š su, npr., tip medija, kodek, frekvencija uzorkovanja, nego ja to tijelo SIP poruke nosi karakteristike sesije za č se opis koristi protokol za opis sesije (SDP - Session iji Description Protocol) ili neki drugi protokol razvijen u tu svrhu. Razdvajanje funkcije upravljanja uspostavom sesije od ugovaranja karakteristika sesije važ je karakteristika koja protokol SIP na predstavlja kao uč inkovit protokol, buduć da ga mož koristiti za uspostavljanje bilo kojega tipa i emo sesije. Protokol SIP je zajedno s drugim IETF protokolima sastavni dio arhitekture koja u potpunosti omoguć multimediju. Obič se takva arhitektura temelji na: ava no  protokolu koji se koristi za prijenos podataka u stvarnom vremenu i za povratne informacije o kvaliteti usluge (RTP - Real-time Transport Protocol)  protokolu za upravljanje kontinuiranim tokom podataka (RTSP - Real-Time Streaming Protocol)  protokolu za upravljanje pristupnicima prema javnoj komutiranoj telefonskoj mrež i (H.248/MEGACO - Media Gateway Protocol)) i  protokolu za opis multimedijskih sesija (SDP - Session Description Protocol). Iako se protokol SIP, zajedno s navedenim protokolima, koristi u svrhu omoguć avanja potpune usluge korisnicima, njegova osnovna funkcionalnost ne ovisi niti o jednom od navedenih protokola.

Budućda SIP poruke i sesije koje protokol SIP omoguć mogu prolaziti kroz različ mrež on i ava ite e, ne mož i ne omoguć bilo kakav tip rezervacije mrež resursa (network resource reservation e ava nih capabilities). Kako priroda pruž usluga č sigurnost izuzetno važ enih ini nom, protokol SIP osigurava i č niz itav sigurnosnih mehanizama kao š su prevencija ometanja pruž usluge (denial-of-service to anja prevention), proces identifikacije (authentication), zaš cjelovitosti (integrity protection), tita kriptografska zaš (encryption) i usluge zaš privatnosti (privacy services). tita tite Protokol SIP podrž i IPv4 i IPv6, č se područ njegove upotrebe bitno proš te olakš ava ime je iruje ava migracija IP mrež prema IPv6. a 2.2. Struktura protokola SIP Protokol SIP je strukturiran kao slojeviti protokol, pri č svaki sloj definira određ skup emu eni pravila. Elementi koje taj protokol specificira u logič elementi. Svaki element protokola ne mora ki sadrž avati svaki od slojeva. Nadalje, kada se kaž da neki element sadrž određ sloj, to zapravo e i eni značda taj element poš skup pravila koje taj sloj definira. i tuje  Najnižsloj protokola SIP je njegova sintaksa i kodiranje (syntax and encoding) koje koristi i ABNF (Augmented Backus-Naur Form) pravila.  Drugi sloj je transportni sloj (transport layer) koji definira kako klijent š zahtjeve i prima alje odgovore te kako posluž prima zahtjeve i š odgovore putem mrež Sve komponente itelj alje e. protokola SIP moraju implementirati protokol korisnič datograma (UDP - User Datagram kih Protocol) i protokol upravljanja prijenosom (TCP - Transport Control Protocol), ali mogu i podrž avati i druge protokole, kao š je protokol upravljanja transmisijskim slijedom (SCTP to Stream Control Transmission Protocol). Buduć da je UDP nepouzdan protokol, SIP ima vlastiti i mehanizam retransmisije koji uključ i three-way izmjenu izmeđ korisnika prilikom uspostave uje u sesije.  Trećje sloj transakcijski sloj (transaction layer) koji upravlja retransmisijama aplikacijskoga i sloja, povezivanjem odgovora i zahtjeva, kao i istekom vremena aplikacijskoga sloja (application layer timeouts). Transakcija je temeljna komponenta protokola SIP koja se sastoji od zahtjeva te jednog ili viš odgovora. Transakcijski sloj sadržklijent i posluž komponentu, od kojih je e i itelj svaka predstavljena automatom stanja koji je konstruiran kako bi procesuirao određ zahtjev. eni Klijent transakcija š zahtjeve i prosljeđ odgovore korisniku transakcije te je odgovorna za alje uje pouzdanu retransmisiju zahtjeva u sluč ajevima kada se koristi nepouzdani transport (npr. UDP). Ovisno o metodi koju sadržzahtjev, postoje dva tipa stanja klijent transakcije: INVITE klijent i transakcija koja obrađ INVITE zahtjeve i non-INVITE klijent transakcija koja obrađ sve uje uje zahtjeve osim INVITE i ACK zahtjeva. Metoda ACK je jedina metoda koja ne generira klijent transakciju. Posluž transakcija je odgovoran za prosljeđ itelj ivanje zahtjeva korisniku transakcije i pouzdanu retransmisiju odgovora. Kao i kod klijent transakcija razlikujemo dva tipa automata stanja posluž transakcija: INVITE posluž transakcija i non- INVITE posluž transakcija. itelj itelj itelj  Iznad transakcijskoga sloja se nalazi sloj korisnika transakcije (Transaction User) TU. Svi su entiteti (logič komponente) protokola SIP, osim stateless proxy posluž ke itelja, korisnici transakcije TU. Kada korisnik transakcije ž poslati zahtjev, mora kreirati klijent transakciju te eli joj proslijediti zahtjev zajedno s IP adresom, portom i transportom kojem treba poslati zahtjev.

ali u sluč prijema zahtjeva aju za raskidanjem sesije ponaš ć se kao UAS. ki a Sastoji se od dva zasebna dijela: klijenta korisnič koga agenta (UAC .net> 4 SIP/2.home1.example.0 2 From: <sip:elisa.User Agent) – aplikacija koja uspostavlja. od INVITE do BYE).coya@example. no a e .net SIP/2.net> Contact: <sip: elisa@pc33.net SIP/2.com 2.net> To: <sip:alice. Aplikacija UA koja je inicirala poziv/sesiju alje prilikom odaš iljanja zahtjeva za iniciranje sesije ima ulogu UAC-a.example. To je omoguć sljedeć logič eno im kim komponentama (Slika 1.doe@home1.net> 5 ACK sip:alice@play.home1.0 SIP server i registrar pc33.User Agent Client) i posluž itelja korisnič koga agenta (UAS . prihvać i prekida sesiju/poziv. INVITE josip @zag.net> To: <sip: alice. SIP logič komponente ke 2.zag . ukoliko je to potrebno itelj uje prije prosljeđ ivanja.) koje č temelj bilo koje arhitekture koja koristi SIP: ine   Korisnič agent (UA . itelj . at e Rutiranje: SIP server u proxy modu INVITE sip:alice .zag .net> 3 SIP/2.User Agent Server).  Stateful proxy koji za vrijeme trajanja transakcije č stanje transakcije. Proxy posluž itelj  Proxy posluž – osnovna zadać proxy posluž itelj a itelja (Proxy Server) je usmjeravanje. uva  Call stateful proxy koji č sva stanja koja se odnose na sesiju (npr. Prema promjeni stanja proxy posluž itelje dijelimo na:  Stateless proxy koji nema stanja transakcije prilikom prosljeđ ivanja zahtjeva i odgovora. Proxy posluž obrađ SIP poruke (zahtjeve i odgovore) te ih modificira.  Posluž za preusmjeravanje (Redirect Server) – UAS koji prihvać zahtjeve te u odgovorima itelj a obič vrać jednu ili viš novih adresa klijentu.home1. UAS prima zahtjeve i š odgovore.doe@home1.UA zag . Logič komponente protokola SIP ke Osnovne znač protokola SIP su određ ajke ivanje lokacije.0 1 From: <sip:elisa.home1.net> Contact: <sip:elisa@pc33. moguć nosti i dostupnosti korisnika te uspostava i upravljanje viš emedijskim sesijama.doe@home1. uva SIP posluž u proxy modu prikazan je na Slici 2.example.com Registrar Server 1.0 200 OK Contact: <sip: alice@play.net SIP/2.0 200 OK Contact: <sip:alice@play. UAC š zahtjeve i prima alje odgovore. REGISTER UA pchome2 Slika 1.net Slika 2. Query 5.0 6 ACK sip: alice@play.com 3. Store 4.home1.net SIP/2.home1.3.coya @example.net> INVITE sip:alice@play. Response Location Service Proxy Server 6.net play.com sip. INVITE josip@pchome2.

com  sip:+385-1-365-5555:1234@gateway. no kako bi ustanovio kakav odgovor treba poslati na primljeni zahtjev preuzima ulogu UAC-a i generira zahtjev. koji podrazumijeva primjenu sigurnosnog mehanizma. Registracijski posluž (Registrar Server) – poseban tip UAS jedinice koji prihvać REGISTER itelj a poruke te primljenu informaciju prosljeđ prema lokacijskim posluž uje iteljima (za domene koje održ ava).Uniform Resource Identifier) omogućprosljeđ i ivanje zahtjeva prema lokaciji pozvanoga korisnika.Biondic@ericsson. Povezanost protokola SIP i DNS-a vora omoguć interoperabilnost telefonskih sustava i mehanizma adresiranja. Osim SIP URI-a podrž je i SIPS URI.Biondic@ericsson.com. e posluž itelja. Poziv prema SIPS an URI-u garantira da je siguran. Uloge UAC-a i UAS-a. kriptografski zaš en transport (TLS . Adresiranje Umjesto IP adresom. Podrž ava avanje E. user=phone  sips:Ivan. kako bi se imena č (host) i domene mogla mapirati u IP adrese.ivan @ericsson. Usluga lokacije (Location Service) je apstraktan koncept koji omoguć posluž uje itelju za preusmjeravanje ili proxy posluž itelju da na temelju primljenog usklađ enoga identifikatora resursa (URI . ali u sluč prijema zahtjeva za aju raskidanjem sesije ponaš ć se kao UAS. e Koriš tenje URI-a implicira upotrebu sustava imena domena (DNS.com  sip:proxy.4. Back-to-back User Agent (B2BUA) 2.Transport Layer Security) tić koriš za prijenos svih SIP poruka od pozivatelja do domene pozvanog. B2BUA (Slika 3. B2BUA REQUEST RESPONSE REQUEST RESPONSE Slika 3. Aplikacija UA koja je inicirala poziv/sesiju prilikom odaš iljanja zahtjeva za iniciranjem sesije ima ulogu UAC-a.zagreb.com.164 brojeva u DNS-u (ENUM) omoguć SIP klijentima i posluž ava iteljima da š i primaju telefonske alju brojeve umjesto SIP URI-a u porukama te da ih usmjeravaju u razumljivom obliku. Slič isti softver ć za neke zahtjeve imati ulogu proxy at e no.  Korisnič agent Back-to-back (B2BUA .Back-to-back User Agent) – ima ulogu UAC-a i UAS-a ki povezanih logikom aplikacije. odrediš u protokolu SIP mož biti predstavljeno URI-jem koji ima isti te e format kao i e-adresa i u skladu s tim ispravna SIP adresa mož biti sip:josip. Za razliku od proxy posluž itelja B2BUA održ stanje dijaloga te sudjeluje u svim zahtjevima ava dijaloga kojeg je inicirao. kao i proxy posluž itelja te posluž itelja za preusmjeravanje (redirection server) definiraju se po pojedinoj transakciji.com:5060 . ten SIP URI i SIPS URI moraju sadrž avati ime č vora te mogu sadrž avati i ime korisnika i broj portova.) prima zahtjeve kao UAS. dok se za sljedeć poziv mož naću ulozi posluž i e i itelja za preusmjeravanje (redirection server). Uz SIP URI i SIPS URI mogu se koristiti i drugi kao š su TEL URL i TEL URI: to  sip:Josip.Domain Name System).

Tipovi tijela poruke mogu biti: protokol za opis viš emedijskih sesija (SDP – Session Derscription Protocol).  uje .Multipurpose Internet Mail tu Extensions) ili neki drugi tip kojega IETF definira.com Request line Headers Via: SIP/2.0/UDP pc2. tekstualno bazirani protokol. sip:another-proxy. Protokol SIP jasno razlikuje signalnu informaciju sadrž u SIP poč anu etnoj liniji i zaglavljima od opisa sesije koja je izvan okvira protokola SIP.com.zagreb. standard za viš enamjensku poš Interneta (MIME . Sve SIP implementacije moraju podrž avati protokol SDP.zagreb. enkapsulirana in ISUP poruka za potrebe SIP-T protokola. 4.com. Temeljna SIP i ava specifikacija (RFC 3261) definira š SIP metoda od kojih svaki ima različ namjenu: est itu  INVITE . Format poruke zahtjeva Svaki SIP zahtjev sadržpolje. Poruke zahtjeva U poruci zahtjeva (Slika 4. SIP poruke SIP je end-to-end klijent-posluž itelj.tag=1928301774 Call-ID: a84b4c76e66710d20051403 Header field name CSeq: 2450 INVITE Contact: <sip:josip@pc2. Method Start line INVITE request URI SIP/2. a posluž po prijemu poruke zahtjeva š jednu ili višporuka odgovora (response).4. Jedan UA š opis sesije u kojemu predlaž ž alje e eljeni nač komunikacije in (audio.potvrđ da je klijent primio finalni odgovor na INVITE zahtjev. kao npr. video.com>. Drugi UA u odgovoru navodi koja je od predlož sredstava komunikacije prihvatio i uključ adrese na kojima ć enih uje e primati prihvać medije. Tijekom sesije. Klijent š poruke zahtjeva alje (request). koristeć isti model.  i  ACK . uje  jednog ili viš polja zaglavlja koji određ atribute poruke i mijenjaju znač  e uju enje poruke.0 SIP version Header Field sip:ivan@ericsson.com> Content-Type: application/sdp Content-Length: 142 Header Field Value v=0 o=josip 53655765 2353687637 IN IP4 194.5. igra) i pripadne tipove kodeka te adrese za prijem medija.  ava  te opcionalno od tijela poruke koji se koristi za opis sesije ili mož sadrž  e avati tekstualne ili binarne podatke bilo kojega tipa koji su na neki nač povezani sa sesijom.zagreb. Redoslijed SIP zaglavlja u poruci je proizvoljan.dubrovnik. nazvano metoda koje označ njegovu svrhu. poč linija je linija zahtjeva koja se sastoji od metode (tipa etna poruke). Request URI-a koji određ korisnika ili uslugu kojoj je zahtjev upuć te verzije SIP uje en protokola.com> From: Josip <sip:josip@zagreb. Za ugovaranje karakteristike sesije protokol SIP koristi model ponude i odgovora (offer/answer model). itelj alje e Format SIP poruke Oba se tipa poruka sastoje od:  poč  etne linije koja određ tip poruke.branch=z9hG4bK776asdhds Max-Forwards: 70 To: Ivan <sip:ivan@ericsson. UA mož mijenjati ugovorene ene i e parametre.transport=UDP  tel:+385-1-365-5555 2.com m=audio 3456 RTP/AVP 0 1 3 99 a=rtpmap:0 PCMU/8000 Body Slika 4.  prazne linije koja označ kraja polja zaglavlja.).inicira sesiju pozivajućkorisnika da sudjeluje u njoj.4 s=t=0 0 c=IN IP4 pc2.

Kodovi statusa su grupirani u sljedeć klase: e  1xx. a da se pri tom ne mijenja stanje  ava sesije.).zagreb.0 200 OK Status code Reason phrase Header Field Status line Headers Via: SIP/2.označ da zahtjev ne mož biti prihvać zbog pogreš klijenta. itd. CANCEL . tj.označ da je poruka zahtjeva primljena te da se zahtjev procesuira. SDP).traž slanje obavijesti o trenutač  i nom stanju ili o promjeni stanja poziva za različ ite resurse ili pozive u mrež i.  ava  2xx. Prva znamenka koda statusa definira klasu odgovora.com> Content-Type: application/sdp Header Field Content-Length: 131 v=0 o=ivan 53655765 2353687637 IN IP4 192. Server Error .obavješ  tava o promjenama stanja resursa. OPTIONS .označ da zahtjev ne mož biti prihvać zbog pogreš posluž  ava e en ke itelja.com.  REFER . ekstenzije SIP-a. tava nije REGISTER .  6xx.branch=z9hG4bK776asdhds To: Ivan <sip:ivan@ericsson. tag=a6c85cf From: Josip <sip:josip@zagreb.com>. da se dogodio događ za koji je traž aj ena potvrda. Ekstenzije SIP-a definiraju nove metode kao š su: to  INFO . etna numerič prikazanoga koda odgovora (response code) i pripadajuć tekstualne fraze.2 s=t=0 0 c=IN IP4 term. dok preostale dvije znamenke nemaju kategorizacijsku ulogu.upit o moguć nostima posluž itelja (metode. Success .2. SIP za  ava telefoniju (SIP-T) koristi INFO metodu kako bi prenio enkapsuliranu ISUP informaciju. Sastoji se od verzije protokola SIP.0/UDP pc2.com>.  ava  4xx. Redirection . Client Error .poniš SIP zahtjev za koji još stigao finalni odgovor.  ava e en ke  5xx.registrira lokaciju korisnika u registracijskom posluž itelju.2.omoguć slanje mid-session informacije. SIP version Start line SIP/2.  SUBSCRIBE .zagreb.potvrđ prijem poruke privremenoga (provisional) SIP odgovora kada se zahtijeva  uje pouzdanost njegovoga slanja. Format poruke odgovora .inicira prekid sesije. kodeke.  UPDATE .        BYE .omoguć usluge preusmjeravanja i prijenosa poziva. Provisional .  PRACK .  ava itelj e Odgovori sa status kodom 100 – 199 su privremeni (provisional) i ne prekidaju SIP transakciju za razliku od odgovora sa status kodom 200 – 699 koji su finalni (final) i ukidaju SIP transakciju. koje podrž ava).com m=audio 3456 RTP/AVP 0 1 3 99 a=rtpmap:0 PCMU/8000 name Value Body Slika 5. a da se pri tom ne mijenja stanje sesije.ericsson.označ da niti jedan posluž ne mož ispuniti zahtjev.tag=1928301774 Call-ID : a84b4c76e66710d20051403 Header field CSeq: 2450 INVITE Contact: <sip:josip@pc2.  NOTIFY .označ da zahtjev treba biti preusmjeren.zahtjev je uspješ primljen i prihvać  no en.  ava Poruke odgovora Statusna linija je poč linija u poruci odgovora (Slika 5. Kod statusa ki e predstavlja troznamenkasti broj koji predstavlja rezultat pokuš da se razumije i zadovolji poruka aja zahtjeva. Global Failure .omoguć promjenu parametara sesije (npr.  3xx.

ini ih protokolom SIP. Standardizacijska tijela koja se odnose na SIP i NGN/IMS Na Slici 7. e2e infrastruktura primjena SIPa/SIP profil ??? SIP + ektenzije IETF (IP protokoli ili «IP alati») SDP Diameter H. Međ utim. poč su standardizaciju u područ mrež sljedeć generacije. U sklopu djelovanja te organizacije SIP je prvi put definiran i od tada se konstantno intenzivno unaprjeđ i proš novim moguć uje iruje nostima. Istovremeno. Npr. protokol SIP su polako poč prihvać i druga standardizacijska tijela koja su ela ati definirala specifič primjene toga protokola u mrež i sustavima za č standardizaciju su ne ama iju odgovorna. ujuć TISPAN OMA e2e servisi NGNe2e servisi.UA INVITE Proxy Server INVITE Location/ Redirection Server Proxy Server UA 302 Moved Temporarily Session Set-up 180 Ringing 200 OK ACK ACK INVITE 180 Ringing 200 OK ACK INVITE 180 Ringing 200 OK ACK Media Path Session Tear down BYE 200 OK RTP Media Path BYE 200 OK BYE 200 OK Slika 6. fiksni pristup za IMS PSTN/ISDN emulacija/simulacija.. prikazana su glavna standardizacijska tijela koja se odnose na SIP. Primjer slijeda poruka izmeđ logič komponenti SIP-a u kih 3. U sklopu mrež sljedeć generacije ela ju a e a e protokol SIP je prihvać u IP viš en emedijskom podsustavu s podrš fiksnom pristupu dok je kom protokol SIP-T (SIP s enkapsuliranim ISUP porukama) prihvać za podrš PSTN/ISDN usluga en ku preko IP paketne jezgrene mrež Definirani su i nač suradnje postojeć verzija protokola ISUP s e. Pojedina tijela (npr. tako su tijela zaduž za iju ena standardizaciju mobilnih sustava treć generacije prihvatila SIP kao temeljni protokol u IP e viš emedijskom podsustavu. tijela tradicionalno zaduž za standardizaciju fiksnih mrež ena a. SIP u standardizacijskim tijelima Radno tijelo za razvoj Interneta (IETF – Internet Engineering Task Force) je matič i najvaž no nije standardizacijsko tijelo za protokol SIP..248 SCTP/TCP/UDP/IP Slika 7. ta tijela su poč definirati i nač suradnje SIP-a s postojeć ela ine im signalizacijskim protokolima za č standardizaciju su odgovorna. IMS profil primjena SIPa/SIP profil ITU-T NGN framework 3GPP/3GPP2 IMS/MMD i All-IP. 3GPP/3GPP2 i ETSI/TISPAN) zahtijevaju adaptaciju i dopunu SIP funkcionalnosti potrebnu za . uključ i i protokol SIP-T. Nadalje.

Iste godine druga radna verzija je predlož IETFu. autora Henninga Schulzrinnea. SIPv2. IETF konferencije. Od vremena donoš prve enja Session Invitation Protocol (SIP v1) Simple Conference Invitation Protocol (SCIP) Session Initiation Protocol (SIP v2) Slika 8. Toj arhitekturi je nedostajala važ komponenta – nač da se eksplicitno na in pozove korisnike da se priključ sesiji. Ova objedinjena verzija protokola bila je temeljena na HTTPu i tekstualnim porukama. 1996. Simple Conference Invitation Protocol (SCIP). autora Marka Handleya i Eve Schooler.. je predlož IETF-u kao internetska radna verzija. bila je temeljena na tekstualnim porukama i omoguć avala je samo uspostavljanje sesija. s i novim brojem verzije. Protokol SIP je dalje bio razvijan u MMUSIC (Multiparty Multimedia Session Control) radnoj grupi IETF-a. RFC 2543). Povijest standardizacije SIP-a Sredinom devedesetih godina proš stoljeć u IETF-u se definirala Internet arhitektura za log a viš emedijske konferencije. RFC 3261). Nakon toga formirana je nova radna grupa posveć isključ protokolu SIP. koristio je identifikatore e-adresa i takođ je bio er temeljen na tekstualnim porukama. Krajem 1996. status radnoga standarda (Draft Standard. Daljnjim razvojem ena ivo toga protokola u novoformiranoj radnoj grupi postignut je u 2002. uključ i i multicast i usmjerenu (point-toi ujuć point) komunikaciju. te dvije radne verzije su spojene u jednu. i promijenjenim znač enjem SIP akronima: Session Initiation Protocol. Takvi zahtjevi se onda prosljeđ IETF-u u kojem uju se definiraju sva proš irenja i dopune osnovnoga SIP standarda.ostvarenje funkcija sustava koje standardiziraju. Originalna svrha SIP-a je bila pozivanje korisnika da se e priključ isporukama podataka prema već broju korisnika (multicast (Mbone) sessions) . Ta verzija je ena koristila SDP i UDP. podrž avala je registracije. koristio je TCP. ali je e em kasnije protokol evoluirao da podržsve tipove sesija. da bi 1999. Nastanak današ njega SIP-a (v2) objedinjavanjem dva različ prijedloga ita . 3. podrž avala je oba tipa transporta UDP i TCP te je koristila SDP za opis sesije. ena profesora s Columbia sveuč ta iz SAD-a. prva verzija protokola za inicijaciju sesije (SIPv1 – Session Invitation Protocol). iliš podrž avao je kompletno upravljanje sesijama. slijedećodluku 36. Taj prijedlog je bio temeljen na HTTP-u. dosegao status predlož enoga standarda (Proposed Standard.1. bez raskidanja.

definiranje paketa događ za SIP. Pored SIP i SIPPING radne grupe koje su usko vezane uz SIP standardizaciju. Definira translaciju ISUP poruka u SIP poruke i mapiranje ISUP parametara u SIP zaglavlja (temeljeno na ITU-T ISUP-u sa nekim dodacima primjenjivim na druge ISUP varijante). 3.SPIRITS – interakcija PSTN i IP usluga.  MMUSIC . Osigurava okosnicu za integraciju postojeć telefonskih signalizacija u SIP poruke (enkapsulaciju ISUP poruka u ih SIP).  ENUM . komprimiranje SIP poruka (primjenjivo na radio pristup). po prvi put. beni SIP radna grupa trenutač je odgovorna za 22 standarda (RFC-a). taj je protokol dož brojna proš ivio irenja koja su dokumentirana u posebnim standardima (RFC-ovima). nač suradnje s QSIG ini protokolom. transkodiranje s protokolom SIP.audio video transport. konferencija s protokolom SIP. Od najvaž nijih proš irenja spomenimo definiranje sesijskih timera.  MIDCOM .  RFC 3578 – Mapping of ISUP Overlap Signalling to the SIP.mapiranje E.2. nih  PINT.  AVT . prijenos poziva (call transfer) putem protokola SIP i dr. a u tijeku je istodobni razvoj no 20-tak prijedloga novih standarda.  RFC 3398 – ISUP to SIP Mapping. u IETF-u postoje i druge radne grupe č se rezultati koriste ili utječ na SIP specifikacije: iji u  SIMPLE – primjena protokola SIP za usluge komunikacije porukama i prisustva (Instant Messaging /Presence). aja IETF je specificirao u SIPPING radnoj grupi verzije protokola koje pokrivaju nač signalizacijske in suradnje protokola SIP sa ISUP-om i integraciju ISUP poruka sa SIP protokolom. Specifikacije koje se odnose na aplikacije utemeljene na protokolu SIP diskutiraju se i razvijaju u SIPPING radnoj grupi.164 brojeva u DNS. Proš irenja se odnose na zadnju verziju protokola . STD broj). Pokriva ISUP overlap signalizaciju (RFC 3398 pokriva samo ISUP en-bloc signalizaciju). a nakon š iroke implementacije radnoga standarda i dobivenih povratnih informacija o implementaciji. .kontrola medijskog pristupnika (Media Gateway Control). unaprjeđ enje identifikacije i sl.  MEGACO .kontrola viš emedijskih sesija izmeđ viš sudionika. SCTP transporta za SIP. Trenutač je 11 RFC verzija i 24 prijedloga standarda unutar odgovornosti no SIPPING radne grupe.RFC 3261 (SIP: Session Initiation Protocol) u statusu radnoga protokola.Internet telefonija. Nova radna verzija utemeljena na predlož enom standardu dobiva i novi RFC broj i postaje radni standard. a zatim nakon povratnih informacija iz eni implementacija te verzije slijedi daljnje sazrijevanje standarda. SIP radna grupa Glavne SIP specifikacije i fundamentalna proš irenja protokola diskutiraju se i razvijaju u SIP radnoj grupi pri IETF-u. Radi se o:  RFC 3372 – SIP for Telephones (SIP-T): Context and Architectures (BCP). u e  IPTEL . Od najvaž nijih proš irenja i dopuna u tijeku je realizacija 3GPP zahtjeva na protokol SIP: koriš tenje ENUM-a za protokol SIP. standard mož e postati služ Internet standard (te dobiva novi RFC broj i.prolaz kroz vatrozid i translaciju mrež adresa (Firewall/NAT). IETF standardizacijski proces podrazumijeva razvoj standarda na temelju radne verzije koja postaje predlož (proposed) standard i dobiva RFC broj.verzije protokola SIP do danas. definiranje SIP usluga.

U skladu s oč ekivanjima. Za realizaciju usluga iskoriš su standardni mehanizmi teni protokola i dva proš irenja: uvođ MESSAGE metoda i SUBSCRIBE/NOTIFY mehanizma.SGW *) IMS Domena (multimedija prema SIPu. Alternativna Pristupna Mrež s a SCP R-SGW *) Mh CAP HSS *) Cx CSCF Gi EIR Gf Gc SGSN Iu Gn TE R MT Uu UTRAN CSCF Aplikacije& Usluge *) Postojeć a mobilna mrež a Vi š emedijska IPmrež a Mm Ms Mw BGCF Mi Mr Mg BGCF Mk Gi PS Domena Gr MRF C Mp MRFP GGSN Mj MGCF Mc Gi T. Razvojem standardizacije 3G sustava.324M) Slika 9. SIGTRAN – signalizacijski transport preko Internet protokola. nu ava govora i tehnologije mobilne mrež preko IP temeljene infrastrukture. enje 3. razvija tehnič specifikacije za 3G sustave temeljene na ANSI/TIA/EIA-41 mrež i ke ama cdma2000 radio tehnologiji. emedijska domena. inovativne usluge koje krajnji korisnici oč ekuju. Uvođ enjem naprednih radio tehnologija. Protokol SIP je odabran kao glavni kontrolni protokol za viš emedijske sesije u IP viš emedijskom podsustavu. Grupa je formirana 2001.3. Arhitektura 3G sustava s IP viš emedijskim podsustavom (3GPP Release 5) IMS definira novu mobilnu mrež infrastrukturu koja omoguć konvergenciju podataka. podrž avaju se sve već brzine prijenosa medija. odnosno IP viš emedijski podsustav (IMS – IP Multimedia Subystem). To ć omoguć u e iti operatorima da ponude nove. SIP u međ unarodnoj standardizacijskoj zajednici Standardizacijski projekt. IMS je dizajniran da popuni e raskorak izmeđ tradicionalne telekomunikacijske tehnologije i Internet tehnologije. s ciljem definiranja skupa proš irenja koji ć protokolu SIP omoguć da osigura realizaciju usluga trenutač e iti noga razmjenjivanja poruka i prisustva. omoguć e avajuć i realizaciju viš emedijskih i drugih naprednih usluga temeljenih na IP tehnologiji. Third Generation Partnership Project (3GPP) koji su formirala regionalna standardizacijska tijela kao š su ETSI. uključ i upravljanje i pregovaranje sesijama. CWTS. Ona je poznata kao viš emedijski podsustav utemeljen na Internet protokolu. pored dvije mrež domene poznate još 2G sustava – za ne iz komutaciju kanala (CS – Channel Switching) i paketnu komutaciju (PS – Packet Switching). Drugi međ unarodni standardizacijski projekt. TTA i TTC razvija tehnič to ke specifikacije za 3G mobilne sustave (UMTS) temeljene na evoluciji GSM mrež i WCDMA radio a tehnologiji. IMS je dizajniran s ciljem da omogući unaprijedi viš i emedijske mobilne usluge u realnom vremenu. Jedan od primjera fleksibilnosti protokola SIP i moguć nosti njegova koriš tenja za različ IP ite temeljene usluge su aktivnosti u SIPMLE radnoj grupi. 3G sustavi omoguć avaju spajanje Internet i telekom svijeta. a uvedena je u 3GPP Release 5 izdanju standarda. to konferencije i push usluge. kao š su napredne govorne usluge (rich voice). ARIB. razmjena poruka. IETF RFC3261) Iu MGW Iu Mc Nc MSC server GMSC server Nb Mc MGW PSTN/ Postojeć e/Vanjske mre e ž T-SGW *) CAP CAP Aplikacije &Usluge *) HSS *) Mh R SGW *) D C CS Domena (multimedija prema ITU H. video telefonija. definirana je i treć viš a. Third Generation Partnership Project 2 (3GPP2). upravljanje nih ujuć . IMS omoguć te komunikacijske usluge izmeđ krajnjih korisnika kroz ava u nekoliko ključ mehanizama.

koji standardizira 3GPP2 praktič je ista.  TS 29. IMS omoguć mnogo višod usluga realnoga vremena ava e izmeđ korisnika. nač osiguravanja IP viš in emedijskih usluga i dr. information flows and protocol details. Stage 3.kvalitetom usluge i mobilnošu. koriš tenjem različ tipova itih č vorova/ funkcija.Call Session Control Function). Signalling interworking between the 3GPP profile of the Session Initiation Protocol (SIP) and non-3GPP SIP usage. ki Međ utim. dodatne SIP moguć nosti.962. ete itati U 3GPP Release 5 izdanju definirana je osnovna arhitektura IMS-a. koja je u osnovi SIP posluž i realizira SIP proxy funkcionalnost. IMS upravljanje sesijama. IMS upravljanje grupama (npr. SIP profil za upotrebu u 3GPPu.  TS 29. flows and protocol details. Presence based on SIP. u 3GPP2 definira se SIP-T. SDP and other protocols. a. suč međ elje u č vorovima/ funkcijama. za razliku od 3GPPa koji još uvijek definira BICC protokol za komunikaciju izmeđ u posluž itelja komutacijskoga č pokretne mrež (MSC – Mobile Switching Centre) u All-IP vora e scenariju. Gr IMSMGW Mb MGCF Mn HSS Mg Mr CSCF Mw Dx SLF MRFP Mp Mb Mb Mb MRFC P-CSCF Gq Gm UE IM podsustav Slika 10. Functional models. Viš o osnovnim funkcijama glavnih nim e elemenata IMS-a mož proč u poglavlju 4. ka Glavne tehnič specifikacije koje opisuju koriš ke tenje SIP-a u IMS-u su:  TS 23.229.  TS 24. Interworking between the IM CN subsystem and CS networks.  TS 24.163. registrar i lokacijsku uslugu itelj (location service) s pojedinim specifič adaptacijama.847. U 3GPP Release 6 izdanju definiran je daljnji razvoj IMS-a faza 2). IMS razmjena poruka. Konfiguracija entiteta IP viš emedijskoga podsustava  Glavni elementi IMS-a prikazani su na Slici 10. podrš za Push to Talk over Cellular. chat).841. Na taj nač se on mož iskoristiti za in e izgradnju temelja za konvergenciju fiksnih i mobilnih komunikacija. IP viš emedijske mrež e PSTN Mb Mb PSTN Postojeć mobilne e signalne mrež e BGCF Mk Mk CSCF Mm Mw Mi Cx PSTN Mj BGCF C. Functional models. Međ ć utim.  TS 29. Arhitektura IMS-a u drugom glavnom 3G sustavu. . Conferencing based on SIP. IMS hitne pozive i dr. u IMS je specificiran s ciljem da bude neovisan o pristupu. Stage 2. IMS nač suradnje izmeđ CS in u i IP mrež IMS konferencije. IP Multimedia Subsystem (IMS). D. Gc. IP Multimedia Call Control Protocol based on Session Initiation Protocol (SIP) and Session Description Protocol (SDP). prisustvo. Središ element za kontrolu poziva/sesija u nji IMS-u zove se funkcija upravljanja pozivom i sesijom (CSCF .228.

U već tih preporuka protokol ama e ini SIP se izravno ili neizravno provlačkao jedan od glavnih elemenata u mrež sljedeć generacije.1912. generalni referentni model za ama e te mrež funkcionalne zahtjeve koje se pred njih stavljaju i njihovu arhitekturu. kontrolnoga protokola / SIP-I (SIP-T) profila. koji je u sklopu te organizacije ki postao odgovoran za sve aspekte standardizacije za sadaš i buduć konvergirane mrež nje e e. prihvać i nu anje adaptacija 3GPP IMS specifikacija i dr. definiranje usluga mrež sljedeć generacije temeljene na ISDN/PSTN a e uslugama (ISDN/PSTN simulacija).5 preporuke .Interworking io between SIP and BICC or ISUP. PSTN/ISDN emulacijskoga podsustava. uključ i i druge standardizacijske ju a e ujuć organizacije s ambicijom da se uspostavi globalni standard za mrež sljedeć generacije. TISPAN je uspostavio suradnju s 3GPP projektom. Uključ i podrš nač nim uje ku ina suradnje sa SIP-T (SIP-I u ITU-T terminologiji). Koriš tenje SIP-Ta u All-IP scenariju izmeđ MSC-ova (3GPP2) u ITU-T kreira okvir kroz razvoj krovnih preporuka za mrež sljedeć generacije. Q. Glavne aktivnosti TISPAN-a u definiranju Release 1 izdanja standarda su adaptacija ITU-T Q. Arhitektura mrež sljedeć generacije u TISPAN-u sukladna je ITU-Tovom opć referentnom a e em modelu i strukturirana je u dva sloja: sloju usluga i IP temeljenom transportnom sloju. in inu ETSI je u jesen 2003.1912. organizacija ITU-T je kao ju a e standardizacijsko tijelo odgovorno za protokole ITU-T ISUP i BICC. i ama e Pored brojnih aktivnosti u područ mrež sljedeć generacije. usluge. koriš tenje protokola SIP za trenutač razmjenu poruka i usluge prisustva. aspekte kvalitete e. migraciju mrež utemeljenih na viš a estrukom prijenosu s vremenskom raspodjelom (TDM – Time Division Multiplex) prema mrež sljedeć generacije i dr. definiranje protokola u mrež sljedeć generacije za kontrolu ama e sesija / SIP profila. uključ i prijenos govora putem Internet protokola (VoIP – Voice over IP) i mrež sljedeć ujuć a e generacije. standarda koji definira nač signalizacijske suradnje izmeđ in u protokola ITU-T BICC ili ITU-T ISUP i protokola SIP kako bi se podrž usluge koje se mogu ale zajednič podrž ki avati u BICC ili ISUP i SIP mrež domenama.1912. . uspostavio novi tehnič odbor – TISPAN. ITU-T je završ prvu verziju Q.MSCe Referentna toč zz ka MSCe SIP-T Sloj 1 i 2 nisu specificirani TCP/UDP/SCTP IP Sloj 2 Sloj 1 Slika 11. a razmatra i planove za lansiranje partnerskoga projekta u područ mrež sljedeć generacije. slijedeć e e i uspjeh 3GPPa za 3G mobilne sustave. Neke od glavnih e e preporuka pokrivaju zahtjeve na usluge u mrež sljedeć generacije.5 za ETSI ISUP. specificirao nač suradnje tih in protokola s protokolom SIP.5 ć se razvijati dalje (CS2) kako bi pokrio e nač suradnje za već dodatnih ISUP usluga koje nisu pokrivene u prvoj verziji standarda.

.. ivih lokalne politike i autorizacije na bazi korisnič profila) i ulaska (gate control) u mrež uključ i kih u. NGN arhitektura prema ETSI TISPAN Sloj usluga sastoji se od sljedeć komponenti: ih  jezgre IP viš emedijskoga sustava (IMS).) i aplikacija.  zajednič komponenti (koriste se u viš podsustava). te dodjeljivanje prioriteta. NASS dinamič dodjeljuje IP adrese i druge parametre terminala. vrš ki i autorizaciju pristupa mrež na temelju korisnič i koga profila i identifikaciju i upravljanje lokacijama na IP sloju. ENUM) i dr.  PSTN/ISDN emulacijskoga podsustava (PES). upravljanja korisnič profilom. Takođ osigurava moguć uvođ i er nost enja prilagođ avanja podsustava definiranih od strane drugih standardizacijskih tijela. Ti podsustavi skrivaju nih transportnu tehnologiju koriš u pristupnim i jezgrenim mrež ispod IP sloja.B a se d o n 3G PP IM S A p p lic a tio n s IP C o n n e c tiv ity A c c e ss N e tw o r k A n d r e la te d fu n c tio n a lity U ser P ro file s O th e r M u ltim e d ia C o m p o n e n ts … S tr e a m in g S e r v ic e s (R T S P b a s e d ) P S T N / IS D N E m u la tio n (S IP -I b a s e d ) IP M u ltim e d ia C o m p o n e n t ( C o re I M S) (S I P b a se d ) Other Networks PSTN/ISDN R -M G F N e tw o r k A tta c h m e n t F u n c tio n a lity N A SS R e s o u r c e a n d A d m is sio n C o n tro l F u n c tio n a lity RACS T-M G F RACS RG W A -M G F A -B G F IP TGW C-B G F A RF L 2T F A c c e s s T ra n s p o r t N e tw o r k C o re tra n sp o rt N e tw o rk Co r e B o r d e r Node I -B G F A cc e ss N ode I P Ed g e Node BGW Slika 12. tenu ama Takva arhitektura (temeljena na podsustavima) s vremenom omoguć dodavanje novih ava podsustava kako bi pokrili nove zahtjeve i klase usluga. a ke ama e kontroliraju ga dva podsustava: Network Attachment Subsystem (NASS) i Resource and Admission Control Subsystem (RACS). RACS osigurava funkcije kontrole pristupa (na temelju provjere raspolož resursa. funkcije tarifiranja. baze podataka za usmjeravanje poziva (npr. streaming podsustava. ć Transportni sloj osigurava IP povezivanje korisnič opreme u mrež sljedeć generacije. upravljanje kim sigurnošu. podsustava emitiranja sadrž aja. kao š su komponente potrebne za kih e to pristup aplikacijama.  drugih viš emedijskih podsustava (npr. . ujuć kontrolu translacije mrež adresa i portova.

preko protokola za upravljanje medijskim pristupnikom (MGCP .Multimedia Terminal Adaptors) .Interworking between SIP and BICC or ISUP. primjenjujuć njegove ič i fleksibilne protokole i rješ koja omoguć enja avaju viš emedijsko komuniciranje. IMS za različ primjene ite IMS predstavlja konvergenciju svijeta bež nih komunikacija i Interneta. š nudi upravo IMS. IMS podrž i razlikuje mnoge tipove pristupa kao š su: š ava to irokopojasni viš estruki pristup s kodnom raspodjelom (WCDMA – Wideband Code Division Multiple Access).različ primjene ite HSS HSS Zajednič (dijeljene) funkcije: ke . Time IMS daje operatorima lako promjenjliv sustav za omoguć avanje usluga za različ korisnike/primjene uz najmanja investicijska ite ulaganja i troš kove održ avanja. definirao vlastiti standard inu T1. omoguć avajućprimjenu naprednih mobilnih aplikacija i usluga.3.4.Tarifiranje .Provisioning .Funkcije grupa i lista . ANSI odbor T1 je na temelju ITU-T preporuke o nač suradnje. to IMS jedan sistem. U jednom dijelu takođ i er koristi SIP funkcionalnost za definiranje usluga prisustva i trenutač razmjene poruka te ne naizmjenič komuniciranja korisnika.Imenik . Standard ANSI T1 definira nač in signalizacijske suradnje izmeđ protokola ANSI ISUP (T1. ki sustav za omoguć avanje usluga. Trend osobnih.679 . nog 4.Media Gateway Control Protocol) upravlja adapterima multimedijskih terminala (MTA . personaliziranih usluga rezultira velikim brojem raznolikih usluga krać vijeka.Nazoč nost . Te brze promjene zahtijevaju fleksibilnu okolinu za omoguć ega avanje usluga. svaki u svojoj domeni.Call Management Servera) koji. opć paketne radio e . Protokol SIP (s određ enim proš irenjima) se ovdje koristi za komunikaciju izmeđ posluž u itelja za upravljanje pozivima (CMS . te time podrž ava izvorne IP temeljene usluge kao i one temeljene na govoru.O&M Diameter SIP SIP Funkcije specifi č usluge ne Zajednič funkcije svih primjena ke CSCF CSCF IP Core Zajednič koriš ko tenje obuč enog osoblja za održ avanje Residential SME Mobile Slika 13.113) ili ANSI BICC (T1. kom Standardizacijsko tijelo Open Mobile Alliance (OMA) definira zajednič infrastrukturu aplikacija ku i usluga. Ericssonovo IMS rješ enje Iako njegov korijen lež u omoguć i avanju usluge prijenosa govora preko IP mrež IMS je generič a.673) u i protokola SIP kako bi se podrž usluge koje se mogu zajednič podrž ale ki avati u BICC ili ISUP i SIP mrež domenama. Protokol SIP u ostalim standardizacijskim tijelima Protokol SIP u svojim specifikacijama standarda koriste i brojne druge standardizacijske organizacije. nim Organizacija PacketCable je definirala arhitekturu za pruž viš anje emedijskih usluga preko infrastrukture kablovske televizije. korisnič opremom.

1.).  komunikaciju stroj. No. slika. š omoguć jednostavniju ena to ava upotrebu. pa potom uspostaviti novu.  integriranu arhitekturu za tarifiranje. stanju i svojstvima pristupa. neovisno o tipu ava pristupa i tipu samoga terminala te nudi usluge s fleksibilnom kombinacijom govora. poslati sliku tijekom razgovora.stroj. 4. npr.stroj (npr. itd.usluge (GPRS – General Packet Radio Service). itd. video zapisa i ostalih medija tijekom iste veze. Š omoguć to ava IMS? IMS omoguć ava:  komunikaciju č ovjek . teksta. i)  komunikaciju č ovjek. korisnik je trebao unaprijed odluč o nač komuniciranja prije uspostave veze. IMS omoguć izmjenu slika. Prednosti komuniciranja putem IMS-a Jedna od usluga omoguć putem IMS-a je usluga weShare.  konvergenciju svih medijskih komunikacija na paketnoj mrež i.dobitak za krajnjeg korisnika Komuniciranje omoguć eno IMS-om Komunikacija prije IMS -a •Jedan poziv (sesija) • Lagana upotreba Viš poziva (sesija) e Govor Govor SMS Instant Messaging MMS Video Konferencije Dijeljenje aplikacija O stalo SMS Instant Messaging MMS Različ nač komuniciranja iti ini Različ nač komuniciranja iti ini Slika 14. iti inu ako je zaž fleksibilno komuniciranje. Usluga je prilagođ terminalu. viš estruki pristup s kodiranom raspodjelom po vremenu i uč estalosti (CDMA 2000 – Dode Division Multiple Access).  viš emedijske komunikacije temeljene na jednom jedinstvenom rješ enju. bež na loklana mrež ič a (WLAN . koja je prikazana na Slici 15. telemetrija).  kontrolu usluga uvođ enjem signalizacije za usluge. video zapisa.č ovjek (u paketnoj mrež po principu stalne prisutnosti na vezi. Prije same uspostave veze moguć je provjeriti prisutnost osobe koju ž e elimo zvati i odluč samo o poč iti etnom nač komuniciranja koji zatim mož mijenjati tijekom iste inu emo veze (Slika 14.Wireless Local Area Network). Prije IMS-a. Jednostavnija komunikacija. igara.  brzo stvaranje nove usluge. enih . morao je završ elio iti prethodnu sesiju.

usluge multimedijalnih poruka (MMS – Multimedia Messaging Service). Napravi/pronađobjekt i 3. Usluge u mobilnoj mrežkao š su govor. IMS ima potpuno definiranu arhitekturu za tarifiranje koja prihvać pre-paid i post-paid korisnike. dok se za npr. video zapisa. Razgovaraj o objektu 1.Govori o njemu. govora. koje uključ vrijeme i trajanje veze. ač IMS arhitektura omoguć mehanizme signalizacije za paketne usluge koji obavješ ava tavaju mrež o u tome da korisnik zahtijeva uslugu.2. sada su proš uju irene moguć ć nošu tarifiranja po sesiji. Usluga dijeljenja («weShare») S IMS-om svi oblici medija od teksta. usluge temeljene na bež nom aplikacijskom protokolu i to ič (WAP – Wireless Application Protocol). Poš objekt dok alji govori š . prijenos teksta ili slike koristila PS domena. interaktivno dijeljenje’ Korak 4 ‘Dijeliti bilo š na bilo to č emu’ 1.Poziv 2. 2. različ od ostalih usluga. Standardizirana arhitektura osigurava interoperabilnost i kvalitetu usluga koje osiguravaju različ iti proizvođ i i operatori. interveniraj. 4. od najjednostavnijih do slož enih. aju ini aja 4. Do sada je paketna mrež uglavnom prepoznavala zahtjev za a nosač (bearer).weShare . a ne uslugu. za razliku od mobilnih mrež a.Napravi/pronađobjekt i 3. usluge kratkih poruka (SMS – Short Message Services) zahtijevaju cjelovit slož protokola (protocol stack) na mrež i terminalskoj razini. događ ili po količ sadrž informacije koji je razmijenjen. a Tradicionalne sheme tarifiranja.Dodaj ga dok govori š 4.Poziv 1. slika i bilo koje njihove kombinacije mogućsu u realnom vremenu unutar paketne mrež Do sada je samo CS domena imala svojstva i e.vizija “dijeljenja” Korak 1 “Komuniciranje” Korak2 ‘Komuniciranje i Dijeljenje’ Korak 3 ‘ Komuniciranje. IMS aj noj it daje jedinstvenu horizontalnu razinu (srednju razinu) na temelju koje je moguć izgraditi š e iroki spektar usluga (od skupa usluga u fiksnim i mobilnim mrež do usluga u područ poslovnih ama ju sustava).manipuliraj… 1. Ericssonovo rješ enje IP MultiMedia . kao š je viš to emedijska konferencija. Zapo ni vezu s bilo kime č na bilo kojem terminalu dijeleći prebacujućse na i i bilo koje aplikacije Govorna veza Dijelimo (weShare) Sliku Dijelimo (weShare) Film Pravac na mapi Zajednič pretraž ko ivanje Ploč a Sve -IP vizija Slika 15. rada u stvarnom vremenu potrebna za govorne i video usluge. Poziv.

enja Nazivstandarda Standardizacijska organizacija Ericssonovorješ enje AS Viš emedijski s ustav IPMultimedia Subsystem 3GPP/3GPP2 (IM S) EricssonIPMM Pushtotalk Pushtotalkover Cellular PoC ->OM A (PoC ) CSCF EricssonInstant Talk Charging MR F Common SupportS ystems O&M Kombinacijske usluge IMS(workitem) 3GPP weShare family Slika 16.whiteboard usluga – ploč a Collaboration suradnja Combinational Service Kombinacijska – image usluga – slika Video Telephony Video telefonija Ponuda usluga se stalno nadograđ zbog evolucije standarda i pojave novih standardiziranih uje usluga te zahtjeva korisnika.3. Ericssonovo IMS rješ je dostupno u verzijama za GSM/GPRS/EDGE. . enje Usporedbu standarda i Ericssonovih rješ daje slika 16. CDMA 2000 i WCDMA sustave. Ericssonova IMS rješ enja i standardi 4. .Ericssonov sustav temeljen na IMS-u naziva se IP MultiMedia (IPMM). Ericssonove usluge utemeljene na IMS-u Pregled usluga koje pruž Ericsson IMS i ekvivalente naziva na hrvatskom jeziku koji se koriste u a ovom č lanku daje sljedeć tablica: a Originalni usluge naziv Ekvivalent naziva na hrvatskom jeziku Combinational Service Kombinacijska – motion usluga – film IP Centrex IP Centrex Presence Prisutnost Combinational Service Kombinacijska – gaming usluga – igranje Instant Messaging Komunikacija porukama IP Telephony IP telefonija Conferencing Konferencije Combinational Service Kombinacijska .

Media Gateway Control Function)  Funkcija upravljanja pristupnikom za prebacivanje veze na posrednika (BGCF . e  Podsustav jezgre IPMM mrež (IPMM core network). npr. Element resursa je:  Funkcija medijskih resursa (MRF . Elementi suč s upravljač elja kom razinom su:  Funkcija upravljanja medijskim pristupnikom (MGCF . kuć pretplatnič posluž (HSS .Home Subscriber Server). S-CSCF i P-CSCF. nego se mogu grupirati na jednoj ili viš lokacija. kontrole IMS-a su protokoli I-CSCF.Multimedia Resource Function) i aplikacijski posluž (AS itelj Application Server).Call Session Control Function). Elementi IMS mrež usluga su aplikacijski posluž e itelji (AS .Signaling Gateway). Aplikacije i usluge 4. funkcija ni ki itelj viš emedijskih resursa (MRF .  Podsustav mrež usluga. Elementi usluga obuhvać IMS usluge u už smislu. ali ne moraju biti izdvojeni fizič č ki vorovi. ali i elemente usluga drugih mrež ili suradnje s tim aju em a uslugama. elja Podsustav jezgre IPMM mrež i podsustav suč č grupa logič č e elja ini kih vorova koji mogu.Breakout Gateway Control Function)  Signalizacijski pristupnik (SGW . stored media & gaming SIP Push Interactive TV Video Voice Messaging Streaming Download Danas Slika 17. Element baze podataka je HSS.4.Media Resources Function) Element suč na razini medija je: elja  Medijski pristupnik (MGW .Media Gateway) .Application Servers). CAMEL elemente ostvarene putem IM-SSF funkcije. e Osnovni elementi arhitekture su funkcija upravljanja pozivnom sesijom (CSCF .Mapa aplikacija/usluga Sa IMS Neovisno o tipu pristupa Push to talk IP Telephony IP Centrex Personalized Downloads SIP Messaging Combinational video Combinational Combinational image music. e  Podsustav suč (interwork). Pregled arhitekture podsustava IMS č ine:  Operacijski podsustav. tj. Elementi upravljanja.

Taj posluž kojega kontaktira S-CSCF funkcija omoguć itelj ava:  Prihvać zahtjeva ili usluga. e Za puš tanje u rad koriste se funkcije Ericssonove viš estruke aktivacije (Ericsson Multi Activation). održ podatke o listama i grupama za e i ava kontakte. Posluž SIP aplikacije je izvorna IMS aplikacija. pa i podsustav mrež usluga. ima funkcije posluž itelja prisutnosti i komunicira preko ISC (SIP) ili VXML protokola s podsustavom jezgre IPMM mrež e.Charging Control Function) sakuplja tarifne podatke iz funkcija S-CSCF i MRFC. Podsustav mrež usluga e Podsustav mrež usluga sadržlogiku aplikacije/usluga. IMS podsustav. tako e da se pojedine komponente mogu koristiti kod tvorbe novih aplikacija/usluga.) su locirane uglavnom unutar iš sloja zajednič funkcija svih primjena (Slika 13. je dizajniran po modelu iskoristivih komponenti.Operacijski podsustav Podsustav za rad i održ avanje (O&M – Operation and Maintenance) sadrž osnovne funkcije i konfiguriranja i održ avanja IMS mrež i njenih elemenata. Funkcija kontrole tarifiranja (CCF . Iskoristive komponente (Slika 19. identifikacija. proizvoda za opć konfiguriranje korisnika i usluga. Postojeć iskoristive komponente usluga e . adresiranje Forking Govor PSTN Posluž veza itelj s viš uč e esnika Slika 19. i  interakcije s drugim uslugama ili usluž platformama. odaš iljanje poruke itd.  usmjeravanje sesije/poziva prema novoj mrež ili krajnjem korisniku. nim Posluž SIP aplikacije komunicira s HSS-om kako bi dobio informacije o pretplatama i itelj uslugama pojedinoga krajnjeg korisnika.). koje predstavljaju mjesto središ e nje pripreme podataka (dobivaju podatke od posluž itelja zajednič funkcija i distribuiraju ih kih posluž iteljima usluga. š smanjuje cijenu to razvoja i vrijeme isporuke trž tu. kih Iskoristive komponente za viš usluga e Dostupnost/ pregovaranje Bazni MM poziv Invokacija servisa Rutiranje Registracija User Plane adaptacija Transport poruka Razdioba medije Tarifiranje bazirano na sesiji Element Management Kompresija signalizacije Dodavanje/ Ispuš tanje medije Floor Control Numeriranje. upravljanje ili završ anje avanje novom SIP transakcijom (nova sesija. sposobna upravljati sesijom i primijeniti itelj definiranu uslugu. HSS-u i DNS-u).).

/IP S IP P -C S C F PLS/ M PLS / IP RT P RT P P B N T elep ho ny (S IP) GGSN GGSN PDF T PF P P M /PE N.O p e ra c ijs k i p o d s u s ta v P o d s is te m m r e ž u s lu g a P o d s is te m m r ež e S N M (O & M ) S N M P /L D A P / F T P /F A p lik a c ijs k ii p o s lu ž lji ite A p lik a c ijs k p o s lu ž P ro v is io n in g P ro v is io n in g L D A P /C L I IS C IS C F u n k c ija k o n tro le F u n k c ija k o n tro le ta rifira n ja R A D IU S IP M M P o d s u s ta v je z g re m rež e e D ia m e t a r iam ar HSS HSS S IP X M L /H T T P S IP S IP P -. sadrž funkcije signalizacijskog kompresora i dekompresora i (Sigcomp) za uč inkovito koriš tenje radio suč elja. e. IPMM podsustavi Podsustav jezgre IPMM mrež e Funkcija CSCF ”odgovorna” je za signalizaciju i upravljanje sesijom poziva.S B G MP (I(I . pohranjuje IP e adrese registriranih mobilnih terminala.323 VoIP V oIP PS TN P STN su č elje M GC/ SG SGW RT P CCS CCS M GW PSTN Slika 20. IM S aplikacije aplika cije HSS UDS H LR HSR HSR IS C E IT C C S CC GLMS LM Me M e ssa .S BG IAD S IP RT P RT P MM P P SG C SGC (I-B C F ) -BC F) M ob ilni pristup M obilni pristup G SM R AN BS C S G SN W C DM A R AN RNC Iu .C S C F M R FC M R FC RTP MGW S IP RTP MR FP M R FP S BG S IP S IP IM S -c lie n t D N S /E N U M D N S /E N U M D N S /E N U M Slika 18.CSCF (P-CSCF) predstavlja signalno suč ulaznu toč prema IMS mrež iz bilo koje elje.ging RL S R LS P rese nce E IT M R FC Co m b iC om bina toria ll na to ria WeWe S ha re E /// TA TA B road roadw orks IP C entrex IP C entre x 802.C S C F S IP V X M L /H T T P V X M L /H T T P P o d s u s ta v s uč lja e MGCF SG W S IP S -C S C F S IP I-. ku i pristupne mrež On prosljeđ SIP poruke (stateful proxy) za sve SIP zahtjeve i odgovore. Proxy .32 3 S IP/H . uje osigurava da je sva signalizacija odaslana koriš tenjem vlastite (home) mrež korisnika.1x R AN W SN Širokopojasni pristup Š irokopo jasni S IP SG SGC  (I )  (S)   CSC C SC F E IT M RF P W eShare W eS ha re M RF P Vo V o IP M RF P Video V ide o M RF P S IP Vo V o IP IV R/ M J IM S M edia S ervers erv ers V oIP suč su č elje S IP A-SB G A. Ericssonova IMS arhitektura .B G F) IP /H .

MGCF (Media Gateway Control Function) je suč za IMS signalizaciju prema mrež sa elje ama starom signalizacijom(legacy signaling). vor ava ki MRFP (MRF Processing) je distributer medija prema mrež(obavlja miješ dolaznih medijskih i anje tokova za veze s višuč e esnika. anja Medijski pristupnik (MGW . MGCF pridjeljuje element mrež (MGW) za kontrolu e suč na razini nosač informacije (bearer). SIP posluž iteljima i posluž iteljima ostalih aplikacija/usluga. održ informacijsku bazu korisnika.P-CSCF š prvu SIP poruku (SIP upit za registraciju) prema odgovarajuć I-CSCF č alje em voru. ako dva kraja veze podrž avaju različ kodek. S-CSCF i vanjske platforme. Upitni . Upite prema HSS-u generiraju I-CSCF. ovisno o imenu domene u korisnič zahtjevu za registraciju. e ava Jedan MRFC upravlja s jednim ili s viš MRFP č e vorova na osnovi naredbi dobivenih od aplikacijskoga posluž itelja i S-CSCF-a. Podsustav suč elja Breakout Gateway Control Function (BGCF) ili Breakout Control Function (BGC) na zahtjev SCSCF-a izabire mrež i č za suč s PSTN/CS domenom. tj. surađ i s ostalim S-CSCF č ujuć vorovima.  središ toč upravljanja uslugama koje omoguć operator. omoguć konferencije. MGCF inicira akcije uspostave.CSCF (I-CSCF . Floor control).Interrogating-CSCF). e P-CSCF se uvijek smješ u istu mrež kao i GGSN č tj.  Obavlja provjeru (identifikaciju) krajnjeg korisnika HSS je glavna baza podataka. On sadrži funkciju Policy Decision Function (PDF) koja autorizira koriš i tenje nosač informacije a (bearer) i resursa kvalitete usluge unutar pristupne mrež za potrebe IMS usluga. profil svojih pretplatnika sa ava informacijama o nač pokretanja usluga. uključ i omoguć nja ka ava ujuć avanje dostupnosti s kraja na kraj za korisnike i usluge. Funkcija je slič pristupnom MSC-u (Gateway MSC). MRF (Media Resource Function) sadržfunkcije manipulacija medijskim tokom. na I-CSCF mož ali ne mora maskirati unutarnju konfiguraciju vlastite mrež od vanjskih uređ š e. enu u vlastitu PLMN mrež u. HSS obavlja provjeru (identifikaciju) i inu autorizaciju korisnika te funkcije upravljanja lokacijama (informacije o statusu korisnika i pridijeljenom S-CSCF-u). e aja. modifikacije i elja a oslobađ veza na pojedinom MGW-u kao i rezervaciju resursa potrebnih za sesiju. Serving-CSCF (S-CSCF) je:  SIP posluž sa stanjima za upravljanje sesijom/pozivom. ako je ona unutar iste mrež kao i u vor elje e BGCF č ili zahtjev prosljeđ BGCF č vor uje voru (SIP protokolom) u drugoj mrež i. to nije potpuno u skladu sa zakonitostima svijeta Interneta te je ta funkcija objekt standardizacijskih aktivnosti. HSS koristi Diameter protokol s Diameter SIP aplikacijom. Taj č završ SIP signalizaciju te radi kao SIP korisnič agent. obrađ uje medijske tokove obavljajućfunkcije analize medija i transkodiranja). izvornik je medijskog toka za viš emedijske obavijesti. Nakon uspješ registracije on kom ne održ podatke o pripadnom SIP posluž ava itelju (S-CSCF č u vlastitoj mrež pridijeljenom voru i) krajnjem korisniku. š na prvom mjestu značsuradnju izmeđ različ mehanizama transporta kao š su to i u itih to TDM i IP ali i transkodiranje. Dijele se na i MRFC i MRFP funkcije. a daje i ispis tarifnih podataka za medijacijski sustav. MRFC (MRF Control) obavlja upravljanje vezama s viš sudionika. je prva toč u vlastitoj mrež za kontakte iz ka i gostujuć ili vanjske mrež Osnovni zadatak mu je poslati upit prema HSS-u i pronalazak lokacije Se e.Media Gateway) obavlja suč eljavanje na razini nosač informacije a (bearer). iti . ili u posjeć PLMN mrež ili ta u vor. Osim toga. P-CSCF je odgovoran za uspostavu i održ avanje sigurne komunikacije prema krajnjem korisniku. itelj  funkcionira kao SIP registrator i uvijek je lociran u vlastitoj mrež i. nadzire prijenosnu razinu (bearer. daje tarifne podatke potrebne i MRFC funkciji. CSCF-a.

uje . krajnji korisnik nalazio. S-CSCF procjenjuje kriterije za prihvat pretplatnika A i buduć da on posjeduje aktiviranu neku i od usluga. koju ionako nije u. I-CSCF pomoć Route headera prosljeđ poruku INVITE prema S-CSCF. uje ku e 7. S-CSCF pretraž Request URI za određ uje ivanje odrediš mrež za taj poziv. To vrijedi i za pozivajuć i za pozvanoga krajnjeg korisnika. HSS vrać adresu S-CSCF-a koji posluž pretplatnika B a uje 9. alje vor uje 8. 2.5. IMS arhitektura omoguć operatoru vlastite mrež da upravlja i nadzire sve sesije svog ava e korisnika bez obzira nalazi li se on u svojoj mrežili izvan nje (roaming) i time mu nudi dodatne i usluge i različ fleksibilne nač tarifiranja. INVITE uključ Request-URI sa SIP URI adresom pozvanog uje korisnika. IMS model uspostave veze Postupak uspostave veze: 1. bez prikaza registracije krajnjeg korisnika na mrež npr.. I-CSCF š upit HSS-u zbog informacije koji č S-CSCF posluž pozvanoga pretplatnika B. Isto tako. Model uspostave veze Ukratko. on kontaktira AS 5. ite ine Sljedećdijagram modela uspostave veze prikazuje spajanje različ IMS č i itih vorova s ciljem usmjeravanja IMS signalizacije uvijek kroz korisnikovu vlastitu mrež bez obzira na to gdje se u. s indiciranim vezama prema to pristupnim mrež i oznakama posluž ama itelja medija i posluž itelja usluga. daje neš detaljniji uvid u arhitekturu Ericssonovog IMS-a. Slika 20. 3.Signalling Gateway) se koristi ako nakon toč međ ke usuradnje treba promijeniti transportnu metodu za signalizaciju u mrež i. vidljivo je da je protokol SIP signalizacijski protokol izmeđ svih upravljač č u kih vorova mrež e. a eni Model uspostave veze/sesije AS AS Home B HSS HSS AS AS Home A 11 10 9 8 7 6 I-CSCF I-CSCF 5 4 3 S-CSCF S-CSCF I-CSCF I-CSCF 18 19 2 S-CSCF S-CSCF 16 12 15 P-CSCF P-CSCF 13 14 17 Visited B Visited A 20 GGSN GGSN SGSN SGSN Radio Access Network Radio Access Network P-CSCF P-CSCF 1 GGSN GGSN SGSN SGSN Radio Access Network Radio Access Network User plane (RTP) Slika 21. Prikazan je ega samo osnovni model. AS vrać informacije o usluzi potrebnoj za daljnje procesiranje poziva a 6. Pomoć DNS-a Sne e u CSCF određ ulaznu toč (I-CSCF) vlastite mrež pretplatnika B. alje opcijski I-CSCF i S-CSCF). u uje 4. I-CSCF prosljeđ SIP poruku INVITE prema odabranom S-CSCF-u. potrebno obaviti po svakom pozivu ili specifič nosti usluge koju pruž označ AS. INVITE sadržRoute header koji pomaž P-CSCF funkciji usmjeravanje poziva u odgovarajućIi e i CSCF. 4.Signalizacijski pristupnik (SGW . Terminal korisnika A š zahtjev (SIP poruku INVITE) kroz granu izvornika poziva (P-CSCF.

N+1 redundancija. . TSP platforma TSP je kombinacija znanja i iskustva u razvoju telekomunikacijske opreme i dostupnih komercijalnih produkata. a 12. Sa ama e stanoviš marketinga. C++ API Java API Signalizacija Management č vora TelORB Clusterw are DICOS Linux OS Procesori Arhitektura TSP-a Slika 22. uključ i HSS.Telecom Server Platform). S-CSCF procjenjuje kriterije za posluž ivanje pretplatnika B i uključ AS jer postoji informacija uje o usluzi 11. poruka 200(OK) prosljeđ se do a uje terminala pretplatnika A. TSP koristi otvorena suč (Open APIs) te dostupan komercijalni softver i hardver. tj. Platforme koje koristi IPMM Jezgra IPMM podsustava. SIP odgovor. bazira se na telekomunikacijskoj posluž iteljskoj platformi (TSP. Engine Multimedia Engine Multimedia (EMM). zahvaljujućrazlič suvremenim i itim . i ima na raspolaganju puno bogatiji skup komunikacijskih usluga. a mož i ne e mora biti karakteriziran i geografskom redundancijom.20. MGCF i MRFC č ujuć vorove. Odlikuje ga middleware visoke dostupnosti. S-CSCF analizira informaciju o kontaktu (postavljenu za vrijeme registracije pretplatnika) i prosljeđ poruku INVITE u P-CSCF. P-CSCF prosljeđ poruku INVITE terminalu korisnika B. za razliku od IPMM-a koji je primjenjiv u mobilnim mrež ama. elja Linux i Intelove procesore. uje 14. AS vrać informacije o usluzi potrebnoj za daljnje procesiranje poziva. koristeću tu svrhu Internet protokol putem i š irokopojasne pristupne mrež Za razliku od korisnika u PSTN mrež krajnji korisnik u EMM mrež e. uje 13. Kapacitet raste linearno s brojem dodanih procesora. 4. EMM-a je sustav koji omoguć umrež ta uje avanje s kraja na kraj (end-to-end networking) te pristup naprednim uslugama i sadrž ajima.6.10. i. CSCF. 4.7. Ericssonova je izvedba podsustava IMS primjenjiva u fiksnim mrež sljedeć generacije. Ericssonovoj platformi za telekomunikacijske posluž itelje. odabranoj i za funkcije usluga i za funkcije mrež ne jezgre. Terminal pretplatnika B prihvać poziv.

npr. kontrolni i aplikacijski. Slika 25. koji su takođ osnovni dio er IMS jezgre i u IPMM rješ enju. Viš emedijska komunikacija: slika. Za ama transport korisnič informacije (govor. podaci. uz snaž š no irenje Interneta i usavrš avanje rač unala. multmedia stream) koristi se RTP protokol. koju č ti posluž ine itelji. konferencijska mrež a . A. nastoji se izolirati od promjena u ostalim dijelovima..323 i/ili SIP. tehnološ to enje ki naprednijeg MGW č vora.). EMM koristi SIP kao kontrolni protokol izmeđ vlastitih č u vorova kao i prema pretplatnicima. kao i klasič mrež ač nim ama. a prema PSTN-u se koristi ISUP. jednako kao i u rezidencijanom. IMS jezgra i aplikacijski posluž itelji Osnovni dio svakog EMM-a su kontrolni posluž itelji: CSCF i HSS. osnovni je preduvjet i važ upogonitelj toga an razvoja. Konverzija RTPke TDM po potrebi se odvija u medijskim pristupnicima (MGW). govor. Jezgru sustava. EMM je baziran na IMS arhitekturi (3GPP standard). Š i irokopojasni IP pristup. uvođ novih aplikacija ili novog. Slika 23. garantirajuć na taj nač otvorenost sustava i i in međ upovezivost s ostalim proizvođ ima. a dodatno se segmentira u sljedeć logič dijelove: e ke  IMS jezgra  Korisnič agenti ki  IMS pristupnici (Gateways)  Centrex i usluge prisustva (Presence)  Upravljanje i funkcije podrš ke. Slika 24. prezentacije. Ta arhitektura podrazumijeva tri dobro poznata sloja (konekcijski. gdje je posebno uoč skup IP Centrex usluga ljiv za poslovne korisnike. Komunikacijske usluge u EMM-u nude se u poslovnom segmentu (Enterprise). Prema vanjskim VoIP mrež koristi se H.. ilustrira navedenu podjelu. kao š je.terminalima i bogatstvu moguć nosti da se oni u mrežintegriraju. naravno.

kao š je SIP u to (vidi poglavlja 5. EMM sadrž i tri specifič posluž i na itelja:  Posluž CS-AS (Centrex Services Application Server) se koristi za izvođ osobnih i grupnih itelj enje pretplatnič usluga (za rezidencijalni i poslovni segment). D. Zadatak svakoga SBG-a je kontrola signalizacijske i korisnič informacije u tijesnoj suradnji s IP slojem mrež To ke e. omoguć operatorima adekvatno stapanje sljedeć dvaju suč za potrebe uje ih elja govornih (audio) komunikacija: . NAT/Firewall posredovanja nad tokovima podataka.Na taj nač smanjuju se troš kupca (operatora). itd. kih  Posluž CS-MS (Centrex Services Media Server) osigurava upravljanje specijaliziranim itelj medijskim resursima.  Posluž CS-CS (Centrex Services Conference Server) je odgovoran za konferencije viš itelj e sudionika te zajednič suradnju. Povezivost Engine Integral (EIN) i EMM domene Engine Integral 3. ABG i NBG varijante su u kim funkcionalnog elementa pod nazivom Session Border Gateway (SBG). podrazumijeva pitanja sigurnosti. specifič funkcija koje nameć regulacijska nih u tijela. dijeljenje dokumenata. i 6. IMS pristupnici (Gateways) Elementi koji č taj segment EMM-a funkcioniraju na kontrolnom sloju (MGCF). ili i na kontrolnom i konekcijskom sloju (ABG.1 pomoć dodanih signalizacijskih funkcionalnosti u TeS (AXE). U svim sluč ajevima RTP/IP je protokol pomoć kojega se rukuje korisnič tokom informacije. NBG).). npr. ku Enterprise Offering: IP Centrex • Personal & Group Services • Role based adminis tration Multimedia • Video Communication • Conferencing • Collaboration • Presence & Instant Messaging • Personal mobility • Self -Provisioning via Webpage • etc Application Application Servers Servers EMM Residential Offering: IP Telephony & Multimedia • Video Calls • Presence & Instant Messaging • Personal mobility • Self-Provisioning via Webpage • etc IMS Server IP Backbone Internet Slika 24. Podjela usluga u EMM-u B. kvalitete usluge. konekcijskom ine sloju (MGW).. Pored ostalih elemenata IMS jezgre zajednič in kovi kih s IPMM rješ enjem.

Ukoliko je u pitanju Sigtran. olakš ć upravljanje i at e konfiguraciju č vorova. realizirana je u EIN Softswitch konceptu.323 kontrolni protokol u SIP i obrnuto. e ni dodatni mrež element u uporabi je signalizacijski pristupnik (SG .Sloj Usluga Provisioning PS CS-MS SIP SIP Charging Mediation HSS DIAMETER CS-AS CS-CS H. uz poveć kapaciteta na navedenom mrež suč anje nom elju. Takođ koriš er tenje DNS i ENUM protokola u TeS pri kontroli uspostave sesije prema SIP domeni. poš CSCF koristi isključ SIP za to ivo kontrolu poziva i pristupa uslugama.  Suč PSTN NNI (PSTN Network to Network Interface) je definirano za povezivanje sa elje vanjskim klasič telekom mrež nim ama. pa se koristi mrež element tipa NBG. gdje mrež mož biti pod vlastitom kontrolom ili je a e vlasniš drugoga operatera. Usput se na taj nač EMM arhitektura usklađ sa standardima. Nosilac ISUP-a tvo nost mož biti klasič No. NBG je takođ sposoban ni er konvertirati H. č su ključ dijelovi TeS (AXE) i viš iji ni eusluž pristupnik (MSG . smanjenje operativnih troš kova.0 ć poveć međ e ati upovezivost Engine Integral i EMM domene tako da ć neke usluge e realizirane na SIP strani biti vidljive na PSTN strani i obratno. jer suč TeSin uje elje MSG koristi H. s domenama koje su funkcionalno iste ili slič ali koje nisu pod vlastitom kontrolom (operatora).7 (MTP3/MTP2) ili Sigtran (M3UA/SCTP). ni Na taj nač dio funkcionalnosti NBG i gotovo č in itava funkcionalnost MGCF. Prototip ”SIP u AXE-u” – od ideje prema proizvodu . Na tom suč važ je kontrola ne.). 5.Multini Service Gateway.Signalling Gateway). Arhitektura i komponente EMM sustava  Suč MM NNI (Multimedia Network to Network Interface) je definirano za povezivanje s elje vanjskim VoIP ili viš emedijskim mrež ama.323 SIP vanjske IP mrež e Upravljanje i funkcije podrš ke Kontrolni Sloj SIP NBG RTP SIP SNM ISUP MGC/SG CSCF SIP MGCP PSTN Konekcijski Sloj ENUM DNS MGW ABG SRD RTP TDM SIP Slika 25. Time se postiž pojednostavljenje arhitekture mrež e e. Moguć povezivanja je putem ISUP protokola. elju na pristupa i integritet informacije. dakle.248 protokol umjesto MGCP. TeS u EIN 4.

ki. arhitekture sustava. upravo protokol SIP. Ericssonov natječ za najbolji prototip godine aj Poč i od 2001. Zatim. WCDMA) noj i sustave. traffic control subsystem ). ima demonstrirati krajem godine zajedno s ostalim finalistima.Inteligent Network). Kanadi (LMC) i SAD (EUS). mada atraktivan š se tič moguć to e nosti i primjenjivosti u telefonijskim aplikacijama. bilo za primjenu u pristupnoj tvo (access) mrež bilo tranzitnoj mrež AXE je ključ platforma u realizaciji kontrolnog posluž i. š ć dati novi zamah korporaciji Ericsson kada je u pitanju to e tehnologija i njena komercijalna primjenjivost. Unutar korporacije Ericsson protokol SIP prvobitno je implementiran na Sun Netra platformi. i. razvojna organizacija UAB organizirala je savjetovanje i pruž podrš svima koji su ž ila ku eljeli izaćs novim inicijativama vezanim uz osnovnu implementaciju protokola SIP. Iskustva Instituta za telekomunikacije u Ericssonu Nikoli Tesli na prethodnim kao i tekuć AXE im projektima takođ je valjalo iskoristiti. robustnosti i te isplativosti rada. mjerenje i karakteristika ili razvoj usluga baziranih na SIP-u i Parlay-u. . to rezultiralo uvođ enjem novih. Oč ekivanja organizatora idu za tim da se generiraju nove ideje glede razvoja novih ili poboljš anja postojeć produkata/rješ ih enja. god. međ ostalim. Ericssonova istraž ko-razvojna organizacija zaduž za razvoj evš ivač ena mrež č nih vorova. PLMN) kao i jezgrenoj mrežza nove 3GPP (UMTS. omoguć integraciju SIP-a u aplikacijski dio AXE (APT) te na taj nač znatno poveć povezivost ilo in alo č vorova temeljenih na AXE platformi s novim VoIP i viš emedijskim mrež ama. koliko platforme. a inicijativu su imali razvojni centri u Finskoj (LMF).funkciju kontrole svih poziva . Ubrzo su uoč eni neki nedostaci. AXE č najvaž funkciju . komutacijske opreme i procesorskih platformi omoguć je pojedincima i ila razvojnim centrima sudjelovanje na natječ za najbolji prototip godine koji se. Inicijativa za implementaciju SIP protokola kao dijela PSTN pristupnoga sustava pokrenuta je već 1999. ne toliko same implementacije. odnosno. na itelja (MSC) u klasič mobilnoj (GSM. U tom procesu predlagatelji tehnološ rješ kih enja trebaju. U sustavu je implementirano mnoš protokola. voditi rač o potrebama trž ta (kupaca). bilo u centralnom dijelu bilo u regionalnom ih procesorskom podsustavu.u telefonskom ini niju posluž itelju (TeS) Engine mrež Tehnološ AXE je i dalje sustav otvoren za razvoj.1. kao i snage enja centralnog procesora pri obradi takvog (tekstualno kodiranog) protokola. Već 1999. Poglavito se to odnosi na visoke kompetencije u područ er ju mrež signalizacija. Iz svih navedenih razloga bilo je potrebno istraž i predlož prihvatljivo rješ koje bi zaobiš navedena ogranič iti iti enje lo enja. upravljanja komutacijama i mrež suč nih nim eljima te kontrole prometa (podsustav za upravljanje prometom. š je a. Protokol SIP.Komercijalni telekom sustavi koji se temelje na AXE procesorskoj platformi poznati su po bogatstvu telefonijskih funkcija i funkcija u inteligentnoj mrež (IN . u sluč prolaza aju aju kroz preliminarnu selekciju. jač procesora. 5. nije razmatran za implementaciju u AXE sustavu zbog ogranič programskog jezika. godine. trendovima te prednostima ili u una iš slabostima konkurencije. u relativno kratkom periodu od zadnje 3 godine. Održ je viš radionica na kojima je ano e definirana strategija za uvođ IP signalizacija u AXE posluž a jednim od prioriteta smatran je enje itelj.

SIP prototip struktura u AXE-u Institut za telekomunikacije u Ericssonu Nikoli Tesli uključ se u natječ od njegova otvaranja. pobjedu je uvjerljivo odnio struč tim iz Ericssona Nikole Tesle za prototip pod imenom “Integrated SIP ni Interworking Function in AXE Server”. Prototip protokola SIP A. io aj prvo s radom prijavljenim pod nazivom “CORBA . “Minimal Common Set of Integration Functions for BICC Stack” te “Breakout Gateway Control Function (BGCF) in IP Multimedia networks” i “DNS/ENUM and TGREP clients in MSC and Telephony Server”. i 2003. 5. Konceptualno tehnič rješ ko enje Idejno rješ za SIP implementaciju u AXE sustavu u svojoj biti je jednostavno – iskoristiti enje postojeć arhitekturu i koncepte tamo gdje je dokazano najjač a to je distribuiranost obrade slož u a. enih . zatim radom naslovljenim “Communication Support for AXE as an Open Telecom Platform”. na Ericssonovoj lokaciji poznatoj pod imenom Gula Huset.2. s radovima “Integrated SIP Interworking Function in AXE Server”.TCS: Traffic Control DASAM: ISDN Access TSS: ISUP Protocol RP Stack Coordination D SS1 CP SIP User Agent Application RPB-S SIP phone client ISDN phone SIP text protocol processing unit UDP & TCP/IP RP Stack S IP SI RPP IP address LAN Slika 26.Communication Component in AXE”. š je to nastavljeno 2002. U konkurenciji od 11 finalnih (od ukupno prijavljenih 28) radova nakon demonstracije u Stockholmu u studenom 2003. “Remote software maintenance on different telecom platforms”.

kompletno rješ moguć je simulirati na rač enje e unalu Sun uz pomoć SEA i RPPsim simulatorskih komponenti. Zateč arhitektura sustava u koju je inkorporiran prototip je AXE 106 i ena aplication modularity. Prednost RP komponente generacije “RPP” je koriš tenje programskog jezika C odnosno C++ (po izboru) za pripadajuć softverske jedinice. Izmeđ u aplikacije i repliciranog RP slož (eng. itd. kao i dio funkcije u RMP-u. Slika 27. uz dodatno koriš tenje LEX i Yacc programskih predprocesora. Zatim. provjeru ispravnosti rješ bilo je dovoljno imati enja CP (APZ 212 20 ili modernije) te jedan. . BICC. Upravo moguć nosti jezika C++ bile su presudne u realizaciji koncepta. Istovremeno je Plex e aplikaciji u centralnom procesoru dodijeljen zadatak kontrole ponaš protokola (semantič anja ki aspekt) u sprezi s ostatkom APT sustava po pitanju kontrole telefonskoga poziva. nego resurse i konfiguracijske podatke potrebne za njegovo procesiranje. grupiranih u dva softverska e tima i jedan zajednič koji je imao zadatak osposobiti AXE sustav (maketa) i simulatore. odnosno. U razvoju je sudjelovalo viš dizajnera. s dijelom izvedbe u sloju RMP. koriš za testiranje prototipa protokola SIP ten (2002/03) Za potrebe demonstracije produkta. itd. TUP ili recimo DSS1. Regionalni Procesor RPP. dva ili višspojenih RPP procesora. Nikakav razvoj hardvera nije bio potreban.zadataka na relaciji centralni procesor (CP – Central Processor) – regionalni procesor (RP Regional Processor). Naime. Izvedba (implementacija) prototipa Razvoj prototipa bio je ogranič na razvoj potrebnih funkcijskih blokova u XSS (podsustav: TSS) en i RMP dijelu. pa je stoga odabran za tu svrhu. RP stack) pojavljuje se koordinacijska funkcija izvedena u aja Plexu kojoj nije uloga da kontrolira sam protokol. V5. za demonstraciju ena izvedbe (implementacije) gotovo isključ je važ signalizacijska informacija i njena pretvorba u ivo na kontroli poziva. Dodatno (prihvatljivo) ogranič funkcionalnosti bilo je da se verificira samo osnovni ISDN-SIP enje poziv bez da je uključ razmjena govorne informacije (kodirani govor). TSS dio. Programska RP jedinica izvedena je u jeziku C++. jednostavno je programiran u jeziku PLEX. Međ e utim. a dijelom u sloju AM/XSS. B. Na taj je nač međ in udjelovanje nove SIP aplikacije i naslijeđ (legacy) implementiranih enih protokola. izvedeno uz minimalni to utjecaj na postojeć sustav. usluga. testirati ki programske dijelove i pripremiti demo konfiguraciju. kao š su ISUP. RSS. iskoristiti moguć replikacije (umnož nost avanja) RP elemenata tako da se efektivno dobije polje procesora sposobno za š već udio u obradi pojedinih logič funkcija koje sač to i kih injavaju protokol SIP.

Tablica 1. pozivatelj. Uvođ SIP i SIP-T protokola u EIN 3. Ova poruka dio je procesa uspostave sesije putem INVITE metode.1 e nom uvodi protokole SIP/SIP-T i H. Kao transportni protokol koriš je isključ UDP/IP. Demonstracija rada prototipa sastoji se u tome da ISDN strana (telefon) zazvoni kada je poziv upuć sa SIP strane (telefona). ten ivo to Od moguć poruka odgovora (response messages) koriš su 100 Trying. SIP u Engine Integral mrež i Engine Integral (EIN) 1. Na PSTN strani koriš je ten postojećISDN BA priključ i ak. pokuš uspostave poziva u sekundi. prikazane su osnovne podrž metode (poruke zahtjeva. i S obzirom na jednostavnost sekvenci protokola.0 mrež rješ koristi AAL2/ATM baziranu temeljnu mrež EIN no enje u. Prisutnima je bilo moguć prikazati tijek aja e razmjene poruka protokola na liniji. Slijedi kratak prikaz funkcionalnostii karakteristika demo produkta. prototip je omoguć avao da jedan RPP mož e obraditi 40-60 sesija. Š se autonomno.1 mrež rješ omoguć da EIN djeluje kao enje no enje ava pristupnik izmeđ VoIP mrež i TDM (ISUP) mrež Generalno. č je eni ime postupak pregovaranja parametara i atributa vezanih uz kodirani govor (audio stream) sveden na minimum.Zatim. poš je obavezno propisan standardom. aja 6. noga rješ enja. alje CANCEL BYE ACK Pri uspostavi sesije prototip je iskoristio unaprijed priređ format protokola SDP. i obratno. odnosno. poziv ž eli raskinuti. U Tablici 1. uključ i SIP i SIP-T protokole. Poruka 180 izazivala je zvonjenje ISDN telefona odnosno SIP telefona. 3. Š alje ga klijent strana kada pozivatelj odustane od poziva prije nego je dotič ni uspostavljen Š alje ga klijent (pozivajuć a strana) ili posluž itelj (pozvana strana) u momentu kad se uspostavljena sesija tj.0 i 2. itelj . 180 ih tene Ringing. bilo je potrebno spajanje u lokalnu IP mrež (LAN) putem Etherneta kako bi se moglo u komunicirati sa SIP testnim telefonom. Koriš je komercijalni uređ tvrtke “Pingtel”. arhitektura EIN mrež u e e. poruke klase 4xx. odnosno AXE i kada ISDN korisnik uputi poziv SIP telefonu. kao i ten aj programska izvedba na osobnom rač unalu naziva “SIP SoftPhone”. 183 Progress. dok EIN3. SIP poruke zahtjeva u prototipu INVITE Š alje ga klijent strana tj. dok je 200 OK prekidala taj slijed označ avajućstanje kao prospojeno. request messages) i objaš ane njenje kako one nastaju u demo okruž ju. te 200 OK.323 . prikazana je na Slici 28. To je u jednom sluč SIP telefon kada korisnik aju odluč nazvati. ujuć U skladu s prikazanim rješ enjem EIN mrež arhitektura je izgrađ od nekoliko komponenti: na ena  Telefonijski posluž (TeS . Zatim prikazano je pravilno usmjeravanje u SIP domeni u en ovisnosti o tome koji je od dva SIP uređ nazvan.Telephony Server). kao i internu signalizaciju u APT dijelu AXE-a.0 uvodi IP bazirane temeljne mrež u skladu s istom baznom mrež arhitekturom.

Arhitektura ENGINE mrež noga rješ enja uključ ujuć SIP. SIP-T i H.323 N*100 Mbps ML & MGW (IC) Network interface Slika 28. Viš eusluž pristupnik (MSG – Multiservice Gateway). SIP/SIP-T and H. ni  Ostali pristupni uređ aji. TeS je odgovoran za upravljanje pozivom i kontroliranje resursa poziva implementiranih u MSG-u koristećH. i S druge strane MSG je zaduž za funkciju komutiranja na fizič razini i za prilagođ en koj ivanje govornoga prometa iz TDM oblika u paketni. e Telephony Server IPN APZ 212 AP 40C APC40C or IOG20C CCF PDSPL M-AST 10 PDSPL 4 M-AST GS 32K (GEM) 32 RPG3 RPG3 4 ET-155 Control Channels 100 Mbps XT devices 4*155 Mbps GARP IP interface for BICC and INAP.248 protokol. Temeljna mrež prikazana u središ a njem mjestu EIN arhitekture podrž IP prijenos za telefonski ava promet preko kojeg MSG kao komponenta mož uspostaviti poziv.323 i implementaciju .

EIN 3. SIP se u EIN mrež rješ konfigurira po ruti na aplikacijskoj razini ovisno o tome koriste li nom enju se poruke Reliable Provisional Responses ili ne.248 SIP UDP/TCP MGW MGW Operator B network VoIP solution BGP. Svaki TeS mož komunicirati (upravljati) s jednim ili viš MSG-a. SIP-T i H. Pristupni č mož biti bilo koji no enje vor e č prilagođ standardnom V5.323 implementacije Lokalna centrala (LE – Local Exchange). «SIP Update». komunikaciju s EMM mrež i kao baza za protokol SIP-T. Za komunikaciju prema EMM mreždefiniran je i . IPG IP E-BGP IP backbone IP IP backbone Slika 30.323. SIP i SIP-T prema signalizacijskim terminalima i GARP ploč u ici CCF funkciji.Slika 29.Call Control Function). Iz toga jasno proizlazi da je EIN mrež rješ izvedeno na tranzitnoj i na lokalnoj razini.  medijski pristupnik za međ upovezivanje (MGW (IC) – MGW Interconnection). tranzitna centrala (TE – Transit Exchange).323. pristupni č vorovi (AN – Access Nodes).1 mrež rješ podrž SIP kao signalizacijski protokol koji omoguć komunikaciju no enje ava ava izmeđ mrež različ operatora. TeS sadrž tri temeljne komponente: ava  funkcija upravljanja pozivom (CCF . Konač fizič MSG mož biti podijeljen u viš logič e no. Arhitektura TeS-a nakon SIP. a svakim od njih upravlja vlastiti TeS. RSS i ISDN se mogu povezati s MSG-om. je jasno vidljivo da EIN mrež rješ obuhvać i sadrž jednu ili viš TeS no enje a ava e upravljač domena.2 suč ili udaljeni AXE pretplatnič stupanj (RSS) spojen preko vor en elju ki vlastitoga suč elja. Operator A network EIN BICC/SIP-T Tes H. MGW (IC) funkcijski implementiran na AXD 301 platformi je zaduž za komunikaciju izmeđ en u paketne domene i CCF funkcije. Na Slici 28. ki e e kih MSG-a. SIP i SIP-T se transparentno prenose do GARP-a preko MGW(IC). Ukoliko EIN rješ podrž viš TeS upravljač domena komunikacija kih enje ava e kih izmeđ različ TeS-ova se uspostavlja BICC CS2 ili SIP-T signalizacijom.1 rješ i kao opcija se koristi za elje eno enju prijenos signalizacije preko H. SIP-T i H.Mediation Logic). «Resource Management and SIP».  RFC 3312. takođ poznatoj kao verzija 2 sa sljedeć dodacima: er im  RFC 3311. «SIP: Session Initiation Protocol». H.323. u a itih ama Sam protokol je baziran na IETF standardnoj specifikaciji RFC 3261.1 rješ je zaduž za enju en upravljanje pozivom i telefonskim funkcijama preko novo uvedenih protokola SIP. SIP-T i H. u itih Kao sto je prikazano na Slici 29. VoIP mrež ili SIP-T bazirane telefonske mrež predstavlja temeljni zahtjev za e e implementaciju SIP i SIP-T protokola u EIN mrež i.248 RTP Tes H. jedan te isti e e MSG mož kontrolirati samo jedan TeS. S druge strane. Arhitektura TeS-a nakon SIP.  logika posredovanja (ML .323 implementacije Upravo spomenuta uspostava komunikacije EIN mrež i EMM mrež istog ili drugog mrež e e nog operatora. Suč je nadograđ u EIN 3. CCF kao funkcijski dio implementiran na AXE platformi u EIN3.

EIN mrež koja interno koristi BICC protokol ima moguć komuniciranja s VoIP mrež ili a nost om EMM mrež preko protokola SIP. SIP-T procedura i IP u nositelja.5 i na ANSI standardu T. ali pod uvjetom da je aju aj ISUP sadrž konfiguriran po različ smjerovima. Tada se enkapsulirani ISUP sadrž deaj itim aj enkapsulira da bi se obavila potrebna analiza smjera i obradile sve druge funkcije vezane uz tranzitni č vor. Enkapsuliranje ISUP protokola u SIP se temelji na ITU-T preporukama Q. č i u ak sluč da enkapsulirani ISUP sadrž na obje strane koristi isti ISUP protokol. «SIP INFO Method».248 RTP MGW MGW Operator B network Tes H. koji nedostaje u standardnom SIP-T io protokolu.248 BGP.. Kao baza za enkapsuliranu ISUP informaciju.1912. gdje je ruta na SIP razini. om Sve vrste poziva u EIN mrežkoji koriste eksterni SIP-T protokol i interni ili drugi eksterni SIP-T i protokol se tretiraju kao pozivi u kojima se komunikacija obavlja preko ISUP protokola.1912. om Operator A network EIN BICC/SIP-T Tes Operator A's EMM solution SIP UDP/TCP H. 31. Konač za identifikaciju an no. ukoliko je BICC mrež bazirana na temeljnoj IP mrež Na isti om a i. dok su za komunikaciju sa VoIP mrež om podrž ITU-T standard Q. nač EIN mrež koja koristi SIP-T protokol interno ima moguć komuniciranja s VoIP ili EMM in a nost mrež preko protokola SIP.5 i ANSI standard T1. a druga na ANSI standardu. «MIME itih an i media types for ISUP and QSIG objects». U tom sluč obje mrež moraju biti bazirane na a aju e temeljnoj IP mrež Na isti nač EIN mrež koja interno koristi SIP-T protokol ima moguć i. «SIP Interworking Output Baseline Document (8/2003)».IETF standard RFC 3398. različ SIP ISUP verzija. prikazuju ovisnost izmeđ SIP protokola.679. Prva izvedba se temelji na ITUive T standardu Q. i 32.1. podrž je ISUP pripadajućdio u IETF standardu RFC 3204. . EIN scenarij za protokol SIP prema EMM-u Prva moguć eksterne SIP-T komunikacije s non-EIN mrež (supplier interoperability) jest nost om EIN mrež koja interno koristi BICC protokol. «ISUP to SIP mapping». Slike 30. Kako bi se omoguć prijenos ISUP informacije u slijedu. podrž je IETF standard RFC 2976. in a nost komunikacije s non-EIN mrež preko protokola SIP -T.5.1912. Komunikacija u EIN mrež utemeljena na protokolima SIP i SIP-T i EIN mrež podrž brojne moguć a ava nosti interne i eksterne komunikacije uz koriš tenje protokola SIP i SIP-T . . EIN koristi sljedeć ISUP protokole: e  ITU-T 92+  ANSI 00  ETSI 300 356 6. IPG IP IP backbone E-BGP IP IP backbone Slika 31.619. ani Dvije različ SIP-T izvedbe za komunikaciju s mrež i opremom drugih operatora su ite ama raspolož i mogu se konfigurirati po ruti.

H. Slika 33. ISUP i BICC:  BICC – SIP(-T) komunikacija. UPDATE kao metoda jest uvedena kao dodatna SIP opcija koja e se koristi za mijenjanje i promjenu sesije kada ona još potvrđ niti uspostavljena.323 komunikacija. prikazuje primjer uspostave poziva kod ISUP – SIP komunikacije u EIN mrež nom rješ enju. SIP-T. kao š su itih to UPDATE za dogovaranje ranog slanja medija (early media negotiation) ili INFO za prijenos informacije aplikacijskoga sadrž kada je sesija već aja uspostavljena.  SIP(-T) – SIP-T komunikacija. č i u sluč da enkapsulirani ISUP sadrž ak aju aj na obje strane koristi isti ISUP protokol. Prikazani tijek uspostave poziva je prikazan s opcijom koriš tenja PRACK i UPDATE metode. Operator A network EIN BICC/SIP-T Other vendor's part of operator A's SIP-T based network Tes SIP-T H. kao mehanizma pomoć kojega pojedini preduvjeti moraju biti zadovoljeni prije u uspostave poziva. Svaka od navedenih vrsta komunikacije ima svoje specifič nosti s obzirom na nač uspostave veze. U sluč kad se UPDATE ne koristi uspostava poziva prikazana na Slici 33 svodi se na aju pojednostavljeni IAM-INVITE i ACM-180 slijed. iako su pouzdani privremeni teni in odgovori (reliable provisional responses) prije svega vezani uz UDP prijenos podataka. Slika 33.  SIP-T komunikacija izmeđ dvaju TeS. in koriš tenje ili nekoriš tenje mehanizama preduvjeta (preconditions) i različ metoda.  SIP(-T) . Uspostava ISUP – SIP poziva PRACK metoda se koristi kao mehanizam pouzdanosti s kraja na kraj (e2e reliability) neovisan o tome je li koriš nač prijenosa podataka UDP ili TCP. Naime. zahtjeva obaveznu uporabu UPDATE metode. u  ISUP – SIP(-T) komunikacija. poziv ć se tretirati kao neuspješ i bit ć poprać izdavanjem za to predviđ e an e en enoga alarma. nač in prijenosa se mož mijenjati kroz mrež tako da se uporaba PRACK metode konfigurira. EIN mrež rješ nudi sljedeć vrste komunikacije utemeljene na no enje e protokolima SIP. ali pod uvjetom da je ISUP sadrž konfiguriran po aj različ smjerovima. eši razlog za koriš tenje UPDATE metode jest dogovaranje ranog slanja medija. EIN scenarij za SIP-T protokol Isto kao i kod eksternoga SIP-T protokola i ovdje vrijedi da se sve vrste poziva u EIN mrež koji i koriste interni SIP-T protokol i eksterni SIP-T protokol tretiraju kao komunikacijski sluč ajevi u kojima se komunikacija obavlja preko ISUP protokola.248 UDP/TCP RTP MGW MGW Operator B network Tes H. Najč ć nije ena.248 BGP. Konač koriš no. e u Isto tako u sluč da se mehanizmi preduvjeta ne koriste 183 Session Progress odgovor zajedno sa aju UPDATE metodom neć postojati. tenje preduvjeta. . IPG IP IP backbone Slika 32. itim S obzirom na gore navedeno.U sluč da SIP zahtjev ne sadrženkapsulirani ISUP ili ako postojeć enkapsulirani ISUP nije aju i i oč ekivan.

SIP proxy posluž itelji mogu biti dio puta određ enoga SIP smjera. . ilustrira moguć nosti u konfiguraciji SIP mrež rješ nih enja. PRACK BearerInfo BearerEstablished BearerEst. Generalno. SIP i SIP-T mrež scenariji ni Kada govorimo o moguć mrež konfiguracijama vezanim uz SIP-T protokol najvaž im nim nije mjesto zauzima konfiguracija s proxy posluž iteljem. tu postoje dvije moguć nosti. ili one sluč ajeve u kojima je u poziv uključ viš od jednog proxy posluž eno e itelja. Tamo je TeS konfiguriran za komunikaciju preko SIP proxy posluž itelja i u takvoj konfiguraciji odlazni TeS u inicijalnoj INVITE metodi mora navesti SIP URI od odrediš TeS-a i sljedeć proxy posluž nog eg itelja.Res 200 OK (PRACK) COT UPDATE 200 OK (Update) 180 Ringing ACM EstablishPath Modify Reply (Modify) EstablishPathRes. Vezano uz ovu drugu moguć outbound proxy posluž u vlastitoj mrežse nost itelj i koristi za accounting. 6. Slika 34.TeS LE/TE IAM CCF SeizeBearerDev ML MGW SIP proxy SeizeBearerDevRes Add Reply(Add) INVITE 100 Trying 183 Session Prog. izravno povezivanje gdje TeS raspolaž izravnom vezom na SIP razini s outbound e proxy posluž iteljem SIP mrež drugog operatora. ali oni kao takvi nisu dio EIN rješ enja. Uz to treba biti navedeno vršli i se prijenos preko protokola UDP ili protokola TCP.248 SIP EIN 3. StartTone StartToneRes 200 OK (Prack) 200 OK (Invite) ANM StopTone StopToneRes ModifyPath Modify Reply (Modify) ModifyPathRes ACK Modify Reply (Modify) Modify Reply (Modify) PRACK ISUP H. dok je druga moguć veza preko outbound proxy e nost posluž itelja u vlastitoj SIP mrež gdje je TeS skriven iza outbound proxy posluž i itelja od SIP mrež a drugih operatera.2.1 mrež rješ ne podrž SIP usmjeravanje. Moguć su takođ i slož e er enije varijante SIP-T mrež povezivanja u kojima je TeS spojen na višod jednoga proxy posluž nog e itelja i to prvenstveno zbog redundancije. prikazuje najjednostavniju varijantu SIP-T mrež konfiguracije preko proxy posluž ne itelja. S IP -T TeS Proxy SIP T TeS Slika 34. SIP-T proxy mrež konfiguracija na Slika 35. distribuciju prometa ovisno o optereć i usmjeravanje odlaznih i dolaznih enju poziva. TeS ima ulogu i radi samo kao klijent no enje ava korisnič agenta (User Agent Client) za odlazne pozive i kao posluž korisnič agenta (User kog itelj kog Agent Server) za dolazne pozive.

CM Mediation Logic (ML) kontrola MGW (H. TeS i arhitektura sustava AXE sa SIP implementacijom . SDP). itelj ine prikazuje arhitekturu sustava AXE primijenjenoga u TeS-u. Najvaž međ njima su: nija u a) b) c) d) TPHSE. ka VBASE.. elje kog XSS SUS CHS SS/SCS NEM TSS TCS-F d) SIPTA IUSAM SYSOMAM FOAM BCAM . virtualni pristup resursima (IP prospajanje u MGW). CXSE.248) Slika 36. suč logič ISUP-a prema podsustavu kontrole prometa (TCS).Alternativa povezivanja preko Outbound proxy SIP Proxy TeS S IP Proxy SIP Proxy Operator A Operator B Alternativa Direktnog povezivanja Slika 35. DASAM APSI c) CHARM CONRM b) CSPRM BASRM SIPSF OMRM a) NAPRM COMRM PDRM AXE 106+ BRM.. SIP implementacija Telefonijski posluž (TeS) hibridna je arhitektura koju č AXE (CCF) i AXD (ML). podrš za obradu tekst protokola (SIP.3. podrš za tzv. uključ i aplikacijska suč i module ujuć elja u sustavu bitne za implementaciju SIP-a. ka komutacijske funkcije (GSTHSE. CSE) u COSS podsustavu. Alternative SIP mrež konfiguracije ne 6. Slika 36.

elje eno. su prikazani novi produkti implementirani za podrš SIP funkcije u sustavima AXE. pokazuje da je SIP implementacija u TeS raspodijeljena izmeđ agent aplikacije. dok je postojeć elje e suč VBASE nadograđ Takođ je postojeć BRM protokol na relaciji AXE-ML promijenjen. TPHSE predstavlja novo funkcijsko suč prema RMP sloju. A.  enkapsulacija ISUP poruke. itd.  analiza deenkapsulirane ISUP poruke. SIPTA kompleks SIPTA kompleks objedinjava skup funkcijskih blokova unutar TSS podsustava koji obuhvać aju upravljanje i kontrolu nad funkcijama SIP User Agent Server i SIP User Agent Client kao š su: to  SIP protokol sesija – kontroliranje procesa slanja i primanja SIP poruka za odlazne i dolazne pozive.  administrativne funkcije (O&M). TCS-F). Na Slici 36. sintaksa i kih to enkodiranje. SIPSF kompleks Slika 37. ko elje  MGW selekcija.  pretvorba poruka – mapiranje podataka primljenih od strane TCS-F podsustava kroz postojeć e ISDN logič suč i kreiranje SIP poruka. enja CSPRM i BASRM. er i Potpuno novo uvedeni produkti su SIPTA kompleks i SIPSF kompleks. i obratno.  upravljanje nosiocem (bearer control). . Za obradu SIP-T poziva SIPTA kompleks uz već navedene uvodi i dodatne funkcije kao š su: to  deenkapsulacija ISUP MIME tijela poruke. B. Glavna zadać APSI ene a suč smješ elja tenoga izmeđ aplikacijskoga programa (Agent) i logike u RMP je osloboditi aplikaciju u od procesno intenzivnih generič funkcija kao š su upravljanje transakcijama.AXE sistemski moduli koji su dož ivjeli promjene zbog uvođ SIP-a su XSS (TSS. ku poznati kao SIPTA i SIPSF kompleks. u zaduž za obradu SIP sesije na razini kontrole poziva te dijela u RMP sloju.  rješ avanje svih proturječ sluč nih ajeva izmeđ deenkapsulirane ISUP poruke i podataka u SIP u zaglavlju.

s obzirom na konfiguriranu mrež CP jedinica je takođ zaduž za poduzimanje svih potrebnih u. er ena akcija u sluč bilo kakvih programskih ili hardverskih greš na pojedinom GARP-u. ukoliko su one aktivne i spremne za prihvać odlaznih i/ili dolaznih enje poziva. TPCC CP programska noj jedinica ima zadatak distribuirati parametre mrež konfiguracije na transportnu razinu i u suradnji sa ne TPCC RP programskom jedinicom provjeriti je li svaka SIP dolazna poruka prihvatljiva ili ne. Zatim TPCCU. Pri tomu se vodi rač o kapacitetu i pravilnoj raspodjeli prometa po una pojedinim GARP ploč icama. Programska jedinica TPCCR uč itava se kao EM i izvrš na GARP procesorima. koji tako postaju signalizacijski terminali za SIP. aju aka . zajedno s blokom TPCOM. Ako se govori o mrež konfiguraciji koju je unaprijed definirao operator . ava Jedan od zadataka CP programske jedinice je transparentno prenoš SIP poruka od SIPTA enje prema TPCCR dijelu i obratno.SIP Trunk Use r Agent (SIPTA) SI un Us Ag en SI ) SIPHIT incoming handler SIPME/MD encapsulated ISUP TSS Centralni procesor SIPHOT outgoing handler SIPD SIP Device SIPIS ISUP screening APSI TPCOM operation & mgmt TPCCU coordination function IPG IP address group SIP S upport IP po rt Functions ( SIPSF) nc io ns PS TPCCR SIP text protocol CSPRM GARP UDP/TCP/IP Stack IP2 IP 1 IP n Ethernet prema IP mrež i Slika 37. Telefonijski posluž itelj (TeS) i arhitektura sustava AXE sa SIP implementacijom TPCC funkcijski blok predstavlja centralnu funkciju SIPSF kompleksa u RMP-u i sastoji se od programskih jedinica CP (TPCCU) i RP (TPCCR). kontrolira konfiguraciju lokalnih signalnih terminala. kao i stvaranje topologije vanjske SIP mrež e.

ki i definira IP č vorove kao odrediš ta/izvoriš prometa kao i rigidnu topologiju SIP mrež metodom ta e pred-konfiguriranih ruta. u U EIN 3. Uz spomenuto enkodiranje i dekodiranje SIP poruke TPCC RP programska jedinica je zaduž i ena za transakcijski sloj protokola. Njegov zadatak je razumjeti sintaksu dolazne SIP poruke. kao ivo e in sto su TCP i SCTP ili UDP protokol. Central Central Processor Processor RPB-S branch 4 RPB-S branch 3 RPB-S branch 2 RPB-S branch 1 GEM IP S IP1 IP2 IP3 IP4 IP5 IP6 IP7 IP8 free free free free free free SCB GARP GARP GARP GARP GARP GARP GARP GARP GARP GARP GARP GARP GARP GARP free free free free SCB Slika 38. EIN rješ ne nudi SCTP opciju prvenstveno zbog toga š mrež enje to e drugih operatora ne koriste SCTP kao nač prijenosa SIP protokola.1 rješ ne koriste se DNS upiti prema vanjskim posluž enju iteljima glede IP adrese za neko ime. uključ i SDP i ISUP MIME dijelove. Transport SIP poruke Kao š je već eno SIP je u teoriji protokol neovisan o transportu. shema . i njegova najvaž uloga jest obrada SIP poruka u realnom vremenu. SIP mož koristiti pouzdani ili nepouzdani nač prijenosa. koristeć MML komande. iako bi to bio jedan no enje in od najsigurnijih nač prijenosa SIP protokola. Operator. bit ć unaprijed odbijena ta e odgovarajuć porukom odgovora. Elementi ujuć SIP poruke se obrađ u skladu sa zadanom sintaksom. a slijedeć i definirane RFC 3261 i RFC 2327 standarde obavlja se u dijelu programa nazvanog parser. gramatič izraž uju ki enom u ABNF formatu. pogotovo ako se radi o TeS-u koji operira s velikom ina količ inom SIP ili SIP-T prometa. a Proces dekodiranja dolazne SIP poruke u skladu je sa zadanim pravilima dekodiranja. osim ako ista nije već ranije primljena (š to predstavlja sluč retransmisije). praktič se koriste no isključ IP transportni protokoli.TPCC RP programska jedinica (TPCCR) predstavlja novi RP softver razvijen u C++ jeziku. Nova transakcija se otvara svaki put prilikom slanja ili primanja bilo koje SIP poruke zahtjeva. GARP procesori u magazinu. Mehanizmi enkodiranja odlazne nija i dekodiranja dolazne SIP poruke predstavljaju jednu od temeljnih zadać TPCCR-a. prema RFC 3261 standardu. nego su imena zajedno s IP adresama statič definirani. međ to reč utim. in . EIN mrež rješ nudi UDP ili TCP nač prijenosa dok se SCTP ne koristi. Svaka SIP poruka koja je doš sa odrediš koje nije definirano u vlastitoj la ta mrežili s poznatog izvoriš i ta/odrediš (dakle rutom koja nije definirana). C. aj RP programska jedinica je takođ zaduž za upravljanje automatom stanja za SIP dijaloge er ena definirane prema RFC 3261 standardu (dijalog predstavlja peer-to-peer SIP dinamič relaciju ku izmeđ dva UA). Agent aplikacija u tom sluč ne bavi se uspostavom sesije već om aju je samo obaviješ o dolasku SIP zahtjeva koji je odbijen iz određ tena enoga razloga.

kao i SCTP za eni ava Sigtran.10.sipnet.323.30 178. RAM memorija mož se poveć e avati sa 128 MB osnovne do 512 MB maksimalno. Ugrađ IP Stack podrž UDP i TCP protokole za SIP i H.) koristi se ne samo za SIP nego i H. Naime. ice Prikazana konfiguracija na Slici 38. i to varijanta koja ih podrž 4 grane RPB-S (serijskog RP bus-a) po jednom GEM-u. a s druge strane se sprječ moguć ava ava e preoptereć u mrež enje i. mož zadovoljiti potrebe za visokim kapacitetom.10.323 ili recimo Sigtran (na Slici 38. polje od 8 procesora mož podrž 240-400 poziva/sec.20. on je u sivoj boji).20. GEM magazin sa GARP procesorima GARP-1 regionalni procesor (Slika 39. Najveć problem TCP prijenosa je moguć e i e kaš njenje prilikom uspostave poziva.10. po potrebi. Svaki GARP ima na prednjoj strani izveden Ethernet priključ kapaciteta 10 ili 100 MB/s za ak pristup prema vanjskoj mrež U sustavima AXE ta suč vidljiva su i kontrolirana kao IP Portovi. ava e ati Pri tome nema rizika od zaguš RPB-S. Time bi se broj IP adresa smanjio.34 178. izmeđ pojedinih GARP ploč u ica putem ugrađ enoga Etherneta kapaciteta 100 MB/s. EIN mrež rješ za odlazne SIP poruke koristi UDP pakete no enje velič do 1300 okteta. je manje potrebno u GEM-u. jer UDP nepouzdano radi u sluč fragmentacije. poš jedna grana ima dovoljnu propusnost za svih 8 enja to GARP-ova. radnog takta od 550 MHz. a za one č je velič preko 1300 okteta koriste se TCP konekcije. bit e ica ć predstavljen imenom (FQDN) i pripadajuć IP adresama u DNS sustavu. TCP je sigurniji nač prijenosa SIP poruka jer postoji aju in kontrola postojeć TCP veze otvorene za uspostavu sesije. pož eljno na 1-2 IP adrese po . GARP-1 bazira se na procesoru Power PC 750CXE sa integriranim 256 kB L2 međ uspremnikom. Poš se kapacitet skalabilno to poveć dodavanjem procesora u GEM-u. port 5060 TCP. Na Slici 38. Na taj se nač s jedne strane in omoguć retransmisija SIP poruka na transakcijskoj razini.Nač prijenosa u SIP i SIP-T protokolu se mogu konfigurirati.32 178. Koristi se UDP e im odnosno TCP port broj 5060.323 te Sigtran signalizaciju. i. prikazana je jedna od moguć konfiguracija u GEM magazinu. U ovisnosti o parametrima smjera. i svaki IP Port prema vanjskoj mrež predstavlja jednu IP i adresu. ine ija ina TCP kao opcija prijenosa se u prvom redu koristi zbog problema s fragmentacijom SIP poruka. TeS koji je opremljen s višGARP ploč za potrebe SIP signalizacije.36 UDP. To je moguć ukoliko se koristi ava e kontrolna ploč SCB-RP tipa ROJ 208 323/3.20.com 178. e jedan GARP-1 mož obrađ e ivati 30-50 poziva u SIP sesiju po sekundi. D. ali opć je pravilo da se UDP ini e nač prijenosa koristi u TeS-u koji operira sa malom količ in inom poziva. elja Svaki GARP vidljiv je kao jedan IP Port.20. U vanjskim mrež ama. Primjer zapisa u DNS-u: axe106. Unutar GEM magazina odvija se komunikacija. Isti magazin mož istovremeno sadrž ica e avati GARP ploč koje koristi H. port 5060 Dakle.10. nameć se zaključ da š je kapacitet osnovnog elementa (GARP ili neš novije) već to ih e ak to to i.

razvoj to IP kuć centrala u smjeru podrž nih avanja VoIP-a za internu komunikaciju i viš emedijskih usluga. puno kvalitetnije implementacije. Protokol SIP je predvodnik te tihe revolucije. IP temeljenim i telekomunikacijskim mrež ama. koja se događ u svijetu telekomunikacija prihvać a anjem Internet tehnologija za prijenos medija. koja ć uvesti nove vidove ujuć e komuniciranja međ ljudima i moguć u nosti realiziranja i koriš tenja brojnih novih usluga. Pogled u buduć nost Prijenos govora preko Internet protokola (VoIP) postao je prihvać kao uobič nač en ajen in komunikacije. ali neobjavljenih IP adresa u vanjskim DNS sustavima. poč prijenosa govora i preko mrež WLAN i dr. uje viš emedijski podsustav (IMS) utemeljen na protokolu SIP te podrš za nove (SIP/IP) i postojeć ku e (PSTN/ISDN) terminale. IMS sustavi koji nude nove e u . ice ene Slika 39.posluž itelju. tradicionalnih operatora da prijeđ na IP temeljenu viš u eusluž mrež koja uključ IP nu u. S druge strane. postala komercijalno prihvać Tome je pridonijelo naglo ena. presudnu važ imaju i prve odluke nost velikih. Ne radi se samo o modi ili trenutač trendu. vrlo ž standardizacijska aktivnost usmjerena na dogradnju samoga SIP protokola iva i njegovu primjenu. š irenje š irokopojasnoga pristupa u domovima (osiguravanjem dovoljno kapaciteta za aplikacije osjetljive na kaš njenje i gubitke. e Glavni koraci prema tranziciji u mrež sljedeć generacije. Mož emo slobodno rećda je postignut konsenzus svih interesnih strana u područ telekomunikacija o tome da i ju je SIP glavno sredstvo realizacije viš emedijskih komunikacijskih usluga sljedeć generacije. naime. odnosno. GARP-1 ploč ica 7. konvergencija bit ć ostvarena kroz IMS jezgrenu mrež i aplikacije. dok ć odlazni promet biti dinamič alociran na GARP e e ki ploč neoptereć dolaznim prometom. kao š je prijenos glasa). telekomunikacijske mrež e e e utemeljene u potpunosti na IP transportu dogodit ć se do kraja ovog desetljeć Fiksno-mobilna e a. Ta je tehnologija. svjedočo tome da SIP postaje nezaobilazan protokol u novim. Zbog moguć hackerskih prijetnji iz vanjske IP mrež pož ih e eljno je imati jedan ili dva potpuno operativna GARP-a. uključ i i govor. već zbiljskoj nom o promjeni. Objavljene IP adrese primit ć sav dolazni SIP promet. Međ etak a utim.

CS mrež migrirane na IP e transport. U sljedeć i em desetljeć IMS jezgra ć vjerojatno zamijeniti CS jezgru. To ć inicirati postupnu zamjenu CS ih e mrež s IMS/PS mrež a ama. Popis kratica 3GPP A-BGF ABNF AM A-MGF APSI ARF AS ASF BASRM B2BUA BGF C-BGF CP CPE CS CSCF CSPRM COMRM CONRM DNS ENUM ETSI FQDN GARP GEM HLR HSS HTTP I-BGF I-CSCF IETF ISUP ITU-T Third Generation Project Partnership Access Border Gateway Function Augmented Backus-Naur Form Application Modularity Access Media Gateway Function Application Platform Services Interface Access Relay Function Application Server Application Server Function Bearer Access Services RM Back-to-back User Agent Border Gateway Function Core Border Gateway Function Central Processor Customer Premises Equipment Circuit Switched Call Session Control Function Common Signalling Protocols RM Communication RM Connection RM Domain Name System E. koje ć biti moguć jedino e e e e primjenom IMS sustava. a viš u. Istodobno. polako ć gubiti prednost jer neć nuditi nove napredne usluge. Najvećdio komuniciranja tada ć se ostvarivati putem protokola i e SIP. Za vrijeme prijelaznoga perioda kombinacijske usluge ć se razviti i e primijeniti: koristećCS domenu za prijenos glasa i PS domenu za druge tipove medija.164 Number Mapping European Telecommunication Standardization Institute Fully Qualified Domain Name Generic Application Board Processor Generic Equipment Magazine Home Location Register Home Subscriber Server Hypertext Transfer Protocol Interconnection Border Gateway Function Interrogating Call Session Control Function Internet Engineering Task Force ISDN User Part International Telecommunication .viš emedijske usluge primijenit ć se u telekomunikacijskim mrež e ama. kao š je to danas sluč s govornom komunikacijom i ena to aj razmjenjivanjem SMS poruka. e emedijske komunikacijske usluge polako ć postati opć e eprihvać realnost. bit ć razvijeni proizvodi za zamjenu CS domene s IMS-om e putem simulacije ili emulacije postojeć PSTN/ISDN usluga.

Serial Real-time Transport Protocol Real-Time Streaming Protocol Serving Call Session Control Function Stream Control Transmission Protocol Session Description Protocol Signaling Gateway Function Signaling Gateway Session Initiation Protocol Subscription Locator Function Short Message Service Transport Control Protocol Traffic Control Subsystem – Fixed .IMS IMS-MGW IP ISDN ISUP IWF LAN MEGACO MGCF MGF MGW MIME ML MMD MML MRFC MRFP MSG MTP NAPT NASS NGN O&M OMA OSA P-CSCF PES PS PSTN QoS RACS RFC RM R-MGF RP RMP RPB-S RTP RTSP S-CSCF SCTP SDP SGF SGW SIP SLF SMS TCP TCS-F Union – Telecommunication sector IP Multimedia Subsystem IMS Media Gateway Internet Protocol Integrated Services Digital Network ISDN User Part Interworking Function Local Area Network Media Gateway Control Media Gateway Control Function Media Gateway Function Media Gateway Multipurpose Internet Mail Extensions Mediation Logic Mutimedia Domain Man-Machine Language Multimedia Resource Function Controller Multimedia Resource Function Processor Multi-Service Gateway Message Transfer Part Network Address and Port Translation Network Attachment Subsystem Next Generation Network Operation and Maintenance Open Mobile Alliance Open Service Access Proxy Call Session Control Function PSTN/ISDN Emulation Subsystem Packet Switched Public Switched Telephone Network Quality of Service Resource and Admission Control Subsystem Request for Comment Resource Module Residential Media Gateway Function Regional Processor Resource Module Platform RP Bus .

June 2002 [9] R. September 2002 [8] A. Schulzrinne. M. Rosenberg. “The Session Initiation Protocol (SIP) Refer Method “. [3] Draft standard . “SIP: Session Initiation Protocol“. February 2005. Sparks. “SIP Demystified”. “Session Initiation Protocol (SIP)Specific Event Notification “. RFC 3265. DES/TISPAN-02007-eNGN. Camarillo. G. Rosenberg.228: "IP multimedia subsystem. ETSI. RFC 2976. RFC 3515. A. “The Session Initiation Protocol (SIP) UPDATE Method “. “The SIP INFO Method “. April 2003 . Johnston. McGraw-Hill. R. October 2000 [7] J. Sparks.TeS TISPAN TLS TSS T-MGF TU UA UAC UAS UDP UE URI VoIP WLAN XSS Literatura Telephony Server Telecommunications and Internet Converged Services and Protocols for Advanced Networks Transport Layer Security Trunk and Signaling Subsystem Trunking Media Gateway Function Transaction User User Agent User Agent Client User Agent Server User Datagram Protocol User Equipment Uniform Resource Identifier Voice over IP Wireless Local Area Network Existing Source System [1] J. RFC 3311. E. “TISPAN NGN Functional Architecture Release1 ”. Handley. Stage 2 (Release 6)". Schooler. June 2002 [6] S. Donovan. Rosenberg. Roach. Camarillo. June 2004. June 2002 [2] 3GPP TS 23. [5] J. J. Peterson. [4] G. 2002. B. H. RFC 3261. RFC 3262. “Reliability of Provisional Responses in the Session Initiation Protocol (SIP) “.

Biondic@ericsson. Croatia Phone: +385 1 365 3573 Fax: +385 1 365 3954 E-mail: Vlado.O. Croatia Phone: +385 1 365 34 66 Fax: +385 1 365 39 54 E-mail: Lukica.Bolt@ericsson.Box 93 HR-10 002 Zagreb.com Vlado Vrlika Research & Development Center Ericsson Nikola Tesla d. Krapinska 45. P. Krapinska 45.com Maja Vukuš -Vasiljevksi ić Research & Development Center Ericsson Nikola Tesla d. P. http://ietf.O. 2001. P. Norwood MA. Wiley.com .Vrlika@ericsson. [11] The Ericsson IETF Community Web Site. P.Box 93 HR-10 002 Zagreb.d. Croatia Phone: +385 1 365 3070 Fax: +385 1 365 39 54 E-mail: Maja.Box 93 HR-10 002 Zagreb. Artech House.d.com Vlatko Bolt Research & Development Center Ericsson Nikola Tesla d. Inc. Croatia Phone: +385 1 365 3824 Fax: +385 1 365 39 54 E-mail: Nevenka.O.O. Krapinska 45.Medak@ericsson. Croatia Phone: +385 1 365 33 59 Fax: +385 1 365 39 54 E-mail: Vlatko.Vukusic-Vasiljevski@ericsson.d.se (web page). l.O. P.d. Adrese autora Nevenka Biondić Research & Development Center Ericsson Nikola Tesla d.d.Box 93 HR-10 002 Zagreb.com Lukica Medak Research & Development Center Ericsson Nikola Tesla d.ericsson. Krapinska 45.. Johnston. Krapinska 45.Box 93 HR-10 002 Zagreb.[10] Alan B. “Understanding the Session Initiation Protocol“.

tvo . travnja 2005.Uredniš je primilo rukopis 4.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful