30.11.2010.

1
Inženjerstvo 2
PRIJELAZ TOPLINE
POGLAVLJE 2
1 2
PROVOÐENJE
ILI
KONDUKCIJA
SLOBODNA ILI
PRIRODNA
KONVEKCIJA
PRISILNA ILI
PRINUDNA
KONVEKCIJA
KONVEKCIJA ZRAČENJE
ILI
RADIJACIJA
PRIJELAZ TOPLINE
Temperaturno polje
• Svaka fizička pojava nalazi se u prostoru i
vremenu
• temperaturno polje je određeno prostorom i
vremenom ili preciznije ukupnosti trenutnih
temperatura u prostoru.
• Temperatura je skalarna veličina, pa je prema
tome i temperaturno polje skalarna veličina.
3
• Razlikujemo: stacionarno i nestacionarno
temparaturno polje.
• Stacionarno temparaturno polje je ono u kojem se
temparatura u promatranoj točki ne mijenja sa
vremenom i temperatura je funkcija samo
prostornih koordinata:
T = f (x, y, z), (4 - 1)
0
T
t
=
4
• Nestacionarno tempraturno polje je ono gdje
se temperatura mijenja u promatranoj točki
tijekom vremena i temparatura zavisi o
vremenu i prostoru:
T = f (x, y, z, t) (4 - 2)
5
• U slučaju kada temperatura ovisi o sve tri
koordinate jednadžba (4-2) onda je to prostorno
ili trodimenzisko temperaturno polje. Međutim
ako ovisi o dvije koordinate, onda je to
dvodimnzijsko temperaturno polje:
T = f
1
(x, y, t), (4 - 3)
0
T
z
=
6
30.11.2010.
2
• Jednodimenzionalno temperaturno polje je ono gdje
temperatura zavisi o jednoj kordinati, pa je:
T = f
1
(x, t), (4 - 4)
0
T T
y z
= =
7
Temperaturni gradijent
U slučaju kada sve točke u temperaturnom polju
imaju istu temperaturu imamo izotermičko
temperaturno polje ili površinu.
Ako tu površinu presječemo nakom ravninom
onda u toj ravnini dobijamo snop izotermi
8
• Iz termodinamike je poznato da na istom
mjestu ne mogu biti dvije različite
temperature i da se dvije površine sa različitim
temperaturama ne mogu sijeći.
• Prema tome se duž izoterme temperature ne
mjenjaju, dok u svakom drugom smjeru
postoje njezine promjene.
9
• Najveći pad temparature po jedinici dužine se dobija
u smjeru okomitom na izotermnu površinu.
• Ta se razlika temparatura naziva temperaturni
gradijent.
• Budući da se orijentacija mijenja po izotermnoj
površini, temperaturni grdijent je vektor okomit na
izotermnu površinu, s pozitivnim predznakom u
smjeru rasta temparature:
gradT = n
0
( T/ n) ( 4 - 5)
10
PROVOÐENJE TOPLINE
• Fourierov zakon
dT
dQ dA dt
dx
λ = − × × ×
11
T/K
x/mm
x
T
1
T
2
dT
dx
Toplinski tok:
( ) 2 1 T T A
x t
Q
− − = = Φ
λ
x
T T
At Q
2 1

− = λ
12
Toplina
30.11.2010.
3
Gustoća toplinskog toka:
( )
2 1
T T A
x tA
Q
A
q − − = =
Φ
=
λ
13
PRIMJER:Odredite gustoću toplinskog toka pri stacionarnom
provođenju topline kroz homogenu neprozirnu ploču debljine
20 mm? Na jednoj strani ploče tempratura je 120
0
C a na
drugoj je 80
0
C. Toplinska vodljivost ploče je 13,375 W/(mK).
• Rješenje: Gustoća toplinskog toka je:
q = (λ/x)(T
1
- T
2
) = (13,375/0,02)|(273,15 + 120) -
(273,15 +80)| =26 750 W/m
2
• ili ako se temperature unesu direktno u Celzijevim
stupnjevima:
q = (λ/x)(ϑ
1
- ϑ
2
) = (13,375/0,02)(120 - 80) = 26 750
W/m
2
14
Provođenje topline kroz višeslojnu stijenku
15
o
o
o
o
o
T/K
T
1
T
2
T
3
T
4
T
5
x
a
x
b
x
c
x
d
x/m
λ
a
A
x
a
x
b
λ
b
A
x
c
λ
c
A
x
d
λ
d
A
T
1
T
2
T
3
T
4
T
5
1 2
2 3
3 4
4 5
a
a
b
b
c
c
d
d
T T
x
A
T T
x
A
T T
x
A
T T
x
A
λ
λ
λ
λ

Φ = −

Φ = −

Φ = −

Φ = −
16
Ukupni toplinski tok je:
1 5
a b c d
a b c d
T T
x x x x
A A A A λ λ λ λ

Φ = −
+ + +
17
•Na osnovu navedenog Fourierov zakon bi se mogao
pisati kao:
Toplinski tok provođenjem = Ukupna
razlika temparatura / Zbroj svih toplinskih
otpora
odnosno
18
1 1 1 1
1 1
n n
n n
i
i
n n i
T T T T
x
R
A λ
+ +
= =
− −
Φ = − = −
∑ ∑
30.11.2010.
4
Provođenje topline kroz cilindričnu stijenku pri
stacionarnim uvjetima
19
o
o
dr
r
1
r
2
T
1
T
2
A
plašta
=2πrL
2 rLd
d
dr
λπ ϑ
Φ = −
20
21
2 2
1 1
2
1 2
1
1 2
2
1
2
ln
2
2
ln
T r
T r
dr
dT
L r
r
T T
L r
T T
L
r
r
π λ
π λ
π λ
Φ
= −
| | Φ
− = −
|
\ ¹

Φ = −
| |
|
\ ¹
∫ ∫
• PRIMJER: Para struji kroz čeličnu cijev unutarnjeg promjera
(ID) 4 cm i vanjskog promjera (OD) 5 cm. Temperatura
unutarnje površine cijevi je 96,85
o
C i vanjske 86,85
o
C.
Izračunajte toplinski tok provođenjem kroz stijenku cijevi
duljine 3m i gustoću toplinskog toka provođenjem osnovanog
na unutrašnjoj i vanjskoj površini?
• Rješenje: Iz Toplinskih tablica, K.Ražnjevića očita se toplinska
vodljivost čelika kod srednje temperature 91,85
o
C i iznosi
52,335 W/(mK). Uvrštavanjem zadanih vrijednosti, a uzimajući
u obzir da su razlike temperatura u Celzijevim stupnjevima i u
kelvinima iste:
Φ = 2π L λ(ϑ
1
- ϑ
2
)/| ln(r
2
/r
1
)| = 2π ×3×52,335×( 96,85 -
86,85)/|ln(2,5 /2 )|
Φ= 44 208,8 W
22
•Unutrašnja površina plašta cijevi :
A
i
= π d
i
L = π×0,04×3 = 0,377 m
2
Vanjska površina plašta cijevi:
A
o
= π d
o
L = π ×0,05×3 = 0,471 m
2
Gustoća toplinskog toka na osnovu unutarnja površine
je:
q = Φ/A
i
= 44 208,8 / 0,377 = 117 264,7 W/m
2
Gustoća toplinskog toka na osnovu vanjske površine:
q = Φ /A
o
= 44 208,8/0,471 = 93 861,6 W/m
2
23 24
r
1
r
3
r
2
o
o
o
T
1
T
2
T
3
30.11.2010.
5
25
( )
( )
1 3
3 2
1 2
1 1
1
1
2
1 1
ln ln ....
2
1
ln
a b
n
n
n
i i i
L T T
r r
r r
L T T
r
r
π
λ λ
π
λ


=

Φ=−
| | | |
+ +
| |
\ ¹ \ ¹

Φ=−
| |
|
\ ¹

26
Toplinska
vodljivost

Kovina

Nekovina

Izolacionih
materijala

Kapljevina

Plinova

Koeficijent toplinske
vodljivosti
• Koeficijent toplinske vodljivosti pokazuje
količinu topline koja prolazi uslijed provođenja
u jedinici vremen kroz jedinicu površine pri
razlici temperatura od 1K i razmaku od 1 m
okomitom na izotermnu plohu.
• Jedinica je W/(mK).
• ovisi o vrsti, strukturi, gustoći, vlažnosti i
temperaturi tvari, a određuje se pokusima.
27
• U praksi se koeficijent toplinske vodljivosti za mnoge
tvari računa s linearnom ovisnošću o temperaturi
prema:
• gdje je λ
0
vrijednost koeficijena toplinske vodljivosti
pri referennoj temperauri T
0
, a b je konstanta koja se
za pojedine vari određuje pokusima.
.
( ) | |
0 0
1 T T b − + = λ λ
28
Toplinska vodljivost različitih materijala dosta
se razlikuje, tako je za čisti bakar 393 W/(mK),
za pluto gustoće 150 kg/m
3
je 0,08 . .. 0,13
W/(mK).
Temperaturni koeficijent b je pozitivan za veliki
broj izolacijonih materijala , dok kod čvrstih
tijela koja su nekovine porastom temperature,
toplinska vodljivost amorfne tvari raste, a za
kristalne opada.
Kod dobrih toplinskih vodiča , kao što je većina
kovina, temperaturni koeficijent b je negativan
( aluminij i mjed su izuzeci) .
29
Toplinska vodljivost komercijalnih kovina može
se znatno razlikovati zbog različitog sadržaja
elemenata ili spojeva koji se u njima nalaze u
malimkoličinama.
Toplinska vodljivost legura od dvije kovine
može biti manja nego što je za bilo koji od njih
pojedinačno.
Legura konstantana sadrži 35% bakra i 35 % nikla
i ima λ = 30 W/(mK) prema λ = 393 W/(mK)
za bakar i λ = 58,5 W/(mK) za nikal.
30
30.11.2010.
6
Kod nehomogenih krutina relativna toplinska
vodljivost na datoj temperaturi je funkcija
gustoće.
Kod vlaknastih materijala kao što je drvo,
vrijednost toplinske vodljivosti može biti kod
provođenja topline paralelno sa vlaknima 1,7
puta veća nego li kod provođenja topline
okomito na vlakna.
31
• Porozne nehomogene krute tvari mogu imati
temperaturni koeficjent b mnogo veći nego kod
homogenih krutina, budući da toplina prelazi ne
samo provođenjem, već i konvekcijom u plinskim
džepovima i zračenjem od površine na površinu
unutar pojedinih prostora ispunjenih plinom. Ukoliko
je unutrašnje zračenje intenzivnije , onda će krivulja
relativne toplinske vodljivosti imati ispupčenje prema
gore jer toplina zračenja raste sa čevrtom potencijom
apsolutne temperature.
• Kod praškastih materijala , kao što su silika-gel i
dijatomejska zemlja , relativna toplinska vodljivost će
opadati sa opadanjem temperature.
32
TOPLINSKA VODLJIVOST KAPLJEVINA
Voda od kapljevina ima najvišu toplinsku vodljivost koja kod
10
0
C iznosi 0,5815 W/(mK).
Kapljevita voda provodi toplinu pri 100
0
C oko trideset puta
bolje od vodene pare.
Anorganske kapljevine su nešto lošiji vodiči dok su organske
mnogo lošiji.
npr. toplinska vodljivost amonijaka je 0,393 W/(mK), a
benzena 0,131 W/(mK).
Kapljevine mnogo bolje provode toplinu od plinova. Toplinska
vodljivost kapljevina opada s porastom temperature.
Izuzetak su voda i glicerin kojima toplinska vodljivost raste s
porastom temperaure.
33
TOPLINSKE VODLJIVOST PLINOVA
• Kinetička teorija (laminarno gibanja) plinova
daje vezu između dinamičke viskoznosti i
toplinske vodljivosti plina:
λ = e c
v
µ
• gdje je fakor e ≥ 1 prema A.Euckenu i ovisi
samo o stupnju slobode molekula
34
• Specifični toplinski kapacite kod konstantnog
volumena ili maseni toplinski kapacitet kod
konstnatnog volumena c
v
= C
v
/M, pa je:
λ = e C
v
(µ /M)
• gdje je C
v
volumenski molni specifični toplinski
kapacitet.
• Iz gornje jednadžbe se vidi da je toplinska vodljivost
kod idealnih plinova neovisna o tlaku i veći je što je
plin lakši.
• Pri većem broju atoma u molekuli plina konstanta je
manja, ali C
v
veća.
35
• Sukladno kinetičkoj teoriji plinova Prandtlov broj (Pr) ne ovisi
o tlaku i temperaturi plina već samo o omjeru specifičnih
toplinskih kapaciteta kod konstantnog tlaka i volumena:
• Omjer c
p
/c
v
se neznatno mijenja od 0,72 do 0,8.
• Posljedica toga je i da se Pr-broj neznatno mijenja za neki
određeni plin.
• Prema tome se ovisnost toplinske vodljivosti o temperaturi
može napisati:
4
Pr
9 5
p
p
v
c
c
c
µ
λ
= =

p
o
v o
c
c
µ
λ λ
µ
=
36
30.11.2010.
7
• PRIMJER:Peć je izrađena od šamotne opeke
debljine 0,3 m. Temperatura na vanjskoj površini
peći je 50
0
C, a na unutarnjoj 1350
0
C. Topliska
vodljivost šamotne opeke kod 0
0
C je 0,838
W/(mK) (b = 0,0007 1/K). Izračunajte:
srednju toplinsku vodljivost šamotne opeke;
gustoću toplinskog toka;
raspodjelu temperatura u zidu peći od šamotne
opeke na odstojanjima 0; 50; 100; 150; 200; 250 i
300 mm od unutarnje površine peći i dobivene
rezultate prikažite grafički?
37
• Rješenje:Srednja toplinska vodljivost je :
λ = λ
0
|1 + b ( ϑ
1
– ϑ
2
)| = 0,838{1 + 0,0007 |( 1350 -
50) / 2 - 0|} = 1,278 W/(mK)
• Gusotća toplinskog toka je :
q = (λ/x) (ϑ
1
- ϑ
2
) = (1,278/0,3)(1350 - 50) = 5963
W/m
2
• Objedinjavajući gornje izraze dobije se izraz za
temperature unutar stijenke:
ϑ
x
= √ |(1/b) + ϑ
1
|
2
- 2qx / (λ
0
b) - 1/b
• Uvršavanjem u jednadžbu dobije se:
ϑ
x
= √ |(1/0,0007) + 1350|2 - 2⋅5963d/(0,838⋅0,0007)
- 1/ 0,0007
38
xx /m /m 00 0,05 0,05 0,10 0,10 0,15 0,15 0,20 0,20 0,25 0,25 0,30 0,30
ϑϑ //
00
CC 1350 1350 1267,6 1267,6 1072,0 1072,0 859,7 859,7 625,5 625,5 361,0 361,0 50 50
39
Rezultati proračuna
0
200
400
600
800
1000
1200
1400
1600
0 50 100 150 200 250 300
x/mm
/
O
C
Zračenje
• Elektromagnetski spektar čine:
1. svemirske zrake ,
2. γ-zračenje,
3. rentgensko ili X-zračenje
4. ultraljubičasto zračenje ,
5. toplinsko zračenje ,
6. radarsko, televizijsko i radio zračenje
40
• Od navedenih spektralnih područja
zračenja za ljudsko oko je vidljivo ono u
području toplinskog zračenja za valne
duljine λ od 0,38 do 0,76 µ.
• Toplinsko zračenje se nalazi u području
između 0,1 i 100 µ ( 1 micron= 1µ =10
-4
cm = 10
-6
m).
• Često se valne duljine izražavaju i u
jedinici angstrem ( 1 Å= 10
-10
m).
41
• Izvjesne tvari kada su pogodno pobuđene
električnim pražnjenjem, bombardirane
elektronima, izložene zračenju pogodne valne
duljine ili kemijskoj reakciji, odzračuju
svojstveno zračenje koje pokazuje
diskontinuirani spektar , gdje je energija
koncentrirana u izvjesnim valnim duljinama
svojstvenim za tvar koja zrači. (živin luk,
neonska žarulja )
42
30.11.2010.
8
• Neke krute tvari i kapljevine , koje imaju
relativno nisku temperaturu, osvejtljene
odgovarajućom valnom duljinom odzračuju
svojstveno fluorescnetno zračenje koje traje
dotle dok su te tvari osvjetljene ili odzračuju
svojstveno zračenje poznato kao
fosforesciraja koja odzračuje još dugo
vremena i nakon što prestaju biti osvjetljene
43
Svjetloća površine ovisi o:
• o intenzivnosti stranih izvora zračenja,
• propusnosti materijala za zračenje,
• svojstvima površine tijela s obzirom na
refleksiju,
• onim svojstvima o kojima ovisi vlastito
zračenje.
44
Prevostovom stavku
• Vlastita emisija nekog prostornog
elementa ne zavisi o svojstvima
okoliša
45 46
α α
α
1
-glatka površina, dio zračenja
pod kutemα pada na tu
površinu i reflektira se pod istim
kutem, a preostali dio prima pod
kutem α
1
- hrapava površina, dio
zračenja se reflektira, a
dio prima,
α α
-zrcalna površina,
dozračena energija se
reflektira pod istim
kutem
izvor izvor
izvor
47
-bijela površina,
ako površina difuzno
reflektira ukupno
prispjelo zračenje
-ne postoji u naravi
tijelo koje ukupno
zračenje apsorbira u
jednom smjeru
-crna površina,
površina tijela
koja difuzno
apsorbira ukupno
upadno zračenje
izvor izvor izvor
Frekvencija, valna duljina, energija
zračenja
• Frekvencija je učestalost kod periodičke pojave broja
punih oscilacija u jedinici vremena. Jedinica je hertz
(hertz) (1 Hz = 1s
-1
).
• Valna duljina je odstojanje između dvije točke koje
se nalaze u istom stanju oscilacije kada obuhvaćaju
cijeli titraj oscilacije odnosno to je razmak između
dva uzastopna brijega ili dvije uzastopne udoline
odnosno pravolinijsko, odstojanje između ma koje
točke na jednom valu do odgovarajuće točke na
susjednom valu.
48
30.11.2010.
9
• Oscilacija je puno pomicanje među krajnjim
položajima tijela koje oscilira
• Amplituda vala je nejveći razmak od
ravnotežnog položaja.
• Energija zračenja Q
e
, je odana, prenesena ili
dozračena energija zračenjem. Jedinica je džul
(joule) (J).
• Gustoća energije zračenja w je energija
zračenja elementa obujma podijeljene sa ovim
elementom. Jedinica je džul po metru
kubičnom (J/m
3
).
49 50
λ
A
h
Spektralna koncentracija gustoće energije zračenja ili
spektralna gustoća energije zračenja w
λ
• Jedinica je džul po metru na četvrtu potenciju
(J/m
4
).
w
λ
= 8π h’c⋅f(λ,T)
• c je brzina elektromagnetskih valova u
zrakopraznom prostoru , a h’ je Planckova
stalnica i ona je:
h’ = (6,626 075 5 ± 0,000 004 0) ± 10
-34
Js
51
• Gustoća energije zračenja je:
• w = (4σ) T
4
• σ je Stefan-Boltzmannova konstanta i
ona je:
σ = (2π
5
k’
4
)/(15h’
3
c
2
) = (5,670 51±
0,00019 ) ± 10
-8
W/(m
2
K
4
)
52
M

= c
1
f(λ,T ) = c
1
λ
−5
/|exp(c
2
/λT) - 1|
• c
1
je prva konstanta zračenja, koja je :
c
1
= 2 πh’c
2
= (3,741 774 9 ± 0,000 002 2) 10
-16
Wm
2
• c
2
je druga konstanta zračenja , koja je:
c
2
= h’c/k’ = 1,438 769 ± 0,000 012) 10
-2
mK
• gdje je k’ Boltzmannova konstanta , koja je
jednaka :
k’ = (1,380 658 ± 0,000 012 )10
-23
J/K
53
• Bolzmannova konstanta k’ je opća plinska konstanta
svedena na jednu molekulu:
k’ = R/N
A
• gdje je R molarna plinska konstanta i jednaka je:
R = 8,314 510 ± 0,000 070 J/(molK)
• dok je N
A
Avogadrova konstanta i ona je:
N
A
= N/n
• pa je: N
A
= (6,022 136 7 ± 0,000 003 6) 10
23
mol
-1
• N je brojnost molekula, a n množina tvari mol
54
30.11.2010.
10
• Između gustoće energije zračenja i spektralne
gustoće energije zračenja postoji veza koja se
može izraziti:
w = ∫ w
λ

• Snaga energije zračenja ili tok energije
zračenja Φ
e
je energija zračenja odana,
prenesena ili dozračena u jedinici vremena
• Jedinica je vat (watt)
55
• Oslobođena energija zračenja M
e
u točki na
površini je tok energije zračenja koji napušta
element površine, podijeljena je sa elementom te
površine. Jedinica je vat po četvornom metru ,
W/m
2
.
M
e
= ∫ M
λ

• Za nepolarizirano crno tijelo zračenje je:
( )
2
2 ' ,
4
c
cw
M h c f T
λ
λ
π λ = =
56
Apsorpcija, refleksija, propusnost
a + r + d = 1
• Količina i vrsta odane energije na jedinicu
površine M
e1
određena je materijalom i
temperaturom tijela.
• Kada se izjednači temperatura na površini
tijela 1 i na unutrašnjoj površini šupljine i ako
je konstantna, tada se uspostavlja toplinska
ravnoteža.
57
• Rezultat navedenog je da je dozračena energija
zračenja tijelu 1 na jedinicu površine jednaka energiji
koju tijelo odaje.
M
e
= M
e1
+ r M
e
• gdje je prema jednadžbi , sa d = 0:
M
e
= r M
e
+ a M
e
• izjednačavanjem jednadžbi se dobiva:
M
e1
/ M
e
= a ≤ 1
• omjer odane i dozračene energije nekog tijela
1 u toplinskoj ravnoteži je jednak
apsorptivnosti a toga tijela.
58
59
1
stijenka
Crno tijelo ili savršeni radijator
• Crno tijelo ili savršeni radijator izvrsno
upija upadno zračenje, te mu je
apsorptivnost a = 1 i reflektrivnost r = 0.
• Crno tijelo na određenoj temperaturi
maksimalno apsorbira i odaje energiju.
60
30.11.2010.
11
61
Kirchoffov zakon
• Kirchoffov zakon glasi: Pri toplinskoj ravnoteži
emisivnost ε i adsorptivnost a su jednaki ili pri
konstantnim i jednakim temparaturama tijela
emisivnost ε i apsorptivnost a su jednaki.
• Omjer emisione energije neke prirodne odnosno
stvarne površine i površine crnog tijela (savršenog
radijatora) naziva se emisionim odnosom ili
stupnjem crnoće te površine ili emisijskim
koeficijentom prirodne stijenke odnosno:
ε = M
e1
/ M
λ
62
Zračenje crnog tijela
• tijela, energija zračenja crnog tijela
raspodjeljuje se prema Planckovom zakonu
• intenzitet zračenja crnog tijela
I
λ
= dM
λ n
/dλ
• odnosno:
dM
λn
= I
λ

63
• Prema M.Plancku razdioba energije zračenja
na razne valne duljine za prirodno
nepolarizirano crno tijelo je:
I
λ
=(c
1
)/{λ
5
|exp(c
2
/(λT)|-1}
• Maksimalna valna duljina pri maksimalnom
intenzitetu zračenja može se odrediti :
λ
max
= 0,28976×10
-2
/T
Zavisnost pomaka intenziteta zračenja o
temperaturi naziva se Wienov zakon pomaka .
64
• vlastito zračenje (oslobođena energija
zračenja) elementa površine crnog tijela u
polukuglu :
M
λ
= π ∫I
λ
dλ = π ∫ c
1
dλ / // /{λ
5
|exp(c
2
/(λT))- 1|} =
σΤ
4
65 66
λ/µ
I
λ
x 1,163x10
-6
W/m
2
30.11.2010.
12
• Prema tome je oslobođena energija zračenja crnog tijela:
M
λ
= σ Τ
4
• gdje je σ - Stefan-Boltzmannova konstanta
σ = (2π
5
k’
4
)/(15h’
3
c
2
) = (5,670 51× 0,00019 ) × 10
-8
W/(m
2
K
4
).
• Jednadžba je poznata kao Stefan-Boltzmannov zakon.
• Radi jednostavnijeg proračuna jednadžba piše se i u obliku:
M
λ
=C
c
(T/100)
4
gdje je
C
c
= 100
4
σ = 100
4
× 5,67×10
-8
= 5,67 W/(m
2
K
4
)
67
• Radi jednostavnijeg proračuna jednadžba piše
se i u obliku:
M
λ
=C
c
(T/100)
4
gdje je
C
c
= 100
4
σ = 100
4
× 5,67×10
-8
= 5,67 W/(m
2
K
4
)
68
• oslobođena energija zračenja crnog tijela M
λϕ
u smjeru koji je pod kutem ϕ zakrenut od
okomice.
• Ona se izračunava prema Lambertovom
kosinusnom zakonu:
M
λϕ
= M
λn
cos ϕ
• Kut je ugranicama od 0 ≤ ϕ ≤ π/2.
69
Zračenje nesavršenog (necrnog tijela)
radijatora
• Prema Kirchoffovom zakonu oslobođena
energija zračenja sivog tijela je:
M
e
= εΜ
λ
= εσT
4
= εC
c
(T/100)
4
• pod sivim tijelom podrazumjevaju ona koja
zrače sa smanjenim intenzitetom kod svih
valnih duljina u istom emisijskom omjeru:
I = εI
λ
70
Selektivno zračenje plinova
• Plinovi odaju i apsorbiraju samo u nekim za
njih svojstvenim područjima spektra, dok će za
druge dijelove spektra biti propusni.
• Plinovi poput kisika, vodika, dušika i
plemenitih plinova nemaju slobodnih
električnih naboja pa ne mogu širiti
elektromagnetske valove ili ih apsorbiraju.
• Oni su za toplinsko zračenje propusni.
71
• Plinovi kao :vodena para, ugljični dioksid i
sumporni dioksid u velikom dijelu spektra su
propusni i oni u tom dijelu spektra ne zrače
toplinu
• Plinovi obavljaju selektivno zračenje, pa
odavanje i apsorpcija energije zračenja ovisi o
temperaturi i gustoći plina. Intenzitet zračenja
ovisi o debljini sloja plina. Refleksije pri
zračenju plinova nema.
72
30.11.2010.
13
Zračenje između dvije ravne
usporedne površine
• Općenito izmjena energije zračenjem ovisi o razlici
temperatura na površinama tijela i o geometriji
navedenih površina.
• Tok energije zračenja koju mali dio crne površine
dA
1
odaje dijelu male površine dA
2
kao što je
prikazano na slici je:

1→2
= I

cosα
1
dΩ
1−2
dA
1
• gdje je:
dΩ
1−2
= cosα
2
(dA
2
/ b
2
)
73 74
• odnosno
I

= M
cλ1

• prema tome tok energije zračenja je:

1→2
= (M
cλ1
/π) dA
1
|(cosα
1
cosα
2
dA
2
)/( π b
2
)
• Navedeno je da i mali dio hladnije površine
dA
2
ostavruje tok energije zračenja i toplijoj
površini dA
1
:

2→1
= (M
cλ2
/π) dA
2
|( cosα
2
cosα
1
dA
1
)/( π
b
2
) |
75
dA
2
α
2
T
2
α
1
T
1
dA
1
b
A
2
A
1
konvekcija
Konvekcija
Prirodna konvekcija Prisilna konvekcija
76
Orijentacione vrijednosti koeficijenata prijenosa topline
za tipične toplinske procese navedeni su niže:
Procesi izmjene topline Koeficienti prijenosa topline
W/m
2
K
• Zagrijavanje i hlađenje plinova(atmosferski tlak)...10 -50
• Zagrijavanje i hlađenje organskih tekućina........50 -1500
• Zagrijavanje i hlađenje vode..........................200-10 000
• Ključanje vode ...............................................3 000-100 000
• Kondenzacija vodenih para ..........................5 000 -100 000
• Kondenzacija para organskih tekućina.............500-2 000
Veličina keoficijenta prijenosa topline određuje se hidrodinamičkim,
fizikalnim i geometrijskim čimbenicima. Ova ovisnost je vrlo složena i ne
može se utvrditi teorijski
77
Osnovni čimbenici koji utječu na koeficient
prijenosa topline konvekcijom
• 1.Vrsta strujanja toplog medija(laminarno ili turbulantno) i
njegova brzina.Sa povećanjem brzine toplinskog
medija,debljina laminarnog graničnog sloja se
smanjuje,uslijed čega se njegov toplinski otpor snizuje,a
koeficient prijenosa topline raste.
• 2.Fizikalna svojstva toplinskog medija(viskozitet toplinska
vodljivost,gustoća,spec.toplina).Kao pravilo,koeficient
prijenosa topline povečava se sa sniženjem viskoziteta i
povećanjem toplinske vodljivosti,gustoće ui spec.topline.Kao
što se fizikalna svojstva mjenjaju sa temperaturom,tako i
kojeficijent prijenosa topline ovisi o temperaturi toplijeg
medija.
• 3.Dimenzije i oblik površine izmjene topline(ogrijevne
poveršine).
78
30.11.2010.
14
Bezdimenzijski brojevi za prijenos topline konvekcijom
Naziv bezdimezijski Naziv bezdimezijski
broj broj
Bezdimezijski broj Bezdimezijski broj Fizikalni smisao kriterija Fizikalni smisao kriterija
Nusseltov broj Nusseltov broj
Karakterizira prijenos topline Karakterizira prijenos topline
između ogrijevnog medija i između ogrijevnog medija i
stijenke i obratno stijenke i obratno
Reynoldsov broj Reynoldsov broj Označuje režim strujanja Označuje režim strujanja
ogrijevnog ili toplijeg ogrijevnog ili toplijeg
medija medija
Prandtlov broj Prandtlov broj Karakterizira fizikalna Karakterizira fizikalna
svojstva ogrijevnog ili svojstva ogrijevnog ili
toplijeg medija toplijeg medija
Grashofov broj Grashofov broj Karakterizira režim strujanja Karakterizira režim strujanja
ogrijevnog ili toplijeg medija ogrijevnog ili toplijeg medija
za konvekciju za konvekciju
0 =
|
|
¹
|

\
|



= =
y b st
y
T
T T
L hL
Nu
λ
µ
ρ L v
Re =
79
a
c ν
λ
µ
= = Pr
2
2 3
µ
β ρ T g L
Gr

=
80
PPèècletov cletov
broj broj
Karakterizira omjer Karakterizira omjer
temperaturnog gradijenta temperaturnog gradijenta
po debljini graničnog sloja po debljini graničnog sloja
prema uzdužnom po duljini prema uzdužnom po duljini
objekta ili cijevi objekta ili cijevi
Pr Re × =
=
Pe
a
vd
Pe
h
c
a
ρ
λ
=
Temperaturna vodljivost je:
Popis simbola
• h-koeficijent prijenosa topline, W/(m
2
K)
• λ− koeficijent toplinske vodljivosti ogrijevnog ili toplijeg
medija, W/(mK)
• µ – dinamička viskoznost ogrijevnog ili toplijeg medija , Pa s
• c – specifični toplinski kapacitet ogrijevnog ili toplijeg medija,
J/(kgK)
• ρ-gustoća ogrijevnog ili toplijeg medija, kg/m
3
• β-koeficijent obujamske ekspanzije ogrijevnog ili toplijeg
medija, 1/K
• L- geometrijska dimenzija prometranog objekta, m
• ∆T-razlika temperatura, K
81
• Kod očitavanja ili izračunavanja fizikalnih
parametara ogrijevnog ili toplijeg medija potrebno
je znati srednju temperaturu ogrijevnog ili toplijeg
medija Tt ili temperaturu stijenke odnosno
graničnog sloja Tst koja je jednaka srednjoj
aritmetičkoj temperaturi između stijenke Tstj i
toplijeg medija Ttopl.med.:
2
.
stj t
st
T T
T
+
=
82
Prirodna konvekcija
• Strujanje fluida se javlja kao posljedica razlike
temperatura ili gustoće toplijih i hladnijih čestica
fluida ili između ogrijevne površine ili medija i fluida
• Radijator i sl.
• Kojeficijent prijelaza topline kod prijenosa topline
konvekcijom,određuje se,otporom u laminarnom
graničnom sloju i otporom pri izmjeni topline između
mase toplinskog medija i graničnog sloja .
83
• Za karakterizaciju strujanja pri prirodnoj konvekciji
koristimo se Grashofovim brojem:
2
2 3
2
3
µ
β ρ
ν
β T gL T gL
Gr

=

=
( ) Pr Gr f Nu =
84
•Nusseltov broj za ovaj slučaj se može odrediti iz:
30.11.2010.
15
• Količina predane topline proporcionalan je
temperaturnom gradijentu tj. razlici temperatura
između stijenke i toplijeg medija, pa je intenzitet
konvekciskog toka topline i vrijednost koeficijenta
prijenosa topline određen veličinom ∆T .
• Za laminarni tok pri rpirodnoj konvekciji za
određivanje koeficijenta prijenosa topline se može
koristiti Lorenzova jdnadžba pri GrPr<2x10
7
:
( )
25 , 0
Pr 54 , 0 Gr Nu =
85
86
Neke vrijednosti koeficijenta Neke vrijednosti koeficijenta
prijenosa topline za prirodnu prijenosa topline za prirodnu
konvekciju. konvekciju.
Zrak ........................5 Zrak ........................5--25 W/(m 25 W/(m
22
K) K)
Voda....................20 Voda....................20--100 W/(m 100 W/(m
22
K) K)
87 88
Topla površina
Horizontalna ploča
Kod računanja karakteristične
dimenzije mora se uzeti u obzir
površina i kvasni opseg ploče
10
4
-10
7
Nu=0,54(GrPr)
0,25
10
7
-10
11
Nu=0,15(GrPr)
0,333
Topla površina
Kod računanja karakteristične
dimenzije mora se uzeti u obzir
površina i kvasni opseg ploče
10
5
-10
11
Nu=0,27(GrPr)
0,25
89
Vertikalni cilindar
L
Može biti razmatran
kao vertikalna ploča
samo ako je
25 , 0
35
Gr
L
d ≥
Horizontalni cilindar
d
( )
2
27
8
16
9
6
1
)
Pr
559 , 0
( 1
Pr 0387
6 , 0
(
(
(
(
¸
(

¸

(
¸
(

¸

+
+ =
Gr
Nu
10
-5
-10
12
90
Kugla
d
( )
9
4
6
9
4
1
Pr
0469
1
Pr 0589
2
7 , 0 Pr
10 Pr
11
(
(
¸
(

¸

|
¹
|

\
|
+
+ =


Gr
Nu
Gr
30.11.2010.
16
Prisilna konvekcija
λ
ρ
µ
µ
λ
ρ
λ
µ
µ
vL c
Pe broj Pecletov
vd c
d
x
d h
Pe
d
x
Nu
p
st
b
st p
st st m a
st
b st
m a
= −
|
|
¹
|

\
|
|
|
|
¹
|

\
|
=
|
|
¹
|

\
|
|
|
|
¹
|

\
|
=


:
86 , 1
86 , 1
14 , 0
3 / 1
. .
14 , 0
3 / 1
. .
91
Laminarna prisilna konvekcija (Sieder i Tate)
92
A-izotermni
tok
B-grijanje
kapljevineili
hlađenje
plinova
C-hlađenje
kapljevina
ili grijanje
plinova
Utjecaj prijenosa
topline na raspodjelu
brzina u laminarnom
gibanju
C
B
A
Prisilna turbulentna konvekcija
• Dittus i Boelterova jednadžba:
• Uvjeti: Svojstva fluda se odrđuju na osnovu
srednje aritmetičke vrijednosti temperature
cijelog obujma fluida, Re>10 000; 0,7<Pr<100;
n=o,4 za grijanje; n=0,33 za hlađenje; L/d
st
>60
( ) ( )
n
b b b
Nu Pr Re 023 , 0
8 , 0
=
n
b
p
b
st st m
c d v d h
|
|
¹
|

\
|
|
|
¹
|

\
|
=
λ
µ
µ
ρ
λ
8 , 0
023 , 0
93
94
2 , 0
3
2
5 , 0 5 , 0
' '
023 , 0
' '

|
|
¹
|

\
|
=
|
|
¹
|

\
|
|
|
¹
|

\
|
T
st
T
p
b
p
m
m d
c
c m
h
µ λ
µ
St × Pr
2/3
= 0,023 × Re
-0,2
Uvjeti: svojstva fluida se određuju na osnovu:
T
0,5
=(T
st
-T
b
)/2, osim c
p
u St-broju (Stanton)
Re>10 000; 0,7<Pr<160; L/d
st
>60
Colburnova jednadžba
95
TOPLINSKI GRANIČNI SLOJ TOPLINSKI GRANIČNI SLOJ
T
st
-T
f
y
x
O
T
st
-T
f
T
st
-T
f
x
1
x
2
v
s
T
f
δ
t
y
T
k



st
( )
f t s x T T h −
T
st
Pri postavljanju bilance topline gustoča toplinskog toka
kroz ravnu ploču treba biti jednaka gustoči toplinskog
toka kroz fluida koji optiče ploču:
( )
f st x
T T h
y
T
k − =



y
T
T T
k
h
f st
x



− =
2
2
y
T
a
y
T
v
x
T
v
y x


=


+


96
konvekcivni prijenos topline izražen preko lokalnog
koeficijenta prijenosa topline koji se smanjuje porastom
razlike temparatura između površine ploče i fluida.
30.11.2010.
17
97
za granične uvjete:
kod y=0 T=T
st
; 0
2
2
=


y
T
kod y=δ
t
T=T
f
; 0 =


y
T
•Debljina hidrodinamičkog graničnog sloja
je definirana kao odstojanje od površine u
fluidu gdje je lokalna brzina jednaka 99%
od slobodne brzine struje fluida.
•Debljina toplinskog graničnog sloja se
definira kao odstojanje od površine u fluidu
gdje je temperatura 99% od vrijednosti
temperature u slobodnoj struji fluida
• Uzimajući u obzir izdvojeni kontrolirani
obujam u graničnom sloju polazi se od
pretpostavki da su:
• stacionarni nestlačivi tok fluda
• svojstva fluida konstantna i svedena na:
• beznačajne tjelesne sile, mala brzina fluid i
provođenje u smjeru toka
• Sada je u smjeru osi x jednadžba količine
gibanja pri konstantnom polju tlaka je:
2
f st
s
T T
T

=
2
2
y
v
y
v
v
x
v
v
x x
y
x
x


=


+


ν νν ν
98
• Raspodjele temperatura I brzina su indentični
kada je:
• je jedan, koja vrijedi za večinu plinova 0,6< Pr
<1,0.
• Pr-broj za kapljevine nalazi se u širokom području
vrijednosti od vrlo visokih vrijednosti za viskozna
ulja do vrlo malih vrijednosti za kapljevite metale
koji imaju vrlo visoku toplinsku vodljivost.
a
ν νν ν
≡ Pr
99
• Promjene temperature i brzine su slične kod tolinske
difuzije kao i kod količnine gibanja izraženog preko
kinematičkog viskoziteta. Potpuna analogija postoji i
pri izražavanju temperature preko bezdimenzijske
vrijednosti:
• Također je moguće izraziti brzine kao odnos
promatrane i one u ostalom dijelu fluida vs, pri čemu
je uvjet za toplinski granični sloj Θ=0 kod y=0 i
analogno v
x
/v
s
pri y=0
st f
st
T T
T T


= Θ
100
Isparavanje
• Prema kinetičko-molekularnoj teoriji topline
zagrijavanjem se molekulama kapljevine
dovodi kinetička energija, pa kapljevina
isparuje kad molekule kapljevine dobiju
dovoljno kinetičke energije da savladaju
kohezione sile i tlak nad površinom kapljevine
101
Ishlapljivanje i ključanje
• Kapljevina ishlapljuje kad je tlak pare u
kapljevini veći od parcijalnog tlaka te
pare u okolici, a manji od ukupnog tlaka
okolice.
• Kapljevina isparuje ključanjem kada se
tlak pare u kapljevini izjednači s tlakom
pare nad slobodnom površinom
kapljevine
102
30.11.2010.
18
• Isparavanje kapljevine ključanjem odvija se na
graničnoj površini izeđu kapljevine i nastale
pare.
• Para se najčešće pojavljuje u obliku mjehurića:
mjehurići se stvaraju na za njih najpovoljnijim
mjestima na ogrijevnoj površini.
• Kad mjehurići pare dostignu određenu
veličinu, odvajaju se od ogrijevne površine i
podižu kroz kapljevinu.
103
• Pri lokalnom ključanju mjehurići isčeznu prije
nego što stignu do slobodne površine
kapljevine. Razlog tome je što kapljevini nije
dovedeno dovoljno topline da u cjelom svom
obujmu postigne temperaturu ključanja
• Kada se kapljevina zagrije po čitavom obujmu
do temperature ključanja mjehurići dolaze do
slobodne površine kapljevine i imamo
ključanje sa čistim isparavanjem.
104
• Kada se kapljevina zagrije po čitavom obujmu do
temperature ključanja mjehurići dolaze do slobodne
površine kapljevine i imamo ključanje sa čistim
isparavanjem.
• Uz ogrijevnu površinu se formira tanki granični sloj
kapljevine kojoj se temperatura naglo smanjuje s
povećanjem udaljenosti od te površine.
• Debljina toplinskog graničnog sloja ovisi o
toplinskom toku, tlaku, obliku ogrijevne površine i
fizičkim svojstvima kapljevine.
105
• Mjehurići pare stvaraju se uglavnom na mjestima ,
gdje im je već u zametku osiguran makar i neznatan
polumjer zakrivljenosti.
• Takva se mjesta nalaze na ogrijevnoj površini punoj
mikroskopskih uvala i grebena
• Na takvim mjestima dovoljno je da se kapljevina
pregrije nekoliko stupnjeva iznad točke ključanja da
bi se dobio potreban nadtlak pare za zametak
mjehurića.
• Ta se mjesta nazivaju klijalištima mjehurića.
106
• Nastali mjehurić raste zbog isparavanja pregrijane
kapljevine u njega.
• Kad mjehurić dovoljno naraste, odvaja se od
ogrijevne površine i diže kroz kapljevinu.
• Na istom mjestu se stvaraju novi mjehurići, kojima je
frekvencija stvaranja ovisna o toplinskom
opterećenju ogrijevne površine.
• U tijeku podizanja mjehurića kroz kapljevinu njegov
opseg raste, jer se nastavlja isparavanje kapljevine u
mjehurić s njegove graničene površine
107
• Za bolji prijelaz topline veoma je važno da kapljevina
koja isparuje dobro kvasi ogrijevnu površinu.
• Tada će se mjehurići nastale pare stiskati uz ogrijevnu
površinu i lako se od nje odvajati.
• Nasuprot tome, ako kapljevina slabo kvasi ogrijevnu
površinu, mjehurići nastale pare rastegnut će se po
površini i odvajati od nje tek kad poprime relativno
velik obujam
• Tako je npr. koeficijent prijelaza topline s ogrijevne
stijenke na živu 10 ... 20 puta manji od koeficijenta
prijelaza topline s ogrijevne površine na vodu uz
jednako toplinsko opterećenje i tlak.
108
30.11.2010.
19
• Na prijelaz topline utječu i primjese u isparavanoj
kapljevini .
• Vodene otopine imaju obično niže vrijednosti
koeficijenta prijelaza topline nego čista voda.
• Povečanjem viskoziteta čistih kapljevina ili otopina
koeficijent prijelaza topline također se smanjuje.
• Prijelaz topline se povećava i smanjenjem površineke
naptosti.
• Veličina mjehurića u trenutku odvajanja od ogrijevne
površine zavisi o površinskoj naptosti kapljevine, koja
je određena vrstom kapljevine i stanjem ogrijevne
površine, njezinim onečišćenjem, hrapavošću i sl.
109
• Na odvajanje mjehurića od ogrijevne površine
znatan utjecaj ima sila tromosti, koja se javlja
zbog naglog, gotovo eksplozivnog širenja
mjehurića i s tim povezanog potiskivanja
kapljevine.
• Rast mjehurića u kapljevini koja se nalazi uz
ogrijevnu površinu otežan je zbog površinske
napetosti kapljevine.
Režim I : Prijelaz topline od površine grijača
na kapljevinu se ostvaruje slobodnom
konvekcijom.
110
111
Slobodna površina
isparavanja /
Free-surface
evaporation
Prijelaz
topline/Heat
transfer:
Slobodna
konvekcija / Free
convection
I
Mjehurasto ključanje /
Nucleare boiling
Pojedinačni
mjehuri /
Individual
bubbles
II
Lokalno
ključanje /
Local
boiling
Kolone mjehura /
Bubble columns
Filmsko ključanje / Film boiling
Nestabilni film /
Unstable film
Stabilni
film /
Stable film
III IV V VI
Film štetnog
zračenja /
Radiation
affects film
D
C
B
Gustoća
toplinskog
toka / Heat
flux, q /W/m
2
∆T = T
s
- T
zas
• Režim II: Mjehurići nastaju na slobodnoj
površini grijača i dižu se pojedinačno prema
slobodnoj površini kapljevine.
• Na početku čitav obujam kapljevine nema
temperturu ključanja.
• Pojedini mjehurići koji se odvajaju od
slobodne površine grijača na putu prema
slobodnoj površini kapljevine nestaju, jer se
para iz mjehurića ukapljuje zato što je
temperatura okolne kapljevine niža od
temperature ključanja. (lokalno ključanje
112
• Režim III: Ključanje postaje burno, nastaju
kolone mjehurića koje se gibaju prema
slobodnoj površini kapljevine. Dolazi do
intenzivnog mješanja i prijelaz topline se
ostvaruje prisilnom konvekcijom.
• Para u mjehuričima ima nižu toplinsku
vodljivost od okolne kapljevine.
• Sloj mjehurića se na mahove urušava i
ponovno obnavlja, pa ga odlikuje visoka
nestabilnost.
113
• Režim V: Sloj mjehurića na površini grijača postaje
stabilan.
• Kako ∆Τ doseže temperaturu iznad 535
o
C zračenje
postaje dominatni oblik prijelaza topline. Gustoća
toplinskog toka počinje rasti sa porastom ∆Τ.
• U najvišoj točki B na krivulji ključanja gustoća
toplinskog toka doseže maksimum .
• Ova točka se naziva i kriznom točkom ključanja ,
točkom pregrijavanja ili odstupanja od mjehurastog
ključanja.
114
30.11.2010.
20
• Nakon toga, zbog nastalog nestabilnog sloja
mjehurića dolazi do pada gustoće toplinskog
toka sa porastom razlike temperature.
• U mnogim fluidima točka D može biti točka
taljenja materijala iz koga je grijač načinjen.
• Ako točka D nije točka taljenja materijala iz
kojeg je načinjen grijač onda ona može rasti
kontinuirano kroz točku D.
I.
q = C (λ/L) (Gr
L
Pr )
a
(T
s
- T
b
)
115
• gdje je T
b
temperatura cijelog promatranog
obujma i gdje su konstante C i a. gdje je T
b
temperatura cijelog promatranog obujma i
gdje su konstante C i a.
116
• Budući da je Gr
L
= gβ(Ts - Tb)L
3
/(ν
2
) i budući da je
eksponent a u jednadžbi pri laminarnom strujanju
obično jednak 1/4 i da je pri turbulentnom
strujanju jednak 1/3, prijelaz topline u ovom
području se mjenja sa ∆T od 5/4 snage za
laminarni do 5/3 za turbulentni tok.
II i III
q = µ
l
H
fg
( g(ρ
l
− ρ
v
)/σ)
0,5
(c
l
(T
s
- T
zas
)/ (H
fg
Pr
l
1,7
C
sf
))
3
117
• gdje je
• c
l
- specifični toplinski kapacitet zasičene
kapljevine,J/(kg K),
• C
sf
- konstantna sojstvena za površinu fluid
(vidi Tablicu ),
• H
fg
- entalpija isparavanja, J/kg,
• Pr
l
- Prandtlov broj zasičene kapljevine,
• µ
l
- dinamička viskoznost kapljevine, Pa s, σ −
površinska napetost, J/m,
• ρ
l
- gustoća zasičene kapljevine, kg/m
3
, ρ
v
-
gustoća zasičene pare, kg/m
3
.
118
• Maksimalna gustoća toplinskog toka kod
ključanja
U točki B ostvaruje se maksimalni prijelaz
topline, te je maksimalna gustoća toplinskog
toka :
q
max
= 451ρ
v
H
fg
g
1/4
((ρ
l
− ρ
v
)/ρ
v
IV,V,VI
horizontalne cijevi:
h = (h
c
/h)
1/3
+ h
r
gdje su h
c
koeficijent prijelaza topline
konvekcijom, a h
r
koeficijent prijelaza topline
zračenjem.
119
Koeficijent prijelaza topline konvekcijom za
horizontalne cijevi za stabilno filmsko ključanje
može se izraziti:
h
c
= 3,52 λ
vf
ρ
v

l
- ρ
v
) g(H
fg
+ 0,4 c
l
∆T /(d
o
µ
l
∆T )
1/4
gdje su ∆T = T
s
- T
zas
, i d
o
je vanjski promjer
cijevi.
120
30.11.2010.
21
ukapljivanje
filmsko ukapljivanje
7-12 kW/(m K)
kapljičasto ukapljivanje
45 - 120 kW/(m K)
ukapljivanje
121
Filmsko ukapljivanje
T
s
x
v
para
f
i
l
m
T,p,i
T'=f(p)
122
Nusseltova teorija
• Koeficijent prijelaza
topline za vertikalnu
stijenku:(Laminarno
strujanje)
• C = 1,13
• za horizontalnu
stijenku: (Laminarno
strujanje)
( )
( )
4
1
3
'
(
¸
(

¸



=
l s
l v l l
L T T
g r
C h
µ
λ ρ ρ ρ
( )
( )
4
1
3
'
725 , 0
(
¸
(

¸



=
l s
l v l l
d T T
g r
h
µ
λ ρ ρ ρ
123
124
Prolaz topline
Jednadžba prolaza topline
Q=UA (T
f1
-T
f2
)
2 1
1 1
1
h
x
h
U
+ +
=
λ
125
Q=UA (T
f1
-T
f2
)=h
1
A(T
f1
-T
st1
)=λ/x(T
st1
-T
st2
)
=h
2
A(T
st2
-T
f2
)
126
2 1 1
1 1
1
h x h
U
n
n n
n
+ +
=

=
λ
2 2 1
2
1 1
1
ln
1 1
1
r h r
r
h r
U
+ +
=
λ
r
1
r
2
x
T
st2
T
st1

30.11.2010.

Temperaturni gradijent
• Jednodimenzionalno temperaturno polje je ono gdje temperatura zavisi o jednoj kordinati, pa je: T = f1 (x, t),

T T = =0 y z

(4 - 4)

U slučaju kada sve točke u temperaturnom polju imaju istu temperaturu imamo izotermičko temperaturno polje ili površinu. Ako tu površinu presječemo nakom ravninom onda u toj ravnini dobijamo snop izotermi

7

8

• Iz termodinamike je poznato da na istom mjestu ne mogu biti dvije različite temperature i da se dvije površine sa različitim temperaturama ne mogu sijeći. • Prema tome se duž izoterme temperature ne mjenjaju, dok u svakom drugom smjeru postoje njezine promjene.

• Najveći pad temparature po jedinici dužine se dobija u smjeru okomitom na izotermnu površinu. • Ta se razlika temparatura naziva temperaturni gradijent. • Budući da se orijentacija mijenja po izotermnoj površini, temperaturni grdijent je vektor okomit na izotermnu površinu, s pozitivnim predznakom u smjeru rasta temparature: gradT = n0 ( T/ n) ( 4 - 5)

9

10

PROVOÐENJE TOPLINE
T/K

Toplina

• Fourierov zakon

Q = −λAt
T1 dT T2
Φ=

dQ = −λ × dA × dt ×

dT dx

T1 − T2 x Toplinski tok:

Q λ = − A(T1 − T2 ) t x

dx

x/mm x
11 12

2

80) = 26 750 W/m2 13 14 Provođenje topline kroz višeslojnu stijenku T/K T1 o Φ=− T1 − T2 xa λa A T2 − T3 xb λb A T3 − T4 xc λc A T4 − T5 xd λd A 16 Φ=− T2o T3o T4 o o T5 Φ=− xa xb xc xd x/m xa λ aA T1 xb λb A T2 T3 xc xd λc A λd A T4 T5 Φ=− 15 Ukupni toplinski tok je: Φ=− T1 − T5 xa xb x x + + c + d λa A λb A λc A λd A Toplinski tok provođenjem = Ukupna razlika temparatura / Zbroj svih toplinskih otpora odnosno •Na osnovu navedenog Fourierov zakon bi se mogao pisati kao: Φ=− T1 − Tn +1 T −T = − 1 n n +1 n x ∑ λ iA ∑ Ri n =1 i n =1 18 17 3 . • Rješenje: Gustoća toplinskog toka je: q = (λ/x)(T1 .2010.02)(120 .15 + 120) (273.02)[(273.375 W/(mK).375/0.375/0.T2) = (13.ϑ2) = (13. Gustoća toplinskog toka: q= Φ Q λ = = − A(T1 − T2 ) A tA x PRIMJER:Odredite gustoću toplinskog toka pri stacionarnom provođenju topline kroz homogenu neprozirnu ploču debljine 20 mm? Na jednoj strani ploče tempratura je 1200C a na drugoj je 800C.15 +80)] =26 750 W/m2 • ili ako se temperature unesu direktno u Celzijevim stupnjevima: q = (λ/x)(ϑ1 .30. Toplinska vodljivost ploče je 13.11.

Provođenje topline kroz cilindričnu stijenku pri stacionarnim uvjetima Aplašta=2πrL dr oT1 r1 dΦ = − r2 2λπ rLdϑ dr T2 o 19 20 T2 ∫ dT = − T1 Φ 2π L λ r2 ∫ r1 dr r r  Φ T1 − T 2 = − ln  2  2π L λ  r1  T1 − T 2 Φ = − 2π L λ r  ln  2   r1  • PRIMJER: Para struji kroz čeličnu cijev unutarnjeg promjera (ID) 4 cm i vanjskog promjera (OD) 5 cm.2010.85oC.471 m2 Gustoća toplinskog toka na osnovu unutarnja površine je: q = Φ/Ai = 44 208.7 W/m2 Gustoća toplinskog toka na osnovu vanjske površine: q = Φ /Ao = 44 208.11.85)/[ln(2. Temperatura unutarnje površine cijevi je 96.85oC i vanjske 86.335×( 96.471 = 93 861.377 m2 Vanjska površina plašta cijevi: Ao= π do L = π ×0.30. a uzimajući u obzir da su razlike temperatura u Celzijevim stupnjevima i u kelvinima iste: Φ = 2π L λ(ϑ1 .5 /2 )] Φ = 44 208.335 W/(mK).6 W/m2 r3 r1 o o T1 o T 2 r2 T3 23 24 4 .05×3 = 0.8 W 21 22 •Unutrašnja površina plašta cijevi : Ai = π di L = π×0.377 = 117 264.8 / 0. Izračunajte toplinski tok provođenjem kroz stijenku cijevi duljine 3m i gustoću toplinskog toka provođenjem osnovanog na unutrašnjoj i vanjskoj površini? • Rješenje: Iz Toplinskih tablica. Uvrštavanjem zadanih vrijednosti.ϑ2)/[ ln(r2 /r1 )] = 2π ×3×52.Ražnjevića očita se toplinska vodljivost čelika kod srednje temperature 91. K.8/0.04×3 = 0.85oC i iznosi 52.85 86.

toplinska vodljivost amorfne tvari raste. 30 5 . Kod dobrih toplinskih vodiča .. a b je konstanta koja se za pojedine vari određuje pokusima. Temperaturni koeficijent b je pozitivan za veliki broj izolacijonih materijala . 27 • U praksi se koeficijent toplinske vodljivosti za mnoge tvari računa s linearnom ovisnošću o temperaturi prema: λ = λ0 [1 + b(T − T0 )] • gdje je λ0 vrijednost koeficijena toplinske vodljivosti pri referennoj temperauri T0. Kovina Nekovina Izolacionih materijala Kapljevina Plinova ∑λ ln  r i =1 i n 1  rn−1    i  25 26 Koeficijent toplinske vodljivosti • Koeficijent toplinske vodljivosti pokazuje količinu topline koja prolazi uslijed provođenja u jedinici vremen kroz jedinicu površine pri razlici temperatura od 1K i razmaku od 1 m okomitom na izotermnu plohu. tako je za čisti bakar 393 W/(mK).30. a za kristalne opada. gustoći. 29 Toplinska vodljivost komercijalnih kovina može se znatno razlikovati zbog različitog sadržaja elemenata ili spojeva koji se u njima nalaze u malim količinama. vlažnosti i temperaturi tvari. .5 W/(mK) za nikal. za pluto gustoće 150 kg/m3 je 0. a određuje se pokusima. 28 Toplinska vodljivost različitih materijala dosta se razlikuje. Φ=− 2π L(T1 −T3 ) 1 Toplinska vodljivost Φ=− λa  r1  λb  r2  2π L(T1 −Tn−1 ) r  1 r  ln  2  + ln  3  +.. .13 W/(mK)..2010. 0. strukturi. Legura konstantana sadrži 35% bakra i 35 % nikla i ima λ = 30 W/(mK) prema λ = 393 W/(mK) za bakar i λ = 58.11. temperaturni koeficijent b je negativan ( aluminij i mjed su izuzeci) . • ovisi o vrsti.. dok kod čvrstih tijela koja su nekovine porastom temperature. kao što je većina kovina.08 . Toplinska vodljivost legura od dvije kovine može biti manja nego što je za bilo koji od njih pojedinačno. • Jedinica je W/(mK).

budući da toplina prelazi ne samo provođenjem. npr.8.131 W/(mK).11.72 do 0. Kod nehomogenih krutina relativna toplinska vodljivost na datoj temperaturi je funkcija gustoće. pa je: • Sukladno kinetičkoj teoriji plinova Prandtlov broj (Pr) ne ovisi o tlaku i temperaturi plina već samo o omjeru specifičnih toplinskih kapaciteta kod konstantnog tlaka i volumena: λ = e Cv (µ /M) Pr = cp µ • gdje je Cv volumenski molni specifični toplinski kapacitet. Ukoliko je unutrašnje zračenje intenzivnije . kao što su silika-gel i dijatomejska zemlja . Kapljevine mnogo bolje provode toplinu od plinova. Izuzetak su voda i glicerin kojima toplinska vodljivost raste s porastom temperaure. već i konvekcijom u plinskim džepovima i zračenjem od površine na površinu unutar pojedinih prostora ispunjenih plinom.5815 W/(mK).2010. Kod vlaknastih materijala kao što je drvo. onda će krivulja relativne toplinske vodljivosti imati ispupčenje prema gore jer toplina zračenja raste sa čevrtom potencijom apsolutne temperature. • Pri većem broju atoma u molekuli plina konstanta je manja.7 puta veća nego li kod provođenja topline okomito na vlakna.30. a benzena 0. • Iz gornje jednadžbe se vidi da je toplinska vodljivost kod idealnih plinova neovisna o tlaku i veći je što je plin lakši. • Kod praškastih materijala . 35 λ = 4 9−5 cp c v • Omjer cp/cv se neznatno mijenja od 0. 33 TOPLINSKE VODLJIVOST PLINOVA • Kinetička teorija (laminarno gibanja) plinova daje vezu između dinamičke viskoznosti i toplinske vodljivosti plina: λ = e cv µ • gdje je fakor e ≥ 1 prema A. • Posljedica toga je i da se Pr-broj neznatno mijenja za neki određeni plin. • Porozne nehomogene krute tvari mogu imati temperaturni koeficjent b mnogo veći nego kod homogenih krutina. 31 32 TOPLINSKA VODLJIVOST KAPLJEVINA Voda od kapljevina ima najvišu toplinsku vodljivost koja kod 100C iznosi 0. Kapljevita voda provodi toplinu pri 1000C oko trideset puta bolje od vodene pare. vrijednost toplinske vodljivosti može biti kod provođenja topline paralelno sa vlaknima 1. toplinska vodljivost amonijaka je 0. relativna toplinska vodljivost će opadati sa opadanjem temperature.393 W/(mK). Anorganske kapljevine su nešto lošiji vodiči dok su organske mnogo lošiji. • Prema tome se ovisnost toplinske vodljivosti o temperaturi može napisati: λ = λo cp µ cv µo 36 6 . Toplinska vodljivost kapljevina opada s porastom temperature. ali Cv veća.Euckenu i ovisi samo o stupnju slobode molekula 34 • Specifični toplinski kapacite kod konstantnog volumena ili maseni toplinski kapacitet kod konstnatnog volumena cv = Cv/M .

100. Izračunajte: srednju toplinsku vodljivost šamotne opeke.0007 1/K). 6.10 0.30 50 Zračenje • Elektromagnetski spektar čine: 1.ϑ2) = (1. 200.25 361.radarsko. Temperatura na vanjskoj površini peći je 500C.0]} = 1.7 1600 1400 1200 / C 1000 800 600 400 200 0 0 50 100 O 150 x/mm 200 250 300 • Od navedenih spektralnih područja zračenja za ljudsko oko je vidljivo ono u području toplinskog zračenja za valne duljine λ od 0.5 0.svemirske zrake .38 do 0.2⋅5963d/(0.γ-zračenje.05 0. 3. gdje je energija koncentrirana u izvjesnim valnim duljinama svojstvenim za tvar koja zrači. a na unutarnjoj 13500C.3)(1350 .0 0.20 625.1 i 100 µ ( 1 micron= 1µ =10-4 cm = 10-6m).838⋅0. izložene zračenju pogodne valne duljine ili kemijskoj reakciji.0007) . 5.30.76 µ. 50.278/0.rentgensko ili X-zračenje 4. 41 • Izvjesne tvari kada su pogodno pobuđene električnim pražnjenjem.838 W/(mK) (b = 0. 150.11. 250 i 300 mm od unutarnje površine peći i dobivene rezultate prikažite grafički? • Rješenje:Srednja toplinska vodljivost je : 50) / 2 .0007 37 38 λ = λ0 [1 + b ( ϑ1 – ϑ2)] = 0.ultraljubičasto zračenje .15 0.278 W/(mK) • Gusotća toplinskog toka je : q = (λ/x) (ϑ1 .6 1072.838{1 + 0.3 m.1/ 0.0 859. • PRIMJER:Peć je izrađena od šamotne opeke debljine 0.0007) + 1350]2 .1/b • Uvršavanjem u jednadžbu dobije se: ϑx = √ [(1/0. • Često se valne duljine izražavaju i u jedinici angstrem ( 1 Å= 10-10m).50) = 5963 W/m2 • Objedinjavajući gornje izraze dobije se izraz za temperature unutar stijenke: ϑx = √ [(1/b) + ϑ1]2 .2010. • Toplinsko zračenje se nalazi u području između 0. 2. raspodjelu temperatura u zidu peći od šamotne opeke na odstojanjima 0. Topliska vodljivost šamotne opeke kod 00C je 0. odzračuju svojstveno zračenje koje pokazuje diskontinuirani spektar . gustoću toplinskog toka. televizijsko i radio zračenje 39 40 ϑ /0C 1267.0007 [( 1350 - Rezultati proračuna x /m 0 1350 0. bombardirane elektronima.2qx / (λ0b) .toplinsko zračenje . (živin luk. neonska žarulja ) 42 7 .

• svojstvima površine tijela s obzirom na refleksiju. osvejtljene odgovarajućom valnom duljinom odzračuju svojstveno fluorescnetno zračenje koje traje dotle dok su te tvari osvjetljene ili odzračuju svojstveno zračenje poznato kao fosforesciraja koja odzračuje još dugo vremena i nakon što prestaju biti osvjetljene 43 • o intenzivnosti stranih izvora zračenja.30. odstojanje između ma koje točke na jednom valu do odgovarajuće točke na susjednom valu. dio zračenja pod kutem α pada na tu površinu i reflektira se pod istim kutem. 48 -bijela površina. energija zračenja • Frekvencija je učestalost kod periodičke pojave broja punih oscilacija u jedinici vremena. površina tijela koja difuzno apsorbira ukupno upadno zračenje 47 8 . • Valna duljina je odstojanje između dvije točke koje se nalaze u istom stanju oscilacije kada obuhvaćaju cijeli titraj oscilacije odnosno to je razmak između dva uzastopna brijega ili dvije uzastopne udoline odnosno pravolinijsko.hrapava površina.11. dio dozračena energija se zračenja se reflektira. 44 Prevostovom stavku • Vlastita emisija nekog prostornog elementa ne zavisi o svojstvima okoliša izvor α α izvor izvor α α α1 -glatka površina. . valna duljina. 45 46 izvor izvor izvor Frekvencija. • onim svojstvima o kojima ovisi vlastito zračenje.2010. koje imaju relativno nisku temperaturu. a reflektira pod istim kutem dio prima. a preostali dio prima pod kutem α1 -zrcalna površina. ako površina difuzno reflektira ukupno prispjelo zračenje -ne postoji u naravi tijelo koje ukupno zračenje apsorbira u jednom smjeru -crna površina. Svjetloća površine ovisi o: • Neke krute tvari i kapljevine . • propusnosti materijala za zračenje. Jedinica je hertz (hertz) (1 Hz = 1s-1).

• Energija zračenja Qe .000 012 )10-23 J/K 53 • Bolzmannova konstanta k’ je opća plinska konstanta svedena na jednu molekulu: k’ = R/NA • gdje je R molarna plinska konstanta i jednaka je: R = 8. Jedinica je džul po metru kubičnom (J/m3). a n množina tvari mol 54 9 . a h’ je Planckova stalnica i ona je: h’ = (6.438 769 ± 0. koja je jednaka : k’ = (1.2010.T) • c je brzina elektromagnetskih valova u zrakopraznom prostoru .000 004 0) ± 10-34 Js 51 • Gustoća energije zračenja je: • w = (4σ) T4 • σ je Stefan-Boltzmannova konstanta i ona je: σ = (2π5 k’ 4)/(15h’ 3c2) = (5. Jedinica je džul (joule) (J). koja je: c2 = h’c/k’ = 1. • Oscilacija je puno pomicanje među krajnjim položajima tijela koje oscilira • Amplituda vala je nejveći razmak od ravnotežnog položaja. wλ = 8π h’c⋅f(λ.000 070 J/(molK) • dok je NA Avogadrova konstanta i ona je: NA = N/n • pa je: NA = (6.000 012) 10-2 mK • gdje je k’ Boltzmannova konstanta .670 51± 0.741 774 9 ± 0. 49 A h λ 50 Spektralna koncentracija gustoće energije zračenja ili spektralna gustoća energije zračenja wλ • Jedinica je džul po metru na četvrtu potenciju (J/m4).626 075 5 ± 0.314 510 ± 0.00019 ) ± 10-8 W/(m2K4) 52 Mcλ = c1 f(λ.000 002 2) 10-16 Wm2 • c2 je druga konstanta zračenja . je odana.T ) = c1λ−5 /[exp(c2/λT) .11. koja je : c1 = 2 πh’c2 = (3. • Gustoća energije zračenja w je energija zračenja elementa obujma podijeljene sa ovim elementom.022 136 7 ± 0.30.1] • c1 je prva konstanta zračenja. prenesena ili dozračena energija zračenjem.000 003 6) 1023 mol-1 • N je brojnost molekula.380 658 ± 0.

tada se uspostavlja toplinska ravnoteža. T ) 4 56 Apsorpcija. propusnost a+r+d =1 • Količina i vrsta odane energije na jedinicu površine Me1 određena je materijalom i temperaturom tijela. Me = ∫ Mλ dλ • Za nepolarizirano crno tijelo zračenje je: M cλ = 55 cwλ = 2π h ' c 2 f ( λ . • Kada se izjednači temperatura na površini tijela 1 i na unutrašnjoj površini šupljine i ako je konstantna. W/m2.11. sa d = 0: Me = r Me + a Me • izjednačavanjem jednadžbi se dobiva: Me1 / Me = a ≤ 1 • omjer odane i dozračene energije nekog tijela 1 u toplinskoj ravnoteži je jednak apsorptivnosti a toga tijela. Me = Me1+ r Me • gdje je prema jednadžbi . Jedinica je vat po četvornom metru . • Crno tijelo na određenoj temperaturi maksimalno apsorbira i odaje energiju.2010. 59 60 10 . prenesena ili dozračena u jedinici vremena • Jedinica je vat (watt) • Oslobođena energija zračenja Me u točki na površini je tok energije zračenja koji napušta element površine.30. 58 Crno tijelo ili savršeni radijator stijenka 1 • Crno tijelo ili savršeni radijator izvrsno upija upadno zračenje. • Između gustoće energije zračenja i spektralne gustoće energije zračenja postoji veza koja se može izraziti: w = ∫ wλ dλ • Snaga energije zračenja ili tok energije zračenja Φe je energija zračenja odana. podijeljena je sa elementom te površine. te mu je apsorptivnost a = 1 i reflektrivnost r = 0. refleksija. 57 • Rezultat navedenog je da je dozračena energija zračenja tijelu 1 na jedinicu površine jednaka energiji koju tijelo odaje.

energija zračenja crnog tijela raspodjeljuje se prema Planckovom zakonu • intenzitet zračenja crnog tijela Iλ = dMλ n/dλ • odnosno: • Prema M. • Omjer emisione energije neke prirodne odnosno stvarne površine i površine crnog tijela (savršenog radijatora) naziva se emisionim odnosom ili stupnjem crnoće te površine ili emisijskim koeficijentom prirodne stijenke odnosno: ε = Me1 / Mλ 61 62 Zračenje crnog tijela • tijela.28976×10-2/T Zavisnost pomaka intenziteta zračenja o temperaturi naziva se Wienov zakon pomaka .1]} = Iλ x 1. dMλn = Iλdλ 63 64 • vlastito zračenje (oslobođena energija zračenja) elementa površine crnog tijela u polukuglu : Mλ = π ∫Iλ dλ = π ∫ c1dλ /{λ5[exp(c2/(λT)).163x10-6 W/m2 σΤ4 65 λ/µ 66 11 .2010.Plancku razdioba energije zračenja na razne valne duljine za prirodno nepolarizirano crno tijelo je: Iλ =(c1)/{λ5[exp(c2/(λT)]-1} • Maksimalna valna duljina pri maksimalnom intenzitetu zračenja može se odrediti : λmax = 0. Kirchoffov zakon • Kirchoffov zakon glasi: Pri toplinskoj ravnoteži emisivnost ε i adsorptivnost a su jednaki ili pri konstantnim i jednakim temparaturama tijela emisivnost ε i apsorptivnost a su jednaki.11.30.

Stefan-Boltzmannova konstanta σ = (2π5 k’ 4)/(15h’ 3c2) = (5. Zračenje nesavršenog (necrnog tijela) radijatora • Prema Kirchoffovom zakonu oslobođena energija zračenja sivog tijela je: Me = εΜλ = εσT4 = εCc (T/100)4 • pod sivim tijelom podrazumjevaju ona koja zrače sa smanjenim intenzitetom kod svih valnih duljina u istom emisijskom omjeru: I = εIλ 69 70 Selektivno zračenje plinova • Plinovi odaju i apsorbiraju samo u nekim za njih svojstvenim područjima spektra. dok će za druge dijelove spektra biti propusni. • Plinovi poput kisika. • Jednadžba je poznata kao Stefan-Boltzmannov zakon. ugljični dioksid i sumporni dioksid u velikom dijelu spektra su propusni i oni u tom dijelu spektra ne zrače toplinu • Plinovi obavljaju selektivno zračenje. vodika.11. Refleksije pri zračenju plinova nema. • Prema tome je oslobođena energija zračenja crnog tijela: Mλ = σ Τ4 • gdje je σ .30.67×10-8 = 5.670 51× 0.67×10-8 = 5.2010. Intenzitet zračenja ovisi o debljini sloja plina. pa odavanje i apsorpcija energije zračenja ovisi o temperaturi i gustoći plina. • Plinovi kao :vodena para.67 W/(m2K4) 67 68 • oslobođena energija zračenja crnog tijela Mλϕ u smjeru koji je pod kutem ϕ zakrenut od okomice.00019 ) × 10-8 W/(m2K4). dušika i plemenitih plinova nemaju slobodnih električnih naboja pa ne mogu širiti elektromagnetske valove ili ih apsorbiraju.67 W/(m2K4) • Radi jednostavnijeg proračuna jednadžba piše se i u obliku: Mλ =Cc(T/100)4 gdje je Cc = 1004σ = 1004× 5. • Oni su za toplinsko zračenje propusni. • Radi jednostavnijeg proračuna jednadžba piše se i u obliku: Mλ =Cc(T/100)4 gdje je Cc = 1004σ = 1004× 5. • Ona se izračunava prema Lambertovom kosinusnom zakonu: Mλϕ = Mλn cos ϕ • Kut je ugranicama od 0 ≤ ϕ ≤ π/2. 71 72 12 .

.....toplina).........2010..200-10 000 Ključanje vode ..50 -1500 Zagrijavanje i hlađenje vode.debljina laminarnog graničnog sloja se smanjuje..Sa povećanjem brzine toplinskog medija......a koeficient prijenosa topline raste.10 -50 Zagrijavanje i hlađenje organskih tekućina....Vrsta strujanja toplog medija(laminarno ili turbulantno) i njegova brzina.Dimenzije i oblik površine izmjene topline(ogrijevne poveršine)............. Zračenje između dvije ravne usporedne površine • Općenito izmjena energije zračenjem ovisi o razlici temperatura na površinama tijela i o geometriji navedenih površina..koeficient prijenosa topline povečava se sa sniženjem viskoziteta i povećanjem toplinske vodljivosti...............................30.... • Tok energije zračenja koju mali dio crne površine dA1 odaje dijelu male površine dA2 kao što je prikazano na slici je: dΦ 1→2 = Icλ cosα1 dΩ1−2 dA1 • gdje je: dΩ1−2 = cosα2 (dA2 / b2) 73 • odnosno Icλ = Mcλ1/π • prema tome tok energije zračenja je: dΦ1→2 = (Mcλ1/π) dA1[(cosα1 cosα2 dA2)/( π b2) • Navedeno je da i mali dio hladnije površine dA2 ostavruje tok energije zračenja i toplijoj površini dA1: dΦ2→1 = (Mcλ2/π) dA2[( cosα2cosα1 dA1)/( π b 2) ] 74 α2 T1 α1 dA1 A1 b T2 dA2 A2 konvekcija Konvekcija Prirodna konvekcija Prisilna konvekcija 75 76 Orijentacione vrijednosti koeficijenata prijenosa topline za tipične toplinske procese navedeni su niže: Procesi izmjene topline • • • • • • Koeficienti prijenosa topline W/m2K Zagrijavanje i hlađenje plinova(atmosferski tlak)........ fizikalnim i geometrijskim čimbenicima.....spec......... Veličina keoficijenta prijenosa topline određuje se hidrodinamičkim.... Ova ovisnost je vrlo složena i ne može se utvrditi teorijski 77 78 13 ...5 000 -100 000 Kondenzacija para organskih tekućina......11.gustoća.500-2 000 Osnovni čimbenici koji utječu na koeficient prijenosa topline konvekcijom • 1.uslijed čega se njegov toplinski otpor snizuje.. • 2.......Kao što se fizikalna svojstva mjenjaju sa temperaturom.3 000-100 000 Kondenzacija vodenih para ... • 3.Fizikalna svojstva toplinskog medija(viskozitet toplinska vodljivost......Kao pravilo.topline.tako i kojeficijent prijenosa topline ovisi o temperaturi toplijeg medija.gustoće ui spec.....

Bezdimenzijski brojevi za prijenos topline konvekcijom Naziv bezdimezijski broj Bezdimezijski broj Fizikalni smisao kriterija Pècletov broj Nusseltov broj Nu = hL λ = Karakterizira prijenos topline L  ∂T    između ogrijevnog medija i Tst − Tb  ∂y  y =0   stijenke i obratno vd h a Pe = Re × Pr Pe = Karakterizira omjer temperaturnog gradijenta po debljini graničnog sloja prema uzdužnom po duljini objekta ili cijevi Reynoldsov broj Re = Prandtlov broj vLρ µc ν Pr = = λ a Gr = L3 gρ 2β∆T µ Označuje režim strujanja ogrijevnog ili toplijeg medija Karakterizira fizikalna svojstva ogrijevnog ili toplijeg medija Karakterizira režim strujanja ogrijevnog ili toplijeg medija za konvekciju 79 Temperaturna vodljivost je: Grashofov broj a = µ2 λ ρc 80 Popis simbola • h-koeficijent prijenosa topline. m • ∆T-razlika temperatura.: Tst .određuje se.med.2010. J/(kgK) • ρ-gustoća ogrijevnog ili toplijeg medija.otporom u laminarnom graničnom sloju i otporom pri izmjeni topline između mase toplinskog medija i graničnog sloja .11. Pa s • c – specifični toplinski kapacitet ogrijevnog ili toplijeg medija. W/(m2K) • λ− koeficijent toplinske vodljivosti ogrijevnog ili toplijeg medija.geometrijska dimenzija prometranog objekta. W/(mK) • µ – dinamička viskoznost ogrijevnog ili toplijeg medija .30. K • Kod očitavanja ili izračunavanja fizikalnih parametara ogrijevnog ili toplijeg medija potrebno je znati srednju temperaturu ogrijevnog ili toplijeg medija Tt ili temperaturu stijenke odnosno graničnog sloja Tst koja je jednaka srednjoj aritmetičkoj temperaturi između stijenke Tstj i toplijeg medija Ttopl. • Kojeficijent prijelaza topline kod prijenosa topline konvekcijom. = Tt + Tstj 2 82 81 Prirodna konvekcija • Strujanje fluida se javlja kao posljedica razlike temperatura ili gustoće toplijih i hladnijih čestica fluida ili između ogrijevne površine ili medija i fluida • Radijator i sl. • Za karakterizaciju strujanja pri prirodnoj konvekciji koristimo se Grashofovim brojem: Gr = gL3 β∆T ν2 = gL3 ρ 2 β ∆T µ2 •Nusseltov broj za ovaj slučaj se može odrediti iz: Nu = f (Gr Pr ) 83 84 14 . kg/m3 • β-koeficijent obujamske ekspanzije ogrijevnog ili toplijeg medija. 1/K • L.

........11..5-25 W/(m2K) ...20Voda......20-100 W/(m2K) Nu = 0.5Voda..... 25 10-5-1012 Nu = 2 +   0469  6    1 +    Pr     9 d   Nu = 0.25 88 87 Vertikalni cilindar Kugla L Može biti razmatran kao vertikalna ploča samo ako je Gr Pr ≤ 10 11 d Pr ≥ 0 .... Zrak .... 7 0589 (Gr Pr ) 9 1 4 4 d ≥ Horizontalni cilindar 35 L Gr 0 ...2010.... • Količina predane topline proporcionalan je temperaturnom gradijentu tj........15(GrPr)0. 25 85 86 Horizontalna ploča Topla površina Kod računanja karakteristične dimenzije mora se uzeti u obzir površina i kvasni opseg ploče 104-107 Nu=0. razlici temperatura između stijenke i toplijeg medija. • Za laminarni tok pri rpirodnoj konvekciji za određivanje koeficijenta prijenosa topline se može koristiti Lorenzova jdnadžba pri GrPr<2x107: Neke vrijednosti koeficijenta prijenosa topline za prirodnu konvekciju.....54(GrPr)0..................27(GrPr)0.6 +      6 0387 (Gr Pr )  8 0...25 107-1011 Nu=0...333 Kod računanja karakteristične dimenzije mora se uzeti u obzir površina i kvasni opseg ploče Topla površina 105-1011 Nu=0........ pa je intenzitet konvekciskog toka topline i vrijednost koeficijenta prijenosa topline određen veličinom ∆T ....54(Gr Pr ) 0 ..........559 916  27   1+ ( )    Pr    1 2 89 90 15 ..30..

n=0.2010. osim cp u St-broju (Stanton) Re>10 000.023(Re ) hm d st 0 . 2 St × Pr2/3 = 0. 5 p b   T0. Prisilna konvekcija Laminarna prisilna konvekcija (Sieder i Tate) A-izotermni tok B-grijanje kapljevineili hla enje plinova C Nu a.023 st   µ   m' ' c   λ    T0.023 × Re-0. vx 95 ∂T ∂T ∂ 2T + vy =a 2 ∂x ∂y ∂y 96 16 . L/dst>60 94 TOPLINSKI GRANIČNI SLOJ Tf Tst-Tf Tst-Tf Tst-Tf Pri postavljanju bilance topline gustoča toplinskog toka kroz ravnu ploču treba biti jednaka gustoči toplinskog toka kroz fluida koji optiče ploču: −k vs y hx (Ts t − T f ) Tst δt ∂T = hx (Tst − T f ∂y k ∂T hx = − Tst − T f ∂y ) x O x1 − k ∂T ∂y x2 st konvekcivni prijenos topline izražen preko lokalnog koeficijenta prijenosa topline koji se smanjuje porastom razlike temparatura između površine ploče i fluida.m. 5  2 − 0.30. 0. d st d st  = 1.86   Pe    −1 / 3 B A Utjecaj prijenosa topline na raspodjelu brzina u laminarnom gibanju  µb  µ  st     0 .33 za hlađenje.14 C-hla enje kapljevina ili grijanje plinova λ 91 92 Prisilna turbulentna konvekcija • Dittus i Boelterova jednadžba: Colburnova jednadžba Nu b = 0.8 b 0 .m. 0. Re>10 000.14  x   ha.2 Uvjeti: svojstva fluida se određuju na osnovu: T 0.5 =(Tst-Tb)/2.023  µ   λ     λ  b  b • Uvjeti: Svojstva fluda se odrđuju na osnovu srednje aritmetičke vrijednosti temperature cijelog obujma fluida.86  λ  c p ρvd st  λ  c p ρvL Pecletov − broj : Pe = −1 / 3  µb  µ  st     0 . n=o.8 (Pr ) n b n  vρd st   c p µ  = 0.  x   d st  = 1.4 za grijanje.11. L/dst>60 93  hm   c p µ  3  d m' '      = 0.7<Pr<160.7<Pr<100.

0.2010. •Debljina toplinskog graničnog sloja se definira kao odstojanje od površine u fluidu gdje je temperatura 99% od vrijednosti temperature u slobodnoj struji fluida 97 • • • • Uzimajući u obzir izdvojeni kontrolirani obujam u graničnom sloju polazi se od pretpostavki da su: stacionarni nestlačivi tok fluda T −T T = 2 svojstva fluida konstantna i svedena na: beznačajne tjelesne sile. Potpuna analogija postoji i pri izražavanju temperature preko bezdimenzijske vrijednosti: Θ= T − Tst T f − Tst • Također je moguće izraziti brzine kao odnos promatrane i one u ostalom dijelu fluida vs. mala brzina fluid i provođenje u smjeru toka Sada je u smjeru osi x jednadžba količine gibanja pri konstantnom polju tlaka je: st f s ∂v x ∂v x ∂ 2vx vx + vy =ν ∂x ∂y ∂y 2 98 • Raspodjele temperatura I brzina su indentični kada je: ν Pr ≡ a • je jedan. T=Tf .11. • Promjene temperature i brzine su slične kod tolinske difuzije kao i kod količnine gibanja izraženog preko kinematičkog viskoziteta. • Kapljevina isparuje ključanjem kada se tlak pare u kapljevini izjednači s tlakom pare nad slobodnom površinom kapljevine 102 101 17 . koja vrijedi za večinu plinova 0. a manji od ukupnog tlaka okolice. za granične uvjete: kod y=0 kod y=δt T=Tst . pa kapljevina isparuje kad molekule kapljevine dobiju dovoljno kinetičke energije da savladaju kohezione sile i tlak nad površinom kapljevine Ishlapljivanje i ključanje • Kapljevina ishlapljuje kad je tlak pare u kapljevini veći od parcijalnog tlaka te pare u okolici. • Pr-broj za kapljevine nalazi se u širokom području vrijednosti od vrlo visokih vrijednosti za viskozna ulja do vrlo malih vrijednosti za kapljevite metale koji imaju vrlo visoku toplinsku vodljivost.6< Pr <1. pri čemu je uvjet za toplinski granični sloj Θ=0 kod y=0 i analogno vx/vs pri y=0 100 99 Isparavanje • Prema kinetičko-molekularnoj teoriji topline zagrijavanjem se molekulama kapljevine dovodi kinetička energija. ∂ 2T = 0 ∂y 2 • ∂T = 0 ∂y •Debljina hidrodinamičkog graničnog sloja je definirana kao odstojanje od površine u fluidu gdje je lokalna brzina jednaka 99% od slobodne brzine struje fluida.30.

tlaku. Razlog tome je što kapljevini nije dovedeno dovoljno topline da u cjelom svom obujmu postigne temperaturu ključanja • Kada se kapljevina zagrije po čitavom obujmu do temperature ključanja mjehurići dolaze do slobodne površine kapljevine i imamo ključanje sa čistim isparavanjem. • Takva se mjesta nalaze na ogrijevnoj površini punoj mikroskopskih uvala i grebena • Na takvim mjestima dovoljno je da se kapljevina pregrije nekoliko stupnjeva iznad točke ključanja da bi se dobio potreban nadtlak pare za zametak mjehurića. • U tijeku podizanja mjehurića kroz kapljevinu njegov opseg raste. • Na istom mjestu se stvaraju novi mjehurići. gdje im je već u zametku osiguran makar i neznatan polumjer zakrivljenosti. • Isparavanje kapljevine ključanjem odvija se na graničnoj površini izeđu kapljevine i nastale pare. mjehurići nastale pare rastegnut će se po površini i odvajati od nje tek kad poprime relativno velik obujam • Tako je npr.30. kojima je frekvencija stvaranja ovisna o toplinskom opterećenju ogrijevne površine.11. • Uz ogrijevnu površinu se formira tanki granični sloj kapljevine kojoj se temperatura naglo smanjuje s povećanjem udaljenosti od te površine. jer se nastavlja isparavanje kapljevine u mjehurić s njegove graničene površine • Za bolji prijelaz topline veoma je važno da kapljevina koja isparuje dobro kvasi ogrijevnu površinu. 107 108 18 . koeficijent prijelaza topline s ogrijevne stijenke na živu 10 .2010. • Nasuprot tome. 20 puta manji od koeficijenta prijelaza topline s ogrijevne površine na vodu uz jednako toplinsko opterećenje i tlak. • Kad mjehurić dovoljno naraste.. • Mjehurići pare stvaraju se uglavnom na mjestima . obliku ogrijevne površine i fizičkim svojstvima kapljevine. 103 104 • Kada se kapljevina zagrije po čitavom obujmu do temperature ključanja mjehurići dolaze do slobodne površine kapljevine i imamo ključanje sa čistim isparavanjem. • Para se najčešće pojavljuje u obliku mjehurića: mjehurići se stvaraju na za njih najpovoljnijim mjestima na ogrijevnoj površini. • Kad mjehurići pare dostignu određenu veličinu. • Ta se mjesta nazivaju klijalištima mjehurića. • Debljina toplinskog graničnog sloja ovisi o toplinskom toku. • Pri lokalnom ključanju mjehurići isčeznu prije nego što stignu do slobodne površine kapljevine. odvaja se od ogrijevne površine i diže kroz kapljevinu. ako kapljevina slabo kvasi ogrijevnu površinu. • Tada će se mjehurići nastale pare stiskati uz ogrijevnu površinu i lako se od nje odvajati. odvajaju se od ogrijevne površine i podižu kroz kapljevinu.. 105 106 • Nastali mjehurić raste zbog isparavanja pregrijane kapljevine u njega.

Gustoća toplinskog toka počinje rasti sa porastom ∆Τ. nastaju kolone mjehurića koje se gibaju prema slobodnoj površini kapljevine. Režim I : Prijelaz topline od površine grijača na kapljevinu se ostvaruje slobodnom konvekcijom.30. • Ova točka se naziva i kriznom točkom ključanja . (lokalno ključanje 112 ∆T = Ts . • Prijelaz topline se povećava i smanjenjem površineke naptosti. gotovo eksplozivnog širenja mjehurića i s tim povezanog potiskivanja kapljevine. hrapavošću i sl. 113 114 19 . • Na odvajanje mjehurića od ogrijevne površine znatan utjecaj ima sila tromosti. njezinim onečišćenjem. • Kako ∆Τ doseže temperaturu iznad 535oC zračenje postaje dominatni oblik prijelaza topline. • Na prijelaz topline utječu i primjese u isparavanoj kapljevini .2010. q /W/m2 Slobodna površina isparavanja / Free-surface evaporation Prijelaz topline/Heat transfer: Slobodna konvekcija / Free convection I Filmsko ključanje / Film boiling Stabilni Film štetnog zračenja / D film / Pojedinačni Stable film Radiation affects film mjehuri / Kolone mjehura / Nestabilni film / Individual Bubble columns Unstable film C bubbles Mjehurasto ključanje / B Nucleare boiling II Lokalno ključanje / Local boiling III IV V VI • Režim II: Mjehurići nastaju na slobodnoj površini grijača i dižu se pojedinačno prema slobodnoj površini kapljevine.Tzas 111 • Režim III: Ključanje postaje burno. • Pojedini mjehurići koji se odvajaju od slobodne površine grijača na putu prema slobodnoj površini kapljevine nestaju. • Povečanjem viskoziteta čistih kapljevina ili otopina koeficijent prijelaza topline također se smanjuje. • Vodene otopine imaju obično niže vrijednosti koeficijenta prijelaza topline nego čista voda. • U najvišoj točki B na krivulji ključanja gustoća toplinskog toka doseže maksimum . jer se para iz mjehurića ukapljuje zato što je temperatura okolne kapljevine niža od temperature ključanja. • Rast mjehurića u kapljevini koja se nalazi uz ogrijevnu površinu otežan je zbog površinske napetosti kapljevine. pa ga odlikuje visoka nestabilnost. • Veličina mjehurića u trenutku odvajanja od ogrijevne površine zavisi o površinskoj naptosti kapljevine. koja je određena vrstom kapljevine i stanjem ogrijevne površine. • Režim V: Sloj mjehurića na površini grijača postaje stabilan. • Para u mjehuričima ima nižu toplinsku vodljivost od okolne kapljevine. • Sloj mjehurića se na mahove urušava i ponovno obnavlja. 110 109 Gustoća toplinskog toka / Heat flux. koja se javlja zbog naglog. • Na početku čitav obujam kapljevine nema temperturu ključanja. točkom pregrijavanja ili odstupanja od mjehurastog ključanja.11. Dolazi do intenzivnog mješanja i prijelaz topline se ostvaruje prisilnom konvekcijom.

II i III q = µlHfg ( g(ρl − ρv)/σ) 0.2010.specifični toplinski kapacitet zasičene kapljevine. I. • Prl .konstantna sojstvena za površinu fluid (vidi Tablicu ).entalpija isparavanja.V. q = C (λ/L) (GrL Pr )a(Ts . σ − površinska napetost. 119 Koeficijent prijelaza topline konvekcijom za horizontalne cijevi za stabilno filmsko ključanje može se izraziti: hc = 3. • ρl .7Csf ))3 • gdje je • cl . • µl .4 cl ∆T /(doµl ∆T ) 1/4 gdje su ∆T = Ts .Tb ) • gdje je Tb temperatura cijelog promatranog obujma i gdje su konstante C i a. • Hfg .5 (cl (Ts .Prandtlov broj zasičene kapljevine. Pa s. • Nakon toga. kg/m3. a hr koeficijent prijelaza topline zračenjem. J/m.J/(kg K). • U mnogim fluidima točka D može biti točka taljenja materijala iz koga je grijač načinjen. ρv gustoća zasičene pare. 115 116 • Budući da je GrL = gβ(Ts .VI horizontalne cijevi: h = (hc/h)1/3 + hr gdje su hc koeficijent prijelaza topline konvekcijom. kg/m3. 120 20 .11.ρv) g(Hfg + 0. J/kg. 118 117 • Maksimalna gustoća toplinskog toka kod ključanja U točki B ostvaruje se maksimalni prijelaz topline.Tzas)/ (HfgPrl1.Tzas. i do je vanjski promjer cijevi.52 λvfρv(ρl .30.dinamička viskoznost kapljevine. • Ako točka D nije točka taljenja materijala iz kojeg je načinjen grijač onda ona može rasti kontinuirano kroz točku D. te je maksimalna gustoća toplinskog toka : qmax = 451ρv Hfgg1/4 ((ρl − ρv )/ρ v IV. zbog nastalog nestabilnog sloja mjehurića dolazi do pada gustoće toplinskog toka sa porastom razlike temperature. prijelaz topline u ovom području se mjenja sa ∆T od 5/4 snage za laminarni do 5/3 za turbulentni tok.Tb)L3/(ν2) i budući da je eksponent a u jednadžbi pri laminarnom strujanju obično jednak 1/4 i da je pri turbulentnom strujanju jednak 1/3. gdje je Tb temperatura cijelog promatranog obujma i gdje su konstante C i a.gustoća zasičene kapljevine. • Csf .

p.i T'=f(p) Ts filmsko ukapljivanje 7-12 kW/(m K) kapljičasto ukapljivanje 45 .30.11.13 • za horizontalnu stijenku: (Laminarno strujanje) Prolaz topline 1  rρ (ρ − ρ v )gλ3  4 l h = C l l   (T '−Ts )Lµl   rρ (ρ − ρ v )gλ3  4 l h = 0.2010.725 l l (T '−Ts )dµl    123 124 1 Jednadžba prolaza topline U= Q=UA (Tf1-Tf2) 1 1 n λn 1 +∑ + h1 n=1 xn h2 Q=UA (Tf1-Tf2)=h1A(Tf1-Tst1)=λ/x(Tst1-Tst2) =h2A(Tst2-Tf2) U= 1 1 1 r2 1 + ln + r1h1 λ r1 h2 r2 r2 x r1 Tst1 Tst2 U= 1 1 + + h1 λ h2 125 1 x 126 21 . ukapljivanje ukapljivanje x Filmsko ukapljivanje para film T.120 kW/(m K) v 121 122 Nusseltova teorija • Koeficijent prijelaza topline za vertikalnu stijenku:(Laminarno strujanje) • C = 1.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful