You are on page 1of 77

SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

ANITA PAVLI RAZVOJ MALIH I SREDNJIH PODUZEA KAO POKRETA GOSPODARSKOG RAZVOJA KARLOVAKE UPANIJE DIPLOMSKI RAD

OPATIJA, 2011.

SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

RAZVOJ MALIH I SREDNJIH PODUZEA KAO POKRETA GOSPODARSKOG RAZVOJA KARLOVAKE UPANIJE DIPLOMSKI RAD

Naziv kolegija: Nacionalna ekonomija Mentor: prof.dr.sc. Branko Blaevi

Studentica: Anita Pavli Matini broj: 378 D10 Smjer: Poduzetnitvo u turizmu i ugostiteljstvu

Opatija, svibanj 2011. godina

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

SADRAJ
SADRAJ__________________________________________________________________I UVOD_____________________________________________________________________1 1. TEORETSKO RAZMATRANJE MALOG I SREDNJEG PODUZEA___________2
1.1. Kriteriji za odreivanje malih i srednjih poduzea........................2 1.2. Osnivanje malog i srednjeg poduzea.........................................5
1.2.1.Pravni oblici organizacije malih i srednjih poduzea ...........................................7 1.2.2.Razlike izmeu drutva s ogranienom odgovornou i obrta...........................10

1.3. Razliitost malih i velikih poduzea ..........................................12


1.3.1.Iskustva u uspostavljanju kooperativnih odnosa izmeu malih i velikih poduzea na primjeru Japana.....................................................................................................15 1.3.2.Znaaj malih poduzea u zemljama razvijenog trinog bogatstva...................16 1.3.3.Fleksibilnost malih poduzea kao potencijalni imbenik fleksibilnosti gospodarstva.............................................................................................................18

1.4. Poduzetnik-utemeljitelj novog poduzea...................................20


1.4.1.Poduzetniki duh i inovativnost.........................................................................21 1.4.2.Trino usmjerenje i postavljanje ciljeva...........................................................23 1.4.3.Vanost lokacije novog poduzea ....................................................................24

1.5. Posebnosti u malim i srednjim poduzeima...............................26


1.5.1.Funkcije menadmenta u malim i srednjim poduzeima...................................26 1.5.2.Organizacijska kultura.......................................................................................29 1.5.3.Posebni izazovi poduzetnikog menadmenta malih poduzea........................30

2. MALA I SREDNJA PODUZEA U KARLOVAKOJ UPANIJI I POTENCIJALI ZA NJIHOV RAZVOJ______________________________________________________30


2.1. Pojmovno odreenje koncepcije i strategije razvoja prostora. . . .31 1.2. Prirodni resursi i okoli............................................................33 1.3. Geoprometni poloaj Karlovake upanije.................................35 1.4. Infrastruktura..........................................................................36 1.5. Stanovnitvo i ljudski kapital....................................................39
1.5.1.Stanovnitvo.....................................................................................................40 1.5.2.Obrazovanost....................................................................................................41 1.5.3.Zapoljavanje i trite rada-SWOT analiza........................................................42

1.6.

ene osnivateljice i voditeljice novih poduzea ......................44

1.7. Vizija i strateki ciljevi.............................................................46 1.8. Poduzetnitvo kao generator....................................................49 1.9. Internacionalizacija malih i srednjih poduzea...........................51 1.10. Gospodarstvo i poduzetnitvo-SWOT analiza...........................54 1.11. Minimalna plaa u Republici Hrvatskoj s obzirom na strunu spremu..........................................................................................56
I

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

1.12. Promicanje regionalnog razvitka financijskom podrkom malim i srednjim poduzeima......................................................................57 1.13. Poduzetniki krediti u Karlovakoj upaniji..............................59
1.13.1.Krediti po projektu: Lokalni projekti razvoja-mikrokreditiranje.....................59 1.13.2.Krediti po projektu: Lokalni projekti razvoja malog gospodarstva................61

3. ZNAAJ MALIH I SREDNJIH PODUZEA ZA GOSPODARSTVO KARLOVAKE UPANIJE_________________________________________________63


3.1. Mala i srednja poduzea u ukupnom broju poduzea u Karlovakoj upaniji..........................................................................................63 3.2. Poslovanje poduzetnika u Karlovakoj upaniji u 2009. godini . . .64
3.2.1.Financijski rezultati poduzetnika prema vlasnitvu za 2009. Godinu................65 3.2.2.Kretanje broja zaposlenih s obzirom na veliinu i broj poduzea ......................66

3.3. Kretanje broja poduzetnika u vremenskoj seriji.........................67 3.4. Znaaj obrtnitva za upanijsko gospodarstvo..........................67

ZAKLJUAK_____________________________________________________________69 BIBLIOGRAFIJA__________________________________________________________70 POPIS ILUSTRACIJA______________________________________________________73

II

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

UVOD
U dananje vrijeme kad su brzina, fleksibilnost, adptibilnost karakteristike koje mora imati svatko tko eli uspjeti zanimljivo je vidjeti mogu li upravo te znaajke malih pa i srednjih poduzea biti klju koje im pomae da svojom uspjenou postanu pokretai razvoja odreenog prostora kojem je silno potrebno neto to e pokrenuti lavinu. Pitanje je moe li poduzetnitvo biti generator razvoja i postoje li ljudi koji su spremni preuzetni rizik i pokuati iskoristiti sve potencijale koji se nude u Karlovakoj upaniji. Valja imati na umu da se radi o upaniji s izuzetno pogodnim geoprometnim poloajem, ali i s pregrtom prirodnih resursa. Sve to uz pametno koritenje raznih poticaja namjenjenih razvoju moe biti nedostina prednost koja bi ovu upaniju trebala uiniti primjerom gospodarskog napretka. Cilj i svrha ovog rada je uvidjeti mogu li mala i srednja poduzea uistinu postati pokretai gospodarskog razvoja Karlovake upanije. Koliko je utemeljena hipoteza iz naslova rada. Rad bi trebao dati odgovore na pitanja koje su to prednosti, a koji nedostatci takvih poduzea te kako im upanijske vlasti, razne udruge, komore i ostale ustanove mogu pomoi u to uspjenijem poslovanju. Zadatak ovog rada je prikazati poslovanje malih i srednjih poduzea u Karlovakoj upaniji, njihovo sadanje stanje i mogunosti koje im se pruaju za to uspjenije budue poslovanje. Prilikom izrade ovog diplomskog rada koristit e se brojne znanstvene metode od kojih su najvanije ove: metoda analize i sinteze, metoda komparacije, induktivna i deduktivna metoda, specijalizacije. Diplomski rad podijeljen je na tri poglavlja koje se dalje granaju na podpoglavlja prve, druge i tree razine. Prvo poglavlje globalno se bavi teoretskim razmatranjem malog i srednjeg poduzea kako bi to zornije prikazao sve one detalje koji su do sada poznati u teoriji, a mogli bi biti znaajni u praksi. Drugo poglavlje bavi se potencijalima za razvoj malih i srednjih poduzea u Karlovakoj upanij u njemu su, u okvirima obima ovog rada, iskazane konkurentske i komparativene prednosti Karlovake upanije. Tree poglavlje bavi se dosadanjim stanjem vezanim uz mala i srednja poduzea kako bi prikazao konkretne podatke vezane uz takva poduzea i obrazloio njihov znaaj za gospodarstvo Karlovake upanije.
1

metoda apstrakcije i konkretizacije,

metoda generalizacije i

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

1.

TEORETSKO RAZMATRANJE MALOG I SREDNJEG PODUZEA


Ubrzani globalizacijski procesi, ekonomske i politike integracije, brzi razvitak moderne tehnologije i novi naini komunikacije otvorili su sasvim drugaije mogunosti za mala i srednja poduzea. Za Hrvatsku, kao malu nacionalnu ekonomiju, u kojoj mala i srednja poduzea ine veinu ukupnoga broja poduzea, to je posebno znaajno, jer je proces internacionalizacije najee jedina mogunost irenja i razvitka navedenih poduzea, ali i gospodarskoga prosperiteta nacionalne ekonomije kao cjeline.

1.1.

Kriteriji za odreivanje malih i srednjih poduzea

U teoriji, zakonodavstvu i gospodarskoj praksi udomaila se podjela poduzea na mala, srednja i velika. Budui da se ovaj rad bavi malim i srednjim poduzeima, upravo e te dvije kategorije, u nastavku biti dublje analizirane. Oko odgovora na pitanje to je to malo poduzee esto ne postoji potpuna suglasnost. Ve kod pitanja pojma malog poduzea dolazi do razliitih izraza tako englesko govorno podruje poznaje tri izraza:1 a) small enterprise
b) small business a) small firm

Njemako petite industrie.2

govorno

podruje

koristi

izraze

kleine

Undernehnung,

bestrib

Unternehnung. Talijansko picola aziende, picole imprese ili/i aziende minori, a francusko Sa stajalita hrvatskog jezika sve ove izraze, u ovom kontekstu, moemo promatrati kao sinonime i prevesti ih kao malo poduzee. Sama razliitost u izrazima koji se mogu koristit za oznaavanje pojma malo ili veliko poduzee i nije tolika prepreka kao to je to problem kod befiniranja tog pojma, budui da se u svim zemljama ne koriste isti kriteriji za razvrstavanje poduzea u odreenu kategoriju.

V. Cetinski, Menadment malog i srednje ugostiteljskog poduzea, Fakultet za turistiki i hotelski menadment, Opatija, 2003., str. 4. 2 J. Deeljin et. al., Poduzetniki menadment, II. dopunjeno i izmjenjeno izdanje, M.E.P. CONSULT, Veleuilite u Rijeci, Sveuilite u Rijeci, HITA, Zagreb, 2002., str. 226. 2

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

U svijetu se koriste razni kriteriji za definiranje malih i srednjih poduzea, ali ipak, veina ih se moe promatrati kroz slijedee parametre:3 a) ukupna aktiva b) dioniki kapital
c) godinji prihod od prodaje

d) broj zaposlenika Vano je napomenuti da se kao glavni kriterij esto uzima broj zaposlenika. U veem broju zemalja u obzir se uzimaju najmanje tri kriterija od navedenih i to zbroj bilance nakon odbitka gubitka, godinji prihod od prodaje i godinji prosjek zaposlenih. Osim kvantitativnih pokazatelja neke zemlje primjenjuju i kvalitativne kriterije poput: oblika vlasnitva, organizacijske sturukture, kvalifikacijske strukture zaposlenika, elastinost djelatnog programa i ponude, kao i institucijske kriterije kao to je pravni status poduzea upisan u registar nadlene dravne institucije.4 Mala i srednja poduzea definirana su u Europskoj Uniji kao poduzea s manje od 250 zaposlenih i uobiajena je podjela na:
a) veoma mala poduzea ili mikrofirme s manje od 10 zaposlenih

b) mala poduzea s 10-49 zaposlenih


c) srednjevelika poduzea s 50-250 zaposlenih5

Ako promatramo podatke za SAD, broj zaposlenih za mala poduzea varira od 1 do 50, 100 pa i do 500 prosjeno zaposlenih radnika tijekom jedne poslovne godine. Bez obzira na razlike u poimanju pojma malo i srednje poduzee, valja imati na umu da veliina poduzea nije uvijek jednaka njegovoj proizvodnoj i tehniko-ekonomskoj moi. Mogue je pronai poduzea koja se po uobiajenim kriteriji ma svrstavaju u mala, ali su po tehniko-ekonomskoj moi, jaa od nekih srednjih pa i velikih poduzea u pojedinim podrujim djelovanja te u jednoj u odnosu na drugu dravu. Zbog ovih razloga uputno je da se mala poduzea ne promatraju izvan opeg konteksta poduzea i poduzetnitva.

3 4

V. Cetinski, op.cit. str. 4. J. Deeljin et. al., op.cit. str.226. 5 V. Cetinski, op.cit. str. 6. 3

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

Nadolazea tablica za cilj ima slikovito prikazati aktualnu zakonsku odredbu za razvrstavanje poduzetnika. Poduzetnici u smislu ovoga Zakona razvrstavaju se na male, srednje i velike ovisno o pokazateljima utvrenim na zadnji dan poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini za koju se sastavljaju financijski izvjetaji.

Tablica 1. Kriteriji za razvrstavanje poduzetnika u Republici Hrvatskoj

SREDNJI PODUZETNICI MALI PODUZETNICI su oni koji ne prelaze dva od slijedeih uvjeta su oni koji prelaze dva uvjeta iz kriterija za male poduzetnike, ali ne prelaze dva od sljedeih uvjeta VELIKI PODUZETNICI su oni koji prelaze dva od sljedeih uvjeta

1. UKUPNA AKTIVA 32.500.000,00 kn 1. PRIHOD 65.000.000,00 kn 3. PROSJENI BROJ RADNIKA tijekom poslovne godine 50

1. UKUPNA AKTIVA 130.000.000,00 kn 2. PRIHOD 260.000.000,00 kn 2. PROSJENI BROJ RADNIKA tijekom poslovne godine 250

1. UKUPNA AKTIVA 130.000.000,00 kn 2. PRIHOD 260.000.000,00 kn 3. PROSJENI BROJ RADNIKA tijekom poslovne godine 250

Izvor: Zakon o raunovodstvu, l. 3., Narodne novine br.109., Zagreb, 2007.

Iz navedene tablice slikovito moemo vidjeti da je hrvatsko zakonodavstvo podjelilo poduzea na mala, srednja i velika i to prema ukupnoj aktivi, prihodu i prosjenom broju zaposlenih radnika tokom jedne poslovne godine. Kriteriji su postavljeni tako da su za svaku kategoriju odreene granice za sve tri promatrane stavke i poduzee da bi se zadralo u odreenoj skupini ne smije/ili mora prelaziti dva od tri navedena kriterija.

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

1.2.

Osnivanje malog i srednjeg poduzea

Do osamostaljenja Republike Hrvatske uloga privatnog poduzetnitva bila je zanemarena i privatna inicijativa se oitovala jedino u kunoj radinosti i obrtnitvu. Do poplave novih privatnih poduzea dolazi 1991. godine emu je pogodovala liberalizacija propisa za njihovo osnivanje. Pozitivan trend osnivanja malih i srednjih poduzea nije jenjavao sve do 1997. godine kada je Zakonom o trgovakim drutvima nametnuta obveza poveanja osnivake glavnice. Zakon o trgovakim drutvima ne poznaje izraz poduzee nego je isti zamejnjen pojmom trgovako drutvo ili trgovac pojedinac. Sa stajalita statusno pravnog okvira djelovanja mala i srednja poduzea u Hrvatskoj mogla bi biti: obrtnik, trgovac pojedinac i trgovako drutvo.6 Mala i srednja poduzea u formalno-pravnom smislu svoje poslovanje moraju voditi u skladu s propisima o trgovakim drutvima. Temeljni kapital drutva mora biti izraen u valuti Republike Hrvatske. Najnii iznos temeljnog kapitala odreuje se zakonom i iznosi oko 2500 . Iznos temeljnog kapitala mora biti zraen cijelim brojem koji je viekratnik broja sto. Obino je to 20.000,00 kn od ega se 50% moe unijeti u stvarima.7 Prije upisa drutva u sudski registar svaki osniva mora uplatiti najmanje etvrtinu temeljnog uloga kojeg uplauje u novcu. Temljni ulog ne moe biti manji od iznosa odreenog zakonom koji je 100 i mora biti izraen brojem koji je viekratnik broja sto. Zbroj temeljnih uloga mora odgovarati iznosu temeljnog kapitala drutva. Mogue ga je unijeti ulaganjem u stvari prava i u tom sluaju mora se u cijelini unijeti prije upisa durtva u sudski registar. Ako je vrijednost ulaganja u stvarima i pravima, u vrijeme podnoenja prijave za upis drutva u sudski registar, manja od vrijednosti temeljnog uloga koji se time ulae, razlika do visine tako izraenog temeljnog uloga mora se uplatiti u novcu i to na nain da drutvo s ogranienom odgovornou moe s njima slobodno raspolagati.

6 7

Ibidem str. 8. Pokreni-posao, http://www.tvrtka.biz/tvrtka/index.php?option=com_content&task=view&id=15&Itemid=42, 12.03.2011. 5

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

Drutveni ugovor, odnosno izjava o osnivanju drutva minimalno mora sadravati:8 a) ime, prezime odnosno tvrtku, prebivalite, onosno sjedite osnivaa, ako je osniva fizika osoba i njezin jedinstveni matini broj graana b) tvrtku i sjedite drutva
c) predmet poslovanja drutva prema nacionalanoj klasifikaciji djelatnosti d) ukupan iznos temeljnog kapitala, te iznos svakog pojedinanog uloga osnivaa

(ukoliko drutvo ima vie osnivaa), a sastoji li se ulog od stvari ili prava, mora ih se detaljno opisati i naznaiti njihovu vrijednost e) odredbu o tome osniva li se drutvo s ogranienom odgovornou na odreeno ili na neodreeno vrijeme f) prava i obveze koje lanovi imaju prema drutvu pored uplate svojih uloga te prava i obveze koje drutvo ima prema osnivaima Ukoliko u drutveno ugovoru ili izjavi o osnivanju postoje odredbe koje su protivne odredbama Zakona o trgovakim drutvima, takve odredbe su nitavne. Tablica 2 Priblini trokovi osnivanja d.o.o.-a NAZIV TROKA TEMELJNI KAPITAL (minimalno) TROAK JAVNOG BILJENIKA PRIJAVA NA SUDU ZA SVAKU PRIJAVLJENU DJELATNOST OBJAVA U NARODNIM NOVINAMA OBJAVA U DNEVNOM LISTU DRAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU CARINSKA UPRAVA (samo za poduzea koja se ele baviti vanjskom trgovinom)
Izvor: Pokreni-posao, http://www.tvrtka.biz/tvrtka/index.php?option=com_content&task=view&id=17&Itemid=46, 12.03.2011.

IZNOS (u kn) 20.000,00 3.000,00 300,00 150,00 810,00 500,00 55,00 50,00

Iz navedene tablice vidljivo je da je za osnivanje novog d.o.o. potrebno priblino 25.000,00 kn za podmirivanje trokova nastalih osnivanjem. Prije poetka obavljanja djelatnosti potrebno je ishoditi odluku nadlene upanijeske slube za gospodarstvo ureda dravne uprave kojom se utvruje da tvrtka udovoljava uvjetima propisanim za obavljanje te djelatnosti. Obavljanje djelatnosti moe se zapoeti nakon to se ista odluka podnese nadlenom trgovakom sudu.
8

pokreni-posao, http://www.tvrtka.biz/tvrtka/index.php?option=com_content&task=view&id=14&Itemid=44, 12.03.2011. 6

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

Datum izdravanja prve fakture uzima se kao datum poetka poslovanja.

1.2.1. Pravni oblici organizacije malih i srednjih poduzea Izbor pravnog oblika organizacije prilikom pokretanja posla ovisit e o raznim imbenicima neki od njih su:9 a) djelatnost s kojom se poduztenik eli baviti b) broj zaposlenih c) financijska sredstva
d) porezni sustav

e) podjela obveza i odgovornosti U nastavku e biti objanjeni najei pravni oblici organizacije, a kroz njih e biti istaknuti imbenici koji se karakteristini za odreeni oblik. Inokosno poduzee ili individualno vlasnitvo, kako se jo naziva, predstavlja najjednostavniji oblik poduzea u kojem je dna osoba ujedno i vlasnik. Ta osoba ima mogunost samostalno organizirati poslovne aktivnosti u skalu s dravnim i lokalnim pravilima. Odgovornost za dugove podzea je na osobi vlasnika i on odgovara itavom svojom imovinom, ukljuujui i osobnu imovinu koja nije koritena u poslovanju. Postoje pojedini sluajevi gdje kreditori i zaposlenici u izvjesnom smislu takoer s vlasnikom dijele interese i rizike poslovanja.10 Zbog izbjegavanje dvostrukog oporezivanja, prihod ovog tipa poduzea tretira se kao osobni prihod vlasnika. Odluke o investicijama i druge financijske odluke prvenstveno ovise o kapitalnoj i kreditnoj sposobnosti vlasnika. Vlasnitvo nad imovinom poduzea ovisi o financijskom udjelu vlasnika i o kapitalu vjerovnika angairanom za financiranje poslovanja poduzea. Partnerstvo moemo definirati kao dobrovoljno udruivanje dvije ili vie osoba u svrhu ostvarivanja dobiti kao zajednikog cilja. Najee nastaje kada jedna osoba ne raspolae s dovoljno vlastitog kapitala za osnivanje pa se iz tog razloga uduruje s drugom osobom.

10

V. Cetinski, op.cit. str. 9. Z. Ivanovi, Financijski menadment, Sveuilite u Rijeci, Hotelijerski fakultet, Opatija, 1997., str. 16. 7

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

Partnerstvo nastaje zakljuivanjem ugovora izmeu partnera.11 Moe biti organizirano kao ope partnersko poduzee ili kao limitirano partnersko poduzee.12 Za ope partnersko poduzee karakteristiana je neograniena odgovornost partnera, dvostruko oporezivanje i prestanak prtnerstva smru jednog od partnera to zahtjeva otvaranje novog poduzea. Kod limitiranog partnerskog poduzea jedan partner mora imati potpunu odgovornost, osobnu i poslovnu, dok drugi partneri mogu odogarati samo svojom uloenom imovinom. Drutva s ogranienom odgovornou su organizirana kao inokosna ili partnerska poduzea. To je trgovako drutvo u kojem lanovi ulau temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu. Drutvo mogu osnovati jedna ili vie osoba. Drutvo se osniva na temelju ugovora kojega sklapaju osnivai. Svi osnivai moraju potpisati drutveni ugovor koji se sklapa u obliku javnobiljenike isprave. Ako drutvo s ogranienom odgovornou osniva jedan osniva, drutveni ugovor zamjenjuje izjava osnivaa o osnivanju drutva s ogranienom odgovornou dana kod javnog biljenika. 13 Punomonici osnivaa moraju imati punomo ovjerenu kod javnog biljenika. Punomo nije potrebna ako je zastupnik osnivaa po zakonu ovlaten da za njega sklopi drutveni ugovor i dade izjavu koja se trai za osnivanje drutva. Sukcesivno osnivanje drutva nije doputeno. Dioniko drutvo ili korporacija je trgovako poduzee organizirano na nain da lanovi sudjeluju u ulozima u temeljnom kapitalu. Karakterizira ga svojevrsna nevidljivost vlasnitva i kontinuiranost poslovanja. Osnivaki kapital stvara se uplatom dionica koje vlasniku daju pravo na sudjelovanje u isplati dividendi.

11 12

V. Cetinski, op.cit. str. 9. Z. Ivanovi, op.cit.str. 17. 13 Poslovniforum.hr, http://www.poslovniforum.hr/info/doo.asp, 13.03.2011. 8

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

Dioniari, suvlasnici, odgovaraju za obveze poduzea samo do visine uloga, to ovaj oblik organizacije razlikuje od inokosnog i partnerskog poduzea.14 Korporacija se moe osnovati:15 a) transformacijom postojeeg inokosnog poduzea u dioniko poduzee b) transformacijom partnerskog poduzea u dioniko poduzee c) organiziranjem novog dionikog drutva Prilikom formiranja korporacije dolazi do udruivanja vee koliine inokosnog kapitala koji se akumulira prodajom emitiranih dionica. Investitor postaje legalni suvlasnik poduzea, kupovinom obinih dionica, a njegova vlasnika prava proporcionalna su odnosu s brojem dionica u njegovom vlasnitvu. Ta prava grupirana su u tri kategorije vlasnikih interesa: a) sudjelovanje u upravljanju poduzeem
b) sudjelovanje u distribuciji dividendi

c) sudjelovanje u likvidacijskoj masi poduzea Iako kupnjom odreenog broja dionica dioniari stjeu formalnu mogunost da aktivno utjeu na kreiranje i voenje poslovne politike poduzea, kod velikih javnih korporacija, zbog nedovoljnog broja dionica po pojedincu, ta mogunost praktino ostaje neiskoritena. Zbog toga poslovi upravljanja korporacijom najee se povjerava profesionalnim menaderima. Odluke menadera korporacije moraju biti podreene ostvarivanju ciljeva vlasnika, a to je najee maksimiranje njihovog bogatstva.

14 15

V. Cetinski, op.cit. str. 10. Z. Ivanovi, op.cit.str. 20. 9

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

1.2.2. Razlike izmeu drutva s ogranienom odgovornou i obrta Iako obrti nisu direktna tema ovog rada zanimljivo je promotriti razliku u osnivanju i kasnijem poslovanju izmeu obrta i drutva s ogranienom odgovornou pa e se nadolazea tablica pozabaviti tom tematikom. Tablica 3. Razlika izmeu obrta i drutva s ogranienom odgovornou OBRT Temeljni kapital Trokovi osnivanja Vrijeme potrebno za otvaranje/osnivanje Mjesto registracije Odgovornost Knjigovodstvo lanstvo u komori Nema cca 1.000,00 kn Max 15 dana Nadleni ured dravne uprave u upaniji ili gradu Imovinom obrta Jednostavno knjigovodstvo Hrvatska obrtnika komora TRGOVAKO DRUTVO 20.000,00 kn cca 5.000,00 kn Max 40 dana Trgovaki sud Visinom temeljnog kapitala Dvojno knjigovodstvo u skladu sa zakonom o raunovodstvu Hrvatska gospodarska komora

Sve doputene djelatnosti uz posjedovanje odgovarajue Djelatnosti strune spreme za vezane Sve doputene djelatnosti obrte ili/i povlastice za povlatene obrte Progresivna 15%, 25%, 35%, Porezne stope 45% (ovisno o visini 20% dohotka) Plaanje poreza na dodanu Naplaeni rauni Izdani rauni vrijednost
Izvor: Pokreni-posao.hr, http://www.tvrtka.biz/tvrtka/index.php?option=com_content&task=view&id=35&Itemid=1, 14.03.2011.

Iz prikazane tablice vidljivo je da postoji mnotvo razlika izmeu obrtai d.o.o.-a. Osim prikazane novane razlike u osnivanju postoji i znaajna proceduralna razlika tako za osnivanje obrta treba: prijava za upis obrta u obrtni registar, obrasci RL1 i RL3, preslika osobne iskaznice, lijeniko uvjerenje o sposobnosti odnosno o udovoljavanju posebnim zdravstvenim uvjetima kad je to propisano zakonom koju ovisno o djelatnosti izdaje medicina rada, dokaz o odgovarajuoj strunoj spremi odnosno majstorskom ili ispitu osposobljenosti za osobe koje osnivaju vezani obrt. Za razliku od obrta, osnivanje d.o.o.-a je kompliciranije i zahtjeva vie dokumenata, vremena i novaca. Prednost d.o.o.-a je ta to uvjet za osnivanje
10

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

d.o.o.-a nije struna sprema, niti bilo kakvi ispiti osposobljenosti, pa se za otvaranje d.o.o.-a esto odluuju osobe koje nemaju zadovoljavajuu strunu spremu za otvaranje obrta. Za registraciju d.o.o.-a potrebno je pripremiti: prijavu za upis u sudski registar, drutveni ugovor ili izjava o osnivanju drutva sa svim prilozima ovjerenim od strane javnog biljenika, popis lanova osnivaa, potvrdu financijske institucije o ulozima uplaenim u novcu, popis osoba ovlatenih da vode poslove drutva, popis lanova Nadzornog odbora ako ga drutvo ima, te ovisno o nainu osnivanja i drugi dokumenti. Osim prijave na trgovakom sudu, podatke o upisu u sudski registar potrebno je objaviti u Narodnim novinama i dnevnom tisku, potrebno je prijaviti osnivanje drutva u poreznoj kako bi se dobio porezni broj, u mirovinskom osiguranju i zdravstvenom osiguranju pa je registraciju d.o.o.-a u veini sluajeva najbolje prepustiti odvjetnikom uredu. Sva trgovaka drutva, pa tako i d.o.o. obveznici su poreza na dobit. Porez na dobit obraunava se po stopi od 20% na poreznu osnovicu. Obrtnici su obveznici poreza na dohodak, no ukoliko to ele mogu postati i obveznici poreza na dobit. Ukoliko obrtnici imaju godinje primitke vee od 85.000 kn zakon odreuje da moraju prei u sustav PDV-a. Dok je u sustavu poreza na dohodak, obrtnik ima mogunost paualnog plaanja poreza, dok je kod d.o.o.-a to nemogue. Trgovaka drutva (d.o.o.) obvezna su voditi knjige po naelu dvojnog knjigovodstva, a to ukljuuje voenje slijedeih knjiga: Dnevnika, Glavne knjige i Pomone knjige. Za razliku od njih, obrti mogu voditi svoje knjige po naelu jednostavnog knjigovodstva, koje je mnogo jednostavnije i omoguava obrtnicima da samostalno vode knjige te pojednostavnjuje postupak. Jednostavno knjigovodstvo podrazumijeva voenje Knjige primitaka i izdataka, Evidencije o trabinama i obvezama i Popisa dugotrajne imovine. knjienje poslovnih dogaaja u d.o.o.-u vri se prema naelu fakture, dakle kada je raun izdan, a u obrtima prema naelu blagajne, kada je rauna naplaen. To donosi posebnu pogodnost obrtnicima, jer se u njihove primitke raunaju samo stvarno naplaeni rauni. Isto tako, tu je i nedostatak d.o.o.-a to PDV moraju uplatiti pri izdavanju rauna, iako im raun nije uplaen u roku.

11

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

1.3.

Razliitost malih i velikih poduzea

Izmeu malih i srednjih poduzea s jedne strane i velikih poduzea s druge strane postoje velike razlike u raznim segmentima te razlike najpreglednije emo promotriti u tablici koja slijedi u nastavku. Tablica 4. Karakteristike malih i velikih poduzea MALA I SREDNJA PODUZEA VELIKA PODUZEA

RUKOVOENJE PODUZEEM Vlasnik-poduzetnik Menader Nedostatna znanja za rukovoenje Utemeljena znanja za rukovoenje poduzeem poduzeem Tehniki usmjereno obrazovanje Dobra tehnika znanja u strunim podrujima Nedovoljna informatika znanja za koritenje postojeih prednosti, Izgraena formalizirana informatika znanja fleksibilnost Patrijarhalno rukovoenje Rukovoenje prema naelima menadmenta Jedva da postoji gurpno odluivanje esto grupno odluivanje Veliko znaenje inprovizacije i intuicije Malo znaenje improvizacije i intuicije Jedva da postoji planiranje Sveobuhvatno planiranje Preoptereenost gomilom funkcija ako se Visoko stupnjevana podjela radausmjerena podjela rada odvija prema osobama poslovima Neposredno sudjelovanje u dogaajima u Daleko od dogaanja u poduzeu poduzeu Rukovoditeljski potencijal nije zamjenjiv Zamjenjiv rukovoditeljski potencijal KADROVI Mali broj zaposlenih Veliki broj zaposlenih esto neznatan dio nekvalificiranih i esto veliki udio nekvalificiranih i obrazovanih djelatnika obrazovanih djelatnika Jedva da ima akademski obrazovanih Veliki udio akademski obrazovanih djelatnika djelatnika Jake tendencije prema izrazitim Prevladava iroko struno znanje specijalnostima Visoko zadovoljstvo radom Nisko zadovoljstvo radom ORGANIZACIJA Osoblje je neovisno o poslovnim injenicama, Jednolinijski sustav, poduzetnik sam ili uz a organizacijska struktura je kompleksno pomo odreenog broja rukovoditelja usmjerena Gomilanje funkcija Podjela rada Kratki izravni put informacija Propisani putovi informacija Visoka fleksibilnost Mala fleksibilnost TRITE Pokrivanje individualne potranje u Pokrivanje potranje u jednom prostorno ili/i
12

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

jednom prostorno ili/i poslovno uskom poslovno irokom trinom segmentu trinom segmentu Nejedinstvena konkurencija Jaka konkurencija NABAVA I SIROVINE Jaka pozicija na tritu nabave. Preteno Slaba pozicija na tritu nabave- esto nabavljanje sirovina neovisno o narudbi naruivanje materijala preko naloga osigurano dugoronim ugovorima s dobavljaima PROIZVODNJA Radno intenzivna Kapitalno intenzivna, znanjem intenzivna Mala podjela rada Velika podjela rada Preteno univerzalni strojevi Preteno specijalni strojevi esto dugorono vezivanje na baznu Nema dugoronog vezivanja za baznu inovaciju inovaciju ISTRAIVANJE I RAZVITAK Nema trajne institucionalizacije slube Trajno institucionalizirana sluba istraivanja istraivanja i razvitka i razvitka Kratkorono intenzivno obavljanje Dugorono sustavno obavljanje istraivanja i istraivanja i razvitka razvitka Razvitak skoro iskljuivo usmjeren Razvoj proizvodnje i nain rada u uskoj vezi s potrebama proizvodnje i nainu rada, fundamentalnim istraivanjem jedva postoje fundamentalna istraivanja Relativno kratko vrijeme izmeu Relativno dugo vrijeme izmeu pronalaska i pronalska i gospodarskog koritenja gospodarskog koritenja VLASNITVO/FINANCIRANJE U vlasnitvu pojedinca ili obitelji U pravilu, veliki broj vlasnika (suvlasnika) Nema pristupa nepoznatim tritima Nesmetan pristup anonimnim tritima kapitala kapitala, viestruke mogunosti financiranja Jedva da postoji opa dravna potpora u Mogua pomo drave u kriznim situacijama kriznim situacijama Izvor: J., Deeljin et. al., Poduzetniki menadment, II. dopunjeno i izmjenjeno izdanje, M.E.P. CONSULT,
Veleuilite u Rijeci, Sveuilite u Rijeci, HITA, Zagreb, 2002., str. 236.-237..

U malim poduzeima, posebice novim, u jednoj osobi je saet vlasnik, poduzetnik i menader, koji nema dovoljno rukovoditeljskih sposobnosti ni informatikog znanja da bi mogao uspjeno parirati menaderima u velikim poduzeima gdje je, zbog velikog broja menadera, mogua zamjena rukovoditeljskih snaga. U velikim poduzeima tee je djelatnike uiniti zadovoljnima svojim poslom. U malim poduzeima je manji broj zaposlenika, u ravilu ireg znanja to omoguuje neposrednije komuniciranje i stvaranje povoljnijeg radnog ozraja to rezultira veim zadovoljstvom poslom. U malim poduzeima je organizacijski sustav jednostavniji, dok je u velikim mnogo sloeniji to i koordinacju azliitim funkcijama ini teom. Mala su poduzea fleksibilnija,
13

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

adaptabilnija promjenama u okruenju od velikih to pridonosi njihovoj veoj konkurentnosti na tritu. Mala poduzea su veoma kooperativana, to je zapravo jedan od uvjeta uspenosti njihove stabilnosti u poslovanju. Velika poduzea su u prednosti pred malima, glede dugoronih odnosa s dobavljaima, tako da mala poduzea nerijetko imaju problema s nabavom sirovina. Proizvodnja se u malim poduzeima uglavnom temeljina univerzalnim strojevima, nioj razini tehnike podjele rada, ali u novije vrijeme i na visokoj tehnologiji te na odgovoarjuem znanju i umjeu posebice u uslunom sektoru. Velika poduzea koriste specijalizirane strojeve i specijalizante koji ne djeluju uvijek punim kapaicitetom. Velika su poduzea prisiljena stvarati posebne slube za istraivanje i razvoj novih proizvoda, tehnologije, trita, novih znanja, a mala poduzea koriste te rezultate. Njihov razvijeniji kooperativni odnos s velikima pridonosi daljnjoj razradi rezultata znanastvenih istraivanja u obliku novih pronalazaka, tehnikih unapreenja, racionalizacije pa sve do odabira i nabave licencija. Mala poduzea su u pravilu u vlasnitu pojedinca ili obitelji koji ih izravno vode i njima upravljaju. Vlasnitvo u velikim poduzeima najee je u rukama dioniara. U prvom sluaju vlasnitvo je izravni stimulans za rad i upravljanje, dok je u drugom sluaju upravljanje poduzeem udaljeno od vlasnika i delegirano na posebne profesionalne poduzetniko-menaderske strukture.

14

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

1.3.1. Iskustva u uspostavljanju kooperativnih odnosa izmeu malih i velikih poduzea na primjeru Japana Kao to je prikazano u prethodnoj tablici postoje velike razlike izmeu malih i velikih poduzea, takoer postoje i razlike u prednostima i nedostatcima pojedinih od njih. Uzroke kreize koja je zahvatila Zapadne zemlje 70-ih godina 20. stoljea, ekonomisti su pokuali pronai i u velikim poduzeima koja nisu brzo mogla odgovoriti na novonastale potrebe i zahtjeve. Paralelno s krizom na zapadu dolazi do gospodarskog prcvata zemalja poput Japana, June Koreje i Tajvana. Ta pojava postaje uskoro postaje primjer Zapadnim zemljama, na koji nain trebaju mjenjati vlastiti gospodarsku strukturu, naravno ne ignorirajui specifinosti pojedine zemlje. Brzo su spoznali da uspjeh navedenih zemalja lei u poticanju razvitka malih poduzea te u specifinomnainu njihova organiziranja i povezivanja s velikim poduzeima u tzv. subcontrading ili satelitsku strukturu organizacije.16 Njihova je posebnost u nainu povezivanja i restrukturiranja. Dolazi do mrenog povezivanja razliitih malih poduzea s osnovnom jezgrom velikog poduzea, pri emu se uvaava naelo nove tehnologije, podjele rada, mentorstva, dugoronosti i kooperiranja. Toyota je korporacija koja ima takvu mreu od 40.000 malih poduzea koja su dugorono vezana uz tu korporaciju. Matino poduzee osloboeno je svih djelatnosti koje ne pripadaju u njegovu temeljnu djelatnost kojoj je u cjelosti posveeno. Tako se samo 20-30% djelova izrauje u matinom poduzeu, a ostatak se nabavlja od kooperanata. U takvom odnosu dolazi do porasta ekonomske efikasnosti, ne samo malih poduzea kooperanata nego i cjelokupnog kooperativnog sustava, jer se koriste prednosti i izbjegavaju nedostatci jedne i druge strane. Ovakav odnos znai i sktivno pruanje informacija i know how, meusobnu razmjenu znanja i potpunije opskrbljivanje potrebnim resursima. Ovaj Japanski kooperativni odnos poeo se iriti diljem razvijenog svijeta, poglavito u SAD-u i u zemljama zapadne Europe, uz odreene prilagodbe pa postoje i razlike meu njima. U europskim zemljama ugovor o kooperaciji je u pravilu kratkoroan, za jednu godinu, znatno je vei udio dijelova izraenih u matinom poduzeu, najvanije informacije i dalje ostaju u matino poduzeu. Sve to vodi do manje efikasnosti nego u Japanu.

16

J. Deeljin et. al., op.cit. str. 239. 15

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

Japan i Zapad znaajno se razlikuju u povijesnom, sociopsiholokom, kulturnom pa i politikom okruenju, sve te razlike treba imati na umu prilikom njihove usporedbe jer se radi o faktorima koji utjeu i na gospodarski sustav. Fikreta Bhtijarevi-iber japanski gospodarski uspjeh vezuje uz est imbenika:17 a) relativno visoko obrazovani radni ljudski potencijal i domae znanje
b) spoznaja da je upravljaki, odnosno menaderski sloj najvaniji initelj

razvitka i uspjenog upravljanja u velikim kompanijama c) optimalna uloga drave u gospodarskom ivotu zemlje d) vrlo prikladan i razvijen bankarski sustav e) konfucijska filozofija i etika f) relativno jeftina cijena rada Ovome svemu treba svakako pridodati i snanu sklonost Japanaca da ponovo budu uvaeni u svijetu nakon tekog poraza u Drugom svjetskom ratu. Sve ovo ini veliku pokretaku snagu koju je vrlo teko oponaati i presaditi u drugaije povijesno-kuturne uvjete, kakve danas imamu Europi ili SAD-u. Usporedimo li samo ovih est imbenika s Hrvatskom na prvi pogled nam je jasno da gotovo niti jedan imbenik, izuzev konfucijske filozofije i etike ije uenje ne postoji na ovim prostorima pa niti nije za uporedbu, nije razvijen do te mjere da bi moga biti pokreta gopodarskog napretka, a svakako po svim navedenim kriterijima zaostajemo za Japanom gdje je ovaj nain plodonosan. 1.3.2. Znaaj malih poduzea u zemljama razvijenog trinog bogatstva Posljednjih deset godina razvijene zemlje Europe i SAD biljee nevjerojatan rast broja malih poduzea u svim djelatnostima. Gospodarski dinamizam, rast broja zaposlenih, rast izvoza, rast drutvenog bruto proizvoda i druga pozitivna kretanja vezuju se za razvoj malih poduzea. Mala poduzea nisu novost dananjeg doba nego imaju dugu povijest, a njihov razvitak obiljeen je povremenim irenjem i stagnacijama. Moda najveu ekspanziju doivljavaju negdje s poetka 70-ih godina 20. stoljea. Gospodarski dinamizam, rast broja zaposlenih, rast izvoza, rast drutvenog bruto proizvoda i druga pozitivna kretanja vezuju se za razvoj malih poduzea. Dio njih se i dalje temelji na tradicijskoj tehnici i tehnologiji, ali je sve vei broj onih koja primjenjuju novu i visoku tehnologiju te modernu organizaciju. Brojna istraivanja u svijetu trine ekonomije pokazuju da se udio malih poduzea u odnosu na velika stalno poveava. Pritome nivelika poduzea ne gube znaaj, ali je ovisnost
17

Ibidem, str. 240. 16

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

jednih o drugima sve vea. Ona nacionalna gospodarstav koja uspjevaju pronai optimalnu kombinacijuizmeu malih, srednjih i velikih poduzea redovito su uspjenija.18 Hrvatsko gospodarstvo u pogledu broja malih poduzea u ukupnom broju poduzea ima gotovu identinu situaciju kao i razvijene zemlje svijeta. To je na alost jedina slinost s razvijenim trinim ekonomijama. Mala poduzea u hrvatskom gospodarstvu jo uvijek nisu dobila ono znaenje i onu ulogu koju imaju u razvijenim zemljama. Svakako da bi brojni fondovi i ministarstva osnovana radi podupiranja malog poduzetnitva u Hrvatskoj trebali preispitati svoje dosadanje djelovanje. Takoer visokokolske institucije nemaju razvijene programe izuavanja malih poduzea, odnosno malih i srednjih poduzea. Tek se pojedinci iz samo ponekih takvih institucija bave problematikom koju zapadni svijet sustavno izuava berem deset godina.19 Smanjenje veliine poduzea moe se promatrati i s obzirom na broj zaposlenika koje poduzee zapoljava. Istraivanja su pokazala da su se u prolom desetljeu u Velikoj Britaniji poduzea smanjila sa prosjeno 80 na 50 zaposlenika. U tom istom razdoblju, u SAD smanjio se broj zaposlenika prosjeno po poduzeu za 14,5%. Pri tome je u 35 industrijskih sektora amerikog gospodarstva to smanjenje iznosilo ak 25-50%, a u ostala etiri sektora od 0-25%. Na ovaj trend nije utjecala nedovoljna zaposlenost, ve je naprotiv zapoljavanje ukupno poraslo za 11,3%. Takoer je porastao broj poduzea u promatranim djelatnostima za 27,5%. Isti fenomen utvren je i u drugim razvijenim zemljama, kao primjerice u Njemakoj, Italiji, Danskoj, Finskoj.20 Dakle, jedna od znaajnih uloga koju imaju mala poduzea jest poveanje ukupne zaposlenosti. Pri tome se nova zaposlenost dogaa upravo u malim poduzeima. To je i razumljivo kada se zna da je za osnivanje malog poduzea potrebna, pored inicijative poduzetnika, relativno manja koliina kapitala nego za osnivanje srednjeg ili velikog poduzea.

18 19

Ibidem, str. 232. D. Grubii, Velika i mala poduzea u suvremenom gospodarstvu, U: D. Derado et. al., Lokalni sustavi malih poduzea, Ekonomski fakultet Split, Split, 2000., str. 108. 20 Ibidem, str. 110. 17

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

1.3.3. Fleksibilnost malih poduzea kao potencijalni imbenik fleksibilnosti gospodarstva Kada bi se birala kljuna rije industrijske organizacije osamdesetih i devedesetih, fleksibilnost bi zasigurno bila u najuem izboru. Ope je prihvaen stav da je potrebno sve vie fleksibilnosti, kako na strani poduzea, tako i na strani radnitva. Ta je potreba obino povezana s imbenicima kao to su intenzifikacija meunarodne konkurencije, mjenjajua potroaka potranja u smjeru sve diferenciranijih proizvoda, te poveanje elje za proizvodima sve vie kvalitete. Te injenice djeluju na promjene u proizvodnom sustavu, kao to su sposobnost vee raznovrsnosti proizvoda, sve krai proizvodni ciklusi i ubrzanje stopa inovativnosti. Fleksibilnost u ekonomskom smislu znai sposobnost poduzea da ekonomino izvri promjene u svom poslovanju, odnosno da koristi od poduzetih aktivnosti u pojedinim podrujima budu vee od njihovih trokova. Fleksibilnost u tehnikom smislu znai prilagodljivost tehnikih sredstava u razliitim okolnostima, pri emu bi se mogunosti koje prua postojea ili nova tehnologija trebale dovesti u vezu s efektima koje primjena takve tehnologije prua. Tek u toj cjelovitosti moe se ispravno procjenjivati fleksibilnost proizvodnje, a na slian nain i ostalih gospodarskih segmenata. Za ekonomsko shvaanje pojma fleksibilnosti znaajan je uinak trokova tehniki moguih postupaka prilagodbe. Potpuna tehnika sposobnost prilagodbe ne znai i visoku fleksibilnost u ekonomskom smislu ako su trokovi prilagoavanja veliki i/ili nepovoljni u odnosu na prethodno stanje. U takvom sluaju ne postoji dovoljna prilagodba na promijenjeno stanje, niti prava fleksibilnost.21 Prema istraivanjima Europske komisije, dananji tradicionalni oblik europskih, pa i sjevernoamerikih poduzea, mogao bi se, moda malo karikirano, prikazati kao 'kompleksna organizacija i jednostavna radna mjesta'. U takvoj organizaciji fleksibilnost se moe postii ako je vrijeme potrebno za uvoenje novina kratko te ako se zaposlenici mogu brzo zamijeniti novima. Umjesto autonomnih timova koji obavljaju pojedine funkcije u velikim poduzeima javljaju se samostalna mala poduzea koja upravo iz interakcije s drugim poduzeima, te djelovanja na temelju zajednikih vrijednosti, ciljeva, vizija i ideala crpe svoju snagu koja ih ini superiornima u odnosu na tradicionalni pristup.

21

Ibidem, str. 132. 18

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

U svrhu potkrepljivanja teza iznesenih u dosadanjem tekstu u nastavku e biti navedene determinante fleksibilnosti i konkurentnosti poduzea. Organizacijska struktura je imbenik koji direktno odreuje fleksibilnost, a indirektno konkurentnost poduzea. Mala poduzea mogu biti fleksibilnija od velikih, jer u pravilu imaju jednostavniju organizacijsku strukturu, odnosno manji broj rukovodnih razina, te manje formalizirane naine komuniciranja i toka informacija. Zbog toga mala poduzea mogu bre reagirati na uoene potrebe za izmjenom bilo naina poslovanja, bilo samog proizvoda. Ova mogunost brzog reagiranja, odnosno vea fleksibilnost pozitivno se odraava na konkurencijsku sposobnost malih poduzea, to im omoguava da uspjeno zadravaju postojei trini poloaj. Menadment je izuzetno znaajan imbenik fleksibilnosti i konkurentnosti malih i velikih poduzea. Ono to nedostaje menaderima velikih poduzea u odnosu na menadere malih poduzea jest unoenje osobnosti i brzine djelovanja. Menaderi malih poduzea vezani su za svoja poduzea ak i emocionalno, pa su napori koje oni ulau za odravanje uspjenog poslovanja kudikamo vei nego kod menadera u velikim poduzeima. To se pozitivno odraava na fleksibilnost i konkurentnost malih poduzea, ali esto moe imati i suprotne efekte. Kvalifikacijska struktura zaposlenika moe biti takoer imbenik koji poveava ili smanjuje fleksibilnost malih i velikih poduzea. Zaposlenici u malim poduzeima obino imaju dosta iroka struna znanja koja im omoguavaju da se lako premjetaju s jednog na drugi posao. U tom pogledu mala poduzea izraavaju veu fleksibilnost od velikih poduzea, koja u svojoj strukturi zaposlenika imaju prilian broj nekvalificiranih i/ili vrlo usko specijaliziranih zaposlenika. Mada velika poduzea imaju i vrlo velik broj visokoobrazovanih zaposlenika, ukupno im njihova uska specijalizacija oteava bre reagiranje, odnosno promjenu posla, proizvodnje ili poslovanja. Prosjena starost proizvoda je imbenik koji ukazuje na fleksibilnost, ali i konkurentnost svakog poduzea. Pretpostavlja se da e u malim poduzeima prosjena starost proizvoda biti manja nego u velikim poduzeima. Manja prosjena starost proizvoda ukazuje na veu fleksibilnost poduzea jer je sposobnije bre izvriti preinake na svom proizvodu i zadrati svoj konkurencijski poloaj. Mala poduzea, koja svoje proizvode temelje na imitaciji slinih proizvoda na tritu, bre mogu uoiti potrebu za izmjenom proizvoda i prilagoditi ga tako zahtjevima potroaa nego velika poduzea. Veliina serije u malim poduzeima je mala ili se, ak, radi o pojedinanoj proizvodnji, dok se proizvodnja u velikim poduzeima odvija preteito u velikim serijama ili,
19

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

ak, kao masovna proizvodnja. Manja serija omoguava laku promjenu proizvodnje nego velike serije. Tehnologija je presudan imbenik fleksibilnosti malih i velikih poduzea. to je ona suvremenija, to je proizvod kvalitetniji, jeftiniji i lake je vriti promjene na njemu. Karakteristino je da mala poduzea u svom poslovanju koriste univerzalnu, a velika poduzea visokospecijaliziranu tehnologiju. U prvom sluaju tehnologija omoguava veu varijabilnost proizvoda, a u drugom veu koliinu i manju cijenu odnosnog proizvoda. Mala poduzea su primjenom univerzalne tehnologije fleksibilnija od velikih poduzea. Istina, njihov konkurencijski poloaj moe biti ugroen zbog jeftinije proizvodnje velikih poduzea, ali nove tehnologije omoguuju malim poduzeima ekonominu proizvodnju malih serija proizvoda. Financijska snaga moda je najznaajniji negativni imbenik fleksibilnosti i konkurentnosti malih poduzea. S obzirom na mali broj izvora financijskih sredstava i relativno mali iznos financijskog kapitala, mala poduzea su u znatno nepovoljnijem poloaju od velikih poduzea. To smanjuje njihovu fleksibilnost, jer nedostatak financijskih sredstava onemoguava malim poduzeima da vre preinake u procesu proizvodnje ili na proizvodu, kupuju novu opremu, reklamiraju proizvod, provode analizu konkurencije, inoviraju i slino. Napredak u dananjem promjenjivom vremenu mogu ostavriti samo ona poduzea koja se mogu brzo i efikasno prilagoditi promjenama fleksibilnost je ta koja moe biti kljuna prekretnica u opstanku i napredku.22 Izloeni usporedni prikaz imbenika fleksibilnosti za velika i mala poduzea pokazuje da nije mogue izvesti konani zakljuak o iskljuivoj prednosti velikih ili malih poduzea u razini fleksibilnosti koju postiu u poslovanju. Mala poduzea koja samostalno posluju u nekim elementima imaju znaajne prednosti za uspostavljanje fleksibilnosti i konkurentnog poloaja s time u vezi, ali i znaajna ogranienja koja su posljedica upravo njihove veliine. 1.4. Poduzetnik-utemeljitelj novog poduzea

Prilino je teko odgovoriti na relativno jednostavno pitanje: tko su poduzetnici i to je zapravo poduzetnitvo Etimoloki promatrano, poduzetnitvo je sposobnost pokretanja odreene akcije, poduzimanja aktivnosti sa svrhom postizanja eljenoga cilja, pritom predmnijevajui spremnost na borbu protiv prepreka, ukljuivo spremnost na neizvjesnost

22

M. Kolakovi et. al., Strategic linking and networking of Croatian small and medium enterprises, Poslovna izvrsnost Zagreb, Vol.3 No.2, prosinac 2009., str.36., dostupno u: Hrak, 04.05.2011. 20

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

ishoda i rizik. Svjetsko iskustvo pokazuje da veina poduzetnika svoj prvi poduzetniki pothvat ostvaruje osnivanjem novog malog poduzea ili naslijeivanjem poduzea. 1.4.1. Poduzetniki duh i inovativnost Poduzetnik je osoba poduzetnog duha, koja raspoloivim resursima, pod prijetnjom rizika, poduzima poduzetniku aktivnost kako bi stvorila neto novo, tj. robu, uslugu ili ideju i tako stvorila novu dobit ili profit.23 Uz poduzetnitvu "visoke razine", postoji i ne manje vano poduzetnitvo, poduzetnitvo "niske razine", kojega su nositelji inovativni pojedinci i inovativna mala poduzea. Budui da koritenje terminom inovacije ima veoma iroko znaenje, neki od suvremenih teoretiara poduzetnitva pristupaju inovaciji kao formi u kojoj se manifestira poduzetnitvo ne iskljuivo samo uz nunu fundamentalnu promjenu ve i u unoenju djelomine promjene koja rezultira pokretanjem novoga poslovanja ili pruanja novog proizvoda ili usluge.24 Inovativnost je openito najistaknutija znaajka uspjenog poduzetnika. Njega privlae nove stvari i spreman je nositi se s nepoznatim. Radi poznate stvari na nov i neoekivan nain, uplee stare zamisli u nove obrasce. Novo poduzee nije samo posebi ni poduzetniko ni inovativno, nego takvim mora postati da bi raslo i razvijalo se u suvremenim uvjetima poslovanja. ovjek u sebi nosi elemente kreativnog potencijala, ali ih samo oni uspjeni uspjevaju kvalitetno iskoristiti. Uz ivotni ciklus poduzea veu se odreeni tipovi poduzetnika tako se uz izgradnju poduzea vee pionir, uz rast maher, uz diferencijaciju strateg, a uz konsolidaciju trener. Razlike meu tipovima poduzetnika, za pojedine faze razvoja poduzea temelje se na odnosu prema riziku te brzini odluivanja. Iskazano e biti slikovito prikazano u nadolazeoj shemi.
Brz

Shema 1. Tipovi poduzetnika s obzirom na brzinu odluivanja i sklonost riziku PROCES ODLUIVANJA
23

Z. Cerovi, Hotelski menadment, Fakultet za turistiki i hotelski menadment, Opatija, 2003., str. 112. D. Krui, Poduzetnitvo i ekonomski rast: reaktualiziranje uloge poduzetnita u globalnoj ekonomiji, Spor Ekonomska misao i praksa, No. 2 oujak 2007., str. 171., dostupno u: Hrak, 29.03.2011.
24

Visok RIZIK

Nizak

21

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

PIONIR 1.faza

MAHER 2.faza

STRATEG 3.faza

TRENER 4.faza

Izvor: Z. Cerovi, Hotelski menadment, Fakultet za turistiki i hotelski menadment, Opatija, 2003., str. 118.

Iz Sheme 2. vidljivo je da je pionir poduzetnik brz u donoenju odluka i sklon visokom riziku, odnosno spreman ga je prihvatiti. Oni su osnivai tvrtke, puni energije, ideja i odlunosti. Maher za razliku od pionira nije sklon riziku, ali je brz u odluivanju. Maheri su snane, autoritativne i ambiciozne osobe, dobro organizirane i brzo se kreu naprijed. Najvea slabost im je nedostatak ideja. Strateg je poput pionira spreman mnogo riskirati, ali je spor u procesu odluivanja. Stratezi su mislioci, izuzetno angairani i eljni uspjeha. U pravilu su obrazovani i dalekovidni. Za trenera moemo rei da je suprotnost pionira. Spor je u odluivanju i nije sklon riziku.

22

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

1.4.2. Trino usmjerenje i postavljanje ciljeva Ako se novo poduzee ne organizira tako da je u stanju okoristiti se neoekivanim i skrivenim tritima, te ako nije u cijelosti trino usmjereno, nee uspjetistvoriti ni iskoristiti povoljnu prigodu u odnosu prema konkurentima. Pri tom valja imati na umu da sve novo pretpostavlja i nova tritai da stvoreno trite treba znati i zadrati. Na tritu se ispituje sve ono to ve postoji, a iz toga se izvlai mogunost promjene, vodei rauna da i o tome da ono postoji, ukljuujui i ono to je tek dolo na trite. Nova poduzea moraju krenuti od pretpostavke da e njihovi prizvodi i/ili usluge nai kupce na tritu, ali to ne znai da e ih kupac koristiti ba za onu svrhu koju je proizvoa predvidio. Novo poduzee mora sustavno tragati za neoekivanim pojavama, koje ne smiju shvaati kao iznimke nego ih treba paljivo razmatrati kao nagovjetaj povoljne prigode. Novi poduzetnici morali bi u svoje poslovno ponaanje unijeti postupke koji bi ih podsjeali na to da proizvod ili usluga odreuje kupac, a ne proizvoa.25 Ciljevi se definiraju kao krajnja toka prema kojoj je usmjerena organizacijska i individualna aktivnost. Cilj se definira kao konani rezultat nekog planaili kao stanje koje pojedinac svjesno ili nesvjesno eli dosei. S aspekta planiranja ciljevi predstavljaju skup planova vie hijerarhijske razine, koji proizlaze iz misija i vizije.26 Svaki poduzetnik, a pogotovo utemeljitelj novoga maloga poduzea, mora znati poduzetniki postaviti ciljeve i pronalaziti naine njihova ostvarenja, jer ciljevi odreuju svrhu djelovanja poduzea. Ciljevi su poduzetniku svojevrstan smjerokaz u budunost, ali oni nisu statiki nego dinamiki. Oni su proces, stalno postavljanje i postizanje ciljeva, dakle, proces samoobnavljanja ciljeva, ovisno o potrebama okruenja.27 Dobro postavljeni ciljevi mogu biti poticajni u planiranju i izvoenju svakog koraka u aktivnosti njihove realizacije. Ostavreni rezultat je samo toka na putu ka dosezanju cilja.

25 26

J. Deeljin et. al., op.cit. str. 242. Z. Cerovi, op.cit. str. 215. 27 Ibidem, str. 243. 23

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

1.4.3. Vanost lokacije novog poduzea Uz trinu usmjerenost i marketinko istraivanje izuzetno je bitan i odabir lokacije za proizvodna i usluna, a posebice za nova mala trgovaka poduzea. Samo uz pomo marketinkog istraivanja poduzetnik mora dobiti informaciju potrebnu za odabir prave lokacije. Tu od pomoi mogu biti i asopisi koji pruaju uvid u kupovnu mo, razni podaci o stanovnitvu, plaama, o pojedinim kategorijama maloprodaje. Analiza lokacije je bitna i ne smije se zanemariti u procesu planiranja jer se tom alanizom dolazi do informacija koje se smatraju polaznom osnovom za definiranje vizije, misije, ciljeva i strategije projekta.28 Dakako lokacija nema istu vanost u svakoj vrsti djelatnosti. Pri odabiru lokacije veleprodajnog, maloprodajnog i uslunog poduzea potrebno je odgovoriti na razna pitanja o karakteristikama grada. Poveava li se, kojom brzino se poveavanje odvija, kakva je mogua struktura stanovnitva, kakva je kvaliteta javnih ustanova. U novije vrijeme na vanosti dobivaju trgovaki centri i industrijske zone. Kao rezultat tog trenda, koji je zapoeo prije Drugog svijetskog rata, lokaciju najee odabire razvijatelj nekretnina, a ne poduzetnik. Kada se radi o industrijskim zonama odabir je jo sloeniji jer su ekoloki zahtjevi u tom segmentu veoma bitni.29 Skup utjecaja, koji su grupirani u opu ili socijalnu okolinu, nazivaju se jo i makro utjecaji, jer su najvie udaljeni od poduzea, a njihovo djelovanje na poduzee je irokog spektra. Za sva poduzea u gospodarstvu to su obino etiri utjecaja iz makro okoline:30 a) politiko-pravni utjecaji b) ekonomski utjecaji c) socijalno-kulturni utjecaji d) tehnoloki utjecaji Politiko-pravni utjecaje ine segment iz makookoline koji se definira kao umjee, a ponekad i znanost o javnom utjecaju i kontroli na svako poduzeeiz prostorne i politike dominacije. To je skup zakona, koji proizlaze iz ustava odreene drave koji su norma ponaanja odreenog poduzea, a diferenciraju na pozitivno i negativno ponaanje poduzea. Ekonomski utjecaj iz makrookoline je segment koji sloenim ekonomskim sustavom, u kojem poduzee egzistira, utjee na njegovo poslovanje. To je skup ekonomskih mjera i
28 29

V. Cetinski i M. Peri, Projektni menadment, FTHM, Opatija, 2006., str. 50. J. Deeljin et. al., op.cit. str. 246.-247. 30 Z. Cerovi, op.cit. str. 124.-126. 24

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

politika koje producira makro okolina u interakciji s ostalim segmentima kao to su: inflacija, kamate, nezaposlenost, ponuda i potranja. Socio-kulturni utjecaj je segment makro okoline koji utjee na poduzee kao sustav opih drutvenih kretanja. Drutvo u najirem smislu je omota poduzea ili segment makrookoline koji je u stalnim promjenama. Tehnoloki utjecaji iz makrookoline ine segment mako okoline koji se definira kao sveobuhvatnost opeg tehnolokog i znanastvenog razvoja bez kojeg nema opeg gospodarskog razvoja, a ukljuuje znanastvene pronalaske, kapitalna otkria iz svih drutvenih i prirodnih znanstvenih grana. Nove tehnologije stvaraju nove proizvodne tehnike. U posljednje vrijeme razvoj informatikih i komunikacijskih tehnologija u turizmu i ugostiteljstvu utjecao je na snaan razvoj kvalitete usluga, putovanja i boravka turista u turistikim destinacijama. Planiranjem se u najirem smislu rijei odreuje neko budue stanje u skladu sa zadnim ciljevima. Pri tome, definiranje ciljeva posebno uzima u obzir objektivno stanje u blioj i iroj okolini, a osobito potrebne resurse.31 Samo na osnovi dobro analiziranog stanja okoline mogu se postaviti realni i ostavrivi ciljevi u pogledu vremena, trokova i kvalitete te poduzeti potrebne akcije za njihvo ostvarenje. Stoga moemo zakljuiti da je naliza okoline zapravo prvi korak u procesu planiranja poduzea.

31

V. Cetinski i M. Peri, op.cit. str. 50. 25

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

1.5.

Posebnosti u malim i srednjim poduzeima

Brojni lanci u asopisima upuuju na to da su velika poduzea poput Microsofta, Forda i Philip Morrisa zapoela najprije s malim biznisom, a danas osiguravaju temelje nacionalnih ekonomija, generiraju poslove, prihode, financijsku snagu istodobno stvarajui uvjete za ekspanziju novih malih poduzea koja takoer stvaraju veliki dio nacionalnog dohotka. Preteito najtei rizik poduzetnika osnivaa malog poduzea vezan je uz financije. Poduzetnik je taj koji investira veinu ako ne i sva financijska sredstva u novo malo poduzee. Mali poduzetnici riskiraju i svoje karjere kada naputaju siguran posao u nekom velikom poduzeu da bi se prihvatili krajnje nesigurnog poduzetnikog pothvata osnivanjem svog poduzea. 1.5.1. Funkcije menadmenta u malim i srednjim poduzeima Kao i u srednjim i velikim poduzeima i u malim se poduzeima menaderske funkcije svode na pet osnovnih funkcija menadmenta. Razlika je jedino u opsenosti, sloenosti i diverzificiranosti tih podfunkcija na pojedine nositelje, ovisno o veliini poduzea. Menaderske funkcije u malim i srednjim poduzeima jesu jednostavnije, ali to ne znai da su i manje znaajne, od istih u velikim poduzeima. Tako ce primjerice u malom ugostiteljsko poduzeu sve menaderske funkcije biti sjedinjene u jednoj osobi. To je najee vlasnik ili suvlasnici ukoliko se radi o dva ili vie vlasnika.32 Ovisno o veliini poduzea menaderske funkcije se mogu podjeliti i na vie osoba, u tom sluaju bile bi rasporeene u ovisnosti od organizacijske razine, vrste posla, odnosno sloenosti odreenih zadataka. U nastavku e panja biti posveena svakoj od pet menaderskih funkcija pojedinano, tak e razraene biti slijedee funkcije: planiranje, organiziranje, kadrovsko popunjavanje, voenje i kontroliranje. Od svih naznaenih funkcija menadmenta planiranje najvie pridonosi performansama novog ulaganja. Planiranje osigurava promiljeno ponaanje ve tijekom prvih mjeseci ivota poduzea i njegovo uspjeno poslovanje i razvitak.

32

V. Cetinski, op.cit. str. 45. 26

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

Pogreke u ovoj aktivnosti mogu biti skupe pa ak i fatalne jer su resursi oskudni, posebice u poetcima poslovanja poduzea. Planiranje prisiljava poduzetnika da istrai vanjsko okruenje, konkurenciju, potencijalne kupce kao i snage i ogranienja.33 Prema tome planiranje se javlja kao metoda premoivanja jaza izmeu onoga gdje se poduzee nalazi i onoga gdje se u budunosti eli nai.34 Poduzetniki menader provodi dva tipa planiranja:35 a) pokretako planiranje b) tekue planiranje Pokretako ili start uo planning odvija se prije no to poduzee pone poslovati, a tekue planiranje poduzetnik provodi nakon toga. Funkcija organiziranja ukljuuje razvitak organizacijske strukture kroz projektiranje i razdiobu poslova, odreivanje raspona kontrole i raspodjelu vodeih uloga. Tei se formiranju strukture odnosa i autoriteta koji omoguuje djelotvornu koordinaciju svih funkcija i napora poduzea. Iako je organizacijska aktivnost jako vana svjetska iskustav pokazuju da je osnivatelji nerijetko zapostavljaju, ponajvie zbog poetnih kardovskih i resursnih ogranienosti, koje ih usmjeravaju prema proizvodnji i prodaju pa im se organizacijska pitanja ine manje vana. Ovo se posebice odnosi na mala poduzea.36 Organizacija u poetku ima obiljeja neformalnosti i fleksibilnosti, kako bi se omoguile dinamine promjene i prilagoavanja, ali u tijeku razvitka organizacija se formalizira ime se donekle postavljaju pitanja zadravanja dovoljne razine fleksibilnosti i adaptibilnosti, jer upravo u tome lei prednost malih poduzea u odnosu na velika. U poetku samo maleni broj poduzetnikih menadera novoosnovanih malih poduzea razmilja o ljudima koji su od vitalnog znaaja za uinkovito poslovanje i razvitak poduzea. Kadrovska funkcija obuhvaa: analizu radnih mjesta, planiranje kadrova, pridobivanje kadrova, uvoenje u posao, motiviranje, naobrazbu, odabir, promoviranje i napredovanje. Ljudskim se resursima daje sve vee znaenje, oni e u budunosti biti i odluujua konkurentska snaga. To se moe uoiti i u promjenama u terminologiji. Termini radnici i radna snaga zamjenjuju se terminima suradnici, kadrovi, ljudski resursi i ljudski potencijal.

33 34

J. Deeljin et. al., op.cit. str. 247. M. Buble, Menadment, Ekonomski fakultet Split, Split, 2000., str. 13. 35 J. Deeljin et. al., op.cit. str. 248. 36 Ibidem, str. 250. 27

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

Zamjena termina nije formalnog karaktera, ve ona proizlazi iz shvaanja vanosti ovjeka i njegova potencijala kao nositelja poslovnog uspjeha i razvoja.37 S obzirom na limitirane resurse, malo poduzee ne moe zaposlenicima osigurati veliku plau i odreene povlastice, koje mogu osigurati velika poduzea. Tome treba pridodati i nesigurnost novog poduzea, koje ne moe jamiti dugoronu sigurnost zaposlenja. Ti nedostatci onemoguuju poduzetnicima pronalaenje ljudi eljene kvalitete. Postignue dobrih meuljudskih odnosa preduvjet su uspjenog voenja. Taj e uspjeh uglavom ovisiti o vrlo jednostavnim stvarima poput stvaranja prijateljskog ozraja i udobnijeg radnog mjesta. Autori Weihrich i Koontz definiraju voenje kao menadersku funkciju koja podrazumjeva utjecanje na ljude, kako bi oni pridonjeli organizacijskim i skupnim ciljevima i odnosi se preteno na meuljudske aspekte upravljanja.38 Menader je voa koji mora biti primjer i svojim akcijama voditi zaposlene. Pri tome treba imati na umu da svaki zaposlenik ima pravo da se s njim postupa s potovanjem. Postavljati ciljeve i izraditi poslovni plan nije dovoljno. Poduzetnik mora pratiti proces ostvarirvanja plana i stupnja postizanja ciljeva, odnosno poslovnih rezultata. Kontrola znai praenje, provjeravanje i prosuivanje odluka, postupaka, mjera i rezultata koji se postiu s obzirom na planirano i s obzirom na utvrene ciljeve. To znai da su planiranje i kontroliranje usko povezani.39 Proces kontrole sadri tri koraka:40 a) odreivanje standarda b) mjerenje ostvarenih rezultata c) otklanjanje odstupanja od standarda i plana Prvi korak predstavlja utvrivanje standarda u provoenju planova, odnosno mjerenje te uinkovitosti. Na taj nain menader prima informacije o odvijanju pojednih aktivnosti. Drugi korak oznaava odnos izmeu stvarne i oekivane uinkovitosti, a trei korak je polazite za otklanjanje svega to je povezano s odstupanjima. Menaderi dobivaju priliku za mjenjanje planova, ciljeva, otklanjanje prepreka, poboljanje organizacije i slino.

37

I. Avelini Holjevac, Kontroling-upravljanje poslovnim rezultatom, Hotelijerski fakultet, Opatija, 1998., str. 117. 38 V. Cetinski, op.cit. str. 50. 39 J. Deeljin et. al., op.cit. str. 254. 40 V. Cetinski, op.cit. str. 51. 28

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

1.5.2. Organizacijska kultura Nema uspjenog poduzea bez razumjevanja pojma organizacijska kultura. Vanost organizacijske kulture ogleda se kroz razliite aspekte organizacije poduzea, vrste organizacijske strukture, menaderskog stila, naina provoenja kontrole. Organizacijska kultura moe biti manifestirana na vidljivoj i nevidljivoj razini. Vidljive razine organizacijske kulture sastoje se od jasnih formi koje je mogue promatrati kao to je: jezik, koritenje simbola, obreda, obiaja, metoda rjeavanja problema, upotreba alata ili tehnologije. Drugu nevidljivu razinu organizacijske kulture ine organizacijske vrijednosti, tzv. podupirujue vrijednosti, koje ukljuuju: strategije, ciljeve i filozofije vodstva. Organizacijske vrijednosti izraavaju sklonost prema odreenim ponaanjima, za razliku od organizacijskih normi koje izraavaju ponaanja koje su drugi prihvatili. Jednom
uspostavljene vrijednosti i norme u organizaciji ine trajnost organizacijske kulture te organizacije. U literaturi prevladavaju miljenja da, organizacijska kultura pojaava privrenost organizaciji i

poveava konzistenciju ponaanja zaposlenih. Sa stajalita zaposlenih, organizacijska je kultura vrijedna zato to smanjuje dvosmislenost, upuuje kako posao valja obaviti i na to to je vano u poslovnom sustavu. Kultura uzrokuje inerciju organizacije, to je kultura jaa to vie brani organizaciju od reakcije na promjene.41 to je organizacija vea i sloenija, vea je vjerojatnost da e se u njoj pojaviti vie od jednoga tipa kulture. Pritom se organizacijska kultura moe razlikovati meu razliitim odjelima ili radnim jedinicama, strukama, grupama poslova. Znaaj poduzetnike organizcijske kulture proizlazi iz njezinog utjecaja na poslovanje i poslovne rezultate poduzea. Ona moe na poduzee djelovati i pozitivno i negativno. Moe biti tajna formula uspjeha, ali i tihi ubojica. Sve ovisi o tome odgovaral li kultura situacijji u kojoj se poduzee nalazi ili ne. Poduzetniko-organizacijska kultura vrlo je znaajan imbenik u donoenju stratekih odluka. Ona predstavlja mehanizam koordinacije u poduzeu. Snana i jednistvena poslovna kultura znaajno olakava i ubrzava proces koordinacije zaposlenih. Preko kulture mogue je postii ne samo kontrolu ponaanja, ve i miljenja te osjeaja zaposlenika. Nametanjem odreenih kulturnih vrijednosti, ljudi se usmjeravaju da misle i osjeaju na odreeni nain, a da to ak i ne primjeuju. To eliminira mogunost nezadovoljstva i pobune protiv takvog ograniavanja njihove slobode.42
41

R. Bri, Organizacijska kultura u funkciji djelotvornosti upravne organizacije, Ekonomski pregled, No.11-12 Prosinac 2002., str.1049., dostupno u: Hrak, 01.04.2011. 42 V. Vuji, Menadment ljudskog kapitala, 2. izdanje, Fakultet za turistiki i hotelski menadment, Opatija, 2005., str. 417. 29

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

Sa stajalita postojanosti kultura moe biti postojana i prilagodljiva. Postojanu kulturu imaju one organizacije koje posluju u stabilnom okruenju, za razliku od organizacija koje djeluju u promjenjivom okruenju, pa za njih kaemo da imaju promjenljivu ili adaptabilnu kulturu, odnosno prilagodljivu kulturu. Razliite kulture mogu odgovarati razliitim organizacijama i njihovom okruenju, ne postoji korektna kultura. Tako na primjer, poeljnost jake kulture ovisi o tome, kako ona dobro podrava strateke ciljeve i potrebe organizacije. 1.5.3. Posebni izazovi poduzetnikog menadmenta malih poduzea U pojedinim etapama razvitka svoje karjere poduzetnici se susreu s izazovima koji na test stavljaju njihove sposobnosti i karakter. U svezi s tim tri izazova zasluuju posebnu pozornost:43 a) rast poduzea b) poduzetniki stres c) prodaja poduzea Uspjeno upravljanje rastom poduzea zahtjeva promjenu u menaderskim zadacima i foskusima. Zbog promjene veliine i kompleksnosti poduzea, kontrola i koordinacija moraju se vie naglasiti nego u malom poduzeu. Da bi efektivno vodio poduzee, poduzetnik ne moe vie donositi sve odluke i biti izravno ukljuen u sve aspekte posla. Poduzetnici, kao tvorci poduzea, imaju jaku potrebu kontrolirati cjelokupno poslovanje i teko se odluuju delegirati neke odluke drugima, iako su ponekad svjesni da im nedostaje profesionalne menaderske vjetine potrebne za voenje kompleksnog poduzea. Gotovo svi izvrni direktori se svakodnevno susreu sa stresom zbog tereta odgovornosti upravljanja poduzeem. Osobito visoku razinu stresa doivljavaju oni koji vode malena poduzea. Stres je djelomino uzrokovan rizikom u koji je poduzetnik uao pokreui poduzee i osjeajem da je on sam u potpunosti odgovoran za uspjeh ili neuspjeh. Poduzetnik se odluuje na prodaju svog poduzea iz nekoliko razloga. Neki to ine kako bi otili u mirovinu, drugi to ine kako bi taj profit iskoristili za kupnju novog poduzea.

2.

MALA I SREDNJA PODUZEA U KARLOVAKOJ UPANIJI I POTENCIJALI ZA NJIHOV RAZVOJ

43

J. Deeljin et. al., op.cit. str. 263.-265. 30

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

Mala i srednja poduzea predstavljaju najfleksibilniju i brzorastuu gospodarsku granu s visokim potencijalom za stvaranje radnih mjesta. Broj malih i srednjih poduzea vrlo je vaan pokazatelj prisutnosti inicijativa privatnoga poduzetnitva u ovoj regiji. U neku graninim zajednicama, poduzetnitvo je jo uvijek nedovoljno razvijeno zbog administrativnih prepreka te nedostatka znanja i financijskih sredstava, budui da su razliiti izvori financiranja za budue poduzetnike jo uvijek preskupi ili teko dostupni. Poduzetnike takoer optereuju porezni zakoni, neusklaeni imovinsko pravni odnosi i druge prepreke pri pokuaju prelaska s trgovake na poduzetniku razinu. S druge strane Karlovaka upanije jo uvijek nedovoljno koristi svoje poduzetnike potencijale kojima e se pozabaviti ovo poglavlje. 2.1. Pojmovno odreenje koncepcije i strategije razvoja prostora

Koncepcija predstavlja skup pravila i proncipa o kojima ovisi izbor strategije kao dinamike discipline, sustava i poslovne politike kojom se ostvaruju ciljevi i misija. Znai anticipiranje budunosti u sadanjosti i slui za odreivanje svrhe ili misije i temeljnih dugoronih ciljeva, utvrivanje alternativnih strategija i izbor optimalnih pravaca djelovanja i alociranja resursa za postizanje tih ciljeva.44 Strategija je aktivnost, odnosno provoenje koncepcije u ostvarenju ciljeva. Znai interakciju htjeti kao nastavak koncepcije koja odraava interakciju moi.45 Dobro osmiljen razvoj neke drave obino ima planiranje koncipirano na dravnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Drava izrauje koncepciju i strategiju razvoja, dokumente koji daju smjernice za daljnji napredak, definiraju glavne grane gospodarstva i podruja od nacionalnog interesa. Od drave se oekuje da stvori svojom makroekonomskom politikom ono okruje koje e maksimalno stimulirati i poticati sve potecijalne domae i strane investitore da ulau svoj kapital u hrvatsko gospodarstvo u cilju profitabilnog i djelotvornog razvoja. Turizam jedino u definiranim uvjetima razvoja moe postati nacionalni strateki proizvod unutar kojeg e svaka turistika destinacija imati svoju razvojnu strategiju kao podsustav viih razvojnih ciljeva.46 Daljnje planiranje razvoja sputa se na razinu regija i jedinica lokalne samouprave. U Hrvatskoj taj lanac sukladno administrativno-politikom ustroju ima slijedee elemente:47 a) koncepcija i strategija
44

C. Stipanovi: Koncepcija i strategija razvoja u turizmu, Sveuilite u Rijeci, Fakultet za turistiki i hotelski menadment, Opatija, 2006., str. 22. 45 Ibidem, str. 22. 46 B. Blaevi: Turizam u gospodarskom sustavu, FTHM, Opatija, 2007., str. 185. 47 PUR Grad Ogulin, Analiza situacije, Micro projekt, 2006., str. 5. 31

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

b) regionalni operativni program (ROP)

c) program ukupnog razvoja (PUR) Koncepciju i strategiju donosi Vlada i Sabor Republike Hrvatske, ROP donosi pojedina upanija, ali mora biti sukladan odlukama Vlade i Sabora i PUR donose jedinice lokalne samouprave (JLS) odnosno gradovi i opine. Kod definiranja strategije razvoja valja imati na umu i globalne ciljeve razvoja. Budui da nacionalni ciljevi razvoja postoje od 2005. moe se odrediti i tzv. hijerarhija ciljeva u svrhu boljeg razumijevanja i povezivanja s odabranim akcijama. Hrvatski Ured za strategiju razvitka u 2005. izradio je Nacionalnu strategiju razvoja koja slijedi tri globalna cilja razvoja: a) postizanje ubrzanog rasta realnog BDP-a i zaposlenosti, kao i bolji ivotni standard u usporedbi s bogatijim regijama Europe b) postizanje vee konkurentnosti nacionalnog gospodarstva u usporedbi s razvijenijim regijama Europe
c) smanjenje regionalnih nejednakosti unutar zemlje stvaranjem povoljnih uvjeta za

socijalno-ekonomski razvitak u najnazadnijim regijama Iz ovih ciljeva vidljivo je da je jednakost razvijenosti regija kljuna za uspjenost zemlje i njezino pribliavanje Europskoj Uniji.

32

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

1.2.

Prirodni resursi i okoli

Od prirodnih resursa najznaajniji su ume, mineralne sirovine, rezerve podzemnih voda, geografsko prometni poloaj te kulturne i prirodne znamenitosti, dok su manje znaajni resursi ljunak uz vodene tokove te poljoprivredno zemljite, vei dio kojeg se zbog izuzetne ouvanosti od zagaenja svih vrsta, ipak moe svrstati meu najznaajnije prirodne resurse na podruju upanije. ume zauzimaju preko 170.000 ha povrine upanije, a generalno ih moemo podijeliti na dvije zone: a) panonska zona na sjeveru s podrujem plitkog kra, Kordun. U najniim dijelovima uz Kupu nalaze se poplavne ume hrasta lunjaka, dok se u dijelu umberka i junije od Karlovca prostire podruje uma hrasta kitnjaka i obinog graba te brdske ume bukve
b) dinarska zona visokog kra na jugu, u ijem se najniem dijelu prostire

podruje hrasta kitnjaka i obinog graba, zatim visinski slijedi podruje bukve, a u najviim dijelovima upanije imamo mjeovite ume bukve i jele.48 Godinji sjeivi etat iznosi 350.000 m3, od ega je najvie bukve i grabara. Gledano po vrstama preko 85 % sjee je bjelogorino drvo, a ostatak crnogorino. Poljoprivredno zemljite zauzima 199.118 ha ili 45 % povrine upanije, od kojih je 4.573 ha izuzetno pogodnog, a 18.000 ha pogodnog za obradu, dok se jooko 12.000 ha moe melioracijom dovesti u rang izuzetne pogodnosti za obradu. Ostatak poljoprivrednog zemljita ima odreenih ogranienja u proizvodnji, ali su pogodna za poljogospodarske programe u funkciji stoarstva. Rezerve podzemnih voda na podruju upanije, prema dravnoj kategorizaciji, predstavljaju rezerve prve razine i jouvijek nisu dostatno istraene. Veliki broj krakih izvora u junom dijelu upanije tek manjim dijelom ukazuje na stvarne potencijale na tome podruju. Od raspoloivih voda za vodoopskrbu se trenutno zahvaa 735 l/sec, a raspoloivo je sigurno jopreko 250 l/sec. Stanje okolia je u prosjeku vrlo dobro, a karakterizira ga visoka kvaliteta zraka, vode i tla, uz lokalne sluajeve devastacija na urbanim podrujima. Dobar primjer kvalitete je vodoopskrbni sustav naselja Generalski Stol, koji dugi niz godina bez proiavanja koristi vodu rijeke Mrenice, a koja u takovom prirodnom obliku ima kvalitetu pitke vode, osim u duim sunim razdobljima.
48

Regionalni operativni program 2005.-2012., Karlovaka upanija, 2005., str. 15.-16. 33

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

Ouvanost prirodnih vrijednosti je izuzetna, od kojih se neki nalaze u gotovo neizmijenjenom prirodnom obliku. Tako npr. orkova uvala predstavlja biser umskog dijela upanije i Drave, jer je zbog izuzetne ouvanosti zatiena u rangu strogog rezervata umske vegetacije, a njezin poloaja unutar Nacionalnog parka Plitvika Jezera pripomae njezinom ouvanju. Od 17 prirodnih vrijednosti na podruju upanije, vrijedno je istaknuti meunarodno poznati NP Plitvika Jezera, planinski masiv Klek koji je kolijevka hrvatskog planinarstva i peinske sustave izuzetnih vrijednosti i duina, 1. i 3. peina po duini u Hrvatskoj. Uz zatiene dijelove, i ostatak je prirodnog prostora sauvan od znaajnijih devastacija gdje se posebno istie rijeka Mrenica s ouvanim sedrotvornim procesom, identinim onome koji se dogaa na Plitvikim jezerima.49 Nalazi kulturne batine govore o kontinuitetu prebivanja na ovim prostorima i daju naslutiti ulogu pojedinih prostora u razvoju cijeloga podruja te njegovu povezanost sa irim okruenjem. Najstariji nalazi obitavanja datiraju joiz vremena prije Krista, to govori o njegovoj vojnoprometnoj i gospodarskoj vanosti, koja se odrala do dananjih dana. Od 792 evidentirana kulturna dobra, trenutno su registrirane 2 spomenike cjeline, 74 graevine i 20 arheolokih lokaliteta, preventivno je zatieno 5 spomenikih cjelina, vei broj graevina i 5 arheolokih lokaliteta, a samo je evidentirano, bez daljnjih postupaka zatite preko 200 graevina i 160 arheolokih lokaliteta.

49

Ibidem, str. 16. 34

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

1.3.

Geoprometni poloaj Karlovake upanije

Karlovaka upanija nalazi se u sredinjoj Hrvatskoj i pokriva povrinu od 3.622 km te se ubraja u red veih upanija od 20 koliko ih ima u Republici Hrvatskoj. Zahvaljujui svom tranzitnom, prometnom i geostratekom poloaju jedna je od najvanijih upanija: Tu je sjecite i vorite najvanijih prometnica koje povezuju Europu s Jadranskom obalom. Karlovaka upanija granii s dvije susjedne drave: Republikom Slovenijom i Republikom Bosnom i Hercegovinom, a u doticaju je i s etiri upanije: Zagrebakom, Sisako-moslavakom, Primorsko-goranskom i Liko senjskom upanijom.50 Na prostoru Karlovake upanije dotiu se razliitosti prirodnih osobitosti alpskog, panonskog i krakog ozemlja. Ljepte karlovakih rijeka Kupe, Korane, Mrenice i Dobre, umovitost gorja Velike i Male Kapele, zelenilo kordunskog kra, tranzitni poloaj i bogata povijesna batina trajne su vrijednosti na kojima poiva gospodarsko privreivanje i kvaliteta ivljenja njena stanovnitva. Podruje karlovake upanije od starih je povijesnih vremena najvanije tranzitno podruje Hrvatske. Od svog osnutka 1579. godine, grad Karlovac postaje stratekim, gospodarskim i prometnim sreditem i stanovnicom krajike i civilne Hrvatske, voritem vanih prometnica. Uz povijesne ceste Karolinu, Karlovac-Bakar, graena 1726.-1733. godine, Josephinu Karlovac-Senj, 1775.-1779. i Louisianu Karlovac-Rijeka, 1805.-1813. Karlovac dobiva suvremenu autocestu koja povezuje Srednju Europu i podunavske zemlje s Jadranskim morem.51 Od tri prometna koridora europskog i dravnog znaenja na podruju Hrvatske, jedan prolazi podrujem upanije. Prema kategorizaciji cesta na podruju upanije postoje 2 autoceste A1 i A3, 11 dravnih cesta 55 upanijskih i 164 lokalne ceste, uz veliki broj nekategoriziranih cesta za koje ne postoje detaljniji podaci. Zbog prolaska glavnih prometnih koridora od Zagreba prema moru, odlian je pristup do luke Rijeka te gospodarskog prostora grada Zagreba i centralnog dijela Hrvatske.

50 51

Karlovaka upanija, http://www.kazup.hr/o-zupaniji/opci-podaci, 07.04.2011. upanijska razvojna strategija Karlovake upanije 2011.-2013., Karlovaka upanija, 2010. str. 35

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

1.4.

Infrastruktura

Napredak gospodarstva ovisi o mogunosti to efikasnijeg prometa ljudi i roba, pretpostavka za to je razvoj infrastrukture. S ekonomskog aspekta infrastruktura je krvotok koji opsluuje sistem gospodarskog organizma, omoguavajui njegovo funkcioniranje i razvitak, infrastruktura je preduvjet gospodarskog razvitka. Razvoj infrastrukture dovodi do prostornog ureenja naselja seoskog karaktera, izjednaavajui ih sa urbanim sredinama. Selo je znatno ispod urbane razine opremljenosti infrastrukturom. Ta injenica pridonosi sporijem razvoju sela i niim uvjetima ivota uope, to pridonosi bijegu stanovnitva u gradove. U tom se smislu razvoj infrastrukture moe tretirati kao jedan od temeljnih poluga razvoje sela i poljoprivrede te unoenje urbanog naina ivota u ruralna podruja. Infrastruktura pridonosi smanjenju razlika izmeu sela i grada. Danas je teko uope zamisliti svijet bez infrastrukture koja omoguuje siguran i brz prijevoz putnika i robe iz svih dijelova svijeta. Globalizacija je neto to je u svijetu ve neko vrijeme stvarnost, a moemo rei da je razvoj prometne infrastrukture slijedio razvoj globalizacije kao vrlo bitan faktor za povezivanje. U Karlovakoj upaniji prometnu infrastrukturu dijelim na onu koja je vezana uz cestovni promet i onu vezanu uz eljezniki promet. Kao to je prije u tekstu navedeno zbog prolaska glavnih prometnih koridora od Zagreba prema moru, odlian je pristup do luke Rijeka te gospodarskog prostora grada Zagreba i centralnog dijela Hrvatske. Osnovnu cestovnu mreu upanije ine tri pravca u smjeru sjever-jug, te tri poprena pravca u smjeru istok-zapad.52 Strategijom prostornog ureenja Hrvatske eljeznika mrea ocjenjena je na niskoj tehnikoj razini kapaciteta te nedovoljnoj izgraenosti. Stoga je planirano njezino ureenje na nain koji bi garantirao ukljuenost u europske tokove. Od novijih koridora na podruju upanije definiran je pravac trase Zagreb-Karlovac-Rijeka. Na prostoru Karlovake upanije nalaze se dijelovi etiriju pruga od ega se prioritetno ureuje pravac prema Splitu odnosno Rijeci. U karlovakoj upaniji opskrbljenost stanovnitva vodom je vrlo visoka i to oko 90%, ali varia od prodruja koja nemaju regulirane vodooprskrbne sustave do urbanih podruja s visokom razinom vodoopskrbe.

52

Ibidem, str. 29. 36

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

Specifinost upanije je postojanje mnogih pojedinanih, nekontroliranih malih sustava, kao i znaajni gubici vode u distribucijiu svim sustavima, najee zbog starosti mree. Sustavi odvodnje postoje u veini gradova te u manjem broju centara opina. Najvie su izgraeni sustavi odvodnje grada Karlovca i grada Duga Resa koji ine jednu tehnolokoprojektnu cjelinu i predstavljaju prioritet obzirom na podruje upanije. Ulaganja u poslovnu infrastrukturu su neophodna u upanijama koje zaostaju u razvoju za sustizanje razvijenijih upanija. Upravo je u tim upanijama nedostatak poslovne infrastrukture najnaglaeniji problem. Na prostoru Karlovake upanije vie ili manje uspjeno djeluje 10 poduzetnikih zona:53 1. upanijska gospodarska zona - Logorite Poslovni park Karlovac 2. Poduzetnika zona Mala vara Karlovac 3. Poslovna zona Banija Ilovac III Karlovac 4. Poduzetnika zona Ogulin d.o.o. Ogulin 5. Poduzetnika zona Lug - Ozalj 6. Industrijska zona Gornje Taborite Slunj 7. Poslovna zona Bosiljevo (uz autocestu A-1 vor Bosiljevo) 8. Poduzetnika zona Novigrad na Dobri Netreti 9. Poduzetnika zona Sajmite, Dragani 10. Zona malog gospodarstva akanje Sve one predstavljaju znaajan potencijal za jo snaniji razvoj malog i srednjeg poduzetnitva koje takoer moe pronai svoje mjesto u njima, ali i znaajno suraivati s velikim poduzeima koja posluju unutar poduzetnikih zona. Strategija odrivog koritenja energije Karlovake upanije odreuje smjernice za uspjean gospodarski i energetski razvoj upanije, potujui pri tome naela odrivosti zatite okolia. Glavni naglasak dan je na uinkovitom koritenju energije i obnovljivim izvorima energije, kao podrujima iji razvitak moe i treba znaajno doprinjeti odrivom razvoju itave upanije. Doprinos proizvodnje toplinske energije iz obnovljivih izvora energije na podruju upanije oekuje se prvenstveno koritenjem energije biomase i Sunca, a manjim dijelom i koritenjem toplinskih pumpi.54

53 54

Karlovaka upanija, http://www.kazup.hr/o-zupaniji/gospodarstvo/poduzetnistvo, 07.04.2011. upanijska razvojna strategija Karlovake upanije 2011.-2013., op.cit., str. 35. 37

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

U Karlovakoj upaniji provodi se projekt Sustavno gospodarenje energijom u Karlovakoj upaniji-SEM. Opi cilj projekta je na osnovu razmjene znanja i iskustava izmeu mediteranaskih regija poveati energetsku uinkovitost u zgradama javne namjene. Specifini cilj projekta je reducirati potronju energije u zgradama u vlasnitvu Karlovake upanije provoenjem modela sustavnog gospodarenja energijom.55 Prole godine u Karlovakoj upaniji proveden je projekt sufinanciranja ugradnje solarnih kolektorskih sustava i geotermalnih dizalica topline za pripremu potrone tople vode, grijanje i hlaenje kao i vjetrogeneratorskih i fotonaponskih sustava za proizvodnju elektrine energije u kuanstvima. Sufinancirani su trokovi opreme i ugradnje navedenih sustava u kuanstvima u iznosu od 40% nepovratnih sredstava odnosno do maksimalnog iznosa od 12.000,00 kn po kuanstvu. U Karlovakoj je upaniji u tijeku realizacija projekta Europske komisije u sklopu programa Inteligentna energija za Europu. Strategije za promoviranje izgradnje malih hidroelektrana u Europi. Glavni cilj projekta je doprinijeti otklanjanju netehnikih barijera, to e biti od velike koristi za europske, nacionalne, regionalne i lokalne donositelje odluka u cilju poveanja izgradnje malih hidroelektrana.

55

Karlovaka upanija, http://www.sem-kazup.com/hrv/sadrzaj/ciljeviprojekta/, 07.04.2011. 38

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

1.5.

Stanovnitvo i ljudski kapital

Svaka nacionalna ekonomija i njezin dugoroni razvoj znaajnim dijelom ovise o kvaliteti ljudskog kapitala. Kvaliteta ljudskog kapitala odreena je kvalitetom obrazovnog sustava, ulaganjima u obrazovanje i participacijom u obrazovanju. Zaostajanje u razvoju sustava obrazovanja i nedostatna ulaganja u stvaranje ljudskog kapitala mogu postati ograniavajui imbenik dugorono odrivog razvoja svake zemlje. Karlovaka upanija nalazi se u nepovoljnoj demografskoj situaciji, slino kao i veina hrvatskih upanija. U uvjetima nepovoljnih demografskih obiljeja i procesa ne moe se ostvariti ravnomjeran razvoj prostora. Posebno se to odnosi na nepovoljnu obrazovnu strukturu stanovnitva, koja je snana zapreka razvoju. Ipak, obrazovna struktura postupno se poboljavala, ali ne kao rezultat sveukupnog razvoja upanije, ve kombiniranim utjecajem vie demografskih i drutveno-gospodarskih faktora. Ratna zbivanja 1990-ih godina dodatno su ubrzala dotadanje nepovoljne demografske i gospodarske procese. Iseljavanje se intenziviralo, to je dovelo do novoga populacijskog pranjenja ve ionako depopuliranih i gospodarski nerazvijenih podruja. Naime, dogodio se progon hrvatskoga stanovnitva s okupiranoga podruja od srpskih snaga, dok su se Srbi iseljavali tijekom cjelokupnoga trajanja okupacije.

39

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

1.5.1. Stanovnitvo Prema podacima popisa stanovnitva iz 2001. godine Karlovaka upanija ima 141.787 stanovnika i time ini 3,2% stanovnitva Hrvatske. Gustoa naseljenosti 38,9 st/km. Po povrini, Karlovaka upanija ini 6,43% povrine Republike Hrvatske i upola je rjee naseljena od prosjene gustoe naseljenosti Hrvatske koja iznosi 78,5 st/km. U odnosu na popis stanovnitva iz 1991. godine, Karlovaka upanija je u 2001. godini imala 42.790 stanovnika (ili 23%) manje.56

Grafikon 1. Udio stanovnika po starosnoj dobi u K-usporedba s dravnim prosjekom

Izvor: DZS, http://www.dzs.hr/, 03.04.2011.

Iz grafikona 1.

vidljivo je kako u usporedbi s dravnim prosjekom, Karlovaka

upanija ima manji udio djece i mladih u ukupnom broju stanovnika od prosjeka Republike Hrvatske, dok je udio osoba starijih od 50 godina znatno vii od dravnog prosjeka To ukazuje na starost populacije to ima neposredni utjecaj na socijalnu i gospodarsku situaciju.

56

Strategija razvoja ljudskih potencijala Karlovake upanije od 2006. do 2012., Hrvatski zavod za zapoljavanje, podruna sluba Karlovac, Karlovac, 2006., str. 20. 40

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

1.5.2. Obrazovanost Poveanje ulaganja u ljudski kapital, odnosno u obrazovanje jedan je od glavnih prioriteta ekonomske politike razvijenih zemalja. Ljudski kapital se uobiajeno aproksimira s prosjenom razinom kvalificiranosti odnosno obrazovanosti stanovnitva. Meutim, ljudski kapital osim psiho-fizikih sposobnosti pojedinaca ukljuuje i komponentu njihove socijalnozdravstvene pripravnosti. Stoga, investicije u ljudski kapital obuhvaaju ulaganja u obrazovanje i obuavanje na poslu kao njegovu najznaajniju komponentu. Najvei udio u Karlovakoj upaniji imaju osobe sa zavrenom srednjom kolom, a identina je situacija i u Republici Hrvatskoj. Meutim, dok u Republici Hrvatskoj iduu kategoriju ine osobe sa zavrenom samo osnovnom kolom, a VSS ima dvostruko vie nego osoba bez kole, u Karlovakoj upaniji je situacija bitno drugaija. ak 22,3% nema zavrenu osnovnu kolu, 4,0% je bez kole dok samo 5% osoba ima visokokolsko obrazovanje. Stanovnitvo Karlovake upanije ini 3,2% stanovnika Republike Hrvatske, meutim, uenici osnovnih kola ine tek 2,6% odnosno uenici srednjih kola 2,9% od broja stanovnika Republike Hrvatske. Iz ovih podataka ponovno je vidljiva pojava starenja stanovnitva u Karlovakoj upaniji i sve manjeg broja uenika u odnosu na dravni prosjek.57 U idealnim uvjetima sveukupno stanovnitvo staro 15 i vie godina trebalo bi imati zavrenu osnovnu kolu. Ipak, udio stanovnitva bez zavrene osnovne kole na razini upanije 1981. iznosio je 52,29%, zatim se 1991. godine smanjio na 37,48% i konano 2001. godine na 26,32%. Pri tome valja istaknuti da smanjenje populacije bez zavrene osnovne kole nije iskljuiva posljedica pojaana procesa obrazovanja stanovnitva. Smanjenje broja stanovnitva bez zavrene osnovne kole zbog starenja i poveanoga mortaliteta starijih loije obrazovanih dobnih skupina posebno dolazi do izraaja u nerazvijenim i izoliranim ruralnim opinama.58 Moemo zakljuiti da je stupanj obrazovanosti u Karlovakoj upaniji izuzetno nizak i loe strukturiran unato razvijenoj mrei kola i dovoljnim kolskim kapacitetima.

57

Ibidem, str. 21. I. Turk i M. Juki, Promjene u obrazovnoj strukturi stanovnitva Karlovake upanije (1981.-2001.), Drutvena istraivanja, No.6 (104) prosinac 2009., str.1181., dostupno u: Hrak, 03.04.2011.
58

41

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

1.5.3. Zapoljavanje i trite rada-SWOT analiza Nadolazea SWOT analiza ima cilj prikazati snage, slabosti, prilike i prijetnje zapoljavanje i trita rada u Karlovakoj upaniji. SNAGE rast zaposlenosti i smanjenje nezaposlenosti rastui sektori preraivake industrije (prerada metala i proizvodnja strojeva), trgovine i ugostiteljstva veliki broja raspoloive radne snage razvijene mree srednjih kola i veleuilita usklaenost poslovnih procesa HZZ-a s europskim standardima i provedba aktivnog pristupa pronalaenju zaposlenja SLABOSTI niska obrazovna struktura nezaposlenih nedovoljan broj radnih mjesta na kojima se mogu zapoljavati ranjive skupine nedovoljno koritenje razliitih naina zapoljavanja poput skraenog radnog vremena siva ekonomija nerazvijen sustav radnih vrijednosti niska regionalna pokretljivost radne snage pomanjkanje poduzetnike klime i ponaanja dugotrajni i preskupi programi obrazovanja odraslih sustav socijalnih davanja je destimulativan za zapoljavanje PRIJETNJE

PRILIKE

razvoj poduzetnikih zona javni sektor potie proizvodnju, izvoz i


poduzetnitvo

odljev mozgova nepovoljna demografska kretanja nizak


natalitet

aktivna politika zapoljavanja na


dravnoj razini (Nacionalni akcijski plan zapoljavanja i Godinji plan za poticanje zapoljavanja)

otpor prema promjenama i usvajanju novih


znanja i

reforma strukovnog obrazovanja i


visokog kolstva u tijeku

koritenje prirodnih resursa za


gospodarski razvoj (pitka voda, ume i poljoprivreda)
Izvor: Strategija razvoja ljudskih potencijala Karlovake upanije od 2006. do 2012., Hrvatski zavod za zapoljavanje, podruna sluba Karlovac, Karlovac, 2006., str. 37.

42

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

Iz priloene SWOT analize moemo vidjeti da su snage, vezane uz zapoljavanje i trite rada u Karlovakoj upaniji, rast zaposlenosti, ali to je moda jo vanije evidentan rast radno intenzivnih sektora poput preraivake industrije, trgovine i ugostiteljstva. Svakako valja istaknuti i veliki broj raspoloive radne snage koja moe popuniti eventualna nova radna mjesta. Takoer postoji razvijena mrea srednjih kola i veleuilite. to se tie HZZ-a on je svoje poslovne procese uskladio europskim standardima i aktivno provodi pristup pronalaenja zaposlenja to takoer spada u snage u ovoj SWOT analizi. to se tie slabosti prvenstveno valja istaknuti nisku obrazovnu strukturu o kojoj je ve bilo rijeu u ovom radu, kao i nedovoljan broj radnih mjesta za ranjive skupine u drutvu. Jo uvijek se nedovoljno koriste razliiti naini zapoljavanja poput skraenog radnog vremena. Postoji niska regionalna pokretljivost radne snage, a i sam sustav socijalnih davanja preesto djeluje destimulativno na radno sposobno stanovnitvo. Iako tehniki postoje mogunosti za programe obrzovanja odraslih, one se premalo koriste, a i sami programi su dugotrajni i preskupi. Mogunosti su kao i obino viestruke i samo oekuju svoju realizaciju. Tako se od javnog sektora oekuje da vie potie proizvodnju, izvoz, poduzetnitvo kao i da organizira aktivnu politiku zapoljavanja. Potrebno je i vie koristit prirodne resurse koji svojim obujmom mogu osigurati znaajno zapoljavanje ukoliko ih pone pametnije koristiti. Postoje i odreene prijetnje koje se nikako ne smiju zanemariti, ali isto tako nisu ne premostive. S takozvanim odljevom mozgova problema ima itava drava, ali nuenjem adekvatnih radnih mjesta, ili pomaganjem u pokretanju vlastitih poslova, ova negativna pojava se moe sprijeiti. Sprijeavanje navedene pojave sigurno bi adekvatno utjecalo i na nepovoljna demografska kretanja koja prijete izumiranjem itavih dijelova Karlovake upanije, posebice onih ruralnih dijelova u kojima se nalaze prije spomenuti odreeni prirodni resursi. Prijetnja je svakako i otpor prema promjenama i otpor prema usvajanju novih znanja i vjetina. Potrebno je u ljude usaditi pojam cjeloivotnog obrazovanja, ne kao krilaticu koja se tie visokoobrazovanog stanovnitva nego kao pojavu koja treba postati masovna.

43

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

1.6.

ene osnivateljice i voditeljice novih poduzea

Pojava poduzetnica u proteklih dvadesetak godina u razvijenom svijetu usko je povezana s demokratizacijom drutva, tonije s izjednaavanjem mukih i enskih prava, prije svega prava na izobrazbu. Mnoge ene posjeduju kreativnost, potrebna struna znanja i vjetine nune za pokretanje novih poslova, ali esto za razliku od mukih poduzetnika, nemaju ravnopravan pristup zajmovima, izobrazbi i informacijama, bez ega nema uspjena voenja poslova. Kao i njihovi kolege poduzetnici, ene poduzetnice su visokoobrazovane, sklone preuzimanju rizika i imaju razvijen poduzetniki duh. Hrvatska gospodarska komora predstavila je 01.02.2011., s ciljem poticanja ena na poduzetniku djelatnost i podizanja svijesti o poduzetnitvu ena, projekt Europske mree ambasadorica enskog poduzetnitva, meu kojima ima i hrvatskih obrtnica. Projekt je vrijedan 146.000 eura, a sredstva za njega dobivena su iz programa Europske komisije za konkurentnost i inovacije. Istraivanja pokazuju da kod nas na jedan poduzetniki pothvat ena dolaze 2,5 pothvata mukaraca, a Vladin cilj je da se taj odnos do 2013. svede na razinu 1 prema 1,4, kao u SAD-u. Europska mrea ambasadorica enskog poduzetnitva osnovana je 2009. godine a danas obuhvaa 250 poduzetnica iz 22 zemlje, od ega su 10 mjesta u ovoj mrei zauzele poduzetnice iz Hrvatske, izabrane na nacionalnoj razini meu uspjenim poslovnim enama.59 Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva pokrenulo je projekt Poduzetnitvo ena za 2011. godinu. Cilj Projekta je vee, bre i lake ekonomsko osnaivanje ena, ukljuivanjem u poduzetnitvo i to osnivanjem novih subjekata malog gospodarstva te stvaranjem novih radnih mjesta. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva je davatelj potpore. Dravna potpora je potpora male vrijednosti i nepovratna je.60 Poduzetnice i voditeljice malih poduzea predstavljaju veliku snagu u dananjem poslovnom svijetu i drutvu. Sve vie i vie uspjene ene, vlasnice su malih poduzea i u poziciji su koja im omoguuje ne samo da zarde novac nego i da ga zarade pomaui drugima. Usporedimo li navedene podatke s onima u politici moemo vidjeti da su i u tom segmentu i na dravnoj i na lokalnoj razini podaci poraavajui. Iako je prema popisu stanovnitva 2001. godine u hrvatskom drutvu oko 52 % ena, slino je i u Karlovakoj
59

Hrvatska obrtnika komora, http://www.hok.hr/press/novosti/gospodarstvo_i_medunarodna_suradnja/i_obrtnice_medu_ambasadoricama_zen skog_poduzetnistva, 07.04.2011. 60 Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, http://www.mingorp.hr/default.aspx?id=1618, 05.04.2011. 44

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

upaniji, ene su u politikoj vlasti manje zastupljene nego mukarci. U 2010. u Saboru RH bilo je 24% zastupnica, dok je na niim razinama vlasti taj broj jo manji, npr. udio ena u upanijskim skuptinama iznosi 22%, u vijeima gradova oko 21%, a u vijeima opina 16%. U Republici Hrvatskoj 6 je gradonaelnica ili 5% i jedna upanica.61 Karlovaka upanija ima upana, svi njegovi zamjenici su mukarci, u upanijskoj skuptini od 43 zastupnika 6 je ena ili 13%. U upanijskoj skuptini od 6 zastupnica 84% ili njih 5 je visokoobrazovano. Pa se namee zakljuak da ena ukoliko nije visokoobrazovana tee dobiva priliku od mukih kolega za odreenu politiku funkciju jer je samo 45% zastupnika visokoobrazovano. 62 Tradicionalni odgoj nametnuo je tezu po kojoj se enska populacija ui da uspjena uloga supruge zahtijeva izbjegavanje natjecanja s mukarcima i vienje sebe kao neto to je manje vrijedno od mukaraca. Vano je napomenuti da uloga spola varira od drutva do drutva, te da su razlike u ulogama vie nauene putem socijalizacije nego to su bioloki odreene. Zbog toga to su ti stavovi naueni, oni se mogu i moraju mijenjati.63 ensko poduzetnitvo mogue je potaknuti raznim projektima kroz intenziviranje lobistikih aktivnosti profesionalnih enskih i neprofitnih udruga te ih posebice usmjeriti na stvaranje legislative koja e osigurati pozitivno ozraje za bri razvoj enskog poduzetnitva. Organizirati razmjenu iskustava izmeu ve uspjenih poduzetnica i poduzetnica poetnica, uvoenjem mentorstva, javnim prezentacijama vlastitih iskustva uspjenih poduzetnica. Ponuditi razliite programe poticanja enskog poduzetnitva koji osiguravaju treninge, obrazovanje, jamstva za dobivanje bankarskih kredita za pokretanje poslova koje potiu ene. Potaknuti umreavanje ena poduzetnica razvojem lokalnih i regionalnih mrea poduzetnica. Osigurati poduzetnicama besplatne ili subvencionirane konzultantske usluge stranih ili domaih konzultanata.

61 62

Dravni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr/, 07.04.2001. Karlovaka upanija, http://www.kazup.hr/skupstina/vijecnici, 07.04.2011. 63 V. Galii i Z. Ivanovi, ene menaderi u hrvatskom hotelijerstvu, Tourism and Hospitality Managementa, No.1 lipanj 2006., str. 81., dostupno u: Hrak, 03.04.2011. 45

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

1.7.

Vizija i strateki ciljevi

upanijskom razvojnom strategijom, planskim dokumentom jedinice podrune smouprave, odreeni su strateki ciljevi kojima se nastoje ostvariti odriv drutveno gospodarski razvoj svih dijelova upanije stvaranjem uvjeta za jaanje konkurentnosti i realizaciju razvojnih potencijala. Strateki ciljevi usklaeni su s odreenim ciljevima u Strategiji regionalnog razvoja Republike Hrvatske i drugim planskim dokumentima upanije, a temelje se na analizi stanja razvoja Kralovake upanije.

Shema 2. Vizija i strateki ciljevi

VIZIJA
upanija razvijene poduzetnike klime i gospodarstva, kvalitetnih ljudskih resursa, odrivog razvoja i kvalitetnog ivljenja.

Strateki cilj 1. Oivljavanje ruralnog prostora i uravnoteen razvoj svih podruja upanije. Strateki cilj 2.

Strateki cilj 3. Strateki cilj 4. Jaanje Konkurentno gospodarstvo, razvoj poljoprivrede, turizma i infrastrukture. ljudskih resursa i strateko planiranje razvoja. Odrivo upravljanje okoliem, prirodnim resursima i kulturnom batinom.

Izvor: upanijska razvojna strategija Karlovake upanije 2011.-2013., Karlovaka upanija, 2010. str.100.

Svrha stratekog cilja 1. je da se u skladu s naelima politike regionalnog razvoja Republike Hrvatske i 1. stratekog cilja Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske na
46

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

svim podrujima upanije stvore uvjeti koji e svima omoguiti realizaciju vlastitih potencijala. Poebno se naglaava oivljavanje ruralnog prostora radi iskoritenja specifinih razvojnih potencijala i smanjivanja depopulacije tih podruja. Ostvarenje ovog cilja usko je povezano s uinkovitim koritenjem postojeih instrumenata za smanjenje neravnomjerne razvijenosti odreenih podruja upanije te raspolaganjem dostupnim sredstvima iz razliitih izvora financiranja u skladu s definiranim prioritetima koji proizlaze iz ovog stratekog cilja. Konkurentno gospodarstvo cilje je nacionalne i regionalne politike gospodarskog razvoja, sukladno zakljucima proizalima iz analize stanja, upanija svoj gospodarski razvoj temelji na multisektorskom pristupu, odnosno na preraivakoj industriji usmjerenoj izvozu, obrtnikoj tradiciji te razvijanju poljoprivrednog i turistikog sektora. Ostvarenje ovog cilja podrazumjeva pojaano ulaganje u ljudske resurse, usklaivanje gospodarskog i obrazovnog sustava, razvoj poduzetnike klime i poveanu razinu ulaganja u nove tehnologije, istraivanje i razvoj. Realizacija ovog stratekog cilja vodila bi prema smanjivanju trajno visoke stope nezaposlenosti te poveanju kvalitete ivljenja na podruju upanije. Postojea dobra prometna povezanost ruralnih i urbanih podruja predstavlja dobru osnovu za daljnji razvoj zastarjele i nerazvijene cestovne i eljeznike infrastrukture, koji je preduvjet za postizanju uravnoteenog razvoja svih podruja upanije. Suvremeni razvojni trendovi i nain ivljenja zahtjevaju dodatna ulaganja u izgradnju neadekvatne i nedovoljno izgraene komunalne infrastrukture, posebno sustava vodoopskrbe, odvodnje i sustava gospodarenja otpadom. Kvalitetna i ureena poslovna infrastruktura jedna je od bitnih pretpostavki za razvoj gospodarstva. Energetsku infrastrukturu upanije potrebno je razvijati u smjeru poveanja koritenja obnovljivih izvora energije te uinkovitog koritenja energije u skladu s naelima odrivog rzavoja i zatite okolia. Jaanje ljudskih resursa podrazumjeva prioritetno ulaganje u razvoj predkolskog, kolskog, visokokolskog obrazovanja, te promicanje cjeloivotnog uenja, kao i unapreenje i prevenciju zdravlja te unaprjeenje socijalne sigurnosti. Kvalitetno obrazovanje, kontinuirano usklaivanje obrazovnog sustava s potrebama gospodarskog sektora razvojnim trendovimadugorono doprinosipostizanju visoke zaposlenosti i jaanju socijalnog ukljuivanja te stvaranju moderne, uinkovite uprave.

47

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

Stratekim planiranjem razvoja stvaraju se uvjeti za otkrivanje promjena u okruenju te usmjeravanje raspoloivih resursa prema ostvarenju definiranih ciljeva, ime se omoguuje odrivi razvoj i poboljanje kvalitete ivljenja svih stanovnika upanije. Strateko planiranje zahtjeva postojanje svijesti o vanosti zajednikog planiranja i ukljuenosti svih kljunih sektora drutva radi uspjene provedbe razvojne strategije i vrednovanja uinaka provedbe na reginalni razvoj. Radi ouvanja raznolikosti stanita i ekosustava, bogate prirodne batine te visoke kvalitete vode, zraka i tla potrebno je osigurati kvalitetan sustav upravljanja i zatite okolia i prirode te sustav gospodarenja otpadom, kao i vodovodni sustav te sustav odvodnje i proiavanja otpadnih voda na podruju cijele upanije. Pretpostavka za ostavrenje ovog cilja je izgradnja kvalitetne infrastrukture te uspostavljanje djelotvornog upravljanja prirodom i okoliem. Suvremeni uvjeti ivota zahtjevaju podizanje svijesti o vanosti zatite okolia i uinkovitijem koritenju obnovljivih izvora energije.

48

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

1.8.

Poduzetnitvo kao generator

S obzirom na dokazanu vezu izmeu poduzetnikih aktivnosti i ekonomskog rasta, kreiraju se brojne politike i programi u svrhu stvaranja poduzetnike ekonomije te brojni poticaji razvoju poduzetnitva. Jo od Adama Smitha poznato je da sloboda izbora i ponude resursa, konkurencija u poslovanju, trgovina i osiguravanje prava vlasnitva ine kljune preduvjete za ekonomski napredak. Moe se rei kako je ekonomska sloboda osnovno pravo svakog ovjeka te da su u ekonomski slobodnom drutvu pojedinci slobodni raditi, proizvoditi, troiti i investirati, a tu im slobodu jami drava. Takoer, u takvom drutvu, rad, kapital i dobra se kreu slobodno. Ekonomska sloboda jami pravo da se poduzimaju dobrovoljni poslovi trgovine i razmjene bez posredovanja drave ili druge prisile i prijevare, mogu nost pravne zatite vlasnikih prava, pravo graana da raspolau svojim zaraenim dohotkom. Ekonomska sloboda e vjerojatnije proizvesti poduzetniku ekonomiju, s brojnim poduzetnicima i malim poduzeima, dok e se ekonomije pod kontrolom drave sastojati od manjeg broja velikih poduzea koji dominiraju ekonomijom. Brojna istraivanja su pokazala kako ve i stupanj ekonomske slobode rezultira viim razinama dohotka za rezidente jer takva sloboda poveava mogunosti za poduzetnike aktivnosti.64 Dva su razliita kanala kroz koji dravna politika utjee na poduzetniku aktivnost. Prvi je utjecaj na koliinu i kvalitetu inputa u poduzetnikom procesu poput obrazovanja, poreznih olakica. Drugi je kanal utjecaja na institucionalnu strukturu koja odreuje, pravila igre pod kojima se odvija poduzetniki proces. Budui da postoji veza izmeu poduzetnikih aktivnosti i ekonomskog rasta, kreiraju se brojne politike i programi u svrhu stvaranja poduzetnike ekonomije te brojni poticaji razvoju poduzetnitva. Poticaji rastu sektora malih i srednjih poduzea izmeu ostalog omoguavaju nekoj zemlji i stvaranje solidne srednje klase. Ti se poticaji najee ogledaju u stvaranju adekvatnog institucionalnog okvira za politiku prema malim i srednjim poduzeima, osiguranju vladavine prava, poticajne porezne politike, razvoju financijskih instrumenata, pruanju savjetodavnih usluga, implementaciji poslovnih inkubatora.

64

V. Bilas et.al., Komparativne analize razine poduzetnikih aktivnosti u Hrvatskoj i odabranim zemljama, U: M. Grgi, ur. Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Vol.8 No 1, Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb, 2010., str. 82., Dostupno u: Hrak, 29.03.2011. 49

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

Sljedea shema na slikoviti nain prikazuje povezanost poduzetnitva i ekonomskog rasta u dravi koja je svjesna poduzetnikog potencijala i eli ga koristiti na najbolji mogui nain.

Shema 3. Poduzetnitva i nacionalni ekonomski rast

Izvor: V. Bilas et.al., op.cit. str. 85.

Shema 3. prikazuje ulogu poduzetnitva u ostvarivanju nacionalnog ekonomskog rasta. Drutveni, politiki i kulturoloki kontekst imaju vanu ulogu u stvaranju preduvjeta za nacionalni ekonomski rast. Upravo navedeni kontekst predstavlja polazite u modelu prikazanom na shemi 3. Ekonomski je rast pod utjecajem dvaju razliitih mehanizama: onog koji generiraju ve etablirana poduzea i onog koji generira poduzetnitvo. Opi nacionalni uvjeti, poticaji za rast efikasnosti, kao i poticaji usmjereni na razvoj poduzetnitva predstavljaju okvir za rast etabliranih poduze a i/ili razvoj poduzetnitva ime se u oba sluaja pozitivno utjee na nacionalni ekonomski rast. Poduzetnike postavke, aktivnosti i aspiracije predstavljaju dinamike komponente poduzetnitva. Stajalita i percepcije mogu znaajno utjecati na ponudu i potranju u poduzetnitvu.

50

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

1.9.

Internacionalizacija malih i srednjih poduzea

Ubrzani globalizacijski procesi, ekonomske i politike integracije, iznimno brzi razvitak moderne tehnologije i novi naini komunikacije otvorili su sasvim drugaije mogunosti internacionalizacije malih i srednjih poduzea. Mala i srednja poduzea, koja ukljuuju fleksibilnost, elastinost i inovativnost kao osnovne odrednice poslovanja, imaju mogunost lake i bre prilagodbe novonastalim trinim situacijama, a isto tako i mogunost individualnoga pristupa suvremenome potroau. No, isto se tako mora naglasiti da proces internacionalizacije moe bit skup, dugotrajan i iscrpljujui, pogotovo kada se zna da je nedostatak financijskih sredstava, uz manjak menaderskoga i marketinkoga znanja, osnovni ograniujui imbenik internacionalizacije malih i srednjih poduzea. U nekoliko je posljednjih desetljea na globalnome tritu dolo do velikih promjena. Jedna od najznaajnijih promjena jest jaanje meunarodne konkurencije i njezin utjecaj kako na izvozna poduzea, tako i na ona poduzea koja su se usmjerila samo na domaa trita. U normalnim je prilikama jednakosti i ravnopravnosti svih zemalja internacionalizacija koristan proces zbliavanja i suradnje meu narodima i dravama, to olakava promet i komunikacije, ubrzava opi razvitak i postaje vano sredstvo globalizacije i ujedinjivanja svijeta.65 Razvijene zemlje, koje su povrinom i brojem stanovnika sline Hrvatskoj, upuuju na vanost prepoznavanja sektora malih i srednjih poduzea kao nositelja izvoznih aktivnosti i kljunog imbenika podizanja konkurentnosti cjelokupnog gospodarstva.66 Izvore poveanja internacionalizacije malih i srednjih poduzea moemo pronai u politikim, tehnolokim i ekonomskim promjenama. Osnivanje Svjetske trgovake organizacije dovelo je do liberalizacije meunarodnih trgovakih uvjeta, i to smanjivanjem i na kraju ukidanjem svih prepreka meunarodnoj trgovini, kao to su carine, subvencije itd.. Liberalizacija kao proces pomogla je u stvaranju jedinstvenoga trita, ime je mala i srednja poduzea koja ele opstati na tritu natjerala, da se ukljue u meunarodnu trinu utakmicu. Tehnologija je znaajno poboljala pristup informacijama, a razvitak telekomunikacija omoguio je upravljanje zemljopisno dislociranom proizvodnjom. Politike promjene i smanjenje cijena transporta i komuniciranja dovele su do internacionalizacije u strukturi proizvodnje i do poveanja meunarodne konkurencije.

65

M. krti i M. Miki, Internacionalizacija malih i srednjih poduzea Republike Hrvatske, Ekonomski pregled, No.5-6 srpanj 2009., str. 292., dostupno u: Hrak, 09.04.2011. 66 Z. Paunovi i D. Prebeac, Internationalization of small and medium-sized enterprises, Trite, Vol.22 No.1 lipanj 2010., str. 57., dostupno u: Hrak, 04.05.2011. 51

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

Da bi se suoili sa svim izazovima internacionalizacije, poduzetnici i menaderi malih i srednjih poduzea moraju biti svjesni poveanja konkurencije, ne samo na inozemnom, nego i na domaem tritu, ili tonije moraju obratiti pozornost na slijedee:67
a) globalne razlike u uvjetima proizvodnje poput trokova radne snage

b) sposobnost uvoenja inovacija i mogunost razvijanja i apsorbiranja novih tehnologija c) poznavanje trita d) pristup kapitalu Razvijanje meunarodnih veza kljuni je instrument u procesu internacionalizacije ak i za mala i srednja poduzea. Drugim rijeima, postoji potreba za utvrivanjem vie holistikog pristupa analizi procesa internacionalizacije zato to je navedeni proces znatno iri od same ambicije prodavanja proizvoda i usluga na stranim tritima. Pristup internacionalizacije globalno roenih poduzea potvrdio je da, uz klasine resurse poduzea, mahom opipljive, treba razmatrati i neopipljive sposobnosti kao pokretae procesa internacionalizacije. Globalni sustav razmiljanja predstavlja odrivu latentnu sposobnost izvoznih, naroito malih i srednjih poduzea.68 Da bi bolje razumjeli vezu meu procesom internacionalizacije i malim i srednjim poduzeima potrebno je identificirati motive koji male i srednje poduzetnike potiu na izlazak na strana trita. Motivi za ulazak u proces internacionalizacije znatno se razlikuju od motiva malih i srednjih poduzetnika za ulazak u poduzetniku aktivnost. Budui da su poduzetnici za ulazak u poduzetnike vode motivirani najee ostvarivanjem profita i osiguravanjem egzistencije svojoj obitelji, ve se na prvi pogled moe zakljuiti da navedeni motivi nisu dovoljan razlog za izlazak na strana trita. Poduzetnici koji u poduzetnike vode uu samo radi ostvarivanja profita najvjerojatnije nikada nee zaplivati u meunarodnim vodama, a oni koji su motivirani neim drugim, poput samoostvarenja, samodokazivanja, tenje za stvaranjem novoga, mogu pozitivno odgovoriti na izazove internacionalizacije. Osnovni motivi ulaska malih i srednjih poduzea na strana trita jesu poboljanje konkurentnosti poduzea na osnovi osnovnih ekonomskih parametara kao to su veliina trita i trokovi. Mala i srednja poduzea usredotoena na iskoritavanje ekonomije obujma mogu biti motivirana ulaskom u proces internacionalizacije da bi dobila pristup tritima i dobavljaima. Pristup novim i veim tritima najei je motiv internacionalizacije malih i srednjih poduzea koja izvoze svoje proizvode i usluge i posluju u inozemstvu. Navedeni
67 68

M. krti i M. Miki, op. cit., str. 293. D. Miocevic i B. Crnjak-Karanovic, New realities of the SME internationalization, Ekonomska istraivanja, Vol.23 No3 rujan 2010., str. 44., dostupno u: Hrak, 05.05.2011. 52

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

motiv moe se objasniti na dva naina: vee trite moe biti trite gotovih proizvoda ili trite sirovina ili drugih inputa. Za uvoznike motiv moe biti to to pristup tritu moe omoguiti poduzeu da uvozom proizvoda, komponenti ili usluga, povea svoj trini udio na domaem tritu ili da uvozom inputa utjee na smanjenje trokova nabave faktora proizvodnje. Izlazak na strana trita zahtijeva u odnosu na poslovanje na domaem tritu dodatna znanja i menadmenta i zaposlenika. Ta znanja ne znae samo upotrebu drugoga jezika u poslovanju u odnosima s inozemstvom, ve su to i poznavanje uvjeta poslovanja na stranome tritu, zakona i regulacije poslovanja, kulturnih razlika. Mala i srednja poduzea u usporedbi s velikima, teko mogu sebi zaposliti ljude s navedenim znanjima jer je troak njihova zapoljavanja proporcionalno vei za mala i srednja poduzea. Velika poduzea raspolau znaajnijim ljudskim resursima koji mogu prihvatiti nove dodijeljene obveze, a ta poduzea istodobno imaju i razvijenije procese i kapacitete za zapoljavanje, za odabiranje i integriranje novih zaposlenika. Budui da raspolau velikim financijskim sredstvima, velika poduzea mogu privui i radnike sa stranoga trita koji ve posjeduju sva traena znanja, a s malim i srednjim poduzeima to najee nije sluaj. Mala i srednja poduzea taj nedostatak mogu prevladati stvaranjem partnerskih odnosa sa stranim poduzeima, ukljuivanjem u meunarodne klastere ili bilo kojim drugim oblikom stratekoga saveza sa stranim poduzeima, to im moe omoguiti potpuniji uvid u strano trite.69 Najjeftiniji je i najbri nain pojavljivanja na globalnom tritu otvaranje vlastite internet stranice. Dobro dizajniranom internet stranicom i bogatstvom podataka poduzetnici mogu dobiti pristup svim potencijalnim potroaima na svijetu. Tu strategiju osobito primjenjuju poduzetnici koji se bave pruanjem turistikih usluga. Internet stranicom oni nude mogunost rezerviranja ili plaanja aranmana potroaima diljem svijeta. Individualizacija pristupa suvremenom potroau predstavlja odrednicu diferencijacije, ali i odrednicu konkurentske prednosti na globalnome tritu. Sve manji udio potranje mogue je pokriti tradicionalnim trinim niama.

69

M. krti i M. Miki, op. cit., str. 302. 53

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

1.10.

Gospodarstvo i poduzetnitvo-SWOT analiza

Nadolazea SWOT analiza za cilj ima sistematizirano prikazati snage, slabosti, prilike i prijetnje gospodarstvu i poduzetnitvu karlovake upanije. SNAGE
industrijska tradicija prirodni resursi geoprometni i geostrateki poloaj turistika raznolikost i atraktivnost prostora mogunost razvoja poljoprivrede

SLABOSTI slaba umreenost potpornih institucija na razini upanije nedostatak strunih kadrova administrativne prepreke visok udio troka plaa u ukupnom troku poslovanja - niska profitabilnost radne snage zbog neulaganja u tehnologiju i openito investicijske zahvate na dugoronom planu

nedostatak poduzetnikog inicijative i


svjeeg kapitala PRILIKE PRIJETNJE

ulazak u EU - prilika novih trita ulazak u EU - usklaivanje sa standardima, odljev mozgova ulaganje u znanje osuvremenjivanje i podizanje na viu razinu demografska slika jeftina radna snaga iz tranzicijskih i proizvodnih i tehnolokih procesa u
svim djelatnostima na podruju upanije nerazvijenih zemalja

stvaranje javno privatnog partnerstva i


razvijanje poduzetnike aktivnosti

promicanje i poticanje samozapoljavanja


u poljoprivredi)

Izvor: Strategija razvoja ljudskih potencijala Karlovake upanije od 2006. do 2012., Hrvatski zavod za zapoljavanje, podruna sluba Karlovac, Karlovac, 2006., str. 36.

54

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

Iz priloene SWOT analize gospodarstva i poduzetnitva Karlovake upanije moemo uvidjeti da snage predstavlja viegodinja industrijska tradicija kao i prirodni resursi. U snage svakako spadaju i jako dobri geoprometni i geostrateki poloaji kao i turitika raznolikost i atraktivnost navedenog prostora. U navedene prirodne resurse osim bogatstva umom i vodom postoji i mogunost za znaajniji razvoj poljoprivrednih djelatnosti. Slabosti iskazane u ovoj SWOT analizi su slaba umreenost potpornih institucija na upanijskoj razini. Nedostatka strunih kadrova kao i administrativne prepreke. visok udio troka plaa u ukupnom troku poslovanja - niska profitabilnost radne snage zbog neulaganja u tehnologiju i openito investicijske zahvate na dugoronom planu. Svakako jedna od temeljnih slabosti je nedostatk poduzetnike inicijative i svjeeg kapitala. Prilika za cijelu dravu pa tako i za karlovaku upaniju je svakako ulazak Hrvatske u Europsku uniju ine e doi do znatnijeg proirenja triata i velikog potencijala za izvoz. Osuvremenjivanje i podizanje na viu razinu proizvodnih i tehnolokih procesa u svim djelatnostima na podruju upanije kao i stvaranje javno privatnog partnersta i organiziranije razvijanje poduzetnitva predstavljaju znaajnu priliku. Ulaganje u znanje kao i poticanje samozapoljavanja u poljoprivredi takoer su neke od mogunosti koje za sad izgledaju kao jako dobre prilike za budui napredak. Koliko ulazak u Europsku uniju predtavlja priliku toliko je i prijetnja ukoliko se ne postignu zadovoljavajui uvjeti rada u upaniji, takozvani odljev mozgova u tom sluaju bi mogao jako doi do izraaja. Loa demografska slika takoer je ozbiljna pretnja daljnjem razvoju jer naprosto nestaje ljudi koji bi se mogli kvalitetno obrazovati i kasnije biti zadovoljavajua radna snaga, a s druge strane dolazi do jake konkurecije jeftine radne snage iz tranzicijskih i nerazvijenih zemalja.

55

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

1.11.

Minimalna plaa u Republici Hrvatskoj s obzirom na strunu spremu

Nakon osnivanja poduzea i pri zapoljavanju djelatnika potrebno je voditi rauna koja struna sprema djelatnika bi bila odgovarajua s obzirom na posao koji ta osoba treba obavljati jer s financijskog gledita nikako nije prihvatljivo zaposliti prekvalificiranu osobu.

Tablica 5. Najnia bruto plaa

STRUNA SPREMA NKV PKV-NSS KV SSS VKV VS VSS VSS-Mr. VSS-Dr. VSS-Dr.spec.
Izvor: Dravni zavod za statistiku,

NAJNIA MJESENA BRUTO PLAA (kn) 2.315,00 2.546,00 2.892,00 3.298,00 3.820,00 4.340,00 4.630,00 5.323,00 5.878,00 6.597,00

http://www.dzs.hr/Hrv/publication/2009/9-1-5_1h2009.htm, 04.05.2011.

Iz navedene tabele u kojoj je prikazana najnia bruto plaa zaposlenika prema kolektivnom ugovoru za obrtnitvo, malo i srednje poduzetnitvo, vidimo da se proporcionalno sa stupnjem obrazovanja poveava najnia mjesena bruto plaa zaposlenika.

56

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

1.12. Promicanje regionalnog razvitka financijskom podrkom malim i srednjim poduzeima

Suvremena politika regionalnog razvitka koja je otkrila prednosti bottom-up pristupa regiji upaniji i lokalnim jedinicama uprave gradovima i opinama daje vanu ulogu regiji u upravljanju razvitkom, kreiranju i koordinaciji razvojnih programa odluivanju o financiranju razvitka kao i u sudjelovanju u realizaciji mjera podrke razvitka. Suvremena regionalna politika trai stoga decentralizaciju, uz afirmaciju regije osim kao gospodarske, istovremeno i kao socijalno-kulturne i politike sredine. Zasnovana na suradnji javnog i privatnog sektora, na meusobnom povjerenju i koheziji, regija treba biti u stanju odravati i unapreivati svoje konkurentne prednosti. Ove prednosti determinirane su sposobnou, fleksibilnou i inovativnou poduzea, te svekolikim potencijalima, strunim, komunikacijskim i adaptacijskim, institucija i pojedinaca koji djeluju u regiji. Kada su mala i srednja poduzea u pitanju, osiguranje kredita, pruanje poslova investicijskog bankarstva, leasing poslove, upravljanje riznicom, savjetodavne usluge, treba u perspektivi oekivati od regionalnih i lokalnih financijskih institucija: banaka, tedionica, razvojnih banaka. Mrea lokalnih banaka i tedionica ima vanu ulogu u financiranju malih i srednjih poduzea u razvijenim trinim gospodarstvima, primjerice u Austriji, Njemakoj i Italiji.70 Regionalne i lokalne banke posjeduju znanje o regiji, gospodarskim djelatnostima i poduzetnicima. To im omoguuje snienje trokova procjene i nadzora. Na bazi akumuliranog znanja i estih kontakata s poduzetnicima, one mogu diferencirati poduzetnike i olakati kreditiranje malih poduzetnika koji su stekli reputaciju. U takvim okolnostima regionalne banke dolaze u poziciju da odobravaju kredite malim poduzetnicima na temelju osobne reputacije, jamstva nekog drugog poduzetnika s dobrom reputacijom ili pak na temelju garancije institucije poduzetnike samo pomoi. Ovo je teoretski primjer koji je po slinom principu primijenjen u Karlovakoj upaniji sa upanijom kao jamcem, konkretan sluaj bit e prikazan u nadolazeim podpoglavljima ovog poglavlja.

70

Lj. Vidui, Promicanje regionalnog razvitka financijskom podrkom malim i srednjim poduzeima, U: D. Derado et. al., Lokalni sustavi malih poduzea, Ekonomski fakultet Split, Split, 2000., str. 160.-161. 57

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

Sintetizirajui iskustav SAD-a, Velike britanije, Njemake, Japana, June Koreje i Tajlanda Ljiljana Vidui preporua slijedee za podrku i pomo malim i srednjim poduzeima na regionalnoj razini. Regionalne banke poput Karlovake banke, tedionice i banke specijalizirane za male i srednje poduzetnike trebali bi biti osnovni izvor savjetodavne pomoi u proceduri podnoenja kreditnog zahtjeva, odluke o razumnom iznosu kredita te u samom kreditnom financiranju. Organi regionalne uprave, velika poduzea, znanstvene institucije iz regije, regionalne ispostave zavoda za zapoljavanje, javili bi se kao osnivai agencija za savjetodavnu pomo lokalnim poduzetnicima. Takve agencije pruale bi usluge savjetovanje, informiranja i edukacije, posebice iz domene financijskog menadmenta. Takoer je potrebno da se takve poduzetnike potakne na samoorganiziranje i inovativnost u pribavljanju garancija, upoznavanju s raspoloivim programima kreditiranja, garancija i pomoi. Organi regionalne i lokalne uprave, regionalne gospodarske i obrtnike komore, udruge poslodavaca osnivali bi regionalna garancijska udruenja koja bi pruala garanciju za kredite kod financijskih institucija i bespovratne pomoi. Privatni osnivai ili regionalne i lokalne uprave, regionalne gospodarske i obrtnike komore, udruge poslodavaca mogle bi se javiti kao osnivai udruga za ponudu svojevrsnih elektronikih trita za sueljavanje ponude i traenje riziko kapitala.71 Efikasnost regionalnih agencija determinirana je adekvatnou programa, te strunom razinom i posveenou djelatnika. Od izuzetne vanosti je i razina financijskih sredstava raspoloivih za realizaciju programa savjetodavne i financijske pomoi. Da bi podrka bila zadovoljavajua ona treba dosei ona poduzea kojim je najpotrebnija, u trenutku kada im je potrebna i kod kojih e ostvariti najvee koristi u odnosu na uloeno.

71

Usporedi s: Lj. Vidui, op.cit. str. 167.-168. 58

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

1.13.

Poduzetniki krediti u Karlovakoj upaniji

S ciljem ublaavanja problema nezaposlenosti i poticanja ravnomjernog gospodarskog razvoja Karlovake upanije, od 1997. godine sustavno se radi na poticanju razvoja malog i srednjeg poduzetnitva. Od 2007. godine u suradnji Karlovake upanije i Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetnitva aktivna su dva projekta i to Lokalni projekti razvoja malog gospodarstva i Lokalni projekti razvojamikrokreditiranje, oba projekta i njihovi rezultati u 2009. godini biti e prezentirani u nastavku. 1.13.1. Krediti po projektu: Lokalni projekti razvoja-mikrokreditiranje Krajem 2007. godine u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetnitva Karlovaka upanija zapoela je provoenje projekta Lokalni projekti razvojamikrokreditiranje. Zbog pogodnosti ove kreditne linije, a i iskazanog interesa poduzetnika Projekt je nastavljen i u nadolazeim godinama. Po ovoj kreditnoj liniji mogli su se odobriti krediti u iznosu od 35.000,00 kuna do 200.000,00 kuna, a na rok otplate do 5 godina. Bitno je istai da su krediti kunski, a kamata fiksna i iznosila je 7% godinje. Budui da upanija i Ministarstvo gospodarstva, rada i
poduzetnitva subvencioniraju kamatu svaki s po jednim postotnim poenom, kamata za

poduzetnike iznosila je 5%. Pogodnost ove kreditne linije je, uz to to su kunski i uz fiksnu kamatu je i u tome to se krediti u cijelosti mogu odobriti za trajna obrtna sredstva. Karlovaka upanija po ovim je projektima u 2007. i 2008. godini planirala kreditni potencijal od ukupno 10 milijuna kuna i na temelju toga osigurala u Proraunu sredstva za subvenciju kamata. Po kreditnoj liniji iz 2007. godine preko poslovnih banaka plasirano je 30 kredita u iznosu od 4,6 milijuna kuna. U Projekt su bile ukljuene Karlovaka banka, Privredna banka Zagreb i Erste & Steiermarkische bank Rijeka. Dakle iskoriteno je 92% planiranog kreditnog potencijala od 5 milijuna kuna. Sukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva za razdoblje 2008. do 2012. godine, MINGORP je predloio kreditiranje i u 2009. godini, ali uz veu kamatnu stopu od najvie 9%. Po predloenim uvjetima jo uvijek je mogue dobiti kredit kod Karlovake banke d.d. Karlovac i Kreditne banke Zagreb.

59

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

Ovo kreditiranje ima i odreene uvjete koje svaki poduzetnik mora zadovoljavati kako bi mogao dobiti kredit:72 a) korisnici kredita mogu biti mala i srednja trgovaka drutva, obrti i zadruge u 100% vlasnitvu dravljana Republike Hrvatske koji imaju registriranu proizvodnu djelatnost i ulau na podruju Karlovake upanije b) iznos kredita

najnii iznos 35.000,00 kn najvii iznos 200.000,00 kn kupnja, izgradnja, ureenje ili proirenje gospodarskih objekata nabava opreme ili pojedinih dijelova opreme; trajna obrtna sredstva obrtna sredstva do 100.000,00 kuna otplata do 5 godina poek do jedne godine (za obrtna sredstva nema poeka) dinamika otplate u dogovoru s Bankom do maksimalno 9% kamate se naplauju prema ugovoru izmeu Banke i Poduzetnika u tijeku koritenja kredita ( poeka i otplate )

c) namjena kredita

d) rok otplate, poek i rok iskoritenja kredita

e) kamatna stopa

Radi preglednosti u radu su iznesene samo stavke koje su za njega zanimljive, a cjeloviti tekst natjeaja nalazi se u prilogu. Dakle iz priloenog je vidljivo da su ovi krediti namjenjeni iskljuivo osobama koje koje su hrvatski dravljani, koje djeluju na podruju upanije i kojima su sredstva potrebna za navedene namjene.

72

Karlovaka upanija, http://kazup.hr/images/dokumenti/natjecaj-gospodarstvo/2010/mikrokreditiranje-200910-natjecaj.pdf, 02.04.2011. 60

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

1.13.2. Krediti po projektu: Lokalni projekti razvoja malog gospodarstva Sukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva za razdoblje 2008. do 2012. godine, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva predloilo je povoljno kreditiranje poduzetnika i u 2009 godini i donijelo projekt Lokalni projekti razvoja malog gospodarstva. Navedenim projektom predvieno je kreditiranje malih i srednjih poduzetnika s iznosima kredita od najmanje 200.000,00 kuna do najvie 5.000.000,00 kuna, na rok od 10 godina u koji je ukljuen poek do dvije godine,a uz promjenljivu kamatnu stopu koja u trenutku potpisivanja Ugovora o provedbi projekta ne moe iznositi vie od 9% Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva subvencionirat e kamatu s 2 postotna poena, a Karlovaka upanija jo s 2 postotna poena, kako bi poduzetnicima omoguili pristup kreditima po to povoljnijim uvjetima. I ova linija kreditiranja ima svoje uvjete koje je potrebno zadovoljiti ukoliko se eli postati kandidat za kredit:73
f) korisnici kredita mogu biti mala i srednja trgovaka drutva, obrti i zadruge u

100% vlasnitvu dravljana Republike Hrvatske koji imaju registriranu proizvodnu djelatnost i ulau na podruju Karlovake upanije g) iznos kredita

najnii iznos 200.000,00 kn najvii iznos 5.000.000,00 kn kupnja, izgradnja, ureenje ili proirenje gospodarskih objekata nabava opreme ili pojedinih dijelova opreme; obrtna sredstva do 30% iznosa kredita modernizacija poslovanja i ouvanje radnih mjesta otplata do 10 godina poek do dvije godine koji je ukljuen u rok otplate dinamika otplate u dogovoru s Bankom rok iskoritenja do 12 mjeseci promjenjiva, najvie do 9% na dan potpisa Osnovnog ugovora

h) namjena kredita

i) rok otplate, poek i rok iskoritenja kredita


73

j) kamatna stopa

Karlovaka upanija, http://kazup.hr/images/dokumenti/natjecaj-gospodarstvo/2010/makro-natjecaj-200910.pdf, 02.04.2011. 61

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

kamate se naplauju prema ugovoru izmeu Banke i Poduzetnika u tijeku koritenja kredita ( poeka i otplate )

I kod ove linije kreditiranja nije iznesen cijeli natjeaj koji se nalazi u prilogu. Vidljivo je da postoje odreene razlike izmeu ovih dvije linija kreditiranja. Kod kredita po projektu Lokalni projekti razvoja malog gospodarstva omogueni su puno vei krediti uz povoljnije uvijete s time da je namjena ua nego kod prije navedene linije financiranja. U svakom sluaju ovo je jedan od primjera kako poticati razvoj toliko eljenog poduzetnitva. U nadolazeoj tabeli bit e prikazani odobreni subvencionirani krediti Karlovake upanije u periodu od 2004. do 2010. koji su proizili ih navedenih projekata i projekata koji su bili prije njih na snazi. Tablica 6. Odobreni subvencionirani krediti Karlovake upanije 2004.-2010. g. Broj kredita 318 30 15 21 5 389 Iznos odobrenih kredita 253.038.544,5 5 4.483.666,32 2.170.000,00 36.875.555,00 820.000,00 297.387.765,8 7 Iznos subvencija 24.793.797,63 118.331,64 27.265,62 23.334,50 461,24 24.963.190,63

KREDITNA LINIJA
Lokalni projekti razvoja Poduzetnik za 2004. Lokalni projekti razvoja mikrokreditiranje za 2007. Lokalni projekti razvoja mikrokreditiranje za 2008. Lokalni projekti razvoja malog gospodarstva za 2009. u tijeku Lokalni projekti razvoja mikrokreditiranje za 2009. u tijeku

UKUPNO

Izvor: Karlovaka upanija, Upravni odjel za gospodarstvo, komunalnu infrastrukturu, i energetiku, 2010.

Iz tablice je vidljivo da je do rujna prole godine u Karlovakoj upaniji isplaeno 297.387.765,87 kn sredstava za razvoj poduzetnita pa samim time i razvoj gospodarstva kroz razne projekte. Od toga je upanija sudjelova s polovicom iznosa subvencija ili 12.481.595,32 kn, vlastitih sredstava uloenih u projekte kako bi potpomogla gospodarstvo.

62

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

3.

ZNAAJ MALIH I SREDNJIH PODUZEA ZA GOSPODARSTVO KARLOVAKE UPANIJE

Poduzetnitvo u malim i srednjim poduzeima predstavlja generator gospodarskog razvoja i zapoljavanja u svim nacionalnim ekonomijama suvremenog svijeta. Zbog visokih stopa nezaposlenosti i ekonomske neefikasnosti gospodarstva u cjelini poduzetnitvo u Karlovakoj upaniji predstavlja mogui potencijal gospodarskog prosperiteta. Meutim, ekonomski poloaj malih i srednjih poduzea u uvjetima globalizacije postaje sve sloeniji, njihov ivotni vijek sve krai, konkurencija iz dana u dan sve vea, potroai sve zahtjevniji. U cilju jaanja gospodarskog znaenja malog poduzetnitva, prvenstveno treba poveati ekonomsku efikasnost poslovanja malih i srednjih poduzea, podii razinu tehnikotehnoloke opremljenosti, kadrovske strunosti, menaderske sposobnosti.

3.1.

Mala i srednja poduzea u ukupnom broju poduzea u Karlovakoj upaniji

Nadolazea tablica prikazat e kako je po veliini rasporeen onaj broj od 1.742 poduzetnika u 2009. godini u Karlovakoj upaniji te posluju li poduzea s dobiti li s gubitkom. Tablica 7. Struktura poduzetnika po veliini u 2009. godini OPIS Broj poduzetnika Udio u % Broj dobitaa Udio u % Broj gubitaa Udio u % Ukupno poduzetnici 1.742 100,00 988 100,00 754 100,00 Mali 1.713 98,4 969 55,6 744 98,7 Srednji 25 1,4 15 0,9 10 1,3 Veliki 4 0,2 4 0,2 -

Izvor: Upravni odjel za gospodarstvo, komunalnu infrastrukturu, obnovu i energetiku, Informacije o financijskim rezultatima poduzetnika K 2009. godine, 2010.

Iz priloene tablice je vidljivo da od ukupnog broja poduzea koja posluju 2009. godine u Karlovakoj upaniji najvie njih ili 98% otpada na mala poduzea od kojih 57% posluje s gubitkom. Mala i srednja poduzea zajedno tvore 99,8% svih poduzea.

63

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

3.2.

Poslovanje poduzetnika u Karlovakoj upaniji u 2009. godini

Informacija o financijskom stanju poduzetnika Karlovake upanije temelji se na obraenim godinjim financijskim izvjeima koja su 1.742 poduzetnika obveznika poreza na dobit, bez banaka i osiguravajuih drutava, predala u Registar Financijske agencije za 2009. godinu. U obraenim podacima nalaze se samo pravni subjekti registrirani u Trgovakom sudu u Karlovcu, dakle bez poduzetnika koji posluju na podruju Karlovake upanije, a sjedita im je izvan upanije. Poduzetnici Karlovake upanije, njih 1.742 ine 1,9% svih poduzetnika Republike Hrvatske, a u relacijama drugih upanija ukljuujui i grad Zagreba, upanija se po broju poduzetnika nalazi na 12. mjestu. U strukturi poduzetnika i dalje prevladavaju poduzetnici iz djelatnosti trgovine 555 ili 32%, slijede poduzetnici iz preraivake industrije 319 ili 18%, zatim 201 ili 12% svih poduzetnika registrirano je u strunim, znanstvenim i tehnikim djelatnostima, na etvrtom mjestu nalazi se 185 poduzetnika iz graevinarstva 11% svih poduzetnika, a peto mjesto s 90 poduzetnika pripada djelatnosti pruanja smjetaja, te pripreme i usluivanja hrane 5% svih poduzetnika. U spomenutih pet skoncentrirano je 78 % ukupnog broja poduzetnika.74 Teritorijalna rasporeenost poduzetnika po gradovima i opinama dosta je neujednaena. Najvea je koncentracija poduzetnika u gradu Karlovcu 999 ili 57,3%, slijedi Ogulin sa 152 poduzetnika ili 8,7%, Duga Resa sa 135 poduzetnika ili 7,7%, Ozalj s 83 poduzetnika ili 4,8%, te Slunj sa 60 poduzetnika ili 3,4%. U opinama posluje zajedno 313 poduzetnika ili 18,0% ukupnog broja poduzetnika. U odnosu na godinu dana ranije teritorijalna rasporeenost poduzetnika, ako se promatra s aspekta to ravnomjernijeg razvoja, neto je povoljnija jer je u odnosu na gradove povean udjel opina u broju aktivnih poduzetnika i to sa 16,4% u 2008. godini na 18,0% u 2009. godini. djelatnosti

74

upanijska razvojna strategija Karlovake upanije 2011.-2013., op. cit., str. 41. 64

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

3.2.1. Financijski rezultati poduzetnika prema vlasnitvu za 2009. Godinu Idua tablica za cilj ima zorno prikazati financijske rezultate poduzetnika rasporeene prema obliku vlasnitva u ukupnom upanijskom gospodarstvu.

Tablica 8. Financijski rezultati poduzetnika prema vlasnitvu u K za 2009. godinu (u 000 kn) OPIS Broj poduzetnika Udio u % Broj dobitaa Udio u % Broj gubitaa Udio u % Broj zaposlenih Udio u % Dobit prije oporezivanja Udio u % Gubitak prije oporezivanja Udio u % Ukupno poduzetnici 1.742 100,00 98 100,00 754 100,00 15.425 100,00 749.173 100,00 200.195 100,00 Dravno vlasnitvo 22 1,3 11 1,1 11 1,5 756 4,9 2.409 0,3 5.885 2,9 Privatno vlasnitvo 1.675 96,1 954 96,6 721 95,6 12.247 79,4 657.096 87,7 161.236 80,6 Zadruno vlasnitvo 24 1,4 11 1,1 13 1,7 70 0,5 425 0,1 2.450 1,2 Mjeovito vlasnitvo 21 1,2 12 1,2 9 1,2 2.352 15,2 89.243 11,9 30.624 15,3

Izvor: Upravni odjel za gospodarstvo, komunalnu infrastrukturu, obnovu i energetiku, Informacije o financijskim rezultatima poduzetnika K 2009. godine, 2010.

Gospodarstvo Karlovake upanije i dalje karakterizira tranzicijski proces odnosno pretvorba postojeih poduzetnika u dravnom vlasnitvu u privatno vlasnitvo, a uz istodobno osnivanje veeg broja novih poduzetnika u privatnom vlasnitvu. U 2009. godini na podruju upanije poslovala su 22 poduzetnika u dravnom vlasnitvu ili 4 manje nego 2008 godine, a broj privatnih poduzetnika povean je za 47, odnosno sa 1.628 u 2008. godini na 1675 u 2009. godini. Posljedica navedenih kretanja odraava se i u ostvarenim financijskim rezultatima poduzetnika prema vlasnikoj strukturi, u dominantnoj ulozi privatnog sektora i njegovu jaanju, te slabljenju dravnog sektora. U ostvarenim rezultatima poduzetnika upanije u 2009. godini najznaajniji je doprinos privatnog sektora. Kod 1.675 poduzetnika privatnog sektora zaposleno je 12.247 radnika ili 79,4% ukupnog broja.

65

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

3.2.2. Kretanje broja zaposlenih s obzirom na veliinu i broj poduzea Slijedea tablica prikazat e kretanje broja zaposlenih s obzirom na veliinu i broj poduzea. Tablica 9. Kretanje broj zaposlenih s obzirom na veliinu i broj poduzea Broj zaposlenih PODUZETNICI Veliki Udio u % Mali i srednji Udio u % Obrtnici Udio u % UKUPNO Ukupno mali, srednji i obrtnici Udio u % 1994. 8.844 41,2 8.882 41,3 3.747 17,5 21.473 12.629 58,8 2008. 2.361 10,2 13.544 58,2 7.356 31,6 23.261 20.900 89,8 2009. 2.439 10,9 13.986 57,9 6.995 31,2 22.420 19.981 89,1 Indeks 2009./1994. 27,6 146,2 186,7 104,4 158,2 Indeks 2009./2008. 103,3 95,9 95,1 96,4 95,6

Izvor: Upravni odjel za gospodarstvo, komunalnu infrastrukturu, obnovu i energetiku, Informacije o financijskim rezultatima poduzetnika K 2009. godine, 2010.

U 2009 godini u odnosu na 2008. godinu evidentirano je smanjenje zaposlenosti u ukupnom gospodarstvu od 3,6%. Pri tome je kod malih poduzetnika zaposlenost smanjena za 2,2%, kod srednjih za 10,3%, kod obrtnika za 4,9%, odnosno ukupno kod malih i srednjih poduzetnika pad zaposlenosti iznosi 4,4%. Pored zamjetne tendencije porasta broja malih poduzetnika evidentno je da malo i srednje gospodarstvo biljei i porast broja zaposlenih. Tako je 1994 godine u malom i srednjem gospodarstvu bilo zaposleno 12.629 radnika, a 2009. godine 19.981 godine ili 58,2% vie. Zaposleni u malom i srednjem poduzetnitvu inili su 1994. godine 58,8% ukupno zaposlenih, a 2009. godine ak 89,1%.

66

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

3.3.

Kretanje broja poduzetnika u vremenskoj seriji

Slijedea tablica za cilj ima dokazati kako se u promatranom vremenskom razdoblju poveava broj malih i srednjih poduzea, a samim time rasti i njihov znaaj za gospodarstvo.

Tablica 10. kretanje broja poduzetnika u vremenskoj seriji Broj poduzetnika Rb 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. PODUZETNICI Veliki Udio u % Srednji Udio u % Mali Udio u % UKUPNO (1+2+3) Udio u % Obrtnici Udio u % Svi poduzetnici (4+5) Udio u % Ukupno mali i srednji (2+3+5) Udio u % 1994. 17 0,5 28 0,8 1.106 32,7 1.151 34,0 2.228 66,0 3.379 100,0 3.362 99,5 2008. 4 0,1 24 0,6 1.670 39,1 1.698 39,8 2.570 60,2 4.268 100,0 4.264 99,9 2009. 4 0,1 25 0,6 1.713 41,5 1.742 42,2 2.389 57,8 4.131 100,0 4.127 99,9 Indeks 2009./1994. 23,5 89,3 154,9 151,3 107,2 122,3 122,8 Indeks 2009./2008. 100,00 104,2 102,6 102,6 93,0 96,8 96,8

Izvor: Upravni odjel za gospodarstvo, komunalnu infrastrukturu, obnovu i energetiku, Informacije o financijskim rezultatima poduzetnika K 2009. godine, 2010.

U gospodarstvu Karlovake upanije osim 1.742 poduzetnika - trgovakih drutava posluje jo i 2.389 obrtnika odnosno ukupno 4.131 poduzetnik. Kao to podaci pokazuju broj trgovakih drutava i obrtnika, poduzetnika u Karlovakoj upaniji poveao se od 1994. godine s 3.379 na 4.131 u 2009. godini ili za 22,8%. Pri tome je broj trgovakih drutava povean sa 1.151 na 1.742 ili za 51%, a broj obrtnika porastao je za 7,2%, s 2.228 na 2.389. U strukturi, broj velikih trgovakih drutava smanjen je za ak 76,5%, srednjih za 10,7% dok se broj malih poduzetnika poveao za 607 ili za 55%. 3.4. Znaaj obrtnitva za upanijsko gospodarstvo

Nakon to promotrimo prethodno navedene tablice moemo primjeteti da obrtnici zapoljavaju vie od 31% ukupno znaposlenih na podruju Karlovake upanije i da upravo

67

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

oni ine 57% svih poduzea koja djelu na prostoru iste upanije u 2009. godini. Podaci su to koji svakako nisu zanemarivi i koji govore da se radi o skupini koja svojim obimom ini svakako respektabilnu brojku. Obrtnitvo je i na dravnoj razini znaajan imbenik koji je tvorio 49% ukupnog broja gospodarskih subjekata u Republici Hrvatskoj u 2009. godini, a 15% svih zaposlenih u Hrvatskoj u istoj godini bili su zaposleni u obrtnitvu.75 Kriza pogaa djelatnosti u kojima je znaajna prisutnost obrta poput trgovine i graevinarstva, a sam pad potronje i investicija znaajno pogaaju obrtnike. Oni su ranjiviji od ostalih zbog:76 a) nefleksibilnosti na prilagodbe potrebama trita b) novih kupaca c) preorijentaciji poslovanja d) prekvalifikaciji e) nepovoljne starosne strukture obrtnika Sve su ovo znaajke koje su i prije bile navoene kao nedostatci obrtnitva, ali danas kada je dolo do kriznog razdoblja ovo su crtice koje su naalost pogubne za mnoge obrtnike i kao to je u prijanjim tablicama vidljivo usporeujui 2008. i 2009. godinu u Karlovakoj upaniji je dolo do smanjenja broja obrtnika. Nelikvidnost ostalih poduzea takoer znaajno utjee na poslovanje obrnika kao onih koji su zadnji u lancu naplate i samim time preesto ostaju bez mogunosti naplate, a poznato je da oni spadaju u skupinu koja zbog svojih karakteristika ima otean pristup financiranju. Ovom znaajnom segmentu gospodarstva u ovom kriznom razdoblju mogu pomoi linije mikrokreditiranja, rjeavanje problema nelikvidnosti gospodarstva, smanjenje administrativnog optereenja i ubrzavanje procedura, zatita konkurentnosti obrta poboljanim nadzorom sive zone, poticanje udruivanja i pruanje profesionalne pomoi u apliciranju na financijska sredstva poput klastera.

75 76

J. Budak, Znaaj obrtnitva u hrvatskom gospodarstvu i utjecaj krize, Ekonomski institut Zagreb, 2010., str. 2. Ibidem, str. 6. 68

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

ZAKLJUAK
Mala i srednja poduzea predstavljaju najfleksibilniju i brzorastuu gospodarsku granu s visokim potencijalom za stvaranje radnih mjesta. Broj malih i srednjih poduzea vrlo je vaan pokazatelj prisutnosti inicijativa privatnoga poduzetnitva u ovoj regiji. U neku graninim zajednicama, poduzetnitvo je jo uvijek nedovoljno razvijeno zbog administrativnih prepreka te nedostatka znanja i financijskih sredstava, budui da su razliiti izvori financiranja za budue poduzetnike jo uvijek preskupi ili teko dostupni. Poduzetnike takoer optereuju porezni zakoni, neusklaeni imovinsko pravni odnosi i druge prepreke pri pokuaju prelaska s trgovake na poduzetniku razinu. upanijskom razvojnom strategijom odreeni su strateki ciljevi kojima se nastoji ostvariti odriv drutveno gospodarski razvoj svih dijelova upanije stvaranjem uvjeta za jaanje konkurentnosti i realizaciju razvojnih potencijala. Strateki ciljevi usklaeni su s odreenim ciljevima u Strategiji regionalnog razvoja Republike Hrvatske i drugim planskim dokumentima upanije, a temelje se na analizi stanja u Kralovakoj upaniji. U upanijskoj razvojnoj strategiji prikazane su komparative i konkurentske prednosti ove upanije, ali van tog dokumenta postoje i razni poticaji koji, poduzetnicima koji ih iskoriste, mogu biti poetna prednost koju nadolazee generacije vjerojatno nee imati. Da upanijske vlasti i mjerodavna ministarstva i komore ele poticati poduzetnitvo i svjesni su njegova znaaja u dananjem poslovnom svijetu svjedoe i sami poticaji i nepovratni krediti koje nude. Meutim radi se o sredstvima koja najee ostanu neodovoljno iskoritena zbog neinformiranosti ciljanih skupina stanovnitva, nedovoljnog znanja, ambicije i volje za ulaskom u djelatnost koja je riskantan. O znaaju malih i srednjih poduzea za Karlovaku upaniju sam za sebe govori podatak da na njih odpada vie od 96% svih poduzea u upaniji. Jo je vea njihova vanost ako se prisjetimo i injenice da je to upanija na koju odpada oko 6% ukupne povrine Republike Hrvatske, a ona je 4 po ostvarenoj dobiti na nivou drave. Na kraju ovog rada moemo zakljuiti, da uz trud i ulaganje koje poduzetnitvo zahtjeva, mala i srednja poduzea mogu biti pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije, ali i cijele drave. Umreavanjem malih poduzea ona se sama mogu suprotstaviti problemima koji proizlaze iz njihove veliine i unaprijediti svoj konkurentski poloaj.

69

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

BIBLIOGRAFIJA Knjige:

Avelini Holjevac, Ivanka, Kontroling-upravljanje poslovnim rezultatom, Hotelijerski fakultet, Opatija, 1998. Blaevi, Branko, Turizam u gospodarskom sustavu, FTHM, Opatija, 2007 Buble, Marin, Menadment, Ekonomski fakultet Split, Split, 2000. Budak, Jelena, Znaaj obrtnitva u hrvatskom gospodarstvu i utjecaj krize, Ekonomski institut Zagreb, 2010. Cerovi, Zdenko, Hotelski menadment, Fakultet za turistiki i hotelski menadment, Opatija, 2003. Cetinski, Vinka, Menadment malog i srednje ugostiteljskog poduzea, Fakultet za turistiki i hotelski menadment, Opatija, 2003. Cetinski, Vinka i Peri, Marko, Projektni menadment, FTHM, Opatija, 2006. Deeljin, Jadranka, et. al., Poduzetniki menadment, II. dopunjeno i izmjenjeno izdanje, M.E.P. CONSULT, Veleuilite u Rijeci, Sveuilite u Rijeci, HITA, Zagreb, 2002.

Ivanovi, Zoran, Financijski menadment, Sveuilite u Rijeci, Hotelijerski fakultet, Opatija, 1997. Stipanovi, Christian, Koncepcija i strategija razvoja u turizmu, Sveuilite u Rijeci, Fakultet za turistiki i hotelski menadment, Opatija, 2006. Vuji, Vidoje, Menadment ljudskog kapitala, 2. izdanje, Fakultet za turistiki i hotelski menadment, Opatija, 2005.

70

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

asopisi:
-

Bilas, Vlatka et.al., Komparativne analize razine poduzetnikih aktivnosti u Hrvatskoj i odabranim zemljama, U: M. Grgi, ur. Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Vol.8 No 1, Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb, 2010., dostupno u: Hrak

Bri, Rua, Organizacijska kultura u funkciji djelotvornosti upravne organizacije, Ekonomski pregled, No.11-12 Prosinac 2002., dostupno u: Hrak Galii, Vlado i Ivanovi, Zoran, ene menaderi u hrvatskom hotelijerstvu, Tourism and Hospitality Managementa, No.1 lipanj 2006., dostupno u: Hrak Grubii, Dragana, Velika i mala poduzea u suvremenom gospodarstvu, U: D. Derado et. al., Lokalni sustavi malih poduzea, Ekonomski fakultet Split, Split, 2000.
Kolakovi, Marko et. al., Strategic linking and networking of Croatian small and medium enterprises, Poslovna izvrsnost Zagreb, Vol.3 No.2, prosinac 2009., dostupno u: Hrak

Krui, Dejan, Poduzetnitvo i ekonomski rast: reaktualiziranje uloge poduzetnita u globalnoj ekonomiji, Ekonomska misao i praksa, No. 2 oujak 2007., dostupno u: Hrak

Miocevic, Dario i Crnjak-Karanovic, Biljana, New realities of the SME internationalization, Ekonomska istraivanja, Vol.23 No3 rujan 2010., dostupno u: Hrak

Paunovi, Zoran i Prebeac, Darko, Internationalization of small and medium-sized enterprises, Trite, Vol.22 No.1 lipanj 2010., dostupno u: Hrak, krti, Marica i Miki, Mihaela, Internacionalizacija malih i srednjih poduzea Republike Hrvatske, Ekonomski pregled, No.5-6 srpanj 2009., dostupno u: Hrak Turk, Ivo i Juki, Marijan, Promjene u obrazovnoj strukturi stanovnitva Karlovake upanije (1981.-2001.), Drutvena istraivanja, No.6 (104) prosinac 2009., dostupno u: Hrak

Vidui, Ljiljana, Promicanje regionalnog razvitka financijskom podrkom malim i srednjim poduzeima, U: D. Derado et. al., Ekonomski fakultet Split, Split, 2000. Lokalni sustavi malih poduzea,

71

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

Ostali izvori:
-

PUR Grad Ogulin, Analiza situacije, Micro projekt, 2006. Regionalni operativni program 2005.-2012., Karlovaka upanija, 2005. Strategija razvoja ljudskih potencijala Karlovake upanije od 2006. do 2012., Hrvatski zavod za zapoljavanje, podruna sluba Karlovac, Karlovac, 2006. upanijska razvojna strategija Karlovake upanije 2011.-2013., Karlovaka upanija, 2010.

Dravni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr Hrvatska obrtnika komora, http://www.hok.hr Karlovaka upanija, http://kazup.hr Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, http://www.mingorp.hr

72

Razvoj malih i srednjih poduzea kao pokreta gospodarskog razvoja Karlovake upanije

POPIS ILUSTRACIJA
Tablica 1. Kriteriji za razvrstavanje poduzetnika u Republici Hrvatskoj______________4 Tablica 2 Priblini trokovi osnivanja d.o.o.-a____________________________________6 Tablica 3. Razlika izmeu obrta i drutva s ogranienom odgovornou_____________10 Tablica 4. Karakteristike malih i velikih poduzea_______________________________12 Tablica 5. Najnia bruto plaa ________________________________________________56 Tablica 6. Odobreni subvencionirani krediti Karlovake upanije 2004.-2010. g.______62 Tablica 7. Struktura poduzetnika po veliini u 2009. godini________________________63 Tablica 8. Financijski rezultati poduzetnika prema vlasnitvu u K za 2009. godinu (u 000 kn)____________________________________________________________________65 Tablica 9. Kretanje broj zaposlenih s obzirom na veliinu i broj poduzea___________66 Tablica 10. kretanje broja poduzetnika u vremenskoj seriji________________________67

Grafikon 1. Udio stanovnika po starosnoj dobi u K-usporedba s dravnim prosjekom 40

73

You might also like