UNIVERZITET CRNE GORE Fakultet za turizam i hotelijerstvo - Kotor

SEMINARSKI RAD
Predmet: Marketing u turizmu Tema: Specifičnosti kreiranja turističkog proizvoda na primjeru Crne Gore – regionalno povezivanje

A.S.

______________________________________________________________ Kotor

.............................................................................................. Tendencije razvoja industrije putovanja i turizma ............15 Literatura.................................................................. Organizovanje kao sredstvo za očuvanje dugoročnog razvoja turističke destinacije................................................................................................14 Zaključak.................. Crna Gora kao turistička destinacija i regionalno povezivanje.............................................................................Sadržaj Uvod..................................................9 4...........................................................6 3.............. Turistička ponuda i turistički proizvod Crne Gore.................... Pojam i značaj turističkog proizvoda......................3 1...................................11 5..................4 2..........................................................17 2 .................................................................................................

a koji se razvija tokom ljetnje. težište prebaci na širi region. Cilj regionalnog povezivanja je da se na bazi atraktivnosti koje Crna Gora posjeduje. što bi 3 . može se ostvariti potpunija turistička valorizacija raspoloživih. kao i trendove. kupališne sezone.Uvod Crna Gora je već poznata kao interesantna turistička destinacija. potencijal nije u potpunosti iskorišten i željeni međunarodni imidž još nije dovoljno ostvaren. Svi napori ka poboljšanju turizma Crne Gore moraju biti usmjereni na ovaj ne malo ambiciozan cilj. Turizam čini glavni stub ekonomske osnove zemlje. More. a i emitivna tržišta se razvijaju dinamično i zahtjevi u odnosu na odmor se mijenjaju. jasno je da se pored kupališnog trebaju unaprijeđivati i ostali savremeni vidovi turizma. Konkurentska prednost turističkog proizvoda crnogorske destinacije se izražava mogućnošću razvoja više vidova turizma kao ravnopravnih segmenata uz uobičajeni odmarališni (godišnje odmorski) ljetnji turizam. turističkim prometom tokom sva četiri godišnja doba. kao i gostoprimljivost ljudi. Iako će ove atraktivnosti i dalje obezbjeđivati naglašenu komparativnu prednost. izuzetne su prednosti Crne Gore. Ako imamo u vidu strateške ciljeve i kvalitativne mjere preorijentacije u konkurentskim destinacijama. postojeće kulturno – istorijsko nasljeđe. prije svega prirodnih resursa u Crnoj Gori. Ovo bi se postiglo kombinovanjem proizvoda različitih profila u cilju stvaranja integralnog novog proizvoda koji bi bio mnogo atraktivniji i primamljiviji pogotovo gostima koji prvi put dolaze u našu zemlju. što i konkurenti pred pritiskom konkurencije preduzimaju znatne napore. Sa druge strane nove ponude moraju da se konsenkventno orijentišu na tržište. isuviše bio baziran na tradicionalnoj ponudi "sunca. Tek sa njihovim razvojem. jezera i rijeke. Crna Gora bi trebala biti među globalnim top turističkim destinacijama. Crna Gora je sa jedne strane prisiljena da u svim uslužnim djelatnostima nadoknadi mnogo toga ako ne želi da ostane na svom jeftinom proizvodu sa niskim cijenama i istim kvalitetom usluga ili da čak u potpunosti izgubi prihvatljivost. Dati pejzaž i prirodne vrijednosti. Ali. sve je to moguće i izvodljivo integralno ili barem donekle povezati kako bi se stvorio proizvod drugačijih i primamljivijih karakteristika. Potreba za djelovanjem je utoliko veća. Povezivanje određenih djelova ponude odnosno regionalno povezivanje radi boljeg i kvalitetnijeg ukupnog proizvoda može dovesti do stvaranja bogatije i privlačnije turističke ponude. planine. Do sada je turizam u Crnoj Gori pa. Samo uspješnim razvojem turizma mogu da se obezbijede zaposlenje i prihod za značajne djelove populacije. Ovo važi prvenstveno za turiste evropskih industrijskih zemalja koje imaju iskustva sa putovanjima. što bi ovo područje trebalo učiniti homogenim u turističkom smislu. mora i pijeska".

289. 4 .291. turistički proizvod obuhvata sve što zadovoljava potrebu turiste od momenta napuštanja mikro likacije ili mjesta u kome živi do povratka na isto mjesto odakle je krenuo.. 4 Mihailović B. turistička ponuda na bazi kulturno-istorijskog naslijeđa ili ponuda heritage turizma. raskoš kulturno istorijskog nasljeđa sa divljim noćnim životom. str. Ljubljana. 292. str. str. str.Principi za menadžment. jer je gledanje turističkog proizvoda «kroz naočare» potrošača sa vidika zadovoljenja njegovih potreba najbolje smisleno.“ 4 Današnje turističko tržište favorizuje integralni turistički proizvod odnosno rezultantu rada cijelog kruga elemenata. proizvod treba specifično shvatiti polazeći od turističke potrebe koja je agregat. ekonomske isplativosti investiranja i brzine povrata uloženog. odnosno subjekata koji čine da taj proizvod postoji. Mijenjanje sadržaja turističke ponude na globalnom turističkom tržištu može se jasnije prepoznati kroz razvoj nekoliko novih ili inoviranih oblika kao što su: turistička ponuda na bazi manifestacija ili ponuda event turizma.1 „Najšire posmatrano..: Marketing u turizmu . Pošto Crna Gora ima sve atraktivnosti koje je čine jedinstvenom i sposobnom da obrazuje specifičnu ponudu od sjevera do juga zemlje i obrnuto. Total tourism product). i značaja u izgradnji novog marketing koncepta turizma. a istovremeno i trenutnoj situaciji u našem turizmu donijelo olakšanje (rasterećenje obale. U njemu se mogu prepoznati tri dijela i to:5 1 Mihailović B. Fakultet za turizam i hotelijerstvo Kotor. Kad se posmatra turizam. infrastrukture na jugu zemlje. plaže i nacionalne parkove.cit.3 Specifično kod turizma je da „ sve to predstavlja jedinstvenu cjelinu iako se često radi o heterogenim proizvodima. 5 Ibid.. treba pažljivo i potepeno tražiti načine kako da je stvori jedinstveni povezani turistički proizvod koji bi povezao i more i planine. Pojam i značaj turističkog proizvoda Proizvod je bazični element svake tržišne ponude i on je rezultat djelovanja ukupne poslovne aktivnosti i izvor za stvaranje prihoda..privuklo turiste. Ekonomska fakulteta. 291. 1997. 206. porasta u strukturi opšte i ukupne ponude. 3 Planina J. turističke ponuda sa naglaskom na proizvodnji vina ili vine turizma. 2009. str.: loc.. adaptilnosti prema zahtjevima turističkih potrošača. pa je samim tim takav i proizvod.. 2 Ibid. Navedeni oblici turističke ponude znatnije utiču na opšte i globalne turističke promjene sa aspekta obima i nivoa prihvatljivosti na turističkom tržištu.“2 Turistički proizvod s vidika turista imenujemo integralni turistički proizvod (eng.: Ekonomika turizma.) ali i benefite. eko-turistička ponuda. 1. i definišemo ga najčešće onako kako ga vidi individualni proizvođač.

: Uvod u ekonomiju turizma. povezano sa putovanjem i boravkom van mjesta stalnog bivanja. Ipak. Ljubljana. a tiču se lokacije.. ambijenta. Turistički proizvod. Turistički proizvodi su specifični i razlikuju se od drugih vrsta roba odnosno dobara. možemo poći s dva stajališta: sa stajališta turističke ponude i sa stajališta turističke tražnje. koju nazivamo turističkom destinacijom. da je s vidika turista ”turistički proizvod ukupni doživljaj. participacije samih potrošača pri usluzi i niza drugih specifičnih pojava. 5 . naziva se parcijalni turistički proizvod (eng. polupansion ili razgledanje mjesta. str. može se govoriti i o samo jednom turističkom proizvodu jedne prostorne jedinice.71. Turistička ponudu možemo definisati kao iznos dobara svojstvenih turizmu. Važno za turistička dobra odnosno turistički proizvod je. koji se definiše sa vidika pojedinačnog proizvođača. partial tourism product).. 16. prirode usluge koja se nudi.• • • Komponente proizvoda prije i za vrijeme putovanja prema destinaciji Komponente proizvoda u toku boravka i Komponente poslije boravka Značaj turističkog proizvoda proizilazi iz niza njegovih specifičnosti koje se ne srijeću ni u jednoj privrednoj grani mimo turizma. već je skup brojnih sastavnih proizvoda” 7 Sa stajališta turističke ponude. koji su subjekti na ponuđačkoj strani kadri da prodaju po određenoj cijeni datom nivou cijena. turistički se proizvod se definiše kao ukupnost ponude jedne prostorne cjeline koja se posmatra u odnosu na veću prostornu cjelinu. Tako imamo turistički proizvod npr. Primorje (u kontekstu Crne Gore). Ibid. Crne Gore (u kontekstu Evrope). 6 7 Mihalič T.6 U objašnjavanje pojma turističkog proizvoda. str. 1999. Ekonomski fakultet. Turistički proizvod za turista nije noćenje u hotelskoj sobi.

Najznačajnije turističke destinacije svijeta prema broju međunarodnih dolazaka Rang 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 Total 1950.2. Norveška Argentina Meksiko Holandija Danska Ostali 25 miliona Svjetski udio 71% 1970. godina SAD Kanada Italija Francuska Švajcarska Irska Austrija Španija Njemačka Velika B.8 8 WTO. godine pa sve do danas.). jul 2005 6 . godina Francuska SAD Španija Italija Mađarska Austrija Velika Britanija Meksiko Njemačka Kanada Švajcarska Grčka Portugalija Malezija Hrvatska Ostali 456 miliona Svjetski udio 38% 2004. Tendencije razvoja industrije putovanja i turizma Svjetsko turističko tržište je u poslednje tri dekade doživjelo veliki rast. 1. World Overview and Tourism Markets. dok je deset vodećih turističkih destinacija bitno smanjilo svoje učešće(sa 65% u 1970. dakle. ali i velike promjene u raspodjeli turističkog prometa gledajući regije i pojedinačne zemlje: Tabela br. broj interesantnih turističkih destinacija raste iz godine u godinu. Kina Meksiko Njemačka Austrija Kanada Mađarska Turska Malezija Poljska Ostali 760 miliona Svjetski udio 33% 17% 22% 19% 14% 9% 3% 10% 25% 10% 33% 11% 42% Izvor: WTO. na47% u 2004. godina Italija Kanada Francuska Španija SAD Austrija Njemačka Švajcarska Jugoslavija Velika B. World Overview and Tourism Markets. jul 2005 Od 1970.Samim tim. godina Francuska Španija SAD Kina Italija Velika B. Mađarska Češka Belgija Bugarska Rumunija Ostali 166 miliona Svjetski udio 43% 1990. svjetski turistički promet se povećao gotovo pet puta.

od čega je u Evropi ostvareno 250 milijardi eura. wellness turizam 5. ruralni turizam 9.9 • Geografski gledano. komercijalizacije i distribucije. 7 . kao i prema ponašanju današnjih turista. U skladu s takvim prognozama sve diversifikovanijeg razvoja svjetskog turizma. odnosno u Africi i Srednjem Istoku 25 milijardi eura. politička želja i podrška razvoju turizma 2. integracije 6. koje zajedno obuhvataju 33% ukupnog svjetskog turističkog prometa. avanturistički turizam 4. njihovim navikama. Sjevernoj i Južnoj Americi 102 milijarde eura. potrebama i željama. a slijede Istočna Azija i Pacifik sa 144 miliona dolazaka (19%). kombinovana putovanja 2. turizam u prirodi 6. kvalitet 8. promocija i komercijalizacija 7. Evropa je u 2004. Kina i Italija. najveće stope rasta turističkog prometa u dolazećem periodu treba očekivati u sledećim proizvodnim segmentima: 1. godinu. godini realizovala 415 miliona turističkih dolazaka. Aziji i Pacifiku 78 milijardi eura. • Najznačajnije turističke zemlje u svijetu su Francuska. kongresni turizam 11. te Sjeverna i Južna Amerika sa 122 miliona dolazaka (16%). institucionalni i pravni okvir 3. 9 WTO . kulturni turizam 7. godini je u svijetu realizovano oko 455 milijardi eura prihoda od turizma. brodska krstarenja 10. urbani turizam 8. sunce i more-interkontinentalna putovanja. sportski turizam 3. investicije 4. Tourism Vision . godini oko 760 miliona dolazaka. prevladavajućim načinima promocije. Španija. Riječ je o sledećim faktorima: 1.U narednim godinama se i dalje očekuje trend smanjenja udjela tradicionalnih turističkih zemalja u korist novih destinacija. • Evropa je u 2004. • Prosječna svjetska potrošnja turista po putovanju u 2003.executive summary. javno i privatno partnerstvo Na bazi analize skorijih trendova u kretanju svjetskog turističkog prometa. Svjetska turistička organizacija je definisala osam ključnih faktora koji treba da se ispune za ulazak nove destinacije na svjetsku turističku mapu. godini bila najveće turističko tržište sa 414 miliona dolazaka (55%). godini je iznosila 660 EUR. razvoj svih vrsta transporta 5. tematski parkovi Svjetsko turističko tržište je ostvarilo u 2004. što predstavlja povećanje od 4% u odnosu na 2003. SAD. • U 2003. 1998.

303-314 8 . str. rast međunarodnog turističkog prometa i potrošnje najavljuje se i u prve dvije dekade narednog vijeka. 1999. a u Srednjoj i Istočnoj Evropi 20 milijardi EUR. vol. a Srednja i Istočna Evropa 73 miliona dolazaka (17%). ali i na domaća kretanja. koji će. Italija. Južna Evropa (tj. Crna Gora kao turistička destinacija uvijek je nastojala da dinamizira svoj privredni razvoj na bazi razvoja inostranog turizma. Španija. 10 Vučetić A. Austrija i Njemačka koje zajedno obuhvataju oko 60% ukupnog turističkog prometa Evrope. i stvaranja takvog proizvoda koji će biti regionalno poveziv neophodno je sagledati glavne trendove u međunarodnom turizmu. br. Južnoj Evropi 104 milijarde EUR.. Mediteran) 152 miliona dolazaka (37%). a naročito danas u uslovima preraspodjele efekata međunarodnih turističkih putovanja u korist zemalja sa nižim nivoom privredne razvijenosti. 142. Ekonomski anali. Turistički promet u Evropi je za rezultat imao ukupan prihod u iznosu od 252 milijarde EUR.• • • • Distribucija turističkog prometa u Evropi prema karakterističnim regijama bila je kako slijedi: Sjeverna Evropa je registrovala 51 milion dolazaka (12%). Najznačajnije pojedinačne receptivne zemlje u Evropi su Francuska. Perspektive razvoja inostranog turizma u Crnoj Gori na pragu trećeg milenijuma. 43. prije svega imati uticaj na inostrani turizam Crnoj Gori.10 Za ocjenjivanje mogućnosti daljeg razvoja turizma u Crnoj Gori. I pored činjenice da su azijska finansijska kriza i recesije kod većine razvijenih zemalja svijeta usporile razvoj međunarodnog turizma u drugoj polovini 90-ih godina.Od toga je u Sjevernoj Evropi ostvaren prihod od 37 milijardi EUR. Prosjek potrošnje u Evropi po turističkom putovanju iznosi 632 EUR. Zapadnoj Evropi 92 milijarde EUR. To je i razlog više da se sagledaju uslovi i perspektive razvoja inostranog turizma u Crnoj Gori na dugoročnoj osnovi. Zapadna Evropa 139 miliona dolazaka (34%).

fizičkih i socijalnih značaja. Skadarsko jezero. na koje je nužno obratiti pažnju pri odredivanju i identifikaciji destinacija: 11 .1. međutim pitanje je koliko je u stvari turistička destinacija određena crnogorska regija..com Prije ikakvog polemisanja o regionalnom povezivanju i turističkom proizvodu odredićemo pojam turističke destinacije. 11 Sjekloća A.Destinacija treba da uključuje skup kulturnih. .: Imidž i ugled Crne Gore kao turističke destinacije. koji zajedno grade identitet.3. Smit navodi brojne kriterijume za turističku destinaciju. 9 . http://www. 2003. str. Različite atraktivnosti na minijaturnom prostoru – Crna Gora (Boka Kotorska. Durmitorski masiv. Ekonomski fakulte u Ljubljani. Stalno pominjanje Crne Gore kao turističke destinacije je često. a koliko Crna Gora u cjelosti. Velika plaža) Izvori: http://www. disover-montenegro.Destinacija treba da sadrži primjerenu turističku infrastrukturu za potporu turističkog razvoja. Crna Gora kao turistička destinacija i regionalno povezivanje Slika br.com.google. 15.

Fakultet za turizam i hotelijerstvo Kotor. što znači imati vodilju i podsticaj budućem razvoju. Svi participanti ponude turističke destinacije moraju znati osnovni postulat koji glasi: »turista putuje u destinaciju«! Destinacija može biti zemlja.Destinacija bi trebala biti veća kao jedna cjelina ili privlačnost. 1997. kojeg turista izabere za putovanje.. širi region. str..: Marketing u turizmu . ali obratno ne mora da važi. Magaš D.. Dostupnost je omogućena preko drumskog. Prema tome.8. zabavu i poslovne stvari. Za preduzeće ili preduzetnika destinacija je eksterni faktor.12 Problemi u destinaciji najčešće proizilaze iz kordinacije raznih faktora. Ipak je potrebno naglasiti . Uvjek treba imati na umu da destinacije nisu statične. Tražnja za njegovom ponudom neće postojati ako nema tražnje za destincijom. one se mijenjaju i razvijaju u skladu s preferencijama gostiju. u turizmu je za svako pojedinačno preduzeće neophodan »okvir« u kome on obavlja sopstveni biznis. vazdušnog i vodenog transporta. da bi privukla turiste. uži geografski prostor. 14 U Crnoj Gori su planinski dio i Jadransko more spojeni na najužem prostoru. 10 . 2005.Destinacija bi trebalo da uključuje postojeće privlačnosti ili da ima potencijal za potporu razvoju uspješnih privlačnosti. 14 Mihailović B. zaštitu. Tako se turistička destinacija javlja kao samostalni proizvod. Prostor sadrži svu neophodnu opremu i objekte za noćenje. koji podrazumijeva identifikaciju i objedinjavanje raznovrsnih faktora određenog prostora. kao određena georgafska cjelina sa faktorima koji su uslov za razvoj biznisa pojedinačnog nosioca ponude . Destinacije su vrlo promjenjive ne samo da se mijenjaju usled pritiska turizma nego i zbog »zastarelosti« ponude što smo iskusili u predhodnih 20-tak godina. potreba za marketingom turističke destinacije se javlja sa osnovnim ciljem da se svi biznisi dovedu u međusobnu vezu. Za bilo koju destinaciju prostor je važan za marketing kao poslovnu koncepciju i način mišljenja u funkciji servisiranja turističke tražnje. str. Ona se može ubrojati u najatraktivnije destinacije Mediterana. Marketing datog prostora je preduslov za razvoj marketinga kod pojedinačnih nosilaca ponude . 16. koja mora biti vođena kao strategijska poslovna jedinica. Turističku destinaciju možemo odrediti kao geografski prostor. Osnovni ciljevi turističke destinacije su: osigurati kvalitet gostima i dugoročnu egzistenciju domicilnog stanovništva. Opatija: Hotelijerski fakultet. Upravljanje turizmom na nivou destinacije je složen društveno-ekonomski fenomen.Destinacija bi trebala biti sposobna potpirati planiranje i marketing tog područja. dio obale i sl. koji bitno opredejeljuje njegovu tražnju.Principi za menadžment. Naime. posebno dolazi do izražaja u njegovoj »višeslojnosti«. dio zemlje.: Turistička destinacija. Raznovrsnost prirodnih ljepota na malom 12 13 Ibid. da je gledanje odredenog geografskog prostora kao turističke destinacije jedan od mnogih vidika posmatranja tog prostora. . 400. grad. . str.13 Specifičnost turizma kao privredne djelatnosti. . kao konkurentska jedinica.Destinacija treba biti dostupna velikom broju posjetioca.

umjetnike i turiste. pješacenja. Malo je zemalja u Evropi koje se mogu pohvaliti raznolikošcu prirodnih i društvenih resursa kao što ima Crna Gora. temeljena na društvenim ili antopogenim resursima. Ona čini najvažniji razvojni potencijal za buduci. kao i odlicne osnovne preduslove.prijestonica Cetinje. svaki učesnik tržišta. pješcana plaža u Ulcinju (13 km duga. sa ekonomskog aspekta. džamija u Pljevljima. zaivljujuće kanjone rijeka. takode predstavlja visoko vrijednu i prepoznatljivu komponentu pri animiranju turista u trenutku neodlučnosti gdje otputovati i utrošiti svoje vrijeme i novac. Ukupno. na određeni je način predstavnik odnosno subjekat turističke ponude. voda i more. Sa ovim oblikom odmora povezuju se nekoliko okvirnih uslova za razvoj a to su pogodna klima. mogu da budu trajna osnova za turizam. Turistička ponuda i turistički proizvod Crne Gore Govoreći o turističkoj ponudi primarno govorimo o velikom broju sudionika koji nalaze svoje mjesto i imaju specifičnu ulogu u kreiranju tog dijela turističkog tržišta. Na svom dijelu obale Crna Gora posjeduje četiri izuzetne prirodne tvorevine. skijanje. Skadarsko jezero je najvece slatkovodno jezero na Mediteranu idealno izletište za kupališne turiste. Osnovno je da. pješcane i kamenite plaže i netaknuta priroda. 11 . Obilje prirodnih resursa na kojima počiva turistička ponuda. 60 m široka). eko kampovanje itd.812 m2) odredište kupališnog turizma.prostoru povećavaju atraktivnost za turiste i izazivaju različite reakcije. Sekundarna turistička ponuda. veoma pogodno za razvoj vida »eko turizma«: posmatranje ptica. Kroz razne varijacije i brzo se smjenjujući. Velika Plaža. kljucni bazni proizvod.5 km duga jadranska obala čine glavni turistički potencijal. • 4. koje njegovane i pažljivo razvijene. putovanja iz domena kulturnog turizma itd. Crnoj Gori pruža neograničene mogućnosti u razvoju brojnih vrsta i oblika turističkih kretanja. o kojem sanjaju tržišta: “udaljenost od svakodnevnice i egzotiku” . upoznavanje biljaka. To su: • • • Boka Kotorska jedan od najljepših zaliva na Sredozemnom moru koji je još od davnina magnet za trgovce. prelijepe šume. Mediteransko ljeto i 293. U prvoj liniji je ta mala zemlja (13. ali ima i potencijal za regionalne i međunarodne segmente turističkih niša: planinarenje. potencijal Crne Gore nudi okvir. kraljevski mali grad . Planinski vijenci koje se nadvijaju nad obalom i ravnicom povećavaju vrijednost savršenih uslova za ljetni odmor. posjetilac nailazi na kraške predjele. koji pokušava da proda svoju robu ili usluge turistima. nacionalne parkove kao i kulturno veoma različite motive: pravoslavne manastire. Planinski dio je kao stvoren da bude izletište.

nikada ne kupuje samo jednu jedinu uslugu za vrijeme svog boravka u nekom mjestu. Lovćen. Crna Gora spada među najatraktivnije krajeve Sredozemlja. a koji se razvija tokom ljetnje kupališne sezone. Kao receptivna turistička zemlja. turistički proizvod nekog mjesta čine svi nosioci usluga tog mjesta. kad je poznato da turista. Turizam je najvažnija grana u privredi Crne Gore i u dosadašnjem razvoju.Objekti svjetske prirodne i kulturne baštine – NP ”Durmitor” i Kotor sa kotorsko risanskim zalivom .Realna mogućnost intenzivnog razvoja različitih vidova turizma na cijeloj teritoriji odnosno svim crnogorskim regijama. u pravilu. sun. trebamo nastojati što bolje iskoristiti svoje prirodne resurse i društvene potencijale kao i istrajati u izgradnji što kvalitetnijih uslova za brži i udobniji dolazak turista do turističkog odredišta. može sagledati višestruke benefite od očekivane turističke potražnje. kako je moguće govoriti o jednom proizvodu. zabave i sporta . nevidljiva. dok je njegova kompozicija umjetna. gostoprimstvo . prema svojim sklonostima. Sa stajališta turističke potražnje. Ukupna turistička ponuda neke turističke destinacije sastavljena je od mnogobrojnih subjekata koji traže i nalaze svoju tržišnu poziciju manje ili više uspješno. Skadarsko jezero i Biogradska gora) . Dakle. sand). čak i teorijski teško. samim tim i Evrope. «3S» (eng. see. Kao aktivni činioci ponude u okviru turističke ponude Crne Gore su: . Kada je u pitanju brojnost.Nacionalni parkovi ( Durmitor.Kvalitet prirodnih i antropogenih elemenata .Raskošna tradicija. jer se govori o jedinstvu proizvoda. koje čekaju kupca. mora i pijeska». ponudi «sunca.812 m2 . 12 . a istovremeno pri tome se misli na što veću moguću različitost usluga. komplementarnost i turistička vrijednost prirodnih i antropogenih turističkih elemenata.Folklor. tj. Poznato je da se temeljne turističke vrijednosti nalaze na Crnogorskom primorju i dijelu sjeverne Crne Gore. odnosno može ocijeniti značaj potrebe.U isto vrijeme ovo otvara ogroman prostor za plasiranje “svega i svačega” i to u punom smislu te riječi. tradicionalnoj. kvalitet. prevashodno je baziran na klasičnoj. Egzistiranje dvije po mnogo čemu sasvim različite geografske regije omogućava stvaranje vrlo konkurentne i jedinstvene ponude Crne Gore. turista-potrošač iz cijelog asortimana različitih roba i u sluga sam sebi bira. da u svakom pogledu omogući optimalan razvoj ponude. i sa svojim prihvatljivim kapacitetima nastojati što duže zadržati turiste na privremenom boravku u tom odredištu.Mnoštvo prirodnih vrijednosti na svega 13. Prema tome postavlja se pitanje. moderne priredbe kulture. različite usluge i proizvode iz prezentirane ponude i tako formira svoj vlastiti turistički proizvod. a prvenstveno prema svojim mogućnostima. Receptivna zemlja upravo u tom širokom interesu turista.

shvatili bit problema. 1. Turistički motivi variraju prema sociodemografskim karakteristikama. prije objave teorijskih objašnjenja. Bazni motiv je želja za odmorom. Šema br. 13 . Najbolji dokaz takvih tvrdnji jeste proizvod što ga na tržištu nudi turistička agencija i turoperator. Turistička privreda Crne Gore mora da se sa svojim pojedinačnim proizvodima prilagodi novom potrošaču. ličnim i porodičnim preferencijama i prema obliku odmora U zavisnosti od orjentacije ciljnih grupa stvaraju se bezbrojne mogućnosti varijacija pri kreiranju ponude. naučili kako zadovoljiti turističku potražnju. Zajedno sa sve većim zahtjevima što se tiče konfora. kao rezultata njegove ukupne potrošnje nakon privremenog boravka u turističkom mjestu.Iz ovoga vidimo da je diverzifikovana ponuda osnova potrošaču za stvaranje njegovog jedinstvenog. Primjer konstrukcije željenog proizvoda Izvor: DEG-German Investment and Development Company: Touristic Masterplan for Montenegro. Na određenom stepenu razvijenosti turističkog tržišta ti su organizatori putovanja. očekivanja postaju sve veća. May 2001. čije odluke vezane za putovanja i aktivnosti za vrijeme godišnjeg odmora postaju sve kompleksnije i zahtjevnije. a to je upotpunjeno čitavim nizom dodatnih motiva za putovanje. a kasnije i turoperator ponudili su tržištu takav sumar ili zbir kompatibilnih elemenata. prema sklonostima. Turista očekuje perfekciju i iluzije. odnosno takav sastavljeni proizvod u kojem je organizator u ime potencijalnog korisnika već napravio izbor atraktivne destinacije i (temeljnih) usluga nužnih turistu za boravak u toj destinaciji. uočili kako turiste od potencijalnih pretvoriti u stvarne kupce. servisa i turističke infrastrukture. Ispočetka agencija. sveukupnog turističkog proizvoda.

skijanje zimi. Organizovanje kao sredstvo za očuvanje dugoročnog razvoja turističke destinacija Osim saradnje pojedinih nosilaca ponude iz privatnog sektora. Kao sljedeći segment ukupnog proizvoda sada dolazi u obzir spa turizam u Igalu. ali nedostaju obilježeni putevi za bicikliste. čim se stvori infrastrukura tipična za zemlju (smještaj. jer turisti tada imaju osjećaj da nailaze na nešto novo i nesvakidašnje. Turizam na nivou turističke destinacije i njegovu organizaciju i planiranje pored specifičnosti turističke djelatnosti uslovljava i trend u razvoju turističke potražnje.sa čim najčešće i imamo problema. Turista traži komleks 15 Sjekloća A. socijalnih i kulturnih privlačnosti turističke destinacije (održivi razvoj) kao baze turističke potražnje. Igalo je već imalo međunarodno tržište u Skandinaviji. To isto važi za izlete biciklom. S obzirom na kvalitet ponude. staze za pješačenje). na kojima nema saobraćaja (Boka Kotorska. Osnovne prednosti su su komfor. Glavni element turističke potražnje postaje motivacija turista za putovanja. Skadarsko jezero).: Imidž i ugled Crne Gore kao turističke destinacije.na nivou turustičke destinacije u kojoj se oblikuje integralni turistički proizvod. a u budućnosti sve više i gost iz istočne Evrope. Za turističku ponudu koja se tiče ovih oblika turizma je potrebno. sportski ronioci koje zanimaju nova i uzbudljiva mjesta. Treća.30.ljetnji kupališni gost sa domaćih tržišta i sa tržišta zapadne i sjeverne Evrope. šetnja.Osnovna ciljna grupa Crne Gore je bila i ostala dominantna . napraviti niz projekata. Moguće je da se taj centar sa malo sredstava podigne na moderniji standard. Crna Gora nudi dovoljno veliku raznolikost doživljaja. Arabiji. Planinarenje za pasioniranog Srednjoevropljanina može biti atraktivno.. što trebamo iskoristiti za veći nivo uključivanja ostalih turističkih regija Crne gore u ukupni turistički proizvod. i potrebe za očuvanje odnosno zaštitu prirodnih.15 Suprotno dosadašnjoj filozofiji. 2003. ambijent. Crna Gora u tom segmentu trenutno može da iz Zapadne Evrope privuče samo malo turista. Saradnja privatnog i javnog sektora u turističkoj destinaciji je nužno prije svega radi potrebe sinhronizacije dugoročnih planiranja. 5. a sve to u cilju dugoročnih garancija vezanih za razvoj turističke djelatnosti u turističkoj destinaciji. na mjestu gdje se misli oblikovati integralni turistički proizvod. skijaši. Ekonomski fakulte u Ljubljani. ali i bez toga. prije svega u hotelskoj oblasti. važna je i saradnja među privatnim sektorom i javnim sektorom. pažnju bi trebalo posvetiti grupi turista koji vole kulturu i putovanje. planinari. 14 . povezano sa kupanjem. pod preduslovom da je kvalitet putničkih autobusa prihvatljiv. str. turisti zainteresovani za kulturu i za zdravstveni turizam. Iz Zapadne i Sjeverne Evrope dolaze u obzir sljedeće grupacije: turistiavanturisti. kultura. a za Skandinavce takođe golf. mada nedovoljno aktivirana ciljna grupa dolazi sa regionalnih tržišta: planinarenje ljeti.

Praksa turističkog poslovanja u našoj zemlji pokazala se nedovoljno efikasnom prije svega zbog nemogućnosti odgovora na tržišne zahtjeve. tematski parkovi i kompjuterizacija. jer se kvalitet turističkog proizvoda ogleda upravo u što dužem vremenskom trajanju sezone. pa i ostali instrumenti marketinga. koji će rezultirati što dužim trajanjem sezone. a posebno će to vrijediti u budućnosti. turistički proizvod Crne Gore. Osnovna odluka je znači izbor turističke destinacije. kao i iz drugih izvora. što je u praksi poslovanja naše turističke privrede uobičajno. da sezonom bude obuhvaćen što veći broj mjeseci u godini. posebno ona marketinške orjentacije. mogu se apostrofirati one dugoročne promjene koje već od ovog trenutka. mali budžet za promotivne aktivnosti i dr. koji će svojim kvalitetom i atraktivnošću omogućiti trajanje sezone na što veći broj mjeseci u godini. U tom kontekstu. misli se na važnije očekivane. Takvu praksu je karakterisao: relativno mali broj posjetilaca. 25. iz ove literature. Literatura iz područja turizma. treba da sadrži one oblike. Poslujući u takvom okruženju naši turistički subjekti su se našli u nezavidnoj poslovnoj situaciji. apostrofirani su: vremenski zakup smještajnih kapaciteta. Kao prvo. Otuda je ponuda Crne Gore. str. odnosno periode u kojima je turistički promet najizraženiji. a onda i posebne segmente potražnje i prilagodjavanje ponude. već se tržištu pristupa frontalno. dominantna proizvodna orijentacija.16 Zaključak Raznolikost oblika turističkog proizvoda utiče i na trajanje sezone u kalendarskoj godini. Moguće je da Crna Gora može osigurati širok spektar (specijalizovanih) proizvoda uz odgovarajući kvalitet servisa. nediferencirano. svi oblici imaju svoju sezonu. skromno znanje upravljačke strukture o metodama i tehnikama marketinga. da se ova strategija ne inplementira. Iz tog razloga. S obzirom. 16 Ibid. relativno mali prihod koji se ostvaruje. Ujedno. što znači da se ne ispunjavaju osnovni zahtjevi marketinga. pa se takav pristup naziva i “loto” (lijenom) srategijom. međutim. i to naročito poslednjih desetak godina. Moguće je. koncipiranjem turističkog proizvoda i njegovog marketinškog koncepta. stimulativna putovanja. koncipirana po logici . pruža značajne informacije o očekivanim trendovima u nastupajućem dugoročnom razdoblju. 15 . Cilj optimalno valorizovanih i pozicioniranih oblika turizma sastoji se u činjenici.turističkih usluga i na osnovu toga upoređuje među sobom različite turističke destinacije. Cilj predstavlja relativizacija sezone. koje mu nude željenu mješavinu turističkih usluga. da svaki oblik turizma karakterišu različiti periodi godine.za svakog po nešto. malo za koga sve! Posledica je poznata: mali broj zadovoljnih turista i niska «stopa vjernosti». oslikavaju turizam potpuno novim bojama i u osnovi znače obogaćivanje njegovog sadržaja. kao značajni megatrendovi koji obogaćuju sadržaje turističke destinacije i koji će imati uticaja na upravljanje marketing aktivnostima u vremenu koje dolazi.

Ovo podrazumijeva potrebu da se u procesima ravitalizacije postojećih i izgradnje novih kapaciteta uvede široka lepeza kvalitetnih turističkih usluga i atraktivnih programskih sadržaja. U tome vrlo značajno mjesto imaju primorska područja. Cilj regionalnog planiranja bilo bi stvaranje regionalno infrastrukturno i organizacijski povezanog ukupnog turističkog proizvoda. kako afirmisana tako i neafirmisana. planski ali i odlučno. uz probleme s kojima se Crna Gora i njena turistička privreda suočava u poslednjih par decenija. te tako pokušati povezaci crnogorske regije da svaka daju sve od sebe kako bismo stvarno mogli smatrati turizam najvažnijom privrednom granom. Potrebno je stvarnjau ovoga pristupiti. Međutim. odnosno onom koja donosi najviše profita.Strategija turizma u velikoj mjeri preferira razvoj raznih vidova i oblika selektivnog turizma. kao što su programi odmora za svako godišnje doba. umjesto na masovni. specifični kombinovani programi na relaciji morerijeka-jezero-planina. ovo nije nimalo lako sa ekonomskog pa i društvenog stanovišta. zrelo. proizvod koji bi donio mnoge benefite. zasnovanog na evropskim standardima kvaliteta i na očekivanim zahtjevima relevantnih segmenata turističke tražnje. dugoročnim razvojnim opredjeljenjima nužno se treba orijentisati. ekološki programi sa ponudom ekološke hrane. Naravno. na razvoj kvalitetnog turizma. 16 . programi kvalitetnog sporta i rekreacije.

2008. 1999.world-tourism. vol. br. 2009. 43. Sjekloća A. 9. Marketing u turizmu .org 13.Imidž i ugled Crne Gore kao turističke destinacije. godine. Mihailović B. Marketing menadžment turističke destinacije. Ekonomska fakulteta. Mihailović B. 10. 2005. 3.Principi za menadžment.Literatura: . Ljubljana. Ekonomski fakultet.: Uvod u ekonomiju turizma. Perspektive razvoja inostranog turizma u Crnoj Gori na pragu trećeg milenijuma. 1998. 2005.google. Fakultet za turizam i hotelijerstvo Kotor. Ekonomski anali. 2003.. DEG-German Investment and Development Company: Touristic Masterplan for Montenegro.com 14. Ljubljana. WTO.executive summary. Planina J. 1997. WTO Tourism Vision . 4. Opatija: Hotelijerski fakultet.Principi za menadžment. http://www..discover-montenegro. 1999. May 2001.. Ministarstvo turizma Crne Gore: Politika i strategija razvoja turizma Crne Gore do 2020. 1. http://www. Ekonomski fakulte u Ljubljani. Bakić O.: Marketing u turizmu . Magaš D.. Čigoja štampa. 12.com 17 .. 1997.. Fakultet za turizam i hotelijerstvo Kotor. 11.: Ekonomika turizma. 2. jul 2005. 5. 7. Vučetić A. Mihalič T. World Overview and Tourism Markets. http://www. 142 8. 6. Turistička destinacija.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful