SADRŽAJ

SADRŽAJ...................................................................................................................................1 UVOD.........................................................................................................................................2 Definicija problema...................................................................................................................2 Hipoteza....................................................................................................................................2 Cilj projekta...............................................................................................................................2 Svrha projekta...........................................................................................................................2 Vizija.........................................................................................................................................3 Misija.........................................................................................................................................3 Metode rada...............................................................................................................................3 Struktura rada............................................................................................................................3 POJMOVNO DEFINIRANJE VIRTUALNE TVORNICE, TIMA I UREDA ........................4 Virtualna tvornica......................................................................................................................5 Virtualni tim .............................................................................................................................7 Virtualni ured .........................................................................................................................12 ZAKLJUČAK...........................................................................................................................14 LITERATURA:........................................................................................................................14

hrabrost i znanje postižu uspjeh na virtualnom tržištu (realan. ne virtualan).04. virtualni prijatelji. virtualna biblioteka i još mnogi drugi „virtualni“ termini više se ne susreću samo u informatičkim krugovima. viziju. virtualni tim i virtualni ured. Virtualno znači prividno. pa tako suvremena poduzeća stvarajući virtualne organizacije. danas je svugdje oko nas: virtualna stvarnost. Hipoteza Razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije omogućuje progres virtualnih organizacija i virtualnog poslovanja. cilj. virtualnim timom i virtualnim uredom. 2 . virtualnog tima i virtualnog ureda. Cilj projekta Cilj ovog projektnog zadatka je upoznati se pobliže s pojmovima virtualne tvornice.2011.UVOD Virtualnost. nego postaju uobičajeni pojmovi. Svrha projekta Timskim radom uz primjenu odgovarajućih metoda i tehnika uspješno ostvariti cilj projekta. virtualni kafići. Definicija problema U ovom projektnom zadatku potrebno je definirati i objasniti pojmove: virtualna tvornica. riječ koju je krajem 60-tih uveo Marshal McLuhan. godine. te projektni zadatak izraditi do 8. virtualne tvornice i virtualne timove u virtualnom društvu uz dobru ideju. Ovaj rad bavit će se virtualnom tvornicom.

virtualni tim i virtualni ured. radeći u virtualnim uredima postiže vrhunske rezultate u virtualnoj tvornici umreženoj u virtualnu organizaciju. Misija Virtualnim radom i implementacijom virtualnog poslovanja. 3 . grafička. uspješne poslovnoproizvodne subjekte (PPS) učiniti još uspješnijima. a u trećem je dat zaključak i u nastavku popis literature. metode rada i struktura rada. hipoteza.Vizija Naš virtualni tim. matematička. vizija. cilj i svrha rada. te je navedena definicija problema. misija. analitička i metoda sinteze. U drugom poglavlju definirani su pojmovi: virtualna tvornica. Struktura rada U uvodu je dat uvid u projektni zadatak. Metode rada Prilikom izrade projektnog zadatka korištene su sljedeće metode rada: deskriptivna.

tvornice. Virtualno poslovanje. omogućavanje lakše specijalizacije. te ne mogu održavati dinamiku koje je tržište postavilo. 1 Kolaković. te konkurencija.POJMOVNO DEFINIRANJE VIRTUALNE TVORNICE. Tako poduzeća stvaraju virtualne organizacije. Ovo dovodi do stalnog smanjenja klasičnih radnika zaposlenih u uredu. pa poduzeća reagiraju sve češće strategijama povezivanja i podjele rizika tako što ulaze u kooperativne veze s drugim poduzećima. Virtualnost se definira kao „mogućnost virtualnog sistema da postane dio realnog svijeta“1. rast intelektualnog kapitala. Ovakvim se načinom rada konstantno mijenja i struktura radne snage što dovodi do potrebe za dodatnom prilagodbom. a istodobno se povećava broj radnika na daljinu. Klasični oblici poslovnih organizacija ne mogu se boriti s novim uvjetima na tržištu. stvarnih rezultata.. Kao rezultat razvoja virtualnog poslovanja događa se nezaustavljiv proces transformacije tradicionalnih poduzeća. viziju. te nakon što su ispunili svoje aktivnosti odlaze na druge radne zadatke unutar drugih virtualnih poduzeća. timove. Ovaj koncept sve je popularniji. bitno je definirati virtualnost i virtualno poslovanje. 2010. već spomenuti. Glavni razlozi nastajanja ovog koncepta su. želja za smanjenjem troškova poslovanja. tehnološki napredak i razvoj informacijske tehnologije. odnosno virtualna ekonomija rezultat je tehnoloških i informacijskih dostignuća.: „Virtualna ekonomija“. U virtualnom svijetu sklapa se. započinje i završava sve više poslova. Strategija. TIMA I UREDA Prije nego se prijeđe na definiranje glavnih pojmova u zadanoj temi. 1 4 . str. urede i sl. te razni drugi trendovi na standardnim i virtualnim tržištima. Zagreb. Dakle. cilj i hrabrost te znanja o novim trendovima na virtualnom tržištu da bi se kroz virtualno poslovanje došlo do realnih. M. te se aktivnosti obavljaju prvenstveno razmjenom informacija među tvrtkama koje su specijalizirane za različite djelatnosti. potrebno je imati ideju. Ovakvi radnici (Telework radnici) mogu sudjelovati u isto vrijeme na više zadataka i projekata.

Glavni motiv suradnje tvrtki članica uključenih u takvu virtualnu organizaciju je porast fleksibilnosti. Fizički kapital zamijenjen je novim. nematerijalnim kapitalom – intelektualnim kapitalom unutar kojeg je ljudski kapital odgovoran za stvaranje konkurentskih prednosti u virtualnoj ekonomiji. zajedništvo.Suvremeni menadžment mora imati jasnu viziju. 117 5 . Istodobno se razvija povjerenje.. Zagreb. njihovo definiranje je od velike važnosti da bi se shvatila čitava koncepcija. virtualnog tima i virtualnog ureda. str. M. Kod nastanka i razvoja koncepta virtualne organizacije pojavili su se brojni povezani pojmovi koji su uže ili šire povezani na osnovu koncepcije. Virtualna tvornice su fokusirane na područja strojogradnje i prerade proizvoda pa najčešće uključuju tvrtke sa različitim. S obzirom da su oni u direktnoj vezi sa osnovnim terminima i često se spominju kao različiti pojavni oblici koncepcije virtualne organizacije. ali komplementarnim sposobnostima u djelatnostima kao što su: obrada metala. timski rad i sudjelovanje. montaže. inovativnost i sposobnost participiranja u novim projektima. Sama tvornica odnosno organizacija je distribuirana. elektrike i elektronike i inženjerstva. dok posjedovanje ostale nematerijalne imovine sve više marginalizira poimanje industrijskog koncepta. 2010. u kojoj je svaki od članova usmjeren na proizvodnju onog što radi najbolje. 2 Kolaković. Strategija. te se ostvaruje sinergijski efekt zahvaljujući iznadprosječnoj uspješnosti tvrtki i pojedinaca. odnosno to je zajednica desetaka i više tvornica ili manjih proizvodnih poduzeća. Virtualna tvornica2 Virtualna tvornica je tvornica koja u kooperaciji s više tvornica stvara jedan proces proizvodnje. dakle u pitanju je virtualna organizacija u koju su privremeno ili trajno povezana klasična proizvodna poduzeća. ulazi spremno u virtualnu organizaciju i na taj način prerasta u skup organizacijskih vođa. 116.: Virtualna ekonomija. U ovom radu biti će definirani pojmovi virtualne tvornice .

Na taj se način. samoupravljajući skup autonomnih proizvodnih resursa (organizacijskih jedinica) s posebnim proizvodnim ciljem. Sa svojim velikim brojem robnih kuća/skladišta predstavlja samo posrednika između proizvođača i potrošača. 6 . Virtualne tvornice su povezane elektroničkom mrežom koja im omogućuje fleksibilno djelovanje i jeftino komuniciranje bez obzira na njihovu lokaciju. utvrđujući njihove prednosti i mane. Elektronička mreža također omogućuje članovima virtualne organizacije virtualnu suradnju na dizajnu i razvoju novih proizvoda.Virtualna tvornica može biti i zajednički projekt više servisnih organizacija. čak i u slučaju distribuiranih resursa. ostvaruju velike uštede. On se može dizajnirati i njome se može operirati kao jednom jedinicom. ako potrebne vještine nisu dostupne u mreži. Virtualna tvornica kombinira optimalno reagiranje i maksimalnu efikasnost kroz optimalno korištenje proizvodnih resursa kako bi se zadovoljili zemljopisni i vremenski proizvodni zahtjevi tržišta.. npr. olakšavajući im izmjenu informacija o stanju narudžbi. te se ostvaruje bolja komunikacija kao i brže i učinkovitije zajedničko poslovanje. Brza dostupnost informacija o zahtjevima i potrebama kupaca doprinosi smanjenju zaliha. Pojedine jedinice su povezane u virtualni proizvodni proces. Time se partnerski odnosi produbljuju. raspoloživosti opreme i rasporeda isporuka. gdje se primjenom suvremene tehnologije proizvodni procesi i novi proizvodi prije pokretanja proizvodnje zajednički ispituju putem simulacije te proizvodnje modela i prototipova. a nesporazumi svode na najmanju moguću mjeru. a time i ukupnih troškova poslovanja. Švedski proizvođač namještaja IKEA je najpoznatiji primjer virtualne tvornice. IKEA svoj uspjeh zasniva na relativno jeftinom i modernom namještaju te brzoj distribuciji i dostavi. Ona može imati jedinice koje ne pripadaju mreži. tada se resursi alociraju posebnim redom/proizvodima osnovanim samo na razmatranju efikasnosti i dostupnosti. bez predrasude o njihovom zemljopisnom ili organizacijskom položaju. pa je ona istovremeno i preustrojiv.

Virtualni tim ili geografski raspršeni tim.Virtualni tim3 4 Mnoge tvrtke danas osnivaju virtualne timove.. • zdravstveni. S druge strane zaposlenici nekih drugih virtualnih timova i dalje rade u konvencionalnim uredima na različitim lokacijama i zajednički obavljaju zadatke za određeni projekt poslujući virtualno putem informacijske i komunikacijske tehnologije. 4-7 7 . Tennant Snyder N. M.: Virtualna ekonomija. L. Inc. Na povećanje broja i primjene virtualnih timova u poslovnoj praksi utječu čimbenici kao što su: • porast broja spajanja i akvizicija gdje zaposlenici ostaju na svojim dotadašnjim radnim mjestima. Zagreb.. a povezan je preko komunikacijske mreže odnosno članovi virtualnog tima međusobno komuniciraju elektronskim putem. predstavlja grupu ljudi vođenih zajedničkom idejom koji međusobno komuniciraju obavljajući međuovisne zadatke. jer virtualni tim radi kroz prostor. • porast brzine poslovanja i potrebe ad hoc stvaranja timova za odgovor na tržišnu priliku. Strategija. 119 Duarte D. 2010. Treba napomenuti da zaposlenici u nekim virtualnim timovima često nemaju svoja određena radna mjesta i posao obavljaju na lokacijama koje im najviše odgovaraju prilici i potrebi. poslovni i drugi problemi koji priječe zaposlenicima i drugim ekspertima fizičku nazočnost na lokaciji poslovanja tima. ali prelaze u virtualne timove. ne bi li bile fleksibilnije i agilnije. tako da se možda nikada niti ne vide i upoznaju.. San Francisco.. • porast broja telework radnika (rad na daljinu) s fleksibilnim radnim vremenom. 2006. vrijeme i organizacijske granice. Ovakav oblik rada razlikuje se od konvencionalnih timova. 118. vremenski. John Wiley & Sons. str. zajednički rade na nekom projektu i vođeni su zajedničkom idejom. str. 3 4 Kolaković.:Mastering Virtual Team.

servisne timove. radno vrijeme nije ograničeno na određenih osam sati u danu nego traje 24 sata u kojih si svatko organizira vrijeme kako mu najbolje odgovara čime organizacija dobiva veću fleksibilnost. Fleksibilnije organizacije su puno konkurentnije na tržištu. funkcionalne ili proizvodne timove. menadžerske timove. Postoji manjak jasne definicije između umreženog tima i organizacije . udaljenost i organizacijska ograničenja. jer najkvalificiranije zaposlenike može pronaći bilo gdje u svijetu. Članovi virtualnog tima prije svega trebaju biti otvoreni . Takvi timovi prelaze vrijeme. te sa njima nisu imali priliku družiti se i upoznavati u neformalnim odnosima. Umreženi timovi sastoje se od individualaca koji surađuju da bi dostigli zajednički cilj ili svrhu. smanjuju se troškovi i stvaraju se veze među organizacijama. Ne postoji prostorno ograničenje. jer trebaju uspostaviti kvalitetne odnose sa svojim kolegama koje nikada nisu vidjeli. Ne gubi se vrijeme na putovanje do radnog mjesta čime se podiže produktivnost.Menadžment se pri zapošljavanju radnika ne mora ograničiti samo na jedan grad ili mjesto. međutim timovi su puno fluidniji. Značajna uloga menadžmenta koji je zadužen za ostvarivanje virtualne komunikacije unutar tima je da zbog velikog broja različitih ljudi s različitim osobinama i različitih nacionalnosti odaberu zaposlenike koji se mogu uklopiti u takvo okruženje. te se članovi tima angažiraju ovisno o potrebama za 8 . Virtualni timovi dijele se na:        umrežene timove. komunikativni i pozitivno raspoloženi. paralelne timove. Također treba ih krasiti samostalnost i motiviranost te usmjerenost ka zajedničkom cilju. projektne ili proizvodno-razvojne timove. akcijske timove.

Zajednički rad obavljao se u 7:00 h ujutro po istočnom standardnom vremenu koristeći e-mail da bi se komuniciralo i prenijelo „statičke“ informacije.njihovom stručnošću. Primjeri ovakvog tipa virtualnih timova često se nalaze u konzultantskim tvrtkama i u visoko-tehnološkim organizacijama. Iako konzultanti nisu imali sve odgovore. Ovakvi timovi također prelaze vremenske granice. Paralelni tim razlikuje se od umreženog tima po tome što ima posebno članstvo što ga razdvaja od ostatka organizacija. Nakon što su bile stvorene preporuke i predane direktoru . Članovi tima bili su iz cijelog svijeta i bili su dopunjeni učesnicima iz jedne vanjske konzultantske organizacije. te je jasno tko je na timu. članovi tima sudjelovali su i u ostalim projektima i imali druge odgovornosti. Članovi tima često dolaze iz različitih nacija. tim se raspustio. a tko nije. i „instant messaging“ za komunikaciju u realnom vremenu. 9 . Članovi paralelnog tima inače rade na kratkoročnoj bazi da bi stvorili preporuke za poboljšanja u organizacijskom procesu ili da bi adresirali određene poslovne probleme. Umrežene timove također koriste i organizacije koje razvijaju tehnološke proizvode. Članovi tima ulaze u tim po potrebi. jedan virtualni tim primio je zahtjev od klijenta da obavi istraživanje u kratkom roku i identificira set najboljih praksi za implementaciju velike lančane nabave u projektu. jednostavno su ušli u njihovu mrežu vanjskih suradnika te su dobili set najboljih praksi temeljenih na vanjskom i unutarnjem iskustvu u roku od nekoliko dana. Ovo se posebno odnosi na istraživanje i razvoj. Kao i ostali ljudi koji su radili u paralelnim timovima. udaljenosti i organizacijske granice. Paralelni timovi obavljaju specijalne zadatke i funkcije koje klasična organizacija ne želi ili ne može obaviti. te imaju različite načine razmišljanja. Primjerice. Koristio se i Web site za dokumentaciju napretka. Paralelni timove se također koriste kad potrebno stručnost ne počiva na jednoj lokaciji ili u jednoj od organizacija . Jedna tvrtka koja proizvodi robu široke potrošnje koristila je virtualni tim da bi stvorila preporuke za sistem globalnih odanih potrošača. Najveći dio rada tima uključivao je prikupljanje podataka i analizu svakog člana tima individualno.

Imaju jasno definirano članstvo i razlikuju se od ostalih dijelova organizacije. Članovi tima upravljaju projektima za korisnike i kupce u nekom definiranom. ali surađuju na dnevnoj bazi. Ovakvu vrstu timova najviše koriste tvrtke usmjerene na tehnološku proizvodnju i znanstvene organizacije. Tipičan rezultat je novi proizvod. Svaki tim radi za vrijeme njegovog radnog dana (ovisno o tome gdje je smješten) te na kraju svog radnog dana prebacuje rad i probleme na sljedeći tim u idućoj vremenskoj zoni. Projektni tim je sličan umreženom timu u kojem članovi mogu dolaziti i odlaziti s projekta ovisno o potrebama za njihovom stručnošću . Postala je uobičajena pojava da članovi ovakvih timova rado iz njihovih domova. odnosno uvijek je jedan tim na raspolaganju. Razlika između projektnog tima i paralelnog tima je ta da projektni tim postoji duži vremenski period koji mora donositi odluke. Takvi timovi obično postoje u jednoj funkciji. Tehnička podrška je stalna operacija. ali dugotrajnom periodu vremena. Mnoge tvrtke imaju izvršne članove tima koji žive u 10 . koji im dopušta da rade kao grupa na razvojnim aktivnostima. Mnogi menadžerski timovi danas su raspršeni preko jedne zemlje ili čak cijelog svijeta. udaljenosti i organizacijske granice. sa tehničarima i osobljem call centara koji su smješteni po cijelom svijetu te se izmjenjuju brinući se o problemima i ažuriranjima mreže. Imaju pristup tijeku procesa preko tvrtkinog intraneta. financije. Članovi tima sreću se licem u lice jednom ili dva puta godišnje na konferenciji. Osoblje radi na način da „prati sunce“. a konačan proizvod je jasno definiran. Razlikuje se od umreženog tima po tome što je članstvo jasnije ocrtano od ostatka organizacije. a ne samo preporuke. Funkcionalni ili proizvodni timovi obavljaju redovito zadatke koji su u tijeku. Menadžerski timovi također prelaze granice udaljenosti i vremena.Projektni ili proizvodno razvojni-timovi također prelaze granice vremena. obuka ili istraživanje i razvoj. Servisni timovi i timovi tehničke podrške su podijeljeni kroz vrijeme i udaljenost. kao što je računovodstvo. informacijski sustav ili organizacijski proces.

Takvi timovi nude neposredne odgovore. često u kriznim i hitnim situacijama. Glavna obilježja programa bile su: podjela radnog prostora. povećano vrijeme s kupcima i drastično skraćeno vrijeme povratka informacija od kupaca.g. te meteorolog na postaji koristi radar i informacije dobivene preko satelita kako bi utvrdio gdje bi se mogao stvoriti tornado te šalje članove tima koji su najbliži toj lokaciji. Istodobno je povećala produktivnost svojih zaposlenih za 15% i povećala izravne kontakte s kupcima na šest sati o zaposleniku tjedno. Virginija. Kao rezultat toga tvrtka je u čitavoj zemlji smanjila svoje potrebe za uredskim prostorima 40–60%. Danas 40% od IBM-ovih 400. Meteorolozi analiziraju podatke koji su poslani s terena te o rezultatima neposredno obavještavaju gledatelje.različitim dijelovima svijeta i surađuju na regularnoj bazi preko audiokonferencije i videokonferencije. Dobar primjer ovakvog tima je tim za izradu vremenske prognoze na televizijskoj postaji. te su usmjereni n korporativne ciljeve. koji je još u ranim ´90-ima počeo eksperimentirati. Akcijski timovi također mogu raditi virtualno. 11 . je lansirao prvi pilot program Mobilnog virtualnog ureda sa 58 zaposlenika u virtualnom timu u tvrtkinim odjelima za marketing i usluge u Norfolku. jer se pokazalo da zaposlenicima omogućava fleksibilnost.000 zaposlenika posluje virtualno. a 1992. a potrošači su ga zavoljeli jer su IBM-ovi predstavnici bili bolje upućeni u njihove potrebe. *** Jedan poznatiji primjer korištenja virtualnih timova je IBM. Članovi tima raspoređeni su po terenu. Rade preko udaljenosti i organizacijskih granica. Pilot program je bio vrlo uspješan.

Pomoću informatičke opreme i odgovarajućih programa.Virtualni ured5 6 Virtualni ured je termin koji se koristi za definiranje različitih. pribavljeno 31. Organizacije istodobno zadržavaju koristi tradicionalnih ureda kao što su: korporacijska kultura. kontrolu odstupanja od planova itd.net: Što je to virtualni ured?.virtualni-ured. http://www. 4. koji funkcionira kao udaljen ured gdje zaposlenici obavljaju zadatke putem interneta bez obzira na vrijeme i mjesto gdje se nalaze. Hotelling – zaposleni povremeno dolaze u ured. Telecommuting je najnepokretniji aranžman. mogućnost nesmetane komunikacije. od više ili manje fiksnih do potpuno mobilnih radnih lokacija. Strategija. domovima. virtualni uredi ostvaruju sve zahtjeve suvremenog poslovanja.net/eracunovodstvo/60-sto-je-virtualni-ured. povezivanje i zbližavanje ljudi te razmjene informacija kao mogućnost kontrole poslovanja. Svi podaci pri tom su dostupni svakom sa svakog mjesta. računala ili laptopa. 3. Odnosi se na rad u fiksnim uredima (povremeno i kod kuće). Zagreb. ali se od njega očekuje da se redovito javlja u ured i zadužuje mobitel i prijenosno računalo (marketinške agencije). povećanje produktivnosti. skraćenje vremena potrebnog za donošenje poslovnih odluka i rješavanje samog problema te porast fleksibilnosti. virtualni-ured. Pristup e-mailu moguć je sa mobitela. ali ne posjeduju vlastiti fiksni uredski prostor. isto kao i pristup aplikaciji koja djelatnicima služi kao platforma za rad. osjećaj za pripadnost i lojalnost poduzeću.03.2011. 2010.html. Rukovoditelji i menadžment tako imaju pregled i uvid u evidencije učinjenog. 12 . u sklopu ovlasti koje su im dodijeljene. s Interneta. 5 6 Kućni radnici nemaju ured uopće već koriste prostor ili radni stol u svojim Kolaković. 2. već koriste „hotelsku sobu“ (ograđeni prostor). Vezani radnik ima neku mobilnost.. Postoje različiti oblici virtualnih ureda s obzirom na uvjete rada i okruženje u kojima se nalaze. M. kao i podjela suvremenih radnika s aspekta radnog mjesta i vremena kojeg radnici danas provode u uredu: 1. Stoga virtualni uredi nude suvremenim poduzećima i njihovim zaposlenicima brojne koristi kao što su: smanjenje troškova najamnine ili amortizacije poslovnog prostora.: Virtualna ekonomija.

5.. 13 . Od njih se očekuje da budu na putu tijekom cjelokupnog radnog vremena. a sve uz pomoć informacijske i telekomunikacijske tehnologije. Danas milijuni ljudi tijekom radnog vremena obavljaju poslovne zadatke putem teleworka. Potpuno mobilni radnici nemaju čak niti ured kod kuće . uštede u vremenu i troškovima putovanja. na putovanju. Ovoj podjeli virtualnih ureda može se pridodati i telework (rad na daljinu) kao najmobilniji aranžman. bolju koncentriranost na poslovni zadatak i mogućnost organizacije radnog dana uz veći stupanj zadovoljstva. kod kuće. Rad na daljinu omogućuje im fleksibilno radno vrijeme. više vremena te mogućnost lakšeg usklađivanja privatnog i poslovnog života zaposlenika. Telework je sinonim za sve poslove koji se obavljaju na različitim mjestima npr. u uredima poslovnih partnera i klijenata i sl. u avionu.

. LITERATURA: 1) Knjige: 1. Virtualni tim predstavlja grupu individualaca koji zajednički rade na u istom vremenu. važno je da članovi virtualnog tima budu otvoreni. M.html. s Interneta. Radno vrijeme se slobodno formira.net/e-racunovodstvo/60-sto-je-virtualni-ured. Zaposlenik ne treba „ići na posao“. timova i grupa koji razmjenjuju znanje upotrebom Internet tehnologije.: Virtualna ekonomija. Tennant Snyder N.net: Što je to virtualni ured?. Virtualni ured je ured koji nije određen fizičkim prostorom i temelji se na umreženosti zaposlenika. te obavljaju međuovisne zadatke. Virtualni-ured. San Francisco. Strategija.2011. Povezani su nekom projektu. Zagreb. L. a radeći kroz prostor. 14 . komunikativni i pozitivno raspoloženi. ali ne nužno na istom mjestu ili komunikacijskom mrežom. a na tržištu radne snage mogu se lako uključiti i osobe sa invaliditetom i osobe s malom djecom. vrijeme i organizacijske granice. Kolaković. pribavljeno 31.virtualni-ured. nego obaviti posao. 2006. Duarte D. Virtualni ured omogućuje zaposlenicima slobodu kretanja i puno više vremena za obavljanje poslovnih zadataka. Inc. 2010. John Wiley & Sons. 2. 2) Internetski izvori: 1.ZAKLJUČAK Izradom ovog projektnog zadatka došlo se do slijedećeg zaključka: Virtualna tvornica predstavlja privremeno ili trajno u virtualnu organizaciju povezanih klasičnih PPS-a (proizvodno-poslovnih subjekata). vođeni zajedničkom idejom.03. http://www. Zbog uspostave kvalitetnih odnosa sa svojim kolegama.. koji su međusobno povezani elektroničkom mrežom koja im omogućuje fleksibilno djelovanje i jeftino komuniciranje bez obzira na njihovu lokaciju.: Mastering Virtual Team.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful