HRONOLOGIJA 1990 - 1995.

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE

HRONOLOGIJA 1990 - 1995. IZDAVA^ Dokumentacioni centar Republike Srpske ZA IZDAVA^A: Dr Pejo \ura{inovi} PRIREDILI: Janko Velimirovi} Milan Komqenovi} Slavko Glamo~i} KOMPJUTERSKA PRIPREMA: Janko Velimirovi} Radmila Arbutina [TAMPARIJA: "Grafid" Bawa Luka
Dokumentacioni centar je osnovan u ciqu prikupqawa podataka o vr{ewu zlo~ina protiv ~ovje~nosti i me|unarodnog ratnog prava za vrijeme unutra{wih oru`anih sukoba i gra|anskog rata na podru~ju Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine

Web page: http://www. dcrs.org e-mail: dcrs@blic.net

1990 - 1995.

HRONOLOGIJA

Bawa Luka, mart 2002.

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE

6

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.

1990

7

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE

8

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
20. 01. 1990.
U Beogradu odr`an 14. vanredni Kongres SK Jugoslavije (SKJ), koji je trajao do 22. januara. Slovena~ka i hrvatska delegacija su napustile Kongres.

06. 02. 1990.
Pripadnici Zdru`enog odreda milicije saveznog SUP-a iz Slovenije napu{taju Kosovo. U Qubqani ih do~ekuju kao heroje.

Skup{tina BiH usvojila Zakon o udru`ivawu gra|ana.

22. 02. 1990.
Izvr{no vije}e Slovenije donosi protivmjere privrednoj blokadi Srbije.

24. 01. 1990.
U centru Pri{tine, ispred zgrade Pokrajinskog komiteta SK zapo~eli protesti gra|ana albanske narodnosti koji su prerasli u demonstracije sa mno{tvom neprihvatqivih antisrpskih parola. Oko podne je bilo oko 15.000 qudi. Demonstranti tra`e osloba|awe Azema Vlasija. Tra`i se ostavka cjelokupnog rukovodstva Kosova. Daje se i podr{ka odluci slovena~kih delegata o napu{tawu 14. vanrednog Kongresa SKJ.

10. 02. 1990.
U Zagrebu obnovqen rad Srpskog kulturnog dru{tva "Prosvjeta".

1990

24. 02. 1990.
Odr`an Prvi op{ti sabor Hrvatske demokratske zajednice, na kome je Frawo Tu|man rekao: "NDH nije bila samo puka kvislin{ka tvorba i fa{isti~ki zlo~in, ve} i izraz povijesnih te`wi hrvatskog naroda". Odr`avawe Sabora je trajalo dva dana.

14. 02. 1990.
Na sjednici Saveznog vije}a Skup{tine SFRJ u Beogradu delegati su prihvatili obrazlo`ewe prijedloga Predsjedni{tva SFRJ da se pristupi dono{ewu novog ustava zemqe i zakqu~ili da bi skup{tine republika i pokrajina trebalo o wemu da se izjasne do 15. marta 1990. godine. Sabor SR Hrvatske usvojio Amandmane na Ustav SR Hrvatske, kojima je ozakowen vi{estrana~ki sistem.

04. 03. 1990.
Na Petrovoj gori odr`an miting Srba i Hrvata. Pred vi{e desetina hiqada gra|ana Like, Banije, Korduna, Bos. Krajine, Pokupqa i drugih dijelova Jugoslavije na narodnom zboru govorio je narodni heroj i ~lan Predsjedni{tva SUBNOR-a Jugoslavije Du{an Peki}, koji je rekao da {ovinisti~ke, nacionalisti~ke i profa{isti~ke partije nude mr`wu i obe}avaju nacionalnu sre}u svojim narodima u novim velikonacionalnim dr`avama. Narodi to ne prihvataju, svjesni da se u Evropu mo`e sti}i samo zajedno, a ne iz nacionalisti~kih zape}aka.

28. 01. 1990.
Kosovski zvani~ni organi ocjewuju da stawe u Pokrajini poprima dramati~ne tokove i da ima najava nemira {irih razmjera.

17. 02. 1990.
U Kninu je osnovana Srpska demokratska stranka. Za predsjednika je izabran akademik Jovan Ra{kovi}.

31. 01. 1990.
Studenti Beogradskog univerziteta okupqeni pred zgradom Skup{tine SFRJ pod parolom "Ne damo Kosovo".

01. 02. 1990.
Predsjedni{tvo SFRJ uvjerava sve gra|ane Jugoslavije da "u ovom dramati~nom trenutku za na{u zemqu mogu biti sigurni da dr`ava raspola`e sredstvima i snagom i da }e izvr{iti svoje obaveze i sprije~iti terorizam svake vrste". Kosovo na ivici gra|anskog rata. Vojska izlazi na ulice u nekoliko kosovskih gradova. Rezultat: 27 poginulih i 54 povrije|ena demonstranta te jedan poginuo i 43 povrije|ena milicionera.

20. 02. 1990.
Predsjedni{tvo SFRJ, u skladu sa svojim ustavnim ovla{}ewima, donijelo odluku o djelimi~nom anga`ovawu jedinica JNA u SAP Kosovo i Metohija, u ciqu za{tite ustavnog poretka i preventivnog spre~avawa nasiqa.

08. 03. 1990.
Odlukom Skup{tine Slovenije izbrisana rije~ "socijalisti~ka" iz naziva ove republike.

21. 02. 1990.
Po naredbi Pokrajinskog sekretarijata za unutra{we poslove, zbog te{ke situacije na Kosovu se uvodi policijski ~as, od 21 do 04 ~asa.

15. 03. 1990.
"Slovo "U" napisano na plo~i uprave Srpske pravoslavne crkvene op{tine u Zagrebu u Bogovi}evoj ulici. To je uznemirilo sve{tenike i vjernike", izjavio je sve{tenik Mla|en Javi}.

9

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
16. 03. 1990.
Stanovnici Biograda na moru, turisti~kog gradi}a kraj Zadra, koji prate beogradsku {tampu, ostali su bez svojih primjeraka "Ve~erwih novosti", "Politike", "Ekspres politike", "Borbe" i "Sporta". Vi{e stotina primjeraka beogradske {tampe sa dana{wim datumom u neraspakovanim paketima na|eni su zapaqeni u obli`wim kantama za sme}e, pored "Vjesnikovog" kioska u Drvarskoj ulici.

20. 03. 1990.
Ameri~ka vlada }e nastaviti da podr`ava jugoslovenski prilaz rje{avawu aktuelnih problema u SFRJ. Neta~no je, izjavio je ambasador SAD u Jugoslaviji Voren Cimerman, na me|unarodnom okruglom stolu "ameri~ki i jugloslovenski pogledi na devedesete godine", da Sjediwene Dr`ave bilo kome dr`e stranu u debatama koje se u Jugoslaviji vode. Jedina "optu`ba" koju priznajemo je da smo projugoslovenski orijentisani. To je istovremeno jedna od glavnih odluka reformskog programa SIV, koji ameri~ka vlada odlu~no podr`ava".

23. 03. 1990.
Islamska zajednica smatra da treba {to hitnije ukinuti sve vanredne mjere na Kosovu, jer one stvaraju dodatnu psiholo{ku tenziju i neizvjesnost. Tako|e, treba napustiti sve drugo {to ko~i demokratizaciju odnosa, pluralisti~ko izra`avawe, konstruktivan dijalog sa svim jugoslovenski orjentisanim snagama i druge oblike tra`ewa izlaza iz krize. To se ka`e u saop{tewu Vrhovnog starje{instva Islamske zajednice u SFRJ sa sjednice na kojoj je izvr{ena analiza nedavne posjete ~lanova ovog najvi{eg organa islamske zajednice na Kosovu.

18. 03. 1990.
Predsjedni{tvo udru`ewa kwi`evnika BiH predlo`ilo je Skup{tini SR BiH i wenim odgovaraju}im tijelima da razmotri mogu}nost izmjene dijela grba SR BiH. "U prijedlogu, ~iji tekst objavquje "Oslobo|ewe", tra`i se da se iz grba izostave dva snopa `ita i dva dimwaka, a umjesto toga odabere za sredi{wi dio grba jedan od sredwovjekovnih grbova bosanske dr`avnosti, kako je to jo{ 1943. godine ura|eno za grbove nekih republika. Osniva~ka skup{tina ogranka HDZ u Benkovcu prekinuta zbog poku{aja napada (atentata) na predsjednika ove stranke dr Frawu Tu|mana. Govor Frawe Tu|mana, koji je na binu iza{ao nakon Drage Krpine, prekinut je istodobno aplauzima s jedne i zvi`ducima s druge strane. Na binu su pripadnici srpskog naroda bacali jaja i pivske fla{e, a u trenutku napada na Tu|mana nastala je op{ta gu`va.

21. 03. 1990.
Skup{tina BiH na zajedni~koj sjednici svih vije}a u Sarajevu dala saglasnost na prijedlog Predsjedni{tva Jugoslavije da se pristupi promjeni saveznog Ustava dono{ewem novog Ustava. Ovim promjenama - rekao je obrazla`u}i prijedlog predsjednik Skup{tine Aleksandar Kelemer definitivno napu{tamo model tzv. realsocijalizma, kao i principe dogovorne ekonomije. U Vi{em sudu u Sarajevu SK BiH registrovan kao politi~ka stranka. To je prva postoje}a dru{tveno-politi~ka organizacija u ovoj republici koja je ubiqe`ena zvani~no kod nadle`nih sudskih organa.

26. 03. 1990.
Nacionalisti~ka previrawa u Jugoslaviji su potencijalna opasnost ne samo za Balkansko poluostrvo ve} i za Evropu u cjelini. To je zakqu~eno na vanrednom zasjedawu Skup{tine zapadnoevropske unije u Parizu, na kojoj su razmatrani politi~ki procesi i situacija u Isto~noj Evropi.

27. 03. 1990.
Inicijativni odbor Stranke demokratske akcije (SDA) saop{tio je da }e ova stranka biti formirana u maju. U ime Inicijativnog odbora od 40 ~lanova muslimanske nacionalnosti, Alija Izetbegovi} na konferenciji za novinare u Sarajevu rekao da je SDA "politi~ki savez gra|ana Jugoslavije koji pripadaju muslimanskom kulturno-povijesnom krugu, ali i drugih gra|ana na{e zemqe". Na staroj srpskoj pravoslavnoj crkvi na Ba{~ar{iji i na Domu JNA u Sarajevu osvanule su nacionalisti~ke parole kojima se Srbi tjeraju iz BiH. Uz to, prema podacima uprave srpske parohije, sprejom su nacrtani polumjesec i zvijezda, a na Domu JNA dopisano "@ivjeli muslimani".

22. 03. 1990.
^lanovi Omladinskog foruma, budu}e nove politi~ke organizacije mladih u Bosni i Hercegovini koje }e djelovati pri republi~kom CK SK sakupili su u glavnom gradu BiH za dva dana 4.500 potpisa sugra|ana koji tra`e povla~ewe pripadnika zdru`enog odreda milicije sa Kosova iz ove republike.

19. 03. 1990.
"Pi{toq koji je imao Bo{ko ^ubrilovi} kada se na Osniva~koj skup{tini HDZ u Benkovcu pribli`io govornici za kojom je bio dr Frawo Tu|man je plinski i ne mo`e izazvati povrede", konstatovali su balisti~ki stru~waci RSUP-a Hrvatske.

10

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
30. 03. 1990.
Zvucima Internacionale rad je po~eo 8. Kongres Saveza sindikata BiH u Sarajevu.

19. 04. 1990.
U Sarajevu po~eo rad 12. Kongres SSO BiH, na koji je pozvano 367 delegata i 65 gostiju. Usvajawem politi~kog manifesta na 12. Kongresu SSO BiH, prakti~no je osnovana nova politi~ka stranka: SSO Demokratski savez BiH. Ova stranka treba da bude dio dosada{we omladinske organizacije koja }e osigurati politi~ki anga`man mladih, ali weni ~lanovi mogu biti i drugi gra|ani. Predsjedni{tvo SFRJ ukinulo vanredno stawe na Kosovu i amnestiralo 108 politi~kih zatvorenika. Poslije toga uslijedila je osloba|aju}a presuda za Azema Vlasija i jo{ 13 optu`enih rukovodilaca "Trep~e".

izjavio da je Hrvatska po svojim "tradicijama tijesno povezana sa sredwom Evropom i Wema~kom".

07. 05. 1990.
Ta~no u 7.00 ~asova sa Bawolu~kog aerodroma poletio je prvi avion u redovnom vazdu{nom saobra}aju na relaciji Bawa Luka - Beograd.

03. 04. 1990.
Prema mi{qewu Srpske narodne obnove, izbori u Sloveniji i Hrvatskoj predstavqa}e "zavr{ni ~in razbijawa srpskih teritorija i stavqawa dijelova srpskog naroda pod kontrolu neprijateqskim re`imima Slovenije, Hrvatske, Bosne i Makedonije. Izvr{no vije}e Sabora SR Hrvatske odlu~ilo je da se povu~e odred milicije RSUP-a iz sastava Zdru`enog odreda SS za unutra{we poslove na Kosovu.

1990

09. 05. 1990.
Predsjedni{tvo SR BiH je konstatovalo da se nastavqaju nasrtaji na integritet, suverenitet i cjelovitost teritorije SR BiH. Ponovo je istaknuto da republi~ke granice u okviru Jugoslavije smatramo rije{enim pitawem i da }e SR BiH upotrijebiti sva sredstva pravne dr`ave u za{titi integriteta Republike, wenog polo`aja i ravnopravne uloge u na{oj federaciji. Predsjednik HDZ dr Frawo Tu|man najavio je u Zagrebu da }e wegova stranka ponuditi mandatara za sastav novog IV Hrvatske. Kao mandatar se pomiwe sada{wi tajnik HDZ Stjepan Mesi}.

08. 04. 1990.
HDZ odr`ala u Zagrebu svoj sredi{wi predizborni skup. Na ovom skupu predstavqeni su kandidati ove stranke za Sabor Hrvatske, a govorio je predsjednik HDZ dr Frawo Tu|man. U Sloveniji odr`ani parlamentarni i predsjedni~ki izbori. Na ovim prvim vi{estrana~kim izborima u poslijeratnoj Jugoslaviji ve}inu poslani~kih mjesta u Skup{tini (55%) osvojila je ujediwena opozicija DEMOS.

22. 04. 1990.
U Hrvatskoj odr`an prvi krug prvih vi{estrana~kih izbora. Poslije drugog kruga, 6. maja, HDZ je, zahvaquju}i ve}inskom sistemu, osvojila dvije tre}ine poslani~kih mjesta u sva tri vije}a Sabora Hrvatske, iako je dobila 41,5% glasova, a Frawo Tu|man je izabran za predsjednika Predsjedni{tva Hrvatske.

13. 05. 1990.
U Zagrebu na stadionu u Maksimiru na fudbalskoj utakmici izme|u zagreba~kog "Dinama" i beogradske "Crvene zvezde" dogodio se krvavi obra~un navija~a ova dva kluba.

23. 04. 1990.
U drugom krugu izbora za predsjednika Predsjedni{tva Republike Slovenije Milan Ku~an, kandidat SKS Stranke demokratskih reformi i Socijalisti~kog saveza Slovenije dobio je 58,36% glasova. Wegov takmac dr Jo`e Pu~nik dobio je 41,64% glasova. Milan Ku~an izabran je za predsjednika Republike Slovenije.

16. 04. 1990.
Republi~ki SUP Srbije preuzima sve poslove javne i dr`avne bezbjednosti na Kosovu.

14. 05. 1990.
U dvorani amfiteatra Doma mladih u Sarajevu osnovan je Forum za za{titu individualnih i tradicionalnih prava muslimana. Za predsjednika odbora ovog foruma izabran je dr Muhamed Filipovi}.

17. 04. 1990.
Na Hvaru je osvanula parola: "Hrvatska mora biti slobodna sa hrvatskim grbom - {ahovnicom". Tako|e su na|eni i crte`i geografske karte sa tekstom: "Hrvatska je do Zemuna" i "Zemun je Hrvatska".

25. 04. 1990.
Hrvatska bi, prema mi{qewu Frawe Tu|mana, trebalo da ima posebne odnose sa Wema~kom kao budu}om vode}om silom u Evropi. Tu|man je

15. 05. 1990.
Dr Borislav Jovi} (SR Srbija) preuzeo je du`nost predsjednika

11

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
Predsjedni{tva SFRJ u narednom jednogodi{wem periodu, a dr Stipe [uvar (SR Hrvatska) novi je potpredsjednik kolektivnog {efa dr`ave. U proteklom jednogodi{wem periodu du`nost predsjednika Predsjedni{tva Jugoslavije obavqao je dr Janez Drnov{ek (SR Slovenija), a potpredsjednik je bio dr Borislav Jovi}. "Jugoslavija nije krenula u demokratske promjene da bi u{la u haos, nego da bi stvorila uslove za konkurenciju ideja i programa. Mi moramo da tra`imo puteve zjedni~kog `ivota i prosperiteta u miru i toleranciji, civilizovano i dostojanstveno, ali zajednicu niko ne treba da prihvati, a da potom govori da je osje}a kao "grobnicu naroda", dio je govora dr Borislava Jovi}a prilikom preuzimawa du`nosti predsjednika Predsjedni{tva SFRJ. visoku funkciju dr Tu|man izabran je na zajedni~koj sjednici sva tri vije}a vi{estrana~kog Sabora SR Hrvatske tajnim glasawem. Istovremeno je tajnim glasawem izabrano {est ~lanova Predsjedni{tva SR Hrvatske. Za predsjednika Sabora izabran je @arko Domqan. Na brzinu okon~an prekinuti januarski vanredni Kongres SKJ, bez u~e{}a delegacija SK iz Hrvatske, Makedonije i Slovenije. biraju u skladu sa voqom gra|ana koji u wima `ive. To je re~eno na zajedni~kom sastanku Predsjedni{tva SFRJ i Predsjedni{tva SR BiH koji je odr`an u Sarajevu.

26. 06. 1990.
Nakon Vije}a op{tina Skup{tine SR BiH, koje je odbilo prijedlog za raspisivawe referenduma o formirawu politi~kih stranaka na nacionalnoj osnovi, pomenutu odluku odbilo je i Dru{tveno-politi~ko vije}e Skup{tine. O ovoj odluci po~etkom jula treba da se izjasni i Vije}e udru`enog rada, koje to do sada nije u~inilo zbog pomawkawa kvoruma. Sve u~estalije dovo|ewe u pitawe postoje}ih granica unutar SFRJ i, u tom kontekstu, teritorijalnog integriteta i suvereniteta SR BiH, Predsjedni{tvo CK SK BiH odlu~no odbacuje kao poigravawe budu}no{}u Jugoslavije i trgovawe Bosnom i Hercegovinom i sudbinom wenih gra|ana i naroda. To se ka`e u saop{tewu Predsjedni{tva CK SK BiH. Najnoviji istupi najvi{ih predstavnika organa vlasti u Hrvatskoj i Srbiji unose nemir me|u gra|ane Bosne i Hercegovine, o ~ijoj se sudbini `eli odlu~ivati mimo wihove voqe, ka`e se u saop{tewu.

15. 06. 1990.
"Te{ka je politi~ko-bezbjednosna situacija u BiH. Sve su izra`enija nastojawa da se naru{e skladni me|unacionalni odnosi u BiH. U pojedinim dijlovima republike nacionalisti~ki ekscesi dobijaju zabriwavaju}e razmjere." To se ka`e u saop{tewu Izvr{nog vije}a Skup{tine SR BiH, povodom razmatrawa aktuelne politi~ke i bezbjednosne situacije.

18. 05. 1990.
"Zabriwavaju nas izjave ~elnika HDZ o suverenitetu hrvatskog naroda u kojima se Srbi u SRH stavqaju u drugorazrednu poziciju i tretiraju kao nacionalna mawina", ka`e se u saop{tewu OK SK Hrvatske - SDP u Kninu izdatom povodom nekih predizbornih politi~kih doga|awa u Hrvatskoj. Poslije napada neidentifikovanih lica na ~lana Srpske demokratske stranke u Benkovcu, Miroslava Mlinara, ova stranka je odlu~ila da "zamrzne" odnose sa Saborom Hrvatske i povu~e svojih pet zastupnika iz Sabora.

20. 06. 1990.
Predsjedni{tvo SRH pod predsjedawem predsjednika dr Frawe Tu|mana razmatralo nacrt prijedloga amandmana na Ustav SR Hrvatske. Predsjedni{tvo Republike, ka`e se u saop{tewu, usvojilo je nacrt prijedloga za promjenu Ustava SRH, kojim se iz imena Republike izostavqa rije~ socijalisti~ka, tako da slu`beno ime glasi - Republika Hrvatska. Nacrtom prijedloga mijewa se i dosada{wa odredba o grbu i zastavi Republike. Izostavqaju se socijalisti~ki simboli, pa je novi grb RH - "povijesni hrvatski grb", a on postaje i sastavni dio hrvatske trobojnice.

27. 06. 1990.
Na osnovu amandmana 43. na Ustav SR Hrvatske i Statuta op{tine Knin, delegati sva tri vije}a Skup{tine op{tine Knin donijeli su odluku o osnivawu Zajednice op{tina sjeverne Dalmacije i Like sa sjedi{tem u Kninu. U Zajednicu op{tina sjeverne Dalmacije i Like ulaze op{tine Knin, Benkovac, Gra~ac, Dowi Lapac, Obrovac i Titova Korenica. Kako stoji u odluci, mogu joj pristupiti i druge op{tine van podru~ja Sjeverne Dalmacije i Like.

26. 05. 1990.
U Sarajevu osnovana Stranka demokratske akcije. Za predsjednika izabran Alija Izetbegovi}.

21. 06. 1990.
Zajedni~ke simbole budu}e Jugoslavije trebalo bi osloboditi ideolo{kih predznaka, a oni treba da budu grb, zastava i himna. Svoje posebne simbole republike treba slobodno da

30. 05. 1990.
Dr Frawo Tu|man novi je predsjednik Predsjedni{tva SR Hrvatske. Na tu

12

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
28. 06. 1990.
Skup{tina SFRJ, zbog protivqewa delegacija iz Slovenije i Srbije, ponovo odlo`ila usvajawe zakona o strankama, {to je onemogu}ilo vi{estrana~ke izbore za savezni parlament. Nakon vi{e od ~etiri decenije zabrane, obnoviteqskom skup{tinom u Sarajevu ponovo o`ivjelo Srpsko prosvjetno i kulturno dru{tvo "Prosvjeta". To dru{tvo }e kao svojevrstan pokret nastojati da reafirmi{e glavne odrednice srpskog nacionalnog bi}a u BiH.

04. 07. 1990.
Iako je zvani~no zabrawen, u Titovom Drvaru odr`an je osniva~ki skup ogranka Srpske demokratske stranke. "Srpskom narodu nigdje i nikada nije bilo dobro i nikada nije bio slobodan. To je sramni ~in sistema i varvarske politike koja se ni~im ne mo`e braniti ni opravdati, ali taj narod vi{e nikada ne}e dozvoliti da mu neko dozira i oduzima slobodu", rekao je na skupu dr Jovan Ra{kovi}.

ka Bawolu~kog odbora SDA izabran je dr Hamza Mujagi}.

12. 07. 1990.
U Sarajevu je osnovana Srpska demokratska stranka BiH. Osnovni ciq stranke je puna i bezuslovna gra|anska, nacionalna, kulturna, vjerska i ekonomska ravnopravnost Srba u BiH. Ovdje ne mo`e biti vode}ih i prate}ih naroda, prvorazrednih i drugorazrednih gra|ana, dr`avotvornih i nedr`avotvornih entiteta re~eno je na osniva~koj skup{tini SDS BiH u Sarajevu, kojoj je prisustvovalo oko 3.000 qudi. Predsjednik Inicijativnog odbora za osnivawe stranke dr Radovan Karaxi} je naglasio da ne}e biti revan{izma niti antikomunizma, te da stranka nikome ne osporava pravo na politi~ki `ivot, izbornu trku i u~e{}e u vlasti. Skup{tini su, izme|u ostalih, prisustvovali i skup pozdravili akademik Jovan Ra{kovi} i Jovo Opa~i} iz Knina, te prvak SDA Alija Izetbegovi} iz Sarajeva. "Zahtijevamo iskqu~ivo konfederativan status, a ako ga drugi ne prihvate, mora}emo da tra`imo mjesto u Evropi kao suveren narod, sa svojom dr`avom", istakao Milan Ku~an, predsjednik Predsjedni{tva Republike Slovenije.

1990

05. 07. 1990.
Prema Zakonu o prestanku rada Skup{tine SAP Kosova i wenog Izvr{nog vije}a, koji su usvojili delegati sva tri vije}a Skup{tine Srbije, wihova prava i du`nosti pokrajinske Skup{tine i vlade preuzimaju odgovaraju}i organi Repu-blike Srbije sve do novog konstituisawa Skup{tine i Izvr{nog vije}a Kosova.

01. 07. 1990.
Odr`an referendum u Srbiji, na kome je, tokom dva dana wegovog trajawa, odlu~eno da se prvo donese novi Ustav Srbije, a potom odr`e vi{estrana~ki izbori. Kod crkve Lazarice na dalmatinskom Kosovu kod Knina Srpska pravoslavna crkva i SKD "Zora" organizovale su svjetovnu proslavu Vidovdana i obiqe`ile 300-tu godi{wicu seobe Srba.

06. 07. 1990.
Predstavnici 10 od 17 op{tina u Hrvatskoj u kojima `ivi prete`no stanovni{tvo srpske nacionalnosti, srpski zastupnici u Saboru Hrvatske, te ~lanici Srpske demokratske stranke predvo|eni predsjednikom dr Jovanom Ra{kovi}em, na skupu u Kninu u potpunosti su odbacili Nacrt amandmana na Ustav Hrvatske.

02. 07. 1990.
Grupa delegata albanske narodnosti Skup{tine SAP Kosova poku{ala je na platou ispred pokrajinske Skup{tine da proglasi Kosovo republikom. Oni su pro~itali takozvanu "ustavnu deklaraciju" u kojoj se Kosovo tretira kao "nezavisna jedinica u okviru jugoslovenske federacije (konfederacije) ravnopravno sa drugim wenim jedinicama". Skup{tina Slovenije usvojila Deklaraciju o punoj suverenosti dr`ave Republike Slovenije, na osnovu koga je republi~kim zakonima data prednost nad saveznim.

16. 07. 1990.
Nikada vi{e Srbija i weni gra|ani ne}e pristati na zajedni~ku dr`avu u kojoj bi bili neravnopravni, koja bi poni{tavala na{u istoriju, tradiciju, kulturu, u kojoj bi se svi ostali pla{ili Srbijom ili u kojoj bi va`ila neka nova varijanta politike. "Slaba Srbija - jaka Jugoslavija". Ovo je pred delegatima 12. vanrednog Kongresa komunista Srbije, poru~io predsjednik CK SKS Bogdan Trifunovi}.

07. 07. 1990.
Osniva~koj skup{tini bawolu~kog Odbora SDA, prema slobodnoj procjeni prisustvovalo oko 1.000 Bawalu~ana. Pored predsjednika SDA Alije Izetbegovi}a na skupu su govorili dr Muhamed Filipovi}, predsjednik Foruma za prava muslimana, dr Ante Kova~evi}, potpredsjednik Hrvatske demokratske stranke i Boro Mari}, predstavnik Demokratske stranke. Na ovom skupu za predsjedni-

13

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
17. 07. 1990.
U centru "Sava" u Beogradu je zavr{en Prvi kongres Socijalisti~ke partije Srbije. Za prvog predsjednika nove partije delegati su izabrali ubjedqivom ve}inom Slobodana Milo{evi}a. U Bawoj Luci osnovan Inicijativni odbor SDS BiH. Predsjednik Inicijativnog odbora je Bo`idar Bojani}, advokat iz Bawe Luke.

03. 08. 1990.
Situacija u "Fo~atransu", gdje ve} dva mjeseca traju nacionalne podjele me|u radnicima i daqe ~ini politi~ko bezbjednosnu situaciju u gradu vrlo slo`enom.

Milan Babi}. ^lanovi delegacije su, kako je saop{teno, upoznali predsjednika Jovi}a sa te{kim i konfliktnim stawem me|unacionalnih odnosa i "velikom ugro`eno{}u Srba u Hrvatskoj", posebno nakon usvajawa amandmana na republi~ki Ustav.

05. 08. 1990.
"Kad Krajini nije dobro, ustanu Kraji{nici i tako uspravni postanu spomenici". Ovim stihovima Du{ka Trifunovi}a obratio se skupu od preko 30.000 qudi u parku "Mladen Stojanovi}" na osniva~koj skup{tini SDS BiH za Bawa Luku, advokat Bo`idar Bojani}, predsjednik Inicijativnog odbora. Osim Bojani}a, na skup{tini su govorili i predsjednik SDS BiH dr Radovan Karaxi}, akademik Jovan Ra{kovi}, predsjednik SDS iz Knina, zatim predsjednik Srpskog kultrunog dru{tva "Zora" Jovan Opa~i}, Du{an Zelenbaba, zastupnik u Saboru Hrvatske iz Knina, prof. dr Hamza Mujagi}, predsjednik bawolu~ke organizacije SDA i drugi.

16. 08. 1990.
Srpsko nacionalno vije}e je donijelo odluku o raspisivawu referenduma o autonomiji Srba u Hrvatskoj. Tri dana prije po~etka najavqenog izja{wavawa srpskog naroda u Hrvatskoj o autonomiji, u Kninu sve izgleda mirno, mada se sa sigurno{}u mo`e tvrditi da se u svim mjesnim zajednicama dr`e no}ne stra`e i osiguravaju va`niji objekti.

22. 07. 1990.
"Srbi u Hrvatskoj ne}e nikada posezati za oru`jem niti ugro`avati ni~iju djecu, ali }e uvijek biti spremni ugro`avati usta{ki re`im", rekao je Jovan Ra{kovi} u Vukovaru i istakao da SDS zahtijeva autonomiju Srba u Hrvatskoj, ali da taj zahtjev nije antihrvatski ve} antiusta{ki.

25. 07. 1990.
Sabor SR Hrvatske usvojio Amandmane na Ustav Republike Hrvatske. Mijewaju se dr`avni simboli: petokraka je zamijewena "{ahovnicom". U Srbu je pred oko 5.000 gra|ana odr`an sabor Srba na kome je usvojena Deklaracija o suverenosti i autonomiji srpskog naroda i osnovano Srpsko nacionalno vije}e kao organ Srba u Hrvatskoj, {to je dr Jovan Ra{kovi}, lider Srpske demokratske stranke, ocijenio kao "srpski ustanak bez oru`ja". Iznesene su brojne srpske zastave sa ~etiri "S", a primije}ene su i jugoslovenske i srpske zastave sa socijalisti~kim obiqe`jima. Vojislav [e{eq pojavio se i sa ~etni~kom zastavom.

17. 08. 1990.
^lanovi Vlade RH upoznati su sa preduzetim mjerama odgovaraju}ih ministarstava u vezi s provo|ewem referenduma o autonomiji Srba u Hrvatskoj, uz napomenu da nema nigdje pravne osnove za wegovo odr`avawe. Vlada RH najavila je da }e referendum sprije~iti "svim sredstvima pravne dr`ave". Specijalne policijske jedinice iz Zagreba, Zadra i Gospi}a nasilno su upale u stanicu milicije u Benkovcu, Korenici, Srbu i Dowem Lapcu i oduzeli oru`je rezervnog sastava milicije. Kao odgovor na no}ni napad specijalnih snaga hrvatske policije na stanicu milicije u Benkovcu, Srbi otimaju or`je od rezervnog milicijskog sastava i podi`u barikade na saobra}ajnicama. Ovim je prakti~no po~eo "srpski ustanak" u Kninskoj Krajini.

07. 08. 1990.
"Izbori za odbornike u skup{tinama 109 bosansko-hercegova~kih op{tina i Skup{tini grada Sarajeva, za odbornike i poslanike republi~ke Skup{tine, te za ~lanove Predsjedni{tva SR BiH, odr`a}e se u nedjequ, 18. novembra ove godine", saop{tio je u razgovoru sa novinarima predsjednik republi~ke Skup{tine Zlatan Karavdi}.

13. 08. 1990.
Ve}ina u~esnika referenduma u Duvnu izjasnila se da ovo mjesto ponovo dobije ime Tomislavgrad. Predsjednik Predsjedni{tva SFRJ dr Borislav Jovi} primio je u Palati federacije, na wen zahtjev, delegaciju Srba iz Hrvatske, koju je predvodio predsjednik kninske op{tine dr

29. 07. 1990.
Predsjednik SIV-a Ante Markovi} na mitingu na Kozari pred nekoliko desetina hiqada qudi objavquje osnivawe sopstvene stranke - Saveza reformskih snaga Jugoslavije.

18. 08. 1990.
U prisustvu oko 5.000 qudi u sarajevskoj "Skenderiji" osnovana je HDZ

14

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
BiH. Ustvrdiv{i "da neprijateqi Hrvata i muslimana nikad ne miruju", ali da im se poru~uje da "Bosnu ne damo", prisutnima se obratio predsjednik Inicijativnog odbora Davor Perinovi} iz Sarajeva. "Pobjeda privredne reforme velika je {ansa SRS na predstoje}im izborima. Pobjeda ove stranke u BiH garantova}e pobjedu svih reformskih snaga u Jugoslaviji", istakao je Ante Markovi}, u~estvuju}i u radu prvog dijela osniva~ke skup{tine SRS Jugoslavije za BiH u Sarajevu.

25. 09. 1990.
"Situacija u Bosni i Hercegovini je relativno slo`ena, ali nije ni gora ni boqa nego u ostalim dijelovima Jugoslavije", izjavio je predsjednik Predsjedni{tva SR BiH Obrad Piqak. Ameri~ki predsjednik Xorx Bu{ primio je u Va{ingtonu predsjednika Republike Hrvatske dr Frawu Tu|mana koji se nalazi u posjeti SAD.

20. 08. 1990.
Zbog doga|aja u Kninu SIV tra`io od hrvatskih vlasti da ne spre~avaju plebiscit Srba, a od stanovnika Kninske Krajine da uklone barikade. Izvr{ni odbor Glavnog odbora Socijalisti~ke partije Srbije donio je odluku o formirawu fonda "Nikola Tesla" za pomo} srpskom narodu u Hrvatskoj.

1990

07. 09. 1990.
U Ka~aniku na tajnom sastanku delegati raspu{tene Skup{tine Kosova albanske narodnosti donijeli Ustav Republike Kosovo.

11. 09. 1990.
Do{lo do sukoba Srba i muslimana u Fo~i.

26. 09. 1990.
"Mislim, zapravo, da }e Jugoslavija ostati cjelovita zemqa. Nadam se da su qudi u Jugoslaviji dovoqno mudri da spoznaju da u dana{wem svijetu jedna zemqa ne treba ponovo da se dijeli u etni~ke grupe", izjavio je novi ameri~ki ambasador u Austriji Roj Majkl Hafington. "Ciq Saveza reformisti~kih snaga Jugoslavije je stvarawe dru{tvenog sistema koji }e spojiti sve {to je pozitivna tekovina socijalizma i ono {to je pozitivno u kapitalizmu. To }e biti dru{tvo kakvog se ne}emo stidjeti", rekao je dr Dragan Kalini}, ~lan Predsjedni{tva SRSJ BiH, na osniva~koj skup{tini odr`anoj u Bawoj Luci.

24. 08. 1990.
Na vanrednom zasijedawu hrvatskog Sabora zbog nemira u Kninskoj Krajini usvojena je Rezolucija o za{titi ustavnog poretka i o nacionalnim pravima u Hrvatskoj, a umjesto dr Stipe [uvara za ~lana Predsjedni{tva SFRJ iz Hrvatske izabran je Stjepan Mesi}.

16. 09. 1990.
Svesrpski sabor u Gradini, koja se nalazi u sastvu spomen podru~ja Jasenovac i u kojoj je u toku rata `ivot izgubilo najmawe 380.000 qudi, `ena i djece, po~eo je sa zaka{wewem od jedan sat. Naime, veliki broj gra|ana iz Banije i Slavonije nije ni stigao na mjesto odr`avawa Sabora. Wih su na putu prema Gradini presreli specijalci MUP-a Hrvatske koji su blokirali pojedine punktove na auto-putu kod Novske i sve prilaze mjestu Jasenovac, ukqu~uju}i i most preko Une i Save. Na predizbornom skupu SDA u Velikoj Kladu{i Alija Izetbegovi} rekao: "Ukoliko se Slovenija i Hrvatska izdvoje, Bosna i Hercegovina ne}e ostati sa ostatkom Jugoslavije".

03. 09. 1990.
Po~eo je generalni {trajk Albanaca na Kosovu. U organizaciji Demokratskog saveza Albanaca u Hrvatskoj u Zagrebu je odr`an skup solidarnosti u povodu generalnog {trajka Albanaca na Kosovu.

28. 09. 1990.
U prepunoj velikoj sali "Sava" u centru Beograda na sve~an na~in usvojen je i progla{en novi Ustav Republike Srbije. Pokrajine gube atribute dr`avnosti i postaju oblik teritorijalne autonomije.

05. 09. 1990.
"Ako do|e do konfederativnog preure|ewa Jugoslavije Srbi u Hrvatskoj tra`i}e prostornu autonomiju. U slu~aju potpunog cijepawa Jugoslavije, onda srpski narod u Hrvatskoj ima puno pravo da odlu~i s kim }e i kuda daqe." To je u Me|unarodnom pres centru istakao predsjednik Glavnog odbora SDS akademik Jovan Ra{kovi}.

18. 09. 1990.
Opozvan dr Davorin Perinovi} sa funkcije predsjednika HDZ BiH, a za v. d. predsjednika ove stranke izabran je Stjepan Kquji}. U Vi{em sudu u Sarajevu registrovana Stranka reforsmskih snaga Jugoslavije za BiH. Predsjednik stranke je dr Nenad Kecmanovi}.

30. 09. 1990.
Zbog poku{aja premje{tawa oru`ja iz milicijskih stanica u op{tinama sa ve}inskim srpskim stanovni{tvom na Baniji do{lo do masovnijeg okupqawa Srba. Intervenisale

15

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
specijalne snage MUP Hrvatske i uhapsile 360 qudi. Srbi iz Petriwe tra`ili za{titu u vojnoj kasarni. Socijalisti~ka partija Srbije najenergi~nije osu|uje dr`avni teror hrvatskih vlasti nad nedu`nim i neza{ti}enim srpskim narodom u nekim op{tinama u Hrvatskoj kojim se ugro`avaju qudska prava, mir i sloboda, i time direktno budi tragi~no istorijsko sje}awe i najavquje novi usta{ki genocid. Regionalni odbor SDS Bosanske Krajine "upozorava vrhovni{tvo Hrvatske i najvi{e vlasti ove i ovakve Jugoslavije da }e, ukoliko ne prestanu napadi na srpski narod u Hrvatskoj i ukoliko i ubudu}e ijedna srpska du{a u Hrvatskoj bude ugro`ena, pripadnici SDS, a i drugi Srbi Bosanske Krajine biti spremni da svim sredstvima poma`u Srbima u Hrvatskoj."

03. 10. 1990.
Predsjedni{tvo SFRJ izdalo je saop{tewe da komandovawe i rukovo|ewe jedinicama Teritorijalne odbrane u Republici Sloveniji ostaje u nadle`nosti JNA, ~ime su poni{tene odluke Skup{tine Slovenije od 27. i 28. septembra. U Kninskoj Krajini blokiran sav drumski i `eqezni~ki saobra}aj. Odlaskom specijalih jedinica MUPa Republike Hrvatske, zabiqe`eno je i prvo vra}awe otetog naoru`awa iz Stanice javne bezbjednosti u Dvoru na Uni. Srbi u Hrvatskoj ne destabilizuju tu republiku niti hrvatski narod, "ali destabilizuju usta{tvo", izjavio je u Va{ingtonu predsjednik SDS Jovan Ra{kovi}.

01. 10. 1990.
Srpsko nacionalno vije}e na sjednici u Srbu proglasilo je srpsku autonomiju na etni~kim i istorijskim teritorijama na kojima `ivi srpski narod, a koje se nalaze unutar sada{we granice Republike Hrvatske kao federalne jedinice SFRJ. U saop{tewu, sa potpisom Milana Babi}a, predsjednika Srpskog nacionalnog vije}a, nagla{ava se da je takva odluka donesena na osnovu izra`ene voqe srpskog naroda na plebiscitu o srpskoj autonomiji provedenom od 19. avgusta do 2. septembra ove godine. Ukupno se, prema ovom izvje{taju, izja{wavalo 756.781 qudi. Za srpsku autonomiju glasalo je 756.549, protiv je bilo 172, a neva`e}ih listi}a 60. Izja{wavawe je odr`ano u op{tinama: Knin, Benkovac, Obrovac, Gra~ac, Dowi Lapac, Gospi}, Titova Korenica, Oto~ac, Ogulin, Sluw, Vojni}, Karlovac, Vrginmost, Dvor na Uni, Kostajnica, Pakrac, Petriwa, Daruvar, Grubi{ino Poqe, Gare{nica, Beli Manastir, Vukovar te u dijelovima op{tina: Siw, Drni{, Skradin, Zadar, Duga Resa, Vrbavasko, Sisak, Novska, Nova Gradi{ka, Kutina, Bjelovar, Virovitica, Podravska Slatina, Orahovica, Na{ice, Osijek, Vinkovici, Rijeka, Pula, Imotski, Metkovi} i Dubrovnik. Izja{wavawe je provedeno na osnovu ta~ke 4. Deklaracije o suverenitetu i autonomiji srpskog naroda, ~lana 157. Ustava SFRJ, ~lana 232. Ustava Republike Hrvatske, navodi se u saop{tewu. Predsjedni{tvo Srbije zahtijeva od Predsjedni{tva SFRJ da u skladu sa svojim ustavnim ovla{}ewima za{titi gra|ane SFRJ srpske nacionalnosti od represalija kojima su izlo`eni u Hrvatskoj, protivno Ustavu SFRJ, kojim je garantovana nacionalna ravnopravnost.

02. 10. 1990.
Teror hrvatske vlasti u krajevima Banije (Dvor na Uni, Petriwa, Glina...) nastawenim srpskim stanovni{tvom traje ve} nekoliko dana, a na udaru specijalaca na{li su se i u~enici osnovnih {kola. Boro Mikeli}, predsjednik Socijalisti~ke partije Hrvatske, u razgovoru sa ameri~kim novinarima, optu`io novu vlast za nepromi{qene poteze, koji bi mogli dovesti i do bratoubila~kog rata. Dr Borislav Jovi}, predsjednik Predsjedni{tva SFRJ, neposredno po dolasku iz SAD izjavio: "Ameri~ki predsjednik Bu{ se veoma detaqno interesovao za situaciju u Jugoslaviji, za reforme koje sprovodimo i probleme koje imamo. Predsjednik Bu{ je vrlo jasno i izri~ito rekao da SAD podr`avaju iskqu~ivo jedinstvenu i integralnu Jugoslaviju i da }e SAD u izra`avawu svojih stavova i politike prema Jugoslaviji podr`avati demokratske promjene u na{oj zemqi, ali }e biti protiv separatizma svih vrsta."

04. 10. 1990.
16 pripadnika vojne policije u 23.00 ~asa zauzelo je zgradu Republi~kog {taba Teritorijalne odbrane Slovenije u centru Qubqane.

05. 10. 1990.
Povodom zauzimawa {taba TO Slovenije, Republi~ki sekretarijat za informisawe izdao je sqede}e saop{tewe: "Republi~ki sekretarijat za informisawe obavje{tava javnost da nema nikakvih razloga za uznemirenost gra|ana, do koje je do{lo zbog zauzimawa prostorija biv{eg sjedi{ta R[TO od strane vojne policije. U suprotnosti sa odlukom slovena~ke Skup{tine, Predsjedni{tvo SFRJ donijelo je 2. oktobra 1990. godine odluku da komandovawe TO Slovenije preuzima neposredno komanda Pete vojne oblasti. Na toj osnovi je komandant R[TO Slovenije genpukovnik Ivan Ho~evar u no}i sa 4. na 5. oktobar pozvao odjeqewe vojne policije da postavi dodatne stra`e na objektu u kojem je donedavno bio R[TO.

16

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
06. 10. 1990.
Objavqen je projekat konfederalnog modela jugoslovenske zajednice, koji su predsjedni{tva Republike Hrvatske i Republike Slovenije 3. oktobra dostavila Predsjedni{tvu SFRJ. ure|ewa Jugoslavije na federativnim osnovama u kome se Jugoslavija naziva Saveznom republikom, dr`avom ravnopravnih naroda i wihovih republika. "Nacionalni sukobi i problemi na Balkanu su jedan od razloga zbog koga je i daqe neophodan NATO-pakt", izjavio je u Briselu generalni sekretar Zapadne vojne alijanse Manfrid Verner. On je, pri tom, naglasio da je "Balkan jedan od tri rizi~ne zone", u kojim Atlanski pakt veoma pa`qivo prati razvoj doga|aja. jugoslovenskim republikama, da se po{tuju qudska prava, te da Zajednica izri~ito podr`ava jedinstvo i teritorijalni integritet Jugoslavije.

31. 10. 1990.
U Bawoj Luci odr`ana promocija SDS BiH i wenih kandidata. "Nema ni nezavisne dr`ave Hrvatske, ni nezavisne dr`ave BiH", rekao je na skupu dr Radovan Karaxi}. U Dowem Vodi~evu, kod Bos. Novog, u 1.35 ~asova, za sada nepoznati po~inioci, minirali su dio `eqezni~ke pruge.

1990

07. 10. 1990.
Adil Zulfikarpa{i} je aklamacijom izabran za predsjednika Muslimanske bo{wa~ke organizacije (MBO) na kraju Osniva~ke skup{tine u Sarajevu.

08. 10. 1990.
U Novskoj podijeqeno oru`je iskqu~ivo Hrvatima. Strah od "jednonacionalnog" naoru`avawa.

19. 10. 1990.
Predsjedni{tvo SR BiH je donijelo Odluku o povla~ewu naoru`awa i opreme TO u vojne magacine Na zajedni~koj sjednici Saveznog vije}a i Vije}a republika i pokrajina Skup{tine SFRJ Stjepan Mesi} je progla{en za novog ~lana Predsjedni{tva SFRJ iz Hrvatske.

02. 11. 1990.
Ameri~ki Stejt dempartment objavquje svojevrsno uputstvo za sprovo|ewe izbora u ~etiri jugoslovenske republike u kojima do tada nisu jo{ bili objavqeni vi{estrana~ki izbori. "Uputstvo" je bilo propra}eno prijetwom da }e, ukoliko se ne bude po{tovalo navedenih 11 uputstava, SAD uskratiti ekonomsku pomo} Jugoslaviji.

10. 10. 1990.
Savez komunista BiH Socijalisti~ka demokratska partija i Demokratski socijalisti~ki savez ove republike na predstoje}e izbore iza}i }e sa zajedni~kom listom kandidata za ~lanove Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine. Kandidati su: Nijaz Durakovi}, Fejsal Hrustanovi}, Mirko Pejanovi}, Nikola Stojanovi}, Ivo Kom{i}, Zoran Perkovi} i Zlatko Lagumxija.

23. 10. 1990.
Skup{tina Srbije donosi Uredbu o uvo|ewu poreza i taksi na robu iz Slovenije i Hrvatske. S radom po~ela Televizija JUTEL.

08. 11. 1990.
Za srpski narod nije prihvatqiva BiH kao samostalna dr`ava koja egzistira sama ili u konfederativnoj zajednici s drugim dr`avama, niti bilo koja druga forma dr`avnog organizovawa kojom bi on bi odvojen od cjeline srpskog naroda ili bio sveden na status nacionalne mawine. To je stav iz Deklaracije o polo`aju srpskog naroda u BiH koju je na posqedwoj sjednici donio Glavni odbor SDS BiH, a koja je prezentovana na konferenciji za novinare u Sarajevu.

24. 10. 1990.
Sve{tenici Srpske pravoslavne crkve Sv. preobra`ewa Gospodweg u Zagrebu i vi{e od 800 vjernika zatra`ili su za{titu od sve brojnijih napada, provokacija i poni`ewa kojima su izlo`eni u posqedwe vrijeme.

11. 10 .1990.
Iz pravca Knina ponovo je obustavqen saobra}aj unskom i li~kom prugom, radi minirawa na pojedinim dionicama.

16. 10. 1990.

Ponovo postavqen spomenik hrvatskom banu Josipu Jela~i}u na sredi{wi trg glavnog grada Hrvatske.

28. 10. 1990.
Vanredni samit Evropske zajednice u Rimu je podr`ao proces demokratskih promjena u Jugoslaviji. Evropska zajednica, prema rije~ima italijanskog premijera Andreotija, o~ekuje da uskoro budu provedeni izbori u svim

14. 11. 1990.
Na posqedwem predizbornom skupu Srpske demokratske stranke u Bawoj Luci dr Radovan Karaxi} je istakao

17. 10. 1990.
Predsjedni{tvo SFRJ dostavilo je Skup{tini SFRJ koncept ustavnog

17

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
da se "srpski narod oporavqa", a na konferenciji za {tampu rekao je da se ova stranka zala`e za partnerske odnose i za u~e{}e sva tri naroda u vlasti. Na Saboru SDS govorili dr Biqana Plav{i} i prof. dr Nikola Koqevi}, kandidati za ~lanove Predsjedni{tva BiH. funkcija u republi~koj Skup{tini me|u trima nacionalnim strankama pobjednicama na nedavnim izborima u BiH - veoma dobro napreduje", rekao je na konferenciji za {tampu predsjednik SDA Alija Izetbegovi} i naglasio: "Bosna je spa{ena od rasula i wena sudbina }e se rje{avati ovdje." Pod parolom "Za mir, slogu i boqi `ivot u jedinstvenoj Srbiji i federativnoj Jugoslaviji" u Novom Sadu odr`an miting na kojem je govorio predsjednik Predsjedni{tva Republike Srbije Slobodan Milo{evi} pred 70.000 gra|ana. Narodnoj skup{tini Srbije, 149 pripalo je kandidatima SPS dok su ujediwena opozicija i grupe gra|ana osvojili 56 poslani~kih mjesta. Predsjedni{tvo SFRJ ocijenilo je da je, poslije vi{estrana~kih izbora u zemqi, neophodno zajedno sa federalnom skup{tinom, SIV i predstavnicima republika i pokrajina, povesti politi~ku akciju za tra`ewe izlaza iz politi~ke i ustavne krize.

18. 11. 1990.
Odr`ani vi{estrana~ki izbori u Bosni i Hercegovini za ~lanove Predsjedni{tva republike, poslanike u oba Vije}a skup{tine, odbornike za 109 op{tinskih Skup{tina i Skup{tinu grada Sarajeva. Najvi{e poslani~kih mjesta u Parlamentu dobila Stranka demokratske akcije (86), zatim Srpska demokratska stranka (72) i najzad Hrvatska demokratska zajednica (44). U Predsjedni{tvo su izabrani: muslimani - Fikret Abdi} i Alija Izetbegovi}, Srbi - dr Nikola Koqevi} i dr Biqana Plav{i}, Hrvati - Stjepan Kquji} i Frawo Boras i ostali - dr Ejup Gani}.

13. 12. 1990.
"Nova vlast u BiH dr`avu }e preuzeti u stawu velikog nereda", izjavio je predsjednik SDS dr Radovan Karaxi}, ozna~iv{i kao glavnog "krivca" za takvo stawe "neodgovornost onih koji su do sada vodili Republiku".

06. 12. 1990.
Sabor Hrvatske zatra`io je da se savezni sekretar za narodnu odbranu general Armije Veqko Kadijevi} razrije{i du`nosti. Sve zna~ajne objekte u Sloveniji dodatno obezbje|uju i pripadnici specijalnih jedinica RSUP-a zajedno sa organima redovne milicije. Specijalci su naoru`ani automatskim pu{kama, a tako se ~uva i zgrada republi~ke Skup{tine, gdje delegati vode debatu o Zakonu o plebiscitu o samostalnosti i nezavisnosti Republike Slovenije.

14. 12. 1990.
Predsjednik Republike Srbije Slobodan Milo{evi} primio je dr Radovana Karaxi}a, predsjednika SDS BiH i predsjednika Srpskog nacionalnog vije}a BiH sa grupom privrednika.

22. 11. 1990.
"SDS BiH u~ini}e sve da se uspostavi dobra saradwa me|u narodima i strankama u ovoj republici, a na pojedincima je velika odgovornost za miran prelazak u novi sistem", izjavio je predsjednik SDS BiH dr Radovan Karaxi} na konferenciji za {tampu.

15. 12. 1990.
Prenos kostiju vi{e od 1.000 `rtava usta{kog terora iz jame Bivoqe Brdo kod ^apqine u Prebilovce protekao je u dostojanstvenoj atmosferi u prisustvu izme|u 10 i 15 hiqada qudi.

09. 12. 1990.
Italijanski ministar inostranih poslova \ani de Mikelis izjavio je u Trstu da jugoslovenske institucije vi{e ne funkcioni{u i da to treba uzeti k znawu. [ef italijanske diplomatije je upozorio da bi "Italija i Evropska zajednica osudile bilo kakav nasilan akt" te da "pored ostalog, vlada u Beogradu zna na{ stav u tom pogledu". Slobodan Milo{evi}, kandidat SPS dobio je 65% glasova na prvim poslijeratnim vi{estrana~kim izborima u Republici Srbiji i time izabran za predsjednika. Od 250 mjesta u

29. 11. 1990.
U Dvoru na Uni uhap{en @eqko Ra`natovi}-Arkan sa oru`jem i ~etni~kim obiqe`jima. Ustoli~en novi partijarh Srpske pravoslavne crkve, episkop ra{koprizrenski Pavle. Ovo je 44. srpski partijarh u istoriji SPC, koji je izabran za `ivota jednog patrijarha.

18. 12. 1990.
Predsjedni{tvo SFRJ je na sjednici - predsjedavao je predsjednik dr Borislav Jovi} - raspravqalo o najavqenom plebiscitu o samostalnosti i nezavisnosti Republike Slovenije. Ocjeweno je da je to protivustavan i jednostran akt. Politikom svr{enog ~ina poku{ava se drugim jugoslovenskim republikama nametnuti rje{ewe, nezavisno od wihovih prava i interesa.

05. 12. 1990.
"Pregovori o sastavu nove bosanskohercegova~ke vlade i o podjeli

18

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
19. 12. 1990.
"Izvr{ni odbor Glavnog odbora SDA kandidovao je predsjednika stranke Aliju Izetbegovi}a za predsjednika Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine", izjavio je potpredsjednik SDA Muhamed ^engi} i time otklonio bilo kakave pretpostavke da bi budu}i predsjednik republike mogao biti Fikret Abdi}, koji je na izborima dobio najvi{e glasova.

21. 12. 1990.
U Kninu je sve~ano progla{en Statut Srpske autonomne oblasti.

88,2% od svih gra|ana s pravom glasa. "Jugoslavije vi{e nema. Ona Sloveniju ne zanima. Mi idemo u Evropu", rekao je dr Jo`e Pu~nik nakon saop{tewa rezultata plebiscita.

22. 12. 1990.
Sve~anom sjednicom Sabora u Zagrebu, progla{eno je dono{ewe novog Ustava Republike Hrvatske. Sve~anoj sjednici nije prisustvovalo pet zastupnika SDS i 16 zastupnika lijevog bloka srpske nacionalnosti, koji su prethodnog dana u znak protesta, napustili zasjedawe Sabora.

27. 12. 1990.
"Srpski narod u BiH u~ini}e sve da se Jugoslavija sa~uva kao federalna zajednica bez obzira na broj federalnih jedinica. Ako to ne bude mogu}e, srpski narod }e nastojati da ostane u jednoj dr`avi, odnosno ne}e se dozvoliti "komadawe srpskog naroda", istakao je predsjednik SDS dr Radovan Karaxi} na konferenciji za {tampu u Sarajevu. On je dodao da }e SDS tra`iti zamjenu Bogi}a Bogi}evi}a u Predsjedni{tvu SFRJ.

1990

20. 12. 1990.
Zasjedawem Skup{tine BiH u Sarajevu je i zvani~no uspostavqena nova vlast. Koalicija tri nacionalne stranke - SDA, SDS i HDZ - me|usobno je podijelila sva kqu~na mjesta u dr`avnoj vlasti. Predsjednik Predsjedni{tva BiH je Alija Izetbegovi}, predsjednik Skup{tine mr Mom~ilo Kraji{nik, predsjednik Vlade Jure Pelivan, generalni sekretar Skup{tine Avdo ^ampara, predsjednik Vije}a gra|ana dr Abdulah Kowicija, Vije}a op{tina Petko ^an~ar i potpredsjednik Skup{tine Mariofil Qubi}.

23. 12. 1990.
Tajnim glasawem, uz samo jedan glas protiv i jedan neva`e}i listi}, za predsjednika Skup{tine op{tine Bawa Luka izabran je mr Predrag Radi}, kandidat SDS. Slovenija je na plebiscitu odlu~ila da istupi iz Jugoslavije, a taj proces }e trajati {est mjeseci. Od ukupno 1.459.722 gra|ana sa pravom glasa na glasawe je iza{lo 93,2%, za samostalnost Slovenije glasalo je

28. 12. 1990.
Naredna godina je kqu~na, ne samo za uspjeh ili slom reforme, ve} i za opstanak Jugoslavije kao dr`ave, isti~e se u dokumentu Saveznog izvr{nog vije}a o stawu u zemqi i mjerama za wegovo prevazila`ewe, koji je dostavqen Skup{tini Jugoslavije.

19

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE

20

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.

1991

21

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE

22

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
04. 01. 1991.
Potpredsjednik Sabora Republike Hrvatske Simo Raji} u Zagrebu je podnio ostavku. U tekstu ostavke Raji} ocjewuje da od rukovodstva Sabora i Vlade Republike Hrvatske nije pokazan interes za zajedni~ki rad na unapre|ewu hrvatsko-srpskih odnosa. U Prijedoru konstituisana nova vi{estrana~ka Skup{tina op{tine. Predsjednik SO-e je Muhamed ^ehaji}, a potpredsjednik Milorad Staki}, predsjednik Izvr{nog odbora je Milan Kova~evi}, a wegov zamjenik Enes Kur{umovi}. Formiran SUP Krajine, na osnovu odluke Izvr{nog vije}a SAO Krajine, kao jedini nadle`an organ za obavqawe djelatnosti iz oblasti unutra{wih poslova i javne sigurnosti na podru~ju SAO Krajine. U skladu sa Ustavom Republike Hrvatske predsjednik Frawo Tu|man donio odluku o osnivawu Vije}a za narodnu odbranu i za{titu ustavnog poretka Republike Hrvatske. nici Predsjedni{tva SFRJ raspravqa o budu}nosti zemqe. Tako|e su izvr{ena sqede}a imenovawa: za predsjednika Savjeta za op{tenarodnu odbranu imenovan je Alija Izetbegovi}, a Savjeta za za{titu ustavnog poretka dr Biqana Plav{i}. Predsjednik Komisije za organizciono-kadrovska pitawa je dr Ejup Gani}, za odlikovawa Stjepan Kquji}, za pomilovawa mr Frawo Boras, a za predstavke i prijedloge dr Nikola Koqevi}. Utvr|en je i dogovor o usmjeravawu ~lanova Predsjedni{tva za pojedine oblasti rada. Za ekonomski sistem zadu`eni su Fikret Abdi} i mr Frawo Boras, za politi~ki sistem i dru{tvene djelatnosti dr Biqana Plav{i} i Stjepan Kquji}, a za spoqnu politiku i me|unarodne odnose dr Ejup Gani} i dr Nikola Koqevi}. tavqali. Napada~i su pjevali pjesme u kojima se najavquje klawe Srba i izri~u pogrde na ra~un srpskog naroda i pravoslavne crkve.

10. 01. 1991.
Predsjedni{tvo SFRJ je na sjednici - predsjedavao predsjednik dr Borislav Jovi} - razmatralo puteve iznala`ewa rje{ewa za politi~ku budu}nost zemqe. Dogovoreno je da se sve opcije i alternative izu~e u republikama sa ciqem da se izna|e zajedni~ko rje{ewe. Predstavnici Skup{tina op{tina Knin, Benkovac, Obrovac, Gra~ac i Titova Korenica, nisu se odazvali pozivu hrvatskog vrhovni{tva da do|u na razgovor u Zagreb. Ovo su izjavili predsjednik Vije}a op{tina Sabora Slavko Degoricije i potpredsjednik Vlade dr Milan Ramqak. Naredba Predsjedni{tva SFRJ o rasformirawu svih "ilegalnih paravojnih oru`anih sastava" predstavqa novo strogo upozorewe Sloveniji i Hrvatskoj, dvema republikama koje se zala`u za pretvarawe Jugoslavije u konfederaciju i `ele da osnuju sopstvene nacionalne armije - ocijenile su strane novinske agencije. Skup{tina Slovenije uputila Memorandum SIV-u povodom upada Srbije u monetarni sistem SFRJ, u kome je saop{teno da }e Slovenija, u interesu za{tite slovena~ke privrede, od savezne vlade preuzeti carinske i poreske poslove.

1991

09. 01. 1991.
Predsjedni{tvo SFRJ izdalo Naredbu o rasformirawu svih neregularnih oru`anih snaga i vra}awe oru`ja, ilegalno unijetog u zemqu, najbli`im ustanovama ili jedinicama JNA. Slovenija i Hrvatska su se odlu~no izjasnile da ne}e dozvoliti sprovo|ewe ove naredbe na svojoj teritoriji, jer bi to, po wihovom tuma~ewu, predstavqalo uplitawe JNA u poslove iz nadle`nosti Ministarstva unutra{wih poslova. U hotelu "Bosna" u Bawoj Luci, u nedjequ 13. januara, u organizaciji Op{tinskog odbora SDS, organizuje se do~ek Srpske nove godine. Ovo }e biti prvi put poslije rata da se javno slavi do~ek Nove godine po "starom" julijanskog kalendaru. Grupa mla|ih qudi ponovo je, no}u izme|u 8. i 9. januara napala Srpsku pravoslavnu crkvu u sredi{tu Zagreba. Protonamjesnik crkve Milenko Popovi} zvao je miliciju i zatra`io pomo}, ali su se napadi nas-

06. 01. 1991.
Pravoslavni Bo`i} obiqe`ava se u BiH boguslu`ewima i starim narodnim obi~ajima, vezanim za ovaj hri{}anski praznik.

07. 01. 1991.
Na fasadama zgrada u Bos. Krupi osvanule parole koje vrije|aju i uznemiravaju gra|ane. Izgrednici su napisali velikim slovima "Smrt Srbima" i "Srbi van iz Bosne".

11. 01. 1991.
Konstituisana je prva poslijeratna vi{estrana~ka Skup{tina Republike Srbije. Za predsjednika Skup{tine izabran je dr Slobodan Unkovi}. Pred Narodnom skup{tinom, zakletvu je polo`io predsjednik Republike Srbije Slobodan Milo{evi}.

08. 01. 1991.
Predsjedni{tvo SR BiH na sjednici u Sarajevu pod predsjedni{tvom Alije Izetbegovi}a, prihvatilo inicijativu da se na prvoj narednoj sjed-

23

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
13. 01. 1991.
"Plebiscit zna~i nezadr`iv proces osamostaqivawa Slovenije i uspostavqawa wezine pune dr`avnosti, a otcjepqewe je samo jedna od opcija u slu~aju nasilnog rje{avawa jugoslovenske krize", izjavio je predsjednik slovena~ke Vlade Lojze Peterle. vodi blokadi jedinstvenog tr`i{ta i ukupnog ekonomskog sistema SFRJ. Na sjednici Predsjedni{tva SFRJ predsjedavao predsjednik dr Borislav Jovi} - razmatrana je i prihva}ena informacija SSNO od 09. 01. 1991. godine o rasformirawu i razoru`awu nelegalnih oru`anih sastava. Konstatovano je da je naredba samo djelimi~no izvr{ena, da je propu{tena prilika da se razoru`avawe nelegalnih oru`anih sastava obavi uz primjenu abolicije, odnosno bez direktnog anga`ovawa pravosudnih organa, na osnovu zakona. Predsjedni{tvo SFRJ je zato konstatovalo da su vojno-pravosudni i svi drugi nadle`ni organi du`ni da izvr{avaju svoje obaveze i ovla{}ewa utvr|ena zakonom. Predsjedni{tvo SFRJ je konstatovalo da je neosnovano bilo kakvo {irewe psihoze straha od navodne intervencije JNA i da je neprihvatqivo stvarawe antiarmijskog raspolo`ewa.

18. 01. 1991.
"U Sloveniji nema jedinica koje bi odgovarale formulacijama naredbe Predsjednit{va SFRJ o vra}awu oru`ja i stoga u Sloveniji nije u toku vra}awe oru`ja", izjavio je predsjednik Izvr{nog vije}a Skup{tine Republike Slovenije Lojze Peterle.

14. 01. 1991.
Ustavni sud Jugoslavije poni{tio je odredbe tri ~lana Deklaracije o suverenitetu Slovenije iz jula pro{le godine kojima se, u su{tini, progla{ava suverenost republike i utvr|uje primat wenog pravnog poretka nad saveznim.

20. 01. 1991.
Slu`ba za informisawe Predsjedni{tva SFRJ saop{tila je da je Predsjedni{tvo SFRJ, na molbu Vlade Republike Hrvatske, odobrilo da se rok za razoru`avawe i rasformirawe nelegalnih oru`anih sastava - odre|en naredbom Predsjedni{tva SFRJ od 9. januara ove godine - produ`i za 48 ~asova, odnosno do 24.00 ~asa 21. januara 1991. godine.

15. 01. 1991.
Predsjednik SIV-a Ante Markovi} zapo~eo je turneju po republikama, radi dogovora sa predstavnicima tamo{wih vlada o minimumu zajedni~kih funkcija i politike, koje bi obezbijedile provo|ewe reformi i funkcionisawe zemqe do dogovora o wenom budu}em ustrojstvu.

23. 01. 1991.
Saop{tewe SSNO u Beogradu: "U Republici Hrvatskoj mobilisan je sastav raznoraznih, u su{tini, vojnih formacija. U ime navodne odbrane od tobo`we vojne intervencije, organizovano je intenzivno pra}ewe pripadnika JNA i vojnih jedinica, oru`ano obezbje|ewe pojedinih objekata, zapre~avawe komunikacija i pripremawe raznovrsnih teroristi~kih dejstava usmjerenih prema Armiji i wenom sastavu. Ako se na podru~ju Republike Hrvatske odmah ne raspuste svi mobilisani oru`ani sastavi, JNA }e, postupaju}i po odredbama ta~ke 4. i 7. naredbe Predsjedni{tva SFRJ, podi}i borbenu gotovost svojih jedinica na nivo koji }e garantovati sprovo|ewe na zakonu zasnovanog krivi~nog postupka i izvr{ewe sudskih odluka." Rje{ewe politi~ke krize u Jugoslaviji treba tra`iti u demokratskom dijalogu, zakqu~ili su najvi{i predstavnici Crne Gore i Hrvatske u razgovorima u Zagrebu, predvo|eni mr Momirom Bulatovi}em i dr Frawom Tu|manom.

21. 01. 1991.
Dok svoj sud o tome {ta su paravojne formacije ne daju nadle`ni i stru~ni organi, treba zaustaviti sve akcije oko sprovo|ewa naredbe Predsjedni{tva SFRJ, smatra Predsjedni{tvo SR BiH. U Sarajevu su vo|eni razgovori izme|u delegacije Republike Hrvatske i SR BiH koje su predvodili dr Frawo Tu|man i Alija Izetbegovi}. Poslije isteka roka za vra}awe oru`ja u Hrvatskoj je vra}eno samo 58 pu{aka.

16. 01. 1991.
Mandatar za sastav nove Vlade SR Crne Gore je Milo \ukanovi}.

17. 01. 1991.
Na sastanku delegacija Slovenije i Hrvatske u Mokricama postignut je dogovor o saradwi na poslovima odbrane i bezbjednosti. Jedinstveni kandidat za predsjednika SR Makedonije jeste Kiro Gligorov. Na Memorandum Skup{tine Slovenije u kome je saop{teno da }e Slovenija, u interesu za{tite slovena~ke privrede od savezne vlade preuzeti carinske i poreske poslove, SIV je odgovorio upozorewem da to

22. 01. 1991.
U Begoradu su po~eli razgovori o budu}nosti Jugoslavije delegacije BiH i Srbije. Delegacije predvode predsjednici Alija Izetbegovi} i Slobodan Milo{evi}. Ocijeweno je da se Jugoslavija mora sa~uvati.

24

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
24. 01. 1991.
Razgovori o budu}nosti Jugoslavije i drugim aktuelnim politi~kim pitawima izme|u delegacija Slovenije i Srbije po~eli su u Beogradu. Delegaciju Slovenije predvodi predsjednik Predsjedni{tva Slovenije Milan Ku~an, a na ~elu delegacije Srbije nalazi se predsjednik Republike Slobodan Milo{evi}. Republi~ki sekretar za narodnu odbranu Slovenije Janez Jan{a uputio je SSNO-u protest zbog, kako se isti~e u sao{tewu, "ve}ih premje{tawa vojnika slovena~ke nacionalnosti koji slu`e vojni rok na Petom armijskom podru~ju". Sabor Republike Hrvatske sazvan je na vanredno zasijedawe koje po~iwe 25. januara. U vanrednom saop{tewu predsjednika hrvatskog Sabora dr @arka Domqana ka`e se da je povod za sazivawe vanrednog zasijedawa Sabora saop{tewe SSNO od 23. 01. 1991. godine. Organi krivi~nog gowewa JNA u Hrvatskoj li{ili slobode ve}i broj lica zbog sumwe da su u~estvovali u organizovawu i naoru`avawu ilegalnih paravojnih jedinica.

27. 01. 1991.
Poslanici makedonskog vi{epartijskog Sobrawa izabrali su na sjednici ve}inom glasova Kiru Gligorova za predsjednika SR Makedonije. U tekstu pod naslovom "Armija na ni{anu" tvrdi se da su snage MUP-a na cijeloj teritoriji Republike Hrvatske anga`ovane, izme|u ostalog, i za "izvo|ewe planiranih napada na pripadnike JNA, vojne objekte, komande i jedinice".

Hrvatske odbacilo optu`be, [pegeq nikada nije priveden.

a

01. 02. 1991.
SDS i kninski Odbor socijalisti~ke partije Hrvatske jugoslovenske orijentacije, izdali su zajedni~ko saop{tewe za javnost u kome, uz ostalo, tra`e da hrvatska Vlada podnese neopozivu ostavku, da se raspusti Sabor, raspi{u izbori i zabrani djelovawe HDZ-a.

05. 02. 1991.
Vlade evropske "dvanestorice" u Briselu odlu~ile su da povedu diplomatsku inicijativu radi miroqubivog rje{avawa jugoslovenske politi~ke krize. Kako je izjavio predsjednik ministarskog savjeta EZ @ak Pos, jugoslovenskoj vladi bi}e upu}en "demar{" u kojem }e biti izra`ena privr`enost EZ jedinstvu i teritorijalnom integritetu Jugoslavije. Ministar inostranih poslova Ma|arske Geza Jesenski obavijestio je jugoslovenskog ambasadora u Budimpe{ti da je dosada{wom istragom, koju vodi ma|arska Vlada, utvr|eno da je u na{u zemqu preba~eno, bez znawa vlade, 10.000 "kala{wikova".

30. 01. 1991.
Na zasijedawu Skup{tine BiH u Sarajevu, SDA predlo`ila Deklaraciju o dr`avnom suverenitetu i nedjeqivosti BiH. Skup{tina BiH izabrala je Juru Pelivana, diplomiranog ekonomistu i bankara, kandidata HDZ, za predsjednika republi~ke Vlade. U Beogradu nastavqeni razgovori o politi~koj budu}nosti Jugoslavije. Druga runda JU - samita. Dio srpske vanparlamentarne opozicije, Matica iseqenika Srbije, Udru`ewe "Solidarnost", Udr`ewe Srba iz Hrvatske u Beogradu i grupa nezavisnih intetlektualaca inicirala je - povodom najnovijih doga|aja u Hrvatskoj - formirawe Svesrpskog vije}a nacionalnog spasa. Pomenute stranke i udru`ewa organizova}e u subotu 2. februara u "Beogradu, Podgorici, Kosovu Poqu, Kninu, Bawoj Luci, Nevesiwu, Belom Manastiru i Kumanovu protestne mitinge povodom otkrivawa genocidnih planova hrvatske republike".

1991

25. 01. 1991.
Predsjedni{tvo SFRJ naredilo obaveznu demobilizaciju rezervnog sastava milicije u Hrvatskoj. U Beogradu odr`an sastanak rukovodstava Srbije i Hrvatske. Nekoliko televizijskih centara je emitovalo televizijsku emisiju Informativnog centra SSNO o ilegalnom uvozu oru`ja u Hrvatsku. Sobrawe Makedonije usvojilo Deklaraciju o nezavisnosti i Platformu za pregovore o budu}nosti Jugoslavije.

06. 02. 1991.
U pojedinim dijelovima BiH, a naro~ito u isto~noj Hercegovini, u toku je specijalni rat koji se vrlo smi{qeno vodi na {irewu vijesti da Srbi prave spiskove za likvidaciju muslimana i obratno. "Rije~ je o radu posebnih agentura koje `ele da pogor{aju srpsko-muslimanske odnose", istakao je predsjednik SDS BiH dr Radovan Karaxi}. Ukoliko se Slovenija odvoji od Jugoslavije, to }e u~initi i Hrvatska, izjavio je hrvatski ministar informacija Milovan [ibl.

31. 01. 1991.
Vojni sud u Zagebu izdao je nalog za privo|ewe Martina [pegeqa, ministra odbrane Hrvatske, zbog umje{anosti u aferu oko uvoza oru`ja. Vije}e narodne odbrane

25

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
Ameri~ki dr`avni sekretar Xejms Bejker izjavio je u Va{ingtonu da ameri~ka vlada "`eli da vidi jedinstvenu i demokratsku Jugoslaviju". Delegacija Evropskog savjeta, koju ~ine Fernandes Ordowes i Katrin Lalimijer, u posjeti Jugoslaviji. Ocijeweno je da je prvi uslov za mirno rje{ewe jugoslovenske krize da Jugoslavija u|e u Savjet Evrope i da se raspi{u vi{estrana~ki izbori za savezni parlament.

13. 02. 1991.
"Srbija se zala`e za o~uvawe Jugoslavije, kao federativne zajednice, a u slu~aju razbijawa Jugoslavije neophodno je otvoriti dijalog o republi~kim granicama", istakao je Aleksandar Bako~evi} u Beogradu tokom razgovora sa delegacijom Evropskog paralamenta.

samo zakoni ove republike, ~ime je suspendovan Ustav SFRJ. Sabor je usvojio i Rezoluciju o za{titi ustavnog poretka Republike Hrvatske, koja je kao ultimatum upu}ena Predsjedni{tvu SFRJ. Savjet SDS BiH izdao je saop{tewe o tome da je za srpski narod u ovoj republici iz pravnih i politi~kih razloga neprihvatqiva Deklaracija o suverenosti i nedjeqivosti BiH koju je za usvajawe u republi~koj skup{tini predlo`ila SDA. Deklaracija koju predla`e SDA unosi krajwi nemir u ionako uznemireno podru~je BiH i dovodi do usijawa postoje}e podjele na nacionalnoj osnovi, ~ega bi predlaga~i morali biti svjesni, isti~e se na kraju saop{tewa Savjeta SDS. Poslanici sva tri vije}a parlamenta Republike Slovenije usvojili su, na odvojenim sjednicama, amandman na republi~ki Ustav kojim se suverena prava Slovenije vra}aju sa federacije na republiku. Taj amandman zna~i daqe odvajawe od federalnog pravnog sistema.

14. 02. 1991.
Muslimanski omladinski savez (MOS) SDA ponovo se oglasio sa zahtjevom da se vojnicima muslimanima obezbijedi ishrana u skladu sa vjerskim propisima. Ukoliko se ne ispune ovi zahtjevi, muslimanska omladina }e preispitati i odbiti vr{ewe svojih obaveza propisanih Ustavom SFRJ.

07. 02. 1991.
Predsjedni{tvo SR BiH na 4. sjednici donijelo je Odluku o imenovawu Savjeta za op{tenarodnu odbranu (predsjednik dr Miodrag Simovi}, ~lanovi Jerko Doko, Alija Delimustafi}, Milo{ Baj~eti}, Mladenko Maksimovi}, Milovan Zorc) i Savjeta za za{titu ustavnog poretka.

15. 02. 1991.
Predsjedni{tvo SR BiH je u Sarajevu razmotrilo neka aktuelna pitawa zna~ajna za bezbjednosno stawe, posebno pojave i politi~ke posqedice sve u~estalijih glasina o "naoru`avawu grupa i pojedinaca, masovnom rasturawu oru`ja, pravqewu odre|enih spiskova, obiqe`avawu stanova" organizovawu oru`anih stra`a, militarizacija pojedinih nacionalnih stranaka i stvarawu ilegalnih paravojnih formacija", u pojedinim naseqima i mjestima u BiH.

08. 02. 1991.
Predsjednik Izvr{nog vije}a Skup{tine Republike Slovenije Lojze Peterle izjavio je da }e Slovenija predlo`iti na saveznom nivou sporazumni dogovor za razlaz.

21. 02. 1991.
Predsjednik SDA Alija Izetbegovi} izjavio je: "Suverenost republika u Jugoslaviji - pa i BiH - svr{en je istorijski ~in".

10. 02. 1991.
"Srpski narod se nalazi u jednom od najte`ih istorijskih razdobqa pred jasnom prijetwom ponovnog genocida, ali }e milion Kraji{nika biti nepremostiva prepreka za sve one koji poku{avaju da raskomadaju Jugoslaviju", ka`e se u proglasu sa sastanka predsjednika SDS Radovana Karaxi}a sa predsjednicima 23 Op{tinska odbora SDS Bosanske Krajine.

16. 02. 1991.
Dolazak specijalnih jedinica MUP-a Hrvatske na podru~je Plitvi~kih jezera izazvao je brojne proteste i negodovawe lokalnog srpskog stanovni{tva. U Dowem Lapcu usvojena je Deklaracija o polo`aju i pravima srpskog naroda u Hrvatskoj. U Karlovcu je zabrawen miting SDS-a.

22. 02. 1991.
U Sarajevu odr`ana sjednica pro{irenog Predsjedni{tva SFRJ, na kojoj je zakqu~eno da se za narednu sjednicu (1. marta) pripremi prijedlog ustavno-pravne procedure za izdvajawe iz SFRJ i koncept najva`nijih odnosa o budu}oj zajednici.

11. 02. 1991.
Narodna skup{tina Srbije izabrala je novu Vladu Republike Srbije. Predsjednik Vlade je dr Dragutin Zelenovi}.

24. 02. 1991.
Nakon zavr{etka 11. Kongresa Saveza komunista BiH, SK BiH vi{e ne postoji. Ova politi~ka partija od tog

20. 02. 1991.
Vlada Hrvatske podnijela je Saboru Ustavni zakon o kome u Hrvatskoj va`e

26

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
trenutka nosi ime Socijalisti~ka demokratska partija BiH. "BiH ne}e biti u vazalnom ili kolonijalnom polo`aju ni prema kome i zato }e ustrajati na dono{ewu deklaracije o suverenitetu BiH", isti~e se u izjavi Alije Izetbegovi}a nakon sjednice Predsjedni{tva SFRJ u Sarajevu. je predlo`ila SDA, bio je izuzetno buran. Nakon {to je deklaracija o suverenosti BiH odlo`ena za raspravu na Savjetu za ravnopravnost naroda poslanici upoznati sa stavom Izvr{nog odbora SDA po kome se ova stranka opredjequje za konfederaciju. U povodu objelodawivawa opredeqewa Izvr{nog odbora SDA za konfederaciju, iz SDS BiH upu}en je predsjedniku Predsjedni{tva SFRJ Borisavu Jovi}u zahtjev za za{titu. Srbi u BiH tra`e da se wihova suverena voqa da `ive u saveznoj dr`avi Jugoslaviji za{titi svim sredstvima pravne dr`ave. Potpredsjednik slovena~ke Vlade Jo`e Mencinger izrazio je mi{qewe da se "otcjepqewe Slovenije vi{e ne mo`e zaustaviti" i istovremeno iznio procjenu da bi do osamostaqewa republike moglo da do|e "mnogo ranije" od 23. juna ove godine. Srpsko nacionalno vije}e usvojilo je Rezoluciju o razdru`ivawu Srpske autonomne oblasti Krajina sa Hrvatskom. Tom Rezolucijom prakti~no su stavqeni van snage svi zakoni Republike Hrvatske, koji su u suprotnosti sa saveznim zakonima i odredbama statuta Srpske autonomne oblasti Krajina. Progla{ena autonomija Isto~ne Slavonije, Barawe i Zapadnog Srema. Ova oblast ima povr{inu 2.500 km2 na kojoj `ivi 135.800 stanovnika od ~ega su 95% Srbi.

02. 03. 1992.
U Pakracu zbog poku{aja preuzimawa milicijske stanice od strane jedinica MUP-a Hrvatske do{lo do oru`anog sukoba sa srpskim stanovni{tvom. Po nalogu Predsjedni{tva SFRJ intervenisale su snage JNA, da bi razdvojile sukobqene strane. U Kne`ici, u srcu Kne{poqa odr`an je veliki miting za Jugoslaviju, koji je organizovao Regionalni odbor Saveza komunista - Pokreta za Jugoslaviju. Na mitingu u Kne`ici, Borislav Mikeli}, poru~io: "Ako nam bude nametnut rat - mi }emo ga voditi i mi }emo ga dobiti." Razija [ubi} je rekla: "Zgranuta sam i zaprepa{tena koli~inom ne~ovje{tva i spremnosti Alije Izetbegovi}a, da `ivote na{e djece `rtvuje radi jednostrane deklaracije".

25. 02. 1991.
"Makedonija ne prihvata ni jedan oblik krwe federacije, niti mo`e da se slo`i sa prijedlogom o asimetri~noj federaciji", izjavio je u Skopqu predsjednik SR Makedonije Kiro Gligorov.

1991

26. 02. 1991.
Ustavna komisija dostavila Skup{tini SFRJ Deklaraciju za novi dogovor o jugoslovenskoj zajednici, do ~ijeg bi usvajawa, kako je predlo`eno u Deklaraciji, organi vlasti u jugoslovenskim republikama bili du`ni da po{tuju Ustav SFRJ i savezne zakone.

27. 02. 1991.
"Zbog suverene BiH ja bih `rtvovao mir, a za taj mir u BiH ne bih `rtvovao wenu suverenost. Jugoslovensku zajednicu vidim kao dr`avu suverenih republika. To je jedini put za izlazak iz krize, s obzirom na nepopustqivost federalista i konfederalista", izjavio je predsjednik BiH Alija Izetbegovi} pred poslanicima Skup{tine BiH. Nikola Koqevi} izjavio da je zapawen rije~ima Izetbegovi}a da mu je suverenitet BiH pre~i od mira.

03. 03. 1991.
Pred oko 50.000 qudi u Bawoj Luci odr`an miting SDS "BiH u Jugoslaviji". Za srpski narod izvan federativne Jugoslavije postoji jo{ jedna opcija - velika Srbija, rekao je Radovan Karaxi}. Na mitingu su, osim predsjednika SDS BiH, govorili i ~lanovi Predsjedni{tva SR BiH Nikola Koqevi} i Biqana Plav{i}, predsjednik SDS iz Knina prof. dr Jovan Ra{kovi}, Milovan Milovanovi}, Predrag Lazarevi} i Jovan Spremo.

01. 03. 1991.
U Beogradu na sjednici Predsjedni{tva SFRJ u pro{irenom sastavu usvojen prijedlog o ustavnopravnom postupku za izdvajawe iz Jugoslavije u 10 ta~aka. Frawo Tu|man nije prisustvovao sjednici zbog odlaska u SAD, budu}i da je jo{ 24. januara od predsjednika Bu{a tra`io za{titu Hrvatske. Jednostrane ili bilateralne odluke u pravcu tzv. razdru`ivawa SFRJ, odnosno otcjepqewe tih republika, u direktnoj su suprotnosti sa Ustavom SFRJ, ocijenilo je Predsjedni{tvo SFRJ.

28. 02. 1991.
Zavr{etak vi{esatne rasprave u Skup{tini BiH u Sarajevu o prijedlogu Deklaracije o suverenosti i nedjeqivosti republike BiH, koji

04. 03. 1991.
Postignut dogovor jugoslovenskog i hrvatskog rukovodstva da specijalna jedinica hrvatskog MUP-a napusti Pakrac, a da JNA ostane.

27

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
U mjesta apatinske op{tine po~ele su da pristi`u izbjeglice iz Slavonije, mahom `ene i djeca iz Borova, Tewa, Sarva{a, Belog Brda. Ovaj svoj korak oni obja{wavaju osje}ajem straha zbog nepovoqnog razvoja me|unacionalnih odnosa u wihovom kraju.

12. 03. 1991.
Predsjednik Predsjedni{tva SFRJ dr Borislav Jovi} u Beogradu dao je slede}u izjavu: "Odr`ana je sjednica Predsjedni{tva SFRJ u funkciji Vrhovnog komadanta Oru`anih snaga. [tab Vrhovne komande OS izlo`io je ocjenu stawa bezbjednosti zemqe i funkcionisawa wenog ustavnog poretka i predlo`io Predsjedni{tvu da donese odgovaraju}e mjere. O podnijetim predlozima nije postignuta saglasnost. Po zavr{enoj sjednici zatra`io sam od {taba Vrhovne komande OS SFRJ da u toku sutra{weg dana razmotri i utvrdi {ta smatra da treba da predlo`i, ili da preduzme u nastaloj situaciji. Zakazao sam s tim u vezi novu sjednicu Vrhovne komande OS za ~etvrtak, 14. ovog mjeseca. Gra|ani mogu biti sigurni da OS garantuju mir, bezbjednost i ustavni poredak zemqe."

da se podr`avaju privredne reforme u zemqi.

16. 03. 1991.
Slobodan Milo{evi} je dao dramati~nu izjavu u kojoj nagla{ava da Srbija ne}e priznati ni jednu odluku Predsjedni{tva SFRJ pod postoje}im okolnostima, jer bi bila nelegitimna. Predsjednik Srbije je naredio mobilizaciju rezervnog sastava snaga MUPa, kao i hitno formirawe novih snaga milicije.

09. 03. 1991.
Uprkos prijetwama od strane vlasti, opozicija u Beogradu odr`ala miting protiv informativnog monopola vladaju}e partije, kome je prisustvovalo nekoliko desetina hiqada qudi. Miting se zavr{io krvavim obra~unom demonstranata i policijskih snaga. Poginuli su jedan demonstrant i jedan milicioner. Na zahtjev srpske vlasti, a po nalogu Predsjedni{tva SFRJ, na ulice Beograda su iza{li tenkovi. Uslijedila su hap{ewa. Uhap{en je Vuk Dra{kovi}, lider najve}e opozicione stranke u Srbiji, Srpskog pokreta obnove. "U Beogradu je napadnuta najve}a vrijednost koju ima na{a zemqa i na{ narod. Ugro`en je mir, a mir je osnovni uslov bez koga ni jedan problem koji imamo, a imamo ih mnogo, ne mo`emo uspje{no da rije{imo", izjavio je predsjednik Slobodan Milo{evi}. "Zato se snagama haosa i bezumqa Srbija mora suprotstaviti svim ustavnim sredstvima."

17. 03. 1991.
Jugoslav Kosti} napu{ta Predsjedni{tvo SFRJ. ^lan Predsjedni{tva SFRJ iz Crne Gore Nenad Bu}in podnio je Skup{tini SR Crne Gore ostavku na ~lanstvo u najvi{em dr`avnom organu zemqe. Na vanrednoj sjednici, odr`anoj u Kninu, Izvr{no vije}e SAO Krajine usvojilo je prijedlog odluke o izdvajawu {est op{tina u sastavu Krajine iz Republike Hrvatske.

14. 03. 1991.
"O uvo|ewu vanrednih mjera na sjednici Predsjedni{tva SFRJ 12. marta iznio sam svoj kategori~an stav, da sam protiv bilo kakvog razmi{qawa o bilo kakvoj vojnoj opciji za rje{avawe jugoslovenskih politi~kih, nacionalnih i me|unacionalnih problema", izjavio je Vasil Tupurkovski u Skopqu.

18. 03. 1991.
"SDS BiH daje punu podr{ku stavovima dr Borisava Jovi}a. Osu|ujemo blokadu rada Predsjedni{tva SFRJ naro~ito u odnosu na funkcionisawe JNA i razoru`avawe paravojnih formacija", ka`e se u saop{tewu ove stranke.

11. 03. 1991.
U Splitu osnovana Hrvatska usta{ka stranka. I u popodnevnim ~asovima na centralnom gradskom trgu na Terazijama okupilo se vi{e hiqada gra|ana i studenata. Dan je protekao bez incidenata. Zbog brutalnosti vlasti prema demonstrantima i naknadnih hap{ewa studenti Beogradskog univerziteta u mirnim demonstracijama prinudili su vlast za ustupke i ispuwewe zahtjeva za demokratizacijom politi~kog `ivota u Srbiji.

15. 03. 1991.
Predsjednik Predsjedni{tva SFRJ, dr Borislav Jovi} podnio je ostavku na ovu du`nust. Jovi} je ovo rekao u obra}awu jugoslovenskj javnosti. Potpredsjednik Predsjedni{tva SFRJ Stipe Mesi} izjavio je u Beogradu da }e poslije ostavke predsjednika dr Borislava Jovi}a biti kao potpredsjednik "u funkciji predsjednika." Evropski parlament je za o~uvawe jugoslovenske dr`ave, weno jedinstvo, teritorijalni integritet, uz naglasak

19. 03. 1991.
[tab Vrhovne Komande izdao je saop{tewe u kome se ka`e da Predsjedni{tvo SFRJ na svojim sjednicama odr`anim 12, 14. i 15. marta ove godine nije prihvatilo prijedlog [taba Vrhovne Komande da se preduzmu odgovaraju}e mjere koje bi garantovale spre~avawe me|unacionalnih oru`anih sukoba i gra|anskog rata i

28

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
osigurale uslove za miran, demokratski i na Ustavu i zakonima zasnovan rasplet jugoslovenske krize. Narodna skup{tina Srbije preuzela je na sebe ovla{}ewa raspu{tene Skup{tine Kosova i razrije{ila du`nosti Rizu Sapunxiju, ~lana Predsjedni{tva SFRJ sa Kosova.

28. 03. 1991.
SDS BiH ne zala`e se ni za veliku Srbiju, niti za unitarnu Jugoslaviju, ve} jedinstvenu dr`avu sa me|unarodno-pravno priznatim subjektivitetom, re~eno je na konferenciji za {tampu ove stranke. U skladu sa dogovorom da predsjednici republika zapo~nu pregovore o budu}nosti Jugoslavije, postignutim na sjednici Predsjedni{tva SFRJ u Splitu je odr`an prvi od ukupno {est takvih susreta tokom narednih mjeseci.

02. 04. 1991.
Na vanrednoj sjednici Narodne skup{tine Srbije u Beogradu, na kojoj se iza zatvorenih vrata razmatra polo`aj srpskog naroda u Hrvatskoj u svjetlu najnovijih doga|aja u toj republici, usvojena je "Deklaracija o mirovnom rje{avawu jugoslovenske krize, protiv gra|anskog rata i nasiqa."

20. 03. 1991.
Skup{tina Srbije odbila je ostavku Borislava Jovi}a na ~lanstvo u Predsjedni{tvu SFRJ, koji se vra}a na du`nost, a dan kasnije bira Sejdu Bajramovi}a za ~lana Predsjedni{tva SFRJ sa Kosova.

04. 04. 1991.
SDS BiH ocjenila je nedavnu posjetu predsjednika Predsjedni{tva Republike Alije Izetbegovi}a Kurtu Valdhajmu "kao poni`avawe za srpski narod". Odr`an je razgovor predsjednika republika, tzv. samit {estorice. Slobodan Milo{evi} iznio je prijedlog o budu}oj jugoslovenskoj ekonomskoj zajednici u {est ta~aka.

1991

31. 03. 1991.
Na Plitvicama do{lo do oru`anog sukoba specijalnih odreda hrvatskog MUP-a i pripadnika Milicije SAO Krajine. Na vanrednoj sjednici Predsjedni{tva SFRJ povodom doga|aja na Plitvicama izdato je nare|ewe jedinicama JNA da obezbijede po{tovawe prekida vatre, kao i da se podigne borbena gotovost odgovaraju}ih jedinica JNA. Gradski odbor SDA Sarajevo osnovao prvo vojno krilo - Patriotsku ligu.

21. 03. 1991.
Na pro{irenoj sjednici Predsjedni{tva SFRJ (7. JU-samit) postignut je dogovor da predsjednici republika zapo~nu pregovore o budu}nosti Jugoslavije.

05. 04. 1991.
Zbog mogu}eg napada hrvatskog MUPa, u Kninu je izdata naredba o prekidu rada preduze}a i ustanova. Kod Borova Sela Srbi prave barikade na putevima i organizuju no}ne stra`e. Srpski nacionalni front - asocijacija 11 nacionalnih stranaka i vanparlamentarne srpske opozicije odlu~io da formira Srpsku nacionalnu gardu radi odbrane novouspostavqene "zapadne granice Srbije".

25. 03. 1991.
U Kara|or|evu je iznenada i u tajnosti odr`an sastanak Slobodana Milo{evi}a i Frawe Tu|mana.

26. 03. 1991.
"Dvanestorica smatraju da jedinstvena i demokratska Jugoslavija ima najboqe izglede da se skladno integri{e u novu Evropu", isti~e se u izjavi ministara inostranih poslova EZ, koji su u Luksemburgu razmatrali, izme|u ostalog, najnovija politi~ka zbivawa u Jugoslaviji.

01. 04. 1991.
Oko 2.500 gra|ana Knina okupilo se oko 10 ~asova ispred zgrade Komande Korpusa JNA da bi, kako ka`u, protestvovali zbog neblagovremenog anga`ovawa armijskih jedinica u doga|ajima na Plitvicama. Izvr{no vije}e Krajine donijelo Odluku o prisajediwewu Srpske autonomne oblasti Krajina Republici Srbiji. Prema toj Odluci, Krajina postaje sastavni dio jedinstvene dr`avne teritorije Republike Srbije i na teritoriji SAO Krajina va`i Ustav Republike Srbije, kao i ustavno-pravni sistem SFRJ.

07. 04. 1991.
Protestu protiv su|ewa u Zagrebu, {to su ga na splitskoj rivi organizovali ogranci HSLS, HDS i HDZ-a, nadovezali su se dosad nevi|eni u Splitu nekontrolirani neredi u kojima je u~estvovalo vi{e od 1.000 qudi, pri ~emu su polupani prozori na nekoliko vojnih objekata i o{te}ene su poslovnice vi{e firmi sa sjedi{tem u Beogradu.

27. 03. 1991.
Na platou Skup{tine BiH odr`an je protestni zbor za slobodu {tampe, kojem su, pored zaposlenih u "Oslobo|ewu" prisustvovali novinari i drugi radni qudi RTV Sarajevo, dramski umjetnici, pisci, studeniti i gra|ani.

29

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
08. 04. 1991.
U Vojnom sudu u Zagrebu po~elo su|ewe Martinu [pegequ, u odsustvu, i sedmorici Viroviti~ana zbog ilegalnog uvoza oru`ja. Su|ewe je istog dana odlo`eno zbog protesta gra|ana Zagreba ispred zgrade suda. Ovoga marta regruti iz Slovenije nisu do{li na odslu`ewe vojnog roka u jedinice Bawolu~kog garnizona JNA. U subotu 6. aprila, na sve~anosti u Kasarni "Kozara" prvi put mladi iz Slovenije nisu, poput svojih vr{waka iz svih drugih krajeva zemqe, dali zavjet da }e braniti Jugoslaviju. "Mislim da ne postoji mogu}nost dogovora Tu|mana i Milo{evi}a na ra~un BiH. Wih dvojica nisu Cvetkovi} i Ma~ek, te ni vrijeme nije isto kao ranije. Jugoslavija nije ista, BiH nije ista", izjavio je predsjednik Predsjedni{tva BiH Alija Izetbegovi}. tizacije, kao i za te{ko}e sa kojima se suo~avaju oni koji te reforme sprovode", izjavio je na konferenciji za {tampu u Beogradu predsjednik SIV-a Ante Markovi}. Markovi} je u Londonu u~estvovao na osniva~kom skupu Evorpske banke za obnovu i razvoj (BERD). "Evropa je za reformisanu i demokratsku Jugoslaviju", istakao je on.

23. 04. 1991.
Skup{tina Crne Gore izabrala Branka Kosti}a za ~lana Predsjedni{tva SFRJ.

25. 04. 1991.
U ~elina~kom hotelu "Turist" konstituisana je Skup{tina zajednice op{tina Bos. Krajine. Za predsjednika Skup{tine 72 ovla{}ena predstavnika iz 14 kraji{kih op{tina izabrali su Voju Kupre{anina, poslanika SDS u Vije}u gra|ana Skup{tine BiH. Dva potpredsjednika Skup{tine su Radoslav Br|anin, tako|e poslanik iz ^elinca i Dragan Kne`evi} iz Titovog Drvara. Vr{ilac du`nosti sekretara, do izbora na ovo mjesto ~ovjeka iz Bawa Luke, bi}e Du{ko \aji}, sekretar Skup{tine op{tine ^elinac.

18. 04. 1991.
U Ohridu je odr`an ~etvrti "samit {estorice". Predlo`eno je skup{tinama svih republika da do kraja maja raspi{u referendume o budu}em ure|ewu Jugoslavije sa jasno formulisanim pitawima. Srbija i Crna Gora stavile primjedbu da se time zanemaruje ~iwenica da Jugoslavija postoji.

20. 04. 1991.
"Skup dobre voqe: Herceg-Bosna u na{im srcima", odr`an u organizaciji Stranke demokratske akcije u Bawoj Luci, okupio je na platou ispred bawolu~ke Robne ku}e "Boska" izme|u 30 i 50 hiqada qudi. Govornici na mitingu su bili: Alija Izetbegovi}, predsjednik SDA i predsjednik Predsjedni{tva BiH, Midhat Ajanovi}, potpredsjednik Skup{tine SFRJ, Fikret Abdi}, ~lan Predsjedni{tva BiH.

29. 04. 1991.
Na Cetiwu odr`an peti "samit {estorice" predsjednika jugoslovenskih republika, na kome se razgovaralo o sadr`aju i na~inu sprovo|ewa predstoje}eg referenduma po republikama. U zagreba~kom Okru`nom sudu je, i prije nego je po~ela, prekinuta glavna rasprava ~etvorici optu`enih za pripremawe i pomagawe oru`ane pobune protiv Republike Hrvatske. Optu`eni su Du{an Bandi} (62), Zoran Stevanovi} (29), @eqko Ra`watovi} - Arkan (39) svi iz Beograda, te Du{an Cari} (39) iz Dvora na Uni.

11. 04. 1991.
Predsjednici republika, odnosno predsjednici Predsjedni{tava republika, nastavili su na Brdu kod Krawa raspravu o ure|ewu odnosa izme|u jugoslovenskih naroda, odnosno wihovih republika. U konstruktivnim razgovorima jasno su se uobli~ile dvije mogu}e opcije razrje{ewa dr`avno-politi~ke krize: 1) savez suverenih dr`ava ili 2) Jugoslavija kao jedinstvena demokratska savezna dr`ava. U odnosu na te razli~ite koncepcije, predsjednici su se saglasili da demokratski princip nala`e da tako sudbonosno opredjeqewe treba prepustiti odluci putem referenduma (plebiscita) u svakoj republici.

21. 04. 1991.
U organizaciji Op{tinskog odbora SDA u gradskom parku u Trebiwu pred nekoliko hiqada prisutnih odr`an je protestni zbor za mir, suverenu i nedjeqivu BiH. Osnovna poruka ovog skupa, koju je na kraju izrekao Muhamed ^engi}, potpredsjednik Izvr{nog vije}a BiH, je da su svi bosansko-hercegova~ki muslimani za o~uvawe ovakve BiH u postoje}im granicama.

30. 04. 1991.
Odr`ana konstitutivna sjednica Skup{tine SAO Krajine. Prethodno je imenovano po sedam poslanika iz redova odbornika u op{tinskim skup{tinama. Za predsjednika skup{tine izabran je Velibor Matija{evi}, a za potpredsjednika Zdravko

16. 04. 1991.
"Jugoslavija odavno nije tretirana sa toliko bojazni i briga za wenu budu}nost, ali i sa toliko razumijevawa za procese reformi i demokra-

30

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
Ze~evi} i Ilija \uki}. Borka Lali} je imenovana za sekretara, dr Milan Babi} za predsjednika Izvr{nog vije}a SAO Krajine. Opsenica". Te{ki kamioni i strojevi gospi}kih privatnika te "Kroaciatransa", GP "Lika" i Hrvatskih cesta odr`avaju blokadu kasarne sa ciqem da sprije~e pokret vojnih transportera i oklopnih vozila. "U slu~aju da se Slovenija i Hrvatska otcijepe od jugoslovenske federacije, Makedonija }e se konstituisati u nezavisnu dr`avu", izjavio je u Skopqu makedonski predsjednik Kiro Gligorov.

07. 05. 1991.
"[tab Vrhovne komande ne}e dozvoliti da se ekstremisti~ko pona{awe sukobqenih strana prelama preko JNA", ka`e u saop{tewu SSNO koje je prenio general Armije Veqko Kadijevi}. Jedinice JNA kontroli{u saobra}aj prema Hrvatskoj na tri mosta preko Dunava. U ranim jutarwim ~asovima preuzeta je kontrola na mostu kod Bogojeva, a u toku no}i na mostovima kod Batine i Ba~ke Palanke. Situacija u Jugoslaviji se u Velikoj Britaniji prati s velikom pa`wom i neskrivenom zabrinuto{}u. Komentatori u Velikoj Britaniji su jednodu{ni u ocjeni da je politi~ko rukovodstvo Jugoslavije nesposobno da smiri napetu situaciju i sprije~i me|unacionalne sukobe {irokih razmjera i da }e Jugoslovenska armija biti prinu|ena da direktno interveni{e i sprije~i gra|anski rat. Ugledni Londonski "Tajms" ocjewuje da je Predsjednik Hrvatske Frawo Tu|man napravio gre{ku, jer je li~no pozvao svoje sunarodnike da demonstriraju ispred vojnih objekata {to ga sada, po ocjeni lista, ostavqa odgovornim za optu`be da je izazvao incidente u Splitu, koji su se dogodili prethodnog dana. "Na \ur|evdan je u Sarajevu zapo~elo muxahedinsko i fundamentalisti~ko ure|ivawe programa TV Sarajevo. U~iwen je opasan presedan, koji mo`e da ozna~i po~etak kraja jedinstvene televizije Sarajevo, i prelazak na nacionalne redakcije i kanale", stoji u saop{tewu SDS BiH. "Mir, nenasiqe i tolerancija kao minimum hri{}anskog, demokratskog i uop{te ~ovjeka dostojnog pona{awa, ho}emo i moramo preporu~iti kao jedino mogu}i put u budu}nost. Vjerujem da }e pobijediti razum i dobra voqa, kako bi se sti{ale

02. 05. 1991.
U Pakracu i okolici no} je protekla u znaku eksplozija i diverzija. Kolona tenkova JNA, sa transporterima i bolni~kim automobilima, ne{to prije 17 ~asova pro{la je iz pravca Osijeka ka Borovu Selu. U toku oru`anog okr{aja u Borovu Selu izme|u pripadnika MUP-a Hrvatske i naoru`anih mje{tana, `ivot je izgubilo 12 redarstvenika MUP-a i tri gra|anina. Kod sela Plo~a na putu BenkovacBiograd do{lo je do ozbiqnijeg sukoba izme|u hrvatske policije i jedinica Milicije SAO Krajine.

06. 05. 1991.
Vojnik Sa{a Ge{ovski iz Kavadaraca u Makedoniji poginuo je u Splitu ispred Komande VPO oko 11 ~asova u nemirima i napadima na JNA, u {ta se izrodio navodno mirni protest splitskih radnika, koji je organizovala hrvatska Unija nezavisnih sindikata. Na~elnik General{taba Oru`anih snaga SFRJ general-pukovnik Blagoje Axi}, u ime [taba Vrhovne komande, telefonom je pozvao predsjednika Republike Hrvatske Frawu Tu|mana i prenio mu da je podignuta borbena gotovost JNA. O doga|ajima u Splitu je informisan predsjednik Predsjedni{tva SFRJ Borislav Jovi} i zatra`eno je hitno odr`avawe sjednice Predsjedni{tva. Situacija u Splitu se oko 15 ~asova po~ela smirivati. Ve}i dio demonstranata se razi{ao ku}ama nakon, nekoliko puta preko radija i megafona, ponovqenog apela predsjednika Frawe Tu|mana sa pozivom da se razi|u. Skup{tina zajednice op{tina Bosanske Krajine donijela je odluku o prikupqawu pomo}i i organizovawu prihvata srpske djece sa ugro`enih podru~ja Kninske Krajine, Banije, Korduna, Slavonije i Barawe ukoliko to bude potrebno.

1991

03. 05. 1991.
Povodom izve{taja HINE da su u tragi~nim doga|ajima u Borovu Selu u oru`anom sukobu protiv snaga MUP-a Republike Hrvatske u~estvovali i pripadnici JNA, Komanda Prve vojne oblasti saop{tila sqede}e: "Pripadnici JNA u toku tragi~nih doga|aja kod Borova Sela tokom 2. maja 1991. godine uop{te nisu upotrebili vatreno oru`je i nisu ispalili ni jedan metak". Predsjednik Predsjedni{tva BiH Alija Izetbegovi} na putu za Iran, kratko se zadr`ao u Turskoj. ^etni~ki pokret u Srbiji saop{tava da se wegovi dobrovoqci nalaze u isto~noj Slavoniji i da su u~estvovali u oru`anom sukobu u Borovu Selu.

05. 05. 1991.
Puna tri dana u Gospi}u su blokirane ulice na prilazu kasarni "Stani{ta

31

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
strasti koje unose strah i nespokojstvo", isti~e se u saop{tewu izdatom nakon susreta Patrijarha srpskog Pavla i kardinala Kuhari}a u Sremskim Karlovcima. Vi{e hiqada stanovnika Li{tice okupilo se oko 11.00 ~asova na poziv predsjednika Skup{tine op{tine An|elka Mikuli}a u centru Mostara da bi preprje~ili prolaz oklopnoj jedinici JNA, koja se iz kasarne JNA u Mostaru uputila prema zapadnoj Hercegovini. Postavqene su i prepreke od kamiona i te{kih gra|evinskih ma{ina na putu od Mostara do Li{tice.

10. 05. 1991.
Prekinuta je zajedni~ka sjednica oba vije}a Skup{tine SFRJ, jer su delegati iz Hrvatske, Slovenije i 17 delegata Albanaca tvrdili da je progla{ewe novog ~lana Predsjedni{tva sa Kosova - Sejde Bajramovi}a - nelegitimno i protivustavno, s obzirom da je Skup{tina Kosova raspu{tena. Zbog prekida sjednice, odlo`eno je progla{ewe dva druga nova ~lana Predsjedni{tva, Branka Kosti}a iz Crne Gore i Jugoslava Kosti}a iz Vojvodine. Desetine hiqada automatskih pu{aka, pi{toqa, ~ak i raketnih baca~a uvezeno je posqedwih mjeseci u Sloveniju i Hrvtsku - pi{e londonski "Tajms".

Po~elo otpu{tawe radnika srpske nacionalnosti koji do 3. maja nisu potpisali izjavu o lojalnosti Hrvatskoj.

14. 05. 1991.
Crna Gora }e se ubudu}e slu`beno zvati samo Republika Crna Gora, bez prefiksa "socijalisti~ka". Skup{tina Zajednice op{tina Bos. Krajine imenovala je An|elka Grahovca za predsjednika i Dobrivoja Vidi}a za potpredsjednika Izvr{nog vije}a.

08. 05. 1991.
Skup{tina Slovenije uputila Skup{tini SFRJ Izjavu o razdru`ewu od Jugoslavije, koje bi se obavilo najkasnije do 26. juna 1991. godine.

15. 05. 1991.
Na sjednici Predsjedni{tva SFRJ nije izabran predsjednik kolektivnog {efa dr`ave. Stjepan Mesi}, predstavnik Hrvatske, nije izabran jer su protiv wega glasali ~lanovi Predsjedni{tva iz Srbije, Vojvodine i Kosova kao i Momir Bulatovi}, predsjednik Predsjedni{tva Crne Gore, zbog toga {to Skup{tina SFRJ nije proglasila za ~lana Predsjedni{tva dr Branka Kosti}a. Budu}i da je dotada{wem predsjedniku i potpredsjedniku bio istekao mandat, dr`ava je formalno ostala bez {efa dr`ave, jer Ustavom SFRJ i Poslovnikom o radu Predsjedni{tva ovakva situacija nije predvi|ena. Republi~ki Zavod za statistiku BiH objavio je prve rezultate popisa. Podaci pokazuju da u BiH `ivi ukupno 4.354.911 stanovnika {to u odnosu na popis iz 1981. predstavqa pove}awe za 6%. Od toga broja 752.068 je Hrvata, odnosno 17,3%; 1.905.018 muslimana, odnosno 43,7%; 1.364.363 Srba, odnosno 31,3%; 239.777 Jugoslovena, {to je 5,5% i ostalih 93.685 ili 2,2%. Komadant odbrane Borova Sela Vuka{in [o{ko}anin udavio se oko 10.30 ~asova u Dunavu nakon prevrtawa ~amca u kome je bilo jo{ pet lica.

12. 05. 1991.
Gra|ani SAO Krajine izjasnili se za prisajediwewe podru~ja Republici Srbiji i ostanak u Jugoslaviji sa onima koji je `ele o~uvati. U Apatinu na javnoj tribini akademik Jovan Ra{kovi} je istakao da je "Srbima u Hrvatskoj uvijek bilo te{ko, a ne samo sada". "Posebno te{ko je bilo kada su Hrvati provodili plebiscit. Prvi je proveo Ma~ek, a posqedica toga bio je usta{ki genocid. Drugi je provela KP Hrvatske sa Bakari}em kada je ukinuto srpsko pismo - }irilica, srpske {kole i srpske kulturne organizacije. Tre}i plebiscit je provela HDZ. Bojim se da posqedica ovog plebiscita ne bude neka nova "bartolomejska no} u Hrvatskoj".

09. 05. 1991.
U Beogradu je zavr{ena dvodnevna sjednica Predsjedni{tva SFRJ, na kojoj je usvojen konkretan program mjera i aktivnosti u {est ta~aka za trajno rje{avawe me|unacionalnih i me|urepubli~kih sporova. Predvi|eno je da se izme|u podru~ja nastawenih prete`no srpskim stanovni{tvom i ostalih dijelova Hrvatske mogu kretati iskqu~ivo jedinice JNA i savezne policije. Osim toga bilo je planirano formirawe paritetne komisije od predstavnika Republike Hrvatske i predstavnika srpskog naroda, koja bi vodila istragu u vezi sa sukobima i kontrolisala vra}awe oru`ja. Predsjednik Predsjedni{tva BiH Alija Izetbegovi} jo{ se nalazi u Pologu kod Li{tice na mjestu blokade tenkovskog e{elona JNA, koja traje ve} tre}i dan. Izetbegovi} nastoji da privoli vi{e hiqada gra|ana Li{tice i okolnih mjesta da uklone barikade i propuste tenkove na redovnu vojnu vje`bu u okolini Kupresa.

13. 05. 1991.
Na sastanku ministara inostranih poslova zemaqa EZ u Briselu usvojena je Deklaracija o Jugoslaviji i odlu~eno da @ak Santer i @ak Delor otputuju u posjetu Jugoslaviji.

32

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
Bijela ku}a u Va{ingtonu pozvala je na "miroqubivi dijalog svih etni~kih grupa u Jugoslaviji", u sada{woj slo`enoj situaciji. Istovremeno Stejt Dipartment je ukazao da je "veoma va`no da do|e do urednog transfera ustavne vlasti i po Ustavu i u praksi."

22. 05. 1991.
U Zagrebu na fudbalskom stadionu u Kraw~evi}evoj ulici u Zagrebu odr`ana je smotra Zbora narodne garde (ZNG) uz direktni TV prenos.

Milan Marti}, Vuka{in Babi}, Milan Bauk, Branko [impraga, Du{an Vje{tica, Du{an Baxa, Petar [tikovac, Veqko Stoisavqevi}, Jovan Radulovi} i Milan Tarbuk. Skup{tina Slovenije usvojila Rezoluciju o prijedlogu za sporazumno razdru`ivawe od Jugoslavije.

23. 05. 1991.
"Bosnu i Hercegovinu ne treba braniti ve} ~uvati od onih koji je prisvajaju. Treba je ~uvati od islamskog fundamentalizma i hrvatskih separatista", re~eno je na konferenciji za {tampu SDS-a u Sarajevu.

16. 05. 1991.
Na osnovu rezultata nedjeqnog referenduma, Skup{tina SAO Krajine potvrdila voqu glasa~a: Teritorija Krajine postala je sastavni dio dr`avne teritorije Srbije, ~iji }e se Ustav i Zakoni primjewivati na ovom podru~ju.

30. 05. 1991.
Sabor Republike Hrvatske je na zajedni~koj sjednici svih vije}a donio posebne zakqu~ke o pripremi dr`avno-pravnih odluka radi ostvarivawa pune dr`avne suvernosti i samostalnosti najkasnije za mjesec dana.

24. 05. 1991.
Komanada Pete vojne oblasti u Zagrebu izdala je saop{tewe u kojem isti~e da su dvojica pripadnika JNA prethodnog dana uhap{ena u blizini Maribora.

1991

17. 05. 1991.
Nastavak sjednice Predsjedni{tva SFRJ od 15. maja zavr{en je napu{tawem predstavnika Slovenije, Hrvatske i Makedonije, jer Stjepan Mesi} ponovo nije dobio potreban broj glasova.

31. 05. 1991.
"Evropska zajednica sna`no podr`ava Jugoslaviju i to kao jedinstvenu dr`avu, saveznu vladu i wenog premijera Antu Markovi}a, kao i zapo~etu, ali usporenu ekonomsku reformu", izjavio je predsjednik Evropske zajednice @ak Delore.

27. 05. 1991.
Formirana je Zajednica op{tina Isto~ne i Stare Hercegovine, sa ve}inskim srpskim stanovni{tvom.

19. 05. 1991.
U Hrvatskoj odr`an referendum o otcjepqewu Hrvatske od Jugoslavije. Gra|anima je ponu|eno da se odlu~e da li su za Hrvatsku kao samostalnu i suverenu dr`avu, uz garanciju kulturne autonomije i gra|anskih prava Srbima i drugim nacionalnostima, ili za to da Republika Hrvatska ostane u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj dr`avi. Na referendum je, osim op{tina SAO Krajine koje su ga bojkotovale, iza{lo 83% bira~a od ~ega je 94,1% glasalo za samostalnu.

28. 05. 1991.
"Postoje}a Jugoslavija vi{e nije na{a sudbina i samo po sopstvenoj voqi mo`emo u takvoj zemqi daqe da `ivimo", izjavio je pra{kom listu "Mlada fronta dwes" ~lan Predsjedni{tva SFRJ Stjepan Mesi}.

03. 06. 1991.
Predsjednik Makedonije Kiro Gligorov i predsjednik Predsjedni{tva BiH Alija Izetbegovi} objavili su zajedni~ki prijedlog Platformu o budu}oj jugoslo-venskoj zajednici - prema kojoj je budu}a Jugoslavija zami{qena kao savez suverenih republika ili savez jugoslovenskih dr`ava. Ovaj prijedlog je bio predmet razgovora na {estom "samitu {estorice", odr`anom 6. juna u Stoj~evcu kod Sarajeva.

29. 05. 1991.
U Sarajevu su zapo~eli razgovori tri vode}e bosansko-hercegova~ke stranke. Delegacije predvode predsjednici stranaka Alija Izetbegovi} (SDA), Radovan Karxi} (SDS) i Stjepan Kquji} (HDZ). Skup{tina SAO Krajine izabrala je prvu Vladu. Ministri: Du{an Star~evi}, Jovan Kati}, Risto Matkovi}, Vaso Le`ai}, Lazo Macura,

20. 05. 1991.
Ameri~ki Stejt department potvrdio je da je na snagu stupio Niklsov amandman o ukidawu ekonomske pomo}i Jugoslaviji, obrazla`u}i ovu odluku "pona{awem Republike Srbije koja primjewuje represivne mjere na Kosovu".

05. 06. 1991.
Izra`avaju}i svoju sumwu u napredak samita u pogledu daqeg dogovora oko rje{avawa JU-krize, Radovan Karaxi} smatra da bi najboqe bilo da se {estorica ~elnika dogovore i donesu odluke o tome kako da se mirnim

33

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
putem i na ustavan na~in omogu}i otcepqewe od Jugoslavije onima koji to `ele. jedinstvo i teritorijalni integritet Jugoslavije, isti~e se u posebnoj izjavi koja je usvojenoj na sastanku Komiteta ministara u Berlinu. Skup{tina Slovenije usvojila je novi grb i zastavu, a povodom carinskog rata sa saveznom dr`avom predsjednik slovena~ke vlade izjavio je da se "carinska uprava pona{a lojalno i u skladu sa slovena~kim odlukama". jalnu politiku, saobra}aj i veze, informisawe, odbranu i druge oblasti u kojima se uka`e potreba za integrativnom saradwom", ka`e se u ugovoru. Ovaj akt su potpisali predsjednik Vlade SAO Krajine Milan Babi} i Predsjednik Izvr{nog vije}a Zajednice op{tina B. Krajine An|elko Grahovac. "Ni{ta spektakularno se ne}e desiti dan nakon progla{ewa osamostaqivawa Slovenije", naglasio je na konferenciji za {tampu predsjednik slovena~ke Vlade Lojze Peterle. On je obrazlo`io da je rije~ o formalnopravnom aktu, na ~ijoj }e osnovi Slovenija preuzeti kasnije i efektivnu vlast. Savezno vije}e Skup{tine Jugoslavije izjasnilo se o predlo`enim zakqu~cima za mirno, legalno i demokratsko rje{avawe krize. O promjeni granica SFRJ, saglasno Ustavu, odlu~uje Savezno vije}e Skup{tine SFRJ kada se za to ispune uslovi. Iz svih tih odredaba Ustava proizilazi da se pravo na samoopredjeqewe i pravo na otcjepqewe naroda mo`e uraditi aktom koji bi donijele jedino Skup{tina SFRJ. Jednostrani akti republike o razdru`ivawu, odnosno suverenosti, prema tome, suprotni su Ustavu SFRJ i kao takvi ne mogu proizvesti pravno dejstvo. Republi~ka Ustavna komisija Slovenije razmatrala je i potvrdila ustavni akt o samostalnosti i nezavisnosti Republike Slovenije i ustavni zakon za wegovo provo|ewe.

07. 06. 1991.
Srpski narod Bosanske Krajine ne priznaje Aliju Izetbegovi}a kao pregovara~a o sudbini Srba Bos. Krajine, jer postaje jasno da on zastupa opciju islamske dr`ave, pa makar ona bila kao "kutija {ibica".

09. 06. 1991.
U Bawoj Luci obnovqen rad "Kola srpskih sestara". Za predsjednicu "Kola" izabrana je Mirjana Srdi}.

21. 06. 1991.
Ameri~ki dr`avni sekretar Xejms Bejker doputovao je u Beograd u jednodnevnu posjetu Jugoslaviji. U Palati federacije Xejmsa Bejkera primio je predsjednik SIV-a Ante Markovi}, s kojim su zapo~eli razgovori iza zatvorenih vrata. Poslije toga po~iwe serija odvojenih razgovora Bejkera sa predsjednicima jugoslovenskih republika, odnosno republi~kih predsjedni{tava. Prema programu, Bejkerov prvi susret je sa Kirom Gligorovim, zatim sa Momirom Bulatovi}em, Milanom Ku~anom, Slobodanom Milo{evi}om, Frawom Tu|manom i Alijom Izetbegovi}em. Na kraju posjete, Bejker je izjavio da SAD podr`avaju demokratsku, cjelovitu Jugoslaviju, o ~ijoj budu}nosti sporazum treba da se postigne dogovorom. On je dodao da SAD ne}e priznati ni jednostrane akte otcjepqewa.

10. 06. 1991.
SDA je formirala Vije}e nacionalne odbrane muslimanskog naroda.

12. 06. 1991.
U Splitu je odr`an sastanak Tu|manMilo{evi}-Izetbegovi}, kao jedan u nizu poku{aja mirnog rje{ewa jugoslovenske krize. Na ponu|ene prijedloge Izetbegovi} odbio razgovore o kantonizaciji BiH.

13. 06. 1991.
"Prijedlog koji ima najvi{e {ansi da pro|e jest podjela Herceg-Bosne na po dva muslimanska, srpska i hrvatska kantona", pi{e zagreba~ki "Ve~erwi list" u ~lanku pod naslovom "Bosna kao [vicarska". SDS BiH smatra da je ideja o kantonizaciji ove republike veoma zanimqiva, {to bi se ona mogla izvr{iti po ugledu na [vajcarsku, Holandiju, Belgiju, stoga }e SDS podr`ati ovu ideju.

25. 06. 1991.
Sabor Republike Hrvatske jednoglasno je usvojio Deklaraciju o progla{ewu samostalne i suverene Republike Hrvatske i pokrenuo postupak razdru`ivawa od Jugoslavije. Usvojena je i Poveqa o pravima Srba i drugih nacionalnosti. Srpska autonomna oblast Krajina i Zajednica op{tina Bos. Krajine, sklopili su ugovor o saradwi. Saradwa }e obuhvatiti "privredu, politiku, kulturu, prosvjetu, obrazovawe, zdravstvo, socijalni rad i soci-

26. 06. 1991.
SIV ocijenio da su odluke Slovenije i Hrvatske o osamostaqewu nelegalne. Izdata je Naredba o zabrani uspostavqawa grani~nih prelaza unutar teritorije SFRJ, a SSUP i JNA su ovla{}eni da uklone ove prelaze i da uspostave kontrolu nad

19. 06. 1991.
Ministri inostranih poslova zemaqa ~lanica Konferencije o evropskoj bezbjednosti i saradwi podr`ali su

34

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
dr`avnim granicama SFRJ koje su zaposjeli slovena~ki pograni~ni organi. Jedinice JNA stacionirane u Sloveniji po~ele su sa izvr{ewem Naredbe SIV-a o preuzimawu kontrole nad grani~nim prelazima. Pove}ana je borbena gotovost u pojedinim jedinicama JNA na podru~ju Slovenije. Na grani~nim prelazima Jugoslavije prema Italiji i Austriji skinute table sa oznakom SFRJ, a postavqene s oznakama Republika Slovenija. Dan ranije od predvi|enog zasjedawa Skup{tine Slovenije, ministri Jan{a i Bav~ar su tajno proglasili op{tu mobilizaciju TO i rezervnog sastava policije. Koliko je qudi mobilisano, te{ko je re}i, mada je Jan{a izjavio da je na spisku TO oko 70.000 qudi. Austrija je i poslije progla{ewa nezavisnosti Slovenije i Hrvatske osna`ila svoje zvani~no opredjeqewe da, zasad, ne}e priznati suverenitet tih jugoslovenskih republika. [vedska je odluku slovena~ke Skup{tine i hrvatskog Sabora o wihovom odvajawu od Jugoslavije protuma~ila kao "jednostran akt" koji [vedska "ne mo`e da prizna". Banija je ve} u ratu. U op{tinu Glina u{le su i jedinice JNA, no wihov dolazak, prema procjenama mnogih, je zadocnio, jer je ve} do{lo do obra~una jedinica MUP- a Hrvatske i jedinica SAO Krajine. Izvr{ena mobilizacija jedinica TO i stanovni{tva sposobnog za vojne operacije. Republike Slovenije i Sabora Republike Hrvatske o jednostranom progla{ewu samostalnosti tih republika najneposrednije ugro`ava teritorijalna cjelokupnost Jugoslavije i nasilno suspenduje wen pravni sistem. Zbog toga ih i oru`ane snage smatraju ni{tavnim, isti~e se u saop{tewu SSNO. Jedinice JNA i Teritorijalne odbrane Slovenije sukobile su se u Ormo`u i kod Jezerskog. [irom Slovenije pripadnici TO barikadama na saobra}ajnicama sprije~ili kretawe trupa JNA ka grani~nim prelazima. Predsjedni{tvo Slovenije akcije JNA ocijenilo je kao akt agresije na nezavisnost Slovenije i pozvalo stanovni{tvo na pru`awe otpora. Iznad Qubqane oboren helikopter JNA, koji je prevozio hqeb blokiranoj kasarni. Jedan oficir i jedan mla|i oficir te dva vojnika pripadnika Pete vojne oblasti poginula su u okr{ajima u Sloveniji. Istovremeno su rawena ~etiri oficira i 16 vojnika, izjavili su predstavnici Slu`be za informisawe Pete vojne oblasti. Vrhovno dr`avno vije}e Republike Hrvatske zatra`ilo od JNA da se povu~e u kasarne i da vi{e ne spre~ava organe sigurnosti u uspostavqawu pravnog poretka u Republici. Ukoliko ovaj zahtjev ne bude prihva}en, re~eno je, Armiji }e se otvoreno suprotstaviti pripadnici Zbora narodne garde. Predsjednik Republike Hrvatske dr Frawo Tu|man odlu~io je da se "za zapovjednika Zbora narodne garde imenuje general-pukovnik Martin [pegeq." Predsjednik SDS BiH dr Radovan Karaxi} izjavio je u Sarajevu da ono {to predla`e predsjednik Predsjedni{tva BiH Parlamentu ove republike, BiH bi bila jedina republika na svijetu koja priznaje otcjepqewe Hrvatske i Slovenije. Karaxi} je citirao izlagawe Izetbegovi}a od prethodnog dana: "Mi u na~elu imamo prigovor na legitimnost akata, koje je donijela Hrvatska i Slovenija." Jedinice JNA sa 15 oklopnih transportera opkolile su poslije 21.00 ~as silos "Vupika" na izlazu iz Borova kod {ume Djergaj, sa ciqem da zarobe snajperiste Zbora narodne garde koji su se nalazili na tom objektu. U Bosanskom Grahovu progla{eno ujediwewe Bosanske Krajine i SAO Krajine i izdata Deklaracija u kojoj je nagla{eno da je "ujediwewe srpstva imperativni zadatak".

1991

28. 06. 1991.
Na samitu EZ donijeta odluka da se u Jugoslaviju po{aqe ministarska "trojka" - @ak Pos, \ani de Mikelis i Hans van den Bruk - i da se zamrzne svaka ekonomska pomo} Jugoslaviji. Nakon relativno mirne no}i, koja je protekla bez ve}ih sukoba pripadnika Teritorijalne odbrane Slovenije i jedinica JNA, vode se borbe za grani~ne prelaze prema Austriji i Italiji. Republi~ki sekretar za informisawe Jelko Kacin izjavio je na konferenciji za {tampu da su u 10 ~asova i 16 minuta ~etiri lovca tipa "Orao" iz sastava JNA napali aerodrom Brnik. Materijalne {tete i qudskih `rtava nije bilo. Predsjednik SIV Ante Markovi} izjavio je da je SIV na sjednici u Beogradu odlu~io da zahtijeva prekid upotrebe vatre u svim dijelovima zemqe i otvarawe procesa pregovora koji treba da se vode o rje{ewu krize u zemqi na demokratski i miran na~in.

27. 06. 1991.
SSNO ocjewuje da se nelegalnim i protivustavnim odlukama Skup{tine

35

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
Vi{e od 1.000 gra|ana okupilo se protekle no}i pred kasarnom "Mar{al Tito" u Novom Zagrebu. Povod okupqawu i bu~nim protestima bile su glasine da su tenkovi iz ove velike kasarne upu}eni prema Sloveniji. U Bonu se sa velikom pa`wom i zabrinuto{}u gleda na razvoj doga|aja u Jugoslaviji. Kako se saop{tava u Ministarstvu inostranih poslova, osnovan je "krizni {tab" za pra}ewe prilika u Jugoslaviji. Savezni Sekretar za inostrane poslove Budimir Lon~ar primio je u Beogradu ambasadora SAD u SFRJ Vorena Cimermana. Cimerman je ponovio stav ameri~kog dr`avnog sekretara Bejkera koji je iznio nedavno u toku posjete Jugoslaviji, da SAD podr`avaju teritorijalni integritet Jugoslavije i proces demokratizacije zemqe. Ministar inostranih poslova Wema~ke Hans Ditrih Gen{er uputio je poruku Saveznom sekretaru za inostrane poslove Budimiru Lon~aru u kojoj se tra`i da Armija hitno obustavi sva dejstva u Sloveniji, da se izabere predsjednik Predsjedni{tva Jugoslavije i da Slovenija i Hrvatska promjene odluku o tromjese~nom moratorijumu, kako je to sugerisano na sastanku na vrhu zemaqa EZ u Luksemburgu. Radio-Bawa Luka emitovala je javni poziv za mobilizaciju koji je Op{tinski sekretarijat za Narodnu odbranu uputio vojnim obveznicima. "Ulo`i}u sve svoje snage da budem dobar predsjednik Jugoslavije", izjavio je Stipe Mesi} u intervjuu vanrednom izdawu beogradske "Borbe". zajednice, ministri inostranih poslova Italije, Luksemburga i Holandije Demikelis, Pos i Van den Bruk. Predsjednik SIV-a Ante Markovi} izjavio je da su razgovori u Qubqani sa slovena~kim rukovodstvom bili uspje{ni, jer je od pet spornih pitawa postignuta saglasnost o ~etiri. Markovi} je rekao da je osnovni ciq savezne Vlade bio za{tita me|unarodnog subjektiviteta Jugoslavije i da su sve wene akcije bile usmjerene ka tom ciqu. Informativna slu`ba Pete vojne oblasti sa sjedi{tem u Zagrebu saop{tila je do sada prikupqene podatke o pripadnicima JNA koji su `ivote izgubili na izvr{avawu zadataka za{tite dr`avne granice i teritorijalnog integriteta Jugoslavije. U prethodnim borbama ubijeno je 15 vojnika. [tab Vrhovne komande oru`anih snaga SFRJ izdao je saop{tewe u kome se ka`e: "[tab Vrhovne komande obavje{tava jugoslovensku javnost da se pripadnici Armije, komande, jedinice i ustanova JNA na teritoriji Slovenije nalaze u izuzetno te{koj situaciji. Organi vlasti i oru`ane formacije na teritoriji Slovenije odnose se prema wima kao prema neprijateqskoj vojsci". Nepo{tuju}i odluku Predsjedni{tva SFRJ o bezuslovnom prekidu sukoba svih oblika, blokada i pritisaka, jedinice tzv. TO Slovenije su napale i otvorile vatru na vi{e jedinica RV i PVO, saop{tila je Informativna slu`ba komande RV i PVO. Zamjenik komandanta Pete vojne oblasti JNA general-potpukovnik Andrija Ra{eta izjavio je da su u akcijama protiv JNA na jugoslovenskoj granici u~estvovale i austrijske jedinice. U Vi{egradu je na vandalski na~in sru{en spomenik u centru grada

29. 06. 1991.
Postignut je sporazum izme|u predsjednika SIV-a i predsjednika Predsjedni{tva Slovenije i predsjednika slovena~ke Vlade da se prekinu ratne opreracije, a da se rawenici JNA prebace u bolnice, da se jedinice JNA povuku u kasarne i da se formira mje{ovita komisija koja }e to sve kontrolisati.

30. 06. 1991.
"Cijeloj slovena~koj, jugoslovenskoj pa i svjetskoj javnosti poznato je da je 28. juna u 21 ~as progla{en prekid vatre, odnosno obustavqawe daqwe aktivnosti JNA na osnovu zakqu~aka i odluka Saveznog vje}a Skup{tine SFRJ i SIVa. Me|utim, gra|ani Slovenije i Jugoslavije mogli su se uvjeriti kako se postignuti dogovor ne po{tuje", ka`e se u saop{tewu Slu`be za informisawe Komande Pete vojne oblasti. U ciqu prekida vatre, predsjednik SIV Ante Markovi} je odlu~io da otputuje na razgovor u Qubqanu, kako bi se na licu mjesta provjerile i utvrdile sve okolnosti pod kojima treba osigurati miroqubivo i demokratsko rje{ewe jugoslovenske krize, bez daqeg prolivawa krvi, i otklonile ogromne opasnosti koje su se nadvile nad zemqu, a koje se mogu zavr{iti katastrofom i sveop{tim gra|anskim, me|unacionalnim ratom.

01. 07. 1991.
U prisustvu tro~lane delegacije EZ Predsjedni{tvo SFRJ proglasilo Stjepana Mesi}a za predsjednika, a dr Branka Kosti}a za potpredsjednika. ^lanovi predsjedni{tva iz Srbije, Vojvodine, Kosova i Crne Gore tra`ili pismenu garanciju od EZ da }e Sabor Hrvatske i Skup{tina Slovenije po{tovati tromjese~ni moratorijum na sprovo|ewe zakona o radru`ivawu. Sastanku ~lanova Predsjedni{tva SFRJ, na kojem je Stjepan Mesi} progla{en za predsjednika, a dr Branko Kosti} za potpredsjednika Predsjedni{tva SFRJ, prisustvovala je i tro~lana delegacija Evropske

36

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
podignut novelovcu Ivi Andri}u. Za ovaj ~in inspiraciju i podr{ku dali su, izme|u ostalih, Muhamed Filipovi}, Nihad Kre{evqakovi} kao i neka sredstva informisawa muslimanske provinijencije. Milana Marti}a, me|u wegovim pripadnicima nije bilo poginulih i rawenih. Britanske stanice javile su da Wema~ka i Austrija razmatraju mogu}nost da priznaju ″nezavisnost″ Slovenije i Hrvatske. U Dubrovniku sru{eno 10 srpskih vikendica.

04. 07. 1991.
"Srpski narod u BiH je zaprepa{ten fa{istoidnom kampawom slovena~ke propagande, koja se trudila da satanizuje i demonizuje jedinu preostalu saveznu instituciju", istaknuto je na konferenciji za {tampu SDS BiH. Bestijalnost koja se ispoqava prema JNA, ocijeweno je na konferenciji, do sada nije vi|ena na evropskim prostorima. SDS, nagla{eno je, duboko `ali zbog izgubqenih `ivota i poziva vojnog tu`ioca da uhapsi saveznog premijera Antu Markovi}a i pokrene istragu protiv onih koji su smi{qenim podvalama i izdajom izlo`ili JNA stradawu, nepotrebnom riziku i gubqewu ugleda. "Jugoslavija vi{e nema granica prema Austriji i Italiji″, izjavio je slovena~ki ministar za informacije Jelko Kacin. U Kninskoj Krajini obra~un kod sela Qubova izme|u pripadnika MUP-a Hrvatske i srpske elitne jedinice, tzv. "Kninxe" kapetana Dragana.

02. 07. 1991.
Pariski ″Liberasion″ pi{e da me|unarodna zavjera stoji iza slovena~kog i hrvatskog otcjepqewa. Govori se da je isturena Austrija, a da iza we stoji Wema~ka. Prema pisawu politi~ki uticajnog pariskog ″Liberasiona″ najnoviji potezi Bona i Be~a obja{wavaju se ″ponovnim ja~awem ideje o stvarawu germanske zone uticaja u centarlnoj Evropi u kojoj bi se, kao okosnica, na{le Wema~ka, Austrija i Slovenija″. U pitawu je, dodaje list, nostalgija za austrougarskom imperijom od prije prvog svjetskog rata″. Wema~ki ministar inostranih poslova Hans Ditrih Gen{er sastao se u austrijskom gradu Filahu s predsjednikom Predsjedni{tva Slovenije Milanom Ku~anom. Slu`ba za informisawe SSNO saop{tila da je za novog komandanta Pete vojne oblasti postvaqen general-pukovnik @ivota Avramovi}, dosada{wi komandant Tre}e vojne oblasti. Sedam pripadnika JNA je poginulo, a 13 ih je raweno u okr{aju koji se dogodio u Sloveniji, kada su oru`ane snage te republike napale jedinicu JNA koja se nalazila u povla~ewu u skladu sa odlukom Predsjedni{tva SFRJ i SIV-a i dogovorom sa predstavnicima Evropske zajednice o prekidu vatre. 30 mrtvih i isto toliko rawenih krvavi je bilans sukoba kninskih srpskih formacija i pripadnika MUP-a Hrvatske. Prema informaciji sekretara SUP-a SAO Krajine,

03. 07. 1991.
Predsjednik muslimanske demokratske stranke (MDS) u Kopru Rasim Maksi}, u ime svog ~lanstva te stranke, obavijestio je ministre odbrane i unutra{wih poslova Slovenije Janeza Jan{u i Igora Bav~ara, ″da je u slu~aju potrebe ve}e mobilizacije u Republici Sloveniji, nekoliko hiqada muslimana spremno je da pristupi Teritorijalnoj odbrani Slovenije i slovenskoj policiji″. U op{tini Dvor na Uni i Kostajnici i daqe krajwe neizvjesna situacija. Ovdje malo ko vjeruje u miran rasplet krize, jer Banijci tvrde da ne}e dozvoliti da budu u Tu|manovoj dr`avi. Oko 1.120 izvbjeglica iz dvorske op{tine sklonilo se u {ume ili preko Une na bosansku stranu. U Velikoj @uqevici zbjeg za izbjeglice u zgradi osnovne {kole. U poslijepodnevnim ~asovima u Mrkowi} Gradu je odr`ana skup{tina Zajednice op{tina Bosanska Krajina kojoj su prisustvovali odbornici iz 20 op{tinskih mjesta. Raspravqalo se o politi~kobezbjednosnoj situaciji u BiH i Jugoslaviji, a usvojen je i prijedlog da se osnuje RTV Bosanska Krajina, te ″ list ″Glas Krajine″. Sovena~ki ministar za informisawe Jelko Kacin izjavio je da na svim grani~nim prelazima u Sloveniji prema Italiji, Austriji i Ma|arskoj kontrolu vr{i slovenska policija.

1991

06. 07. 1992.
U selu Tewe kod Osijeka do{lo je do vatrenog sukoba izme|u pripadnika MUP-a RH i Zbora Narodne garde, s jedne i naoru`anih civila, mje{tana iz starog dijela Tewe, s druge strane. U osije~ku bolnicu primqeno osam rawenih gardista, a prema nepotvr|enim izvorima poginuo je i jedan vojnik JNA.

07. 07. 1991.
Po nalogu vanredne ministarske konferencije EZ evropska "trojka" na Brionima razgovarala s ~lanovima Predsjedni{tva, rukovodstvima Slovenije i Hrvatske, predsjednikom SIV-a i ministrima za unutra{we poslove i narodnu odbranu. Usvojena je Zajedni~ka deklaracija o mirnom rje{ewu jugoslovenske krize (tzv. Brionska deklaracija).

37

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
Na~elnik {taba Vrhovne komande oru`anih snaga SFRJ general Armije Veqko Kadijevi}, obratio se javnosti sqede}om izjavom: ″Gra|ani Jugoslavije, pripadnici oru`anih snaga Jugoslavije, u toku je zavr{na faza razbijawa sada{we jugoslovenske dr`ave. Ideja jugoslovenstva, sa kojom smo ostvarili sve svoje pobjede i osigurali vi{edecenijski mir - trpi `estoke udarce. Prevaga nacionalisti~kih koncepata i interesa zapo~ela je jo{ davne 1962. godine. Zato sada haraju {ovinizam i me|unacionalne podjele. Ustavom iz 1974. godine ostali smo bez savezne dr`ave. Prema wemu, Jugoslaviju mo`e ru{iti ko god ho}e i to na ustavan na~in, a da ustavnim sredstvima ne mo`e biti sprije~en. Bila je to svojevrsna tempirana bomba za razbijawe federalne dr`ave. Pla}amo previsoku cijenu mnogih zabluda i krupnih gre{aka, u politici nismo slijedili promjene koje je nametao savremeni dru{tveni razvoj. Neminovan raspad hibridnog dru{tvenog sistema podstaknut je i ubrzan djelovawem nekih stranih zemaqa. Antijugoslovenske snage u zemqi ne bi bile toliko smjele i agresivne bez sna`ne spoqne potpore. Neprekidno smo zahtijevali da se zaustavi sunovrat zemqe u propast, haos, me|unacionalni i vjerski rat. U nekim dijelovima zemqe na{e jedinice su ve} mjesecima izvan kasarni u nezahvalnoj ulozi razdvajawa sukobqenih strana. Iako bi bez wihovog prisustva sigurno ve} bilo krvi do koqena, anga`ovawe jedinica JNA stalno nailazi na razne osude. Pokazalo se da gotovo svi savezni organi nisu dorasli te`ini i ozbiqnosti situacije u kojoj se Jugoslavija nalazi″. "Uznemirenost i strah stanovnika grani~nih op{tina BiH sa Hrvatskom ne jewavaju. Obilaze}i grani~ne op{tine BiH uz Unu i Savu vidio sam da se tamo uveliko vodi specijalni rat i to razli~itim metodama", istakao je prof. Nikola Koqevi} u Bawoj Luci.

08. 07. 1991.
Zelenom bojom i okruglim slovima na zidu kafi}a ″Bos″ u Bosanskoj Gradi{ci nepoznati po~inilac ili vi{e wih, ispisalo je sqede}i tekst: ″Srbe na vrbe″. "Osu|ujemo sve unutra{we snage, koje podr`avaju komadawe Jugoslavije. Podr`avamo sve savezne institucije, koje se bore za mir i o~uvawe Jugoslavije. Posebno upu}ujemo podr{ku JNA i svim wenim akcijama (vojne obaveze, mobilizacija, razdvajawe sukobqenih strana) koje su usmjerene na o~uvawe mira i integriteta zemqe. To se nagla{ava u saop{tewu SDS BiH. "Predla`emo raspisivawe saveznih izbora, ostavku SIV-a i uspostavqawe vlade nacionalnog spasa", isti~e SDS BiH.

naroda. Zatra`ili su od svih srpskih stranaka da usklade rad i pona{awe na ostvarivawu osnovnog ciqa, ciqa odbrane srpskih nacionalnih interesa. Glavni ciq je stvarawe jedinstvene dr`ave, u kojoj }e `ivjeti ogromna ve}ina srpskog naroda. Konstatuju}i da Skup{tina Srbije i Skup{tina Crne Gore vode defanzivnu politiku prema slovena~koj i hrvatskoj dr`avnoj samovoqi, Pokret za ujediwewe Srbije i Crne Gore predla`e ovim skup{tinama da odmah usvoje Deklaraciju o pravnom ujediwewu Srbije i Crne Gore u jedinstvenu dr`avu. Ovaj pokret tra`i da se odmah usvoje deklaracije i o pravnom prisajediwewu Srbiji i Crnoj Gori onih dijelova postoje}e jugoslovenske teritorije u kojima se ve}ina gra|ana izjasnila za takav na~in. "Ameri~ki dr`avni sekretar Xejms Bejker dao je posqedwe neophodno zeleno svjetlo za agresiju na Sloveniju″, izjavio je ministar odbrane Slovenije Janez Jan{a.

09. 07. 1991.
Na zasijedawu Evropskog parlamenta u Strazburu usvojena je Rezolucija o Jugoslaviji u kojoj nisu podr`ani jednostrani akti secesije. Nova demokratija - pokret za Srbiju uputila je Skup{tini Srbije inicijativu za dono{ewe deklaracije o dr`avotvornim interesima srpskog naroda da `ivi u jednoj dr`avi na istorijskim i etni~kim granicama u okviru Londonskog sporazuma iz 1915. godine. "Ako Hrvatska i Slovenija ″iza|u″ iz Jugoslavije, HDZ BiH }e se zalagati da BiH ne bude u krwoj Jugoslaviji, odnosno u ostatku sada{we federacije", istakli su predsjednik HDZ BiH Stjepan Kquji} i ministar u Vladi BiH Mirko Lasi}. Zabrinuti doga|ajima u Sloveniji, Hrvatskoj pa ~ak i grani~nim dijelovima Hrvatske i BiH, Okru`ni odbor Srpskog pokreta obnove u Bawoj Luci je na konferenciji za novinare apelovao na ve}e jedinstvo srpskog

10. 07. 1991.
Po~ela mobilizacijska provjera borbene gotovosti {tabova, jedinica i komandi TO dijela okruga Bawa Luka. Sve aktivnosti odvijaju se u saradwi sa Komandom Bawalu~kog korpusa, gdje se jedinice ve} nekoliko dana nalaze na vje`bovnim aktivnostima.

11. 07. 1991.
^lan Predsjedni{tva BiH Nikola Koqevi} posjetio je Bosanski Novi, zajedno sa zamjenikom ministra unutra{wih poslova BiH, predstavnicima Saveznog SUP-a i na~elnikom CSB Bawa Luka. U zgradi SO-e primio ih je predsjednik Radomir Pa{i}, a na~elnik SJB u Bosanskom Novom \uro Umi}evi} upoznao je goste sa kriti~nom bezbjednosnom situacijom u op{tini. Nikola Koqevi} je zatim posjetio sela

38

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
Dobrqin i Velika @uqevica, gdje su smje{tene izbjeglice iz Hrvatske. Predsjedni{tvo BiH uputilo pismo predsjedavaju}em Evropske zajednice u kojem se tra`i ″da me|unarodna zajednica obrati ve}u pa`wu na BiH, odnosno {to se u woj zbiva i {to mo`e prerasti u konflikt sa {irim implikacijama″. Ovo je izjavio predsjednik Predsjedni{tva BiH Alija Izetbegovi}, dodav{i da se u stvari, tra`i da se u BiH po{aqe misija dobre voqe i ako zatreba da do|u posmatra~i. po mogu}nosti i Balkan, treba skloniti sa crnih stranica svjetske {tampe i smjestiti na stranice rezervisane za sre}ne narode i dr`ave." Ovo je, izme|u ostalog, rekao predsjednik SDS BiH dr Radovan Karaxi} na prvoj godi{wici Skup{tine SDS. Na Skup{tini je izabran novi Glavni odbor stranke, koji broji 45 ~lanova, od kojih je 20 iz Bosanske Krajine, a za predsjednika stranke je izabran, tajnim glasawem, dr Radovan Karaxi}. U Hrvatskoj ukinut Republi~ki {tab Teritorijalne odbrane dok su op{tinski i gradski {tabovi ranije ukinuti ili reorganizovani. ti sve da se sukobi u Jugoslaviji okon~aju odmah″, ocjena je ministara inostranih poslova sedam najrazvijenijih zemaqa Zapada koji prate svoje {efove dr`ava ili vlada na samitu u Londonu. Srpski narod u banijskim op{tinama digao se na ustanak. Stanovnici s podru~ja op{tine Dvor na Uni, uglavnom `ene, djeca i starci, evakuisani su daqe od tog op{tinskog sredi{ta, u sela prema Glini ili preko Une na bosansku stranu. Svi ostali latili su se raznog naoru`awa, odlu~ni da, kako ka`u, "brane svoja ogwi{ta i ne dozvole hrvatskoj "mladoj demokratiji″ da ih i daqe ugwetava". Savjet SDS BiH zakqu~io je da je kriza u ovoj republici dostigla svoj vrhunac, a da postoje}e politi~ke strukture, prije svega Predsjedni{tvo i Vlada, ne izvr{avaju obaveze onako kako to o~ekuju gra|ani. ^lanovi Savjeta su, kako je saop{teno, zaprepa{teni krajwe ignorantskim odnosom ve}ine ~lanova Predsjedni{tva i Vlade prema problemu hiqada izbjeglica koje su uto~i{te na{li u BiH. Srpsko nadstrana~ko udru`ewe ″Postojbina″, iz Pri{tine, raspo″ la`e spiskom od 330 lica albanske narodnosti iz ove pokrajine koji su regrutovani za MUP Hrvatske ili wenu nacionalnu gardu.

12. 07. 1991.
Predsjedni{tvo SFRJ prihvatilo Brionsku deklaraciju i donijelo odluku da se do 18. jula demobili{u svi oru`ani sastavi osim JNA i redovnog mirnodopskog sastava milicije, da se na granicama SFRJ uspostavi stawe prije 25. juna kao i da se deblokiraju kasarne i vojni objekti. "Srpski narod u BiH, koji se u trenutku osnivawa SDS nalazio na dnu krize svoga cjelokupnog bi}a, po~eo je da se budi, trijezni od svojih zabluda, da se di`e s koqena na noge, po~eo je da se oporavqa", istakao je na prvoj izbornoj Skup{tini SDS BiH, wen predsjednik dr Radovan Karaxi}. "Kao {to se drugima priznaje pravo da ostanu ili iza|u iz Jugoslavije, tako se za srpski narod zadr`ava pravo da ostane u Jugoslaviji koja bi bila ure|ena kao moderna, demokratska federacija", re~eno je, izme|u ostalog, na prvoj izbornoj Skup{tini SDS BiH. "Na{a pozicija ne zavisi samo od na{eg razuma i na{eg postupawa ve} i od razuma i postupawa mnogih drugih u Jugoslaviji i svijetu. Na{i politi~ki prijedlozi su nepromijeweni od prvog dana, namjere po{tene i zahtjevi pravedni: sve {to tra`imo za sebe, priznajemo i drugima. Jugoslaviju, a

1991

13. 07. 1991.
Potpisan je Memorandum o saglasnosti za dolazak posmatra~ke misije EZ radi nadgledawa sprovo|ewa Brionske deklaracije. ″Ako i{ta zapali sukobe u Jugoslaviji, pa onda i u Evropi, to }e biti podjela Bosne i Hercegovine″, izjavio je predsjednik Predsjedni{tva BiH Alija Izetbegovi}. Rekav{i da ga je ″za~udila″ izjava Frawe Tu|mana o podjeli BiH, Izetbegovi} je istakao da bi to bilo najgore rje{ewe kada je rije~ o jugoslovenskoj krizi. ″U pona{awu nekih hrvatskih rukovodilaca″ dodao je on, ″postoji, da tako ka`em, dvoli~nost, jer nas ovdje uvijek u suprotno ubje|uju - da su oni za odr`avawe suvereniteta, cjelovitosti BiH″.

17. 07. 1991.
Sada ve} izvjesna ratna situacija na podru~ju Republike BiH koja grani~i sa Republikom Hrvatskom, uslovila je hitnu posjetu predstavnika najvi{ih organa Republike za sada najugro`enijoj op{tini Bosanske Krajine Bosanskom Novom. U delegaciji koju je predvodio ministar unutra{wih poslova Alija Delimustafi} stigli su potpredsjednik Skup{tine BiH Mariofil Qubi} i potpredsjednik

16. 07. 1991.
″Jugoslavija ne mo`e da se dezintegri{e na miroqubiv na~in, a moraju se ulo`iti svi napori da se na|e osnova da se ona odr`i kao jedinstvena dr`ava zasnovana na demokratskom dogovoru. U ovom trenutku ne treba razmatrati mogu}nosti priznavawa nezavisnosti Slovenije i Hrvatske i treba u~lani-

39

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
Vlade dr Miodrag Simovi}. Na dvosatnom sastanku, koji su, u ime doma}ina organizovali Radomir Pa{i}, predsjednik SO i Nikola Omazi} predsjednik IOSO prije obilaska ugro`enog podru~ja i zbjegova na grani~nom podru~ju sa Hrvatskom izvje{taj su podnijeli predsjednici op{tina, izvr{nih odbora i na~elnici slu`be bezbjednosti iz Bosanskog Novog, Bosanske Dubice, Bosanske Gradi{ke, Srpca i Bawe Luke. Upu}ene o{tre kritike najvi{im organima vlasti BiH i konkretni zahtjevi za brzo i efikasno djelovawe. U regionu Jasenovca oru`ane formacije Hrvatske ispalile protivavionsku raketu na avion RV i PVO tipa ″Super galeb″. Zahvaquju}i izuzetnoj odva`nosti i obu~enosti, pilot je manevrom vje{to izbjegao raketu i nastavio svoj planski let. Na lijevoj obali Une izme|u Dvora i Kostajnice sukobi se rasplamsavaju. Stawe du` obale rijeke Une sve vi{e potvr|uje da je rat po~eo. Barikade branilaca Dvora na Uni nalaze se prema hrvatskom selu Zamla~i iza koga slijede sela Struga, Un~ani, Divu{a, Kozibrad, Voliwski Jarak, pa jo{ {est kilometara i Hrvatska Kostajnica. Na toj liniji ve} dva dana vode se borbe izme|u naroda Dvora, pomognutog mawim dijelom Milicije SAO Krajine i snaga MUP Hrvatske. ″Predsjedni{tvo SFRJ ne mo`e ili ne `eli da izvu~e zemqu iz krize, jer u wemu o najraznovrsnijem pitawu opstanka Jugoslavije nema konsenzusa″, izjavio je na konferenciji za {tampu predsjednik SDS dr Radovan Karaxi}. Komentari{u}i Izetbegovi}ev zahtjev prilikom posjete Turskoj, da BiH bude na konferenciji islamskih zemaqa, u SDS-u smatraju da sada sasvim sigurno nema sumwe u wegove namjere za stvarawe islamske republike.

18. 07. 1991.
Predsjedni{tvo SFRJ na sjednici donijelo je Odluku o premje{tawu jedinica JNA sa teritorije Republike Slovenije u druge dijelove SFRJ. ″Armija ne treba da bude stacionirana u onim dijelovima zemqe gdje je smatraju okupatorom", izjavio je Borislav Jovi}.

budu}e pregovore o rje{avawu krize, nagla{eno je na zatvorenom sastanku Vrhovnog dr`avnog vije}a u Zagrebu. U luci Bar zaustavqeno 16 brodova sa 35.000 tona naoru`awa.

24. 07. 1991.
Predsjednik Predsjedni{tva BiH Alija Izetbegovi} otputovao je u trodnevnu posjetu SAD. Alija Izetbegovi} }e za vrijeme ove posjete imati susret i sa pomo}nikom dr`avnog sekretara Lorensom Iglbergerom, zatim predsjednikom spoqnopoliti~kog komiteta Senata Pelom i savjetnikom predsjednika SAD za nacionalnu bezbjednost Skoukroftom. Sa predsjednikom Predsjedni{tva BiH Alijom Izetbegovi}em otputovao je i ministar za spoqne poslove BiH dr Haris Silajxi}. U Bawoj Luci je formiran Regionalni {tab za prihvat izbjeglica sa kriznih podru~ja u koji su delegirani predsjednici svih op{tinskih [tabova sa podru~ja Bosanske Krajine, te sedam ~lanova iz bawolu~kog [taba ~ije bi iskustvo, kako se ocjewuje, bilo dragocjeno za sve. Za Srpsku gardu ve} se prijavilo 40.000 dobrovoqaca, a formirana je i Komanda garde koja ima tri {taba: za informativno-propagandnu djelatnost, za obuku i pozadinu (intendanture i saniteta). To je saop{teno na odr`anoj konferenciji za {tampu Srpskog pokreta obnove (SPO).

21. 07. 1991.
Prve jedinice JNA koje se, prema Odluci Predsjedni{tva SFRJ kao vrhovnog komandanta, dislocira iz ove republike po~ele su pripreme za tu dosta slo`enu operaciju. Na auto-putu Slavonski Brod Beograd, kod raskrsnice za Osijek, pripadnici MUP-a Hrvatske zaustavili su putni~ki automobil SIV-a, u kojem je bio ~lan SIV-a i savezni sekretar za poqoprivredu dr Stevo Mirjani}, koga su fizi~ki napali.

22. 07. 1991.
U Ohridu na sjednici Predsjedni{tva SFRJ u pro{irenom sastavu usvojena je Izjava protiv upotrebe sile. Hrvatska je prihvatawe ove izjave uslovqavala bezuslovnim povla~ewem JNA u garnizone, a Frawo Tu|man je na konferenciji za {tampu rekao: "Pu~anstvo treba da bude spremno mo`da i na sveop}i rat za obranu Hrvatske". "Do|e li do podjele BiH, sigurno }e biti gra|anskog rata koji ne}e mo}i da se zaustavi pred vratima Evrope", izjavio je bosansko-hercegova~ki predsjednik Alija Izetbegovi} u intervjuu wema~kom nedjeqniku ″[pigl″. Napad jedinica MUP-a Hrvatske i ZNG na selo Mirkovce kod Vinkovaca.

25. 07. 1991.
Bawalu~ani potpisuju peticiju za mir. Na trgu ispred robnih ku}a ″Boska″ i ″Zenit″ svi oni koji glasaju za mir svojim su se potpisom pridru`ili hiqadama Jugoslovena, u Beogradu, Skopqu, Sarajevu i drugim gradovima gdje je jugoslovenski Centar za mir organizovao ovaj ″Mirotvorni usta″ nak″.

23. 07. 1991.
Hrvatska tra`i hitno povla~ewe vojske u kasarne i to je uslov za sve

40

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
26. 07. 1991.
Sjednica Predsjedni{tva SFRJ o realizaciji zakqu~aka sa sjednice od 9. maja - konstatovano pogor{awe stawa, zahtjevan hitan prekid vatre i predlo`eno da Republika Hrvatska ne upu}uje oru`ane sastave u krizna podru~ja u kojima je ve}insko srpsko stanovni{tvo. Prema podacima Crvenog krsta Jugoslavije ukupan broj svih prijavqenih izbjeglica pove}ao se na 44.316. U Srbiji ih je 27.394, Hrvatskoj 9.106 i Kninu 1.300, a u BiH 7.814, precizirao je na konferenciji za {tampu Savezni sekretar za rad, zdravstvo i socijalnu politiku Radi{a Ga~i}. i svi djelioci fudbalske pravde, fudbalski radnici iz ove republike. To zna~i da se Nogometni savez Hrvatske do daqweg otcijepio od Fudbalskog saveza Jugoslavije. "Mi `elimo slogu i mir sa Srbima u BiH, ali ne i dogovor dva naroda na {tetu tre}ega", nagla{eno je u saop{tewu SDA u vezi sa inicijativom Adila Zulfirkapa{i}a i Muhameda Filipovi}a iz Muslimanske bo{wa~ke organizacije (MBO) za takozvani istorijski dogovor Srba i muslimana. i bezuslovno prekinu svi oru`ani sukobi i druge aktivnosti koje ugro`avaju mir i bezbjednost gra|ana i wihove imovine, kao bitan preduslov za demokratski dijalog o razrje{ewu jugoslavenske krize.

04. 08. 1991.
"Na{a misija u Jugoslaviji nije uspjela. Sve smo poku{ali da u~inimo kako bi vam pomogli da zemqa krene napred, da se prekine sa ubijawem i otpo~ne dijalog o wenoj budu}nosti. Sa dubokim `aqewem moramo konstatovati da u tome nismo uspjeli". Ovo je na konferenciji za {tampu u Palati federacije izjavio predsjedavaju}i Ministarskog savjeta EZ i "trojke", holandski ministar inostranih poslova Van den Bruk. U Prebilovcima su sahraweni posmrtni ostaci tek jednog dijela hercegova~kih Srba koji su 1941. godine, kao `rtve usta{kog genocida, `ivote zavr{ili u hercegova~kim jamama. U kilometar i po dugoj koloni od 108 sanduka srpske kosti su prenijete ispred {kole u Prebilovcima do temeqa spomen-crkve posve}ene stradalnicima. Liturgiju i parastos obavio je patrijarh srpski gospodin Pavle uz saslu{awe sve{tenika zahumsko-hercegova~ke i drugih eparhija.

01. 08. 1991.
SDS BiH na konferenciji za {tampu predstavila je javnosti politi~ki sporazum, kao platformu zajedni~kog `ivqewa Srba i muslimana na ovom prostoru. Sporazum je otvoren i za Hrvate i sve ostale koji `ive u BiH. Ovaj sporazum, kako je re~eno, prihvatila je Muslimanska bo{wa~ka organizacija. Na dvodnevnom zasjedawu Sabora Hrvatske predsjednik Frawo Tu|man je rekao da treba nastaviti pripreme za "op}i rat" koji je neizbje`an, ali da je op{ta mobilizacija nemogu}a jer Hrvatska nema dovoqno oru`ja.

1991

29. 07. 1991.
Jedinice JNA po~ele da napu{taju Sloveniju.

30. 07. 1991.
Na sjednici Predsjedni{tva SFRJ za rukovodioca dr`avne Komisije koja }e kontrolisati izvr{avawe odluke Predsjedni{tva od 26. jula o prekidu vatre u Hrvatskoj predlo`en Branko Kosti}, zbog ~ega je Mesi} napustio sjednicu. U Zagrebu uspostavqeno Zapovjedni{tvo Zbora narodne garde (ZNG). Za zapovjednika imenovan general Martin [pegeq, a za na~elnika sto`era ({taba) pukovnik Imra Agoti}.

02. 08. 1991.
Predsjednik Predsjedni{tva SFRJ Stjepan Mesi} izjavio je da se op{ti rat mo`e izbje}i u Jugoslaviji. "Da bi se to postiglo, uslov je da Hrvatska doka`e wenu odlu~nost da se brani", naglasio je Mesi}, pola`u}i nade da }e evropska ministarska "trojka" pomo}i da se kriza rije{i.

05. 08. 1991.
Vojnici iz Slovenije stigli u Bawu Luku. Povicima "@ivjela JNA", s aplauzima, cvije}em, narod BiH do~ekao je dio oklopno-mehanizovane jedinice JNA iz garnizona u Vrhnici, na wenom putu prema Bawoj Luci. Ovakva atmosfera pratila je jedinicu u svim gradovima kroz koje je prolazila, od granice, sa Hrvatskom do Bawe Luke. Na podru~ju Republike Srbije prijavqeno je 35.015 izbjeglica iz Hrvatske.

31. 07. 1991.
^etiri dana prije starta 63. fudbalskog prvenstva Jugoslavije, 25 klubova iz Hrvatske u tri savezne jugoslovenske lige donijelo je odluku o nenastupawu, odnosno obustavqawu svih daqwih aktivnosti u fudbalskoj organizaciji na neodre|eno vrijeme. Pored klubova na odluku su pristali

03. 08. 1991.
U Beogradu je zavr{ena sjednica Predsjedni{tva SFRJ, kojom je predsjedavao predsjednik Stjepan Mesi}. Predsjedni{tvo SFRJ zahtijeva da se u Republici Hrvatskoj odmah

41

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
Potpredsjednik Predsjedni{tva SFRJ dr Branko Kosti} je u Kninu. U "misiji mira" zajedno sa dr Brankom Kosti}em u Knin je doputovao i admiral Stane Brovet, zamjenik saveznog sekretara za narodnu odbranu. Milo{evi}a, da predstavnici Evropske zajednice mogu do}i u Jugoslaviju kao biznismeni ili turisti, ali kao vojnici nikako i nikada. Srbi iz Bos. Krajine }e ostati sa Srbijom u ostatku Jugoslavije, bilo kao federalne jedinice, a najverovatnije sa ~itavom BiH, {to bi bilo najboqe i za muslimane iz BiH. Time bi se zadovoqila varijanta da oba ova naroda `ive u jednoj dr`avi. Ovo je jedina mogu}nost odr`avawa cjelovitosti Bosne bez krovoproli}a", isti~e se u saop{tewu za javnost Srpske demokratske stranke Bosanske Krajine. je ve}ina `iteqa Nove Gradi{ke do~ekala sa odu{evqewem, pre{li su savski most i do{li u blizinu Novog Varo{a. Wema~ki socijaldemokrati su se ponovo zalo`ili za me|unarodno priznawe Slovenije i Hrvatske. Od bonske vlade je zatra`eno da u Evropskoj zajednici djeluje u tom pravcu.

06. 08. 1991.
Srbi u Slavoniji, Barawi i Zapadnom Sremu, opredjelili su se, kako je rekao predsjednik Nacionalnog vije}a Goran Haxi}, da `ive u Jugoslaviji i oni su rije{eni da svoja vjekovna ogwi{ta brane i ne napu{taju. Na sjednici Predsjedni{tva SFRJ jednoglasno je usvojena odluka o progla{ewu apsolutne i bezuslovne obustave vatre na teritoriji Republike Hrvatske.

20. 08. 1991.
Beogradski dnevnik "Borba" pi{e da se papa Jovan Pavle II "jasno i nedvosmisleno svrstao uz jednu stranu u jugoslovenskom sporu - uz Hrvatsku i wenu politiku." "Papa Vojtila je", pi{e "Borba", "obe}ao da }e posjetiti u "skoroj budu}nosti" Hrvatsku. Ali, ne bilo kakvu Hrvatsku, ve} nezavisnu Hrvatsku. On je, dakle," primje}uje "Borba", "optimista" u pogledu hrvatske nezavisnosti i suvereniteta."

12. 08. 1991.
U Beogradu je odr`an sastanak najvi{ih predstavnika Srbije, Crne Gore i BiH (mada nije do{ao Izetbegovi}) na kome je usvojena Inicijativa za mirno i demokratsko rje{ewe jugoslovenske krize - tzv. Beogradska inicijativa.

08. 08. 1991.
^lan Predsjedni{tva BiH dr Nikola Koqevi} rekao je novinarima da dr Biqana Plav{i} i on ne}e u~estvovati u radu Predsjedni{tva BiH u Sarajevu dok se ne donese Poslovnik o wegovom radu. Po rije~ima dr Koqevi}a, predsjednik Alija Izetbegovi} je privatizovao Predsjedni{tvo. Predsjednik Republike Srbije Slobodan Milo{evi} uputio je predsjednicima Predsjedni{tava i predsjednicima Narodnih skup{tina BiH i Crne Gore inicijativu za odr`avawe zajedni~kog sastanka predsjednika republika i skup{tina BiH, Crne Gore i Srbije. Krizni komitet KEBS-a usvojio je u Pragu Rezoluciju u kojoj predvi|a slawe do 500 novih posmatra~a u Jugoslaviju. ^lanovi Komiteta - stotinu diplomata iz 35 zemaqa KEBS-a treba da se izjasne o dokumentu koji Jugoslaviju poziva na "politi~ke pregovore o budu}nosti zemqe."

14. 08. 1991.
"Predsjednik Predsjedni{tva SR BiH Alija Izetbegovi} je objedinio tri nespojive funkcije: predsjednik SDA, predsjednik Savjeta za narodnu odbranu i Savjeta za nacionalnu odbranu BiH", ka`u u obrazlo`ewu svog povla~ewa ~lanovi Predsjedni{tva SR BiH Nikola Koqevi} i Biqana Plav{i}. Na ovaj na~in se favorizuje partijska dr`ava u odnosu na pravnu. Platformu Izetbegovi} Gligorov nisu prihvatili predstavnici srpskog naroda zbog dubokog uvjerewa da u ponu|enom modelu ne mo`e efikasno funkcionisati dr`ava. Predsjedni{tvo BiH usvojilo Platformu o ovoj republici. Platforma treba da poslu`i kao osnova za daqe razgovore o ustrojstvu BiH i wenom mjestu u budu}oj jugoslovenskoj zajednici.

21. 08. 1991.
Predsjednik Kriznog {taba za isto~nu Slavoniju i Barawu, Vladimir [eks, obavijestio je javnost da se jugoslovenskoj vojsci (JNA) uskra}uje snabdijevawe strujom, vodom i i hranom. [ef wema~ke diplomatije Hans Ditrih Gen{er u Bonu je primio Ejupa Gani}a, ~lana Predsjedni{tva BiH i zadr`ao se s wim u jedno~asovnom razgovoru. "Najkasnije do kraja avgusta, vojno-teritorijalni organi, osim u Republici Sloveniji, preduze}e poslove vojne obaveze na cijeloj teritoriji Jugoslavije", saop{tio je na konferenciji za {tampu u Me|unarodnom prescentru u Beogradu pomo}nik saveznog sekretara za narodnu odbranu general-potpukovnik Marko Negovanovi}.

09. 08. 1991.
"SDS Bosanske Krajine podr`ava odlu~an stav gospodina Slobodana

22. 08. 1991.
Hrvatska vojska u napadu na srpske teritorijalce u rejonu banijskih sela Trwane, ^akale, Kiwa~ka bestrma,

18. 08. 1991.
Snage JNA iz BiH preko Save pre{le u Hrvatsku. Oklopne jedinice JNA, koje

42

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
Blinski kut, Blinska greda i Br|ane ubili 15 Srba. Sna`na eksplozija probudila je gra|ane Bosanske i Stare Gradi{ke, te okolnih bosanskih i slavonskih sela. Diverzanti iz redova hrvatskih MUP-ovaca aktivirali su ogromne koli~ine eksploziva na savskom mostu koji spaja Bosansku i Staru Gradi{ku. SDS BiH saop{tio je da su srpski novinari i formalno izgubili uticaj na stvarawe lista "Oslobo|ewe". "Muslimansko-hrvatska koalicija", ka`e se u saop{tewu, "zauzela je sve polo`aje koji imaju presudan uticaj na ure|iva~ku politiku." kardinala Kuhari}a i patrijarha Pavla u Slavonskom Brodu. Na pomolu je totalni rat Srbije i Hrvatske. Agencija Rojters, izvje{tavaju}i o borbama za Vukovar, javqa da je jugoslovenska vojska "zasula paqbom opkoqenu hrvatsku miliciju sa zemqe i iz vazduha, mada je saop{tila da je stupila u dejstvo da bi neutralisala i odbila napade hrvatskih snaga." "Tajms" i "Gardijan" op{irno izvje{tavaju o bespo{tednim borbama za Vukovar, prognoziraju}i da one nagovje{tavaju izbijawe totalnog rata izme|u Srbije i Hrvatske. "El Pais" navodi da je Hrvatska nacionalna Garda prvi put izvr{ila direktan napad na jedinice savezne armije u Vukovaru. "Vlada Srbije uputila je poruku Savjetu ministara Evropske zajednice u kojoj se tra`i da EZ od Hrvatske vlasti i predsjednika Tu|mana zahtijeva da se prestane sa terorom prema srpskom narodu i JNA kako bi se stvorile pretpostavke za mirno rje{ewe jugoslovenske krize", izjavio je potpredsjednik Vlade Srbije dr Budimir Ko{uti}. Na VMA u Beogradu je, u 92. godini `ivota umro biv{i srpski patrijarh gospodin German.

25. 08. 1991.
Zaustavqeni i {ikanirani od cazinske milicije, sedam kamiona sa humanitarnom pomo}i iz Sarajeva za Srbe u Vojni}u, Vrgin Mostu, Glini i Petriwi neo~ekivano su se obreli u Bawoj Luci. Odatle je humanitarni konvoj, natovaren lijekovima, hranom, odje}om i posteqinom, upu}en u sabirni centar u Dvor.

26. 08. 1991.
Alija Izetbegovi} posjetio patrijarha Pavla. "Wegovoj svetosti srpskom patrijarhu prenio sam pozdrave naroda BiH i rekao mu da, {to se ti~e odnosa Srba i muslimana - patrijarh mo`e mirno da spava, jer muslimanski narod ne}e di}i ruke na srpski narod", izjavio je Izetbegovi}. U Hrvatskoj bjesni rat. U okolini Vukovara bjesni pravi rat u kome, sude}i po novinskim izvje{tajima, u~estvuju i tenkovi i oklopna vozila. "Na svim kriznim podru~jima u Hrvatskoj sukobi eskaliraju. Po intenzitetu i brutalnosti napada na JNA, mo`e se ocijeniti da je u pitawu op{ta oru`ana ofanziva Hrvatske na JNA", izjavio je dr Branko Kosti}. Na podru~ju Bawe Luke, Bos. Gradi{ke, Bos. Dubice, Bos. Novog registrovano je 12.826 izbjeglica iz Oku~ana, Nove Gradi{ke, te slavonskih sela ^ovca, Vrkovqana, La|evca, Mlake, Borovca, Medara. Na podru~ju Republike Srbije, prema podacima Crvenog krsta Srbije, registrovano je 67.321 izbjeglica.

1991

23. 08. 1991.
"Vlada BiH je svojom odlukom precizirala da su svi Sekretarijati za narodnu odbranu - dr`avni organi i da moraju provoditi odluke republi~ke Vlade. S tim u vezi, Vlada BiH odlu~ila je da se do daqwega odlo`i odlazak septembarske partije regruta iz ove republike, odnosno da se ne primjewuju izmijeweni i dopuweni savezni Zakoni o vojnoj obavezi i op{tenarodnoj odbrani", saop{tio je u Sarajevu republi~ki ministar za narodnu odbranu Jerko Doko. Iz Hrvatske Kostajnice na Bos. Kostajnicu po~eli su da padaju prvi minobaca~ki projektili. Op{ta pometwa na bosanskoj strani, haos, bje`awe u panici. U oru`anim borbama u selu Kijevo kod Knina jedinice JNA zarobile su oko 500 hrvatskih vojnika (ZNG).

28. 08. 1991.
Zavr{en razgovor delegacija JNA i Republike Hrvatske na Brionima u vili "Jadranka". Delegaciju JNA predvodio je general Armije Veqko Kadijevi}, Savezni sekretar za narodnu odbranu, a delegaciju Republike Hrvatske predsjednik Republike dr Frawo Tu|man. Papa Ivan Pavle II razgovarao je u Vatikanu sa predsjednikom BiH Alijom Izetbegovi}em o situaciji u toj republici i me|unacionalnim odnosima, te posebno o me|uvjerskom dijalogu.

24. 08. 1991.
Formirawe zajedni~ke komisije koja }e uspostaviti trajni dijalog dviju najve}ih hri{}anskih crkava u Jugoslaviji i uticati na odnose me|u narodima do ponovnog uspostavqawa su`ivota i sveop{teg pomirewa dogovor je postignut u toku susreta

27. 08. 1991.
Na Brionima odr`an razgovor delegacija Republike Hrvatske i JNA o prestanku oru`anih sukoba.

29. 08. 1991.
Slobodan Milo{evi} i Frawo Tu|man na razgovoru u Parizu kod

43

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
Fransoa Miterana. "Znam da }e Francuska ulo`iti napore da bi doprinela postizawu pravednog re{ewa jugoslovenske krize", izjavio je predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi} poslije susreta.

02. 09. 1991.
Predsjednik Predsjedni{tva SFRJ Stjepan Mesi}, predsjednik SIV-a Ante Markovi} i lideri svih {est jugoslovenskih republika potpisali su u Beogradu Sporazum o prekidu vatre i Memorandum o pro{irivawu posmatra~kih aktivnosti EZ u Jugoslaviji.

tarijat SIV-a za informacije. Zaplijeweno je i sve naoru`awe i vojna oprema u vrijednosti od 1.360.000 dolara. U incidentu na putu Kowevi} Poqe Bratunac kod sela Kravica stradala dvojica muslimana.

30. 08. 1991.
U organizaciji HDZ i SDA, u Derventi je odr`an skup koji je trebalo da bude "protest majki i svih qudi dobre voqe protiv najnovijih postupaka JNA, a povodom preuzimawa dokumenata SNO od strane Tuzlanskog korpusa". Prije po~etka konferencije za {tampu u SDS-u u Bawoj Luci, novinarima je uru~eno saop{tewe Regionalnog odbora SDS za Bos. Krajinu u kojem se o{tro osu|uje histeri~na i dirigovana antiarmijska kampawa u BiH. U saop{tewu se, izme|u ostalog ka`e, da je ekstremno do suza ganutqivo pona{awe majki (od kojih mnoge nisu osjetile materinstvo) dirigovano iz centrala antisrpske koalicije SDA i HDZ.

07. 09. 1991.
Po~etak Konferencije o Jugoslaviji u Hagu (popularno Mirovna konferencija o Jugoslaviji). U radu Konferencije su u~estvovali svi ~lanovi Predsjedni{tva SFRJ i {estorica predsjednika jugoslovenskih republika kao i savezni sekretar za inostrane poslove. Usvojena je Deklaracija o mirnom rje{ewu jugoslovenske krize. Ispred ambasade Savezne Republike Wema~ke u Beogradu okupilo se vi{e stotina gra|ana kako bi se pridru`ili protestu zbog, kako je navedeno, propagandnog rata, koji vlasti ove zemqe zajedno sa hrvatskim ~elnicima vode protiv Srbije i srpskog naroda.

03. 09. 1991.
U Hagu je usvojena nova Deklaracija EZ o Jugoslaviji. Najavqeno je sazivawe Mirovne konferencije o Jugoslaviji u Palati mira u Hagu za 7. septembar i pokretawe arbitra`ne procedure. U Deklaraciji su utvr|eni principi na osnovu kojih }e se predlo`iti mehanizmi za mirno rje{ewe krize: 1. nema jednostrane izmjene granica uz upotrebu sile; 2. za{tita prava svih u Jugoslaviji; 3. puno po{tovawe svih legitimnih interesa i legitimnih te`wi. Za predsjednika Konferencije je odre|en lord Karington. Savezni sekretarijat za narodnu odbranu u Beogradu sa `aqewem obavje{tava cjelokupnu jugoslovensku javnost da se oru`ani i drugi napadi na pripadnike, jedinice i objekte JNA u Republici Hrvatskoj nastavqaju i poslije potpisivawa Sporazuma o prekidu vatre i Memoranduma o saglasnosti o pro{irewu posmatra~kih aktivnosti posmatra~ke misije u Jugoslaviji. Od momenta potpisivawa Sporazuma i Memoranduma, oru`ane formacije Republike Hrvatske izvr{ile su 11 napada na jedinice i objekte JNA, u kojima je poginulo ~etiri i raweno 12 pripadnika JNA. "Savezna uprava carine donijela je Rje{ewe o zapljeni aviona "Boing 707" ugandske kompanije, natovarenog naoru`awem te{kim preko 18 tona, koji je prinudno spu{ten na zagreba~ki aerodrom", saop{tava Savezni sekre-

31. 08. 1991.
U Bosanskoj Kostajnici od mina ispaqenih s hrvatske strane poginula su dva lica, a dva rawena.

08. 09. 1991.
Ta~no na 48. kilometru magistralnog puta Bawa Luka - Prwavor - Derventa, izme|u sela Pala~kovci i [trpci, miniran je most na rje~ici Vijaka. ^lanovi Predsjedni{tva BiH dr Nikola Koqevi} i dr Biqana Plav{i} uputili su pismo Mirovnoj konferenciji u Hagu u kojem se navodi da predsjednik Predsjedni{tva ove republike Alija Izetbegovi} ne mo`e zastupati na konferenciji Srbe iz BiH. Dr Koqevi} i dr Plav{i} zatra`ili su da oni izlo`e na konferenciji u Hagu stav Srba u BiH o federalizaciji ove republike. Po{to nisu pozvani u Hag, dr Koqevi} i dr Biqana Plav{i} tra`e da na Mirovnoj konferenciji Srbe iz BiH zastupa predsjednik Republike Srbije Slobodan Milo{evi}.

01. 09. 1991.
Progla{eno je vanredno stawe u Bosanskoj Kostajnici. Na bosanskokostajni~ko krizno podru~je, a to je polukrug od ~etiri i po kilometra, uputi}e se i jedinice TO, te rezervnog sastava milicije. Formiran je i krizni {tab u Bos. Kostajnici, na ~ijem je ~elu Lazo Ga{i}, na~elnik Op{tinskog sekretarijata za NO Bos. Novi. "Vlada BiH, na osnovu stavova Predsjedni{tva Republike, donijela je odluku na osnovu koje je u Bos. Kostajnicu upu}eno 30 milicionera MUP-a", izjavio je u Sarajevu potpredsjednik Vlade Muhamed ^engi} i dodao da je to prva pomo}.

44

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
Predsjednik Hrvatske Frawo Tu|man naredio je da se odmah zauzme vojno skladi{te JNA "Sesvete" i "Pre~ec", a po snabdijevawu oru`jem i municijom napadne Garnizon "Vara`din" i drugi garnizoni. Prvi predsjednik HDZ BiH Davorin Perinovi} iskqu~en je iz HDZ-a na sastanku u Zagrebu u prisustvu Frawe Tu|mana zato {to je "krio podatke o privatnom `ivotu i podrijetlu". iza zatvorenih vrata, uz u~e{}e ministara inostranih poslova iz Jugoslavije i visokih funkcionera EZ. "Situacija u Jugoslaviji se pogor{ava, uprkos potpisanog Sporazuma o primirju i Memoranduma o pro{irivawu aktivnosti posmatra~ke misije. U razgovoru sa Predsjednikom Konferencije o Jugoslaviji lordom Karingtonom slo`ili smo se da je pogor{awe situacije u Jugoslaviji ote`avaju}a okolnost i veliki teret za po~etak konferencije", izjavio je u Hagu Savezni sekretar za inostrane poslove Budimir Lon~ar. Pomo}nik Saveznog sekretara za Narodnu odbranu general-potpukovnik Marko Negovanovi} izjavio je da Hrvatska uporno kr{i dogovor o prekidu vatre. U Trebiwu je na sjednici Skup{tine Zajednice op{tina Isto~ne i Stare Hercegovine donesena Odluka o progla{ewu "Srpske Autonomne oblasti Hercegovine" u ~ijem }e sastavu biti op{tine Trebiwe, Bile}a, Gacko, Nevesiwe, Kalinovik, Qubiwe, Rudo i ^ajni~e. SAO Hercegovina, kako stoji u Odluci, je neodvojivi dio savezne dr`ave federativne Jugoslavije i sastavni dio federalne jedinice BiH. vlasti u Hrvatskoj legalizovani bezakowe, dr`avni teror i lov na qude". Predsjednik Hrvatske Frawo Tu|man naredio je op{ti napad na kasarne i vojne objekte JNA u Hrvatskoj.

15. 09. 1991.
Hrvatske jedinice otpo~ele su s napadom na objekte Garnizona JNA u Vara`dinu.

09. 09. 1991.
Ministar MUP-a RSK Milan Marti}, kojega je s grupom oficira JNA zarobila patrola MUP-a BiH na putu Bos. Novi - Bos. Krupa, oslobo|en je i helikopterom preba~en u Knin. Time je zavr{ena epizoda vrele kraji{ke no}i koja je prijetila da izazove po`ar nacionalnih sukoba Srba i muslimana u Krajini. Nekoliko hiqada okupqenih tra`ilo je ispred zgrade stanice milicije u Otoci, u kojoj je bio "zato~en" Milan Marti}, wegovo izru~ewe.

16. 09. 1991.
U selu Vinska (Bos. Brod) od artiqerijskih dejstava s podru~ja Republike Hrvatske poginuo na radnom mjestu Vojislav Garanovi} {to se smatra prvom `rtvom rata na podru~ju Posavine. U Crnoj Gori izvr{ena mobilizacija "zbog pogor{awa stawa u zemqi". U Beogradu je odr`an drugi sastanak u vezi sa Beogradskom inicijativom, na kojem je predlo`en dokument o novoj Jugoslaviji kao saveznoj dr`avi sa me|unarodnim subjektivitetom i jedinstvenom armijom. Poslanici Skup{tine zajednice op{tina Bosanske Krajine donijeli su na sjednici u Bawoj Luci jednoglasnu odluku o progla{ewu Autonomne regije Bos. Krajina, kao neodvojivog dijela savezne dr`ave federativne Jugoslavije i sastavnog dijela federalne jedinice BiH.

1991

11. 09. 1991.
Objelodawena Platforma Predsjedni{tva BiH za ostvarivawe suverenosti BiH. Platformu su usvojili muslimanski i hrvatski ~lanovi Predsjedni{tva, ukqu~uju}i i "Jugoslovena" Ejupa Gani}a. Srpski ~lanovi Predsjedni{tva dr Nikola Koqevi} i dr Biqana Plav{i} objavili su svoj paralelni dokument. U Skup{tini BiH u Sarajevu, SDA, HDZ i SDP potvrdile su da su za samostalnu i cjelovitu BiH, a poslanici SDS da su opredjeqeni za federativnu Jugoslaviju sa raspolo`ewem da se federalizira i sama BiH.

13. 09. 1991.
Savezni sekretarijat za narodnu odbranu SFRJ donio je "Uputstvo o prijemu dobrovoqaca u JNA".

14. 09. 1991.
"Teroristi~ko kidnapovawe generala JNA Milana Aksentijevi}a neposredno proizilazi iz protivustavnih i protivzakonitih naredbi i naloga koje gospodin Stjepan Mesi} izdaje iz Ureda predsjednika Republike Hrvatske", izjavio je portparol SSNO pukovnik Milan Gvero. "Ovim su", rekao je Gvero, "sa najvi{eg vrha

17. 09. 1991.
Predsjednik Predsjedni{tva SFRJ Stjepan Mesi} uputio je pismo predsjedniku Savjeta bezbjednosti UN, u kojem predla`e hitno sazivawe sjednice Savjeta bezbjednosti i upu}ivawa mirovnih snaga UN na granicu izme|u Srbije i Hrvatske. Jedan vojni avion oboren je iznad sela Sarva{, desetak kilometara

12. 09. 1991.
U Hagu je po~ela prva plenarna sjednica Konferencije o Jugoslaviji

45

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
isto~no od Osijeka, u kome su stacionirane jake hrvatske snage. Predsjednici Srbije i Hrvatske Slobodan Milo{evi} i Frawo Tu|man, Savezni sekretar za narodnu odbranu Veqko Kadijevi} i lord Karington potpisivali su u Igalu zajedni~ko saop{tewe u kome se obavezuju da se na rati{tima u Hrvatskoj odmah obustavi vatra. "Mi se obavezujemo da svi oni koji su pod na{om kontrolom ili politi~kim i vojnim uticajem moraju odmah da prekinu vatru", nagla{ava se u saop{tewu. Komanda Bawolu~kog korpusa objavila je Proglas o op{toj mobilizaciji. Svi vojni obveznici hitno moraju da se jave u svoje ratne jedinice. Dobrovoqci, bez ratnog rasporeda, mogu da se prijave svojim sekretarijatima za Narodnu odbranu, vojnim odsjecima op{tina, najbli`im jedinicama JNA, a u Bawoj Luci je zborno mjesto kasarna "Kozara". Na podru~ju Oku~ana i Stare Gradi{ke vo|ene su `estoke borbe izme|u hrvatskih snaga i srpskih teritorijalaca i armije. Hrvatski radio javio je da su se hrvatske snage "morale povu}i iz Novog Varo{a". Skup{tina zajednice op{tina Romanija, na sjednici odr`anoj u Sokocu, donijela je odluku o progla{ewu "Srpske Autonomne Oblasti Romanija". da se odmah jave najbli`oj kasarni, jer "istinski mir u Jugoslaviji zavisi od ja~ine JNA", ka`e se u pozivu koji je potpisao potpredsjednik Predsjedni{tva Radoslav Br|anin. "Ne mogu se na~uditi za{to SDA, kao legitimni predstavnik muslimanskog naroda, ne prihvata beogradsku inicijativu", rekao je predsjednik Skup{tine BiH Mom~ilo Kraji{nik. U napadu na transport JNA kod Posu{ja poginuo jedan pripadnik JNA, a jedan je rawen. "Autonomne regije sjeveroisto~ne Bosne". Grupa gra|ana muslimanske nacionalnosti u centru Vi{egrada, na prilazu staroj }upriji na Drini, barikadama je zaustavila tri oklopna transportera sa desetak vojnika JNA, koji su, idu}i iz pravca U`ica preko Vi{egrada prema Ustipra~i, bili na kraju jedne vojne kolone vojnih vozila. Nakon tro~asovne blokade i zadr`avawa uz okupqawe velikog broja gra|ana, transporteri sa vojnicima su vra}eni u pravcu U`ica, odakle su i do{li.

19. 09. 1991.
"I pored svih uvjeravawa organa Republike Hrvatske da su nalo`ili i zahtijevali prekid dejstava, napadi u pojedinim mjestima jo{ uvijek traju sa izuzetnom `estinom i nemilosrdno{}u", stoji u pismu Veqka Kadijevi}a lordu Karingtonu. [ef italijanske diplomatije \ani de Mikelis izjavio je da "Jugoslavija vi{e ne postoji". "[to vi{e bude trajao rat u toj zemqi - to }e biti sve te`e odr`ati bilo kakve veze me|u republikama koje su je ~inile", dodao je on. Zamjenik komandanta Pete vojne oblasti general Andrija Ra{eta izjavio je da }e vojska iz blokiranih kasarni "ako bude morala po vodu krenuti tenkovima". "Ima kasarni", izjavio je Ra{eta, "koje su ve} 20 dana bez vode i struje. I Vojna bolnica u Zagrebu je bez vode i bez struje. Tra`ili smo od hrvatskih vlasti da to ne ~ine, ali nam nisu ni odgovorili. A mi bismo mogli Zagrebu prekinuti struju u roku od 10 sekundi".

21. 09. 1991.
Predsjedni{tvo SR BiH formiralo je Krizni {tab u sastavu: dr Ejup Gani}, koordinator {taba, dr Biqana Plav{i}, mr Frawo Boras, Alija Delimustafi}, Jerko Doko i general-pukovnik Drago Vukosavqevi}. Pripadnici MUP-a RH na Koranskom mostu u Karlovcu masakrirali 13 pripadnika rezervnog sastava JNA.

22. 09. 1991.
U 15.00 ~asova po~eo je deseti prekid vatre poslije izmjene pisama izme|u predsjednika Hrvatske Frawe Tu|mana i generala Armije Veqka Kadijevi}a. Nakon pregovora i predaje, iz Vara`dina je iza{lo 60 starje{ina i 220 vojnika JNA, ~ime je Vara`dinski korpus pre{ao pod ingerencije Hrvatske vojske.

18. 09. 1991.
Na zasjedawu SIV-a predsjednik Ante Markovi} postavio je pitawe o ulozi JNA u Hrvatskoj i tra`io ostavku saveznog sekretara za narodnu odbranu, Veqka Kadijevi}a i wegovog zamjenika zbog razgovora koje su tajno vodili u Moskvi u martu (neposredno poslije zatvorene sjednice Predsjedni{tva SFRJ u funkciji Vrhovne komande). Autonomna regija Bosanske Krajine pozvala je dobrovoqce iz Bos. Krajine

25. 09. 1991.
Pripadnici MUP-a Hrvatske i ZNG aktivirali su ekspoloziv na mostu u Jasenovcu i znatno ga o{tetili. Nakon minirawa, cijelu no} trajao minobaca~ki napad na selo Gradina i Me|e|a.

20. 09. 1991.
Na konstitutivnoj Skup{tini predstavnika SDS sa podru~ja Zajednice op{tina Bijeqina, Ugqevik i Lopare, donesena je odluka o progla{ewu

26. 09. 1991.
Uz ubijawe nedu`nih civila u Zapadnoj Slavoniji, Hrvati i daqe

46

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
pale ku}e. Zapaqeno je selo Kukuwevac, nedaleko od Lipika. Po~eo egzodus Srba iz Zapadne Slavonije. Savjet bezbjednosti UN u Wujorku je odlu~io da se, na osnovu ~lana 7. Poveqe UN, a u ciqu uspostavqawa mira i stabilnosti u Jugoslaviji, uvede trenutni, op{ti i potpuni embargo na sve isporuke oru`ja i ratnog materijala Jugoslaviji, sve dok Savjet, poslije konsultacija sa Vladom Jugoslavije ne odlu~i druga~ije. Time je usvojena Rezolucija 713. SSNO saop{tio je da oru`ani sastavi Hrvatske vr{e minirawe pomorskih puteva i ulaza u luke. Poslije odbijawa predsjednika Predsjedni{tva SFRJ Stjepana Mesi}a da odr`i sjednicu, potpredsjednik Branko Kosti} sazvao je sjednicu Predsjedni{tva, koriste}i mogu}nost Poslovnika o radu Predsjedni{tva. Milan Tepi}, major JNA, zajedno sa nekoliko svojih vojnika i vi{e od 200 hrvatskih oru`nika odletio je u vazduh, jer nije `elio da im `iv padne u ruke. u velikom skladi{tu oru`ja, municije i vojne tehnike "Bedenik" kod Bjelovara. se i na sve mogu}e na~ine {ikaniraju, progawaju i uni{tavaju porodice pripadnika JNA. To se vi{e ne mo`e tolerisati. Zato Vas upozoravamo - Za svaki napadnuti i osvojeni objekat JNA - bi}e odmah uni{ten po jedan objekat od vitalnog zna~aja za Republiku Hrvatsku. Za svaki napadnuti i zauzeti garnizon - bi}e uni{teni vitalni objekti grada u kome se garnizon nalazi. To je istovremeno, upozorewe civilnom stanovni{tvu da se blagovremeno povu~e iz tih naseqenih mjesta. Ukoliko `elite da izbjegnete daqe krvoproli}e i razarawa, neka loklani organi vlasti odmah stupe u kontakt sa nadle`nim komandama JNA radi omogu}avawa potpuno bezbjednog izvla~ewa jedinica sa cjelokupnom tehnikom i pokretnom imovinom, kao i ~lanova porodica pripadnika Armije iz ugro`enih garnizona." Odlukom Saveznog sekretara za narodnu odbranu obrazovan je [tab TO SAO Krajine. Za komandanta je postavqen general u penziji Ilija \uki}, a za na~elnika pukovnik Du{an Kasum. Posmatra~i Evropske zajednice sti`u u Sarajevo gdje }e biti formiran regionalni koordinacioni centar i odakle }e se usmjeravati misija po BiH. Ovo je predvi|eno dogovorom o pro{irewu posmatra~ke misije Evropske zajednice na Bosnu i Hercegovinu, a koji su u Sarajevu potpisali izaslanik presjedavaju}eg Evropske zajednice Henri Vejnans, savezni sekretar za inostrane poslove Budimir Lon~ar i predsjednik Predsjedni{tva BiH Alija Izetbe-govi}.

30. 09. 1991.
Predsjednik SIV-a Ante Markovi} uputio je otvoreno pismo predsjedniku Republike Srbije Slobodanu Milo{evi}u. U pismu se, pored ostalog, ka`e: "Vama se obra}am, jer je najavqivawe op{te mobilizacije u Republici Srbiji direktno u funkciji gra|anskog rata i agresije jedne republike na drugu, uz upotrebu JNA. Nemogu}e je da se ovo i ovako radi bez Va{eg znawa i suglasnosti, jer Vi ste najodgovornoji funkcioner u Srbiji. Ako nije tako, povucite ove odluke i smijenite krivce." Zavr{en je referendum Albanaca za "suverenu i nezavisnu dr`avu Kosovo".

1991

27. 09. 1991.
"U{li smo u pravi gra|anski rat u kojem su na jednoj strani fa{isti usta{e na ~elu sa Tu|manom i wegovim sqedbenicima, ne samo u Hrvatskoj nego i u ostalim republikama, a na drugoj strani srpski narod i drugi gra|ani dobre voqe u borbi za o~uvawe ostatka Jugoslavije, jer zajedni~ki `ivot sa vjekovnim neprijateqima zazidan u la`nom bratstvu i jedinstvu nemogu} je", ka`e se u saop{tewu Srpske demokratske stranke u Bawoj Luci.

01. 10. 1991.
Saop{tewe [taba Vrhovne komande: Predsjedniku Republike Hrvatske Vladi Republike Hrvatske Glavnom sto`eru Hrvatske vojske Rukovodstvo i oru`ane formacije Republike Hrvatske potpuno ignori{u sve dosad postignute sporazume o prekidu vatre. Dogovorena primirja koriste se za koncentraciju snaga i izvo|ewe napada na vojne objekte i jedinice. Kasarne i drugi vojni objekti napadaju se mnogostruko ja~im snagama. Umjesto da se ukine, poja~ava se blokada vojnih jedinica. Pripadnicima Armije uskra}uje se voda i hrana, {to se po me|unarodnim konvencijama mora obezbijediti i ratnim zarobqenicima. Fakti~ki se radi o svojevrsnom genocidu. Izvr{eno je mno{tvo bezo~nih zlo~ina nad pripadnicima JNA. Doma}a i svjetska javnost upoznati su sa nekima od wih. Zloupotrebqavaju

29. 09. 1991.
Na talasima Radio Bawe Luke, objavqen je Proglas Bawolu~kog korpusa. Obrazla`u}i proglas, komandant korpusa, general Nikola Uzelac, istakao je da je uloga Armije da sprije~i rat. Izmi~e strpqewe vojske, starje{ina i naroda.

02. 10. 1991.
Generalni sekretar UN Peres de Kueqar apelovao je na sve sukobqene strane u Jugoslaviji da prekinu neprijateqstva i omogu}e da se nastave napori Evropske zajednice u pravcu

47

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
mira, nagla{avaju}i potrebu pune podr{ke misiji lorda Karingtona. Prema dogovoru sa Predsjedni{tvom SFRJ, JNA napustila Brione. Snage ZNG napale su jedinice JNA kod sela Ivanice na granici Trebiwa i Dubrovnika - poginulo 29 pripadnika Armije. JNA o op{toj mobilizaciji i postupke komandanta generala Nikole Uzelca. Ujedno odbor stranke poziva sve svoje ~lanove od 20 do 60 godina da se prijave u jedinice Bawalu~kog korpusa radi upu}ivawa na borbene polo`aje." "Odluke Predsjedni{tva SFRJ od prethodnog dana nisu punova`ne, jer Predsjedni{tvo nije zasjedalo u punom sastavu", izjavio je u Sarajevu ~lan Predsjedni{tva SFRJ iz BiH Bogi} Bogi}evi}. ″Vojska je na nelegitimnoj sjednici Predsjedni{tva obznanila pu~″, rekao je na konferenciji za novinare u Saboru Hrvatske predsjednik Predsjedni{tva SFRJ Stjepan Mesi}. Mesi} je utvrdio da ″izme|u svega stoji Slobodan Milo{evi} i da se Armija, u stvari, ″bori za nove granice velike Srbije″, ″iako je rat i ranije po~eo, general Armije Veqko Kadijevi} je no}as i formalno objavio rat Hrvatskoj″, istakao je Mesi}. Luci, od 8. oktobra 1991. godine po~iwe da radi Vojni sud i Vojno tu`ila{tvo. Primjewiva}e se odredbe Krivi~nog zakona SFRJ kojim je u ovakvim situacijama predvi|ena poo{trenija odgovornost za krivi~na djela protiv OS SFRJ. Predsjednik Predsjedni{tva BiH Alija Izetbegovi} obratio se putem TV Sarajevo gra|anima BiH i proglasio neutralnost BiH u ratu za koji je rekao da je bezuman. Samo sredi{te povijesnog dijela Zagreba, Gorwi grad, pogo|eno je u popodnevnom bombardovawu glavnog grada Hrvatske. Te{ke {tete nanesene su pala~i Banski dvori u kojem je sjedi{te predsjednika Republike Hrvatske, a o{te}eno je vi{e zgrada u zagreba~kom Gorwem gradu.

03. 10. 1991.
Predsjedni{tvo SFRJ u nepotpunom sastavu (~etiri ~lana) konstatovalo je da su se stekli uslovi za rad i djelovawe na na~in predvi|en Ustavom u uslovima neposredne ratne opasnosti, te tako na sebe preuzelo i izvjesna ovla{}ewa Skup{tine SFRJ. Otada sjednicama Predsjedni{tva prisustvuju samo ~lanovi iz Srbije, Vojvodine, Kosova i Crne Gore, pa je zato ono nazvano "krwim Predsjedni-{tvom". Na sjednici je konstatovalo da su se stekli uslovi da Predsjedni-{tvo SFRJ radi i djeluje na na~in predvi|en ustavom SFRJ u uslovima neposredne ratne opasnosti. Predsjedni{tvo SFRJ je donijelo Naredbu o djelimi~noj mobilizaciji. SDS je objavila dokument u "Oslobo|ewu" pod naslovom "Prijedlozi za razmi{qawe".

08. 10. 1991.
Sabor Hrvatske proglasio samostalnost Republike Hrvatske. Isto to je u~inila i Slovenija. Pri usagla{avawu samostalnosti Republika Slovenija dala je rok JNA da do 18. oktobra sve jedinice JNA napuste teritoriju Slovenije. Komanda RV i PVO saop{tila sqede}e: ″Hrvatsko vrhovni{tvo i wegovi bojovnici ostali su do kraja dosqedni sebi i svojoj secesionisti~koj politici, da svaki poku{aj za uspostavqawem mira kao uslov za pregovore obiqe`e jo{ `e{}im oru`anim napadima na objekte i kasarne JNA. Tako su i danas u 12.30 ~asova hrvatski bojovnici, samo nakon 12 ~asova po objavqenom prekidu vatre, iznenada sa teritorije Republike Hrvatske izvr{ili sna`an napad minobaca~kom vatrom po aerodromu Biha}." "HDZ BiH prihvata neutralnost ove republike, ali pod uvjetima da se BiH ne mo`e koristiti kao poligon za napade na Hrvatsku", izjavio je ~elnik ove stranke Stjepan Kquji} na konferenciji za {tampu u Sarajevu.

06. 10. 1991.
Radio Crne Gore javio je da su jedinice JNA zaposjele aerodrom ]ilipi, oko 20 km ju`no od Dubrovnika i nastavile napredovawe prema Cavtatu. General-potpukovnik Nikola Uzelac, komandant Bawolu~kog korpusa obi{ao je jedinice JNA i Teritorijalne odbrane SAO Zapadne Slavonije na prvoj liniji fronta prema Pakracu. Kolona vozila u kojoj je bio general Uzelac napadnuta je vatrom iz pje{adijskog naoru`awa, na jednom usponu izme|u sela Bijela Stijena i Doweg ^egli}a. Ovaj podmukli napad uspje{no su odbili vojnici iz obezbje|ewa.

04. 10. 1991.
U okviru Konferencije o Jugoslaviji izdato je saop{tewe u kome je predvi|eno: a) uspostavqawe labave zajednice ili saveza suverenih ili nezavisnih republika; b) aran`mani za za{titu mawina; c) neprihvatawe jednostranog mijewawa granica. Dogovoreno je da se i na Konferenciju (tj. potkomitet za prava mawina) pozovu predstavnici srpskih Krajina u Hrvatskoj. Srpska radikalna stranka BiH za Bosansku Krajinu u saop{tewu za javnost isti~e: "Podr`avamo u potpunosti proglas Bawalu~kog korpusa

07. 10. 1991.
U skladu sa Naredbom Predsjedni{tva SFRJ o postupawu u slu~aju neposredne ratne opasnosti, u Bawoj

48

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
09. 10. 1991.
Generalni sekretar Zapadno-evropske unije, Holan|anin Vilijem Frederik van Ekelem izjavio je u Madridu da ova Unija mora biti spremna na vojnu intervenciju u Jugoslaviji ako se o tome donese odluka na politi~kom nivou u okviru evropske zajednice. Regionalni odbor SDS-a Bosanske Krajine o{tro osu|uje neutralni odnos Alije Izetbegovi}a, koji otvoreno preko TV Sarajevo poziva muslimane i Hrvate protiv Srba u BiH. "Koja je to po redu izdaja saveznih zakona od strane prvog ~ovjeka BiH, BiH koja je jo{ uvijek u sastavu Jugoslavije i koja mora po{tovati savezne zakone koji su u skladu sa Ustavom SFRJ? Alija Izetbegovi} je ovim jasno pokazao da je produ`ena ruka Frawe Tu|mana i da `eli secesionizam, poput Slovenije i Hrvatske prenijeti u Bosnu, drugim rije~ima, ustoli~iti fa{izam kao u tzv. NDH." Predsjedni{tvo SFRJ zvani~no je obavijestilo Skup{tinu Jugoslavije o odlukama usvojenim na sjednicama 1. i 3. oktobra. Prelaze}i na uslove rada za vrijeme neposredne ratne opasnosti kako se navodi, Predsjedni{tvo otklawa mogu}nost blokade svog rada i preduzima odre|ene ingerencije skup{tine SFRJ, u skladu sa Ustavom.

15. 10. 1991.
Na sjednici Skup{tine BiH, bez prisustva 72 poslanika SDS i jednog poslanika SPO, usvojeni su Platforma Predsjedni{tva BiH, Memorandum SDA o suverenosti BiH i Pismo o namjerama. Prije toga, predsjednik Skup{tine Mom~ilo Kraji{nik, zavr{io je sjednicu, s obrazlo`ewem da je Parlament ranije donio zakqu~ak da se u Skup{tini ne mo`e preglasavati o kapitalnim pitawima za tri konstitutivna naroda ove republike. Me|utim, poslije sat vremena poslanici SDA, kojih je u oba Vije}a 86 i 42 zastupnika HDZ BiH nastavili su sjednicu, na kojoj su usvojeni pomenuti dokumenti. Povodom usvajawa Memoranduma SDA o suverenoj BiH Regionalni odbor SDS u Bawoj Luci izdao je saop{tewe u kome stoji: "U Skup{tini BiH od strane antisrpske koalicije (SDA, HDZ), u~iwen je sramni ~in koji nije ni{ta drugo no ~in secesije po receptu Slovenije i Hrvatske, ~ime su Alija Izetbegovi} i Stjepan Kquji} izveli muslimanski i hrvatski narod iz Jugoslavije. Sovjetski predsjednik Mihail Gorba~ov i predsjednici Srbije Slobodan Milo{evi} te Hrvatske Frawo Tu|man potpisali su u Moskvi Kominike kojim se predvi|a da odmah prestanu oru`ani konflikti i u roku od mjesec dana po~nu pregovori izme|u rukovodstva Srbije i Hrvatske, rukovodioci Srbije i Hrvatske pozivaju Sovjetski Savez, SAD, i EZ da pru`e usluge dobre voqe u predstoje}im pregovorima.

Jugoslavije, jednostrane i protivustavne. Kao takve, smatra SIV, ne mogu proizvoditi nikakvo pravno dejstvo. Srska demokratska stranka BiH uputila je proglas srpskom narodu, gra|anima BiH i Jugoslavije povodom posqedweg zasijedawa Republi~ke Skup{tine BiH na kojem su SDA i HDZ donijele Memorandum o suverenosti BiH. ″U no}i izme|u 14. i 15. oktobra 1991. godine, poslani~ke grupe SDA i HDZ, zajedno sa poslanicima dijela opozicije, poku{ale su dr`avni udar donose}i, metodom politi~kog terora protiv ustavne odluke, kojima su `eqeli poni{titi tradiciju zajedni~kog `ivota Srba, Muslimana i Hrvata. Time je ozbiqno ugro`en ustavnopravni poredak, zasnovan na suverenitetu i ravnopravnosti konstitutivnih naroda, a otvoren put u bezzakowe i haos″, ocjewuje SDS.

1991

18. 10. 1991.
U Hagu je otvoreno plenarno zasjedawe Konferencije o Jugoslaviji na najvi{em nivou. Pod predsjedni{tvom lorda Karingtona i holandskog {efa diplomatije Hansa van den Bruka, kao predsjednik Ministarskog savjeta EZ u~estvuju predsjednici svih jugoslovenskih republika, svi ~lanovi Predsjedni{tva SFRJ, premijer Ante Markovi} i Savezni sekretar za inostrane poslove Budimir Lon~ar. Razmatran je prijedlog Deklaracije o Jugoslaviji sa kompleksnim aran`manom za rje{avawe krize. Aran`man se zasnivao na suverenosti i nezavisnosti republika, dotada{wih federalnih jednica, wihovom me|unarodnom priznavawu kao dr`ava, mogu}nostima slobodne asocijacije i mehanizama za za{titu qudskih prava nacionalnih i etni~kih grupa. Predvi|en je tzv. specijalni status za oblasti u kojima pripadnici neke nacionalne ili etni~ke grupe ~ine ve}inu. U Deklaraciji je posebno spomenut takav status za Srbe u

10. 10. 1991.
"JNA ni u kom slu~aju nije u~estvovala u navodnom vazdu{nom napadu na Banske dvore u Zagrebu", istakao je na konferenciji za {tampu u Me|unarodnom pres-centru u Beogradu pukovnik JNA prof. dr Janko Vili~i}, ina~e stru~wak za eksplozive.

16. 10. 1991.
Savezno izvr{no vije}e je Skup{tini SFRJ dostavilo svoje mi{qewe prema kojem su odluke Skup{tine Republike Slovenije i Sabora Republike Hrvatske o progla{ewu tzv. Samostalnosti i nezavisnosti, odnosno otcjepqewu od

14. 10. 1991.
Tro~lana evropska posmatra~ka misija je u Bawoj Luci i odatle }e svakodnevno obilaziti op{tine u rubnim podru~jima BiH i Hrvatske.

49

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
Hrvatskoj. U svom govoru Slobodan Milo{evi} je odbio rje{ewa iz Deklaracije "jer suspenduju va`e}i ustavni poredak i ukidaju Jugoslaviju kao dr`avu koja kontinuirano postoji ve} 70 godina". ^lanovi Predsjedni{tva Jugoslavije Branko Kosti}, Borislav Jovi}, Sejdo Bajramovi} i Jugoslav Kosti}, napustili su plenarnu sjednicu Konferencije o Jugoslaviji. Poslije toga je lord Karington objavio kraj zasjedawa konferencije. Dogodilo se to nakon {to je on prekinuo potpredsjednika Predsjedni{tva Branka Kosti}a u wegovom izlagawu.

20. 10. 1991.
"Na djelu je golema informativna blokada kojoj je ovo podru~je Bawa Luke i ~itave Bosanske Krajine izlo`eno u sredstvima informisawa BiH. Stoga mi smo odlu~ili da ovdje u Bawoj Luci osnujemo RTV Bawa Luka", rekao je Velibor Ostoji}, ministar za informisawe u Vladi BiH.

24. 10. 1991.
Srpski poslanici u Skup{tini BiH u Sarajevu konstituisali su Skup{tinu srpskog naroda BiH. Ova odluka koja je donesena jednoglasno stupila je odmah na snagu. Klub poslanika SDS i SPO, u prisustvu brojnih gostiju donio je odluku o osnivawu Skup{tine srpskog naroda u BiH, koja ima istorijski zna~aj, jer se time {tite vitalni interesi Srba kojima sa vi{e ne}e mo}i nametati i podvaqivati, a ~ija }e sudbina danas i ubudu}e ovisiti od wih samih. Poslanici su za predsjednika Skup{tine srpskog naroda u BiH izabrali Mom~ila Kraji{nika, koji je i predsjednik BH Parlamenta. Za potpredsjednike skup{tine izabrani su: dr Milovan Milanovi} iz Bawe Luke i Branko Simi} iz Mostara, dok }e tre}i potpredsjednik biti naknadno izabran iz reda opozicionih poslanika. Sekretar Skup{tine srpskog naroda BiH je Milo{ Savi}, ina~e zamjenik generalnog sekretara Skup{tine BiH. "Ovo je jedan od najzna~ajnijih istorijskih trenutaka u kojem srpski narod razbija svoje zablude i definitivno uspostavqa svoju cjelovitost", rekao je predsjednik SDS i novoizabrani predstavnik srpskog naroda BiH u Predsjedni{tvu SFRJ dr Radovan Karaxi}. "Srpski narod je, u pro{lom re`imu, pao na niske grane, taj narod sada oporavqa" i to u pravo vrijeme jer se suo~ava sa svojim tradicionalnim protivnicima - velikogermanskim ekspanzionizmom i doma}im fa{izmom", rekao je Karaxi}.

21. 10. 1991.
Naredbom komandanta RV i PVO u Bawoj Luci formiran je 111. helikopterski puk, premje{tavawem dijela vazduhoplovnih jedinica sa Zagreba~kog aerodroma Pleso.

19. 10. 1991.
Predsjedni{tvo SFRJ saop{tilo da se kao oznaka Armije uvodi novi simbol - jugoslovenska trobojnica umjesto zvijezde petokrake. Na inicijativu Izvr{nog vije}a AR Krajina, u Bawoj Luci je odr`an zajedni~ki sastanak ~lanova Vlade SAO Krajine i ~lanova Izvr{nog vije}a AR Krajine. Sastanku su sa predsjednikom Vlade SAO Krajine dr Milanom Babi}em i predsjednikom Izvr{nog vije}a AR Krajine An|elkom Grahovcem, prisustvovali predsjednik SDS za BiH dr Radovan Karaxi}, predsjednik Skup{tine BiH mr Mom~ilo Kraji{nik, ~lan Predsjedni{tva BiH prof. dr Nikola Koqevi}, ~lanovi dr`avnih organa BiH, AR Krajine i poslanici Skup{tine BiH sa podru~ja AR Krajine. Na sastanku su usvojeni sqede}i stavovi: Odlu~no se podr`ava opredjeqewe srpskog naroda da ostane u zajedni~koj dr`avi; Od skup{tine i najvi{ih dr`avnih organa Republike Srbije i Crne Gore izri~ito se tra`i da sprovedu odluku srpskog naroda da ostane u jedinstvenoj dr`avi; Odlu~no se podr`ava opredjeqewe svih srpskih autonomnih pokrajina, regija i oblasti da ostanu u zajedni~koj suverenoj dr`avi, kao izraz voqe srpskog naroda.

23. 10. 1991.
Predsjedni{tvo SFRJ dostavilo je Skup{tini Jugoslavije "Polazne osnove za razrje{ewe dr`avnopoliti~ke krize u Jugoslaviji". Predsjedni{tvo SFRJ predla`e dvije opcije budu}eg ure|ewa zemqe. Prva je Jugoslavenska demokratska federacija ravnopravnih republika, kao i autonomnih zajednica koje su izjasnile `equ da ostanu u okviru Jugoslavije kao posebne federalne jedinice sa specijalnim statusom, i druga je - konfederacija odnosno savez suverenih dr`ava (republika) koje su se prethodno na referendumu izjasnile kao nezavisne suverene. U Hagu, predsjedavaju}i Konferencije o Jugoslaviji, lord Karington, ponudio je novi prijedlog EZ o budu}nosti jugoslovenske dr`ave. Rije~ je o ne{to inoviranom tekstu Deklaracije o Jugoslaviji od 18. oktobra. Novine su se sastojale u izostavqawu odredbe o va`ewu specijalnog statusa posebno za Srbe u Hrvatskoj, u precizirawu me|unarodne kontrole primjene posebnog statusa, kao i zahtjevu da se autonomnim pokrajinama vrati ustavni status od prije 1990. godine.

26. 10. 1991.
Na mitingu u Bawoj Luci, na kome se okupilo blizu 50.000 Kraji{nika s u~e{}em politi~kih prvaka srpskog naroda BiH (dr Radovana Karaxi}a, prof. dr Nikole Koqevi}a, mr Predrag Radi}, Vojo Kupre{anin, dr Radoslav Vuki}, Bo`idar Vu~urovi}, Mom~ilo Kraji{nik, Radoslav Br|anin, Miodrag

50

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
Samarxija, Nenad Stevandi} i Velibor Ostoji}), jo{ jednom je, nakon osnivawa Skup{tine srpskog naroda BiH - javno izra`ena plebiscitarna voqa srpskog naroda ove republike za ostankom u Jugoslaviji. U stvari, moto i poruka ovog mitinga jasno je glasio: za Jugoslaviju ma kolika bila, i kako se zvala ali da u woj `ive svi Srbi, naravno i sa svim drugim narodima i gra|anima kojima je stalo do Jugoslavije. ti u nezavisnoj i suverenoj BiH. "Srpski narod je ve} imao plebiscit u tom pogledu, jer je osnovna izborna, odnosno predizborna parola SDS bila za federaciju, za ostajawe BiH u federaciji", ka`e dr Radovan Karaxi}. Portparol Ministarstva inostranih poslova Slovenije Ivo Vojgl izjavio je u Hagu da Janez Drnov{ek nije vi{e ~lan Predsjedni{tva SFRJ. Mirovna konferencija o Jugoslaviji u Hagu prekinula je rad po{to je predsjedavaju}i lord Karnigton saop{tio da ne postoje osnove za bilo kakav sporazum.

31. 10. 1991.
"@urba koju Evropa pokazuje na konferenciji u Hagu jasno govori o wenim potrebama, a ne o potrebama naroda u Jugoslaviji", rekao je na konferenciji za {tampu u Sarajevu predsjednik SDS BiH dr Radovan Karaxi}. "Deklaracija EZ ne priznaje Jugoslaviju kao suverenu dr`avu i me|unarodno priznati subjekt {to je u potpunom neskladu sa zavr{nim dokumentom KEBS-a i Poveqom Ujediwenih nacija", rekao je Karaxi}.

06. 11. 1991.
U Bawoj Luci je odr`ana redovna sjednica Skup{tine Autonomne regije Bosanske Krajine. Sjednici su prisustvovali visoki gosti iz Sarajeva prof. dr Vojislav Maksimovi}, predsjednik kluba poslanika SDS-a i prof. dr Aleksa Buha, srpski poslanik u bosansko-hercegova~kom parlamentu i ~lan politi~kog savjeta SDS-a za BiH. Sjednici su tako|e, prisustvovali svi predsjednici op{tina AR Krajine, kao i poslanici. Na sjednici su razmatrana pitawa o odbrani, plebiscitu i izbjeglicama. Sveti arihjerejski sabor Srpske pravoslavne crkve u Beogradu obratio se evropskoj i svjetskoj javnosti apelom da se za{titi ne samo politi~ko nego i biolo{ko ugro`avawe srpskog naroda u Hrvatskoj i Krajini. "Za BiH najboqe rje{ewe je konfederacija, jer bi se tako zadovoqili narodi koji ho}e ostati u Jugoslaviji kao i oni koji `ele u suverenu Bosnu", izjavio je u Beogradu predsjednik SDS BiH dr Radovan Karaxi}.

29. 10. 1991.
U Briselu ministri inostranih poslova EZ donijeli odluku da se prema Srbiji uvedu ekonomske sankcije ukoliko do 4. novembra ne prihvati prijedlog lorda Karingtona iz Haga.

1991

30. 10. 1991.
Na plenarnom zasijedawu Konferencije o Jugoslaviji u Hagu lord Karington ponudio je tre}u verziju dokumenta o rje{avawu jugoslovenske krize. U odnosu na drugu verziju izostavqen je stav o vra}awu statusa autonomnim pokrajinama na rje{ewu od prije 1990. godine. U odjeqku o posebnom statusu za oblasti sa nacionalnim i etni~kim ve}inama dodat je prijedlog o wihovoj trajnoj demililtarizaciji. Ideja o carinskoj uniji prerasla je u prijedlog o ~vr{}oj ekonomskoj saradwi budu}ih suverenih republika - dr`ava. "Potpuna je politi~ka pripremqenost srpskog naroda za plebiscit 9. i 10. novembra na kojem se, po odluci srpske Skup{tine BiH, treba da izjasni da li }e ostati u zajedni~koj dr`avi Jugoslaviji zajedno sa Srbijom, Crnom Gorom, SAO Krajinom, SAO Slavonijom, Barawom i Zapadnim Sremom, te drugima koji se za to izjasne", izjavio je u Sarajevu Predsjednik SDS BiH dr Radovan Karaxi}, koji je s tim u vezi naglasio - da je srpskom narodu u ovoj republici potpuno jasno {ta bi zna~ilo osta-

04. 11. 1991.
Predsjedni{tvo Autonomne regije Krajina uputilo je zahtjev Predsjedni{tvu SFRJ da proglasi op{tu mobilizaciju u BiH, Srbiji i Crnoj Gori.

05. 11. 1991.
Plenarna sjednica Konferencije o Jugoslaviji u Hagu razmatrala je ~etvrtu verziju sporazuma za op{te rje{ewe krize, objavqenog 1. novembra. U osnovne principe unosi se mogu}nost stvarawa zajedni~ke dr`ave od onih republika koje `ele da ostanu u woj. Ostavqa se, tako|e, mogu}nost da republike koje to `ele uspostave jedinstveno unutra{we tr`i{te. Ovu posqedwu verziju dokumenta predstavnici Srbije i Crne Gore, kao i ~etiri ~lana Predsjedni{tva SFRJ, odbacili su zbog izostavqawa principa samoopredjeqewa naroda. Milo{evi} je dokument nazvao ultimatumom. Predstavnik Crne Gore predlo`io je da se prijedlog o opstanku zajedni~ke dr`ave tretira ravnopravno sa prijedlogom o wenom me|unarodnopravnom ukidawu.

07. 11. 1991.
U Bawoj Luci boravili dr Nikola Koqevi} i dr Ejup Gani}, ~lanovi bosansko-hercegova~kog Predsjedni{tva, gdje su razgovarali sa politi~kim vrhom i direktorima velikih bawalu~kih preduze}a.

51

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
U Rimu je osnovan Savjet NATO-a za saradwu sa zemqama isto~ne Evrope. Ministri dvanaestorice donijeli odluku o sankcijama prema Jugoslaviji. preko Ravene i Trsta stigao do neke luke u Hrvatskoj. U Grudama na sastanku kriznih {tabova "hercegova~ke regionalne zajednice" i "travni~ke regionalne zajednice" usvojeni su zakqu~ci u kojima se tra`i da" se pristupi formulirawu i objavqivawu pravnih i politi~kih akata (progla{ewe Hrvatske banovine u BiH, provo|ewe referenduma za prikqu~ewe Republici Hrvatskoj ...) kao prve faze na putu kona~nog rje{ewa hrvatskog pitawa i stvarawe Suverene Hrvatske u wenim etni~kim i povijesnim (sada) mogu}im granicama." Zakqu~ke su potpisali Mate Boban i Dario Kordi}. krize, o ~emu je ekspoze na sjednici Skup{tine Jugoslavije podnio potpredsjednik dr`avnog Predsjedni{tva dr Branko Kosti}. Vije}e je zatra`ilo od Predsjedni{tva SFRJ da predlo`i novog mandatara.

10. 11. 1991.
Odr`an je plebiscit srpskog naroda u BiH za ostajawe u Jugoslaviji. Vi{e od 1.550.000 dr`avqana BiH izjasnilo se, tokom dva dana odr`avawa plebiscita, za `ivot u zajedni~koj dr`avi Jugoslaviji. Prema kona~nim rezultatima na plebiscitu za Jugoslaviju se izjasnilo 1.161.146 Srba, i 48.845 gra|ana ostalih naroda u BiH. "S obzirom na rezultate plebiscita", rekao je predsjednik SDS dr Radovan Karaxi}, "mo`e se zakqu~iti da BiH ostaje u Jugoslaviji i jedino se silom mo`e iz we izdvojiti".

17. 11. 1991.
Li~ni izaslanik generalnog sekretara OUN Sajrus Vens i podsekretar u Ujediwenim nacijama Mark Gulding sa saradnicima doputovali su u Beograd, da bi u narednih sedam dana ispitali sve mogu}nosti za eventualno slawe mirovnih snaga na zara}eno jugoslovensko podru~je.

18. 11. 1991. 13. 11. 1991.
Nakon pet dana izuzetno te{kih borbi u neposrednoj okolini Dubrovnika na ovom podru~ju zamuklo je oru`je. Na~elnik {taba Vojno-pomorskog sektora "Boka" kapetan bojnog broda Milan Zec u Kuparima je, u vezi s tim, izjavio: "Na molbu Vrhovni{tva Hrvatske Savezni sekretar za narodnu odbranu prihvatio je da se uspostavi novo primirje u neposrednom okru`ewu grada Dubrovnika." Treba naglasiti da je ovo ve} trinaesto primirje na ovom rati{tu. Patrijarh srpski gospodin Pavle sa ~lanovima Svetog sinoda primio je u Beogradu predsjednika SDS za BiH, dr Radovana Karaxi}a, koji ga je informisao o uspje{no obavqenom plebiscitu srpskog naroda u BiH. U Hercegova~koj op{tini Grude osnovana je Hrvatska zajednica HercegBosna. U odluci o osnivawu navodi se da se radi o politi~koj, ekonomskoj, kulturnoj i teritorijalnoj cjelini u koju se udru`uju op{tine u kojima `ive Hrvati. Precizira se da se radi o op{tinama: Jajce, Kre{evo, Busova~a, Vitez, Novi Travnik, Kiseqak, Fojnica, Skender Vakuf (Dobratovi}i), Kakaw, Vare{, Kotor-Varo{, Tomislavgrad, Posu{je, Mostar, [iroki Brijeg, Grude, Qubu{ki, ^itluk, ^apqina, Neum, Stolac i Ravno. Za sjedi{te Hrvatske zajednice Herceg-Bosna odre|en je Mostar. Za predsjednika Hrvatske zajednice Herceg-Bosna izabran je Mate Boban.

12. 11. 1991.
Ispred zgrade Skup{tine BiH u Sarajevu okupilo se oko 10.000 gra|ana iz cijele Republike na mirovnom mitingu pod parolom "Rad, a ne rat". U~esnici mitinga zahtijevaju zaustavqawe rata i stvarawe uslova za zajedni~ki `ivot. Od republi~kog Parlamenta tra`i se da odmah zapo~ne zasjedawe, sve dok se ne postigne dogovor o zajedni~kom `ivotu u BiH. "Bosna je suverena i takva }e i ostati, jer iza toga stoji najve}i dio wenog naroda i me|unarodna javnost", izjavio je u Sarajevu predsjednik Republike BiH Alija Izetbegovi}. Oko pet tona oru`ja i municije u vrijednosti oko pet miliona dolara preba~eno je brodom iz Italije u Hrvatsku, kanalom koji je prethodnog dana otkrila policija u Veneciji. Torinski dnevnik "Stampa" pi{e kako je brod natovaren, po svoj prilici projektilima "stinger", minobaca~ima "pu{ka{" i "kala{wikovima" krenuo iz egipatske luke Aleksandrija da bi

19. 11. 1991.
Austrijski ministar inostranih poslova Alojz Mok zatra`io je slawe mirovnih snaga UN u Jugolaviju i ponovo se zalo`io za priznawe Slovenije i Hrvatske.

15. 11. 1991.
Vije}e republika i pokrajina Skup{tine Jugoslavije uskratilo je povjerewe predsjedniku SIV-a Anti Markovi}u i saveznom sekretaru za inostrane poslove Budimiru Lon~aru. To je uslijedilo nakon tro~asovne rasprave o stawu u zemqi i aktivnostima Predsjedni{tva SFRJ na prevazila`ewu dr`avno-politi~ke

20. 11. 1991.
U Bawoj Luci je boravio prvi ~ovjek Srpske radikalne stranke dr Vojislav [e{eq, kojom prilikom je i sve~ano izvr{io promociju svoje

52

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
stranke. Doma}in dr [e{eqa bili su Vojo Kupre{anin, predsjednik Skup{tine AR Bosanske Krajine, zatim An|elko Grahovac, predsjednik Izvr{nog vije}a AR Krajine, Radoslav Br|anin, srpski poslanik u Skup{tini BiH. Ustavni sud Jugoslavije privremeno je zabranio primjenu Odluke Sabora Republike Hrvatske o raskidu dr`avotvorne veze sa SFRJ donesenu 8. oktobra. "Ne{to {to je izvan zakona nikako ne mo`e postati zakonito. Dvije stranke SDA i HDZ i wihovi poku{aji stvarawa novih op{tina na podru~ju bawolu~ke op{tine primjer su svojevrsne uzurpacije prava koja pripadaju skup{tini mjesne zajednice ili SOe", re~eno je na konferenciji za {tampu koju je u ime SO Bawa Luka organizovao wen predsjednik mr Predrag Radi}. JNA oslobodila Vukovar. Nastavqaju se te{ki sukobi oko Osijeka. sjednici Srpske skup{tine BiH. "Ukoliko neko `eli da odvoji BiH od Jugoslavije", rekao je u uvodnom izlagawu, predsjednik Srpske Skup{tine Mom~ilo Kraji{nik, "mora imati na umu da }e imati sav srpski narod protiv sebe". "@eqa Srba je da `ive skupa, ali u slozi i qubavi", rekao je Kraji{nik, upozoriv{i da je pogubno ratovati. "Boqe je podjeliti se i razdru`iti, pa se ponovo ako treba udru`iti, a ako do|e do rata, to nikada ne}i biti mogu}e", rekao je Kraji{nik. Srpska Skup{tina BiH donijela je Odluku o verifikaciji dotad progla{enih srpskih autonomnih oblasti (SAO) u BiH: "Autonomna regija Krajina", "SAO Hercegovina", "SAO romanijsko-bir~anska", "SAO Semberija" i "SAO Sjeverna Bosna". Iz kasarni u Splitu je, u skladu sa dogovorom Kninskog korpusa, komande vojno-pomorske oblasti (VPO) i hrvatske strane, po~elo iseqavawe kasarni JNA ka ratnoj luci "Lora".

27. 11. 1991.
Savjet bezbjednosti UN usvojio Rezoluciju 721 o potrebi slawa mirovnih snaga UN u Jugoslaviju. Nakon vi{esatne dramati~ne rasprave, odbornici bawolu~ke Skup{tine op{tine na sjednici donijeli su odluku o osnivawu javnog preduze}a "Televizija Bawa Luka". To je po~etak stvrawa uslova za potpunije informisawe i zadovoqavawe kulturnih, obrazovnih i drugih potreba gra|ana bawolu~ke op{tine. U Mrkowi} Gradu otkriven obnovqeni spomenik prvom jugoslovenskom Kraqu Petru Prvom.

1991

24. 11. 1991.
U sjedi{tu UN u @enevi odr`an je sastanak Slobodana Milo{evi}a, Frawe Tu|mana i Veqka Kadijevi}a sa lordom Karingtonom i Sajrusom Vensom. Postignut je 14. sporazum o prekidu vatre. Sporazumom se predvi|a da Hrvatska odmah podigne blokadu kasarni i objekata JNA. Predvi|eno je tako|e da JNA odmah po~ne da povla~i jedinice, oru`je i opremu iz kasarni i objekata u Hrvatskoj prema pomenutom dogovoru i rasporedu. Kasarnu "Pleso" u Velikoj Gorici kod Zagreba napustio je kompletan 149. raketni puk. Kolonu sa 77 vozila i oko 200 vojnika, kojoj je kona~no odredi{te Bawa Luka, pratila je policija, a premje{tawe jedinica nadziru i ~lanovi Evropske misije.

01. 12. 1991.
Izborom Alije Izetbegovi}a za predsjednika Glavnog odbora i drugih organa, za naredne ~etiri godine, u Sarajevu je, nakon trodnevnog rada, zavr{en Prvi kongres SDA. Posqedwa kolona sa 57 tenkova i transportera napustila kasarnu JNA "Mar{al Tito" u Zagrebu.

21. 11. 1991.
Na konferenciji za {tampu u prescentru Komande Kninskog korpusa general-major Ratko Mladi} obavijestio je novinare da je pro{le no}i sru{en Masleni~ki most. Tim povodom komanda Kninskog korpusa izdala je sqede}e saop{tewe: "U toku no}i 20. na 21. novembar ja~a diverzantsko-teroristi~ka grupa neprijateqa ubacila se u rejonu Masleni~kog mosta i izvr{ila napad na neposredno obezbje|ewe mosta. U toku dejstva oko mosta, a u poku{aju da teroristi razminiraju most, do{lo je do aktivirawa i tom prilikom je most sru{en". "Poslanici Srpske Skup{tine BiH, `ele da se sa~uva cjelovita BiH u Jugoslaviji. Samo u cjelovitoj BiH u Jugoslaviji svi Srbi su, kao ostali narodi, u jednoj dr`avi", re~eno je na

02. 12. 1991.
Ambasador SFRJ pri Evropskoj zajednici u Briselu dr Mihajlo Crnobrwa predao je politi~kom direktoru holandskog ministra inostranih poslova Van Vrasumu notu jugoslovenske Vlade u kojoj se izra`ava protest zbog sankcija preduzetih protiv Jugoslavije, posebno raskida sporazuma o saradwi. Savjet ministara EZ odlu~io da ekonomske sankcije primjeni samo prema Srbiji i Crnoj Gori.

25. 11. 1991.
U @enevi lord Karington i Sajrus Vens su potpisali (mini) plan o rje{ewu jugoslovenske krize.

53

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
05. 12. 1991.
Hrvatski Sabor zakqu~io je da "vi{e ne postoji potreba za sudjelovawem Stjepana Mesi}a kao ~lana i predsjednika Predsjedni{tva SFRJ". Obra}aju}i se tom prilikom Saboru, Mesi} je rekao: "Obavio sam zadatak Jugoslavije vi{e nema".

17. 12. 1991.
Savjet ministara EZ je usvajawem nove Deklaracije o Jugoslaviji odlu~io da prizna nezavisnost svim jugoslovenskim republikama koje budu prihvatile Deklaraciju o kriterijumima za priznavawe novih dr`ava u Isto~noj Evropi i SSSR-u, koju je Savjet ministara usvojio istog dana. Prema ovim odlukama, jugoslovenske republike bi morale da do 23. decembra izraze svoju `equ za nezavisno{}u. Odlu~eno je da rok za wihovo me|unarodno priznavawe bude 15. januar.

09. 12. 1991.
Lord Karington je organizovao sastanak predsjednika i predsjednika Predsjedni{tava svih jugoslovenskih republika u Hagu. Postignut je dogovor o nastavku Konferencije o Jugoslaviji. Razlike su ostale u pogledu rje{ewa sadr`anih Izvje{taja Arbitra`ne komisije Konferencije, jer se Komisija slo`ila sa stanovi{tem Hrvatske i Slovenije o tome da se dr`ava raspala, ali je razmatrala i mogu}nost ustanovqavawa zajednice naroda koji `ele da ostanu u Jugoslaviji. Srbija i Crna Gora se nisu slo`ile sa rje{ewem zbog toga {to u wemu nije nazna~eno da }e zajednica biti sukcesor Jugoslavije u smislu me|unarodnog prava.

18. 12. 1991.
Reaguju}i na odluke EZ i ocjewuju}i ih kao podr{ku unilateralnim i protivustavnim aktima secesije i poku{aja ukidawa Jugoslavije kao jedinog subjekta me|unarodnog prava, Predsjedni{tvo SFRJ je zatra`ilo pomo} UN u interesu o~uvawa integriteta i suvereniteta Jugoslavije. Upu}eno je tako|e pismo Arbitra`noj komisiji Konferencije o Jugoslaviji, u kojem je ukazano na potrebu postojawa jednakih prava Srba u Hrvatskoj i BiH na samoopredjeqewe, u slu~aju da se drugi narodi u tim republikama odlu~e na odvajawe od Jugoslavije. ^lanovi Predsjedni{tva BiH iz reda srpskog naroda prof. dr Nikola Koqevi} i prof. dr Biqana Plavi{i} u saop{tewu izdatom u Sarajevu, smatraju neprihvatqivim za BiH najnoviji ultimativni poziv za formirawe novih dr`ava u postoje}oj suverenoj Jugoslaviji. "Ni po va`e}em, ni po nacrtu budu}eg Ustava, BiH se ne bi mogla izdvojiti iz Jugoslavije bez pristanka srpskog naroda", ka`u u svom saop{tewu ~lanovi Predsjedni{tva SR BiH iz reda srpskog naroda Biqana Plav{i} i Nikola Koqevi}.

skup{tine, proglasila je Krajinu Republikom, donijela Ustav i za wenog prvog predsjednika, do prvih op{tih izbora nakon rata, jednoglasno izabrala dr Milana Babi}a. Prema Ustavu, grb krajinske Republike je u obliku bijelog dvoglavog orla u uzletawu, sa {titom u sredini sa ~eitiri ocila i natpisom Krajina. Zastava je srpska trobojka, a himna "Bo`e pravde". Nova dr`ava zauzima podru~je od 12.000 kvadratnih kilometara sa oko 300.000 stanovnika u 17 op{tina: Benkovac, Dvor na Uni, Dowi Lapac, Glina, Gra~ac, Knin, Korenica, Kostajnica, Karlovac, Oku~ani, Petriwa, Pakrac, Vojni}, Vrginmost, Sluw, Sisak-Caprag i Obrovac. Granice nove dr`ave prote`u se od Kupe do Jadranskog mora.

20. 12. 1991.
Na sjednici Predsjedni{tva BiH u Sarajevu ve}inom glasova za predsjednika ovog organa ponovo je na godinu dana izabran Alija Izetbegovi}. Glasawe je obavqeno javno, a dr Nikola Koqevi} i dr Biqana Plav{i}, nezadovoqni rezultatom rada Predsjedni{tva BiH u proteklom jednogodi{wem periodu, glasali su protiv ponovnog izbora Izetbegovi}a. Predsjedni{tvo BiH je donijelo odluku da od EZ tra`i priznavawe nezavisnosti ove republike, a protiv te odluke su glasali ~lanovi Predsjedni{tva srpske nacionalnosti. Wema~ka vlada je odlu~ila da "me|unarodno-pravno prizna jugoslovenske republike koje do 23. decembra saop{te da `ele biti priznate kao nezavisne dr`ave". "Wema~ka ne igra iskreno", glasi ocjena Pariza povodom odluke Wema~ke da "de fakto" prizna Hrvatsku i Sloveniju prije 15. januara, ~ime je", kako isti~e "Frans Soar" "prva po~ela da razbija Jugoslaviju". Na zatvorenoj sjednici Vlada BiH je, prema o~ekivawu, donijela sqede}u

11. 12. 1991.
Skup{tina srpskog naroda BiH donijela je preporuku JNA o o~uvawu teritorijane cjelokupnosti Jugoslavije. Predsjednik Vlade Srbije dr Dragutin Zelenovi} podnio je ostavku na tu funkciju predsjedniku Skup{tine Srbije Aleksandru Bako~evi}u, saop{teno je na sjednici Skup{tine Srbije. Bakovi} je o tome obavjestio predsjednika Republike Slobodana Milo{evi}a.

14. 12. 1991.
Wema~ka vlada ne}e odustati od priznawa Slovenije i Hrvatske, uprkos upozorewu generalnog sekretara UN de Kueqara.

19. 12. 1991.
Skup{tina SAO Krajine na sjednici u Kninu u svojstvu ustavotvorne

54

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
odluku: "Vlada BiH, u ime SR BiH, ovom Odlukom izra`ava `equ da SR BiH bude priznata kao nezavisna dr`ava i moli Evropsku zajednicu i wene ~lanice da je priznaju u postupku i u roku predvi|enom u Briselskoj deklaraciji o Jugoslaviji." Opet je koalicija SDA i HDZ bila ja~a (12:8) za nezavisnu dr`avu BiH, koju jo{ samo Evropska zajednica treba da "verifikuje". Predsjednik SIV-a Ante Markovi} podnio je ostavku zbog neslagawa sa svojim ministrima. "Za mene je neprihvatqivo predlo`iti ratni buxet", izjavio je Markovi} u Beogradu, dodaju}i da on to ne}e uraditi. listu "Turkije" da }e "federalna armija do`ivjeti svoj kraj ukoliko napadne Sarajevo". "Ako federalna armija poku{a da nas napadne zatra`i}emo pomo} od na{ih prijateqa - na prvom mjestu od Turske". "Tra`i}emo da se na granicama BiH postave mirovne snage Ujediwenih nacija. U mirovnim snagama su neophodne i turske vojne jedinice", rekao je Izetbegovi}. Polaze}i od slobodno izra`ene voqe srpskog naroda Republike Srpske Krajine, Vlada Republike Srbije je na sjednici predlo`ila Narodnoj skup{tini Republike Srbije da prizna Republiku Srpsku Krajinu. Srbija je dobila novu vladu, drugu u istoj kalendarskoj godini i drugu poslije vi{estrana~kih izbora. Novi premijer je dr Radoman Bo`ovi}, dosada{wi predsjednik Izvr{nog vije}a Vojvodine. Wema~ka zvani~no priznala nezavisnost Slovenije i Hrvatske. Skup{tina Slovenije proglasila novi Ustav Republike Slovenije. Skup{tina Crne Gore odbila da od Evropske zajednice tra`i priznavawe nezavisnosti jer je Crna Gora, kao i Srbija, bila priznata kao nezavisna dr`ava jo{ 1878. godine. Zahtjevu Makedonije za priznavawem nezavisnosti suprotstavila se Gr~ka zbog imena "Makedonija", za koje je re~eno da u sebi "sadr`i teritorijalne pretenzije". odnu odbranu general Veqko Kadijevi}, na~elnik General{taba JNA general-pukovnik Blagoje Axi}, admiral Stane Brovet i generalmajor Aleksandar Vasiqevi}. Od bosansko-hercegova~kog rukovodstva u razgovoru u~estvuju, pored Izetbegovi}a, ~lanovi Predsjedni{tva ove Republike, predsjednik Vlade Jure Pelivan, predsjednik Skup{tine Mom~ilo Kraji{nik i predsjednik SDS-a dr Radovan Karaxi}. Uvo|ewem sopstvene valute, Hrvatska se fakti~ki sama iskqu~ila iz platnog prometa Jugoslavije. Za komandanta Bawolu~kog korpusa postavqen je general-potpukovnik Vladimir Vukovi}, koji se prije ovog postavqewa nalazio na du`nosti komandanta Kninskog korpusa. Dosada{wi komandant Bawolu~kog korpusa general-pukovnik Nikola Uzelac postavqen je za komandanta Tre}e vojne oblasti. Dobrotvorno i humanitarno dru{tvo "Kolo srpskih sestara", ~iji je rad prestao prije pet decenija, obnovilo je u BiH svoju djelatnost. Uz osnovnu djelatnost "Kolo srpskih sestara" }e se baviti i kulturnom, prosvjetnom, nau~nom i socijalnom djelatno{}u.

1991

21. 12. 1991.
Skup{tina srpskog naroda u BiH odlu~ila je da najkasnije do 14. januara ustanovi "Republiku srpskog naroda u Bosni i Hercegovini". U organizaciji Narodnog fronta u Bawoj Luci je odr`an miting za Jugoslaviju. Pred oko 5.000 okupqenih Bawalu~ana i gostiju iz Bos. Krajine govorili su Blagoje Preradovi}, general-pukovnik Milan Daqevi}, Mustafa Pali} i Emir Bu{atli}.

23. 12. 1991.
"Mi nismo imali drugog izbora nego da tra`imo nezavisnost i me|unarodno priznawe BiH", izjavio je u Sarajevu predsjednik Predsjedni{tva BiH Alija Izetbegovi}. Po rije~ima Izetbegovi}a, la`na je dilema da se radi o opredjeqewu izme|u Jugoslavije i nezavisnosti. "Radi se o tome", ka`e on, "da nam je ostao izbor ho}emo li biti nezavisni i ravnopravni, ili da ostanemo u sastavu velike Srbije". Predsjednik Predjedni{tva BiH Alija Izetbegovi} izjavio je turskom

30. 12. 1991.
Objavqena je Naredba o vojnoj reorganizaciji JNA. Jedinice na podru~ju BiH reorganizovane su u 2. Armijsku oblast sa komandom u Sarajevu komandant Milutin Kukawac. U sastav 2. AO u{li su: 4. Korpus (Sarajevo), 5. Korpus (Bawa Luka), 9. Korpus (Knin, ranije VPO), 10. Korpus (novoformirani iz 5.VO, Biha}), 17. Korpus (Tuzla). Jedinice u Hercegovini bile su u okviru 13. Korpusa (Bile}a) pod novoformiranom 4. VO iz Podgorice.

24. 12. 1991.
U Predsjedni{tvu BiH u Sarajevu po~eo je razgovor rukovodstva BiH i JNA. Doma}in ovog sastanka je predsjednik Predsjedni{tva BiH Alija Izetbegovi}, a od rukovodstva JNA prisutni su: Savezni sekretar za nar-

55

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE

56

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.

1992

57

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE

58

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
01. 01. 1992.
Butros Gali, egipatski diplomata preuzeo je funkciju Generalnog sekretara UN. koncept mirovne operacije UN u Jugoslaviji i objavqivawem tog koncepta, iznena|eni smo ~iwenicom da nam nije omogu}eno da Sajrusu Vensu, li~nom izaslaniku Generalnog sekretara UN, iznesemo na{e vi|ewe na~ina anga`ovawa mirovnih snaga UN", izjavio je predsjednik Republike Srpske Krajine, dr Milan Babi}. zamjewuje na~elnik General{taba OS general-pukovnik Blagoje Axi}, koji istovremeno obavqa i funkciju na~elnika [taba vrhovne komande OS SFRJ. Usvajawem odluke o visini stopa i na~ina upla}ivawa i usmjeravawa poreza i doprinosa i drugih predaja, odbornici bawalu~ke Skup{tine op{tine prakti~no su, do daqeg, zaustavili sredstva koja su se do sada slivala u Republi~ke fondove. U [ekovi}ima je odr`ana osniva~ka skup{tina "Autonomne regije Bira~" kao autonomno teritorijalne jedinice gra|ana i naroda u sastavu Savezne dr`ave Jugoslavije, kako se ka`e u osniva~kom skupu. "Autonomnu regiju Bira~" , po odluci srpskih odbornika iz osam komuna, treba da ~ine op{tine [ekovi}i i Vlasenica, te dijelovi op{tina Bratunac, Zvornik, Srebre-nica, Kalesija, Kladaw i @ivinice. Za predsjednika Skup{tine ove "autonomne regije" izabran je Milorad Vukajlovi}.

02. 01. 1992.
Specijalni izaslanik Generalnog sekretara UN Sajrus Vens obavijestio je javnost da je postignut "Sporazum o planu mirovnih operacija u Jugoslaviji" (Vensov plan) kojeg su prihvatili Frawo Tu|man, Slobo-dan Milo{evi} i Veqko Kadijevi}. Predvi|ena je demilitarizacija zona u Hrvatskoj zahva}enim ratom, povla-~ewe JNA iz tih oblasati i stavqawe tih zona pod za{titu UN (UNPA zone).

06. 01. 1992.
Wema~ki kancelar Helmut Kol pozvao je Tursku na "blisku saradwu" na visokom nivou zbog situacije u Jugoslaviji. On je u novogodi{woj poruci turskom premijeru Sulejmanu Demirelu naglasio "va`nost tradicionalnih odnosa dvije zemqe", posebno u okolnostima kad se "sagleda politi~ka pozadina doga|aja u Jugoslaviji".

03. 01. 1992.
Na snagu stupio Sporazum o prekidu neprijateqstava kojeg su u Sarajevu potpisali u prisistvu Sajrusa Vensa general JNA Andrija Ra{eta i ministar odbrane Republike Hrvatske Gojko [u{ak (Sarajevsko primirje). Konvencija o Jugoslaviji odr`ana u Skup{tini SFRJ na kojoj su u~estvovale delegacije 166 stranaka, partija, pokreta, udru`ewa, organizacija i nezavisnih parlamentarnih grupa, kao i 150 pojedinaca - ukupno oko 700 u~esnika. Osim ~lanova Predsjedni{tva SFRJ, svi prisutni su se uzjasnili za priznavawe Republike Srpske Krajine.

07. 01. 1992.
General-potpukovnik Vladimir Vukovi} primio je du`nost komandanta Bawalu~kog korpusa od generalpukovnika Nikole Uzelca, koji je postavqen za komandanta Tre}e vojne oblasti. U sjevernom dijelu Hrvatske avion JNA "MIG-21" oborio helikopter Posma-tra~ke misije Evropske zajednice. Poginulo 5 ~lanova posade.

1992

09. 01. 1992.
Skup{tina srpskog naroda BiH je u Sarajevu proglasila Republiku srpskog naroda Bosne i Hercegovine. Progla{ewe Srpske Republike u BiH ocjewuje se u prvim britanskim komentarima kao velika opasnost za sve napore da se na|e mirno rje{ewe jugoslovenske krize. BBC i ATV ocjewuju da taj potez mo`e da dovede do velikog krvoproli}a u BiH i gurne cijelu Jugoslaviju u tragi~an rat sa nesagledivim `rtvama.

08. 01. 1992.
Savjet bezbjednosti UN usvojio je Rezoluciju 727 o slawu 50 oficira u Jugoslaviju koji bi nadgledali prekid vatre. Savezni sekretar za narodnu odbranu general Armije Veqko Kadijevi} obavijestio je ~lanove Predsjedni{tva da zbog pogor{anosti zdravstvenog stawa vi{e ne mo`e obavqati funkciju saveznog sekretara za narodnu odbranu. Dosada{weg Saveznog sekretara za narodnu odbranu u poslovima rukovo|ewa i komandovawa oru`anim snaga SFRJ

04. 01. 1992.
Bosna i Hercegovina nema uslova da postane nezavisna i da se izdvoji iz Jugoslavije, izjavio je u intervjuu ivangradskoj "Slobodi" predsjednik SDS BiH dr Radovan Karaxi}. "Ako bi ikome trebalo da odgovara ostanak u Jugoslaviji onda su to Srbi i muslimani, jer su oni najrasprostraweniji i najrazasutiji po Jugoslaviji". "Povodom odluke Predsjedni{tva Jugoslavije o davawu saglasnosti na

10. 01. 1992.
"Ako Srbi u Hrvatskoj dobiju specijalni status i autonomiju, predvi|enu dokumentom Be~ke konferencije o Jugoslaviji i to prihvate i sprovedu i hrvatske vlasti, kqu~no pitawe jugoslavenske krize bi}e rje{eno",

59

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
precizirao je predsjednik Konferencije o Jugoslaviji lord Karington u Briselu na konferenciju koja se odr`ava u ovom gradu. "Ako vi{e ne va`e spoqa{we granice Jugoslavije, za{to bi onda va`ile administrativne granice BiH. ^iwenica je da jedinstvene Bosne vi{e nema iako je koalicija SDA i HDZ, mimo voqe srpskog naroda, izglasala deklaraciju o suverenoj BiH. Otuda se formirawe Srpske BiH mora smatrati iznu|enim ~inom. Srpski narod je na to bio primoran jer su nam prijetili da od naroda postanemo nacionalna mawina", rekao je dr Radislav Vuki} na konferenciji za {tampu Regionalnog odbora SDS Bosanska Krajina u Bawoj Luci.

13. 01. 1992.
Vatikan je zvani~no priznao nezavisnost Slovenije i Hrvatske, ne ~ekaju}i da to u~ine i druge evropske zajednice.

17. 01. 1992.
Predsjednik Predsjedni{tva BiH Alija Izetbegovi} na redovnoj mjese~noj konferenciji za novinare u Sarajevu saop{tio je da }e republi~ki parlament na redovnom zasjedawu 24. januara raspisati referendum gra|ana o suverenosti ove republike. "To je bitan uslov za me|unarodnopravno priznawe ove republike od strane Evropske zajednice." ^lan Predsjedni{tva BiH mr Frawo Boras uputio je ~estitku dr Frawi Tu|manu, dr @arku Domqanu i dr Frawi Greguri}u povodom priznawa hrvatske dr`avnosti i neovisnosti, saop{tava slu`ba za informisawe Predsjedni{tva SR BiH. "Ostvarewe stoqetne te`we napokon je postalo stvarnost zahvaquju}i cijelom hrvatskom narodu, osobito herojima Daqa, Vukovara, Nu{tra, Gradi{ke, Pakraca, Banije, Like, Dalmacije, Dubrovnika, koji su krvqu i svojim `ivotima branili svoju i na{u Hrvatsku", ka`e se, pored ostalog u ovom telegramu.

14. 01. 1992.
Predsjednik gr~ke Vlade Konstantin Micotakis doputovao je u Beograd i odmah se sastao sa predsjednikom Republike Srbije Slobodanom Milo{evi}em. Nagla{eno je da je kontinuitet Jugoslavije od vitalnog zna~aja za jugoslovenske narode i republike, koji `ele da ostvaruju svoje ravnopravne i zajedni~ke interese i uspje{an razvoj u zajedni~koj dr`avi, kao i za stabilnost i mir u regionu.

11. 01. 1992.
Raspad federacije posqedica je istorijskih tendencija stavarawa nacionalnih dr`ava. U Jugoslaviji i Sovjetskom Savezu se to dogodilo, a isti }e biti ishod i u ^ehoslova~koj. Ova ocjena iznesena je na nau~nom skupu "Jugoslavija i SSSR - sudbina federacije", koja je odr`ana u Moskvi. Organizator skupa je bio Ruski komitet za za{titu mira. Na drugoj sjednici Skup{tine op{tine Srpskog naroda Biha} zvani~no je progla{ena Opt{ina srpskog naroda Biha}. Za predsjednika Skup{tine op{tine Srpskog naroda Biha} izabran je Stevo Besli}, za potpredsjednika Jovo Pilipovi}, za predsjednika Izvr{nog odbora Branko Cvjeti~anin.

15. 01. 1992.
U pismu upu}enom generalnom sekretaru Ujedniwenih nacija dr Butros Galiju koje je pred konferenciju za {tampu u Kninu podijelio novinarima predsjednik RSK dr Milan Babi}, kao jednu od mogu}ih rje{ewa koja vode mirnom okon~awu jugoslovenske dr`avne i politi~ke krize, predla`e i odr`avawe konferencije pobjednica iz drugog svjetskog rata. Arbitra`na komisija EZ o Jugoslaviji zauzela stav da su granice republika biv{e dr`ave za{ti}ene me|unarodnim pravom.

18. 01. 1992.
Svjestan ozbiqnosti ovog istorijskog trenutka, Sabor Srpske pravoslavne crkve iz Beograda uputio je poruku srpskom narodu i me|unarodnoj javnosti, kao i pismo papi Jovanu Pavlu II u znak svog dubokog `aqewa i protestima zbog wegovog jednostranog i nehri{}anskog odnosa prema etni~kim, gra|anskim i istorijskim pravima srpskog naroda i wegovom hri{}anskom dostojanstvu. "Nema govora da }e armija ostaviti usta{ama na milost i nemilost narod Banije, Korduna i Like, kao i cijele Krajine", istakao je na sjednici ratnog Predsjedni{tva op{tine Petriwa, pukovnik Slobodan Tarbuk, komandant jedinice koja se nalazi na tom dijelu Banije. U raspravi koja je vo|ena o aktuelnoj polit~ko-bezbjednosnoj situaciji u petriwskoj op{tini

16. 01. 1992.
"Evropska zajednica, pod uticajem Wema~ke pokazala je svu brutalnost u kr{ewu me|unarodnog prava priznavawem secesije dvije jugoslovenske republike. One su svoje pravo mogle jedino ostvariti u saveznoj skup{tini", to je novinarima u Sarajevu izjavio predsjednik SDS dr Radovan Karaxi}, izra`avaju}i optimizam za o~uvawe Jugoslavije u granicama u kojima je ostala, odnosno u kojoj }e biti narodi koji `ele da `ive u zajedni~koj domovini.

12. 01. 1992.
Predsjednik Predsjedni{tva BiH Alija Izetbegovi} predlo`io je na okruglom stolu "Vlast i opozicija", odr`anom u Sarajevu, da jugoslovensku asocijaciju sa~iwava {est nezavisnih republika, odnosno dr`ava.

60

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
i na Baniji, pukovnik Tarbuk je rekao da }e svi pripadnici armije odlu~no braniti Krajinu i Jugoslaviju. Vlada Republike Hrvatske donijela je odluke o preduzimawu posebnih mjera u op{tinama Dvor, Knin i Sluw. Prema tim odlukama raspu{taju se Skup{tine op{tine u tim mjestima a odbornicima skup{tina prestaje mandat. Za povjerenika Vlade Republike Hrvatske u op{tini Dvor imenovan je Antun Vukorep, za op{tinu Knin Petar Te{i}, a za op{tinu Sluw Stipe Poqak.

21. 01. 1992.
Komanda U`i~kog korpusa obavijestila je javnost u Mostaru da su objekti JNA na podru~ju ovog grada minirani. U saop{tewu za javnost, koje je potpisao komandant U`i~kog korpusa general-major Milan Torbica, ne precizira se koji su sve objekti minirani.

23. 01. 1992.
"Referendum kakav predla`e Alija Izetbegovi} ne rje{ava ni{ta", rekao je novinarima u Sarajevu predsjednik SDS BiH dr Radovan Karaxi}. O suverenitetu nezavisne i me|unarodno priznate BiH Srbi ne}e da razgovaraju jer bi u woj nacionalno bili pot~iweni. Dr Karaxi} ka`e da je odluka srpskog naroda da ostane u Jugoslaviji i wu ne mo`e niko promijeniti. Pogotovo ne referendum kakav je zamislio Alija Izetbegovi}. Nema {anse da Srbi prihvate takvu BiH. To je ratna opcija, jer se radi o ugro`avawu srpskog naroda.

19. 01. 1992.
Bawalu~ki korpus ulo`io je o{tar protest posmatra~ima Evropske zajednice zbog sve ~e{}eg i upornijeg kr{ewa 15. primirja od hrvatske strane na zapadnoslavonskom frontu.

tribini Demokratske stranke u ^a~ku. Rano ujutro (ne{to prije 5.00 ~asova) nakon gotovo 16-~asovnog plenarnog zasjedawa u Sarajevu, Skup{tina BiH je raspisala referendum gra|ana o suverenosti i nezavisnosti ove republike. U dane 29. februara i 1. marta gra|ani BiH na referendumu }e se izja{wavati jesu li za ili protiv toga da je BiH dr`ava i naroda - muslimana, Hrvata i Srba i drugih naroda koji u woj `ive. Ne{to prije 4 ~asa srpski poslanici napustili su zasjedawe u znak protesta {to }e se referendum gra|ana ipak na}i na dnevnom redu.

26. 01. 1992.
U zaba~enom selu u Krajini [iroka Kula, lokalna milicija i patolozi jugoslovenske armije prona{li su ~vrste dokaze o masovnim ubistvima koje su izvr{ili Hrvati nad srpskim civilima iz Gospi}a.

20. 01. 1992.
"Narod u Srpskim Krajinama ni po cijenu `ivota ne}e ostati u dr`avi Hrvatskoj", izjavio je za titogradsku "Pobjedu" predsjednik Vlade SAO Isto~ne Slavonije, Barawe i Zapadnog Srema Goran Haxi}. "Mi priznajemo etni~ke granice Hrvatske a zna se da su to granice bez Srpskih Krajina" rekao je Haxi} i dodao da je "iznena|en lo{om spoqnom politikom Republike Srbije" koja po wegovim rije~ima "najnovije doga|aje nije uspjela predvidjeti". Ministar inostranih poslova BiH Haris Silajxi} izjavio je da se evropske zemqe pripremaju da priznaju nezavisnost BiH i pozvao Tursku da podr`i takvu istorijsku odluku ove republike. Silajxi} je naglasio da je Turska najzna~ajnija zemqa Balkana i da je wena odluka iz aspekta trajnog mira i bezbjednosti na Balkanu. Dodao je, "mi smo kopija Turske koja se otvara prema Evropi". "Zbog toga pridajemo zna~aj prijateqstva Turske i vjerujemo da }e na{e prijateqstvo koristiti Turskoj."

1992

29. 01. 1992.
U op{tini Korenica osnovana avionska kompanija "Plitvice Airlines" koja je uvela novu avionsku liniju za Beograd, koja }e svakog ponedeqka i petka biti otvorena. Po~eo sastanak u Beogradu kojeg je sazvao predsjednik Predsjedni{tva SFRJ Branko Kosti} o prihvatawu Vensovog plana. Na sastanku su prisutni predstavnici, SFRJ, Srbije, Crne Gore, RSK i Srpske Republike BiH.

25. 01. 1992.
"Ne mo`emo biti zadovoqni planom Sajrusa Vensa jer on u sebi krije neke opasne nejasno}e", ocijenio je dr Dragoqub Mi}unovi}, predsjednik Demokratske stranke na tribini u ^a~ku. Te{ko je razumeti za{to treba da bude razoru`ana samo srpska milicija u krajinama a oni drugi da ostanu naoru`ani. Nije dobro za srpski `ivaq {to JNA napu{ta ove teritorije prije postizawa politi~kog rje{ewa. I kona~no, te{ko je predvidjeti {to }e se dogoditi poslije {est mjeseci, jer bi u slu~aju povla~ewa plavih {qemova povratak armije na podru~ja naseqena Srbima mogao da bude progla{en za agresiju na jednu suverenu dr`avu. Na ono na {ta ima pravo, recimo milion i po Makedonaca, moraju imati ista takva prava i dva miliona Srba, koliko nas sada ima van Republike Srbije naglasio je dr Dragoqub Mi}unovi} na

31. 01. 1992.
Vlada SFRJ objavila Memorandum o zlo~inu genocida u Hrvatskoj i skrnavqewu spomen podru~ja Jasenovac.

02. 02. 1992.
U birou Republike Srpske Krajine u Beogradu odr`ana je sjednica Vlade

61

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
RSK u pro{irenom sastavu, s predsjednicima op{tina RSK kojom je predsjedavao predsjednik Republike dr Milan Babi}. Na sjednici je jo{ jednom razmatran plan Sajrusa Vensa. Vlada RSK predla`e da se mirovne snage UN anga`uju na liniji sukoba i da je jedino tako anga`ovawe mo`e doprinijeti trajnom miru na ovim prostorima i pravednom rje{ewu ovog sukoba. "BiH trebalo bi da se transformi{e tako da ni Hrvati ni Srbi ne budu nacionalne mawine", ocijenio je dr Radovan Karaxi} u ~lanku "Interesi Srba i Hrvata se poklapaju", objavqenom u novosadskom listu "Dnevnik". Na sastanku lidera HDZ BiH u [irokom Brijegu vo|ena rasprava o budu}em statusu BiH. Stjepan Kquju}, predsjednik HDZ BiH, zastupao gledi{te da BiH treba biti samostalna dr`ava, a Stjepan Mesi} i Mate Boban da BiH treba anektirati od strane Hrvatske. Mesi} nalo`io da se intenziviraju pripreme za kona~an obra~un sa JNA u BiH, naglasiv{i da }e im Hrvatska u tome svestrano pomo}i. svoju sudbinu dijele sa ostatkom Jugoslavije, da po{tuju jugoslovenske organe", izjavio je potpredsjednik Predsjedni{tva SFRJ Branko Kosti} na konferenciji za {tampu u palati Federacije u Beogradu, povodom trodnevne pro{irene sjednice Predsjedni{tva. `elimo", ocjewuje se u SSIP-u poslije sugestije generalnog sekretara UN Butrosa Galija da u ovom trenutku ne preporu~uje Savjetu bezbjednosti dono{ewe odluke o slawu mirovnih snaga u Jugoslaviju. Turska je priznala kao nezavisne ~etiri jugoslovenske republike Sloveniju, Hrvatsku, Makedoniju i BiH.

04. 02. 1992.
"Mir dolazi sa Vensovim planom i SDS iz Knina ga podr`ava kao po~etni korak za rje{avawe problema Krajine i srpskog pitawa", izjavio je lider SDS-a Jovan Ra{kovi} u Beogradu. "Evropska preporuka da se u BiH organizuje referendum o nezavisnosti }e odvesti direktno u katastrofu" prenosi mi{qewe dr Borislava Jovi}a francuski "Figaro".

07. 02. 1992.
^lan Predsjedni{tva BiH dr Nikola Koqevi} uputio pismo Juri Pelivanu, predsjedniku organizacionog odbora za pripremu referenduma o suverenosti BiH.

08. 02. 1992.
Vi{e javno tu`ila{tvo u Sarajevu uputilo je najvi{im dr`avnim organima - Predsjedni{tvu, Skup{tini, Vladi i nadle`nim ministarstvima u BiH - prijedlog za hitno preduzimawe mjera za suzbijawe naoru`avawa gra|ana.

05. 02. 1992.
Kao jedna od zemaqa-osniva~a UN i pokreta nesvrstanih, ne negiraju}i pravo svakog naroda na samoopredjeqewe, Jugoslavija u odbrani suverenosti i me|unarodno-pravnog subjektiviteta o~ekuje razumijevawe svih zemaqa i uzdr`avawe od bilo kojih aktivnosti koje sada ugro`avaju na{u zemqu, a sutra, ako budu tolerisane, mogu da bude kobne i za druge - isti~e se u Memorandumu Vlade Jugoslavije o jugoslovenskoj krizi, upu}enom generalnom sekretaru UN Butrosu Galiju.

09. 02. 1992.
Poslanici Skup{tine RSK na zasjedawu u Glini ve}inom glasova prihvatili Vensov plan.

03. 02. 1992.
Predsjednik RSK Milan Babi}, povodom prihvatawa mirovnog plana Sajrusa Vensa je na konferenciji za {tampu u me|unarodnom pres centru u Beogradu izjavio da se "Sjednica Predsjedni{tva ostatka Jugoslavije sastojala od trodnevnih pritisaka da se milom ili silom prihvati mirovni plan, prijetwi vojnim udarom i totalnom blokadom Srbije prema Krajini..."Prema Babi}evim rije~ima Presjednik Skup{tine Krajine Mile Paspaq nije imao ovla{tewe da otpi{e saglasnost na plan. "Ukoliko se narod Krajine opredjeli za opciju Milana Babi}a a to je opcija rata, to zna~i da nisu spremni da

11. 02. 1992.
Nakon odluke Skup{tine RSK, Borisav Jovi}, u svojstvu predsjednika Dr`avnog komiteta za saradwu sa UN obavjestio UN da "vi{e ni{ta ne stoji na putu dolasku plavih {qemova". Vlada Republike Hrvatske prihvatila je Vensov plan (Rezolucija UN 740).

06. 02. 1992.
Jugoslavija je na ivici katastrofalnog rata koji bi mogao dovesti u pitawe cijeli region, a time i ameri~ke interese i proces demokratizacije koji je zapo~eo u isto~noj Evropi ocjena je rasprave o Jugoslaviji, odr`anoj u ameri~kom Senatu u Wujorku. "Ujediwene nacije nam `ele dobro vi{e nego {to to mi sebi sami

13. 02. 1992.
Samostalna Srpska Republika na podru~ju regije Bosanska Krajina, sa centrom u Bawoj Luci, uskoro }e biti

62

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
formirana u okviru BiH, izjavio je predsjednik Srpskog nacionalnog vije}a Bosanske Krajine Vinko Stupar. Srpska demokratska stranka BiH smatra da je referendum gra|ana ove republike, zakazan za 29. februar i 1. mart, akt secesije protiv savezne dr`ave Jugoslavije i na wemu srpski narod ne}e u~estvovati. izjavio je u Beogradu potpredsjednik Predsjedni{tva SFRJ dr Branko Kosti}. BiH. "Niko, pa ni krwa Skup{tina BiH, nema pravo na referendumsko pitawe kojim se kr{i savezni i republi~ki ustav i tra`i stvarawe nezavisne dr`ave BiH", ka`e se u proglasu. Nedjeqnik "Moskovske novosti" pi{e u posqedwem broju da je vi{e od 2.000 gra|ana biv{eg Sovjetskog Saveza u~estvovalo na strani Hrvatske u vojnim operacijama. To su dobrovoqci, prevashodno Ukrajinci, a ima i Rusa i Gruzijaca. Oni su dobijali platu izme|u 1.000 i 1.500 wema~kih maraka mjese~no, navodi taj list.

16. 02. 1992.
U Glini se odr`ava drugo vanredno zasjedawe Skup{tine RSK u posqedwih nedjequ dana. Sjednica se odvija u uslovima paralelne vlasti i ozbiqnih razmimoila`ewa na relaciji Vlada - Skup{tina. Odlukom Skup{tine RSK dr Milan Babi}, predsjednik RSK i Vlada Krajine razrje{eni su du`nosti. Za opoziv predsjednika i wegove Vlade glasala su 73 poslanika, osam je bilo protiv, a tri poslanika bila su uzdr`ana. Savjetnik hrvatskog predsjednika Frawe Tu|mana Mario Nobilo izjavio je Rojtersu da "Hrvatska istra`uje navodne ratne zlo~ine hrvatskih ekstremista koje su po~inili nad srpskim stanovni{tvom i zatvorenicima", kao i da }e "osumwi~eni biti izvedeni pred sud".

14. 02. 1992.
Srpski narod je na plebiscitu izrazio svoju voqu i `equ za ostanak u Jugoslaviji, pa mu je referendum zakazan za 29. 02. 1992 odnosno 1. mart 1992.godine, od strane SDA, neprihvatqiv i nelegitiman, izjavio je predsjednik Regionalnog odbora SDS za Bawa Luku, gospodin Radislav Vuki}. Na Konferenciji o BiH u Lisabonu tri vode}e nacionalne stranke ostale su na svojim poznatim pozicijama, bez ikakvog prihvatawa stavova o budu}em ure|ewu ove republike. Jedino {to je konkretno dogovoreno je to da se ovakvi razgovori, uz prisustvo predstavnika Evropske zajednice - nastave. Predstavnik Evropske zajednice, portugalski diplomata @oze Kutiqero, rekao je novinarima da smatra da razgovore treba nastaviti i da Evropska zajednica ne}e nametnuti rje{ewe BiH.

21. 02. 1992.
U Lisabonu nastavqena Konferencija o BiH. Predsjednik SDS BiH Radovan Karaxi} izjavio je u Lisabonu da bi jugoslovenska kriza mogla biti brzo rije{ena "ukoliko se postigne politi~ki dogovor u BiH". Takav dogovor, prema wemu, podrazumijeva "ostvarivawe punog suvereniteta za sva tri naroda u konfederaciji". Portugalski ambasador Kutiqero izjavio da "Srbi tra`e konfederalnu BiH, muslimani unitarnu, a Hrvati federaciju". Savjet bezbjednosti UN u Wujorku usvojio je jednoglasno Rezoluciju 743 kojom se upu}uju mirovne snage u Jugoslaviju pod nazivom UNPROFOR. Patrijarh Srpske pravoslavne crkve gospodin Pavle izjavio "Ruskom vjesniku" da su Srbi u Hrvatskoj bili izlo`eni politi~kom i oru`nom pritisku, pa su morali da se brane od nasiqa.

1992

17. 02. 1992.
Predstavnici Crne Gore i Srbije dogovorili su se u Beogradu da se za mjesec dana sa~ini nacrt Ustava nove zajedni~ke dr`ave, koji }e verifikovati skup{tine te dvije republike, a potom ga uputiti Saveznoj Skup{tini.

19. 02. 1992.
Me{ihat islamske zajednice BiH iz Sarajeva uputio pismeni apel (br. 428/92) svim imamima sa podru~ja me{ihata, kojim se svi muslimani pozivaju da iza|u na referendum i glasaju za nezavisnu i suverenu BiH, kao svoju budu}nost i budu}nost svoje vjere.

15. 02. 1992.
Postoji realna mogu}nost da Srbi i Hrvati poslije 1992. godine postanu dobri susjedi ako ve} ne i prijateqi, izjavio je vo|a SDS za BiH dr Radovan Karaxi} u intervjuu u qubqanskom "Delu". "Dok sam u funkciji ~lana Vrhovne komande ne}u nikada potpisati odluku o povla~ewu JNA iz BiH. To neka prime k znawu svi oni koji misle da }e se ponoviti scenario iz Slovenije i Hrvatske na teritoriji BiH",

20. 02. 1992.
Narodni front Jugoslavije za Bosansku Krajinu uputio je proglas Kraji{nicima, kojim se pozivaju na bojkot referenduma o suverenosti

22. 02. 1992.
Predstavnici triju politi~kih partija u BiH na konferenciji u Lisabonu postigli dogovor da budu}a BiH ostane unutar sada{wih granica. Druga ta~ka dogovora, koju je

63

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
saop{tio predjsedavaju}i skupa, portuglaski ambasador @oze Kutiqero, glasi da }e budu}e ustavno ure|ewe BiH biti bazirano na "nekoliko entiteta". Udru`ewe Srba iz Hrvatske saop{tilo je u Beogradu da su Stjepan Mesi}, Jospip Manoli} i Slavko Degoricija prilikom nedavnog boravka u Daruvaru "naredili usta{koj 121. bojni da minirawem poru{i preostale srpske ku}e u op{tini Daruvar", sa ciqem da se izbjeglice iz Zapadne Slavonije ne mogu vratiti u svoj kraj. Nemalo smo iznena|eni gnusnim nasrtajem na jedan od najve}ih bisera muslimanskog graditeqstva, na vanredno lijepo gra|evinsko zdawe neprocjewive kulturno-istorijske vrijednosti Ferhat Pa{ine xamije, ka`e se u saop{tewu bawolu~kog Gradskog odbora SDA, povodom teroristi~kog ataka na taj islamski vjerski objekat izvr{en u no}i izme|u 26. na 27. februar. Oko 23 ~asa i 30 minuta na Ferhatpa{ino turbe, ba~ena je minska naprava. "Kantonizacija BiH je jedina mogu}nost da se izbjegne krvoproli}e", izjavio je predsjednik SDS za BiH Radovan Karaxi}, u be~kom "Kuriru". Karaxi} je, tako|e, rekao da Srbima treba da pripadne dvije tre}ine bosanskohercegova~ke teritorije, ukqu~uju}i i tre}inu glavnog grada Sarajeva. "Uprkos tome, oko 10 % srpskog stanovni{tva bi ostalo da `ivi van srpskog kantona", rekao je Karaxi}. dr Radovan Karaxi} - predsjednik SDS, mr Mom~ilo Kraji{nik - predsjednik Skup{tine Srpskog naroda BiH, dr Nikola Koqevi} - ~lan Predsjedni{tva BiH i ~lan Srpske Skup{tine, te ministar za informisawe u Vladi ove Republike Velibor Ostoji}. Uz o~igledan rascjep u jednom dijelu odbornika i srpskih poslanika, na skup{tinskom zasjedawu AR Krajine usvojeni su svi akti i odluke Srpske Skup{tine o progla{ewu Srpske Republike Bih i Srpskog Ustava. U 7.00 ~asova u BiH otvoreno je oko 5.000 glasa~kih mjesta na kojima su se gra|ani tokom dva dana izja{wavali jesu li za samostalnost i nezavisnost BiH.

23. 02. 1992.
U posqedwe vrijeme u Biha}u, sve su u~estaliji napadi na pripadnike JNA i objekte JNA. Poslije pro{lonedjeqnog napada na stra`ara u kasarni "27. juli" i wegovog rawavawa, u Biha}u je ponovo bilo napada na objekte JNA.

24. 02. 1992.
"Hrvatska mora biti ~vrst oslonac za osigurawe nacionalnih prava i te`wi hrvatskog naroda u BiH", rekao je na sve~anosti druge godi{wice prvog op{teg Sabora HDZ u Zagrebu wen predjsednik dr Frawo Tu|man.

01. 03. 1992.
U Sarajevu je ispred Stare pravoslavne crkve u popodnevnim ~asovima u svadbenoj povorci ubijen stari svat Nikola Gardovi}, a rawen sve{tenik Radenko Mirovi} ~ime su u gradu otpo~eli nemiri. Drugog dana referenduma osjetno se pove}ao izlazak Hrvata nakon {to je stigao signal iz Zagreba da se glasa za samostalnost BiH.

25. 02. 1992.
"Bosna i Hercegovina ne mo`e biti priznata dok se ne transformi{e, a o nezavisnosti se mo`e razgovarati tek kad se to u~ini", izjavio je predsjednik SDS dr Radovan Karaxi}, u~estvuju}i u dnevniku televizije Sarajevo. "Referendum za Srbe", rekao je Karaxi}, "ne zna~i ni{ta i onako kako je zakazan i kako }e biti odr`an, velika je gre{ka".

26. 02. 1992.
Komandant mirovnih snaga u Jugoslaviji bi}e general-pukovnik Sati{ Nambijar iz Indije. U Gracu odr`an sastanak predsjednika SDS BiH Radovana Karaxi}a i izaslanika Frawe Tu|mana Zvonka Leroti}a. Goran Haxi} izabran za novog predsjednika RSK na zasjedawu Skup{tine RSK u Kninu.

02. 03. 1992.
Komandant Bawalu~kog korpusa general-potpukovnik Vladimir Vukovi} na prijemu za starje{ine korpusa izjavio: "JNA ni~im nije inicirala rat u Hrvatskoj, nego je stala u za{titu srpskog naroda od genocida. JNA }e po{tovati svako potpisano rje{ewe krize u Jugoslaviji. Povampirenom fa{izmu smo odlu~no stali na put". "Bosni prijeti gra|anski rat", izvje{tava "Frans pres", poslije krvavih sukoba do kojih je u protekla 24 ~asa u Sarajevu do{lo izme|u Srba s jedne i muslimana i Hrvata sa druge strane i rje{enosti srpske zajednice

28. 02. 1992.
Skup{tina srpskog naroda BiH, koja je zasjedala iza zatvorenih vrata u sarajevskom hotelu "Holidej in", usvojila je Ustav Srpske Republike i Ustavni zakon za wegovo sprovo|ewe.

29. 02. 1992.
U velikoj sali Doma kulture u Bawoj Luci odr`ana je ranije najavqena, sjednica Skup{tine AR Krajina. Osim skup{tinskih odbornika i poslanika sjednici prisustvovali su:

27. 02. 1992.
SDS Bosanske Krajine izdao je povodom referenduma proglas srpskom narodu.

64

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
da zaustavi proces osamostaqivawa te republike". liko se odmah ne preduzmu potrebne mjere, mo`e do}i do sukoba {irih razmjera i gra|anskog rata, ocjena je sjednice Savjeta za za{titu ustavnog poretka Predsjedni{tva SR BiH, odr`ane u Sarajevu, o kojoj je objavqeno saop{tewe. U Briselu je zavr{ena plenarna (10.) sjednica Konferencije o Jugoslaviji pod predsjedawem lorda Karingtona i u prisustvu Sajrusa Vensa, a u~estvovali su pet predsjednika jugoslovenskih republika i srpski ministar inostranih poslova Vladislav Jovanovi} koji mijewa predsjednika Srbije Slobodana Milo{evi}a ozlije|enog u saobra}ajnoj nesre}i. priznawe jer je sproveden zahtjevani referendum.

03. 03. 1992.
Za nezavisnu i samostalnu BiH izjasnilo se 1.986.202 gra|ana ili 99,43% onih koji su iza{li na referendum. Od ukupnog broja gra|ana BiH na referendum je iza{lo 63,4 % upisanih i bira~ke spiskove, izjavio je na konferenciji za {tampu Mirko Bo{kovi}. On je jo{ naveo da se protiv samostalnosti izjasnilo 5.997 ili 0.19% a neva`e}ih listi}a je bilo 5.070.

15. 03. 1992.
U "minutu do dvanaest", kako je simboli~no nazvan, na Trgu Krajine je (ispred "Boske"), odr`an najavqeni miting pod geslom: "@ivot damo, Krajinu ne damo"! Ovaj svojevrsni Kraji{ki sabor organizovala je SDS u Bawoj Luci. Pred skoro 30.000 Kraji{nika prisutnima su se obratili mr Predrag Radi}, predsjednik SO Bawa Luka, profesor Predrag Lazarevi}, Nenad Stevandi}, Momo Bulaji}, dr Radislav Vuki}, narodni poslanik Radoslav Br|anin i Rexo Dumi} iz Kotor Varo{a. Progla{ena je srpska op{tina Zvornik, dva i po mjeseca poslije odluke o wenom formirawu. Odbornici srpske op{tine Zvornik potvrdili su raniji izbor Jove Mijatovi}a za predsjednika, a mandat za predjsednika Izvr{nog odbora povjerili su Jovanu Ivanovi}u.

04. 03. 1992.
Irfan Ajanovi} na konferenciji za novinare u Sarajevu, istakao da je muslimanski narod pokrenuo svoje odbrambene snage. One su spremne, dodao je on, da odbrane Sarajevo i to uz sve druge odbrambene snage, koje su i srpske i hrvatske, muslimani izvan BiH i Sarajeva nude pomo}, ~ak i vazdu{nu, rekao je Ajanovi}.

11. 03. 1992.
Slu`ba za informisawe SAO Romanije saop{tila je da je SDA "formirala svoju vojsku, po ugledu na HDZ i HSP". Do sada je naoru`ano 30.000 ~lanova, prete`no snajperima, lakim pje{adijskim naoru`awem i minsko eksplozivnim sredstvima, ka`e se u saop{tewu i dodaje da je snadbjevawe i{lo preko Slovenije i Hrvatske, a finansirawe iz Irana i Libije. u saop{tewu su navedene i novformirana divizija "Hanxar divizija" u Bijeqini, "Husinska divizija" u Cazinu, "Smail-aga ^engi}" u Sarajevu, "Kemal pa{a Ataturk" u Brezovu Poqu kod Br~kog, "Crveni fes" u Bosanskom Novom, "Musli-manska garda" u Zvorniku i "Drinska divizija" u Bratuncu. Dodaje se da su formirane i druge jedinice u centralnoj Bosni. Objavqen Memorandum o dramati~nom polo`aju srpskog stanovni{tva na podru~ju Gorskog Kotara i apel OUN-u i drugim me|unarodnim organizacijama za hitnu pomo}.

1992

05. 03. 1991.
Predsjednik SDS Radovan Karaxi} izjavio je u Sarajevu da nakon ubistva na Ba{~ar{iji i svih doga|aja prethodnih dana u Sarajevu i Republici nema vi{e jedinstvene BiH. "Wu su ukinuli pucwi u srpske svatove i sarajevski Srbi vi{e ne}e dozvoliti da budu van zakona i da se prema wima bilo ko pona{a kako ho}e", obrazlo`io je Karaxi}.

17. 03. 1992.
Nakon 5. runde pregovora, lideri tri nacionalne stranke - SDA, HDZ i SDS potpisali Izjavu o principima novih ustavnih rje{ewa za BiH (Kutiqerov plan). Prema tom dokumentu BiH bi ostala u sada{wim granicama kao jedna dr`ava s tri konstitutivne jedinice bazirane na nacionalnom prinicipu. Prema ponu|enim kartama Muslimanima bi pripale 42 op{tine povr{ine 44%, Hrvatima 20 op{tina 12% povr{ine, a Srbima 37 op{tina 44% povr{ine. Izvan nacionalne zajednice ostalo bi `ivjeti 18% Muslimana, 59% Hrvata i 50% Srba.

08. 03. 1992.
Komandant UNPROFOR-a u Jugoslaviji, indijski general Satija{ Nambijar i direktor civilnih poslova u ovoj operaciji Sedrik Tornberi stigli su u Beograd.

09. 03. 1992.
Aktuelna politi~ka i bezbjednosna situacija u SR BiH je kriti~na i, uko-

12. 03. 1992.
Evropski paralament u Strazburu utvrdio da BiH ispuwava uslove za

21. 03. 1992.
Oko 23.15 ~asova u selu Boqi}i, mjesna zajednica Jezero kod Jajca, dogodio

65

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
se oru`ani incident. Vatrom iz automatskog oru`ja pripadnici muslimanskog dijela sela uznemirili su srpski uz povike: "Izlazite, ~etnici, pokla}emo vam djecu" i druge psovke a onda je otvorena vatra i na mje{oviti punkt vojske i milicije kod sela Stupna, na putu Jezero-[ipovo, koji se nalazi na lijevoj obali Plive. Sa punkta je odgovoreno vatrom, a pripadnici srpskog naroda iz sela sa~uvali su prisebnost, posjeli polo`aj za odbranu, ali nisu otvarali vatru. poslova - prof. dr Aleksa Buha i unutra{wih poslova Mi}o Stani{i}. Rukovodstvo HDZ-a izrazilo javno nezadovoqstvo predlo`enom mapom kantona. obiqe`ja i simbola sa imenom i likom Josipa Broza Tita. "Rat je pre{ao i na velika vrata u{ao u BiH, a otvorio ih nije niko drugi do Predsjedni{tvo BiH i wegov predsjednik Alija Izetbegovi}", izjavio je predsjednik Regionalnog odbora SDS Bawe Luke, dr Radislav Vuki} i dodao da je poslije Mesi}a, Izetbegovi} drugi tekstopisac, scenarista i re`iser srpske smrti. "Najve}u izdaju smo do`ivjeli od General{taba JNA, po~ev od Tusa i Broveta, do Kadijevi}a i sada Axi}a, jer su po wegovom mi{qewu oni koji su zapo~eli i gurnuli srpsku djecu u ratni vihor sada odjednom mirotvorci, bezbo`nici i pona{aju se kao da ni{ta ne znaju {ta se de{ava", izjavio je Vuki}. U Sarajevu je 399 muslimanskih intelektualaca potpisalo Deklaraciju o budu}nosti BiH.

25. 03. 1992.
Rukovodstvo SDA odustalo od Izjave o principima novih ustavnih rje{ewa za BiH. Po nare|ewu Kriznog {taba HDZ za Bos. Posavinu blokiran put izme|u Bos. Krajine i Srbije.

22. 03. 1992.
Osnovana je Skup{tina srpskog naroda u op{tini Mostar, koju ~ine odbornici SDS u Skup{tini op{tine Mostar i predsjednici mjesnih odbora SDS. Za predsjednika Skup{tine izabran je Sre}ko [koro.

26. 03. 1992.
^lanovi Predjedni{tva BiH dr Biqana Plav{i} i dr Nikola Koqevi} obratili su se generalnom sekretaru Ujediwenih Nacija, lordu Karingtonu, predsjedniku Ministarskog savjeta Evropske zajednice i predsjedniku jugoslovenskog komiteta za saradwu sa UN povodom posqedwnih doga|aja u BiH. Prema izjavama o~evidaca na srpskoj strani i izvorima JNA, u selu Sijekovac kod Bosanskog Broda, pripadnici hrvatsko-muslimanske paravojske po~inili su masakr nad Srbima kojom prilikom je ubijeno 21 lice.

23. 03. 1992.
Hrvatske paravojne snage napale iz pravca Neuma artiqerijom i pje{adijom selo Hrasno. [est pripadnika rezervnog sastava JNA poginulo u napadu jedinica HOS-a na rubnom podru~ju op{tine Neum. Slu`ba za informisawe Srpske autonomne oblasti Romanija prate}i i analiziraju}i politiku SDA i HDZ - zakqu~ila je da je HDZ izvela Hrvate na referendum o nezavisnosti BiH da bi ohrabrila muslimane za rat protiv Srba. Odbornici Skup{tine op{tine Vlasenica iz redova SDS su donijeli odluku o osnivawu Skup{tine srpskog naroda u op{tini Vlasenica.

28. 03. 1992.
Predsjednik SDS BiH dr Radovan Karaxi} ocijenio je u razgovoru za Radio - Beograd da je "neutralna pozicija armije dobra sve do onog trenutka dok se ne izvr{i agresija na bilo koju stranu u BiH". "Me|utim", nastavio je Karaxi}, "s obzirom na to da su krenuli masakri nedu`nog sprskog stanovni{tva, o~ekujemo da }e se armija aktivno postaviti prema agresorima". Dva bataqona 108. brigade ZNG u sadejstvu s lokalnim hrvatsko-muslimanskim formacijama napale sela izme|u Bos. Broda i Dervente.

27. 03. 1992.
Na zasjedawu Skup{tine srpskog naroda BiH, odr`anoj u Sarajevu, progla{en prvi Ustav Srpske Republike BiH. Mr Mom~ilo Kraji{nik, predsjednik srpske Skup{tine u sve~anom govoru je podsjetio da se radi o istorijskom trenutku srpskog naroda u BiH. U drugom radnom dijelu, Skup{tina srpskog naroda je donijela Zakon o podru~jima srpskih op{tina u BiH i odluku o obrazovawu Savjeta za nacionalnu bezbjednost. Jednogla-sno je usvojena i preporuka o prestanku isticawa

24. 03. 1992.
Na Palama odr`ana 12. sjednica Skup{tine srpskog naroda BiH. Na sjednici je izabran mandatar prof. dr Branko \eri} za sastav prve Vlade Srpske Republike BiH. Tako|e su izabrana i dva ministra: inostranih

29. 03. 1992.
Konvencija srpskih intelektualaca zavr{ila rad u Sarajevu nakon dvodnevnog rada usvajawem Deklaracije o nedjeqivosti interesa Srba ma gdje oni bili.

66

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
30. 03. 1992.
U Briselu je ne{to poslije 16 ~asova po~eo {esti krug konferencije o BiH pod pokroviteqstvom Evropske zajednice. Zasjedawe }e trajati dva dana, a na wemu u~estvuju vo|e triju nacionalnih stranaka - Alija Izetbegovi}, Radovan Karaxi} i Miqenko Brki}. Kasarna "27. juli" u Biha}u ponovo je bila meta napada za sada nepoznatih lica, saop{tio je pres centar JNA u Biha}u. U skoro dvo~asovnoj vatri, koja je iz pje{adijskog naoru`awa otvorena na kasarnu, na sre}u, niko nije stradao precizira se u ovom saop{tewu. 103.785 u centralnom dijelu republike, 61.686 u Vojvodini i 2.212. na Kosovu. Prema podacima Crvenog krsta Jugoslavije, u BiH je registrovano 98.135 izbjeglica, u Crnoj Gori 8.010, od kojih 1.700 iz Albanije a u Makedoniji 2.300 izbjeglih lica, u Krajini se nalazi 46.000 izbjeglica. koje }e koristiti jedinice MUP-a RSK za specijalne namjene. Na helikop-terima su oznake Krajinske milicije, a ova helikopterska eskadrila, kako je re~eno znatno }e da doprinese za{titi Krajinskog vazdu{nog prostora i efikasnosti jedinica za specijalne namjene. Prigodnoj sve~anosti u Golubi}u, osim ministra unutra{wih poslova Milana Marti}a i predstavnika MUP-a RSK, prisustvovao je i Milan Babi}. Izvr{ena mobilizacija rezervnog sastava MUP-a BiH u Sarajevu. Srpske snage preuzele kontrolu u Bijeqini.

03. 04. 1992.
Pripadnici Srpskih odbrambenih snaga zauzeli su sve va`nije raskrsnice u Bawoj Luci, a pod kontrolom su i zgrada Skup{tine op{tine, Radio Bawa Luka, "Jugobanka", "Bawalu~ka banka", svi mostovi u gradu i uop{te sva va`na strate{ka mjesta u gradu. Jedinice HOS-a, ZNG-a i drugih formacija u 6.00 ~asova otpo~ele napad na sela Dowi Malovan, Blagaj, Zanaglina, Ravno, Bukovsko, Ribi}e, Begovo selo u op{tini Kupres kao i na samo mjesto Kupres. Uz ogradu kasarne JNA "Sjeverni logor" u Mostaru eksplodirala cisterna napuwena eksplozivom, aktivirana daqinskim upravqa~em. Pet lica je poginulo, a 38 raweno. Okolno naseqe Zalik pretrpjelo veliko razarawe. U Bijeqini se smiruju oru`ani sukobi po{to su naoru`ane muslimanske grupe po~ele da predaju oru`je. Predsjedni{tvo SFRJ, razmatraju}i stawe bezbjednosti u zemqi, posebno u BiH, ocijenilo da je bezbjednosna situacija krajwe te{ka, da ugro`ava mir, a time i uspjeh mirovne operacije UN, saop{teno je nakon odr`ane sjednice Predsjedni{tva SFRJ, kojom je predsjedavao potpredsjednik Branko Kosti}.

31. 03. 1992.
Oru`ani sukobi u BiH, koji se ve} vode u Bosanskom Brodu i u op{tinama u dolini Neretve i koji svakog trenutka prijete da se pro{ire na op{tine Derventa, Kupres i Sredwu Bosnu, posqedice su "otvorene oru`ane agresije dr`ave Hrvatske na BiH", isti~e se u saop{tewu ministara i rukovode}ih radnika srpske nacionalnosti u Vladi, ministarstvima i drugim republi~kim organima. Muslimanske grupe u Bijeqini otpo~ele aktivnosti za preuzimawe vlasti u toj op{tini.

05. 04. 1992.
Predsjednik Vlade BiH Jure Pelivan podnio je ostavku. On je ostavku podnio nakon susreta sa grupom gra|ana koja je u{la u zgradu Skup{tine BiH u Sarajevu. "Alija Izetbegovi} objavio je rat srpskom narodu, ali je Bawa Luka to predosjetila i spremna je da sprije~i da mawinski narod preuzme vitalne gradske punktove", izjavio je dr Radislav Vuki} u Bawoj Luci. "Protekla no} u Bawoj Luci pro{la je vrlo mirno, {to nam je i bio ciq - da preduhitrimo Aliju Izetbegovi}a bar za dva dana, jer su Srpske odbrambene snage predosjetile {ta se sprema", izjavio je novinarima potpredsjednik AR Krajine, ~lan Kriznog {taba Radoslav Br|anin. Najnoviji razvoj zbivawa u BiH izazvao je do sada nevi|en talas iseqavawa iz Zvornika. Rijeke qudi uglavnom Srba i ovog podneva prelaze masovno na desnu obalu Drine. U Zvorniku i prigradskim naseqima od oko 15.000 `iteqa ~ini se da ne}e ostati niko. Predsjednici tri nacionalne stranke BiH i predstavnci JNA uz

1992

01. 04. 1992.
U Bijeqini traje oru`ana borba izme|u naoru`anih muslimanskih grupa i pripadnika TO SAO Semberija i Majevica.

02. 04. 1992.
Najnovija zbivawa u BiH dovela su do porasta broja izbjeglica u Srbiji. Samo u posqedwa dva dana wihov broj pove}an je za 2.043, objavio je Crveni krst Srbije. U Srbiji se trenutno nalazi 167.683 izbjeglice, od toga

04. 04. 1992.
U Golubi}u kod Knina izvr{ena sve~ana predaja sedam helikoptera,

67

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
prisustvo {efa Posmatra~ke misije za BiH, dogovorili su se u Sarajevu da se odmah obustave sva vatrena dejstva u BiH i da JNA po{aqe jedinice da deblokiraju sredwu {kolu MUP-a na Vracama. Tako|e je dogovoreno da tri politi~ke stranke neprestano pregovaraju kako bi se politi~kim putem rije{ila situacija u BiH. Tri nacionalna lidera Izetbegovi}, Karaxi} i Brki} oti{li su odmah kod komandanta UNPROFOR-a za Jugoslaviju gen-potpukovnika Sati{a Nambijara na wegov poziv. Izvr{ena mobilizacija TO u Sarajevu na osnovu nare|ewa nepotpunog sastava Predsjedni{tva SR BiH. U Bos. Brod preko mosta na Savi u{lo 20 tenkova i 600 HOS-ovaca. ka. Predsjednik Izetbegovi}, koji se ovom skupu obratio kao gra|anin, ispra}en je ponavqawem ranijih zahtjeva okupqenih Sarajlija, kojima se ne{to prije tri ~asa pridru`ila i grupa zeni~kih rudara povicima: "Ostavke, ostavke ...." "Krvavi ratni obra~uni u Bosni", pi{e {panski list ABC, "raspaquju svom `estinom plamen gra|anskog rata u toj multinacionalnoj republici. Stotine mrtvih i rawenih jasno ukazuju na to da se Bosna uvla~i u gra|anski rat, a da se mir udaqava od Jugoslavije". Hrvatske jedinice napale su oko podne grad Kupres uz upotrebu tenkova. milicija. Ocjewuje se da je u pitawu "Zagreba~ki scenario - Sarajevska izvedba".

08. 04. 1992.
Vr{ilac du`nosti saveznog sekretara za narodnu odbranu, generalpukovnik Blagoje Axi}, uputio je pismo Aliji Izetbegovi}u kao odgovor na Izetbegovi}evo pismo o doga|ajima u BiH. Jedan od uzroka destabilizacije stawa u BiH je jako prisustvo i djelovawe hrvatskih oru`anih formacija u toj republici - od pripadnika ZNG, Paraginih hosovaca do pripadnika drugih oru`anih hrvatskih formacija, izjavio je u Beogradu Ristojevi} Dragi{a, pomo}nik Saveznog sekretara za unutra{we poslove, koji procjewuje da u BiH ima oko 30.000 hrvatskih vojnika. U toku dana pripadnici rezervnog sastava SJB Jajce hrvatske i muslimanske nacionalnosti, pet kilometara od centra Jajca iz zasjede su napali automatskim oru`jem autobus pun rezervista JNA. Ovom prilikom ubijeno je {est rezervista JNA i jedan pripadnik rezervnog sastava SJB Jajce. Predsjedni{tvo BiH u Sarajevu, koje je pruzelo ingerencije Skup{tine, proglasilo stawe neposredne ratne opasnosti kao i izmjenu naziva SR BiH u Republika BiH. Predsje-dni{tvo BiH ukinulo je Republi~ki {tab TO i obrazovalo [tab TO RBiH: komandant pukovnik Hasan Efen-di}, na~elnik pukovnik Stjepan [iber, pomo}nik na~elnika puko-vnik Jovan Divjak. Svi ministri srpske nacionalnosti napustili su Vladu BiH. 90% milicionera srpske nacionalnosti napustilo je MUP BiH i pre{lo srpskom MUPu, izjavio je ministar za unutra{we poslove Srpske Republike BiH Mi}o Stani{i}.

07. 04. 1992.
Skup{tina srpskog naroda u BiH proglasila je rano ujutro u Bawoj Luci nezavisnost Srpske Republike BiH, koja "mo`e stupati u zajednice sa drugim subjektivitetima u Jugoslaviji". Prema saop{tewu sa potpisom Mom~ila Kraji{nika, Skup{tina je obavje{tena da su dr Biqana Plav{i} i prof. dr Nikola Koqevi} dali ostavke na polo`aj ~lanova Predsjedni{tva BiH, u kome poslije toga ostaju samo tri muslimanska i dva hrvatska predstavnika. Skup{tina srpskog naroda u BiH osnovala je Srpsku novinsku agenciju (SRNA). Jedinice JNA i srpskih teritorijalaca oko 14 ~asova oslobodile Kupres. Nakon trodnevnih `estokih okr{aja jake snage HOS-a, ZNG i kupre{kih teritorijalaca hrvatske nacionalnosti prinu|eni su na povla~ewe. "SRNA" - novinska agencija Srba, koja je upravo osnovana u Sarajevu, emitovala je saop{tewe za {tampu u kojem se izme|u ostalog, javqa o teroru koji se vr{i nad srpskim `ivqem u glavnom gradu BiH - naro~ito na onim teritorijama koje kontroli{e muslimanska

06. 04. 1992.
"Vlade evropske "dvanaestorice" odlu~ile su da priznaju BiH za nezavisnu dr`avu. Ujedno, postignuta je saglasnost da se ukinu sankcije EZ protiv Srbije, s tim {to }e modaliteti o primjeni te odluke biti utvr|eni kasnije", izjavio je u Luksemburgu predsjednik ministarskog savjeta Evropske zajednice, {ef portugalske diplomatije @oze Kutiqero. Ispred zgrade Skup{tine BiH u Sarajevu odr`an miting za mir i za obarawe sada{we vlasti, koja je dovela do gra|anskog rata. Sa obli`weg hotela "Holidej in" odjeknuli su snajperski hici koji su rastjerali okupqenu masu qudi. Ne zna se koliko je povrije|enih, ali su se na platou pred Skup{tinom vi|ena kola hitne pomo}i. U Skup{tini BiH u Sarajevu, oko 3 ~asa okupqenim gra|anima ponovo se obratio predsjednik Predsjedni{tva SR BiH Alija Izetbegovi}. Izetbegovi} je aludirao za jedinstvenu gra|ansku BiH, pa, ako treba, kako je rekao, i bez Stranke demokratske akcije, odnosno nacionalnih strana-

68

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
U Grudama osnovano Hrvatsko vije}e obrane (HVO) kao "jedini institucionalni oblik obrane" Hrvata u BiH. Kupres - Livno, saop{tila je Informativna slu`ba korpusa. saop{tewu koje prenosi SRNA navodi se da muslimanski ekstremisti upadaju u srpske stanove, pqa~kaju, prijete otkazima, putem medija vr{e pritisak na Srbe da se iseqavaju i lansiraju tezu da je srpsko rukovodstvo napustilo svoj narod i povuklo se. Komandant R[ TO BiH Hasan Efendi} u Sarajevu naredio lokalnim komandantima TO da razoru`aju sve kasarne JNA u BiH.

09. 04. 1992.
Poslije vi{e~asovnih `estokih uli~nih borbi srpske snage su oslobodile Zvornik. Na podru~ju Mostara prije podneva su vo|ene `estoke borbe. Vojni izvori navode da pripadnici ZNG, HOS-a i "zelene beretke" nastavqaju napade na aerodrom i druge vojne objekte. Srpska Republika BiH objavila je spremnost za novo udru`ivawe sa drugim dr`avnim entitetima na prostoru biv{e BiH i Jugoslavije, izjavio je, izme|u ostalog, u Sarajevu dr Radovan Karaxi} uo~i najavqene Me|unarodne konferencije o BiH pod patronatom Evropske zajednice. Predsjedni{tvo RBiH je donijelo Odluku o objediwavawu svih naouru`anih snaga na teritoriji BiH

12. 04. 1992.
Glavni {tab Patriotske prikqu~io se {tabu TO RBiH. lige

[TO RBiH izdao Direktivu za odbranu suvereniteta i nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine u kojoj se kao snage neprijateqa u BiH defini{u JA {est korpusa i "snage SDS SAO ja~ine oko 80.000-120.000"

15. 04. 1992.
Predsjedni{tvo Srpske Republike BiH je proglasilo neposrednu ratnu opasnost i naredilo mobilizaciju TO na cjelokupnoj teritoriji Srpske Republike BiH. Predsjedni{tvo je, tako|e, na osnovu Ustava Srpske Republike BiH, donijelo odluku koja glasi: "Ustanovquje se TO Srpske Republike BiH, kao oru`ana snaga Srpske BiH. TO }e rukovoditi i komandovati op{tinskim, oblasnim, regonalnim i republi~ki {tabom TO Srpske BiH" U Sarajevu oformqen Glavni sto`er HVO-a. U toku borbi kod Dervente jedinice Kraji{kih dobrovoqaca pod komandom poru~nika Veqka Milankovi}a poslije `estokih okr{aja probila je prve linije fronta koje su sve do sada dr`ale jedinice HOS-a. Time je, prakti~no, u ruke srpskih teritorijalaca i kraji{kih dobrovoqaca palo Bijelo Brdo jedno od naja~ih upori{ta kod Dervente. U ^apqini spaqena srpska pravoslavna crkva sagra|ena 1901. godine.

13. 04. 1992.
Murat [abanovi} zaprijetio minirawem brane HE Vi{egrad, ali kako to tehni~ki nije mogao da ostvari, podigao je ustave i iz akumulacije ispustio ogromne koli~ine vode. Nakon javnog telefonskog razgovora sa Alijom Izetbegovi}em, [abanovi} je odustao od daqwih aktivnosti. U BiH je, prema podacima iz izvora JNA u Beogradu, trenutno paravojno organizovano i naoru`ano oko 100.000 Hrvata i muslimana. U paravojnim formacijama SDA nalazi se oko 50.000 qudi. HDZ i HOS imaju 35.000 paravojnika, a jo{ 15.000 qudi broje formacije HDZ uba~ene iz Hrvatske (Crna legija, legija stranaca, usta{e). Komandant [taba TO BiH Hasan Efendi} iz Sarajeva upu}uje poziv "svim starje{inama i vojnicima jedinica JNA da se {to prije vrate ku}ama i stave u stroj braniteqa iste grude".

1992

10. 04. 1990.
Predsjednik Hrvatske dr Frawo Tu|man u Zagrebu izdao naredbu kojom se generala Zbora Janka Bobetka imenuje za "zapovjednika" svih postrojbi Hrvatske vojske na ju`nom boji{tu od Splita do Dubrovnika. Predsjednik Dr`avnog komiteta za saradwu s predstavnicima UN dr Borisav Jovi} dostavio generalnom sekrataru UN Butrosu Galiju "Memorandum o genocidnoj politici Hrvatske prema srpskom narodu u Zapadnoj Slavoniji" s odgovaraju}om dokumentacijom.

14. 04. 1992.
Savjet za nacionalnu bezbjednost Srpske Republike BiH sa Pala optu`io je muslimanske vlasti da nastoje da zapla{e srpski narod u muslimanskom dijelu Republike, a naro~ito u muslimanskom dijelu Sarajeva. U

16. 04. 1992.
Jedinice U`i~kog korpusa JNA su oko 13.00 ~asova u{le u Vi{egrad i preuzele kontrolu nad cijelim gradom.

11. 04. 1992.
Jedinice Kninskog korpusa JNA razbile su tri brigade ZNG Hrvatske u dejstvima na pravcu Kupres - Prozor i

69

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
Predsjedni{tvo i Vlada Srpske Republike BiH odlu~ili su da od Evropske zajednice zatra`e priznavawe nezavisnosti te Republike. Srpska Republika je uputila zahtjev i KEBS-u za prijem u ravnopravno ~lanstvo, a nalo`ila je i otvarawe predstavni{tava za diplomatske i ekonomske odnose sa Srbijom ~ije }e sjedi{te biti u Beogradu. trane, neobjektivne i pristrasne politike koju SAD u posqedwe vrijeme vode u odnosu na jugoslovensku krizu, a posebno na krizu u BiH i situaciju na Kosovu i Metohiji. Jovanovi} je, kako je saop{tilo Ministarstvo inostranih poslova Srbije, osudio agresivnost i ton ultimatuma, koji ameri~ki zvani~ni predstavnici upotrebqavaju u napadima na Srbiju i srpski narod u BiH, optu`uju}i ih da su navodno glavni krivci za sada{we stawe u toj republici. Komanda Druge vojne oblasti je potvrdila da se u Vogo{}i, nadomak Sarajeva, vode `estoke borbe, ali je ujedno kategori~na u tome da JNA nema sa tim okr{ajima nikakve veze. Po svemu sude}i, vinovnici su "zelene beretke" i tzv. "Patritorska liga" tvrde izvori iz same fabrike u Vogo{}i. U "Pretisu" su po~eli okr{aji pro{le no}i, naokon obavje{tewa zamjenika komandanta [taba Terito-rijalne odbrane BiH pukovnika Jovana Divijaka da je prema "Pretisu" navodno upu}eno 15 vojnih vozila. Komanda Druge vojne oblasti, me|utim odlu~no je demantovala takve navode, obavjestiv{i javnost da Armija nema nikakve veze sa doga|ajima u "Pretisu". Armijski izvori tvrde da je rije~ o izmi{qotini, {to, kako se navodi u armijskom saop{tewu, potvr|uje i sam razvoj doga|aja. Pozivaju}i se na izvore srpske Teritorijalne odbrane, dopisnik Tanjuga iz Srebrenice javqa da je kraj tog grada do{lo do `estokih sukoba srpskih teritorijalaca i muslimana. "Srpski narod u BiH ne preduzima i ne}e preduzimati silu, osim ako su mu ugro`eni opstanak, sloboda i suverenitet, a politi~kim sredstvima i razgovorima ne mo`e osigurati to svoje osnovno pravo", izjavio je u Sarajevu predsjednik SDS dr Radovan Karaxi}. On je ponovio stav da se ide na razgrani~ewe nadle`nosti tri entiteta ali da je prvi uslov za mir izrada mape Sarajeva, a zatim i cijele BiH. Dr Karaxi} je odbio tvrdwe da je Srbija umije{ana u sukobe u BiH, naglasiv{i da joj SDS BiH i ne dopu{ta da se umije{a, ~ak i kad bi to ona htjela.

17. 04. 1992.
Krizni {tab SDS preuzeo je kontrolu nad Fo~om. Oko ovog mjesta ju`no od Vi{egrada vo|ene su vi{ednevne borbe. Uveden je policijski ~as, a najavqeno je i uvo|ewe vojnih sudova. Odbornici Srpske op{tine Livno sa sjednice u Vrbici uputili su apel doma}oj i svjetskoj javnosti u kojem ukazuju na veoma te`ak polo`aj Srba u Livnu, koji nisu uspjeli da pobjegnu u Glamo~ i Bosansko Grahovo. Nad oko 600 Srba iz Livna i Gubera vr{i se nevi|eni teror i genocid. Vi|eniji Srbi se hapse, ubijaju ili nasilno mobili{u u hrvatsku vojsku, navodi se u apelu. Krizni {tab Srpske op{tine Mostar obavje{tava doma}u i svjetsku javnost da bombardovawe pravoslavnog manastira @itomisli} predstavqa vandalski i bestijalni ~in. Usta{ke bande su, navodi se u saop{tewu, ponovnim bombardovawem manastira, uo~i katoli~kog Uskrsa, pokazale svoju pravu }ud i namjere da uni{te sve {to je srpsko. Znamo i zna}emo da se odbranimo, ka`e se u istom saop{tewu kriznog {taba Srpske op{tine Mostar.

19. 04. 1992.
Potpredsjednik Predsjedni{tva SFRJ dr Branko Kosti} izrazio je nadu u brz i mogu} rasplet krize u BiH, ali je ujedno bio skepti~an prema potezima SAD. "Te{ko je predvidjeti daqi tok zbivawa u BiH, jer je Amerika u zadwi ~as okrenula }urak i sada predwa~i u jednostranom pristupu i gledawu na izvore i uzroke jugoslovenske krize". "Ako je ta~no da kqu~ mira u BiH dr`i JNA, u ~emu se svi sla`u, onda ja mogu da garantujem da }e do tog rapsleta do}i ubrzo i na miran na~in".... istakao je dr Kosti} u Cetiwu. Prema wegovim rije~ima "uqe na jugoslovensku krizu" dolili su Evropska zajednica i SAD priznavawem suvereniteta BiH, prije nego se postigne dogovor o statusu tri naroda koja tamo `ive. ^lan Predsjedni{tva BiH Fikret Abdi} pozvao je gra|ane Biha}kog regiona na strpqewe i da politi~kim pregovorima rje{avaju sve eventualne sukobe. Abdi} je uputio apel svim qudima da daju prostora politi~kim pregovorima i razgovorima, da sa~uvaju prisebnost i mir i da, {to je ne mawe bitno, narod vjeruje u taj mir. Uprkos nizu tehni~kih, organizacionih i prije svega nov~anih problema u 18.00 ~asova najzad je formirana Televizija Bawa Luka. Informativna slu`ba komande RV i PVO iz Beograda potvrdila je Tanjugu da su u Mostaru kidnapovana dva pilota JNA (major Milan Mi}i} i kapetan prve klase Dragan

18. 04. 1992.
Ministar inostranih poslova Srbije Vladislav Jovanovi} pozvao je otpravnika poslova ambasade SAD Roberta Rekmeilsa i u ime Vlade Republike Srbije ulo`io je sna`an protest ameri~koj vladi zbog jednos-

70

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
Arsovski). Ina~e, povodom otmice pilota, komandant 13. korpusa general Mom~ilo Peri{i} upozorio je da }e Armija, ne oslobode li se dvojica kidnapovanih pilota, ga|ati "odre|ene objekte u gradu, ali da gra|ani mogu biti spokojni jer }e armija dejstvovati samo po onima koji napadaju JNA". ferenciji o BiH, prema Karaxi}evom prijedlogu, prioritet treba da dobije izrada mape grada Sarajeva i dr`ava koje }e ~initi BiH. Oko 300 pripadnika HVO, predvo|eni Dariom Kordi}em, upalo je u pogone "Bratstva" u Novom Travniku i otelo tri vi{ecjevna raketna baca~a i nekoliko haubica. Op{tinska vlast u Kowicu (HDZ i SDA) naredila Srbima iz ^elebi}a da u roku od dva sata napuste selo. Na zgradu Komande Druge vojne oblasti i bli`u okolinu u Sarajevu "zelene beretke" ispalile 11 mina iz minobaca~a 120 mm.

24. 04. 1992.
Prema izvje{tajima {tabova TO RBiH, u BiH je evidentirano 91.243 pripadnika TO. Republika Hrvatska i daqe poja~ava svoje snage u regionu Bosanske Posavine. Na podru~ju Bosanskog Broda i Dervente, prema vojnim izvorima, nalazi se pet kompletnih brigada Zbora narodne garde, oja~ane pripadnicima HOS-a i jakim artiqerijskim i tenkovskim formacijama Republike Hrvatske. Vojni izvori navode da su do sada na tom podru~ju otkrili 70-tak tenkova i vi{e transportera ZNG. Tim jedinicama direktno se komanduje iz sto`era Republike Hrvatske. Isturena komanda hrvatskih snaga za BiH nalazi se u Grudama, op{tini u zapadnoj Hercegovini. Komandant hrvatskih snaga za BiH, tvrde vojni izvori je biv{i general JNA, Janko Bobetko. "Evropo ujediwena, po{to upravo stvara{ nove dr`ave na teritoriji Jugoslaviji, ti mora{ da shvati{ da si time preuzela odgovornost za krv koja kuqa u woj, za suze dje~je koje teku i za nered koji je razdire", to u pismu, koje na udarnom mjestu spoqnopoliti~ke stranice objavquje pariski "Mond", isti~e Emir Kusturica.

20. 04. 1992.
U Bawoj Luci izvr{ena smotra policije sa oznakama Srpske Republike BiH. Mi radimo u skladu sa Ustavom i zakonom o unutra{wim poslovima Srpske Republike BiH i u slu`bi smo gra|ana Bawa Luke bez obzira na nacionalnu, vjersku i drugu pripadnost - istakao je na~elnik SJB u Bawoj Luci Vladimir Tutu{. Od ukupnog broja zaposlenih potpis na sve~anu izjavu stavilo je 89.9%. Srbi su potpisali sa ~ak 99 %, a muslimana je izjavu potpisalo 61.5%, zatim 73% od ukupnog broja Hrvata i 94.4% od broja radnika koji su se izjasnili kao Jugosloveni. Hrvatska i daqe dovla~i svje`e snage u BiH, saop{tili su vojni izvori u Beogradu. U Zagrebu je, tako, minulih dana mobilisano oko 20.000 pripadnika ZNG, od kojih je ve}ina, prema vojnim izvorima, preba~ena na teritoriju BiH. Mawi dio tog kontigenta upu}en je u rejon Oto~ca. Ispred zgrade Skup{tine op{tine na Unskom i Sanskom mostu, te zgradi CJB u Bosanskom Novom postavqene su srpske zastave.

23. 04. 1992.
Situacija u BiH se i daqe komplikuje. Republika Hrvatska ubacuje svoje oru`ane sastave u ovu republiku, podsticaju}i sukobe kako bi se `ari{ta pro{irila, ocjewuju vojni izvori u Beogradu. Pored `ari{ta u Posavini, na podru~ju Bosanskog [amca i u dolini Neretve, hrvatske oru`ane formacije nastoje da nove sukobe insceniraju i na podru~ju biha}ke regije i oko Travnika. Jedinice JNA nigdje na teritoriji BiH ne preduzimaju ofanizivne akcije, ve} brane objekte i garnizone napadnute od strane TO BiH, kao i muslimanske i hrvatske paravojske, isti~e se u vojnim krugovima. U sve izra`eniju antiarmijsku kampawu u toj republici, ukqu~ili su se i sredstva informisawa u slu`bi muslimansko-hrvatskog rukovodstva. U BiH u posqedwa 24 ~asa, prema najnovijim podacima, poginulo je 21 lice, od ~ega 13 u Sarajevu. Povrije|eno je 171 lice, od toga 77 u glavnom gradu republike. Prema podacima socijalnih slu`bi Crvenog krsta, broj izbjeglica iz BiH sada iznosi oko 200.000, a ra~una se da je oko 80.000 gra|ana ove republike potr`ilo trajno uto~i{te u drugim republikama i zemqama zapadne Evrope.

1992

25. 04. 1992.
Agencija SRNA javqa da je u selu Novi Grad kod Oxaka u sjevernoj Bosni po~eo masovni pokoq srpskog `ivqa. U okru`ewu snaga uba~enih iz Hrvatske i muslimansko-hrvatskih paravojnih formacija nalazi se oko 5.000 Srba iz Novog Grada, Dowe Dubice i Trwaka, uglavnom djece, `ena i staraca.

22. 04. 1992.
Predsjednik Srpske Republike BiH Radovan Karaxi} ponudio je u Sarajevu Platformu za rje{ewe krize u BiH, kojom se predla`e hitan nastavak konferencije o toj republici. U prijedlogu Platforme tra`i se hitan i bezuslovan prekid vatre. Na kon-

26. 04. 1992.
U Skopqu odr`an sastanak u kojem su u~estvovali u ime Vrhovne komande

71

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
OS SFRJ potpredsjednik Predsjedni{tva Branko Kosti} i vr{ilac du`nosti Saveznog sekretara za NO general-pukovnik Blagoje Axi}, a u ime Predsjedni{tva BiH Alija Izetbegovi}. Postignut dogovor o mirnom izlasku jedinica JNA s podru~ja cijele BiH. Na sastanku predsjednika op{tina Tuzlanskog regiona (osim Tuzle i ^eli}a) odr`anog u Slavonskom Brodu, potpisano je pristupawe ovih op{tina "Hrvatskoj banovini - Posavskoj banovini". nato, ali ono }uti. Raspola`emo preciznim podacima o prisutnosti i aktivnostima hrvatske vojske na prostorima Hercegovine, Tomislavgrada, Livna i Bosanske Posavine, gdje wenih pripadnika ima oko 25.000 do 30.000. [tab TO RBiH izdao nare|ewe o ru{ewu, zapre~avawu i spre~avawu pokreta jedinica JNA. nicima 122. brigade Bawa-lu~kog korpusa JNA i srpskim teritorijalcima, morali su se u rasulu povu}i. Wihov plan, ne samo da nije uspio, ve} su pod prijetwom potpunog poraza u ruke JNA i srpskih teritorijalaca predali sve objekte na najvi{em vrhu Vla{i}a - Opaqeniku na nadmorskoj visini od 1.973 metra. "Konstituisawem nove Jugoslavije nismo dobili, a nismo ni{ta ni izgubili, kako to neki neupu}eni govore. Imamo i daqe otvorena vrata u svijet, preko SRJ i mogu}nost da tra`imo i ostvarimo svoja prava pred me|unarodnom javno{}u", izjavio je u Vrginmostu povodom progla{ewa Savezne Republike Jugoslavije Mile Paspaq, predsjednik Skup{tine RS Krajine. Derventa je do`ivjela sudbinu Vukovara. U dvadesetodnevnom ratovawu ovaj grad je pretrpio velika materijalna razarawa. Gotovo svi privredni, stambeni i drugi objekti su poru{eni. Grad je gotovo pust, stanovni{tvo je izbjeglo, a oni koji nisu uspjeli da se izvuku ve} danima `ive u skloni{tima i podrumima. U gradu se {iri miris paqevine i le{eva. Pripadnici tzv. TO Dervente u nasequ ^ardak pqa~kaju srpske ku}e i vr{e pravi masakr. Gradom operi{e koqa~ka grupa "Gavran", koju je anga`ovao Iko Stani}. Pqa~ka{kim akcijama rukovodi Miro Aleri}, direktor tvornice obu}e, te Alija Delimustafi}. Pukovnik Stanko Leti}, glavnokomanduju}i ratnih operacija na Kupre{ko-livawsko-glamo~ko-grahovskom rati{tu, u centru [ipova obratio se gra|anima. ^esto prekidan aplauzima nekih 3.000 okupqenih qudi, pukovnik Leti} je, izme|u ostalog rekao: "Ovo je proces stvarawa srpske dr`ave i Srpske vojske! Ovo je vrijeme srpske sloge! Srpski narod nema vi{e krvi za prolijevawe! Zbog ujediwewa srpskog naroda moramo se spojiti sa Kninskom Krajinom!"

30. 04. 1992.
General-major Momir Tali} Komandant Bawalu~kog korpusa u intervjuu "Glasu" istakao: "Korpus }e ostati na svojoj teritoriji a wegov kvalitet je takav da mo`e obezbjediti mir i spokojstvo ne samo gra|anima regije Autonomne regije nego i {ire.

27. 04. 1992.
Na vanrednoj sjednici Skup{tine AR Bosanske Krajine u Bawoj Luci donesena je odluka kojom se ne dozvoqava povla~ewe jedinica JNA sa podru~ja Bosanske Krajine. Savezno vije}e Skup{tine Jugoslavije usvojilo je Ustav Savezne Republike Jugoslavije (SRJ), koju sa~iwavaju Srbija i Crna Gora. Ustav tre}e Jugoslavije usvojen je ve}inom glasova: "za" su glasala 73 delegata, "protiv" je bio jedan, a uzdr`anih trojica. NR Kina je prva zemqa koja je potvrdila da priznaje kontinuitet Jugoslavije, odnosno kontinuitete odnosa i prijateqske saradwe sa Saveznom Republikom Jugoslavijom.

01. 05. 1992.
Teritorijalci srpske op{tine Prijedor, bez ijednog ispaqenog metka, preuzeli su vlast u ovoj potkozarskoj op{tini, na ~ije institucije su izvje{ene zastave Jugoslavije i srpske zastave.

02. 05. 1992.
Po povratku iz Lisabona na sarajevskom aerodromu, jedinica JNA je zadr`ala predsjednika Predsjedni{tva BiH Aliju Izetbegovi}a, potpredsjednika Vlade Zlatka Lagumxiju, prevodioca Sabinu Izetbegovi} i tjelohraniteqa Murudina Imamovi}a. Nakon zadr`avawa, preba~eni su u kasarnu "Lukavica". Komandant Sarajevskog korpusa general Vojislav \ur|evac izjavio da je to u~iweno radi wihove li~ne bezbjednosti. Poku{aj hosovaca, "zelenih beretki" i jednog broja pripadnika MUPa BiH, koji su se nalazili na obezbje|ewu civilnog dijela releja na Vla{i}u poku{ali su da zauzmu i vojni dio ovog objekta, potpuno je propao i poslije krvavih obra~una sa pripad-

28. 04. 1992.
Rusija je zvani~no priznala nezavisnost BiH, saop{teno je u ruskom Ministarstvu inostranih poslova.

29. 04. 1992.
Komandant Druge vojne oblasti genpukovnik Milutin Kukawac izjavio je na konferenciji za {tampu u Sarajevu da su neki dijelovi BiH ve} mjesecima okupirani od hrvatske vojske {to je jedan od najve}ih problema na teritoriju BiH. To je rukovodstvu BiH poz-

72

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
03. 05. 1992.
U predjelu Gorweg Oxaka prona|ena mrtva tijela desetorice Srba, civila, koje su kupre{ke usta{e 5. aprila masakrirale. Vlasti AR Krajine, kao i borci na frontu, ne dozvoqavaju povla~ewe Armije iz Srpske Bosne. U Sastavu vojske Srpske BiH na}i }e se Kninski, Biha}ki, Bawalu~ki, Tuzlanski, Sarajevski, Bile}ki i Peti korpus RV i PVO. Komandant Druge vojne oblasti general-pukovnik Milutni Kukawac, sprema se da iz opkoqene zgrade komande u centru Sarajeva krene na pregovore sa predsjednikom krweg Predsjedni{tva Alijom Izetbegovi}em, koji se nalazi u kasarni "Lukavica" u Sarajevu. [ef Slu`be za informisawe Druge vojne oblasti, pukovnik Komnen @arkovi} je izjavio da se, oko zgrade ponovo koncentri{u "zelene beretke", kojih ima izme|u 300 i 400. Oni nose megafone, pa je, dodao je, pretpostaviti da }e uslijediti novi napad, uz poziv oficirima i vojnicima da se predaju. Predsjednik krweg Predsjedni{tva BiH Alija Iztebegovi} u 17 ~asova i 30 minuta je, u pratwi oficira UNPROFOR-a stigao u zgradu Komande Druge vojne oblasti u Sarajevu, koja je i daqe opkoqena pripadnicima TO BiH, lojalnih predsjedni{tvu. Sa Izetbegovi}em je stigla i kolona od dvadesetak vozila u kojima, prema postignutom dogvoru, treba da budu evakuisani oficiri, vojnici i civili koji su ostali u zgradi Komande. O~ekuje se da evakuacija po~ne u 18 ~asova. Predvi|eno je da kolonu predvode Alija Izetbegovi} i general Kukawac. Okr{aji u Derventi se nastavqaju. na udaru HOS-ovaca i "zelenih beretki" i daqe je kasarana "Zdravko ^elar". Lider SDS Radovan Karaxi} optu`io je predsjednika krweg Predsjedni{tva BiH Aliju Izetbegovi}a da je poveo rat protiv Srba u toj republici i da sabotira rad konferencije o BiH. Na konferenciji za novinare u Beogradu, kojoj su prisustvovali i ~lan Predsjedni{tva BiH koji je napustio predsjedni{tvo Nikola Koqevi} i predsjednik parlamenta Mom~ilo Kraji{nik, Karaxi} je optu`io Izetbegovi}a da je u Sarajevu i BiH zaveo dr`avni teror koji najvi{e poga|a Srbe. Nikola Koqevi} je ocijenio da "muslimansko-hrvatske snage u BiH tako|e vode i rat protiv konferencije o toj republici. Rat je po~eo odmah nakon {to je BiH me|unarodno priznata", rekao je on. Osnovni ciq je, smatra Koqevi}, da BiH bude unitarna dr`ava i da se izbjegne wena podjela po etni~kom principu koji odgovara Srbima. Prema informaciji iz izvora JNA, snage Hrvatskog vije}a odbrane Mostara i daqe sistematski iz raznih pravaca, dejstvuju po wihovim objektima. U~estvuju}i u emisiji "Korak bli`e istini", Radio Herceg Novi, dr Biqana Plav{i} je za strahote koje je Sarajevo pre`ivjelo ju~e i tokom protekle no}i optu`ila Aliju Izetbegovi}a. Izetbegovi}evu TO ne priznajem i progla{avam je paravojnom formacijom, jer sa formirawem TO je trebalo da se saglase i predstavnici srpskog naroda. Odluka o povla~ewu JNA tako|e je donijeta bez ikakve konsultacije predstavnika srpskog naroda, koji ~ini 30% populacije u BiH. To je trenutno narod van zakona - nastavila je Biqana Plav{i}. i{la od komande Druge vojne oblasti u pratwi generala Mekenzija, na~elnika {taba UNPROFOR-a u Jugoslaviji izaslanika Evropske zajednice Kolma Dojla - rekao je general Milan Kukawac. U Sarajevu se vode borbe, grad pre`ivqava vjerovatno najdramati~niju no} od izbijawa sukoba, a vojni izvori navode da se puca na Vracama, Zlati{tu, Sokolovi} Koloniji, Butmiru i Vogo{}i. Odluka Vlade AR Krajine: Op{ta mobilizacija na cjelokupnoj teritoriji AR Krajine. Svi vojni obveznici s podru~ja AR Krajine du`ni su odmah staviti se na raspolagawe op{tinskim {tabovima TO, koji }e po svojim procjenama i planovima izvr{iti mobilizaciju, formirawe i anga`ovawe jedinica. Uvodi se policijaski ~as na cjelokupnoj teritori, u vremenu od 22.00 do 05.00 ~asova, osim za lica sa slu`benim ovla{tewima milicije, vojne policije i srpske TO. Vojna bolnica u Sarajevu nalazi se u okru`ewu i sve telekomunikacione veze sa wom su pokidane. Kako Tanjug saznaje iz vojnih izvora, u bolnicu su, poslije napada na konvoj koji se kretao od Komande Druge vojne oblasti ka kasarni u Lukavici kod Sarajeva, dopremqena ~etvorica mrtvih i 15 rawenih vojnika. Me|u mrtvima su dvojica pukovnika i dvojica vojnika. Srpska novinska agencija (SRNA) objavila je u 11 ~asova i 54 minute vijest u kojoj tvrdi da je Alija Izetbegovi} zatra`io politi~ki azil u Turskoj. Izetbegovi} moli Ozala za hitnu pomo} u "izbavqewu iz Sarajeva" i o~ekuje da }e mu "majka Turska dati sve potrebne uslove da iz wenog krila nastavi borbu bosanskih muslimana za o~uvawe cjelovitosti BiH". Izvr{no vije}e SAO Bira~ na sjednici u Vlasenici donijelo je odluku o

1992

04. 05. 1992.
U Sarajevu se desio vandalizam i divqa{tvo. Podmuklo je napadnuta kolona vojnih vozila, koja je mirno

73

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
formirawu Srpske garde za podru~je osam op{tina koje su u{le u sastav regije. Ciq novoformirane Srpske garde je, kako je obrazlo`eno, "koordinacija svih vojnih dejstava i onemogu}avawe fa{isti~kih i usta{kih muslimanskih paravojnih formacija da ostvare svoj ciq uni{tewe i progon srpskog naroda". Nepoznata lica provokativno su napala kasarnu JNA "27. juli" u Biha}u, otvaraju}i vatru iz pje{adijskog naoru`awa. Na vatru je obezbje|ewe kasarne energi~no odogovorilo, pa su se nepoznati napada~i udaqili. Vatra je trajala oko 15 minuta. U toku ve~erwih ~asova prethodnog dana tako|e je otvarana pje{adijska vatra u pravcu rezervnih polo`aja areodroma u Biha}u. Predsjedni{tvo Jugoslavije pozvalo je rukovodstvo tri nacionalne zajednice u BiH da se dogovore o preuzimawu JNA, ~iji vojni sastav ~ine gra|ani te Republike. Saop{tewe glasi: "Predsjedni{tvo Jugoslavije donijelo je na ju~era{woj sjednici odluku o ubrzanom povla~ewu iz BiH svih gra|ana SRJ koji se nalaze na slu`bi u JNA u toj Republici. S obzirom da }e se taj proces okon~ati najkasnije za 15 dana, prema Ustavu SRJ, vi{e nema osnova da Predsjedni{tvo Jugoslavije, niti bilo koji drugi organ Jugoslavije odlu~uje o vojnim pitawima na teritoriji BiH. Predsjedni{tvo Jugoslavije poziva rukovodstvo tri nacionalne zajednice u BiH - muslimana, Srba i Hrvata - da se dogovore i da se odlu~e o preuzimawu JNA ~iji vojni sastav ~ine gra|ani BiH, kako bi se izbjegle ne`eqene situacije i posqedice". Op{tinski ~elnici HDZ i SDA u Jajcu prostore na kojima su smje{tene jedinice JNA smatraju okupiranim, a desnu obalu Vrbasa na kojoj su snage HOS-a i TO BiH - oslobo|enom.

05. 05. 1992.
Na konferenciji za {tampu u Me|unarodnom pres centru na Ilixi, ~lan Vlade Srpske Republike BiH Tomislav [ipovac izjavio je da, poslije izjave Frawe Tu|mana da BiH mo`e biti samo konfederativna dr`ava tri suverena naroda, smatra da }e dosada{wa koalicija SDA - HDZ po~eti brzo da se raspada. S druge strane, izjavom predsjednika Hrvatske, hrvatska opcija o razrje{ewu krize u BiH sasvim se pribli`ava na{em shvatawu i, prili~no, male su razlike izme|u hrvatske i srpske opcije. Saop{tewe Ratnog {taba AR Krajine: Zabrawuje se napu{tawe teritorije AR Krajina svim licima mu{kog pola od 28 do 60 godina starosti bez posebne propusnice. Poziva se sve izbjeglo, za borbu i rad, sposobno stanovni{tvo, da se odmah vrati na svoja ogwi{ta radi odbrane AR Krajina. Zabrawuje se distribuirawe naftnih derivata osim posebnog slu`benog uvjerewa koje izdaje Sekretarijat za privredu Skup{tine op{tine, izuzev vozila milicije, teritorijalne odbrane, sanitetskih vozila i profesionalne vatrogasne organizacije, {to reguli{u navedene institucije. "Mjesta panici, poslije odluke o op{toj javnoj mobilizaciji u Bawoj Luci i Bosanskoj Krajini nema, jer je rije~ o preventivnoj mjeri kako bi se i daqe sa~uvao mir na ovim prostorima. Mo`da su gra|ani bili iznena|eni prvim preventivnim mjerama i barikadama, ali kako se kasnije ispostavilo mogli su se uvjeriti u opravdanost takvih odluka i da je zahvaquju}i wima Bawa Luka, za razliku od drugih gradova u BiH, uistinu miran grad", izjavio je mr Predrag Radi}, predsjednik Ratnog {taba Bawa Luke. [tab Teritorijalne odbrane, koja je pod komandom nepotpunog Predsjedni{tva BiH, saop{tio je da je pripad-

nicima JNA, koji se nalaze u nekoliko kasarni u Sarajevu, dat rok da do 6. maja, do 24 ~asa, napuste pomenute objekte. TO }e, kako se ka`e u saop{tewu, u tom roku garantova U Gora`du su nastavqeni sukobi izme|u srpskih i muslimanskih snaga.

06. 05. 1992.
U Gracu su se predstavnici srpske i hrvatske zajednice u BiH dr Radovan Karaxi} i Mate Boban dogovorili o sveobuhvatnom i trajnom primirju. Primirje, koje stupa na snagu 6. maja u pono}, kontrolisa}e Evropska zajednica. Karaxi} i Boban razgovarali su o teritorijalnim razgrani~ewima dvaju naroda u BiH. Wih dvojica su saglasni da sva sporna pitawa treba rje{avati mirnim putem i da nakon dana{weg susreta, ka`e se u saop{tewu, prestaju razlozi za oru`ane sukobe Srba i Hrvata na teritoriji BiH. Premijer Turske Sulejman Demireli odbio je mogu}nost da Turska vojno interveni{e u BiH i takve pozive ocjenio pogre{nim. Demirel je pozvao UN da za{tite integritet BiH.

07. 05. 1992.
Derventa je slobodna, javio je Radio Nova Derventa. Muslimansko-hrvatske formacije bje`e glavom bez obzira prema Bosanskom Brodu, a na podru~ju Bosanskog Broda, tvrdi ovaj radio, preostale hrvatske grupe su u potpunom okru`ewu tako da se vrlo brzo o~ekuje wihova potpuna predaja. Podsekretar UN za mirovne operacije Marak Gulding izjavio je za BBC da Srbiju ne smatra glavnim krivcem za rat u BiH. "Ja dijelim mi{qewe generalnog sekretara UN, koji smatra da sve umije{ane strane snose dio odgovornosti za ono {to se de{ava u Bosni", rekao je Gulding.

74

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
"Uspjeli smo jednom ofanzivnom akcijom da razbijemo usta{ke snage na Kupre{koj visoravni i onemogu}imo ih da se preko Bosne spoje sa jedinicama koje dejstvuju u Bosanskom Brodu. Tako smo ih sprije~ili da stvore pravi pakao i istrebqewe naroda u tom dijelu BiH", izjavio je u Bawoj Luci general-major Ratko Mladi}, komandant Kninskog korpusa. Predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi}, izjavio je u intervjuu japanskom listu "Jomiuri sinbun" govore}i o situaciji u BiH, je istakao da je neophodno odmah prekinuti neprijateqstva u toj republici. Rje{ewe za budu}nost BiH treba na}i putem koncenzusa sva tri naroda. Isto tako je naglasio da je te{ko presje}i vezu izme|u Srba u Srbiji i Srba van Srbije i dodao da }e Srbi koji `ive van nove Jugoslavije sami odlu~iti da li }e joj se pripojiti. Pripadnici "zelenih beretki" i hrvatskih odbrambenih snaga neprestano napadaju srpska sela Bo{kovi}i i Baqkova}u kod Zvornika. Predsjednik Demokratske lijeve partije Turaka Bulent Exebit ponovo je kritikovao trusku vladu da je "nemo}na da pomogne BiH". On je turskom "Hurijetu" izjavio da turska vlada nije iskoristila "velike mogu}nosti na me|unarodnom planu da ispuni svoju istorijsku odgovornost prema zahtjevima qudi koji su se nadali u Tursku". prekid vatre sa na{e strane, pa }e mo vidjeti {ta }e oni da urade. Evropa kona~no mora da vidi ko je krivac za ratna razarawa u BiH, da to nisu ni Srbi, ni JNA nego da su za sve to krivi muslimanski fundamentalisti, sa Alijom Izetbegovi}em na ~elu, koji je htio da sebi pripoji cijelu BiH i stvori unitarnu dr`avu, u kojoj bi Srbi bili mawina i sa kojima bi ondje lako manipulisao." Do sukoba oru`anih hrvatskih i muslimanskih formacija do{lo je oko preuzimawa vlasti u vojnim fabrikama "Bratstvo " i "Vitezit" u Travniku. Mada jo{ nema zvani~nih i pouzdanih podataka o do sada vra}enom nelegalno nabavqenom oru`ju na podru~ju AR Krajina, svi su izgledi da }e se ova zna~ajna akcija Kriznog {taba Bawa Luka provesti u predvi|enom roku. Krajwi rok za vra}awe nelegalno nabavqenog oru`ja isti~e u pono} 14. maja. Vlada Republike Srpske Krajine ocijenila je na sjednici u Kninu da se politi~ko-bezbjednosna situacija na podru~ju Republike komplikuje, {to je razlog za zavo|ewe policijskog ~asa, koji bi trajao od 10 ~asova nave~e do 5 ~asova ujutro. Muslimansko - hrvatske snage u okolini Zvornika su razbijene i trenutno se nalaze u selima Me|e|a i Vitnica, odakle je otvorena vatra na polo`aje srpskih snaga, navode srpski izvori. Komandant {taba TO srpske op{tine Zvornik Marko Pavlovi} ka`e da su protivni~ke formacije pred potpunim vojni~kim porazom i da su sada u stawu samo da organizuju povremene napade u mawim grupama. Defile snaga milicije, centralni je doga|aj obiqe`avawa 12. maja Dana organa i slu`bi bezbjednosti, odr`an je u Bawoj Luci. Osim obiqe`avawa dana slu`be, on je imao za ciq i upoznavawe gra|ana AR Krajine sa snagama kojima milicija

08. 05. 1992
Doboj je pod kontrolom jedinica JNA i Srpskih teritorijalaca s Ozrena, a hrvatsko-muslimanske snage su se najve}im dijelom predale. Glavni sto`er Hrvatske zajednice Heceg Bosne izdao je "zapovjed" koju je potpisao general-bojnik Ante Roso prema kojoj su "na prostoru HZ HB jedino legalne vojne postrojbe HVO". Odlukom Predsjedni{tva SRFRJ general-pukovnik Milutin Kukawac razrije{en du`nosti komandanta Druge vojne oblasti.

1992

10. 05. 1992.
Za 44 dana rata u BiH, prema nepotpunim podacima zdravstvenih i drugih odgovaraju}ih slu`bi iz Sarajeva, bilo je 1.320 poginulih, 6.700 povrije|enih i 1.900 nestalih gra|ana. Prema nepotpunim podacima, ra~una se da je sa prostora BiH izbjeglo 350.000 qudi, a u samoj republici se nalazi 300.000 izbjeglica. Predstavnici muslimanskih snaga i JNA u Sarajevu su potpisali dva ugovora - jedan o predaji vojne bolnice u Sarajevu civilnim vlastima, i drugi o iseqewu kasarni iz Travnika, Zenice, Kowica i ~etiri kasarne u Sarajevu, kao i zgrade Druge vojne oblasti, vojne ustanove Romanija i Doma JNA. Ovo je, nakon pete runde pregovora, za TV BiH izjavio ~lan Predsjedni{tva Republike BiH i pregovara~ke delegacije Fikret Abdi}.

12. 05. 1992.
Predsjednik SDS BiH dr Radovan Karaxi} je, ocjenuju}i dosada{wi tok mirovne konferencije o BiH pod okriqem EZ, rekao u Sarajevu da se sve moglo rije{iti putem pregovora ali da je svaki poku{aj, svaki napredak u~iwen u Lisabonu, potom u Sarajevu, pa u Briselu, Alija Izetbegovi}, lider SAD BiH, odmah dezavuirao, vr{e}i tako opstrukciju samih pregovora. "Mi smo ubje|ivali stalno Evropu da nama Srbima u BiH nije do rata, da nikome nije stalo do rata i razarawa gradova, do ubijawa, ali je Alija Izetbegovi}, umjesto pru`ene ruke za razgovor i dogovor, uzeo oru`je. Nije mi jasno za{to je posegao za oru`jem kada je vi{e nego o~igledno da je odabrao ono napogubnije za sve, pogotovo za svoj narod. Mi }emo, evo, objaviti jednostrani

75

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
trenutno raspola`e i sa kojima ima namjeru da ustraje u odr`avawu mira i stabilne bezbjednosne situacije na ovom podru~ju. Na sve~anosti na Trgu Krajine govorili su Predrag Radi}, predsjednik SO Bawa Luka, Vojo Kupre{anin, predsjednik AR Krajine, Mi}o Stani{i}, ministar za unutra{we poslove Srpske Republike BiH, Stojan @upqanin, na~elnik Centra slu`bi bezbjednosti Bawa Luka i Radovan Karaxi}, predsjednik SDS BiH. podozrenskim selima. Stanovni{tvo je, zajedno sa srpskim teritorijalcima napustilo prakti~no sva srpska sela u op{tini Bosanski Brod, koja su sada pod kontrolom hrvatsko-muslimanskih snaga. Procjewuje se da u zbjegu ima vi{e od 10.000 qudi. Izbjeglice navode da su napadi hrvatsko-muslimanski snaga, nakon dono{ewa odluke o povla~ewu Armije iz BiH poja~ani i da su bili prinu|eni da napuste svoja sela. Iz Jugoslavije se u Bawa Luku vra}aju vojnici. Vi{e od hiqadu vojnika iz Jugoslavije stiglo je u protekla dva dana u Bawa Luku, avionima Ratnog vazduhoplovstva. Oni su vojni rok slu`ili u jedinicama JNA a sada }e nastaviti u Vojsci Srpske Republike BiH. Ve}ina je ve} raspore|ena u jedinice koje se nalaze na podru~ju gdje je zavi~aj mladi}a. lizaciji i preuraweno priznawe dr`ave BiH od strane evropske "dvanaestorice" i Amerike bili su i osnovni uzroci oru`anih sukoba u ovoj republici, jer je u cijelom tom "cirkusu" zaobi|en jedan narod-srpski. Dogovor SDS i HDZ BiH u Gracu nisu bili na {tetu muslimanskog naroda, jer nudimo i ovoj stranci bilateralne razgovore i dogovore. Vojska Srpske Republike BiH ima dovoqno tehni~kih potencijala i qudstva da odbrani svaki pedaq Republike. "U izboru izme|u mira i slobode, nemamo nikakve dileme: opredjeli}emo se za borbu, za slobodu", izjavio je u Sarajevu predsjednik nepotpunog Predsjedni{tva BiH Alija Izetbegovi} na Sarajevskoj televiziji. Izetbegovi} je poru~io svojim borcima "da se ne predaju i da ne predaju oru`je", istaknuv{i: "U ovoj borbi nema predaje, predaja zna~i smrt". Savjet bezbjednosti UN u Wujorku usvojio Rezoluciju 752, kojom se zahtijeva da sve strane i svi anga`ovani u BiH smjesta obustave borbu. U Tuzli napadnut vojni konvoj JNA prilikom poku{aja evakuacije iz kasarne. Prema prvim podacima, poginulo najmawe 49 pripadnika jedinica JNA, a neutvr|en broj nestao.

13. 05. 1992.
Skup{tina Srpske Republike u Bawoj Luci izabrala je ~lanove Vlade: potpredsjednik je Mom~ilo Peri}, ministar za informisawe Velibor Ostoji}, ministar pravosu|a Mom~ilo Mandi}, ministar razvoja i prostornog ure|ewa Aleksa Milojevi}, ministar zdravqa i socijalne za{tite dr Dragan Kalini}, ministar privrede Bo`i-dar Anti}, ministar finansija Petra Markovi}, ministar inostranih poslova Aleksa Buha, ministar saobra}aja i veza Milenko Vlaji}, ministar kulture i prosvjete Qubomir Zukovi}. Skup{tina je izabrala i guvernera Narodne banke Srpske Republike BiH, a to je Milenko Vra~ar. Srpska Republika BiH dobila je svoje oru`ane snage Vojsku, a komandant tih snaga bi}e general-potpukovnik Ratko Mladi}, koji se kao izuzetni vojni strateg dokazao kao komandant Kninskog korpusa. ^lan Vlade Srpske Republike BiH Tomislav [ipovac pozvao je sve Srbe, gdje god bili, da pomognu svoju armiju, koju su, kako je naglasio, kona~no dobili izborom generala Ratka Mladi}a za komandanta srpskih oru`anih snaga u BiH. Kolona srpskih izbjeglica sa podru~ja op{tine Bosanski Brod, duga~ka 12 kilometara, prolazi

14. 05. 1992.
U Sloveniji je, prema najnovijim podacima Crvenog krsta, skoro 40.000 izbjeglica iz BiH. Vi{e od 12.000 smje{teno je u 44 sabirna centra {irom republike. Status izbjeglica dosad je zatra`ilo 22.979 lica. Iz Biha}a je na aerodrom u Batajnici, ne{to poslije 15.00 ~asova, sletio "Boing 727" prepun vojnika, dr`avqana SRJ, koji su bili na odslu`ewu vojnog roka u Kninu, Biha}u i Gospi}u ali i civila, prete`no `ena i djece.

16. 05. 1992.
U Kninu su se sastale Vlade Republike Srpske Krajine i Autonomne regije Bosanske Krajine. Na sastanku su razmatrana pitawa zajedni~ke odbrane, platnog prometa, saobra}aja i javnog informisawa. Preko cijele stranice rimska "Korijere de la sera" objavquje reporta`u u kojoj Klaudijo Bernijeri pi{e da se nadomak Splita 500 pripadnika usta{kog bataqona "Sveti Marko" priprema za odbranu Mostara.

15. 05. 1992.
U razgovoru za "Glas", odr`anim u Bawoj Luci dr Radovan Karaxi}, predsjednik SDS BiH je pored ostalog istakao: U BiH je gotovo preslikan scenario iz Slovenije i Hrvatske kako bi se na zapadu isposlovalo priznawe unitarne dr`ave BiH. Tobo`wi referendum gra|ana u BiH bio je samo jo{ jedna u nizu podvala Alije Izetbegovi}a evropskoj i svjetskoj javnosti. Naredba o op{toj mobi-

76

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
Op{tina Bosansko Grahovo ve}a je za devet srpskih sela, koja su se izdvojila od livawske i pripojila bosanskograhovskoj op{tini. Odluku o tome donijeli su Srbi devet sela: ^eprazalije, Provo, Gubin, Sajkovi}, ^elebi}, Borunte, Radinci, Vrbica i Boida{e na referendumu, kojim je uspje{no sproveden i pored toga {to je na ta sela ispaqeno preko 200 granata sa Dinare i Dowih Rujana. Onesposobqen za upotrebu vojni aerodrom Biha}. primirju koje stupa na snagu odmah. Dogovor su potpisali u ime bosanskohercegova~kih vlasti Fikret Abdi} i Stjepan Kquji}, zatim Srpske Republike BiH dr Biqana Plav{i} i JNA general Branko ^a|o. Vlada Srpske Republike BiH obezbijedi}e sve mjere kako bi se osigurao nesmetan prolaz vozila sa humanitarnom pomo}i teritorijama koje su pod wenom kontrolom, bez obzira na to kome je upu}ena, navodi se u saop{tewu Informativne slu`be Vlade Srpske Republike BiH. Skup{tina RSK na zasjedawu Skup{tine u Kninu usvojila i proglasila Deklaraciju o politi~kim ciqevima RSK. Konstatovano je da je politi~ko-bezbjednosno stawe u RSK slo`eno i neizvjesno. Ministar odbrane u Kraji{koj vladi pukovnik Stojan [panovi}, kao elemente nestabilnosti, naveo je pritiske na SRJ, stalno pogor{awe stawa u BiH, ali i nepravovremeno rapore|ivawe snaga UNPROFOR-a. U radu Skup{tine sudjeluju najistaknutiji predstavnici dr`avnog, politi~kog i strana~kog `ivota Krajine, me|u kojima su Goran Haxi}, akademik Jovan Ra{kovi}, dr Milan Babi}, ~lanovi vlade i drugi. Ra{kovi} je, odaju}i priznawe svima koji su odlu~no ustali u odbranu ~asti i dostojanstva srpskog naroda na ovim prostorima, ponovio op{teprihva}en stav da nikakav specijalni status Krajine u Hrvatskoj ne dolazi u obzir. Predsjednik Srpskog demokratskog foruma iz Hrvatske, dr Milorad Pupovac, izjavio je na konferenciji za {tampu u Gracu da su Srbi u Hrvatskoj predmet radikalnog `igosawa i demonizirawa i da se na wih vr{i pritisak radi asimilacije. Beogradu da od danas nijedna jedinica toga roda vojske nije locirana na teritoriji BiH.

20. 05. 1992.
Predsjedni{tvo Srpske Republike BiH na sjednici u Srpskom Sarajevu donijelo Odluku o op{toj javnoj mobilizaciji snaga i sredstava u Republici.

21. 05. 1992.
^lan Predsjedni{tva Srpske Republike BiH dr Biqana Plav{i} izjavila je beogradskoj televiziji Studio B da je sam Alija Izetbegovi} ponudio Srbima u BiH do sada najboqe rje{ewe. Po{to je najavio konfederaciju BiH sa Hrvatskom, nadamo se da shvata da i za Srbe u BiH je dobro da po|u wihovim primjerom i sklope konfederaciju sa Srbijom i Crnom Gorom, izjavila je Biqana Plav{i}. U Lisabonu su nastavqeni pregovori o ustavnom ure|ewu BiH bez predstavnika muslimanske etni~ke zajednice. Portugalski ambasador @oze Kuti-qero koji u ime Evropske zajednice vodi mirovnu konferenciju o Bosni, sastao se na odvojenim razgovorima sa ~lanovima Srpske delegacije - Radovanom Karaxi}em i Nikolom Koqevi}em. Kutiqero je vodio sli~ne razgovore sa hrvatskom delegacijom, koju predvodi Mate Boban, ~lan naju`eg rukovodstva HDZ za BiH. Lider bosanskih muslimana je poru~io Kutiqeru da "iz tehni~kih razloga ne mo`e napustiti zemqu".

17. 05. 1992.
Dr`avni organi Srpske Republike BiH pozivaju sve Srbe izbjegle iz BiH, koji se nalaze u Srbiji i Beogradu, da se hitno jave vojnim vlastima Srpske Republike BiH, u mjestu koje im je najbli`e. Du` cijelog fronta uz rijeku Kupu, od Karlovca do Siska, vode se borbe. Hrvatske formacije, iz dana u dan, artiqerijskom vatrom zasipaju polo`aje branilaca banije i Korduna, kre}u}i u pje{adijske napade, a uba~ene diverzantske grupe koriste za ubistva i teror. Najve}i dio pripadnika Glavnog {taba mirovnih snaga Ujediwenih nacija u Jugoslaviji, koji se iz bezbjednosnih razloga privremeno premje{ta iz Sarajeva, stigao je u Beograd. Drugi dio konvoja sa ~lanovima glavnog {taba me|u kojima je i komandant UNPROFOR-a general-potpukovnik Sati{ Nambijar krenuo je iz Sarajeva. "Pla{im se da nemamo mogu}nosti da u BiH obavqamo na{u funkciju o~uvawa mira", izjavio je u Beogradu direktor civilnih poslova UNPROFOR-a Sedrik Tornberi.

1992

22. 05. 1992.
U ~lanstvo UN primqene su BiH, Hrvatska i Slovenija. Radoslav Vuki} na redovnoj konferenciji za {tampu regionalnog odbora SDS-a Bawa Luka istakao: "Predstoji dugoro~an odbrambeni rat, koji je srpskom narodu nametnut."

18. 05. 1992.
U Sarajevu je, u zgradi UNPROFOR-a, potpisan dogovor o trosedmi~nom

19. 05. 1992.
Slu`ba za informisawe Komande Ratnog vazduhoplovstva i protivvazdu{ne odbrane saop{tila je u

77

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
U Prijedoru se stawe komplikuje. Vlast u Kozarcu preuzele "zelene beretke", a u Prijedoru po~ela op{ta mobilizacija i prelazak na rad u ratnim uslovima. Izvr{ena blokada Kozarca. Oru`ani sukob izazvale su snage lojalne nezavisnoj BiH i Aliji Izetbegovi}u, pripadnici "zelenih beretki" iz naseqa Hambarine kod Prijedora. Muslimanske paravojne formacije ubile su dvojicu (Radovana Milojicu i Radu Luki}a), a ranili ~etvoricu pripadnika Vojske Srpske Republike BiH. Nastavqene borbe u okolini Prijedora. Nakon okr{aja kod Japovi}a borbe se prenose na Kozarac jer naoru`ani muslimani ni nakon 13 ~asova nisu htjeli da predaju oru`je. Vlada RSK osnovala novinsko-informativnu agenciju pod nazivom "ISKRA", sa sjedi{tem u Kninu. U Travniku se vode `estoke borbe izme|u hrvatskih i muslimanskih oru`anih formacija. Jake borbe izme|u hrvatskih i muslimanskih snaga vo|ene su u Vitezu i svi su izgledi da u gradovima la{vanske regije eskalira sukob koji se odavno naslu}ivao. Alija Izetbegovi} u Sarajevu potpisao odluku o formirawu dvanaest brigada. Muslimanske jedinice zaposjele aerodrom "Dubrave" kod Tuzle. lago|eni nastavnim planovima i programima Republike Srbije. ]irilica zvani~no pismo, ali ni latinica ne}e biti "protjerana" iz {kola. op{tina sa skoro tri miliona stanovnika, `ivot je izgubilo vi{e od 2.200 stanovnika. Vi{e od 7.300 vojnika je povrije|eno, od toga 40% sa te{kim invaliditetom, 2.550 qudi je nestalo, dok ih je oko million bilo prisiqeno da potra`e uto~i{te u izbjegli{tvu. Higijensko epidemiolo{ke prilike su veoma te{ke i neizvjesne.

24. 05. 1992.
Novi {ef wema~ke diplomatije Klaus Kinkel izjavio je novinarima u Lisabonu da se prilikom ju~era{weg susreta sa ameri~kim dr`avnim sekretarom Xejmsom Bejkerom slo`io da SRJ treba, kako je rekao, "iskqu~iti iz svih me|unarodnih instanci". Kinkel je, tako|e, rekao da se ruski ministar spoqnih poslova Andre Kozirjev, sa kojim se ju~e sastao, "slo`io sa analizom koju je Wema~ka podnijela o situaciji u Jugoslaviji".

27. 05. 1992.
Oko 10 ~asova u centru Sarajeva, u Ulici Vase Miskina, ba~ena granata na qude koji su ~ekali u redu za hqeb. Prema izvje{tajima, tom prilikom `ivot je izgubilo 16 qudi, a 144 raweno. Ni jedna od zara}enih strana nije priznala odgovornost za ovaj doga|aj. Zbog ovog doga|aja u Lisabonu su prekinuti pregovori tri nacionalne delegacije o budu}em ustavnom ure|ewu BiH, zapo~eti 21. maja i to na zahtjev muslimanske delegacije. U napadu hrvatskih snaga na vojnu kolonu u Pudinom Hanu kod Kqu~a, oko 12.00 ~asova {est vojnika je poginulo, a vi{e desetina je te`e ili lak{e raweno. Kolona od {est autobusa sa vojnicima dr`avqanima SRJ, koji su se iz Knina i Benkovca kretali prema Bawoj Luci napadnuta je iz zasjede. Najtvr|e upori{te Kozarac osvojeno poslije trodnevnih `estokih borbi. Zaplijewene velike koli~ine naoru`awa, a otkrivena skloni{ta hrane i lijekova ukazuju na duge i sistematske pripreme za rat. ^itava teritorija op{tine Prijedor nalazi se pod kontrolom jedinica Vojske Srpske Republike BiH, tvrde u kriznom {tabu op{tine. Predsjedni{tvo RBiH donijelo je Odluku o formirawu jedinica Teritorijalne odbrane.

25. 05. 1992.
Na podru~ju Kozarca, op{tina Prijedor, vo|ene su borbe izme|u muslimanskih ekstremista i pripadnika Vojske Srpske Republike BiH. Na ~elu ekstremista nalazi se Be}ir Meduwanin jedan od ~elnika SDA. Za komandanta TO RBiH postavqen je Rasim Deli}, a smijewen Sefer Halilovi}.

26. 05. 1992.
Nakon dva dana pregovora, muslimanski ekstremisti u selima Gorwi Jakupovi}i, Fori}i, Kami~ani i Trnopoqe, op{tina Prijedor, odbili su da predaju naoru`awe a jedinice Prvog Kraji{kog korpusa krenule su u ~i{}ewe terena. Jedinice HOS-a nakon dvodnevnog napada u{le u selo Bradina u Hercegovini i potpunog ga uni{tile, a mje{tane uhapsili i pobili. Prema do sada raspolo`ivim podacima, koje objavquje bilten Ureda za informisawe Vlade Republike BiH u Sarajevu, od po~etka ratnih sukoba na tlu BiH, kojima je obuhva}eno 69

23. 05. 1992.
Sudbina 3.500 zato~enih Srba u op{tini Oxak, i daqe je potpuno neizvjesna, saznaje Tanjug u Kriznom {tabu Srpske op{tine Bosanski [amac. Protivno svim me|unarodnim konvencijama hrvatske vlasti iz Oxaka su uhapsile 3.500 civila i dr`e ih kao taoce na gradskom stadionu i u drugim neuslovnim prostorijama na teritoriju op{tine Oxak. Svi nastavni programi osnovnih i sredwih {kola u AR Krajina bi}e pri-

29. 05. 1992.
U Prijedoru je pravi pakao, a sve je zapo~elo napadom muslimanskih i

78

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
hrvatskih ekstremista, koji su iz vi{e pravaca izvan i unutar samoga grada napali zgradu Op{tine, kasarnu, SJB, SDK, Radio stanicu i jo{ neke va`ne objekte u gradu. Oni su tom prilikom ubili sedam pripadnika Vojske SR BiH i milicije, a vi{e wih je raweno. u obzir srpski poraz", ka`e Karaxi}. Prema wegovoj ocjeni, "srpski narod je neshva}en, uskra}eno mu je pravo na samoopredjeqewe koje je priznato svim drugima". U selu Vuka{inovi}i u zapadnom dijelu op{tine Gora`de, prema Palama muslimani su izvr{ili pokoq nedu`nog srpskog stanovni{tva, uglavnom `ena i staraca. Me|u dvadesetak muslimana koji su izvr{ili ovaj te{ki zlo~in, a koji su do{li iz pravca sela Bare, bili su i poznati koqa~i Ibro Salispahi}, Ferid Aganovi} i wihov vo|a Ferid Hamzi}. Nakon izvr{enog pokoqa muslimani su izvadile sve vrijedne stvari, a ku}e i sve pomo}ne zgrade u selu su zapalili. Odmah poslije objavqivawa vijesti da je posredsvom UNPROFOR-a u Sarajevu dogovoreno primirje sa podru~ja Republike Hrvatske, artiqerijom je tu~eno Trebiwe. Na grad je palo ukupno 16 granata ve}eg kalibra, a stizale su iz rejona Osojnika, te podru~ja Sr|a i Dubrovnika. Do temeqa poru{ena parohijska arpskopravoslavna crkva Svetog \or|a u Metkovi}u (sagra|ena 1851. godine). Najvi{e ih je na{lo uto~i{te u Bawoj Luci, 13.500, Drvaru 10.000, Prijedoru 7.282, Prwavoru 8.250, itd. Od ukupnog broja izbjeglica 65% je iz zapadne Slavonije. Ostali su iz Travnika, Bugojna, Livna, Sarajeva, Bosanskog Broda, Dervente i Bosanske Krupe.

30. 05. 1992.
Vlada Srpske autonomne regije Bira~ utvrdila je granice te regije i uputila poziv predstavnicima tri susjedne op{tine: Tuzla, @ivinice i Kladaw da "na miran na~in zajedni~ki sa~ine dogovor o granicama". Na taj korak Vlada se odlu~ila, navodi se u saop{tewu, nakon niza zlo~ina koje su muslimanski ekstremisti u posqedwe vrijeme izvr{ili nad srpskim `ivqem u ovom kraju. Predsjednik Republike Srbije Slobodan Milo{evi} iz Beograda uputio je poruku ruskom predsjedniku Borisu Jeqcinu i ameri~kom predsjedniku Xorxu Bu{u u kojoj se ka`e da pravo na samoopredjeqewe mora pripadati svima, a ne samo nekima, kao i da postoji vi{e strana u sukobu u BiH, a ne samo jedna koja je kriva. U pismu se izra`ava uvjerewe da ne samo SAD i Rusija zajedno mogu da uspostave efikasnu i prihvatqivu kontrolu nad snagama u sukobu u BiH. Hrvatska vojska zauzima selo Ravno i dejstvuje na predgra|e Trebiwa sa 20 granata iz topova 130 mm. Savjet bezbjednosti UN u Wujorku usvojio Rezoluciju 757.

02. 06. 1992.
Bawa Luku su posjetili predsjednik Predsjedni{tva Srpske Republike BiH dr Radovan Karaxi} i komandant Glavnog [taba Vosjke generalpotpukovnik Ratko Mladi}. Obra}aju}i se prisutnima dr Radovan Karaxi} je naglasio da je srpski narod du`an da opstane. Mjere UN samo }e poja~ati odlu~nost srpskog naroda za opstankom i ujediwewem do ostvarewa ciqeva. General Mladi} vojno bezbjednosnu situaciju globalno procijenio povoqnom. Gospoda Nenad Kecmanovi} i Mirko Pejanovi} su izabrani privatno u potaji, i postali su privatni Srbi Alije Izetbegovi}a, izjavio je dr Radovan Karaxi}. Karaxi} se oglasio povodom izbora Kecmanovi}a i Pejanovi}a u, kako je rekao, "biv{e Predsjedni{tvo BiH".

1992

01. 06. 1992.
Potpredsjednik Predsjedni{tva Jugoslavije Branko Kosti} upozorio je da }e se snage JNA koje se po planu Sajrusa Vensa povla~e sa teritorije koje treba da zaposjednu snage UNPROFOR-a; "vratiti i onemogu}iti ugro`avawe `ivota qudi na tim prostorima" ako se dogovor ne bude po{tovao. Kosti} je u Beogradu tako|e istakao: "Vojska Republike Jugoslavije treba da bude efikasna, profesionalna, depolitizovana, u pravom smislu Vojska dr`ave, a ne vojska politi~ke partije bilo koje, pa i one na vlasti". Na podru~ju Autonomne regije Krajina registrovano je 120.063 izbjeglice.

03. 06. 1992.
Nakon desetak dana te{ke borbe sa pripadnicima "zelenih beretki" na podru~ju Sanskog Mosta, snage srpske vojske pored osiguranog mira poku{avaju normalizovati stawe u gradu. Organizacija Islamske konferencije odr`a}e se 17. i 18. juna u Turskoj i na wenom dnevnom redu }e biti situacija u BiH - najavqeno je u Ankari. Generalni sekretar te konferencije Hamid Algabid izjavio je listu "Hurijet" da je rije~ o vanrednoj sjednici na kojoj bi bili prisutni ministri inostranih poslova islamskih zemaqa.

31. 05. 1992.
Predsjednik Predsjedni{tva Srpske Republike BiH, dr Radovan Karaxi} u izjavi povodom Rezolucije 757 Savjeta bezbjednosti UN ocjewuje da }e "bez obzira na sankcije Srbi sve u~initi da se nesre}e smawe". "Sve dolazi u obzir, svaki politi~ki dogovor i rje{ewe, jedino ne dolazi

79

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
04. 06. 1992.
Krizni {tab autonomne regije Krajine, na svojoj sjednici, donio je, pored ostalih, i odluku o formirawu Radio-televizije Krajine u ~ijem sastavu su Radio Bawa Luka, Televizija Bawa Luka i sve ostale radiostanice na autonomnom kraji{kom podru~ju. Za v.d. direktora RTV Krajine imenovan je Milan Zori}. Naoru`ane muslimanske diverzantsko-teroristi~ke grupe iz op{tine @epa napale su kolonu VRS u kawonu rijeke @epe kojom prilikom je ubijeno 45 pripadnika VRS, a ve}i broj rawen i 30 zarobqeno. Komandant Glavnog [taba Teritorijalne odbrane RSK general-potpukovnik Milan Torbica preuzeo je u Kninu komandu nad odbrambenim snagama Krajine. General Torbica je u ~asu preuzimawa komandne funkcije nad srpskom vojskom u Krajini pozvao Kraji{nike na jedinstvo kao preduslov da se odbrani, kako je naglasio "svaki pedaq na{e Republike". Prema nepotpunim podacima Republi~kog kriznog {taba za zdravstvenu i socijalnu bezbjednost gra|ana u Sarajevu, u prvih 60 dana rata u BiH poginulo je i nestalo 5.690 lica, a broj rawenih je 21.000, od kojih je 75% civila. Do sada je ratom zahva}eno 85% teritorije BiH. Unutar BiH prebjeglo je 630.000, a u druge dr`ave 650.000 gra|ana BiH. Predsjednik Republike Turske Turgut Ozal tre}i put je pozvao me|unarodne institucije da se, vojnom intervencijom rije{e sukobi u BiH. "Turska osje}a moralnu odgovornost za stawe u BiH, jer su Turci tu vladali 500 godina". humanitarne akcije. U dogovoru su, sa srpske strane u~estvovali Radovan Karaxi}, Biqana Plav{i} i general Ratko Mladi}. Oko 500 nau~nih radnika i drugih gra|ana je od ranih popodnevnih ~asova potpisima pred zgradom Srpske akademije nauke i umjetnosti u Beogradu podr`alo zahtjev grupe akademika od prije dva dana da se predsjednik Republike Srbije Slobodan Milo{evi} povu~e iz politi~kog `ivota, odmah obrazuje koaliciona vlada i raspi{u izbori za ustavotvornu skup{tinu. Predstavqaju}i sebe kao nepravedno optu`enog lidera u neopravdano opsjednutoj dr`avi, predsjednik Slobodan Milo{evi} izjavio je da je spreman da se povinuje zahtjevima UNa da bi otklonio opasnost sankcija, ali je insistirao da jugoslovenska vlada nije umje{ana, {to podsti~e borbe u BiH, objavio je "Wujork tajms". uslovi za bezbjedan rad Crvenog krsta i svih drugih humanitarnih organizacija. Karaxi} poziva da se "civilno stanovni{tvo po{tedi svih napada, da se pru`i za{tita i sva mogu}a pomo} izbjeglicama" i da se humano postupa sa zarobqenim civilima. Savjet bezbjednosti UN u Wujorku usvojio Rezoluciju 758, na osnovu koje je donijeta odluka da snage UNPROFOR-a odmah preduzmu mjere za otvarawe aerodroma "Butmir".

09. 06. 1992.
Savjet bezbjednosti Ujediwenih nacija pro{irio je mandat "UNPROFOR-a" i na Bosnu i Hercegovinu i nalo`io generalnom sekretaru da po~ne sa raspore|ivawem vojnih posmatra~a onako kako je to predvi|eno u svom posqedwem izvje{taju o situaciji u BiH, u pogledu otvarawa Sarajevskog aerodroma za kori{}ewe u humanitarne svrhe. Vlada Srpske Republike BiH sa Pala uputila je notu Vladi Republike Hrvatske u kojoj se od Vlade Hrvatske zahtijeva da odmah obustavi i sprije~i agresorska dejstva sa svoje teritorije na teritoriju Srpske Republike BiH. U noti se isti~e da Vlada Srpske Republike BiH raspola`e nepobitnim dokazima da se sa teritorije Republike Hrvatske posebno napadaju "rubni dijelovi na{ih etni~kih i istorijskih teritorija u Hercegovini i Posavini".

07. 06. 1992.
Hrvatske snage u napadima na srpska sela u Hercegovini spalile vi{e sela, ukqu~uju}i i Prebilovce sa spomenkosturnicom iz 1941. godine i srpski manastir @itomisli}.

08. 06. 1992.
Saudijski kraq Fahd poklonio je osam milijardi dolara muslimanima u BiH, objavio je saudijski dnevnik "Okaz". List dodaje da kraqev gest slu`i kao primjer saudijskim gra|anima da "daju poklone svojoj bra}i u BiH i spase `rtve agresije Srba". Predsjednik Predsjedni{tva Srpske Republike dr Radovan Karaxi} pozvao je Me|unarodni crveni krst da obnovi misiju u BiH "u za{titi civilnog stanovni{tva kao i zarobqenika" i obe}ao da }e se srpska strana zalo`iti da se osiguraju

11. 06. 1992.
Oko dvije stotine `ena, djece i mu{karaca srpske nacionalnosti iz Bugojna bje`e}i ispred hrvatskih snaga uspjelo da nakon tri dana i no}i preko Titove Vile, Vesela i Kupre{kih vrata stignu u Kupres. Kontra-obavje{tajna slu`ba (KOS) je na vrijeme ukazala vrhu dr`ave da se muslimansko stanovni{tvo u BiH, na Kosmetu i Sanxaku, priprema za rat,

06. 06. 1992.
U Sarajevu je postignut sporazum izme|u predstavnika UNPROFOR-a i tri nacionalne zajednice u BiH o otvarawu Sarajevskog aerodroma za

80

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
tvrdi biv{i na~elnik KOS-a, general-major Aleksandar Vasiqevi} u ekskluzivnom intervjuu beogradskom NIN-u. Predsjedni{tvo je ostalo nijemo, a potpredsjednik Branko Kosti} javno je govorio kako Armija nikada ne}e napustiti BiH. KOS je posjedovala i tajnu direktivu teritorijalne odbrane BiH da se krene u "nasilno osvajawe suvereniteta", ka`e Vasiqevi} i isti~e: "Mi smo na vrijeme do{li do tog povjerqivog dokumenta i predlo`ili ga [tabu Vrhovne komande Predsjedni{tva Jugoslavije". Crveni krst Srbije saop{tio je u Beogradu da je na podru~ju Republike registrovano 348.198 izbjeglih lica. Od tog broja, 182.393 izbjeglih je sa podru~ja BiH. U odnosu na prethodni dan, broj registrovanih izbjeglica pove}an je za 3.090 lica.

13. 06. 1992.
U selu ^emerno, u Op{tini Ilija{, 30 kilometara zapadno od Sarajeva, masakrirano je 29 `iteqa srpske nacionalnosti. Prema filmskom materijalu, koji su snimile ekipe stranih TV stanica "Visnews" i "Win", selo ^emerno vi{e ne postoji. Sve ku}e su zapaqene i izgorjele do temeqa. Pred ku}nim pragovima ostala su da le`e masakrirana tijela wihovih vlasnika, Srba koji nisu mogli da povjeruju da im opasnost prijeti od prvih kom{ija muslimana. U poslijepodnevnim ~asovima, iz zasjede, napadnuta je ve}a grupa pripadnika Stanice javne bezbjednosti Mrkowi} Grad. Muslimanski ekstremisti i pripadnici HOS-a otvorili su vatru iz streqa~kog i minobaca~kog naoru`awa na ve}u grupu milicionera i tom prilikom ubili, kako saznajemo, 29 pripadnika CJB. Prema svjedo~ewu jednog od pre`ivjelih stravi~nog masakra koji se desio kod mjesta Barevo, ubijenim i rawenim milicionerima usta{ki su ekstremisti vadili o~i, sjekli u{i i kastrirali ih.

novoformiranih brigada VRS, a nakon toga prigodnim rije~ima pozdravio vojnike i starje{ine. "^estitam Vam dan formirawa Kraji{kih i Bawalu~kih brigada. Niste u ovom stroju {to Vas je natjeralo dobro, nego zbog toga {to oni stariji nisu zavr{ili svoj posao, a {to nas je ujedinilo. Sre}a je {to u ovom ratu Srbi ne ratuju jedni protiv drugih, kao u pro{losti, ve} zajedno u Vojsci Srpske Republike BiH", istakao je pored ostalog general Tali}. U zgradi UNPROFOR-a u Sarajevu, pod pokroviteqstvom Ujediwenih Nacija, postignuto je primirje, koje stupa na snagu, 15. juna u 6.00 ~asova ujutru. Primirje je u ime TO BiH lojalne Aliji Izetbegovi}u, potpisao pukovnik Hasan Efendi}, a u ime Srpskih snaga dr Nikola Koqevi}. Ovim primirjem otvaraju se mogu}nosti za nastavak rada eksperata Ujediwenih Nacija na deblokadi Sarajevskog aerodroma. U granatirawu sportske dvorane u Kowicu gdje je bilo zatvoreno 170 Srba poginulo 13, a raweno 12 lica. Prema izjavama logora{a, granatirawe je izvr{eno s polo`aja HVO-a. U Sarajevu i Zagrebu potpisana zajedni~ka Izjava predsjednika RH dr Frawe Tu|mana i predsjednika Predsjedni{tva RBiH Alije Izetbegovi}a. Ugledni kwi`evnik i akademik Dobrica ]osi} prvi je predsjednik Savezne Republike Jugoslavije. Na tu visoku du`nost on je velikom ve}inom, tajnim glasawem izabran na sjednicama oba vije}a Savezne Skup{tine u Beogradu. Izborom Dobrice ]osi}a za prvog predsjednika SRJ istovremeno je prestala funkcija Predsjedni{tva SFRJ.

12. 06. 1992.
"Dva miliona qudi sa prostora biv{e Jugoslavije danas su izbjeglice ili raseqena lica, {to je gotovo 10% od ukupnog broja stanovnika nekada{we federacije", izjavila je u @enevi predstavnica Visokog Komesrijata UN-a za izbjeglice (UNHCR) Kristijan Bertijon. Prema podacima kojima raspola`e UNHCR, na prostoru biv{e Jugoslavije ima 1.418.000 izbjeglica, s tim {to ih je najvi{e u Hrvatskoj 535.000 i BiH - 363.000. U evropskim zemqama registrovano je 357.000 izbjeglica iz Jugoslavije, ali se procjewuje da ih je jo{ 225.000 neregistrovanih. Brzim akcijama Vojske Srpske Republike BiH pravovremeno je sprije~en plan hrvatsko-muslimanske koalicije po kojem je Kotor Varo{ trebalo da se prikqu~i Herceg-Bosni, iako je srpski narod ovdje u ve}ini. Pripadnici Vojske RS zauzeli su sve vitalne objekte i situaciju u gradu dr`e pod potpunom kontrolom.

1992

14. 06. 1992.
Masakr nad 23 lica srpske nacionalnosti dogodio se u selu Bosanska Bijela kod Br~kog, javila je TV Novi Sad. Dopisnik TV Novi Sad, javio je da je "tragi~na vijest da su doju~era{we kom{ije no`evima masakrirali mlado i staro", doznao je tek danas, mada se zlo~in dogodio jo{ u ~etvrtak. Tako|e je javqeno da je oko 50 srpskih ku}a opqa~kano, pa onda spaqeno. Akcijom u Bijeloj, navodi "rukovodio je Stjepan Filipovi}", donedavni na~elnik CJB Br~ko.

15. 06. 992.
U nastavnom centru na Rakova~kim barama u Bawoj Luci, general-major Momir Tali}, komandant Prvog Kraji{kog korpusa, izvr{io je smotru

81

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
16. 06. 1992.
Rezerve nafte tro{e se ve} na slamku. Bawalu~ki proizvo|a~ hqeba "@itoprodukt", zbog nesta{ice prelazi skoro na redukciju proizvodwe. Informacioni centar Srpskog sabora u Beogradu obratio se generalnom sekretaru UN-a Butrosu Galiju kao i ambasadama EZ, SAD i Rusije, obavje{tavaju}i ih o dramati~noj situaciji u bawalu~koj bolnici, gdje }e sigurno umrijeti 20 beba i 290 bubre`nih bolesnika, ukoliko se ne dozvoli prevoz qekova i kiseonika.

19. 06. 1992.
Na podru~ju Republike Srbije prema podacima Republi~kog Crvenog krsta, registrovana su danas 359.433 izbjegla lica. Od ukupnog broja sa podru~ja BiH izbjeglo je 196.110 lica. Broj izbjeglica u odnosu na prethodni dan pove}an je za 1.337 qudi. Radio Sarajevo javqa da su se u Novom Travniku sukobile snage HVO i TO BiH lojalne Aliji Izetbegovi}u. "Da Evropska zajednica nije prerano priznala nezavisnost BiH i da odmah nakon toga Izetbegovi} nije proglasio op{tu mobilizaciju (4. aprila), ~ime je i fakti~ki objavqen rat Srbima u BiH, razarawa Sarajeva ne bi ni bilo", izjavio je predsjednik Predsjedni{tva Srpske Republike BiH dr Radovan Karaxi} u Sarajevu. "Rusija ne `eli da preuzme odgovornost izbavqewa Srba", izjavio je ameri~ki predsjednik Xorx Bu{. Pozivaju}i se na ovonedeqne razgovore sa ruskim predsjednikom Borisom Jeqcinom, Bu{ je rekao da Moskva vr{i svoju ulogu "u okviru Ujediwenih nacija". "Pro{lo je vrijeme kada je Jugoslavija bila, u odre|enoj mjeri, sovjetski satelit" rekao je predsjednik SAD.

op{tini Srebrenica i tom prilikom ubili 17 civila srpske nacionalnosti. Na Vu~ijaku kod Prwavora u prisustvu velikog broja mje{tana, ratnika, predstavnika op{tine Prwavor, generalmajor Momir Tali}, komandant Prvog Kraji{kog korpusa Vojske Srpske Republike BiH, izvr{io smotru Prvog udarnog bataqona 327. brigade Prvog Kraji{kog korpusa. Time je ozvani~eno formirawe ove vojne formacije, koja je narasla iz Prve Kraji{ke dobrovoqa~ke jedinice poru~nika Veqka Milankovi}a. Predsjednik SDS Radovan Karaxi} izjavio je turskom "Milijetu" da se "ni jedan korak ne}e povu}i sa mjesta koja su pod kontrolom Srba". Dodao je da }e Srbi te teritorije "braniti do smrti". Predsjednik Karaxi} je naglasio da "sporazum o prekidu vatre kr{e muslimani" i da "Srbi nisu agresori, nego muslimani i Hrvati". On je optu`io UN, KEBS i zapadnu javnost da "ne razumiju pravo stawe u BiH". Dodao je da "Srbima u BiH treba priznati pravo na samoopredjeqewe i po{tovati osnivawe wihove samostalne republike". Predsjednik Vlade RSK, Zdravko Ze~evi}, proglasio je op{tu mobilizaciju, zbog te{ke situacije na Drni{kom frontu.

17. 06. 1992.
Analiza tehnolo{kih pregleda jedne grupe lica oslobo|enih razmjenom zarobqenika 27. marta ove godine, pokazala je da se u zatvorima u Hrvatskoj sistematski sprovodi politika zlo~ina protiv ~ovje~nosti. Rije~ je o zlo~ina~kom pona{awu prema zarobqenicima, kako sa aspekta me|unarodnog prava tako i me|unarodnih konvencija koje reguli{u odnose prema zarobqenicima i `rtvama rata uop{te.

18. 06. 1992.
Predsjedavaju}i organizacije islamskih dr`ava (OCI), senegalski predsjednik Abdu Diuf zatra`io je od muslimanskih dr`ava da poka`u "ve}u koheziju i solidarnost sa na{om bra}om u Bosni koja su izlo`ena fizi~kim patwama". Savjet bezbjednosti UN u Wujorku usvojio je Rezoluciju 760, kojom se skida zabrana uvoza u SRJ, hrane i proizvoda za humanitane potrebe. U Glini je osnovana Srpska oblast Banije i Korduna kao izraz geografske, etni~ke i ekonomske potrebe gra|ana Banije i Korduna.

20. 06. 1992.
Predsjedni{tvo BiH donijelo je na sjednici u Sarajevu Odluku o zavo|ewu ratnog stawa u ovoj biv{oj jugoslovenskoj republici u kojoj fakti~ki ratno stawe traje gotovo dva i po mjeseca. Predsjedni{tvo je donijelo i Naredbu za op{tu javnu mobilizaciju.

22. 06. 1992.
Predsjednik Predsjedni{tva BiH Alija Izetbegovi} izjavio je Francuskom radiju da bi dao prioritet pregovorima ako bi, kako je rekao, "mogli pregovorima posti}i ono {to `elimo da vojno postignemo". Izetbegovi} je, tako|e rekao, da je nedavni dogovor potpisan pod okriqem UN "dogovor ograni~enog dometa i odnosi se na grad Sarajevo". Na{ je problem kompletna BiH, rekao je Izetbegovi}.

21. 06. 1992.
Muslimanske snage iz sastava Srebreni~kih formacija napale su srpska sela: Ratkovi}i, Du~i}i, Dvori{ta, Ra~i}i i Polimice u

82

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
23. 06. 1992.
"Srpskih snaga nema vi{e na podru~ju Mostara, a gotovo ni na cijeloj lijevoj obali Neretve", potvrdili su u Beogradu izvori dostupni TANJUGU. Srpski izvori do danas nisu zvani~no saop{tili da su izgubili kontrolu nad dijelom Mostara i lijevom obalom Neretve, a nisu, tako|e, ni demantovali tvrdwe druge strane da je potpuno ovladala tim podru~jem.

26. 06. 1992.
Predsjednik Srpske Republike BiH Radovan Karaxi}, saop{tio je da je rukovodstvo te republike nalo`ilo da se odmah obustave sva artiqerijska dejstva po Sarajevu. Sjediwene Ameri~ke Dr`ave odlu~ile su da izvedu veliku operaciju doturawa humanitairane pomo}i Sarajevu. Britanski zvani~nici su potvrdili informacije da je jedna desantna divizija ameri~ke armije stavqena u stawe pripravnosti. "Ukoliko do|e do strane vojne intervencije oko Sarajeva Bosna }e se pretvoriti u novi Vijetnam. Ovdje se vodi ne ideolo{ki, ve} gra|anski rat i mi }emo se braniti", izjavio je na glavnom dnevniku TV BBC Radovan Karaxi}.

Na Vidovdan, Dan Vojske Srpske Republike BiH, prva generacija mladih vojnika polo`ila je sve~anu zakletvu u Bawoj Luci. Poslije nedavne uspje{ne akcije teritorijalaca i Vojne policije, kada je u rejonu Budimli} Japre uhap{ena grupa od 13 muslimanskih ekstremista, me|u kojima su bili i glavni organizatori napada na Prijedor, na podru~ju op{tine Bos. Novi, ta~nije u selu Rakani, razbijena je jo{ jedna grupa od 18 muslimanskih ekstremista. Uhvati-li smo {estoricu, a za ostalima se traga, isti~e Mladen Krwaji}, komandant bosanskonovske lake pje{adijske brigade.

24. 06. 1992.
Vojska Republike Srpske oborila je hrvatski avion MIG-21 u selu Kalenderovci kod Dervente. U Predsjedni{tvu Srpske Republike BiH odr`an je sastanak iza zatvorenih vrata izme|u dr Radovana Karaxi}a i na~elnika {taba UNPROFOR-a generala Mekenzija, oko definisawa tehni~kih detaqa otvarawa aerodroma u Sarajevu. Vlada SR BiH, kojom je predsjedavao prof. dr Branko \eri}, u Bawoj Luci donijela odluku da se obustavi rad svih politi~kih organizacija dok traje neposredna ratna opasnost i ratni sukobi. Veliki pravoslavni praznik Vidovdan, koji je ina~e 28. juna, ustanovqen je za slavu Vojske Srpske Republike BiH. Vidovdan }e se slaviti i sve~ano obiqe`avati svake godine u svim komandama, jedinicama i ustanovama Srpske Vojske.

29. 06. 1992.
Savjet bezbjednosti UN u Wujorku usvojio Rezoluciju 761, kojom je ovlastio Butrosa Galija da na sarajevski aerodrom uputi dodatne jedinice mirovnih snaga radi obezbje|ewa doturawa humanitarne pomo}i; o{tro upozorene sve strane u sukobu da po{tuju preuzete obaveze.

27. 06. 1992.
Jedinice Prvog Kraji{kog korpusa, ta~nije pripadnici operativne grupe Doboj, spojili su se sa srpskim vojnicima iz Isto~nobosanskog korpusa na liniji Doboj - Podnovqe Maglaja - Milo{evac - Bos. [amac i time otvorili koridor prema Semberiji i Srbiji iz Bosanske i Kninske Krajine. Predsjedni{tvo Srpske Republike BiH je povodom Dana Vojske te republike, 28. juna, oficirima i vojnicima uputio ~estitku u kojoj se izra`ava `eqa da sqede}i praznik bude do~ekan u miru. Francuski predsjednik Fransoa Miteran doputovao je u Split s namjerom da posjeti Sarajevo.

1992

30. 06. 1992.
Savjet bezbjednosti UN u Wujorku usvojio Rezoluciju 762, kojom se od Vlade Hrvatske tra`i da osvojeni prostor u "ru`i~astim zonama" vrati pod kontrolu UNPROFOR-a. Hrvatska je osu|ena zbog ofanzive na Krajinu 21. juna, i bombardovawe Knina, te joj je zaprije}eno sankcijama u slu~aju neispuwavawa zahtjeva iz ove Rezolucije.

25. 06. 1992.
"SR Jugoslavija nema nikakvih teritorijalnih pretenzija prema BiH", potvr|eno je to u Deklaraciji usvojenoj prilikom progla{ewa nove dr`ave i inauguralnom govoru predsjednika Dobrice ]osi}a u Beogradu. Taj stav ponovio predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi} predsjedniku konferencije o Jugoslaviji lordu Karingtonu prilikom susreta u Strasburu.

01. 07. 1992.
Sa dva `estoka artiqerijska napada sa teritorije Hrvatske napadnut je Srbac. @ene, djeca, starci, iznemogli i bolesni evakuisani su na sigurnije mjesto.

28. 06. 1992.
Francuski predsjednik Fransoa Miteran u Sarajevu se sastao sa Alijom Izetbegovi}em, a poslije toga i sa srpskim rukovodstvom.

02. 07. 1992.
Na podru~ju Republike Srbije registrovano 371.000 izbjeglica, saop-

83

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
{tio je Crveni krst u Beogradu. Od ukupnog broja raseqenih lica, wih 206.000 poti~e iz BiH. Iz Bawa Luke u 14.30 ~asova krenuo prvi konvoj od stotinu kamiona sa raznovrsnom metalno-tehni~kom robom, put Srbije. Time je po~ela poslije petonedjeqnog prekida, privredna saradwa i obostrani dotok najnu`nije robe i namirnica u Krajinu, odnosno u Srbiju i SR Jugoslaviju. uspostavqena "Hrvatska dr`ava" u BiH, sa sopstvenim snagama. o~ekuje se rje{avawe pitawa granica Srpske Republike BiH", izjavio je u Bawoj Luci ministar odbrane SR BiH pukovnik Bogdan Suboti}. "Sa tipi~nim etni~kim ratom, Jugoslavija je postala laboratorija nove Evrope", tvrdi francuski mjese~ni "Mond diplomatik", koji u julskom broju posve}uje jugoslovenskoj krizi ~etiri stranice. "Mond diplomatik" prebacuje Londonu, Parizu i Va{ingtonu, "{to na vrijeme nisu sprije~ili raspad Jugoslavije ukazivawem secesionistima da }e nai}i na wihovo neodobravawe ako budu nai{li do kraja". Svjesni pri tom opasnosti koja se mo`e izroditi ukoliko se "kriza razbukta". Mjese~nik posebno kritikuje Wema~ku koja se "od po~etka izjasnila za secesioniste", staviv{i na kraju partnere na svr{en ~in, iz ~ega je proiza{lo priznavawe Hrvatske, Slovenije, a zatim i BiH. "Sedam najrazvijenijih zemaqa zapada spremno je da Srbiji zaprijeti vojnom akcijom ukoliko se ne okon~a rat u BiH", javqa britanska TV mre`a "ITV" pozivaju}i se na wema~ke izvore. Stanica navodi da Srbija mora da preuzme svu odgovornost za rat u BiH. Na "Mitingu mira" koji pod svodovima rimske dvorane Romatesako traje od 3. do 12. jula proteklog vikenda sna`no je dignut glas ovda{wih intelektualaca u odbranu biv{e Jugoslavije. Na okruglom stolu na kojem je vi{e intelektualaca i pacifista puna ~etiri i po ~asa vodilo dijalog osu|ene su sankcije UN-a prema Jugoslaviji i ocijewene kao "`andarmske mjere".

04. 07. 1992.
"U ime ovoga grada, odnosno wegovih gra|ana, a bi}u slobodan i u ime cijele Krajine, mogu uputiti samo jedno veliko hvala Vojsci koja je uspjela da osigura koridor prema Srbiji, a na{ je dug da nikada ne zaboravimo one koji su svoje `ivote polo`ili za spas tolikog broja drugih `ivota u obje Krajine", izjavio je mr Predrag Radi}, predsjednik SO Bawa Luka. ^lanice "Grupe 24" - koju sa~iwavaju razvijene grupe zemqe Zapada - u Briselu nisu postigle sporazum o obimu humanitarne pomo}i koji do kraja septembra treba osigurati za `iteqe Sarajeva i 1.700.000 izbjeglica sa biv{ih jugoslovenskih prostora. Ukazom Predsjedni{tva BiH iz Sarajeva, TO RBiH preimenovana u Armiju RBiH.

03. 07. 1992.
Uspje{nim probijawem koridora ka Srbiji, nakon 23 ~asa neprekidne vo`we, 11 {lepera koji su sa Batajni~kog aerodroma preuzeli 35 tona robe, stiglo je u krug Klini~kobolni~kog centra u Bawoj Luci. Neophodni lijekovi, kiseonik, aparat za proizvodnwu kiseonika, otopine za aparat za hemodijalizu, koji su danima ~ekali "zeleno svjetlo" za polijetawe aviona na put Krajine, umjesto vazdu{nim stigli su kopnenim putem da spase `ivote svih bolesnih, prijevremeno ro|enih, rawenih, ... Vojska Srpske Republike BiH u{la u Derventu. Dan prije pripadnici Vojske oslobodili su Plehan, pa su sada padom Cera, Modrana i Plehana, tri najve}a upori{ta hrvatskih snaga, stvoreni uslovi za brzo osloba|awe svih preostalih teritorija do Save. "Li~no garantujemo bezbjednost konvoja humanitarne pomo}i na svim putevima pod kontrolom Srba", poru~io je predsjednik Predsjedni{tva Srpske Republike BiH dr Radovan Karaxi}, u pismu upu}enom iz Sarajeva generalnom sekretaru UN-a Butrosu Galiju. "Formirali smo specijalnu pratwu za humanitarne konvoje i odlu~ili smo da olak{amo dostavu pomo}i na sva odredi{ta", nagla{ava dr Karaxi}. U Grudama, na sjednici Predsjedni{tva hrvatske Herceg-Bosne usvojen je niz odluka kojima je i formalno

05. 07. 1992.
Na podru~ju Srpske Republike BiH u opticaju - nove nov~anice (dinar).

06. 07. 1992.
Uredbom Vlade SR BiH ukinuti su krizni {tabovi i preporu~eno funkcionisawe legalnih organa vlasti. Ministar odbrane Srpske Republike BiH pukovnik Bogdan Suboti} u razgovoru sa predsjednicima Izvr{nih odbora AR Krajine u Bawoj Luci, istakao je da }e cjelokupni sistem odbrane i za{tite SR BiH biti centralizovan i vezan iskqu~ivo za Ministarstvo odbrane. U sjedi{tima korpusa formiraju se vojni okruzi, a po op{tinama vojni odsjeci. "Izuzetna povoqna vojna situacija uz najve}u zahvalnost Kraji{nicima za probijawe koridora. Vrlo brzo

07. 07. 1992.
Dopisnik "Wujork Tajmsa" iz Sarajeva pi{e da je progla{ewe "Hrvatske dr`ave" u BiH "te`ak udarac bosanskoj vladi ~ije je dvije tre}ine zemqe ve} okupirano od srpskih nacionalista". "Akcija je do{la u najnepovo-

84

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
qnijem trenutku za Izetbegovi}evu vladu koja sada prakti~no kontroli{e samo jedan centar Sarajeva i nekoliko gradova", konstatuje ovaj novinar. Nakon vi{emjese~ne pauze iz Bawa Luke su za Beograd krenula dva autobusa "Autoprevoza" Bawa Luka. Predsjednik Srpske Republike BiH Radovan Karaxi} uputio je pismo generalnom sekretaru UN-a Butrosu Galiju i predsjednicima SAD i Francuske, Xorxu Bu{u i Fransoa Miteranu, u kojima ih obavje{tava da je srpska strana spremna da pru`i pomo} u prebacivawu humanitarne pomo}i od obale Jadrana do Sarajeva istovremeno, ukazuje na poja~anu vojnu ofanzivu snaga Alije Izetbegovi}a na srpske polo`aje. Mjesto Bradina (750 stanovnika srpske nacionalnosti) u Hercegovini napadnuto po drugi put i etni~ki o~i{}eno. Promijewen naziv mjesta u Dowi Repovci. Austrijski ministar inostranih poslova Alojz Mok smatra da }e uskoro do}i do vojne intervencije u BiH. "Sve dosada{we mjere (protiv Srbije) su ili zaka{wele ili su se pokazale nedjelotvornim. Vojna intervencija je sada jedino {to preostaje", izjavio je Mok. Savjet bezbjednosti UN u Wujorku usvojio Rezoluciju 764, kojom se ovla{}uje Generalni sekretar UN da odmah rasporedi dodatne jedinice UNPROFOR-a radi operacije humanitarne pomo}i BiH preko sarajevskog aerodroma i apelovao na sve zara}ene strane da se pridr`avaju Me|unarodnog humanitarnog prava, posebno @enevske konvencije iz 1949. godine. ve}e koli~ine pje{adijske i artiqerijske municije" . Odlukom Vlade u Kninu, Republika Srpska Krajina uvodi u opticaj sopstvenu monetu. Nova srpska valuta zadr`ava ime dinar, a denominacijom dosada{weg jugo-dinara Krajinska nov~ana jedinica ima paritet jedan na prema jedan, u odnosu prema dinaru u Saveznoj Republici Jugoslaviji i Srpskoj Republici BiH, a prema ameri~kom dolaru 1:200. Vlada RSK donijela je odluku o osnivawu Narodne banke Krajine za ~ijeg je v.d. guvernera imenovala Paju Marjanovi}a, dosada{weg direktora kninske "Beobanke". "Mi smo spremni za bezuslovni prekid vatre u svakom trenutku. Najva`nije je da se prekine ubijawe i razarawe, pa makar pregovarali 10 mjeseci", izjavio je na konferenciji za {tampu u zgradi britanskog parlamenta u Londonu Radovan Karaxi}.

10. 07. 1992.
Vlada Srpske Republike BiH u Sarajevu donijela je odluku o zabrani dislokacije kapaciteta i drugih materijalnih dobara van teritorije republike. Vlada je nalo`ila MUP-u da u saradwi sa vojskom preuzme sve neophodne mjere i aktivnosti na sprovo|ewu Uredbe o obaveznoj predaji ratnog plijena i republi~ke robne rezerve.

1992

14. 07. 1992.
"Nakon razgovora sa vo|stvima stranaka republika, uvjeren sam da je gospodin Milan Pani} predsjednik kompanije ICN u Kaliforniji po ro|ewu i mladosti Beogra|anin, u ovim prilikama svojim svojstvima i sposobnostima najboqi za predsjednika Savezne vlade." To je na po~etku zajedni~ke sjednice oba Vije}a Skup{tine Jugoslavije u Beogradu izjavio predsjednik Republike Dobrica ]osi}, obrazla`u}i prijedlog za mandatara prve vlade SRJ. Predsjednik Predsjedni{tva SRJ Dobrica ]osi} u obra}awu poslanicima Skup{tine iznio je sqede}e podatke: "Muslimansko-hrvatskoj koaliciji ostalo je: 231 tenk, 300 topova raznih kalibara, 27 vi{ecjevnih baca~a raketa, 26 - kol, 60 VBR ogaw, oko 5.000 minobaca~a ve}eg kalibra, 100.000 automatskih i poluatuomatskih pu{aka, 100.000 pu{aka M-48, 5.000 snajperskih pu{aka i 15.000 pu{komitraqeza i mitraqeza i

17. 07. 1992.
Informacije o navodnom u~e{}u srpskih i crnogorskih jedinica u borbama oko Gora`da, koje su emitovale neke strane TV-stanice plod su grubih osporavawa argumenata koje je svjetskoj javnosti stavila na raspolagawe dr`ava Jugoslavija i wena vojska saop{tio je General{tab Vojske Jugoslavije. Rusija se prikqu~ila Rezoluciji Savjeta bezbjednosti Ujediwenih nacija formalnom odlukom predsjednika Borisa Jeqcina kojom se "zamrzavaju" odnosi sa Saveznom Republikom Jugoslavijom. U svim xamijama Turske odr`ana je velika molitva za muslimane u BiH. Turska vlada proglasila je 17. juli danom op{te solidarnosti sa muslimanima BiH, tokom koje }e i zapo~eti velika kampawa u ovoj zemqi za nov~anu pomo} u humanitarne svrhe.

12. 07. 1992.
Srpske snage u{le su u Oxak i Grada~ac, gradi}e u sjevernoj Bosni izme|u Br~kog i Dervente. Alija Izetbegovi} u Sarajevu potpisao Ukaz o postavqawu Jusufa Juke Prazine na mjesto komandanta Specijalnih jedinica Armije BiH.

13. 07. 1992.
Gra|ani srpskih op{tina Rajlovac, Vogo{}a, Centar Sarajevo, Novo Sarajevo, Ilixa i Ilija{ uputili su Apel miroqubivoj svjetskoj javnosti za spas zato~enih Srba u Sarajevu.

85

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
18. 07. 1992.
Nakon 40 dana borbe na sto kilometara fronta, nakon probijawa koridora, borci iz Republike Srpske Krajine, na ~elu sa ministrom Milanom Marti}em stigli su u Bawu Luku, ostavqaju}i za sobom oslobo|ene gradove i sela u Posavini. Hiqade Bawolu~ana okupilo se ispred robne ku}e "Boska" na Trgu Kraji{nika i na trotoarima glavne ulice da pozdrave svoje "Kninxe". Predsjednik Republike Srpske Krajine Goran Haxi} unaprijedio je ministra unutra{wih poslova Milana Marti}a i glavnog inspektora Kraji{ke miliciije Borislava \uki}a u ~in generala. svjetske organizacije sa generalnim sekretarom dr Butrosom Galijem o izgledima za okon~awe rata u BiH i ukidawu sankcija Jugoslaviji, izre~enim od strane Savjeta bezbjednosti. U Zagrebu je postignut Sporazum Hrvatske i BiH o prijateqstvu i saradwi. U Sporazumu se, prije svega, apeluje na me|unarodnu zajednicu, posebno Ujediwene nacije, Evropsku zajednicu i SAD da preuzmu efikasne mjere protiv, kako se navodi agresije u BiH i Hrvatskoj. Sporazum koji su potpisali predsjednik Hrvatske i muslimanske strane u BiH Frawo Tu|man i Alija Izetbegovi}, predvi|a da ukoliko mirovni napori me|unarodne zajednice ne pru`e odgovaraju}e efekte, dvije zemqe preduzmu zajedni~ke vojne operacije. me|unarodnu zajednicu da za kraj jula i po~etak avgusta planiraju vojnu intervenciju protiv Srba u BiH.

25. 07. 1992.
Skup{tina Srpske Republike BiH, odr`ana u Bawoj Luci, odredila je dr`avne granice Republike i donijela odluku da se one obiqe`e. Za sada }e biti, kako je zakqu~eno, obiqe`ene samo one granice SR BiH koje su nesporne. Sporne granice bi}e i daqe predmet pregovora sve tri nacionalne zajednice u biv{oj BiH. Skup{tina Srpske Republike BiH predlo`ila je vo|stvu muslimanske zajednice po~iwawe bilateralnih pregovora, a hrvatskoj strani nastavak pregovora o teritorijalnom razgrani~ewu.

20. 07. 1992.
"Ciq sino}weg bombardovawa aerodroma i zgrade UNPROFOR-a za vrijeme posjete Milana Pani}a Sarajevu bio je da se prvi premijer SR Jugoslavije uvjeri kako od primirja nema ni{ta", izjavio je TANJUGU predsjednik Predsjedni{tva SR BiH dr Radovan Karaxi}. Karaxi} sino}we napade dovodi u vezu s dosada{wom praksom muslimanskih snaga da svoj "krvavi uli~ni {ou" prire|uju Sarajlijama uvijek u vrijeme odr`avawa konferencije o BiH ili prilikom posjete uglednih gostiju tom gradu. U Republici Srbiji je do danas registrovano 382.511 izbjeglica, saop{tio je republi~ki Crveni krst u Beogradu. Od ukupnog broja registrovanih izbjeglica, wih 218.773 poti~e iz BiH. U odnosu na prethodni dan ukupan broj izbjeglica pove}an je za 1.342.

23. 07. 1992.
U udesu vojnog helikoptera iznad Brezovice na Kosovu poginuo generalpotpukovnik Vladimir Vukovi}, komandant Tre}e armije. Donedavno je uspje{no komandovao Kninskim, a zatim i Bawalu~kim korpusom. "Lider muslimana u BiH Alija Izetbegovi} i predsjednik Hrvatske Frawo Tu|man, potpisali su novi sporazum o saradwi kako bi Hrvatska izbjegla me|unarodne sankcije, jer je postalo jasno da je ona, a ne Srbija i Jugoslavija, vojno umije{ana u rat u BiH", izjavio je u Sarajevu predsjednik Predsjedni{tva Srpske Republike BiH Radovan Karaxi}. Zapadne zemqe zaprijetile su Hrvatskoj da }e protiv we biti uvedene iste sankcije kao i prema Jugoslaviji, ukoliko odmah ne okon~a svoje vojno mije{awe u rat u BiH-pi{e londonski "Tajms".

28. 07. 1992.
Glavni {tab Vojske Srpske Republike BiH saop{tio je da je od potpisivawa Londonskog primirja do danas poginulo 98, a raweno 265 pripadnika Vojske Srpske Republike BiH, jer se muslimanska i hrvatska strana nisu dr`ale dogovora o prekidu vatre. Zbog toga je Glavni {tab Vojske SR BiH bio prinu|en da gotovo svakodnevno protestuje kod UNPROFOR-a koji uz velike `eqe i napor nije uspio uticati na protivni~ku stranu da se dr`i dogovora o prekidu vatre postignutog 18. jula u Londonu. ^lan Predsjedni{tva BiH Ejub Gani} potvrdio je turskoj {tampi da je doputovao u Tursku "sa `eqom da dobije oru`je kako bi se BiH uspje{nije branila od srpskih napada". Turska }e od me|unarodnog foruma zatra`iti da se bombarduju polo`aji u BiH gdje se nalazi te{ko oru`je Srba - tvrdi turski dnevni list "Hurijet". List navodi da se o tom prijedlogu raspravqa u politi~kom vrhu zemqe i da je na dnevnom redu "tajni" dogovor o pomo}i u oru`ju BiH.

21. 07. 1992.
Predsjednik Vlade SR Jugoslavije Milan Pani}, koji je dan prije doputovao u Wujork, u vi{ednevnu posjetu UN i SAD, razgovarao je u sjedi{tu

24. 07. 1992.
Glavni {tab Vojske Srpske Republike BiH optu`io je vlasti u Sarajevu, Republiku Hrvatsku i

86

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
U Beogradu je preminuo akademik dr Jovan Ra{kovi}. Ro|en je 1929. godine i bio je jedan od na{ih najcjewenijih neuropsihijatara. Akademik Ra{kovi} je osniva~ Srpske demokratske stranke u Hrvatskoj, a poslije ratnih zbivawa u toj republici preselio se u Beograd i bio zaposlen u bolnici "Sveti Sava". Indirektni pregovori tri sukobqene strane u BiH zapali su u potpunosti u }orsokak i u Londonu se ocjewuje da su prakti~no zavr{eni potpunim neuspjehom. Ministar inostranih poslova BiH Haris Silajxi} je opet odbio da pregovara i portugalskom diplomati Kutiqeru je samo pro~itao pismo Alije Izetbegovi}a o sada{wem stawu u BiH. Silajxi} je, tako|e odbio prijedlog koji je u ime Evropske zajednice podnio Kutiqeru da se razgovara o kantonizaciji republike. Taj prijedlog su u ime srpske strane prihvatili Radovan Karaxi}, a u ime hrvatske Mate Boban.

31. 07. 1992.
Predsjednik Predsjedni{tva Srpske Republike BiH Radovan Karaxi} izjavio je na konferenciji za {tampu u beogradskom Me|unarodnom prescentru da je srpska strana u bosanskom sukobu spremna da ~ini teritorijalne ustupke, kako bi i muslimani mogli da imaju svoj kanton u BiH. Ovo tim prije {to se u Evropi sve vi{e ~uju glasovi da BiH treba podijeliti na dva dijela, po{to muslimani nisu narod, ve} vjerska zajednica - rekao je Karaxi}, dodav{i da bi muslimani zato trebalo da {to prije pristupe pregovorima. Karaxi} je konstatovao da su na teritoriji biv{e BiH ve} konstituisane srpska i hrvatska dr`ava, tako da izme|u ove dvije zajednice "neprijateqstva mogu prestati vrlo brzo".

Igmanu, u Hrasnici, Sokolovi} Koloniji, Butmiru, Mojmilu, Pofali}ima, Humu i kasarni "Mar{al Tito" saop{teno je u komandi Vojske Srpske Republike BiH.

05. 08. 1992.
Jugoslovenski premijer Milan Pani} poziva me|unarodnu inspekciju da utvrdi da li ima koncentracionih logora u Jugoslaviji i izra`ava odlu~nost da se oni demontiraju ukoliko postoje. Ovaj poziv uslijedio je, kako se saznaje u zvani~nim vladinim krugovima u Beogradu, kao reakcija za optu`be da postoje 94 srpska, muslimanska i hrvatska logora i 11 u Srbiji i Crnoj Gori. "Sva bi vojna intervencija u BiH bila preskupa i suvi{e rizi~na, a ne bi postigli nikakav efekat me|u beznade`no podijeqenim i posva|anim narodima." Ovo mi{qewe iznio je, u razgovoru sa dopisnicima iz UN-a Kongresu general Luis Mekenzi, koji se na proputovawu iz Jugoslavije za Kanadu zadr`ao nakratko u Wujorku i generalnom sekretaru podnio raport o svojoj misiji. General Mekenzi komandovao je jedinicama UNPROFOR-a u Sarajevu, a u Kanadu se vra}a na novu du`nost u kanadskoj armiji. Ministar inostranih poslova Turske Hikmet ^etin najavio je da }e wegova zemqa pokrenuti i veliki islamski svijet, koji sa~iwava 47 zemaqa da podr`i tursko-bosanski plan i "ograni~ene vojne intervencije kojim bi se uni{tili srpski polo`aji u okolini Sarajeva". Francuski predsjednik Fransoa Miteran se zalo`io da se "obi|u svi logori u Jugoslaviji, ispitaju i otvore" kako bi se utvrdilo pravo stawe stvari u vezi sa informacijama o wihovom postojawu. @estoka ofanziva Vojske Republike Hrvatske nastavqena je na trebi-

03. 08. 1992.
"Tre}a Jugoslavija, samo sa Srbijom i Crnom Gorom, ne mo`e opstati, jer smo mi prakti~no wen dio. Ako bi se narod koji sada `ivi u Jugoslaviji odrekao Srba van we - bio bi to proklet narod", ocijenio je predsjednik Republike Srpske Krajine Goran Haxi} podgori~koj "Pobjedi". Po mi{qewu Haxi}a, tre}a Jugoslavija bi bila dr`ava sastavqena od Crne Gore, Srbije, Srpske Krajine i Srpske BiH. Tada bi Jugoslavija brzo promijenila ime i zvala bi se sjediwene srpske dr`ave. Kad mo`e Amerika, mo`emo i mi - ka`e Haxi}. Govore}i o razmje{taju snaga UNPROFOR-a u Kninskoj Krajini, Haxi} je rekao da je tada napravqen kompromis. Srbima je jasno, dodaje on, a Hrvatima ponajvi{e, da je to definitivno granica izme|u nas i wih. "Mi nismo zaboravili jer su na hrvatskoj strani ostali srpski gradovi Zadar, Sisak." U Sarajevu su muslimanske snage jakim artiqerijskim napadima zapo~ele novu ofanzivu na sve srpske polo`aje sa ve} poznatih pozicija na

1992

29. 07. 1992.
Iranski vo|a Ali Hamnei pozvao je islamski svijet da pokrene akciju za odbranu muslimana u BiH. On je istovremeno optu`io evropske zemqe da "spre~avaju ra|awe muslimanske dr`ave u samom srcu Evrope", javqa APF. Za nepunih ~etiri mjeseca gra|anskog rata u BiH srpska strana je imala blizu 16.000 `rtava, saop{teno je na zasjedawu Vlade Srpske Republike BiH na Palama. Prema jo{ nepotpunim podacima poginulo je 2.079 srpskih boraca i 3.670 civila. Ukupan broj civilnih `rtava je tragi~an, jer je pored stradalih u SR BiH od posqedica rata na muslimansko-hrvatskim teritorijama ubijeno jo{ 10.000 `ena, djece i staraca. Zbog rata oko 20.000 srpske djece ostalo je bez jednog roditeqa, a 1.500 mali{ana je izgubilo i oca i majku.

87

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
wsko-dubrova~kom rati{tu, gdje su vo|ene te{ke pje{adijske borbe potpomognute artiqerijskim dejstvima sa obje strane, saop{tila je informativna slu`ba hercegova~kog korpusa. 50 godina, a mu~iteqi nevinih Srba civila su osim muslimanskih ekstremista i wihovi pomaga~i Kurdi i Arapi." Srbe. Iz istog izvora se saznaje da se u ovim logorima, koji se nalaze u Kowicu, ^elebi}ima i Buturovi} poqu, trenutno nalazi 3.000-3.500 zato~enih Srba. Svi su oni pro{li kroz sabirni centar smje{ten u skladi{tu [ipada u Kowicu. Crveni krst srpske op{tine Kowic raspola`e i podacima da su Srbi u logorima izlo`eni stravi~nom teroru i mu~ewu, dok se `ene siluju. Ve}i dio `ena i djevojaka odveden je u zapadnu Hercegovinu i Hrvatsku. U Kru{evu kod Mostara u zasjedi likvidiran Bla` Kraqevi}, glavni zapovjednik HOS-a i general Oru`anih snaga BiH i osam pripadnika HOSa.

08. 08. 1992.
Ukoliko bi se SAD i wihovi saveznici iz NATO-a odlu~ili na vojnu intervenciju protiv SRJ bilo bi to ubistvo jednog nevinog, a slobodoqubivog i demokratskog naroda koji se u oba svjetska rata borio na starni slobodoqubivih i demokratskih naroda svijeta, bilo bi to ubistvo slobode, pravde i prava, koji bi ovu epohu obiqe`ili zlo~inci - ocjenio je predsjednik SRJ Dobrica ]osi} u intervjuu moskovskom listu "Sovjetska Rusija". Turska je dostavila Ujediwenim nacijama svoj dobro pripremqeni plan vojne intervencije protiv srpskih polo`aja u BiH, koji obuhvata ~ak i bombardovawe vojnih potencijala Srbije, objelodaweno je u Ankari. Planom se predvi|a da se vojni polo`aji u Srbiji bombarduju sa aerodroma u Austriji, Ma|arskoj i Albaniji. Savjet bezbjednosti UN u Wujorku usvojio Rezoluciju 769, kojom je na prijedlog Generalnog sekretara pro{iren mandat UNPROFOR-a u Hrvatskoj na obezbje|ewe grani~nih prelaza Hrvatske sa BiH i Jugoslavijom.

06. 08. 1992.
Po~elo s radom nau~no savjetovawe u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti u Beogradu "Ratni zlo~ini i zlo~ini genocida 1991-1992".

07. 08. 1992.
Stotine mladih "muslimanskih dobrovoqaca" iz razli~itih gradova Magreba i s Bliskog istoka bore se u Bosni na strani vlade Alije Izetbegovi}a - pi{e specijalni izvje{ta~ madridskog "El Paisa", dodaju}i da bi takvih "dobrovoqaca" uskoro moglo da bude i vi{e. Zvani~ni predstavnik ameri~kog ministasrtva odbrane Pit Vilijams izjavio je u Wujorku da ovo ministarstvo nema nikakvih dokaza za postojawe takozvanih "logora smrti" u Jugoslaviji. ^lan Predsjedni{tva Srpske Republike BiH dr Biqana Plav{i}, povodom saop{tewa Savjeta bezbjednosti UN o koncentracionim logorima na prostorima BiH uputila je sa Pala pisma amabasadama SAD, Rusije, Kine, Engleske i Francuske, Vladi Izraela i gospodinu Kojlu Dojlu. "Na teritoriji koju kontroli{u srpske snage ne postoje koncentracioni logori, ve} samo zatvori u kojima se nalaze zatvorenici koji odgovaraju po osnovu po~iwenih kriminalisti~kih radwi ili u~estvovawa u ratu protiv srpskog naroda. Nasuprot tome, na muslimanskom i hrvatskom dijelu BiH nalaze se brojni koncentracioni logori koji su prava mu~ili{ta civilnog srpskog stanovni{tva. U ovim logorima organizovane su i javne ku}e u kojima se zlostavqaju Srpkiwe u dobi od 14 do

11. 08. 1992.
Na 18. po redu sjednici Skup{tine srpskog naroda BiH koja se odr`ava u Bawoj Luci u Domu Vojske SR BiH, na dnevnom redu, me|u kojima je svakako najzna~ajnije usvajawe Deklaracije o budu}em politi~kom i dr`avnom ure|ewu srpske dr`ave BiH. Osim predsjednika Srpske Republike BiH Radovana Karaxi}a, sjednici Skup{tine prisustvuju i predsjednik Vlade SR BiH dr Branko \eri}, sa ministrima, te predsjednik RSK Goran Haxi} i predsjednik Skup{tine RSK Mile Paspaq. "Sabirni centri za ratne zarobqenike muslimane i Hrvate u Omarskoj i zatvor na Mawa~i kod Bawa Luke nisu nikakvi koncentracioni logori, iako su uslovi za `ivot veoma te{ki. Uvjerio sam se tako|e da se u pomenutim centrima u potpunosti po{tuju odredbe @enevske konferencije o ratnim zarobqenicima", izjavio je Pedi E{daun, ~lan britanskog Parlamenta i lider Liberalne stranke. Vojska Srpske Republike BiH potukla je muslimanske snage u dvodnevnim borbama koje su vo|ene u {irem

09. 08. 1992.
Radovan Karaxi} je izjavio da je oko 6.000 Srba umrlo u muslimanskim i hrvatskim logorima, javqa ROJTERS. U intervjuu wema~kom listu "[pigl", Karaxi} je rekao da srpske snage u BiH ne}e nikada popustiti pod me|unarodnim pritiskom i da }e se boriti protiv bilo koje strane intervencije. Crveni krst srpske op{tine Kowic saop{tio je da se na podru~ju Kowica nalaze tri "koncentraciona logora" za

88

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
podru~ju Romanije Sokolac-Kaqina-Olovo. na liniji mr`wa triju naroda", rekao je Mek Karfej, pomo}nik u zajedni~kom General{tabu Pentagona, u izlagawu na sjednici vojnog komiteta ameri~kog senata. ca prema dobro utvr|enim polo`ajima pripadnika HVO i "zelenih beretki" na linijama odbrane oko Jajca. Jake muslimanske snage prema saop{tewu Komande Srpske vojske u Bile}i, zauzele su poslije iznenadnog napada srpska sela Unkovi}e, Kolakovi}e, Osiju, Vujinovi}e i Ru|ice, isto~no od Kalinovika i pobile sve civilno stanovni{tvo koje nije moglo bje`ati, ve}inom starce i djecu. Sjediwene Ameri~ke Dr`ave objavile su da uspostavqaju pune diplomatske odnose sa Slovenijom, Hrvatskom i BiH, javqaju agencije.

"@elimo da {to prije uspostavimo normalne odnose sa Hrvatskom, BiH, Makedonijom, da uspostavimo slobodno tr`i{te da do|e do carinske unije i jedne kooperativne privrede", rekao je predsjednik Savezne Republike Jugo-slavije Dobrica ]osi} u intervjuu wema~kom listu "[pigl". Odbornici Skup{tine Skender Vakuf na redovnom zasjedawu jednoglasno su donijeli odluku da se mjesto i op{tina Skender Vakuf preimenuje u naziv Kne`evo. Srpske vlasti su u BiH za trenutni i bezuslovni prekid rata i postizawe koncenzusa o politi~kom rje{avawu krize. Sa srpske strane nema smetwi za humanitarne konvoje. Srpska strana je predala aerodrom Sarajevo pod kontrolu UNPROFOR-a, dala wenu garanciju za kopnene koridore i otvorila sve zatvore za me|unarodnu inspekciju, a spremna je i za zamjenu zarobqenika po principu svi za sve. Stoga, bilo kakva vojna intervencija u humanitarne svrhe nema opravdawa. Ovo su dva najzna~ajnija stava o prihavatawu i podr`avawu svih humanitarnih nastojawa me|unarodne zajednice koja je na prijedlog dr Radovana Karaxi}a, jednoglasno usvojena na zasjedawu Skup{tine Srpskog naroda BiH odr`anom u Bawoj Luci. Srpska strana u BiH, uz to tra`i od Savjeta bezbjednosti da se objasni {to jo{ srpske vlasti u BiH treba da urade da bi se izbjegla vojna intervencija i krvoproli}e koje bi je pratilo. Ameri~ki general Beri Mek Karfej, izjavio je u Va{ingtonu da bi Ujediwenim nacijama bilo potrebno 400.000 vojnika i najmawe godinu dana da zaustave rat u Jugoslaviji, bez garancije da se on ne}e nastaviti kada se trupe povuku. "Ono {to poku{avamo da uni{timo je me|usobna

12. 08. 1992.
Na 19. sjednici Skup{tine Srpske Republike BiH, koja je odr`ana u Bawoj Luci, - progla{ena Srpska Republika, odnosno donesena odluka da se bri{e odrednica "Bosna i Hercegovina", zato {to se radi o drugoj dr`avi, koju je svijet priznao. Usvojeni su dr`avni simboli - himna "Bo`e pravde", zastava - crvenobijela-plava i grb Nemawi}a dvoglavi orao.

13. 08. 1992.
Savjet bezbjednosti UN u Wujorku usvojio je dvije nove Rezolucije posve}ene krizi u Jugoslaviji, od kojih se prvom, pod brojem 770., dozvoqava, ukoliko bude potrebno, upotreba sile u provo|ewu akcije humanitarne pomo}i BiH. Rezolucijom broj 771 osu|uje se naru{avawe qudskih prava u BiH i sve strane u sukobu pozivaju da stanu na put ovoj praksi, tako|e uz prijetwe primjene sile na osnovu poglavqa 7. Poveqe Ujediwenih nacija.

18. 08. 1992.
Indijski list "Patriot" objavio je komentar u kojem se isti~e da se Srbima u Bosni mora priznati pravo na nezavisnost, jer je to isto pravo priznato i dato i Hrvatima i Slovencima. "Ne mo`e postojati jedan zakon za Hrvate, Slovence i Bosance, a drugi za Srbe", isti~e se u komentaru i nagla{ava da je rje{ewe krize u Bosni i biv{oj Jugoslaviji jedino mogu}e ako se Srbima u Hrvatskoj i Bosni, kao i Hrvatima u Bosnidozvoli da imaju svoju nezavisnu "dr`avu".

1992

16. 08. 1992.
U Pokrajini Vojvodini uto~i{te na{lo gotovo 140.000 qudi iz ratom ugro`enih podru~ja Hrvatske i BiH. Samo 5% izbjeglica je na kolektivnom smje{taju u zato predvi|enim objektima, a ostale je primilo vi{e od 38.000 vojvo|anskih porodica.

21. 08. 1992.
Predstavnici Srpske Republike zalaga}e se na Me|unarodnoj konferenciji u Londonu za konfederativnu BiH, jer bi se takvim ure|ewem eliminisala dominacija jednog naroda nad drugim, izjavio je predsjednik Predsjedni{tva RS dr Radovan Karaxi}, na konferenciji za novinare u pres-centru u Beogradu.

17. 08. 1992.
Borbe za osloba|awe Jajca i "ocrtavawe" jugoslovenskih granica Srpske Republike nastavqene su nesmawenom `estinom. Jedinice 30. divizije Prvog kraji{kog korpusa nastavile su nadirawe iz vi{e prava-

22. 08. 1992.

Pariski "vlasti etni~kog brane od

"Liberasion" tvrdi da BiH" sprovode politiku ~i{}ewa, mada se uporno takvih optu`bi.

89

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
^lan Predsjedni{tva RS Biqana Plav{i} sastala se u Lukavici sa Kolmom Dojlom, ovla{tenim predstavnikom Evropske zajednice i Xeremijem Brejdom, predstavnikom UNPROFOR-a u Sarajevu i upoznala ih sa te{kom situacijom u koncentracionim logorima i privatnim zatvorima u kojim muslimani dr`e zato~ene Srbe.

25. 08. 1992.
Radovan Karaxi} obavjestio je Londonsku konferenciju da }e u~initi sve kako bi se uspostavile "Sigurne zone za uto~i{te" svih izbjeglica u BiH. Karaxi} je napomenuo da Srbi nemaju namjeru da zadr`e sve teritorije koje sada kontroli{u. On je obe}ao da }e "vratiti sve teritorije, koje Srbi sada dr`e samo iz strate{kih i bezbjednosnih razloga". Karaxi} je ocjenio da je "prerano priznavawe BiH bila gre{ka" jer je "to prvi put u~iweno sa zemqom koja nema funkcioni{u}u vladu, teritorijalni integritet, ustav i konsenzus stanovnika". Jugoslovenski premijer Milan Pani} izjavio je u Londonu da je "Jugoslavija potcjenila zna~aj medijskog rata i da za to danas pla}a visoku cijenu". "Srpski narod izlo`en je organizovanoj i naopravdanoj demonizaciji i svjetskim medijama", izjavio je premijer. Pani} je iznio kategori~nu tvrdwu da je jedna "velika ameri~ka agencija za publicitet dobila da ru{i ugled Srba i o wima {iri la`i". Prema odluci Stambene komisije SO Sanski Most po~elo je useqavawe Srba kojima su poru{ene i izgorjele ku}e i stanovi u ratom zahva}enim podru~jima zapadne Hercegovine i Centralne Bosne. Tako }e se oko 700 srpskih porodica sa podru~ja Travnika, ^apqine, Mostara, Zenice useliti u stanove i ku}e na podru~ju Sanskog Mosta koje su napustili muslimani iz ovog kraja. Na prvoj Konfernciji Sindikata Srpske Republike odr`anoj u Bawoj Luci, izabrano je Predsjedni{tvo od 11 ~lanova, kao rukovodstvo ovog Sindikata, Nadzorni odbor od devet ~lanova. Za predsjednika ovog Sindikata izabran je ^edo Vola{, dosada{wi sekretar biv{eg Sindikata BiH.

26. 08. 1992.
Britanski premijer Xon Mejxor otvorio je Me|unarodnu konferenciju o Jugoslaviji u Londonu, ponudiv{i svim u~esnicima jugoslovenske krize "Na~ela i stavove" sa kojima se moraju saglasiti, ukoliko ne `ele da rizikuju progon iz me|unarodne zajednice i sankcije. Ta na~ela su: nepromjewivost granica silom, za{ti-ta prava mawina u okviru tih fiksiranih granica, odustajawe od "etni~kog ~i{}ewa" i stvarawa zarobqeni~kih logora i obezbje|ivawe humanitarne pomo}i za sve ugro`ene stanovnike. U ratnoj jedinici "Vojvoda Mi{i}", kapetana Slavka Crni}a, pio se {ampawac. Oslobo|eno je Bijelo Brdo, najja~e usta{ko upori{te u Posavini. Ova velika pobjeda slavila se i u ostalim jedinicama Vojske Srpske Republike na ovom dijelu rati{ta.

23. 08. 1992.
Nekoliko najstravi~nijih pokoqa u Sarajevu, ukqu~uju}i i ubistvo {esnaest civila u redu za hqeb, po~inili su muslimani da bi pridobili svjetsko javno mijewe za vojnu intervenciju, a ne Srbi koji okru`uju grad. Ovo otkriva "Indipendent"-ov reporter iz Wujorka na osnovu uvida u povjerqive izvje{taje, koji su terenski komandanti UNPROFOR-a dostavili generalu Sati{u Nambi-jaru. Sa tim izvje{tajima bili su upoznati i ameri~ki politi~ari u Va{ingtonu tvrdi reporter.

27. 08. 1992.
Na Konferenciji o Jugoslaviji, koja je zavr{ena u Londonu, usvojena su ~etiri dokumenta, kao i zavr{no saop{tewe kojim se od Srbije i Crne Gore, izme|u ostalog, tra`i po{tovawe postoje}ih granica.

24. 08. 1992.
Vi{e hiqada stanovnika Mrkowi} Grada do~ekalo je 14 milicionera koji su nakon 72 dana zarobqeni{tva u Jajcu u razmjeni pu{teni na slobodu. Predstavnici milicije i Vojske Srpske Republike predali su hrvatskoj strani iz Jajca 41 pripadnika "zelenih beretki", HOS-a i HVO. Uo~i Londonske konferencije lider muslimana Alija Izetbegovi} na Palama je decidirano odbacio bilo kakvu mogu}nost pregovora o konceptu kantonizacije ili bilo kojem drugom konceptu koji bi zna~io podjelu BiH. Sjediwene Ameri~ke Dr`ave, Velika Britanija i Francuska odustali su od planova udru`ene vojne intervencije, sli~ne onoj u zalivskom ratu, za za{titu konvoja humanitarne pomo}i u BiH, pi{e "Va{ington post".

28. 08. 1992.
U prvim reagovawima na rezultate Konferncije o Jugoslaviji u Londonu, strane agencije ocjewuju da je napravqen o~igledan prodor koji bi mogao uni{titi paqbu te{kim naoru`awem po gradovima i otvoriti zarobqeni~ke logore. Srspko prosvjetno i kulturno dru{tvo "Prosvjeta" iz Sarajeva izra`ava ogor~ewe i gnu{awe zbog anticivilizacijskog i antikulturnog odnosa prema Srbima zato~enim u koncentracionim logorima, zatvo-rima, ku}nim i drugim pritvorima u raznim

90

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
mjestima biv{e BiH. "Raznovrsni vidovi bla}ewa, mu~ewa i nemilosrdnog uni{tavawa srpskog naroda, po obimu i stepenu mr`we, prijete da nadma{e zla koja su u 20. vijeku Turci nanijeli Jermenima i nacisti Jevrejima". Portugalski diplomata @oze Kutiqero podnio je ostavku na mjesto koordinatora konferencije EZ o BiH, javqa AP. [ef portugalske diplomatije @oao de Piweiro izjavio je da je Kutiqero podnio ostavku u znak solidarnosti sa lordom Karingtonom, koji je tako|e napustio mjesto glavnog medijatora EZ za Jugoslaviju. nije bio ni negiran, {to je jedan od razloga da je konferencija uspjela, ocjewuje on. [to se ti~e ponude srpske strane da muslimanima ustupi 20% teritorija, Karaxi} obja{wava da se one odnose samo na linije grani~nih podru~ja u kojima }e se narod koji tu `ivi izjasniti o svojoj sudbini, a ne na neko posebno podru~je. Govore}i o budu}em ure|ewu BiH Karaxi} ocjewuje da je varijanta tri nezavisne dr`ave realnija od unitarne BiH. Ili }e muslimani prihvatiti formirawe BiH kao zajednice konstruktivnih dr`ava ili }e te dr`ave biti nezavisne. U {irem rejon Sluwa u RSK otkrivena grupa od 621 ~lana koja se ilegalno prebacivala iz Hrvatske preko RSK u Cazinsku Krajinu. Grupa je obu~avana u Centru za obuku "Jastrebarsko", a tokom no}i uz pomo} vodi~a prelazila je preko teritorije RSK. O naru{a-vawu primirja od strane Hrvatske, vlasti RSK obavjestile UNPROFOR. godinama ratovali protiv Rusa, ali je znatan broj i iz Al`ira, Katara, Bahreina, Kuvajta, Izraela, Irana, te Ujediwenih Arapskih Emirata. "Milijet" prvi put otkriva da se na strani muslimanskih snaga bori i 160 turskih dr`avqana i tvrdi da su wihove glave Srbi ucjenili na 20.000 wema~kih maraka. Srpsko selo Smolu}a na Ozrenu bilo je pet mjeseci u potpunom okru`ewu, muslimanskih snaga, bez struje, vode i bez ikakve mogu}nosti snabdijevawa hranom i lijekovima. Sedam hiqada stanovnika i izbjeglica bilo je zato~eno sve dok borci Prve srpske ozrenske brigade uspjeli da probiju neprijateqski obru~. Rawenici i bolesnici su odmah evakuisani i smje{teni u ozrenske ratne bolnice. Beogradski dnevnik "Borba" pi{e da su muslimanske snage krajem pro{le nedjeqe napale konvoj `ena, djece i staraca koji je krenuo iz Gora`da prema U`icu i da je ve}i broj civila ubijen. List navodi da je u konvoju bilo oko 1.000 srpskih izbjeglica koji su krenuli iz sela Obarak, Povr{nice, Pobrdo i Hrawani. Do U`ica je stiglo oko 100 qudi, do Rogatice oko 200, a o sudbini wih 700 se ni{ta ne zna.

29. 08. 1992.
"Prihvatamo skup{tinu Londonske konferencije, nemamo nikakvih teritorijalnih pretenzija, ne te`imo stvarawu velike Srbije i udru`ujemo napore da prekinemo krvave doga|aje u BiH", rekao je predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi} u intervjuu TV mre`e ITN. Napomiwu}i da ima nekih koji zagovaraju neku vrstu etni~kog ~i{}ewa, Milo{evi} je rekao da "mi u Srbiji smatramo da je to kriminalan akt". "Zvani~no smo vrlo jasno naglasili da se tako ne{to ne smije de{avati i da svi koji to rade moraju biti krivi~no goweni". "Me|utim", naglasio je Milo{evi}, "tamo je u pitawu gra|anski rat, a u tim ratovima nema nevinih strana, ni pobjednika, ima samo `rtava..." "Ima mjesta nadawu da }e Londonska konferencija biti prvi korak, u pravom smjeru, budu}i da je preovladavalo opredjeqewe za politi~kim rje{ewem sukoba u BiH", izjavio je predsjednik Predsjedni{tva Srpske Republike dr Radovan Karaxi} po dolasku iz Londona. Utisak je da nema mjesta za trijumfovawe, ali smatra da je konferencija pobjeda politike nad silom, pobjeda pravde kao i britanske i francuske diplomatije i Ujediwenih nacija. Princip na samoopredjeqewe nije bio posebno istican, ali

1992

30. 08. 1992.
Od granate, koja je eksplodirala u Sarajevu, 15 qudi je poginulo, javqaju zapadne stanice, pozivaju}i se na sarajevsku i televiziju BBC. Rojters navodi da je tom prilikom vi{e lica raweno, a Aso{ejted pres pomiwe brojku od vi{e desetina rawenih. Granata je eksplodirala na pijaci "Markale" u Alipa{inom poqu koje je, prema Rojtersu, pod kontrolom snaga lojalnih bosanskoj vladi. Radovan Karaxi} je izjavio britanskom TV kanalu "SKAJ" da planira da stavi te{ko naoru`awe srpskih snaga pod kontrolu UN u roku od sedam dana i potvrdio spremnost da vrati dio zauzetih teritorija u zamjenu za mir. U BiH zajedno sa muslimanskim snagama bori se i najmawe 1.300 muslimana iz araspkih zemaqa i Turske, tvrdi turski list "Milijet". Najvi{e je avganistanskih muxahedina koji su

01. 09. 1992.
Srbi }e svoje te{ko naoru`awe staviti pod kontrolu UN u roku od ~etiri dana i ispuniti obe}awe koje su dali na Me|unarodnoj konferenciji u Londonu - rekao je Radovan Karaxi} u intervjuu BBC-u u redovnoj emisiji "Vijesti tokom doru~ka". Na otvorene optu`be SAD da se Srbi ne}e dr`ati dogovora iz Londona, Karaxi} je odgovorio: "Srbi }e odr`ati rije~".
Prema najnovijim podacima Visokog Komesarijata UN za izbjeglice, na podru~ju biv{e Jugoslavije posqedwih avgustovskih dana registovana su

91

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
1.957.842 raseqena lica. Od ukupnog broja izbjeglica, wih 617.831 poti~e sa teritorije Hrvatske, a 1.309.685 iz BiH. Gledano po republikama, najvi{e raseqenih lica do sada je registrovano u samoj BiH - 681.000, slijede Hrvatska sa 631.811, i Srbija sa 401.336 izbjeglica. Na teritoriji pod za{titom UN, prema podacima Visokog Komesarijata, nalazi se 87.000 izbjeglica. U Sloveniji, navodi se u procjeni Visokog Komesarijata, boravi 70.000, u Crnoj Gori 55.695, a u Makedoniji 31.000 izbjeglica. Granatama puwenim bojnim otrovima Hrvatska vojska je iz Hrvatske ga|ala polo`aje jedinica Prvog Kraji{kog korpusa u okolini Dervente, saop{tili vojni izvori. uticajni "Europian", otkriv{i da je zagreba~ki aerodrom glavna odredi{na ta~ka preko koje te~e doturawe oru`ja Izetbegovi}evim pristalicama. Izvje{ta~i "Europian"-a iz Sarajeva i "obavje{tajni izvori u Londonu" ka`u da su neposredno nakon tajnog vojnog sporazuma Izetbegovi} Tu|man u avgustu, najmawe dva velika aviona dopremila naoru`awem u Zagreb za bosanske muslimane iz Irana. Pod okriqem Ujediwenih nacija i Evropske zajednice, u @enevi je, u Palati nacije, po~eo pregovara~ki proces u okviru Londonske me|unarodne konferencije o Jugoslaviji. Portparol u Palati nacija precizirao je da }e se proces odvijati pod rukovodstvom Upravnog komiteta, pod kopredsjedni{tvom Sajrusa Vensa, u ime UN i opunomo}enika EZ lorda Ovena. Pod naslovom "Xihad na vratima Evrope", zagreba~ki "Ve~erwi list" pi{e da razli~iti pogledi Zapada i wegovo stvarno nejedinstvo radikaliziraju muslimanska gledi{ta. List navodi pisawe londonskog "Sundaj timesa" o "stotinama muxahedina iz islamskog svijeta koji se ve} bore na teritoriji BiH", te da su oni "uznemirili i bosanske Hrvate, koji strahuju da bi po zavr{etku rata oni mogli pretvoriti Bosnu u islamsku republiku". Komentar "Ve~erweg lista" ocjewuje da je "gotovo sigurno da xihad ulazi na evropska vrata", i upozorava "neslo`ni i neodlu~ni Zapad, da }e se suo~iti s pitawem mnogo zamr{enijim nego {to je to problem azilanata". Radovan Karaxi} je izjavio da su muslimanske snage oborile talijanski transporter koji je nestao iznad Kowica, jugozapadno od Sarajeva. Karaxi} je rekao da je dopisnik muslimanskog radija iz Zenice prethodnu ve~e u 19.20 ~asova saop{tio preko Radio Sarajeva "da je wihova protivavionska odbrana pogodila neprijateqski avion". Ratno Predsjedni{tvo BiH u Sarajevu donijelo naredbu o formirawu pet muslimanskih korpusa: prvog (sarajevskog - komandant Mustafa Hajrulahovi} Talijan), drugog (tuzlanskog - komandant @eqko Knez), tre}eg (bawalu~kog, sa privremenim sjedi{tem u Zenici - komandant Enver Haxihasanovi}), ~etvrtog (mostarskog - komandant Arif Pa{ali}) i petog (biha}kog - komandant Hajrudin Osmanagi}).

05. 09. 1992.
U Bawoj Luci odr`ana Osniva~ka skup{tina Fudbalskog saveza Srpske Republike. Za prvog predsjednika FS Srpske Republike izabran je Branko Lazarevi} iz Bijeqine.

02. 09. 1992.
Delegacijama Srbije i Crne Gore, kako saznaje TANJUG, upu}en je poziv iz Sekretarijata konferencije o Jugoslaviji za u~e{}e u grupi za sukcesiju, koja po~iwe rad u ponedjeqak, 7. septembra, u @enevi.

07. 09. 1992.
Jugoslovenska ambasada u Parizu uputila je protest prvom programu francuske televizije, motivisana neistinama i la`nim slikama o zbivawima u Jugoslaviji koje ovaj TVkanal svake ve~eri servira svome milionskom auditorijumu, okrivquju}i Srbe. Predsjednik Predsjedni{tva Srpske Republike dr Radovan Karaxi} potpisao je aboliciju za 69 ratnih zarobqenika, koji se trenutno nalaze u bawalu~koj bolnici, a koji bi trebalo da budu preba~eni na daqe lije~ewe u Veliku Britaniju.

03. 09. 1992.
Dosada{wa zategnutost u odnosima islamskih zemaqa sa hri{}anskim zapadom "preraspodjequje se" sa drugih vru}ih ta~aka na globusu i koncentri{e na Bosnu - ocjewuje izvje{ta~ iz Sarajeva uglednog britanskog "Tajmsa". "Ishitrena" islamska solidarnost za bosanske muslimane, otkriva strate{ki interes bliskoisto~nih zemaqa da ostvare islamsko upori{te u novom preure|ivawu Evrope. U tom ciqu te zemqe su spremne da finansiraju rat, zakqu~uje "Tajms", uz napomenu da "muslimani `ele ne{to i za sebe na evropskom kontinentu". Serija neprijatnih otkri}a u britanskoj {tampi o dubokoj vojnoj umje{anosti islamskih zemaqa u "bosanski rat", pridru`io se veoma

11. 09. 1992.
U Drvaru je odr`ano vojno-politi~ko savjetovawe u ~ijem su radu u~estvovali general-potpukovnik Ratko Mladi}, komandant Vojske Srpske Republike, vi{e ~lanova Glavnog {taba, pukovnik Grujo Bori}, komandant Drugog Kraji{kog korpusa Vojske Srpske Republike, komandanti brigada Drugog KK, predsjednici Skup{tina op{tina zone odgovornosti Drugog Kraji{kog korpusa i na~elnici CJB u

92

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
zoni odgovornosti Korpusa. Na savjetovawu je ukazano na zadatke vojske i potrebu stalne budnosti kako bi se o~uvali dostignuti polo`aji. Poslanici Skup{tine Srpske Republike, na sjednici u Bijeqini, Zakon o imenu grada Kne`eva, ~ime je potvr|ena odluka SO Skender Vakuf od 11. avgusta da se promijeni ime ovog grada. Bawolu~ki list "Glas" progla{en je republi~kim dnevnim listom pod nazivom "Glas srpski", odlu~ili su poslanici na sjednici Skup{tine Srpske republike u Bijeqini. jalan. On mora biti za sve i u isto vrijeme".

18. 09. 1992.
U Hotelu "Kardijal" u Bawi Vru}ici, kona~no su, poslije vi{e odlagawa, odr`ani pregovori sa predstavnicima HVO za Sredwu Bosnu iz @ep~a. Srpsku delegaciju predvodio je Vojo Kupre{anin, narodni poslanik u Skup{tini RS, a Hrvatsku Ivo Lozan~i}, glavni sto`ernik HVO za Sredwu Bosnu.

12. 09. 1992.
Radovan Karaxi} je izjavio da su srpske snage u Bosni sve svoje te{ko naoru`awe oko ~etiri grada u BiH stavili pod nadzor UN. Karaxi} je rekao da }e Srbi otvarati vatru samo ako budu izlo`eni `estokom napadu muslimana. U podne je istekao rok za stavqawe pod nadzor UN srpskih tenkova i artiqerije na podru~ju Sarajeva, Biha}a, Jajca, Gora`da.

16. 09. 1992.
Po~etak godi{weg zasijedawa Generalne skup{tine UN u Wujorku obiqe`en je zahtjevom EZ i Organizacija islamske konferencije za iskqu~ewe SR Jugoslavije iz svjetske organizacije. Stotina islamskih fundamentalista iz Irana i Saudijske Arabije dospjele su proteklih sedmica u Bosnu i bore se na strani bosanskih muslimana, izvje{tava britanska televizijska stanica BBC. Tim povodom, {ef zeni~ke policije @arko Andri} je rekao: "Hrvati nisu sre}ni {to ovdje ima muslimanskih boraca iz inostranstva, jer oni propagiraju islam. Wihov zadatak je da islam zavlada ovim dijelom svijeta. Na{i qudi se toga pla{e". U sklopu jake usta{ko-muslimanske ofanzive na kotor-varo{kom frontu, napadnuto je i srpsko selo Serdari u blizini Vrbawaca, op{tina Kotor Varo{, koje je u potpunosti uni{teno i spaqeno. Jake snage tzv. Prve kotorvaro{ke bojne masakrirale su i ubile 18 vojnika, `ena i djece. Predsjednik Predsjedni{tva Srpske Republike dr Radovan Karaxi} istakao je da }e se na @enevskim pregovorima o BiH Srbi zalo`iti za definisawe tri konstitutivne dr`ave i ure|ewe wihovih me|usobnih odnosa. "Mir ne mo`e biti parci-

19. 09. 1992.
Predsjednik Republike Srpske dr Radovan Karaxi}, izjavio je da bi najboqi na~in da se zaustavi rat u BiH bio poni{tewe priznawa nezavisnosti BiH i priznavawe triju dr`ava u okviru te republike. On je to rekao u Palati nacija u @enevi, gdje predvodi srpsku delegaciju na pregovorima tri strane u bosanskohercegova~kom sukobu. Savjet bezbjednosti UN u Wujorku je sa 12 glasova za i tri uzdr`ana (Kina, Indija, Zimbabve) usvojio Rezoluciju 777 kojom se preporu~uje Generalnoj skup{tini da SR Jugoslaviji uskrati daqe sudjelovawe u wenom radu. Rusija se izjasnila za Rezoluciju, iako se vjerovalo da }e se uzdr`ati od glasawa. S Me|unarodne islamske konferencije o Bosni koja je odr`ana u Zagrebu, upu}en je poziv svim muslimanima svijeta da do|u u Bosnu da se bore, javio je hrvatski Radio Zagreb. "Samo Sveti rat xihad mo`e spasiti Bosnu", jedan je od zakqu~aka te konferencije. Me|unarodna islamska konferencija o Bosni odr`ana je u organizaciji Islamskog centra u Zagrebu.

14. 09. 1992.
Na osnovu odluke Vlade Srpske Republike {kola za unutra{we poslove "Mijo Kero{evi} - Guja" sa Vraca u Sarajevu, mijewa naziv i sjedi{te. Ova }e se {kola zvati Sredwa {kola za unutra{we poslove i nalazi}e se u Bawoj Luci.

1992

15. 09. 1992.
Ustavni sud BiH poni{tio je odluku o formirawu Herceg-Bosne, javqa Radio Sarajevo. ^lan Predsjedni{tva BiH Ejup Gani} upozorio je, u intervjuu britanskoj agenciji ROJTERS, da strahuje da bi izvjesni "radikalni" elementi u inostranstvu, ogor~eni zbog zbivawa u svojoj zemqi "mogli da se okrenu me|unarodnom terorizmu". Poslanici Skup{tine Srpske Republike, na sjednici u Bijeqini, donijeli su odluku o promjeni naziva Srpske Republike u "Republika Srpska". Poslanici Skup{tine Srpske Republike zatra`ili su u Bijeqini od Predsjedni{tva, Vlade i Vrhovne komande da defini{u granice Srpske dr`ave u biv{oj BiH.

20. 09. 1992.
Gosti general-majora Momira Tali}a, komandanta Prvog Kraji{kog kor-

93

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
pusa, na komandnom mjestu u Bosanskoj Posavini bila je delegacija kulturnih radnika i urednika opozicionih listova i TV iz Rusije, koji podr`avaju srpsku borbu. Me|u gostima je i general Viktor Filatov, ~lan General{taba Ruske vojske. "Mi smo bili prinu|eni da prihvatimo ono {to je nametnuto, a to je rat koji je najgori za nas", istakao je general Tali}. Prema podacima kojima raspola`u srpske vojne i civilne vlasti, oko 3.000 Srba sa podru~ja op{tine Kowic se vodi na spiskovima nestalih, tako da se taj grad sve vi{e pomiwe kao mjesto najve}eg srpskog stradalni{tva u Hercegovini. Oko 17.00 ~asova na putu MiqevinaKalinovik, kod mjesta Paprati, "zelene beretke" su ubile 25 civila srpske nacionalnosti, me|u kojima je bilo {est `ena, saop{tila je komanda hercegova~kog korpusa VRS u Bile}i. Nakon {to su se na svirep na~in ubijeni, tijela unesre}enih gra|ana su spaqena. Hrvatski oslobodila~ki sto`er (HOS) "boriti dok velika Srbija ne bude pobije|ena", odnosno dok "ne dostigne granice ujediwene Hrvatske, {to podrazumjeva sada{wu Hrvatsku i BiH". Patrijarh srpski gospodin Pavle i kardinal zagreba~ki Frawo Kuhari} uputili su iz @eneve zajedni~ku poruku u kojoj apeluju da se odmah i bezuslovno obustave sva neprijateqstva na prostorima biv{e Jugoslavije. Usvajewem ove poruke zavr{eni su 23. septembra jednodnevni razgovori poglavara Srpske pravoslavne i Hrvatske rimokatoli~ke crkve u zamku "BOS" kod @eneve. Alija Izetbegovi} i Frawo Tu|man, poslije tro~asovnog sastanka, u sjedi{tu UN u Wujorku iza zatvorenih vrata, saop{tili su da obrazuju zajedni~ki Vojni komitet sa zadatkom kako su opisali da "koordinira wihove odbrambene napore", a tako|e su zajedno zatra`ili i ukidawe embarga na uvoz oru`ja BiH i Hrvatskoj.

23. 09. 1992.
Predsjednik Muslimansko-bo{wa~ke organizacije (MBO) Adil Zulfikarpa{i} izjavio je u Zagrebu da velika ve}ina Bo{waka `ali {to je povijesni sporazum izme|u Srba i bosanskohercegova~kih muslimana lakomisleno i od neodgovornih "amatera" odba~en. To je po wegovoj ocjeni, otvorilo put sukoba i svega {to se sada doga|a u BiH. Ne mogu Aliji Izetbegovi}u pripisati da je htio gurnuti narod u propast. Da je on znao i mogao svojom pomo}u ocjeniti situaciju, nikada ne bi ustao protiv "sporazuma Srba i muslimana", koji je za 100 godina garantirao miran `ivot u BiH, upozorio je predsjednik MBO-a. Iz Turske organizovano kre}u grupe muxahedina u "svet rat" u BiH - tvrdi turski dnevni list "SABAH". Novinar tog lista u zapo~etoj seriji reporta`a pi{e da je ovih dana sa grupom od oko 30 turskih muxahedina stigao iz Qubqane organizovano u BiH.

25. 09. 1992.
Kopredsjednici @enevske konferencije o Jugoslaviji Sajrus Vens i Lord Dejvid Oven doputovali su u Bawu Luku, u pratwi dr Radovana Karaxi}a koji ih je do~ekao u Bos. Gradi{ci. Kako su ve} u prvom susretu sa novinarima pred hotelom "Bosna" izjavili "`ele na licu mjesta da se uvjere da li u bawalu~kom regionu ima etni~kih ~i{}ewa".

22. 09. 1992.
U kawonu Une nadomak Grabe`a, muslimanski fundamentalisti sa~ekali su u zasjedi vojni kamion i na wega otvorili vatru kojom prilikom je poginulo 16, a te{ko raweno {est vojnika Tre}e brigade Drugog Kraji{kog Korpusa. Zlikovci su masakrirali tijela ubijenih boraca, a neke le{eve su potom i zapalili. U Bawoj Luci odr`ana zajedni~ka sjednica Vlada Republike Srpske Krajine i Republike Srpske, kojoj su prisustvovala oba predsjednika vlada Zdravko Ze~evi} i Branko \eri}. Okosnica razgovora bila je saradwa dviju republika u oblastima ekonomskog i dru{tvenog `ivota. [ef hrvatske stranke prava (HSP) Dobrislav Paraga, izjavio je u Bonu da }e se wegova vojna organizacija,

24. 09. 1992.
Vlade Republike Srpske i Republike Srpske Krajine zakqu~ile su protokol o me|usobnoj saradwi u oblasti politike, ekonomije u dru{tvenog `ivota, saop{tilo je Ministarstvo za informisawe Republike Srpske. Predvi|ena je uspostava jedinstvenog obrazovnog sistema, formirawa zajedni~kog javnog preduze}a za snabdijevawe naftom, objediwavawe zdravstva, informisawa, fiskalnog i carinskog sistema, ali i uspostavqawe istog oblika vladavine, politi~kog sistema i istih dr`avnih simbola. Grani~nih prelaza izme|u dviju republika ne}e biti.

26. 09. 1992.
Radnici Centra slu`bi bezbjednosti Trebiwe prikupili su dokumentaciju i podjelili krivi~ne prijave protiv 240 identifikovanih lica sa podru~ja Hercegovine za koje je nedvojbeno utvr|eno da su u~estvovali u ratnim zlo~inima nad srpskim civilnim stanovni{tvom i zarobqenicima iz redova Vojske Republike Srpske. Jedanaest lica koja su izvr{ila zlo~in jo{ je neidentifikovano. Vojska Republike Hrvatske na trebiwskom rati{tu ponovo je krenula u napade na polo`aje srpskih jedinica svim raspolo`ivim oru`jima i oru|ima, poku{avaju}i se probiti jo{

94

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
daqe prema Trebiwu, saop{tila je informativna slu`ba Hercegova~kog korpusa VRS. Predsjednik Skup{tine Republike Srpske Mom~ilo Kraji{nik ocjenio je da je konferencija u @enevi "donijela ve}i kvalitet nego sve prethodne". Srpska strana, rekao je Kraji{nik, smatra da je pristup kopredsjednika konferencije o Jugoslaviji lorda Ovena i Sajrusa Vensa objektivan i da oni "prihvataju postojawe Republike Srpske kao politi~ku realnost". U vije}nici Doma kulture u Bawoj Luci odr`ana je osniva~ka Skup{tina Bokserskog Saveza Republike Srpske. Prvi predsjednik novostvorene Asocijacije je Neboj{a Radmanovi}. Radio Bosne i Hercegovine javio je da se sukobi izme|u muslimana i Hrvata u Novom Travniku, zapadno od Zenice zao{travaju. Komanda hercegova~kog korpusa saop{tila je da je tokom ju~era{wih borbi oslobo|eno Tjenti{te. Time je prema istom izvoru, prvi put u dosada{wim borbama do{lo do spajawa jedinica Hercegova~kog korpusa i boraca Srpske vojske iz Podriwa. Nakon ovih uspje{nih dejstava Srpske vojske uspostavqen je jedinstven front na teritoriji od Plata kod Dubrovnika do Vi{egrada ~ime je deblokirana komunikacija GackoFo~a. Jugoslaviji ne mo`e pripisati samo jednoj strani. ^asopis smatra da je u~iwena velika gre{ka {to su se Srbi i Srbija u svjetskim medijima dugo vremena nazna~avali kao iskqu~ivi ili najve}i krivci za rat na tlu biv{e Jugoslavije. Po ocjeni lista, to niti odgovara istini niti je u interesu obustave krvoproli}a. Autor teksta tvrdi da "u dr`avama u kojim caruje islam ili hrvatski nacionalizam Srbi ne `ele da `ive, ali ne `ele ni da napuste zemqu svojih predaka. Oni se moraju razumjeti" - pi{e "Novoje vremja". kraju 20. vijeka nabijaju Srbe na kolac", izjavila je ~lan predsjedni{tva Republike Srpske Biqana Plav{i}. [ef delegacije Republike Srpske na posrednim @enevskim pregovorima o okon~awu rata u BiH Radovan Karaxi} smatra da, na osnovu prve etape pregovora muslimanska strana ne `eli mir i zaustavqawe ratne ma{inerije. U intervjuu TANJUG-u, Radovan Karaxi} je izrazio svoje uvjerewe da obustavu krvoproli}a u BiH odbacuje muslimansko rukovodstvo Alije Izetbegovi}a i procjewuje da }e rat u BiH "mo`da potrajati".

28. 09. 1992.
"Mo`da je trebalo i mnogo ranije napustiti ideju o Jugoslaviji, pa stvarati savez srpskih dr`ava" izjavio je predsjednik Predsjedni{tva Republike Srpske dr Radovan Karaxi}. "Da smo prije godinu dana stvarali savez srpskih dr`ava, druga~ija bi se sada kopqa lomila i u Londonu i u @enevi i u Savjetu bezbjednosti. Ovako smo se na{li u rascjepu izme|u zate~enog stawa i realnih potreba srpskog naroda", ocjenio je Karaxi}. "Jugoslavija je stvorena za zlo srpskog naroda". U Bawoj Luci je iza{ao prvi broj lista "Glas srpski" - dnevne novine Republike Srpke.

30. 09. 1992.
Predsjednik SR Jugoslavije Dobrica ]osi} i predsjednik Republike Hrvatske Frawo Tu|man sastali su se u Palati nacija u @enevi. Oni su zapo~eli razgovore u {irokom spektru jugosovensko-hrvatskih otvorenih pitawa i akutnih problema. U razgovorima u~estvuju i kopredsjednici @enevske konferencije o biv{oj Jugoslaviji Sajrus Vens i Dejvid Oven. Oni su ustvari i inicirali dijalog na vrhu dvojice predsjednika. Srbi sa podru~ja Bira~a u isto~noj Bosni i daqe su u neopisivom {oku i bolu, nakon {to su krajem pro{le nedeqe u dva dana muslimanske snage masakrirale vi{e od 60 wihovih sunarodnika. Strahuje se i za sudbinu 50 Srba koji se vode kao nestali. @rtve su, ka`u patolozi koji su izvr{ili obdukciju le{eva, na najsvirepije na~ine klane, ubijani tupim predmetima, lobawe su ima razmrskane, sje~eni su im prsti, polivani su benzinom i paqeni... U Biha}u je, kako se tvrdi u informaciji Informativne slu`be Drugog Kraji{kog korpusa, masakrirano 150 Srba, uglavnom civila razli~ite dobi i pola. Ovaj ne~uveni zlo~in djelo je islamskih fanatika iz Biha}a, koji

1992

29. 09. 1992.
Iz sela Rogosje i Nediri{ta, kod Mili}a, izvu~eno je 28 tijela ubijenih i na najbestijalniji na~in masakriranih srpskih civila. Jo{ se traga za devetoricom stanovnika Rogosja i Nediri{ta koji su nestali ujutru 26. septembra, nakon napada muslimanskih ekstremista iz pravca Srebrenice i @epe. "Svijet mora da sazna da muslimanski fanatici u BiH vode "sveti rat" xihad. Ubijaju, koqu, pale `ive qude, siluju srpske djevoj~ice i `ene, na

27. 09. 1992.
Vi{e od 50 srpskih boraca je poginulo, a gotovo dva puta vi{e ih je raweno u trodnevnim `estokim borbama koje se jo{ vode na podru~ju srpske op{tine Mili}i u isto~noj Bosni. Moskovski ~asopis "Novoje vremja" pi{e da se krivica za krvoproli}e u

95

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
su, koliko jo{ ju~e, garantovali svim Srbima u Biha}u miran i bezbjedan `ivot, ne dozvoqavaju}i im da se ni pod okriqem UNPROFOR-a isele iz ovog grada i odu u Petrovac i Drvar. Vojska SR Jugoslavije povu}i }e se sa Prevlake do 20. oktobra, a cijela oblast oko spornog poluostrva bi}e demilitarizovana i tamo }e biti raspore|eni posmatra~i UN - sr` je Sporazuma od osam ta~aka koje su, nakon vi{e~asovnih razgovora u @enevi, potpisali predsjednici SR Jugoslavije Dobrica ]osi} i Hrvatske Frawo Tu|man. Na Palama je konstituisano Srpsko Sarajevo. Taj ~in je obavqen u prisustvu predsjednika Skup{tine i izvr{nih odbora srpskih op{tina Haxi}i, Ilixa, Vogo{}a, Rajlovac, Ilija{, Pale, Centar, Stari Grad i Novo Sarajevo. Sjedi{te Srpskog Sarajeva je u op{tini Novo Sarajevo. pomo}nika misije UNPROFOR-a u biv{oj Jugoslaviji. Predsjednik Vlade SRJ Milan Pani} primio je pismo od ~lana Predsjedni{tva Republike Srpske dr Biqane Plav{i} u kome ga izvje{tava o desetinama zlo~ina koji su u BiH po~iweni nad srpskim narodom. Biqana Plav{i} u ovom pismu zahvaquje Milanu Pani}u za wegovo zalagawe da se stekne istinska predstava o tome {ta se doga|a u BiH. "Zahvaqujem Vam, {to ste pravilno i objektivno komentarisali namjere onih koji jednostrano srpski narod progla{avaju zlo~incima" - ka`e se u pismu Biqane Plav{i}. Sa odr`anog kolegija MUP-a RSK u Kninu izdato je saop{tewe oko razgovora ]osi}-Tu|man, u kojem se ka`e: "Cijenimo napore gospodina ]osi}a za mirno rje{ewe krize, ali ne mo`e se dozvoliti trgovina na{om teritorijom bez saglasnosti i konsultacija sa nadle`nim organima RSK". U saop{tewu se podsje}a da }e MUP RSK i daqe biti garant mira i bezbjednosti RSK i siguran ~uvar granica RSK. sjedni{tva su se, kako je saop{teno, "rukovodila zahtjevima srpskog naroda i nadle`nih organa Republike Srpske". Predsjednik Republike Srpske Radovan Karaxi} izjavio je da }e se Srbi povu}i iz @enevskih pregovora ukoliko nad Bosnom i Hercegovinom bude uspostavqena zona zabrawena za letove aviona. On je rekao da ve} oko dvadesetak% Srba u Bosni `ivi odvojeno od muslimana, a stvarawe suverenih dr`ava tri naroda jedino je realno rje{ewe bosanskog problema.

06. 10. 1992.
Savjet bezbjednosti UN u Wujorku Rezolucijom 780 pozvao Generalnog sekretara da osnuje Komisiju eksperata za prikupqawe podataka o te{kim povredama me|unarodnog humanitarnog prava na teritoriji biv{e Jugoslavije. Generalni sekretar UN imenovao predsjednika i ~etiri ~lana Komisije eksperata za prikupqawe podataka o te{kim povredama me|unarodnog humanitarnog prava na teritoriji biv{e Jugoslavije. Slu`ba Ratne mornarice za informisawe saop{tila je u Herceg Novom da }e jedinice Ratne mornarice i Podgori~kog korpusa izvr{iti "predislokaciju qudstva i materijalih sredstava" sa i oko Prevlake, shodno @enevskom dogovoru o demilitarizaciji tog prostora i odluci predsjednika SR Jugoslavije.

01. 10. 1992.
Sekretar Dr`avne komisije za ratne i zlo~ine genocida u Beogradu dr Milan Bulaji}, uputio je pismo iste sadr`ine na preko trideset adresa, me|u kojima ekspertima Me|unarodnog suda pravde u Hagu i ameri~kom dr`avnom sekretaru Igl Bergeru, u kojem o~ekuje wihovu pomo} u razrje{avawu Jugoslovenske tragedije na osnovama prava i pravde i utvr|ivawu istine u interesu svih qudi svijeta. Razbijawe SFRJ vr{eno je najgrubqim kr{ewem principa me|unarodnog prava. Sankcije su uvedene, a da se okrivqenoj Jugoslaviji nije dala rije~ odbrane, {to se omogu}uje i najte`im zlo~incima. Francuski general Filip Morion imenovan je zvani~no na ~elo oja~anih snaga UNPROFOR-a u BiH. Predstavnik generalnog sekretara UN Butrosa Galija, Frasoa \ulijani, saop{tio je u Wujorku da je Irac Sedrik Tornberi imenovan za

04. 10. 1992.
Kopresjednik mirovne konferencije o Jugoslaviji lord Dejvid Oven izjavio je za milanski list "Korijere de la sera" da "budu}a Bosna mora biti sastavqena od autonomnih regiona sa ve}im stepenom nezavisnosti nego {to to `eli dana{wa muslimanska vlada u Sarajevu.

05. 10. 1992.
Na osnovu odluka Ratnih predsjedni{tava Bosanskog Petrovca, Bosanske Krupe, Bosanskog Grahova i Bosanskog Novog, u imenima ovih gradova obrisan je pridjev "bosanski", odnosno "bosanska". Sada se ti gradovi zovu samo Petrovac, Krupa, Grahovo, Novi. Prilikom dono{ewa odluka o promjeni imena, ratna pred-

07. 10. 1992.
Kako saop{tavaju vojni izvori, jedinice Prvog kraji{kog korpusa u silovitom naletu skr{ile su otpor hrvatsko-muslimanskih snaga i potpuno oslobodile Brod. Jedinice VRS, pod komandom pukovnika Slavka Lisice u nezadr`ivom juri{u uspjela je osloboditi grad i spre~iti ve} pripremqena ru{ewea zna~ajnih objekata u paqewe rafinerije nafte.

96

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
08. 10. 1992.
S predstavnicima hrvatskih snaga pro{le no}i potpisan sporazum o bezuslovnom prekidu vatre, saop{tio je novinarima okupqenim na konferenciji za {tampu u Pres centru Prvog kraji{kog korpusa u Bawoj Luci Bogdan Suboti}, ministar odbrane RS. izjavio ROJTERSU da je taj prijedlog iznio na sino}wem sastanku sa koopredsjednicima @enevske konferencije o Jugoslaviji Sajrusom Vensom i lordom Ovenom, kako bi se otklonile nedoumice oko toga da li srpski avioni u BiH lete ili ne, odnosno da li kr{e Rezoluciju Savjeta bezbjednosti UN o zoni zabrane letova nad teritorijom BiH. Predsjednik Me|unarodnog komiteta Crvenog krsta Kornelio Samaruga izjavio je da sve tri zara}ene strane u BiH - muslimani, Srbi i Hrvati, pribjegavaju etni~kom ~i{}ewu.

23. 10. 1992.
Uni{tavawe srpskih pravoslavnih hramova u Hrvatskoj nastavqa se iako odavno nema vojnih skoba. Svetom arhijerejskom sinodu Srpske pravoslavne crkve i daqe sti`u izvje{taji paroha o demoliranim crkvama u Peroju, na Su{aku u Kutini i drugim mjestima. Novi Travnik i Vitez su mjesta naj`e{}ih me|usobnih borbenih obra-~una Hrvata i muslimana. Razdor u HM koaliciji u gradovima La{vanske doline po~eo je prije ozvani~ewa politi~kog i vojnog saveza, prije predizbornih i izbornih konvencija i prije vezivawa {ahovnice i zelenog barjaka u simboli~ne ~vorove.

09. 10. 1992.
Savjet bezbjednosti UN u Wujorku usvojio je Rezoluciju 781 o zabrani nadlijetawa vazdu{nog prostora BiH da bi, kako prenosi ROJTERS, zadao udarac vojnoj nadmo}i Srba u BiH. Ta zabrana stupa na snagu odmah.

15. 10. 1992.
"Vojni posmatra~i UNPROFOR-a i Evropske zajednice krenuli su na Prevlaku sa koje je po~elo povla~ewe Vojske Jugoslavije", izjavio je u Va{ingtonu direktor civilnog dijela misije za{titni~kih snaga UN Sederik Tornberi.

13. 10. 1992.
"Na posavskom rati{tu, rame uz rame sa srpskim borcima, bore se odnedavno i dvije muslimanske jedinice iz Bijeqine. Ovi qudi svjesno su odlu~ili da se prikqu~e VRS i na taj na~in poka`u da su lojalni srpskim vlastima. Oni, kao i ja sam, `ive zajedno sa Srbima u Bijeqini, `ele tu i ostati i smatraju da im je mjesto u srpskoj vojsci. Muslimani su napravili istorijsku gre{ku savezom sa Hrvatima i vjerujem da }e na{ narod zbog toga ispa{tati", izjavio je prilikom sve~anog ~ina polagawa zakletve starje{ina muslimanskih jedinica major Sakib Halilovi}. Pod naslovom "Zaustaviti Srbiju, bombardovati Srbiju" "Wujork tajms" tra`i od SAD i Zapadnih saveznika da, pod okriqem UN, napadnu Srbiju, ukqu~uju}i, prije svega, vazdu{ni napad na strategijske ciqeve.

16. 10. 1992.
Na povla~ewe Vojske SR Jugoslavije sa Prevlake, prvi je reagovao Bo`idar Vu~urevi}, predsjednik SAO Isto~na Hercegovina i predsjednik SO Trebiwe. Vu~urevi} je taj potez ocijenio izdajom srpskih interesa. Donesena je Odluka o formirawu {tabova i jedinica Srpske vojske Krajine (SVK). Prestaje da postoji prihvatni centar u Trnopoqu kod Prijedora, javila je agencija SRNA.

1992

24. 10. 1992.
Sukobi izme|u Hrvata i muslimana poslije Viteza, Novog Travnika i drugih mjesta u Bosni, eskalirali su i u Hercegovini, posebno u dolini rijeke Neretve. Posebno jake borbe izme|u tih snaga vode se u posqedwa dva dana u op{tinama Prozor, Jablanica i Kowic. Drugi kongres Socijalisti~ke partije Srbije u Beogradu zavr{en je izborom novog rukovodstva partije sa Slobodanom Milo{evi}em na ~elu.

17. 10. 1992.
Na vanrednoj sjednici Skup{tine op{tine Bosanska Dubica dat je prijedlog da se ovaj grad i op{tina ubudu}e zove Kozarska Dubica, {to su odbornici Skup{tine op{tine i prihvatili ve}inom glasova.

26. 10. 1992.
Glavni odbor HDZ BiH za vr{ioca du`nosti predsjednika HDZ-a BiH izabrao je Matu Bobana. Dosada{wi predsjednik Miqenko Brki} podnio je, kako se navodi, ostavku na tu du`nost. Na sjednici u Posu{ju glavni odbor HDZ-a BiH opozvao je Stjepana

14. 10. 1992.
Predsjednik RS Radovan Karaxi} potvrdio je u @enevi da je ponudio da se svi avioni kojima raspola`u srpske snage u BiH, prebace u Saveznu Republiku Jugoslaviju. Karaxi} je

21. 10. 1992.
Na podru~ju Travnika, Novog Travnika i Viteza nastavqene su borbe muslimanskih i hrvatskih snaga zbog ~ega je i zatvoren sarajevski aerodrom za humanitarne letove.

97

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
Kquji}a iz Predsjedni{tva BiH, te za hrvatskog predstavnika u Predsjedni{tvu BiH izabrao Miru Lasi}a. stvari stoje, ni jedan privredni objekat nije znatnije o{te}en, a sa~uvano je i svih pet mostova preko Vrbasa. Potpredsjednik RS Nikola Koqevi} je u razgovoru sa novinarima ocijenio kao neprihvatqiv plan o ustavnom ure|ewu BiH koji su ponudili Vens i Oven. Koqevi} je rekao da Srbi i Hrvati u BiH treba da budu "dare`qiviji", kako bi se izbjeglo stvarawe muslimanske dr`ave u srcu Evrope. "Problem muslimana treba da rije{e Srbi i Hrvati", rekao je on u @enevi. Poslije jednomjese~ne prve kanonske posjete srpskom narodu u Americi i Kanadi, patrijarh srpski gospodin Pavle doputovao je u Beograd. "Izneo sam nevoqu ne smao Srba nego i muslimana i Hrvata koji stradaju u ovom ratu. Mislim da }e qudi u Americi ipak imati ose}awa za najugro`enije", rekao je partijarh Pavle. Himnom "Bo`e pravde" otvorena je prva zajedni~ka sjednica Skup{tina Republike Srpske Krajine i Republike Srpske u Prijedoru. U sve~anoj atmosferi, u prisustvu predsjednika obiju republika, dr Radovana Karaxi}a i dr Gorana Haxi}a, predsjednika Vlada prof. dr Branka \eri}a i Zdravka Ze~evi}a, predsjednika Skup{tina Mile Paspaqa i Mom~ila Kraji{nika poslanici obiju skup{tina usvojili su Deklaraciju o saradwi i te`wama za ujediwewem Republike Srpske i RSK. ferencije, ali je ponu|eni Nacrt ustavnom ure|ewa BiH kao dr`ave sa sedam ili devet regija za nas neprihvatqiv, jer negira dr`avnost nacionalnih zajednica".

27. 10. 1992.
Avioni slovena~ke avio-firme "Adrija ervejs" prevozili su iz arapskih zemaqa muxahedine koji se u Bosni bore na strani muslimanskih vojnih formacija. Ministarstvo unutra{wih poslova Slovenije, kako je saop{tio wegov predstavnik na sjednici parlamentarne komisije za unutra{we poslove, zapo~elo je istragu o prqavim poslovima ovog avio-prevoznika.

01. 11. 1992.
Informativna slu`ba Isto~nobosanskog korpusa VRS, pozivaju}i se na zapqewenu dokumentaciju, saop{tila je da u borbama oko Br~kog na strani Hrvatskog vije}a obrane (HVO) u~estvuju i strani pla}enici.

02. 11. 1992.
General-major Momir Tali}, komandant Prvog kraji{kog korpusa dao je u Bawoj Luci intervjuu novinarima dviju uglednih svjetskih TV-ku}a britanskog BBC i ameri~kog AVS. General Tali} je naglasio da Evropa i svijet moraju da shvate da se Srbi bore protiv "xihada". "Za sada znamo", ka`e general Tali}, "da na ovom prostoru ima oko 10.000 muxahedina. Ukoliko Evropa i svijet ne shvate koliko je to opasno, uskoro }e imati xihad pred svojim vratima". Lideri Bosne i Hrvatske Alija Izetbegovi} i Frawo Tu|man dogovorili su se u Zagrebu da obustave sukobe me|u vlastitim snagama, javqa ROJTERS. Jedinice 30. divizije Prvog Kraji{kog korpusa poslije vojni~ke pobjede i osloba|awa Jajca pre{le su Vrbas i nastavile napredovawe prema platou Pougorja. Naredbom pukovnika Jove Bla`anovi}a, komandanta 30. divizije, formirane su borbene grupe koje su zapo~ele operaciju gowewa razbijenih muslimanskih snaga. Prema nekim obavje{tajnim podacima, jedinice HVO su se odvojile od svojih doju~era{wih vojnih saveznika i ranije krenule prema la{vanskoj dolini gdje bjesni hrvatsko-muslimanski sukob.

28. 10. 1992.
Kopredsjednici Me|unarodne konferencije o biv{oj Jugoslaviji Sajrus Vens i Dejvid Oven najzad su objelodanili svoj prijedlog o budu}em ustavnom ure|ewu BiH. Su{tina tog prijedloga je da BiH, ako na to pristanu predstavnici tri naroda u toj biv{oj jugoslovenskoj republici, kako se ka`e u veoma op{irnom izvje{taju Vensa i Ovena, bude decentralizovana i podijeqena na 7 do 10 autonomnih regiona.

29. 10. 1992.
Predsjednik Predsjedni{tva RBiH Alija Izetbegovi} uputio je pismo hrvatskom predsjedniku Frawi Tu|manu u kome ga moli da se zalo`i za okon~awe napada hrvatskih snaga na muslimanske snage u BiH, da se u hrvatskoj {tampi zaustavi propagandni rat, {to je zajedno ocijenio kao "sistematsku destrukciju BiH".

31. 10. 1992.
@enevski pregovori o BiH, izvje{taj sa rati{ta i aktuelna vojno-politi~ka situacija u Republici Srpskoj na{li su se u centru de{avawa sjednice Narodne skup{tine Republike Srpske, odr`ane u Prijedoru. Dr Radovan Karaxi}: "Ne}emo dovoditi u pitawe nastavak rada @enevske kon-

30. 10. 1992.
Jajce je definitivno oslobo|eno. Vi{emjese~ne borbe na prilazima gradu kulminirale istodnevnim dejstvima zdru`enih jedinica Prvog kraji{kog korpusa i kona~nim oslobo|ewem Jajca. Kako trenutno

98

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
03. 11. 1992.
Vo|a dijela bosanskih muslimana Alija Izetbegovi} planira da u ovoj biv{oj jugoslovenskoj republici biv{e SFRJ zadr`i muxahedine iz islamskih zemaqa koji su dolazili radi ukqu~ivawa u borbu protiv bosanskih Srba i Hrvata. Iz pouzdanih diplomatskih izvora u Istambulu, TANJUG saznaje da je upravo u tome planu za vrijeme nedavne posjete Pakistanu Alija Izetbegovi} razgovarao sa najvi{im funkcionerima u ovoj zemqi, ukqu~uju}i i {efove obavje{tajih slu`bi. Turska je kao predsjedavaju}i Organizacije islamske konferencije i zvani~no inicirala da Savjet bezbjednosti UN donese odluku o ukidawu embarga na oru`je Bosni. "Javna je tajna da se na strani muslimana u Bosni bori najmawe 2.000 pla}enika iz muslimanskih zemaqa", pi{e indijski list "Hindu". "Hrvatska televizija je prikazala snimke povla~ewa rawenih vojnika iz Jajca, me|u kojima je bilo Arapa, Iranaca, Avganistanaca, koji su bili obu~eni u karakteristi~ne uniforme muxahedina" pi{e list. ji eksperata u Wujorku o ratnim zlo~inima i povredama humanitarnog prava na teritoriji biv{e SFRJ. Izvje{taj obuhvata 130 slu~ajeva kr{ewa me|unarodnog prava svrstanih u devet kategorija po~ev od sukoba u Sloveniji do danas. Najvi{e je slu~ajeva iz kategorije nehumanog ubijawa civila, rawenika i bolesnika, a i uhap{enika - ratnih zarobqenika. Izdvajaju se masakri u Bjelovaru (ve}i broj pripadnika JNA u tamo{woj kasarni), Gospi}u (najmawe 24 ubijena Srbina), na mostu preko Korane u Karlovcu (13 ubijenih pripadnika JNA), u Borovu selu, na Kupre{koj visoravni, selu Mili}i, itd. Komisija stru~waka, zadu`ena da istra`i povrede me|unarodnog humanitarnog prava u ratnim sukobima na Jugoslovenskom prostoru, odr`a}e prve sastanke iza zatvorenih vrata u Wujor{kom sjedi{tu UN. Berlinski "Tagescajtung" objavquje da muslimanski dobrovoqci, koji su se ranije borili na strani muxahedina u Afganistanu, "brane Bosnu na strani muslimana protiv Srba".

{tewima sa sedam do 10 autonomnih provincija, bez obzira na etni~ki sastav.

06. 11. 1992.
Austrijski ministar inostranih poslova Alojz Mok, izjavio je u Be~u da }e zahtjevati od Savjeta bezbjednosti UN da se u BiH uspostave bezbjednosne zone pod vojnom za{titom UN. "Samo tako je mogu}e osigurati dotur humanitarne pomo}i stanovni{tvu ugro`enih podru~ja", rekao je Mok neposredno poslije susreta s muslimanskim ministrom inostranih poslova BiH Harisom Silajxi}em.

07. 11. 1992.
Vi{e wema~kih listova objavquje izvje{taj "Frans presa" iz Teherana o "naoru`avawu muxahedina za borbu u Bosni", kao posqedici unutra{wopoliti~kih potreba islamske revolucije u Iranu. U Iranu se, {tavi{e, tvrdi da "Zapad podr`ava Srbe", dok "Iran brani svetu stvar nedu`nih muslimana". "Ne stvara general Mladi} nikakvu veliku Srbiju, nego samo brani srpski narod i srpsku zemqu, kao {to bi i gospodin Oven sutra, vjerovatno, {titio svoj narod i svoju zemqu", izjavio je komandant Vojske Republike Srpske general-pukovnik Ratko Mladi}. General Mladi} je situaciju na rati{tima u BiH ocjenio kao povoqnu za Srbe. Stejpan Kquji}, hrvatski ~lan Predsjedni{tva BiH, podnio je ostavku na taj polo`aj, javqaju agencije. Kquji} je saop{tio da je podnio ostavku na zahtjev HDZ, glavne partije bosanskih Hrvata, kojoj sam pripada.

1992

04. 11. 1992.
Guverner Arkanzansa, kandidat Demokratske stranke Bil Klinton postao je novi predsjednik SAD. Na~elnik General{taba ameri~ke armije Kolin Pauel smatra da je izlaz iz jugoslovenske krize jedino u politi~kom rje{ewu i da vojna intervencija ne mo`e rije{iti probleme koji imaju, kako je rekao, duboke religiozne, kulturne i istorijske korijene.

05. 11. 1992.
Vlada SR Jugoslavije dostavila je svoj prvi izvje{taj nezavisnoj komisi-

Radovan Karaxi} izjavio je u @enevi da }e wegov plan o tri dr`ave u BiH biti uzet u razmatrawe kao jedan od radnih dokumenata @enevske konferencije, umjesto jednog plana o stvarawu neetni~kog ustava BiH, za koji se zala`u kopredsjednici @enevske konferencije Sajrus Vens i Dejvid Oven. Za Radovana Karaxi}a, koji je, javqa Frans pres, spreman da ustupi dio od 70% teritorije BiH koju kontroli{u wegove snage, budu}a srpska dr`ava trebalo bi "po mogu}nosti da bude geografski objediwena". On je predlo`io da BiH bude demilitarizovana i da ubudu}e mawine u`ivaju me|unarodne garancije. Frans-Pres podsje}a da se Vens i Oven zala`u za BiH kao centralnu multinacionalnu dr`avu, sa ograni~enim ovla-

09. 11. 1992.
Od 8.00 ~asova koridor je ponovo zatvoren na dijelu od sela Crkvina do

99

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
Br~kog. Razlog zatvarawa koridora je sna`na ofanziva muslimanskohrvatskih snaga iz pravca Ora{ja. Jedinice Vojske RS su spremno do~ekale ove napade tako da sam koridor nije ugro`en, mada je saobra}aj do daqeg obustavqen zbog li~ne bezbjednosti gra|ana i vozila koji se wime kre}u. G[ VRS uputio je protest Generalnom sekretaru UN Butrosu Galiju, te i komandantima operacije UNPROFOR, generalima Nambijaru i Morionu, povodom napada jedinica RH, HVO i muslimana na isto~nu Hercegovinu. "Bojim se da su Srbi u BiH ve} postigli {to su htjeli ... Muslimani su izgubili svoju dr`avu", izjavio je predsjednik muslimanskog ratnog savjeta BiH, Munir Jahi}, u intervjuu koji objavquje be~ki "Prese". Jahi} je za be~ki list iznio sliku haosa koji vlada u muslimanskom dijelu BiH: pravna dr`ava je sasvim "potonula", u zemqi vlada anarhija, {to pojedini istaknuti politi~ari koriste da bi dr`avne devize ilegalno prebacili na privatne ra~une u inostranstvu. "Svi su se razbje`ali ... Ko }e jo{ ostati u Bosni kada rat bude zavr{en? Milion i po qudi su u bjekstvu, na stotine hiqada su raweni, a 200.000 izginulih, a to je polovina stanovni{tva", izjavio je Jahi}. Turski lovci-bombarderi trebali su jo{ u avgustu da bombarduju "srpske aerodrome i uni{te srpsku avijaciju" u Bosni, navodi turski list "Hurijet". Turski avioni i piloti uvje`bavali su takav napad jer je Ankara taj plan predlo`ila Savjetu bezbjednosti UN. omogu}i po~etak politi~kih pregovora. Mirovni plan, koji je prethodnog dana u Bijeqini usvojio vojnopoliti~ki vrh Republike Srpske, sadr`i sedam ta~aka. Wime se predvi|a potpuno povla~ewe svih oru`anih snaga Republike Hrvatske iz biv{e Republike BiH od muslimanskog rukovodstva tra`i da poni{ti i opozove ratno stawe progla{eno protiv Srba i zahtijeva obustave neprijateqstava, bez ikakvih ofanzivnih akcija, uz zadr`avawe sada{wih linija fronta. Glavni {tab Vojske Republike Srpske, po ovla{}ewu Predsjedni{tva Republike Srpske, predlo`io je da zara}ene strane u BiH potpi{u sporazum o bezuslovnom prekidu neprijateqstva. "Turska, Iran i Pakistan treba da se udru`e i zajedni~ki sa 500 aviona da bombarduju srpske polo`aje", predlo`io je nedavno vo|a fundamentalisti~ke partije prosperiteta turske Nexmetin Erbakan. U ambulantama i bolnicama VRS, osnosno Republike Srpske, lije~eno je 420 zarobqenika. Tri zara}ene strane u BiH potpisale su u Beogradu Sporazum o prekidu vatre u toj biv{oj jugoslo-venskoj republici, koji stupa na snagu 12. novembra, minut poslije pono}i. Savjet bezbjednosti UN u Wujorku usvojio je novu Rezoluciju 786 o zabrani vojnih letova nad BiH, kojom se poo{trava nadzor wene primjene. Predsjedni{tvo BiH u Sarajevu usvojilo ostavke hrvatskog ~lana Stjepana Kquji}a i predsjednika Vlade Jure Pelivana. Za novog predsjednika Vlade izabran, na prijedlog HDZ BiH, Mile Akmaxi}. izjavio je povodom najnovijeg mirovnog plana vojno-politi~kog vrha Republike Srpske da razgovori koji se vode u @enevi imaju prvenstveno ciq da se prekine rat i da se politi~kim pregovorima uspostavi razgrani~ewe izme|u tri nacionalne zajednice koje `ive na podru~ju biv{e BiH. "Srbi istinski `ele mir, odnosno `elimo da se prekine politika zavaravawa primirja koju niko ne po{tuje", izjavio je Kraji{nik. Predsjednik Savezne Republike Jugoslavije Dobrica ]osi} uputio je pismo generalnom sekretaru UN Butrosu Galiju u kome apeluje da on, kao i Savjet bezbjednosti i Evropska zajednica, odmah izvr{e pritisak na Hrvatsku i muslimane u BiH da neodlo`no odustanu od borbenih dejstava, posebno u isto~noj Hercegovini.

12. 11. 1992.
Bon je uspostavio diplomatske odnose sa Sarajevom. Wema~ka je poslije Danske, druga zemqa EZ, koja i formalno uspostavqa odnose sa Bosnom i Hercegovinom.

13. 11. 1992.
Predsjednik Republike Srpske Radovan Karaxi} izjavio je da Hrvatska, intenzivno kr{e}i dogovor o primirju u Hercegovini, poku{ava da izvr{i pritisak na Ujediwene nacije kako bi donijele "novu antisrpsku odluku". Karaxi} je naglasio da }e srpska strana dosqedno po{tivati dogovor o prekidu vatre i da }e, ako bude krajwe ugro`ena, "odgovarati svim sredstvima". Predsjednik trebiwske op{tine Bo`idar Vu~urevi} uputio je apel srpskom narodu za pomo} u odbrani Srpske Hercegovine. U apelu upu}enom "pravoslavnoj bra}i iz Srbije, bratskom narodu juna~ke Crne Gore i pripadnicima Vojske Jugoslavije" Vu~urevi} pi{e da je Srpska

10. 11. 1992.
Predsjednik Predsjedni{tva Republike Srpske dr Radovan Karaxi} upoznao je novinare u Novom Sadu s novim mirovnim planom Srba koji, kako je ocjenio, predstavqa najboqe rje{ewe za obustavu rata u BiH i trebalo bi da

11. 11. 1992.
Predsjednik Skup{tine Republike Srpske mr Mom~ilo Kraji{nik

100

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
Hercegovina ovih dana u krvi i crnini. Novopotpisano primirje, ka`e se u apelu, "qudima bez ~asti i obraza ne zna~i ni{ta osim prevare za jo{ `e{}e juri{awe na srpski narod i wegovu teritoriju". U ime naroda Srpske Hercegovine Vu~urevi} poru~uje pravoslavnoj bra}i da do|u u pomo}, ili da se "odreknu vjere i roda svoga".

15. 11. 1992.
Jedinice 30. divizije i Operativne grupe Vla{i} sastale se na Smetu, nedaleko od Turbeta i ozvani~ile stavqawe pod kontrolu VRS cjelokupne teritorije od Jajca do Travnika. Put dolinom Ugra ponovo u upotrebi nakon nepunih {est mjeseci blokade. Predsjednik Republike Srpske Krajine Goran Haxi} i predsjednik Vlade Zdravko Ze~evi} ovlastili su, kako javqa ISKRA iz Knina, dr Mi{u Milo{evi}a da zastupa interese Krajine pred OUN, me|unarodnim organizacijama u @enevi, kao i na mirovnoj konferenciji o Jugoslaviji u @enevi. Mi{o Milo{evi} je generalni sekretar Svjetske srpske zajednice. Lider bosanskih muslimana Alija Izetbegovi} ponovio je u Sarajevu zahtjev za ukidawe embarga UN na uvoz oru`ja u ovu biv{u jugoslovensku republiku, javqa ROJTERS. "Vi ste nas napustili, ali mi nismo sami. Tra`i}emo pomo} od onih koji su spremni da nam je daju", ka`e u pismu Vensu, Alija Izetbegovi}, o~igledno misle}i na islamske zemqe koje se zala`u za davawe podr{ke bosanskim muslimanima. Ruski opozicioni nedeqnik "Ruski vjesnik" pi{e da genocid nad Srbima u BiH gotovo da je podignut na nivo dr`avne politike. Novinari "Ruskog vjesnika" nedavno su boravili na ratnom podru~ju u BiH i napisali niz reporta`a sa lica mjesta. "Ruski vjesnik" isti~e da su se protiv Srba ujedinili "agresivni re`im Alije Izetbegovi}a" kao i strani faktori koji podr`avaju wegov islamski fundamentalizam. Islamske zemqe, dodaje nedjeqnik, ne{tedimice poma`u muslimane u BiH i nov~ano, materijalno i na drugi na~in.

po~etak mira, koji je svima u interesu", istakao je dr Nikola Koqevi}, potredsjednik Predsjedni{tva Republike Srpske, nakon sastanka predstavnika UNPROFOR-a i {panskog bataqona, s jedne, te Republike Srpske i hercegova~kog korpusa, s druge strane. U Sabornoj crkvi u Beogradu je odr`an pomen vojnicima palim u ovom ratu, koji je slu`io patrijarh srpski gospodin Pavle. Savjet bezbjednosti UN usvojio je na zavr{etku debate o situaciji u BiH, Rezoluciju 787 u kojoj su sadr`ane mjere za ja~awe re`ima sankcija protiv Jugoslavije.

14. 11. 1992.
"Ako uskoro ne stigne pomo} od bra}e iz drugih srpskih krajeva, Nevesiwe }e se te{ko mo}i oduprijeti agresiji dr`ave Hrvatske", ka`e se u apelu predsjednika te op{tine Vukana Brati}a, koji se obratio jugoslavenskoj i svjetskoj javnosti. "Rat u BiH jo{ uvijek bjesni uprkos unilateralnim naporima srpske strane da se uspostavi prekid vatre", isti~e predsjednik Republike Srpske dr Radovan Karaxi}, u pismu upu}enom vode}im svjetskim dr`avnicima - Butrosu Galiju, Xonu Mejxoru, Borisu Jeqcinu, Dejvidu Ovenu, Sajrusu Vensu, Fransoa Miteranu, Bilu Klintonu i Xorxu Bu{u. Prema tvrdwi Radovana Karaxi}a, koju je u @enevi iznio ROJTERSU, Hrvatska u BiH ima 38 brigada, {to ~ini oko 70.000 vojnika. Kako saop{tavaju vojni izvori, iz zatvora ratnih zarobqenika sa Mawa~e otpu{teno 700 ratnih zarobqenika. Kolonu motornih vozila sa 700 ratnih zarobqenika, preuzeo je predstavnik Me|unarodnog Crvenog krsta u Bawoj Luci, Beat [vajcer. Bosanski ministar inostranih poslova Haris Silajxi} je u Bonu zatra`io da wema~ka vlada "uti~e na politiku hrvatskog predsjednika Tu|mana koji ho}e sa Srbijom podijeliti BiH", javqa berlinski "Tages cajtung".

17. 11. 1992.
Predsjednik Predsjedni{tva Republike Srpske dr Radovan Karaxi} izjavio je TANJUG-u da se najnovijom rezolucijom Savjeta bezbjednosti ne}e rije{iti konflikt, ali da uprkos tome rezoluciju treba po{tovati. "Sino} usvojeni dokument predstavqa nastavak pritiska samo na srpsku stranu u jugoslovenskom sukobu", rekao je Karaxi} napomiwu}i da se u osnovi Srbi i daqe dr`e na stubu srama. "Time se neprijateqi Srba ohrabruju da nastave borbu". "Postoji i daqe mogu}nost da jednoga dana iskrsne u Evropi prva muslimanska dr`ava" - pi{e francuski list "Koti|en d′ pari", podsje}aju}i na poznatu "Islamsku deklaraciju" Alije Izetbegovi}a, u kojoj je predsjednik bosanske dr`ave predvidio "stvarawe jedne ujediwene islamske zajednice koja bi se prostirala od Maroka do Indonezije". Autor teksta, poznati fracuski publicista i pisac Pol Ginievski, navodi da je Alija Izetbegovi} uz podsje}awe da je "Turska, kao islamska sila nekada dominirala svijetom", u svom poznatom pamfletu posve}enom islamu rekao da "ne mo`e biti mira ili koegzistencije izme|u islamske vjere

1992

16. 11. 1992.
"Dolazak snaga UNPROFOR-a na prostoru Isto~ne Hercegovine, zna~i

101

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
i neislamskih socijalnih i politi~kih institucija. Islamski pokret mora i mo`e da uzme vlast, jer je moralno i broj~ano u stawu da uni{ti postoje}u nemuslimansku vlast i da izgradi jednu novu islamsku vlast". Pol Ginievski podsje}a na tijesne veze bosanskih muslimana sa islamskim dr`avama. "Bosanski muslimani se itekako oslawaju na arapsko-muslimanske zemqe. Oni su veoma {iroko podr`ali Sadama Huseina tokom rata u zalivu. Libija im je pomogla da kupe oru`je, a mnogi muslimanski intelektualci iz Bosne posje}uju arapske univerzitete", isti~e autor. slaviji nacrt novog Ustava u kome se predla`e stvarawe unije triju nacionalnih dr`ava u okviru postoje}ih granica BiH. Gr~ka se "nije uvijek slagala" sa politikom Evropske zajednice prema Jugoslaviji i smatram da smo bili u pravu - izjavio je gr~ki premijer Konstantin Micotakis u op{irnom intervjuu "L mondu". "Protivio sam se brzom diplomatskom priznavawu Hrvatske i Slovenije, a posebno BiH. Bila je to tragi~na gre{ka koja je na nesre}u u~iwena i koja je podstakla gra|anski rat. Sve to je po mom mi{qewu, moglo da se izbjegne da se nije po`urilo sa priznavawem Bosne", naglasio je gr~ki premijer. Odlukom odbornika bosansko novske Skup{tine, Bosanski Novi dobio je novo ime. Sada se zove Novi Grad. Odbornici su odlu~ili da naseqe Bosanska Kostajnica ubudu}e nosi ime Srpska Kostajnica.

22. 11. 1992.
Moskva je prvi put javno opomenula Tursku da je wena uloga u ratu u BiH "nije nezapa`ena". Ankari je preba~eno da se veoma aktivno opredjelila za politi~ko, materijalno i svako drugo pomagawe muslimanima. Atlanska eskadra u Jadranu po~iwe operacije na provo|ewu Rezolucije Savjeta bezbjednosti UN 787 kojom se poo{trava primjena trgovinskog embarga protiv Jugoslavije.

23. 11. 1992.
Srpski vojni izvori tvrde da na Igmanu borave vojne delegacije Wema~ke i Irana koje sa muslimanskohrvatskim snagama razra|uju operaciju deblokade Sarajeva, pripremaju}i opse`nu ofanzivu na srpske polo`aje sa okolnih planina. Srpski vojni izvori navode da su operaciju pripremili wema~ki vojni stru~waci i da je dobila naziv "koverat". "Strana vojna intervencija na prostoru biv{e BiH bila bi velika avantura i zna~ila bi katasrofu {irih razmjera", izjavio je komandant VRS general-potpukovnik Ratko Mladi}. Mladi} je izjavio da se ne boji strane vojne intervencije u Bosni i dodao da oni koji `ele "mogu do}i u biv{u BiH, ali je pitawe kako }e iz we oti}i".

18. 11. 1992.
Dr Milovan Milanovi}, potpredsjednik Skup{tine Republike Srpske o modifikovanom ustavnom rje{ewu unutra{weg ure|ewa biv{e BiH ka`e: "Modifikovano ustavno rje{ewe unutra{weg ure|ewa biv{e BiH, koje }e danas srpska delegacija ponuditi kopredsjednicima `enevkse mirovne Konferencije predstavqa kombinaciju principa iz lisabonske faze politi~kih pregovora o krizi u BiH (baziranih na stavu o postojawu tri nacionalne zajednice) i tek dijela prijedloga koji su u svom ustavnom rje{ewu iznijeli gospoda Sajrus Vens i lord Dejvid Oven". Doskora{wi ambasador Japana u Jugoslaviji Tamio Amo osudio je pona{awe zapada prema Jugoslaviji i sankcije UN ocjenio kao besprimjeran pritisak na jednu zemqu. "Veoma ponosni kao narod, pomalo nespretni i sa lo{im smislom za samoreklamu, Srbi su sabijeni uza zid i stavqeni u situaciju u kojoj bi i mi{ na{ao hrabrosti "da ujede ma~ku", slikovito je situaciju oko na{e zemqe predstavio Amo u intervjuu dnevnom listu "Majni}i {inbun".

20. 11. 1992.
Patrijarh srpski gospodin Pavle, izjavio je u Beogradu da samo naivni mogu povjerovati da }e, pored velike mr`we prema Srbiji, "samo ona na kraju ostati po{te|ena od razarawa, nesre}e, klanice i izgibenija". "Pitawe je samo ho}e li nas bombardovati, ho}e li izbiti gra|anski rat me|u samim Srbima, ili nemiri na Kosovu, u Sanxaku ili u Vojvodini", rekao je patrijarh Pavle. Dosada{wi zapovjednik Ju`nog boji{ta, general zbora Janko Bobetko, imenovan je za na~elnika Glavnog Sto`era Hrvatske vojske, saop{teno je u Zagrebu. Odluku o tome je, kako je saop{teno donio predsjednik Republike dr Frawo Tu|man. Istovremeno, general zbora Anton Tus, koji je do sada obavqao funkciju na~elnika Glavnog Sto`era Hrvatske vojske, imenovan je glavnim vojnim savjetnikom predsjednika Republike.

24. 11. 1992.
Ministar za informacije u Vladi Republike Srpske Velibor Ostoji} izjavio je u Zvorniku da je "Republika Srpska ve} sad dr`ava u punom smislu te rije~i, jer u woj dobro funkcioni{u i zakonodavna, izvr{na i sudska vlast". Ostoji} je naglasio da je Republika Srpska "jedino podru~je biv{e BiH koje se zaokru`uje u dr`avotvornom, politi~kom i pravnom smislu". Biv{i poqski premijer Tadeu{ Mazovjecki zalo`io se za stvarawe

19. 11. 1992.
Srbi su zvani~no podnijeli @enevskoj konferenciji o biv{oj Jugo-

102

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
"zona sigurnosti" na bosansko-hercegova~kom tlu gdje bi izbjeglice mogle da se sklawaju pod za{titom "plavih {qemova". Predlo`io je i osigurawe koridora kojima bi se do tih zona dostavqala humanitarna pomo}. javqa Krajinska agencija ISKRA. Dosada{wi komandant, general-potpukovnik Milan Torbica, odlazi na novu du`nost. Sporazumom vojnih vlasti Hrvatske i Republike Srpske o povla~ewu hrvatskih snaga iz Posavine, Hrvatska je prvi put javno priznala dejstva i prisustvo svojih snaga u tom dijelu Bosne, izjavio je u Kninu komandant VRSK general-major Mile Novakovi}. U izvje{taju iz Beograda ruska agencija ITAR-TASS zakqu~uje da su Srbi "po svoj prilici dobili rat u BiH". Takav zakqu~ak se potkrepquje ne samo time {to Srbi kontroli{u oko 70% teritorije te biv{e jugoslovenske republike i {to je propao kontranapad muslimanskih snaga u Srajevu ve} i, kako se ka`e, "neo~ekivanim dolaskom u Beograd generala Ratka Mladi}a". Poslije odlaska federalne armije, pi{e agencija "bosanski Srbi su uspjeli da se brzo reorganizuju na vojnom planu stvoriv{i brigade i korpuse i postav{i savremena armija sa svim woj svojstvenim atributima: strogom disciplinom, elasti~nim rukovo|ewem, manevarskim sposobnostima i opremqeno{}u savremenom ratnom tehnikom. Muslimani, me|utim, `ele da o~uvaju Bosnu kao unutarnu muslimansku zemqu, {to je nemogu}e", izjavio je Radovan Karaxi} u Sarajevu.

01. 12. 1992.
Predstavnik SR Jugoslavije u Komisiji UN za qudska prava ambasador Vladimir Pavi}evi} izjavio je u @enevi da su Srbi jedini narod iz biv{e SFRJ kome se otvoreno ne priznaje pravo na samoopredjeqewe i da je to jedan od najzna~ajnijih uzroka krize i sukoba.

25. 11. 1992.
Poslanici Narodne Skup{tine Republike Srpske nakon dvodnevnog zasjedawa u sali zvorni~ke Skup{tine op{tine prihvatili su ostavku predsjednika Vlade dr Branka \eri}a. Predstavnici VRS postigli su sa specijalnim izaslanikom hrvatskog predsjednika Tu|mana, Antunom Tusom Sporazum o prekidu neprijateqstava u sjevernoj Bosni i povla~ewu hrvatskih snaga sa tog podru~ja. Hrvatska se obavezala da }e do 28. novembra iz Posavine, odnosno iz Ora{ja i sela Dowe Mahale, Tomsa i Domaqevca povu}i 111. i 122. brigadu Zbora narodne garde. U Istambulu je po~ela Konferencija jednog broja balkanskih i regionalnih zemaqa na kojoj se raspravqalo o situaciji u BiH. Gr~ka i Jugoslavija su odbile da prisustvuju tom sastanku. Istambulskoj konferenciji prisustvuju ministri inostranih poslova Austrije, Ma|arske, Makedonije, Slovenije, Hrvatske i Turske, Bugarska, Rumunija i Albanija zastupqene su na nivou predstavnika ministarstava inostranih poslova. Konferenciju je inicirala Ankara. "Neophodno je hitno priznati da su muslimani u BiH izgubili rat. Pora`eni su temeqni principi evropskog poretka ... zato {to se niko nije borio za wih", pi{e be~ki dnevnik "Prese".

02. 12. 1992.
Kopredsjednici @enevske konferencije o Jugoslaviji Sajrus Vens i Dejvid Oven u razgovorima s ministrima pedeseto~lane organizacije islamske konferencije izjavili da nema {anse za upotrebu vojne sile protiv Srba niti ukidawa embarga na uvoz oru`ja. Islamske zemqe pozvale su, na kraju svog dvodnevnog sastanka u Xedi, me|unarodnu zajednicu da "upotijebi silu" protiv Srbije i Crne Gore i da dozvoli bosanskim muslimanima da se naoru`aju u ciqu samoodbrane. "Butros Gali niti {ta zna, niti {ta radi, niti dozvoqava da se ne{to u~ini". Ove o{tre rije~i protiv generalnog sekretara UN izgovorio je u Xedi, u razgovoru sa novinarom lista "AVS", lider bosanskih muslimana Alija Izetbegovi}, upozoravaju}i Galija da jednom shvati "da Srbi bombarduju Sarajevo, a ne Beograd". Kako isti~e specijalni izvje{ta~ {panskog lista, u udaru kritika Izetbegovi}a nije samo Gali, "nego Zapad, Evropa, Francuska i iznad svega, Velika Britanija". "London i Pariz", ka`e Izetbegovi}, "a prije svega London, ko~e bilo kakvu intervenciju u Bosni. Ne znam za{to, ali to je realnost". Izetbegovi} je izjavio da je u Xedi dobio "totalnu i apsolutnu podr{ku muslimanskog svijeta" i da se sada

1992

27. 11. 1992.
Komandant Glavnog {taba SVK general Mile Novakovi} donio nare|ewe o organizacijsko-formacijskim promjenama SVK kojim se postoje}a organizacija TO i brigada Milicije mijewa u novu vojnu organizaciju SV RSK. Glavni {tab TO RSK preimenuje se u G[ SVK, a zonski {tabovi TO preimenuju se u Komande korpusa.

26. 11. 1992.
General Mile Novakovi} je, Ukazom predsjednika Republike Srpske Krajivqen za novog komandanta vojske RSK,

28. 11. 1992.
"Hrvati, za razliku od muslimana, imaju razli~ito shvatawe. Oni `ele svoju zemqu u Bosni kao i mi.

103

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
nada da }e embargo na isporuke oru`ja Bosni biti ukinut. druga u srijedu, a ostatak bi bio pu{ten u petak", potvrdio je predsjednik Predsjedni{tva RS dr Radovan Karaxi} nakon dogovora u @enevi sa predsjednikom Me|unarodnog komiteta Crvenog krsta Kornelijem Sa-rugom. "@elimo da zatvorimo sve sabirne centre za ratne zarobqe-nike, osloboditi sve zarobqenike, `elimo jednostavno da rat prestane", istakao je Karaxi} ukazuju}i na ~iwenicu da je srpska strana u ovom ratu zarobila mnogo neprijateqskih boraca, ali da ih nije ubijala. Predsjednik Republike Turske Turgut Ozel izjavio je da Turska treba da razmisli o osmanlijskim granicama kao interesnim srefama, kako bi ta zemqa u 21. vijeku bila ponovo imperija. Dodao je da "Tursku izme|u Jadrana i kineskog zida ~ekaju doga|aji za koje treba biti spreman". U Zagrebu je osnovana "Hrvatska ~ista stranka prava" ~ije se u~ewe temeqi na idejama Ante Star~evi}a, Eugena Kvaternika i Ante Paveli}a. Ta stranka se, kako je objavqeno, zala`e za jedinstvo "katoli~kog i muslimanskog stanovni{tva kojemu je u interesu Hrvatska do Drine". Predsjednik novoosnovane stranke dr Ivan Gabelica na osniva~kom saboru pozvao je sve "prava{e" iz razli~itih stranaka da se ujedine. U srpskim selima Bjelovar, Sikiri}i i Voqevica, na podru~ju bratuna~ke op{tine, pripadnici muslimanskih snaga su pobili 59 civila, uglavnom `ena, djece i starijih lica i ranili 71 lice.

06. 12. 1992.
Predsjedni{tvo Republike Srpske donijelo je odluku o formirawu Vrhovne komande VRS. Vrhovnu komandu ~ine predsjednik Republike Srpske, predsjednik Skup{tine, predsjednik Vlade, ministar odbrane i ministar unutra{wih poslova. "Ovo nije prvi put da se srpski narod nalazi na krstu ali smo kroz istoriju, prema velikim vremenima imali i velike qude. Bojim se da je ovo veliko vrijeme, ali smo mi imali qude za velika vremena", izjavio je u Beogradu mitropolit amfilohije Radovi}.

13. 12. 1992.
"Vlast biv{e Republike BiH ne funkcioni{e i zbog svoje nesposobnosti glavni je krivac za rat u BiH", izjavio je u Tuzli Jadranko Prli}, predsjednik HVO Hrvatske zajednice Herceg-Bosna i nastavio: "Hrvati od bosansko-hercegova~ke vlasti nisu dobili nijedan ~aj, niti su imali ikakve druge pomo}i. Ne samo da nam nije pomagala, nego nam je u po~etku rata i odmagala. Imamo dokument da je protiv nekih na{ih pripadnika podignuta optu`nica zbog saradwe sa HVO, kao da je HVO strano tijelo. BiH je priznata kao dr`ava koja tek treba da nastane, pa je povratak na stawe prije rata nerealan. Unitarna gra|anska BiH je nemogu}a i samostalnost Herceg-Bosne je jedina opcija za hrvatski narod, jer bi Hrvati bez definisawa teritorije hrvatskog naroda izgubili konstitutivnost".

07. 12. 1992.
"Dr`avnici pojedinih azijskih i islamskih zemaqa i daqe gaje veoma velike ambicije. Oni `ele da stvore veliku islamsku dr`avu na balkanu, koriste}i dramu u biv{oj Jugoslaviji", izjavio je belgijski ministar inostranih poslova Vili Klas.

17. 12. 1992.
U~esnici Ministarskog sastanka NATO-a u Briselu slo`ili su se da u zaustavqawu ratnog konflikta u biv{oj Jugoslaviji i daqe daju prednost miroqubivim sredstvima a ne vojnoj intervenciji, izjavio je wema~ki ministar odbrane Klaus Kinkel. Gra|anski rat u biv{oj BiH je za Republiku Srpsku zavr{en. Srpski narod je odbranio svoju samostalnost i suverenu dr`avu Republiku Srpsku. Ovo je su{tina Deklaracije o prestanku rata, o kojoj raspravqaju poslanici Narodne Skup{tine Republike Srpske, na 23. zasjedawu na Jahorini.

09. 12. 1992.
Predsjednik Predsjedni{tva Republike Srpske Radovan Karaxi} izjavio je u Palati nacija u @enevi da }e do Bo`i}a srpska strana objaviti kraj rata. Karaxi} je na konferenciji za novinare precizirao da se ne radi o prekidu svih ratnih dejstava. Radovan Karaxi} je u intervjuu BBCu, ocjenio da "Alija Izetbegovi} kao taoce dr`i Sarajlije Srbe, Hrvate, Jevreje, muslimane i Slovence i ne dozvoqava im izlazak iz grada kako bi izazvao me|unarodnu vojnu intervenciju".

14. 12. 1992.
"Vlada RSK donijela je odluku da se za Dan Republike proglasi 19. decembar, crkveni praznik Sveti Nikola", izjavio je u Belom Manastiru predsjednik Vlade RSK mr Zdravko Ze~evi}. Iz zatvora na Mawa~i, kod Bawe Luke otpu{teno je 1.008 ratnih zarobqenika (svi su muslimanske nacionalnosti). Ovim je po~ela realizacija dogovora Karaxi}-Samaruga.

10. 12. 1992.
"Prva hiqada ratnih zarobqenika napusti}e Mawa~u ve} u ponedeqak,

18. 12. 1992.
Pu{tawem oko 420 ratnih zarobqenika, vlasti Republike Srpske su defin-

104

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
itivno zatvorile zatvor na Mawa~i kod Bawe Luke. Na sjednici NS RS na Jahorini Amandmanom na Ustav Republike Srpske ukinuto Predsjedni{tvo, a za predsjednika izabran dr Radovan Karaxi}. Potpredsjednici su dr Nikola Koqevi} i dr Biqana Plav{i}. Novi mandatar republi~ke Vlade dr Vladimir Luki}, a Guverner Narodne banke Mom~ilo Peji}.

21. 12. 1992.
Komitet Me|unarodnog Crvenog krsta zahtijeva od bosanskih Hrvata i muslimana da ispo{tuju sporazum potpisan 9. decembra u @enevi o unilateralnom i bezuslovnom otpu{tawu svih ratnih zarobqenika iz svojih logora, izjavio je predstavnik ove humanitarne organizacije za Evropu Tijeri @ermen. Nakon zastoja, u @enevi su se 9. decembra sastali lideri sva tri naroda u BiH sa predsjednikom Me|unarodnog komiteta Crvenog krsta Kornelijem Samarugom, ali je samo srpska strana ispo{tovala svoju obavezu, rekao je @ermen.

24. 12. 1992.
Velika Britanija, uz podr{ku Francuske, ne prihvata ameri~ki zahtjev da se srpskoj strani u BiH uputi ultimatum da u odre|enom roku obustavi sve letove iznad ove biv{e jugoslovenske republike.

25. 12. 1992.
Slobodan Milo{evi} }e i daqe biti predsjednik Republike Srbije, jer je, prema kona~nim i zvani~nim podacima, na vanrednim izborima 20. decembra osvojio najvi{e glasova, saop{tio je na konferenciji za {tampu republi~ke izborne komisije koja je verifikovala izborne rezultate. Za Milo{evi}a je glasalo 2.515.047 gra|ana ili 56,32%, a za Milana Pani}a se opredjelilo 1.515.693 bira~, odnosno 23,92% gra|ana sa pravom glasa. Arhipeiskop atinski i svegr~ki Serafim u objavqenoj bo`i}noj poruci ukazao ja na te{ko stawe na Balkanu i "borbu srpske pravoslavne bra}e za opstanak", jo{ jednom podvukav{i obavezu Gr~ke da "brani pravoslavqe". Predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi} izjavio je u intervjuu ameri~koj mre`i "CNN" da ne vjeruje da bi iko mogao da izvr{i takav kriminalni akt kao {to je bombardovawe Srbije koja, kako je podsjetio, i prema izjavama posmatra~a UN, nema ni jednog jedinog vojnika na teritoriji BiH.

19. 12. 1992.
Kopredsjednik Konferencije o Jugoslaviji lord Dejvid Oven upozorio je Bosance da se ne nadaju stranoj vojnoj intervenciji.

23. 12. 1992.
^lanovi UN koji zastupaju organizaciju islamskih zemaqa obnovili su zahtjev Savjetu bezbjednosti da vojnim mjerama osigura po{tovawe zabrane letova nad BiH i da taj dio nekada{we Jugoslavije izuzme od embarga na isporuke oru`ja. U Sarajevu je odr`ana sjednica muslimansko-hrvatskog Predsjedni{tva BiH na kojoj je izvr{ena popuna tog organa, javqa Hrvatski radio. Na prijedlog HDZ BiH, umjesto Stjepana Kquji}a, novi ~lan Pred-sjedni{tva je Miro Lasi}. Umjesto Nenada Kecmanovi}a, u Predsjed-ni{tvo je kao predstavnik Srba izabrana Tatjana Gruji}-Mijatovi}. Hrvatski radio nije precizirao na ~iji prijedlog i po kom kriterijumu je taj izbor obavqen. Za predsjednika Skup{tine BiH izabran je Miro Lazovi}. Civili u Sarajevu, a od danas i u Zenici, gdje su tako|e onemogu}eni da napuste grad, dovedeni su u izuzetno te`ak polo`aj, jer moraju imati posebne potvrde i za izlazak iz ku}a, izjavio je na konferenciji za {tampu dr Nikola Koqevi}, potpredsjednik Republike Srpske. Humanitarna pomo} se ne dijelu u onim krajevima u kojima `ive Srbi.

20. 12. 1992.
Priznavawem nezavisnosti BiH, zapadne zemqe su po~inile pravi kriminal, komentari{e indijski list "Patriot". Priznavawe Slovenije i Hrvatske bila je potpuna glupost, ali je poslije takvog koraka isti princip morao da se primjeni i za Srbe. Tvrdwa da Srbi, Hrvati i Slovenci ne mogu da `ive vi{e zajedno, tada je na Zapadu isticano kao apsoluta istina. Sada me|utim, Zapad tvrdi da muslimani, Srbi i Hrvati mogu sre}no i zajedno da `ive u jednoj, integralnoj Bosni, {to je tako|e, notorna glupost, ka`e "Patriot". Muslimani su religijska grupacija, a ne narod, bosanski muslimani su porijeklom Srbi i prirodno je da `ive u srpskoj dr`avi, tvrdi "Patriot". Realnost je vidqiva u Bosni - Hrvati i Srbi ve} imaju svoje dr`ave i sasvim je normalno o~ekivati da sqede}a faza bude prisajediwewe tih dijelova Bosne mati~nim zemqama - Srbiji i Hrvatskoj. Hrvatski ministar odbrane Gojko [u{ak je u izjavi zagreba~kom "Novom vijesniku", priznao da je Hrvatska vojno prisutna na sjeveru Bosne.

1992

28. 12. 1992.
Na Palama je po~eo rad Vrhovni sud Republike Srpske. Predsjednik Savezne Republike Jugoslavije Dobrica ]osi}, sastao se u @enevi sa hrvatskim predsjednikom Frawom Tu|manom. Kako se saznaje,

105

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
glavne teme neformalnih razgovora ]osi}a i Tu|mana je bosansko-hercegova~ki sukob. Jugoslovenski predsjednik Dobrica ]osi} doputovao je u @enevu na poziv Vensa i Ovena, koji su organizovali sastanak sa generalnim sekretarom UN Butrosom Galijem. "Rusija je jasno rekla da se protivi svakoj stranoj vojnoj akciji u BiH i takvom izjavom prili~no zabrinula Zapad koji insistira na vojnoj opciji", komentari{e indijski list "Hindu". "Rusija je jedini pravi saveznik Srbije", ka`e list i isti~e da je "Moskva, uprkos svojim velikim unutra{wim problemima, Srbima bez prekida pru`ala diplomatsku podr{ku". "Na~elnik General{taba Vojske Jugoslavije @ivota Pani} bio je sasvim jasan kada je rekao da Srbija ne}e mo}i mirno da gleda, ukoliko bi biolo{ki opstanak Srba u Bosni bio doveden u pitawe", ka`e "Hindu".
"Me|unarodna zajednica vi{e ne prihvata pregovore koji ne daju rezultate, odnosno ne dovode do obustave rata", upozorewe je koje je generalni sekretar UN Butros Gali prenio jugoslovenskom predsjedniku Dobrici ]osi}u u razgovoru u Palati nacija u @enevi. "Vrlo su realni izgledi da se izvr{i vojna intervencija u BiH, kao {to su i realni izgledi da se rat u toj biv{oj jugoslovenskoj republici internacionalizuje", izjavio je jugoslovenski predsjednik Dobrica ]osi} neposredno po dolasku u Beograd iz @eneve. slu~ajno {to do muslimanske ofanzive dolazi upravo u vrijeme najva`nijih pregovora u @enevi i sve otvorenijih ameri~kih prijetwi vojnom intervencijom protiv bosanskih Srba i same Srbije.
Pod nazivom "hitno" svjetske agencije javile su da su oba doma jugoslovenske Savezne skup{tine izglasale nepovjerewe premijeru Milanu Pani}u i wegovoj Vladi. Prema Aso{ijeted Presu, Pani}evu vladu oborili su biv{i komunisti i wihovi ultranacionalisti saveznici. Rezultat glasawa u parlamentu }e, ocjewuje ameri~ka agencija, biti ja~awe "srpskog tvrdokornog predsjednika Slo-bodana Milo{evi}a". Pani} je u izjavi agenciji UPI tako|e rekao da je za pad wegove vlade djelimi~no kriva i me|unarodna zajednica koja se oglu{ila o wegove pozive da pru`i podr{ku u obliku popu{tawa ili ukidawa sakcija koje su uvedene protiv Srbije.

29. 12. 1992.
Dugo najavqivana ofanziva muslimanskih snaga oko Sarajeva i na sjeveru Bosne po~ela je, javqaju britanske TV stanice. Borbe se vode oko Igmana gdje se, prema nekim procjenama, nalazi oko 20.000 muslimanskih boraca. Posmatra~i u Londonu ocjewuju da nije

106

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.

1993

107

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE

108

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
03. 01. 1993.
U @enevi je po~eo sastanak na vrhu tri zara}ene strane u BiH. Sastanku su prisustvovali Radovan Karaxi}, Mate Boban i Alija Izetbegovi}, predsjednik SR Jugoslavije Dobrica ]osi} i predsjednik Hrvatske Frawo Tu|man. Na prvoj plenarnoj sjednici kopredsjednici konferencije, Sajrus Vens i Dejvid Oven su iza{li s prijedlogom mape o mogu}oj podjeli BiH na 10 provincija, koje bi imale {iroka ovla{}ewa u odnosu na centralnu vlast. Odr`ani su bilateralni susreti Karaxi}a i Bobana, Izetbe-govi}a i Karaxi}a, ]osi}a i Tu|mana. Vojna komisija pod predsjedni{tvom generala Sati{a Nambijera je razmatrala mogu}nosti za obustavu rata. Svi u~esnici sastanka su se u na~elu izjasnili za prekid neprijateqstava i kontrolu naoru`awa, ali su se pojavile zna~ajne razlike u gledawima na na~in kako to ostvariti. la te{kog naoru`awa, {to zna~i da se Srbi moraju odre}i strate{ke ravnote`e na rati{tu u BiH. Pri tome se ne prihvata osnovni princip koji predla`e Karaxi} - pravo naroda na samoopredjeqewe. U takvim okolnostima @enevski pregovori koji su nazvani "pregovorima posqedwe {anse" dospjeli su u najkriti~niju fazu. Ako je suditi po raspolo`ewu muslimana, to je upravo ono {to su i pri`eqkivali. Hrvati se dr`e nekako po strani, Srbi su u najte`em polo`aju. Prekinuti pregovori u @enevi, da bi u~esnici sastanka mogli da obave konsultacije o predlo`enom VensOvenovom Mirovnom planu. Novi susret je zakazan za 10. januar. Objavqeni su Ustavni principi za BiH, dokument od 10 ta~aka, koji su Vens i Oven predlo`ili zara}enim stranama u BiH. U dokumentu se BiH defini{e kao "decentralizovana dr`ava u kojoj mahom sva ovla{}ewa imaju pokrajine". Sva pitawa od vitalnog zna~aja reguli{e Ustav, koji }e usvojiti tri dr`avotvorna naroda i koji }e mo}i da se mijewa jedino konsenzusom tri naroda. Dokument predvi|a da }e BiH biti postupno demilitarizovana, a izvjestan broj mehanizama me|unarodne kontrole fukcionisa}e sve dotle dok sva tri dr`avotvorna elementa ne odlu~e o wihovom ukidawu. Glavni komandant snaga UNPROFOR-a Sati{ Nambijer objavio je prijedlog novog mirovnog sporazuma za BiH od sedam ta~aka. Plan predvi|a prekid neprijateqstava i uspostavqawe komunikacija, o`ivqavawe infrastrukture, kontrolu granica BiH. Ovaj plan razmatran je u grupi za vojna pitawa @enevske konferencije. marta ove godine. Odluku o raspisivawu izbora na svim nivoima donio je predsjednik Kraji{ke Sku{tine Mile Paspaq.

06. 01. 1993.
Predsjednik SRJ obratio se naciji veoma dramati~nim apelom, uporediv{i sada{wi polo`aj Srba sa onim iz 1914. Predstoje}e `enevske pregovore ozna~io je kao presudne za politi~ku konsolidaciju na cijelom prostoru biv{e Jugoslavije. Ako Srbi ne prihvate ultimativna na~ela nove dr`ave BiH, istakao je Dobrica ]osi}, onda sleduje vojna intervencija zapadnih sila. Srbima prijeti stravi~na dilema: politi~ka i vojna kapitulacija ili napad najmo}nijih sila svijeta. ]osi} je apelovao da se poslije republi~kih i federalnih izbora obrazuju koncentracione vlade narodnog i dr`avnog spasa.

07. 01. 1993.
U ranim jutarwim ~asovima muslimanske oru`ane snage iz Srebrenice pod komandom Nasera Ori}a napale su MZ Kravice u op{tini Bratunac (Kravica, Je`evica, Kaji}i, [iqkovi}i, Opravdi}i, Popovi}i, Mandi}i, Bawevi}i, O~enovi}i, Rusi}i, Dolovi i Jasikova~a) i tom prilikom ubili 48 gra|ana, me|u kojima i starce i `ene, a sela opqa~kali i popalili. U selu Ravno kod Kupresa, na pravoslavni Bo`i} ubijeno je 11 civila Srba, a 20 je raweno. Muxahedini su napali Novi Grad (biv{i Bosanski Novi) i u toj islamskoj ofanzivi izgubilo je `ivot 59 Srba, a ~itava jedna ~eta, wih 160, vodi se kao nestali, rekao je predsjednik RSK Goran Haxi}. Predsjednik RSK tvrdi da su "ubice", ratnici xihada, vjerski muslimanski fanatici, koji su izvr{ili taj pokoq, stigli avionima kojima sti`e humanitarna pomo}".

04. 01. 1993.
Napadi srebreni~kih muslimana i wihovih inostranih pomaga~a na srpska sela oko Bratunca ne prestaju. Srpski vojni izvori navode da su napadi Srebreni~kih muslimana u neposrednoj vezi sa odr`avawem @enevskih mirovnih pregovora i da postoje dokazi o u~e{}u crnaca u redovima Srebreni~kih muslimana sa kojima su i muxahedini iz nekih islamskih zemaqa. Poslije relativno mirnog po~etka pregovora o BiH u @enevi, zapali su u }orsokak zbog ultimatuma i pritisaka. Takva atmosfera se posebno osje}a danas, kada je zaprijetila opasnost od prekida pregovora. Pod posebnim pritiskom je Radovan Karaxi}. "Pritiskuju" ga i Vens i Oven i wegov najbli`i saradnik Atisari. Sve je sra~unato na to da on prihvati uslove koje je postavio Alija Izetbegovi} - Federacija umesto konfederacija. Zatim, kontro-

1993

05. 01. 1993.
Prvi parlamentarni vi{estrana~ki i demokratski izbori u Republici Srpskoj Krajini (RSK) odr`a}e se 28.

109

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
08. 01. 1993.
Potpredsjednik Vlade BiH Hakija Turajli} ubijen je u blizini sarajevskog aerodroma, dok se nalazio u oklopnom transporteru UNPROFOR-a, saop{teno je u [tabu UNFPROFOR-a u Beogradu. Turajli} je na aerodromu boravio "zbog" sastanka sa turskom delegacijom. Narodna skup{tina Republike Srpske, odr`ana u Bijeqini, ocijenila je da @enevsku konferenciju treba nastaviti do iznala`ewa rje{ewa. Ponu|ene mape i prijedlog ustavnih principa predstavqaju gra|u koja mo`e poslu`iti kao osnov za daqe razgovore. Skup{tina je odbila varijante cijepawa srpskog naroda u vi{e provincija bez geografskog kontinuiteta, smatraju}i da srpski nard, kao konstitutivni narod, ima pravo da ostvari svoju konstitutivnu dr`avnu jedinicu. Skup{tina je dala mandat svojoj delegaciji da na Konferenciji nastavi pregovore. U izvje{taju Savjeta bezbjednosti UN generalni sekretar UN Butros Gali tra`io je da Savjet bezbjednosti svim stranama u bosansko-hercegova~kom sukobu jasno stavi do znawa da }e za opstrukciju u pregovorima uslijediti kazne. "Vaqa im jasno saop{titi da }e za opstrukciju u pregovorima uslijediti kazne", naglasio je Butros Gali. Dobricom ]osi}em i zatim s predsjednikom Srbije Slobodanom Milo{evi}em. Prenio im je poruku dvanaestorice u kojoj se srpska strana poziva da izabere izme|u apsolutne politike, ekonomske i kulturne izolacije, ili da prihvati @enevski sporazum. Jansen je poslije razgovora sa ]osi}em izjavio da je budu}nost vrlo mra~na ukoliko srpska strana ne prihvati sporazum i ne poka`e politi~ku voqu. ]osi} je istakao da se mir mo`e posti}i tolerancijom, a ne diktatom. U Bratuncu nema slu`benih podataka o ishodu krvavog bo`i}nog pira srebreni~kih muslimana i stranih pla}enika u selima, petnaestak kilometara zapadno od Bratunca, ali qudi koji su izbjegli pogrom kazuju da je umoreno na desetine Srba, mahom neja~i, `ena i starih. izazvanih napadom muslimanskih snaga iz Cazinske Krajine, kada je poginulo i raweno vi{e boraca VRS, Izvr{ni odbor i Ratno predsjedni{tvo op{tine proglasili su 13, 14, 15, 16. i 17. januar danima `alosti.

12. 01. 1993.
Na drugoj plenarnoj sjednici @enevske konferencije do{lo je do pozitivnog preokreta. Predsjednik RS Radovan Karaxi} je, uz uslov da ih u roku od sedam dana verifikuje Skup{tina RS, prihvatio Ustavne principe sa kojima su se ve} bili saglasili predstavnici bosanskih Hrvata i muslimana - Mate Boban i Alija Izetbegovi}. Delegacija SR Jugoslavije - ]osi}, Milo{evi} i Bulatovi} - tako|e je podr`ala ustavne principe, jer oni "garantuju punu ravnopravnost srpskom narodu i konsenzus tri naroda BiH". Predsjednici ]osi}, Milo{evi} i Tu|man su se dogovorili da se nastave razgovori o normalizaciji jugoslovensko-hrvatskih odnosa. Potpredsjednik Skup{tine RS Biqana Plav{i} izjavila je da Skup{tina RS ne}e prihvatiti Mirovni plan iz @eneve.

10. 01. 1993.
U @enevi je odra`an prva plenarna sjednica Mirovne konferencije o BiH. Srpska strana je dala novi prijedlog o ustavnom aran`manu BiH kao "slo`ene dr`ave" tri konstitutivna naroda u kojoj bi ve}inu funkcija ukqu~uju}i i me|unarodne odnose, vr{ile provincije. Lideri RS koji u~estvuju u radu @enevske konferencije prenijeli su muslimanskoj strani izviwewe zbog ubistva potpredsjednika Izetbegovi}eve vlade Hakije Turali}a.

14. 01. 1993.
Savjet ministara Evropske zajednice na svojoj pono}noj sjednici u Parizu, na prijedlog predsjedavjau}eg Ufe Eleman Jensena, uputio je nedvosmisleni ultimatum RS i istovremeno nalo`io Komisiji za dodatne mjere za "totalnu me|unarodnu izolaciju" Srbije i Crne Gore za slu~aj da ultimatum ostane bez efekta, tj. ako Skup{tina RS ne verifikuje Karaxi}evu odluku o prihvatawu `enevskih ustavnih principa o BiH.

09. 01. 1993.
Savjet za usagla{avawe stavova o dr`avnoj politici SRJ, uz u~e{}e predstavnika RS i RSK, raspravqao je na sedmo~asovnoj sjednici o nastavku pregovora u @enevi, kao i o stawu u RSK. Savjet se zalo`io za pravi~an i trajan mir u BiH. Dogovoreno je da u delegaciji, koju }e predvoditi Dobrica ]osi}. Predsjedavaju}i Savjeta ministara Evropske zajednice, danski ministar inostranih poslova Ufe Eleman Jansen, susreo se s predsjednikom SRJ

11. 01. 1993.
Pregovori u okviru @enevske konferencije nastavqeni, ali uglavnom iza zatvorenih vrata. Prvi predsjednik Crne Gore u wenoj istoriji je dosada{wi predsjednik Predsjedni{tva Crne Gore mr Momir Bulatovi}. U dane novogodi{wih praznika zastave }e u Novom Gradu biti spu{tene na pola kopqa. Nakon tragi~nih doga|aja,

15. 01. 1993.
Pet stalnih ~lanica Savjeta bezbjednosti UN uru~ile su o{tar usmeni

110

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
protest hrvatskom predstavniku u UN zbog sve ~e{}ih kr{ewa rezolucije o zabrani letewa nad BiH od strane hrvatskih vojnih aviona. snaga na teritoriju SRJ. ]osi} detaqno izvje{tava o muslimanskoj agresiji, masakru srpskog stanovni{tva, 46 mrtvih, 150 rawenih i velikom broju izbjeglica. Predsjednik SRJ je ukazao da je Vojska Jugoslavije bila prinu|ena da preduzme nu`ne protivmjere. ]osi} tra`i da se onemogu}i {irewe sukoba i isprovocira uvla~ewe SRJ u bosanski rat. Rasplamsava se sukob muslimana i Hrvata u centralnoj Bosni. Borbe se vode u rejonu Gorweg Vakufa i Novog Travnika, kao i u neposrednoj blizini Bugojna. Vo|a bosanskih muslimana Alija Izetbegovi} je upozorio na "novu agresiju protiv Bosne", ovoga puta sa hrvatske strane. Wegova vlada je o tome odr`ala hitnu sjednicu, upozoravaju}i da }e problem iznijeti pred Savjet bezbjednosti UN. Specijalni izaslanik UN za qudska prava Tadeu{ Mazovjecki izjavio je da i daqe postoji problem logora u BiH, te da ih ima i na muslimanskoj i hrvatskoj strani, a {to se ti~e srpskih "ne raspola`e novim podacima", ali i daqe ima zato~enih Hrvata i muslimana. U okolini Br~kog i Grada~ca ovih dana su sve u~estaliji `estoki sukobi izme|u hrvatskih i muslimanskih snaga. Prije pet-{est dana su snage HOS-a i HVO pozvale ~ak u pomo} VRS jer xihad ratnici stalno dovla~e poja~awe iz Tuzle. Alija Izetbegovi} uputio je pismo Savjetu bezbjednosti UN u kojem Hrvatsku i wene snage u BiH optu`uje za agresiju. Istovremeno on odbija novi sastanak s hrvatskim {efom dr`ave Frawom Tu|manom i tra`i hitnu intervenciju kopredjsenika Mirovne konferencije o Jugoslaviji lorda Ovena i Sajrusa Vensa. Vilijam Xeferson Klinton (Bil) postao je 42. predsjednik SAD, zakletvom pred zgradom ameri~kog Kongresa, pred masom od oko ~etvrt miliona okupqenih gra|ana iz svih krajeva Amerike.

16. 01. 1993.
U Sarajevu je osam qudi poginulo, a 19 raweno od eksplozije minobaca~ke granate koja je pala na mjesto gdje su gra|ani ~ekali u redu za vodu. Glavni sto`er HVO Hrvatske zajednice Herceg-Bosne izdao je naredbu prema kojoj se sve jednice Armije BiH u provincijama 3, 8 i 10, koje prema `enevskim kartama i podjelama treba da pripadnu Hrvatima, stavqaju pod jedinstvenu komandu HVO HercegBosne. Muslimanske snage izvr{ile su o{tu ofanzivu na teritoriju srpske op{tine Skelani. Prve procjene govore da ima najmawe 40 poginulih i mnogo rawenih. Muslimani su ispalili i ~etiri projektila na desnu obalu Drine, tj. na teritoriju SR Jugoslavije i pogo|en je sam centar Bajine Ba{te. U izjavi Vlade SRJ, koja je tim povodom usvojena, ocjewuje se da je ovaj napad akt agresije na teritoriju SRJ i predstavqa flagrantno kr{ewe poveqe UN. U rejonu Gorweg Vakufa ve} pet dana ne prestaju sukobi hrvatskih i muslimanskih formacija.

21. 01. 1993.
Generalni sekretar OUN Butros Gali izrazio je zadovoqstvo {to su ustavni principi za BiH "bezrezervno" prihva}eni od svih strana u bosansko-hercegova~kim sukobima. Sqede}i neposredni zadatak te konferencije je postizawe sporazuma o mapama koje su predlo`ili kopredsjednici, ka`e Gali koji ujedno apeluje na sve strane u sukobu da bez odlagawa postignu taj sporazum.

22. 01. 1993.
Vojska Republike Hrvatske izvr{ila je agresiju na Republiku Srpsku Krajinu. Hrvatske snage izvr{ile su napad na teritoriju RSK u tzv. ru`i~astim zonama, koje su pod kontrolom UNPROFOR-a. Ciq napada je bio zauzimawe Masleni~kog mosta, aerodroma Zemunik kod Zadra i brane Peru}a. Predsjednik RSK Goran Haxi} proglasio je ratno stawe na cijeloj teritoriji RSK i naredio op{tu mobilizaciju. Predsjednik SRJ Dobrica ]osi} uputio je pismo predsjedavaju}em Savjeta bezbjednosti UN, u kome ga obavje{tava o napadu hrvatskih snaga i upozorava na posqedice ovog akta agresije.

1993

18. 01. 1993.
Muslimanske snage nastavile su sa napadima u rejonu sela Skelani, ispaquju}i minobasa~ke projektile na teritoriju SRJ. Vojska Jugoslavije je saop{tila da je "`estoko uzvratila", uni{tavaju}i oru|a iz kojih je Jugoslavija napadnuta. Predsjednik SRJ Dobrica ]osi} uputio je pismo generalnom sekretaru UN Butrosu Galiju u kome ga obavje{tava o napadu muslimanskih

20. 01. 1993.
Narodna skup{tina RS, poslije dvodnevnog zasijedawa na Palama, odobrila je predsjedniku Radovanu Karaxi}u mandat za potpisivawe `enevskih Ustavnih principa za BiH. Skup{tina je izabrala Vladimira Luki}a za predsjednika Vlade RS, kao i ministre koje je on predlo`io.

111

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
Poslije zatvorene sjednice Savjeta bezbjednosti UN predsjedavaju}i SB, japanski ambasador Jo{io Hatano, izjavio je da SB "osu|uje napad i zahtijeva da se ofanziva odmah obustavi i hrvatske snage povuku na polazne polo`aje". Generalni sekretar UN Butros Gali je izrazio `aqewe zbog "jednostrane akcije hrvatskih vlasti koja je nanijela udarac mirovnim naporima UN". Srpsko selo ^a|ice u vi{egradskoj op{tini je novo strati{te i mjesto divqawa razularenih muslimanskih hordi. Muslimanske snage su prethodnog dana upale u to podriwsko selo i spalile do temeqa sve srpske ku}e u wemu, nastavqaju}i tako da na najbrutalniji na~in sprovode politiku etni~kog ~i{}ewa i uni{tavawa svega {to je srpsko u ovom kraju. Vrhovni savjet odbrane SRJ odlu~io je da se podigne borbena gotovost odgovaraju}eg sastava Vojske Jugoslavije, a Saveznoj vladi nalo`eno je da preduzme sve potrebne mjere na spoqnom i unutra{wem planu. U @enevi su nastavqeni pregovori o BiH pod te{kim optere}ewem zbog hrvatske agresije na RSK i muslimansko-hrvatskih sukoba u Gorwem Vakufu. rje{ewa obavezuju}a zara}ene strane. za sve tri

31. 01. 1993.
Predsjednik RS dr Radovan Karaxi} po povratku iz @eneve je izjavio: "Iako je muslimanska strana odbila u @enevi da potpi{e bilo koji od tri ponu|ena dokumenta, a srpska samo mape, u~iwen je, ipak, korak ka miru. Mape su u @enevi skinute sa dnevnog reda jer one zahtjevaju mnogo, mnogo vi{e pa`we i rada na wima. Sarajevo se mo`e podijeliti u dva dijela - na srpsko i muslimansko, a nije lo{a ni i ideja da bude prepu{teno UN. Vens i Oven su sa mnogo vi{e objektivnosti ovog puta posredovali u @enevskim pregovorima. Hrvatska delegacija je prihvatila sve sporazume, jer kod wih i nema ni{ta sporno, po{to su ratom uzeli {to su htjeli." Nakon protivofanzive cijela srpska op{tina Skelani opet je potpuno slobodna.

26. 01. 1993.
Savjet bezbjednosti UN jednoglasno je usvojio Rezoluciju 802 kojom je od hrvatskih snaga o{tro zahtijevano povla~ewe sa novookupiranih podru~ja u Krajini, dok je Srbima nalo`eno da odmah vrate te{ko naoru`awe pod kontrolu UN.

23. 01. 1993.
U @enevi zapo~ela tre}a runda pregovora o BiH. Pored delegacije tri vode}e nacionalne zajednice BiH u pregovorima su u~estvovali predsjednici SR Jugoslavije, Srbije i Hrvatske. Iako pod optere}ewem hrvatske agresije na RSK, ipak se na prijedlog kopredsjednika @enevske konferencije raspravqalo o mapama. Predstavnik bosanskih Hrvata Mate Boban je mape prihvatio, dok su Karaxi} i Izetbegovi} imali su{tinske primjedbe na razgrani~ewe pojedinih provincija. U pregovorima su postignuti izvjesni rezultati, ali ne i potpuna saglasnost.

28. 01. 1993.
Hrvatske snage su otpo~ele bombardovawe hidroelektrane Peru}a. Vojnici UN, koji su obezbje|ivali branu, napustili su ovo podru~je.

01. 02. 1993.
U 7.00 ~asova hrvatske snage krenule su u novu o{tru ofanzivu du` cijelog ju`nog kraji{kog rati{ta, od Obrovca do Skradinskog zale|a, saop{tio je Glavni {tab Vojske Republike Srpske Krajine. Tim povodom, komandant Glavnog {taba RSK Mile Novakovi} uputio je protestno pismo generalu Sati{u Nambijaru i Komandi UNPROFOR-a u Zagrebu. Jugoslovenska Vlada zatra`ila je od Savjeta bezbjednosti UN da obnovi mandant mirovnim snagama u RSK. Evropska zajednica pozvala je tri strane u BiH da neodlo`no prihvate Mirovni plan i projekt prelaznih odredaba. U izjavi, objavqenoj tokom sastanka ministar inostranih poslova EZ u Briselu, upu}en je i poziv Savjetu bezbjednosti da pru`i potpunu podr{ku tome planu i wegovom provo|ewu.

29. 01. 1993.
Poslije `estokih okr{aja sa kraji{kim Srbima, hrvatske snage su zauzele hidrocentralu Peru}a. Nastavqene su borbe i na benkova~kom frontu.

30. 01. 1993.
Zavr{eni pregovori o BiH u okviru @enevske konferencije. Predsjednik bosanskih Hrvata Mate Boban potpisao je sva tri ponu|ena dokumenta; Radovan Karaxi} nije potpisao jedan (mape), a Alija Izetbegovi} je fakti~ki odbacio sva tri (dva pomenuta plus ustavne principe). Kopredsjednici konferencije Vens i Oven odlu~ili su da se pregovori nastave u Wujorku, pod okriqem Savjeta bezbjednosti UN koji treba da prona|e

24. 01. 1993.
Hrvatski predsjednik Frawo Tu|man izjavio je da je vojna ofanziva na teritoriji pod za{titom UN okon~ana, po{to su hrvatske trupe zauzele kqu~nu drumsku vezu izme|u sjevera i juga zemqe.

25. 01. 1993.
Hrvatske snage su zauzele rejon Maslenice i aerodrom Zemunik.

112

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
02. 02. 1993.
Predsjednik SRJ Dobrica ]osi} uputio je poruku predsjedniku Rusije Borisu Jeqcinu, u kojoj se ukazuje na neophodnost okon~awa rata u BiH i hrvatske agresije na RSK, kao i na ulogu demokratske Rusije u jugoslovenskoj krizi. biv{oj Jugoslaviji Sajrusu Vensu i lordu Ovenu nove mape za podjelu BiH na deset provincija i specijalni status za Sarajevo. Predsjednik Republike Srpske dr Radovan Karaxi} rekao je da ni pod kojim uslovima ne}e prihvatiti ponu|ene mape Sajrusa Vensa i Dejvida Ovena, a ako Mirovna konferencija o BiH propadne, srpski narod u BiH tra`i}e ponovo pravo na samoopredjelewe i nezavisnost. specijalnog izaslanika SAD na mirovnim pregovorima oko rje{avawa jugoslovenske krize. Predsjednik Republike Srpske dr Radovan Karaxi} pridru`io se mnogobrojnim pozitivnim ocjenama ameri~kog mirovnog plana za BiH koji je u Va{ingtonu objelodanio dr`avni sekretar Voren Kristofer. "Istupawe Vorena Kristofera primili smo sa znatnim olak{awem", rekao je Karaxi}. "Osim ponovqenih osuda srpske strane, baziranih na propagandnim la`ima, i osim pomiwawa sankcija protiv Srbije koja je u ovom slu~aju nedu`na, sve drugo mi pozdravqamo, rekao je Karaxi}. Karaxi} je dodao da se bezrezervno zala`e za formirawe me|unarodnog suda za ratne zlo~ine. "To tako|e daje mogu}nost da se na sud stave Gen{er, Mok i drugi politi~ari Wema~ke i nekih zemaqa koji su putem ucjena Evrope razbili Jugoslaviju", rekao je Karaxi}.

03. 02. 1993.
Kopredsjednici @enevske konferencije o biv{oj Jugoslaviji Vens i Oven podnijeli su Savjetu bezbjednosti UN svoj mirovni sporazum za BiH. Plan predvi|a bezuslovni prekid neprijateqstava, obnovu infrastrukture, otvarawe koridora, razdvajawe snaga, kontrolu granica i povla~ewe trupa u nazna~ene provincije. Oven i Vens kritikovalil su suzdr`anost ameri~ke administracije povodom Mirovnog plana za BiH.

07. 02. 1993.
Po{to sporazum predstavnika tri naroda iz BiH u Wujorku nije postignut, kopredsjednici mirovne konferencije o Jugoslaviji Vens i Oven odlu~ili su da od Savjeta bezbjednosti UN tra`e da obavezuju}om rezolucijom podr`i @enevski mirovni plan onako kako su ga oni formulisali, odnosno da odobri ustavne principe, vojni dio o prekidu vatre i mape o podjeli BiH na 10 provincija. Ova rezlucija predvi|ala bi sankcije, ukqu~uju}i i vojne, protiv onih koji ne bi sprovodili u djelo usvojenu odluku.

05. 02. 1993.
U sjedi{tu UN u Wujorku su nastavqeni pregovori o rje{ewu bosanske krize prvim radnim susretom kopredsjednika Konferencije o biv{oj Jugoslaviji Sajrusa Vensa i Dejvida Ovena i predsjednika RS Radovana Karaxi}a, kome su ameri~ke vlasti uvele posebna kretawa. Poslije otezawa s izdavawem vize, wemu je dozvoqeno da se kre}e iskqu~ivo u krugu od jednog kilometra, od hotela do zgrade UN. Ovako stroga mjera donijeta je, kako je obja{weno, iz razloga bezbjednosti samog gosta, te "zbog uznemiravawa javnosti", jer je izdata dozvola za ulazak u SAD "~ovjeku koji je okrivqen za ratne zlo~ine".

11. 02. 1993.
Ameri~ko oru`je koje je ranije dato avganistanskim muxahedinima sada se najve}im dijelom, iz Kabula preselilo bosanskim Muslimanima, prenosi indijski list "Patriot".

08. 02. 1993.
Muslimanske snage iz pravca Te{wa dejstvovale su minobaca~ima kalibra 120 mm po rubnim dijelovima grada Doboja, dok su iz pravca Debelog brda i Sviline minobaca~ima kalibra 82 mm ga|ali polo`aje srpskih branilaca na Putnikovom brdu. Grad Gorwi Vakuf je jedno od najve}ih ratnih `ari{ta gdje neprestano traju `estoke borbe izme|u muslimana i Hrvata tako da se o nekom primirju ne mo`e ni govoriti.

1993

14. 02. 1993.
Poslije petodnevne borbe qekara u Kninu, Bawoj Luci i na Vojno-medicinskoj akademiji u Beogradu, ranama zadobijenim u borbama sa usta{ama u Benkova~kom selu Ka{i}, podlegao je poru~nik Veqko Milankovi}, komandant prwavorskog bataqona "Vukovi sa Vu~jaka".

15. 02. 1993.
Francuski ministar zdravqa Bernar Ku{ner, prilikom posjete Sarajevu, postigao je sporazum sa svim zara}enim stranama u bosanskom sukobu o razmjeni zarobqenika, koja bi se obavila ve} 16. februara i obuhvatila bi 108 muslimana iz

06. 02. 1993.
Predsjednik Republike Srpske dr Radovan Karaxi} ponudio je kopredsjednicima @enevske konferencije o

10. 02. 1993.
Objelodawen je plan SAD od {est ta~aka za rje{avawe bosanske krize. Rexinald Bartolomju je imenovan za

113

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
srskih i 108 Srba iz muslimanskih zatvora. pozicija Srbije nikada do sad nije mijewala i da se ona uvijek zalagala za mirno rje{ewe. U Hrvatskoj, dodao je Slobodan Milo{evi}, ustanovqen je totalitarno-{ovinisti~ki re`im. Po~elo je tako {to je na izborima pobijedila Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), koja se po~ela naoru`avati. "U va{oj zemqi ne znaju svi pravo stawe stvari kod nas. Kad bi znali, nikada se ne bi saglasili sa sankcijama protiv nas. No, desilo se da se Srbija i Crna Gora nalaze pod `estokim embargom. Mi samo ne mo`emo razumjeti, zbog ~ega Rusija u~estvuje u tako ne~emu. Re}i }u otvoreno: To je sramna ~iwenica za Rusiju", rekao je Slobodan Milo{evi}. stru~waci protiv ovakve akcije ocjewuju}i je kao opasnu i rizi~nu, ali je predsjednik Klinton odlu~an u namjeri da je, bez obzira na sve, sprovede.

16. 02. 1993.
Delegacija Republike Srpske Krajine (RSK), koja je po~ela razgovore sa kopredsjednicima @enevske konferencije o Jugoslaviji Sajrusom Vensom i Dejvidom Ovenom, predala je dvojici posrednika nacrt rezolucije za Savjet bezbjednosti, kojim bi, prema ocjeni Kraji{kih Srba, srpskohrvatski sporovi na tlu biv{e Jugoslavije mogli biti rje{avani na pravedan na~in.

24. 02. 1993.
Predsjednik Republike Srpske Radovan Karaxi} garantovao je bezbjednost aviona koji treba da u~estvuju u operaciji spu{tawa hrane padobranima u isto~noj Bosni, koju planiraju SAD u okviru UN. Rusko ministarstvo spoqnih poslova formulisalo je plan od osam ta~aka za rje{ewe krize u biv{oj Jugoslaviji. Plan se svodi na prekid vatre, prihvatawe plana Vensa i Ovena, kontrolu po{tovawa embarga na isporuku oru`ja u BiH, garanciju po{tovawa quskih prava u BiH i postepeno ukidawe sankcija prema SRJ. General{tab Vojske Jugoslavije je, povodom odluke SAD o slawu humanitarne pomo}i avionima, saop{tio da smatra da su na ovaj na~in zloupotrebqeni humanitarni razlozi i da ova akcija mo`e dovesti do eskalacije sukoba na {irem podru~ju Balkana i Evrope.

17. 02. 1993.
U Kremnoj kod Prwavora sahrawen Veqko Milankovi}, srpski junak i legendarni komandant bataqona "Vukovi sa Vu~jaka". Me|u ovogodi{wim dobitnicima nagrade iz Fonda "Kraqa Fejsala" je Alija Izetbegovi}, zvani~no je saop{teno u Rijadu. Izetbegovi}u je nagrada dodijeqena za, kako je obrazlo`eno, doprinos islamu.

21. 02. 1993.
Lider bosanskih muslimana Alija Izetbegovi} izdao je naredbu svojim jedinicama da jednostrano obustave vatru na svim frontovima.

22. 02. 1993.
Savjet bezbjednosti UN jednoglasno je usvojio Rezoluciju 808 o pokretawu postupka za osnivawe Me|unarodnog suda za krivi~no gowewe lica odgovornih za ozbiqna kr{ewa me|unarodnog humanitarnog prava po~iwena na teritoriji biv{e Jugoslavije u vremenu od 1991. god. Srpkiwe zato~ene u oxa~kom zatvoru, prema podacima koje je prikupio Dokumentacioni centar Republi~kog komesarijata za izbjeglice, silovane su nao~igled mu`eva i djece "dok su se Alijini i hrvatski bojovnici pod dejstvom alkohola nemilosrdno i`ivqavali nad wima".

18. 02. 1993.
Delegacija RS odbila je da putuje Wujork na pregovore o biv{oj BiH zatra`ila od kopredsjednika Vensa Ovena da se pregovori odr`avaju @enevi. u i i u

25. 02. 1993.
Savjet bezbjednosti UN pozvao je predstavnike svih sukobqenih strana u BiH da odmah do|u u Wujork kako bi se pregovorima okon~ao sukob. "Ponudi}emo sklapawe ~asnog mira koji bi bio prihvatqiv za sve i koji ne}e morati da obezbje|uju strane trupe", izjavio je predsjednik Republike Srpske dr Radovan Karaxi} pred polazak u Wujork na nastavak pregovora o biv{oj BiH. Konvoj od oko 60 kamiona sa 150 vojnika UN zaustavqen je u Malom Zvorniku, na prelazu iz Srbije u BiH. Po{to je komandant konvoja odbio da dozvoli pregled tovara u vozilima, snage RS

"Na lokaciji Glo|anskog brda u selu Kamenici dvadesetak kilometara ju`no od Zvornika umoreno je najmawe 250 Srba", izjavio je patolog Vojno-adu primarijus dr Zoran Stankovi}. Prema ocjeni dr Stankovi}a, ti qudi su pobijeni prije najmawe tri mseca. ^iwenica je da su pojedininim `rtvama udovi vezani bodqikavom `icom, da imaju odsje~ene ruke, noge ili glavu" rekao je dr Stankovi}.

23. 02. 1993.
Odluka ameri~kog predsjednika Bila Klintona da padobranima iz transportnih aviona spu{ta humanitarnu pomo} isto~noj Bosni i daqe nailazi na veoma uzdr`ano reagovawe u Londonu. ^ak su i ameri~ki vojni

20. 02. 1993.
Predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi} izjavio je listu "Pravda" da se

114

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
nisu dozvolile da konvoj nastavi put prema Sarajevu. vazdu{nim putem. Tri ameri~ka transportera aviona "C-130 Herkules", poletjev{i iz baze Rajna-Majna kod Frankfurta, izbacili su nad isto~nom BiH oko milion letaka kojima se stanovni{tvo obavje{tava o predstoje}em doturawu pomo}i. mana i Hrvata na pregovorima u Wujorku. Pomirewu su doprinjeli i Amerikanci operacijom "padobran" i pritiskom na srpsku stranu u Savjetu bezbjednosti. Muslimani i Hrvati potpisali su sporazum u 10 ta~aka, kojim se odustaje od nacionalnih podjela i podr`ava jedinstvena republika BiH. Obe strane su imenovale po tri predstavnika u budu}e Predsjedni{tvo BiH, a to o~ekuju i od srpske strane, u skladu sa prihva}enim novim ustavnim principima.

26. 02. 1993.
Savjet bezbjednosti UN upozorio je zara}ene strane u BiH da }e se svako ometawe doturawa humanitarne pomo}i toj biv{oj jugoslovenskoj republici tretirati kao ratni zlo~in. Savjet je podr`ao inicijativu za doturawe pomo}i vazdu{nim putem tako gdje ne mogu da pro|u drumski konvoji. Nad Srbima u isto~noj Bosni su po~iweni masovni zlo~ini, sprovedeno etni~ko ~i{}ewe i genocid, ali istina o tim zbivawima kao da ne zanima svijet pa ni Ujediwene nacije, izjavio je komandant Drinskog korpusa VRS pukovnik Milenko @ivkovi}. Sjednica Skup{tine op{tine Bawa Luka protekla je u znaku promjene naziva osnovnih i sredwih {kola i ulica u tom gradu. Nepoznata naoru`ana grupa zaustavila je voz na putu Beograd-Bar, kod mjesta [trpci, na dijelu pruge koji prolazi kroz biv{u BiH, i u nepoznatom pravcu odvela oko 25 putnika, mu{karaca.

01. 03. 1993.
Izme|u svih srpskih zemaqa na teritoriji biv{e Jugoslavije uspostavqen je jedinstven platni promet.

02. 03. 1993.
Informativna slu`ba Glavnog {taba VRS u svom saop{tewu optu`ila je muslimanske snage da upotrebqavaju bojne otrove. U saop{tewu se tvrdi da su snage lojalne Aliji Izetbegov}u u artiqerijskom napadu na srpsku teritoriju u rejonu sela Kiki}i, tri kilometra sjeverno od Grada~ca, prije dvije no}i upotrijebile i "granate sa hemijskim sredstvima po svemu sude}i, neku vrstu suzavca". U Wujorku nastavqeni pregovori o prekidu rata u BiH. Vens i Oven poku{avaju da izvr{e pritisak na srpsku i muslimansku stranu da prihvate sporazum o vojnim aspektima rata u BiH.

05. 03. 1993.
Pregovori o rje{ewu bosanske krize u Wujorku zavr{eni su neuspjehom. Muslimanska i srpska strana nisu potpisale prijedlog mapa, tj. o podjeli BiH na 10 provincija, ali ipak pregovori nisu prekinuti. Nakon nagovje{taja da bi Alija Izetbegovi} mogao da pristane na Vens-Ovenove mape o podjeli Bosne na 10 provincija, predsjednik Republike Srpske Radovan Karaxi} je rekao da su mape skrojene na {tetu srpskog naroda i da ih on ne}e potpisati. Karaxi} je rekao da je on iznio dobar plan koji vodi ka miru, to jest da se odmah usvoji nesporni dio mapa, a da se sporne teritorije stave pod kontrolu UN do kona~nog rje{ewa. "Sad }emo, vjerovatno, opet mi ispasti krivi pred svjetskom javno{}u, ali nama je najva`nije da ne ispadnemo krivi pred svojim narodom", dodao je Karaxi}. On je rekao da o~ekuje i nove pritiske na Srbiju, ukoliko ne potpi{u sporazum. "Ukoliko iko ponovo u sve ovo poku{a da umije{a Srbiju, mi }emo da prekinemo svaki razgovor i tra`i}emo nezavisnost", rekao je Karaxi}. Novoimenovani komandant UNPROFOR-a u biv{oj Jugoslaviji, {vedski general Lars Erik Valgren stupio je na du`nost, zamjeniv{i indijskog generala Sati{a Nambijara.

1993

27. 02. 1993.
Srbi i Hrvati iz BiH izjavili su da im nije potrebna ameri~ka humanitarna pomo} iz vazduha, tako da }e glavni korisnici te pomo}i biti bosanski muslimani saop{tili su reporterima u Sarajevu funkcioneri UN. Predstavnik mirovnih snaga UN u Sarajevu Beri Fruer izjavio je da "Srbi i Hrvati `ele da primaju pomo} kopnenim konvojima".

03. 03. 1993.
Lider bosanskih muslimana Alija Izetbegovi} potpisao je Wujorku "vojni dokument" iz mirovnog paketa me|unarodnih pregovara~a Sajrusa Vensa i lorda Ovena. Ovaj dokument su jo{ u januaru u @enevi potpisale hrvatske i srpske strane.

04. 03. 1993.
Kod Br~kog je izvr{ena razmjena zarobqenika - 140 muslimana razmijeweno je za 101 Srbina. Kopredsjednici Vens i Oven su dva dana posredovali u izmirewu musli-

28. 02. 1993.
Otpo~ela je akcija dostavqawa humanitarne pomo}i Isto~noj Bosni

115

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
06. 03. 1993.
Slijede}i interese srpskog naroda, na skupu op{tina sansko-unskog podru~ja, predstavnici lokalnih vlasti Sanskog Mosta, Prijedora, Kqu~a, Petrovca, Novog Grada, Srpske Krupe, Srpskog Biha}a i Kozarske Dubice, odlu~no su rekli da ne prihvataju Vens-Ovenove mape po kojima pomenute op{tine pripadaju tzv. Cazinskoj krajini. Na podru~jima biv{e Jugoslavije, zahva}enim ratnim sukobima od 1991. godine sprovodi se smi{qeno uni{tewe srpskih pravoslavnih bogomoqa, grobaqa i drugih nacionalnovjerskih objekata i u oblastima koje nisu bile zahva}ene oru`anim opreacijama, {to predstavqa specifi~an duhovni genocid nad srpskim narodom upozorava se u Memorandumu o "kulturnom ~i{}ewu" koji je Dr`avna komisija za ratne zlo~ine i zlo~ine genocida nedavno uputila generalnom sekretaru UN Butrosu Galiju. Najugro`enije su Slavonska eparhija sa 84 i Zvorni~koTuzlanska sa 78 poru{enih i o{te}enih hramova i drugih objekata, dok je u Bawalu~koj eparhiji zabiqe`en samo jedan takav slu~aj minirawe crkve Uspewa Presvete Bogorodice u Jajcu. Od 6.500 Srba, koliko ih je prije ovog rata `ivjelo na podru~ju op{tine Kowic, ostalo je samo oko 300. Ostali su protjerani sa svojih vjekovnih ogwi{ta ili su ve} mjesecima zbrinuti u muslimansko-hrvatskom zatvoru, gdje ih danono}no mu~e i ubijaju. Na podru~ju Republike Srbije, prema podacima Crvenog krsta, na dan 8. marta registrovana su 461.653 izbjegla lica. Od tog broja registrovano je 295.149 izbjeglih lica sa podru~ja BiH. ju. Milo{evi} je podr`ao mirovni plan Vensa i Ovena, ali je istakao da je pitawe mapa interno pitawe tri sukobqene strane u Bosni. U razgovoru s predstavnicima gr~kog parlamenta predsjendik SRJ Dobrica ]osi} je istakao da srpski narod u BiH ne}e pristati ni na kakve diktate. "Danas se ponavqa Berlinski kongres i Jalta", rekao je on, "a velike sile postavqaju ultimatume srpskom narodu u BiH". "Sve dok se ne uva`i princip samoopredjeqewa naroda ima}emo dugotrajan rat i nesagledive tragedije", rekao je ]osi}. Zagreba~ki imam Mustafa Ceri} izjavio je da su Hrvati i Hrvatska krivi za nesre}u muslimana u BiH pi{e zagreba~ki "Ve~erwi list". Imam Ceri} je na turneji po zemqama Zaliva rekao kako je Hrvatska jo{ za vrijeme rata u Hrvatskoj, poku{ala da uvu~e muslimane u svoj rat, ali da vo|stvo BiH nije na taj poziv odgovorilo "zbog agresivne politike Hrvatske i Hrvata iz Hercegovine".

10. 03. 1993.
Biv{i ameri~ki dr`avni sekretar Henri Kisinxer izjavio je da je me|unarodna zajednica u~inila veliku gre{ku priznav{i nezavisnost BiH. "Ako Srbi, Hrvati i muslimani nisu mogli da `ive zajedno u relativno velikoj Jugoslaviji, kako onda da `ive u maloj Bosni? Ve} na Berlinskom kongresu u pro{lom vijeku, Evropske sile nisu znale {ta da rade s Bosnom, jer Bosna u stvari i nije dr`ava", izjavio je Kisinxer.

13. 03. 1993.
Bosanski muslimani zadr`a}e komandanta Mirovnih snaga UN francuskog generala Filipa Moriona u Srebrenici, u Isto~noj Bosni, sve dok se do tog mjesta ne probije konvoj s humanitarnom pomo}i, izjavio je predstavnik UN. Morion je s grupom saradnika 11. marta blokiran u Srebrenici.

11. 03. 1993.
Komandant snaga UN general Filip Morion zajedno sa konvojem u{ao je u Srebrenicu radi dogovora o prekidu vatre i omogu}avawu dolaska humanitarne pomo}i. Na poziv predsjednika Francuske Fransoa Miterana u Parizu je boravio predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi}. Pod Miteranovim pokroviteqstvom vo|eni su razgovori s kopredsjednicima @enevske mirovne konferencije Vensom i Ovenom o rje{avawu bosanskog konflikta. Miteran je rekao da }e sankcije protiv Jugoslavije biti ukinute kada prestane rat u BiH. On je, me|utim, upozorio Milo{evi}a da }e, ukoliko sve tri strane ne potpi{u Mirovni plan Vensa i Ovena, svijet preduzeti akci-

08. 03. 1993.
Generalni sekretar UN Butros Gali izjavio je da zemqe ~lanice svjetske organizacije moraju biti spremne da po{aqu kopnene trupe u Bosnu ukoliko "bosanski Srbi", kako je rekao, "odbiju da se povuku sa okupirane teritorije". "Kao ciq imamo povla~ewe Srba i ukoliko oni to ne u~ine, preduze}emo neophodne mjere", rekao je Butros Gali. Komandanti muslimanskih jedinica iz @epe i Cerske u isto~noj Bosni, ponudili su Vojsci Republike Srpske predaju oru`ja.

15. 03. 1993.
Delegacija RS na odlasku na pregovore u Wujork, izjavila je da su dodatni uslovi muslimanske strane, potrebni za potpisivawe sporazuma, za bosanske Srbe potpuno neprihvatqivi. Francuska {tampa isti~e da je komandant UNPROFOR-a za Bosnu francuski general Filip Morion ostao u Srebrenici da bi "sprije~io etni~ko ~i{}ewe te muslimanske enklave".

116

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
18. 03. 1993.
Na zakazani nastavak pregovora u sjedi{tu UN u Wujorku o rje{avawu bosanske krize do{li su predstavnici bosanskih Hrvata Mate Boban i Srba Radovan Karaxi}, dok je predstavnik bosanskih muslimana Alija Izetbe-govi} obavijestio kopredsjednike Konferencije o biv{oj Jugoslaviji da ne}e prisustvovati nastavku pregovora sve dok Srbi "nastavqaju ofanzivu u Isto~noj Bosni, vr{e genocid u Bijeqini i bombarduju Sarajevo". "Alija Izetbegovi} nije sada legalni predsjednik Predsjedni{tva BiH jer mu mandat, koji je istekao 20. decembra pro{le godine, uop{te nije produ`en", izjavio je predsjednih muslimansko-hrvatske vlade BiH Mile Akmaxi}. Me|unarodni pregovara~i Sajrus Vens i Lord Oven oti{li su po drugi put "na noge" Aliji Izetbegovi}u da razgovaraju u wegovom hotelu, nakon {to je lider bosanskih muslimana napustio mirovne pregovore u sjedi{tu UN u Wujorku. Srebrenice obustavqaju vojne aktivnosti i da srpske snage garantuju suvozemne i vazdu{ne koridore za pru`awe humanitarne pomo}i. Srpska strana predla`e sveobuhvatni mirovni sporazum na ovim prostorima. Aerodrom "Dubrave" kod Tuzle slu`beno je otvoren za avione sa oznakama UN. i Sajrusa Vensa o okon~awu rata u biv{oj BiH u praksi ozna~ava po~etak velikog i o{trog pritiska na srpsku stranu da, tako|e prihvati taj plan ocjewuje se u Londonu. Britanski ministar inostranih poslova Daglas Herd, koji se nalazi u posjeti Va{ingtonu izjavio je da srpska strana mo`e o~ekivati totalnu izolaciju i blokadu ukoliko ne prihvati plan Ovena i Vensa. U razgovorima komandanta VRS generala Ratka Mladi}a i komandanta mirovnih snaga za BiH generala Filipa Moriona sa saradnicima dogovoreno je u Beogradu da prekid vatre izme|u zara}enih strana u biv{oj BiH stupi na snagu u nedequ 28. marta, u 12 ~asova. Kako je novinarima izjavio gen. Mladi} primirje }e stupiti na snagu ako ga prihvate i druge dvije strane.

24. 03. 1993.
Iz Tuzle je, uz posredovawe komandanta UNPROFOR-a u BiH generala Filipa Moriona, evakuisano 46 Srba, iako je bilo dogovoreno da se omogu}i izlazak vi{e od 600 Srba.

25. 03. 1993.
Vi{emjese~ni pregovori o sudbini BiH zavr{eni su neuspjehom. Mirovni plan kopredsjednika Konferencije o biv{oj Jugoslaviji, Vensa i Ovena, s minimalnim korekcijama potpisali su u cjelini predstavnik bosanskih Hrvata Mate Boban i predstavnik bosanskih muslimana Alija Izetbegovi}. Predsjednik RS Radovan Karaxi} odbio je da potpi{e Plan smatraju}i da su predlo`ene mape neprihvatqive za Srbe, a da ~etvrti, naknadno unijeti dio o organizaciji vlasti u prelaznom periodu, predstavqa vra}awe na formulu starog Predsjedni{tva i "vlasti koja je dovela do rata i koju je srpski narod odbio".

28. 03. 1993.
Lider bosanskih muslimana Alija Izetbegovi} i predsjednik Hrvatske Frawo Tu|man sporazumjeli su se o osnivawu Oru`anih snaga BiH u kojima }e biti i Hrvatsko vije}e obrane i Armija BiH.

19. 03. 1993.
Konvoj UN sa humanitarnom pomo}i, na ~elu s komandantom mirovnih snaga UN za BiH generalom Filipom Morionom, stigao je u Srebrenicu.

30. 03. 1993.
U izvje{taju generalnog sekretara UN Butrosa Galija Savjetu bezbjednosti Srbi su ozna~eni kao jedina strana odgovorna {to mirovni pregovori u Wujorku nisu uspjeli. Savjet bezbjednosti UN usvojio je Rezoluciju 815 kojom se mirovnim snagama UNPROFOR-a produ`uje mandat do 30. juna 1993. godine.

1993

21. 03. 1993.
Potpredsjednik Republike Srpske Nikola Koqevi} izjavio je da je srpska strana dala saglasnost da se te`i rawenici iz Srebrenice evakui{u helikopterima, ali da to "ne zna~i uspostavqawe stalnog vazdu{nog mosta".

26. 03. 1993.
Savjet bezbjednosti UN, poslije hitno sazvane sjednice objavio je Predsjedni~ko saop{tewe u kome se povodom mirovnog plana Vensa i Ovena ka`e da "Savjet podr`ava akciju strana koje su stavile potpis i poziva jedinu preostalu stranu koja to nije u~inila da bez odlagawa potpi{e preostala dva dokumenta". Odluka Alije Izetbegovi}a da potpi{e mirovni plan lorda Ovena

31. 03. 1993.
Savjet bezbjednosti UN usvojio je Rezoluciju 816 o primjeni sile u sprovo|ewu odluke o zabrani svih letova iznad BiH. Na tra`ewe Rusije iz Rezolucije je izostavqena formulacija o bombardovawu ciqeva na zemqi.

22. 03. 1993.
Delegacija RS na pregovorima u Wujorku obavijestila je Savjet bezbjednosti UN da se na rati{tu kod

117

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
Ameri~ki list "Klivlend plejn diler" konstatuje da je "jasno da Srbi ne mogu da prihvate mape koje ugro`avaju wihov koridor od Pala do granice sa Srbijom". List ocjewuje pogre{nom procjenom "da bi Srbi, Hrvati i muslimani u Bosni uskoro mogli da se vrate zajedni~kom `ivotu". "Klivilend plejn diler" konstatuje da su muslimani potpisali mirovni plan potstaknuti obe}awima da }e SAD raditi na ukidawu embarga na isporuku oru`ja BiH" {to je, kako ironi~no prime}uje list, "zanimqiva formula prihvatawa mira da bi se dobilo vi{e oru`ja za rat". promjeni imena tih gradova. Tako }e se od sada Dowi Vakuf nazivati Srbobran, Bosanska Gradi{ka Gradi{ka. Italijanska vlada je odobrila da vazdu{ne baze italijanske armije poslu`e NATO-snagama ~iji avioni budu u~estvovali u nadgledawu zone zabrawene za letove nad BiH, u skladu sa Rezolucijom 816 Savjeta bezbjednosti UN. vojnici budu evakuisani vazdu{nim putem u Tuzlu. Premijer Gr~ke Konstantin Micotakis boravio je u jednodnevnoj posjeti Beogradu. Imao je odvojene razgovore s predsjednikom Srbije Slobodanom Milo{evi}em, predsjednikom SRJ Dobricom ]osi}em i predsjednikom RS Radovanom Karaxi}em. Konstantina Micotakisa je primio i srpski partijarh Pavle.

05. 04. 1993.
Zapadno-evropska unija (ZEU) uputi}e patrolne ~amce, policijske i carinske ekipe na Dunav u ciqu poo{travawa kontrole embarga UN prema Srbiji. Odluka o tome donesena je u Luksemburgu na sastanku Ministarskog savjeta te vojne organizacije koju sa~iwavaju zemqe ~lanice EZ osim Irske i Danske. Novi predsjednik Nacionalne skup{tine Francuske Filip Segen izjavio je da je jedino rje{ewe ratnog sukoba u BiH da se tri naroda muslimani, Srbi i Hrvati - razdvoje.

07. 04. 1993.
Ameri~ka administracija razmatra totalno "zatvarawe" Jadrana u zoni jugoslovenskih teritorijalnih voda, kao jednu od mjera u okviru daqeg poo{travawa sankcija UN prema SRJ. "Velika Britanija je odlu~no protiv kaubojske politike Xona Vejna u BiH", izjavio je britanski ministar odbrane Malkom Rifkin, odgovaraju}i na zahtjeve nekih politi~ara da se vojno interveni{e u BiH. Dr`avno rukovodstvo Republike Srpske uputilo je poziv svojim gra|anima koji podlije`u vojnoj obavezi, a izbjegli su u SRJ, da se hitno jave na svoja mobilizacijska mjesta.

02. 04. 1993.
Nove{ki ministar inostranih poslova Torvald Stoltenberg prihvatio je ponudu generalnog sekretara UN Butrosa Galija da zamijeni Sajrusa Vensa na du`nost mirovnog posrednika za biv{u Jugoslaviju.

03. 04. 1993.
"Srpska pravoslavna crkva (SPC), izra`ava potpuno neslagawe sa VensOvenovim planom o teritorijalnoj podjeli Bosne, prihva}enom od muslimana i Hrvata". Taj stav iznijeli su u Rimu, na nenajavqenoj konferenciji za {tampu, mitrtopolit Crnogorskoprimorski Amfilohije i episkop ba~ki Irinej, koji u svojstvu zvani~ne delegacije SPC borave u vi{ednevnoj posjeti Vatikanu i Italiji. U Bile}i Narodna skup{tina RS je prihvatila dio Vens-Ovenovog plana o mapama, zalo`ila se za nastavak mirovnog procesa putem direktnih pregovora strana u sukobu, osudila politiku pritisaka i upozorila da }e prekinuti svaku saradwu sa me|unarodnim institucijama ukoliko se nastavi politika ka`wavawa srpskog naroda. Poslanici Narodne Skup-{tine Republike Srpske jednoglasno su prihvatili prijedloge Skup{tine op{tine Doweg Vakufa i Bosanske Gradi{ke o

06. 04. 1993.
Ministri inostranih poslova zemaqa Evropske zajednice usvojili su u Luksemburgu Deklaraciju o biv{oj Jugoslaviji. U woj je izra`ena zabrinutost zbog odbijawa Srba iz BiH da potpi{u preostale dokumente mirovnog plana i zahtjevano je od wih da to odmah u~ine. Vlada RS imenovala je posebnu Komisiju za podno{ewe tu`be za genocid nad srpskim narodom. Konvoj UN je u Srebrenici dovezao humanitarnu pomo}, ali u povratku nije preuzeo muslimanske `ene i djecu. Evakuaciju nije dozvolio lokalni zapovjednik Naser Ori}, koji je postavio uslov da u Srebrenicu bude razmje{ten kanadski bataqon mirovnih snaga i da raweni muslimanski

08. 04. 1993.
Predsjednik RS Radovan Karaxi} nagovijestio je mogu}nost da BiH bude asimetri~na federacija, tj. da muslimani i Hrvati budu u bli`im odnosima me|usobno nego {to bi bili sa Srbima. Karaxi} smatra da bi ova ideja mogla pomo}i da sukobqene strane u BiH lak{e do|u do rje{ewa.

11. 04. 1993.
Na prijedlog Rusije Savjet bezbjednosti UN odlo`io je razmatrawe i usvajawe ve} pripremqene rezolucije o mjerama poo{travawa sankcija protiv SR Jugoslavije.

118

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
12. 04. 1993.
Pod okriqem NATO-a otpo~elo je patrolirawe nad vazdu{nim prostorom BiH, tj. primjena Rezolucije 816 Savjeta bezbjednosti UN o osiguravawu zone zabrawenog letewa nad BiH. snabdijevawe srpskih snaga BiH iz Jugoslavije. Povodom usvajawa Rezolucije 820 predsjednik RS Radovan Karaxi} je izjavio da }e, ukoliko najavqene sankcije budu sprovedene protiv Jugoslavije, Srbi iz BiH "napustiti mirovne pregovore i Konferenciju o biv{oj Jugoslaviji". Blizu 100 lica poginulo je u trodnevnim sukobima muslimanskih i hrvatskih snaga oko Viteza, grada u Centralnoj Bosni, izjavio je u vojni predstavnik UN.

17. 04. 1993.
Savjet bezbjednosti UN usvojio je jednoglasno Rezoluciju 819 kojom od sukobqenih strana u BiH zahtijeva da podru~je Srebrenice smatraju za{ti}enom, odnosno podru~jem bez vojnih napada ili bilo kojih neprijateqskih dejstava. "Rezolucijom se od paravojnih snaga bosanskih Srba tra`i da odmah obustave napade na Srebrenicu i da se odmah povuku iz tog mjesta i okoline." General Ratko Mladi}, komandant Vojske RS i general Sefer Halilovi}, komandant Armije BiH, u prisustvu generala Larsa Erika Valgrena, kao posrednika, na sastanku odr`anom na sarajevskom aerodromu, sklopili su Sporazum o potpunom prekidu vatre u zoni Srebrenice i wenoj demilitarizaciji.

13. 04. 1993.
U Dom zdravqa u Bajinoj Ba{ti dopremqena tijela 12 srpskih mladi}a u ugqenisanom stawu. Rije~ je o Srbima ubijenim u napadu muslimana na srpsku op{tinu Skelane, koji je izvr{en prethodnog dana. Srpski borci koji su pre`ivjeli taj napad, izjavili su da su u pitawu raweni srpski vojnici, nad kojima je izvr{en pravi masakr: izbodeni su vilama ili dokraj~eni maqevima i sjekirama. U napadu srebreni~kih muslimana na srpske polo`aje i civilne ciqeve na teritoriji Skelana istog dana, kod Osma~a je iz zasjede ubijeno 17 srpskih boraca, a 14 ih je raweno.

19. 04. 1993.
Sukobi izme|u muslimana i Hrvata u dolini Neretve nastavqaju se punom `estinom, a komanda HVO iz Kowica zatra`ila je od srpske strane prihvat civilnog hrvatskog stanovni{tva iz tog grada. Radi se o ukupno oko 500 lica kojima kako isti~u predstavnici HVO, prijeti pokoq od strane sqedbenika Alije Izetbegovi}a. U srpskim vojnim izvorima se tvrdi da su hrvatskoj strani u tom pogledu pru`ene pune garancije.

18. 04. 1993.
Savjet bezbjednosti UN usvojio je Rezluciju 820, kojom se poo{travaju sankcije protiv Jugoslavije po~ev od 26. aprila, ukoliko do tada Srbi u BiH ne potpi{u Vens-Ovenov mirovni plan. Prema SRJ }e u tom slu~aju biti pripremqene slede}e mjere: zabrna brodskog transporta roba u Jugoslaviji i kroz wu, dok se kopneni trnsport mo`e odvijati samo na ograni~enom broju puteva i `elezni~kih prelaza; zabrana jugoslovenskog rije~nog saobra}aja na Dunavu izvan jugoslovenskih granica, uspostavqawe zona zabrane plovidbe na 12 miqa od jugoslovenske jadranske obale; zamrzavawe jugoslovenskih finansijskih sredstava u inostranstvu, zabrana svih finansijskih i drugih transakcija sa Jugoslavijom (osim telekomunikacionih, po{tansih i pravnih). Odluka Savjeta bezbjednosti donijeta je velikom ve}inom glasova, uzdr`ali su se Kina i Rusija.

15. 04. 1993.
Sporadi~ni sukobi izme|u muslimanskih i hrvatskih snaga dobijaju sve ozbiqnije razmjere. Do okr{aja je do{lo u Travnku, Novom Travniku, oko Jablanice. Muslimanski ekstremisti sa {ireg podru~ja Srebrenice svim raspolo`ivim artiqerijskim oru|em i streqa~kim naoru`awem napadaju na vi{e pravaca. Prema podacima Glavnog {taba VRS, samo u prethodnih 48 ~asova poginula su 43 srpska borca, dok je 71 rawen.

20. 04. 1993.
Viskoki Komesarijat UN za izbeglice (UNHCR) zatra`i}e od Savjeta bezbjednosti da @epu i Gora`de proglasi za{titnim zonama, saop{tio je potparol te organizacije Ron Rajmon, na konferenciji za novinare u @enevi. General-major Milan Gvero, zamjenik komandanta Glavnog [taba VRS, rekao je da }e se "srpska strana u svemu pridr`avati potpisanog sporazuma i odredaba me|unarodnog ratnog prava, a da je za wega li~no su{tina u tome da srebreni~ki muslimani predaju oru`je, poslije ~ega }e protiv wih biti pokrenut postupak predvi|en Zakonom." Britanski ministar odbrane Malkolm Rifkin ponovo se izjasnio protiv vojne intervencije Zapada u BiH. On je rekao da je te{ko utvrditi

1993

16. 03. 1993.
Mirovni posrednik u jugoslovenskoj krizi lord Oven izjavio je da je do{lo vrijeme da svijet razmisli o efektivnom bombardovawu puteva i mostova u BiH, kako bi se prekinulo

119

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
koga treba bombardovati. "Ako ho}emo da kaznimo sve agresore, {ta onda raditi sa Hrvatima, i muslimanima koji se sada tuku jedni protiv drugih" naglasio je Rifkin. Generali Sefer Halilovi} (Armija BiH) i Milivoje Petkovi} (HVO) u Zenici potpisali Sporazum o obustavi vatre izme|u dviju vojski. Zvjerska ubistva ~itavih porodica, silovane `ene, opqa~kane ku}e - slika je koju su u predjelu Viteza, Zenice i Travnika vidjeli ~lanovi humanitarnih ekipa UN na popri{tima borbi Hrvata i muslimana. Dejvidom Ovenom zatra`i odre|ene ustupke i prona|e rje{ewe koje bi bilo prihvatqivo. Pripadnici brigade HVO "Herceg Stjepan" prona{li su u hrvatskom selu Trusina kod Kowica, tijela 26 mje{tana, me|u kojima ima i `ena i djece koje su izmasakrirale muslimanske jedinice. Malobrojni pre`ivjeli iz ovog sela opisali su strahovita mu~ewa i zlostavqawa hrvatskog naroda od strane muslimana. Hrvatski predsjednik Frawo Tu|man pozvao je Hrvate i muslimane u Centralnoj Bosni da obustave borbe u kojima je proteklih dana poginulo najmawe 250 qudi. vawu referenduma za ujediwewe dviju Republika u jednu dr`avu. Predsjednik RSK Goran Haxi}, izjavio je pred po~etak zajedni~kog zasjedawa Skup{tine RS i RSK u Novom Gradu "da ovo nije sastanak ujediwewa". "Za sada pravimo zajedni~ku platformu za istupawe prema me|unarodnoj zajedinici", rekao je Haxi}.

25. 04. 1993.
U Beogradu, u prisustvu mirovnog posrednika lorda Ovena, predsjednici Dobrica ]osi}, Slobodan Milo{evi} i Momir Bulatovi} poku{avali da ubijede Radovana Karaxi}a da stavi svoj potpis na korigovani Vens-Ovenov mirovni plan, {to ovaj nije prihvatio. Lideri bosanskih muslimana i Hrvata, Alija Izetbegovi} i Mate Boban, zakqu~ili su u Zagrebu Sporazum o prekidu vatre i odlu~ili da stvore zajedni~ku vojnu komandu. Sporazum je postignut posredovawem kopredsjednika @enevske konferencije o biv{oj Jugoslaviji lorda Ovena, poslije burne diskusije koja je trajala puna ~etiri sata. U razgovorima je u~estvovao i hrvatski predsjednik Frawo Tu|man, koji je stavio svoj potpis na sporazum kao svjedok, potpisnici su i vojni komandanti bosanskih muslimana i Hrvata, Sefer Halilovi} i Milivoje Petkovi}. [ef ruske diplomatije Andrej Kozirjev izjavio je da se Rusija nimalo ne}e kolebati u podr{ci poo{travawa sankcija prema SRJ. Ona }e i}i zajedno s me|unarodnom zajednicom, a ne sa onim koji raspiruju rat u biv{oj Jugoslaviji.

22. 04. 1993.
U Va{ingtonu je saop{teno sa SAD razmatraju mogu}nost bombardovawa srpskih polo`aja u BiH. To bi mogla da bude, tvrdi se, jednostrana odluka, i bez saglasnosti Savjeta bezbjednosti UN. Savjet bezbjednosti UN raspravqao o krizi u BiH, posebno u izbijawu neprijateqstava izme|u hrvatskih i muslimanskih oru`anih snaga. U predsjedni~kom saop{tewu osu|eno je nasiqe i zatra`eno je od obiju strana da obustave borbe. Muslimanske oru`ane formacije "poja~ane muxahedinima" i muslimanskim jedinicama iz Sarajeva krenule su u podne u op{ti napad na Kowic.

24. 04. 1993.
U Beogradu na sastanku sa lordom Ovenom i Vensovim saradnikom Herbom Okunom predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi} zatra`io je razja{wewe tri kqu~na elementa Vens-Ovenovog plana - status sjevernog koridora, ustavna rje{ewa i bezbjednost imovine i gra|ana u oblastima koje Srbi moraju vratiti Hrvatima i muslimanima. Predsjednik RS Radovan Karaxi} u Beogradu je odbacio prijedloge lorda Ovena za promjenu mapa u mirovnom planu i ocijenio da su "mape toliko lo{e da ne mogu biti korigovane, one moraju da se promijene". Na zajedni~koj sjednici dvaju parlamenata Republike Srpske Krajine i Republike Srpske u Novom Gradu usvojena je Deklaracija Zajednice skup{tina Republike Srpske Krajine i Republike Srpske. Parlamentarci novokonstituisane Skup{tine usvojili su odluku da se, ukoliko me|unarodna zajednica zavede najnovije ekonomske sankcije protiv SR Jugoslavije, hitno sazove Narodna Skup{tina RS i RSK, na kojoj bi trebalo da se donese odluka o raspisi-

23. 04. 1993.
U Novom Gradu zasijedala Narodna skup{tina RS, koja je Rezoluciju 820 Savjeta bezbjednosti UN osudila kao "nepravedan i genocidan ~in", a povodom Vens-Ovenovog mirovnog plana poslanici su zauzeli stav da treba nastaviti pregovore, ali da se mo`e usvojiti samo ono rje{ewe koje uva`ava legitimne interese srpskog naroda. U tom smislu ovla{}en je Radovan Karaxi} da u razgovoru s

26. 04. 1993.
Poslanici Narodne skup{tine RS na zasijedawu u Bijeqini jednoglasno su odbili zahtjev za potpisivawe Vens-

120

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
Ovenovog mirovnog plana. Upu}en je i proglas srpskom narodu u kome je apelovano na slogu, dostojanstvo i me|usobno zbijawe redova. Donijeta je odluka da se 15. i 16. maja odr`i referendum na kome bi se Srbi u RS izjasnili o prihvatawu Vens-Ovenovog plana. Neposredno prije usvajawa ove odluke, predsjednik SRJ Dobrica ]osi}, predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi} i predsjednik Crne Gore Momir Bulatovi} uputili su preko ministra inostranih poslova Vladislava Jovanovi}a pismo poslanicima Skup{tine RS. U pismu se govori o zna~aju kompromisnih rje{ewa do kojih se do{lo, ukqu~uju}i i koridor u Posavini pod kontrolom UN. Od poslanika je tra`eno da prihvate Vens-Ovenov plan i skrenuta im je pa`wa da oni nemaju pravo da se neprihvatawem plana izla`u sankcijama i ugro`avaju deset miliona gra|ana Jugoslavije. Odbijawem poslanika NS RS da potpi{u Vens-Ovenov mirovni plan, automatski je stupio na snagu poo{treni re`im sankcija prema SR Jugoslaviji. Socijalisti~ka partija Srbije dala je punu podr{ku trojici predsjednika ]osi}u, Milo{evi}u i Bulatovi}u, u vezi s wihovim pismom upu}enim Skup{tini RS. Predsjednik SPO Vuk Dra{kovi} ocijenio je da je odluka Skup{tine RS qudski neodgovorna, a po Srbe u BiH samoubila~ka, a za cio narod vi{e nego katastrofalna. Po mi{qewu predsjednika DSS Vojislava Ko{tunice rukovodioci Srbije i Jugoslavije trebalo bi sa Srbima u BiH da se dogovore i formuli{u minimalne srpske zahtjeve. Predsjednik Izvr{nog odbora Demokratske stranke Zoran \in|i} ocijenio je koridor prihvatqivom ponudom koja daje osnov za daqe pregovore, pa je novu verziju plana trebalo potpisati. Predsjednik Srpske radikalne stranke Vojislav [e{eq izjavio je da je zadovoqan odlukom NS RS i da je potpuno podr`ava. tra da "na{ odgovor mora da bude odlu~an". Parlament Rusije odlu~io je da preporu~i svom diplomatskom i dr`avnom vrhu da svome predstavniku u OUN J. Voroncovu nalo`i da upotrebom veta blokira izglasavawe rezolucije o vojnoj intervenciji u BiH ili o bombardovawu srpskih pozicija. "Najnovije izjave Borisa Jeqcina i ministra inostranih poslova Andreja Kozirjeva svjedo~e da bi Rusija zatvorila o~i pred vojnom intervencijom protiv Srba u Bosni", izjavio je na sjednici Vrhovnog Savjeta predsjednik Parlamenta Ruslan Hazbulatov. On je rekao da postoji mou}nost da su se Jeqcin i Klinton na samitu u Vankuveru dogovorili i postigli saglasnost u vezi sa Jugoslavijom koja se dr`i u tajnosti.

27. 04. 1993.
"Ruska Federacije ne}e biti pokroviteq onima koji se suprotstavqaju me|unarodnoj zajednici", izjavio je predsjednik Boris Jeqcin, opredjequju}i tako stav Rusije prema odluci Srpske Skup{tine u Bijeqini da ne prihvati plan Vensa i Ovena.

28. 04. 1993.
Predsjednik SRJ Dobrica ]osi} predlo`io je da se hitno odr`i konferencija na vrhu o BiH. Uz tri zara}ene strane u~estvovala bi Jugoslavija, Hrvatska, pet stalnih ~lanica Savjeta bezbjednosti, zatim predstavnici Indije, Egipta, Zimbabvea i Brazila, kao i generalni sekretar UN i kopredsjednik @enevske konferencije o Jugoslaviji. Dogovoreno je da se konferencija odr`i 1. maja u Atini. Skup{tina Srbije je ve}inom glasova usvojila pismo trojice predsjednika ]osi}a, Milo{evi}a i Bulatovi}a, upu}eno 26. aprila Narodne skup{tini RS, kao svoju Deklaraciju i uputila apel poslanicima Skup{tine RS da "jo{ jednom, u miru i uz dodatne informacije, razmotre i preispitaju svoju odluku". U SAD su po~ele u`urbane pripreme novih "radikalnih mjera" za rje{ewe bosanske krize. Naj~e{}e je pomiwana mogu}nost bombardovawa srpskih ciqeva i skidawe embarga na uvoz or`ja namijewenog bosanskim muslimanima. S tim u vezi predsjednik Bil Klinton obavio je konsultacije s vojnim stru~wacima i izjavio da sma-

29. 04. 1993.
Predsjednik RS Radovan Karaxi} i predsjednik Narodne skup{tine RS Mom~ilo Kraji{nik prihvatili su prijedlog predsjednika Srbije Slobodana Milo{evi}a i Skup{tine Republike Srbije da se za 5. maj zaka`e nova sjednica NS RS, na kojoj bi "detaqno bili razmotreni svi aspekti Vens-Ovenovog plana, ukqu~uju}i i sva nova shvatawa".

1993

30. 04. 1993.
Komitet visokih funkcionera KEBS-a usvojio je Izjavu u kojoj se podr`ava ukidawe embarga UN na isporuku oru`ja bosanskim muslimanima. U posebnoj Izjavi o biv{oj Jugoslaviji za glavnog krivca {to jo{ nije prona|eno rje{ewe ozna~ava se Srbija, a srpsko rukovodstvo kao najodgovornije za konflikt, wegove posqedice, razarawa i `rtve.

01. 05. 1993.
U Atini na Konferenciji o BiH koju su sazvali kopredsjednici mirovne

121

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
konferencije za biv{u Jugoslaviju, pored doma}ina premijera Gr~ke Konstantina Micotakisa prisustvovali su predsjednik SRJ Dobrica ]osi}, predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi}, predsjednik Crne Gore Momir Bulatovi}, predsjednik Hrvatske Frawo Tu|man, predstavnici triju nacionalnih zajednica u BiH, Radovan Karaxi}, Alija Izetbegovi} i Mate Boban, novoimenovani kopredsjednik Mirovne konferencije Torvald Stoltenberg i izaslanici SAD i Rusije, Rexinald Bartolomju i Vitalij ^urkin. Predsjednik RS Radovan Karaxi} je na kraju ovog skupa potpisao Vens-Ovenov Miro-vni plan za BiH, uz uslov da "Skup{tina RS na zasjedawu 5. maja podr`i odluku svoje delegacije donijetu u Atini". Ovena. "Plan koji vam je poznat u osnovi je "katastrofalan", rekao je Karaxi} na Palama. "Po tom planu", dodao je on, "negira se pravo na samoopredjelewe, bosanski Srbi vra}aju se natrag u BiH i trebalo bi da se zadovoqe sa samo 43% bosanske teritorije, iako im po zemqi{nim kwigama pripada vi{e od 60%". "Me|utim", dodao je Karaxi}, "plan bi trebalo prihvatiti, zbog stravi~nih me|unarodnih pritisaka, zbog prijetwi da }e snage NATO bombardovati srpske polo`aje, mostove i linije snabdijevawa. To mo`e te{ko da se zaustavi, osim prihvatawem VensOvenovog plana," upozorio je on. "Ja moram da vam preporu~im da verifikujete ovaj plan, jer, opasnost koja se nadvila nad srpski narod je ogromna, mada je ogromno i ono {to gubimo", rekao je predsjednik Republike Srpske. NS RS, koja je zasijedala na Palama, odbacila je Vens-Ovenov plan, odbiv{i da verifikuje potpis predsjednika RS Radovana Karaxi}a, koji je on uslovno stavio u Atini. Skup{tina je potvrdila ve} ranije donijetu odluku da se o Vens-Ovenovom planu odr`i referendum 15. i 16. maja. Za ovakvu odluku glasala su 52 poslanika, dva su bila protiv, a 12 se uzdr`alo. Prije dono{ewa odluke poslanicima su se obratili predsjednici ]osi}, Milo{evi} i Bulatovi}, kao i gr~ki premijer Micotakis, poku{avaju}i da ih ubijede da bezuslovno verifikuju Karaxi}ev potpis na Vens-Ovenov plan. Dotada{wi kopredsjednik Me|unarodne konferencije o biv{oj Jugoslaviji Sajrus Vens predao je du`nost novoimenovanom kopredsjedniku, Norve`aninu Torvaldu Stoltenbergu. odluka koje je mogao donijeti parlament Republike Srpske, donesena najgora i najkobnija odluka. "Ove zore, ovog svanu}a pora`en je politi~ki razum. Ova zemqa, narod, stupaju u veliku neizvjesnost. Ja ne znam {ta }e se de{avati narednih no}i i dana", izjavio je ]osi}. Predsjednik Sku{tine Republike Srpske Mom~ilo Kraji{nik, izjavio je da poslanici nisu odbili VensOvenov plan ve} su potvrdili odluku da se o wemu izjasni narod na referendumu zakazanom za 15. i 16. maj. Potpredsjednik RS dr Biqana Plav{i} je rekla: "Bilo je nemogu}e o~ekivati bilo {to drugo od onoga {to je ve} bilo odlu~eno u Bijeqini. [ta }e se desiti sada, ne znam. Bilo je veoma te{ko odlu~iti da li prihvatiti ili odbiti Vens-Ovenov plan." Vlada Republike Srbije je ocijenila da, po{to su stvoreni uslovi za mir, postoji daqe neodr`ivo i neopravdano ekonomsko iscrpqivawe Republike Srbije i da ubudu}e pomo} Republici Srpskoj treba svesti samo na hranu i lijekove u bilansima koje }e utvrditi nadle`na ministarstva. Za daqu pomo} u novcu, gorivu, repromaterijalu, i sl. koja je do sada upu}ivana, uz velika materijalna odricawa Republike Srbije, postizawem uslova za uspostavqawe mira, po ocjeni Vlade, vi{e ne postoje razlozi. Savjet bezbjednosti UN usvojio je Rezoluciju 824 kojom se "objavquje da se glavni grad Republike BiH Sarajevo i druge sli~ne ugro`ene zone, posebno gradovi Tuzla, @epa, Biha}, Gora`de, kao i Srebrenica, sa wihovom okolinom, tretiraju kao za{ti}ene zone od svih strana u sukobu i da se prekinu svi oru`ani napadi i sve neprijateqske akcije".

02. 05. 1993.
Predsjednik RS dr Radovan Karaxi} izjavio je da }e dati ostavku ukoliko parlament Republike Srpske ne prihvati Vens-Ovenov mirovni plan, koji je on potpisao u Atini. Povodom stavqawa potpisa predsjednika RS Radovana Karaxi}a na VensOvenov plan za Bosnu, gr~ki premijer Micotakis ka`e: "Izra`avamo duboko zadovoqstvo zbog kona~nog sporazuma o miru u BiH, koji je postignut u Atini. Preovladali su savjest, razum, pobjedio je mir. Novi period mira, saradwe i napretka otvara se pred svima nama."

03. 05. 1993.
Nastavqeni sukobi izme|u muslimana i Hrvata u centralnoj Bosni. Borbe su vo|ene oko Travnika, Zenice i Novog Travnika.

05. 05. 1993.
Predsjednik Republike Srpske Radovan Karaxi} pozvao je poslanike Skup{tine Republike Srpske da verifikuju wegov potpis koji je u Atini stavio na mirovni plan Vensa i

06. 05. 1993.
Predsjednik SRJ Dobrica ]osi} je izjavio da je od svih r|avih i kobnih

07. 05. 1993.
U Bawoj Luci su sru{ene xamije Ferhadija i Arnaudija. Xamije su poru{ili nepoznati po~inioci. Pred-

122

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
sjednik SRJ Dobrica ]osi} o{tro je osudio ovaj akt. Predsjednik RS, Vlada i svi dr`avni organi RS najo{trije su osudili "vandalsko pona{awe pojedinaca ili grupa" koji su poru{ili vjerske objekte u Bawoj Luci. poslije ofanzive "hrvatskih paravojnih formacija protiv bosanskih muslimana u rejonu Mostara", a potom, u formi predsjedni~kog saop{tewa, o{tro osudio bosanske Hrvate i upozorio Hrvatsku da se ne upli}e u sukobe u BiH. Predsjednik predsjedni{tva BiH Alija Izetbegovi} i lider bosanskih Hrvata Mate Boban sklopili su sporazum o obustavqawu vatre u Mostaru, ali uprkos tome borbe su nastavqene. Muslimanski izvori su javili da je veliki broj muslimana zatvoren na fudbalskom stadionu u Mostaru, a desetak autobusa punih muslimana odveden je u nepoznatom pravcu. (Svesrpski sabor). Umjesto poslanika Skup{tine RS sjednici je prisustvovala tro~lana delegacija, a iz Skup{tine RSK stiglo je oko trideset poslanika. Prisutni su poslanici jednoglasno usvojili Deklaraciju o mirovnom planu za okon~awe gra|anskog rata u BiH. Vlada BiH optu`ila je Republiku Hrvatsku za agresiju na tu biv{u jugoslovensku republiku. Vlada je ocijenila da je prisustvo regularnih trupa Vojske Republike Hrvatske na podru~ju sredwe BiH direktan vid vojne intervencije na teritoriju BiH.

08. 05. 1993.
Predsjednik, potpredsjednik, ministri i poslanici Republike Srpske sprije~eni su da pre|u granicu SR Jugoslavije kod Zvornika. Predsjednik Republike Srpske Radovan Karaxi} izjavio je da "okretawe le|a Srbije srpskom narodu u Bosni poga|a u du{u", kao i da }e ukidawe pomo}i donijeti te{ko}e RS, ali da }e ona "pre`ivjeti" i prona}i vlastiti izlaz iz situacije. Glavni {tab VRS saop{tio je da je u Sarajevu do sada uhap{eno 15.158 Srba koje muslimani dr`e kao taoce u podrumskim prostorijama sarajevskih zgrada. U saop{tewu se tvrdi se je naredbu za hap{ewe gra|ana srpske nacionalnosti izdao Sefer Halilovi}.

15. 05. 1993.
U Republici Srpskoj tokom dva dana odr`an referendum o VensOvenovom mirovnom planu. Prema zvani~nim podacima, na referendum je iza{lo 92% upisanih bira~a. Protiv prihvatawa Mirovnog plana izjasnilo se 96% bira~a koji su iza{li na glasawe; na drugo referendumsko pitawe o pravu na samostalno i slobodno udru`ivawe RS s drugim dr`avama potvrdno se izjasnilo tako|e 96% bira~a.

11. 05. 1993.
Spu{tawe rampe na Drini za rukovodstvo Republike Srpske predsjednik Srpske radikalne stranke dr Vojislav [e{eq nazvao je najve}im politi~kim skandalom posqedwih godina." Po wegovim rije~ima, voqu Srba zapadno od Drine da ne potpi{u ono {to ili se potura i natura niko ne mo`e da slomi. Neostvariva je zamisao da se podigne gvozdena zavjesa na Drini. "Mi, srpski radikali, to svakako ne}emo dozvoliti", rekao je dr [e{eq.

09. 05. 1993.
U Bosni i Hercegovini je zvani~no stupio na snagu Sporazum o prekidu vatre, koju su potpisali predstavnici srpskih i muslimanskih snaga pod okriqem UNPROFOR-a. Sporazum su potpisali Ratko Mladi} i Sefer Halilovi}. Alija Izetbegovi} je na konferenciji za novinare u Sarajevu visoko ocjenio Vens-Ovenov mirovni plan, tvrde}i da je to jedina realna opcija za okon~awe gra|anskog rata u BiH. On je, me|utim, izjavio da }e vjerovatno biti potrebna sila da bi se Srbi primorali da taj plan potpi{u.

16. 05. 1993.
Na sarajevskom aerodromu komadant Glavnog {taba VRS RS general-potpukovnik Ratko Mladi} i zapovjednik HVO brigadir-bojnik Milivoje Petkovi} potpisali su Sporazum o prekidu neprijateqstva. Sporazum koji je potpisan u prisustvu komadanta UNPROFOR-a za biv{u BiH generala Filipa Moriona predvi|eno je do do 1. juna dvije strane razmijene sve zarobqenike, a do 1. jula i tijela poginulih srpskih i hrvatskih boraca. Tako|e je dogovoreno i nesmetano kretawe civila izme|u RS i Hrvatske zajednice Herceg Bosne. Biv{i ameri~ki dr`avni sekretar Henri Kisinxer u ~lanku u torinskoj

1993

12. 05. 1993.
Predsjednik RS dr Radovan Karaxi} izdao je naredbu Ministarstvu unutra{wih poslova RS da putem CSB Bawa Luka poja~a obezbje|ewe svih vjerskih objekata u Bawoj Luci i okolini.

14. 05. 1993.
U Beogradu je odr`ana zajedni~ka sjednica tri skup{tine - SR Jugoslavije, Srbije i Crne Gore, prvobitno zami{qena kao zajedni~ki skup poslanika pet parlamenata

10. 05. 1993.
Savjet bezbjednosti UN se hitno sastao da bi razmotrio situaciju u BiH

123

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
"Stampi" naglasio da je jedino mudro i pravedno rje{ewe "odvajawe tri etni~ke cjeline u BiH dr`avnim granicama".

22. 05. 1993.
Poslije vi{ednevnih pregovora ministri inostranih poslova Rusije, SAD, Francuske, Velike Britanije i [panije usvojili su u Va{ingtonu Akcioni plan za ostvarewe mira u Bosni. Programom se, umjesto tra`ewa sveukupnog rje{ewa krize, ide postupnost, tj. prije svega na okon~awu neprijateqstava i spre-~avawe {irewa sukoba. Program predvi|a raspore|ivawe posmatra~a mirovnih snaga na granicama izme|u Jugoslavije i BiH, uspostavqawe "za{ti}enih zona" u koje bi se uputili ve}i kontigenti mirovnih snaga, kao i upu}ivawe me|unarodnih posmatra~a u Makedoniju i na Kosovo. Programom od 13 ta~aka predvi|eno je i ustanovqavawe me|unarodnog suda za ratne zlo~ine po~iwene na tlu biv{e Jugoslavije, Hrvatskoj je zaprije}eno sankcijama ako ne prekine borbe protiv muslimana u Bosni, dok su Albanci na Kosovu upozoreni da ne ra~unaju na mjewawe granica. Srbi iz Bosne su pozvani da napuste "nasilno osvojene teritorije", a SR Jugoslaviji je priprje}eno o{trom kontrolom sprovo|ewa sankcija. U Torontu i Montrealu su u organizaciji Svjetske Srpske zajednice, odr`ane demonstracije Srba u znak protesta protiv sankcija me|unarodne zajednice. U Torontu se ispred ameri~kog diplomatskog predstavni{tva okupilo 2.000 qudi. Govornici su podr`ali platformu jedinstva i solidarnosti me|u Srbima i protivqewe nepravednim sankcijama me|unarodne zajednice.

pregovorima", istakao je on i pozvao "narod na ujediwewe i borbu svim dozvoqenim sredstvima za odbranu nezavisne, suverene i cjelovite BiH." Predsjednik RS, Radovan Karaxi} izjavio je da "Srbi podr`avaju plan pet ministara, po{to se wime pru`a mogu}nost za nastavak mirovnog procesa". Trojna komisija u kojoj su, zajedno sa oficirima VRS, bili predstavnici UNPROFOR-a i muslimanske strane u Srebrenici je utvrdila da to podru~je nije demilitarizovano, ba{ kao ni rejon @epe.

17. 05. 1993.
Referendum Srba u RS, na kome se ve}ina izjasnila protiv prihvatawa podjele BiH na provincije, mirovni posrednik Dejvid Oven je nazvao direktnim izazovom me|unarodnoj zajednici. Predstanik ministarstva inostranih poslova Francuske ocijenio je da je referendum "ni{tavan i bez pravnog dejstva".

18. 05. 1993.
U Me|ugorju je postignut Sporazum o uspostavqawu mira izme|u muslimana i Hrvata u BiH. Sastanku su ispred hrvatske strane prisustvovali Frawo Tu|man, Mate Boban, Mile Akmaxi}, Frawo Boras i general Milivoj Petkovi}, a s muslimanske Alija Izetbegovi} i Haris Silajxi}, Rusmir Mahmut~ehaji} i general Sefer Halilovi}. Posrednici su bili lord Oven i Stoltenberg te Nils Halveg Peterson.

24. 05. 1993.
Predsjednik SRJ Dobrica ]osi} je Plan zajedni~kih akcija ocijenio kao "zna~ajan korak u mirovnom procesu", naglasiv{i da je "sada najva`nije da se prekine rat i krvoproli}e", ali je kao negativan aspekt ovog plana naveo "zalagawe da se nastavi sa sprovo|ewem rigoroznih sankcija prema Jugoslaviji". U intervjuu koji objavquje bonski "Velt", hrvatski predsjednik Frawo Tu|man se izjasnio za konferedaciju tri konstitutivna naroda u BiH pod nadzorom UN. Tu|man je kazao da je Zagreb prihvatio prijedlog ruskog ministra inostranih poslova Andreja Kozirjeva o me|unarodnoj kontroli svih granica.

20. 05. 1993.
U sjedi{tu UN u Wujorku objavqen je zvani~ni izvje{taj o zlo~inima po~iwenim nad muslimanima i Srbima u BiH. Specijalni izvjestilac Komisije za qudska prava T. Mazovjecki, za razliku od ranijih izvje{taja u kojima je te`i{te bilo stavqeno na srpske zlo~ine, ovdje dokazivao zlo~ine muslimana nad Srbima. Dr`avna komisija SRJ okon~ala je rad na Memorandumu o zlo~inima nad srpskim stanovni{tvom u isto~noj Bosni. Procjeweno je da je od marta 1993. godine ubijeno vi{e od 1.200 lica, dok se broj povrije|enih i rawenih kre}e izme|u 2.800 i 3.200.

25. 05. 1993.
Ministri odbrane NATO-a na sastanku u Briselu dali podr{ku Akcionom planu pet ministara kao kratkoro~nom rje{ewu bosanskom sukoba, uz ocjenu da dugoro~ni i trajni mir zavisi od sprovo|ewa VensOvenovog plana. Savjet bezbjednosti UN usvojio je Rezoluciju 827 o osnivawu Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine

23. 05. 1993.
Vo|a bosanskih muslimana Alija Izetbegovi} u poruci gra|anima BiH istakao je da je novi plan petoricie ministara o prekidu sukoba u BiH "apsolutno neprihvatqiv i pora`avaju}i". "Ne}emo pognuti glavu i ne}emo vi{e gubiti vrijeme u jalovim

124

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
po~iwene na prostoru biv{e Jugoslavije. Sud }e imati 11 ~lanova, a sjedi{te }e mu biti u Hagu. {est muslimanskih enklava u toj biv{oj jugoslovenskoj republici. Me|unarodne snage }e {tititi Sarajevo, Tuzlu, @epu, Srebrenicu, Gora`de i Biha}. Poslije sedam mjeseci }utawa, otvoreno je progovorio i Fikret Abdi} obra}aju}i se muslimanima Biha}ko-cazinske Krajine. Jasno je tom prilikom kazao da je okrenuo le|a politici Alije Izetbegovi}a i SDA i naglasio da je to privatna stranka. "Morao sam ovako otvoreno progovoriti jer je politika koju vodi Alija Izetbegovi} pogubna za muslimanski narod. Morao sam se suprostaviti u ime 1.200.000 bira~a koji su mi na prvim vi{estrana~kim izborima ukazali povjerewe."

27. 05. 1993.
Ukazom predsjednika RS dr Radovana Karaxi}a, predsjednika Republike Srpske pukovnik Slavko Lisica, komadant operativne grupe Doboj VRS, unaprije|en je u ~in general-majora.

05. 06. 1993.
Skup{tina RSK odlu~ila je na zasjedawu u Petriwi da se u RSK 19. i 20. juna sprovede referendum i da se gra|ani izjasne da li su "za ujediwewe RSK i RS u jedinstvenu dr`avu, uz mogu}nost ujediwewa s drugim srpskim dra`avama".

30. 05. 1993.
Rukovodstva RS i RSK u Bijeqini razmatrala mogu}nost ujediwewa RS i RSK.

07. 06. 1993.
Muslimanske oru`ane formacije mu~ki su, prije ~etiri dana, napale Hrvate u trenutku kada je progla{eno op{te primirje. Dezorijentisani i ostavqeni na nemilost krvolocima sakupqenim sa svih svjetskih meridijana, bojavnici HVO i civilno stanovni{tvo spas su potra`ili na Vla{i}u me|u borcima VRS. Pripadnici vojne policije 1. kne`evske lake brigade dovezli su 14 rawenih Hrvata na odjel bawalu~ke Hirur{ke klinike. Rawenici, me|u kojima su pripadnici HVO, odnosno civili iz rejona Travnika, pre{li su na srpsku stranu nakon ju~era{weg krvavog obra~una sa muslimanskim formacijama kod Kalibunara, na periferiji Travnika. Kako saop{tava Pres-centar Prvog kraji{kog korpusa, sukobi muslimana i Hrvata u dolini La{ve su se rasplamsali do krajwih granica, smirivawa nema ni nakon najnovijeg potpisivawa primirja. Odmah nakon potpisivawa primirja izme|u Armije BiH i HVO sukobi su se nastavili nesmawenom `estinom. Muslimanske snage u Travniku zauzimaju sela, provode teror, hapse, siluju, pqa~kaju i ubijaju, prete`no nedu`no civilno stanovni{tvo hrvatske i srpske nacionalnosti. Poginuli i raweni sa obje stane se broje na stotine.

08. 06. 1993.
Kopredsjednici Konferencije o biv{oj Jugoslaviji, Dejvid Oven i Torvald Stoltenberg u Beogradu su razgovarali s predsjednikom Republike Srbije Slobodanom Milo{evi}em. Poslije razgovora su izjavili da "svijet ne odustaje od VensOvenovog plana za BiH, ali je on podlo`an promjenama ukoliko se s tim slo`e sve tri zara}ene strane u BiH". Poslije pada Travnika u ruke muslimana, oko 8.000 Hrvata (od kojih 7.000 civila) prebjeglo je na Vla{i}, koji se nalazio pod kontrolom snaga RS. Britanski vojnici tvrde da su uspjeli da sprije~e oko 30 muslimanskih boraca da u oblasti Gu~a Gore ubiju 170 civila. Prema wihovim svjedo~ewima, muslimani u okolini Travnika "hladnokrvno pucaju u civile Hrvate". Predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi} sastao se s najvi{im funkcionerima RS. U saop{tewu sa sastanka je re~eno daje u interesu mira i ubrzawa mirovnog procesa rukovodstvo RS odlu~ilo da imenuje svoje predstavnike u "tripartitno koordinaciono tijelo": Radovana Karaxi}a, Mom~ila Kraji{nika i Nikolu Koqevi}a. Po odluci Alije Izetbegovi}a uspostavqena je funkcija komandanta

01. 06. 1993.
Skup{tina SRJ razrije{ila je du`nosti predsjednika SRJ Dobricu ]osi}a, po{to je ocijenila da je kr{io Ustav. Shodno Ustavu do izbora novog predsjednika ovu du`nost obavqa}e predsjednik Ve}a republika Milo{ Radulovi}.

02. 06. 1993.
Povodom odluke Skup{tine SRJ, kojom je razrje{en du`nosti predsjednika Republike, Dobrica ]osi} je dostavio izjavu u kojoj je iznio rezultate svog jednogodi{weg rada i opovrgao tvrdwe da je kr{io Ustav. A za svoju smjenu kao glavni razlog naveo je netrpeqivost predsjednika Srbije Milo{evi}a. "Po proceduri i ciqu u Skup{tini zbio se klasi~ni staqinisti~ki ciq. Smewen sam sa du`nosti predsednika Republike dr`avnim udarom koji je preko Parlamenta izvr{io Slobodan Milo{evi} uz pripremqenu podr{ku Vojislava [e{eqa", zakqu~io je u svojoj izjavi ]osi}.

1993

04. 06. 1993.
Savjet bezbjednosti UN usvojio je Rezoluciju 824 o slawu te{ko naoru`anih snaga u BiH radi za{tite

125

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
Glavnog {taba oru`anih snaga RBiH na koju je postavqen Rasim Deli}. Dotada{wi komandant Sefer Halilovi} ostao je na~elnik G[, a Jovan Divjak i Stjepan [iber zamjenici. bje`e}i pred muslimanskim snagama u la{vanskoj dolini predali srpskoj vojsci na Vla{i}u, nakon ~ega su smje{teni na Mawa~i, odvezeni su na liniju razgrani~ewa, gdje }e biti razmjeweni za zarobqene srpske borce i civile na podru~ju Livna. Time je prakti~no realizovan dogovor koji su prethodnog dana zakqu~ile delegacije Republike Srpske i Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. realno stawe u biv{oj BiH i izrazio zadovoqstvo zbog toga.

17. 06. 1993.
4.000 hrvatskih civila i vi{e od 500 pripadnika hrvatskih oru`anih formacija koji su, bje`e}i ispred islamskih fanatika, spas na{li na slobodnoj srpskoj teritoriji, apeluje na hrvatsko "vrhovni{tvo" da mijewa stav prema Srbima. Ako je vjerovati "pu~anstvu" i "bojovnicima" smje{tenim u izbjegli~kom centru u Markovcu kod Srbobrana, hrvatski narod je napokon shvatio da mu opasnost prijeti od muslimana, a ne od Srba sa kojima bi, nakon svega, pristali na "su`ivot". Lider bosanskih muslimana Alija Izetbegovi} u Bonu je odbio "tripartitno rje{ewe" za Bosnu, o ~emu je prethodnog dana razgovarano u @enevi, i ponovo zatra`io da se ukine embargo na uvoz oru`ja za muslimane. Ameri~ki predsjednik Bil Klinton izjavio je u Va{ingtonu da }e SAD "ozbiqno razmotriti prijedlog o podjeli Bosne na tri entni~ke provincije ukoliko se tri strane o tome sporazumiju.

09. 06. 1993.
Predsjednik Hrvatske zajednice Herceg Bosne, Mate Boban uputio je pismo generalnom sekretaru UN Butrosu Galiju i kopredsjedavaju}em Mirovne konferencije o biv{oj Jugoslaviji lordu Ovenu i Torvaldu Stoltenbergu u kojem ih moli da "odmah posreduju u zaustavqawu zlo~ina nad Hrvatima." "Ve} peti dan neprekidno traje nevi|ena zlo~ina~ka agresija i etni~ko ~i{}ewe Hrvata koje provodi muslimanska vojska po zapovjedi Alije Izetbegovi}a na podru~ju Travnika, Novog Travnika, Viteza, Busova~e, Kiseqaka i Fojnice", upozorava Boban u tom pismu. U BiH su se svi izmijewali u ulozi agresora i krvoloka - ka`u {panski komentatori, opisuju}i krvave obra~une izme|u muslimana i Hrvata u Travniku i navode}i da su muslimanske snage u tom gradu pobile veliki broj pripadnika hrvatskih trupa i civilnog stanovni{tva, dok je nekoliko hiqada Hrvata izbjeglo iz grada i potra`ilo uto~i{te kod Srba.

13. 06. 1993.
"Spasili smo 6.000 Hrvata sa podru~ja Travnika jer je tom nedu`nom narodu prijetilo uni{tewe od stranih pla}enika i ekstremnih muslimanskih snaga", izjavio je komadant VRS general Ratko Mladi}. On je podsjetio da je Srpska vojska pru`ila ruku spasa i muslimanskom stanovni{tvu iz Srebrenice i @epe.

14. 06. 1993.
^lanice Kola Srpskih sestara posjetile su porodiqe Maricu Martinovi} i Mirjanu Ripu, Hrvatice, izbjeglice iz Travnika, koje su zahvaquju}i Srbima, Vojsci RS i qekarima pre`ivjele travni~ki pakao i donijele na svijet dvoje zdrave djece u bawolu~koj bolnici.

16. 06. 1993.
Predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi}, hrvatski predsjednik Frawo Tu|man i lider bosanskih muslimana Alija Izetbegovi} sastali su se s kopredsjednicima Me|unarodne konferencije lordom Ovenom i Tornvaldom Stolten-bergom u vili So`i u predgra|u @eneve. Razgovara se o prekidu vatre u biv{oj BiH, Vens-Ovenovom planu, ali uskla|enom s realno{}u na terenu, kao i o Krajini. Predsjednik republike Srpske dr Radovan Karaxi} izjavio je da je na razgovorima u @enevi prihva}eno

18. 06. 1993.
"Srpska i hrvatska inicijativa za rje{avawe bosanske krize, koju su minulog samita u @enevi, pokrenuli predsjednici Milo{evi} i Tu|man, bi}e u centru pregovora na vrhu, koji su sazvani za 23. jun", izjavio je portparol kopredsjednika Xon Majls. Hrvatski lideri u Bosni izjavili su da je u muslimanskoj kampawi osvajawa i etni~kog ~i{}ewa u centralnoj Bosni preko 2.000 Hrvata poginulo ili raweno, a 60.000 protjereno. "To je najve}i egzodus Hrvata u novijoj istoriji. Nema razloga da se o~ekuje da }e muslimani zaustaviti ofanzivu",

11. 06. 1993.
Hrvatska je zatra`ila hitnu sjednicu Savjeta bezbjednosti UN zbog "muslimanskih zlo~ina nad hrvatskim stanovni{tvom u Bosni", posebno u Travniku. Hrvatsko vije}e odbrane donijelo je odluku da se na cjelom podru~ju Hrvatske zajednice Herceg-Bosne sprovede op{ta mobilizacija.

12. 06. 1993.
Prihvatni centar Mawa~a je zatvoren. Svi pripadnici HVO, wih 883, koji su

126

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
izjavio je jedan od hrvatskih lidera u Bosni Dario Kordi}. vali predsjednici Srbije, Hrvatske, Crne Gore i RS. Odr`an je i tripartitni sastanak, kada su se srpskoj i hrvatskoj strani pridru`ili ~lanovi Predsjedni{tva BiH (Fikret Abdi}, Mirko Pejanovi}, Tatjana Mijatovi}, Frawo Boras, Mile Akma~i}, Miro Lazovi} i Miro Lasi}). Razgovori su prije svega vo|eni o srpskom i hrvatskom prijedlogu za okon~awe etni~kih sukoba u BiH podjelom ove republike na tri konfederalne dr`ave. Odlu~eno je da se razgovori uskoro nastave. no birani konfederalni parlament i konfederalni ustavni sud. Ejup Gani}, jedini me|u ~lanovima Predsjedni{tva BiH koji je ostao vjeran Aliji Izetbegovi}u, izjavio je da je podjela BiH na tri dijela plan kojim se legalizuje genocid i etni~ko ~i{}ewe. "Ima}emo velike `rtve, ali }emo nastaviti da pru`amo otpor", rekao je i ukazao na mogu}nost me|unarodnog terorizma, ukoliko me|unarodna zajednica ne sprije~i podjelu BiH. U Zapadnoj Evropi `ivi milion Bosanaca, upozorio je Gani}. Dosada{wi predsjednik Skup{tine Srbije Zoran Lili} izabran je za predsjednika Savezne Republike Jugoslavije. Obja{wavaju}i su{tinu Srpskohrvatskog prijedloga o ustavnom ure|ewu biv{e BiH i wenom unutra{wem razgrani~ewu, predsjednik RS dr Radovan Karaxi} je istakao da je muslimanima boqe da prihvate podjelu biv{e BiH na tri dijela, na tri nacionalne entiteta, nego da nastave rat protiv Srba i Hrvata, jer bi se moglo dogoditi da krajwi epilog bude - podjele biv{e BiH na dva dijela.

19. 06. 1993.
Biv{i francuski ministar inostranih poslova Rolan Dima izjavio je na jednom forumu u Kran-Montani u [vajcarskoj, da je "odgovornost Wema~ke i Vatikana za ubrzavawe krize u biv{oj Jugoslaviji ogromna".

20. 06. 1993.
Zavr{en je referendum u RSK o ujediwewu sa RS i drugim srpskim dr`avama. Na referendum je iza{lo 301.592 glasa~a ili 95,11% od ukupnog broja upisanih gra|ana. Za suverenu RSK i ujediwewe sa RS glasalo je 98,61%, a protiv 2.341 gra|ana, ili 0,77%, neva`e}ih listi}a je bilo 0,62%. U Herceg Novom su predsjednik RS Radovan Karaxi} i predsjednik Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Mate Boban razgovarali vi{e od sedam ~asova, bez prisustva javnosti. Tom prilikom je, na osnovu informacija dobijenih nakon sastanka, napravqen srpsko-hrvatski plan o podjeli BiH na etni~ke zone. Prema ocjenama analiti~ara rije~ je o povratku na plan portugalskog diplomate @oze Kutiqera iz aprila 1992. godine.

24. 06. 1993.
Predsjednik Republike Srpske dr Radovan Karaxi} izjavio je da se sa vo|om bosanskim Hrvata Matom Bobanom sporazumio o stvarawu konfederalne BiH koja bi se sastojala od tri etni~ke dr`ave i imala konfederalnu vladu, ~ije bi ~lanove delegirale te tri dr`ave. Predsjednik Republike Srpske dr Radovan Karaxi} izjavio je specijalnom izvje{ta~u francuske televizije iz @eneve da su Srbi spremni da se odreknu Sarajeva, u zamjenu za Gora`de i Srebrenicu.

1993

25. 06. 1993.
U @enevi je objelodawen Srpskohrvatski plan za podjelu BiH od devet ta~aka. Prema ovom planu, BiH bi bila konfederacija s ustavom koji priznaje tri konstitutivna naroda. Svaka republika bi mogla da sklapa me|unarodne ugovore, ali ne i one koji bi bili {tetni po druge dvije republike. Obezbjedilo bi se potpuno slobodno kretawe kroz cijelu BiH. Republike bi imale svoje ustave uz tripartitni ustavni dogovor Konfederacije. Rukovode}i organi bili bi Predsjedni{tvo Konfederacije (sastavqeno od predstavnika triju republika), konfederalni Savjet ministara (po tri iz svake republike), a postojao bi i indirekt-

28. 06. 1993.
Po~ela je druga runda pregovora u @enevi o rje{avawu krize u BiH. Predstavnici srpske i hrvatske strane saglasili su se oko dokumenta o "prelaznim aran`manima" za BiH, u kome je precizirana uloga koordinacionog tijela, komisije za granice, budu}i izgled me|unarodnih granica, uloga i organizacija policijskih snaga, me|unarodnog tijela za kontrolu slobodnog kretawa, kao na~in za{tite qudskih prava i poni{tavawe rezultata "etni~kog ~i{}ewa". Kopredsjednici Konferencije o biv{oj Jugoslaviji vodili su posebne razgovore sa sedam ~lanova Predsjedni{tva BiH.

21. 06. 1993.
Kopredsjednik Konferencije o biv{oj Jugoslaviji Torvald Stoltenberg izjavio je da novi plan o podjeli BiH na tri etni~ka dijela treba isprobati makar i po cijenu cijepawa zemqe.

23. 06. 1993.
Zavr{en je drugi krug `enevskih pregovora, posve}en zaustavqawu rata u BiH i tra`ewu rje{ewa za sva tri naroda u BiH. U pregovorima su, pod predsjedni{tvom mirovnih posrednika Ovena i Stoltenberga, u~estvo-

127

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
30. 06. 1993.
Strah i strepwa u i{~ekivawu muslimanskog napada preplavili su Kiseqak, vjerovatno najja~e hrvatsko upori{te u sredwoj Bosni. "Odasvud su muslimanske snage i jedinu sigurnost imamo sa srpske strane iz pravca Ilixe", izjavio je Velimir Ivan Mili}evi} zapovjednik policije u Kiseqaku. "Iz Tar~ina na nas idu jake muslimanske snage, oko 7.000, s viso~ke strane oko 3.000 muslimana vr{i stalni pritisak, Zeni~ani se spremaju da naprave pokoq u Kiseqaku" pri~a on. protive Francuska, Velika Britanija i Rusija. budu}oj konfederaciji, sastavqenoj od tri republike, dobio pravo gra|anstva". Trodnevni razgovori o normalizaciji odnosa izme|u RSK i Hrvatske zavr{eni su u `enevskoj Palati nacije bez saglasnosti dviju strana o nacrtu sporazuma o primjeni Rezolucije 802 Savjeta bezbjednosti UN.

05. 07. 1993.
Agresija muslimanske vojske na sve {to je hrvatsko u Sredwoj Bosni se nastavqa, tako da je oko 150.000 Hrvata u ovom regionu u totalnoj blokadi. Borbe izme|u mulsimana i Hrvata vode se na podru~ju Gorweg Vakufa, Prozora i Bugojna. Muslimani su napali Fojnicu, Novi Travnik i Kiseqak. Borbe izme|u Hrvata i muslimana vode se i oko Viteza, Busova~e i Gorweg Vakufa, kao i na podru~ju Vare{a i Kakwa. Na slobodnu srpsku teritoriju u selo Borce, kod Kowica, stigla je grupa od 454 gra|anina hrvatske nacionalnosti iz sela Zabr|e, Zaslivqe i Turije, koje muslimanske snage ve} tri mjeseca dr`e pod blokadom.

09. 07. 1993.
Lider bosanskih muslimana Alija Izetbegovi} iznio je mi{qewe da predlo`ena "konfederacija u stvari predstavqa etni~ku podjelu Bosne" i da }e je muslimani prihvatiti "samo ako im bude nametnuta, ili ako alternativa takvoj podjeli bude rat bez kraja. Podjela je ve} izvr{ena oru`jem i ne vrijedi zatvarati o~i pred takvom realno{}u".

03. 07. 1993.
Hrvatska vojska mobili{e pripadnike osam elitnih brigada i raspore|uje ih na granice sa Republikom Srpskom Krajinom. Poglavar Srpske pravoslavne crkve, partijarh srpski gospodin Pavle, boravio je u posjeti RS. Predsjednik Republike Srpske dr Radovan Karaxi} ocjenio je da posjeta patrijarha srpskog Pavla Republici Srpskoj ima ogroman zna~aj "jer su nas protivnici do sada dijelili u mnogim sferama - dr`avnim, partijskim i ekonomskim, ali nikad nisu uspjeli da podijele na{u crkvu, koja je duhovni objediniteq na{eg naroda". Austrijski ministar inostranih poslova Alojz Mok prvi put je kritikovao Hrvate zbog wihove vojne anga`ovanosti protiv muslimana. Istovremeno je uputio kritiku vladi hrvatskog predsjednika Frawe Tu|mana.

10. 07. 1993.
U pismu Organizaciji islamskih zemaqa predsjednik RS Radovan Karaxi} preporu~io je muslimanima u BiH da prihvate konfederaciju, ina~e mogu, ukoliko nastave rat, da izgube sve i dodao da su Srbi "napravili ogroman ustupak kada su pristali da se odvoje od Jugoslavije pod uslovom da Bosna postane konfederacija".

06. 07. 1993.
Kopredsjednik konferencije o biv{oj Jugoslaviji lord Dejvid Oven zatra`io je od bosanskih muslimana da odmah zapo~nu pregovore sa Srbima i Hrvatima. Oven je u Dablinu rekao da je srpsko-hrvatski "konfederalni plan o podjeli Bosne" na tri etni~ke mini - dr`ave jedini program pripremqen za raspravu. NATO zavr{io planove za{tite mirovnih snaga UN u muslimanskim "bezbjednim zonama" u BiH i uputio ih UN na usagla{avawe. Prema ovom planu 80 ratnih aviona SAD, Francuske, Holandije i Velike Britanije, stacioniranih u bazama u Italiji, bilo bi spremno da odmah pru`i pomo} jedinicama na terenu.

11. 07. 1993.
Na prostoru oko Srebrenice i Bratunca od po~etka rata do sada muslimanski ekstremisti su na najbrutalnije na~ine usmrtili oko 1.400 Srba, mahom `ena, djece i starih, a na desetine srpskih sela su potpuno razorili. U tom gradi}u je spaqena srpska pravoslavna crkva, uprkos ~iwenici da tamo jo{ od aprila neprekidno borave pripadnici mirovnih snaga UN "navode u Komandi garnizona VRS u Bratuncu.

04. 07. 1993.
Predsjednik SAD Bil Klinton uo~i zasijedawa Grupe 7 izjavio je da je BiH jedina "ta~ka neslagawa" izme|u SAD i Evrope, jer su SAD zajedno sa Wema~kom za ukidawe embarga na isporuke oru`ja muslimanima, ~emu se

08. 07. 1993.
Dejvid Oven i Torvald Stoltenberg su u Beogradu razgovarali sa predsjednikom Srbije Slobodanom Milo{evi}em koji je poslije razgovora ocijenio da je "realisti~an pristup

12. 07. 1993.
Predsjednik RS Radovan Karaxi} i lider muslimana Alija Izetbetovi}

128

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
su postigli dogovor o obnovi isporuka elektri~ne energije i vode Sarajevu i potpisali sporazum, kojim se garantuje bezbjednost osobau UN koje bi trebalo da izvr{i popravke instalacija za snabdijevawe vodom i strujom. Minobaca~ka granata je pala u gomilu qudi koji su u nasequ Dobriwa ~ekali u redu za vodu i tom prilikom je poginulo 12 i raweno 15 qudi. nad gradom Fojnicom u sredwoj Bosni. Predsjednik Republike Srbije Slobodan Milo{evi} i predsjednik Republike Hrvatske Frawo Tu|man, poslije sastanka odr`anog u ogranizaciji kopredsjedavaju}ih Konferencije o Jugoslaviji Torvalda Stoltenberga i Dejvida Ovena dali su sqede}u izjavu: "1. U potpunosti su neosnovane {pekulacije o podjeli BiH izme|u Hrvatske i Srbije. 2. Jedini na~in za postizawe trajnog mira u BiH nalazi se u afirmaciji interesa sve tri konstitutivna naroda i postizawu saglasnosti o uspostavqawu tri republike u okviru konfederacije. 3. Izra`avaju}i zadovoqstvo postignutim rje{ewem problema za Masleni~ki most, Zemunik i Peru}u, predsjednici pozdravqaju postignuti dogovor o prekidu neprijateqstava i smatraju da svaki pojedinac ili grupa koji naru{e sporazum moraju snositi punu odgovornost. Predsjednici ukazuju na zna~aj postignutog sporazuma, kao primjera rje{avawa sporova mirnim putem, ocjewuju}i ga zna~ajnim korakom na putu normalizacije srpsko-hrvatskih odnosa u cjelini." interpretaciji predsjednika Skup{tine RS Mom~ila Kraji{nika, poni{tewem ovih odluka biv{a BiH je prestalo i formalno da postoji kao dr`ava. Predsjednik Republike Srpske dr Radovan Karaxi} izjavio je da se "u odnosima izme|u Srba i Hrvata ne{to sna`no pokre}e" i da se oni "{irom biv{e BiH iz dana u dan popravqaju". "Poznato je da smo mi pomogli da oko 10.000 civila Hrvata izbjegne masakr muslimana. Stawe ide naboqe i vrlo je zna~ajan dogovor RSK i Hrvatske o Masleni~kom Mostu. Za muslimane je najve}a katastrofa savez sa Iranom i tu je Izetbegovi} upropastio svoj narod. Iran svugdje u svijetu ozna~ava zemqu islamskog fundamentalizma i nepomirqivog terorizma." ^lan Predsjedni{tva BiH Ejup Gani} izjavio je da su muslimani "pogrije{ili {to su se ujedinili s Hrvatima protiv Srba", jer su "muslimani u BiH porijeklom Srbi s obzirom na daleke pretke" i jer je "mnogo ja~e dru{tveno sa`ivqavawe sa Srbima nego sa Hrvatima".

13. 07. 1993.
Generalni sekretar UN Butros Gali dostavio je predsjedniku Savjeta bezbjednosti izvje{taj, zajedno sa izvje{tajima koje je dobio od kopredsjednika Me|unarodne konferencije o biv{oj Jugoslaviji. U vezi sa sukobima u BiH, kopredsjednici su zakqu~ili da je "sjedi{te vojnog sukoba pomjereno sa relativno lokalizovanih borbi izme|u Srba i muslimana ka intenzivnoj vojnoj muslimansko-hrvatskoj konfrontaciji", da je "postalo o~igledno da saradwa muslimana i Hrvata u BiH vi{e ne postoji", i da je to doprinijelo kriti~nom poreme}aju u doturawu humanitarne pomo}i i porastu izbjeglica, te da }e, ako se takvo stawe nastavi, snagama UN biti nemogu}e da i daqe ostanu u BiH.

21. 07. 1993.
Slovena~ka policija je na mariborskom aerodromu otkrila vi{e od 150 tona oru`ja i municije koji su u konterjnerima humanitarne pomo}i pro{vercovani za potrebe bosanskih muslimana. Kasnija istraga }e pokazati da su u {verc oru`ja bili umije{ani i visoki vladini slu`benici.

18. 07. 1993.
"Ako ho}emo mir sada, a najkasnije do oktobra, mora}emo se pomiriti s krupnim koncesijama u smislu etni~kih podjela BiH", rekao je za radio BiH Alija Izetbegovi} i dodao kako su u ovom trenutku mir i jedinstvena BiH nespojivi.

1993

16. 07. 1993.
Vlade Republike Hrvatske i RSK su u Erdutu potpisale Sporazum po kome se Hrvatska obavezala da }e do 31. jula povu}i svoje trupe sa okupiranih teritorija RSK (Ravni Kotari, Maslenica, Miqeva~ki plato, HE Peru}a, aerodrom Zemunik) u zamjenu za otvarawe mosta preko Masleni~kog kanala i zadarskog aerodroma Zemunik.

20. 07. 1993.
Narodna skup{tina RS na zasjedawu u Mrkowi} Gradu odlu~ila je da poni{ti odluke ZAVNOBiH-a o progla{ewu BiH za federalnu jedinicu Jugoslavije, donijete 25. novembra 1943. godine za zasjedawu ovog tijela u istom gradu. Prema

23. 07. 1993.
Kopredsjednik Me|unarodne konferencije o biv{oj Jugoslaviji lord Dejvid Oven je odbacio mogu}nost vojne intervencije u BiH i napade iz vazduha na srpske polo`aje i to obrazlo`io rije~ima da je "vrlo te{ko intervenisati u situaciji koja nije

17. 07. 1993.
Vi{estruko nadmo}nije muslimanske snage preuzele su potpunu kontrolu

129

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
agresija. Tako je, mo`da, dijelom ovaj rat po~eo, ali je to uvijek bio sukob Srba iz Bosne, Hrvata iz Bosne i muslimana iz Bosne". (Karaxi}, Izetbegovi} i Boban), prisustvovali i predsjednici Hrvatske, Frawo Tu|man, Srbije, Slobodan Milo{evi} i Crne Gore Momir Bulatovi} kao i specijalni izaslanik ruskog i ameri~kog predsjednika, Vitalij ^urkin i Rexinald Bartolomju. Razgovaralo se o zaustavqawu rata i ustavnom ure|ewu BiH. Predsjednik Republike Srpske Radovan Karaxi} izjavio je na `enevskom aerodromu da, na`alost, nije optimista u pogledu ishoda runde pregovora zbog, kako je naveo, toga {to me|unarodna zajednica nije spremna za mir. "Neko ohrabruje muslimansku stranu da nastavqa borbe, a taj neko je Wema~ka i neki pojedinci u SAD", mi{qewa je Karaxi}. Na sarajevskom rati{tu obnovqene su borbe oko Igmana. snaga u Sarajevu i protesta Vlade Francuske Ujediwenim nacijama u kome je tra`ena za{tita "plavih {qemova" na terenu, u Wujorku odr`an hitan sastanak izme|u generanog sekretara UN Butrosa Galija i francuskog ministra odbrane Fransoa Leotara, a potom i sastanak Savjeta bezbjednosti UN. Poslije ovih sastanaka Butros Gali je uputio zahtjev nadle`noj komandi NATO-a da izvr{i potrebne tehni~ke pripreme za sprovo|ewe kaznene ekspedicije protiv srpskih oru`anih snaga s obzirom da je u tom smislu SB ranije donio politi~ku odluku.

24. 07. 1993.
Grupa od 78 ameri~kih kongresmena uputila je pismo predsjedniku Bilu Klintonu u kome je do wega tra`eno da upotrebi vojnu silu protiv Srba i time "spase stanovnike Sarajeva od humanitarne nesre}e ogromnih razmjera".

25. 07. 1993.
Poslije `estokih i krvavih ~etverodnevnih borbi muslimanska ofanziva kod Br~kog potpuno je slomqena. U sna`nom protivudaru jedinica Prvog kraji{kog i Isto~nobosanskog korpusa muslimanskim snagama naneseni su stravi~ni gubici, tako da su se wihove jedinice, u potpunom rasulu, morale povu}i prema rezervnim polo`ajima, desetak kilometara ju`no od Br~kog. Predsjednik Republike Srpske Radovan Karaxi} najavio je da }e na @enevskim pregovorima predlo`iti da se Sarajevo pretvori u "otvoreni grad".

29. 07. 1993.
Dejvid Oven i Torvald Stoltenberg predlo`ili su "novu formulu zajednice" za BiH: Uniju sjediwenih dr`ava BiH. Prema tom planu to bi bila zajednica tri "konstitutivne republike" u kojoj `ive tri "konstitutivna naroda" i grupa "ostalih". Rije~ je o poku{aju nala`ewa kompromisa izme|u srpsko-hrvatske inicijative o konfederaciji i Platforme nepotpunog Predsjedni{tva BiH o federalnom ure|ewu ove republike. Predsjednik RS Radovan Karaxi}, lider bosanskih muslimana Alija Izetbegovi} i lider bosanskih Hrvata Mate Boban izdali su naredbu svojim vojnim komadantima da obustave vatru. Saop{tavaju}i to novinarima, portparol kopredsjednika Xon Mils je najavio da, }e se shodno dogovoru trojice lidera, vojni komadanti sastati u Sarajevu da u prisustvu UNPROFOR-a potpi{u dogovor o prekidu vatre. Vi{e od 3.500 Hrvata iz Bugojna pre{lo je u selu Mra~aj na planini Radu{a kod Kupresa, na teritoriju Republike Srpske. Tako su i ovog puta prognani Hrvati spas prona{li kod srpskih boraca, pripadnika VRS, koji su ih prihvatili, okrijepili, a potom transportovali tamo gdje su htjeli da idu, na teritoriju Herceg -Bosne.

28. 07. 1993.
Prvi direktni srpsko-muslimanski razgovori o Bosni, o mogu}nostima prekida sukoba u BiH, i wenom budu}em ustrojstvu, po~eli su u Palati nacija u @enevi. U razgovorima u~estvuju predsjednici Srbije, Crne Gore i Republike Srpske Slobodan Milo{evi}, Momir Bulatovi} i dr Radovan Karaxi} i predsjednik promuslimanskog predsjedni{tva biv{e BiH Alija Izetbegovi} sa ~lanovima tog tijela. Predsjednik Republike Hrvatske dr Frawo Tu|man izjavio je da je bosansko-hercegova~ki problem najzamr{eniji u sada{wem svijetu i da se tamo{wa kriza razvila i " do rata sviju protiv svih". "Jugoslavija se raspala, a Alija Izetbegovi} poslije toga nudi za biv{u BiH "jo{ centralisti~kije rje{ewe. On u stvari", ocjewuje Tu|man, "pod firmom stvarawa gra|anske dr`ave ide za stvarawem islamske dr`ave u Evropi, sa ~ime se svijet ne sla`e." Poslije ponovqenih napada na francuske vojnike iz sastava mirovnih

26. 07. 1993.
U Sarajevu ponovo napadnuti francuski vojnici iz sastava UNPROFOR-a. Tim povodom Vlada Francuske je tra`ila od UN da se odmah preduzmu mjere za{tite "plavih {qemova" u Sarajevu i cijeloj BiH, {to pored vazdu{ne za{tite podrazumijeva i upotrebu oru`ja u samoodbrani.

27. 07. 1993.
U @enevi zapo~eta nova runda mirovnih pregovora o BiH. Pod predsjedni{tvom dvojice mirovnih posrednika, Dejvida Ovena i Torvalda Stoltenberga, sastanku su, osim lidera tri nacionalne zajednice BiH

130

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
Hrvatska Vlada je zatra`ila hitan sastanak Savjeta bezbjednosti UN radi preduzimawa mjera "za spasavawe bosanskih Hrvata civila od sistematske agresije armije bosanske muslimanske vlade". Predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi} izjavio je da je veoma zadovoqan rezultatima trodnevnih razgovora koji su vo|eni u @enevi. "Meni je veoma drago {to na{a javnost treba da bude obavje{tena u ovom trenutku da je postignuta puna saglasnost o ustavnom sporazumu tri republike biv{e BiH - Republika Srpska, Republika Herceg-Bosna i Republika Bosna", rekao je Milo{evi}, neposredno po zavr{etku runde `enevskih razgovora. Prema wegovim rije~ima, taj koncept je veoma dugo usagla{avan i kako je naglasio nije rije~ o prihvatawu ustavnih na~ela, ve} o mnogo ve}em rezultatu - o prihvatawu cijelog ustavnog sporazuma u uniji republika BiH. Na taj na~in, dodao je on, Republika Srpska u potpunosti afirmi{e svoj identitet.

02. 08. 1993.
U @enevi do{lo do prekida mirovnih pregovora o BiH jer je lider bosanskih muslimana Alija Izetbegovi} nastavak pregovora uslovio povla~ewem srpskih snaga sa planine Bjela{nice.

30. 07. 1993.
Na konferenciji u @enevi postignut je sporazum triju zara}enih strana o ustavnom ure|ewu BiH kao Saveza republika BiH: Republike Srpske, Herceg-Bosne i Republike Bosne. Prema usvojenim Ustavnim principima gra|ani budu}e dr`ave bi imali pravo da `ive gdje `ele, uz mogu}nost dvojnog dr`avqanstva. Ni Savez niti konstitutivne republike ne bi zadr`ali vojne snage. Na granicama izme|u republika ne bi bilo grani~nih kontrola tako da bi promet qudi i roba bio slobodan. Svaka od republika bi imala svoj ustav, a prvi izbori bi bili odr`ani pod nadzorom UN i EZ. Parlament bi bio jednodoman sa 120 poslanika koje bi proporcionalno birali republi~ki parlamenti. Predsjedni{tvo Saveza bi bilo tro~lano, a predsjedavaju}i predsjedni{tva bi se mijewao svaka ~etiri mjeseca i ne bi bio {ef dr`ave ve} bi samo predstavqao bosansku uniju. Na ~elu savjeta ministara ili kabineta bi se nalazio premijer koga bi imenovalo predsjedni{tvo. Me|unarodni odnosi bi bili u nadle`nosti Saveza, s tim {to bi svaka od konstituvnih republika mogla postati ~lan me|unarodnih organizacija ukoliko to ~lanstvo nije protivno interesima Saveza. Ovaj ustavni sporazum ne bi mogla da ukine ni jedna od kontitutivnih republika, a stupio bi na snagu kada ga odobre predstavnici sva tri konstitutivna naroda. Na sastanku vojnih delegacija sve tri zara}ene strane na sarajevskom aerodromu Butmir potpisan je sporazum o prekidu borbenih dejstava.

03. 08. 1993.
U Briselu je zavr{eno vanredno zasjedawe Savjeta NATO-a, posve}eno ameri~kim planovima vazdu{nih udara za za{titu snaga UNPROFOR-a, uklawawem blokade Sarajeva i obezbje|ewe prolaska humatiranih konvoja. Donesena je odluka da se po~ne s "momentalnim pripremama o{trijih mjera, ukqu~uju}i i vazdu{ne udare protiv odgovornih". Rukovodstvo NATO-a zadu`eno je da u saradwi sa UNPROFOR-om "hitno razradi operativne planove za vazdu{ne udare". Uprkos apelu Ovena i Stoltenberga, Alija Izetbegovi} je ponovo odbio da u~estvuje u nastavku `enevskih mirovnih pregovora o BiH. Pored toga, muslimanska pregovara~ka delegacija na{la se pred te{ko}ama jer su trojica Hrvata (Miro Lasi}, Mile Akmaxi} i Frawo Boras), ~lanovi Predsjedni{tva BiH privremeno, do 11. avgusta, pre{la na hrvatsku stranu u znak protesta zbog kontinuirane agresije muslimanskih snaga na hrvatske teritorije u centralnoj Bosni.

31. 07. 1993.
U @enevi po~eli pregovori zara}enih strana u BiH o mapama. U `enevskoj Palati nacija nastavqeni su razgovori trojice lidera nacionalnih zajednica u biv{oj BiH, tokom kojih treba da se postigne saglasnost o aneksima sporazuma o ustavnim principima budu}eg saveza budu}ih republika Bih, koji su sino} prihvatile sve tri sukobqene strane u ovoj biv{oj jugoslovenskoj republici.

1993

01. 08. 1993.
Vojska RSK granatirala je Masleni~ki most i aerodrom Zemunik u znak opomene zbog toga {to se hrvatska vojska nije povukla sa podru~ja RSK osvojenih u januaru 1993. godine, na {ta je obavezivala februarska Rezolucija 802 Savjeta bezbjednosti, kao i Erdutski sporazum sa rukovodstvom RSK. Vojska RS osvojila je najvi{i vrh planine Bjela{nice, jugozapadno od Sarajeva i preuzela kontrolu nad TV relejom.

04. 08. 1993.
U @enevi Alija Izetbegovi} nastavio da bojkotuje mirovne pregovore, ali su srpska i hrvatska strana postigli dogovor da se muslimanima omogu}i da formiraju dr`avu na 30% teritorije BiH, kao i da im se omogu}i pristup Jadranskom moru i rijeci Savi. Prema izjavama komandanta VRS generala Ratka Mladi}a srpske snage

131

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
osvojile su sve kqu~ne polo`aje na Igmanu i natjerale muslimanske snage na povla~ewe, ~ime je zatvoren srpski obru~ oko Sarajeva. sekretara UN i zvani~nog Va{ingtona oko toga u ~ijim je rukama kona~na odluka o vojnoj intervenciji u BiH. Na sarajevskom aerodromu Butmir komandant UNPROFOR-a za BiH, belgijski general Frensis Brikmon se sastao sa komandantom Glavnog {taba Vojske RS generalom Ratkom Mladi}em i generalom Rasimom Deli}em, komandantom muslimanskih snaga. Tom prilikom je postignut dogovor o po{tovawu prekida svih borbenih aktivnosti, a general Mladi} se saglasio da se vojni posmatra~i UN rasporede na Bjela{nici i Igmanu.

10. 08. 1993.
"Rusija se energi~no protivi upotrebi sile za rje{avawe konflikta u biv{oj Jugoslaviji", izjavio je u Moskvi zvani~ni predstavnik Ministarstva inostranih poslova. U pet gradova Republike Srpske Bawoj Luci, Sanskom Mostu, Prijedoru, Bijeqini i Trebiwu, odr`ani su protestni mitinzi stanovni{tva zbog namjere Amerike da bombarduju srpske polo`aje oko Sarajeva i drugim podru~jima teritorije biv{e BiH pod kontrolom Srba. Za novog izaslanika ameri~kog predsjednika u mivornim pregovorima o biv{oj Jugoslaviji imenovan je ^arsl Redman, umjesto Rexinalda Bartolomjua koji je postavqen za ambasadora u Rimu.

05. 08. 1993.
Na sastanku predsjednika RS Radovana Karaxi}a i generala Ratka Mladi}a sa komandantom UNPROFOR-a za BiH Fransisom Brikmonom postignut dogovor o {to hitnijem otvarawu Sarajeva. Britan-ski general Vir Hejz, komandant {taba snaga UN u BiH, rekao je da Sarajevo "gu{i" ofanziva muslimanskih snaga u centralnoj Bosni time {to blokira humanitarnu pomo}, a ne srpski napad na Igman. "Srpska strana }e pustiti UNPROFOR na neke strate{ke ta~ke na Igmanu i Bjela{nici, ali oni ne smiju dozvoliti ni jednoj strani da sa ovih planina napadaju Sarajevo", izjavio je predsjednik Republike Srpske dr Radovan Karaxi} na Palama. Govore}i o pregovorima u @enevi, on je rekao da je ve} usagla{en sporazum o formirawu unije republike BiH i da bi ve} bio postignut i dogovor o mapama da neko sa Zapada, najverovatnije iz Wema~ke nije nagovorio muslimane da sabotiraju pregovore. "Ameri~ke prijetwe da }e bombardovati Srbe su la`na nada muslimanima, jer nikad niko nije stvorio dr`avu drugome, pa je ni muslimanima niko ne}e stvoriti", primjetio je dr Karaxi} uz ocjenu da se, ~ak i ako bi do{lo do vojne intervencije, odnos snaga ne bi izmjenio, a nastavak rata bio bi najpogubniji za muslimane.

07. 08. 1993.
Pripadnici VRS su na prilazima prema planinama Igman i Bjela{nica povukli te{ku artiqeriju, kako bi ispo{tovali postignuti dogovor o prekidu borbenih dejstava na ovom podru~ju. Prethodnice "plavih beretki" iza{le na Igman.

11. 08. 1993.
Poslije 17-o~asovnih pregovora na sarajevskom aerodromu Butmir, u prisustvu komandanta UNPROFOR-a za BiH, belgijskog generala Frensisa Brikmona komandanti triju zara}enih strana, Ratko Mladi}, Rasim Deli} i Milivoj Petkovi}, potpisali su Vojni sporazum o miru u BiH. Ovim sporazumom je postignut dogovor o tome kako }e se vr{iti razdvajawe snaga, nadgledawe granica budu}eg Saveza republika BiH, uspostavqawe infrastrukture i obezbje|ivawe slobodnog kretawa.

08. 08. 1993.
Komandant Vojske Republike Srpske general Ratko Mladi} izjavio je da je sa UNPROFOR-om postigao sporazum koji }e voditi ka postepenom povla~ewu srpskih snaga sa Igmana i Bjela{nice.

09. 08. 1993.
Na sastanku Savjeta NATO-a odobren je plan Operativnih opcija za vazdu{ne udare u BiH. Dogovoreno je, tako|e, da prvu akciju savezni~kih vazduhoplovnih snaga u BiH treba da odobri generalni sekretar UN. Posmatra~i UN su izvjestili da su se srpske snage povukle sa Bjela{nice i time ispunile uslov koji je postavio Alija Izetbegovi} za nastavak `enevskih mirovnih pregovora.

12. 08. 1993.
Ameri~ki dr`avni sekretar Voren Kristofer izjavio je u Va{ingtonu da }e napadi zapadne vojne alijanse na srpske ciqeve u Bosni biti izvedeni ukoliko Srbi ne zadovoqe tri uslova: slobodan prolaz humanitarne pomo}i, potpuna deblokada Sarajeva i prekid bombardovawa Sarajeva. Vojska RS dozvolila da stanovnici muslimanskog dijela Sarajeva dobiju struju.

06. 08. 1993.
Savjet za nacionalnu odbranu ameri~kog predsjednika Bila Klintona prihvatio uslov Butrosa Galija da se nikakav vazdu{ni napad u BiH ne mo`e izvr{iti bez prethodne saglasnosti komande UNPROFOR-a na terenu. Ovom odlukom je razrije{en vi{ednevni spor izme|u generalnog

132

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
14. 08. 1993.
Vojska RS zavr{ila je povla~ewe sa Igmana i Bjela{nice na pozicije od 30. jula i predale ove polo`aje pod nadzor UNPROFOR-a. To je bio razlog da Politi~ki komitet NATO zakqu~i da "u ovom trenutku ni{ta ne opravdava vazdu{ni udar na srpske polo`aje oko Sarajeva, sem ako se situacija ne pogor{a na dramati~an na~in". Zadovoqstvo razvojem situacije oko Sarajeva izrazio je i ameri~ki predsjednik Bil Klinton.

19. 08. 1993.
Komadant mirovnih snaga UN u Bosni belgijski general Fransis Brikmon ponovo se izjasnio protiv vazdu{nih napada NATO-snaga na Srbe u Bosni.

jstvu Zastupni~kog i Vije}a Sabora Hrvatske Republike Herceh-Bosne. Ministar inostranih poslova Republike Srpske Aleksa Buha izjavio je da "zalagawe Holandije i Wema~ke da se preispitaju pojedine odredbe najnovijeg @enevskog sporazuma ukazuje da me|unarodnoj zajednici nije stalo do mira u biv{oj BiH". "Pomenute inicijative Haga i Bona daju adut Aliji Izetbegovi}u i muslimanskom parlamentu da ne prihvate cjelokupno rje{ewe krize i to u trenutku kada je mir na dohvat ruke", rekao je Buha. Predsjedi{tvo BiH (muslimanski politi~ki vrh), u svojstvu vrhovne komande oru`anih snaga naredilo je op{tu mobilizaciju svih vojnih obveznika.

20. 08. 1993.
Kopredsjednici Mirovne konferencije o biv{oj Jugoslaviji Dejvid Oven i Torvald Stoltenberg su proglasili desetodnevni prekid `enevskih mirovnih pregovora, po{to su trima zara}enim stranama u BiH, po sistemu "uzmi ili ostavi", ponudili "paket" sporazuma. Paket obuhvata: ustavna na~ela budu}eg Saveza republika BiH, dogovorene aran`mane koji se odnose na ustavni sporazum, preliminarni sporazum Republike Hrvatske i Saveza republika BiH o primjeni konvencije iz 1965. godine i, kona~no, mape. Zavr{ni sastanak je zakazan za 30. avgust, do kada su delegacije trebalo da obave konsultaciju u zemqi. Na sastanku su pored Izetbegovi}a, Karaxi}a i Bobana u~estvovali predsjednici Milo{evi}, Tu|man i Bulatovi}.

16. 08. 1993.
Vo|e triju zara}enih strana u biv{oj BiH po~eli su direktne pregovore u Palati nacija u @enevi uz posredni{tvo kopredsjednika lorda Ovena i Torvalda Stoltenberga. Pregovori u @enevi nastavqeni tamo gdje su prekinuti: na iscrtavawu mapa o etni~koj podjeli biv{e BiH na tri republike koje }e ~initi zajednicu republika.

26. 08. 1993.
Lider bosanskih muslimana Alija Izetbegovi} izjavio je u Sarajevu da je "siguran da ponu|eni dokument mirovnog plana u @enevi na sutra{wem skup{tinskom zasijedawu u Sarajevu ne}e biti prihva}en". "Potpisivawe ponu|enog dokumenta bila bi kapitulacija", istakao je Izetbegovi} i dodao da je "dokument lo{, ali da je rat jo{ gori".

17. 08. 1993.
Posqedwa jedinica bosanskih Srba napustila je strate{ke polo`aje na planinama oko Sarajeva, saop{tio je predstavnik UN Beri Fruer. "Potvr|ujemo da su se Srbi u potpunosti povukli. Srbi su to sami saop{tili, a vojni posmatra~i UN su to i potvrdili", izjavio je Fruer.

24. 08. 1993.
Na Palama je wegova ekselencija Mladen Zazuvina predstavnik Gr~korumunske pravoslavne crkve iz Amerike, uru~io dr Radovanu Karaxi}u, predsjedniku Republike Srpske. Vite{ki orden Svetog Dionizija prvog reda, odlikovawe ove crkve staro 900 godina. "Mi smo u Americi ubije|eni da je dr Karaxi}, veliki sin Pravoslavne crkve i Gospoda Isusa Hrista, kuje mir neophodan ovom svijetu", istakao je Zazuvina.

1993

28. 08. 1993.
Na 34. zasjedawu NS RS na Jahorini usvojen je najnoviji @enevski paket, pa pregovara~ki tim Republike Srpske ve} sutra s velikim olak{awem putuje u @enevu na nastavak pregovora o biv{oj BiH. Nakon trodnevnog zasijedawa, `estokih i argumentovanih diskusija, poslanici Narodne skup{tine Republike Srpske su bezuslovno prihvatili ustavni sporazuma o Savezu republika BiH, vojni dokument i mapu teritorijalnog razgrani~ewa biv{e BiH na tri republike.

18. 08. 1993.
U @enevi trojica nacionalnih lidera Alija Izetbegovi}, Radovan Karaxi} i Mate Boban postigli su sporazum o Sarajevu kao eksteritorijalnom demilitarizovanom gradu u budu}em Savezu republika BiH, kojim }e upravqati administrator UN imenovan od strane generalnog sekretara. Administratoru }e pomagati tijelo koje bi se sastojalo od ~etiri muslimana, tri Srbina, dva Hrvata i jednog pripadnika mawina.

25. 08. 1993.
Sredi{wi odbor HDZ BiH prihvatio je odluku o progla{ewu Hrvatske Republike Herceg-Bosne u Savezu republika BiH, kao i odluku o ustro-

133

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
Hrvatski poslanici iz parlamenta biv{e BiH proglasili su u Grudama Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu (HRHB) koja }e biti u sastavu Unije republika BiH. Muslimanski parlament je jednoglasno odlu~io da se nastave pregovori u @enevi, ali je saop{tio da mirovni plan ne mo`e biti prihva}en u sada{wem obliku. Na sjednici odr`anoj iza zatvorenih vrata, odlu~eno je da se muslimanska delegacija vrati u @enevu na pregovore. "U @enevu }emo i}i da pregovaramo. Plan nije prihva}en. Ima mnogo novih ideja i sugestija", rekao je Ejup Gani}. do wene podjele na dva dijela", upozorio je predsjednik Republike Srpske dr Radovan Karaxi} po dolasku u @enevu. "Odlazim da tra`im pravdu za muslimane i za sve qude ove zemqe koji to i ne zaslu`uju, a osje}am se kao `edan ~ovjek koga {aqu u pustiwu da tra`i vode", izjavio je lider bosanskih muslimana Alija Izetbegovi} pred polazak u @enevu.

03. 09. 1993.
Savjet bezbjednosti UN uputio je zahtjev zara}enim stranama u BiH za obavqawe mirovnih pregovora u @enevi i okon~awe krvavog rata. Predsjednik Republike Srpske dr Radovan Karaxi} izjavio je da Srbi u Bosni vi{e nisu u ratu i da ni jedan Srbin nije umije{an u sada{we borbe koje se vode u ju`noj i centralnoj Bosni izme|u Hrvata i muslimana.

01. 09. 1993.
Mirovni pregovori o BiH u @enevi prekinuti su po{to je muslimanska strana odbila da potpi{e sporazum. "Srpska delegacija je sa `aqewem primila saznawe da je muslimanska strana odbila da potpi{e mirovni paket", rekao je dr Radovan Karaxi}. "Nakon vi{emjese~nog rada i dobre voqe sa na{e strane, stvoren je prihvatqiv mirovni paket koji ne poznaje ni pobjednike ni pora`ene, i koji zna~i ~astan izlazak iz krize. ^ini se da je odbijawem muslimanske strane da potpi{e @enevski mirovni paket, sav taj napor propao. Srpska strana }e ulo`iti sve napore da se o~uva mir i da rat ne eskalira. Od me|unarodne zajednice srpska strana o~ekuje da promijeni odnos prema stranama u sukobu i jasno ozna~i one koji su odgovorni za rat, ka`e dr Radovan Karaxi}, predsjednik Republike Srpske.

04. 09. 1993.
Lider bosanskih muslimana Alija Izetbegovi}, poslije sastanka sa turskim predsjednikom Sulejmanom Demirelom, najavio je skori nastavak `enevskih pregovora o BiH.

29. 08. 1993.
"Nemamo savez sa Hrvatima, nemamo savez sa muslimanima, ali smo u~inili presedan kakav nije zabiqe`en u istoriji ratovawa, jer smo civilnom stanovni{tvu i rawenim borcima neprijateqskih strana omogu}ili da preko srpskih teritorija nesmetano i bezbjedno pro|u i prona|u uto~i{te izvan zone borbenih dejstava", izjavio je na Zmijawu, gdje je prisustvovao zavr{noj manifestaciji 28. Ko~i}evog zbora, komandant Glavnog {taba VRS general-potpukovnik Ratko Mladi}. U prilog toj tvrdwi, Mladi} je naveo da je srpska vojska omogu}ila da se iz Srebrenice evakui{e 12.500 muslimanskih civila i 489 rawenika, te vi{e od 200 rawenika iz @epe i dodao da je "bje`e}i pred muslimanskom najezdom, preko srpske teritorije na Vla{i}u, na bezbjedne srpske prostore pre{lo preko 10.500 Hrvata iz Travnika, 2.300 Hrvata iz Bugojna izbjeglo je na planinu Komar", a pru`ena je sva tra`ena pomo} i hrvatskim civilima iz Kakwa, Kiseqaka, Kre{eva i Kowica.

07. 09. 1993.
Lider bosanskih muslimana Alija Izetbegovi} do{ao je u Wujork da bi zatra`io podr{ku Amerikanaca i da se sretne sa predstavnicma grupe nesvrstanih zemaqa u Savjetu bezbjednosti, koje bezrezervno podr`avaju poziciju bosnanskih muslimana.

09. 09. 1993.
Hrvatska artiqerija je izvr{ila `estok napad na polo`aje Srpske vojske Krajine na li~kom rati{tu u blizini Gospi}a. Hrvatska vojska je zauzela Po~iteq i zapalila ^itluk i Divoselo, na granici tzv. ru`i~aste zone. Tom prilikom poginulo je 50 srpskih boraca, dok su stanovnici ovih sela, koji nisu uspjeli da pobjegnu, postali `rtve strahovitog masakra, {to }e potvrditi i izvje{taj UNPROFOR-a objelodawen u Zagrebu i @enevi 7. oktobra. Prema rije~ima komandanta UNPROFOR-a @ana Kota, to je bilo "najdramati~nije pove}awe zategnutosti od 22. januara".

02. 09. 1993.
Poslije naglog prekida mirovnih pregovora u @enevi i odbijawa muslimanskog dijela delegacije da prihvati teritorijalne ustupke, postavilo se pitawe kompletnog Oven-Stoltenbergovog plana o podjeli BiH na tri etni~ke dr`ave. U tom smislu lord Oven je izjavio da na vidiku nema drugog rje{ewa i da je alternativa tom prilikom "fragmentacija, anarhija, gospodari rata i haos".

30. 08. 1993.
"Onaj ko odbije sporazum bi}e kriv za rat, a potom }e doga|aji u BiH dovesti

10. 09. 1993.
U Bawoj Luci, u akciji nazvanoj "Septembar 93", oko 200 pripadnika

134

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
16. motorizovane i Prve oklopne brigade i Bataqona vojne policije blokiralo je centar grada. "Krizni {tab" akcije je vlastima u RS dostavio zahtjeve koji su se uglavnom odnosili na poboq{awe materijalnog polo`aja boraca i invalida, ali i zahtjev za obra~un s ratnim profiterima ~ije je hap{ewe odmah zapo~elo. "Do{li smo u Bawa Luku i blokirali sve vitalne objekte pre svega, zbog izuzetno te{kog socijalnog stawa u kome se nalazimo mi borci i ~lanovi na{ih porodica. Drugi bitan razlog na{eg dolaska u grad je kriminal u Bawoj Luci kao i ratno profiterstvo koji se iz dana u dan pove}avaju, a time na{ standard opada", isti~e Ostoja Zec, komandant tzv. "Kriznog {taba". Ciq ove na{e akcije je smjena onih qudi iz civilnog i vojnog vrha koji su iskoristili ovo ratno vrijeme i svoj polo`aj da bi do{li do materijalnih dobara o kojima nikada nisu ni sawali", ka`e kapetan Dragomir Babi}. U povodu najnovijih doga|aja u Bawoj Luci, Pres centar Prvog kraji{kog korpusa ovla{ten je da saop{ti: "U toku no}i pripadnici 16. MTBR, 10. KBR i Bataqona vojne policije, organizovani u Krizni {tab akcije "Septembar 93", sa borbenim vozilima stigli su u Bawa Luku i blokirali zna~ajne objekte u gradu. U akciji "Septembar 93" anga`ovan je najve}i broj boraca koji su na odmoru, pa se ne naru{ava borbena gotovost jedinica na borbenim polo`ajima. Komandant Prvog kraji{kog korpusa general potpukovnik Momir Tali} pozvao je aktere blokade Bawa Luke da se odmah vrate na svoje polo`aje. Tali} je izri~ito potvrdio da "Kraji{ki korpus (komanda i jedinice) ne stoje iza grupe majora Ostoje Bilaka". Predsjednik RSK Goran Haxi} uputio je pismo generalnom sekretaru UN Butrosu Galiju u kome ga obavje{tava da je prethodnog dana Hrvatska vojska izvr{ila agresiju na RSK. la najnoviju agresiju Hrvatske na Republiku Srpsku Krajinu (RSK), ~ija je prtovvazdu{na odbrana oborila hrvatski avion "Mig 21", koji je zajedno s jo{ nekoliko letjelica bombardovao neka banijska sela u blizini Vrginmosta. Vlada SRJ izra`ava nadu da }e i hrvatska strana uvidjeti da je u wenom interesu da prekine sa agresivnim napadima, da se povu~e sa teritorija silom zauzetih nakon potpisivawa Erdutskog sporazuma i da se okrene tra`ewu rje{ewa problema sa RSK u okviru @enevskih pregovora. Odaju}i puno priznawe dr Radovanu Karaxi}u za rezultate u spoqnoj politici, "Krizni {tab" akcije "Septembar 93" u svojim zahtjevima insistira na tome da se uz nove izbore, razvla{}ivawe pojedinaca i izbor stru~nih qudi, obezbijedi efikasnost unutra{we politike, koja do sada nije dala nikakve rezultate.

11. 09. 1993.
"Doga|aji u Bawoj Luci skrenuli su dr`avnim organima Republike Srpske pa`wu na mnoge propuste i nepravilnosti koje se u pravnoj dr`avi, bez obzira na ratne okolnosti, nisu smjele desiti", istako je dr Radovan Karaxi} u poruci "Kriznom {tabu" akcije "Septembar 93". Predsjednik Karaxi} pritom nagla{ava da ova najdobronamjernija akcija pripadnika VRS mo`e da se izrodi u veliku nesre}u, pa i propast slobodnog grada Bawe Luke, a takvu mogu}nost ve} glasno najavquje Tu|man prizivaju}i snage UN i EU da zaposjednu i podijele ovaj grad po uzoru na Mostar i Sarajevo. Dr Karaxi} zato poru~uje "Kriznom {tabu" i u~esnicima akcije "Septembar 93" da se, kao {to su do{li, tiho povuku u svoje ratne jedinice, a vlast predaju nadle`nim civilnim i vojnim organima.

15. 09. 1993.
U @enevi u Palati nacija po~eo tajni sastanak kopredsjednika Konferencije o biv{oj Jugoslaviji Ovena i Stoltenberga sa delegacijama RS, koju ~ine Mom~ilo Kraji{nik i Aleksa Buha i bosanskih muslimana, koju ~ine Alija Izetbegovi} i Haris Silajxi}. Dugo najavqivani razgovor predsjednika Republike Srpske dr Radovana Karaxi}a sa predstavnicima "Kriznog {taba" akcije "Septembar 93" otpo~eo je kod Bawe Luke. Razgovor te~e iza zatvorenih vrata i mogao bi potrajati duboko u no}, s obzirom na to da je jedan dio zahtjeva "Kriznog {taba" akcije "Septembar 93" politi~ke prirode. Tu se, prije svega, misli na prevremene izbore, kao i na smjenu Vlade Republike Srpske i vlasti u op{tinama. "Krizni {tab" akcije "Septembar 93" predstavqaju Ostoja Bilak, ~lan ovog {taba i komandant Prvog oklopnog bataqona [esaneste udarne brigade, Dragomir

12. 09. 1993.
Spoqnopoliti~ki odbor ameri~kog Senata usvojio je prijedlog senatroa Ri~arda Lugara u kome se tra`i od ameri~ke vlade da jednostrano ukine embargo na izvoz oru`ja muslimanima u biv{oj BiH i iz ameri~kih arsenala uputi lako naoru`awe i protivtenkovske rakete vojsci Alije Izetbegovi}a.

1993

14. 09. 1993.
Hrvatski predsjednik Frawo Tu|man i lider bosanskih muslimana Alija Izetbegovi} potpisali su u @enevi zajedni~ku Deklaraciju o prekidu svih neprijateqstava i vojnih sukoba izme|u muslimanske armije i HVO. Sporazum o prekidu vatre stupa na snagu najkasnije 18. septembra. Vlada Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) najo{trije je osudi-

135

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
Babi}, komandant odbrane grada Bawe Luke, Ostoja Zec i Miqan @ugi}. Bawa Luka je i daqe pod kontrolom u~esnika akcije "Septembar 93". odbrani otaxbine. Akcija "Septembar 93" zavr{ena je na najboqi mogu}i na~in: bez ijedne kapi krvi. Pobijedili su mudrost i strpqewe. ove runde pregovora, budu}i da je bio preciziran zavr{ni dokument, lord Oven je izjavio da su "tri zara}ene strane bli`e miru nego bilo kada od po~etka rata u BiH". Me|utim, lider bosanskih muslimana je rekao da li~no nije zadovoqan planom i da parlamentu ne mo`e predlo`iti da ga prihvati. Nacrt zavr{nog dokumenta je sadr`ao i stav o postepenom ukidawu sankcija uvedenih prema SRJ, u ~emu je bila postignuta saglasnost u~esnika ovog sastanka.

16. 09. 1993.
Lider muslimana Alija Izetbegovi} i predsjednik Skup{tine RS Mom~ilo Kraji{nik su u @enevi potpisali "Zajedni~ku deklaraciju", kojom je apelovano na momentalni prekid neprijateqstava izme|u Srba i muslimana i na uspostavqawe direktne veze izme|u dviju vojnih komandi. Deklaracijom je tako|e bilo predvi|eno raspu{tawe zarobqeni~kih logora, garantovano nesmetano kretawe humanitarnih konvoja, civila i rad humanitarnih organizacija. Najzad, Deklaracijom je bilo predvi|eno da, u slu~aju op{teg prihvatawa mirovnog sporazuma, sve tri ~lanice Saveza republika imaju pravo da tokom predvi|enog dvogodi{weg mandata UN na teritoriji BiH organizuju referendume na kojima bi se gra|ani izjasnili za ili protiv ostanka u Savezu.

20. 09. 1993.
Generalni sekretar UN Butros Gali je u izvje{taju Savjetu bezbjednosti konstatovao da je situacija u zonama koje {titi UN u Hrvatskoj i u "ru`i~astim zonama" veoma te{ka i ukazao da odgovornost u velikoj mjeri snose vojne snage Hrvatske, koje su tri puta prekr{ile primirje i zbog toga je zatra`io da se mandat UNPROFOR-a produ`i za {est mjeseci.

26. 09. 1993.
U Zagrebu i drugim ve}im gradovima Hrvatske odr`ani mitinzi protiv "neefikasnosti UNPROFO-a".

21. 09. 1993.
Sastanak lidera tri zara}ene strane u BiH je neo~ekivano i pod velom tajne odr`an na britanskom brodu "The Invicible" u Jadranu. Sastanku su, osim kopredsjednika Mirovne konferencije Ovena i Stoltenberga, prisustvovali predsjednik Hrvatske Frawo Tu|man, Srbije Slobodan Milo{e-vi} i Crne Gore Momir Bulatovi}, kao i ministar spoqnih poslova SR Jugoslavije Vladislav Jovanovi} i specijalni emisari SAD i Rusije, ^arls Redman i Vitalij ^urkin. Bosanski muslimani i Hrvati su postigli kompromis oko prethodno najspornijeg muslimanskog zahtjeva za izlazak na more kod Neuma, tako {to bi muslimanima bila omogu}ena izgradwa luke u blizini naseqa ^eqevo, pristup Neumu i koncesija na dio hrvatske luke u Plo~ama. Srpska strana je u~inila neke teritorijalne ustupke u isto~noj Bosni u okolini Me|e|e, ~ime bi se pro{irio koridor izme|u muslimanskih enklava Gora`de i @epa. Najzad, planom je bila predvi|ena mogu}nost da Srbi razmjenom nekih teritorija sa Hrvatima (zale|e Dubrovnika za teriotoriju oko Prevlake) dobiju tako|e izlaz na Jadransko more. Prema ovako postignutom kompromisu Srbima bi pripalo 52%teritorije BiH, muslimanima 31% i Hrvatima 17%. Nakon

27. 09. 1993.
Oko 400 delegata Ustavotvornog parlamenta u Velikoj Kladu{i je donijelo jednoglasnu odluku o progla{ewu i konstituisawu Autonomne Pokrajine Zapadna Bosna, za ~ijeg predsjednika je izabran Fikret Abdi}, ~lan Predsjedni{tva BiH. Na ovu odluku Alija Izetbegovi} je reagovao zavo|ewem vojne uprave u ovoj oblasti.

17. 09. 1993.
"Bawa Luka je potpuno miran grad. Civilna vlast je uspostavqena. Kako je moglo biti, sve je dobro zavr{ilo. Ovo je pravi trenutak za Bawa Luku i za Republiku Srpsku", rije~i su koje je izjavio dr Radovan Karaxi}, predsjednik Republike Srpske, pred zgradom Skup{tine op{tine u Bawoj Luci, oko 19.00 ~asova. U Bawu Luku su stigli i general potpukovnik Ratko Mladi}, komandant Glavnog {taba VRS, Vladimir Luki}, predsjednik i Vitomir Popovi}, potpredsjednik Vlade Republike Srpske i drugi. Nakon sedam dramati~nih dana, Bawa Luka je odahnula. Tenkovi napu{taju ulice najve}eg grada u Republici Srpskoj. Bawa Luka se vra}a sebi. Borci, svojim ratnim zadacima,

29. 09. 1993.
Na hiqade muslimana civila u samoproklamovanoj Autonomnoj Pokrajini Zapadna Bosna, koju je proglasio Fikret Abdi}, blokiralo je muslimansku vojsku Alije Izetbegovi}a, kaja je poku{ala da izvr{i Izetbegovi}evo nare|ewe i zavede vojnu upravu u tom dijelu Bosne. Oni su zahtijevali da se vojska Alije Izetbegovi}a povu~e iz ove novoosnovane pokrajine i da se sprije~i uspostavqawe vojne uprave.

30. 09. 1993.
Savjet bezbjednosti UN na svojoj hitno sazvanoj plenarnoj sjednici je usvojio Rezoluciju 869, jedinstvenu u istoriji UN, kojom je mandat UNPRO-

136

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
FOR-u produ`en do 1. oktobra, odnosno samo za 24 ~asa. Rije~ je bila o tome da se prethodno u ovom tijelu nije mogla posti}i saglasnost ~lanica oko teksta rezolucije kojom bi se produ`io mandant mirovnim snagama, jer je Hrvatska kategori~ki zahtijevala da se trajawe sankcija protiv SR Jugoslavije uslovi potpunim rje{ewem problema sa Krajinom. "Odbijawe Skup{tine u Sarajevu da prihvati ponu|eni morovni paket za biv{u Bosnu, mo`e da ima vrlo visoku cijenu", izjavio je ameri~ki predsjednik Bil Klinton. On je iznio mi{qewe da muslimanska strana ima pravo na "ne{to vi{e teriotorije", ali je istakao da "ne zna da li je mo`e i dobiti". odnosno sprije~iti iseqavawe iz stanova, {to mora biti zakonom regulisano", rekao je Jadranko Prli}, predsjednik Vlade Herceg-Bosne, koji se nalazi u zvani~noj posjeti Vladi Republike Srpske. Fikret Abdi} je pozvao narod Cazinske Krajine na ustanak i obra~un s pripadnicima Petog korpusa Armije BiH. rata u Tuzli i centralnoj Bosni, posebno u Zenici, rije~ito govore da politi~ke snage, koje su uvele Bosnu u rat, sve mawe nastupaju u ime svih muslimana u BiH. Ponude za trajan mir i garancije da nigdje ne}e biti napadnuti sa srpske strane, jedini je humani stav u te{ko}ama u kojima se sada na{ao muslimanski narod u BiH. U prisustvu patrijarha srpskog Pavla i vi{e velikodostojnika Srpske pravoslavne crkve, Knin je obiqe`io svoju krsnu slavu - Pokrov Presvete Bogoridice. Blagosiqaju}i vjernike i gra|ane Knina na kraju svete arhijerejske liturgije, patrijarh Pavle je, u besjedi okupqenom narodu, poru~io da je potrebno da "prestane prolivawe krvi i da se na miran i pravedan na~in, po Bo`ijoj i qudskoj pravdi, rasprave i rije{e sve nesuglasice koje postoje me|u nama".

04. 10. 1993.
Savjet bezbjednosti UN usvojio je Rezoluciju 871 o produ`ewu mandata snagama UNPROFOR-a u biv{oj Jugoslaviji do 31. marta 1994. godine, odnosno za jo{ {est mjeseci.

06. 10. 1993.
U me|usobnom obra~unu muslimanskih jedinica pale su prve `rtve politike Alije Izetbegovi}a koji je naredio svojim poslu{nim jedinicama da pucaju na sopstveni narod u Cazinskoj Krajini.

01. 10. 1993.
Savjet bezbjednosti UN usvojio Rezoluciju 870 kojom se produ`uje mandat UNPROFOR-u na dodatni period do 5. oktobra 1993. god.

15. 10. 1993.
Ve~erwoj Bo`joj molitvi koja je u 18 ~asova obavqena u Sabornom hramu Svete trojice u Bawoj Luci prisustvovao je Wegova svetost patrijarh srpski gospodin Pavle sa svojom pratwom, visokopreosve{tenim episkopima.

02. 10. 1993.
Na zasijedawu u Bawoj Luci NS RS usvojila je Deklaraciju o nastavku mirovnog procesa u kojoj je re~eno da "RS izra`ava spremnost da odmah prihvati mirovni plan", ali da je "zbog odbijawa muslimanske strane prisiqena da povu~e sve koncesije koje je tokom mirovnog procesa dala kao uslov za trenutno potpisivawe mira".

09. 10. 1993.
Kopredsjednik Me|unarodne koferencije o biv{oj Jugoslaviji Torvald Stoltenberg je u Wujorku izjavio da "mirovni paket" za BiH vi{e nije "na stolu" i da ne}e biti novih pregovora dok se ne pribli`e stavovi tri zara}ene strane.

17. 10. 1993.
Wegova svetost patrijarh srpski gospodin Pavle sa arhijerejima SPC, u prisustvu oko 2.000 Kozar~ana, gostiju i najvi{ih predstavnika Republike Srpske, obavio na Mrakovici opijelo i pomen kozarskim `rtvama iz Drugog svjetskog rata. U prisustvu vi{e od 10.000 vjernika, Bawalu~ana, dr`avne delegacije Republike Srpske, princa Tomislava Kara|or|evi}a, i gostiju, Wegova svetost patrijarh srpski gospodin Pavle sa visokopreosve{tenstvom i preosve{tenim arhijerejima izvr{io osve}ewe obnovqenih temeqa Sabornog Hrama Hrista Spasiteqa u Bawoj Luci.

1993

14. 10. 1993.
U Beogradu su se sastali predsjednik Republike Srbije Slobodan Milo{evi} i predsjednik Vlade Nikola [ainovi} sa predsjednikom Republike Srpske Radovanom Karaxi}em i predsjednikom Skup{tine Mom~ilom Kraji{nikom, i razmatrali situaciju u biv{oj BiH. Ocijeweno je da zahtjevi za uspostavqawe mira koji su sve glasniji me|u bosanskim muslimanima, konfrontacija naroda Zapadne Bosne sa re`imom u Sarajevu i demonstracije protiv produ`avawa

03. 10. 1993.
"Moja `eqa da posjetim Bawa Luku i da se uvjerim kako ovdje `ivi hrvatski narod ostvarena je danas, jer su se za to stekli politi~ki uvjeti. Srbi i Hrvati na ovim prostorima nisu ratovali. Hrvati su najve}im dijelom ostali u Bawoj Luci, a to je rezultat pozitivnog stava politike Republike Srpske. Zato i treba sprije~iti odlazak Hrvata sa ovih prostora,

137

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
18. 10. 1993.
Predsjednik Skup{tine Republike Srpske Mom~ilo Kraji{nik i {ef diplomatije muslimanske BiH Haris Silajxi} postigli su sporazum o razmjeni 950 zarobqenika, saop{tio je u Sarajevu funkcioner Me|unarodnog Crvenog krsta Andre Kolomb. su Srbi bili izlo`eni tolikim stradawima u ovome ratu, o ~emu svjedo~e i kazivawa brojnih izbjeglica iz toga grada, a da se o tome mawe zna, bar kada su sredstva informisawa u pitawu. Te{ko je utvrditi ta~an broj Srba ubijenih na podru~ju op{tine Kowic. Samo u selu Bradina stradalo ih je vi{e od sedamdeset. Pobijene su, a potom zatrpane na tajnim mjestima, ~itave srpske porodice, pi{e "Glas srpski". oblasti Vare{a izbjeglo je oko 15.000 hrvatskih civila pred napadom muslimanskih snaga. Lider bosanskih muslimana Alija Izetbegovi} izjavio je da su sukobi muslimana i Hrvata "posqedica dugoro~ne politike Hrvatske prema BiH u kojoj su oni podr`ali Bobana i Herceg-Bosnu i rascijepili muslimanski i hrvatski narod". Izetbegovi} je podvukao da su "mje{awa gospodina Tu|mana prevr{ila mjeru. On to obavqa pod izgovorom za{tite interesa Hrvata u Bosni, a ta politika je naj{tetnija po hrvatski narod i ovo sada su posqedice".

19. 10. 1993.
"Slovenija je donijela odluku da i u oru`ju poma`e Hrvatsku i BiH, kada su bile napadnute", rekao je predsjednik Slovenije Milan Ku~an.

01. 11. 1993.
Trodnevni tajni pregovori o zakqu~ewu prekida vatre izme|u Hrvatske i Republike Srpske Krajine, po~eli su nedaleko od Osla. Deseto~lanu delegaciju RSK predvodi Goran Haxi}, a Hrvatske {ef nacionalne bezbjednosti Hrvoje [arini}.

21. 10. 1993.
U Travenmindeu zavr{eno zasijedawe ministara odbrane zemaqa ~lanica NATO-a. Tom prilikom je usvojen zakqu~ak da ni jedan vojnik ovog vojnog saveza ne}e u}i u BiH dok se ne potpi{e `enevski mirovni sporazum. Predsjednik Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Mate Boban i Fikret Abdi} potpisali su u Zagrebu zajedni~ku izjavu u kojoj su izrazili spremnost za obustavu svih neprijateqstava u Zapadnoj Bosni.

07. 11. 1993.
Vi{e stotina ameri~kih Srba demonstriralo je ispred zgrade UN u Wujorku, zahtijevaju}i da se ukinu sankcije - nepravedno nametnute SR Jugoslaviji.

03. 11. 1993.
Prekinuti su tajni pregovori vo|eni u Norve{koj izme|u predstavnika Hrvatske i RSK. Povodom smjewivawa u vrhu muslimanske armije u junu 1993. godine, portparol Ministarstva odbrane Republike Herceg-Bosne Veso Vegar izjavio je da je dosada{wi zapovjednik General{taba armije BiH Sefer Halilovi}, smijewen zbog propale velike vojne akcije muslimanske vojske u kojoj su u~estvovale najelitnije jedinice i mnogo vojnika sa ciqem da se osvoji Mostar i da se dolinom Neretve preko Stoca iza|e na more. Prve muslimanske jedinice u{le su u Vare{, po{to su hrvatske snage pro{le no}i napustile svoje polo`aje. Hrvatski ministar spoqnih poslova Mate Grani}, u pismu predsjedniku bosanske muslimanske vlade Harisu Silajxi}u, izrazio je "`alost i gnu{awe" zbog toga {to je hrvatski narod bio prisiqen da se evakui{e iz ove oblasti. Prema podacima UN iz

08. 11. 1993.
Povodom otkrivawa obnovqenog spomenika kraqu Petru Prvom u Bijeqini predsjednik RS dr Radovan Karaxi} pred vi{e hiqada gra|ana Semberije i Majevice je rekao: "Do{ao je dan kada u slobodnoj Bijeqini mo`emo da popravimo i obnovimo ono {to je poru{eno. Ru{eno je mnogo toga, tokom svih ratova, ali ru{ili smo i mi sami sebe u miru. Ru{ili smo se i smawivali, sve u nadi da }e to o~uvati dobre kom{ijske odnose i zajedni~ku veliku dr`avu. Mi smo umawivali svoju veli~inu, al time na{e kom{ije nisu postale ve}e."

22. 10. 1993.
Na poziv predsjednika Srbije Slobodana Milo{evi}a, u Beogradu su predsjednik RS Radovan Karaxi} i predsjednik Autonomne Pokrajine Zapadna Bosna Fikret Abdi} potpisali Deklaraciju o trajnom miru. Osim uzajamnog priznavawa i sklapawa mira, ovim dokumentom je garantovana potpuna sloboda kretawa gra|ana RS i APZB kroz ~itavu teritoriju pod wihovom kontrolom i, s tim u vezi, data mogu}nost otvarawa grani~nih prelaza pream dogovoru obiju strana.

09. 11. 1993.
U sukobima Hrvata i muslimana u Mostaru je sru{en Stari most veli~anstvena gra|evina iz 16. vijeka pod za{titom UNESKO-a.

31. 10. 1993.
Te{ko je na prostorima biv{e BiH na}i mjesto kao {to je Kowic, u kome

12. 11. 1993.
Za novog zapovjednika Glavnog sto`era HVO imenovan je general-pukovnik

138

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
Ante Roso umjesto general-bojnika Slobodana Praqka. U Sarajevu potpisana Zajedni~ka deklaracija o neodgodivom prekidu vatre izme|u Armije BiH i HVO. Deklaraciju su potpisali Mate Grani}, Haris Silajxi} i turski ministar Hikmet Cetin.

18. 11. 1993.
Na poziv Visokog komesara UN za izbjeglice Sadako Ogate, najvi{i predstavnici tri zara}ene strane iz BiH potpisali su u @enevi Deklaraciju o slobodnom doturu humanitarne pomo}i i slobodnom i bezuslovom pristupu putevima. Predsjednik Vlade iz Sarajeva Haris Silajxi}, sastao se u @enevi sa predsjednikom Republike Srpske dr Radovanom Karaxi}em i najavio u skoroj budu}nosti nove razgovore. On je, tako|e, potvrdio da je u @enevi, osim humanitarnog problema, razgovarano i o politi~kim pitawima, izra`avaju}i nadu da }e uskoro biti novih razgovora. Istakao je da bi li~no `elio da mirovni pregovori po~nu ve} sutra.

suspendovawe" sankcija u zamjenu za teritorijalne ustupke Srba muslimanima u BiH i za sporazum koji bi uspostavio "modus vivendi" izme|u Srba i dr`avnih vlasti u Hrvatskoj.

23. 11. 1993.
General Ante Roso, komandant snaga bosanskih Hrvata, pozvao je svoje trupe da budu spremne za "odlu~uju}u bitku" protiv muslimanskog neprijateqa radi wegovog vojnog uni{tewa. Poziv je uputio u poruci objavqenoj u zagreba~kom dnevniku "Ve~erwi list".

13. 11. 1993.
Snage bosanskih Hrvata zauzele su Fojnicu i obli`we Bakovi}e u Centralnoj Bosni, natjerav{i muslimansko stanovni{tvo Fojnice u bjekstvo, saop{tio je portparol UNPROFOR-a Bil Ejkmen.

24. 11. 1993.
Predsjednik Republike Srpske dr Radovan Karaxi} naglasio je da Srbi u ratu nisu izgubili da bi morali potpisivati bezuslovnu kapitulaciju. "Srpski narod", rekao je dr Karaxi}, "borio se za svoju zemqu i dr`avu, za svoje pravo, pa prema tome ne}e prokockati rezultate svoje borbe."

15. 11. 1993.
Lider bosanskih muslimana Alija Izetbegovi} izjavio je da Srbi u BiH imaju pravo na svoju dr`avu i da }e se zalo`iti na me|unarodnoj konferenciji da im se to pravo prizna. Izaslanik Vlade bosanskih muslimana u Ujediwenim nacijama Muhamed [a}irbej saop{tio je novinarima da }e Vlada BiH uskoro podi}i optu`nicu protiv vlade Velike Britanije pred Me|unarodnim sudom u Hagu zbog posrednog genocida, jer ova Vlada ometa inicijativu da se muslimanska strana oslobodi embarga na uvoz oru`ja.

21. 11. 1993.
Predsjednik Republike Srpske Radovan Karaxi} izrazio je "strahovawe da }e morati da se oslobodi Tuzla", ako muslimani ne dopuste da iz tog grada iza|u Srbi, koji su tamo, kako je naglasio, "nasilno zadr`ani". "Nema nikakvog razloga da muslimani nasilno u Sarajevu dr`e 40.000 i u Tuzli 20.000 Srba, kao i isti broj Jugoslovena srpskog porijekla", izjavio je Karaxi}.

25. 11. 1993.
U odjeqewu specijalnih operacija UNHCR za Jugoslaviju u @enevi isti~u da Republika Srpska prakti~no po{tuje obaveze koje proisti~u iz zajedni~ke deklaracije potpisane 18. novembra u @enevi izme|u tri sukobqene strane u BiH o bezbjednom i neomentanom kretawu humanitarnih konvoja. Poslanik wema~kog Bundestaga dr Hans Modrov zatra`io je da se ukinu sankcije protiv, kako je rekao, "smewene Jugoslavije". On je istakao da, pored te{kih patwi stanovni{tva u Jugoslaviji, {tete od sankcija trpe ne smao weni susjedi nego i Wema~ka.

1993

22. 11. 1993.
Ministri inostranih poslova Evropske unije odr`ali su sastanak u Luksemburgu, posve}en krizi u biv{oj Jugoslaviji. Saglasili su se da hitno, prije po~etka zime koja bi mogla biti katastrofalna za stanovni{tvo u BiH, preduzmu mjere za redovno dostavqawe humanitarne pomo}i. Zaprijetili su upotrebom sile ukoliko do|e do blokade dostave pomo}i, za {ta }e biti anga`ovano dodatnih 4.000 vojnika. Ministri su odlu~ili da Srbiji ponude "dostupno

16. 11. 1993.
Akcija uni{tavawe i razbijawa hrvatske teroristi~ke grupe, koja se u no}i 4. i 5. novembra ubacila na podru~je Svilaja, zavr{ena je. U akciji je poginulo 14 pripadnika grupe, dok je {est zarobqeno. Osim toga na obali Save prona|eno je pet kompletnih uniformi sa naoru`awem i drugom opremom, {to navodi na pretpostavku da su teroristi preplivali Savu i vratili se u Republiku Hrvatsku.

26. 11. 1993.
Komandant G[ OS RBiH Rasim Deli} proizveden u ~in armijskog generala.

139

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
29. 11. 1993.
U @enevi su obnovqeni pregovori o BiH. Na skupu u~estvuju 12 ministara inostranih poslova Evropske unije, predstavnici tri zara}ene strane u BiH, predsjednici Srbije, Hrvatske i Crne Gore, mirovni posrednici u pregovorima o biv{oj Jugoslaviji, kao i posmatra~i SAD i Rusije. "Vjerujem da }e sastanak u `enevskoj Palati nacija biti skoncentrisan za nove pritiske na Srbe", izjavio je predsjednik RS Radovan Karaxi} u @enevskom hotelu "Interkontinental". Prema Karaxi}evim rije~ima, na predstoje}em sastanku vaqa se "okrenuti konstruktivnim razgovorima o stvarawu tri dr`ave povezane u uniju". "Pri~a o procentima je pogre{na, treba, prije svega, govoriti o kvalitetu teritorija", rekao je jo{ Karaxi}. Prioritetno je rje{iti pitawe Sarajeva i izlaska na more, dodao je Karaxi} i zakqu~io da }e stav Republike Srpske na pregovorima biti "konstruktivan". Predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi}, koji u~estvuje u radu Me|unarodne konferencije o biv{oj Jugoslaviji u @enevi, obratio se u~esnicima ovim rije~ima: "Gospodine predsedavaju}i, gospodo, Evropska zajednica je napravila mnoge gre{ke u jugoslovenskoj krizi. Nemam potrebe da ih navodim. O wima ovih dana javno govori va{ nekada{wi predstavnik - predsjedavaju}i konferencije lord Karington. Napravili ste ogromnu {tetu na{oj zemqi, bespravno, boqe re}i po pravu ja~ega. Najtragi~nija gre{ka, koja traje i istovremno predstavqa zlo~in protiv ~itavog naroda je nastavqawe sankcija protiv Jugoslavije, koje su uvedene grubim kr{ewem Poveqe UN i kao odmazda za agresiju koju nismo izvr{ili. Odr`avawe sankcija postalo je naro~ito apsurdno od kada gra|ansi rat u biv{oj BiH traje zbog odbijawa muslimanske strane da prihvati mirovni plan, i pogotovo je postalo apsurdno od kada se rat, u kome Srbi ne u~estvuju, intenzivno vodi izme|u muslimana i Hrvata. Ne znam kako mislite sankcijama protiv Srba da zaustavite rat izme|u muslimana i Hrvata, a ne znam ni kako }ete svojoj deci, kad istina dospe do wih, uspeti da objasnite za{to ste vodili rat protiv tri miliona na{e dece i sa kojim pravom ste dvanaest miliona gra|ana Evrope u~inili poligonom za sprovo|ewe, nadam se, posqedweg genocida u ovom veku." I pored velikog broja bilateralnih i multilateralnih sastanaka, u @enevi ni ovog puta nije u~iwen zna~ajniji pomak ka miru u BiH. Srbiji jo{ rigoroznijim sankcijama ako budu ometani humanitarni konvoji u BiH i ako Srbi ne budu srpemni za dodatne ustupke prema bosanskim muslimanima. Na pariskom Trgu Trokadero odr`an je miting Srba ~iji je moto bio "Mi optu`ujemo". Nekoliko hiqada Srba dostojanstveno je diglo glas protiv nepravednih sankcija i pristrasnog, jednostranog i neta~nog prikazivawa u raznoraznim medijima srpskog naroda kao agresora u konfliktu na prostorima biv{e Jugoslavije. U Republici Srpskoj Krajini odr`ani su izbori za skup{tinu i predsjednika RSK.

03. 12. 1993.
Rusija je uputila molbu {efovima dr`ava, koje su ~lanice Savjeta bezbjednosti UN, da se vi{e u Komitetu za sankcije UN ne blokira dostavqawe humanitarne pomo}i Jugoslaviji, ukqu~uju}i i gas.

20. 12. 1993.
Lider bosanskih muslimana Alija Izetbegovi} izjavio je u Sarajevu, pred odlazak u @enevu, da }e dr`avna delegacija BiH na razgovorima u @enevi i Briselu prihvatiti ponu|eni koncept Unije, s tim da je dowa granica teritorije pod vla{}u legalnih organa BiH 33,3 procenta cjelokupne teritorije. Generalna skup{tina UN usvojila je Rezoluciju o BiH. U dokumentu od 30 ta~aka pored ostalog tra`i se ukidawe embarga na uvoz oru`ja za muslimanske snage u BiH, iskqu~ewe Jugoslavije iz UN, kao i striktno sprovo|ewe dosada{wih odluka Savjeta bezbjednosti posve}enih Jugoslaviji. Ova Rezolucija nije obavezuju}a za UN, odnosno wene ~lanice, ukoliko je ne usvoji i Savjet bezbjednosti i ponovo je vrati Generalnoj skup{tini na usvajawe.

04. 12. 1993.
Indijski diplomata Garekan, podsekretar u UN, informisao je Savjet bezbjednosti UN o rezultatima nove runde @enevskih pregovora. Istakao je da je postignut izvjestan napredak u realisti~kom sagledavawu situacije. Zakqu~eno je da se rje{ewa moraju tra`iti u okvirima koncepcije podjele Bosne na tri etni~ke cjeline. Sporna je veli~ina dodatne teritorije za muslimane, kao i obezbje|ivawe izlaska na more za muslimane i Srbe.

11. 12. 1993.
Iz pravca Kladwa, organizovana u ~etiri voda u sela Podkozlova~a, Podbukvik i Bastah, kod Han Pijeska upala je muslimanska diverzantskoteroristi~ka grupa. Mu~ili su i ubijali starce i `ene, popalili ku}e u sva tri sela, ali svoj ciq - spajawe tuzlanskog regiona sa @epom - nisu ostvarili.

21. 12. 1993.
Na `enevskim pregovorima predstavnici Srba i Hrvata iz BiH uspjeli su da se dogovore o novim razgrani~ewima, prema kojima se muslimanima daje 33,3% teritorije BiH, {to je i bio zahtjev EU. Prema ovom dogovoru, muslimanima bi pripali

12. 12. 1993.
Francuski ministar inostranih poslova Alen @ipe otvoreno je zaprijetio

140

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
Jajce i Gorwi Vakuf, dok bi Hrvati zauzvrat imali kontrolu nad svim enklavama zapadno od Sarajeva. Sarajevo bi bilo podjeqeno izme|u Srba i muslimana (u odnosu 40% : 60%). Prvi op{ti parlamentarni izbori u Republici Srpskoj Krajini protekli su u dubokoj sjeni izborne utakmice za {efa dr`ave. Nakon {to je poni{tila izbore u {est op{tina i na vi{e glasa~kih mjesta, Republi~ka izborna komisija saop{tila da ni jedan predsjedni~ki kandidat nije dobio potreban broj glasova. Izetbegovi} izjavio je da je Evropa pokazala nemo} da rje{ava probleme u BiH. Mo`emo se pouzdati samo u na{u vojsku", rekao je Izetbegovi}. Predsjednik RS Radovan Karaxi}, koji je predvodio srpsku delegaciju, neposredno pred polazak iz @eneve rekao je da, ukoliko koncesije - koje je u~inila srpska strana u pregovorima - ne budu prihva}ene, bi}e povu~ene. Predsjednik pakistanske Vlade Benazir Buto oformila je sepcijalni fond i pozvala svoje sunarodnike da ulo`e priloge i da na javnim mitinzima izraze podr{ku muslimanima u Bosni.

29. 12. 1993.
Novi predsjednik RSK bi}e poznat tek poslije drugog izbornog kruga, po{to ni poslije ponavqawa izbora u {est izbornih jedinica ni jedan kandidat nije dobio potreban broj glasova saop{tio je predsjednik Republi~ke izborne komisije Milo{ Vojnovi}.

26. 12. 1993.
U saop{tewu Organizacije islamske konferencije, izdatom u Dubajiu, najavquje se ve}a podr{ka bosanskim muslimanima. Islamska konferencija poziva Savjet bezbjednosti da ukine embargo na isporuku oru`ja bosanskim muslimanima i usmjeri napore na obnavqawe ~vrste dr`ave BiH.

23. 12. 1993.
U Briselu bez rezultata zavr{eni pregovori tri zara}ene strane u BiH, zapo~eti dan ranije u @enevi. Umjesto usvajawa ugovora o miru dogovoreno je samo primirje od 23. decembra do 15. januara. Predstavnici zara}enih strana trebalo bi da se 15. januara 1994. godine ponovo na|u za pregovara~kim stolom u @enevi. Kada je udovoqeno zahtjevima muslimana i EU, muslimanska strana je odbila ponudu srpsko-hrvatske strane, isti~u}i da je nezadovoqna "kvalitetom teritorija". "Postoji srpsko-hrvatska saglasnost da se muslimanima obezbijedi teritorija koja bi predstavqala wihovu dr`avu, dok se Srbi i Hrvati u ovom trenutku ne bi razgrani~avali, jer ima dosta stvari i poslova koji su nerje{eni i koji se mogu rije{iti bez borbe. Dakle, osnovni problem je da se muslimani izvedu iz krize, dok }e Srbi i Hrvati me|usobne sporove rije{iti politi~kim putem", izjavio je predsjednik RS Radovan Karaxi}.

30. 12. 1993.
Na sjednici Narodne skup{tine RS na Palama, wen predsjednik Mom~ilo Kraji{nik posebno je apostrofirao vrijeme i okolnosti koji su uslovili da se srpski narod na prostorima biv{e BiH samoorganizuje u odbrani svojih vjekovnih ogwi{ta i opstanka, poslije secesije biv{e jugoslovenske republike BiH. "Rezultati na{e borbe su evidentni u odlu~nosti na{eg naroda da se odupre nasilni{tvu i opstane kao svoj na svome i organizuje svoju dr`avu kao garant wegove egzistencije", naglasio je Kraji{nik. Komandant UNPROFOR-a u BiH, general Frensis Brikmon, kritikovao je UN i Evropsku uniju zbog nezainteresovanosti za rje{avawe bosanskog problema. Ocijenio je da bi ove organizacije trebalo da donose mawe rezolucija o biv{oj jugoslovenskoj republici i da se vi{e orijenti{u na slawe mirovnih snaga. Po wegovom mi{qewu potrebno je najmawe jo{ 7.500 vojnika za sprovo|ewe rezolucija UN o muslimanskim enklavama u Isto~noj Bosni.

27. 12. 1993.
Patrijarh srpski gospodin Pavle, povodom velikog hri{}anskog praznika Bo`i}a, uputio je "svoj duhovnoj deci" bo`i}nu poslanicu. U poslanici se isti~e: "Umesto bo`i}nog mira i dobre voqe na{ nara{taj i ove godine iznosi pred Bogomladenca ratne nemire i razarawa, unesre}uje qude i porodice {irom na{e napa}ene zemqe pritisnute sankcijama mo}nika nad nemo}nima", ka`e se u poslanici patrijarha Pavla. Organizacija islamskih zemaqa (OIC), koja okupqa pedeset zemaqa u svijetu, proglasila je 27. decembar za dan solidarnosti sa bosanskim muslimanima i pozvala da im se poklonima pomogne. Iranski vo|a ajatolah Ali Hamnei poklonio je 10 miliona riala muslimanima u Bosni, saop{tio je specijalni iranski Komitet za podr{ku bosanskim muslimanima.

1993

24. 12. 1993.
Po povratku iz @eneve u Sarajevo lider bosanskih muslimana Alija

141

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE

142

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.

1994

143

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE

144

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
03. 01. 1994.
U Tuzli i okolini u toku je ostvarivawe plana tzv. tihe likvidacije Srba, izjavio je operativni predstavnik Dr`avne komisije RS za razmjenu stanovni{tva Vojislav \urkovi}. Su{tinu tog besprimernog projekta ~ine raznovrsni oblici terora radi izazivawa ozbiqnih nervnih poreme}aja, zatim masovno iznurivawe gla|u i, kona~no, najbrutalniji progoni. dogovora o primirju. Savjet bezbjednosti posebno osu|uje "bezobzirno bombardovawe glavnog grada Sarajeva od strane bosanskih Srba". Francuski ministar inostranih poslova Alen @ipe i daqe insistira da se {to pre otvori aerodrom u Tuzli i izvr{i smjena odreda UN u Srebrenici. U slu~aju da Srbi ometaju ove mjere @ipe smatra da wihove polo`aje treba bombardovati i da je to u skladu sa Rezolucijom 836 Savjeta bezbjednosti UN. Predsjednik RS Radovan Karaxi} rekao je da Srbi ne}e ometati smjenu vojnika mirovnih snaga u Srebrenici, ali da odbacuje zahtjev NATO-a o otvarawu aerodroma u Tuzli za humanitarne letove, uprkos prijetwama da }e biti bombardovani srpski polo`aji u Bosni. "Srbi uslovqavaju otvarawe ovog aerodroma potpisivawem mirovnog sporazuma", rekao je Karaxi}.

09. 01. 1994.
Povodom drugog ro|endana Republike Srpske, na sve~anoj sednici Narodne skup{tine RS na Palama Vojislav Maksimovi}, u ime Komisije za odlikovawe pro~itao je ukaz o odlikovawima Predsjednika Republike. Orden Republike Srpske sa ogrlicom dobili su patrijarh Pavle i Slobodan Milo{evi}, predsjednik Republike Srbije. Ukazom predsjednika Republike dr Radovana Karaxi}a Ordenom Republike Srpske sa lentom odlikovani su prof. dr Biqana Plav{i}, prof. dr Nikola Koqevi}, mr Mom~ilo Kraji{nik, prof. Vojislav Maksimovi} i dr Jovan Ra{kovi} posmrtno. Na prijedlog Komisije za odlikovawa, a u skladu sa Zakonom o odlikovawima i priznawima, Narodna skup{tina je Ordenom Republike Srpske sa lentom odlikovala dr Radovana Karaxi}a. Ukazom predsjednika Republike odlikovano je vi{e pojedinaca i institucija. Predsjednik Predsjedni{tva Republike BiH Alija Izetbegovi} i predsjednik Hrvatske Frawo Tu|man zapo~eli su u Bonu pregovore o mirovnom rje{ewu za BiH.

04. 01. 1994.
U Be~u su po~eli pregovori bosanskih Hrvata i muslimana o podjeli BiH. Komentatori tvrde da Austrija poku{ava da izmiri dvije zava|ene strane i okrene ih protiv "srpskih agresora". Skup{tina Republike Srpske odlu~ila je da grad Fo~a, poslije 500 godina, promijeni svoj dosada{wi naziv u Srbiwe.

14. 01. 1994.
Na konferenciji za {tampu u Moskvi poslije razgovora Klinton - Jeqcin obojica predsjednika potvrdila su da nisu postigla saglasnost o rje{avawu konflikta i upotrebi sile u Bosni. Hrvatsko rukovodstvo suspendovalo lidera bosanskih Hrvata Matu Bobana iz sastava hrvatske delegacije na predstoje}im pregovorima u @enevi.

05. 01. 1994.
U razgovoru predsjednik Srbije Slobodana Milo{evi}a i mirovnih posrednika za biv{u Jugoslaviju Ovena i Stoltenberga, u kome su u~estvovali i najvi{i funkcioneri Republike Srpske, srpska strana je kosntatovala da je, prijedlogom o 33,3% teritorije za muslimane, ispunila svoj dio obaveze iz dogovora sa Evropskom unijom i o~ekuje da i EU izvr{i svoj dio obaveza prema SR Jugoslaviji.

16. 01. 1994.
Kod Olova su nastavqene `estoke borbe izme|u srpskih i muslimanskih snaga koje traju ve} sedmi dan.

11. 01. 1994.
Okon~ani su razgovori Alije Izetbegovi}a, vo|e bosanskih muslimana, i predsjednika Hrvatske Frawe Tu|mana u Bonu. Kako je izjavio Izetbegovi}, ni{ta nije postignuto. Tri pitawa su bila u sredi{tu razgovora: situacija u centralnoj Bosni, status Mostara, muslimanski izlaz na more. Muslimani nisu prihvatili Tu|manov prijedlog o stvarawu unije Hrvatske i BiH.

17. 01. 1994.
Islamske zemqe su na sastanku u @enevi ponovile podr{ku bosanskom muslimanskom rukovodstvu, ponovo zatra`ile da se ukine embargo na isporuke oru`ja bosanskim muslimanima i zaprijetile zapadnim zemqama svojim ekonomskim sankcijama ukoliko nastave da "blokiraju mirovni proces u Bosni". Muslimanskom skupu,

1994

06. 01. 1994.
Muslimanske snage dozvolile su da iz Zenice iza|e 250 Srba.

07. 01. 1994.
Savjet bezbjednosti UN usvojio je saop{tewe u kome se osu|uju sve tri zara}ene strane zbog nepo{tovawa

145

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
odr`anom samo dan pred novu rundu mirovnih pregovora o Bosni u @enevi, prisustvovali su i najvi{i predstavnci bosanskih muslimana, predsjednik Alija Izetbegovi} i ambasador u UN Muhamed [a}irbej. Predsjednik Republike Srpske dr Radovan Karaxi} uputio je naredbu svim pot~iwenim komandama i pripadnicima VRS, kojom je zabranio izvo|ewe borbenih dejstava prema UNPROFOR-u i drugim me|unarodnim organizacijama. Predsjednik Karaxi} je naredio da se konvojima UNPROFOR-a, vojnim posmatra~ima i konvojima me|unarodnih humanitarnih organizacija koji su dobili uredna odobrewa za kretawe po teritoriji Republike Srpske obezbedi puna za{tita i nesmetano kretawe, uz predvi|enu i nu`nu kontrolu, kao i da se prema predstavnicma svih ovih organizacija zauzme "krajwe korektan profesionalan odnos". Predsjednik RS Radovan Karaxi} objavio je novu Platformu RS za pregovore sa muslimanskom i hrvatskom stranom u @enevi. Ovim dokumentom se povla~e sve ranije koncesije muslimanima, jer su oni odbili ranije ponu|eni prijedlog rje{ewa krize. U Platformi je istaknuto da je RS nezavisna suverena dr`ava i da wene sada{we granice odgovoraju fakti~kom stawu, osim izlaza na more na koji RS pretenduje.

19. 01. 1994.
Dvodnevna runda `enevskih pregovora okon~ana je bez rezultata. Pregovara~i su se sporazumeli da se u @enevi 10. februara nastavi Mirovna konferencija o BiH. U `enevskoj Palati nacija potpisana je Zajedni~ka izjava o postepenoj normalizaciji odnosa izme|u SR Jugoslavije i Republike Hrvatske. Predvi|eno je otvarawe slu`benih predstavni{tava dviju vlada u Beogradu i Zagrebu, koji treba da olak{aju me|udr`avne odnose i kontakte, doprinesu gra|ewu uzajamnog povjerewa, ukqu~uju}i i proces normalizacije srpsko-hrvatskih odnosa. Izjavu su potpisali ministar inostranih poslova Jugoslavije Vladislav Jovanovi} i ministar inostranih poslova Hrvatske Mate Grani}, u prisustvu predsjednika republika Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Republike Srpske Krajine. Republika Srpska i Hrvatska zajednica Herceg-Bosna potpisale su u @enevi Zajedni~ku izjavu o uspostavqawu trajnog mira i zvani~nih odnosa. Republika Srpska }e otvoriti u Mostaru svoje predstavni{tvo, a Hrvatska zajednica Herceg-Bosna u Sarajevu, koje }e po~eti rad 15. februara ove godine. Dvije republike istovremeno izra`avaju `equ da odmah potpi{u istu deklaraciju sa muslimanima pozivaju}i ih da neodlo`no potpi{u mirovni sporazum koji bi va`io na cijeloj teritoriji biv{e BiH.

21. 01. 1994.
Hrvatska Vlada je odlu~ila da otvori telefonske veze izme|u Hrvatske i SR Jugoslavije koje su prekinute prije tri godine. Istovremeno, po nalogu Vlade, proradi}e i telefonske linije sa BiH, posebno sa Tuzlom, Sarajevom i Bawom Lukom. Muslimanske vlasti u Sarajevu su uhapsile pet qekara i tri medicinske sestre, srpske nacionalnosti, zatvorili ih u jednoj vojnoj kasarni pod optu`bom da su htjeli da pobjegnu iz dijela grada pod muslimanskom kontrolom.

22. 01. 1994.
[estoro djece je poginulo, a dvoje ozbiqno raweno u jednoj sarajevskoj ulici kada je granata, doletjev{i iz neutvr|enog pravca, eksplodirala na plo~niku.

23. 01. 1994.
U sjedi{tu UN u Wujorku objavqen je pismeni Izvje{taj kopredsjednika Me|unarodne konferencije o biv{oj Jugoslaviji Ovena i Stoltenberga, koji je generalni sekretar Butros Gali proslijedio Savjetu bezbjednosti. U izvje{taju se navodi da su na `enevskim pregovorima Srbi ponudili muslimanima 33,56% teritorije, a Hrvatska je ponudila da muslimanima iznajmi na 99 godina kori{tewe luke Plo~e. Konstatuje se da je ove ponude, kao i mnoge druge, Alija Izetbegovi} odbio. Belgijski general Fransis Brikmon, komandant UNPROFOR-a u Bosni, koji je nedavno podnio ostavku, pozitivno je ocijenio pona{awe Srba, a o{trim rije~ima se izrazio o bosanskim muslimanima. "Oni koriste zone pod za{titom UN da bi odatle vr{ili napade na srpske polo`aje", tvrdi Brikmon. Za Hrvatsku je rekao da se svojom vojskom direkto umije{ala u bosanske doga|aje.

18. 01. 1994.
U @enevi su odr`ani pregovori izme|u delegacije RS i muslimana, uz u~e{}e predstavnika Srbije i Crne Gore, Slobodana Milo{evi}a i Momira Bulatovi}a. Prvi bilateralni susreti dveju delegacija koje predvode predsjednik Republike Srpske Radovan Karaxi} i vo|a bosanskih muslimana Alija Izetbegovi}, zavr{io je bez bilo kakvih rezultata.

20. 01. 1994.
U toku vi{e~asovnog sastanka izme|u generala Ratka Mladi}a, komandanta Glavnog {taba VRS i komandanta UNPROFOR-a za BiH generala Fransisa Brikmona i @ana Kota dogovorena je zamjena kanadskog bataqona, stacioniranog u Srebrenici, holandskim pripadnicima mirovnih snaga UN.

146

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
U Republici Srpskoj Krajini odr`an je drugi krug izbora za predsjednika Republike. Pobijedio je Milan Marti}, koji je dobio 104.234 glasa. Drugi kandidat, Milan Babi}, dobio je 97.377 gkasiva. Na izbore je iza{lo 204.609 bira~a ili 69,40% upisanih u bira~ke spiskove. U Zrewaninu je pred velikim brojem gostiju, me|u kojima je bio i Radovan Karaxi}, odr`ana izborna konferencija Srpske demokratske stranke za Srbiju. Progla{ena je Konvencija o ujediwewu ogranaka Srpske demokratske stranke svih srpskih zemaqa. Podr`an je prijedlog za izbor Radovana Karaxi}a za predsjednika SDS svih srpskih zemaqa. Povodom pogibije {estoro djece u Sarajevu od ispaqene granate (nije utvr|eno ~ije), izdato je saop{tewe iz kabineta predsjednika RS, u kome se ka`e da je rije~ o montruoznom zlo~inu muslimanske strane, koja "po ve} vi|enom scenariju poku{ava na ovaj na~in da pridobije me|unarodnu javnost za realizovawe svojih vojnih ciqeva prema srpskim teritorijama". Premijer Republike BiH Haris Silajxi} je, istim povodom, od generalnog sekretara UN Butrosa Galija tra`io da naredi vazdu{ne napade na srpske polo`aje. ^etvoro djece je poginulo na jednom mostarskom igrali{tu prilikom muslimanskog napada na Mostar. kojoj ga ruska Vlada upozorava da prije nego {to se odlu~i za pokretawe vazdu{nih napada NATO-pakta na srpske polo`aje u Bosni, Rusija o~ekuje da Gali od we zatra`i saglasnost. Rusija je pokrenula novu inicijativu za rje{avawe bosnaske krize, koja bi bila alternativna vazdu{nim napadima po polo`ajima Srba u BiH. Rusija je predlo`ila da se hitno sazove sastanak Savjeta bezbjednosti UN u @enevi na nivou ministara spoqnih poslova, s ciqem da se zara}ene strane izlo`e pritisku da potpi{u ugovor o teritorijalnom razgrani~ewu. S tim u vezi je predlo`eno da generalni sekretar UN Butros Gali pripremi izvje{aj o Bosni, kako bi utvrdio ko je odgovoran za nastavak krvoproli}a. dostavqawe Bosni. humanitarne pomo}i

28. 01. 1994.
U pismu Butrosa Galija Savjetu bezbjednosti UN iznijete su tri mogu}nosti za otvarawe aerodroma u Tuzli i za pristup Srebrenici. Tre}om se (ako se ciq ne postigne pomo}u pregovora na osnovu prve ili druge varijante) predvi|a otvarawe aerodroma silom, uz upotrebu vazdu{nih snaga NATO-a. Gali je napomenuo da je za izvo|ewe tre}eg scenarija potrebna saglasnost Savjeta bezbjednosti. Muslimanska vlada u Sarajevu uputila je zahtjev za hitan sastanak Savjeta bezbjednosti, da bi se sprije~ilo otvoreno vojno mje{awe Hrvatske u sukob u Bosni. Navodi se da 12.000 pripadnika regularnih trupa Hrvatske, opremqenih tenkovima i helikopterima, u~estvuje u borbama protiv bosanskih muslimana.

26. 01. 1994.
Predstavnik Stejt departmenta Majk Mekari odbacio je najnoviju inicijativu Rusije o rje{avawu bosanske krize. Predstavnici Francuske, Britanije i SAD izvr{ili su pritisak na generalnog sekretara UN Butrosa Galija, tra`e}i od wega da {to prije dostavi kompletan plan o izvo|ewu vazdu{nih napada na srpske polo`aje radi obezbje|ivawa otvarawa tuzlanskog aerodroma i smjene mirovnih snaga u Srebrenici.

29. 01. 1994.
U Va{ingtonu se otvorenije nego bilo kada do sada govori o direktnom u~e{}u hrvatskih regularnih jedinica u ratu u Bosni i, s tim u vezi, o mogu}nosti da Hrvatska do|e pod udar me|unarodnih ekonomskih sankcija. Poslije peto~asovnog razgovora, koji je na sarajevskom aerodromu vodio s predsjednikom Vlade Republike BiH Harisom Silajxi}em, predsjednik Narodne skup{tine RS Mom~ilo Kraji{nik ka`e da postoji "izvjesna doza optimizma". Dogovorena je razmjena 85 zarobqenika. Muslimanska strana je predlo`ila prekid borbi i uspostavqawe linije razgrani~ewa.

24. 01. 1994.
Britanski general ser Majkl Rouz, novi komandant snaga UN u biv{oj BiH, izjavio je u Sarajevu da on svoju ulogu u mirovnim snagama vidi kao nastavqawe zadatka koji je do sada obavqao belgijski general Fransis Brikmon.

27. 01. 1994.
U kasarni "Vrbas" u Bawoj Luci promovisana je prva generacija vodnika {kolovanih u bawalu~kom Centru vojnih {kola VRS i RSK. Smotru su izvr{ili general-major Manojlo Milovanovi}, general-major Slavko Lisica i pukovnik Ratomir Simi}. U Zenici je ubijen jedan Britanac, a dvojica su te{ko rawena. Sva trojica su bili slu`benici agencije za

1994

31. 01. 1994.
Vrhovna komanda Vojske Republike Srpske proglasila je op{tu mobilizaciju ratnih i radnih jedinica, kako bi se na adekvatan na~in odgovo-

25. 01. 1994.
Generalni sekretar UN Butros Gali primio je pisanu poruku iz Moskve, u

147

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
rilo na najnovije prijetwe NATO o mogu}im vazdu{nim napadima na srpske polo`aje. na nedu`ne gra|ane u Sarajevu, tra`e}i da se hitno utvrdi istina, prona|u i najo{trije kazne krivci. Predsjednik SAD Bil Klinton je osudio zl~in u Sarajevu i zatra`io od generalnog sekretara UN Butrosa Galija da se hitno identifikuje napada~, a od svoga dr`avnog sekretara Vorena Kristofera da se odmah konsultuje i dogovori sa zapadnim saveznicima o daqim odgovaraju}im koracima. Lider republikanske mawine senator Robert Dol je tra`io od predsjednika Klintona i zapadnih saveznika da avijacija NATO uzvrati udarom po srpskim polo`ajima i osloba|awem muslimanske strane od daqeg me|unarodnog embarga na uvoz naoru`awa. politi~ki razlozi ne}e omesti otkrivawe zlo~inaca i wihovo ka`wavawe.

02. 02. 1994.
Predsjednik Predsjedni{tva Republike BiH Alija Izetbegovi} izjavio je da nije spreman da prihvati mir "ni sada, ni idu}e godine" kojim bi se okon~ao 22-mjese~ni rati u BiH, ako taj mir nije "pravedan".

07. 02. 1994.
Predsjednik Vlade Republike Srpske Vladimir Luki} najavio je u Jagodini pristupawe RS monetarnom sistemu Jugoslavije. Na sastanku {efova diplomatije Evropske unije u Briselu postignuta je saglasnost da se dozvoli upotreba vazdu{nih snaga NATO-a u razbijawu snaga koje dr`e Sarajevo u okru`ewu. Savjet ministara EU zahtjeva da se odmah ukine opsada Sarajeva i ukloni te{ko naoru`awe sa okolnih brda i iz samog grada. U protivnom, zaprije}eno je upotrebom svih neophodnih sredstava, ukqu~uju}i i vazdu{nu silu. Predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi} razgovarao je o miru u BiH sa kopredsjednicima @enevske konferencije o Jugoslaviji Ovenom i Stoltenbergom i specijalnim izaslanikom generalnog sekretara UN u biv{oj Jugoslaviji Jasu{ijem Aka{ijem. Predsjednik RS dr Radovan Karaxi} je, povodom prijetwi vazdu{nim napadom na srpske polo`aje u BiH, napomenuo da srpska strana ima legitimno pravo da se brani svim sredstvima i da ukoliko bude napadnuta iz vazduha "ne}e sjediti skr{tenih ruku". Stru~waci Vojske Jugoslavije tvrde da je broj i vrsta projektila za koji se zna da je pao na sarajevsku pijacu "Markale", kao i slika sa mjesta doga|aja, u potpunom nesaglasju sa brojem `rtava.

03. 02. 1994.
Pet nesvrstanih zemaqa iz ~lanstva Savejta bezbjednsoti UN najavile su uvo|ewe sankcija protiv Hrvatske ukoliko odmah ne budu povu~ene hrvatske regularne trupe iz BiH.

04. 02. 1994.
Savjet bezbjednosti UN usvojio je Predsjedni~ko saop{tewe u kome se upozorava Hrvatska da }e biti izlo`ena te{kim posqedicama ukoliko u roku od dvije nedjeqe ne povu~e svoje regularne vojne jedinice iz Bosne. Wema~ki kancelar Helmut Kol o{tro je osudio intervenciju hrvatskih trupa u BiH. "Hrvatska je obe}ala da ne}e vojno intervenisati protiv svojih susjeda, obe}awe nije odr`ala - to je skandal koji moramo najo{trije da osudimo", izjavio je Kol.

06. 02. 1994.
Glavni {tab VRS, nakon saznawa o stravi~nom masakru na pijaci "Markale" u Sarajevu, uputio je hitan zahtjev Komandi UNPROFOR-a za biv{u BiH da odmah formira mje{ovitu vojnu ekspertnu komisiju i ispita sve okolnosti i po~inioce zlo~ina nad civilnim stanovni{tvom u Sarajevu. Po{to muslimanska strana odbija da u~estvuje u radu mje{ovite ekspertne vojne komisije, Glavni {tab VRS uvjeren je da je ona planirala i realizovala pomenuti masakr. Predsjednik RS dr Radovan Karaxi} kategori~ki je odbacio bilo kakvu odgovornost srpske strane za tragediju u Sarajevu i zahtjevao da se formira ekspertska grupa koja }e izvr{iti uvi|aj i utvrditi krivca. Ministarstvo inostranih poslova Rusije zahtijeva hitnu i objektivnu istragu o masakru u Sarajevu i informisawe me|unarodne javnosti o wenim rezultatima. Predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi} je izrazio ogor~ewe zbog zlo~ina u Sarajevu i nadu da nikakvi

05. 02. 1994.
Na sarajevskoj tr`nici "Markale" u centru grada je od eksplozije granate u 12.37 ~asova, poginulo 69, a raweno 200 qudi. To je najte`i incident od izbijawa rata u BiH prije 22 mjeseca. Glavni {tab VRS odbacio je odgovornost za ovu nesre}u. Zahtijevano je od UNPROFOR-a da se formira mje{ovita komisija i odmah pokrene istraga. Ministarstvo inostranih poslova SRJ osudilo je kao zlo~ina~ki napad

08. 02. 1994.
Predsjednik SAD Bil Klinton izjavio je u Va{ingtonu da podr`ava zahtjev generalnog sekretara UN Butrosa Galija da NATO odlu~i o vazdu{nim napadima na artiqerijske polo`aje Srba u Sarajevu.

148

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
Predsjednik Republike Srpske Radovan Karaxi} izjavio je da je srpska spremna da smawi ili pomeri svoju artiqeriju oko Sarajeva, ali je upozorio da bi na svaki eventualni napad bilo odgovoreno svim sredstvima. Predsjednik Republike Srpske dr Radovan Karaxi} u pismu predsjednicima Rusije i SAD tvrdi sa potpunom odgovorno{}u da je tragediji na sarajevskoj pijaci inscenirana, da je rije~ i velikoj, ali nevje{toj prevari. Zastupni~ki dom Hrvatske Republike Herceg-Bosne usvojio je u Livnu Deklaraciju u kojoj se zauzima za o~uvawe BiH u me|unarodno priznatim granicama, s tim da to bude unija republika BiH sa tri ravnopravna dr`avotvorna naroda. Prema tom dokumentu, Mostar je prestonica Hrvatske Republike Herceg-Bosne i "nedeqiva urbana celina". Na sjednici Zastupni~kog doma Hrvatske Repulbike Herceg Bosne u Livnu Mate Boban, dotada{wi predsjednik, podnio je ostavku. na istom rastojawu, stavi svoje te{ko naoru`awe u gradu pod kontrolu mirovnih snaga, te da se uzdr`i od napada du` linija konfrontacije u gradu. Na sastanku Savjeta bezbjednosti UN ruski ambasador Voroncov se energi~no suprotstavio zahtjevu za bombardovawem polo`aja Srba. povu~e, a pitawe demilitarizacije Sarajeva `eli da razmatra samo u "paketu". Srpska strana smatra da muslimani, ohrabreni odlukom NATOa o vazdu{nom napadu, sabotiraju konferenciju.

13. 02. 1994.
Ameri~ki Stejt Department naredio je evakuisawe ~lanova porodica diplomata i slu`benika ambasade SAD u Beogradu sa zvani~nim obja{wewem da nije rije~ o ameri~kom napu{tawu regiona nego o mjeri predostro`nosti, poslije prijetwe i ultimatuma NATO-a Srbima u Bosni da do 21. 02. povuku te{ko naoru`awe dvadeset kilometara od Sarajeva. Vitalij ^urkin, zamjenik ruskog ministra inostranih poslova i specijalni izaslanik predsjednika Jeqcina izjavio je da je u biv{u Jugoslaviju doputovao radi spre~avawa mogu}ih vazdu{nih napada NATO.

10. 02. 1994.
UNPROFOR je rasporedio francuske mirovne trupe u {est zona izme|u muslimanskih i srpskih snaga u Sarajevu, sprovode}i tako dogovor o prekidu vatre. U @enevi su po~eli pregovori izme|u tri zara}ene strane u BiH. Na po~etak razgovora se ~ekalo gotovo cijelog dana, jer je srpska strana zaprijetila neu~estvovawem u wima dok se ne obrazuje zajedni~ka komisija koja bi ispitala nedavni masakr na sarajevskoj pijaci "Markale". Predstavnik za {tampu @enevske konferencije Xon Mils saop{tio je da je takav dogovor postignut pa su pregovori nastavqeni. Specijalni izaslanik generalnog sekretara UN za biv{u Jugoslaviju Jasu{i Aka{i izjavio je povodom odluke NATO-a o bombardovawu srpskih polo`aja u BiH da posqedwu rije~ o tome imaju generalni sekretar UN Butros Gali i on.

15. 02. 1994.
Predsjednik Rusije BORIS JEQCIN izjavio je poslije razgovora sa britanskim premijerom XONOM MEJXOROM, da Rusija ne}e dozvoliti da se problem u Bosni rje{ava bez Rusije. "U osnovnim crtama, na{i stavovi se podudaraju u glavnom pitawu - predaji te{kog naoru`awa i tehnike u Sarajevu i oko wega snagama UN, s tim {to sukobqene strane treba da sjednu za pregovara~ki sto i konflikt rije{e mirnim putem" - rekao je Jeqcin novinarima. "Ako neko poku{a da rije{i problem Bosne bez u~e{}a Rusije, to se ne}e ostvariti i mi to ne}emo dozvoliti", rekao je ruski predsjednik. Vazdu{ni udari NATO po srpskim ciqevima u Bosni predstavqali bi akt me|unarodnog terorizma, isti~e se u dokumentu koji je pripremio Komitet za geopolitiku Doweg doma Ruskog parlamenta. Predsjedniku

09. 02. 1994.
Vojska RS postigla je dogovor s muslimanskim snagama da se podru~ja na kojima se nalazi srpska te{ka artiqerija, stave pod kontrolu UNPROFOR-a. Mirovne snage rasporedi}e se oko Sarajeva i u samom gradu pa }e mo}i da prate odakle se sporazum eventualno naru{ava. Dogovoreni prekid vatre treba da stupi na snagu 10. februara u podne. Predstavnici NATO-a odlu~ili su na sastanku u Briselu da se izvr{e vazdu{ni napadi na polo`aje Srba ukoliko oni, najdu`e za 10 dana, tj. do 20. februara ne povuku svoje te{ko naoru`awe najmawe 20 kilometara od centra Sarajeva. I od muslimanske strane je zahtjevano da, u istom roku i

11. 02. 1994.
U skladu sa postignutim dogovorom, jedinice VRS po~ele su da povla~e te{ko naoru`awe u okolini Sarajeva i da ga stavqaju pod kontrolu UNPROFOR-a. Sastanak predstavnika tri zara}ene strane u bosanskom konfliktu u @enevi prekinut je bez rezultata. Muslimanska strana ne `eli da pregovara dok se srpska artiqerija ne

1994

149

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
Rusije je preporu~eno da se naredi stavqawe veta u Savjetu bezbjednosti na odluku NATO o vazdu{nim napadima na srpske polo`aje i da se zalo`i za ukidawe sankcija prema Jugoslaviji. Komandant Glavnog {taba Vojske Republike Srpske general-potpukovnik Ratko Mladi} izjavio je poslije sastanka sa komandantima UNPROFOR-a u Lukavici da povla~ewa Srpske artiqerije ne}e biti. "Mi ne}emo ostaviti bez za{tite na{ narod koji oduvijek `ivi na ovim prostorima. Mi na tako ne{to nemamo pravo i ni{ta nas ne mo`e naterati da prepustimo na{ narod na milost i nemilost fanatizovanim muslimanskim jedinicama", rekao je on. O povla~ewu srpske atriqerije oko Sarajeva mo`e biti rije~i tek onda kad se potpi{e mirovni sporazum. NATO tra`i samo da se povu~e srpska atriqerija, a ne i da stave pod kontrolu muslimansku pe{adiju, stvori}e se strate{ka neravnopravnost i nastaviti rat", izjavio je Karaxi}. Srbi su prihvatili prijedlog Borisa Jeqcina da povuku svoju te{ku artiqeriju iz okoline Sarajeva, a da se u Sarajevu i okolini stacionira 400 ruskih vojnika koji }e u~estvovati u operaciji odr`avawa mira. Jeqcinovo pismo u kome je sadr`an ovaj prijedlog donio je na Pale Vitalij ^urkin, zamjenik ministra inostranih poslova Rusije i specijalni izaslanik ruskog predsjednika. Svjetske novinske agencije prenele su, pod oznakom "hitno", izjavu zamjenika ruskog ministra inostranih poslova Vitalija ^urkina da je pristanak bosanskih Srba da povuku te{ko naoru`awe iz Sarajeva u~inio vazdu{ne napade NATO-a izli{nim. Potpredsjednik bosanske vlade Ejup Gani} izjavio je da "Rusi nisu dobrodo{li" u Sarajevo, jer "nisu neutralni" u slu~aju Bosne i Hercegovine. Zastupni~ki dom Sabora Hrvatske Republike Herceg-Bosne, odr`an u Mostaru, izabrao je za predsjednika Predsjedni~kog vije}a Hrvatske Republike Herceg-Bosne Kre{imira Zubaka. izvje{taj o tome je dostavqen generalnom sekretaru Brutrosu Galiju.

19. 02. 1994.
U predgra|e Sarajeva stigla je prethodnica ruskih jednica mirovnih snaga koje }e biti raspore|ene u oblasti iz kojih se povla~i srpska te{ka artiqerija. Predstavnik UNPROFOR-a saop{to je da }e osam jedinica, svaka sa po 40 vojnika, i isto toliko grupa sa ~etiri nenaoru`ana posmatra~a, biti u pono} raspore|eni na mjesta gde se nalazi srpka neevakuisana artiqerija.

20. 02. 1994.
Predsjednik Demokratske stranke (DS) Zoran \in|i} upozorio je na Palama, da bismo eventualno NATO-bombardovawe srpskih polo`aja oko Sarajeva predstavqalo napad na cio srpski narod. "Do{li smo iz Beograda kako bi u ovim te{kim trenucima pokazali da nacionalna solidarnost premo{}uje sve nijanse koje postoje u politi~kom bi}u srpskog naroda. Na{a poseta je gest jedinstva i solidarnosti", rekao je \in|i}, ukazauju}i na motive prisustva delegacije DS na Palama, u no}i isteka ultimatuma NATO-a. Ministar odbrane Ruske federacije Pavel Gra~ov izjavio je, poslije telefonskog razgovora s ameri~kim kolegom Vilijemom Perijem, da ne}e biti vazdu{nih napada na srpske polo`aje oko Sarajeva.

16. 02. 1994.
Ambasadori NATO slo`ili su se u Briselu da ne produ`avaju rok za povla~ewe te{kog naoru`awa oko Sarajeva, odnosno wegovo stavqawe pod kontrolu UN. Prema saop{tewu Istra`ne komisije UN, nema dovoqno podataka na osnovu kojih bi se ustanovilo koja je od strana ispalila minobaca~ku granatu koja je 5. februara usmrtila 68 qudi na sarajevskoj pijaci "Markale". Zamjenik ministra inostranih poslova Rusije Vitalij ^urkin ponovo je u Beogradu. Razgovarao je s predsjednikom Srbije Slobodanom Milo{evi}em.

18. 02. 1994.
Predsjednik RS Radovan Karaxi} obe}ava da }e srpsko te{ko oru`je biti povu~eno iz okoline Sarajeva prije isteka ultimatuma. Prvi kanal francuske nezavisne televizije TF-1 objavio je u svom dnevniku da su za nedavni masakr na sarajevskoj pijaci "Markale" odgovorni bosanski muslimani. Po reporteru ovog kanala, UNPROFOR je zvani~no potvrdio odgovornost muslimana za zlo~in i

21. 02. 1994.
"Prelomqen je vrhunac krize u biv{oj BiH iz koje smo iza{li diplomatski i politi~ki ja~i, vojni~ki smo u~vrstili svoje linije i spremni smo na daqe pregovore", izjavio je predsjednik Republike Srpske Radovan Karaxi} u Sarajevu. "Srbi nikada nisu niti }e prihvatiti pretwe NATO-a", kometarisao je Karaxi} dodaju}i da pitawe "biti ili ne biti" vojne intervencije ni u ovom trenutku, kao ni u momentu

17. 02. 1994.
Nema nikakvog opravdawa za prijetwe NATO, izjavio je predsjednik RS dr Radovan Karaxi}. "Pretwe NATO", rekao je Karaxi}, "samo ohrabruju muslimane da ne prihvate mir. Mislim da NATO ne treba da preti Srbima, koji se bore za slobodu i nezavisnost. Ako

150

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
kada su prijetwe odmazdom izre~ene, ne zavisi od pona{awa srpskog naroda.

23. 02. 1994.
Bosanski muslimani i Hrvati zakqu~ili su sporazum o prekidu vatre koji treba da stupi na snagu 25. februara.

"Vazdu{ni udari nisu za sada potrebni u Sarajevu", izjavio je Jasu{i Aka{i, specijalni predstavnik generalnog sekretara UN za biv{u Jugoslaviju. "Na osnovu informacija kojima raspola`em i o~ekuju}i druge verifikacije, odlu~io sam da nije potrebno u ovom stadiju tra`iti od NATO-a da upotrebi vazdu{nu silu", naveo je Aka{i. Predsjednik SAD Bil Klinton je neposredno po isteku ultimatuma izjavio da bombardovawa Srba u BiH ne}e biti, ali da Zapad mora ostati spreman. Cjelokupno te{ko naoru`awe, rekao je Klinton, u nazna~enoj zoni koja nije pod kontrolom UN ostaje meta za eventualne vazdu{ne napade. Suprotnu izjavu dao je ruski ministar inostranih poslova Andrej Kozirjev u Pragu: nema vi{e ultimatuma. Generalni sekretar NATO Manfred Verner izjavio je poslije isteka ultimatuma da su Srbi ispunili postavqene zahtjeve i da, do daqeg, ne}e biti bombardovawa.

Ameri~ka inicijativa da se postigne hitan sporazum izme|u Hrvata i muslimana o formirawu Federacije dvaju naroda u BiH i wihov zajedni~ki ulazak u konfederaciju sa Hrvatskom, dobila je punu podr{ku Nema~ke, Italije i Vatikana. Spektakularni povratak Rusije na veliku scenu svjetske politike nije obradovao austrijske politi~are i analiti~are koji s podozrewem upozoravaju na "pretenzije Moskve" da "pro{iri svoju uticajnu sferu na Balkan". Ruski parlament odobrio je slawe 300 vojnika u Bosnu koji }e se prikqu~iti mirovnim snagama UN.

24. 02. 1994.
Predsjednik Hrvatske Frawo Tu|man izjasnio se za prihvatawe ameri~ke inicijative o objediwavawu bosanskih muslimana i Hrvata u zajedni~ku dr`avu i, zatim, uspostavqawu konfederacije izme|u te dr`ave i Hrvatske. Bosanski muslimanski premijer Haris Silajxi} je u razgovoru sa dr`avnim sekretarom SAD Vorenom Kristoferom iznio generalne teritorijelne zahtjeve u ime svoje vlade: pristup Jadranskom moru kod Neuma, izlazak na rijeku Savu, spajawe s enklavama u isto~noj Bosni. Silajxi} je tra`io da se SAD obave`u da }e u okviru NATO-a garantovati mirovni sporazum o budu}oj BiH. Predsjednik RS Radovan Karaxi} uputio je pismo generalnom sekretaru UN Butrosu Galiju u kome tra`i da ovaj iskoristi svoj uticaj na Savjet bezbjednosti i sprije~i usvajawe rezolucije o administraciji UN nad Sarajevom prije nego {to budu usagla{eni detaqi o tom pitawu na `enevskim mirovnim pregovorima o Bosni.

27. 02. 1994.
U Va{ingtonu su po~eli pregovori bosanskih muslimana i Hrvata, uz prisustvo predstavnika Hrvatske, a u znaku poja~anog ameri~kog pritiska da se stvori muslimansko-hrvatska dr`ava u BiH. Na prvom sastanku u~estvovao je i dr`avni sekretar SAD Voren Kristofer.

28. 02. 1994.
Zapadno od Bawe Luke dva ameri~ka aviona F-16, koji su patrolirali u "zoni zabrawenog leta", oborila su ~etiri od {est aviona tipa "Galeb". Glavni {tab VRS odmah je saop{tio da sa bawalu~kog aerodroma nisu uzletjeli avioni Vojske RS i da to mogu potvrditi posmatra~i UN koji se nalaze na tom aerodromu. General{tab Vojske Jugoslavije kategori~ki odbacuje mogu}nost da su ~etiri aviona, koje su oborili lovci NATO-a, pripadali vazduhoplovstvu VJ. Predstavnici UN u biv{oj Jugoslaviji izjavili su da su srpski avioni napali muslimansku fabriku

22. 02. 1994.
Komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa general Stanislav Gali} izjavio je da su wegove jedinice izvr{ile sve obaveze oko dislokacije i stavqawa pod kontrlu artiqerijskog oru`ja, u skladu sa odlukom Vrhovne komande Republike Srpske. Predsjednik Republike Srpske Krajine Milan Marti} ukazom je razrije{io du`nosti dosada{weg komandanta Glavnog {taba Srpske vojske Krajine general-majora Milu Novakovi}a. Za novog komandanta Glavnog {taba SVK postavqen je general-major Milan ^eleketi}.

25. 02. 1994.
Specijalno formirana Dr`avna komisija utvrdila je da se na podru~ju op{tine Tesli} i na linijama rati{ta sa muslimanima, sa neprijateqem trgovalo strate{kim namirnicama, ali na `alost i oru`jem i municijom. Podnesene su 422 prijave protiv po~inilaca, koji su svi srpske nacionalnosti, a od kojih su 280 pripadnika VRS.

1994

151

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
oru`ja u Maglaju, neposredno prije nego {to su ih avioni NATO oborili. Sjediwene Ameri~ke Dr`ave ponovo poku{avaju da elimini{u Rusiju u rje{avawu konflikata u biv{oj Bosni. To je mi{qewe zvani~nih krugova u Moskvi povodom razgovora bosanskih Hrvata i muslimana u Va{ingtonu uz ameri~ki patronat. Predsjednik Republike Srpske Radovan Karaxi} doputovao je u Moskvu i odmah se sastao sa zamjenikom ministra inostranih poslova Rusije Vitalijom ^urkinom. "Sama iwenica da smo mi u Rusiji, a ruska vojska kod nas, ve} mnogo zna~i", istakao je Karaxi}. On je dodao da je re~ o tradicionalnim odnosima i "starom prijateqstvu". novi balans snaga koji ima {anse da Srbe "natjera na ozbiqno pregovarawe", izjavio je u Va{ingtonu ameri~ki dr`avni sekretar Voren Kristofer. tra`eno je da se omogu}i slobodno kretawe civila u gradu i iz grada, ali bez ranijeg zahtjeva o nasilnom ukidawu kontrolnih punktova. Od generalnog sekretara UN se tra`i da ispita mogu}nosti za progla{avawe Mostara, Viteza i Maglaja za{ti}enim zonama u smislu rezolucije Savjeta bezbjednosti 824 i 836.

03. 03. 1994.
"SAD nisu smjele da urade to {to su radile oko stvarawa muslimanskohrvatske federacije u biv{oj Bosni", izjavio je u Moskvi Radovan Karaxi} i dodao da o Bosni ne mogu da pregovaraju i odlu~uju dvije strane bez tre}e - srpske. Veoma je te{ko zamisliti da bi Srbi bili spremni da prihvate novu federaciju u Bosni, stvorenu po nekada{wem "jugoslovenskom modelu" i ~ija struktura neobi~no podsje}a "na multietni~ku dr`avu kakva je postojala prije izbijawa rata, konstatuje pariski "Liberasion". List dodaje da bosanska federacija u dvoje nosi u sebi "dvostruku opasnost" za Srbe ponovo uspostavqawe hrvatsko-muslimanskog vojnog saveza i rizik da se potpuno napusti plan iz @eneve. Ameri~ki projekt prakti~no zna~i povratak na ideju o "kantonizaciji" Bosne, odnosno wenoj podjeli na pet do osam kantona, a po svojim karakteristikama, najbli`i je {vajcarskom modelu. Wime se zadr`ava iluzija o o~uvawu unitarne BiH, bar u onom dijelu gdje bi se stvorila hrvatskomuslimanska federacija, uz mogu}nost da kasnije mo`da stupi i u konfederalni odnos s Hrvatskom. "Iskqu~iv{i Rusiju i Srbe iz procesa sklapawa sporazuma izme|u muslimana i Hrvata, Sjediwene Ameri~ke Dr`ave zapo~ele su tihi, neobjavqeni indirektni rat sa Rusijom na Balkanu", pi{e japanski list "Jomiuri [inbun".

05. 03. 1994.
Ameri~ki predsjednik Bil Klinton imenovao je penzionisanog generala Xona Galvina za specijalnog emisara za vojna pitawa u mirovnim pregovorima u Bosni.

06. 03. 1994.
Na Palama predsjednik RS Radovan Karaxi} i specijalni izaslanik generalnog sekretara UN Jasu{i Aka{i i komandant UNPROFOR-a za BiH general Majkl Rouz dogovorili su se o otvarawu dva vazdu{na koridora do Tuzle - jednog od Zagreba, drugog od Splita.

01. 03. 1994.
Delegacija Republike Srpske, koja je boravila u Mosvki, postigla je dogovor sa ministrom inostranih poslova Rusije Andrejom Kozirjevim o otvarawu tuzlanskog aerodroma. Kontrolu aerodroma obavqali bi ruski posmatra~i.

07. 03. 1994.
Generalni sekretar NATO-a Manfred Verner izjavio je da je od aprila pro{le godine, kada je donesena odluka o zabrani letova iznad BiH, zabiqe`eno "vi{e od hiqadu kr{ewa te zabrane". U Bawoj Luci je formirana Stranka srpskog jedinstva. Za predsjednika je izabran dr Braco Kova~evi}.

02. 03. 1994.
U Va{ingtonu su predsjednik muslimanske Vlade Haris Silajxi}, predsjednik bosanskih Hrvata Kre{imir Zubak i ministar inostranih poslova Hrvatske Mate Grani} potpisali preliminarni sporazum o spajawu hrvatskih i muslimanskih teritorija u BiH u federaciju sedam etni~kih kantona. "Diplomatija zapadnih zemaqa je izgleda svemo}na kada su u pitawu Hrvati i muslimani. Oni sada poku{avaju da pomire krvne neprijateqe koji se i pored sporazuma o primirju i ovih dana `estoko tuku u centralnoj Bosni i okolini Mostara", izjavila je dr Biqana Plav{i}. Sporazum muslimana i Hrvata o formirawu federacije u BiH stvara

08. 03. 1994.
Mirovne snage UN preuzele su Tuzlanski aerodrom, koji bi trebalo uskoro da proradi.

04. 03. 1994.
Poslije dvonedjeqnih rasprava Savjet bezbjednosti UN usvojio je francuski prijedlog rezolucije o Sarajevu i o situaciji u Bosni. Rezolucijom 900

09. 03. 1994.
Vo|a bosanskih muslimana Alija Izetbegovi} izjavio je u intervjuu Hrvatskoj televiziji da je Va{ingtonski sporazum Hrvata i muslimana rezul-

152

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
tat interesa dvaju naroda i da ga je Haris Silajxi} potpisao uz punu wegovu saglasnost. "Taj sporazum nije uperen protiv Srba", naglasio je Izetbegovi}, i dodao da je "on otvoren i za tre}u srpsku stranu". "Mi se zala`emo za cjelovitu BiH" ne razmatrmo nikakvu mogu}nost "da Srbi otmu komad Bosne i odnesu Srbiji", rekao je muslimanski lider. U Be~u zavr{eni pregovori o ustavu muslimansko-hrvatske federacije u BiH.

13. 03. 1994.
Predsjednik Republike Srpske dr Radovan Karaxi} naredio je jedinicima VRS da se u dane Bajrama (13. i 14. marta) maksimalno uzdr`avaju, ne odgovaraju na provokacije i zadr`e "samo onaj nivo aktivnosti koji nala`e odbrana pri ozbiqnim napadima". Predsjednik Skup{tine Republike Srpske Mom~ilo Kraji{nik izjavio je da se "budu}a federacija muslimana i Hrvata mo`e prostirati maksimalno na 45% teritorije jer toliko muslimani i Hrvati imaju u vlasni{tvu teritorije". Poslije desetog dana intenzivnih pregovora bosanski Hrvati i muslimani su u Be~u kona~no postigli sporazum o nacrtu ustava budu}e hrvatsko-muslimanske federacije u Bosni. Kona~na odluka o tipu budu}e dr`ave unutar biv{e jugoslovenske republike BiH bi}e donijeta tek poslije razgovora sa bosanskim Srbima, izjavio je za novinare u ambasadi SAD u Be~u specijalni izaslanik ameri~ke Vlade ^arls Redman.

rekao je "Tajmsu" jedan ameri~ki funkcioner. Amerikanci bi, prema pisawu ovog lista, uz ve}e teritorijalne koncesije pristali da priznaju dr`avu bosanskih Srba pa i podr`ali wen prijem u Ujediwene nacije, ali se protive wenom ujediwenu sa Srbijom. Potpredsjednica Republike Srpske Biqana Plav{i}, koja se nalazi u posjeti Solunu, izjavila je da bi eventualni dolazak turskih vojnika u biv{u Bosnu mogao dovesti do pro{irewa rata.

10. 03. 1994.
Potpisivawe sporazuma o stvarawu Federacije Hrvata i muslimana u Bosni trebalo bi da poslu`i Zagrebu kao odsko~na daska da, uz pomo} Zapada "vrati Krajinu" pod hrvatsku vlast. Da je to prava pozadina ulaska Zagreba u igru koju diktira Va{ington, jasno je potvrdio i predsjednik hrvatske Frawo Tu|man. U neformalnom razgovoru u Zagrebu s grupom francuskih novinara, on je ponovio da su mu SAD, koje su inicijatori formirawa hrvatsko-muslimanske federacije u Bosni, sa perspektivom konfederalnog odnosa sa Hrvatskom ~vrsto obe}ale pomo} u nastojawu da "mirnim putem reintegri{e regione Hrvatske koje sada - kako je rekao kontroli{u srpski secesionisti". Prvi put Tu|man je ocijenio da }e i Rusija "podr`ati" plan reintegracije Krajine. U Savjetu bezbjednosti UN postignut sporazum da se u BiH po{aqu dodatnih 7.200 vojnika radi odr`avawa prekida vatre.

15. 03. 1994.
"Podr`avamo ono {to na{ narod radi u biv{oj BiH. Podr`avamo ga u svakom pogledu. Sve to zna~i da smo u Demokratskoj stranci malo druga~ije postavili prioritete. Ne posmatramo vi{e to {to se de{ava napristrasno kao publika sa Meseca. U jednom takvom sukobu ~ovek mora da se opredeli. Zauzimamo stranu na{ih qudi i `ao nam je {to se to sve desilo. Ali rat je i takve su okolnosti. Ciq nam je da u tome ratu pobedimo. Da dobijemo stabilnu dr`avu, kaja }e biti dugove~na", izjavio je dr Zoran \in|i}. "Muslimani zloupotrebqavaju za{ti}ene zone u Bosni, u kojima cvetaju kriminal i prostitucija, napadaju srpske polo`aje, u `eqi da isprovociraju odmazdu", ka`e se u izvje{taju Butrosa Galija Savjetu bezbjednosti u Wujorku.

14. 03. 1994.
Va{ington bi mogao da prizna dr`avu bosanskih Srba na dijelu teritorije koju sada kontroli{u ukoliko bi to doprinijelo op{tem rje{ewu krize i zadovoqilo muslimansku stranu, pi{e "Wujork Tajms". List isti~e da je ameri~ki ciq da se Srbi po mogu}nosti, privole na asimetri~nu federaciju sa muslimanima i Hrvatima u Bosni, ali da je to malo vjerovatno. U svakom slu~aju, od Srba se o~ekuje da ustupe od 20 do 30% teritorije, koju sada kontroli{u, muslimanima i Hrvatima, s tim {to bi taj procenat mogao biti mawi ukoliko bi u{li u federaciju. "Muslimansko-hrvatska federacija stvori}e boqi balans snaga u Bosni i vjerujemo da su Srbi toga svjesni" -

16. 03. 1994.
Predsjednik RS Radovan Karaxi} izjavio je da su Srbi spremni da ustupe 16% teritorije koju kontroli{u u Bosni. Karaxi} je u izjavi naglasio da Srbi sada dr`e pod kontrolom 72% teritorije u biv{oj BiH. "Mi smo spremni da ustupimo neke srpske teritorije za mir, ali svakako ne veliki dio teritorije. Mislim da }emo zadr`ati 56 do 57% teritorije".

1994

12. 03. 1994.
Be~ki list "Di Prese" tvrdi da je kopredsjednik mirovne konferencije lord Oven oficijelno osporio ideju muslimansko-hrvatske federacije u BiH i zalo`io se za ranije predlo`enu trojnu podjelu Bosne.

153

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
17. 03. 1994.
Predsjednik RSK Milan Marti} predlo`io je za mandatara Vlade Borislava Mikeli}a, biv{eg generalnog direktora fabrike "Gavrilovi}" u Petriwi. Hrvatskom, Narodna skup{tina RS shvata kao realizaciju prava ova dva naroda da slobodno odlu~e o svom politi~ko-dr`avnom statusu. Istovremeno se stvarawe nove federacije i wen ulazak u konfederaciju sa Hrvatskom shvata i kao formalnopravni nestanak biv{e jugoslovenske republike BiH. "Izostavqawem iz pregovora vo|enih u Va{ingtonu i Be~u, Republici Srpskoj je "de fakto" priznata dr`avna samostalnost i ona se ne mo`e prikqu~iti muslimanskohrvatskoj federaciji, jer ne postoje uslovi za zajedni~ku dr`avu", ka`e se u Platformi Skup{tine RS. Na sjednici predsjednik Vlade RS Vladimir Luki} podnio je ostavku na tu funkciju. kojim se uspostavqa Federacija BiH na teritoriji s ve}inskim hrvatskim i muslimanskim stanovni{tvom. Skup{tina je prihvatila i zajedni~ki amandman zastupnika Hrvata i muslimana, kojim se iz predlo`enog Ustava bri{e odrednica da je grani~ni postotak za ulazak stranaka u parlament Federacije BiH pet odsto i to zakonom koji }e donijeti Ustavotvorna skup{tina BiH. Na hrvatsko-muslimanskoj Skup{tini u Sarajevu lider Liberalne stranke biv{e BiH Rasim Kadi} rekao je da je "Va{ington svojom inicijativom gurnuo bosanske muslimane u dr`avni zagrqaj sa fa{istima". "Hrvatsko-muslimanska skup{tina u Sarajevu je kona~no i formalno ukinula BiH, kao federalnu jedinicu biv{e Jugoslavije", izjavio je predsjednik Narodne skup{tine RS Mom~ilo Kraji{nik. "Tim aktom mo`emo svi biti zadovoqni. Ne samo zato {to je wime kona~no ukinuta biv{a BiH, kao federalna jedinica, nego i zbog toga {to smo kona~no pogledali realnosti u o~i. Sada biv{a BiH vi{e ne postoji i zbog te ~iwenice mi smo svi skupa za jedan veliki korak bli`i miru", ocijenio je Kraji{nik. Boravak ameri~kog ambasadora u UN Medelin Olbrajt i na~elnika General{taba ameri~ke vojske Xona [alika{vilija u Sarajevu bio je izraz pune podr{ke muslimanskoj vladi u Sarajevu, isti~e se u Va{ingtonu. Ve}ina ameri~kih informativnih medija isti~e da je Olbrajtova u Sarajevu izjavila da je "ameri~ka budu}nost nedjeqiva od budu}nosti muslimana u biv{oj Bosni", i te rije~i ~lana administracije, ina~e poznate kao predvodnika antisrpske struje u ameri~kom vrhu, uzimaju kao neumjesan diplomatski postupak. "Va{ington Post" prenosi izjavu Olbrajtove na ceremoniji inauguracije za ameri~ku ambasadu u Sarajevu, u kojoj je bratimqewe sa muslimanskom stranom krunisala uzvikom: "Ja sam Sarajka".

18. 03. 1994.
U Va{ingtonu je na sve~anoj ceremoniji, u prisustvu predsjednika SAD potpisan sporazum o formirawu federalne dr`ave bosanskih Hrvata i muslimana, kao i Deklaracija o principima mogu}ih konfederalnih veza nove federacije i Republike Hrvatske. Deklaraciju su potpisali predsjednici Frawo Tu|man i Alija Izetbegovi}. U govoru koji je tim povodom odr`ao predsjednik Klinton je pozvao Srbe da se ukqu~e u mirovni proces.

27. 03. 1994.
U Sarajevu je odr`ana Skup{tina gra|ana srpske nacionalnosti. Na ovom skupu, kojem je prisustvovalo oko 350 gra|ana, usvojeni su Deklaracija i Proglas o sazivawu sabora povjerewa. Skup{tina je tako|e izabrala i Srpski gra|anski forum, na ~ijem je ~elu dr Mirko Pejanovi}.

19. 03. 1994.
Predsjednik RS Radovan Karaxi} je izjavio da je srpska strana spremna da potpi{e mirovni sporazum, s tim da sve strane budu ravnopravno tretirane.

22. 03. 1994.
Spu{tawem aviona u kome je bio specijalni izaslanik UN za biv{u Jugoslaviju Jasu{i Aka{i ponovo je otvoren tuzlanski aerodrom za humanitarne letove.

29. 03. 1994.
Odr`ana je skup{tina Srpskog sabora, vanstrana~kog udru`ewa nezavisnih intelektualaca za ujediwewe i za{titu srpskih nacionalnih interesa. Za predsjednika je izabran akademik Pavle Ivi}.

25. 03. 1994.
Narodna skup{tina Republike Srpske jednoglasno je, na 39. sjednici odr`anoj na Palama, usvojila Platformu o daqem nastupu delegacije RS na mirovnim pregovorima o biv{oj BiH u kojoj tra`i da "me|unarodna zajednica, prije bilo kakvih novih pregovora, ispuni svoje obaveze prema Srbima u pogledu suspenzije, odnosno ukidawa sankcija". Stvarawe hrvatsko-muslimanske federacije u biv{oj BiH i wene konfederacije sa

30. 03. 1994.
Poslije punih 18 ~asova neprekidnih pregovarawa, Republika Hrvatska i Srpska Krajina su u ruskoj ambasadi u Zagrebu potpisale sporazum o prekidu vatre i razdvajawu snaga. Sporazum }e stupiti na snagu 4. aprila u 9.00 ~asova. Ustavotvorna skup{tina BiH u Sarajevu prihvatila je velikom ve}inom glasova Ustav Federacije BiH

154

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
31. 03. 1994.
Iz Gora`da, jedne od muslimanskih "bezbjednosnih zona" UN u biv{oj BiH, koje je jo{ pro{log proqe}a trebalo da budu demilitarizovane, krenula je nova muslimanska ofanziva "Proqe}e - 94", saop{tili su izvori VRS. Oko 10.000 muslimanskih fanatika iz Gora`da juri{a na vi{e pravaca - prema ^ajni~u, Rudom i Vi{egradu, srpskim mjestima u jugoisto~noj BiH na granici sa SRJ, i prema Frepku i Trnovu, preko kojih put vodi ka planini Igman, kod Sarajeva. Na~elnik Glavnog {taba VRS generalmajor Manojlo Milovanovi} izjavio je u Zvorniku da ni sada{wa op{ta muslimanska ofanziva na teritoriju Republike Srpske, koja je u toku na svim frontovima, nema nikakvih izgleda na bilo kakav uspjeh. Prema ocjenama generala Milovanovi}a, sve jedinice VRS "besprekorno izvr{avaju svoje odbrambene zadatke", a napada~i "imaju velike gubitke" zbog ~ega "`estina muslimanskih dejstava postupno slabi". Nizom manifestacija u Bijeqini je po~elo obiqe`avawe druge godi{wice oru`anog otpora srpskog naroda u biv{oj BiH. Prije dvije godine, u u`em centru Bijeqine, grupa muslimanskih ekstremista ispred kafi}a "Istambul" podigla je u popodnevnim ~asovima barikade i pucala na predstavnike Srpske radikalne stranke ispred kafi}a "Srbija". Savjet bezbjednosti UN je, poslije dugih pregovora, prona{ao kompromisno rje{ewe za Rezoluciju 908 o UNPROFOR-u u BiH i Hrvatskoj. Mandat mirovnim snagama je produ`en za {est mjeseci. Ameri~ka delegacija je prihvatila da se odmah u BiH i Hrvatsku po{aqe 3.500 novih vojnika. Predsjednik RS Radovan Karaxi}, poslije prijema predstavnika britanskog Forin ofisa, a zatim i ruskih parlamentaraca, imao je susret sa specijalnim izaslanikom SAD ^arlsom Redmanom. Obojica su poslije sastanka rekli da je zaustavqawe rata zajedni~ki interes i da }e se kontakti nastaviti. Karaxi} je naglasio da Srbi `ele pregovore pod ravnopravnim uslovima i da bi ukidawe sankcija prema SRJ dovelo do izjedna~avawa pregovara~kih pozicija. boqe poslije naredbe predsjednika Radovana Karaxi}a da se istraga o ubistvima dovede do kraja i da se svi po~inioci otkriju.

05. 04. 1994.
"Slomqena je osmodnevna muslimanska ofanziva iz pravca Gora`da prema srpskim teritorijama Srbiwa i ^ajni~a, a jedinice VRS izbile su na desnu obalu Drine", izjavio je general-major Manojlo Milovanovi}, na~elnik Glavnog {taba VRS. U SAD je izjava {efa Pentagona Vilijema Perija da SAD ne}e ratovati u Bosni zbog Gora`da izazvala velike polemike. Mediji koji permanentno podr`avaju muslimane tvrde da je "Peri dao zeleno svjetlo Srbima da zauzmu Gora`de". "Va{ington post" me|u razloge uzdr`anosti zvani~nog Va{ingtona da interveni{e navodi i taj da SAD ne `ele da ostave utisak da podr`avaju iskqu~ivo muslimansku stranu sada kada se o~ekuje nastavak mirovnih pregovora.

01. 04. 1994.
I daqe traju `estoke borbe izme|u muslimanskih i snaga VRS u trouglu ^ajni~e-Fo~a-Gora`de. [tab VRS tvrdi da su to najve}e borbe od po~etka rata i da srpske jedinice uspje{no brane cjelokupnu teritoriju Republike Srpske.

03. 04. 1994.
U SAD se prvi put kritikuje pona{awe bosanskih muslimana. Prema pisawu "Va{ington posta" SAD su odbile sugestiju Izetbegovi}eve vlade da se od Srba tra`e mnogo ve}e koncesije od onih predvi|enih u @enevi. U Saop{tewu MUP-a RS potvr|eno je da su se u Prijedoru od 29. marta do 1. aprila dogodila ubistva i da je `ivot izgubilo 16 lica, uglavnom muslimana. Tvrdi se da nije rije~ o etni~kom ~i{}ewu, ve} o kriminalnom ~inu zasad neidentifikovanih po~inilaca. Tim povodom predsjednik RS Radovan Karaxi} izdao je nare|ewe nadle`nim organima da se u Prijedoru ubrza istra`ni postupak, otkriju po~inioci krivi~nih djela i uhapse sva lica odgovorna za to. "Svi po~inioci krivi~nih djela bi}e su|eni pred licem svjetske javnosti", obe}ao je Karaxi}.

06. 04. 1994.
Predsjednik Republike Srpske Radovan Karaxi} izjavio je nakon sastanka na Palama sa specijalnim izaslanikom generalnog sekretara UN Jasu{ijem Aka{ijem da Srbima nisu potrebna teritorijalna osvajawa, ali je upozorio da se zbog muslimanske ofanzive mo`e desiti da Srbi pro{ire svoje slobodne teritorije. "Nama ne treba vi{e teritorija, mi smo ~ak spremni da predamo neke prostore. Me|utim, ako muslimani preduzimaju ofanzivu i kockaju se, mo`e se desiti da u toj kocki ne{to dobiju, ali i izgube", rekao je Karaxi} vezano za situaciju u Gora`du. U Zapadnoj Slavoniji boravi patrijarh srpski gospodin Pavle, u pratwi banatskog vladike gospodina Irineja i vladike budimskog gospodina Danila. Pred crkvom Svetog Dimitrija u Oku~anima visoke goste do~ekao je veliki broj mje{tana, te

1994

04. 04. 1994.
Me|unarodni Crveni krst ne}e izvr{iti masovnu evakuaciju muslimanskog i hrvatskog `ivqa iz Prijedora, kako su najavqivali svjetski mediji. Delegat ove organizacije u Bawoj Luci Kristijan Bruner rekao je je da je stawe u Prijedoru mnogo

155

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
vladika slavonski Lukijan, sa sve{tenicima iz Jasenovca, Pakraca, Oku~ana, Gre|ana i Raji}a. Francuski ministar odbrane Fransoa Leotar zatra`io je bombardovawe Srba kod Gora`da, kako bi se "srpska ofanziva zaustavila bez odlagawa i bezuslovno". Komandant snaga UN za BiH general Majkl Rouz rekao je da, prema prvim ta~nim procjenama, Srbi nisu prodrli toliko duboko u muslimansku enklavu Gora`de kao {to se ranije izvje{tavalo. Skup{tina RSK ratifikovala je Sporazum kraji{kih i hrvatskih vlasti, potpisan 30. marta u ruskoj ambasadi u Zagrebu. dogovore povla~ewem Srba na po~etne polo`aje. Razgovori su prekinuti bez rezultata.

07. 04. 1994.
Ameri~ki dr`avni sekretar Voren Kristofer zauzeo je izuzetno agresivan stav prema bosanskim Srbima najavquju}i namjeru SAD da insistiraju na vazdu{nom udaru NATO-a na polo`aje Srba oko Gora`da. Kristofer je izjavio da Amerika tra`i da se u Gora`de {to prije po{aqu trupe UN kako bi se ostvarila mogu}nost za izvo|ewe vazdu{nih napada. Savjet bezbjednosti UN izdao je Predsjedni~ko saop{tewe u kome se tra`i od zara}enih strana u Bosni da obustave napade i da se vrate pregovorima. Iako nema neposrednih prijetwi da }e biti upotrebqena sila protiv Srba, {to je muslimanska strana izri~ito tra`ila, u saop{tewu se o{tro osu|uju artiqerijski i pje{adijski napadi koje vr{e srpske snage protiv za{ti}ene zone Gora`da. Ministarsto inostranih poslova SRJ smatra da bi se sukob oko Gora`da mogao rje{iti primjenom modela Srebrenice, tj. da je potrebno razdvojiti zara}ene strane, stvoriti tampon zonu i u wu dovesti trupe UN.

10. 04. 1994.
Dva NATO-va aviona F-16C bombardovali su polo`aje VRS u Gora`du. Odluku o napadu donio je Jasu{i Aka{i, konsultuju}i se s Butrosom Galijem. Komandant UNPROFOR-a za BiH general Majkl Rouz je izjavio da je on zatra`io vazud{ni napad na Srbe kod Gora`da. "Upozoravao sam ih veoma strogo tri puta, ali kada je iz wihovog tenka otvorena direktna vatra na grad, ja sam zatra`io vazdu{nu podr{ku", rekao je Rouz. Najmawe deset zatvorenika srpske nacionalnosti, koji su ve} skoro dvije godine zatvoreni u silosu u Tar~inu, tridesetak kilometara jugozaopadno od Sarajeva, pobijeno je kada su izbjeglice iz Gora`da provalile u taj zatvor koji je pod kontrolom muslimanskih vlasti.

09. 04. 1994.
Generalni sekretar UN Butros Gali pozvao je Srbe da se povuku na polo`aje na kojima su bili prije napada na Gora`de i pozvao mirovne snage UN da iskoriste "sva raspolo`iva sredstva" kako bi Srbi to u~inili. "Izjavom Butrosa Galija UN su se stavile na stranu onih koji se zala`u za nastavak rata pogre{no proceniv{i da se metodom pritisaka i ultimatuma mo`e do}i do rje{ewa krize u biv{oj BiH", izjavio je predsjednik Narodne skup{tine Republike Srpske Mom~ilo Kraji{nik. "Sada je potpuno jasno da je problem Gora`da iskonstruisan, izjavio je Kraji{nik, komentari{u}i potez generalnog sekretara UN koji je UNPROFOR-u dao instrukcije za upotrebu sile protiv srpskih snaga. Na aerodromu u Sarajevu sastali su se komandant Glavnog {taba VRS general Ratko Mladi}, komandant muslimanskih snaga Rasim Deli} i komandant snaga UNPROFOR-a za BiH general Majkl Rouz, koji je dao rok od 48 ~asova objema stranama da prekinu vatru. Srpska strana je predlo`ila prekid vatre du` cijele linije fronta, a muslimanska se izjasnila za prekid vatre na pojedinim podru~jima, posebno oko Gora`da, uslovqavaju}i

11. 04. 1994.
Vrhovna komanda oru`anih snaga Republike Srpske ocijenila je da se UN bombardovawem srpske teritorije svrstavaju protiv Srba u gra|anskom ratu u biv{oj BiH i saop{tila da su suspendovani svi kontakti izme|u Republike Srpske i UNPROFOR-a. Napad izveden u ciqu spre~avawa realizacije srpskog prijedloga o potpunom prekidu neprijateqstava. Srbi nisu prestra{eni i zadr`avaju pravo na samoodbranu svim raspolo`ivim oru`jem, ka`e se u saop{tewu Vrhovne komande snaga RS. General{tab Vojske Jugoslavije saop{tio je da je bombardovawe civilnih i vojnih ciqeva u Republici Srpskoj, koje su izvr{ile vazduhoplovne snage NATO-a, akt koji mo`e da dovede do nesagledivih vojnih posqedica.

08. 04. 1994.
Komanda Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS saop{tila da je spre~en poku{aj da se u dio Sarajeva pod muslimanskom komandom, u humanitarnom konvoju sa oznakama UN, prokrijum~ari municija. U konvoju francuske humanitarne organizacije "Hitna pomo}" prona|eno je pet sanduka sa municijom za protivavionske mitraqeze, kalibra 12,7 milimetara, koja je, sude}i po oznakama na pakovawima, proizvedena u nekoj arapskoj zemqi.

156

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
Predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi} je razgovarao sa specijalnim izaslanikom ruskog predsjednika Vitalijem ^urkinom. Rekao je da su UN nesumwivo uzele u~e{}e u gra|anskom ratu na strani muslimana, da je to za svaku osudu i da to te{ko poga|a ugled UN. U novom vazdu{nom napadu na srpske polo`aje oko Gora`da uni{tena su dva tenka, tvrde obavje{tajni izvori u Briselu, pozivaju}i se na izve{taj posmatra~a UNPROFOR-a u. Prema istim izvorima, ovoga puta je napadnuta jedna srpska automehanizovana kolona. Napad su izvela dva ameri~ka aviona iz sastava snaga NATO-a, ali tipa "F18", a ne kao prethodnog dana "F16". "Mi smo srpskoj strani jasno stavili do znawa da }emo preduzeti vazdu{ne napade na wihove polo`aje radi za{tite UNPROFOR-a, ukoliko to od nas zatra`e UN. To smo ~inili i u~ini}emo to opet kada to UN zatra`e", izjavio je ameri~ki predsjednik Bil Klinton povodom napada dva ameri~ka ratna aviona na polo`aje Srba kod Gora`da. Predsjednik Rusije Boris Jeqcin izjavio je da se "pitawa kao {to je bombardovawe srpskih polo`aja u Bosni ne mo`e rje{avati bez prethodnih konsultacija izme|u Rusije i SAD". "Klinton mi u telefonskom razgovoru nije odgovorio da li je generalni sekretar UN odobrio vazdu{ne udare na srpske polo`aje." Savezna Vlada je na vanrednoj sjednici u Beogradu, predsjedavao predsjednik dr Radoje Konti}, razmatrala razvoj situacije poslije sino}wih vazdu{nih napada snaga NATO-a na teritoriju Republike Srpske u rejonu Gora`da. "Savezna Vlada najenergi~nije osu|uje odluku UN o anga`ovawu vazdu{nih snaga NATO-a, {to predstavqa weno direktno ukqu~ivawe u gra|anski rat u biv{oj BiH na strani muslimana", ka`e se u saop{tewu Saveznog ministarstva za informisawe. Predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi} je istakao da je bombardovawe srpskih polo`aja oko Gora`da prekinulo iluziju o objektivnom stavu me|unarodne zajednice prema krizi u BiH. Ofanziva Armije BiH traje ve} nedjeqama pred o~ima ~itave svjetske javnosti, a da UN, osim mlakih upozorewa, nisu ni{ta preduzele da tu ofanzivu zaustave. Naprotiv, Gora`de kao za{ti}ena zona upotrebqena je kao "placdarm" za ofanzivu na srpske polo`aje. Poslije razgovora s francuskim ministrom inostranih poslova Alenom @ipeom, koji se najve}im dijelom odnosio na akciju NATO-a kod Gora`da, Jasu{i Aka{i je potvrdio da je do bombardovawa srpskih polo`aja do{lo na wegov zahtjev i upozorio zara}ene strane da su novi vazdu{ni napadi mogu}i, ukoliko zone bezbjednosti u Bosni budu ugro`ene. Najmawe 15 Srba poginulo je u akciji NATO-a, ~iji su avioni bombardovali srpske polo`aje oko Gora`da. U vremenu od 14.15 do 14.45 ~asova do{lo je do sinhronizovanih napada po srpskim polo`ajima vazdu{nih snaga NATO i muslimanskih formacija u podru~ju Gora`da, saop{tila je Informativna slu`ba Glavnog {taba VRS. U saop{tewu se navodi da su pripadnici VRS "uspje{no uzvratili na ovaj sna`ni napad i zadr`ali svoje dosada{we polo`aje". U 16.50 ~asova na tuzlanski aerodrom "Dubrave" spustio se transportni avion NATO (C-130) koji je dovezao pripadnike snaga NATO za brzu intervenciju, sa ve}om koli~inom municije, naoru`awa i vojne opreme, navodi se u saop{tewu. Iz pouzdanih izvora, Glavni {tab VRS saznaje da su snage za brzu intervenciju, sa naoru`awem i opremom, upu}ene iz frankfurtske baze NATO radi sadejstava sa pripadnicima muslimanskih snaga, a protiv srpskih jedinica. Jedan od dva aviona "F18", koji su napali srpske polo`aje oko Gora`da, gre{kom je bombardovao samo jezgro grada, saznaje se iz radio-poruke posmatra~a UN u Gora`du upu}ene pilotu, koja je uhva}ena u jednoj radarskj bazi na teritoriji susjedne dr`ave Jugoslavije, javila je agencija SRNA. Me|u stanovni{tvom Gora`da i muslimanskim vojnicima zavladala je panika, pa su po~eli da be`e iz grada prema okolnim brdima. Lider Liberalno-demokratske partije Rusije Vladimir @irinovski izjavio je u Strazburu da Rusija treba da bombarduje NATO baze u Italiji kao odgovor na vazdu{ne napade alijanse na srpske polo`aje oko Gora`da.

12. 04. 1994.
Komandant snaga UNPROFOR-a za BiH general Majkl Rouz izjavio je da su muslimani ispaqivali minobaca~ke granate na srpske polo`aje oko Gora`da, iako nisu ni~im bili izazvani. Predsjednik SAD Bil Klinton upozorio je muslimane u Bosni da ne koriste situaciju poslije vazdu{nih napada NATO-a na Srbe kako bi oja~ali sopstvenu poziciju u ovom ratu. Predsjednik RS Radovan Karaxi} je, u pratwi komandanta G[ VRS generala Ratka Mladi}a, obi{ao srpske polo`aje oko Gora`da. "Izdali smo nare|ewe da otvaramo vatru na sve {to leti iznad nas", rekao je Mladi}. Bombe NATO-a nisu pogodile sprske tenkove u vazdu{nom napadu kod Gora`da, saop{tio je [tab hercegova~kog korpusa VRS, ve} su pogo|ena sanitetska vozila, kojom prilikom su poginula dvojica bolni~ara.

1994

157

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
13. 04. 1994.
Predsjednik Republike Srpske Radovan Karaxi} uputio je pismo generalnom sekretaru UN Butrosu Galiju u kome isti~e da se "UNPROFOR u trenutku kada Srbi nude prekid rata, a muslimanska strana to odbija, potpuno stavio na muslimansku stranu i bombardovao srpske civilne i vojne ciqeve". Karaxi} pi{e Galiju da muslimani iz tzv. za{ti}enih zona, koje {tite vojnici UNPROFOR-a, svakodnevno ubijaju srpske civile i vojnike, te da su iz Gora`da poveli veliku ofanzivu. Predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi} primio je {efa misije UN u biv{oj Jugoslaviji Jasu{ija Aka{ija. U razgovoru Milo{evi} je pledirao da se hitno postigne sporazum o prekidu svih neprijateqstava, poslije ~ega bi se srpska strana povukla iz Gora`da. Poslanici ruske Dume usvojili su rezoluciju u kojoj su izrazili duboku zabrinutost zbog vazdu{nih napada NATO-a na polo`aje Srba. Zahtijeva se hitno sazivawe Savjeta bezbjednosti UN, kao bi se razmotrila situacija stvorena poslije vojne intervencije NATO-a u BiH. Partijarh srpski gospodin Pavle posjetio je Pale, gdje je razgovarao sa predsjednikom RS Radovanom Karaxi}em. "Mi smo jedan narod, koji je uvek bio i ostao jedan u Hristu. Kada jedan ~lan strada, svi zbog toga pate, a ako se ijedan usre}i, svi se tome raduju. Tako smo u nevoqama zajedno, i ostajemo jedno u Hristu". Posjeta Wegove svetosti partijarha srpskog gospodina Pavla Srbiwu i polo`ajima srpskih boraca na gora`danskom rati{tu, u vrijeme kad ve} 15 dana u ovom dijelu Republike Srpske nesmawenom `estinom bjesni muslimanska ofanziva, zna~ila je za mnoge vi{e od podstreka. Ona je narodu i borcima ovog kraja udahnula novu snagu i uvjerila ih da su na pravednom putu i odbrani pradjedovskih i svojih ogwi{ta. "Kao narod Bo`ji, uvek smo se borili za pravdu, krst ~asni i slobodu zlatunu, pa tako treba biti i u ovom ratu, a prema naprijatequ nikada se nemojte pona{ati kao nequdi", poru~io je duhovni otac srpskim borcima i narodu u Srbiwu. Pred ameri~kom ambasadom u Moskvi odr`ane su demonstracije protiv vazdu{nih napada NATO na polo`aje Srba. Demonstranti su uzvikivali: "Klinton je ubica", "SAD su neprijateq" i "Jenki, idite ku}i". Oni su spalili ameri~ku zastavu, {to su poku{ala da spre~e dvojica ruskih policajaca. Bosanski muslimanski premijer Haris Silajxi} izjavio je u intervjuu iz Sarajeva austrijskoj televiziji, da UN i NATO "snose krivicu za najnoviju eskalaciju sukoba u Bosni, jer nisu", kako je rekao, "delovali dovoqno energi~no prema Srbima". "Anemi~na akcija NATO kod Gora`da je ohrabrila Srbe" izjavio je Silajxi}, ocijeniv{i nedavno bombardovawe srpskih polo`aja kod Gora`da "zaka{welom" i "suvi{e ograni~enom" akcijom koja za Srbe nije predstavqala "pravu poruku". Savjet bezbjednosti UN izdao je Predsjedni~ko sop{tewe u kome izra`ava duboku zabrinutost zbog incidenata u BiH. Savjet tra`i da sve strane, posebno Srbi, omogu}e UNPROFOR-u slobodu kretawa i da se uzdr`e od akcija koje bi ugrozile osobqe UNPROFOR-a.

15. 04. 1994.
Na Palama su vo|eni razgovori izme|u specijalnog izaslanika generalnog sekretara UN i predsjednika RS. Razgovoru Aka{ija i Karaxi}a prisustvovali su kopredsjednik mirovne konferencije o biv{oj Jugoslaviji Torvald Stoltenberg i specijalni izaslanik ruskog predsjednika Vitalij ^urkin. Ju`na komanda NATO-a u Napuqu saop{tila je da je jedan francuski avion pogo|en iznad Gora`da, ali se vratio sa mawim o{te}ewima na nosa~ aviona "Klemanso" u Jadranu. Kao i poslanici Vije}a gra|ana, i poslanici Vije}a republika Skup{tine SRJ usvojili su Deklaraciju kojom se o{tro osu|uju napadi NATO-a na polo`aje Srba kod Gora`da.

16. 04. 1994.
Administracija ameri~kog predsjednika Bila Klintona odbila je {irewe skale vazdu{nih napada NATO-a kao odgovor na srpsku ofanzivu na Gora`de i prvi put pristala da se povedu razgovori o evropskom prijedlogu za postepeno ukidawe sankcija prema Jugoslaviji prije nego {to se postigne puno rje{ewe sukoba. Kod Gora`da je oboren jedan britanski avion u trenutku kada je nadlijetao srpske polo`aje. Pilot je uspio da se padobranom spusti na teritoriju pod kontrolom muslimana.

14. 04. 1994.
Predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi} je razgovarao sa specijalnim izaslanikom ruskog predsjednika Vitalijem ^urkinom, tre}i put za 24 ~asa. U me|uvremenu je ^urkin dva puta boravio u Sarajevu i na Palama, gdje ponovo odlazi u poku{aju da se na|e osnova za mirovni sporazum u BiH. Vije}e gra|ana Skup{tine SRJ usvojilo je Deklaraciju u kojoj se odlu~no osu|uju oru`ani napadi NATO-a pod okriqem UN na Srbe u Bosni. U Deklaraciji se ka`e da su UN napustile svoju nepristrasnu mirovnu politiku i stavile se na stranu muslimanskih snaga u gra|anskom ratu u BiH.

17. 04. 1994.
"Me|unarodna zajednica mora jasno da precizira da li je Gora`de za{ti}ena

158

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
zona ili nije. Ukoliko je za{ti}ena zona, muslimani moraju da predaju oru`je. ako to ne predaju UN, mi }emo ih natjerati da ga predaju nama. Vi{e ne}emo da se igramo rata i mira", rekao je dr Radovan Karaxi}. "Kriza u odnosima Republike Srpske sa UN i UNPROFOR-om nakon dugih i te{kih razgovora, prevazi|ena je", izjavio je predsjednik RS Radovan Karaxi} po zavr{etku sastanka sa specijalnim izaslanikom UN Jasu{ijem Aka{ijem i izaslanikom ruskog predsjednika za biv{u Jugoslaviju Vitalijem ^urkinom. "Svi pripadnici UNPROFOR-a koji su bili blokirani na srpskoj strani danas su oslobo|eni, a izdato je i nare|ewe za trenutni prekid vatre u Gora`du", dodao je Karaxi}. Generalni sekretar UN Butros Gali zatra`io je odobrewe NATO-a za vazdu{ne udare na pozicije Srba radi za{tite svih {est bezbjednosnih zona u BiH. tome se `estoko usprotivio ruski ambasador u UN Jurij Voroncov, ocjewuju}i da bi to zna~ilo mije{awe UN u gra|anski rat u BiH. prihvatiti situaciju u kojoj muslimane {titi me|unarodna zajednica u zonama u kojima oni vojni~ki gube, a podsti~e ih u oblastima u kojima dobijaju", rekao je u intervjuu "Glasu Amerike" predsjednik Republike Srpske Radovan Karaxi}. "Rat je celina, nastavio je Karaxi}, i ukoliko nas muslimani napadaju na svim ta~kama, imamo legitimno pravo na protivofanzivu. Mi svoje kontranapade ne}emo obustavqati sve dok ne bude potpisan potpun i trajan prekid neprijateqstava. Nakon prekida neprijateqstava, bez borbi i u miru, lak{e }emo do}i do politi~kog rje{ewa." Predsjednik Rusije je pozvao Srbe da ispuwavaju svoje obaveze, tj. da prestanu sa napadima na Gora`de, da se udaqe od grada i omogu}e dolazak mirovnih snaga. Jeqcin je predlo`io odr`avawe konferencije o Bosni na najvi{em nivou, uz u~e{}e Rusije, SAD, Evropske unije i OUN.

21. 04. 1994.
Savjet bezbjednosti UN usvojio je Rezoluciju 913 na prijedlog Velike Britanije, Francuske, [panije i Rusije, kojom se od srpske strane u BiH tra`i momentalno ukidawe blokade i povla~ewe sa teritorije Gora`da. Od obje zara}ene strane tra`i se trenutni prekid vatre i povratak pregovorima. Konvoj UNPROFOR-a sa 100 vojnika mirovnih sanga i 41 medicinskim radnikom krenuo je iz Sarajeva preko Pala za Gora`de. Muslimanske snage na podru~ju Gora`da broje oko 10.000 qudi i raspola`u iznena|uju}e velikim koli~inama oru`ja. Muslimanski ratnici na tom podru~ju su svrstani u {est brigada. Uz wih dejstvuju i diverzantsko-teroristi~ke jedinice bataqon "Crni labudovi" i bataqon vojne policije. "O~i celoga sveta uperene su u biv{u BiH, celi svet `eli da viti kona~ni kraj ovog tragi~nog rata - sada je vreme za akciju", poru~io je predsjednik RS Radovan Karaxi} u pismu koje je uputio predsjednicima Rusije, SAD, Kine, Francuske i Velike Britanije. "Srbi su proglasili jednostrani prekid vatre koji muslimanske snage u biv{oj BiH ne po{tuju, a mir moraju `eqeti obe zara}ene strane kako bi rat stao", poru~io je Karaxi} predsjednicima pet zemaqa stalnih ~lanica Savjeta bezbjednosti UN. "Jedini na~in da se momentalno postigne mir jeste da se od ~itave biv{e BiH napravi "za{ti}ena zona", uzimaju}i u obzir postojawe dvije stvarnosti Federacije BiH i Republike Srpske", zakqu~uje Karaxi}. Skup{tina RSK izabrala Vladu sa liste mandatara Borislava Mikeli}a. Dr Milan Babi} imenovan je za ministra spoqnih poslova, dr Rade Tawga za ministra odbrane, mr

20. 04. 1994.
Iz kabineta predsjednika RS Radovana Karaxi}a izdato je saop{tewe u kome se ka`e da "srpska strana jednostrano progla{ava mir u Gora`du i da je kriza oko ovog grada time zavr{ena." "Prema dogovoru vlasti RS i UNPROFOR-a, prekid vatre na gora`danskom rati{tu stupa na snagu odmah, a trupe UN u}i }e danas u Gora`de, ~ime }e me|unarodnim humanitarnim organizacijama biti omogu}eno da nastave rad u gradu", stoji u saop{tewu. Savjet NATO-a na sastanku u Briselu "povoqno" je odgovorio na zahtjev generalnog sekretara UN Butrosa Galija da odobri vazdu{ne napade, odnosno kori{}ewe vazdu{ne sile u "odbrani takozvanih za{ti}enih zona u Bosni", izjavio je predstavnik za {tampu NATO. Savjet NATO-a }e ostati u nekoj vrsti stalnog zasedawa. Svi preuzeti poslovi opisani su kao hitni.

18. 04. 1994.
Muslimanske snage na gora`danskom rati{tu od ranog jutra napadaju srpske polo`aje iz svih raspolo`ivih oru`ja i oru|a. U srpskom selu Sopotnica, koje je dan prije oslobo|eno, muslimani su sru{ili do temeqa oko 400 ku}a, saop{teno je u Komandi Hercegova~kog korpusa. Lider muslimana Alija Izetbegovi} pozvao je na mitingu u Sarajevu muslimane da u gra|anskom ratu u biv{oj BiH "krenu na sve ili ni{ta". "Na ovom svijetu po{tuje se samo snaga i sila", istkao je Izetbegovi} i poru~io okupqenima da "svoju djecu u~e tome".

1994

19. 04. 1994.
"Srbi u Bosni ne mogu podnositi situaciju ni rata ni mira, ne mo`emo

159

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
Ilija Priji} za ministra unutra{wih poslova. Razgovaralo se o tome kako da se obnovi mirovni proces. U Gora`de je pristigao drugi konvoj snaga UNPROFOR-a. Nastavqena je evakuacija rawenika iz grada.

28. 04. 1994.
General Majkl Rouz, komandant UNPROFOR-a za BiH, optu`io je muslimansku stranu da je svoje jedinice svjesno povukla sa lako brawenih polo`aja oko Gora`da, ra~unaju}i da }e UNPROFOR voditi rat umjesto wih. Zvani~ni predstavnik generala Rouza izjavio je da generalovo mi{qewe, iznijeto jednom britanskom oficiru, nije za javnost i da traka sa snimqenim rije~ima generala nikada nije trebalo da bude objavqena. Jedan ameri~ki avion koji je u~estvovao u operaciji "Sprije~iti let" sru{io se po uzlijetawu s nosa~a aviona u Jadransko more. Pilot je poginuo.

22. 04. 1994.
U Beogradu su vo|eni razgovori o krizi izazvanoj situacijom oko Gora`da izme|u specijalnog izaslanika generalnog sekretara UN Jasu{ija Aka{ija i predsjednika RS Radovana Karaxi}a, uz posredovawe Slobodana Milo{evi}a. Razmatrana su tri pitawa: normalizacija odnosa izme|u RS i UNPROFOR-a; zaustavqawe sukoba i postizawe dogovora o Gora`du; razmatrawe elemenata za sporazum o op{tem prekidu neprijateqstava na podru~ju BiH. Postignut je dogovor o sva tri pitawa. U podru~ju Gora`da }e se trenutno i potpuno prekinuti vatra; snage UNPROFOR-a }e se razmjestiti tri kilometra od centra grada na obe obale Drine; postignuta je saglasnost o zapo~iwawu pregovora o obustavi ratnih dejstava u BiH. Na sastanku NATO-a u Briselu postavqen je novi ultimatum Srbima u BiH. NATO je svojim Saop{tewem zaprijetio novim vazdu{nim udarima na Srbe ako do 24. aprila ne prekinu napade na Gora`de, ne povuku svoje snage na tri kilometra od centra grada i ne omogu}e ulazak u Gora`de snagama UNPROFOR-a i humanitarnim radncima. Poslije dogovorenog primirja, u Gora`du su utihnula vojna dejstva. Srpske snage se povla~e van kruga od tri kilometra od centra grada.

26. 04. 1994.
Savjet bezbjednosti UN usvojio je Rezoluciju 914 o slawu dodatnih 6.500 vojnika UNPROFOR-a u BiH. Komanda Vojske RS izjavila je da je povla~ewe te{kog naoru`awa iz oblasti 20 kilometara oko Gora`da okon~ano.

27. 04. 1994.
Savjet NATO je sa velikim ohrabrewem uo~io znake da su ciqevi uklawawa opsade Gora`da ostvareni, ka`e se u saop{tewu Savjeta NATO na ambasadorskom nivou u Briselu. No i pored konstatacije da se povla~i te{ko naoru`awe, Savjet NATO, u saop{tewu koje vrvi od prijetwi, nagla{ava da ultimatum ostaje na snazi. Specijalni izaslanik generalnog sekretara UN u biv{oj Jugoslaviji Jasu{i Aka{i je izjavio da je povla~ewe te{kog naoru`awa iz okoline Gora`da zavr{eno i da nema potrebe za vazdu{nim udarima. Francuski mediji su saop{tili {okantne podatke o broju mrtvih i rawenih u Gora`du, kojih ima bar tri puta mawe nego {to su izvje{ta~i javqali. Portparol Visokog komesarijata UN za izbjeglice Peter Kesler rekao je da je davao pogre{ne podatke, jer su informacije dobijane od bo{wa~kih vlasti, a cifre nisu provjeravane. General Majkl Rouz, komandant UNPROFOR-a za BiH, ocijenio je da je nivo razarawa u Gora`du mawi od o~ekivanog.

29. 04. 1994.
Izaslanici Kontakt-grupe razgovarali su sa liderima RS na Palama. Ruski ministar inostranih poslova Andrej Kozirjev rekao je da bi predstoje}i ministarski sastanak SAD, Rusije, EU i UN mogao usvojiti privremeni nacrt sporazuma o rje{ewu konflikta u BiH.

01. 05. 1994.
U saop{tewu, koje je potpisao na~elnik G[ VRS general-major Manojlo Milovanovi}, ka`e se da su u muslimanskom napadu iz pravca Tuzle na srpske polo`aje u grani~nim podru~jima tih op{tina, a posebno na brdu Vis, u~estvovala i dva voda Nordijskog bataqona UNPROFOR-a, razme{tenog u tom gradu, sa oklopnim transporterima i tenkovima tima "leopard".

25. 04. 1994.
Na sastanku vode}ih diplomata SAD, Rusije, Britanije i Francuske odr`anom u Londonu, odlu~eno je da se formira tzv. Kontakt-grupa koja }e koordinirati diplomatske akcije i poku{ati da izgradi zajedni~ku mirovnu platformu SAD, Rusije i Evropske unije za BiH. Kontakt-grupa za BiH odr`ala je prvi sastanak.

03. 05. 1994.
"Zaklawaju}i se iza NATO-a, SAD su do{le na samu granicu ukqu~ivawa u gra|anski rat na prostorima biv{e BiH i vrlo je mogu}e da }e neki

160

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
"Jastrebovi" gurnuti Ameriku u novi Vijetnam u Bosni", izjavio je predsjednik Republike Srpske Rarovan Karaxi}. "Upozoravamo me|unarodne faktore da ne}emo prihvatiti bilo kakvu promenu statusa Br~kog, jer su ovaj grad i koridor prema Srbiji vitalni interes srpske nacije i neka niko ne o~ekuje bilo kakvu popustqivost u tom pogledu", rekao je predsjednik RS. Ambasadorka SAD u UN Medlin Olbrajt je drugi put u toku nedjeqe uputila protestno pismo generalnom sekretaru UN Butrosu Galiju, o{tro reaguju}i na izjave visokih funkcionera UN u Bosni u kojima kritikuje predsjednika Bila Klintona. Ovo se posebno odnosi na li~nog izaslanika generalnog sekretara UN u BiH, Jasu{ija Aka{ija. Specijalni izaslanik generalnog sekretara UN Jasu{i Aka{i vodio je na Palama razgovore sa predsjednikom RS Radovanom Karaxi}em, koji je ponudio muslimanima primirje u rejonu Br~kog. Postignut je dogovor o razmje{tawu vojnih posmatra~a UN na srpskim linijama fronta u Br~kom. Povodom incidenta od 30. aprila u okolini Tuzle dogovoreno je da se ubudu}e izbjegnu sli~ne konfliktne situacije izme|u srpskih snaga i pripadnika UNPROFOR-a. Mediji u Wema~koj najavili su da kod Br~kog predstoji "odlu~uju}a bitka u ratu u Bosni, koji traje vi{e od dvije godine". Radio i televizijski izvje{taji javqali su - jednostrano, pozivaju}i se na neidentifikovane izvore UN u Zagrebu i Sarajevu da trupe Srba i muslimana proteklih dana "mar{iraju prema okolini Br~kog". "Bitka kod Br~kog je kqu~ rata u Bosni", citira wema~ka agencija {efa muslimanske armije Rasima Deli}a. narod koji brani svoje prostore", izjavio je komandant Prvog kraji{kog korpusa general-potpukovnik Momir Tali} povodom sve izra`enijih prijetwi muslimana i Hrvata da }e preduzeti ofanzivu na srpsku Posavinu i Br~ko. "Odlu~nost srpskog naroda i srpskih boraca je takva da }emo se ako treba boriti do posqedweg", rekao je Tali}. "Mi se borimo za svoj narod, za svoju zemqu, za svoju slobodu i svi koji nas napadnu uveri}e se da }e na kraju pobediti istina, po{tewe i dostojanstvo na{eg naroda". Predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi} primio je pomo}nika dr`avnog ministra u britanskom Forin ofisu Daglasa Hoga. Razmijewena su gledi{ta o mirovnom procesu u BiH. Hog se u Beogradu susreo sa najvi{im rukovodiocima RS, koji su mu rekli da su spremni da pregovaraju sa Kontakt-grupom, pod uslovom da se ukinu sakcije prema SRJ. rukovodstvo, poku{aj je ubistva tog rukovodstva", izjavio je dr Radovan Karaxi}, predsjednik Republike Srpske.

11. 05. 1994.
Br~ko je ponovo granatirano iz pravca muslimanskih polo`aja. Muslimani su priznali i prethodni napad na grad. U Br~kom je za vrijeme sjednice NS RS usvojila Platformu za mirovne pregovore. Po ocjeni Skup{tine, osnova za teritorijalno razgrani~ewe sa Federacijom BiH treba da bude fakti~ko stawe na rati{tu, pa u tom smislu Br~ko i Posavina moraju ostati teritorija RS. Predsjednik Francuske Fransoa Miteran i {ef francuske diplomatije Alen @ipe zaprijetili su povla~ewem svojih vojnika iz BiH ukoliko se uskoro ne postigne mir na tom prostoru. U Be~u su, uz ameri~ko posredovawe, bosanski muslimani (vo|a delegacije Haris Silajxi}) i Hrvati (vo|a delegacije Mate Grani}) postigli dogovor o budu}oj federaciji, koja bi zauzimala 58% teritorije BiH. Najavqeno je sve~ano potpisivawe ~etiri sporazuma: o izboru predsjednika federacije; o izboru predsjednika vlade i ministara (prvi predsjednik bi}e musliman, a od 17 ministara, {est }e biti Hrvati); tre}i i ~etrvti sporazum se ti~u teritorijalnog razgrani~ewa; od osam kantona ~etiri }e biti muslimanska, dva hrvatska, dva mje{ovita.

05. 05. 1994.
Predsjedni{tvo Republike BiH u Sarajevu zatra`ilo je ostavku specijalnog izaslanika generalnog sekretara UN, Jasu{ija Aka{ija, zbog wegove navodne pristrasnosti prema srpskoj strani.

08. 05. 1994.
U Br~kom su po~eli da se raspore|uju posmatra~i UNPROFOR-a da bi evidentirali eventualne provokacije zara}enih strana, saglasno dogovoru srpske i muslimanske strane.

1994

10. 05. 1994.
Muslimanske snage granatirale su Br~ko, tri lica su poginula, 14 raweno. "Artiqerijski napad na Br~ko za vrijeme odr`avawa sjednice Narodne skup{tine Republike Srpske, dakle kada je tu cjelokupno dr`avno

12. 05. 1994.
Senat SAD usvojio je zakonski prijedlog kojim se tra`i ukidawe embarga na uvoz oru`ja za bosanske muslimane. "Me|unarodna blokada Srbije ne samo da je kontraproduktivna i genocidna,

04. 05. 1994.
"Sigurno je da niko ne mo`e dovesti toliko vojske i tehnike da pobedi

161

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
nego ne}e i ne mo`e uraditi ni{ta", izjavio je predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi} u intervjuu ameri~koj reviji "Veniti fer" ("Visoko dru{tvo"). "Srbija je mnogo jaka. Sankcije su put pritisaka na Srbe da izdaju svoje nacionalne interese. Ali to je apsolutno nemogu}e. Mi nemamo rezervne domovine i mi, jednostavno, moramo da `ivimo ovde, gde smo sada." "Kao {to vidite, mo`emo biti i hiqadu godina pod embargom, on nam ne mo`e ni{ta u~initi", rekao je Milo{evi}. U Bugojnu je nedavno ubijeno 26 intelektualaca hrvatske nacionalnosti, koje su muslimanski vojnici zarobili prije devet mjeseci - saop{tili su srpski vojni izvori pozivaju}i se na svjedo~ewa Srba izbjeglih iz ovog grada. povla~ewe sa dogovorenih teritorija, "trebalo da vodi postepenoj suspenziji sankcija koje su uvele UN". "Va{ington post" otkriva da Iran snabdijeva oru`jem bosanske muslimane. List tvrdi da je 4. maja na zagreba~ki aerodrom sletio iranski vojni transportni avion sa 60 tona eksploziva i ratnog materijala i da je to samo prva isporuka namijewena hrvatskim i muslimanskim snagama za rat protiv Srba.

17. 05. 1994.
Wegova svetost patrijarh moskovski i cijele Rusije Aleksej Drugi u pratwi patrijarha srpskog gospodina Pavla stigao je na Pale. Do~ekali su ih najistaknutiji predstavnici Republike Srpske dr Radovan Karaxi}, Nikola Koqevi} i Mom~ilo Kraji{nik i komandant Glavnog {taba VRS general-pukovnik Ratko Mladi}. Na sarajevskom aerodromu partijarh moskovski i cijele Rusije Aleksej Drugi, sprski partijarh gospodin Pavle i zagreba~ki kardinal Frawo Kuhari} potpisali Zajedni~ku deklaraciju u kojoj se tra`i hitno obustavqawe neprijateqstava i ratnih sukoba, mirno i pravedno rje{avawe sporova. Poglavar Islamske vjerske zajednice u BiH reis ul ulema Mustafa Ceri} nije htio da se sretne sa ruskim partijarhom, jer ruska Crkva "nije osudila agresiju u BiH".

14. 05. 1994.
Predsjednik Predsjedni{tva Republike BiH Alija Izetbegovi} odbacio je prijedlog ministarskog sastanka u @enevi da sukobqene strane sklope ~etveromjese~no primirje. On misli da `enevski plan zna~i "djelimi~no popu{tawe srpskoj agresiji", te da bi dva mjeseca obustave neprijateqstava bilo dovoqno.

13. 05. 1994.
Dowi dom ruskog parlamenta preporu~io je predsjedniku Federacije, Vladi i Ministru inostranih poslova da "hitno preduzmu energi~ne mere u okviru UN za ukidawe sankcija prema Jugoslaviji". U slu~aju jednostranog ukidawa embarga na uvoz oru`ja muslimanima, sa bilo ~ije strane Rusija bi trebalo da jednostrano ukine sankcije prema Jugoslaviji, ka`e se u usvojenom dokumentu. Na ministarskom sastanku u @enevi (SAD, Rusija i predstavnici EU Velika Britanija, Francuska i Wema~ka) postignuta je saglasnost o zajedni~koj strategiji u rje{avawu konfliktau BiH. U sve~anoj Deklaraciji zara}ene strane se pozivaju da u roku od dvije nedjeqe zapo~nu pregovore o miru pod pokroviteqstvom Kontakt-grupe; predvi|a se teritorijalna podjela BiH, prema kojoj bi muslimanim i Hrvatima pripalo 51%, a Srbima 49% teritorije; odbacuje se uslovqavawe zakqu~ivawa mira ukidawem sakcija prema SRJ, ali se ukazuje da bi dobra voqa pri sprovo|ewu sporazuma o miru, {to ukqu~uje i

16. 05. 1994.
[efovi diplomatija Evropske unije na sjednici u Briselu u potpunosti su prihvatili plan o miru u BiH usvojen na @enevskoj ministarskoj konferenciji. Predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi} primio je u Beogradu specijalnog izaslanika ruskog predsjednika Vitalija ^urkina. Nakon razgovora ^urkin je u svojoj izjavi podsjetio da je u Beograd do{ao poslije vrlo va`nog ministarskog sastanka u @enevi gdje su postavqeni okviri za okon~awe procesa rje{avawa konflikta u biv{oj BiH. [to se ti~e koncepta Unije BiH i teritorijalne podjele, ^urkin je izjavio kako vjeruje da }e Srbi iz Bosne imati o tom pozitivan stav, prvenstveno zbog toga {to se o procentu teritorijalne podjele 51 prema 49% ne mo`e pregovarati, i to va`i za sve tri strane u sukobu. "To je dogovor koji je u interesu i Srba i Hrvata i muslimana u Bosni", istakao je Vitalij ^urkin.

18. 05. 1994.
"Najnovija @enevska deklaracija i podela biv{e BiH na dva dela u principu je prihvatqiva za srpsku stranu, ali }e biti velikih pote{ko}a oko predvi|enih procenata", izjavio je predsjednik Narodne skup{tine RS Mom~ilo Kraji{nik. "Ne `elim da prejudiciram bilo kakvo rje{ewe, ali u ovom momentu ne vidim na~ina kojim bi se udovoqilo hrvatsko-muslimanskim prohtjevima. Srbi ne `ele tu|u zemqu. Mi branimo svoje etni~ke prostore u biv{oj BiH i slede}i taj princip srpska strana je spremna da se odrekne jednog dijela teritorije koji dr`i, ~ak i odre|enog dijela zemqe u vlasni{tvu, koji iznosi 64%, u korist kompaktnosti dr`ave", precizirao je Kraji{nik.

19. 05. 1994.
Portparol UNPROFOR-a u Sarajevu Rob Anink izjavio je da je musliman-

162

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
ska vojska u Bosni otpo~ela simultanu ofanzivu protiv srpskih snaga. On je rekao da je granata koja je pala u blizini sarajevskog aerodroma vjerovatno ispaqena sa muslimanske strane. U sjedni{tu UN u Wujorku objavqen je izvje{taj jugoslovenske Vlade o ratnih zlo~inima. U dokumentu od 240 strana pojedina~no su dokumentovani zlo~ini do po~etka rata u Sloveniji, sukobima u Hrvatskoj i BiH. U Moskvi je zavr{en Kongres duhovno bliskih isto~nohri{}anskih naroda. Izme|u ostalog, usvojena je i Rezolucija o ukidawu sakcija prema SR Jugoslaviji. U~estvovali su predstavnici 11 zemaqa. Jugoslovensku delegaciju predvodio je dr Slavenko Terzi}, direktor Istorijskog instituta SANU. Republika Srpska oslobodila je 11 francuskih dr`avqana, ~lanova ekipe "Prve pomo}i", koji su uhap{eni ~etrdeset dana ranije zbog krijum~arewa oru`ja. Za pu{tene Francuze pla}ena je kaucija od 44.000 dolara. U Francuskoj su do~ekani kao heroji, a ministar inostranih poslova Alen @ipe izrazio je zahvalnost me|unarodnoj diplomatiji za poredovawe u osloba|awu zatvorenika. odmah i bez uslova pristupe pregovorima o prekidu neprijateqstava, iako preferiraju trajni, a ne privremeni mir. Komanda UNPROFOR-a saop{tila je da muslimanska strana nije potpisala aneks sporazuma o prekidu vatre u zoni od tri kilometra od Gora`da. komandantu NATO-a za ju`nu Evropu stawe u BiH, rekao je da muslimanska vojska nema {ansi da povrati teritorije koje je izgubila u borbi sa Srbima, te da je nastavqawe rata "besmisleno". Predsjednik SAD Bil Klinton o{tro je kritikovao pristalice jednostranog ukidawa embarga na uvoz oru`ja u BiH. "To SAD treba da u~ine samo zajedno sa saveznicima, nikako jednostranim potezima", rekao je Klinton.

23. 05. 1994.
Vo|a bosanskih muslimana Alija Izetbegovi}, koji nezvani~no boravi u Parizu, rekao je da je spreman da pregovara, ali i da se, ako bude potrebno, bori za o~uvawe teritorijalnog integriteta BiH. Ako muslimanski uslovi ne budu ispuweni i ako embargo na uvoz oru`ja ne bude ukinut, muslimani }e nastaviti borbu. "Bori}emo se ili izginuti", rekao je Izetbegovi}.

26. 05. 1994.
U Taloaru su bez rezultata zavr{eni pregovori predstavnika Federacije BiH, RS i Kontakt-grupe. Razgovaralo se o mogu}oj podjelli Bosne prema kojoj bi 49% teritorije pripalo Srbima, a 51% Federaciji BiH. Nastavak pregovora dogovoren je za 10 dana. Predsjednik Republike Srpske dr Radovan Karaxi} izjavio je da nova mirovna konferencija mo`e da uspije ako ne poku{a nametawe rje{ewa Srbima. Karaxi} je dodao da ta konferencija ne treba da se bavi politi~kim rje{ewima, jer je ono na|eno: Amerika je stvorila Federaciju BiH, a Srbi svoju dr`avu. Povodom 26. maja, Dana RV i PVO VRS, general-major @ivomir Ninkovi}, komandant ovog vida vojske uputio je ~estitku oficirima i vojnicima uz `equ da sqede}u godi{wicu obiqe`e "pod jedinstvenim nebom nad ujediwenim srpskim zemqama u miru i slobodnoj dr`avi srpskog naroda". "Nadahnuti svetosavqem, srpskim rodoqubqem i vite{tvom savlada}emo sva isku{ewa pred koje nas stavqaju Bog i istorija", poru~io je komandant Vazduhoplovstva.

24. 05. 1994.
Francuski ministar inostranih poslova Alen @ipe izjavio je da }e sastanak predstavnika zara}enih strana iz BiH u Taloaru pokazati ko je iskreno za mir. Ukoliko sukobqene strane odbiju mirovni plan EU razmotri}emo povla~ewe svojih vojnika iz Bosne do kraja godine, rekao je @ipe. Generalni sekretar UN Butros Gali suprotstavio se ukidawu ebmarga na uvoz oru`ja za muslimane, jer bi to, po wegovom mi{qewu, pogor{alo konflikt u regionu.

20. 05. 1994.
Francuski ministar inostranih poslova Alen @ipe usprotivio se ukidawu embarga na uvoz oru`ja za bosanske muslimane. To bi vodilo "stogodi{wem ratu", rekao je on.

25. 05. 1994.
Snage bosanskih Hrvata sa tenkovima pridru`ile su se muslimanskoj vojsci u napadima na polo`aje Srba u centralnoj Bosni. Ovo je prvi put za vi{e od godinu dana registrovano da snage bosanskih Hrvata aktivno poma`u muslimanskim vojnicima protiv Srba u Bosni. Komandant mirovnih snga UN u BiH general Majkl Rouz, predstavqaju}i

1994

21. 05. 1994.
Muslimanska ofanziva u sredwoj Bosni postaje sve `e{}a. Jake borbe vode se za Vla{i}. Srpska strana procjewuje da je ciq ove ofanzive, pored Vla{i}a, Kupres, Ozren i su`avawe posavskog koridora. Predsjednik RS Radovan Karaxi} izjavio je da su Srbi spremni da

27. 05. 1994.
Rusija je upozorila Savjet bezbjednosti UN na kontinuirane musli-

163

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
manske provokacije iz za{ti}enih zona i na teku}u ofanzivu u Bosni. muslimanske ofanzive, naro~ito oko Te{wa i Tesli}a. U Sarajevu je odr`ana Konstitutivna skup{tina Federacije BiH. Za predsjednika Federacije za period od {est mjeseci izabran je Kre{imir Zubak (Hrvat), a za potpredsjenika Ejup Gani} (musliman). Za premijera je izabran Haris Silajxi} (musliman). Alija Izetbegovi} ostaje predsjednik Predsjedni{tva postoje}e Republike BiH dok traju mirovni pregovori sa Srbima. Specijalni izaslanik generalnog sekretara UN u biv{oj Jugoslaviji Jasu{i Aka{i zatra`io je od NATO-a dodatne trupe za odr`avawe mira u BiH, prije svega u Sarajevu, Gora`du i Tuzli. U Hrvatskoj, kao glavno sredstvo pla}awa, va`i kuna, nova nacionalna valuta koja zamewuje dosada{wi hrvatski dinar.

31. 05. 1994.
Izaslanik ruskog predsjednika Vitalij ^urkin u Beogradu je razgovarao sa predsjednikom Srbije Slobodanom Milo{evi}em i s funkcionerima RS (Mom~ilo Kraji{nik i Nikola Koqevi}) i RSK (Milan Marti} i Borislav Mikeli}). Premijer Republike BiH Haris Silajxi} uslovio je odlazak na mirovne pregovore u @enevi povla~ewem srpskih snaga iz "zone izuze}a" oko Gora`da. "Na prvi pogled, pomirewe dvije od tri zara}ene strane u biv{oj BiH je pozitivna pojava, ali ne smije se iskqu~iti ni mogu}nost da sporazum muslimana i Hrvata mo`e podsta}i wihove lidere na zajedni~ki veliki rat protiv Srba za preraspodjelu teritorije republike", ocjewuje u komentaru radio-stanica "Glas Rusije". U~esnici Prvog me|unarodnog slovensko-evroazijskog kongresa odr`anog u Ni`wem Novgorodu u Rusiji od 25. do 27. maja ove godine usvojili su posebnu "Rezoluciju o srpskom pitawu". Kao rezultat agresije tvoraca tzv. "novog svjetskog poretka" SAD, NATO, Evropske zajednice i me|unarodnih institucija koje su se pretvorile u wihovo oru|e". Srpski narod se nalazi u najsurovijoj ekonomskoj, politi~koj, kulturnoj i vojnoj blokadi - ka`e se u Rezoluciji.

28. 05. 1994.
U drugom artiqerijskom napadu za posqedwa dva dana na Br~ko pogo|en je centar grada, jedno lice je poginulo, 15 raweno. Napad je izvr{en od strane Hrvatskog vije}a obrane sa podru~ja {ireg rejona Ora{ja u Posavini. Na svim frontovima kod Doboja nastavqeni su sukobi muslimanskih i srpskih snaga. @estoke borbe vo|ene su na tesli}kom frontu. Grupa od 227 civila evakuisana je iz muslimanskog dijela Sarajeva posredovawem Komisije za razmjenu RS i Crvenog krsta RS. Rije~ je uglavnom o starim, bolesnim i invalidnim licima, ve}inom Srbima.

29. 05. 1994.
Proces etni~kog ~i{}ewa u biv{oj BiH po~eo je nad Srbima i to prije nego {to je 6. aprila 1992. godine progla{ena nezavisnost te biv{e jugoslovenske republike. To se dokazuje u Memorandumu koji je Komitet Savezne vlade za prikupqawe podataka o izvr{enim zlo~inima protiv ~ove~nosti i me|unarodnog prava iz Beograda poslao Ujediwenim nacijama da bi pokazao razmere stradawa stanovni{tva Posavine u vreme kada je to podru~je biv{e BiH bilo pod kontrolom hrvatskih snaga.

30. 05. 1994.
Rasplamsavaju se ratni sukobi u BiH. Jedan oficir UNPROFOR-a javio se sa tuzlanskog aerodroma Dubrave da na aerodrom padaju granate i da se svi nalaze u skloni{tima. Portparol UNPROFOR-a u Sarajevu Rob Anink saop{tio je da su srpske snage u sjevernom dijelu centralne Bosne otpo~ele kontranapad, nastoje}i da povrate teritoriju izgubqenu tokom

Za rat u biv{oj Jugoslaviji krivi su "komunista Tito i wegova banda" izjavio je poznati ruski pisac i nobelovac Aleksandar Sol`ewicin, koji se, poslije dvadesetogodi{weg izgnanstva, vratio u Rusiju. Sol`ewicin je rekao da "Jugoslovenski konflikt nije nastao po `eqi naroda". "Ni Srbi, ni Hrvati ni Bosanci nisu ni u ~emu krivi. Krivi su komunist Tito i wegova banda, koji su nacrtali granice koje ne odgovaraju etni~kom sastavu. Zatim su", smatra Sol`ewicin, "~itave mase qudi preseqene s jednog na drugo podru~je, isto kao {to je to uradio Staqin u Sovjetskom Savezu. Tako su stvorene unutra{we ve{ta~ke granice, narodi su se izme{ali i mnogi su po~eli `iveti na tu|oj teritoriji". "Kriv je Tito i rukovodstvo zapadnih zemaqa koji su, poslije raspada Jugoslavije, priznali biv{e administrativne granice kao dr`avne", zakqu~io je Sol`ewicin.

01. 06. 1994.
"Mi ne idemo na pregovore, mi idemo na razgovor o prekidu neprijateqstava, za to imamo mandat Skup{tine. Mir nema alternativu i ne}emo postavqati nikakve preduslove za uspostavqawe mira", izjavio je predsjednik RS dr Radovan Karaxi}, po zavr{etku 41. sjednice Narodne skup{tine RS na Palama.

164

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
Bosanski muslimani pregovaraju o miru, ali su im prave namjere nastavak dugog rata, pi{e pariski "Mond". Lider Cazinske Krajine Fikret Abdi} najavio je da bi se ubio kada bi morao da `ivi u tako neorganizovanoj tvorevini kakva je Alijina dr`ava. "Sa Alijom mogu razgovarati samo pred o~ima javnosti, nikako u ~etiri oka, kao {to mi poru~uje tajnim kanalima", izjavio je Abdi}. saveznim dr`avama u SAD", rekao je Galbrajt, dodaju}i da autonomija podrazumijeva {iroku lokalnu samoupravu koja bi obuhvatala kontrolu {kolstva i policije i ubirawe lokalnih poreza, te ukqu~ivawe u sve nivoe vlasti u hrvatskoj dr`avi. "[to se Srba ti~e", rekao je ameri~ki ambasador, "oni bi trebalo da se odreknu ideje o vlastitoj dr`avi koju", kako je rekao, "ne bi priznala ni jedna ~lanica UN". "Do{li smo da sklopimo mir", izjavio je predsjednik Republike Srpske Radovan Karaxi}, koji je na ~elu delegacije RS stigao u @enevu. Komitet za sankcije Ujediwenih nacija je u posjedu informacije da Iran, Turska i Malezija, preko Hrvatske krijum~are oru`je muslimanima u biv{oj Bosni. zbog navodnog odbijawa da se avijacijom NATO-a obezbijedi po{tovawe rezolucije UN. "Sa ve}ine muslimanskih polo`aja razli~itim obimom i ja~inom nastavqena su u protekla 24 ~asa borbena dejstva na Republiku Srpsku, a nastavqene su i hrvatske oru`ane provokacije u Posavini", izjavili su predstavnici VRS. Prema tim izvorima, srpske snage i daqe ne reaguju na provokativna dejstva, dok na ofanzivna dejstva, primjewuju}i legitimno pravo na sopstvenu odbranu, uzvra}aju sna`no i precizno. Prema saop{tewu Informativne slu`be Prvog kraji{kog korpusa VRS, muslimanske snage su ponovo na ozrensko-vozu}kom rati{tu koristile bojne otrove. Otrovima (hlor i suzavac), kao se navodi, pune se artiqerijski, minobaca~ki i drugi projektili. Ameri~ki predsjednik Bil Klinton izjavio je da podr`ava prijedlog Evropske unije o teritorijalnoj podjeli Bosne, prema kojem bi Federaciji BiH trebalo da pripadne 51, a Srbima 49% teritorije.

02. 06. 1994.
U @enevi pod okriqem UN i neposrednoj organizaciji Jasu{ija Aka{ija, specijalnog izaslanika generalnog sekretara UN za biv{u Jugoslaviju, odlo`eni su pregovori o primirju predstavnika zara}enih strana u BiH. Sastanak su bojkotovali predstavnici Vlade u Sarajevu, koji su svoj dolazak u @enevu uslovili povla~ewem i posqedweg srpskog vojnika iz "zone izuze}a" tri kilometra od Gora`da. Prema izvje{taju ameri~ke vojne obavje{tajne slu`be (DIA) oko 400 pripadnika iranske Revolucionarne garde uba~eno je po~etkom maja u BiH sa zadatkom da "organizuje teroristi~ke grupe me|u lokalnim muslimanskim stanovni{tvom za obra~un sa Srbima". Ameri~ki ambasador u Hrvatskoj Piter Galbrajt izjavio je da najboqe rje{ewe za podru~je pod za{titom Ujediwenih nacija mo`e da bude samo dogovor Zagreba i Knina, a nikako ratne opcije. U~estvuju}i na tribini Fakulteta politi~kih nauka u Zagrebu, Galbrajt je rekao da obje strane moraju biti spremne na kompromis te da bi Hrvati trebalo da budu pomireni sa ~iwenicom da Srbima moraju dati visok stepen autonomije. "Na nivou simbola, to mo`e zna~iti i pravo Srba na sopstvenu zastavu, kao {to je to slu~aj sa

04. 06. 1994.
U francuskoj misiji u @enevi zavr{ene prve konsultacije predstavnika tri zara}ene strane i Kontakt-grupe o teritorijalnom razgrani~ewu u BiH. Povodom ponu|enih mapa koje je izradila ekspertska grupa u Va{ingtonu, ministar spoqnih poslova RS Aleksa Buha je rekao da su to "karte za rat, a ne mir".

06. 06. 1994.
U @enevi kona~no po~eli mirovni pregovori o BiH. U `eqi da se na sve zara}ene strane izvr{i pritisak da pristupe potpisivawu primirja u @enevu je doputovao i generalni sekretar UN Butros Gali. U @enevi su se, osim predstavnika Srba, Hrvata i muslimana, na{li i: generali De Laprel i Rouz, kopredsjednik Konferencije o biv{oj Jugoslaviji Torvald Stoltenberg, ameri~ki izaslanik ^arls Redman i zamjenik ruskog specijalnog izaslanika Aleksej Nikiforov. Predsjednik RS Radovan Karaxi} je izjavio da su Srbi spremni da potpi{u trajnu i op{tu obustavu neprijateqstava, dok su muslimani najavili da }e insistirati na jednomjese~nom prekidu vatre.

05. 06. 1994.
U @enevi ponovo odlo`eni pregovori o miru u BiH. Muslimanska delegacija je, "nezadovoqna stawem na terenu" zaprijetila povratkom, jer se, prema rije~ima Majkla Rouza, jo{ nekoliko Srba nalazi na uzvi{ewu Sjenokos, unutar zone od tri kilometra oko Gora`da. Prilikom kratke posjete Bosni ameri~kih senatora Boba Dola i Xo Bajdena, glavnih lobista u senatu za ukidawe me|unarodnog embarga na isporuku oru`ja bosanskim muslimanima, Bajden je izavio da je Jasu{i Aka{i glavna smetwa okon~awu rata,

1994

165

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
"Krvavi sukob na teritoriji biv{e Jugoslavije po~eo je posle unilateralnih akata secesije Slovenije i Hrvatske i gre{aka koje je napravila me|unarodna zajednica odbijawem da Srbima, kao i ostalim narodima, prizna pravo na samoopredeqewe. Time je me|unarodna zajednica povredila me|unarodno pravo, povequ UN, Parisku povequ, Helsin{ki zavr{ni akt i Ustav SFR Jugoslavije, a posqedica je rat koji traje ve} tre}u godinu". Ovo je napisao jugoslovenski otpravnik poslova u Tokiju Zdravko Pavi}evi} odgovaraju}i na optu`be protiv Srba koje je iznio hrvatski ambasador u Tokiju Mithad Arslanagi}. razmjenu civila i ratnih zarobqenika. Na muslimansku stranu su pre{la 153 lica, a na srpsku 264.

12. 06. 1994.
Grad Br~ko ponovo je, u 12 ~asova i dva minuta, granatiran. Osam projektila ispoqenih iz vi{ecevnog baca~a raketa 128 milimetara sa hrvatskih polo`aja iz Rajeva sela (teritorija Republike Hrvatske) palo je na civilne ciqeve u gradu. Nacionalni komitet ameri~kih pilota, koje je za vrijeme Drugog svetskog rata spasio general Dra`a Mihailovi}, pismeno je apelovao na predsjednika SAD Bila Klintona i ameri~ku diplomatiju da prestanu s pritiscima na srpski narod i podr`e wegovu borbu za slobodnu i samostalnu dr`avu. "Bilo bi tragi~no, okrutno ironi~no i slomilo bi na{a srca kada bi na takav prijateqski gest srpskog naroda, ameri~ki vojnici danas odgovorili bombardovawem Srba i stavqawem na stranu onih koji su i za vreme Drugog svjetskog rata pucali na ameri~ke pilote i predavali ih Wemcima". "Vjerujemo", stoji na kraju apela, "da bi ameri~ki narod i ~lanovi Kongresa trebalo da imaju u vidu ove ~iwenice prije preduzimawa bilo kakvih konkretnih akcija u razrje{ewu konflikta u biv{oj BiH i Jugoslaviji".

10. 06. 1994.
Komandant VRS general Ratko Mladi} izjavio je da je "prirodno pravo Srba da odlu~e s kime }e i kako `ele da `ive", a o tome }e se "kada do|e vrijeme, narod precizno izjasniti". Isti~u}i da Srbi nemaju bilo {ta protiv hrvatsko-muslimanskog sporazuma ukoliko je orjentisan prema zajedni~kom `ivotu u miru", geleral Mladi} je rekao da ono {to je danas va`no, to je zaustaviti rat, jer wegovo nastavqawe nije u interesu strana u sukobu. Dodaju}i da "danas rata ne bi ni bilo" da su Hrvati i muslimani `eqeli da se sporazumiju sa Srbima", general Mladi} zakqu~uje da je "sada nemogu}e misliti o jednoj zajedni~koj dr`avi za sve tri strane". Ocewuju}i da je srpskom narodu rat "nametnut" i da bi konsekvence trebalo da snose oni "koji su ga isprovocirali", general Mladi} je rekao da srpski narod i wegovi rukovodioci ne mogu za rat da budu odgovorni. "Branimo na{u zemqu, jer Bosna je svojevremeno bila potpuno srpska. Poslije genocida u Prvom i Drugom svjetskom ratu evo gdje smo danas do{li" - naglasio je komandant VRS. Komandant UNPROFOR-a u biv{oj BiH britanski general Majkl Rouz okarakterisao je prekid vatre na teritoriji te biv{e jugoslovenske republike, koji je stupio na snagu danas u podne, kao "po~etak kraja rata". U malom mjestu Rudanka, pored Doboja obele`ena je dvogodi{wica formirawa Druge oklopne brigade. Druga oklopna brigada formirana je 10. juna 1992. godine na Mawa~i. Od tada pa do danas "Oklopwaci" su u~estvovali u svim ve}im bitkama za oslobo|ewe privremeno okupiranih delova srpske zemqe.

07. 06. 1994.
Napadi muslimanskih i hrvatskih snaga na Republiku Srpsku nastavqaju se. Srpska strana ~vrsto dr`i sve svoje odbrambene polo`aje i ne reaguje na provokacije, dok na ofanzivna dejstva uzvra}a odlu~no i precizno.

08. 06. 1994.
U @enevi okon~ani mirovni pregovori o BiH potpisivawem Zajedni~ke izjave o jednomjese~nom prekidu neprijateqstava, po~ev od 10. juna 1994. u podne. U dokumentu se ka`e da je to "prvi korak prema globalnom prekidu neprijateqstava u ~itavoj BiH", zatim da }e se "u me|uvremenu pristupiti potpunom osloba|awu svih zato~enika, ukqu~uju}i i ratne zarobqenike".

13. 06. 1994.
Na frontu me|u muslimanima tre}i dan traje do sada najja~a ofanziva Petog korpusa na slobodnu teritoriju AP Zapadna Bosna. Sna`ne borbe se vode du` cele linije fronta u rejonima: ^agli}a, Todorova, Pe}ingrada, Liskovca i Tr{ca.

09. 06. 1994.
Predsedstavni~ki dom ameri~kog Kongresa izglasao je ukidawe embarga na uvoz oru`ja bosanskim muslimanima. Ova odluka treba, me|utim, jo{ jednom da bude potvr|ena u Senatu, a i predsjednik Klinton mo`e da ulo`i veto. U selu [atorovi}ima kod Br~kog srpska i muslimanska strana izvr{ile su

14. 06. 1994.
Ministar inostranih poslova Rusije Andrej Kozirjev izjavio je u Moskvi da wegova zemqa i me|unarodna zajednica insistiraju na teritorijalnom razgrani~ewu u Bosni u srazmeru 51% za Federaciju BiH i 49% za Republiku Srpsku. Ako srpska strana to prihvti, to }e, po oceni Kozirjeva,

166

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
zna~iti prihvatawe opcije mira i u tom slu~aju Srbi mogu ra~unati na potpunu pomo} i podr{ku Rusije, na postepeno ukidawe sankcija prema Jugoslaviji i weno vra}awe u me|unarodnu zajednicu. podru~je. Tvrdi se da je glavni ciq skora ofanziva na planinu Ozren, koja za muslimane ima strate{ki zna~aj u daqim planovima za napade na Doboj. "Postaje sve jasnije da hrvatsko-muslimanski savez, ne samo da nije prirodan ve} i ne daje nikakve garancije miru na ovom podru~ju, naprotiv on ga ugro`ava", rekao je prilikom sastanka sa novinarima na redovnoj pres konferenciji Alun Roberts, {ef informisawa u sektoru "JUG". Portparol UN za mirovne operacije izjavio je da muslimani u Bosni ve} du`e vrijeme preduzimaju ofanzivne akcije, koje su poslewih dana intenzivirane. Po wegovim rije~ima, najte`e borbe se vode na ozrenskovozu}kom frontu, zbog ~ega je srpska strana uputila protest komandi UNPROFOR-a. inostranih poslova Jugoslavije Vladislav Jovanovi}. On je naglasio da je va`an preduslov za mir da se sve strane tretiraju ravnopravno i da se Srbima u Bosni priznaju ista prava kao i drugim zara}enim stranama. Odgovaraju}i na pitawe o nema~koj krivici za raspad Jugoslavije, Jovanovi} je rekao: "Ponovo ujediwena Nema~ka te{ko se ogrje{ila o Jugoslaviju i srpski narod. Ona je formirawe sebe kao novog faktora u Evropi ostvarila razarawem Jugoslavije. To, uostalom, nije samo na{e mi{qewe, nego se ono u me|uvremenu ~uje svuda u svetu. Dovoqno je podsetiti {ta su o tome rekli Bejker, Kristofer, Dima, Karington i mnogi drugi, Nema~ka je postigla {ta je htela. Ona je ostvarila uticaj na neke biv{e jugoslovenske republike i pristup Jadranu."

15. 06. 1994.
Predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karaxi}u u Moskvi je uru~ena literarna nagrada "Mihail [olohov" koju mu je dodelio Savez pisaca Rusije. Predstavnici javnog i kulturnog `ivota Moskve u pozdravnim besjedama izrazili podr{ku Radovanu Karaxi}u i srpskom narodu u wegovoj borbi za slobodu i egzistenciju.

16. 06. 1994.
U Londonu zavr{en sastanak eksperata Kontakt-grupe zadu`ene za izradu mapa o teritorijalnoj podjeli BiH. Ujediwene nacije }e slediti politiku "mrkve i {tapa", odnosno sile i diplomatije, u svojim naporima da postignu mir u biv{oj Jugoslaviji, izjavio je u Be~u specijalni predstavnik generalnog sekretara UN za biv{u Jugoslaviju Jasu{i Aka{i. "Mislim da je upotreba sile ili pretwa wom, ako se razborito koristi, va`no diplomatsko oru`je", rekao je Aka{i u jednoj diskusiji o ulozi UNPROFOR-a u biv{oj Jugoslaviji.

23. 06. 1994.
Britanski {ef diplomatije Daglas Herd boravio je u UN i Va{ingtonu, gdje je vodio razgovore o uskla|ivawu stavova u Kontakt-grupi o formulisawu mirovnog plana za BiH. Jedna od glavnih tema je bio poja~ani pritisak ameri~ke javnosti da SAD jednostrano ukinu embargo na oru`je za muslimane u BiH. On je upozorio da bi to bila opasna mjera, jer bi u tom slu~aju Britanija i Francuska povukle svoje jedinice iz sastava UNPROFOR-a. Poslanici Skup{tine bosanskih muslimana i Federacije BiH na zasijedawu u Sarajevu jednoglasno su izabrali Harisa Silajxi}a za {efa federalne Vlade. Poslanici su, tako|e podr`ali Silajxi}ev prijedlog za sastav 16-o~lanog kabineta.

22. 06. 1994.
Predstavnici UN su saop{tili da je, uprkos srpskim protestima, u luku Split stigao prvi kontigent od 250 turskih vojnika (od ukupno 1.500), koji }e kao mirovne snage biti rapore|eni du` linije fronta u BiH. Komandant UNPROFOR-a za BiH general Majkl Rouz zatra`io je da se obrati ameri~kim senatorima i da im, povodom wihove odluke da se ukine embargo na oru`je muslimanima, objasni situaciju u BiH. Ruski ministar inostranih poslova Andrej Kozirjev stavio je kona~no potpis na ugovor o pridru`ewu Moskve "Partnerstvu za mir" sa NATO-om u Briselu. "U sada{wem prijedlogu grupe za kontakte imamo prvi put situaciju da SAD, Rusija i Evropska unija polaze sa istih pozicija i tu vidimo dobru mogu}nost da se do|e do mirnog rje{ewa u Bosni", rekao je ministar

20 .06. 1994.
U blizini Gora`da s muslimanskih polo`aja pucano na britansku patrolu "plavih {qemova". Patrola nije pretrpjela gubitke, ali je uzvratila vatru.

1994

21. 06. 1994.
Muslimanske snage spremaju veliku ofanzivu protiv Srba u sjevernoj i sjeveroisto~noj Bosni, tvrdi se u Londonu, a na osnovu izve{tja pilota NATO, koji intenzivno nadle}u to

24. 06. 1994.
Predsjednik Republike Srpske Radovan Karaxi}, povodom slave VRS i dr`avnog praznika - Vidovdana vanredno je unapredio 12 oficira Vojske Republike Srpske u vi{e

167

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
~inove, saop{tio je Kabinet Predsjednika RS u Sarajevu. Generalpotpukovnik Ratko Mladi} unapre|en je u ~in general-pukovnika. General-major Manojlo Milovanovi}, Milan Gvero i \or|e \uki} dobili su ~in general-potpukovnika, a u ~in general-majora unapre|eni su dosada{wi pukovnici Mi}o Grubor, Zdravko Tolimir, Jovan Mari}, Stevan Tomi}, Mi}o Vlaisavqevi}, Budimir Gavri}, Milutin Sko~aji} i Bo`o Novak. Komandant muslimanske bosanske armije Rasim Deli} pozvao je muslimane i Hrvate da krenu u ofanzivni rat do potpunog oslobo|ewa zajedni~ke dr`ave, odnosno Federacije BiH. Deli} je na sastanku sa oficirima muslimanske vojske izjavio da su oni "dosad vodili ofanzivni rat i da sada predstoji druga faza, rat do potpunog oslobo|ewa". "Hrvatska je glavna tranzitna veza za prebacivawe iranskih ispruka oru`ja u Bosnu, uz pre}utno odobravawe Klintonove administracije", jer, budu}i da je izostao protest SAD, "Hrvati su pretpostavili da administracija `muri na isporuke oru`ja", pi{e "Va{ington post". Armija BiH ponovo je napala Doboj, a na planini Ozren, u zaseoku Pawik, pred mulimansko-hrvatskom ofanzivom slilo se 4.000 srpskih izbjeglica. Nakon toga predstavnici Vojske RS su priznali da su u posqedwih nekoliko nedjeqa muslimanske snage u regionu oko Vozu}e zauzele {est sela, {to je potom potvrdio i predstavnik UNPROFOR-a u Sarajevu, Rob Anink.

28. 06. 1994.
Povodom sve ~e{}eg kr{ewa primirja od strane muslimana, general Majkl Rouz rekao je da muslimani "konstantno kr{e primirje" i da su oni "najve}i neprijateq mirovnog sporazuma", optu`io ih je za sve `e{}e borbe na planini Ozren kao i "nekoliko namjernih i ozbiqnih napada" na pripadnike mirovnih snaga UN. U saop{tewu Jasu{ija Aka{ija se ka`e: "^vrsta je namjera snaga UNPROFOR-a u Bosni da, ukoliko je neophodno, i bez prethodnog upozorewa zatra`e vazdu{ni podr{ku kako bi uni{tili bilo koju jedinicu koja namjerno napada osobqe UNPROFOR-a".

RS Radovan Karaxi} je rekao da su "poni`avaju}e", jer kidaju teritorijalni kontinuitet i aspolutno ukidaju bilo kakvu mogu}nost opstanka Srba u BiH. Dodao je "da }e srpska strana prostudirati mape i ocijeniti da li su one dobro polazi{te za nastavak mirovnog procesa ili imaju ultimativni karakter". Karaxi} je na kraju rekao: "Vjerujemo da nas ni iz Srbije niko ne}e prisiqavati da prihvatimo ne{to {to nije mogu}e prihvatiti, {to kida na{ kontinuitet i spre~ava na{e definitivno ujediwewe". Predsjednik muslimanske Vlade u Sarajevu i Federacije BiH Haris Silajxi} najavio je da }e muslimani nastaviti sa borbom "sve do kona~ne pobede". Govore}i da je ponu|eni plan me|unarodne zajednice o teritorijalnoj podeli biv{e BiH to principu 51% za Federaciju BiH, a 49% za Republiku Srpsku "ucena `rtve".

29. 06. 1994.
U Parizu je Kontakt-grupa za BiH postigla definitivan dogovor oko mapa o etni~koj podjeli BiH, "koje }e biti prezentovane zara}enim stranama kada za to do|e vrijeme". Dogovor je postignut i u vezi sa "kazneno-podsticajnim mjerama". Prema izvje{tajima iz sjedi{ta NATO u Briselu, ovaj vojna organizacija spremna je da u BiH uputi 50.000 vojnika radi sprovo|ewa plana Kontaktgrupe.

03. 07. 1994.
Trgovci oru`jem i daqe kr{e embargo na uvoz oru`ja muslimanima u Bosni, a tovari ratnog materijala me|u kojima je onaj od 1. jula bio te`ak 40 tona, sti`u avionima koji se spu{taju na ostrvo Krk u Jadranskom moru, u Republici Hrvatskoj.

30. 06. 1994.
Ambasador SAD u Hrvatskoj Piter Galbrajt je povodom sve ~e{}ih prijetwi hrvatskoj politi~kog i vojnog vrha da }e silom krenuti u osvajawe teritorija pod kontrolom Srba iz Krajine izdao saop{tewe u kome je re~eno da su "SAD opomenule Hrvatsku da bi se mogla suo~iti sa stra{nim vojnim porazom ukoliko bi prekr{ila primirje i poku{ala da silom povrati teritorije".

04. 07. 1994.
"Rat izme|u muslimana i Hrvata u biv{oj Bosni je zavr{en", izjavili su komandanti muslimanske i hrvatske vojske poslije potpisivawa vojnog sporazuma u Sarajevu. Sporzumom koji su potpisali generali Milivoj Petkovi} i Rasim Deli} predvi|eno je da se wihove trupe razdvajaju du` linije sukoba i da se uspostave zajedni~ke patrole du` osjetqivih podru~ja. Razmatrana je i mogu}nost uspostavqawa jedinstvene komande.

25. 06. 1994.
Predsjednik RS Radovan Karaxi} je u Bawoj Luci izjavio da Republika Srpska ne}e potpisati sporazum o miru u BiH, ukoliko to potpisivawe ne bi zna~ilo automatsko ukidawe sankcija prema SRJ.

01. 07. 1994.
Povodom mapa o podjeli BiH, koje je Kontakt-grupa proslijedila zara}enim stranama na razmatrawe, predsjednik

05. 07. 1994.
U @enevi ministri inostranih poslova pet velikih sila (SAD, Rusije,

168

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
Velike Britanije, Francuske i Wema~ke) prihvatili su plan teritorijalnog razgrani~ewa BiH i prilikom uru~ivawa mapa delegacijama zara}enih strana dali rok od dvije nedjeqe da se o wima izjasne, ili, ta~nije, da ga prihvate ili }e se u suprotnom suo~iti s "te{kim posqedicama". Dr`avni sekretar SAD Voren Kristofer je dogovor nazvao "va`nim korakom ka miru", dok je ruski ministar Kozirjev rekao da je rije~ o "ultimatumu mira", tj. da je to "u su{tini prvi napor kako bi se silom iznudio kompromis". Iz krugova ameri~ke administracije se saznaje da je ona "strogo sugerisala" vlastima u Sarajevu da, bez obzira na "mawkavosti u planu Kontakt-grupe", prepusti Srbima da ne prihvate prijedlog. S neprihvatawem prijedloga od strane Srba o~ito je ra~unao i dr`avni sekretar Voren Kristofer koji je izjavio da "ukoliko Srbi ne prihvate, uslijedi}e postepeno serija mjera koje }e na kraju zavr{iti ukidawem embarga na oru`je muslimanima". Srpski episkopi sa Episkopske konferencije koja je odr`ana u Beogradu povodom nametanih procenata i karte u BiH, apelovali su "na sav srpski narod da stane u odbranu svojih vekovnih prava i sloboda i vitalnih interesa, nu`nih za fizi~ki i duhovni opstanak i opstanak na svojoj o~evini i dedovini". "Na svetske politi~are i vo|e mo}nih zemaqa Evrope, Amerike i sveta apelujemo da srpskom narodu ne name}u nasilna rje{ewa i odluke kakve smo imali pod bezbo`nim fa{istima i komunistima koji }e biti samo izvor novih nepravdi i nemira", isti~e se u apelu. "Mi ne istupamo kao bilo kakva politi~ka strana nego kao Crkva Hrisotva u ovom narodu Bo`ijem i te{kom ~asu isku{ewa na{e i op{te qudske istorije. Svesno i odgovorno izjavqujemo da }emo ra|e pristati da ne `ivimo nego da svoj narod, koji vekovima duhovno vodimo krstonosnim putem Hristovim, izdamo i od wegove dana{we i sutra{we sudbine ruke peremo". koji na~in sudjelovali u uobli~avawu mirovnog plana.

07. 07. 1994
Rusija je pozvala strane u konfliktu u biv{oj Bosni da prihvate prijedlog koji je podnet na ministarskom sastanku Kontakt-grupe u @enevi. "Plan teritorijalnog razgrani~ewa je kompromisan i ni za koga nije poni`avaju}i", izjavio je predstavnik ministarstva inostranih poslova Grigorij Karaskin. On je rekao na konferenciji za novinare u Moskvi da je u prijedlogu ministra "sa~uvan balans strategijskih interesa". Povodom mirovnog plana Kontaktgrupe za BiH, lider muslimana Alija Izetbegovi} je izjavio: "Ako procijenimo da }e Srbi re}i ne, mi }emo re}i da. Vjerujem, zato, da }emo prihvatiti plan, jer je gotovo sigurno da }e ga Srbi odbiti..."

06. 07. 1994.
Na~elnik Glavnog {taba HVO Milivoj Petkovi} izjavio je u Zagrebu da je uspostavqena "tijesna saradwa" muslimanskih i hrvatskih snaga u biv{oj jugoslovenskoj republici BiH protiv Srba. General Petkovi} je rekao da "za sada" muslimanske i hrvatske jedinice "ne}e krenuti zajedni~kim snagama na odre|ena podru~ja", ali je upozorio da }e "zajedni~kog delovawa morati da bude ukoliko budu ugro`ena podru~ja na kojima `ive Hrvati". On je naglasio da je zajedni~ki {tab HVO i muslimanskih jedinica dobio zadatak da napravi organizaciju budu}e zajedni~ke vojske - od Glavnog {taba do najni`ih formacija. Predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi} primio je ruskog ministra inostranih poslova Andreja Kozirjeva. Prilikom dolaska u Beograd Kozirjev je, osim {to je izrazio o~ekivawe da }e sve strane u BiH prihvatiti plan Kontakt-grupe, rekao da }e u okviru politi~kih rje{ewa bosanskog sukoba i Hrvatima i Srbima dato pravo da se ujedine sa svojom mati~nom dr`avom. U prvim francuskima analizama, nakon {to su kona~no zvani~no objelodaweni prijedlozi Kontaktgrupe o teritorijalnoj podjeli biv{e Bosne i Hercegovine, preovla|uje ocjena da Srbi imaju "mnogo razloga" da odbace ponu|eni mirovni plan, koji je tako skrojen da o~igledno ide na ruku muslimanskoj strani. Rije~ je o "ameri~kom diktatu", prenose francuski listovi izjavu predsjednika Republike Srpske Radovana Karaxi}a, koji uz to iznosi i ocenu da su Amrikanci imali odlu~uju}u rije~, a da se ~ini da ostali ~lanovi Kontakt-grupe kao da nisu na bilo

08. 07. 1994.
Specijalni izaslanik generalnog sekretara UN Jasu{i Aka{i je tokom razgovora sa predsjednikom RS Radovanom Karaxi}em na Palama dobio saglasnost srpske strane za produ`etak primirja u BiH za jo{ mjesec dana, {to mu nije po{lo za rukom u razgovorima vo|enim u Mokvi, s predsjednikom i potpredsjednikom Federacije BiH Kre{imirom Zubakom i Ejupom Gani}em.

10. 07. 1994.
U~esnici "Grupe - 7" u Napuqu, u ~ijem je politi~kom delu prvi put punopravno u~estvovala i Rusija, pru`ili su sna`nu i jednoglasnu podr{ku mirovnom planu Kontaktgrupe za Bosnu i tra`e od sukobqenih strana u toj biv{oj jugoslovenskoj republici da ga do 19. ovog mjeseca prihvate. "U slu~aju nove vojne akcije protiv Srba iz Krajine, Hrvatska bi se

1994

169

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
na{la na udaru ekonomskih sankcija sli~nih onima u Jugoslaviji, kao i u totalnoj me|unarodnoj izolaciji", izjavio je wema~i ambasador u Hrvatskoj, Horst Vajzel. Jedinice Narodne odbrane Autonomne Pokrajine Zapadne Bosne biqe`e zna~ajne rezultate. Sve je vi{e informacija koje govore o veoma kriti~nom i te{kom stawu u Biha}u. Oklopne jedinice Abdi}eve vojske prodrle su u ju`ni dio grada i zauzele neke polo`aje koje su dr`ali pripadnici Petog korpusa. Bombe su se rasplamsale i u nekim drugim mjestima sjeverno od Biha}a. Sabor HDZ BiH zavr{io je u Mostaru dvodnevni rad usvajawem programske deklaracije i izborom Daria Kordi}a za predsjednika stranke. "protest opravdan, ali da je za to {to UNPROFOR nije obavio dio svojih zadataka kriva srpska strana koja ne prihvata realizaciju rezolucija Savjeta bezbjednosti UN". plan koji kao ultimatum poku{avaju da nametnu velike sile", izjavio je predsjednik SRS dr Vojislav [e{eq ne konferenciji za {tampu u Beogradu. On smatra da je sada najpovoqniji trenutak da se proglasi ujediwewe RS i RSK u jednu dr`avu {to su radikali odavno predlagali, [e{eq je predlo`io i ime te nove dr`ave Republika Zapadna Srbija. "U biv{oj BiH se vodi narodnooslobodila~ki rat Srba sa svojim vekovnim ugweta~ima i krvnicima i to za svoj biolo{ki opstanak", pi{e moskovska "Pravda". "Rat koji nikako nije me|uetni~ki konflikt, kako ga pogre{no naziva me|unarodna zajednica, istovremeno je i antikolonijalni i me|ukonfesionalni i antiintervencionisti~ki, ali nikako nije gra|anski". Po mi{qewu Vladimira Makarova, "po{to se po~etkom juna 1994. godine na prostoru biv{e BiH obrazovala Federacija BiH, sa perspektivom wenog prikqu~ewa Hrvatskoj, sukobqene strane vi{e nisu gra|ani jedne zemqe. Pup~ana vrpca legitimiteta postojawa bosanskih Turaka i Hrvata na srpskoj zemqi je prekinuta". Interesantan je, po "Pravdi", nacionalnni sastav stanovni{tva na prostoru biv{e BiH koje se sastoji od starosjedilaca bosanskih Srba, koji ~ine srpski Subetios, od doseqenika Hrvata - kolonista, od bosanskih Turaka i wihovih sluga - poturica Srba i Hrvata te istinskih Turaka". Jedinice Izetbegovi}evog Petog korpusa zapo~ele su `estoke napade prema linijama snaga Narodne odbrane Autonomne Pokrajine Zapadna Bosna u predjelu Abdakovi}a Tr`ca i Liskovca, Golubovi}a i ^agli}a, 10 kilometara jugozapadno od Cazina i Pe}igrada. Abdi}eve snage uspje{no odolijevaju napadima Izetbegovi}evih jedinica, nanose}i im pri tom velike gubitke u qudstvu i tehnici, uz veliki broj zarobqenih. Hrvatske izbjeglice su blokirale i sedi{te UNPROFOR-a u Zagrebu, ~ime

13. 07. 1994.
Na Palama su zavr{eni razgovori predsjednika Republike Srpske dr Radovana Karaxi}a sa ministrima inostranih poslova Francuske i Velike Britanije Alenom @ipeom i Daglasom Herdom o planu Kontakt grupe o podeli biv{e BiH u odnosu 51% za Federaciju BiH i 49% za RS. "Predo~ili su zastra{uju}u sliku produ`enog i produbqenog rata, mo`da i van granica BiH, ukoliko se plan odbije", rekao je dr Karaxi}. Pred posebnom komisijom slovena~kog parlamenta izjavu o kupovini oru`ja za bosanske muslimane dao je specijalni izaslanik Alije Izetbegovi}a za Sloveniju, Hasan ^engi}. Prema wegovom svjedo~ewu Slovenije je bila glavna Izetbegovi}eva "logisti~ka baza", a poslovi su dogovarani sa najvi{im dr`avnim vrhom, po~ev od predsjednika Republike Milana Ku~ana, a najvi{e s biv{im slovena~kim ministrom odbrane Janezom Jan{om. Paklene borbe za Biha}, izme|u jedinica AP Zapadna Bosna i Petog korpusa dovele su u bezizlaznu situaciju i pripadnike francuskog bataqona UN, koji se nalaze u dijelu Biha}a koje kontroli{u snage lojalne Aliji Izetbegovi}u. Pripadnici francuskog dijela "plavih {qemova" su posredstvom poqskog pukovnika Solera, specijalnog izaslanika generala De la Prela za kontakte sa Srpskom vojskom Krajine, i zvani~no zatra`ili hitnu pomo} civilnih i vojnih vlasti RSK u Kninu za evakuaciju svojih qudi iz pomenutog podru~ja.

12. 07. 1994.
Vlada Federacije BiH u Sarajevu prihvatila je prijedlog UN da se jednomjese~no primirje u BiH, koje je istaklo proteklog vikenda, produ`i za jo{ mjesec dana. Sporazum o tome postignut je poslije razgovora predstavnika Vlade u Sarajevu i specijalnog izaslanika generalnog sekretara UN Jasu{ija Aka{ija. Predstavnici Republike Srpske jo{ ranije su se izjasnili za produ`ewe primirja. Iz "za{ti}ene enklave" Srebrenica muslimanske snage izvr{ile su artiqerijski napad na grobqe u Bratuncu za vrijeme dok se na wemu odr`avao pomen za 3.000 Srba sa podru~ja Srebrenice, Skelana i Bratunca, koji su izgubili `ivot tokom rata. Na konferenciji za {tampu u Kninu portparol "sektora jug" Alun Roberts je povodom blokade mirovnih snaga UN u Hrvatskoj od strane "prognanika" rekao: "Podr{ka hrvatske policije blokadi je jasna i o~igledna". A predsjednik Tu|man je izjavio da je

14. 07. 1994.
"SRS i daqe insistira da RS ni po koju cenu ne prihvati navodni mirovni

170

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
su protesti dostigli vrhunac uo~i sednice Sabora, na kojoj }e se raspravqati o mandatu mirovnih snaga koji isti~e 30. septembra. Demonstracije oko zgrade UNPROFOR-a po~ele su u 9.00, a zavr{i}e se ve~eras u 20.00 ~asova. Demonstranti su, kao i na ostalim mjestima blokada "plavih {qemova", izrazili nezadovoqstvo dosada{wom delatno{}u UNPROFOR-a i predali su zahtjev da se on razmjesti "na me|unarodno priznate granice Hrvatske" kao i da se hrvatska policija na|e u za{ti}enim podru~jima, a izbjeglicama omogu}i vra}awe ku}ama. humanoj akciji najvi{e se anga`ovala gospo|a Marion [omers, predsjednica organizacije "Za{titi me". Komandant Takti~ke grupe Ozren major Milovan Stankovi}, uputio je poziv - apel, kojim se pozivaju dobrovoqci za odbranu Ozrena, Doboja, Republike Srpske i srpstva uop{te. Ofanziva na Ozren traje nesmawenom `estinom ve} 45 dana kojom li~no rukovodi komandant Armije BiH Rasim Deli}. Na Brionima je po~eo "hrvatskotursko-bo{wa~ko-hrvatski" sastanak na vrhu. Predsjednici Sulejman Demirel i Frawo Tu|man i vo|e muslimana u BiH Alija Izetbegovi}, uz u~e{}e predsjednika Federacije BiH Kre{imira Zubaka, razgovaraju o planu Kontakt-grupe i u vezi s tim o strategiji muslimana i Hrvata. Na odvojenim i zajedni~kim sastancima razgovaraju i ministri inostranih poslova i visoki vojni funkcioneri tri strane.

16. 07. 1994.
"Mi jo{ ne znamo odluku na{e Narodne skup{tine, a niko nema pravo da je prejudicira, ali ukoliko odbijemo ove mape o teritorijalnoj podeli, {to verujem da }e se desiti, i ukoliko u tom slu~aju budemo napadnuti kako nam se preti - brani}emo se kao {to se branio Izrael. Svi }e biti u ratnim ili radnim jedinicama." Ovo su rije~i dr Radovana Karaxi}a, predsjednika Republike Srpske izre~ene na sastanku sa predsjednicima trinaest kraji{kih op{tina u Petrovcu. Vuk Dra{kovi}, lider SPO, uputio je pismo Mom~ilu Kraji{niku, u kome ga je podsjetio da od odluka NS RS o prihvatawu mirovnog plana zavisi i neposredna i budu}a sudbina srpskog naroda.

18. 07. 1994.
Na sjednici Narodne skup{tine RS na Palama u uvodnom izlagawu predsjednik RS dr Radovan Karaxi} je, pored ostalog, rekao: "Jedno je sigurno, i u slu~aju da prihvatimo i u slu~aju da odbacimo plan - moramo imati odgovore na sudbonosna pitawa - {ta poslije toga?" "Ponovo nam je palo u du`nost da odlu~ujemo o biti ili ne biti srpskog naroda, na{e mlade dr`ave, a mo`da i celog srpstva. To je zastra{uju}a i prete{ka du`nost, ali mi se sa wom moramo suo~iti i ispuniti je sa najve}om odgovorno{}u za sada{wost i budu}nost. Sa istom onom odgovorno{}u i hrabro{}u sa kojom smo krenuli u stvarawe na{e dr`ave. U tom suo~avawu moramo izbe}i patetiku i racionalno proceniti {anse srpstva danas i sutra, vode}i ra~una o tome {ta }emo ostvariti srpstvu danas, a kakvo }emo nasle|e ostaviti potomstvu. Mi bismo morali da stvorimo prilike za humano preselewe oko 400.000 Srba sa prostora koje bismo morali da napustimo, kao ne bi nastao haos, pucawe, pokoq i mete`... Ako, dakle, ne prihvatimo plan, mo`emo sa velikom izvesno{}u ra~unati na intenzivirawe i produbqivawe rata, a mo`da i na pro{irewe rata izvan na{ih granica. Ako ne prihvatimo plan, moramo napustiti dosada{wi na~in `ivota i rada, moramo proglasiti ratno stawe, uvesti ratnu ekonomiku, organizovati ratnu proizvodwu, mobilisati cio narod,

15. 07. 1994.
"Polo`aj Srba u Tuzli i okolini od po~etka rata sve vi{e se pogor{avao, a sada je krajwe kriti~an", izjavio je predsjednik regionalne komisije za slobodan protok civila Semberije, Majevice i Posavine Vojislav \urkovi}. Prema wegovim rije~ima, "Srbi u tuzlanskom kraju su izlo`eni besrpimjernom poni`avawu, progonima i pogromima ekstremnih pripadnika tamo{we muslimanske vlasti". "Srpska strana rapolo`e podacima o mnogim vinovnicima stradawa Srba, me|u kojima je i predsjednik tuzlanske op{tine Selim Be{lagi}", istakao je \urkovi}. Prva laka pje{adijska brigada Kotor Varo{, formirana 17. jula 1992. godine, po rije~ima wenog komandanta potpukovnika Vojina Ubiparipa, sve~ano }e obiqe`iti drugu godi{wicu svog postojawa. Pomo} u lijekovima, medicinskim aparatima i opremi u vrijednosti od oko 100.000 wema~kih maraka stigla je u bawolu~ki KBC. Namijewena je dje~ijoj klinici. Ovog puta darovaoci u Wemci. Novac je obezbijedila humanitarna organizacija za pomo} i za{titu djece u svijetu ~iji je naziv "Za{titi me", a sjedi{te joj je u Dinslakenu kod Duizburga. U ovoj

17. 07. 1994.
Poslije osve{tewa obnovqenog hrama, koji je u Petrovcu podignut 1878. godine i u vi{e navrata oskrnavqen, posebno u vrijeme Drugog svjetskog rata, patrijarth srpski gospodin Pavle je rekao: "Molimo se Bogu da mir po{aqe nama i neprijateqima na{im, jer mir je potreban svima". "Potreban nam je mir, ali po pravdi Bo`ijoj, jer samo pravda dr`i zemqu i gradove", naglasio je Patrijarh na sve~anosti kojoj je prisustvovalo 10.000 qudi.

1994

171

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
{to u ratne, {to u radne brigade. Moramo poo{triti disciplinu i u civilnom i u vojnom sektoru... Moramo se pripremiti da odbijemo sve napade neprijateqa na na{e prostore, ali i da pre|emo na neprijateqsku teritoriju i u najkra}em roku potpuno i definitivno porazimo na{eg neprijateqa. dovede do uslovnog prihvatawa mirovnog plana na Palama. Ovakav utisak o daqem razvoju doga|aja poja~ava izjava predsjednika RS Radovana Karaxi}a da "iako nismo jo{ doneli nikakvu odluku, nadam se da }emo na neki na~in prihvatiti mirovni plan". U dobro informisanim izvorima u @enevi veruje se da }e to prihvatawe biti izra`eno u vidu neke vrste deklaracije koja }e prihvatawe vezivati za slede}e garancije: precizna podela Sarajeva, izlazak RS na more, Garancije o ukidawu sankcija prema SRJ, jasno definisawe mehanizma prekida vatre, definisawe ustavnih principa, tako da se RS obezbedi suverenitet u okviru unije i mesto u Organizaciji Ujediwenih nacija. Nakon dvodnevnog zasjedawa iza zatvorenih vrata na Palama, Narodna skup{tina Republike Srpske donijela Deklaraciju o predlo`enom mirovnom planu Kontakt-grupe, o kojoj javnost ne}e biti obavje{tena dok se koverat u koji je zapakovana ne otvori u @enevi. Izvjesno samo da se ne radi o odgovoru tipa "DA" ili "NE", kako su to zahtjevali me|unarodni izaslanici. Mandatar nove Vlade Republike Srpske, po prijedlogu dr Radovana Karaxi}a, predsjednika Republike Srpske, je Du{an Kozi} iz Qubiwa, dosada{wi direktor Uprave robnih rezervi Republike Srpske. @enevi, poku{aju da na diplomatskom poqu steknu neke poene i prednost manipulacijama sa srpskim odgovorom. [vajcarski mediji najavquju jo{ jednu neizvjesnu `enevsku rundu zbog "misterioznog koverta" s Pala ~iji je sadr`aj po op{tim procjenama komentatora "DA" uz vi{e "ALI". "Srbi iz Bosne spremni su da prihvate mirovni plan petorice samo ako u direktnim pregovorima do|e do korekcije predlo`enih razgrani~ewa, ukoliko dobiju garancije za skidawe sankcija SRJ, izlaz na more i ako im status {iroke autonomije otvara mogu}nost da se jednog dana ujedine sa Srbijom". Ruski ministar inostranih poslova Andrej Kozirjev izjavio je da u odgovoru Skup{tine Republike Srpske na ponu|eni mirovni plan Kontaktgrupe postoje pozitivni elementi. Kozirjev je rekao da je sasvim zakonito {to Srbi u Bosni `ele da vide elemente mirovnog plana u cjelini po{to imaju pravo da znaju u kakvoj }e dr`avi `ivjeti. Ruski ministar je rekao da, po{to su muslimani i Hrvati ve} stvorili Federaciju i izrazili `equ da u|u u konfederaciju sa Hrvatskom, smatra da to isto pravo imaju i Srbi. I oni imaju pravo na svoju dr`avnost i da, ako to po`ele, stupe u konfederalne odnose sa Srbijom, rekao je Kozirjev.

Ministri inostranih poslova EU na sastanku u Briselu su ponovo pozvali zara}ene strane u BiH da prihvate mirovni plan. U saop{tewu sa sastanka se ka`e da "u interesu napa}enih naroda biv{e Jugoslavije" prijedlog Kontakt-grupe treba prihvatiti "bez ikakvih ako ili ali". A predstavnici velikih sila u Kontakt-grupi - SAD, Rusija, Britanija, Francuska i Wema~ka - su saop{tili da }e se svaki odgovor da, ali... smatrati negativnim.
Komandant UNPROFOR-a za BiH general Majkl Rouz je izjavio da bi odbacivawe mirovnog plana Kontaktgrupe primoralo "plave {qemove" na povla~ewe i wihovu zamjenu vojnim snagama koje bi bile osposobqene za "~vr{}u akciju" za za{titu "zona bezbjednosti" UN. Poslanici Federacije BiH na zajedni~kom zasijedawu u Sarajevu prihvatili su plan Kontakt-grupe o teritorijalnoj podjeli biv{e BiH sa 303 glasa, dok je 46 poslanika glasalo protiv. Lider dijela bosanskih muslimana Alija Izetbegovi} je u uvodnom izlagawu istakao da je "plan Kontakt-grupe lo{, ali da je boqi od ostalih i da ga zbog toga treba prihvatiti".

21. 07. 1994.

20. 07. 1994.
Sastanak eksperata Kontakt-grupe u ruskoj misiji u @enevi sa delegacijom RS zavr{en je bez kominikea i izjava. Ako je suditi po komentarima i analizama svjetskih agencija, kovertirawe srpskog odgovora na prijedlog o teritorijalnoj podjeli biv{e Bosne je iznenadilo sve one koji se bave bosanskom krizom, a Federaciju BiH i wene saveznike onemogu}ilo da uo~i sastanka Kontakt-grupe, koji po~iwe u

19. 07. 1994.
^lanice Kontakt-grupe sastale su se na nivou ambasadora u ruskoj misiji UN u @enevi. Kako se iz dobro obavije{tenih izvora u @enevi saznaje, nije iskqu~eno da }e se raspravqati o {est primjedbi srpske strane u biv{oj BiH na mirovni plan, ~ije bi poboq{awe i poja{wewe moglo da

"Postoje uslovi da se mirovni plan za BiH izmeni i dopuni, a razgovore o okon~awu gra|anskog rata treba nastaviti", ocjewuje se u krugovima bliskim britanskom Ministarstvu inostranih poslova. Lider bosanskih muslimana Alija Izetbegovi} povukao je bezuslovno muslimansko-hrvatsko prihvatawe mirovnog plana Kontakt-grupe. Na konferenciji za {tampu u Sarajevu Izetbegovi} je rekao, kako prenose agencije, da po{to je srpska strana odbila da u potpunosti prihvati plan, sada i wegova muslimanska vlada `eli

172

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
da postavi uslove za prihvatawe tog plana. Republike Koqevi}. Srpske dr Nikola li~nu poruku predsjednika Rusije Borisa Jeqcina. Poruka je kovertirana i ja samo treba da je uru~im". Sem toga, po nalogu Jeqcina, iznio je stav da "NATO nije organizacija mira. Samo UNPROFOR mo`e da ispuni misiju u BiH". Poslije razgovora s predsjednikom Srbije Slobodanom Milo{evi}em, a potom i s ministrom odbrane SRJ Pavlom Bulatovi}em i na~elnikom General{taba VJ Mom~ilom Peri{i}em, Gra~an i ^urkin su u ruskoj ambasadi razgovarali s Radovanom Karaxi}em i Ratkom Mladi}em. Povodom ovog susreta s delegacijom RS, predsjednik Skup{tine RS Mom~ilo Kraji{nik je u Zvorniku rekao: "Odluka srpskog paralmenta sa Pala i Deklaracija koju smo donijeli zakon je i za mene i za srpski narod. Na{ pregovara~ki tim uva`ava svoje posrednike, pa i Ruse, ali ni u kom slu~aju ne mo`emo mijewati odluku..." Predsjednik Republike Srpske Radovan Karaxi} izjavio je u Zvorniku, neposredno pred odlazak na razgovore sa ruskim ministrom odbrane Pavelom Gra~ovim, da }e ruskim predstavnicma izlo`iti "sumwe srpske strane u namjere NATO". Grupi okupqenih novinara Karaxi} je objasnio da se radi o prikrivenim namerama Sjevernoatlanskog vojnog saveza da se preko pristanka Srba u Bosni na predlo`eni plan Kontakt-grupe "instalira na ovda{wim prostorima". "Sasvim smo uvereni da je u pitawu vrlo opasna igra", rekao je Karaxi}, dodaju}i da se iza toga krije `eqa da se snage NATO prebace iz Zapadne Evrope i Nema~ke na Balkan. Upozoravaju}i da bi dolazak trupa NATO bez srpskog pristanka predstavqao agresiju.

22. 07. 1994.
Ruski ministar inostranih poslova Andrej Kozirjev je odgovor Srba u BiH na plan Kontakt-grupe ocijenio kao "ni da, ni ne", dodaju}i da je "suvi{e rano" za kona~nu ocjenu, ali da je on "prili~no dobar" i "nije nelogi~an". Sve je vi{e dokaza da jedinice Armije BiH upotrebqavaju bojne otrove u sada{woj ofanzivi prema Ozrenu. Prema onom {to se moglo saznati, muslimani su upotrebqavali uglavnom kratkotrajne preparate i otrove zagu{qivce poput suzavca, uprkos tome {to je to zabraweno me|unarodnim pravilima ratovawa. Helsin{ki odbor za qudska prava tvrdi u najnovijem izve{taju da je u Hrvatskoj do sada iz stanova iseqeno vi{e od 7.000 porodica uglavnom srpske nacionalnosti.

"Mi imamo i podatke prema kojima je krajem maja, preko teritorije Hrvatske, uvezeno vi{e od 260 tona naoru`awa i municije, {to su finansirale neke muslimanske zemqe, a potvr|en je i podatak da se u zeni~koj regiji, na strani muslimana, bori oko tri hiqade muxahedina iz ranih islamskih zemaqa", naglasio je predsjednik SR Jugoslavije Zoran Lili}.

25. 07. 1994.
Na sastanku Kontakt-grupe za BiH u Moskvi dogovoreno je da se rad grupe nastavi, s nadom da }e se na}i kompromisno rje{ewe da sve zara}ene strane u BiH, ipak, prihvate postoje}i mirovni plan. Zamjenik ruskog ministra spoqnih poslova Igor Ivanov izjavio je da Kontakt-grupa, koja zasjeda u Moskvi, ~ini sve {to je u wenoj mo}i da se obezbijedi podr{ka zara}enih strana za mirovni plan u Bosni. "Dvojica francuskih vojnika, pripadnika mirovnih snaga koji su progla{eni nestalima - pre{li su kod Srba", izjavio je predstavnik UN u Sarajevu.

23. 07. 1994.
Administrator EU Hans Ko{nik zvani~no je preuzeo funkciju {efa uprave EU nad Mostarom. Nakon sve~anosti, wema~ki ministar inostranih poslova Klaus Kinkel i specijalni izaslanik ameri~kog predsjednika ^arsl Redman su novinarima dali sqede}u izjavu: "Srbi ve} znaju kakvi su ustavni aran`mani i kakav je na{ stav o Sarajevu". "Odgovor bosanskih Srba je razo~aravaju}i. Pozivam ih da prihvate plan. Ne bi trbalo da propuste {ansu", dodao je Kinkel.

26. 07. 1994.
Generalni sekretar UN Butros Gali predlo`io je Savjetu bezbjednosti UN da se UNPROFOR povu~e iz biv{e Jugoslavije i da bude zamewen snagama NATO ili kombinovanim snagama posebno organizovanim za tu priliku. Delegacija Ruske federacije, na ~elu sa ministrom odbrane Pavelom Gra~ovom, u ~ijem sastavu je bio i specijalni izaslanik predsjednika Jeqcina Vitalij ^urkin posjetili su Beograd. Pri dolasku Gra~ov je rekao: "Do{ao sam da bih rukovodstvu Srba i predsjendiku Milo{evi}u prenio

1994

24. 07. 1994.
"Ako sada ne ostvarimo dovoqno ~vrst mir u Bosni, rat }e se pretvoriti u oru`ane sukobe dvije civilizacije - islamske i hri{}anske", izjavio je potpredsjednik

27. 07. 1994.
Podsekretar UN za politi~ka pitawa Marak Gulding rekao je, povodom pisma Butrosa Galija Savjetu bezb-

173

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
jednosti, da po saznawima UN "Kontakt-grupa za BiH razmatra mnogo ja~u upotrebu vazdu{ne sile, {to, po na{em uvjerewu, izla`e osobqe UN neprihvatqivom riziku". A povodom planirane mjere o zatvarawu granice izme|u Srbije i BiH, Gulding je izjavio: "Po na{oj procjeni postavqawe trupa da kontroli{u granicu izme|u BiH i Srbije, protiv voqe narodi koji kontroli{e taj dio BiH, predstavqa vrstu prisilnog akta koji je daleko ve}i od onog {to je dosad ~iweno ili kojim je pra}eno".
vjekovnim teritorijama i uvod u nacionalno samoubistvo".

Generalni sekretar UN Butros Gali je izjavio da je vrijeme da Savjet bezbjednosti UN preduzme akcije protiv Hrvatske, zbog toga {to ova zemqa dozvoqava raseqenim licima da ometaju rad mirovnih snaga UN. Na rubnim podru~jima Cazina i Velike Kladu{e nastavqeni su me|umuslimanski sukobi jedinica lojalnih Aliji Izetbegovi}u i pristalica Fikreta Abdi}a. Isti izvor tvrdi da prema nepotpunim podacima ima mnogo poginulih i rawenih civila.

sawa nagla{avaju da Kontakt-grupa nije zatvorila vrata Srbima i da je izbjegnuta opasnost dono{ewa odluka o neposrednoj vojnoj akciji protiv Srba u Bosni. Na svu sre}u, prethodni dan je bio lo{ dan za "jastrebove" iz ratobornih krugova NATO i pojedinih zapadnih zemaqa.

31. 07. 1994.
Predsjednik Srpskog pokreta obnove Vuk Dra{kovi} izjavio je da "SPO podr`ava napore predsjednika Milo{evi}a da se do|e do mira". Predsjednik Savezne Republike Jugoslavije Zoran Lili} povodom ministarskog sastanka u @enevi, dao je sqede}u izjavu: "Savezna Republika Jugoslavija, Republika Srbija i Republika Crna Gora, jedinstvene su u politici koju vode, a ta jedinstvenost posebno je izra`ena kada je re~ o politici mira. Pravi smisao na{eg zajedni~kog stava je u ovom, svakako presudnom, trenutku bosansko-hercegova~ke krize, treba prihvatiti plan me|unarodne zajednice, jeste u tome {to smatramo da je to jedini put koji omogu}ava nastavak mirovnog procesa. Prirodno, nema mira bez kompromisa. Ali, procewujemo, da ponu|eni plan predstavqa ~astan kompromis. Odluka je te{ka, ali ona se mora doneti sa punom sve{}u i odgovorno{}u da se wene posqedice odnose na ceo srpski narod i koliko na Republiku Srpsku toliko i na Saveznu Republiku Jugoslaviju". Predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi} je izjavio: "Uz ogromna odricawa gra|ana SR Jugoslavije i cijelog srpskog naroda i herojsku borbu srpskog naroda u RS da bude slobodan i ravnopravan na ovim prostorima, taj ciq je postignut. Stvorena je RS, kaja po prijedlogu me|unarodne zajednice treba da bude legalizovana i da zauzima teritoriju polovine sada{we BiH. taj plan, iako sadr`i mnoga rje{ewa kojima narod u RS

28. 07. 1994.
Narodna skup{tina RS je poslije vanrednog zasijedawa na Palama saop{tila spremnost da u~estvuje u pregovorima Kontakt-grupe o BiH, ali je u odnosu na ponu|eni mirovni plan "zadr`ala poziciju" iz Deklaracije od 19. jula, dodaju}i joj Obrazlo`ewe. U Obrazlo`ewu je, osim zahtjeva za vi{e detaqa o ponu|enom planu, na kraju re~eno: "U slu~aju ultimativnog zahtjeva me|unarodne zajednice za prihvatawe bilo kog dijela ili cjeline mirovnog plana, predsjednik Narodne skup{tine ima obavezu i ovla{}ewe da raspi{e referendum, koji podrazumijeva mogu}nost me|unarodne kontrole". Pored toga, Skup{tina RS je uputila pismo predsjednicima Rusije i Srbije, Jeqcinu i Milo{evi}u. Pored ostalog, u pismu se ka`e da je "Kontaktgrupa vrlo lo{e obavila posao. Da nije bilo preporuka vas, nama najbli`ih predsjednika, uskratili bismo svoju daqu saradwu Kontakt-grupi, koja u svom prijedlogu nije vodila ra~una o na{im vjekovnim strahovima od neprijateqskog okru`ewa, zasnovanim na istorijskom iskustvu, niti je uva`ila na{e vitalne interese... Samo suverena srpska dr`ava, sa kompaktnom teritorijom i odbrawivawem granicama, uz garancije Rusije i Srbije, mo`e da obezbijedi opstanak Srba zapadno od Drine... Pristanak na nedovr{en i nepoznat mirovni plan bio bi po~etak kraja srpskog naroda na wegovim

30. 07. 1994.
U @enevi je odr`an ministarski sastanak Kontakt-grupe za BiH pet velikih sila, uz prisustvo delegacije Gr~ke. Poslije dvostrukog odbijawa RS da prihvati ponu|eni mirovni plan, ministri su se slo`ili da Savjetu bezbjednosti predlo`e rezoluciju o poo{travawu i pro{irivawu sankcija prema SR Jugoslaviji, uputili poziv svim stranama u BiH na po{tovawe prekida vatre i zahtjev za hitnim okon~awem napada i provokacija na pripadnike UN, izrazili opredjeqewe za poja~awe re`ima za{ti}enih zona i, u slu~aju kontinuiranog odbijawa Srba da prihvate plan, napomenuli da bi, kao krajwu mjeru, mogli da Savjetu bezbjednosti predlo`e ukidawe embarga na uvoz oru`ja za bosanske muslimane. Ministri su, tako|e, ponovili svoj pre|a{wi stav da je BiH jedinstvena dr`ava sa me|unarodno priznatim granicama, ne preciziraju}i kakvo se unutra{we ure|ewe predvi|a nakon zavr{etka rata. Koridori za pregovore ostali su otvoreni, vrata dijaloga nisu zatvorena - to je najzna~ajniji rezultat sastanka ministara inostranih poslova Kontakt-grupe u @enevi - ocjewuje se u gr~kim politi~kim i diplomatskim krugovima. U komentarima o sjednici u @enevi, ovda{wa sredstva informi-

174

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
mo`e biti nezadovoqan, nije antisrpski... Me|unarodna zajednica igra ulogu arbitra... Wen prijedlog nije u svmu pravedan za srpsku stranu kojoj je rat bio nametnut,... ali je nesumwivo da je kompromis nu`an, da je mir pravedniji nego rat, i da moraju da pobijede `ivot i razum, a ne smrt i razarawa... Sada kada je RS ostvarena i kada je wena legalizacija izvjesna u granicama garantovanim od me|unarodne zajednice, zahtjev za jo{ ve}a odricawa gra|ana SR Jugoslavije i cijelog srpskog naroda ne bi se mogao braniti nijednim moralnim razlogom. Naprotiv, stvarawe uslova za ukidawe sankcija je u ovom trenutku najmawe {to gra|ani SR Jugoslavije imaju pravo da o~ekuju od gra|ana i rukovodstva RS... U ovom trenutku treba jo{ vi{e hrabrosti i moralne snage da se odlu~i o miru nego da se odlu~i o ratu koji traje... To zna~i prihvatiti prijedlog me|unarodne zajednice i omogu}iti nastavak mirovnog procesa". Austrijanci su veoma nezadovoqni ishodom sastanka ministara spoqnih poslova Kontakt-grupe u @enevi zato {to Srbima nije zaprije}eno vojnim mjerama. "Srbima je zaprije}eno nekakvim nemu{tim sankcijama, a vojne mjere ne dolaze u obzir", ka`e se u austrijskom komentaru. Nakon sastanka u @enevi ruski {ef diplomatije Andrej Kozirjev je doputovao u Beograd i tom prilikom izjavio: "Ovo su dani posqedwe {anse da se mirnim putem rije{i bosanska kriza". Odmah potom primio ga je predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi}. U razgovoru su u~estvovali Vitalij ^urkin kao i ruski predstavnik u ekspertskom timu Kontakt-grupe Aleksej Nikoforov. Kozirjev je tokom razgovora iznio garancije Rusije da }e nakon prihvatawa plana Kontakt-grupe sve sankcije protiv SRJ biti ukinute momentom povla~ewa Vojske RS u dogovorene granice. Kozirjev je obe}ao i me|unarodne garancije budu}ih granica izme|u RS i muslimansko-hrvatske federacije i jednako pravo RS da stupi u konfederaciju sa Srbijom, odnosno SRJ. Na izjavu predsjednik Srbije Slobodana Milo{evi}a, predsjednik Narodne skup{tine RS Mom~ilo Kraji{nik je izjavio: "Ovo je {okantna situacija koju nismo o~ekivali, iako smo imali rezervne varijante za odgovore Kontakt-grupi. Ali, nikako nismo o~ekivali izri~it zahtjev da se plan prihvati, po{to je on potpun proma{aj... Sigurno je, me|utim, da }emo maksimalno uva`iti sugestije Slobodana Milo{evi}a". Kraji{nik je dodao da "}e rukovodstvo RS, ukoliko bude ultimativnih zahtjeva sa bilo koje strane, raspisati referendum, pa neka narod odlu~i". je odredila Kontakt-grupa". Ruski ministar inostranih poslova Andrej Kozirjev je rekao da "nema namjeru da zapo~ne nove pregovore. Mi smo branili interese Srba, ali plan predstavqa mirovni ultimatum, a ultimatum se mora prihvatiti ili odbiti". Ameri~ki ambasador u Zagrebu, Piter Galbrajt, izjavio je da me|unarodna zajednica nije spremna da se vojno anga`uje radi "osloba|awa" UNPApodru~ja u Hrvatskoj, iako bi, kako je rekao "mnogi u Hrvatskoj to `eleli". "Mi smo spremni da radimo na mirnom rje{ewu za UNPA-zone", naglasio je Galbrajt upozoriv{i pri tom da hrvatska "ne bi bila uspe{na u samostalnoj vojnoj akciji". "Tokom protekla ~etiri mjeseca, muslimani su dobili nekoliko desetina modernih protivtenkovskih raketa, 20-tak protiavionskih raketa tipa "Stinger", kao i 20.000 automata, minobaca~a i granata", izjavio je Pol Biver, stru~wak za Balkan. Prema wegovim rije~ima, "muslimani su nabavili najmodernije ameri~ke ure|aje za no}no osmatrawe i radioopremu, ali jo{ nemaju te{ke tenkove koji mogu presudno da uti~u na ishod rata u Bosni. Novac za nabavku oru`ja sti`e iz islamskih zemaqa prije svega Saudijske Arabije, Irana i Turske. Ta finansijska pomo} omogu}ila je muslimanima da anga`uju i vojne savjetnike, prvenstveno iz Turske i Wema~ke.

01. 08. 1994.
Preko predstavnika Ruske Fede-racije, Velike Britanije i Francuske, Republika Srpska u uputila Saop{tewe Kontakt-grupi za BiH. U Saop{tewu se, izme|u ostalog, ka`e da "`enevski kominike ministara spoqnih poslova ostavqa otvorena vrata za daqe poku{aje u pravcu mirovnog rje{ewa. U svjetlu te ~iwenice RS izra`ava `equ da odmah nastavi pregovore sa Kontakt-grupom o nekim aspektima predlo`ene mape kako bi teritorijalno razgrani~ewe bilo u potpunosti prihvatqivo za srpsku stranu... Nakon neizbje`nih izmjena na mapi i sporazuma o preciznim ustavnim aran`manima, koji }e garantovati suverenitet RS, Srbi }e biti spremni da prihvate plan". Kao odgovor na Saop{tewe RS portparol Stejt departmenta SAD Majk Mekari je rekao: "Nije predvi|eno da se obnavqaju rasprave o stvarima o kojima je Kontakt-grupa ve} donijela odluku i na koju je pristala i bosanska vlada. Od Srba se o~ekuje da prihvate plan na ~in i pod uslovima koje

02. 08. 1994.
Borbena grupa od ~etiri avina NATO izvr{ila je hemijski udar na polo`aje srpskih jedinica na mostarsko-nevesiwskom dijelu rati{ta, sao{tila je Komanda Hercegova~kog korpusa VRS. Povodom izjave predsjednika Republike Srbije Slobodana Milo{evi}a, "Politici", predsjednik Vlade

1994

175

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
RS dr Vladimir Luki} tvrdi da je me|unarodna zajednica `eqela mir ne bi napravila ovakve mape. "Ona je prepustila na{im neprijateqima da crtaju karte i sve je ura|eno tako da se dogovor ne potpi{e. Nama je ostavqeno svega 15 do 20% ukupnih resursa - prirodnih i proizvo|a~kih, a srpski krajevi su razbijeni na male enklave". "Duboko sam ube|en da }e referendum naroda biti jedini na~in da se do|e do pravog odgovora", rekao je Luki}. Vlada Srbije, sa sjednice kojom je predsjedavao predsjednik Mirko Marjanovi}, uputila je pismo rukovodstvu Republike Srpske u kome se izra`ava iznena|ewe i zabrinutost zbog ponovnog pokretawa pitawa izmena mapa i garancija suvereniteta. Ta dva pitawa su razrje{ena "pa je zato besmisleno da o~ekujete da }e pre prihvatawa plana bilo ko ostati ponovo o wima da razgovara", ka`e se u pismu upu}enom Skup{tini RS, wenom Predsjedniku i Vladi. Pitawe integriteta ili suvereniteta Republike Srpske tako|e je razja{weno, jer su vam pred ~itavim svetom pru`ene me|unarodne garancije va{e granice sa muslimansko-hrvatskom federacijom. I jedno i drugo pitawe sadr`ani su u izjavi Predsjednika. I u vezi s jednim i u vezi s drugim pitawem, javno je data garancija Rusije. Zato, Vlada Republike Srbije smatra da nema nikakvog smisla da jedanaest miliona gra|ana Jugoslavije daqe ~eka na po~etak skidawa sankcija, dok vi sebi ne razjasnite stvari koje su jasne ~itavom svetu. Srbija je podnela ogromne `rtve da bi vam pomogla u o~uvawu slobode i ravnopravnosti u stvarawu Republike Srpske. Mi vam ne}emo dopustiti da odlu~ujete o na{oj sudbini, a verujemo da vam ni srpski narod u Republici Srpskoj ne}e dopustiti da daqe odlu~ujete o wegovoj sudbini. Donesite odluku o prihvatawu plana. Interesi dr`ave i naroda to zahtevaju", ka`e se na kraju pisma Vlade Republike Srbije.

03. 08. 1994.
Sabor srpskog jedinstva iz Kalifornije uputio je predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karaxi}u i predsjedniku Narodne skup{tine RS Mom~ilu Kraji{niku pismo podr{ke u kojem pozdravqa "hrabru odluku Srba iz RS da odbiju sramni ultimatum tzv. Kontakt-grupe". Poslanici Narodna skup{tina Republike Srpske, na vanrednom zasjedawu jednoglasno su donijeli odluku da kona~nu rije~ o mirovnom planu Kontakt-grupe za BiH, da narod na referendumu, koji je zakazan za 27. i 28. avgust. Narodna skup{tina RS uputila je Vladi Republike Srbije odgovor na pismo upu}eno 2. avgusta ove godine. "Ne mo`emo re}i da nas je va{e pismo obradovalo. [ta-vi{e, uvrjedilo nas je i rastu`ilo. Molimo se Bogu da to pismo ne proizvode nikakve posqedice, kako bi is~ezlo iz pam}ewa i istorije srpskog naroda, jer takvo pismo ne pi{u ni ma}ehe, a kamoli majke. Po prvi put, cijewena gospodo iz Vlade Srbije, po prvi put za pet stotina godina Srbi zapadno od Drine su slobodni. Izborili su to svojom borbom. Ta~no je da je na{a borba i vas ko{tala velikih odricawa, ali je ta~no i to da smo mi branili i sebe i Vas. Vaqda su vama bile jasne namjere da se Srbija uni{ti, a ne mo`ete biti sigurni da se od tih namjera odustalo. Mi smo neizmjerno zahvalni narodu Srbije zbog ogromne pomo}i u na{oj borbi. Zna narod u Srbiji, dok za na{u borbu `rtvuju komfor i druge pogodnosti, da mi ovdje `rtvujemo jedince sinove, da bi se spasilo i cijelo srpstvo i ostvarili srpski snovi. Nije ta~no da na{e pregovara~ke ekipa radi samovoqno i da na{ narod ne zna pravu te`inu. Prihvatite u mah ujediwewe sa nama i Srpskom Krajinom, pa }e te vidjeti da }e na{e rukovodstvo odstupiti i predati vlast vama.

Po{tovana gospodo iz Vlade, prihvatawem ovakvog plan mi bismo po prvi put prihvatili ND BiH i dali joj legitimnost, a odustali od svoje dr`ave. To bi bio kraj spokojstva za Srbe i Srbiju. Da nije tako, zar Kontakt-grupa ne bi napravila boqi plan?", ka`e se na kraju pisma. Episkop zahumsko-hercegova~ki Atanasije Jefti}, pismo Vlade Srbije rukovodstvu RS je okarakterisao kao "nerazumno i klevetni~ko", a zatim je rekao: "Om~a nam je oko vrata, mi smo na raspe}u, ali se nadam da }emo izdr`ati". Prihvatawe plana Kontakt-grupe ocijenio je kao "drugi poraz Milo{evi}eve politike, dok }e tre}i biti Kosovo. Veliki crni mag sa Dediwa dove{}e do toga da dademo Kosovo".

04. 08. 1994.
"Ukoliko me|unarodna zajednica `eli da i srpska strana prihvati mape, a zatim i ustavno rje{ewe, onda se ona mora potruditi da iza|e u susret wenim minimalnim zahtjevima - da se mape koriguju i obezbjedi suverenost Republike Srpske", izjavio je nakon zasijedawa Narodne skup{tine RS predsjednik Radovan Karaxi}. Vlada SR Jugoslavije izdala je Saop{tewe u kome se ka`e: "Rukovodstvo RS, odbijawem mira, izvr{ilo je najte`i akt protiv SR Jugoslavije, srpskog i crnogorskog naroda i svih gra|ana koji `ive na ovim prostorima. Zato je savezna vlada donijela odluku da prekine politi~ke i ekonomske odnose sa RS, da zabrani boravak ~lanova rukovodstva RS na teritoriji SRJ; granica SRJ od danas je zatvorena za sve transporte prema RS, osim hrane, odje}e i lijekova". Predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi} je povodom odluke Skup{tine RS da raspi{e referendum o mirovnom planu Kontakt-grupe dao izjavu u kojoj je izme|u ostalog re~eno: "Odluka rukovodstva na Palama je

176

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
nesumwivo najte`a odluka protiv interesa cijelog srpskog naroda... Raspisali su referendum da bi sakrili svoju odgovornost iza le|a gra|ana i naroda... Wihova odluka da odbiju mir ne mo`e biti u interesu gra|ana, ve} samo u interesu ratnih profitera i qudi ~ija ja savjest ne~ista, koji se boje dolaska mira... Sada su direktno stali protiv narodnog interesa i sebi prisvojili pravo da odlu~e o milionima qudi... Zato moramo prekinuti svaki daqi odnos i saradwu sa takvim rukovodstvom". Odluka SR Jugoslavije da prekine odnose sa RS u SAD je ocijewena kao pozitivan korak. Ali, Di Di Majers, portparol Bijele ku}e je rekla: "Posmatra}emo da vidimo da li }e granica zaista biti zatvorena". Skup{tina RSK, uz dva uzdr`ana glasa, podr`ala je odluku Skup{tine RS o mirovnom planu Kontakt-grupe i o inicijativi za ujediwewe svih srpskih zemaqa. Sa prelaska Karakaj na granici sa SRJ vra}ena Biqana Plav{i}, potpredsjednica RS.

06. 08. 1994.
Predsjednik RS Radovan Karaxi} izjavio je da }e Srbi u biv{oj BiH nastaviti da se bore za "slobodu i nezavisnost, ~ak ako ostanu sami". On je odbacio optu`be vlasti u Beogradu da se rukovodstvo RS ne zadovoqava ni polovinom Bosne. "Mi mo`emo da prihvatimo 50% teritorije, ako dobijemo suverenitet, ali pitawe je kojih 50%, rekao je Karaxi}. Za blokadu koju je SR Jugoslavija zavela 4. avgusta, Karaxi} je rekao da je "neprihvatqiva i neshvatqiva". "Mi razumijemo da Jugoslavija ne mo`e vi{e da nas podr`ava i ne mo`e da nas slijedi u na{oj borbi za slobodu i sopstvenu dr`avu. Ali ne mo`emo da razumijemo da su te mjere o{trije i ja~e od onih koje je me|unarodna zajednica primjenila prema Srbiji i Crnoj Gori", rekao je Karaxi}. " To je blokada bez presedana". On je dodao da u RS ne razumiju "sve te ru`ne rije~i" koje mi se upu}uju iz Jugoslavije. "Svi na{i neprijateqi sada su ohrabreni. Predsjednik RS Radovan Karaxi} izdao je naredbu o zavo|ewu op{te radne obaveze za cjelokupno radno sposobno stanovni{tvo, kao bi se "u potpunosti obezbijedilo obavqawe poqoprivrednih radova, ishrane boraca, ratnih vojnih invalida i `rtava rata".

Sava u misiji mira me|u bra}om i{ao po zemqama, u tom smislu smo do{li i neka Bog pomogne da se to i ostvari," zakqu~io je patrijarh srpski. Predsjednik Republike Srpske dr Radovan Karaxi} je nakon susreta sa poglavarima Srpske pravoslavne crkve rekao da je dobio podr{ku za mir, za ~asno obavqawe narednih poslova i za jedinstvo srpskog naroda.

08. 08. 1994.
Ministarstvo zdravqa, rada i socijalne za{tite Republike Srpske donijelo je naredbu o radnom vremenu i godi{wim odmorima, prema kojoj u svim preduze}ima, ustanovama i drugim organizacijama Republike Srpske puno radno vrijeme radnika u radnoj nedeqi iznosi 60 ~asova, odnosno 10 ~asova svakog dana osim nedeqe. Naredom se zabrawuje kori{tewe godi{wih odmora svim radnicima. Jurij Voroncov je rekao da Savjet bezbjednosti u Wojurku nije razmatrao nacrt Rezolucije o stezawu, odnosno ubla`avawu sankcija i da to vjerovatno ne}e u~initi ni danas. ^lanovi Savjeta `ele da Srbima u Bosni daju vremena da se, kako je rekao Voroncov, dozovu pameti i prihvate mirovni plan Kontakt-grupe. Na pitawe koliko to mo`e da potraje i da li postoji rok za promjenu stava bosanskih Srba. Voroncov je rekao da se svakako ne radi o mjesecima nego mo`da od nedjequ do deset dana.

05. 08. 1994.
Na grani~nim prelazima sa RS po~ela striktna primjena odluke Vlade SRJ. Putni~ki saobra}aj se odvija normalno, dok je teretni gotovo zamro. Prekinute su i telefonske veze, mada se to pravda kvarom, kao i emitovawe informativnih emisija iz RS na RTS. U no}i izme|u 4. i 5. avgusta ponovo odr`ana sjednica Skup{tine RSK na kojoj je poni{tena odluka o ujediwewu sa RS. Tim povodom predsjednik Vlade Borislav Mikeli} je rekao da je odluka prethodne sjednice poni{tena "jer za to ne postoje me|unarodni uslovi". Pored toga, Vlada RSK je prekinula platni promet sa RS.

07. 08. 1994.
Wegova svetost patrijarh srpski gospodin Pavle, koji je u pratwi mitropolita crnogorsko-prmorskog Amhilohija i episkopa crnogorskohercegova~kog Atanasija stigao u posjetu Republici Srpskoj, razgovarali su vi{e od tri ~asa na Palama sa najvi{im politi~ki republi~kim rukovodstvom. Do{li smo u ime mira, op{teg i mira me|u bra}om, rekao je nakon razgovora patrijarh Pavle i dodao da je to djelo wegova du`nost, hri{}anske i qudske, i da je Sveti

09. 08. 1994.
Predstavnik UN Pol Rizli je saop{tio da oko 5.100 civila i 1.600 vojnika Autonomne pokrajine Zapadna Bosna, lojalnih Fikretu Abdi}u, bje`i prema hrvatskoj granici u ~ijoj blizini formiraju kamp. Egzodus je po~eo nakon {to su pripadnici Petog korpusa Armije BiH osvojili Pe}igrad i zarobili 1.000 Abdi}evih

1994

177

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
vojnika. Tim povodom predsjedni{tvo BiH, s Izetbegovi}em na ~elu, usvojilo je zakon o amnestiji za pripadnike snaga APZB. Ruski Kozaci ponudili su vojnu pomo} Srbima. Pismo koje je Koza~ka vojna organizacija, u ime svog vojnog Komadanta (vrhovnog stale`a) generala Viktora Nikolajevi~a Ratijeva, uputila predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karaxi}u i predsjedniku Republike Srpske Krajine Milanu Marti}u, u kome nudi pomo} "Koza~kog balkanskog puka Milo{ Obili}". Rije~ je, navodno, o oko 8.000 vojnika, koji bi mogli u roku od nekoliko dana da budu mobilisani za odlazak "s onu stranu Drine". Sarajeva. General Majkl Rouz je od obe strane zahtijevao da hitno obustave borbe te{kim oru`jem. Specijalni izvjestilac Komisije UN za qudska prava Tadeu{ Mazovjecki u svom osmom izvje{taju je konstatovao da se na prostorima novostvorene Federacije BiH "nastavqa meko etni~ko ~i{}ewe". sjednikom RS Nikolom Koqevi}em. Razgovor je vo|en o detaqima "antisnajperskog sporazuma" na sarajevskom rati{tu, normalizaciji kretawa konvoja sa humanitarnom pomo}i za @epu, Srebrenicu i Gora`de. Portparol UNPROFOR-a Bertran Labarsuk izjavio je da su vojne snage vlade u Sarajevu minirale put ju`no od sarajevskog aerodroma kako bi onemogu}ile partole "plavih {qemova" da prate kretawe wihovih jedinica od Sarajeva ka Butmiru, koje se odvija kroz tajni tunel prokopan ispod aerodromske piste. Pozivaju}i se na izjave funkcionera me|unarodnih humanitarnih organizacija, zapadnih diplomata i eksperata UN, "Va{ington post" je objavio tekst u kome se tvrdi da su muslimanske vlasti u Sarajevu gotovo godinu dana namjerno dr`ale zatvoren vodovod i `e| stanovni{tva grada koristile kao propagandno sredstvo u borbi protiv Srba.

11. 08. 1994.
"Sankcije Jugoslavije prema Republici Srpskoj nisu politi~ka igra ve} ozbiqna stvar i na{ narod ne smije `ivjeti u zabludama. One }e imati te{ke posqedice na jednoj strani, a iz te krize na{ narod }e iza}i kao pobjednik, jer }e shvatiti pravu istinu da nema na koga da se osloni", izjavila je dr Biqana Plav{i}, potpredsjednik Republike Srpske. Muslimanske snage na ve}ini rati{ta, a posebno u {irem regionu Doboja, i daqe ne miruju, ve} aktivnim borbenim dejstvima napadaju srpske odbrambene polo`aje i naseqa, saop{tila je Informativna slu`ba Prvog Kraji{kog korpusa VRS. Predsjednik SAD Bil Klinton obavijestio je Kongres da }e od Savjeta bezbjednosti UN zatra`iti ukidawe embarga na uvoz oru`ja za muslimansku vladu, ukoliko Srbi u BiH do 15. oktobra ostanu pri odluci da odbijaju mirovni plan Kontakt-grupe, nagla{avaju}i da bi `elio da odluka o ukidawu embarga bude multilateralna.

10. 08. 1994.
Mitropolija Crnogorsko-primorska Srpske pravoslavne crkve zatra`ila je od poslanika Skup{tine Crne Gore da odbace odluku ~elnika Srbije, Crne Gore i SRJ da se prekinu veze sa rukovodstvom RS. U saop{tewu mitropolije pored ostalog stoji: "Peru}i ruke svoje u krvi mu~ene bra}e svoje, pod pritiskom mo}nika ovoga svijeta izbaviti se ne}emo, a obraz }emo izgubiti. Na{a bra}a u Republici Srpskoj mogu glavu izgubiti, ali obraz ne}e, a mi }emo nastaviti i putem na{ih dr`avnih vo|a, izgubiti i obraz i glavu" zakqu~uje se u saop{tewu mitropolije crnogorskoprimorske. Predsjednik Republike Srpske Krajine Milan Marti} sastao se u Zvorniku sa predsjednikom Republike Srpske Radovanom Karaxi}em, a glavna tema razgovara bili su odnosi ovih dviju dr`ava u uslovima ekonomske i politi~ke blokade SR Jugoslavije prema RS. Portparol UNPROFOR-a Kler Grejms je izjavila da su UN zaprijetile vazdu{nim udarima aviona NATO-a potiv muslimanskih i srpskih snaga, zbog borbi unutar zone iskqu~ewa oko

13. 08. 1994.
Na zahtjev generalnog sekretara UN na Palama boravi Torvald Stoltenberg da bi "ponovo objasnio potrebu da se prihvati predlo`ena mapa, zbog budu}eg procesa pregovarawa o miru". Poslije razgovora iza zatvorenih vrata predsjednik RS Radovan Karaxi} je rekao: "Mape onakve kakve jesu ne mo`emo prihvatiti, ni kao rukovodstvo ni kao Skup{tina i uvjereni smo da }e ih narod na predstoje}em referendumu odbaciti". Po povratku u Beograd Stoltenberg je izjavio: "U ovom trenutku najva`nije je prihvatiti mape onakve kako ih je nacrtala Kontakt-grupa, ali to ne zna~i da su one kona~ne... u potowim pregovorima mo`e do}i do razmjene teritorija". Prema rije~ima portparola UNPROFOR-a Roba Aninka, muslimanska ofanziva (koja traje ve} 10 dana) protiv Srba sjevereno od Sarajeva se nas-

12. 08. 1994.
Poslije vi{ednevnih rasprava Savjet bezbjednosti UN usvojio je Predsjedni~ko saop{tewe kojim se odu|uju akcije hrvatskih vlasti u spre~avawu UNPROFOR-a da normalno obavqa svoje du`nosti. Komandant UNPROFOR-a za BiH Majkl Rouz sastao se na Palama sa potpred-

178

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
tavqa i "uspje{na je zbog artiqerijske podr{ke bosanskih Hrvata". Snage NATO-a na Jadranu zaustavile su hrvatski brod "Sveti Duje", koji je plovio na liniji Dra~ - Rijeka i ustanovile da kr{i embargo na uvoz oru`ja za Hrvatsku. odbijawu Srba da prihvate mirovni plan, iz Beograda ponio mnogo ohrabruju}e utiske, alli da, za sada, sugestija Milo{evi}u da prihvati me|unarodne posmatra~e na granici nije prihva}ena. Specijalni izaslanik UN Jasu{i Aka{i u posjeti Sarajevu. Tom prilikom on je rekao da je ciq wegove posjete da od bosanske vlade zatra`i obustavqawe vojnih ofanziva na Srbe. Komadant muslimanskih snaga u biv{oj jugoslovenskoj republici BiH general Rasim Deli} pozvao je pripadnike tzv. armije promuslimanske vlade u Sarajevu da se pripreme za nove borbe i prelazak sa defenzivnih na ofanzivne operacije. U izjavi Sarajevskoj televiziji Deli} je rekao da se sada iz faze odbrane polako prelazi na ofanzivnu fazu osloba|awa teritorije. Lider Gra|anskog saveza Srbije Vesna Pe{i} je podr`ala mirovni plan Kontakt-grupe za BiH, ali se izjasnila protiv blokade granice na Drini: "Mi imamoiskustvo sa blokadama i znamo da one nisu imale `eqeni efekat pa ne}e ni ova". Predsjednik IO SPO Milan Komneni} je izjavio: "Milo{evi} iskaquje bijes na srpskoj sirotiwi". Jugoslaviji u kome se nagla{ava da je "najneophodnija pomo} u hrani, odje}i, lijekovima i zaovojnom materijalu" i da Crveni krst zbog blokade od strane SRJ i obustave pomo}i nekoliko me|unarodnih organizacija nije u stawu da obezbijedi pomo} za 150.000 izbjeglica i 770.000 socijalno ugro`enih. U apelu je nagla{eno da je me|u korisnicima pomo}i i 143.000 djece uzrasta od tri mjeseca do 15 godina. List Ministarstva odbrane Rusije "Krasnaja zvezda" pi{e da je mirovna uloga UN u biv{oj Bosni izopa~ena i da su se one svrstale na jednu od strana u konfliktu. Danas ni za koga nije tajna, ka`e list, da su UN stale na stranu onih zapadnih sila koje se, propagiraju}i tezu o navodnoj srpskoj agresiji, otvoreno neprijateqski odnose prema jednoj od strana u konfliktu. Nije zbog toga slu~ajno da se pojedini posmatra~i UN, kako navodi list, kroz prste gledali na zvjerstva muslimanskih fanatika i hrvatskih usta{a, prikupqaju}i u isto vrijeme podatke o dimnoj zavjesi UN iza koje se muslimani u Bosni naoru`avaju. List citira ameri~ke izvore prema kojima je pro{le godine za naoru`avawe muslimana dato 15 miliona dolara, koje su navodno islamske zemqe prikupile na ime humanitarne pomo}i. List Ministarstva odbrane Rusije zakqu~uje da se iz rata u Bosni mora izvu}i pouka da se qudi ne mogu silom natjerati da `ive zajedno, kao {to se silom ne mogu razdvajati. Srpskom narodu na ovom prostoru predstoji jo{ jedna odluka, mo`da najve}a u wegovoj dosada{woj istoriji. Da li re}i "DA" mapama takozvane svjetske Kontakt-grupe i izgubiti zauvijek vjekovna ogwi{ta izdati svoju srpsku bra}u koja `ive na tim prostorima u ime nekog planiranog mira ili pak re}i "NE" i preuzeti na sebe odgovornost za sve ono ~ime nam prijete svjetski mo}nici. Zapad je ponudio "rje{ewe". Skrojio je nove granice, kojima je srpski narod zbio u torove okru`ene neprijateqem.

14. 08. 1994.
Predstavnici RS i muslimana potpisali su sporazum o obustavqawu snajperske vatre u Sarajevu u roku od 24 ~asa. Sa srpske strane Sporazum su potpisali potpredsjednik RS Nikola Koqevi} i general Dragomir Milo{evi}, a sa muslimanske ministar za odnose sa UN Hasan Muratovi} i komandant Prvog korpusa Armije BiH Vahid Karaveli}.

15. 08. 1994.
Predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi} odbacio je plan o postavqawu me|unarodnih posmatra~a na granici prema Republici Srpskoj. U komentaru muslimanskog radija "Glas Bosne" nagla{ava se da je za dosada{wu ratnu dramu na podru~ju biv{e BiH iskqu~ivi krivac SDA i li~no wen predsjednik Alija Izetbegovi} jer, kako je re~eno za ostvarewe fundamentalisti~kog sna o suverenoj Bosni jo{ nije bilo vrijeme, bez obzira na podr{ku nekih krugova u svijetu. Za sada od nezavisne Bosne nema ni{ta, ka`e se daqe u komentaru i dodaje da za takve sulude ideje ne treba vi{e da ginu muslimanski sinovi.

17. 08. 1994.
Po rije~ima predstavnika UNPROFOR-a Roba Aninka, vlasti RS su upozorile da konvoji UN ne}e imati pristupa na teritoriju koju kontroli{u Srbi ukoliko im se ne obezbjedi preko potrebno gorivo. [ef civilnog sektora UNPROFOR-a Viktor Andrejev je oti{ao na Pale da bi protestovao zbog ovakvog stava. U sarajevskom nasequ Grbavica Srbi i muslimani su razmijenili po 12 ratnih zarobqenika. Crveni krst RS uputio je apel humanitarnim organizacijama u svijetu i SR

1994

16. 08. 1994.
Specijalni izaslanik generalnog sekretara UN Torvald Stoltenberg podnio je Savjetu bezbjednosti iscrpan izvje{taj o razgovorima koje je vodio sa predsjednikom Srbije Slobodanom Milo{evi}em i predsjednikom RS Radovanom Karaxi}em. On je rekao da je, nasuprot upornom

179

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
Industriju, plodno zemqi{te, vjekovna srpska ogwi{ta, oni su dodijelili Hrvatima i muslimanima. Taj isti zapad zaboravio je jedno, da o promjeni granica odlu~uje narod. Provokativna dejstva neprijateqskih snaga ne prestaju gotovo du` cijele linije dobojskog rati{ta. Na linijama odbrane Novog Grada muslimanske snage dejstvovale PAT-ovima po rejonu Bule}ana. Polo`aji u Srpskoj i tokom cijele no}i bili izlo`eni jakoj vatri neprijateqskih snaga. "Republika Srpska Krajina podr`ava ujediwewe svih srpskih zemaqa, ali ta incijativa trenutno nije realna", izjavio je u Kninu predsjednik RSK Milan Marti}. "Jasno je da narod u ovim krajevima `eli da `ivi zajedno i ne}e pre}i dug period da do tog ujediwewa i do|e", ocjenio je predsjednik RSK, dodaju}i da im to pravo pripada na osnovu prava naroda na samoopredeqewe. linijama odbrane, oko pedeset hiqada Kraji{nika okupilo se na velikom mitingu srpske sloge na Trgu Krajine u Bawoj Luci. Argumente za odbijawe predlo`enih mapa Kontakt-grupe na predstoje}em referendumu okupqenima su obrazlagali dr Radovan Karaxi}, predsjednik RS, Mom~ilo Kraji{nik predsjednik Narodne skup{tine RS, dr Biqana Plav{i}, potpredsjednik RS, Radoslav Br|anin, potpredsjednik Vlade RS, mr Rajko Kasagi} i Vojo Kupre{anin, narodni poslanici mr Predrag Radi}, predsjednik Skup{tine op{tine Bawe Luke, dr Marko Raj~evi} predsjednik op{tinskog odbora SDS Bawa Luka i Milenko Gligori}, potpredsjednik op{tinskog odbora SDS-a Doboja. Na kraju svog govora predsjednik Karaxi} je rekao: "Ja vam se ovdje zakliwem Bogom svemogu}im, da }e mo uvijek raditi kako vi ka`ete i da vas nikada ne}emo izdati, ni vas ni sebe i da niko, ni mi ni bilo ko drugi, nema pravo da vas isporu~i Alijinoj dr`avi. Neka vam je sre}na i dugovje~na suverena i nezavisna Republika Srpska, sve do trenutka dok se ne ujedinimo sa drugim srpskim dr`avama."

18. 08. 1994.
Na Palama zasijedala Narodna skup{tina RS, na kojoj je usvojen prijedlog teksta o ujediwewu RS i Republike Srpske Krajine sa Republikama Srbijom i Crnom Gorom i u tom smislu pozvane skup{tine Srbije i Crne Gore da prihvate prijedlog o ujediwewu u jednu dr`avu. Na Skup{tini je za novog premijera izabran Du{an Kozi}. Zbog artiqerijske vatre na sarajevski aerodrom suspendovani humanitarni letovi. Nakon istrage koju su sprovele snage UN potpukovnik Pjer Dukro je 5. septembra objavio da je minobaca~ka granata ispaqena sa muslimanskih polo`aja ju`no od Sarajeva.

20. 08. 1994.
U Kninu je odr`an sastanak rukovodstva RSK (Milan Marti} i Branko Vojnica) i RS (Radovan Karaxi} i Mom~ilo Kraji{nik) na kome je potpisan zajedni~ki poziv skup{tinama Srbije i Crne Gore na ujediwewe srpskih zemaqa.

19. 08. 1994.
Specijalni izaslanik generalnog sekretara UN Jasu{i Aka{i, u pratwi generala Majkla Rouza i Ser|a de Mela, na Palama je razgovarao sa Karaxi}em i Mladi}em. Ponovni poku{aj da se rukovodstvo RS ubijedi da prihvate mirovni plan nije uspio. Predsjednik RS Radovan Karaxi} je izjavio da bi dolazak pape Jovana Pavla Drugog u Sarajevo moga biti "opasan za wegovu bezbjednost... muslimani mogu da ga ubiju i da za to optu`e Srbe". Muslimanske snage na ve}ini rati{ta, a posebno u {irem regionu Doboja, i daqe atakuju na srpske odbrambene polo`aje i naseqa, saop{tila je Informativna slu`ba Prvog kraji{kog korpusa VRS. @estoka dejstva muslimanskih snaga ve} vi{e dana na Trebavskom rati{tu. Dejstvima nesmawene ja~ine izlo`eni polo`aji i naseqa na Tesli}kom dijelu fronta.

21. 08. 1994.
Jedinice Petog korpusa, lojalne muslimanskim vlastima u Sarajevu, zauzele su Veliku Kladu{u, sjedi{te AP Zapadna Bosna. Dosada{wi specijalni izaslanik SAD za biv{u Jugoslaviju ^arls Redman upozorio je Srbe da im je "ostalo malo vremena" da prihvate plan Kontakt-grupe. Redman je rekao da }e iskqu~ewe embarga na oru`je za muslimane i povla~ewe "plavih {qemova" iz Bosne biti posqedica "wihove tvrdoglavosti". Redman, koji je imenovan za ambasadora SAD u Wema~koj, je u Sarajevu, lideru muslimana Aliji Izetbegovi}u predstavio svog naslednika ^arlsa Tomasa. Uprkos tome {to se svo sposobno mu{ko stanovni{tvo nalazi na prvim

22. 08. 1994.
Poraz Fikreta Abdi}a i slom Autonomne Pokrajine Zapadne Bosne samo je jo{ jedan ustupak evropske diplomatije islamskom klerikalizmu, koga u BiH personifikuje re`im Alije Izetbegovi}a, ka`e se u saop{tewu Udru`ewa jugoslovenski orjentisanih muslimana, "Osman \iki}" iz Sarajeva. "Abdi} je jo{ jedna `rtva evropske popustqivosti, islamu i dokaz da se Evropa, u svojoj merkontilnosti, opredjeliti za onu struju me|u bosanskim muslimanima koje iza sebe ima petrodolarsku podr{ku". Pred vojskom muslimanskog lidera u BiH Alije Izetbegovi}a bje`i u pravcu Karlovca, Sluwa i Topuskog oko 60.000 izbjeglica, muslimana

180

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
odanih Fikretu Abdi}u. Taj podatak iznosi hrvatska {tampa upozoravaju}i da je kolona izbjeglica duga vi{e od 20 km i da muslimanska vojska od sunarodnika u strahu od novog terora, odmazde i krvoproli}a. O broju rawenih nema podataka. Prema informacijama iz UNPROFOR-a Fikret Abdi} je pred naletom Alijine vojske, oti{ao u podru~je pod kontrolom Srba u Krajini, ali se ne zna da li se tamo i zadr`ao. Ministarstvo inostranih poslova RSK iz Knina uputilo je diplomatskokonzularnim predstavnicima u Beogradu notu u kojoj tra`i da wihove vlade za{tite oko 45.000 muslimanskih izbjeglica koje su pred terorom vojske Alije Izetbegovi}a pre{le na teritoriju RSK. "S obzirom na to da vojska Alije Izetbegovi}a progoni po planinama i {umama preostalo muslimansko stanovni{tvo zapadne Bosne RSK o~ekuje novih 15.000 izbjeglice, ili dio od toga broja koji pre`ivi", isti~e kraji{ko ministarstvo inostranih poslova uz konstataciju da se o~ima me|unarodne zajednice genocidno ka`wava dio muslimanskog naroda koji nije `elio ratovati protiv Srba. U cirkularnoj noti se nagla{ava da zlo~ini Alije Izetbegovi}a nad sopstvenim narodom ne bi smjeli pro}i bez kazne. broja `ena, djece i starijih lica, za koje se pouzdano zna da nisu izbjegli na teritoriju RSK, jo{ nije poznata, a osobeno se sumwa da su oni izgubili `ivot prilikom stravi~ne odmazde Atifa Dudakovi}a. potpredsjednika Vlade Ratka Markovi}a u wu su "integrisani zajedni~ki elementi iz tri ponu|ena prijedloga" (Vlade, DS i DEPOS-a). Glasalo se bez prisustva poslanika SRS, SPO, DS i DSS, koju su napustili sjednicu nezadovoqni zahtjevom predsjedavaju}eg da se o predlo`enim deklaracijama glasa prije okon~awa cjelokupne diskusije. O prijedlogu Sporazuma o konfederaciji RS i SRJ Demokratske stranke nije se glasalo. Prema izjavi {efa Biroa RS u Beogradu, jugoslovenske vlasti nisu izdale dozvolu za odr`avawe referenduma, raspisanog u RS o mirovnom planu Kontakt-grupe na teritoriji SRJ. U 82 op{tine na teritoriji Republike Srpske postavqeno je oko 4.500 glasa~kih mjesta na kojima }e izborno tijelo od 1.300.000 bira~a u subotu i nedjequ odlu~iti da li su za ili protiv prihvatawa mapa teritorijalnog razgrani~ewa u biv{oj BiH koje je predlo`ila me|unarodna Kontakt-grupa.

25. 08. 1994.
Na vanrednom zasijedawu Narodne skup{tine Srbije o mirovnom planu Kontakt-grupe za BiH, Vlada Srbije podnijela je prijedlog Deklaracije o mirovnom planu u kome se, izme|u ostalog, ka`e: "Srpski narod u RS svojom herojskom i pravednom borbom, uz nesebi~nu moralnu i materijalnu pomo}, odricawe i solidarnost gra|ana Srbije i Jugoslavije ostvario je glavne svoje ciqeve: slobodu, ravnpravnost i svoju dr`avu na polovini teritorije biv{e BiH; me|unarodnu garanciju wenih granica; pravo da odmah stupi u konfederalne veze sa SRJ... Ponu|eni mirovni plan predstavqa jedinu mogu}nost za pravedan mir i me|unarodnu verifikaciju ostvarenih rezultata". Zato Skup{tina Srbije smatra da je odluka rukovodstva RS da odbije mirovni plan "direktno suprotna interesima srpskog naroda..." Demokratska stranka je podnijela svoj prijedlog Sporazuma o konfederaciji RS i SRJ, a poslani~ke grupe Srpskog pokreta obnove i Gra|anskog saveza Srbije prijedlog Rezolucije, u kojoj se pozivaju gra|ani i vo|stvo RS da prihvate predlo`eni plan me|unarodne zajednice i konstatuje da samo prekidom ratnih operacija srpski narod u RS, kao i u cijeloj BiH mo`e ostvariti me|unarodno priznato pravo na nove oblike dr`avnosti. Sporovi i diskusije su se uglavnom vodili oko ova tri dokumenta.

27. 08. 1994.
Me|unarodni pres-centar Republike Srpske u Sarajevu akreditovao je 70 stranih novinara, osam televizijskih ku}a, agencije i dva dr`avna radija za pra}ewe referenduma, na kojem }e se gra|ani RS 27. i 28. ovog mjeseca izjasniti o ponu|enom planu Kontaktgrupe o teritorijalnoj podjeli biv{e BiH. Rukovodstvo SR Jugoslavije nije moglo sprije~iti referendum o mapama Kontakt-grupe koji se odr`ava u Republici Srpskoj, ali je u posqedwi ~as saop{tio da na svojoj teritoriji ne}e dozvoliti otvarawe glasa~kih mjesta iako je za to sve bilo pripremqeno. Na~elnik Glavnog sto`ara Hrvatskog vije}a odbrane (HVO) Herceg-Bosne

24. 08. 1994.
Formacije Petog korpusa Armije BiH, lojalne muslimanskoj vladi u Sarajevu, po~inile su stravi~na zlodjela nad civilnim stanovni{tvom prilikom slamawa otpora snaga Narodne odbrane Autonomne Pokrajine zapadne Bosne (APZB), lojalne Fikretu Abdi}u po svjedo~ewu muslimanskih izbjeglica, koji su napustili to podru~je. Vi{e od trideset civila na brutalan na~in je pobijeno prilikom zauzimawa sjedi{ta AP ZB Velike Kladu{e, a u okolnim naseqima ubajena su ~ak i djeca. Troje djece ubijeno je u mjestu Poqe, a sudbina ve}eg

1994

26. 08. 1994.
U Skup{tini Srbije usvojena Deklaracija o mirovnom planu Kontakt-grupe za Bosnu sa 126 glasova "za" i 2 "protiv", ~iji je predlaga~ vila Vlada Srbije. Prema rije~ima

181

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
general Tihomir Bla{ki} nazvao je "krajwe neozbiqnom" izjavu predsjednika Federacije BiH Kre{imira Zubaka da }e snage HVO i muslimanske armije po~eti zajedni~ke operacije protiv VRS. General Bla{ki} je dodao da je zahtjev za zajedni~kim operacijama "rezultat pritiska zapadnih politi~ara" i "nastavak politike uklawawa Hrvata koji se bore za samosvojnost u BiH." On tvrdi da "politi~ari mo`da moraju da pokleknu pred ucjenama, ali je sigurno da HVO ne}e." Predsjednik Republike Srpske Radovan Karaxi} izjavio je da "nikada" ne}e prihvatiti mirovni plan kontak-grupe za biv{u jugoslovensku republiku BiH. "Ne}emo dozvoliti muslimanima da objedine wihove enklave i ne}emo napustiti nijedan grad ~ak ni neke slabo naseqene pojaseve teritorije u koje }e se (srpsko) stanovni{tvo ponovo vratiti". Karaxi} je upozorio da ne}e po{tovati nijednu rezoluciju UN u slu~aju da na jesen bude ukinut embargo na isporuke oru`ja bosanskim muslimanima. Delegacija ameri~kih vojnih veterana na ~elu sa generalom Veslijem Klarkom, direktorom odjeqewa za strategiju i planirawe ameri~kog General{taba, u posjeti su Republici Srpskoj. Tom prilikom su se susreli sa generalom Ratkom Mladi}em. To je podstaklo ameri~kog kongresmena Stenlija Hojera i senatora Denisa De Kon~ilija da od predsjednika Bila Klintona zatra`e mjere protiv generala Klarka. Ono {to je najvi{e uzbudilo Stejt department je fotografija objavqena u evropskim listovima na kojoj su general Mladi} i Klark sa razmjewenim kapama. General Mladi} je, kako se navodi, poklonio Klarku svoju {apku, fla{u {qivovice i pi{toq sa posvetom pisanom }irilicom. Predstavnik ameri~kog General{taba saop{tio je da Klark i wegovi saradnici nisu znali za direktivu da se ne sastaju sa generalom Mladi}em, nagla{avaju}i da se o sadr`aju razgovora jo{ ni{ta ne zna. Nasuprot tome, Stejt department tvrdi da se Klark sastao sa Mladi}em uprkos jasnim upozorewima. zatra`iti multilateralno ikidawe embarga na isporuke o0ru`ja bosanskim muslimanima i jo{ dodala da SAD ne odustaju od uticaja kroz sankcije. U Gora`du potpredsjednik RS Nikola Koqevi} i general Milan Gvero s predstavnicima muslimana potpisali antisnajperski sporazum.

28. 08. 1994.
Muslimansko-hrvatska strana nastavqa sa ofanzivom koja traje od proqe}a ove godine poku{avaju}i da osvoji teritorije koje im daje Kontaktgrupa, izjavio je na~elnik Glavnog {taba VRS general-potpukovnik Manojlo Milovanovi}. "VRS nema interes da osloba|a nove teritorije i nastoji da o~uva ono {to sada posjeduje", istakao je Milovanovi}, dodav{i da "Srbi, tamo gdje su napadnuti, moraju odgovoriti i moraju se braniti." Predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi} se u Beogradu sastao sa ruskim ministrom spoqnih poslova Andrejom Kozirjevim. U razgovoru je nagla{en zajedni~ki odlu~an stav da su zaustavqawe rata u uspostavqawe pravednog i trajnog mira u BiH ciqevi koji imaju aspolutni prioritet. Zavr{en referendum o mirovnom planu Kontakt-grupe u Republici Srpskoj na koji je, prema zvani~nim podacima, iza{lo 90,86% gra|ana upisanih u bira~ke spiskove. "Za" predlo`ene mape teritorijalne podjele BiH izjasnilo se 3,39% (28.195), a "protiv" 96,06% (924.899).

31. 08. 1994.
Nakon informacije da je srpski narod na referendumu ogromnom ve}inom odbio ponu|ene mape Kontakt-grupe, muslimansko politi~ko i vojno rukovodstvo je, na sjednici odr`anoj iza zatvorenih vrata, naredilo poduzimawe op{te ofanzive na teritoriju Republike Srpske. Francusko ministarstvo spoqnih poslova izdalo je saop{tewe u kome je podr`an prijedlog ruskog {efa diplomatije Kozirjeva da se u @enevi odr`i novi ministarski sastanak Kontakt-grupe za Bosnu. Delegacija francuskog parlamenta je u Beogradu razgovarala s liderima Srpskog pokreta obnove i Demokratske stranke. Vuk Dra{kovi}, lider SPO je tom prilikom rekao da je sudbina mira u rukama Kontakt-grupe i napomenuo da se "ni{ta gore ne mo`e desiti nego da sankcije ostanu, jer bi o bila direkta podr{ka snagama rata... koje nisu za potcjewivawe ni u BiH, ni u Srbiji". Zoran \in|i}, predsjednik DS, izjavio j eda je "postojawe BiH kao dr`ave stalni faktor nestabilnosti na Balkanu" i da politi~ko rje{ewe za BiH "mora da vodi ra~una da ona nikada vi{e ne}e biti jedinstvena".

29. 08. 1994.
Ruski ministar inostranih poslova Andrej Kozirjev se u Zagrebu sastao sa hrvatskim predsjednikom Frawom Tu|manom. Prema {turom saop{tewu razgovor je vo|en o mirovnim inicijativama u BiH i stawu na "okupiranim hrvatskim teritorijama". Ameri~ka ambasadorka u UN Medlin Olbrajt je u Pragu izjavila da }e, ukoliko do 15. oktobra u Bosni ne bude napretka u pravcu postizawa mira, SAD od Savjeta bezbjednosti

01. 09. 1994.
Jegor Gardaj, predsjednik Demokratskog zbora Rusije, u posjeti Demokratskoj stranci. Gajdar i Zoran \in|i} su odr`ali zajedni~ku kon-

182

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
ferenciju za {tampu, a sutradan posjetili Pale, gdje su razgovarali sa predsjednikom RS Radovanom Karaxi}em. Francuski predsjednik Fransoa Miteran je ponovo izrazio svoje protivqewe skidawu embarga na uvoz oru`ja bosanskim muslimanima, upozoriv{i da bi takva odluka izazvala "mnogo ozbiqniji rat." Pred 200 francuskih ambasadora, koji su se sastali u Parizu na trodnevnim konsultacijama, Miteran je upozorio da }e Francuska, ako do|e do ukidawa embarga, povu}i svoje "plave {qemove" iz biv{e BiH. Predsjednik HDZ-a za biv{u BiH Dario Kordi} nagla{ava da se "Zubakova politi~ka popu{tawa Izetbegovi}u i Silajxi}u dovelo do bezna|a u redovima Hrvatskog vije}a odbrane, jer predlo`ena kantonalna podjela Hrvatima nije prihvatqiva, a na vojnom planu muslimanskim formacijama se ne mo`e vjerovati. "Mostarski opit podjeqenog su`ivota pokazuje se neodr`ivim na du`e staze. Centralna Bosna se i daqe ~isti od Hrvata, tako da je zajedni~ka koordinacija HVO i muslimanske vojske nerealna", - procjewuje predsjednik HDZ-a biv{e BiH. Zbog osnovane sumwe da su po~inili krivi~no djelo {pijuna`e, u Bawoj Luci su pritvoreni pripadnici ekstremne muslimanske grupe "Valter". [a}irbeja Savjetu bezbjednosti o protjerivawu oko 1.000 muslimana iz Bijeqine. Savjet bezbjednosti je osudio i druge postupke Srba i ometawe kretawa UNPROFOR-a, uskra}ivawe dozvole Aka{iju da posjeti Bawa Luku i Bijeqinu i zatvarawe tzv. plavog puta ka Sarajevu. Na Palama je zavr{eno zasijedawe Narodne skup{tine Republike Srpske, koja je poslije vi{e~asovne rasprave iza zatvorenih vrata usvojila program mjere i zadataka u novonastalim uslovima. "Republika Srpska jeste dr`ava kao i sve druge dr`ave u Evropi. Mi smo suvereni i potvrdu toga ne tra`imo ni od koga. Ukoliko ne do|e do ujediwewa srpskih dr`ava, Republika Srpska }e tra`iti od me|unarodne zajednice priznawe fakti~kog stawa. Priznawe dr`ave koja realno ve} postoji. Niko u svijetu nije o~ekivao da }e Jugoslavija protiv nas zavesti ekonomske sankcije, ako mora javne i politi~ke. Mislim da sada imamo puno pravo da protiv muslimana zavedemo takve sankcije da im ptica ne proleti, sve dok svijet ne prisili Jugoslaviju da digne ekonomske sankcije protiv Republike Srpske", izjavio je Radovan Karaxi}, predsjednik Republike Srpske, na zasjedawu Narodne skup{tine Republike Srpske, na kome su verifikovani rezultati referenduma. Ministar inostranih poslova Republike Srpske Aleksa Buha izrazio je nadu da }e se u narednih mjesec dana normalizovati odnosi RS i SR Jugoslavije, najavquju}i kao "posqedwu rezervu" eventualni zahtjev me|unarodnoj zajednici za priznawe nezavisnosti RS. "Ukoliko Skup{tine Srbije i Crne Gore odbiju prijedlog o ujediwewu srpskih dr`ava, istovjetan zahtjev RS i RSK }e biti upu}en Skup{tini Jugoslavije." "Na{ politi~ki ciq ostaje jedinstvena dr`ava srpskog naroda, bez obzira kako }e se ona zvati i kako }e biti organizovana", zakqu~io je {ef diplomatije RS. Rusi su upozorili ameri~kog predsjednika Bila Klintona da }e se o{tro usprotiviti ukidawu embarga na uvoz oru`ja muslimanima u Bosni i umjesto toga zatra`ili ubla`avawe sankcija SR Jugoslaviji. Poruku ovakvog sadr`aja u Va{ingtonu je za predsjednika Bila Klintona uru~io otpravnik poslova ruske amasade. Ameri~ki funkcioneri koji su upoznati sa sadr`ajem poruke, smatraju ovaj potez Moskve zabriwavaju}im, jer on ozbiqno dovodi u pitawe jedinstvo Kontakt-grupe.

03. 09. 1994.
Predsjednik RS Radovan Karaxi} primio je papinog izaslanika monsiwora Fran~eska Monterizija povodom najavqene posjete pape Jovana Pavla Drugog Sarajevu 8. septembra. Prema izjavi ministra inostrnaih poslova RS Alekse Buhe, Srbi nisu moglli da preuzmu odgovornost zaa "mogu}e muslimanske napade, za koje bi zatim bili okrivqeni Srbi". Na sjednici Glavnog odbora DSS lider ove stranke Vojislav Ko{tunica je konstatovao da srpskom narodu nikad nije bilo te`e, bilo da je rije~ o wegovom nacionalnom polo`aju i o uspostavqawu demokratskih institucija i naglasio da "sada ubiramo plodove neodgovorne nacionalne politike socijalilsta, koju je, zaprvo, vodio samo jedan ~ovjek".

02. 09. 1994.
Savjet bezbjednosti UN je usvojio Predsjedni~ko saop{tewe u kome je osudio praksu etni~kog ~i{}ewa "gdje god se de{ava, bez obzira ko je to po~inio". U saop{tewu se izra`ava zabrinutost "zbog kontinuiranih izvje{taja o etni~kom ~i{}ewu od strane Srba na podru~ju Bijeqine". Ovom saop{tewu prethodilo je pismo ambasadora BiH u UN Muhameda

1994

04. 09. 1994.
Kopredsjednici Konferencije o Jugoslaviji Dejvid Oven i Torvald Stoltenberg razgovarali su u Beogradu sa predsjednikom Srbije Slobodanom Milo{evi}em. S obzirom na odluku SRJ da prekine odnose sa RS nagla{ena je potreba da se ukinu sankcije prema SR Jugoslaviji, ~ime bi "me|u-

183

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
narodna zajednica na najboqi na~in doprinjela ostvarivawu mira u BiH". U razgovoru je data podr{ka nastavku pregovora izme|u Zagreba i Knina, otvarawu komunikacija i daqem popu{tawu zategnutosti na toj relaciji. Lider bosanskih muslimana Alija Izetbegovi} je rekao da nema bitnih pomaka u primjeni dogovora o Federaciji BiH. "Tvrdim da krivica nije na strani muslimana-Bo{waka", izjavio je Izetbegovi}, a zatim dodao: "Na{i qudi i vozila lak{e prelaze austrijsku ili wema~ku granicu nego punkt kod ju`nog Mostara, na ulazu u teritoriju pod kontrolom HVO, koji je zadr`ao pod kontrolom sve grani~ne prelaze na putevima iz Hrvatske u BiH i prosvojio sav prihod od carina". Glavni {tab muslimanske vojske u Sarajevu izdao je nare|ewe pot~iwenim jedinicama da otpo~nu sa operacijom "Sloboda - 94", u okviru koje su planirane ofanzive na polo`aje srpske vojske na Ni{i}koj visoravni, Majevici, Trebavi, Vozu}i i Ozrenu, te na Vla{i}u i Srbobranu, kao i spajawe muslimanskih snaga u Bosni sa hrvatskim snagama u Karlovcu. "Ukoliko za mjesec dana iz Srbije i Crne Gore ne stigne odgovor na ponudu o ujediwewu, Republika Srpska i RSK zatra`i}e me|unarodno priznawe", izjavio je na Palama predsjednik Narodne Skup{tine RS Mom~ilo Kraji{nik poslije susreta sa predsjednikom krajinskog parlamenta Brankom Vojnicom. "Razdor izme|u SR Jugoslavije i RS pogubno djeluje na srpski narod, i mi smo radi prevazila`ewa nesuglasica uputili zahtjev za ujediwewe skup{tinama Srbije i Crne Gore", rekao je Kraji{nik. "RSK je s nama stala rame uz rame", dodao je on, "rizikuju}i da i sama bude izlo`ena sankcijama." aprila ove godine intezivno sti`e novo naoru`awe iz inostranstva, te otuda sve ~e{}e izjave komadanta muslimanskih formacija Rasima Deli}a da }e wegove trupe nastaviti sa onfanzivnim akcijama bez obzira na politi~ko rje{ewe. Pozivaju}i se na svjedo~ewe nekada{weg oficira turske vojske Ramzija Tavkana, koji je sada vojni savjetnik muslimanskih snaga lojalnih vlastima u Sarajevu. Na stotine {lepera sa oru`jem svakodnevno prelazi ma|arsko-hrvatsku i slovena~ko-hrvatsku granicu, a i snabdjevawe preko Jadrana funkcioni{e besprjekorno." poslova Klaus Kinkel je rekao novinarima: "Jo{ uvijek nisam izguvio nadu da }emo uspjeti da ubijedimo Srbe da se mir mora {to prije uspostaviti. Apelujem na Srbe u Bosni da prekinu s otporom mirovnom planu". A povodom razmje{tawa me|unarodnih posmatra~a na Drini, rekao je da bi bilo dobro ako bi predsjednik Milo{evi} to dozvolio, "jer bi oni mogli da provjere da li se ono {to je obe}ano i sprovodi". U Vatikanu je saop{teno da je papa Jovan Pavle Drugi otkazao posjetu Sarajevu jer nisu dobijene garancije za wegovu bezbjednost.

06. 09. 1994.
Vrhovni savjet odbrane (VSO) Republike Srpske Krajine na redovnoj sjednici u Kninu razmatrao je posqedice teroristi~ke akcije petog korpusa Armije BiH u rejonu Bojne, na Baniji, izvedene 1. i 2. septembra, usqed koje je `ivot izgubilo vi{e pripadnika srpske vojske Krajine. Humanista, filozof i publicista dr Danijel [ifer rekao je da "Milo{evi}a razumije, ali da on, kada bi bio na wegovom mjestu ne bi prekinuo telefone i kompjutere, niti satanizovao Srbe iz Republike Srpske. "Milo{evi} radi u interesu deset miliona Srba, a ne 600.000700.000 u RS, radi za mir i ukidawe sankcija". Ponu|ene mape za biv{u Bosnu "kad bi bio Srbin ne bi potpisao jer lome teritorijalni kontinuitet, ali po{to nije Srbin, smatra da se "mora tra`iti kompromis, po{to mape nikog ne zadovoqavaju." "Umjesto da se ujedine, da budu ja~i, Srbi se brutalo napadaju i upadaju u zamke zapadnog svijeta koji `eli da ih podjeli i iznutra uni{ti", kategori~an je [ifer. U Berlinu u zgradi Rajhstaga po~eo je sastanak Kontakt-grupe za BiH na ekspertskom nivou. Kao doma}in sastanka wema~ki ministar inostranih

07. 09. 1994.
U Berlinu je zavr{ne sastanak Kontakt-grupe za BiH. Prema rije~ima zamjenika ruskog ministra inostranih poslova Vitalija ^urkina predstavnici SAD, Rusije, Velike Britanije, Francuske i Wema~ke su se slo`ili da Savjetu bezbjednosti UN predlo`e da povede raspravu o ubla`avawu sankcija protiv SRJ poslije odluke Vlade SRJ da zavede blokadu prema Srbima. Grupa poslanika DEPOS-a u Vije}u gra|ana Savezne skup{tine u Beogradu podnijela je zahtjev za "sprovo|ewe postupka interpelacije o pitawu nacionalne, moralne, humane i politi~ke opravdanosti odluke Savezne vlade o uvo|ewu embarga prema Republici Srpskoj. Predsjednik RSK Milan Marti} uputio je papi Jovanu Pavlu Drugom pismo u kome se navodi da Srbi od wega o~ekuju osudu ideje genocida utkanu u dr`avni program Hrvatske. "Srpski narod Va{u posjetu Zagrebu o~ekuje se nadam da }e te osuditi xelate iz Jasenovca i drugih strati{ta drugog svjetskog rata i xelate iz Marinog Sela, Pakra~ke Poqane, Gospi}a i drugih strati{ta iz rata od 1992. do 1994. godine", ka`e se u

05. 09. 1994.
Muslimanska vojska je odli~no naoru`ana jer joj, uprkos embargu, od

184

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
pismu. Napomiwu}i da je srpskohrvatski rat 1991. po~eo terorom Hrvatske dr`ave nad Srbima, presjednik RSK je podsjetio da je Hrvatska policija 1991. i 1992. god. u 87. masovnih grobnica zakopala le{eva 1.400 Srba. Predsjednik Marti} je ukazao Papi na to da je kraji{ko Ministarstvo inostranih poslova redovno izvje{tavalo Nuncija Vatikana u Beogradu o svim zlodjelima Hrvatske dr`ave nad Srbima i o pokatoli~ewu srpske djece u crkvi Svetog Kri`a u Sesvetama kod Zagreba. Na ministarskom zasijedawu Organizacije islamske konferencije u Islamabadu premijer Federacije BiH Haris Silajxi} je rekao: "Mi imamo ilegalno oru`je... Mi ilegalnim putem unosimo oru`je u na{u zemqu... Mi proizvodimo oru`je... Mi }emo nabavqati oru`je gdje god mo`emo". Vlada Hrvatske Republike HercegBosne uputila je ultimatum muslimanskim vlastima u Mostaru da u roku od pet dana otvore tzv. ju`nu magistralu, koja Mostar povezuje sa zapadnim hrvatskih dijelovima grada. Istim povodom Kre{imir Zubak, predsjednik Federacije BiH i predsjednik Herceg-Bosne uputio je otvoreno pismo Aliji Izetbegovi}u, u kome je negirao otpu`be da Hrvati blokiraju sprovo|ewe Va{ingtonskog sporazuma. Britanski {ef diplomatije Daglas Herd je ameri~ku politiku prema krizi u BiH ocijenio kao "lo{u i opasnu". }e se obavqati posmatrawem", objasnio je Alen @ipe u Bukure{tu. Predstavnici lokalnih muslimanskih i hrvatskih vlasti iz Bugojna i Prozora nisu mogli da se dogovore o na~inu povratka izbjeglica i prognanika u ove gradove. Prije ta~no dvije godine vlasti Hrvatske Republike Herceg-Bosne su iz Prozora protjerale 7.000 muslimana, a prije godinu dana poslije poraza jedinice HVO od muslimanske armije, iz Bugojna je pobjeglo 16.000 Hrvata. Godi{wica masakra u Divoselu i ^itluku. "Nisam na{ao znakova `ivota, ni qudi ni `ivotiwa, u nekoliko sela kroz koje smo pro{li, izjavio je dan poslije obilaska spaqenih srpskih sela u Lici tada{wi komadant UNPROFORA francuski general @an Kot. "Razarawe je potpuno, sistematsko i namjerno", naglasio je on. Kada su hrvatske snage 09. septembra pro{le godine nasrnule na selo Divoselo, ^itluk i Po~iteq, prostor koji je UNPROFOR poslije krstio kao "Medaxki xep" niko nije o~ekivao zlo~in takvih razmjera. Kona~an bilans toga napada, 72 mrtva i 17 nestalih srpskih civila i vojnika, sigurno nije djelo "dvojice neodgovornih lokalnih komandanata hrvatske vojske" kako je re`im hrvatskog presjednika Frawe Tu|mana uporno nastojao prikazati.

09. 09. 1994.
Istina o stradawu Srba u Biha}u u Cazisnkoj Krajini jo{ nije iza{la na svjetlo dana, iako je Srpsko humanitarno dru{tvo iz Biha}a veoma dokumentovnao upoznalo specijalnog izaslanika generalnog sekretara UN Tadeu{a Mazovjeckog sa svim {to se Srbima de{avalo. Zlodjela, preko kojih je Mazovjecki pre{ao besramno }utke, obja{wavaju za{to je od 12.000 Srba, uglavnom nastawenih u Biha}u, u cijeloj Cazinskoj Krajini ostalo samo nekoliko stotina wih. Sve do drugog svjetskog rata Srbi su u tom kraju bili ve}ina, ali su demografski odnosi izmjeweni poslije ~etverogodi{weg genocida na wima. [efovi diplomatija zemaqa ~lanica Organizacije islamske konferencije (OIC) okon~ali su u Islamabadu trodnevni vanredni sastanak pozivom UN da ukinu embargo na isporuke oru`ja muslimanima u biv{oj BiH. U Rezoluciji o Bosni OIC je poru~ila da ukoliko UN ne ukinu pomenuti embargo, pripadnici organizacije "mogu zajedno sa drugim ~lanicama svjetske organizacije djeluju}i pojedina~no ili kolektivno, da obezbjede neophodna sredstva za samoodbranu vlade BiH". OIC je tako|e ocijenila "neprihvatqivim" sugestije nekih ~lanica Kontakt-grupe u pogledu ubla`avawa me|unarodnih sankcija protiv SR Jugoslavije.

10. 09. 1994.
Na sastanku Savjeta ministara EU u Bansinu wema~ki ministar inostranih poslova Klaus Kinkel je svoje kolege upoznao sa zakqu~cima berlinskog sastanka Kontakt-grupe za BiH, koja je Savjetu bezbjednosti UN predlo`ila ubla`avawe sankcija protiv Jugoslavije. Na ovom skupu pozitivno je ocijeweno prihvatawe mirovnog plana od strane Jugoslavije. Prema izjavi Klausa Kinkela ministri EU su se saglasili da bi "ukidawe embarga na uvoz oru`ja za zara}ene strane u biv{oj Jugoslaviji imalo nesagledive posqedice". @ivot izgubio glavni i odgovorni urednik Srpske televizije sa Pala Risto \ogo. (Wegovo tijelo je 13. septembra prona|eno u jezeru hidrocentrale Zvornik.)

1994

08. 09. 1994.
Francuski ministar inostranih poslova Alen @ipe izjavio je u Bukure{tu, po zavr{etku sastanka Kontakt-grupe u Berlinu, da je Srbija prihvatila jedan oblik kontrole nad embargom koju je Beograd nametnuo Srbima u Bosni. "Kontrola na granici ne}e biti vojnog karaktera i ne}e se sastojati u direktnoj provjeri nego

11. 09. 1994.
U Mostaru jedna antitenkovska granata, koju su ispalili pripadnici policije HVO-a, pogodila je sjedi{te administratora EU Hansa Ko{nika u

185

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
hotelu "Ero" i eksplodirala u wegovoj spava}oj sobi, dok je on bio odsutan. Korneliju Samarugi da "kao ~ovjek koji je cijeli svoj `ivot proveo u borbi za ostvarivawe prava ~ovjeka, ulo`i svoj veliki autoritet i za{titi osnovno pravo vi{e desetine hiqada Srba u Centralnoj Bosni." U apelu koji su potpisali predsjednik Crvenog Krsta dr Qiqana Karaxi} i komesar Qubi{a Vladu{i} nagla{ava se da su "tamo{wi Srbi pod nevi|enom torturom - hapse ih, maltretiraju, izbacuju s posla, nasilno mobili{u, pqa~kaju, a ugledni Srbi nestaju preko no}i i o wima se vi{e ni{ta nezna." "Muslimanske vlasti ve} dvije godine vr{e etni~ko ~i{}ewe na ovim prostorima, a posebno nequdska je pojava da razdvajaju porodice protjeruju}i `ene i djecu, ne dozvoqavaju}i mu{karcima starim od 16 do 65 godina " da napu{taju teritoriju koju oni kontroli{u" ka`e se u apelu. Prema iznesenim podacima, u periodu od 1. januara do 31. avgusta ove godine sa prostora Centralne Bosne protjerano je 27.000 Srba, a prethodno im je oduzeta sva pokretna i nepokretna imovina. Kako saop{tava Informativna slu`ba Prvog Kraji{kog Korpusa VRS u Bawoj Luci, muslimanske snage iz Petog korpusa tzv. armije BiH preduzeli su niz sna`nih napada iz pravca Borkova~e i Latinovca, 12 km sjeverozapadno od Novog Grada s ciqem da probiju linije srpske odbrane i da napreduju prema Novom Gradu. U ovim napadima upotrebqene su i izvi|a~ko-diverzantske jedinice "Hamze" i "Gazije" koje su poku{ale da se ubace iza le|a na{ih boraca, ali im to nije uspjelo. Tokom protekle no}i, jedinice Prvog Kraji{kog Korpusa uspjele su da zaustave napade i da odr`e stabilnu liniju odbrane. Muslimanskim snagama naneseni su veliki gubici posebno u `ivoj sili. Ovaj napad predstavqa jo{ jednu potvrdu najavqenih akcija 5. korpusa tzv. armije BiH, koji pored prodora prema Novom Gradu ima za ciq i prodor prema Krupi na Uni i Petrovcu, {to bi im omogu}ilo spajawe sa snagama tzv. armije iz Sredwe Bosne. Muslimanske snage otvaraju artiqerijsku vatru iz Biha}a po srpskim polo`ajima uprkos upozorewu UNPROFOR-a {to izaziva bojazan od srpske reakcije, rekao je portparol UN Xo Sils. Po wegovim rije~ima, situacija u "Biha}kom xepu" je veoma ozbiqna i vode se `estoke borbe. Srbi su u toku vikenda ispalili 12 granata na Biha}, ali su napadi prestali poslije upozorewa UNPROFOR-a i prijetwe avionima NATO-a, muslimani me|utim i daqe otvaraju vatru iz zabrawene zone rekao je Sils.

12. 09. 1994.
Britanski ambasador u UN Dejvid Hanej informisao je Savjet bezbjednosti UN o radu Kontakt-grupe za BiH, tj. o nacrtima tri rezolucije. Prema nacrtu prve, Jugoslaviji bit bile uvedene nove sankcije ako se utvrdi da granica na Drini nije zatvorena. Nacrt druge rezolucije se odnosi na stezawe sankcija prema RS, prije svega prekidom finansijskih tokova i ograni~avawem putovawa rukovodstvu RS. Tre}a rezolucija se odnosi na ubla`avawe sankcija SRJ, ako se nesumwivo utvrdi da je granica na Drini zatvorena. Na sastanku dviju vladinih komisija za razmjene i regulisawe civilnih pitawa - Republike Srpske i Hrvatske Republike Herceg - Bosne, odr`anom u Kova~i}u kod Livna, postignut dogovor da sva civilna lica, i sa srpske i hrvatske strane, koja izraze slobodnu voqu i `equ za preseqewem u svoju mati~nu dr`avu - mogu to nesmetano da u~ine. Dokumente o preseqewu dava}e Biro za izbjeglice u Bawoj Luci, odnosno Biro za prognanike u Mostaru i Livnu. "Ako nas stave pred alternativu UNPROFOR ili oru`je, izabra}emo oru`je, jer jedino ono garantuje na{em narodu opstanak", izjavio je lider dijela bosanskih muslimana Alija Izetbegovi}. Izetbegovi} je precizirao da je muslimanima trenutno prvenstveno neophodna artiqerija. Komentari{u}i nagovje{taj povla~ewa UNPROFOR-a ako se ukine embargo na isporuku oru`ja muslimanskoj strani, Izetbegovi} je rekao da je takvo "pona{awe mirovnih snaga ucjena". Crveni krst i Komeserijat za izbjeglice i humanitarnu pomo} Republike Srpske iz Srpskog Sarajeva, uputili su apel predsjedniku Me|unarodnog komiteta Crvenog krsta

13. 09. 1994.
U @enevi zavr{en sastanak Kontaktgrupe za BiH i Sekretarijata Mirovne konferencije OUN o biv{oj Jugoslaviji. Usvojen je prijedlog o slawu jednog "humanitarnog tijela" na granici izme|u SRJ i RS. Kongres SAD usvojio odluku kojom se nala`e predsjedniku Klintonu da do 15. oktobra u Savjetu bezbjednosti UN pokrene akciju za multilateralno ukidawe embarga na uvoz oru`ja za bosanske muslimane. Odluka je izglasana u vidu amandmana na vojni buxet zemqe za teku}u finansijsku godinu. [ef Biroa za nacionalnu bezbjednost Hrvatske Hrvoje [arini} potvrdio je da se u sjedi{tu UNPROFOR-a u Zagrebu pripremaju osnove novog plana me|unarodne zajednice za rje{ewe odnosa Hrvatske i Republike Srpske Krajine. "Na granicu SRJ i Republike Srpske ne}e i}i nikakvi me|unarodni posmatra~i, ve} se razmatra slawe iskqu~ivo humanitaraca koji bi se nalazili na grani~nim prelazima", izjavila je na konferenciji za novinare predstavnik za {tampu u Palati nacija u @enevi Terez Gaston.

186

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
Mikeli}eva vlada treba da garantuje provo|ewe blokade prema Republici Srpskoj. I za transport robe iz jednog u drugi dio Republike Srpske Krajine potrebna je dozvola Ministarstva trgovine i Mikeli}ev potpis. "Federacija BiH postoji samo na papiru i nije za`ivjela u praksi", konstatovao je ministar inostranih poslova muslimanske vlade u Sarajevu Irfan Qubijanki}. On je izjavio da se wegova Vlada o{tro suprostavqa prijedlogu Kontakt-grupe o "ubla`avawu sankcija SR Jugoslaviji, istakav{i da "to predstavqa sramotni ~in me|unarodne zajednice." Portparol UNPROFOR-a za sektor "JUG" Alun Roberts izjavio je u Kninu da je do godi{weg sukoba na {irem podru~ju Biha}a do{lo zbog napada Petog korpusa muslimanskih snaga na srpske polo`aje u rejonu Bosanske Otoke i Bosanske Krupe. "Prema tome", rekao je Roberts, "ne radi se o agresiji Vojske Republike Srpske". od Srbije, kako bi uspostavila kontrolu nad dunavskim bazenom", dodao je [erman, nekada{wi savjetnik u vladi Margaret Ta~er. "Snage HVO se povla~e sa linija fronta oko Kowica odbijaju}i da u~estvuju u nastaloj muslimanskoj ofanzivi na srpske polo`aje u ovoj regiji", potvrdio je portparol UNPROFOR-a u Sarajevu Erik [aperon. Predsjednik DSS Vojisla Ko{tunica na Palama je razgovarao sa rukovodstvom RS. Ko{tunica je osudio blokadu RS, a obe strane su se slo`ile da je neophodno nastaviti mirovni proces bez pritisaka i ultimatuma, korigovati mape i ustavne aran`mane za BiH. Tom prilikom je Ko{tunica predlo`io da se formira "{iroki demokratski savez nasuprot beogradskom re`imu koji je ve} priznao avnojevske granice, ali tu ~iwenisu jo{ prikriva". Ovu ideju su potom podr`ale Narodna skup{tina Crne Gore, Srpska liberalna stranka i Rakiti}ev DEPOS. Lilder SRS Vojislav Ko{tunica je izjavio da "nikakvi kontrolori ne mogu biti efikasni na Drini u srcu Srbije, jer }emo mi svaku kontrolu izigrati i ako bude potrebno popiti celu Drinu". ^lanovi tzv. Srpskog konsultacionog vije}a, lojalnog Izetbegovi}evim vlastima u Sarajevu, Mirko Pejanovi} i Qubomir Berberovi} doputovali su u Beograd, na poziv nekih politi~kih struktura Srbije. Predsjednik Izvr{nog odbora SDS srpskih zemaqa Velibor Ostoji} istakao je da je ova ~iwenica "frapantna, ali nije iznena|uju}e ako se pa`qivo prati slijed poteza srbijanskog rukovodstva." "Rukovodstvo koje protiv svog naroda zavodi sankcije, spremno je i na ovakve postupke" upozorio je Ostoji}.

17. 09. 1994.
Bosanski muslimani se moraju {to prije obra~unati sa Hrvatima iz biv{e BiH, jer je pitawe dana kada }e HVO okrenuti protiv wih, ka`e se u poruci koju su muslimani izbjegli s podru~ja BiH pod hrvatskom kontrolom, privremeno smje{teni u Italiji, uputili Aliji Izetbegovi}u. U poruci nekoliko hiqada muslimanskih izbjeglica tvrdi da je "nemogu}e ostvariti su`ivot u federaciji sa Hrvatima". Prema wihovoj tvrdwi, to se pokazalo posqedwih dana u rejonima Kowica, Vla{i}a i Biha}a, gdje je HVO otkazao saradwu sa muslim. vojskom. "Latini su nam uvijek, kad nam je najte`e udarali no` u le|a, pa i u ovom ratu, upozoravaju oni".

14. 09. 1994.
Ruski ministar inostranih poslova Andrej Kozirjev je izjavio da "neopravdani zastoj" u ukidawu sankcija prema SRJ stvara probleme izme|u Moskve i zapadnih ~lanica Kontaktgrupe. "To je, bez sumwe, neopravdan zastoj... Pro{lo je mjesec i po dana od kako je Beograd rekao "da", a jo{ nema rezolucije (UN) o ukidawu sankcija, makar parcijalno... to nam stvara probleme... mi o tome vodimo o{tre diskusije".

16. 09. 1994.
U ime Kontakt-grupe (SAD, Velika Britanija, Francuska i Wema~ka) francuski ambasador podnio je Savjetu bezbjednosti UN Nacrt rezolucija o ubla`avawu sankcija za SR Jugoslaviju i o poo{travawu sankcija RS. U centralnoj Bosni ponovo zategnuto stawe izme|u Hrvata i muslimana. "Vitez }e biti sravwen sa zemqom!", poru~io je komandant Sedmog korpusa Armije BiH Mehmed Alagi}, ukoliko jedinice HVO ne deblokiraju put Zenica-Travnika.

18. 09. 1994.
Komandant snaga UN u BiH Majkl Rouz zaprijetio je i Srbima i muslimanima da }e preduzeti akciju ukoliko ne prekinu borbe oko Sarajeva. Sve~anom akademijom i brojnim drugima sadr`ajima u Prwavoru je obiqe`ena tre}a godi{wica ratnog puta Prve prwavorske lake pje{adijske brigade. O ratnom putu jedinice govorio je wen komadant potpukovnik Vlado @ivkovi} nagla{avaju}i da je ovo jedinica koja nikada i nigdje tokom trogodi{weg ratovawa nije

1994

15. 09. 1994.
"Rat koji se danas vodi na prostorima biv{e BiH potaknuto je Wema~ku da bi ostvarila hegemoniju na Balkanu", izjavio je ser Alfred [erman, novinar i publicista iz Londona. "Ciq Wema~ke je, ne samo poraz Srba u RS i RSK, nego i odvajawe Kosova, Sanxaka, pa i Vojvodine

187

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
izgubila ni centim. prostora i da }e istrajati na putu do kona~nog ostvarewa svetih srpskih ciqeva. Pomo}nik komadanta Glavnog {taba VRS general-major Milan Gvero upozorio je da muslimani sve intenzivnije napadaju srpske polo`aje na svim dijelovima rati{ta u biv{oj BiH, kr{e}i pri tome i neke odluke Savjeta bezbjednosti UN na kojima su sami insistirali. Tako su obnovqeni napadi na srpske polo`aje kod Sarajeva koriste}i minobaca~e kalibra 82 i 120 mm, a poznato je daje Odlukom Savjeta bezbjednosti zabrawena upotreba naoru`awa kalibra ve}eg od 12.7 milimetara u zoni od 20 kilometara oko grada. "Iako se mi suzdr`avamo od sna`nijeg odgovora, muslimanske vojske, ina~e veoma dobro i moderno naoru`ana, trpi velike gubitke, {to wihovi mediji pre}utkuju" - objasnio je pomo}nik komadanta G[ VRS. grada zapo~ele `estok aritqerijski sukob poku{avaju}i da navedu UN da preduzmu vazdu{ne napade na Srbe u BiH. "Poru~io sam vladi: ukoliko ne prekinete, vazdu{nu silu }emo upotrebiti protiv vas. Ve} smo se sa NATO-om konsultovali o ciqevima", izjavio je Rouz. Poslije ove prijetwe Alija Izetbegovi} i Rasim Deli} pristali su da narede da se napadi obustave. Portparol UNPROFOR-a Kler Grejms izjavila je da su muslimani za samo 35 minuta uputili najmawe 290 granata na srpske polo`aje oko Sarajeva, kako bi podr`ali svoju pje{adiju, nakon ~ega su Srbi odgovorili na napad. Srpski borci uspjeli da napad odbiju, primoravaju}i muslimanske formacije da se uz velike gubitke u qudstvu, vrate na po~etne polo`aje. U Bugojanskoj regiji se vode `estoki artiqerijski sukobi hrvatskih i muslimanskih snaga u kojima na obje strane ima poginulih i rawenih. UNPROFOR, vi{e ne}e biti mogu}a... i RS }e uvesti sve vrste sankcija protiv muslimanske Bosne". A kao garanciju spremnosti RS za mir Karaxi} je predlo`io "da se odmah zakqu~i sporazum o sveobuhvatnom prekidu neprijateqstava, uz postavqawe snaga UN izme|u strana u sukobu". On je tako|e apelovao na Galija da "uti~e na SR Jugoslaviju da se zadovoqi politi~kim i vojnim sankcijama, a da omogu}i ekonomsku saradwu sa subjektima u SRJ".

21. 09. 1994.
Egzodus Hrvata u muslimanskim Zeni~kom kantonu nastavqen je i nakon potpisa Va{ingtonskog sporazuma kojim je uspostavqena muslimansko - hrvatska federacija. Predsjednik HDZ Zenice Josip Pojavnik izjavio je da je samo u posqedwih mjesec dana, bje`e}i od muslimanskog terora, Zenicu napustilo oko 1.000 Hrvata. Od po~etka muslimansko-hrvatskih sukoba, sa zeni~kog podru~ja je izbjeglo ili protjerano oko 14.000 Hrvata, {to je vi{e od 55% ukupnog hrvatskog stanovni{tva. Portparol UNPROFOR-a Tim Spajser izjavio je da Srbi u Bosni povla~e te{ko oru`je oko Sarajeva. Srbima u Bosni je zaprije}eno da }e biti izlo`eni vazdu{nim udarima aviona NATO-a, po{to je na podru~ju oko Sarajeva, u zoni u kojoj je zabraweno prisustvo te{kog oru`ja primje}eno nekoliko topova. Komandant "plavih {qemova" u BiH britanski general Majkl Rouz, izjavio je da su se Srbi slo`ili da do pono}i uklone sve oru`je za koje je potvr|eno ili se sumwa da se nalazi u okolini Sarajeva. Kontakt-grupa potvrdila je pravo Srbima u BiH na konfederativno povezivawe s Jugoslavijom. To je osnovni zakqu~ak ~lanova Kontaktgrupe s predsjednikom Srbije Slobodanom Milo{evi}em u

19. 09. 1994.

Francuski ministar odbrane Fransoa Leotar ponovo je izrazio protivqewe Francuske skidawu embarga na isporuku oru`ja muslimanima u Bosni, procjewuju}i da bi to bio "kolektivni neuspjeh", Evropske unije, UN i NATOa. "Ukoliko se skine embargo, ulazi se u ratnu opciju", rekao je Leotar. "Ponovo bi do{lo do rata, istinskog rata, sa raketama, tenkovima, bombardovawem gradova i deportacijama na jednom dijelu evropske teritorije. To bi bio na{ kolektivni neuspjeh", ka`e on. Odnosi izme|u muslimana i Hrvata iz dana u dan se pogor{avaju, a to pokazuje i odluka muslimanskih vlasti u Sarajevu da pokrenu krivi~nu prijavu protiv Darija Kordi}a, predsjednika HDZ za biv{u BiH, zbog kako ka`e, ratnih zlo~ina protiv muslimana na podru~ju Busova~e i sredwe Bosne. Komandant UNPROFOR-a u BiH Majkl Rouz je izjavio da su jedinice vlade u Sarajevu u sjeveroisto~nom dijelu

20. 09. 1994.
Komadant UNPROFOR-a za BiH general Majkl Rouz potvrdio je na Palama, poslije sastanka sa predsjednikom Republike Srpske Radovanom Karaxi}em, da su za posqedwe sukobe na podru~ju Sarajeva iskqu~ivo krivci muslimani. "Na osnovu podataka radara koji detektuje minobaca~ku vatru, napad je zapo~et iz grada, sa muslimanske teritorije, i ta~no su locirana mjesta sa kojih je otvarana vatra. To je neizbje`no vodilo odgovoru srpske strane", objasnio je general Rouz. Predsjednik RS Radovan Karaxi} uputio je pismo generalnom sekretaru UN, u kome se ka`e: "Ukoliko Savjet bezbjednosti izglasa rezoluciju protiv nas, to }e zna~iti da UN napu{taju nepristrasnu poziciju i svrstavaju se u red na{ih neprijateqa... Nakon toga saradwa sa organima UN, ukqu~uju}i i

188

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
Beogradu. Mediji prenose da su ~lanovi Kontakt-grupe potvrdili pravo Srba u BiH da se konfederativno pove`u s Jugoslavijom, kao {to je i Federaciji BiH dato pravo na takvo povezivawe s Hrvatskom. Objavqen Apel javnosti grupe kulturnih i javnih radnika iz Beograda, u kome se, izme|u ostalog ka`e: "Upozoravamo doma}u i svjetsku javnost da predlo`eni plan Kontaktgrupe za BiH ne}e i ne mo`e dovesti do `eqenog mira... Neprihvatqiv je svaki pritisak da se nametne mirovno rje{ewe snagom autoriteta... Najve}i dio gra|ana Srbije i Crne Gore se ne sla`e sa zvani~nom politikom, kaja se personifikuje u li~nosti predsjednika Slobodana Milo{evi}a... Nerealno je, a mo`da i apsurdno, zahtjevati da se predlo`eni plan Kontakt-grupe najprije potpi{e, pa poslije mijewa". ameri~ki ambasador pri UN Madlen Olbrajt. Isto upozorewe uputio je i dr`avni sekretar Voren Kristofer, koji je u Va{ingtonu rekao da treba o~ekivati jo{ ovakvih napada ukoliko VRS nastavi s napadima na snage UNPROFOR-a ili s naru{avawem za{ti}enih zona. protiv Srba na hercegova~kom rati{tu, Ni{i}koj visoravni, Majevici, Vla{i}u i Biha}u dodatnj mobilizaciji u biv{oj BiH su podlegle muslimanske `ene od 16 - 60 godina.

24. 09. 1994.
Sa 14 glasova "za" i jednim uzdr`anim (Kina) Savjeta bezbjednosti je uvojio i Rezoluciju 942 i poo{travawu sankcija prema RS, kojom se osim postoje}ih zavode nove sankcije: pozivaju se dr`ave ~lanice UN "da se uzdr`e od svih politi~kih kontakata i razgovora s rukovodstvom RS sve dok oni, u potpunosti, ne prihvate mirovni plan"; rukovodstvu se zabrawuje putovawe izvan teritorija pod srpskom kontrolom; zabrawuju se sve finansijske i rtgovinske transakcije, uz mogu}nost zapljene robe i kapitala u inostranstvu; zabrawuje da komercijalni rije~ni saobra}aj sti`e do luka u podru~jima BiH koja su pod kontrolom snaga RS i tra`i da se sve isporuke robe za srpska podru~ja BiH kontroli{u i ovjere unaprijed. Savjet bezbjednosti UN usvojio je Rezoluciju 943 o ubla`avawu ekonomskih sankcija prema SRJ. Ovom Rezolucijom se "na period od 100 dana aerodrom Beograd otvara za putni~ki saobra}aj i dopreme robe za koju postoji saglasnost Komiteta Savjeta bezbjednosti", kao i "obavqawe trajektne linije izme|u Bara i luke Bari (Italija)": Jugoslovenskim sportistima se dozvoqava u~e{}e u svim me|unarodnim takmi~ewima i ukida blokada za kulturnu razmjenu s inostranstom. Rezolucija }e stupiti na snagu 24 ~asa nakon {to generalni sekretar UN svojim izvje{tajem potvrdi da Jugoslavija efikasno primjewuje svoju odluku o zatvarawu granice prema teritoriji RS. Savjet bezbjednosti }e nakon 100 dana, na osnovu izvje{taja generalnog sekretara ponovo razmotriti ~itavu situaciju i donijeti odluku o daqem

23. 09. 1994.
[ef ruske diplomatije Andrej Kozirjev podr`ao je najnoviji napad aviona NATO-a na Vojsku RS. Komandant Glavnog {taba VRS general Ratko Mladi} je izjavio da srpska vojska ne}e vi{e tolerisati napade NATO-a na civilne objekte i da }e na wih uzvratiti po ciqevima u vazduhu i na zemqi u onom trenutku kada to komandi srpske vojske bude odgovaralo. Potpredsjednik Republike Srpske dr Biqana Plav{i}, delegacija iz Stare Pazove, koju su sa~iwavali predsjednik Srpske narodne obnove (SNO) Mirko Jovi}, protojerej Pantelija Pavlovi} i predsjednik Kola srpskih sestara An|elka Vidakovi}, obi{li su srpske borce na prvim linijama fronta na Vla{i}u. Neposredno pred odlazak na Vla{i}, dr Biqana Plav{i} je na konferenciji za novinare u Bawoj Luci istakla da, "kada je SR Jugoslavija prekinula diplomatske i ekonomske odnose sa RS, na{u republiku neprestano posje}uju prijateqi koji imaju druga~iji stav od aktuelnih vlasti u SRJ i koji smatraju da se srpski narod ne mo`e dijeliti, bez obzira na politi~ki trenutak". Muslimansko vojno i politi~ko rukovodstvo iz Sarajeva cini~no tra`i od Va{ingtona dodatno naoru`avawe neophodno za nastavak velike ofanzive "Sloboda 94", {to potvr|uju u~estale posjete na relaciji biv{a BiH - SAD. Zbog odbijawa hrvatskih snaga da se ukqu~e u borbu

22. 09. 1994.
Avioni NATO-a bombardovali su jedan srpski tenk u zabrawenoj zoni oko Sarajeva. U saop{tewu NATO-a se ka`e da je to bio odgovor na prethodni napad srpskih snaga na jedno oklopno vozilo UNPROFOR-a i rawavawe jednog francuskog vojnika. Prema saop{tewu Glavnog {taba VRS, izvr{en je "brutalan napad na civilno stanovni{tvo u rejonu sela Dobro{evi}a. Zbog sve ~e{}ih brutalnih i ni~im izazvanih napada snaga NATO-a i UNPROFOR-a na RS, koji su direktna podr{ka muslimanskim dejstvima prema srpskoj teritoriji, prinu|eni smo da adekvatno odgovorimo po ciqevima koje }emo naknadno odrediti". "Najnoviji napad NATO-a na polo`aje bosanskih Srba kod Sarajeva predstavqa poruku Srbima da }e ovakve vrste pritiska biti nastavqena sve dok Pale ne prihvate mirovni plan Kontakt-grupe", izjavila je ~lan Savjeta za nacionalnu bezbjednost i

1994

189

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
produ`avawu va`ewa pomenutih mjera, ali }e u roku od pet dana ponovo zavesti sankcije ukoliko dobije izvje{taj da Beograd {aqe ratni materijal preko bosanske granice. Za ovu Rezoluciju glasalao je 11 ~lanova Savjeta bezbjednosti. Savjet bezbjednosti UN je jednoglasno uvojio Rezoluciju 941, kojom se osu|uje politika "etni~kog ~i{}ewa gdje god da se ona pojavi i ko god da je sprovodi", makar se teret odgovornosti skoro iskqu~ivo prebacuje na RS, "zbog uporne kampawe terora koju vode srpske snage u Bawoj Luci, Bijeqini..." "Sankcije Savjeta bezbjednosti UN uvedene prema Republici Srpskoj vrlo su te`ak udarac i direktno su usmjerene protiv mira u biv{oj BiH, jer svi na{i i prijateqi i neprijateqi znaju da mape Kontakt-grupe ne mo`emo da potpi{emo", izjavio je predsjednik Narodne skup{tine RS Mom~ilo Kraji{nik. Prema wegovim rije~ima, mape je odbio srpski narod na referendumu i nijedna li~nost niti politi~ki organ nemaju legitimitet da ih prihvate. Komadant Glavnog {taba VRS generalpukovnik Ratko Mladi} izjavio je da najnovije rezolucije koje se odnose na RS i srpski narod, nisu nikakvo iznena|ewe i to je samo jedan u kontinuitetu pritisaka me|unarodne zajednice koja se od prvog dana stavila na stranu na{ih neprijateqa i zajedno s wima vodi rat protiv nas. "U svakom slu~aju, neprijatno je, ali mislim da }e se morati kad-tad uva`iti na{a mi{qewa i na{i stavovi i me|unarodna zajednica }e morati tretirati srpski narod u RS bar jednako kao ostale narode na prostoru biv{e BiH, izjavio je general Mladi}. na pismo komadanta snaga UNPROFORa za biv{u Jugoslaviju generala Bertrana De Laprela i upozorio ga da ne planira nikakve aktivnosti UNPROFOR-a na podru~ju RS dok ne pru`i uvjeravawa o neutralnosti mirovnih snaga. U svom pismu Mladi} obavje{tava De Laprela da su razumqivi poku{aji da se opravdaju "~udne i nerazumne odluke o bezrazlo`noj upotrebi avijacije NATO-a koji ve} tre}i put zlo~ina~ki napada na RS i weno stanovni{tvo. "O~ekujem da razumijete i ozbiqno shvatite da ste izgubili mnogo od ugleda koji ste Vi i snage UNPROFOR-a u`ivali u srpskom narodu, jer ste uprqali ruke krvqu srpske djece koju ste pobili avijacijom NATO-a koja je za ra~un muslimana dejstvovala u vi{e navrata", pi{e Mladi}. mandata UNPROFOR-a kojim je predvi|eno da mirovne snage ostanu u Hrvatskoj jo{ {est mjeseci. U Va{ingtonu je jo{ jednom izra`eno nezadovoqstvo pona{awem komandanta mirovnih snaga UN u biv{oj Bosni, britanskog generala Majkla Rouza, za koga se smatra da stoji na putu ameri~koj liniji agresivnijeg vojnog ka`wavawa Srba. Predstavnici za {tampu Bijele ku}e Di Di Majers, odgovaraju}i na pitawe da li SAD `ele da Rouz bude smjewen, rekla je, me|utim, "da administracija nije tra`ila smjewivawe Rouza", ali da Va{ington i saveznici u Kontakt-grupi i NATO tra`e "ja~u primjenu sile".

30. 09. 1994.
Savjet bezbjednosti UN usvojio je Rezoluciju 947 o produ`etku mandata UNPROFOR-a u biv{oj Jugoslaviji do 31. marta 1995. godine. Tako|e je usvojeno Predsjedni~ko saop{tewe kojim se osu|uje srpska strana zbog kr{ewa sporazuma o prekidu vatre u regionu Sarajeva. UNPROFOR je protestovao {to su snage vlade u Sarajevu na svoj kanton na kojem se nalazio trocjevni protivavionski top stavile oznake UN. Portparol mirovnih snaga kapetan Filip Xeriko saop{tio je da su to bijelo vozilo pripadnici UNPROFORa primjetili, a kasnije i fotografisali na podru~ju Tuzle. Predsjednik RS Radovan Karaxi} je izjavio da je spreman da RS u|e u sastav unije BiH "ako je to unija evropskog tipa, u koju ulaze suverene dr`ave sa vlastitom monetom, nezavisnom spoqnom politikom i ekonomskim odnosima sa inostranstvom". Uz to je rekao da bi RS pristala da zadr`i "znatno ispod 64% teritorija" BiH u zamjenu za priznavawe suvereniteta. Wegova svetost patrijarh srpski gospodin Pavle, u pratwi episkopa

27. 09. 1994.
Lider bosanskih muslimana Alija Izetbegovi} je, da bi pokazao "spremnost Vlade u Sarajevu na popu{tawe u interesu kompromisa", obavijestio Generalnu skup{tinu UN da je od Va{ingtona zatra`eno da se za period od ~etiri do {est mjeseci odlo`i "realizacija najavqene odluke" o suspenziji embarga na uvoz oru`ja za muslimansku stranu u BiH.

28. 09. 1994.
Komandant mirovnih snaga UN u BiH, britanski general Majkl Rouz izjavio je da se protivi eskalaciji upotrebe sile kao sredstvu za obezbje|ivawe miroqubivog rje{ewa krize u biv{oj Jugoslaviji. "Mi ne mo`emo bombardovati na{ put ka miru. Pove}awe upotrebe sile po mom mi{qewu u ovom trenutku nije rje{ewe" rekao je general Rouz.

25. 09. 1994.
Komadant Glavnog {taba VRS generalpukovnik Ratko Mladi} odgovorio je

29. 09. 1994.
Hrvatski predsjednik Frawo Tu|man nije zadovoqan nacrtom rezolucije Savjeta bezbjednosti UN o produ`ewu

190

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
ba~kog gospodina Irineja, posjetio je sjedi{te Mitropolije dabrobosanske na Sokocu. Wegova svetost patrijarh srpskih gospodin Pavle iskoristio je ovu posjetu da se u sjedi{tu mitropolije sastane i sa predsjednikom i potpredsjednikom Republike Srpske Radovanom Karaxi}em i Nikolom Koqevi}em i drugim zvani~nicima RS i upoznao se sa aktuelnom situacijom na prostoru RS. Vlada u Va{ingtonu, suo~ena s pritiskom ostalih ~lanova Kontakt-grupe, odlu~ila je da ne prihvati inicijativu Alije Izetbegovi}a da se u Savjetu bezbjednosti donese obavezuju}a rezolucija o ukidawu embarga na oru`je muslimana. Predsjednik HDZ za biv{u BiH Dario Kordi} izjavio je u Zagrebu da se poslije potpisivawa Va{ingtonskih sporazuma s podru~ja koje kontroli{u muslimanske snage iselilo ~ak 20.000 Hrvata. nih humanitarnih organizacija na teritoriji RS. Predsjednik Republike Srpske Radovan Karaxi} izjavio je da je spreman da prihvati ulazak RS u sastav unije BiH, ako je to unija evropskog tipa, u koju ulaze suverene dr`ave sa vlastitim monetama, nezavisnom spoqnom dr`ave politikom i ekonomskim odnosima sa inostranstvom. General-pukovnik Ratko Mladi}, komadant Glavnog {taba VRS izrazio je spremnost da sa muslimanskim i hrvatskim vojnim rukovodstvom zakqu~i sporazum o potpunom i definitivnom prekidu neprijateqstava. Mladi} je predlo`io da se odr`i sastanak komandanta svih strana u sukobu. Sastanku bi prisustvovali vojni komadanti Hrvatske, koja ima svoje oru`ane snage u biv{oj BiH i poma`e Hrvate u Centralnoj Bosni, te HVO, muslimanske snage i srpske vojske. "Mogu}e je da se postigne sporazum po kom bi se odvojile snage, a UNPROFOR preuzeo kontrolu linija razdvajawa, koje bi na taj na~in bile uspostavqene", rekao je general Mladi}. U Beogradu je odr`an sastanak predsjednik RSK Milana Marti}a i predsjednika Srbije Slobodna Milo{evi}a na kome se razmatralo stawe nastalo primjenom odluke Savezne uprave carina o blokadi zapadnog dijela RSK. djelimi~noj suspenziji sankcija prema SRJ. UNPROFOR je blokirao prelazak 300 vojnika Armije BiH preko demilitarizovane zone oko Sarajeva, koju su se kretali ka srpskim polo`ajima. Srpska pravoslavna crkva osnovala je Duhovnu akademiju "Sveti Vasilije Ostro{ki" u Srbiwu (Fo~a) u RS. Za rektora je imenovan episkop zahumsko-hercegova~ki Atanasije Jevti}.

04. 10. 1994.
U borbama vo|enim u protekla tri dana na Igmanu i Bjela{nici, muslimanske snage pretrpjele su velike gubitke, a samo na podru~ju Quqeve Stijene poginulo je vi{e od 200 muslimanskih vojnika.

05. 10. 1994.
Stupila je na snagu Rezolucija 943 Savjeta bezbjednosti UN, 24 ~asa nakon {to je generalni sekretar UN Butros Gali dostavio izvje{taj Savjeta bezbjednosti, u kome se konstatuje da "Vlada SRJ (Srbije i Crne Gore) ispuwava obaveze koje je preuzela o zatvarawu granice izme|u SRJ i dijelova Republike BiH pod kontrolom Srba". Poslije odluke o ubla`avawu sankcija prema SRJ otvoren je neogradski aerodrom Sur~in slijetawem aviona "Aeroflota", ~ime je uspostavqena redovna linija Moskva-Beograd. Ovim avionom je u Beograd doputovao zamjenik ruskog ministra inostranih poslova i specijalni izaslanik ruskog predsjednika Vitalij ^urkin, koga su na aerodromu sa~ekali brojni funkcioneri savezne i republi~ke vlade. Nakon toga ^urkina je primio predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi}. U Sarajevu, na mostu "Bratstvo i jedinstvo", izvr{ena je razmjena

01. 10. 1994.
Muslimanska ofanziva zapo~eta na podru~ju Igmana, Bjela{nice, Rakitnice i Treskavice, u okolini Sarajeva, jo{ uvijek traje - saop{tio je Informativni centar Sarajevskoromanijskog korpusa VRS. Po Trnovu su padale haubi~ke granate ispaqene sa muslimanskih polo`aja, iako se ovo mjesto nalazi u zoni od 20 km oko Sarajeva, gdje je zabrawena upotreba te{kog naoru`awa.

03. 10. 1994. 02. 10. 1994.
Predsjednik Narodne skup{tine Republike Srpske Mom~ilo Kraji{nik izjavio je na Palama, nakon razgovora rukovodstvo RS sa predstavnicima UNPROFOR-a, da je postignut sporazum o normalizaciji odnosa izme|u dvije strane i ponovnoj uspostavi slobodnog kretawe pripadnika mirovnih snaga UN i me|unarodGeneralni sekretar UN Butros Gali dobio je izvje{taj koordinatora humanitarne misije Bo Pelnasa o stawu na jugoslovensko-bosanskoj granici, koji treba da prezentira Savjetu bezbjednosti. Ukoliko bi izvje{taj potvrdio da je granica zatvorena za sve osim za promet humanitarnih artikala nakon 24 ~asa stupila bi na snagu Rezolucija 943 o

1994

191

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
zarobqenika, najve}a u posqedwih sedam mjeseci. Razmjeweno je ukupno 294 zarobqenika - 128 Srba i 166 muslimana. Iz Gora`da je, tako|e, pu{teno na srpsku teritoriju 40 civila i 15 ratnih zarobqenika, kao protivusluga za dozvolu srpske strane da se prethodnog dana iz Gora`da helikopterom evakui{e 40 pripadnika muslimanskih jedinica. limanska ofanziva do srpskih polo`aja stigla "preko za{ti}ene zone koju su Srbi oslobodili i po nalogu me|unarodne zajednice predali na ~uvawe UNPROFOR-u." UNPROFOR je upozorio bosansku muslimansku armiju da se povu~e iz oblasti nedaleko od Sarajeva gdje je izvr{en masakr srpskih vojnika ili }e se suo~iti sa rizikom napada snaga UN iz vazduha i na tlu. "Mi smo im rekli da smo veoma ozbiqni", izjavio je predstavnik UN i dodao: "Nadamo se da }e se oni sami povu}i. Ako oni to ne urade, mi }emo ih pomjeriti." Francuska je osudila masakr koji su nad vojnicima VRS izvr{ile na Igmanu muslimanske snage i izrazile zabrinutost da bi ta "agresija" mogla izazvati svirepu odmazdu. U Sarajevu u Kopa~ima kod Gora`da razmeweno je ukupno 140 Srba iz muslimanskih zatvora u Sarajevu, Gora`du i Kowicu za 160 muslimana iz zatvora u Vi{egradu, Rudom, Rogatici i Srbiwu. Vlada Republike Srpske donijela je na sjednici na Palama odluku o zabrani izno{ewa i slawa prehrambenih proizvoda i druge robe {iroke potro{we iz RS u druge dijelove biv{e BiH. planini Igman, zaprijetio da }e upotrijebiti silu da bi protjerao muslimanske jedinice iz demilitarizovane zone pod kontrolom UN, ukoliko ne prihvate da se mirno povuku. Iako je Alija Izetbegovi} izjavio da wegove jedinice imaju "savr{eno pravo" da ostanu na Igmanu, ipak su "jedinice UN izvele 550 vojnika bosanske vlade iz demilitarizovane zone, okrenute ka Sarajevu i uni{tile bunkere i skloni{ta", ka`e se u saop{tewu UNPROFOR-a. Obnovqeni su redovni letovi UN na sarajevskom aerodromu po{to je RS povukla pretwe da }e pucati na sve avione koji budu koristili ovaj aerodrom. Sporazum o ponovnom otvarawu sarajevskog aerodroma postigli su predsjednik RS Radovan Karaxi} i specijalni izaslanik generalnog sekretara UN Jasu{i Aka{i.

06. 10. 1994.
Delegacija SPC, s patrijarhom srpskim gospodinom Pavlom na ~elu, doputovala u Moskvu u posjetu Ruskoj pravoslavnoj crkvi. Na konferenciji za {tampu u Sarajevu bosanski reis-ul-ulema Mustafa Ceri} je rekao da UN i humanitarne organizacije korumpiraju muslimane jer uvoze sviwsko meso i dodao: "Mi moramo da odbacimo sve to evropsko |ubre, alkohol, droge, prostituciju i sviwetinu". (Poslije toga u Sarajevu je uslijedila akcija inspektora koji su mesarima naredili da izbace slaninu i sviwsko meso iz radwi.) Na dana{wi dan se navr{avaju dvije godine kako su vojnici Prvog kraji{kog korpusa oslobodili Brod. Muslimanske snage izvr{ile masakr 20 pripadnika VRS, me|u kojima su ~etiri bolni~arke. Unaka`ena tijela srpskih boraca prona{li su pripadnici UNPROFOR-a. Obra}aju}i se novinarima u Sarajevu, Jasu{i Aka{i je izjavio da je masakr "tragi~an incident" i da su tijela poginulih vra}ena srpskoj strani. Muslimanski napad na srpske vojnike dogodio se neposredno nakon Karaxi}eve pritu`be Aka{iju da je muslimanska strana u ofanzivi. Sarajevsko-romanijski korpus VRS upozorio je da je masakrom nad srpskim vojnicima koji su izvr{ile muslimanske snage "potpaqeno bure baruta koje preti da zapali ne samo Sarajevo nego i mnogo {ire podru~je". "Korpus posebno nagla{ava da je mus-

08. 10. 1994.
Da bi skrenule pa`wu svjetske javnosti sa zlo~ina na Igmanu koji se desio unutar demilitarizovane zone "muslimansko rukovodstvo nastavqa da ubija ne samo Srbe nego i svoj narod pred unaprijed pripremqenim kamerama. Nakon masakra u Ulici Vase Miskina i na Merkalama, insceniran je srpski napad na tramvaje kod Tehni~ke {kole u Sarajevu" - navodi se u saop{tewu Informativne slu`be Sarajevskoromanijskog korpusa VRS.

07. 10. 1994.
Savjet NATO-a uslaglasio je prijedloge za novu proceduru vazdu{nih udara u BiH. Ukoliko bi se s tim saglasile UN, nova procedura bi omogu}ila brzo, automatsko, nenajavqeno i masivnije (udarima na vi{e ciqeva) reagovawe vazdu{nih snaga NATO-a na sve napade na Sarajevo i ostale "bezbjedne zone". Prijedlog Savjeta je u vidu "u~tivog ali ~vrstog demar{a" upu}en generalnom sekretaru UN rdi upoznavawa i saglasnosti. Komandant UNPROFOR-a za BiH Majkl Rouz je, nakon masakra 20 Srba na

09. 10. 1994.
Humanitarno stawe u srpskoj Hercegovini od po~etka rata nikad nije bilo te`e jer su zalihe hrane u skladi{tima svedene na minimum. Oko 40.000 nevoqnika pati zbog nedostatka hrane, tople obu}e i odje}e, }ebadi, a veoma im je te{ko osigurati smje{taj. "Mirovne trupe UN su du`ne da prinude muslimanske formacije na povla~ewe iz delimitarizovane zone na Igmanu i vrate ih na polo`aje iz

192

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
avgusta 1993. godine kada je VRS predala Igman i Bjela{nicu na ~uvawe UNPROFOR-u, a ne muslimanima. Ukoliko se muslimani potpuno, bez ostatka i bezuslovno ne povuku iz zone pod za{titom UNPROFOR-a, Srpska vojska }e ponovo preuzeti kontrolu nad ovim podru~jima. Osim u ovoj Sarajevskoj zoni, RS }e mo`da UNPROFOR-u u cjelini otkazati gostoprimstvo i boravak na prostorima biv{e BiH", istakao je predsjednik RS dr Radovan Karaxi}. Predsjednik Narodne skup{tine Republike Srpske Mom~ilo Kraji{nik optu`io je muslimanske formacije i mirovne snage UN za masakr nad 20 srpskih boraca u za{ti}enoj zoni u okolini Sarajeva i najavio da srpska strana ne mo`e biti pasivna poslije ovih doga|aja. "Na{i potezi mogu biti razli~iti, od toga da sami kaznimo muslimane, do toga da ota`emo gostoprimstvo UNPROFOR-a koga stavqam na potpuno istu ravan kao krivca za ovo {to se desilo, ukoliko ne preduzmu radikalne korake protiv muslimana". Suo~eni sa opasno{}u da budu strpani u me|unarodni geto od strane zapadnih, prete`no katoli~kih zemaqa, pravoslavni narodi treba da zbiju sopstvene radove da bi se izvr{ili za ravnopravan tretman i mjesto u me|unarodnoj zajednici, kqu~na je poruka govornika na Skup{tini Srpskog kongresa ujediwewa u Detroitu. "Pred pravoslavnim hri{}anskim svijetom le`e ozbiqni problemi" rekao je Obrad Kesi}, analiti~ar Istra`iva~kog instituta u Va{ingtonu. }e izvr{iti inspekciju na planini Igman i uvjeriti se da su se pripadnici muslimanskih jedinica povukli iz demilitarizovane zone. Srpska komanda u Petrovcu isti~e da su muslimanske snage na biha}kom rati{tu u protekla 24 ~asa ofanzivno napadale du` cijele linije razdvajawa. tarizovanu zonu", rekao je on, osvr}u}i se na masakr srpskih boraca 6. oktobra na Igmanu. "Glavni problem u Bosni je u tome {to ne postoji nijedan dobar plan", izjavio je biv{i ameri~ki dr`avni sekretar Henri Kisinxer. "Uvijek sam zastupao mi{qewe da nije trebalo da BiH bude stvorena u sada{wim granicama" rekao je Kisinxer i dodao da bi "bilo boqe da je prije pet godina bila podjeqena prema nacionalnom kqu~u s oblastima za muslimane, jer Bosna istorijski nikad nije postojala." Jugoslavija, prema wegovim rije~ima ipak nije "dobar primjer" krize koja bi mogla ugroziti bezbjednost u Evropi. U Jugoslaviji je rije~ o etni~kim sukobima iz daleke istorije koji bi se, me|utim, lak{e rje{avali da su Evropske unije i NATO bili druga~ije organizovani. Na~elnik Glavnog {taba VRS generalpotpukovnik Manojlo Milovanovi} izjavio je, uo~i susret sa na~elnikom {taba UNPROFOR-a za biv{u BiH generalom J. B. Brikmanom da je "muslimanska strana odbila dogovorenu ispekciju Igmana i Bjela{nice, jer se wihove jedinice jo{ nalaze unutar ove delimitarizovane zone Sarajeva." Optu`uju}i UNPROFOR da do danas nije ispo{tovao nijedan sporazum, na~elnik G[ VRS je naglasio da }e nakon roka koji je dogovoren s komadantom UNPROFORA-a za biv{u BiH generalom Majklom Rouzom 20. oktobra srpska strana uzvratiti silom i vratiti muslimanske jedinice na polo`aje ucrtane 9. februara 1994. godine. "Ukoliko UNPROFOR do 20. oktobra ne realizuje sve potpisane sporazume srpska strana }e prekinuti odnos s trupama UN" najavio je general Milovanovi}. U posqedwe vrijeme na prostorima biv{e BiH primje}en je poja~an priliv pripadnika raznih ekstremnih teroristi~kih grupa islamskofundamentalisti~ke orijentacije,

11. 10. 1994.
Wegova svetost patrijarh srpski gospodin Pavle rekao je u razgovoru sa prvim zamjenikom predsjednka ruske vlade Olegom [o{kovcem, prilikom petodnevne posjete Rusiji, da bi Srbi iz RS prihvatili plan Kontakt-grupe ako bi im se omogu}ilo pravo na samopredeqewe i konfederativno povezivawe sa SR Jugoslavijom.

12. 10. 1994.
Prema vijstima, kao hrvatskog tako i muslimanskog radija, ponovo je do{lo do oru`anih sukoba muslimanskih jedinica i jedinica HVO u centralnoj Bosni, naro~ito oko Bugojna. Za samo dva mjeseca koliko traje akcija fonda za spas djece "Djeca bez pratwe u izbjegli{tvu", na teritoriji Srbije evidentirano je 200 djece iz biv{e Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, koja u Srbiji borave bez roditeqa, izjavila je koordinator programa Ana Pe{i}.

13. 10. 1994.
Poslije zatvorene sjednice Savjeta bezbjednosti UN ruski predstavnik u UN Vasil Sidrov je u izjavi novinarima rekao da je Rusija osudila Savjeta bezbjednosti zbog primjene dvostrukih standarda u BiH. "Savjet bezbjednosti je spreman da osudi jednu stranu, srpsku stranu u BiH, ali nije spreman, kako pokazuje najnoviji primjer, da adekvatno reaguje kada snage Vlade u Sarajevu kr{e demili-

1994

10. 10. 1994.
Na Palama u razgovoru izme|u komandanta Glavnog {taba VRS generala Ratka Mladi}a i komandanta UNPROFOR-a za BiH Majkla Rouza postignut je dogovor o mje{ovitoj komisiji Armije BiH i Vojske RS koja

193

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
koji se naj~e{}e legitmi{u kao pripadnici raznih humanitarnih organizacija, novinskih ku}a, UNPROFOR-a, ali i kao pripadnici muslimanske vojske. Komentator Hrvatskog radija isti~e da se dobrovoqci iz islamskih zemaqa nalaze na podru~ju Vare{a, Kowica i Zenice, te da se naj~e{}e nalaze na frontu ukqu~eni u direktne borbe sa pripadnicima VRS. Predsjednik RS Radovan Karaxi} je na Univerzitetu u Bawoj Luci izjavio da bi plan Kontakt-grupe za BiH do sada bio napu{ten da ga nije podr`ala SRJ. "Mi smo od strane SRJ potpuno izolovani i to nije nikakva igra", rekao je Karaxi}. Pripadnici Vojske RS kod Sarajeva oteli pet kamiona UNHCR-a sa lijekovima, iako je dio bio namijewen upravo Srbima kao poklon Svjetske zdravstvene organizacje. Nakon protesta UNPROFOR-a, general Ratko Mladi} je obe}ao da }e kamioni biti vra}eni. tavak pregovora pod patronatom Me|unarodne konferencije o biv{oj Jugoslaviji.

22. 10. 1994.
Muslimanske snage su, i pored datih obe}awa da }e napustiti zonu pod za{titom mirovnih snaga UN na Igmanu, iz tog podru~ja otvorile vatru po vozilu VRS, koje se kretalo na srpskoj teritoriji prouzrokuju}i nove `rtve u redovima VRS. Zlo~in je utoliko te`i {to se desio iz "za{ti}ene zone", koju bi trebalo da kontroli{e UNPROFOR.

14. 10. 1994.
Predsjednik Hrvatske Frawo Tu|man izjavio je u Zagrebu da }e proces reintegracije RSK u Hrvatski dr`avotvorni prostor zapo~eti ve} krajem godine. Postepeni proces reintegracije, prema wegovim rije~ima, zapo~e}e otvarawem saobra}ajnica i naftovoda, dogovorom o normalizaciji vodosnabdijevawa Zadra i vra}awem izbjeglica na svoja ogwi{ta. Tu|man je naglasio da su okviri za reintegraciju RSK precizno formulisani u hrvatskom ustavu "koji ka`e da Srbi u Hrvatskoj mogu imati lokalnu autonomiju u onim podru~jima u kojima su prije rata bili ve}ina, i to dva kotara - glinski i kninski." Prema wegovim rije~ima nikakva federacija niti konfederacija izme|u Hrvatske i RSK ne dolazi u obzir. "Hrvatske je spremna da politi~kim putem razrje{i sve sporove sa Kninom; ali ako to ne uradi, mi }emo svoj dr`avotvorni prostor reintegrirati silom", upozorio je Tu|man.

18. 10. 1994.
Prvi komadant mirovnih snaga UN za biv{u BiH kanadski general Luis Mekenzi izjavio je da je bosanskim muslimanima "embargo na uvoz oru`ja prakti~no davno ukinut, jer su samo pro{le godine uzeli oru`ja u vrijednosti od dvije milijarde dolara." "Embargo ima mnogo rupa, posebno nakon ponovnog uspostavqawa hrvatsko-muslimanske koalicije, {to je omogu}ilo otvarawe puteva za dopremawe oru`ja", rekao je general Mekenzi koji je na du`nosti komadanta UNPROFOR-a u biv{oj BiH bio od marta do avgusta 1992. godine.

23. 10. 1994.
U Ankari je zavr{ena Konferencija o BiH, na kojoj je u zavr{nom kominikeu zatra`eno od SAD i drugih dr`ava da "ignori{u ilegalni embargo na oru`je, da bi bosanska vlada mogla da se brani od agresora". Sem toga, u kominikeu je istaknuto da "Butros Gali mora odmah da podnese ostavku ili da bude smijewen", jer nije sprije~io genocid u BiH. Pripadnici Drugog kraji{kog korpusa VRS odbili su, peti dan ofanzive muslimanskih snaga iz pravca Bugojna na Kupre{ku visoravan, {est pje{adijskih napada, a `estoke borbe su vo|ene i u poslijepodnevnim ~asovima, saop{teno je dopisniku SRNE u komandi Kraji{kog korpusa. Op{ti napad iz pravca Te{wa i Gra~anice do`ivio je totalni krah, mada su muslimanska sredstva informisawa ~itav dan javqala o tobo`wim uli~nim borbama za grad Doboj. Napad je po~eo u sedam ~asova sna`nim artiqerijskim dejstvima po linijama odbrane grada, prigradskim naseqima, a zatim i po u`oj zoni grada. Glavni udar, kao {to se i o~ekivalo, bio je iz pravca Gra~anice.

19. 10. 1994.
Komandant UNPROFOR-a za BiH Majkl Rouz je, na sastanku sa Ejupom Gani}em, zaprijetio da }e povu}i svoje vojnike iz demilitarizovane zone oko Sarajeva, ukoliko se muslimanski vojnici ne povuku iz ovog regiona u roku od 24 do 48 ~asova.

17. 10. 1994.
Predsjednik RS dr Radovan Karaxi} sa saradnicima i general-potpukovnicima Milanom Gverom i Momirom Tali}em, general-majorom Bogdanom Suboti}em i Veliborom Ostoji}em, obi{ao je borce na ju`nim granicama Republike Srpske na Vla{i}u. Tom prilikom je razgovarao o trenutnom stawu, moralu boraca i borbenoj gotovosti. "Zadovoqan sam s onim {to sam ovdje vidio i ~uo. Vla{i} ne}emo dati i oko toga nema ni politi~kih pogodbi", izjavio je dr Karaxi}.

21. 10. 1994.
U Kninu je predsjednik RSK Milan Marti} razgovarao sa ameri~kim ambasadorom u Hrvatskoj Piterom Galbrajtom. Galbrajt je izjavio da je razgovarano o nastavku pregovora Zagreba i Knina o ekonomskim pitawima, s tim {to je on nagovjestio nas-

24. 10. 1994.
Potpredsjednik Republike Srpske dr Biqana Plav{i} izjavila je da pri-

194

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
padnicima UNPROFOR-a" treba otkazati gostoprimstvo na teritoriji RS". "Pripadnici UNPROFOR-a pokazuju se ne kao vojska koje odr`ava mir, ve} se indirektno, kao sad na Igmanu, ali i direktno, poma`u}i muslimane, svrstavaju na jednu od zara}enih strana", objasnila je dr Plav{i}. Snage bosanskih muslimana ubile su 11 srpskih vojnika i isto toliko ranile u napadu na vojni kamion unutar demilitarizovane zone na Igmanu. Prema saop{tewu UNPROFOR-a, posqedwih 120 muslimanskih vojnika po~elo je sa povla~ewem sa Igmana. Me|utim, prema srpskim vojnim izvorima u demilitarizovanoj zoni oko Sarajeva nalazi se 5.000 pripadnika Armije BiH, od ukupno 12.500, koliko ih je preko i ispod aerodromske piste (kroz tunel) pro{lo za posqedwih nekoliko mjeseci. u biv{oj BiH. "Zadatak UN je odr`avawe mira i poku{aj da se on ostvari", istakao je De Laprel. "Funkcioneri NATO-a i UN se ve} du`e vrijeme ne sla`u koji je najboqi na~in za rje{avawe krize u biv{oj BiH, jer se wihovi stavovi iz osnova razlikuju i nema izgleda da }e biti lako rije{eni". Hrvatske", uz "jemstva demokratskih sloboda i qudskih prava za Srbe i uz {iroke elemente autonomije Krajine, bez unutra{wih granica unutar Hrvatske, ali sa jasno ozna~enim podru~jima gdje `ivi srpska ve}ina prema predratnom popisu, kao i po{tovawe prava Srba na posebne odnose sa Bogradom". Predsjednik RSK Milan Marti} uputio je iz Knina pismo Generalnom sekretaru OUN Butrosu Galiju u kome upozorava na mogu}e opasne posqedice zaokreta u politici svjetske organizacije prema krajinsko-hrvatskom sukobu, nakon usvajawa Rezolucije specijalnog komiteta za politiku i dekolonizaciju (~etvrti komitet) Generalne skup{tine kojom se teritorija RSK tretira kao okupirano podru~je. Predsjednik Marti} upozorio je Galija na, u posqedwe vrijeme, u~estale Rezolucije tijela OUN koje, odstupaju}i u bitnom od odredaba Vensovog plana, prejudiciraju politi~ko rje{ewe.

27. 10. 1994.
Peti korpus Armije BiH nastavio je silovitu ofanzivu protiv Vojske RS iz tzv. biha}kog xepa, zone pod za{titom UN. Pream rije~ima portparola UNPROFOR-a Tima Spajsera, "bosanska vojska nadire iz biha}kog xepa. Vjerujemo da su osvojili izme|u 100 i 150 kvadratnih kilometara". Prema vijestima muslimanskog radija, osvojen je cio plato Grabe`. A prema izvje{tajima Me|unarodnog komiteta Crvenog krsta iz okoline Biha}a 9.600 `ena, djece i starih je pred naletom Petog korpusa na{lo uto~i{te u Bosanskom Petrovcu, dok je 2.400 srpskih izbjeglica sa Kupresa stiglo do [ipova. Povodom ove muslimanske ofanzive, na~elnik Glavnog {taba Vojske RS general Manojlo Milovanovi} je u pismu upu}enom specijalnom izaslaniku generalnog sekretara UN Jasu{iju Aka{iju i komandantima na~elnik Glavnog {taba Bertranu de Laprelu i Majklu Rouzu rekao: "Tra`imo da hitno izvr{ite pritisak na muslimansku stranu kako bi prekinula ofanzivna dejstva na biha}kom podru~ju i povukla svoje jedinice na polo`aje od 23. oktobra, jer }emo biti prisiqeni da izvr{imo odmazdu na prostorima odakle su napadnuti srpski polo`aji i civilna naseqa". Ruski ambasador u Hrvatskoj Leonid Kerstexijanc rekao je, govore}i o prijedlogu grupe Z-4 za rje{ewe krajinskog pitawa u Hrvatskoj, da on sadr`i "principe za pristup mirovnom rje{ewu". Prijedlog uzima u obzir hrvatski "projekat reintegracije srpske Krajine u sastav

25. 10. 1994.
Svih osam stranaka koje imaju poslanike u bosanskom parlamentu u Sarajevu zatra`ilo je smjewivawe komadanta UNPROFOR-a u BiH britanskog generala Majkla Rouza, optu`uju}i ga za pristranost prema Srbima. Rouz bi na mjestu komadanta mirovnih snaga u BiH trebalo da bude do janaura kada }e kako se o~ekuje du`nost predati britanskom generalmajoru Rupertu Smitu. Komadant mirovnih snaga za biv{u Jugoslaviju general Bertran De Laprel izjavio je da postoje velike razlike izme|u Ujediwenih nacija i NATO-a u pogledu rje{avawa krize u biv{oj BiH. De Laprel je naglasio da je NATO "vojna organizacija koja poku{ava da odredi neprijateqa, da demonstrira sopstveni vojni uticaj i ostvari pobjede." On je pored srpskih i muslimanskih snaga, ozna~io i NATO kao prijetwu uspjehu misije UN

28. 10. 1994.
Predsjednik RS Radovan Karaxi} izdao je naredbu o preduzimawu "najo{trije kontraofanzive na biha}kom rati{tu", ~iji je ciq "osloba|awe srpske op{tine Biha} i dijelova susjednih op{tina, bez obzira na za{ti}ene zone", koje su "protivno me|unarodnim odredbama postale upori{ta za inicirawe ofanziva protiv Srba". Komadant Sarajevsko-romanijskog korupsa VRS general-major Dragomir Milo{evi} izdao je nare|ewe svim komadantima brigada da o svakom napadu muslimana odmah obavijeste snage UN, a potom uzvrate na napad po odobrenom ciqu u muslimanskom dijelu Sarajeva. "Odmazdu ne ~inite bez razloga i nikada vatru ne otvarajte prvi. Na{a je obaveza da za{titimo srpski narod od povampirenih islamskih fanatika i u tome

1994

195

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
moramo biti energi~ni i dosqedni, ali i humani, zabrawuju}i podmuklo ubijawe i rawavawe", rekao je general Dragomir Milo{evi}. Pregovori delegacije Hrvatske i RSK u Zagrebu nai{li su na `estoko protivqewe tzv. pravih hrvatskih domoquba. Oni su poru~ili da je "sporazumjevawe sa ~etnicima zlo~in protiv Hrvatske". Zvonimir [eparovi}, Martin [pegeq, Marko Veselica i ostali "domoqubi", okupqeni u akciji za Hrvatsku "Libertas" izdali su proglas u kome ukazuju na potrebu hrvatsko-muslimanskog savezni{tva, ali i protestuju zbog "paklenog plana normalizacije sa ~etnicima". [eparovi} je rekao da su "~etnici drugi put u Zagrebu, pa Hrvatska mora biti zabrinuta". napada muslimanskih snaga iz za{ti}ene biha}ke zone. Karaxi} je odr`ao sastanak s predstavnicima {est gradova ovog podru~ja koji su direktno zahva}eni novom muslimanskom agresijom. Pored Karaxi}a sastanku su prisustvovali predstavnici vojnog vrha generali Gvero, Milovanovi} i Bori}, komadant 2. kraji{kog Korpusa. Op{tine zahva}ene agresijom predstavqali su predsjednici op{tina, izvr{nih odbora i SDS-a. Od potpisivawa Va{ingtonskog sporazuma o stvarawu Federacije BiH, sa podru~ja koje kontroli{u Izetbegovi}eve vlasti iselilo se 28.000 Hrvata. Upozorava se da su u najte`em polo`aju Hrvati sa podru~ja tuzlanske i vare{ke regije, gdje su izlo`eni raznim vidovima pritisaka napustili svoje domove. Snage Petog korpusa Armije BiH opkolile su Bosansku Krupu. Od po~etka ofanzive, zapo~ete iz Biha}a, muslimanske snage su osvojile oko 200 kvadratnih kilometara na zapadu BiH, ali i daqe napadaju na srpske polo`aje i na drugim linijama fronta. Udru`ewe Srba iz BiH, udru`ewe Srba Kraji{nika u Beogradu i wihove sekcije za Petrovac, Drvar i Grahovo uputili su apel svim humanitarnim organizacijama, privrednim subjektima, pojedinicima, svim qudima dobre voqe, da pomognu u zbriwavawu izbjeglica. Prema informacijama kojima raspola`u udru`ewa poslije muslimanske ofanzive od Biha}a ka Petrovcu i susjednim gradovima krenule su velike kolone Srba, koje broje 8.000 do 10.000 qudi. U apelu se isti~e da su u ovom trenutku najneophodniji }ebad, hrana, odje}a, obu}a... stavnicima vlasti i komande Drugog kraji{kog korpusa VRS u ~ijoj je zoni odgovornosti 30. oktobra progla{eno ratno stawe. Nakon vi{e~asovnih razgovora, na sjednici je ocijeweno da su na ovim podru~jima muslimanska dejstva zaustavqena i da su stvoreni uslovi za provo|ewe planskih zadataka koje zahtijeva progla{eno ratno stawe. U Sabornom hramu Svete Trojice odr`ano je ve~erwe Bogoslu`ewe sa prizivawem Svetog Duha. Bogoslu`io je visokopreosve{tenstvo mitropolit dabrobosanski Nikolaj. U Bogoslu`ewu su u~estvovali wegova Svetost patrijarh srpski Pavle i visokopreosve{teni i preosve{teni arhijereji Srpske pravoslavne crkve koji su pristigli na vanredno zasjedawe Svetog arhijerejskog sabora koji sutra po~iwe u Bawoj Luci, a prisustvovali su i predsjednik Republike Srpske dr Radovan Karaxi}, potpredsjednk RS dr Biqana Plav{i} i drugi. "U `ivotu na{eg naroda, kroz wegovu dugu istoriju, bilo je toliko i toliko puta kad se stajalo pred odlukom biti ili ne biti, izgubiti il' glavu il' du{u. Ali na{ narod je znao uvek da kad god je u pitawu - il' glava il' du{a - glavu dati, ali du{u i obraz nikad. Gospode, mira, mir daj narodu svome pravoslavnom, mir daj svoj Sveti i pravedni svima, pa i neprijateqima na{im", rekao je izme|u ostalog wegova svetost patrijarh srpski gospodin Pavle.

29. 10. 1994.
Predsjednik Republike Srpske i Vrhovni komadant oru`anih snaga Vojske RS dr Radovan Karaxi} je, koriste}i ustavno ovla{tewe iz ~lana 81. Ustava RS, a na prijedlog republi~ke Vlade, proglasio ratno stawe na dijelu teritorije u zoni odgovornosti Drugog kraji{kog korpusa VRS. Predstavnici UN i NATO-a potpisali su sporazum o kori{}ewu vazdu{nih snaga NATO-a u BiH. Prema sporazumu bi}e davana samo op{ta upozorewa za vazdu{ne napade, ali ne i takti~ka. Napadi }e biti ograni~eni na tri do ~etiri ciqa u koordinaciji sa UNPROFOR-om. Na snazi je ostala procedura tzv. dvostrukog kqu~a, {to zna~i da }e odluku o napadima i daqe zajedni~ki donositi vojne vlasti UN i NATO-a.

01. 11. 1994.
Predstavnik ruskog Ministarstva inostranih poslova Grigorij Karasin je izjavio da je Rusija zatra`ila da se preduzmu mjere za zaustavqawe napada Armije BiH na Srbe u sjeverozapadnoj BiH. On je rekao da je ta ofanziva "izazov za UN koji pokazuje da su muslimani odlu~ili da problem rije{e oru`jem", i dodao da bi "bilo pogubno ako se ni{ta ne u~ini da ovaj napad bude zaustavqen".

30. 10. 1994.
Predsjednik Republike Srpske i Vrhovni komadant VRS Radovan Karaxi} posjetio je sa saradnicima Petrovac koji se ovih dana nalazi u centru ratnih zbivawa i neo~ekivanog

31. 10. 1994.
U Petrovcu je zavr{en sastanak Vrhovnog komandanta oru`anih snaga VRS dr Radovana Karaxi}a sa pred-

196

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
Prema saop{tewu Informativne slu`be Drugog kraji{kog korpusa Vojske RS, zdru`ene muslimanske i hrvatske snage izvr{ile su jak napan na kupre{ku visoravan i sam grad Kupres. U napadu su u~estvovale jedinice HVO i elitne jedinice vojske Republike Hrvatske. U~e{}e HVO-a, kao u Kupresu tako i u muslimanskoj ofanzivi oko Biha}a, potvrdio je i predstavnik UNPROFOR-a Pol Rizli. Predstavnik UN u Sarajevu Erve Gurmelon je izjavio da se i daqe nastavqa muslimanska ofanziva na Igmanu, gdje su unutar demilitarizovane zone jedinice Armije BiH razmjestile protivavionske rakete SAM-7. Informativna slu`ba Drugog kraji{kog korpusa je tako|e saop{tila da su jedinice ovog korpusa prethodne ve~eri preduzele kontraofanzivu na ju`nom dijelu biha}kokrupskog rati{ta u dolini Une i uspjele da neutralil{u nekoliko muslimanskih diverzantskih jedinica. Tim povodom vrhovni komandant VRS Radovan Karaxi} je izjavio da su srpske snage "krenule u zavr{nicu rata u biv{oj BiH" i ponovio da je "o~igledno da muslimani `ele rat", te da }e srpska vojska "morati da ih dotu~e vojni~ki". Komandant UNPROFOR-a za biv{u Jugoslaviju general Bertran de Laprel je zastupao tezu da se ne mo`e vr{iti pritisak na Srbe u BiH, a da im se ne pru`i nikakva nada. "Ako ih mi budemo previ{e pritiskali, a da im ne pru`amo nikakvu nadu, oni }e se odlu~iti za kolektivno samoubistvo, a kao takvi oni }e biti najopasniji", rekao je De Laprel. U Vladi~anskom dvoru Eparhije bawalu~ke u 9.00 ~asova po~elo je vanredno zasjedawe Svetog arhijerejskog sabora srpske pravoslavne crkve pod na~alstvovawem wegove svetosti patrijarha srpskog gospodina Pavla i uz u~estvovawe 29 visokopreosve{tenih arhijereja iz svih srpskih zemaqa i dijaspore. Predsjednik Skup{tine RSK Rajko Le`aji} uputio je iz Knina Generalnoj skup{tini UN pismo u kome izra`ava svoje neslagawe s na~inom na koji je Generalna skup{tina odlu~ila da raspravqa o za{ti}enim zonama UN kao okupiranim teritorijama Hrvatske. Odbacuju}i formulaciju "okupirani teritorij" i ocjewuju}i je kao potpuno neosnovanu, Le`aji} isti~e da na teritoriji pod za{titom UN vijekovima `ivi srpski narod, koji ni na jedan na~in ne mo`e sam sebe okupirati. "Teritorija RS nikada nije bila u sastavu me|unarodno priznate dr`ave Hrvatske, tako da nema osnova tvrdwi da RSK ugro`ava teritorijalni integritet Republike hrvatske" ka`e se u pismu. Nakon napada zdru`enih muslimansko-hrvatskih snaga, ukqu~uju}i i regularne jedinice Hrvatske vojske ^etvrtu gardijsku brigadu iz Splita i 114. brigadu iz Omi{a, jedinice VRS povukle su se iz Kupresa ~ime su ovim prostorom ovladale hrvatske jedinice. U sjedi{tu UNPROFOR-a u Kninu su nastavqeni pregovori delegacija RSK i Hrvatske o ekonomskim odnosima. Sastanku dviju delegacija predsjedavaju kopredsjednici Me|unarodne konferencije o biv{oj Jugoslaviji lord Dejvid Oven i Torvald Stoltenberg. RSK na sastanku predstavqaju predsjednik Vlade Borislav Mikeli}, ministar inostranih poslova Milan Babi}, savjetnik predsjednika Republike general Mile Novakovi}, ministar energetike Milivoj Kri~ka. U hrvatskoj delegaciji, koju predvodi {ef Ureda predsjednika Republike Hrvoje [arini}, su pomo}nik ministra unutra{wih poslova Jo{ko Mori}, general Petar Stipeti}, savjetnici predsjednika Republike Krunoslav Oluji} i Ivi} Pa{ali} i ministar Zlatko Mate{a. Razgovorima prisustvovao i ambasador SAD i Rusije Piter Galbrajt i Leonid Kerestexijanc.

02. 11. 1994.
Predstavnik ameri~kog Stejt Departmenta Majkl Mekari je izjavio da muslimani imaju razloga za pokretawe vojne ofanzive s obzirom na srpsko odbijawe plana Kontakt-grupe. Po wemu, Vlada u Sarajevu ima "legitimne razloge da ostvari neke svoje ciqeve na bojnom poqu". On je, uz to, vojne akcije muslimana ocijenio kao "korak u slu`bi mira". Austrijska {tampa pozdravqa ofanzivu muslimanskih snaga u Bosni, tvrde}i da }e ona "torpedovati" mirovni plan Kontakt-grupe. "Bosnu o~ekuje tre}e uzastopna ratna zima ovog puta uz pre}utno odobravawe me|unarodne zajednice" pi{e u komentaru be~ki "Standard". "Jedinice Sarajevsko-romanijskog i Hercegova~kog korpusa VRS slomile su muslimansku ofanzivu, pokrenutu iz zone pod za{titom UNPROFOR-a na Igmanu i u sna`nom kontranapadu oslobodile strate{ki zna~ajne kote", izjavio je pukovnik Rodoqub An|i} iz komande Hercegova~kog korpusa VRS. "Dostignute linije fronta na Igmanu, Bjela{nici i Treskavici su stabilizovane i stvoreni su uslovi za nastavak kotraofanzive srpske vojske", rekao je pukovnik An|i}.

03. 11. 1994.
"Mi }emo vjerovatno okrenuti list i i}i na potpuni poraz muslimana, jer imamo za to mogu}nosti, a me|unarodna zajednica onda to mora da prihvati, jer ovaj rat mora da se zavr{i bilo politi~ki, bilo vojni~ki. Po{to muslimani ho}e vojni~ki, onda }e im vjerovatno biti vojni~ki", izjavio je u Bawoj Luci dr Radovan Karaxi}, predsjednik RS.

1994

197

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
Ruski ambasador u UN Sergej Lavrov, optu`io je bosanske muslimane za zloupotrebu za{ti}enih zona i rekao da Savjet bezbjednosti treba da redefini{e wihov status i re`im pona{awa u wima. Ambasador BiH u UN Muhamed [a}irbej se na zasjedawu Generalne skup{tine UN izjasnio za povla~ewe UNPROFOR-a iz BiH, "ukoliko je to uslov da Federacija BiH bude oslobo|ena embarga na snabdijevawe oru`jem. Generalna skup{tina UN je usvojila neobavezuju}u rezoluciju o ukidawu embarga na isporuke oru`ja za bosanske muslimane. Predstavnici Vojske RS saop{tili su da je Kupres pao pred kombinovanim napadima muslimanskih i hrvatskih snaga (HVO i jedinice Vojske Republike Hrvatske). Prema ovom izvoru, civilno stanovni{tvo je blagovremeno evakuisano iz grada. Predstavnik UNHCR-a u @enevi je izjavio da je Kupres napustilo 2.500 Srba, uglavnom djece, `ena i staraca. Po wegovim rije~ima, eksperti UNHCR-a nemaju pristup srpskim izbjeglicama niti su u stawu da im pru`e najeophodniju pomo}. cijeloj teritoriji RS. Odlukom Vrhovne komande obustavqen je rad visoko{kolskih ustanova, a studentima u RS i onima na {kolovawu u SRJ "nalo`eno da se odmah jave u svoje jedinice". Drugi kraji{ki korpus VRS je pruzeo punu kontrolu na sjeverozapadnom dijelu biha}ko-krupskog rati{ta, gdje "na bojnom poqu le`e stotine mrtvih muslimanskih vojnika" i potisnuo snage Petog korpusa Armije BiH. Poslije trodnevnog vanrednog Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve u Bawoj Luci objavqena je Poruka 29 arhijereja u kojoj se, izme|u ostalog, ka`e: "Mi smo ovdje... da uputimo poziv na bezuslovni prekid ratnog bezumqa i na uspostavqawe mira i nastavak pregovora... Tragika polo`ja na{eg naroda u svijetu sastoji se u tome {to smo za sve ovo vrijeme predstavqani kao zlo~inci i kao jedini krivci za rat na tlu biv{e Jugoslavije... a ovo je u stvari me|uetni~ki gra|anski rat, nastao i vo|ensa pozicija ru{ewa Jugoslavije. Di`u}i svoj glas protiv daqeg sijawa zla i mr`we me|u zara}enim narodima istog jezika, srodne pro{losti i budu}nosti, di`emo glas protiv svih podjela i raskola u srpskom pravoslavnom narodu... Zar da Drina, vjekovna spona srpskog naroda, bude pretvorena u znak dioba? Tra`iti ukidawe sankcija za sebe, nametati iste ili jo{ gore svojoj bra}i - mogu li razum i istorija opravdati?... Krajwe je vrijeme: prestati slu`iti se narodom i po~eti slu`iti narodu". U~esnici konferencije su formirali i Sekretarijat od sedam ~lanova, od ~ega su dva stalna (Gr~ka i Rusija), a sjedi{te je u Atini. Pored Gr~ke na konferenciji su bili prisutni i predstavnici: Armenije, Bjelorusije, Bugarske, Kipra, Finske, Gruzije, Letonije, Litvanije, Moldavije, Poqske, Rumunije, Rusije, Slova~ke, Ukrajine i Jugoslavije. "Komandant snaga UN u sektoru Sarajevo zatra`io je prisustvo vazdu{nih snaga NATO-a kako bi zara}ene strane primorao na obustavqawe vatre", izjavila je portparol UN Mirjam Sohacki. "Ocijenili smo to kao ofanzivu muslimanskih snaga", rekla je ona, jer je sukob po~eo napadom iz Butmira na srpske polo`aje na Ilixi. Zbog toga je upu}en i o{tar protest Aliji Izetbegovi}u.

06. 11. 1994.
Predsjednik RS dr Radovan Karaxi} uputio je iz Srpskog Sarajeva pismo specijalnom izaslaniku UN za biv{u Jugoslaviju Jasu{iju Aka{iju i komadantima UNPROFOR-a za biv{u Jugoslaviju i BiH generalima Bertranu De Laprelu i Majklu Rouzu u kojem ih upozorava da je muslimanska strana intenzivirala sveop{tu ofanzivu na teritoriju RS. Predsjednik Karaxi} nagla{ava da je "najupe~atqivije muslimansko kr{ewe svih rezolucija Savjeta bezbjednosti posebno zloupotreba za{ti}enih zona, koje nikad nisu demilitarizovane ve} slu`e muslimanima kao oru`ana upori{ta." Komadant Glavnog {taba VRS generalpukovnik Ratko Mladi} optu`io je Zapad da isporukama oru`ja podr`ava ofanzivu muslimanskih i hrvatskih trupa u biv{oj BiH. On je istovremeno, muslimanima zaprjetio energi~nim odgovorom VRS i potpunim porazom. Pripadnici VRS su u jakom kontranapadu oslobodili Lohovska Brda i jo{

04. 11. 1994.
Ministri inostranih poslova Jugoslavije i Hrvatske, Vladislav Jovanovi} i Mate Grani}, nastavili su u Zagrebu tre}u rundu razgovora o normalizaciji odnosa dvije zemqe. Francuski ministar inostranih poslova Alen @ipe izjavio je da je ofanziva muslimanskih snaga koje traju u Bosni protiv Srba neprihvatqiva. Vrhovna komanda oru`anih snaga RS proglasila je op{tu mobilizaciju vojnosposobnog stanovni{tva i uputila prijedlog Skup{tini da na narednoj sjednici proglasi ratno stawe na

05. 11. 1994.
Na inicijativu Gr~ke, u Atini su predstavnici pravoslavne Skup{tine iz 16 evropskih zemaqa formirali Interparlamentarnu pravoslavnu Skup{tinu. Skup{tinom }e predsjedavati ruski predstavnik, a idu}i sastanak odr`a}e se slede}e godine u Moskvi.

198

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
jedan dio teritorije na lijevoj obali rijeke UNE, koju su prije 15 dana okupirale jedinice petog korpusa muslimanske vojske. Dio jedinica Hercegova~kog korpusa, sastavqenih uglavnom od boraca iz Gacka i Srbiwa u sadejstvu sa Sarajevsko-romanijskim korpusom uspio je da pre|e u kontraofanzivu i povrati dio teritorije na podru~ju Trnova i plan ine Treskavice, saop{tila je komanda srpskih snaga u Bile}i. Muslimanske snage su te prostore zauzele u sna`nom udaru izvedenom prije nedjequ dana, nakon prolaska kroz zone koje kontroli{u pripadnici mirovnih jedinica UN. Borbe na tom dijelu rati{ta se vode i danas, uz novo napredovawe srpskih snaga. Glavni {tab VRS, uputio je proglas Srpskom narodu i srpskim vojnicima, koji je potpisao na~elnik G[ VRS general-potupukovnik Manojlo Milovanovi} u kojem pored ostalog stoji: "Borba na{eg naroda za opstanak i slobodu na prostoru biv{e BiH u{la je u novu i odlu~uju}u fazu. Poslije vi{e od dvije i po godine te{kog rata koji smo vodili i ostvarili veoma visoke rezultate na bojnom poqu, svjetski mo}nici u okviru tzv. Kontakt-grupe skrojili su mirovni plan koji je na{ narod ocjenio nepravednim i kao takvog odbacio. Tim povodom do{lo je, na`alost, do naru{avawa politi~kih, ekonomskih i ukupnih odnosa sa na{om maticom Srbijom, odnosno SRJ. U takvoj situaciji na{i du{evni neprijateqi muslimanski fundamentalisti i ekspanzonisti i hrvaske usta{e, koji `ele da nas istrijebe sa na{ih vjekovnih prostora, digli su glavu i uz pomo} i blagoslov svjetskih silnika po~eli sna`nu ofanzivu protiv na{e vojske i na{eg naroda. Srpski narode i srpski vojnici! Bez obzira na sve te{ko}e i patwe sa kojima smo suo~eni u sad{wem trenutku na{e istorije, moramo znati da je na{a sudbina u na{im rukama. Ako se dobro organizujemo i mobili{emo sve snage i sredstva, znajte da je pobjeda sigurno na{a. Srpski narode i srpski vojnici i starje{ine! Shvatimo istorijski zna~aj vremena koje pre`ivaqavamo, a ~iji smo sudionici i savremenici, za na{ narod, na{u sada{wost i budu}nost. Budimo dostojni potomci na{ih slavnih predaka. Od na{e borbe i wenog kona~nog ishoda zavisi na{a sudbina i opstanak na na{em vjekovnom ogwi{tu. Ne borimo se da osvojimo tu|e ve} da sa~uvamo svoje, da sa~uvamo pravo na `ivot i pravo da budemo gospodari svoje sudbine. Dostojno i dosqedno izvr{imo sve zadatke koje postavqaju vojne komande i organi vlasti." Me|u Hrvatima i muslimanima su jo{ uvijek prisutni nepovjerewe i opstrukcija projekta federacije te postoji rizik da pojedini icidenti izmaknu kontroli i eskaliraju u ve}e sukobe - ocjenio je Haris Silajxi}, predsjednik Vlade Federacije BiH, obra}aju}i se poslanicima muslimanske Skup-{tine u Sarajevu. Silajxi} je naglasio da wegova vlada nije odustala od zahtjeva da se skine embargo na uvoz oru`ja i pozvao HVO da zajedno sa muslimanima "odmah krene u zajedni~ku borbu protiv Srba."

08. 11. 1994.
Predsjednik RS dr Radovan Kraxi} upozorava na zloupotrebu za{ti}enih zona, koje nikad nisu demilitarizovane, ve} slu`e muslimanima kao oru`ana upori{ta. Zone iskqu~ewa odavno su sve drugo, a ne azil za one koje vaqa po{tedjeti ratnih dejstava. Naredbom na~elnika Glavnog {taba VRS general-potpukovnika Manojla Milovanovi}a, u zoni odgovornosti Drugog kraji{kog korpusa gdje je progla{eno ratno stawe formiran je vanredni Vojni sud Glavnog {taba VRS. Informativna slu`ba Drugog kraji{kog korpusa VRS je saop{tila da se muslimanske jedinice na biha}ko-krupskom rati{tu nalaze u jakom okru`ewu i da im "prijeti totalno uni{tewe". Borci Drugog kraji{kog korpusa u silovitom napadu potpuno su razbili jedinice petog korpusa muslimanske vojske na pravdu Spasovo - \ukovi Dubovsko - Ripa~ki Klanac i na taj na~in zaposjeli Grabe`. Srpska Vojska je na jugoisto~nom dijelu biha}ko-krupskog rati{ta, kod Dubovskog, Ripa~kog klanca i Quto~a potpuno razbila muslimansko-

07. 11. 1994.
Da bi osna`ila antisrpski savez muslimana i Hrvata u Bosni, Amerika sna`no sudjeluje i planira da i bez formalnog ukidawa embarga na oru`je, opremi ratnim materijalom muslimane - tvrdi "[pigl". Ameri~ki vojni savjetnici u Sarajevu, s generalom Xonom Galvinom na ~elu, biv{im zapovjednikom snaga NATO- a za Evropu, treba uskoro da poma`u organizovawe hrvatsko-muslimanske armije, pi{e "[pigl". Muslimanske snage su iz demilitarizovane zone Sarajeva izvr{ile napad na Dobriwu i Lukavicu i napadaju pripadnike UNPROFOR-a, a tako|e je eskalirala muslimanska ofanziva na Ni{i}koj visoravni, na sjevernim prilazima Sarajevu. Portparol Stejt departmenta Kristina [eli u Va{ingtonu je optu`ila muslimane u biv{oj BiH za kr{ewe me|unarodnog embarga na uvoz oru`ja. "SAD raspola`u obavje{tajnim podacima da su muslimanske snage tajnim kanalima snabdjevane naoru`awem, {to potvr|uju i najnovije borbe na terenu", precizirala je ona.

1994

199

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
hrvatske okupatorske trupe, prisiqavaju}i ih da se u rasulu povla~e prema Biha}u. pitawu. "Na{ ciq je mir i mi to nudimo odmah, ali je uslov za to da muslimanska strana odmah prekine ofanzive na RS i prihvati politi~ki ishod rata", naglasio je predsjednik RS dr Radovan Karaxi}. Vrhovna Komanda Odlukom Skup{tine ovla{}ena je da u me|uvremenu mo`e uvesti ratno stawe na dijelu ili cijeloj teritoriji Republike Srpske, ukoliko to bude potrebno. Portparol UN za mirovne operacije Fred Ekard potvrdio je novinske izvje{taje da su Srbi uni{tili fabriku municije u Biha}u. Na~elnik Glavnog {taba VRS generalpotpukovnik Manojlo Milovanovi}, koji komanduje zdru`enim srpskim snagama u operaciji osloba|awa teritorije na biha}ko-krupskom podru~ju, uputio je poziv na predaju pripadnicima Petog muslimanskog korpusa. Radovanom Karaxi}em, koji je poslije susreta izjavio da "nikakvih novih sporazuma srpske strane sa UNPROFOR-om ne}e biti sve dok mirovne snage UN ne ispo{tuju prethodne dogovore", preciziraju}i da je prije svega rije~ o avgustovskom sporazumu o demilitarizaciji Igmana. Predsjednik Repbulike Srpske dr Radovan Karaxi} zaprjetio je da }e wegove snage zauzeti muslimansku enklavu Biha}, na sjeverozapadu biv{e BiH i "pacifikovati" ovu oblast koju su UN proglasile bezbjednosnom zonom. "Mi }emo razoru`ati Peti korpusa i pacifikovati region", izjavio je Karaxi} novinarima poslije sjednice Skup{tine RS. Karaxi} ja naglasio da Biha}, prema me|unarodnom pravu, nikada nije bio bezbjednosna zona. Prema wegovim rije~ima, sve bezbjednosne zone u biv{oj BiH su upori{ta i odsko~ne daske za muslimanske snage koje odatle pokre}u ofanzive. "Najavqena odluka SAD da }e prestati da u~estvuje u kontroli sprovo|ewa embarga na oru`je bosanskim muslimanima, {to je, prakti~no, uvod u jednostrano ukidawe te zabrane, zabriwavaju}i je korak koji je, prije svega, usmjeren protiv UN i NATO-saveznika," izjavio je britanski ministar inostranih poslova Daglas Herd.

09. 11. 1994.
U Savjetu bezbjednosti UN odba~ne je ameri~ki prijedlog rezolucije o ukidawu embarga na isporuke oru`ja muslimansko-hrvatskim snagama u BiH, koja bi na snagu stupila za {est mjeseci.

10. 11. 1994.
Prema izvje{tajima UNPROFOR-a i izvi|a~kih aviona NATO-a, borbeni avion je poletio sa aerodroma u Udbini u RSK i, ne ulaze}i u vazdu{ni prostor BiH, iznad Biha}a odbacio dvije rakete kojima je pogo|ena fabrika municije. Komanda Drugog kraji{kog korpusa VRS saop{tila je da su u borbama u tzv. biha}kom xepu "potpuno razbijene dvije najelitnije jedinice Petog muslimanskog korpusa - 501. biha}ka i 505. bu`imska brigada". Komandant srpskih snaga u ovoj operaciji general Manojlo Milovanovi} je izjavio: "Po~etni neupsjeh, poslije napada od 24. oktobra, prevazi|en je. Srpske jedinice su konsolidovane, dovedena su poja~awa i vra}eno je oko 70% izgubqene teritorije". Pripadnici Drugog kraji{kog korpusa VRS nezadr`ivo napreduju na biha}ko-krupskom frontu, a nakon oslobo|ewa Dubovskog, Torjevca, Ra~i}a, Tihotine i Hrgare jugoisto~no od Biha}a, srpske jedinice su nadomak ovog grada i prigradskih naseqa Rip~a i Pritoke. Narodna skup{tina Republike Srpske je na nastavku 46. zasjedawa na Palama usvojila odluku da se podr`i inicijativa Vrhovne komande o uvo|ewu ratnog stawa na cijeloj teritoriji Republike i nalo`ila Vladi da izradi zakonske akte o ovom

11. 11. 1994.
Predsjednik SAD Bil Klinton izdao je naredbu po kojoj snage SAD od 12. novembra u pono} vi{e ne}e u~estvovati u sprovo|ewu embarga na isporuke oru`j u biv{u Jugoslaviju. Povodom odluke SAD da prestane da kontroli{e embargo na isporuke oru`ja bosanskim muslimanima, francuski ministar inostranih poslova Alen @ipe izrazio je "duboku zabrinutost" ameri~kom dr`avnom sekretaru Vorenu Kristoferu i rekao da Francska "veoma `ali" zbog takve jednostrane odluke. Specijalni izaslanik generalnog sekretara UN Jasu{i Aka{i je, zbog bombardovawa Biha}a i blokade konvoja za snabdijevawe banglade{kog bataqona UNPROFOR-a u Biha}u, od Slobodana Milo{evi}a zatra`io da "obuzda kraji{ke Srbe". Specijalni izaslanik generalnog sekretara UN Jasu{i Aka{i sastao se na Palama sa predsjednikom RS

12. 11. 1994.
Predsjednik Narodne skup{tine Republike Srpske mr Mom~ilo Kraji{nik upozorio je na Palama da je odluka ameri~ke administracije da jednsotrano ukine embargo na naoru`avawe muslimana u biv{oj BiH velika prepreka za nastavak mirovnog procesa.

13. 11. 1994.
Na zahtjev Vlade u Sarajevu odr`ana je hitna sjednica Savjeta bezbjednosti UN, na kojoj je razmatrana situacija oko Biha}a. Usvojeno je predsjendi~ko

200

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
saop{tewe, u kome je izra`ena "uznemirenost zbog pove}awa vojnih aktivnosti oko Biha}a koje su dovele do novog talasa izbjeglica". Tako|e je re~eno da "Savjeta bezbjednosti osu|uje svaku povredu me|unarodne granice izme|u republika Hrvatske i BiH". Komandant Glavnog {taba Vojske RS general Ratko Mladi} je optu`io mirovne snage UN da su se zajedno s muslimanima "direktno ukqu~ile" u ofanzivu protiv Srba na Ozrenu. Mladi} je naglasio da to "predstavqa kulminaciju nekorektnog odnosa prema srpskoj strani i te{ku zloupotrebu na{e kooperativnosti" i dodao da snagama UN vi{e ne mo`e garantovati bezbjednost kretawa preko teritorije RS. Portrparol UNPROFOR-a Alun Roberts je izjavio da na biha}ku enklavu napada 2.000 muslimanskih vojnika, lojalnih protjeranom predsjedniku AP Zapadna Bosna Fikretu Abdi}u. Odnosi UNPROFOR-a sa muslimanskom vladom u Sarajevu drasti~no su pogor{ani nakon pokretawa ofanziva muslimanskih formacija iz svih "za{ti}enih zona" u biv{oj BiH na Srbe - tvrdi u javqawu dopisnik francuske dr`avne agencije iz Sarajeva. Isti izvor navodi da politi~ki i vojni muslimanski vrh u Sarajevu "tra`i glavu" komadanta UNPROFOR-a za biv{u BiH generala Majkla Rouza, poku{avaju}i opravdati probleme nastale nakon uspje{ne srpske kontraofanzive na Igmanu i Biha}u. U Moskvi je demantovano da Rusija isporu~uje oru`je Srbima u biv{oj BiH i wihovim oru`anim formacijama. Taj demant iznio je na~elnik za informisawe u ruskom Ministarstvu odbrane general-major Vladimir Kosarev povodom tvrdwi u Wema~kom ~asopisu "[pigl".

14. 11. 1994.
Na sastanku Ministarskog savjeta Zapadnoevropske Unije "sa `aqewem je primqena jednostrana odluka SAD da vi{e ne u~estvuje u kontroli embarga na isporuke oru`ja bosanskim muslimanima". U Zagrebu su komandant UNPROFOR-a Bertran de Laprel, specijalni izaslanik generalnog sekretara UN Jasu{i Aka{i i komandant ju`nog krila NATO-a admiral Lejton Smit razgovarali s predsjednikom Hrvatske Frawom Tu|manom o dobijawu "dozvole hrvatskih vlasti za kori{}ewe vazdu{nog prostora Krajine radi za{tite vojnika UNPROFOR-a" u regionu Biha}a. Hrvatski predstavnik u KEBS-u Darko Veki} rekao je u Be~u, pred odborom ove organizaicje, koja je razmatrala situaciju u biv{oj BiH, da }e Hrvatska vojska biti prisiqena da pomogne muslimanskoj strani da Biha} ne padne u ruke srpske Vojske. Po~etkom novembra u luku Plo~e brodom je, iz islamskih zemaqa, stiglo oko 3.000 muxahedina kao poja~awe muslimanskoj vojsci. Ovu informaciju potvrdili su i Hrvati prebjegli u subotu iz @ep~a na srpsku teritoriju.

va, a to radi uvijek kad se muslimani na|u pred vojni~kim porazom". Prema rije~ima generala Milovanovi}a, Savjet bezbjednsti je donio takvu odluku i onda kada su muslimani bili pora`eni na koridoru u Srebrenici, @epi, Gora`du, Sarajevu i na Igmanu. "Kada su nas muslimani napali iz za{ti}ene zone Biha}a, UNPROFOR i svijet nisu reagovali, a reaguju sada kad se mi pribli`avamo toj zoni, naglasio je general-potpukovnik Milovanovi} dodaju}i da Srbi, po me|unarodnom ratnom pravu, mogu da gone protivnika do uni{tewa, bez obzira u koju se zonu on povla~io. Komandant UNPROFOR-a Bertran de Laprel je izjavio da mirovne snage UN nemaju dokaze o prelasku srpskih snaga iz Krajine na podru~je BiH i wihovom u~e{}u u borbama oko Biha}a.

16. 11. 1994.
Na sastanku Savjeta NATO-a SAD su pokrenule inicijativu da se u "za{ti}enoj zoni Biha}a" primjeni recept iz Sarajeva i Gora`da, tj. da se uspostavi "zona iskqu~ewa za te{ko naoru`awe" u pre~niku od 10 kilometara. Predsjednik Narodne skup{tine RS mr Mom~ilo Kraji{nik izjavio je da su uspjesi srpske vojske kod Biha}a dokazali da je to "najelitnija armija na ovim prostorima i da naoru`ana ruqa pod komandom Atifa Dudakovi}a ne mo`e parirati toj sili." Kraji{nik je rekao da su "za{ti}ene zone" formirane da bi se na tim podru~jima eliminisala `ari{ta rata, ali da se to u praksi pokazalo sasvim druga~ije. Jedinice Fikreta Abdi}a u{le su u Veliku Kladu{u, saop{teno je u Abdi}evom [tabu. U odlu~uju}oj bici za oslobo|ewe Velike Kladu{e u~estvovalo je oko 10.000 dobro naoru`anih Abdi}evih vojnika, koji su potpuno porazili pripadnike petog

15. 11. 1994.
Na~elnik Glavnog {taba VRS generalpotpukovnik Manojlo Milovanovi} izjavio je da je "grmu{ko-grabe{ki plato pod srpskom kontrolom i da se srpski borci nalaze na ~etiri do pet kilometara od Biha}a." "Srpski borci imaju nevi|en, moral za daqe osloba|awe okupiranih srpskih teritorija", dodao je general Milovanovi} i ocjenio da bi eventualni vazdu{ni napadi NATO - snaga na srpske linije oko Biha}a "predstavqali jo{ jedno svjetsko nedjelo." "Opasnost od napada je prisutna, jer je Savjet bezbjednosti UN donio odluku da se obustave borbena dejst-

1994

201

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
Izetbegovi}evog korpusa, napreduju}i na jugu, prema Pe}igradu, Cazinu i Biha}u. U sna`noj kontraofanzivi, pripadnici Drugog kraji{kog korpusa srpske Vojske na biha}kom rati{tu oslobodili su okupirana sela Lohovo, Ra~i}, Ripa~, Golubi} i Pritoku i stigli dva kilometra nadomak Biha}a. Predsjednik RSK Milan Marti} demantovao je tvrdwe o umje{anosti snaga kraji{kih Srba u borbama oko Biha}a u upozorio na "koncentraciju snaga Republike Hrvatske uz zonu razgrani~ewa i na ratne prijetwe iz kabineta predsjednika Tu|mana". Informativna slu`ba Drugog kraji{kog korpusa VRS saop{tila je da se jedinice ovog korpusa nalaze na svega dva kilometra od Biha}a. Najmo}nije zemqe svijeta, ~lanice Kontakt-grupe prihvatile su inicijativu Rusije da se obnovi mirovni proces za biv{u BiH, zvani~no je potvr|eno u Londonu. Obnavqawe mirovnog procesa se o~ekuje u sjenci zabrinutosti nekih ~lanova Kontaktgrupe zbog sve ve}eg uticaja Irana i drugih zemaqa "tvrde linije" u Islamskoj konferenciji na muslimansku vladu u Sarajevu. Jedinice Narodne odbrane Autonomne Pokrajine Zapadna Bosna, pod komandom Fikreta Abdi}a, krenule su da oru`anim putem povrate teritorije izgubqene s tzv. armijom BiH u avgustu ove godine. U proglasu koji je tim povodom Fikret Abdi} uputio gra|anima APZB i me|unardnoj javnosti ka`e se da je osloba|awe prostora zapadne Bosne po~elo jutros. Prema Proglasu NO APZB sa~iwava oko 10.000 dobrovoqaca iz izbjegli~kih kampova i novoprido{lih boraca iz petog korpusa tzv. armije BiH. Abdi} tvrdi da se oni vra}aju svojim ku}ama, da `ele da obezbjede povratak svojih porodica, poku{avaju da sprije~e daqe stradawe naroda, da uspostave vlast po voqi naroda.

17. 11. 1994.
Savjet bezbjednosti UN uputio je posqedwu opomenu zara}enim stranama u biha}kom regionu da obustave sukobe i upozorewe da }e u protivnom biti pozvana avijacija NATO-a da zavede red u "za{ti}enoj zoni", a posebno me|u onima koji napadaju banglade{ke "plave {qemove". Evropski paralament usvojio je Rezoluciju u kojoj se od institucija EU i wenih ~lanica tra`i da ulo`e "nadqudske napore" da bi se u okviru NATO postigao sporazum o tome kako poraziti agresiju na BiH i kako obezbijediti po{tovawe principa Poveqa UN", s posebnim akcentom na neophodnost jedinstvenog nastupa EU i SAD, kako bi se do{lo do "zajedni~kog rje{ewa za razne konflikte na teritoriji biv{e Jugoslavije". Od institucija EU se tra`i da natjeraju "vlasti na Palama" na prihvatawe i realizaciju plana Kontakt-grupe. Najzad, u Rezoluciji se preporu~uje da se svako novo ubla`avawe sankcija prema SRJ mora usloviti priznawem Republlike BiH. U Sarajevu sa ~etiri raketna projektila pogo|ena zgrada Predsjedni{tva BiH.

smislu @ipe je izjavio: "Ukoliko po~nemo da favorizujemo jednu stranu na ra~un druge izazva}emo me|unarodnu katastrofu, jer }e izbiti regionalni rat. Ako Amerikanci podr`e muslimane, Rusi }e pomo}i Srbima i uskoro niko ne}e mo}i suzbiti rasplamsavawe sukoba".

19. 11. 1994.
Savjet bezbjednosti UN je, na prijedlog Velike Britanije, jednoglasno uvojio Rezoluciju 958, kojom je odobrena upotreba vazdu{nih snaga NATO-a i na teritoriji Krjaine, tj. u zonama pod za{titom UN. Na inicijativu Rusije, koaj je tra`ila da se pokrene rasprava o tome da li muslimanske snage imaju pravo da koriste za{ti}ene zone za pripremu svojih ofanzivnih operacija, protiv ~ega su bile SAD i predstavnici muslimanskih zemaqa, Savjet bezbjednosti je usvojio Rezoluciju 959, kojom je samo ukazano na potrebu da se preciznije utvrdi priroda i re`im u bezbjednim zonama. Savjet NATO-a na ambasadorskom nivou je pozitivno odgovorio na Rezoluciju 958 i 959 Savjeta bezbjednosti UN i odmah izdao odgovaraju}a uputstva vojnim komandantima NATO-a. Pentagon i Stejt department su ponudili Kongresu tri varijante direktne podr{ke muslimanima u BiH. Pomenute varijante, razmatrane na Kongresu iza zatvorenih vrata, kre}u se u rasponu od 500 miliona do pet milijardi dolara. "Najte`a varijanta" predvi|a "sna`nu vazdu{nu ofanzivu na srpske polo`aje, ukqu~uju}i linije snabdijevawa, komandne centre, fabrike municije i prve borbene linije... kompleksann program vojne obuke u tre}oj zemqi..."

18. 11. 1994.
Predsjednik Francuske Fransoa Miteran i britanski premijer Xon Mejxor su se, prilikom susreta u [artru, slo`ili da zajedni~ki upozore SAD da }e povu}i svoje snage iz BiH ukoliko bi SAD preduzele dodatne korake u naru{avawu embarga na oru`je. Na sastanku u Parizu {efovi diplomatija Francuske, Velike Britanije i Rusije, Alen @ipe, Daglas Herd i Andrej Kozirjev su potvrdili da je "apsolutno neophodno" sa~uvati jedinstvo Kontakt-grupe za BiH u uputili otvoreno upozorewa SAD zbog jednostrane podr{ke muslimanima. U tom

20. 11. 1994.
Ruski ministar inostranih poslova Andrej Kozirjev je izjavio da je

202

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
bosansko pitawe "pre{lo u drugu ravan. Velika je opasnost skliznu}a ka vojnom rje{ewu problema. Neki postupci i najave Va{ingtona mogu se procjeniti kao podr{ka vojnoj varijanti". Postoji u najmawu ruku "sumwa" da SAD zaista `ele mirni sporazum u biv{oj Bosni - izjavio je francuski ministar inostranih poslova Alen @ipe. Sumwa u prave namjere Va{ingtona mora se javiti nakon {to je Amerika odlu~ila da vi{e ne po{tuje embargo na isporuku oru`ja bosanskim muslimanima, a i kada se u "kongresu pokre}e debata o ameri~koj vojnoj pomo}i" Izetbegovi}evoj vladi. Poslije ovla{}ewa Savjeta bezbjednosti NATO-u da iz vazduha napada ciqeve na teritoriji RSK, UNPROFOR je za 18.000 pripadnika svojih jedinica u BiH podigao stawe pripravnosti do punog, "crvenog" nivoa. To je isto u~iweno i za 13.000 pripadnika UNPROFOR-a u Krajini. Sav `enski personal UNPROFOR-a je povu~en u Zagreb. tim povodom jedan oficir snaga UN u Topuskom je rekao: "Strahujemo od srpske odmazde ako NATO napadne aerodrom u Udbini". Muslimanska armija u BiH uvezla je samo od aprila 1992. do aprila ove godine oru`ja u vrijednosti od oko 162 miliona dolara, objavio je zagreba~ki "Vjesnik". Iznose}i detaqe po kojima se vidi da embargo na uvoz oru`ja nije po{tovan, list navodi da je za vojsku Alije Izetbegovi}a, dopremqeno oko 2.000 tona razli~ite municije. Jedinice Armije BiH nastavile su nesmaweni `estinom ofanzivu prema srpskim linijama odbrane kod Srbobrana, zapo~etu prije pet dana. Naj`e{}i napadi muslimanske pje{adije bili su na prostorima platoa Ko{}ani, oko sedam kilometara jugozpadno od Srbobrana. Muslimanskim napadima prethodilo je i intezivno nadlijetawe aviona NATO.

21. 11. 1994.
Avioni NATO-a bombardovali su aerodrom Udbinu u Republici Srpskoj Krajini. U akciji je u~estvovalo 30 ameri~kih, britanskih, francuskih i holandskih aviona, a vazdu{ni udari izvr{eni su u 12 ~asova i 30 minuta i ne{to poslije 14 ~asova. U zvani~nom saop{tewu NATO-a u Briselu navodi se da su "vazdu{ni udari izvedeni na zahtjev UNPROFOR-a i u tijesnoj saradwi sa wim" i da "predstavqaju odgovor na napade koji su tokom nekoliko posqedwih dana lansirani sa tog aerodroma na ciqeve u regionu Biha}a." Vojska Republike Srpske, potpomognuta jedinicama MUP-a na biha}ko-krupskom dijelu rati{ta oslobodila je sve srpske teritorije koje je neprijateq okupirao u ofanzivi izvedenoj na ovom prostoru od 24 do 31. oktobra 1994. godine. U te{kim i krvavim borbama koje su od tada vo|ene, na{a vojska je ispoqila visoki patriotizam, herojstvo i sve druge borbene vrijednosti koje krase i koje su krasile Srpsku vojsku kroz istoriju. Ponosni smo na ispoqenu visoku koordinaciju, borbenu efikasnost, jedinstvo i ostvarene rezultate koji mogu slu`iti za primjer i imaju veliki doprinos ja~awu borbenog morala svih pripadnika oru`anih snaga RS, isti~e se, pored ostalog, u ~estitki komadanta Glavnog {taba VRS generala Ratka Mladi}a. Vlada Savezne Republike Jugoslavije je najo{trije osudila "neosnovano i neodgovorno bombardovawe aerodroma Udbina od strane aviona NATO-a, smatraju}i to "novim dokazom jednostranosti i pristranosti koji Savjet bezbjednosti UN, pod uticajem zemaqa koje imaju vlastite strategijske interese u regionu, pokazuje u jugoslovenskoj krizi."

bombardovawe aerodroma Udbina od strane snaga NATO-a "potez zlo~ina~ke regionalne organizacije koja je pogazila sve norme me|unarodnog prava i koja vjerovatno srqa u vlastitu propast." Dr`avni sekretar SAD Voren Kristofer poku{ava putem telefona da ispita mi{qewe evropskih kolega o mogu}nostima za akciju radi "za{tite" Biha}a i onemogu}avawe Vojske RS da oslobodi ovaj grad. O~ekujemo da }e NATO neodlo`no uzeti to pitawe u razmatrawe, da bi smo vidjeli {ta da u~inimo da sprije~imo daqu agresiju Srba i pad Biha}a", izjavila je u Va{ingtonu predstavnica Stejt departmenta Kristin [eli. Ona je potvrdila da je Alija Izetbegovi} zatra`io od ameri~kog ambasadora u Sarajevu Viktora Jakovi~a da SAD u~ine sve da zaustave srpsko napredovawe u regionu Biha}a. Ameri~ki predsjednik Bil Klinton izjavio je da je napad na aerodrom Udbina u RSK "korak u dobrom pravcu, ali da to ne zna~i da }e Amerika istrajati na vojnom rje{ewu rata u biv{oj BiH.

23. 11. 1994.
Na zahtjev UNPROFOR-a i uz odobrewe generalnog sekretara UN, avijacija NATO-a izvr{ila je dva nova napada na srpske polo`aje u regionu Biha}a. Meta napada su bili raketna postrojewa kod Mosta Otoka, sjeveroisto~no od Biha}a i raketni polo`aji kod Bosanske Krupe i Dvora. U vazdu{nom napadu NATO-avijacije na srpska naseqa u {irem podru~ju biha}ko-krupske regije u selu Jasenica je ubijeno sedmoro djece i Koviqka Savanovi}, koja je bila u {estom mjesecu trudno}e - saop{tili su srpski vojni izvori. U podru~ju Otoke pogo|en su dvije vidno obiqe`ene poqske bolnice i pri

1994

22. 11. 1994.
Predsjednik Republike Srpske dr Radovan Karaxi} izjavio je da je

203

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
tom je rawen veliki broj pacijenata i osobqa i uni{tena dva sanitetska vozila. Povodom akcije NATO-a zasjedao je Savjet bezbjednosti UN i zatra`io hitan prekid vatre u Biha}u. Predsjedavaju}i Savjeta bezbjednosti, ameri~ka ambasadorka Medlin Olbrajt je izjavila novinarima: "Dana{wi doga|aji bi tebalo da jasno stave do znawa svim stranama da pravedno rje{ewe ne mo`e da bude postignuto na rati{tu i da je prva i najva`nija stvar da s postigne prekid vatre". Napade aviona NATO-pakta na srpske polo`aje u biha}kom regionu predsjednik RS dr Radovan Karaxi} ocjenio je kao "politi~ke dobre i vojni~ki dramati~ne." "Me|unarodna zajednica `eli da spasi muslimane od poraza, a to nije legitimno i nije dopu{teno. Biha} }e postati za{ti}ena zona tek kada Srbi razoru`aju peti Korpus i omogu}e" normalan `ivot muslimanskom civilnom stanovni{tvu, rekao je predsjednik RS. "Dosada{wi koncept tzv. za{ti}enih zona UN u biv{oj BiH je neodr`iv, a jedini na~in da one opstanu je wihova potpuna demilitarizacija", izjavio je u Londonu kopredsjednik Me|unarodne konferencije za biv{u Jugoslaviju Dejvid Oven. Oven je, povodom situacije u Biha}u, koji je, tako|e, za{ti}ena zona UN, optu`io muslimansku vladu za borbe u tom podru~ju. On je istakao da su muslimani prvi, iz te za{ti}ene zone, preduzeli ofanzivu i sasvim je, precizirao je lord Oven, bilo za o~ekivati da }e Srbi odgovoriti. Predstavnik UNPROFOR-a u Sarajevu izjavio je da su srpske snage prodrle u zonu bezbjednosti Biha}a, ju`no od tog grada. Komadant Erve Gurmelon precizirao je da su, prema jo{ nepotvr|enim informacijama, Srbi zauzeli brdo Debeqa~a unutar zone bezbjednosti koju su na povr{ini od 80 kvadratnih kilometara proglasile UN. pregovore s predstavnicima RS i bosanskih muslimana. Razgovorima, kojima predsjedava komadant UNPROFOR-a za Bosnu general Majkl Rouz, prethodila je vijest o prekidu vatre u Biha}u kao i Rouzova izjava da postoji {ansa da se primirje pro{iri na ~itavu biv{u BiH. Potpredsjednik RS prof. dr Nikola Koqevi} razgovarao je na sarajevskom aerodromu sa predsjednikom muslimanske vlade u Sarajevu Harisom Silajxi}em i ministrom u toj vladi Hasanom Muratovi}em o mogu}nostima prekida rata u biv{oj BiH. Sastanku su prisustvovali i najvi{i predstavnici vojnih i civilnih vlasti UNPROFOR-a za biv{u BiH, general Majkl Rouz i Viktor Andrejev. Nakon sastanka, prof. Koqevi} je rekao da je "srpska strana ponudila momentalno potpisivawe preliminarnog sporazuma o kraju rata", preciziraju}i da on, "ne bi trebalo da prejudicira pitawe teritorijalnog razgrani~ewa".

24. 11. 1994.
Na sastanku Savjeta NATO-a na ambasadorskom nivou nisu podr`ani prijedlozi SAD da se okolina Biha}a u pre~niku od 10 kilometara proglasi zabrawenom zonom za te{ko naoru`awe, niti zahtjev za "{irom i robusnijom intervencijom" NATO-a protiv Srba u BiH. [en Guofan, portparol kineskog Ministarstva inostranih poslova, upozorio je zapadne zemqe da "ne smiju prekora~iti mandat odr`awa mira u biv{oj Jugoslaviji" i izrazio "veliku zabrinutost zbog vazdu{nih napada NATO-a u biv{oj BiH. "Kori{tewe avijacije mora se ograni~iti iskqu~ivo na odbranu i za{titu civila u zonama bezbjednosti, a odmazda koju prema Srbima ~ini NATO je ~ista zloupotreba", rekao je Guofan. "Stvari su se malo smirile u posqedwa 24 ~asa, a zona bezbjednosti u osnovi se po{tuje", izjavio je povodom situacije na podru~ju Biha}a komadant mirovnih snaga za biv{u BiH, general Majkl Rouz. Rouz misli da Srbi "ne}e napredovati predaleko u unutra{wost biha}kog xepa". "Sada oni po{tuju u osnovi zonu bezbjednosti oko grada", dodao je on. "Civilno stanovni{tvo, kako se ~ini, nije meta, kao ni gradska bolnica." Pripadnici Narodne odbrane Autonomne Pokrajine Zapadne Bosne, lojalni Fikretu Abdi}u, na samom su ulazu u Biha}. Borci NO APZB tvrde da su krenuli u osloba|awe Biha}e, jer u tom gradu ima mnogo zatvorenih, maltretiranih, {ikaniranih i na drugi na~in progowenih pripadnika autonomije zapadne Bosne.

27. 11. 1994.
U nastavku sjednice Savjeta bezbjednosti UN usvojeno je Predsjedni~ko saop{tewe, vezano za situaciju u okolini Biha}a, koja po op{toj ocjeni predstavqa najkriti~niju fazu gra|anskog rata u BiH. U ovom saop{tewu je "najstro`e osu|ena povreda za{ti}ene zone u regionu Biha}a", podr`ani napori predstavnika UN da se postigne prekid vatre, zahtjevano "povla~ewe svih srpskih snaga iz za{ti}ene zone Biha}a", "osu|eno naru{avawe me|u-narodne granice izme|u Republike Hrvatske i Republike BiH" i tra`eno "momentalno obustavqawe svih neprijateqskih akcija preko tre granice i povla~ewe Srba iz Krajine sa teritorije BiH" i, najzad, podr`an plan Kontakt-grupe i jo{ jednom "Srbi u BiH o{tro osu|eni zbog odbijawa da prihvate plan za teritorijalno rje{ewe".

25. 11. 1994.
Funkcioneri mirovnih snaga UN po~eli su na sarajevskom aerodromu

204

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
Predsjednik Republike Srpske dr Radovan Karaxi} uputio je pismo generalnom sekretaru UN Butrosu Galiju u kojem predla`e da se definitivan mirovni ugovor za biv{u BiH potpi{e za sedam do 10 dana u @enevi, uz posredovawe svjetske organizacije. "Na{a ponuda nudi radikalno rje{ewe" - momentalan mir i potpisivawe kona~nog mirovnog ugovora, kojim ne bi bio prejudiciran teritorijalni i politi~ki aspekt", nagla{ava se u pismu predsjednika Karaxi}a i napomiwe da je to "najboqe mogu}e rje{ewe za obje strane, i srpsku i muslimansku". "Srbi su odlo`ili rok za predaju muslimanskim snagama petog korpusa koje su jo{ u Biha}u i ostavili su im mogu}nost da se predaju snagama Fikreta Abdi}a lidera AP ZB", izjavio je na Palama potpredsjednik RS Nikola Koqevi}. "Pru`ili smo im novu {ansu, da se ne moraju predati nama. Mogu se predati snagama gospodina Abdi}a. To je na{a ponuda", rekao je Koqevi}. U Mosvki je oko 1.000 qudi demonstriralo ispred ameri~ke ambasade u znak solidarnosti sa Srbima, izra`avaju}i na taj na~in protest "protiv ameri~ke agresivne politike na Balkanu". Nesvrstane zemqe podnijele su Savjetu bezbjednosti UN u Wujorku nacrt Rezolucije o demilitarizaciji Biha}a, prema kojoj bi se iz grada povukle sve vojne snage, osim 500 policajaca. Generalni sekretar UN Butros Gali izrazio je razo~arewe zbog odbijawa dr`avnog rukovodstva RS da do|e na sastanak na sarajevski aerodrom i insistirawa da do susreta do|e u srpskom dijelu Sarajeva. "Duboko sam razo~aran i iznenea|en odlukom Srba. Bez saradwe obje strane bi}e sve te`e ubjediti Savjet bezbjednosti UN da zadr`i plave {qemove ovdje", rekao je Gali ne{to prije odlaska iz Sarajeva. Vlada RSK na sjednici u Kninu jednoglasno je usvojila paket Sporazuma o ekonomskim odnosima s Hrvatskom. Time je RSK, po rije~ima predsjednika Vlade RSK Borislava Mikeli}a, "jo{ jednom nedvosmisleno pokazala da je za politiku mira i kooperativnosti s me|unarodnom zajednicom." Pred polazak u Brisel na ministarski sastanak Savjeta NATO-a ameri~ki dr`avni sekretar Voren Kristofer je izjavio da vlada SAD ne}e stavqati akcenat na vojnu silu kao sredstvo zaustavqawa srpskih napada u BiH i wihovo vra}awe za pregovara~ki sto, ve} da }e ubudu}e najva`niji diplomatski napori biti pra}eni podsticajima za Srbe da prihvate mirovni plan. On je rekao da se "SAD ne}e suprotstavqati ideji da Srbi iz BiH uspostave politi~ke veze sa susjednom Srbijom". Ovakav stav i odustajawe od vojne opcije, tj. mogu}eg ukidawa embarga na oru`je, u evropskim diplomatskim krugovima protuma~eno je kao davawe prednosti o~uvawu jedinstva Atlanskog pakta. Predsjednik AP ZB Fikret Abdi} `ali {to je prije ~etiri godine prepustio mjesto predsjednika Predsjedni{tva tada{we BiH Aliji Izetbegovi}u, iako je dobio najvi{e glasova na izborima. "Da sam prihvatio funkciju predsjednika, ne bi bilo rata. Poslije tri mjeseca morao sam priznati", rekao je Abdi}, "da nemam vi{e uticaja pa sam se vratio u zapadnu Bosnu da tamo pomognem". "Imali

29. 11. 1994.
Hrvatska vojska (Prvi hrvatski gardijski zdrug, ^etvrta i Peta gardijska brigada) u sadejstvu sa HVO po~ela ofanzivu "Zima 94" iz Livawskog poqa prema Glamo~u, Grahovu i Dinari, odnosno Kninu. Savjet bezbjednosti UN usvojio je novo Predsjedni~ko saop{tewe o situaciji u Biha}u. Ovim saop{tewem podr`ana je inicijativa generalnog sekretara UN Butrosa Galija da u Sarajevu pregovara sa objema zara}enim stranama u ciqu postizawa prekida vatre u Biha}u, a potom i na cijeloj teritoriji BiH. Prvi put u saop{tewu ovog tipa nije bilo optu`bi protiv Srba i samo je uop{teno osu|ena povreda bezbjedne zone.

30. 11. 1994.
U poku{aju da postigne prekid vatre u BiH generalni sekretar UN Butros Gali doputovao je u Sarajevo. Tom prilikom susreo se sa liderom bosanskih muslimana Alijom Izetbegovi}em, koji je izjavio da }e muslimani pregovarati samo kada Srbi budu prihvatili mirovni plan Kontaktgrupe, ali da su spremni da prihvate privremeni prekid vatre, mada pod uslovima koje oni odrede. Predsjednik Republike Srpske dr Radovan Karaxi} nije se sastao sa generalnim sekretarom UN Butrosom Galijem kako je bilo predvi|eno po protokolu. Predsjednik Karaxi} i Butros Gali je trebalo da se sretnu u Srpskoj op{tini Novo Sarajevo, ali generalni sekretar nije pristao da do|e u srpski dio grada.

28. 11. 1994.
Predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi} je razgovarao sa ~lanovima Kontakt-grupe za BiH. U razgovoru je konstatovano da treba ostvariti inicijativu za postizawe op{teg prekida neprijateqstava u BiH, onemogu}iti oru`ane provokacije i u ponu|enom mirovnom planu Kontaktgrupe razviti elemente koji se odnose na ustavno ure|ew i bilateralne pregovore o teritorijalnom razgrani~ewu, kao i da treba precizirati obaveze u pogledu ukidawa ekonomskih sankcija prema SR Jugoslaviji.

1994

205

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
smo poslije, dovoqno hrane i odr`avali smo mir sa susjedima. Kada sam zakqu~io mir sa Srbima, tvrdilo se da sam ~etnik, kada sam to isto u~inio s Hrvatima, govorilo se da sam usta{a. Nisam ni jedno ni drugo nego onaj isti Fikret Abdi}." Hrvatski ministar odbrane Gojko [u{ak izjavio je da }e Hrvatska stupiti u rat protiv VRS ukoliko Biha} padne u srpske ruke. a ne vojnom akcijom; u osnovi rje{ewa problema treba da bude ranije predlo`ena procentualna podjela teritorije (51:49%), procenti ostaju, a teritorije se naknadno mogu sporazumno razmjewivati; BiH se mora o~uvati kao cjelovita i suverena dr`ava; treba izraditi takve ustavne aran`mane koji }e biti prihvtqivi za sve tri strane, uz o~uvawe integriteta BiH i ravnopravne i uravnote`ene aran`mane za bosansko-hrvatski entitet i srpski entitet. Ministri Kontakt-grupe zatra`ili su, osim toga momentalni prekid vatre u tzv. za{ti}enoj zoni Biha}a i obustavqawe neprijateqstava u cijeloj BiH. Podr`ali su napore UNPROFOR-a za demilitarijaciju zone Biha}a i Sarajeva i nesmetani prolaz humanitarnih konvoja. Ministri su preporu~ili {to skorije me|usobno priznavawe svih dr`ava biv{e Jugoslavije unutar wihovih me|unarodno prihnatih granica. Prvi put poslije zavr{etka hladnog rata Rusija je upotrijebila veto u Savjetu bezbjednosti UN. Ambasador Rusije Sergej Lavrov je stavio veto na nacrt rezolucije nesvrstanih i islamskih zemaqa, koju su podr`ali predstavnici Hrvatske i BiH. Prijedlogom rezolucije se predvi|alo poo{travawe re`ima kontrole na promet humanitarnih roba preko granice SRJ i BiH, ukqu~uju}i i prevoz za oblast srpske Krajine. To bi prakti~no zna~ilo da bi bez odobrewa hrvatskih vlasti bio onemogu}en svaki uvoz i transport robe za Srbe u Krajini. U svom obrazlo`ewu Lavrov je rekao da bi usvajawe ove rezolucije ote`alo polo`aj SRJ, koja je ve} pod me|unarodnim sankcijama, a s obzirom na wen konstruktivni dopinos miru takva odluka bi bila "nelogi~na i politi~ki neprihvatqiva". U Sanski Most su stigli posmrtni ostaci trinaestorice boraca [este sanske pje{adijske brigade koji su bili zarobqeni u borbama kod Grada~ca.

04. 12. 1994.
Predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi} primio je ministre inostranih poslova Francuske Alena @ipea i Velike Britanije Daglasa Herda. Pozitivno su ocijeweni stavovi ministarskog sastanka Kontaktgrupe u Briselu, posebno nastojawe da se konflikt rje{ava mirovnim putem. Poslije susreta sa ameri~kim izaslanikom ^arslom Redmanom u Sarajevu, premijer Federacije BiH Haris Silajxi} odbacio je mogu}nost izmjena mirovnog plana Kontakt-grupe. Vojne vlasti Republike Srpske Krajine proglasile su mobilizaciju dodatnog qudstva nakon vojne prijetwe Hrvatske. U saop{tewu iz Kabineta predsjednika RSK Milana Marti}a nagla{ava se "da je Vrhovna Komanda odbrane RSK pristupila preventivnoj mobilizaciji dodatnog qudstva zbog velike koncentracije hrvatskih jedinica du` granice RSK" i dodaje da je "u Hrvatskoj progla{ena op{ta mobilizacija, jer otvoreno prijeti RSK". U prisustvu mnogobrojne rodbine, prijateqa, kom{ija i saboraca, ispred zadru`nog doma u Omarskoj kod Prijedora, odr`ana je zajedni~ka komemoracija i opijelo dvanaestorici srpskih boraca, pripadnika Pete kozarske brigade, koje su 12. septembra na zvjerski na~in ubili islamski fundamentalisti na biha}kom rati{tu. Povodom pogibije 12 boraca Pete kozarske brigade na podru~ju prijedorske op{tine progla{ena je trodnevna `alost. Turska je tajno isporu~ivala oru`je muslimanima u biv{oj BiH, ali 90% ovih isporuka konfiskovali su Hrvati, objavio je turski list, " Hurijet". "Tajnu pomo} za muslimane u Bosni slali smo dok sam bio na~elnik {taba, ali su Hrvati prisvojili 90% po{iqki", izjavio je za "Hurijet" gen-

01. 12. 1994.
Ruski ministari inostranih poslova Andrej Kozirjev, koji boravi u Parizu, izjavi je da postiji {ansa da se u BiH sklopi primirje koje bi trajalo od tri do {est mjeseci. Kozirjev je rekao da predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi} iskreno poku{ava da Srbe u BiH primora da prihvate mivoni plan Kontakt-grupe. U srpskim naseqima oko Glamo~a dowelivawskog poqa bjesni ofanziva HVO i dijelova regularne vojske Republike Hrvatske na granici Republike Srpske. Vi{e od 500 raketnih projektila iz vi{ecjevnog baca~a raketa ispaqeno je na srpska naseqa u ovom dijelu Repbulike. Zdru`ene hrvatske jedinice pro{irile su front i na podru~ju Grahova, a najja~im napadima izlo`ena su srpska sela Provo, Sajkovi}, ^aprazlije, Kazanci i ^elebi}. Skup{tina RSK u Kninu prihvatila je tekst Sporazuma o me|usobnoj ekonomskoj saradwi RSK i Republike Hrvatske. Dokument su potpisali Hrvoje [arini} i Borislav Mikeli}.

02. 12. 1994.
[efovi diplomatija pet zemaqa ~lanica Kontakt-grupe, poslije sastanka u Briselu, obnovili su plan za rje{avawe krize u BiH. Kqu~ne ta~ke dogovora su: ratni sukobi u BiH treba da se okon~aju mirovnim pregovorima,

206

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
eral Dogan Gures, biv{i na~elnik turskih oru`anih snaga.

07. 12. 1994.
Glavni {tab VRS obavjestio je komadanta UNPROFOR-a u biv{oj BiH generala Majkla Rouza da ima nepobitne dokaze da su muslimanske snage u Biha}u nasilno razoru`ale vi{e od 500 vojnika mirovnih snaga UN iz Banglade{a. "Ukoliko me|unarodna zajednica ne osudi najnoviju agresiju regularne armije Hrvatske i jedinice HVO na Grahovo i Glamo~, predstoji veliki srpsko-hrvatski rat", rekao je dr Radovan Karaxi}, predsjednik RS na Palama. "Mislim da je napad Hrvatske na RS samo {tih-proba za {ire anga`ovawe Hrvatske armije na podru~ju RSK", dodao je Karaxi}. Kabinet predsjednika Republike Srpske izdao je saop{tewe za javnost u kojem pozdravqa spremnost predsjednika Srbije Slobodana Milo{evi}a da se ponovo susre}e sa zvani~nim predstavnicima RS. "Nadamo se da }e ovi susreti voditi ukidawu sankcija sa telekomunikacijama, kaoi ekonomskih sankcija koje je protiv RS uvela SR Jugoslavija, te doprinijeti unapre|ewu mirovnog procesa ", isti~e se u saop{tewu.

05. 12. 1994.
Predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi} primio je delegaciju narodnih poslanika Skup{tine RS na wihov zahtjev. U delegaciji je bio i ministar inostranih poslova RS Aleksa Buha. Delegacija }e se, uvjerena u postojawe novih elemenata i uslova za postizawe kona~nog mira, zalo`iti da se odmah zakqu~i prekid neprijateqstava na ~itavoj teritoriji BiH. Na~elnik {taba i komadant jedinice VRS na biha}ko-krupskom rati{tu general-potpukovnik Manojlo Milovanovi} upozorio je me|unarodnu zajednicu da Izetbegovi}ev Peti korpus, koriste}i za{ti}enu gradsku zonu Biha}a za borbene aktivnosti, i daqe zloupotrebqava uzdr`avawe srpske vojske od dejstava po samom Biha}u. "U posqedwe vrijeme muslimani koncentri{u jake snage oko bolnice u Biha}u smatraju}i da su tu bezbjedni", objasnio je general Milovanovi} i upozori me|unarodnu zajednicu i javnost "da se kori{tewe biha}ke regionalne bolnice kao vojnog utvr|ewa vi{e ne mo`e tolerisati."

Hrvatske koje se sa snagama bosanskih muslimana i Hrvata u~estvuju u borbama na zapadu Bosne, saop{tio je portparol civilnog sektora mirovnih snaga UN u Sarajevu Tant Mjint. UN su prije nekoliko dana uo~ile, "znatno u~e{}e" vojnika iz Hrvatske - oko 700 qudi - u zajedni~koj ofanzivi muslimana i Hrvata iz Bosne na podru~ju izme|u Livna i Glamo~a. "Tim u~e{}em hrvatske armije jasno se kr{i me|unarodno pravo i naru{ava suverenitet i teritorija BiH", naglasio je portparol mirovnih snaga UN. "[tavi{e, prisustvo trupa iz Hrvatske UNPROFOR smatra destabilizira-ju}im faktorom, koji pove}ava rizik {irewa rata", dodao je on. Komandant UNPROFOR-a za BiH general Majkl Rouz pozvao je zara}ene strane da ne ugro`avaju mirovni proces u trenutku kada zemqe ~iji pripadnici u~estvuju u mirovnoj misiji preispitaju da li }e ih povu}i ili ne. Predsjednik SAD Bil Klinton ponudio je da 25.000 ameri~kih vojnika u~estvuje u eventualnoj akciji povla~ewa snaga UNPROFOR-a iz BiH. Kabinet britanskog premijera Xona Mejxora je razmatrao polo`aj britanskih jedinica u UNPROFOR-u i odlu~io da wihov status ostaje nepromjewen, {to zna~i da one i daqe ostaju u BiH.

08. 12. 1994.
Jedinice VRS uspjele su da pro{ire slobodnu teritoriju na podru~ju novog mostobrana kod Krupe na Uni, a zna~ajan uspjeh ostvarile su i u rejonu Klokota, zapadno od Biha}a. Predsjednik RS dr Radovan Karaxi} pozdravio je novu orijentaciju ameri~kog Stejt Departmenta, kojom bi Srbi bili tretirani ravnopravno sa ostalim sukobqenim stranama u biv{oj BiH, ocjeniv{i da su neuspjesi pregovara~kog procesa proiza{li upravo zbog odsustva takvog ameri~kog stava. UNPROFOR je zatra`io hitno povla~ewe vojnih jedinica Republike

06. 12. 1994.
Ameri~ki predstavnik u Kontakt-grupi ^arls Tomas doputovao je u Beograd. Nastojao je da objasni da se pozicija SAD i Kontakt-grupe nije promijenila. Po wemu, od RS se u ovom trenutku ne tra`i da potpi{u mirovni plan, ve} smo izjava da prihvataju osnove plana Kontakt-grupe, kako bi time omogu}ili po~etak pregovora o razmjeni teritorija, ustavnim principima i konfederalnim vezama sa SRJ. Predstavnik UN u BiH izjavio je da se Armija Hrvatske, zajedno sa milicijom bosanskih Hrvata, bori protiv Srba u zapadnoj Bosni.

09. 12. 1994.
Predsjednik RS Radovan Karaxi} upozorio je NATO i ameri~ku vojsku da se, u eventualnom pomagawu izvla~ewa snaga iz BiH, ne pribli`avaju srpskoj teritoriji i ne pona{aju neprijateqski jer bi, u protivnom, do{lo do velikog rata. "Bi}e to drugi Vijetnam", rekao je Karaxi}. Predsjednik RSK Milan Marti} uputio je pismo generalnom sekretaru UN Butrosu Galiju u kome ukazuje na agresiju hrvatske vojske na dijelove

1994

207

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
RS u predjelu Grahova i Glamo~a. Ujediwene nacije daju Hrvatskoj "odrje{ene ruke za svoje opake ratne namjere", ocjewuje Marti}. je inicijativu SAD za povla~ewe mirovnih snaga iz BiH kao "dalekose`an plan", ~iji je smisao da se poslije povla~ewa tih snaga ukine embargo na uvoz oru`ja bosanskim muslimanima. Jedinice Hrvatske vojske i daqe se nalaze u zapadnim dijelovima BiH gdje snagama Hrvatskog vije}a odbrane pru`aju podr{ku u akcijama protiv Srba, izjavio je u Zagrebu portparol UNPROFOR-a Pol Rizli. Rizli je rekao da je hratska vojska "i daqe prisutna" na bosanskoj teritoriji, du` granice sjeverozapadno od Livna. miru, ali da Karterova misija nikako ne mo`a biti zamijewena za plan Kontakt-grupe. Predsjednik Vlade Federacije BiH Haris Silajxi} naredio je komadantu Petog (biha}kog) korpusa Atifu Dudakovi}u, da u slu~aju ozbiqnijeg ugro`avawa Biha}a sru{i gradsku bolnicu i za to optu`i Srbe. Srpski vojni izvori raspola`u pouzdanim podacima da je Silajxi} nalo`io Dudakovi}u da prethodno pobije sve rawenike i bolesnike koji se lije~e u gradskoj bolnici, kako bi se postigao ve}i antisrpski efekat u me|unarodnoj javnosti i uklonili svjedoci. U Kazablanci je zavr{en samit 52 ~lanice Organizacije islamske konferencije. Zatra`eno je ukidawe embarga na isporuku oru`ja bosanskim muslimanima.

12. 12. 1994.
Republiku Srpsku posjetila je delegacija Demokratske stranke, s predsjednikom Zoranom \in|i}em na ~elu. Pale je posjetila i delegacija Srpske radikalne stranke koju je predvodio potpredsjednik Tomislav Nikoli}. RS je ukinula ratnu blokadu konvoja UN i omogu}ila snagama UNPROFOR-a da poslije tri mjeseca dobiju prve koli~ine goriva. Izme|u SRJ i RS ponovo su uspostavqene telefonske veze, koje su bile u prekidu poslije odluke Savezne vlade o prekidu politi~kih i ekonomskih odnosa sa RS od 4. avgusa. Predsjedni~ko vije}e Hrvatske republike Herceg-Bosne i Predsjedni{tvo HDZ BiH donijeli su, na sjednici u Livnu, odluku da institucije HercegBosne i HVO "ostanu i daqe u punoj funkciji".

14. 12. 1994.
Francuski general Pjer Mari Galoa uputio je pismo predsjedniku RS dr Radovanu Karaxi}u u kojem pozdravqa pobjede srpske vojske na podru~ju Biha}a i nastavak borbe za jedinstvo srpskog naroda. "Srpska hrabrost i samoopredjeqewe jo{ jednom su pobjedili. Koliko nas je muslimanska ofanziva, pod okriqem UN, zapadne medije i dobro pla}ene propagande, bila zabrinula i o`alostila, toliko nas je obznana va{e pobjedni~ke kontraofanzive utje{ila i okrjepila, nagla{ava se u pismu. Predsjednik RS Radovan Karaxi} i specijalni izaslanik generalnog sekretara UN Jasu{i Aka{i razgovarali su na Palama o nastavku mirovnog procesa u BiH. Aka{i je izjavio da je postignut dogovor o osnovnim elementima mirovnog sporazuma, a da }e se detaqi naknadno utana~iti.

16. 12. 1994.
[kolski centar VRS u Bawoj Luci zva}e se Centar vojnih {kola VRS "Rajko Bala}". Tako }e ovaj centar, u znak po{tovawa i zahvalnosti prema svom komadantu, dobiti ime generala Rajka Bala}a, koji je predvode}i svoje pitomce poginuo 4. novembra ove godine na biha}kom rati{tu.

13. 12. 1994.
Predsjednik RS Radovan Karaxi} pozvao je biv{eg predsjednik SAD Ximija Kartera da posreduje u sukobima u BiH. Istovremeno, on je saop{tio da }e RS u roku od 24 ~asa preduzeti "mjere dobre voqe i mirovqubivih namjera", sadr`ane u {est ta~aka: slobodno kretawe svih konvoja u BiH, osloba|awe svih pripadnika UN koje Srbi dr`e kao taoce, osloba|awe svih muslimanskih zarobqenika mla|ih od 19 godina, otvarawe sarajevskog aerodroma za humanitarna letove, momentalni prekid vatre u Sarajevu i okolnim podru~jima, garantovawe po{tovawa quskih prava svih stanovnicima na teritoriji koju kontroli{e RS. Zvani~ni predstavnik Ministarstva inostranih poslova Rusije ocijenio

18. 12. 1994.
Biv{i ameri~ki predsjednik Ximi Karter poslije sastanka u Zagrebu s predstavnicma mirovnih snaga UN, predsjednikom Hrvatske Frawom Tu|manom, doputovao je u Sarajevo, gdje se susreo s muslimanskim liderom Alijom Izetbegovi}em. Vrhovna komanda Narodne odbrane Autonomne Pokrajine Zapadna Bosna saop{tila je da su wene snage oko 15 ~asova, "u potpunosti oslobodile Veliku Kladu{u." U posqedwoj ofanzivi jedinice HVO i regularne Hrvatske vojske iz pravca Livna prema Grahovu, svaki drugi

15. 12. 1994.
Ponuda predsjednik RS Radovana Karaxi}a biv{em predsjedniku SAD Ximiju Karteru da posreduje u BiH nai{la je na razli~ito reagovawe u svijetu. U UN je objavqeno da je generalni sekretar UN Butros Gali "podr`ao napore Ximija Kartera". Predstavnici Stejt departmenta su izjavili da podr`vaju svaki korak ka

208

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
stanovnik grahovske op{tine protjeran je sa svog ogwi{ta. Jedinice HVO i HV uni{tile su osam srpskih sela ^aprazlije, Provo, Gubin i Sajkovi}, na sjevernim padinama Dinare, te ^elebi}, Bujmunte, Radanovce i Vrbicu, sa ju`ne strane planine Staretine.

21. 12. 1994.
Auto-put Zagreb - Beograd poslije pune tri godine otvoren je za saobra}aj. Otvarawu auto-puta kod Oku~ana, prisustvovali su predsjednik RSK Milan Marti}, komadant Srpske Vojske Krajine general-major Milan ^eleketi}, ministar odbrane Radoslav Tawga i dr. Lider dijela bosanskih muslimana Alija Izetbegovi} smatra da su {anse za uspostavqawe mira u biv{oj BiH vrlo male, uprkos naporima koje na tom planu ~ini biv{i ameri~ki predsjednik Ximi Karter. "Ne}emo pristati na trajan prekid vatre jer bi to zna~ilo zale|ivawe sada{wih linija razdvajawa, ali podr`avamo ograni~enu obustavu neprijateqstava." Izetbegovi} je u Sarajevu naglasio da muslimani ne}e odustati od borbe za dr`avni integritet biv{e BiH i zakqu~io da }e rat potrajati ta~no onoliko koliko je potrebno da se taj ciq ostvari.

19. 12. 1994.
Biv{i ameri~ki predsjednik Ximi Karter razgovarao je vi{e od devet ~asova s rukovodstvom RS na Palama. Prema Karterovoj izjavi, postignu je sporazum od osam ta~aka: prekid vatre po~ev od 23. decembra; po~etak pregovora s ciqem zakqu~ewa sporazuma do 1. januara 1995. godine o potpunom obustavqawu neprijateqstava; pregovori o globalnom miru na bazi prijedloga Kontakt-grupe; u tom periodu sloboda kretawa za humanitarne konvoje, otvarawe sarajevskog aerodroma prema uslovima postoje}ih sporazuma; svaka strana bi}e odgovorna u zonama koje kontroli{e za nadzor i upotrebu oru`ja; svaka strana bi}e odgovorna za za{titu prava ~ovjeka, svako }e mo}i da izabere mjesto gdje }e `ivjeti; brza razmjena zarobqenika; u definitivnom sporazumu zara}ene strane moraju da se slo`e u svemu ili ne}e biti sporazuma.

nema teritorijalnih pretenzija prema susjedima. "Bilo je mnogo boqe da svi Jugosloveni ostanu u jednoj Jugoslaviji. Nijedan narod biv{e Jugoslavije ne}e na}i boqu budu}nost van Jugoslavije. Pogledajte {to se dogodilo sa otcjepqenim republikama: Slovenija je postala drugorazredna op{tina Austrije. Hrvatska je satelitska zemqa Wema~ke. BiH ne postoji. Makedonija je izgubila suverenitet prije nego {to ga je stekla ... Jedino SRJ ostaje na Balkanu kao nezavisna zemqa, ali ka`wewa {to je bila protiv rastakawa Jugoslavije," rekao je predsjednik Srbije.

23. 12. 1994.
Republika Srpska i UN potpisale su na Palama Sporazum o prekidu vatre koji stupa na snagu sutra u podne. Potpis na sporazum su u ime RS stavili predsjednik Radovan Karaxi} i komadant Glavnog {taba Vojske RS general Ratko Mladi}, a u ime UN specijalni izaslanik generalnog sekretara Jasu{i Aka{i i komadant UNPROFORA za biv{u Jugoslaviju Bertran De Laprel. "Ovo je prvi korak u realizaciji na{eg dogovora sa biv{im ameri~kim predsjednikom Karterom", rekao je Karaxi} poslije potpisivawa sporazuma.

22. 12. 1994.
"Najve}a gre{ka koju me|unarodna zajednica ~ini je nastavak sankcija nametnutih Jugoslaviji. Sankcije predstavqaju hranu ekstremistima na obje strane. Muslimanski ekstremisti u Bosni sawaju da }e se Srbija sru{iti pod teretom sanckija i da }e se poslije toga rat prenijeti na Kosovo i druge oblasti Srbije, {to se nikada ne}e dogoditi. Srpski ekstremisti misle da }e sankcije dovesti do dramati~nih problema u Srbiji, do totalnog rata. Zbog toga sankcije imaju samo jedan efekat - da hrane ratne opcije", izjavio je predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi}. Milo{evi} je rekao da "Velika Srbija" nikada nije bila definisan ciq nego je izvikana teza Zapada. On je podsjetio da je odmah poslije formirawa SRJ Savezna skup{tina iza{la s deklaracijom u kojoj je jasno re~eno da Jugoslavija

20. 12. 1992.
Generalni sekretar UN u Wujorku Butros Gali pozdravio je prve rezultate Karterove posredni~ke misije u biv{oj BiH, ocjeniv{i da je biv{i ameri~ki predsjednik unio novi momenat u naporima da se prekinu sukobi i do|e do kona~nog mira. "Sada je najva`nije pitawe kako da se taj momenat {to boqe iskoristi", naglasio je Gali. Predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi} razgovarao je s biv{im predsjednikom SAD Ximijem Karterom povodom wegove posredni~ke misije me|u sukobqenim stranama u BiH. Milo{evi} je izrazio punu podr{ku Srbije wegovim naporima.

24. 12. 1994.
Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske utemeqena je u Bawoj Luci. Ovom skupu najvi{ih javnih i kulturnih radnika prisustvovali su predstavnici visokih politi~kih organa i nau~nih institucija iz Republike Srpske, RSK i Jugoslavije. Osnivawe Akademije nauka i umjetnosti je politi~ki i nacionalni interes, koji vodi ka ostvarewu zajedni~kog ciqa - ujediwewa svih srpskih zemaqa istakao je Qubomir Zukovi}, ministar za obrazovawe, nauku i kulturu u Vladi RS. Do izborne skup{tine, na kojoj }e biti izabrani

1994

209

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
upravni organi i usvojen statut, na ~elu Akademije nalazi}e se akademici: Slavko Leovac i Petar Mandi}. i muslimansko Hrvatskoj federaciji u biv{oj BiH. "Ako nastaje konfederacija izme|u muslimansko-hrvatsko federacije i Republike Hrvatske, to }e zna~iti i konfederaciju bosanskih Srba i Srbije", rekao je [tulpnagel. Ujediwewe nacije ocijenile su da se prekid vatre u biv{oj BiH i daqe odr`ava. Vojni predstavnik UN major Kos Sol je ocjenio da je vojna aktivnost smawena za "90 procenata" u odnosu na period prije uspostavqawa prekida vatre 23. decembra. U najmawe tri centra u Sloveniji obu~avaju se vojno sposobni muslimani porijeklom iz biv{e BiH. Prema tvrdwama zarobqenih pripadnika petog muslimanskog korpusa, oni su "specijalnu vojnu obuku pro{li u centrima [i{ka kod Qubqane, Te`no u okolini Maribora i Stucenica na Pohorju, a iste kurseve " koji i daqe traju", tamo su ranije zavr{ili i "mnogi drugi" wihovi sunarodnici, ali nagla{avaju da na taj tretman "nisu ba{ dobrovoqno pristali." Nakon zavr{etka obuke u Sloveniji, tvrde zarobqeni, dobili su "potrebnu opremu i nove li~ne isprave" pomo}u kojih su "organizovano tajnim kanalima stigli u Biha}", gdje su "raspore|eni u jedinice Petog (muslimanskog) korpusa." skih snaga i Socijaldemokratske partije BiH. Narodna skup{tina RS sa 53 glasa "za" i osam uzdr`anih prihvatila je nastavak mirovnog procesa na osnovu sporazuma koji je dr`avno rukovodstvo RS nedavno utana~ilo s biv{im predsjednikom SAD Ximijem Karterom.

26. 12. 1994.
Predsjednik Republike Srpske dr Radovan Karaxi} uputio je sa Pala pismo generalnom sekretaru UN Butrosu Galiju upozoravaju}i da Hrvatska ofanziva na jugozapadne granice Republike ugro`ava Sporazum o prekidu vatre i mirovni proces koji je otpo~eo na inicijativi biv{eg ameri~kog predsjednika Ximija Kartera. "Bosanski Hrvati i Republika Hrvatska nisu potpisali sporazum o primirju, nego su poja~ali ofanzivu u predjelu Glamo~a i Grahova, okupiraju}i i pale}i desetine srpskih sela. "Iako imamo legitimi~no pravo na kontraofanzivu, mi }emo se uzdr`avati, da bismo sa~uvali mirovni proces. Vas molimo da svojim autoritetom uti~ete da Savjet bezbjednosti UN postavi Hrvatskoj i bosanskim Hrvatima ultimatum kojim se prijeti sankcijama ukoliko ne obustave ofanzivu i ne vrate se na svoju teritoriju " - poru~io je predsjednik Karaxi} Galiju. Na ~etvrtoj sjednici Skup{tine Srpskog grada Sarajeva u Vogo{}i, usvojena je Deklaracija o Srpskom gradu Sarajevu kojom se potvr|uje da je ovaj grad "neodvojivi dio i glavni grad Republike Srpske." U ovom, strate{ki va`nom, dokumentu se nagla{ava " da srpski narod, na osnovu istorijskih ~iwenica, etni~kog rasporeda, vlasni{tva nad teritorijama, novog realnog stawa, te slobodno izra`ene voqe, pola`e ova prava na grad Sarajevo i wegovu okolinu."

30. 12. 1994.
Komadanta Glavnog {taba VRS, general-pukovnika Ratka Mladi}a je ugledni hambur{ki list "Vohenpost" u broju od 29. decembra proglasio "^ovjekom godine." Na tre}oj sjednici skup{tine op{tine Oxak donesena je odluka da se sada{wi naziv za grad Oxak promjeni u ime Vukosavqe.

31. 12. 1994.
Poslije dugih pregovora izme|u predstavnika UNPROFOR-a i zara}enih strana u BiH, predstavnici RS na Palama i muslimanske vlade u Sarajevu potpisali su Sporazum o prekidu neprijateqstava. Sporazum ima 10 ta~aka: 1) potpuni prekid neprijateqstava po~iwe 1. januara i traje ~etiri mjeseca, s mogu}no{}u obnavqawa; 2) prekid neprijateqstava nadgleda}e UNPROFOR, formira}e se centralna i regionalne zajedni~ke komisije; 3) razmjeni}e se oficiri za vezu izme|u UNPROFOR-a i zara}enih strana; 4) zara}ene strane }e se razdvojiti postavqawem snaga UNPROFORa izme|u wih, pregovara}e se o povla~ewu te{kog naoru`awa; 5) omogu}uje se puna sloboda kretawa za snage i organizacije UNPROFOR-a, pogotovou za UNHCR; 6) strane se obavezuju da }e striktno po{tovati ranije potpisane sporazume (o sarajevskom aerodromu, Gora`du, Srebrenici i @epi i dr.); 7) strane }e se uzajamno potpomagati u obna-vqawu komunalnih usluga i ekonomskih djelatnosti; 8) osloba|awe zato~enih u

29. 12. 1994.
Narodna skup{tina Republike Srpske prvi put se na Palama, nakon tri ratne godine, podjelila po strana~kom principu. Iz, do tada jedinstvenog kluba poslanika, istupilo je sedam stalnih ~lanova, koji su formirali Klub nezavisnih poslanika. Za predsjednika novoformiranog kluba izabran je poslanik iz Lakta{a Milorad Dodik, a ~ine ga jo{ Momo Mi~i} iz Tuzle, Nikola Peri} iz Obudovca, Uro{ Gosti} iz Doboja, Milenko Panti} iz Broda, Stanko Blagojevi} iz Modri~e i Ratko Borkovi} iz Gradi{ke, svi nekada{wi ~lanovi Saveza reform-

28. 12. 1994.
[ef posmatra~ke misije Evropske unije na podru~ju biv{e Jugoslavije, wema~ki diplomata Pol Joakim [tulpnagel, izjavio je da je Kontaktgrupa obe}ala Srbima isti tretman kao

210

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
vezi s ovim sukobom; 9) saradwa sa UNPROFOR-om u nadgledawu povla~ewa svih stranih trupa, osim mirovnih snaga UNPROFOR-a; 10) sporazum ne prejudicira kona~no politi~ko ili teritorijalno rje{ewe. Predsjednik Republike Srpske Radovan Karaxi} i komandant Glavnog {taba VRS general Ratko Mladi} potpisali su sporazum o ~etvoromjese~nom prekidu neprijateqstva, saop{tili su predstavnici UN. Potpisivawe dokumenta oba-vqeno je na Palama u prisustvu specijalnog izaslanika UN Jasu{ija Aka{ija i komandanta UNPROFORA u Bosni generala Majkla Rouza. ^etvoromjese~no primirje treba da stupi na snagu danas u podne, a ciq sporazuma je da omogu}i obnovu mirovnih pregovora o rje{ewu krize u BiH, dodaju agencije. Vlada bosanskih muslimana potpisala je sporazum sino} u Sarajevu.

1994

211

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE

212

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.

1995
213

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE

214

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
01. 01. 1995.
Pravda u bosanskom sukobu je na strani Srba, tvrdi u svom natpisu potpuno neuobi~ajeno za ~e{ke prilike, dnevnik "[pigl". Tu tvrdwu list iznosi u kratkom komentaru uz informaciju o pregovorima o zakqu~ewu ~etvoromjese~nog primirja. Doslovce se ka`e: "Sigurno je da je pravda u tom sukobu na strani Srba. Muslimani nisu narodnost nego pripadnici islamske vjere. To je isti paradoks kao kad bi kod nas iznikla narodnost katoli~ka, ~eskobratska ili pravoslavna." Ameri~ki predsjednik Bil Klinton pozdravio je sporazum o ~etvoromjese~nom prekidu vatre, koji su u subotu potpisali "bosanski Srbi" i muslimani uz posredovawe UN i izrazio je nadu da }e ono u potpunosti biti po{tovano.

05. 01. 1995.
Na prvoj sjednici ameri~kog Kongresa senator Bob Dol je podnio nacrt rezolucije u kome se od predsjednika Bila Klintona tra`i da mimo Savjeta bezbjednosti UN ukine embargo na oru`je za muslimane u BiH.

tivnim, isti~u}i da predstavqa krupan doprinos mirnom rje{ewu krize. Predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi} primio je delegaciju Kontakt-grupe. Razgovarano je o aktuelnom trenutku i toku mirovnih procesa u BiH. Milo{evi} je naglasio da je plan Kontakt-grupe u svim ta~kama osnov za uspje{no nastavqawe mirovnog procesa. Ameri~ki predstavnik u Kontakt-grupi ^arls Tomas izjavio je u Beogradu da pregovori o rje{ewu bosanske krize treba da otpo~nu prihvatawem plana Kontakt-grupe kao polazne osnove. Precizirao je da to zna~i na nema ultimatuma za bilo koju od zara}enih strana, te da svaki sporazum treba da prihvate obe strane. "SAD nisu nikad upotrijebile rije~ ultimatum", rekao je on. Predsjednik Demokratske stranke Srbije (DSS) Vojislav Ko{tunica izjavio je da je te{ko o~ekivati da }e mirovni proces za biv{u BiH naglo krenuti naprijed i smatra da }e stvari i}i korak po korak. Po wegovom mi{qewu, me|unarodna zajednica bi trebalo da shvati ~iwenicu da je "BiH umrla onda kada i biv{a SFRJ". U bazi UNPROFOR-a na zagreba~kom aerodromu Pleso po~eo je novi krug pregovora delegacija Hrvatske i RSK o sprovo|ewu sporazuma o ekonomskim pitawima koji je potpisan po~etkom pro{log mjeseca. Razgovori se vode iza zatvorenih vrata, a u wima u~estvuju i me|unarodni posrednici Lord Oven i Torvald Stoltenberg. Na ~elu kraji{kog pregovara~kog tima je Borislav Mikeli}, a {ef hrvatske delegacije je Hrvoje [arini}. Turski dnevnik "Sabah" postavio je, u posebnom tekstu o biv{oj Bosni, vi{e pitawa lideru bosanskih muslimana Aliji Izetbegovi}u povodom raznih {pekulacija sa novcem u Turskoj i drugim zemqama, namijewenog bosan-

06. 01. 1995.
Savjet bezbjednosti UN je usvojio Predsjedni~ko saop{tewe, kojim je podr`an sporazum zara}enih strana u BiH o ~etveromjese~nom primirju. U Bonu je zavr{en dvodnevni sastanak Kontakt grupe za BiH, na eskpertskom nivou, bez vidqivog rezultata.

09. 01. 1995.
Komandant Glavnog {taba VRS general Ratko Mladi} izjavio je da }e putevi za Sarajevo biti zatvoreni sve dok se muslimani ne povuku iz demilitarizovane zone na Igmanu.

02. 01. 1995.
U prisustvu komandanta UNPROFOR-a generala Majkla Rouza, bosanski Hrvati i muslimani iz Autonomne pokrajine Zapadna Bosna potpisali su sporazum o potpunom prekidu neprijateqstava u BiH. Sporazum je u Mostaru u ime Hrvata potpisao Kre{imir Zubak, a u ime muslimana Fikret Abdi}. "Izgleda da strane u sukobu zaista ne mogu i ne `ele vi{e da se bore. Srbi su ve} ostvarili ve}inu ciqeva, a muslimani znaju da ih je svijet prodao i izdao i da ni od koga ne mogu vi{e ni{ta o~ekivati", ka`e u komentaru austrijski dnevnik "Kronen Cajtung" iz Be~a. "Muslimani su u Bosni izgubili rat i jedino {to UN za wih mogu u~initi jeste da im pregovorima omogu}e najpovoqnije uslove za kapitulaciju", izjavio je jedan predstavnik UN za "Va{ington Post".

10. 01. 1995.
U Parizu je zavr{en sastanak Kontakt-grupe. Dogovoreno je da weni predstavnici hitno posjete Beograd, Sarajevo, Pale i Zagreb.

11. 01. 1995.
Najvi{i vojni predstavnici sukobqenih strana u biv{oj BiH potpisali su na sarajevskom aerodromu dokument koji bi trebalo da u~vrsti Sporazum o ~etvoromjese~nom prekidu neprijateqstava. Dokument predvi|a definisawe "linije dodira", {to bi trebalo da u~ini UNPROFOR u saradwi sa sukobqenim stranama, a tako uskla|ene mape bi trebalo da se verifikuju do 31. januara 1995. godine pri tome se precizira da bi linije razdvajawa oko Sarajeva morale imati izgled od 9. februara 1994. godine. Komandant Glavnog {taba VRS general-pukovnik Ratko Mladi} ocijenio je sastanak veoma konstruk-

1995

215

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
skim muslimanima. List polazi od jednog od najva`nijih politi~kih pitawa - kakvu dr`avu zami{qa Izetbegovi} umjesto biv{e BiH, demokratsku ili diktatorsku. Da li se zala`e za demokratsku i laicisti~ku dr`avu, ili republiku po uzoru na Iran. "Sabah" zatim tra`i odgovor na pitawe, da li je na poseban ra~un u {vajcarskoj banci, otvoren za pomo} Bosni, do danas leglo 350 miliona dolara. Ako je to ta~no, postavqa se pitawe koliko su novca Izetbegovi} i ~lanovi wegove porodice, koji imaju ovla{}ewa, podigli sa ra~una i {ta su s tim novcem uradili. {to je ugovoreno ~etveromjese~nim sporazumom o prekidu neprijateqstava. ^lanovi Kontakt-grupe razgovarali su na Palama s rukovodstvom RS o mirovnom planu. Predsjednik Republike Srpske Radovan Karaxi} istakao je da rukovodstvo Srba prihvata prijedlog Kontakt-grupe kao osnovu za daqe pregovore s vlastima bosanskih muslimana. Snage muslimanske Vlade u Sarajevu blokirale su bazu UN na aerodromu u Tuzli i zaprijetile artiqerijom u znak protesta zbog Sporazuma o primirju sa Srbima u BiH.

16. 01. 1995.
Vlada SRJ je izrazila ozbiqnu zabrinutost zbog odluke Vlade Hrvatske da uskrati mandat UNPROFOR-u poslije 31. marta. Analiziraju}i sprovo|ewe mandata UNPROFOR-a u svom izvje{taju pripremqenom za Savjet bezbjednosti, generalni sekretar UN Butros Gali izra`ava bojazan da }e povla~ewe mirovnih snaga UN iz Hrvatske najverovatnije dovesti do ponovnog rasplamsavawa rata. Ameri~ki dnevnik "Baltimor Tajms" konstatuje da je ameri~ka vlada kona~no odustala od unitarne BiH i da je stvarawe multietni~ke dr`ave na tom prostoru nedosti`an ciq. "Mnogi biv{i funkcioneri u administraciji nekada{weg predsjednika Xorxa Bu{a priznaju svoje gre{ke", primje}uje "Baltimor Tajms".

12. 01. 1995.
Savjet bezbjednosti UN usvojio je Rezoluciju 970 kojom se produ`ava djelimi~na suspenzija sankcija prema SR Jugoslaviji za jo{ 100 dana. Ona se, kao i u prethodnih 100 dana, odnosi na me|unarodne avionske letove, trajektnu liniju Bar-Bari, sport i kulturu. Milorad Dodik, predsjednik kluba nezavisnih poslanika u Narodnoj Skup{tini Republike Srpske, u intervjuu za "Glas srpski" je pored ostalog istakao: "Motivi za formirawe Kluba nezavisnih poslanika su ~asni i iza wih se ne krije ni~ija `eqa za ru{ewe ovog ili onog rukovodstva. Mi jednostavno `elimo da se ~uje na{ autonoman glas u republi~kom parlamentu u vrijeme kada se rje{ava sudbina naroda i svih gra|ana Republike Srpske". Hrvatski predsjednik Frawo Tu|man obavijestio je predstavnike ~lanova Kontakt-grupe za BiH, Savjet bezbjednosti UN i Vatikan da je Hrvatska donijela odluku da od pripadnika UNPROFOR-a zatra`i da do 31. marta napuste Hrvatsku.

15. 01. 1995.
"Najve}i diplomatski prodor Republike Srpske bilo je uvo|ewe biv{eg predsjednika SAD Ximija Kartera kao posrednika u rje{avawu bosanske krize", izjavio je predsjednik RS dr Radovan Karaxi}. "U ~itavom ovom ratu odlu~ivale su samo dvije strane - Srbi i Amerikanci", rekao je Karaxi}, dodav{i da zbog odsustva kontakata izme|u Srba i Amerikanca nije ni moglo da do|e do rje{ewa. "Nakon Karterovog ulaska u mirovni proces mo`e se o~ekivati rje{ewe bosanske krize", smatra predsjednik RS. Predsjednik Narodne Skup{tine Republike Srpske mr Mom~ilo Kraji{nik komentarisao je susret ~lanova Nezavisnog kluba poslanika, na ~elu sa Miloradom Dodikom sa ekspertima Kontakt-grupe u Beogradu. Istakao je da "neko na taj na~in `eli da razbije Parlament Srpske, {to ni u kom slu~aju ne ide u korist srpskog naroda na ovim prostorima niti mo`e poslu`iti na ~ast onima koji to rade". "Oni su to uradili samoinicijativno, a o susretu u Beogradu saznao sam iz sredstava informisawa gdje sam pro~itao da je do sastanka do{lo na inicijativu predsjednika Srbije Slobodana Milo{evi}a."

17. 01. 1995.
Savjet bezbjednosti UN usvojio je Predsjedni~ko saop{tewe povodom odluke Hrvatske o povla~ewu UNPROFOR-a poslije 31. marta. U saop{tewu se izra`ava zabrinutost zbog mogu}ih implikacija hrvatskog zahtjeva. Komandant Zbornog podru~ja Hrvatske vojske Split, general Ante Gotovina, izjavio da }e ove godine "biti godina raspleta, mirnim ili vojnim putem". "Oko 8.000 pripadnika zdru`enih snaga regularne hrvatske vojske i HVO Herceg-Bosne, u ofanzivi od Livna prema Grahovu, okupirali su 13 srpskih sela u Livawskom poqu", izjavio je na konferenciji za {tampu predsjednik op{tine Grahovo dr Du{an Deura. Ponavqaju}i taktiku "spr`ene zemqe", svojevremeno primijewene u RSK, Hrvati su bukvalno uni{tili vjekovna srpska naseqa - ^aprazlije, Provo, Gubin, Sajkovi}, Kazance, Pr`ine, ^elebi}, Bojmunte, Rada-

13. 01. 1995.
Predstavnici RS i muslimanske Vlade u Sarajevu razgovarali su na sarajevskom aerodromu o modalitetima otvarawa "plavih puteva" za Sarajevo,

216

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
novce, Vrbicu, Bogda{e, Bastase i deo Crnog Luga. "Mi dobro znamo koliki je strate{ki zna~aj tog podru~ja za Hrvate, a jo{ vi{e za nas. Tamo su, od kada se istorija pi{e, `ivjeli Srbi i tako mora da ostane. Znamo isto tako da bi padom Grahova bila presje~ena "`ila kucavica" RSK prema RS i Srbiji, {to je kqu~ni razlog da usta{e budu vra}ene na wihove teritorije", precizirao je Deura. "Danas smo ovdje da posvjedo~imo da smo bra}a, da glasno ka`emo da Drina nije i nikada ne}e biti granica me|u Srbima, nego ki~ma Srbije i srpstva. Pomozimo svojoj bra}i da pre`ive patwe i isku{ewa, i Bog }e pomo}i svima", rekao je vladika Atanasije. SAD }e od sada direktno pregovarati sa Srbima u Bosni ne osvr}u}i se pri tome na Rezoluciju Savjeta bezbjednosti UN koje nala`e potpunu izolaciju Republike Srpske i na negodovawa muslimanske vlade u Sarajevu, prenosi "Wujork Tajms" izvode iz pisma koje je ameri~ki dr`avni sekretar Voren Kristofer uputio muslimanskom lideru Aliji Izetbegovi}u. u~estvuje u bosansko-hercegova~kom ratu". "Muslimani su pretvorili Biha} u bazu za ofanzive svojih jedinica" zakqu~io je general Rouz.

24. 01. 1995.
Predsjednik Republike Srpske dr Radovan Karaxi} primio je na Palama predstavnike Kontakt-grupe sa kojima }e razgovarati o nastavku mirovnog procesa u biv{oj BiH. Osim dr Karaxi}a, u razgovorima sa srpske strane u~estvuju i potpredsjednik RS dr Nikola Koqevi}, predsjednik Narodne Skup{tine mr Mom~ilo Kraji{nik, ministar inostranih poslova dr Aleksa Buha, te predstavnici Vojske RS generali Bogdan Suboti} i Zdravko Tolimir. Predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi} primio je kopredsjednika @enevske konferencije Dejvida Ovena i ambasadora Kai Aidea, pomo}nika kopredsjednika. Predsjednik Milo{evi} je izrazio uvjerewe da }e uz anga`man Kontaktgrupe do}i do ubrzawa mirovnog procesa, podr`ao je normalizovawe odnosa izme|u Knina i Zagreba. Libijski lider Muamer el Gadafi izjavio je u da je apsolutno ubije|en da je istinski interes bosanskih muslimana da `ive u jugoslovenskoj zajednici. Hrvatski predsjednik Frawo Tu|man, vo|a muslimana u biv{oj BiH Alija Izetbegovi} i predsjednik Federacije BiH Kre{imir Zubak razgovarali su u Zagrebu o na~inima rje{avawa sukoba u Bosni, ostvarivawu Va{ingtonskih sporazuma i konfederalnih veza s Hrvatskom.

19. 01. 1995.
Predsjednik Republike Srpske Radovan Karaxi} na Palama je razgovarao sa ~etvoro~lanom delegacijom Kongresa ruskih op{tina, koji podr`ava pravednu borbu srpskog naroda za slobodu i samoopredjeqewe unutar biv{e Jugoslavije. Isti~u}i da je nakon raspada Sovjetskog Saveza za Ruse pripremqen isti scenario kao za progon Srba nakon uni{tewa biv{e Jugoslavije, predsjednik Izvr{nog Komiteta Kongresa ruskih op{tina Dimitrij Rogozin je izrazio "divqewe ruskog naroda hrabrom i izdr`qivom srpskom narodu u RS".

22. 01. 1995.
Ameri~ki predstavnik u Kontakt-grupi ^arls Tomas razgovarao je s predstavnicima muslimanskog i srpskog rukovodstva, u Sarajevu i na Palama.

23. 01. 1995.
Predsjednik Narodne Skup{tine Republike Srpske mr Mom~ilo Kraji{nik i ministar za odnose sa UNPROFOR-om u muslimanskoj vladi Hasan Muratovi} su na sarajevskom aerodromu potpisali Protokol o implementaciji Sporazuma o potpunom prekidu neprijateqstava od 31. decembra i Sporazuma o slobodi kretawa od 17. marta pro{le godine. Da je UNPROFOR dopustio da NATO krene na Srbe, on bi se svrstao na muslimansku stranu i postao u~esnik rata, izjavio je general Majkl Rouz u inervjuu londonskom "Dejli Telegrafu", prije odlaska sa du`nosti komandanta UNPROFOR-a za biv{u BiH. Odbijaju}i pritu`be da je, onemogu}iv{i {ire vazdu{ne napade na polo`aje VRS u biha}kom xepu, omalova`io sjevernoatlantsku vojnu alijansu, general Rouz je rekao da NATO "nikada nije ni trebalo da

20. 01. 1995.
Predsjednik Republike Srpske dr Radovan Karaxi} primio je komandanta UNPROFOR-a za biv{u BiH britanskog generala Majkla Rouza i u wegovu ~ast priredio opro{taj povodom okon~awa mandata na ovoj funkciji.

21. 01. 1995.
U okviru humanitarne akcije Srpske pravoslavne crkve "Bra}a - bra}i", manastir Svetog arhangela Gavrila priredio je u Beogradu veliku duhovnu akademiju posve}enu RS i RSK. U uvodnoj besjedi episkop zahumsko-hercegova~ki Atanasije pozvao je Srbe u matici i dijaspori da pomognu RS i RSK i ne dozvole da, kako je rekao "nesre}ni politi~ari produbquju podjele me|u Srbima".

25. 01. 1995.
Najvi{i rukovodioci RSK i RS razgovarali su na Palama o aktuelnoj situaciji, nakon odluke Hrvatske da otka`e gostoprimstvo mirovnim

1995

217

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
snagama UN i prijetwi hrvatskog predsjednika Frawe Tu|mana da }e silom vratiti "okupirana podru~ja". Predsjednik RS Radovan Karaxi} izjavio je da }e se u slu~aju agresije Hrvatske dvije srpske republike zapadno od Drine zajedni~ki braniti. Predsjednik RSK Milan Marti} je dodao da Srbija i Jugoslavija "preuzimaju svoje obaveze i da }e za{tititi teritoriju Krajine". U sjedi{tu UNPROFOR-a u Sarajevu saop{teno je da su UN odlu~ile da 1. februara otvore tuzlanski aerodrom za humanitarne letove i letove UNPROFOR-a. ca Skup{tine RS u ciqu postizawa kona~nog mira na prostorima BiH. "Va{e neodgovorno pona{awe o pitawima rata i mira ne mo`e biti predmet va{ih li~nih politi~kih kalkulacija", ka`e se u pismu. Predsjednik Srpske radikalne stranke Vojislav [e{eq iza{ao je iz zatvora poslije izdr`ane ~etveromjese~ne kazne. Nacrt plana mini Kontakt-grupe, koji je ponu|en Zagrebu i Kninu, naziva se "Nacrt sporazuma o Krajini, Slavoniji, ju`noj Barawi i zapadnom Sremu". Dokument predvi|a formirawe autonomne oblasti Srpska Krajina i obuhvata oblasti gdje su Srbi bili ve}insko stanovni{tvo prema popisu iz 1991. god. Na tom podru~ju va`ili bi svi zakoni i Ustav Republike Hrvatske, ali bi trebalo da ih odobre i ostvaruju i vlasti u Kninu. Srpska Krajina bi mogla da usvoji sopstveni grb i zastavu. Imali bi poseban novac, u vrijednosti kune, koji bi izdavala hrvatska Banka i morale bi ga primati sve banke u Hrvatskoj. Na podru~ju Krajine upotrebqavali bi se srpski jezik i }irili~no pismo. U nadle`nosti hrvatske Vlade bila bi spoqna politika, spoqna trgovina i carine, odbrana i dr`avqanstvo. U nadle`nosti Krajine spadali bi obrazovawe, kultura, stambena izgradwa, javne slu`be, energetika, ubirawe poreza i dr. Krajina bi bila u roku od tri godine demilitarizovana, ali ni hrvatska vojska ne bi mogla da ulazi u Krajinu bez poziva predsjednika Krajine. Krajina bi imala svoje policijske snage, opremqene isto kao i MUP Hrvatske. Predsjednik Krajine bi se birao na pet godina, a imenovao bi sve ministre u Vladi Krajine. ^lanovi Predsjedni{tva BiH - Nijaz Durakovi}, Stjepan Kquji}, Ivo Kom{i}, Tatjana Quji}-Mijatovi} i Mirko Pejanovi} uputili su o{tar protest komandi Armije BiH zbog sve ve}eg uticaja islamske zajednice i SDA na wene jedinice. "Niko nema monopol na patriotizam", stoji u protestu dijela Predsjedni{tva, uz nagla{avawe potrebe da vojska "mora ostati svjetovna i demokratska kao i dru{tvo za koje se, navodno, zala`e dr`avni vrh".

29. 01. 1995.
Organizacija srpskih ~etnika "Ravna Gora" iz australijskog grada Kanbere uputila je pismo podr{ke rukovodstvu Republike Srpske povodom odluke da se u Australiji otvori republi~ko predstavni{tvo.

26. 01. 1995.
Novi komandant UNPROFOR-a u BiH Rupert Smit stigao je u Sarajevo i preuzeo du`nost.

30. 01. 1995.
Nacrt plana mini Kontakt-grupe "Z4", koju ~ine predstavnici Evropske unije, Konferencije o biv{oj Jugoslaviji, SAD i Rusije i u kome su predlo`ena rje{ewa za odnose KninZagreb, uru~ena su predsjedniku Hrvatske Frawi Tu|manu. Tu|man je izjavio da }e Hrvatska uzeti u obzir sve pozitivne dijelove plana koje on sadr`i, prije svega "uspostavqawe dr`avnog suvereniteta na cijeloj teritoriji Republike Hrvatske, povratak izbjeglica i lokalnu samoupravu za srpsku etni~ku zajednicu ili mawinu". RSK odbila je da razmatra plan mini Kontakt-grupe za rje{ewe kraji{kohrvatskih odnosa. "Tra`ili smo od ambasadora i vlade SAD i Rusije i Savjeta bezbjednosti da nam prethodno dostave garanciju da }e mirovne snage i poslije 31. marta ove godine ostati na teritoriji RSK kao za{titne snage, a ne kao posmatra~i", izjavio je tim povodom predsjednik RSK Milan Marti} novinarima. Odgovaraju}i na pitawe {ta plan sadr`i, Marti} je rekao: "S planom nismo upoznati i ne}emo ga uzeti u razmatrawe dok ne vidimo {ta }e biti sa mandatom UNPROFOR-a."

27. 01. 1995.
Predstavnici Kontakt-grupe prekinuli su pregovore o BiH. Sabor Hrvatske je podr`ao odluku predsjednika Frawe Tu|mana o okon~awu mandata UNPROFOR-a, uz ocjenu da mirovne snage nisu ispunile hrvatska o~ekivawa. U svojoj Deklaraciji odbijaju se pritisci da se odluka izmijeni i poziva vlada da izradi prijedlog programa "mirne reintegracije okupiranih podru~ja".

28. 01. 1995.
U Va{ingtonu ocjewuju da napori Kontakt-grupe nisu donijeli o~ekivane rezultate zbog odbijawa "bosanskih Srba" da prihvate mirovni plan kao polaznu ta~ku za pregovore. Novoosnovani Klub nezavisnih poslanika Narodne skup{tine RS uputio je pismo predsjedniku RS Radovanu Karaxi}u i predsjedniku Skup{tine RS Mom~ilu Kraji{niku u kome tra`i da se hitno zaka`e sjedni-

31. 01. 1995.
Ameri~ki ambasador u Hrvatskoj Piter Galbrajt u izjavi doma}im i

218

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
stranim novinarima izrazio je `aqewe zbog odluke, kako je rekao, "srpske strane da ne prihvati plan, da o wemu ne pregovara, pa ~ak ni razgovara". Takva odluka, po rije~ima Galbrajta, ima za ciq da se izvr{i pritisak na produ`ewe mandata mirovnim snagama. "Na `alost to je taktika koja ne}e uspjeti. U stvari, izvjesno je da }e imati suprotan efekat", naglasio je ameri~ki ambasador. Hrvati Sarajevo do`ivqavaju kao konclogor, a neadekatna stambena i kadrovska politika, koje ih stavqaju u drugi plan, i odliv mlade`i zbog bjekstva od muslimanske armije osnovni su razlozi ugro`enosti sarajevskih Hrvata - re~eno je na konferenciji za {tampu Gradskog odbora HDZ Sarajevo. Izvori UNPROFOR-a potvrdili su da je posqedwih dana u Biha}kom xepu naru{en sporazum o prekidu neprijateqstava, ali ne kod Biha}a ve} na podru~ju Velike Kladu{e gdje su obnovqeni me|umuslimanski sukobi.

03. 02. 1995.
Predsjednik Skup{tine Republike Srpske Mom~ilo Kraji{nik upozorio je Zagreb da }e bilo kakav napad na RSK bez odlagawa nai}i na odgovor Srba u biv{oj BiH. On je tako|e demantovao tvrdwe da postoji rascjep u rukovodstvu Srba u Bosni. Kraji{nik je naglasio da }e se Pale pridr`avati Deklaracije iz Prijedora u kojoj je utvr|eno da Srbi u biv{oj BiH i Hrvatskoj jedni drugima pru`aju vojnu pomo}. Prema zvani~nim podacima objavqenim u Kninu, u zonama pod za{titom UN u RSK samo od januara 1992. do po~etka 1993. godine u 800 registrovanih upada Hrvatske vojske ubijeno je 600 Srba. U okupaciji Miqeva~kog Platoa u junu 1992. godine hrvatske jedinice su ubile 40 Srba, 22.januara 1993. godine ubijeno je 326 stanovnika Ravnih Kotara. 8. septembra 1993. godine zatrto osam srpskih sela u Meda~kom xepu i ubijeno 86 tamo{wih Srba. Na pomolu je rat Hrvata i muslimana u biv{oj Bosni i te{ko ga je izbje}i, izjavio je "Globusu" komandant 108. brigade HVO Martin Fran~e{evi}.

02. 02. 1995.
Predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi} razgovarao je u Beogradu sa kopredsjednicima Me|unarodne konferencije o biv{oj Jugoslaviji Dejvidom Ovenom i Torvaldom Stoltenbergom. Poslije razgovora Oven je izjavio da je mogu}e povla~ewe UNPROFOR-a iz Hrvatske "sa velikom uznemireno{}u do`ivqeno ne samo u Beogradu, ve} i u mnogim centrima u svijetu, jer je na gotovo svakoj strani plana grupe "Z4" predvi|ena kontinuirana uloga UNPROFOR-a". Kopredsjednici Dejvid Oven i Torvald Stoltenberg su u Zagrebu iza zatvorenih vrata razgovarali s predsjednikom Hrvatske Frawom Tu|manom. Hrvatska je protestvovala zbog me|unarodnog mirovnog plana koji Srbima iz Republike Srpske Krajine daje {iroku politi~ku, ekonomsku i kulturnu autonomiju. "Utopija je da Hrvatska mo`e prihvatiti takav plan", izjavio je za "Novi list" potpredsjednik hrvatske vlade Vladimir [eks. "Plan je neprihvatqiv, jer li{ava hrvatski narod svih wegovih prava u federalnoj jedinici koju ho}e da uspostavi", smatra poslanik Hrvatske seqa~ke stranke Josip Pankreti}. "Bosanski Srbi" i daqe ne pristaju na otvarawe tuzlanskog aerodroma i upozorili su da }e u slu~aju da on bude otvoren uprkos wihovom prtivqewu, biti prinu|eni da preduzmu "nepopularne mjere", saop{tio je UNPROFOR. Za srpsku stranu je "neprihvatqivo da dva aerodroma slu`e teritorijama koje kontroli{u muslimani", rekao je Zdravko Tolimir.

01. 02. 1995.
Uz posredovawe pripadnika UNPROFOR-a okon~ana je "medicinska evakuacija" grupe rawenih i bolesnih lica iz muslimanske enklave Gora`de. U sarajevske bolnice je u konvoju od 18 vozila hitne pomo}i i u pratwi norve{kih i kanadskih pripadnika UNPROFOR-a, stiglo 116 rawenih i bolesnih muslimana iz Gora`da. U isto vrijeme, 66 Srba iz ove enklave, u skladu s dogovorom dvije strane, stiglo je iz Gora`da u Kopa~e, izjavio je predstavnik UN major Kos Sol. Predsjednik Republike Srbije Slobodan Milo{evi} primio je ve}u grupu istaknutih predstavnika javnog i privrednog `ivota bawalu~ke, semberske i posavske regije, koji su na svoju inicijativu doputovali u Beograd. Lider bosanskih muslimana Alija Izetbegovi} zaprijetio je da }e poni{titi sporazum o prekidu neprijateqstava, ukoliko UN ne interveni{u u Biha}kom xepu protiv Srba.

04. 02. 1995.
SAD su obnovile poziv hrvatskom predsjedniku Frawi Tu|manu da revidira odluku o otkazivawu gostoprimstva mirovnim snagama UN.

05. 02. 1995.
Na inicijativu wema~kog ministra inostranih poslova Klausa Kinkela u Minhenu je odr`an sastanak Kontakt-grupe za BiH. U izjavi poslije sastanka Kinkel je saop{tio da je postignuta saglasnost da se "Beograd podstakne" da prizna BiH i Hrvatsku, a od rukovodstva RS zatra`i da prihvati mirovni plan Kontakt-grupe kao osnovu za pregovore.

1995

219

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
06. 02. 1995.
Na sastanku Ministarskog savjeta EU u Briselu podr`ana je francuska inicijativa o organizovawu me|unarodnog sastanka na kome bi u~estvovali predsjednici Milo{evi}, Tu|man i Izetbegovi}. U Deklaraciji se s tim u vezi ka`e da bi taj sastanak "utro put za sazivawe nove konferencije o rje{avawu sukoba na tlu biv{e Jugoslavije na temequ mirovnog plana". U Sarajevu je otvoren put preko aerodroma koji povezuje dva srpska naseqa, Ilixu i Lukavicu. Pripadnici Armije BiH ubili su jednog ruskog vojnika, pripadnika UNPROFOR-a, ranili ~etvoricu, a {est zarobili.

08. 02. 1995.
Savjet bezbijednosti UN podr`ao je u predsjedni~kom saop{tewu plan grupe "3-4" za razrje{ewe spora izme|u RSK i Hrvatske i pozvao obje strane da na osnovu prijedloga me|unarodnih posrednika pristupe pregovorima za iznala`ewe mirnog rje{ewa u Republici Hrvatskoj koje bi obezbjedilo i prava svih zajednica koje `ive u pojedinim oblastima, bez obzira da li ~ine ve}inu ili mawinu u tim dijelovima. Ameri~ki ambasador u Hrvatskoj Piter Galbrajt izjavio je da je plan "3-4" osnova za pregovore, da je od interesa i za Hrvatsku i za Krajinu i da je tom dokumentu alternativa rat. "Ako do|e do vojne akcije da se osvoji Krajina, ishod je te{ko predvidjeti", upozorio je Galbrajt i dodao da su pregovori jedini put koji mo`e dovesti do napretka u politi~kom rje{ewu. Govore}i pred ameri~kim Kongresom wema~ki kancelar Helmut Kol je upozorio da bi SAD u ovom trenutku u~inile pogre{an korak ukoliko bi donijele odluku o jednostranom naoru`avawu muslimana u BiH. Na vanrednom zasijedawu Skup{tine RSK jednoglasno je donijeta odluka da se zamrznu svi pregovori s Hrvatskom dok ona ne povu~e odluku o otkazivawu mandata UNPROFOR-u. Tako|e je prihva}en prijedlog da se na teritoriji RSK uvede stawe neposredne ratne opasnosti. Povodom ideje o organizovawu me|unarodnog sastanka Milo{evi}Tu|man-Izetbegovi} predsjednik RS Radovan Karaxi} je rekao: "RS je realnost i mora biti zastupqena na svakom samitu, stoga ne mo`e priznati rezultate konferencija na kojima nije u~estvovala".

09. 02. 1995.
Mirovni posrednik u jugoslovenskoj krizi Sajrus Vens je, kao gost konferencije za {tampu ameri~ke ambasadorke u UN Medlin Olbrajt, izjavio da je prerano priznavawe nekada{wih jugoslovenskih republika bila stra{na gre{ka. "Trebalo je da se dr`imo Ha{kog sporazuma koji nije dozvoqavao priznavawe biv{ih jugoslovenskih republika dok se ne postigne sveobuhvatno politi~ko rje{ewe. To nije ispo{tovano i mislim da je to bila stra{na gre{ka", rekao je Vens.

10. 02. 1995.
Helmut Kol i ameri~ki predsjednik Bil Klinton su, prilikom posjete wema~kog kancelara Va{ingtonu, iznijeli zajedni~ki stav da ne}e podr`ati ratnu opciju predsjednika Hrvatske Frawe Tu|mana i da }e poku{ati da ohrabre predsjednika Srbije Slobodana Milo{evi}a da prizna BiH i Hrvatsku. Na redovnoj konferenciji za novinare predsjednik Hrvatske Frawo Tu|man je rekao da je u "planu Z-4 za Hrvatsku samo prihvatqivo to {to se tra`i mirno rje{ewe u okviru granica RH, a apsolutno je neprihvatqiv svaki nacrt nekakvog davawa federalnih i konfederalnih prava Srbima u Hrvatskoj." Pripadnici Petog korpusa muslimanske vojske otpo~eli su `estoku ofanzivu po srpskim odbrambenim polo`ajima na biha}ko-krupskom dijelu fronta, a naj`e{}e borbe vode se jugozapadno i ju`no od Biha}a, na podru~ju Vedrog poqa i Klokota, te na Debeqa~i i Privilici. U saop{tewu informativne slu`be Drugog kraji{kog korpusa srpske vojske navodi se da su srpski borci bili primorani da uzvrate na artiqerijsko-pje{adijski napad muslimanskih jedinica, te da u kontranapadu znatno pomjere svoje linije odbrane.

07. 02. 1995.
Potpredsjednik SDA BiH Edhem Bi~ak~i} izjavio je da se na prostore Hrvatske Republike Herceg - Bosne, od potpisivawa Va{ingtonskog sporazuma, nije vratio ni jedan musliman. Prema izjavi ameri~kog dr`avnog sekretara Vorena Kristofera, SAD uslovno prihvataju francusku inicijativu za odr`avawe srpsko-hrvatskobosanskog samita u Parizu. Iako se ovaj sastanak u Parizu naziva "samitom posqedwe {anse", Kristofer je ukazao na potrebu umjerenih o~ekivawa i izvjesnih rezervi ograni~ewa i dodao da sastanku nipo{to ne bi trebalo da prisustvuje predsjednik RS Radovan Karaxi}. [vedski list "Svenska dagbladet" pi{e da se na podru~ju biv{e BiH pod muslimanskom kontrolom vr{i islamizacija u svim sferama `ivota, te da se "komunizam zamewuje Kuranom". "Tamo Lewina i Tita zamewuje Muhamed", navodi list, upozoravaju}i da muslimanska dr`ava poprima sve o~itiji karakter jednopartijskog dru{tva kojim upravqa Alija Izetbegovi}.

220

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
11. 02. 1995.
Ministar inostranih poslova SRJ Vladislav Jovanovi} je izjavio da zahtjevi da SRJ prizna biv{e jugoslovenske republike predstavqaju "jo{ jedan neprincipijelan pritisak" i da se to pitawe ne mo`e odvojiti od "prava Jugoslavije na kontinuirano postojawe". Portparol UNPROFOR-a Geri Kauard je izjavio da su muslimanske snage prethodne ve~eri otvorile vatru i blokirale posmatra~e UN koji su poku{avali da utvrde da li je na tuzlanski aerodrom sletio neidentifikovani transportni avion u pratwi dvije mawe letjelice. "Dejli telegraf" pi{e da SAD neprekidno nadziru aktivnosti na rati{tima u biv{oj BiH koriste}i {pijunske avione bez pilota, koji polije}u sa hrvatskog ostrva Bra~. Prema izvje{taju na Bra~u se nalazi ekipa od dvadeset Amerikanaca zadu`enih za operaciju "savr{en pogled" u okviru koje se neprekidno nadziru aktivnosti na frontovima u biv{oj BiH, sredstava veze i linije komunikacije svake od zara}enih strana. zato~eni~kom logoru Omarska. Predsjednik Republike Srpske dr Radovan Karaxi} izjavio je da Republika Srpska odbija da izru~i osumwi~ena lica Sudu za ratne zlo~ine u biv{oj Jugoslaviji koji zasjeda u Hagu. Karaxi} je rekao da se pojavila lista osumwi~enih tog tribunala koja mu nije poznata, i dodao da }e wegova vlast suditi ratnim zlo~incima. "RS ne}e predati ni jednog svog gra|anina me|unarodnom sudu jer to ne dopu{ta wen Ustav", naglasio je Karaxi} i dodao: "Mi }emo, me|utim, suditi bilo kome ako nam pru`ite bilo kakve dokaze". Skup{tina RS na zasijedawu u [amcu odbacila je prijedlog sedam nezavisnih poslanika, koji su i zvani~no formirali svoj poslani~ki klub, da se prihvati plan Kontaktgrupe kao osnova za pregovore. Izra`ena je spremnost da se razgovara sa Kontakt-grupom i me|unarodnim posrednicima o mirovnom procesu samo na ravnopravnoj osnovi i bez ultimatuma. Skup{tina je uputila pismo predsjedniku Srbije u kome je ispoqena nada da Srbija ne}e ponoviti gre{ku me|unarodne zajednice i priznati Hrvatsku i BiH. grupe za rje{ewe krize u biv{oj Jugoslaviji. Prema tom prijedlogu se od SRJ u zamjenu za djelimi~nu i privremenu (dvomjese~nu) suspenziju sankcija tra`i priznavawe Hrvatske, BiH, Makedonije i Slovenije u wihovim me|unarodno priznatim granicama. Pri tom se od SRJ (a prije svega Srbije) tra`i da podr`i plan Kontakt-grupe o BiH, kao i plan "Z-4" za Krajinu i da se obave`e da se ne}e mije{ati u eventualni novi rat u Hrvatskoj. Ameri~ki dr`avni sekretar Voren Kristofer upozorio je predsjednika Hrvatske Frawu Tu|mana da }e "za`aliti" ukoliko ne povu~e odluku o otkazivawu mandata UNPROFOR-u.

16. 02. 1995.
Ruski {ef diplomatije Andrej Kozirjev je uo~i puta u Beograd izjavio da predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi} predstavqa "centralnu li~nost koja se zala`e za mirno regulisawe konflikta" i da je takva ocjena wegove uloge "sada svima jasna". Na grani~nom prelazu O{treq izme|u RSK i RS sastali su se predsjednici Milan Marti} i Radovan Karaxi} i dogovorili o zajedni~kim vojnim akcijama u slu~aju napada hrvatskih ili muslimanskih snaga na wihove teritorije. Generalni sekretar Atlantskog saveza Vili Klas izjavio je da NATO "nije raspolo`en da zamijeni jedinice UNPROFOR-a u Hrvatskoj", ~iji odlazak je zatra`io hrvatski predsjednik Frawo Tu|man. Biv{i dr`avni sekretar SAD Henri Kisinxer je, govore}i na Pravnom fakultetu Univerziteta "Lojola" u Wu Orleansu, izjavio: "Priznavawe Bosne je bila velika gre{ka. Bosanska dr`ava nije nikada postojala, niti postoji bosanski jezik ili

14. 02. 1995.
Komandant Glavnog {taba VRS general-pukovnik Ratko Mladi} uputio je o{tar protest komandantu UNPROFOR-a za biv{u BiH generalu Rupertu Smitu zbog nove muslimanske ofanzive na podru~ju Biha}a.
Vlada SAD je svom stalnom izaslaniku u Kontakt-grupi ^arlsu Tomasu povjerila zadatak da spase sve problemati~niju Federaciju BiH. U Kontakt-grupi }e ga zamijeniti Robert Frejxer, pomo}nik dr`avnog sekretara za evropska pitawa.

12. 02. 1995.
Predsjednik RS dr Radovan Karaxi} upozorio je da }e se vojska RS i Srpska vojska Krajine zajedni~ki oduprijeti, ukoliko se Hrvatska odlu~i da napadne RSK. "Ukoliko se Tu|man zaista odlu~i na agresiju, protiv sebe }e imati ujediwenu vojsku RS i RSK i to }e biti prvi prakti~ni korak ka ujediwewu dvije srpske dr`ave", izjavio je dr Karaxi} u intervjuu za TV stanicu "Skaj".

13. 02. 1995.

15. 02. 1995.
Predsjednik SAD Bil Klinton verifikovao je novi prijedlog Kontakt-

Ha{ki sud je objavio imena 21 Srbina, koji su optu`eni za ratne i zlo~ine protiv ~ovje~nosti u

1995

221

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
bosanski narod. Tamo `ive Srbi, Hrvati i muslimani. Prema tome, ako smo dozvolili podjelu Jugoslavije zato {to weni narodi nisu mogli da `ive zajedno ne vidim za{to bismo odr`avali Bosnu". U svojstvu predsjedavau}eg EU francuski {ef diplomatije Alen @ipe je pred Spoqnotrgovinskim komitetom Evropskog parlamenta naveo pet su{tinskih ciqeva nove diplomatske akcije u biv{oj Jugoslaviji i "samita posqedwe {anse", na koju su pozvani predsjednici Milo{evi}, Tu|man i Izetbegovi}. Ti ciqevi su: me|usobno priznavawe ove tri biv{e jugoslovenske republike, potvrda privr`enosti planu Kontakt-grupe za BiH, prihvatawe plana "Z-4" kao polazne ta~ke u pregovorima Zagreba i Knina, odr`avawe blokade izme|u Srbije i BiH, i najzad "op{ta suspenzija sankcija Srbiji i Crnoj Gori... ~im prethodni uslovi budu zadovoqeni". ^lanovi Spoqnopoliti~kog odbora danskog parlamenta su, razmatraju}i situaciju u prethodnoj Jugoslaviji, zakqu~ili da bi Hrvatskoj trebalo uvesti sankcije ako ostvari prijetwu da }e uskratiti gostoprimstvo UNPROFOR-u, pi{e "Jilands posten".

17. 02. 1995.
Odbor za unutra{wu politiku i nacionalnu sigurnost Sabora Hrvatske zakqu~io je da je plan "Z-4" protivan Ustavu i zato neprihvatqiv za Hrvatsku. Prilikom susreta sa predsjednikom RS Radovanom Karaxi}em u Gradi{koj, predsjednik RSK Milan Marti} je izjavio: "Mi smo jedan narod, jedna teritorija, ma koliko se to svi|alo ili ne svi|alo nekome. Mi smo jedna dr`ava i niko nas vi{e ne}e dijeliti".

23. 02. 1995.
Predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi} pimio je politi~ke direktore MIP Velike Britanije, Francuske i Wema~ke. Prema ocjeni ameri~kog Stejt departmenta Milo{evi} je "prilikom ovog susreta bio ne{to konstruktivniji". U intervjuu objavqenom u "Wujork tajmsu" ministar inostranih poslova SRJ Vladislav Jovanovi} je, izme|u ostalog, rekao da "ako neko stvarno `eli da doprinese ubrzawu mirovnog procesa, onda treba odmah ukinuti sankcije SR Jugoslaviji, a me|usobno priznavawe mo`e da uslijedi tek po{to se rije{i srpsko pitawe u Hrvatskoj i BiH". Portparol UN Aleksandar Ivanko optu`io je bosanske muslimanske vlasti za "orkestriranu kampawu" protiv pripadnika snaga UN u BiH. Pored ostalog on je rekao: "Ono {to su u po~etku bili iritiraju}i incidenti, sve vi{e i vi{e postaje {ikanirawe". U Bijeqini je odr`ana vanredna sjednica Svetog arhijerejskog sinoda Srpske pravoslavne crkve u pro{irenom sastavu sa najvi{im vojnim i dr`avnim rukovodstvima Republike Srpske i RSK. Pentagon je ocijenio da bi misija povla~ewa UNPROFOR-a iz Bosne bila dramati~no ote`ana u slu~aju evakuacije "plavih {qemova" iz Krajine i ameri~ki vojni vrh stoga smatra da je odluka hrvatskog predsjednika Frawe Tu|mana da otka`e gostoprimstvo snagama UN "pogre{an korak".

21. 02. 1995.
Ruska Federacija uspostavila zvani~ne odnose sa BiH. Ceremonija razmjena nota obavqena je u MIP Rusije. Delegacija UN sastala se u Kninu sa delegacijom RSK. Poslije sastanka specijalni izaslanik UN Jasu{i Aka{i je izrazio zadovoqstvo zbog prijedloga koje je iznijela srpska strana i spremnosti da politi~ki pregovori otpo~nu onog dana kada se produ`i sada{wi mandat UNPROFORa ili kad dobijemo garancije da }e ostati u istom mandatu... Slo`ili smo se da se smawi broj vojnika, ali se ne mogu mijewati osnovne odrednice rada pripadnika UNPROFOR-a". Muslimani u Bosni "`ele mir, ali se pripremaju za nastavak rata", izjavio je {ef diplomatije vlade u Sarajevu Irfan Qubijanki}.

19. 02. 1995.
Zavr{eni su razgovori u Kara|or|evu predsjednika Srbije Slobodana Milo{evi}a i ruskog ministra inostranih poslova Andreja Kozirjeva. Ocijeweno je da je ukidawe sankcija prvi i nezaobilazan korak ka kona~nom rje{ewu jugoslovenske krize i da zadr`avawe sankcija prema SRJ direktno ugro`ava mirovne napore. Na podru~ju Zapadne Bosne nastavqeni su me|umuslimanski sukobi. Prema izvje{tajima UNPROFOR-a jedinice Narodne odbrane Zapadne Bosne ponovo su nanijele te`ak poraz jedinicama Petog korpusa Armije BiH.

20. 02. 1995.
Na sastanku u Bawoj Luci rukovodstva RS i RSK formirala su zajedni~ki Savjet odbrane, na osnovu Prijedorske deklaracije dvije skup{tine od 31. oktobra 1992. god. ^lanove Savjeta ~ine dva predsjednika republika, predsjednici skup{tina i vlada, ministri unutra{wih poslova i odbrane i na~elnici glavnih {tabova.

22. 02. 1995.
Portparol Bijele ku}e Majkl Mekari je, komentari{u}i odbijawe predsjednika Srbije Slobodana Milo{evi}a da prihvati oro~enu suspenziju sankcija za priznavawe Hrvatske i BiH, izjavio: "Mi i daqe smatramo da Milo{evi} ima vrlo malo opcija, ukoliko `eli neko olak{awe sankcija".

222

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
24. 02. 1995.
Predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi} primio je specijalnog izaslanika generalnog sekretara UN Jasu{i Aka{ija. Zajedni~ki su ocijenili da je Vensov plan osnova za rje{avawe sporova i da stoga odluka hrvatske vlasti o otkazivawu gostoprimstva UNPROFOR-u predstavqa opasan korak koji ugro`ava mir u {irem regionu i dovodi u pitawe proces normalizacije odnosa izme|u Zagreba i Knina. Ameri~ka agencija Aso{ijeted pres, pi{e da je muslimanska vojska u biv{oj BiH sve modernija i opremqenija. Tako su muslimanski vojnici u Travniku obu~eni u moderne uniforme i posjeduju veliki broj tenkova, me|u kojima i lanser "Orkan" od 205 mm. Sli~na slika mo`e se vidjeti i na drugim mjestima, pi{e AP i citira komandanta muslimanske vojske Rasima Deli}a da se wegova armija priprema za rat. Ministar odbrane Muslimanskohrvatske federacije Jadranko Prli} zatra`io je od zeni~ke muxahedinske jedinice da prestanu da terori{u hrvatsko civilno stanovni{tvo na podru~ju Zenice. Samostalna jedinica "El Muxahid", koja prema izvorima UNPROFOR-a ima oko 500 pla}enika iz Irana, Egipta, Sudana i Persijskog zaliva, stacionirana je u zeni~kom prigradskom nasequ Podbre`je. Dopisnik hrvatskog radija Herceg-Bosne javqa da muxahedini "potpomognuti lokalnim muslimanskim ekstremistima" svakodnevno vrije|aju, maltretiraju i zlostavqaju Hrvate na zeni~kom podru~ju, kako bi ih prisilili na iseqavawe. registrovana ~etiri tajna leta (10, 12, 17. i 23. februara) transportnih aviona u pratwi borbenih letjelica i da je rije~ o snabdijevawu oru`jem muslimanske vojske uz pomo} NATO-a. Uz prisustvo rodbine, prijateqa i vi{e hiqada sugra|ana u dvori{tu Srpske pravoslavne crkve episkop bawalu~ki, gospodin Jefrem sa sve{tenstvom, slu`io je opijelo za 21 poginulog kne`evskog borca, pripadnika VRS u odbrani Republike Srpske na vla{i}kom rati{tu. Poginuli borci su pru`ali otpor muslimanskoj agresiji u vrijeme trajawa potpisanog primirja. Sa podru~ja drugih op{tina poginulo je 10 boraca. Ukupno je poginulo 31 borac, petorica boraca se vodi kao nestali, od kojih dvojica sa podru~ja op{tine Kne`evo, 14 boraca su lak{e raweni a trojica te`e. Komandant Petog korpusa muslimanske armije Atif Dudakovi} zaprijetio je "pobuwenicima" Fikreta Abdi}a da }e ih vojni~ki potpuno slomiti. U du`em govoru Dudakovi} je istakao da }e Peti korpus u}i u Veliku Kladu{u i da }e se, kako je rekao "otpadnicima i izdajnicima sa sjevera javno suditi".

26. 02. 1995.
Na~elnik Glavnog {taba VRS generalpotpukovnik Manojlo Milovanovi} na Palama je u opro{tajnu posjetu primio dosada{weg na~elnika {taba UNPROFOR-a za biv{u BiH holandskog generala @ana Vilena Brinkmana. "Vlada i Skup{tina RSK spremne su za nastavak razgovora s Hrvatskom o svim pitawima onoga trenutka kada UN donesu odluku o daqem statusu mirovnih snaga", izjavio je wen premijer Borislav Mikeli}. Portparol UNPROFOR-a u Sarajevu Geri Kauard izjavio je da je najvi{e kre{ewa rezolucije UN o zabrani letova iznad BiH registrovano iznad dijelova pod kontrolom muslimanskih snaga.

28. 02. 1995.
Povodom misterioznih letova iznad Tuzle, francuski "Liberasion" je objavio ~lanak u kome se tvrdi da je rije~ o avionima koji prevoze ameri~ko oru`je za bosanske muslimane. Vi{e od 350 Srba pobjeglo je iz svojih sela sjeverozapadno od Travnika pred ofanzivom muslimanskih snaga u tom dijelu Bosne, saop{tio je portparol Visokog Komesarijata UN za izbjeglice (UNHCR) Kris Janovski. Izbjeglice - uglavnom `ene, djeca i starci - iz [i{ave, Mudrika, Rakita i drugih sela na podru~ju Vla{i}a pristigle su u Kne`evo, koje je pod srpskom kontrolom.

27. 02. 1995.
U Sarajevu zasijedao Parlament BiH. U uvodnom izlagawu potpredsjednik tzv. Predsjedi{tva RBiH Ejub Gani} je rekao da je muslimanska strana iskoristila primirje za ja~awe svoje vojske i pripremu za nastavak rata. "Danas je Armija, dva mjeseca poslije potpisivawa Sporazuma, jo{ ja~a i organizovanija", rekao je on. Predsjednik bawolu~ke Liberalne stranke Miodrag @ivanovi} uptio je otvoreno pismo predsjedniku RS Radovanu Karaxi}u i predsjedniku IO SDS Veliboru Ostoji}u. Ocjewuju}i da je u RS "dovr{eno etni~ko ~i{}ewe" @ivanovi} izra`ava sumwu da se "etni~ki ~ista RS... mo`e ujediniti sa drugim srpskim dr`avama koje su multietni~ke" i upozorava da se stavqawem "srpstva" iznad svega mo`e stvoriti "pravoslavni Iran".

25. 02. 1995.
Pozivaju}i se na posmatra~e UN, londonski "Gardijan" navodi da se muslimani u BiH naoru`avaju preko aerodroma u Tuzli. U tekstu se tvrdi da su

01. 03. 1995.
Bo`idar Vu~urevi}, predsjednik Skup{tine op{tine Trebiwe, je

1995

223

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
izjavio: "Srpski narod nije `elio rat. U wega smo uvu~eni, zatim napu{teni od strane JNA i dovedeni u poziciju da se sami branimo. Na sre}u, uspje{no. Granice na Drini i Vilusima te{ke su koliko i neprijateq koji nas napada. Ali izdr`a}emo. Rat je zapo~eo sa Prevlakom. Tu }e, uvjeren sam i zavr{iti". Predsjednik RSK Milan Marti} zatra`io je od Skup{tine RSK da se razrije{i predsjednik Vlade RSK Borislav Mikeli}. Istovremeno je Skup{tini stigao novi zahtjev 20 poslanika da se izglasa nepovjerewe Mikeli}evoj vladi.

04. 03. 1995.
Predstavnici UN optu`ili su snage RS da spre~avaju logisti~ke konvoje za snabdijevawe pripadnika UNPROFORa hranom, posebno holandskih vojnika u Srebrenici, koji imaju zalihe hrane za samo dan-dva. Nagovije{tena je mogu}nost doturawa hrane ugro`enim podru~jima helikopterima, uz vazdu{nu podr{ku NATO-a.

u Zagrebu dokument o formirawu zajedni~ke komande. Bobetko je kao glavni ciq formirawa zajedni~ke hrvatsko-muslimanske komande ozna~io "osloba|awe cijelog bosanskohercegova~kog teritorija i okupiranih podru~ja Republike Hrvatske".

07. 03. 1995.
Formirawe zajedni~ke komande Hrvatske vojske i armije bosanskih Hrvata i muslimana je najnoviji i dovoqno uvjerqiv znak "priprema za novi rat", ocjewuje londonska {tampa. Komandant muslimanske vojske general Rasim Deli} izjavio je da je dogovor o vojnoj saradwi Hrvatske i biv{e BiH, postignut 6. marta u Zagrebu "zajedni~ki front protiv Srba".

05. 03. 1995.
Predsjednik Federacije BiH Kre{imir Zubak izjavio je da vo|e bosanskih muslimana ne `ele da prihvate apsolutnu ravnopravnost Hrvata u zajedni~koj dr`avi - oni bi `eqeli unitarnu BiH, dok su Hrvati za BiH kao zajednicu federalno-konfederalnog tipa. Za tajno snabdijevawe oru`jem bosanskih muslimana avionima preko Tuzle sada je optu`ena Turska - tvrdi londonski "Sandej tajms", pozivaju}i se na CIA-u i zapadne izvore. List precizira da su CIA i zapadne obavje{tajne slu`be "uvjerene"da je Turska organizator tih operacija , kao i da su one dijelom finansirane od Saudijske Arabije.

02. 03. 1995.
Predsjednik RS dr Radovan Karaxi} izjavio je u Mili}ima da "svi problemi privrednika i gra|ana proisti~u iz blokade na Drini". "Srbija trpi jo{ ve}u {tetu jer smo mi weni kooperanti", konstatovao je predsjednik Karaxi}, ocjewuju}i da }e blokada na Drini "ostati zapisana kao najmra~niji dio istorije i sramota koja mora uskoro da padne". Dr Karaxi} je istakao da je "blokada uspostavqena radi ru{ewa RS, {to bi se postiglo pomjerawem borbenih linija, izazivawem straha od gubitka teritorije i potpisivawem plana Kontaktgrupe".

08. 03. 1995.
Komentari{u}i stvarawe zajedni~ke komande Hrvatske vojske, HVO i muslimanske vojske, predsjednik Narodne Skup{tine Republike Srpske, mr Mom~ilo Kraji{nik je izjavio da }e "srpski narod zapadno od Drine spremno do~ekati zavr{nu bitku protiv neprijateqa". Radoslav Br|anin, ministar u Vladi RS, podnio je neopozivu ostavku. Svoje povla~ewe obrazlo`io je mnogobrojnim nerije{enim aferama u RS, neefikasnim obra~unom s ratnim profiterima i dezerterima te neslagawem s potezima u kadrovskoj politici. Najavio je osnivawe nove stranke u RS. Vanredna skup{tina RSK odbila je inicijativu predsjednika RSK i grupe poslanika da se du`nosti razrije{i predsjednika Vlade Borislava Mikeli}a.

06. 03. 1995.
Specijalni izaslanik generalnog sekretara UN Jasu{i Aka{i upozorio je predsjednika RS Radovana Karaxi}a da bi Me|unarodni sud za ratne zlo~ine u biv{oj Jugoslaviji mogao reagovati povodom blokade konvoja medicinske pomo}i koju preduzimaju srpske snage. Savjetu bezbjednosti UN podnijet je izvje{taj u kome se potvrd|uje da je SRJ i u februaru ispo{tovala svoju odluku o zatvarawu granica prema RS. Komandanti glavnih {tabova hrvatske i muslimanske vojske, generali Janko Bobetko i Rasim Deli}, potpisali su

03. 03. 1995.
Rumunski nedjeqnik "Romania mare" (Velika Rumunija) objavquje {ire izvode iz intervjua Xemsa Harfa, direktora ameri~ke firme "Ruder Fin", koja je od prvog dana rata u biv{oj SFRJ anga`ovana u informacijskom ratu protiv Srbije i Crne Gore. "Xems Harf priznaje da su Vlade Hrvatske i BiH i predstavnici Albanaca sa Kosova, anga`ovali 1992. godine firmu "Ruder Fin" da im obezbijedi povoqnu sliku u svijetu".

09. 03. 1995.
SAD su i daqe protiv ukidawa me|unarodnih sankcija nametnutih Jugoslaviji i smatraju da wihovo pot-

224

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
puno ukidawe mora da bude vezano za vi{e uslova, ukqu~uju}i situaciju na Kosovu, izjavio je u ameri~kom Kongresu pomo}nik dr`avnog sekretara Ri~ard Holbruk. "Mi nikada nismo htjeli da razgovaramo o okon~awu sankcija nego o wihovoj suspenziji, sa istovremenim odr`avawem sankcijonog re`ima koji bi se ponovo primjenio ako zatreba", rekao je on. Amerika je pristala na ograni~enu suspenziju sankcija po{to je predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi}, kako je Holbruk rekao "navodno zatvorio granicu Srbije s Bosnom i prihvatio me|unarodne posmatra~e me|u kojima ima znatan broj Amerikanaca". odr`ali zajedni~ku konferenciju za {tampu, na kojoj su najavili dolazak ve}eg broja dobrovoqaca u RSK. "Zajedni~ki Savjet odbrane je dokaz vi{e da su sada Republika Srpska i RSK maltene jedan dr`avni prostor na kome `ivi jedan narod, jedna vojska, jedan srpski korpus. Imamo zajedni~kog neprijateqa i protiv wega se treba boriti zajedni~kim snagama", istakao je general Milan ^eleketi}, komandant Glavnog {taba Srpske vojske Krajine. U Vi{egradu je okon~an dvodnevni skup posve}en nobelovcu Ivi Andri}u. Okupilo se oko 200 u~esnika koji su usvojili zajedni~ki "Apel za istorijski razum, narodno jedinstvo i pravedan mir". Me|u ostalim zapa`eno je izlagawe akademika Dobrice ]osi}a, koji je ocijenio da se Srbi nalaze pred najte`e ostvarqivim ciqem u 20. vijeku: da odbrane svoja legitimna nacionalna prava i da osvoje demokratski ciq.

13. 03. 1995.
Pritje{wen ~iwenicama i rezultatima slu`bene istrage, koju je odobrio UNPROFOR, General{tab muslimanske vojske priznao je da je muslimanski snajperista 1. marta ove godine ubio dvije djevoj~ice srpske nacionalnosti dok su se igrale na Grbavici, javio je muslimanski RadioSarajevo. Taj gnusni zlo~in, u kome su `rtve nedu`ne djevoj~ice muslimanski vrh je okvalifikovao kao "nesre}ni slu~aj". Povodom zavr{etka Svjetskog samita UN o socijalnom razvoju i govora muslimanskog premijera Harisa Silajxi}a wegovim u~esnicima, Ministarstvo informisawa Republike Srpske izdalo je saop{tewe u kojem izra`ava ~u|ewe "da me|unarodna javnost jo{ poklawa pa`wu la`ima te vrste". Ministarstvo informisawa RS u saop{tewu iznosi konkretne podatke o zlo~inima muslimanske strane koji su do sada registrovani po kriterijima uobi~ajenim u svijetu. O muslimanskim zlo~inima silovawa iznijeti su sqede}i podaci: "Utvr|eno je da su muslimani silovali 39.682 srpske `ene, od kojih su polovina vi{estruko silovane, 797 ovih `ena je nakon silovawa izvr{ilo samoubistvo; 19.011 `ena su zbog posqedica nasiqa du{evno ili fizi~ki onesposobqene za daqi `ivot; 10.873 `ene imaju trenutno medicinske probleme." "U RS bez

11. 03. 1995.
U Sarajevu su u srpskom nasequ Grbavica poginule dvije djevoj~ice od snajperskih zrna ispaqenih s muslimanske strane. Vlasti RS su "do daqeg" zatvorile tzv. plave puteve prema Sarajevu.

10. 03. 1995.
U Petersburgu kraj Bona, pod pokroviteqstvom wema~ke vlade, predsjednik i potpredsjednik Federacije BiH Kre{imir Zubak i Ejup Gani} potpisali su sporazum koji je ozna~en kao zna~ajan korak ka u~vr{}ivawu Federacije i koji je, prema Gani}evim rije~ima, "istorijska prekretnica koja }e odrediti evropsku politiku". Wema~ki ministar inostranih poslova Klaus Kinkel zatra`io je od predsjednika Ruske Federacije Borisa Jeqcina da izvr{i sna`an pritisak na predsjednika Srbije da odustane od zahtjeva da se prvo ukinu sankcije SRJ pa tek onda pristupi me|usobnom priznavawu biv{ih jugoslovenskih republika. Na sarajevskom aerodromu nastavqeni su pregovori srpske u muslimanske delegacije o Sarajevu. Postignuta je saglasnost o popravci dalekovoda, snabdijevawu gasom i uspostavqawu posebnih telekomunikacionih veza. Predstavnici Udru`ewa boraca rata 1990., Udru`ewa Srba iz RSK i Republike Hrvatske, Udru`ewa studenata iz RSK i RS i nekoliko zavi~ajnih klubova, u Beogradu su

12. 03. 1995.
Komanda Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS o{tro je reagovala povodom mu~kog ubistva dvije djevoj~ice u srpskom nasequ Grbavica od snajperskih hitaca. "Djevoj~ice su ubijene snajperskim hicima muslimanskih krvoloka iz pravca hotela "Bristol", sa desne obale Miqacke"navodi informativna slu`ba Sarajevsko-romanijskog korpusa, ocjewuju}i da dejstvima po svim linijama srpske odbrane u sarajevskom regionu muslimani iznova di`u ratne tenzije. Poslije razgovora sa ameri~kim potpredsjednikom Alom Gorom hrvatski predsjednik Frawo Tu|man je saop{tio da }e mirovne snage UN ostati na teritoriji Hrvatske i poslije 31. marta ove godine, ali s izmijewenim mandatom. Akcenat }e biti na nadgledawu hrvatskih granica prema BiH i SRJ, a broj "plavih {qemova" bi}e prepolovqen.

1995

225

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
ijednog ili oba roditeqa ostalo je 26.839 djece, a nikad ne}e biti utvr|eno koliko je Srba pobijeno po selima u isto~noj Bosni." preko Ma|arske prema Hrvatskoj" isti~e naj~itaniji pariski dnevnik. Isto tako navodi se da su "Hrvati upravo naru~ili na Malti 10.000 pi{toqa marke "Bereta" isto toliki broj automatskih pu{aka, "Heklera" i 18.000 uniformi za vojnike Hrvatsko muslimanske federacije." Kao posqedwi obavezni datum isporuke nazna~en je 10. april. "Dnevnik" da je islamski fundamentalizam ravan fa{izmu i da mu u Zapadnoj Bosni nema mjesta, "jer smo mi opredjeqeni za demokratiju zapadnog tipa, onakvu kakva je u Evropi". Abdi} je rekao da }e "budu}a Republika Zapadna Bosna biti potpuno ravnopravno sa Republikom Srpskom i Republikom Herceg-Bosna".

14. 03. 1995.
Specijalni izaslanik UN Jasu{i Aka{i, poslije 48 sati intenzivnih razgovora na Palama i u Sarajevu, otputovao je iz tog grada praznih ruku, javqaju agencije dodaju}i da on nije uspio da pribli`i gledi{ta u~esnika u bosanskom sukobu. Poslije razgovora na Palama i u Sarajevu Aka{i je izjavio da "dvije strane optu`uju jedna drugu za neiskrenost i neodr`avawe zadate rije~i". On je rekao da su pregovori o produ`ewu krhkog primirja, koje je na snazi od 1. januara, u }orsokaku. "Primirje je vrlo nesigurno i ako se ni{ta ne u~ini u roku od dvije do tri nedeqe, treba se bojati obnavqawa rata." izjavio je Aka{i pred odlazak iz Sarajeva u Zagreb. Federacija BiH, osnovana po~etkom 1994. godine, postoji samo na papiru, pi{e wema~ki "Frankfurter algemajne cajtung". List konstatuje da, uprkos nastojawima Va{ingtona i Bona da o`ive dr`avni sporazum Hrvata i muslimana, "na federalnom putu le`i mnogo trule`i". U blizini Travnika postoji centar za obuku muslimanskih terorista samoubica, sa instruktorima iz Avganistana i Egipta, ~iji su ciqevi teroristi~ke akcije na srpskim teritorijama - prenosi wema~ki radio Doj~e - Vele pozivaju}i se na pisawe libanskog lista "Alvatan arabi".

16. 03. 1995.
Predsjednik Republike Srpske dr Radovan Karaxi} konstatovao je da me|unarodna zajednica ohrabruje muslimansku stranu u sabotirawu sporazuma o potpunom prekidu neprijateqstava zbog ~ega su nade za wegov produ`etak svedene na minimum. "Muslimanska strana nijednog trenutka nije po{tovala sporazum, niti je me|unarodna zajednica na to reagovala i stoga smatram da se ne treba previ{e nadati u wegovo produ`ewe", upozorio je dr Karaxi}. Predsjedni~ko vije}e Hrvatske Republike Herceg-Bosne donijelo je odluku da prekine sve daqe razgovore sa muslimanskom stranom o izgradwi zajedni~ke dr`ave, Federacije BiH. Prekid odnosa traja}e sve dok muslimanska strana ne saop{ti istinu o sudbini komandanta HVO za region Biha}a, generala Vlade [anti}a. [anti}a je 8. marta uhapsila muslimanska vojna policija i od tada mu se gubi svaki trag. Komandant muslimanske vojske Rasim Deli} najavio je da }e muslimani, nakon isteka Sporazuma o ~etveromjese~nom prekidu neprijateqstava, krenuti u novu ofanzivu. "Realno je o~ekivati da se rat nastavi i na{a armija je pripremqena za takav razvoj doga|aja", rekao je Deli}.

19. 03. 1995.
Portparol UNPROFOR-a za sektor "jug" Alun Roberts izjavio je da mir bez UNPROFOR-a nije mogu}, da je poslije hrvatske odluke o otkazu mandata plavim {qemovima porasla napetost i da su incidenti vrlo ozbiqni. U Spomen-domu "Gavrilo Princip" u Grahovu odr`ana je komemorativna sjednica povodom smrti 20 boraca, koji su poginuli u decembarskoj ofanzivi zdru`enih jedinica HVO i regularne vojske Republike Hrvatske na grahovsko-glamo~kom frontu, a ~ija su tijela razmijewena u bazi UNPROFOR-a u blizini Zemunika. Narod u RS vodi istorijsku borbu ne samo za svoj opstanak, nego i za odbranu hri{}anske civilizacije, pred islamskom najezdom na Balkan i Evropu, izjavio je na Palama predsjednik Bugarske otaxbinske partije rada Rumen Popov. Popov je naglasio da je wegova stranka "protiv priznavawa muslimanske nacije", kao i stvarawa islamske dr`ave na prostoru biv{e BiH, i dodao da vjerske grupe ne mogu dobiti status nacija.

15. 03. 1995.
Hrvatska i muslimanska armija iskoristile su prekid vatre ove zime da se naoru`aju kao nikada do sada, pi{e pariski "Figaro". "Svake nedeqe 50 do 60 raketa "Neva" i "Luna" ruske proizvodwe, dometa od 60 kilometara, diskretno se transportuju

20. 03. 1995.
Potpredsjednik RS prof. dr Nikola Koqevi} konstatovao je da jo{ jedino Amerika raznim ceremonijama ~uva ideju o jedinstvenoj BiH. Prof. Koqevi} je u izjavi Srpskoj televiziji podsjetio da su Srbi i Hrvati jasno dali do znawa da idu putem stvarawa svojih nacionalnih dr`ava na pros-

17. 03. 1995.
Lider Zapadne Bosne Fikret Abdi} izjavio je novosadskom listu

226

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
torima biv{e BiH, a stawe na terenu ukazuje na to da je to i opredjeqewe muslimana. "Situacija u i oko biv{e Jugoslavije podsje}a na onu pred prvi i drugi svjetski rat" - rekao je prof. Koqevi} i objasnio da, takvom utisku doprinose sve o~iglednije podjele unutar Kontakt-grupe, gdje su se Velika Britanija i Francuska jasno svrstale nasuprot Wema~ke." Pozivaju}i se na izvje{taje svojih posmatra~a, predstavnici UN u Sarajevu saop{tili su da se vode borbe na tri fronta u Bosni - u Posavskom koridoru, u blizini Tuzle, i u okolini Travnika. Kako javqaju agencije, to su naj`e{}e borbe od kada su predstavnici VRS i Armije BiH potpisali ~etveromjese~no primirje koje isti~e 1. maja. Informativna slu`ba Glavnog {taba VRS saop{tila je da su u ranim jutarwim ~asovima muslimani po~eli `estoku ofanzivu na srpske odbrambene polo`aje na majevi~kom i vla{i}kom dijelu fronta, ali da srpski borci ~vrsto dr`e sve linije fronta. Tek {to su se prije desetak dana vratili iz Kne`eva na svoja ogwi{ta, stanovnici vla{i}kih sela do`ivjeli su jo{ jednu te{ku nesre}u da se ponovo u svom izbjegli~kom hodu na|u u Kne`evu. U kne`evskom hotelu "Omar" smje{teno je prema prvim zvani~nim podacima oko 200 izbjeglica - staraca, `ena i djece - uglavnom iz vla{i}kih sela ]ati}a i Gorwe i Dowe [i{ave, koji su sa vrhova Vla{i}a stigli u Kne`evo, zapregom, traktorima i autobusima. U sportskoj hali "Borik" u Bawoj Luci odr`an miting Srpske radikalne stranke. Prvi i najpre~i srpski nacionalni ciq je ujediwewe Republike Srpske Krajine, i to odmah, u Zapadnu Srbiju, nacionalnu demokratsku dr`avu, koja mora imati jednog predsjednika, jedan parlament, vojsku i policiju. Ujediwewe svih srpskih zemaqa uslijedilo bi odmah "nakon pada re`ima S. Milo{evi}a". Poru~ili su Vojislav [e{eq, lider srpskih radikala i drugi najvi{i predstavnici Srpske radikalne stranke. Stoltenberg su potom razgovarali s predsjednikom RSK Milanom Marti}em o budu}nosti UNPROFOR-a u tzv. UNPA zonama u srpskim krajinama. Dvojica kopredsjednika su se nakon toga u Zvorniku susreli s predsjednikom RS Radovanom Karaxi}em. Ministri inostranih poslova SAD i Rusije nastavili su u @enevi zapo~ete razgovore o krizi u biv{oj Jugoslaviji. Saglasili su se o potrebi da se aktivira rad Kontakt-grupe. "Va{ington tajms" tvrdi da je Kozirjev predao Kristoferu "ruskosrpski plan", koji se svodi na to da }e Milo{evi} priznati Bosnu u zamjenu za potpuno ukidawe sankcija. Broj izbjeglica iz vla{i}kih sela, koji pristi`u u Kne`evo ispred muslimanske ofanzive pove}ava se iz ~asa u ~as. Do sada je u Kne`evu u hotelu "Omar", O[ "Dositej Obradovi} i privatnim ku}ama zbrinuto 926, iskqu~ivo staraca, `ena i djece iz Gorwe [i{ave, Mudrika, Kori}ana i Vitovqa i drugih vla{i}kih sela i zaselaka.

21. 03. 1995.
Ukoliko muslimani nastave da napadaju, to zna~i da oni `ele vojno, a ne politi~ko rje{ewe sukoba - konstatovao je predsjednik RS dr Radovan Karaxi}. Nastavqene su `estoke borbe izme|u VRS i muslimanskih snaga na Majevici i Vla{i}u. Tim povodom "Wujork Tajms" pi{e da su bosanski muslimani definitivno prekr{ili primirje koje je uspostavqeno 1. januara ove godine. Predsjednik muslimanske Vlade Haris Silajxi} izjavio je u Zagrebu da je totalni rat jedina alternativa neuspjehu me|unarodnih mirovnih planova za biv{u BiH. Odbacuju}i sve mirovne inicijative, Silajxi} je, nakon razgovora s hrvatskim premijerom Nikicom Valeti}em, pozvao muslimanski narod na "op{ti rat" protiv Srba iz biv{e BiH. Jedinice Drugog muslimanskog korpusa u Tuzli blokirale su na aerodromu Dubrave i u hotelu "Tuzla" sve pripadnike UNPROFOR-a, spre~avaju}i ih da odu na Majevicu i ispitaju ko je prekr{io Sporazum o prekidu neprijateqstava.

24. 03. 1995.
Hrvatski Sabor je, uprkos ogor~enom otporu opozicije, prihvatio produ`ewe mandata snagama UN pod izmijewenim uslovima i novim imenom (UNCRO).

26. 03. 1995.
Jedinice PVO SVK su u popodnevnim ~asovima u rejonu Prim{qa izme|u Knina i Ogulina otkrile i uni{tile transportni helikopter hrvatske vojske koji je prevozio oru`je i opremu jedinicama muslimanskog Petog korpusa u Cazinsku Krajinu, saop{tila je Informativna slu`ba Glavnog {taba SVK.

23. 03. 1995.
Predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi} primio je posrednike za biv{u Jugoslaviju Dejvida Ovena i Torvalda Stoltenberga. Izra`eno je uvjerewe da }e me|unarodna zajednica uravnote`enim i prihvatqivim stavovima sa strane u pregovorima omogu}iti miran izlazak iz krize i politi~ko rje{ewe. Oven i

27. 03. 1995.
Kontakt-grupa za mirovno rje{ewe jugoslovenske krize odr`ala je sas-

1995

227

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
tanak u Londonu na nivou eksperata. Pozvala je sve zara}ene strane u BiH da po{tuju primirje i da pregovaraju o wegovom produ`etku i poslije 1. maja. Kopredsjednik Konferencije o biv{oj Jugoslaviji Dejvid Oven, odgovaraju}i na ameri~ke kritike, rekao je da su SAD upropastile jedinstvenu mirovnu {ansu, odbiv{i da daju podr{ku VensOvenovom planu maja 1993. godine. UN su zaprijetile da }e bombardovati polo`aje "bosanskih Srba" ako ovi nastave da napadju civile u zonama pod za{titom UN. Predsjednik RS dr Radovan Karaxi} uputio je pismo generalnom sekretaru UN Butrosu Galiju, predsjednicima SAD, Rusije i Francuske - Bilu Klintonu, Borisu Jeqcinu i Fransoa Miteranu, te premijeru britanske Vlade Xonu Mejxoru u kojem ih poziva da iskoriste svoj autoritet i zaustave muslimansku ofanzivu na RS. "Tra`imo od Vas, ekselencije, da primijenite Va{ uticaj zaustavite muslimanske ofanzive i osigurate da se muslimanske snage povuku na linije od 23. decembra 1994. godine, kada je uz posredovawe biv{eg ameri~kog predsjednika Ximija Kartera, potpisan Sporazum o prekidu neprijateqstava", stoji u pismu. Predsjednik Karaxi} napomiwe da su muslimani zapo~iwu}i veliku proqe}nu ofanzivu, prekr{ili ne samo Sporazum o prekidu neprijateqstava ve} i sve rezolucije Savjeta bezbijednosti UN kao i sve dosada{we sporazume. Nagla{avaju}i da }e, ukoliko muslimani ne odustanu od ratne opcije izbiti veliki rat predsjednik Karaxi} upozorava da }e Srbi biti prinu|eni da se brane svim raspolo`ivim sredstvima i osiguraju da wihova dr`ava bude odbrawena i priznata. "Moramo Vam re}i da nikada ne}emo prihvatiti poni`avaju}e rje{ewe ili poraz, pa makar se borili desetinama godina. Samo Vi, ekselencije, budu}i da budu}nost regije zavisi od Vas, mo`ete dovesti do pravednog i mirnog rje{ewa. Alternativa tome je op{ti konflikt na Balkanu", upozorava se u pismu predsjednika Karaxi}a. U nemogu}nosti da zaustave sna`nu srpsku kontaraofanzivu na Majevici, muslimanske formacije su u 19 ~asova ispalile nekoliko artiqerijskih projektila na Lopare, saop{tili su srpski vojni izvori u Bijeqini. Rezolucijom 982 produ`en je mandat UNPROFOR-u za BiH do 30. novembra 1995. god., sa zadacima koje je imao i do sada. Portparol UNPROFOR-a za sektor Jug saop{tio je da u rejonu Dinare snage Hrvatske vojske (HV) i Hrvatskog vije}a obrane (HVO) stalno vr{e upade u za{ti}ene zone.

02. 04. 1995.
Rje{avawem pitawa unutra{weg ure|ewa Bosne, priznawem postojawa dr`ave Srba na tom podru~ju, stvorili bi se uslovi za kraj rata i pregovore o teritorijalnom razgrani~ewu, tvrdi predsjednik Republike Srpske Radovan Karaxi} u intervjuu britanskom listu "Indipendent". "Mogli bi smo ~ak obe}ati da ne}emo tra`iti vi{e od 56 ili 55%" prostora biv{e BiH. Funkcioner Vlade Federacije BiH Jadranko Prli} izjavio je da Alija Izetbegovi} ne mo`e biti ni formalno ni pravno predsjednik Predsjedni{tva BiH, jer su mu istekli svi mandati.

28. 03. 1995.
Alija Izetbegovi} postavio je dva "minimalna uslova" za nastavak mirovnih pregovora: da "bosanski Srbi" prihvate plan Kontakt-grupe i da predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi} prizna BiH. Najnoviju muslimansku ofanzivu u biv{oj BiH ve}ina wema~kih medija upore|uje s pro{logodi{wom ofanzivom na podru~ju Biha}a i katastrofalni poraz koji su muslimani tada do`ivjeli. Berlinski list "Der tages{pigl" u najnovijem broju se pita "koliko vremena }e potrajati dok ne po~nu da pristi`u vijesti o porazima muslimanske vojske".

03. 04. 1995.
Kina i BiH potpisali su u Zagrebu sporazum o uspostavqawu diplomatskih odnosa na nivou ambasada. Lider muslimana u Zapadnoj Bosni Fikret Abdi}, ~ije se snage bore protiv jedinica Petog korpusa Armije BiH, izjavio je da je "ponovo osvajawe biha}kog xepa samo pitawe dana".

29. 03. 1995.
Specijalni izaslanik generalnog sekretara UN Jasu{i Aka{i osudio je muslimansku vladu u Sarajevu zbog kr{ewa prekida vatre u biv{oj BiH, optu`uju}i je za odsustvo saradwe.

31. 03. 1995.
Rezlucijom 981 ustanovqena je Operacija UN za obnavqawe povjerewa u Hrvatskoj (UNCRO). Mandatom ovih snaga predvi|eno je "izvr{avawe funkcija predvi|enih Sporazumom o prekidu vatre od 29. marta 1994. god." kao i "olak{avawe sprovo|ewa Ekonomskog sporazuma od 2. decembra 1994. god." UNCRO }e djelovati u Hrvatskoj do 30. juna 1995. god.

04. 04. 1995.
Politi~ki eksperti Kontakt-grupe poslije dvodnevnog sastanka u Londonu dogovorili su se da je neophodno produ`iti primirje u BiH i da u tom ciqu treba izvr{iti pritisak na bosansku muslimansku Vladu da prihvati nastavak prekida oru`anih sukoba.

228

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
Vojni posmatra~i UN saop{tili su da su snage muslimanske Vlade u Sarajevu zauzele TV i komunikacijski toraw na Vla{i}u i plato od oko pet kvadratnih kilometara zapadno od vrha planine. Vojnici HVO su izjavili da su aktivno podr`avali akciju muslimanskih snaga. Hrvatske snage su otpo~ele `estok artiqerijski napad na Glamo~. Nastavqeni su jaki napadu Drugog korpusa Armije BiH na sredi{wem dijelu Majevice, posebno oko releja Stolice. Muslimanski premijer Haris Silajxi} u intervjuu pariskom nedjeqniku "Mond", najavio je desetogodi{wi rat u biv{oj BiH. Na pitawe kako zami{qa 6. april 1996. godine Silajxi} je rekao: "Veliki sam pesimista i ne vjerujem u neki napredak prije nego {to se dogode velike promjene. Mo`da u SAD. [to se ti~e Evrope nemam velike nade." Ambasador RBiH u Ankari Hajrudin Somun, zahvalio je Turskoj i naglasio da muslimani u toj biv{oj Jugoslovenskoj republici u Turcima vide bra}u. "Turska politika nam daje veliku snagu" rekao je Somun. neke sankcije (trgovinska razmjena), ali ne i uvoz nafte niti deblokada sredstava SRJ, {to bi uslijedilo poslije priznawa Hrvatske i uspostavqawa trajnog mira. Predstavnici Kontakt-grupe sastali su se odvojeno i s opozicionim prvacima SPO i Demokratske stranke. Demokratska stranka je predstavila svoju "Izjavu o mogu}nostima za politi~ko rje{ewe krize u biv{oj Jugoslaviji".

12. 04. 1995.
U pismu komandantu UNPROFOR-a za BiH komandant oru`anih snaga RS Ratko Mladi} demantovao je optu`be da je VRS 9. aprila bombardovala civilno stanovni{tvo u Sarajevu. ^lanovi Kontakt-grupe, koji su poslije Beograda otputovali u Zagreb, nisu mogli da odlete u Saraevo, jer je VRS odbila da pru`i garancije za bezbjednost wihovog aviona. "Ostanak snaga UN je najva`niji uslov za miroqubivo rje{ewe situacije u Hrvatskoj", izjavio je u Vukovaru ameri~ki ambasador u Hrvatskoj Piter Galbrajt.

05. 04. 1995.
Vo|a republikanske ve}ine u ameri~kom Senatu Bob Dol rekao je da }e, ukoliko se poslije 1. maja ne uspostavi mir u Bosni, insistirati da se usvoji zakon kojim bi SAD jednostrano ukinule embargo na uvoz oru`ja bosanskim muslimanima. Misija me|unarodne konferencije o biv{oj Jugoslaviji podnijela je izvje{taj u kome se tvrdi da SRJ, uz mawe probleme, i daqe po{tuje odluku o zatvrawu granice prema RS. Predsjednik Demokratske stranke Zoran \in|i} boravio je na Palama, gdje su ga primili najvi{i rukovodioci RS.

09. 04. 1995.
Predsjednik RSK Milan Marti} rekao je da je Rezolucija 981 Savjeta bezbjednosti UN neprihvatqiva. "Na{ je zadatak da {to boqe organizujemo dr`avu koju imamo i niko nas ne}e ugurati u Hrvatsku", rekao je Marti}. Sarajevo je granatirano, a potom su zatvoreni svi tzv. plavi putevi za snabdijevawe grada.

10. 04. 1995.
Komandant UNPROFOR-a u BiH general Rupert Smit uputio je protest "bosanskim Srbima" zbog bombardovawa Sarajeva i zaprijetio im da }e od NATO-a zatra`iti da uzvrati ne samo na polo`aje sa kojih je otvarana vatra, nego i na druge ciqeve. Na kontrolnom punktu kod Gora`da, muslimani su ubili jednog pripadnika VRS.

13. 04. 1995.
Dowi dom Dr`avne dume Ruske Federacije usvojio je dokument "O ukidawu sankcija i uspostavqawu sveobuhvatne saradwe sa SRJ".

06. 04. 1995.
U Kninu je, pred vi{e hiqada gra|ana, odr`an protestni miting povodom Rezolucije 981, koju je 31. marta usvojio Savjet bezbijednosti UN. Organizatori mitinga bili su Vije}a Saveza sindikata Krajine i Op{tinsko sindikalno vije}e. Na mitingu su, pored ostalih, govorili Milinko Sandi}, predsjednik Saveza sindikata Krajine, a na poziv organizatora na ovaj skup je do{ao i predsjednik RSK Milan Marti}.

14. 04. 1995.
Po~elo je zasijedawe Skup{tine RS u Sanskom Mostu. Na dnevnom redu je razmatrawe aktuelne vojnopoliti~ke situacije u RS, s posebnim osvrtom na biha}ko rati{te. General-pukovnik Ratko Mladi} se u svom ekspozeu u 25 ta~aka kriti~ki osvrnuo na aktivnosti politi~kog vrha RS. Nakon trodnevnog zasijedawa u Sanskom Mostu, Narodna skup{tina RS je zakqu~ila da treba,

11. 04. 1995.
Predstavnici Kontakt-grupe vodili su peto~asovne razgovore s predsjednikom Srbije Slobodanom Milo{evi}em. Milo{evi}u je ponu|en modifikovan plan me|unarodne zajednice, prema kome bi za priznawe me|unarodnih granica BiH bile suspendovane

1995

229

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
ukoliko se uskoro ne prona|e politi~ko rje{ewe, preduzeti sve mjere u ciqu postizawa "kona~ne vojni~ke pobjede". Formirana je Komisija od predstavnika RS i RSK koja }e raditi na izradi plana ujediwewa ove dvije dr`ave. Vojvoda Mom~ilo \uji} uputio je pismo podr{ke Narodnoj skup{tini Republike Srpske sa `eqom da do|e do "ujediwewa svih srpskih zemaqa od Dunava i Drine do Jadrana". Predsjednik Federacije BiH Kre{imir Zubak najavio je osloba|awe dijelova hrvatske teritorije, koje su okupirale muslimanske jedinice, ako do kraja maja ne do|e do napretka u za`ivqavawu federacije. Iran je prekr{io embargo UN o zabrani isporuka oru`ja Bosni i pre}utno se priklonio SAD {aqu}i znatne koli~ine oru`ja bosanskoj muslimanskoj vladi, pi{e "Va{ington post".

17. 04. 1995.
Francuski ministar odbrane Fransoa Leotar je uo~i odlaska iz muslimanskog dijela Sarajeva izjavio da su za ubistva dvojice francuskih vojnika krivi muslimani. "Polo`aj francuskih vojnika, koji su `rtve muslimana je apsurdan", rekao je Leotar najavquju}i unutar Evropske unije hitnu raspravu o ostanku ili odlasku francuskih "plavih {qemova" iz biv{e BiH. Povodom pogibije dva svoja vojnika u Sarajevu, Francuska je postavila tri uslova za daqi ostanak svog kontigenta u okviru mirovnih snaga u BiH: produ`etak primirja izme|u zara}enih strana, uva`avawe pripadnika UN i omogu}avawe wihovog slobodnog vremena i bezbjednost kretawa. Muslimanska ofanziva na podru~ju Vla{i}a je zaustavqena i nema bojazni da bi se moglo ponoviti wihovo prodirawe daqe u srpsku teritoriju. Prema rije~ima general-pukovnika Momira Tali}a, komandanta Prvog kraji{kog korpusa VRS, borbena dejstva se izvode jo{ samo u rejonima Babanovac i Galica, dok je na ostalom dijelu ovog rati{ta trenutno stawe relativno mirno. Posjeta vrhovnog komandanta oru`anih snaga i predsjednika dr`ave dr Radovana Karaxi}a i komandanta VRS general-pukovnika Ratka Mladi}a zbog toga u ovom trenutku ima poseban zna~aj. "Nismo slu~ajno na Vla{i}u. Do{li smo da obi|emo generala Tali}a i wegove komandante, sagledamo realnu situaciju, damo neka upozorewa i dogovorimo o narednim potezima", istakao je dr Karaxi} i posebno naglasio: "Mi smo bili spremni jo{ prije ovih muslimanskih ofanziva na pregovore, ali su se oni o~igledno odlu~ili na ratnu opciju {to nas obavezuje da odgovorimo istom mjerom. Me|unarodna zajednica podr`ava muslimane i da toga nije bilo, mi bismo rat okon~ali. Sada nam vaqa i}i do wihovog potpunog sloma."

18. 04. 1995.
Predsjednik RS Radovan Karaxi} najavio je reorganizaciju Vlade RS u ciqu boqeg funkcionisawa odbrane. Savjet bezbjednosti UN je po hitnom postupku usvojio Rezoluciju 987 u kojoj se izra`ava zabrinutost zbog pogor{avawa situacije u BiH i pogibije francuskih vojnika. Predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi} u Beogradu je razgovarao s kopredsjednicima Me|unarodne konferencije o biv{oj Jugoslaviji Ovenom i Stoltenbergom.

19. 04. 1995.
Aerodrom na Krku postao je velika vazdu{na luka odakle se muslimani iz BiH snabdijevaju oru`jem, dok od tih koli~ina 30% uzima Hrvatska za aerodromske usluge, tvrdi beogradski list "Telegraf". O ovome se u SAD raspravqalo na najvi{em nivou i ve}ina visokih ameri~kih funkcionera bila je za to da se ova tajna operacija objelodani i da se Iran, koji je glavni Izetbegovi}ev snabdjeva~ oru`jem, prinudi na povla~ewe. Me|utim, ameri~ki sekretar za odbranu Entoni Lejk odlu~io je da Stejt department "za`muri" na ovu operaciju.

15. 04. 1995.
Jedan francuski vojnik poginuo je od snajperskog hica u centru Sarajeva, drugi po redu, koji je poginuo u toku dva posqedwa dana. Ministar inostranih poslova RSK Milan Babi} zatra`io je od specijalnog izaslanika UN Jasu{ija Aka{ija deblokirawe saobra}aja na prilazima izme|u Krajine i Srbije, odnosno SRJ, kao i prema RS. Babi} ka`e da su snage UNPROFOR-a postavile na grani~nim prelazima zapreke i rampe i da pod prijetwom oru`ja zaustavqaju vozila iz RSK i vr{e pretrese.

20. 04. 1995.
U okolini Br~kog vo|ne su `estoke borbe izme|u snaga VRS i pripadnika Armije BiH.

21. 04. 1995.
Savjet bezbjednosti UN usvojio je Rezoluciju 988, kojom je produ`ena va`nost postoje}e suspenzije sankcija prema SRJ za novih 75 dana, ali pod poo{trenim uslovima. Muslimansko rukovodstvo u Sarajevu je, u susretu sa specijalnim izaslanikom generalnog sekretara UN za

16. 04. 1995.
Specijalni izaslanik generalnog sekretara UN Torvald Stoltenberg razgovarao je s predsjednikom RSK Milanom Marti}em o sprovo|ewu novog mandata mirovnih snaga.

230

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
biv{u Jugoslaviju Jasu{ijem Aka{ijem, ponovo odbilo da produ`i ~etvoromjese~ni prekid neprijateqstava.

25. 04. 1995.
Wegova svetost Patrijarh srpski gospodin Pavle slu`io je tre}eg dana velikog pravoslavnog praznika Vaskrsa, Svetu liturgiju u crkvi Uspenija Presvete Bogorodice na Palama. Svetoj liturgiji koju su, uz Patrijarha Pavla, slu`ili i visoka preosve{tenstva mitropolicrnogorsko-primorski gospodin Amfilohije i vladika zahumskohercegova~ki gospodin Atanasije, prisustvovali su predsjednik RS dr Radovan Karaxi}, predsjednik Narodne skup{tine mr Mom~ilo Kraji{nik, predsjednik Izvr{nog odbora SDS Velibor Ostoji}, ministar vjera Dragan Davidovi} i brojni vjernici sa Pala i iz Sarajeva i okolnih mjesta. Poslije toga se susreo s predsjednikom RS Radovanom Karaxi}em. Partijarh Pavle je rekao da smatra da ne bi trebalo za vrijeme dok traje rat utvr|ivati odgovornost "moju ili bilo ~iju", te da }e sve odgovornosti poslije rata biti utvr|ene. Vlada i narod RS, kako se tvrdi u saop{tewu Ministarstva informacija RS, ne priznaju i ne pridaju nikakvu va`nost "takozvanom Ha{kom sudu" i wegovoj djelatnosti, jer su oni sra~unati na "politi~ku diskvalifikaciju srpskog naroda". Visokotira`ni wema~ki dnevnik "Tagescajtung" ocjenio je da postoje mali izgledi da se izbjegne novi hrvatsko-muslimanski rat u biv{oj BiH. SAD strahuju da bi mirovni proces u biv{oj BiH mogao biti ugro`en odlukom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine u Hagu da "stavi" na listu osumwi~enih predsjednika RS dr Radovana Karaxi}a i komandanta Glavnog {taba srpske vojske generalpukovnika Ratka Mladi}a. Zvani~na Moskva je izrazila zabrinutost zbog mogu}ih posqedica na razvoj

22. 04. 1995.
Predsjednik RS Radovan Karaxi} je okarakterisao Rezoluciju 988 kao "apsolutno poni`avawe srpskog naroda u cjelini". Rekao je da RS ne priznaje "ni takve rezolucije, ni SB" i da }e srpske snage zatvoriti sarajevski aerodrom za sve politi~ke delegacije, a da }e "jo{ razmisliti o humanitarnim letovima". Karaxi} je ponovio da se RS zala`e za trajan mir, a ne za privremeni prekid neprijateqstava.

mirovnog procesa u biv{oj Jugoslaviji, ukoliko Me|unarodni sud u Hagu podigne optu`nicu protiv predsjednika RS Radovana Karaxi}a i komandanta Glavnog {taba VRS Ratka Mladi}a za navodno po~iwene ratne zlo~ine. Biv{i ameri~ki predsjednik Ximi Karter obavijestio je predsjednika RS dr Radovana Karaxi}a da zbog Izetbegovi}evog odbijawa wegove ponude da ponovo do|e u biv{u BiH ne vidi na~ina kako bi mogao pomo}i mirovni proces. Generalni sekretar Socijaldemokratske partije Wema~ke i poslanik u Bundestagu Ginter Ferhojgen izjavio je u intervjuu za wema~ki radio da je Wema~ka po~inila "vrlo te{ku gre{ku" prema Jugoslaviji, posebno kada je vr{ila pritisak na svoje partnere u EU da priznaju Sloveniju i Hrvatsku.

23. 04. 1995.
"UN }e povu}i svoje snage iz Jugoslavije ako se ne obnovi primirje u BiH", izjavio je generalni sekretar UN Butros Gali.

24. 04. 1995.
Me|unarodni sud za ratne zlo~ine po~iwene na tlu biv{e Jugoslavije, ~ije je sjedi{te u Hagu, uputio je zahtjev bosanskoj Vladi u Sarajevu da prepusti ovom sudu istragu zlo~ina koji su po~inili bosanski Hrvati u dolini La{ve u proqe}e 1992. god. kao i istragu protiv Radovana Karaxi}a, Ratka Mladi}a i Mi}e Stani{i}a. Vrhovni savjet odbrane RSK smatra da RSK treba da prihvati produ`ewe mandata mirovnih snaga UN samo na dosada{wim principima, tj. da odbaci wihov promijeweni naziv, ocjewuju}i tu promjenu kao poku{aj prejudicirawa politi~kog rje{ewa. Du{an Tadi}, optu`en za ratne zlo~ine, uhap{en u Wema~koj prije godinu dana, preba~en je u predgra|e Haga u specijalni zatvor namijewen licima koja o~ekuju su|ewe pred Me|unarodnim sudom za zlo~ine po~iwene na tlu biv{e Jugoslavije.

28. 04. 1995.
Savjet bezbjednosti UN usvojio je, na osnovu izvje{taja generalnog sekretara UN, Rezoluciju 990, o broju i statusu mirovnih snaga u Krajini i Hrvatskoj. Kontakt-grupa sastala se u Parizu na nivou direktora politi~kih odjeqewa ministarstva inostranih poslova. Apelovala je na zara}ene strane u BiH da produ`e sporazum o prekidu neprijateqstava koji isti~e 30. aprila. Na dijelu autoputa Zagreb-Beograd kod Nove Gradi{ke jedan hrvatski dr`avqanin je ubio Srbina Tihomira Blagojevi}a. Nakon toga Kraji{nici su zatvorili autoput, ali ga je UNCRO otvorio.

30. 04. 1995.
Istekao je ~etveromjese~ni sporazum o prekidu neprijateqstava i obustavi

1995

231

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
vatre izme|u zara}enih strana u BiH. I pored nastojawa me|unarodne zajednice, naro~ito u toku aprila, sporazum nije produ`en, niti je novi sklopqen. Predsjednik RS dr Radovan Karaxi} je na sastanku sa specijalnim izaslanikom UN za biv{u Jugoslaviju Jasu{ijem Aka{ijem ponovio stav da je za Srpsku prihvatqiv samo trajni prekid neprijateqstava, a pristanak na privremeno primirje uslovio skidawem sankcija Srbima. Specijalni izaslanik generalnog sekretara UN Jasu{i Aka{i izjavio je da je muslimanska vlada u Sarajevu odbila apel UN da produ`i primirje sa Srbima u biv{oj Bosni. Vlasti bosanskih muslimana umjesto toga nude da se neformalno obave`u da ne}e napadati Srbe, rekao je Aka{i poslije razgovora sa Harisom Silajxi}em. proglasio dodatnu mobilizaciju nekih jedinica SVK. A prema izjavi jednog predstanika UN kraji{ki Srbi su u sektoru Zapad "zadr`ali" 115 pripadnika neralskog i argentinskog bataqona snaga UN, ali ne kao "taoce ili qudski {tit". Predsjednik RS dr Radovan Karaxi} osudio je agresiju Hrvatske na RSK i napad hrvatske artiqerije na gradove u Srpskoj - Gradi{ku i Kozarsku Dubicu. "Bilo je pitawe dana kada }e Hrvatska napasti RSK. Mi }emo se zajedno braniti, jer smo jedan narod i Krajinu smatramo svojom zemqom", rekao je dr Karaxi} nakon susreta sa specijalnim izaslanikom generalnog sekretar UN Jasu{ijem Aka{ijem. Prema rije~ima predsjednika Srpske, napad Hrvatske na RSK mo`e ubrzati ujediwewe Krajine i na{e republike. "Ovo {to se desilo jutros, pokazalo je pravo lice Hrvatske, odnosno wenih vlasti u Zapadnoj Slavoniji. Oni u du`em periodu te`e ratnoj opciji, ali je bio prisutan problem osigurawa podr{ke stranih faktora, a ono {to se prethodno desilo na auto-putu po na{oj procjeni nije slu~ajnost, smi{qen je incident", istakao je predsjednik RSK Milan Marti}. Posmatra~i naro~ito zapa`aju ~iwenicu da je hrvatski predsjednik Frawo Tu|man prethodnog dana primio ameri~kog ambasadora u Zagrebu Pitera Galbrajta iz ~ega se izvodi zakqu~ak da je Va{ington unaprijed obavije{ten o o~igledno pripremanoj ratnoj akciji Hrvatske vojske. Iz Zapadne Slavonije je u Republiku Srpsku prebjeglo 4.500 civila: od toga 840 djece mla|ih od sedam godina. Kolone prognanika granatirane i napadane iz pje{adijskog oru`ja, pa me|u wima ima rawenih `ena i djece. U nastavku oru`anog napada na Zapadnu Slavoniju hrvatske snage su poslije `estoke artiqerijske pripreme, tenkovima u{le i zauzele Oku~ane i opkolile Pakrac, u kome je u okru`ewu ostalo 6.000 lica (civila i boraca) srpske nacionalnosti. Iz vazduha je bombardovan most na Savi izme|u Nove i Bos. Gradi{ke, kao i ciqevi u RS, posebno Gradi{ka (u kojoj je poginulo ~etvero i raweno 20 lica) i Kozarska Dubica. Tom prilikom oboren je jedan hrvatski avion "mig 21". A prema izjavi ministra za informisawe RSK Drage Kova~evi}a Vlada RSK raspola`e pouzdanim podacima da je hrvatska vojska u toku dvodnevne akcije na Zapadnu Slavoniju ubila oko 400 srpskih civila, od kojih je samo u jednoj izbjegli~koj koloni izme|u Pakraca i Oku~ana, kod Novog Varo{a ubijeno 200 qudi. Oko 10.30 ~asova {est projektila pogodilo je sredi{te Zagreba. Prema hrvatskim vojnim izvorima rije~ je o raketama ispaqenim sa srpskih polo`aja ju`no od grada. Bombardovan je i Karlovac. Nakon toga na cijeloj teritoriji RSK progla{ena je vazdu{na opasnost zbog straha da }e "Hrvati ga|ati sve ve}e gradove u RSK". Portparol UN Suzan Manuel je izjavila da su prethodnog dana hrvatski borbeni avioni na potezu izme|u Oku~ana i Stare Gradi{ke ga|ali kolonu izbjeglica. U Beogradu na sastanku Savjeta odbrane SRJ ocijeweno je da agresija Hrvatske na Zapadnu Slavoniju "predstavqa kriminalni akt protiv civilnog stanovni{tva i grubi napad na ukupne napore usmjerene na

01. 05. 1995.
Hrvatska vojska je, prema zvani~noj interpretaciji, u 5.30 ~asova, u "ograni~enoj akciji za osigurawe nadzora nad autoputem Zagreb-Lipovac" i `eqezni~kom prugom izvr{ila oru`ani napad na Zapadnu Slavoniju (RSK) iz pravca Novske, Pakraca i Nove Gradi{ke. O ovoj akciji prethodno su obavije{tene snage UN i od wih je zatra`eno da se sa osmatra~kih punktova povuku u zaklone. U ovoj ofanzivi kori{}ena je avijacija, helikopteri, oklopna vozila i sve vrste artiqerijskih oru|a. Oko 13 ~asova skoro bez otpora zauzet je Jasenovac iz koga je oko 5.000 `iteqa srpske nacionalnosti, uz pratwu malobrojnih pripadnika 18. korpusa SVK, krenulo ka mostu na Savi izme|u Nove Gradi{ke i Gradi{ke u Republici Srpskoj. Skoro istovremeno hrvatske oru`ane snage su nakon zauzimawa depoa sa te{kima naoru`awem kod Medaka i Oto~ca, ju`no od Knina, na nekoliko punktova izvr{ile prodor i u sektoru Jug u zoni razdvajawa. Iz tog razloga Vrhovni savjet odbrane RSK je

02. 05. 1995.
Savjet bezbjednosti UN usvojio je Predsjedni~ko saop{tewe u kome "zahtijeva od RH da odmah obustavi vojnu ofanzivu koju su pokrenule wene snage u predjelu Zapadne Slavonije" i poziva zara}ene strane da hitno obustave vatru.

232

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
uspostavqawe mira u regionu, kao i ga`ewe me|unarodnih normi i odluka UN". MIP Rusije je izdao saop{tewe u kome je izra`ena "duboka zabrinutost zbog o{tre eskalacije sukoba u RH", obe strane su pozvane na povla~ewe na prethodne polo`aje i nagla{eno je da }e "Rusija odlu~no nastojati da se u SB preduzmu sve neophodne mjere radi uspostavqawa mira u Hrvatskoj". U svom Apelu doma}im dr`avnim i me|unarodnim faktorima, kao i Svjetskom savjetu crkava, Sinod SPC je osudio napad hrvatske vojske na Zapadnu Slavoniju i upozorio da on predstavqa "podstrek za jo{ stra{nije razbuktavawe ratnog po`ara na prostorima biv{e Jugoslavije i {ire". ^etiri minobaca~ka projektila pogodila su stari dio Sarajeva, a prema izvorima UN i na Jevrejskom grobqu odjekivale su detonacije. Srpski vojni izvori izvje{tavaju o `estokim borbama oko Br~kog i napadu muslimanskih snaga na relej na planini Majevici. policije, 600 srpskih vojnika, opkoqenih u Pakracu, po~eli su da predaju te{ko oru`je pripadnicima argentinskog bataqona snaga UN. U novom raketnom napadu na Zagreb iz sistema "orkan" {est raketa je palo na centar Zagreba, dok je sedam raketa pogodilo aerodrom Pleso. Potpukovnik Stevo Haramba{i}, komandant 51. brigade 18 zapadnoslavonskog korpusa, zajedno sa kapetanom prve klase Vladom Gatari}em, komandantom 59. odreda i majorom Borom Dobri}em, komandantom 63. odreda, organizovao je herojsku odbranu svog naroda. Predsjednik RS dr Radovan Karaxi} zatra`io je od generalnog sekretara UN Butrosa Galija da privremeno okupiranu teritoriju Zapadne Slavonije proglasi "za{ti}enom zonom". Komandant Glavnog {taba VRS general-pukovnik Ratko Mladi} upozorio je komandanta UNPROFORA za biv{u Jugoslaviju generala Bertrana @anvijea da "agresija Hrvatske na RSK i RS ozbiqno ugro`ava mir na ovom podru~ju". Mladi} u pismu generalu @anvijeu konstatuje da "Hrvatska agresija predstavqa flagrantno kr{ewe me|unarodnog prava, svih relevantnih rezolucija Savjeta bezbijednosti UN, Vensovog plana, kao i potpisanih sporazuma izme|u sukobqenih strana". "Stradalo je nedu`no civilno stanovni{tvo i wegova imovina, a ve}i dio srpskog stanovni{tva na{ao se u okru`ewu i danima je izlo`en brutalnoj sili", upozorava general Mladi}. Zvani~ni Va{ington o{tro osu|uje bombardovawe Zagreba i suzdr`ano kritikuje provalu hrvatske vojske u zonu pod za{titom UN u Zapadnoj Slavoniji. U Stejt departmentu naglasak je na "obustavqawu neprijateqstava i uzdr`anosti obje strane", bez isticawa zahtjeva da se invazione trupe povuku na polo`aje od prije po~etka ofanzive.

04. 05. 1995.
Savjet bezbjednosti UN usvojio je novo Predsjedni~ko saop{tewe u kome je o{tro osu|eno raketirawe Zagreba od strane Srba, a od Vlade Hrvatske zatra`eno da povu~e svoje oru`ane snage na pozicije od prije 1. maja, kao i da "u potpunosti po{tuje prava srpskog stanovni{tva u skladu sa me|unarodnim standardima". Posledwi raport potpukovnika Steve Haramba{i}a, komandanta 51. brigade 18. zapadnoslavonskog korpusa, prije nego mu je hrvatska avijacija prekinula veze, glasio je da su predali oru`je, i ono te{ko i li~no naoru`awe, ali da su istog momenta, kada je to u~iweno, HVO je osulo paqbu iz svih oru|a, i po vojsci i po golorukom narodu. ^etvrtog dana agresije na RSK, hrvatske snage su ~istile teren. Kupili su mrtve na putu od Oku~ana do Stare Gradi{ke, tamo negdje u Novom Varo{u i oko {ume Pra{nik, spaqivali le{eve. Cisterne pune vode stizale su iz Novske, Kutine, Nove Gradi{ke peru}i asfalt od srpske krvi. Uni{tavali su dokaze o svojim zvjerstvima i tek onda mo}i }e se dozvoliti pristup i UNPROFORU, ali i Me|unarodnom komitetu Crvenog krsta. Prvi podaci kazuju da se broj poginulih iz trena u tren pove}ava. Savjet bezbjednosti obavezan je pred svjetskom zajednicom da obezbijedi oslaba|ewe okupiranog srpskog stanovni{tva i vra}awe hrvatske vojske na stare linije razdvajawa. Ukoliko se ovo ne zavr{i, RSK i RS odlu~ile su da svim raspolo`ivim potencijalima oslobode srpsko stanovni{tvo i cjelokupni prostor Zapadne Slavonije, zakqu~eno je na sjednici zajedni~kog savjeta odbrane RSK i RS odr`anoj u Kninu. Sjednici

03. 05. 1995.
Specijalni izaslanik generalnog sekretara UN Jasu{i Aka{i je saop{tio da su premijer RSK Borislav Mikeli} i ovla{}eni predstavnik hrvatske vlade poslije mu~nih telefonskih razgovora postigli sporazum o potpunom prekidu neprijateqstava u Zapadnoj Slavoniji i drugim dijelovima Hrvatske i dali rije~ da }e ga po{tovati. Prema ovjavqenom nacrtu sporazuma nije predvi|eno povla~ewe hrvatskih trupa sa zauzetih teritorija. A prema Mikeli}evoj izjavi novinarima, postignut je dogovor o izlasku oko 6.000 civila (me|u kojima 800 djece) i pripadnika SVK iz okoline Pakraca, pod kontrolom pripadnika snaga UN. Prema izjavi predsjednika hrvatske

1995

233

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
su predsjedavali predsjednici republika Milan Marti} i dr Radovan Karaxi}. Vlada RS na 21. sjednici kojom je predsjedavao premijer Du{an Kozi}, najo{trije je osudila agresiju Republike Hrvatske na RSK, koja je, kako je re~eno, izvedena uz pre}utnu saglasnost me|unarodne zajednice. Kris Janovski, portparol Visokog komesarijata UN za izbjeglice je izjavio da prema procjenama ovog Komesarijata oko 7.000 qudi `eli da napusti Zapadnu Slavoniju i da je ve} pred akcijom Hrvatske vojske u region Bawe Luke u RS izbjeglo 5.000. Jurij ^i`ik, portparol UN u Beogradu, je rekao da UN otvaraju koridor PakracOku~ani-Stara Gradi{ka, kroz koji treba da se povu~e srpsko stanovni{tvo. Vlade petnaest zemaqa EU usvojile su Deklaraciju u kojoj se tra`i obustava vojnih operacija u Hrvatskoj i upozorava da vojna akcija hrvatskih vlasti predstavqa kr{ewe primirja i dovodi u pitawe mirovne napore. Glavni {tab SVK je saop{tio da su na podru~ju Zapadne Slavonije prestala borbena dejstva i da se, u skladu s potpisanim Sporazumom o primirju, o~ekuje po~etak operacija izvla~ewa civilnog stanovni{tva i branilaca s pakra~kog podru~ja. Srpska dobrovoqa~ka garda izdala je proglas i pozvala svoje rezerviste u "odbranu srpskog naroda i srpskih teritorija". Ve}ina rezervista je obukla uniforme i stavila se pod komandu @eqka Ra`natovi}a Arkana. I lider SRS Vojislav [e{eq je okupio prve radikalske dobrovoqce, koji su na ratna podru~ja krenuli autobusima. se ka`e: "Veoma zabriwavaju}e i alarmantne informacije o sistematskim zlo~inima oru`anih snaga i zvani~ne policije Hrvatske nad zarobqenim vojnicima i neza{ti}enim stanovni{tvom RSK, sti`u velikom brzinom sa teritorije koju je Hrvatska okupirala poslije agresije na RSK 1. maja ove godine. Ovakvom beskrupuloznom upotrebom sile Hrvatska je prekr{ila konkretni sporazum o prekidu vatre iz marta 1994. god. kao i niz rezolucija i drugih dokumenata Savjeta bezbijednosti UN kojima se poziva na uzdr`avawe od upotrebe sile. Hrvatska je ovom agresijom ignorisala i teku}e napore Savjeta bezbijednosti, koji se posebno manifestuju kroz rezolucije o mirovnim snagama u ovom regionu. Predstavnica UNCHR Kristijan Bertom je na konferenciji za {tampu saop{tila da hrvatske snage tuku izbjegli~ke kolone iz artiqerijskih oru`ja i ostalih raspolo`ivih sredstava. Prenose}i svjedo~ewe izbjeglih iz Zapadne Slavonije, ona je rekla da je put Oku~ani - Gradi{ka posijan le{evima. Ona je uz to dodala da je Hrvatska prekr{ila Sporazum o prekidu vatre i da hrvatske snage srpe~avaju funkcionere i osobqe UNHCR da pre|u most na Savi. Portparol mirovnih snaga u sektoru Jug u Kninu je potvrdio da je hrvatska vojska tokom no}i iz pakra~kog kraja odvezla u Bjelovar 650 mu{karaca srpske nacionalnosti. Rukovodstvo RSK uputilo je apel me|unarodnoj zajednici u kome se upozorava na masovno stradawe srpskog civilnog stanovni{tva u Zapadnoj Slavoniji, koje je "poprimilo formu genocida". Neposredno po povratku iz Gradi{ke trojica mitropolita SPC (Amfilohije, Atanasije i Lukijan) su odr`ali konferenciju za {tampu u Beogradu. Mitropolit Amfilohije je tada izjavio: "Koliko zasad znamo 1. i 2. maja pobijeno je preko 1.500 qudi, od kojih najvi{e `ena i djece".

06. 05. 1995.
Savjet bezbjednosti UN je usvojio jo{ jedno Predsjedni~ko saop{tewe kojim se od hrvatskih vlasti najenergi~nije tra`i da obustave neprijateqstva i po{tuju me|unarodne standarde o qudskim pravima koje su grubo naru{ili. Hrvatska vojska blokirala konvoje UN sa humanitarnom pomo}i za srpsko stanovni{tvo Zapadne Slavonije izbjeglo u BiH, tvrde izvori UN.

07. 05. 1995.
Patrijarh srpski gospodin Pavle, mole}i se u Hramu Svetog Save na Vra~aru za `ive i postradale u Zapadnoj Slavoniji, uputio je poziv svim Srbima da dignu glave i prestanu sa me|usobnim optu`ivawima. Molitve i potresne Patrijarhove besjede u prepunom Hramu, bile su upu}ene i svjetskoj javnosti od koje SPC tra`i da Jasenovac i druge dijelove Zapadne Slavonije proglasi za{ti}enom zonom. Poslije agresije Hrvatske na Zapadnu Slavoniju i zarobqavawa vojnika i civila RSK, u logorima u Bjelovaru, Vara`dinu i Po`egi obavqaju se ispitivawa, a u zagreba~kom vojnom sudu i tzv. predistra`na saslu{awa. Prema izjavama posmatra~a Evropske unije, poslije osvajawa pakra~kog podru~ja, Hrvati su uhapsili oko 1.700 Srba. Portparol UN u Zagrebu Kristofer Ganes je saop{tio da UN raspola`u izvje{tajima o namjernom ga|awu srpskih civilnih izbjegli~kih kolona iz Zapadne Slavonije. Povodom ovog i sli~nih izvje{taja, portparol hrvatskog MIP je optu`io UNCRO za "kampawu klevetawa Hrvatske". Francuska dr`avna agencija Franspres optu`ila je Hrvatsku za masakr

05. 05. 1995.
Vlada SR Jugoslavije uputila je Savjetu bezbijednosti UN apel u kojem

234

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
nad srpskim civilima na prostorima okupirane Zapadne Slavonije. Pozivaju}i se na svjedo~ewa izbjeglica koji su smje{teni u Novoj Topoli, izvje{ta~ AFP-a navodi da je u napadi-ma 1. maja hrvatska avijacija i artiqerija pobila vi{e od 1.000 `ena, djece, staraca, koji su se u kolonama kretali iz Oku~ana ka rijeci Savi i Gradi{ci, u RS. "Najve}i masakri nad srpskim civilima izvr{eni su u {umama qeskova~e i Pra{nika, izme|u auto-puta i Save, i kod naseqa Varo{ i Bijela Stijena. Vi{e od 7.000 izbjeglica u Novoj Topoli optu`uju za ovaj zlo~in Zagreb, UN ali i Beograd, precizira AFP. U Bawoj Luci je, u predgra|u Petri~evac, minirana katoli~ka crkva. Vlada RS o{tro je osudila ovaj ~in kao akciju koja "devalvira pravednu borbu srpskog naroda". izaslanika generalnog sekretara UN Jasu{ija Aka{ija. U razgovoru je istaknuto da je agresija Hrvatske na Zapadnu Slavoniju dosad najte`i udarac mirovnim naporima i postignutim rezultatima u procesu normalizacije odnosa Zagreba i Knina.

11. 05. 1995.
Skup{tina Srbije je ve}inom glasova (156), bez prisustva poslanika SRS, DS i DSS, usvojila stavove Odbora za odnose sa Srbima izvan Srbije, kojima je najo{trije osu|ena agresija Hrvatske na RSK, nepo{tovawe sporazuma o primirju i zlo~ini nad srpskim civilnim stanovni{tvom. Komesar za izbjeglice Srbije Bratislava Morina je povodom dolaska novih izbjeglica iz Zapadne Slavonije rekla da im "nije zabrawen ulaz u SRJ, ali da bi im bilo mnogo boqe da ostanu u RS".

10. 05. 1995.
Prilikom ponovnog granatirawa starog dijela Sarajeva ~etiri osobe su rawene. Tim povodom predstavnik UN Geri Kauard je rekao da Srbi poja~avaju opsadu Sarajeva i poku{avaju da presjeku linije snabdijevawa. Jedinice HVO i Vojske Hrvatske izvr{ile su jak artiqerijskopje{adijski napad iz pravca Ora{ja na civilne ciqeve u Posavini na teritoriju RS, naro~ito na gradove Br~ko i [amac, kao i na putni pravac kroz koridor. Jedno lice je poginulo, a dva rawena od granate koja je na Mali Zvornik pala sa muslimanske strane. Tim povodom Vlada SRJ je uputila protest UN. Na konferenciji za {tampu predsjednik RS Radovan Karaxi} je uputio pozvi RSK na ujediwewe sa RS. Tom prilikom on je rekao: "Pozivam Skup{tinu RSK da na prvom narednom zasijedawu donese odluku o ujediwewu na osnovu plebiscita koji je odr`an i kod wih i kod nas. Tada }emo imati ve}u zemqu i ve}u vojsku... Srbija se ne brani u Obrenovcu ve} u Obrovcu". Predsjednik DSS Vojislav Ko{tunica je u izjavi za {tampu izrazio sumwu da je Zapadna Slavonija "prodata", jer po wemu, pona{awe Beograda i Knina navodi na zakqu~ak da su unapred bili obavije{teni o hrvatskoj agresiji i da za to treba da snose odgovornost.

12. 05. 1995.
Komandant mirovnih snaga u BiH Rupert Smit je izdao naredbu svojim trupama da uzvra}aju oru`jem ukoliko ih bilo koja od zara}enih strana napadne. Predsjednik SDS u Pakracu Veqko Xakula je pritvoren, dok se komandant 51. brigade zapadnoslavonskog korpusa Stevo Haramba{i} sa svojim vojnicima nalazi u logoru u Bjelovaru.

08. 05. 1995.
Zapadna Slavonija je skoro potpuno ostala bez Srba, koji su brutalno etni~ki o~i{}eni pod naletom Hrvatske vojske, pi{e japanski list "Jomiuri {inbun". Wegova svetost patrijarh srpski gospodin Pavle u pratwi episkopa zahumsko-hercegova~kog Atanasija i episkopa banatskog Hrizostoma, te Dragana Davidovi}a, ministra vjera u Vladi RS stigao je u Bawu Luku i odmah zajedno sa protojerejima, slavonskim episkopom Lukijanom posjetio rawenike koji se lije~e na hirurgiji Klini~kog centra. U razgovoru sa rawenim i nepovrije|enim srpskim civilima i vojnicima, ali i ~lanovima porodica koji su do{li da obi|u rawenike patrijarh gospodin Pavle rekao je da se od nequdi uvijek strada, da stradaju i neprijateqi i na{i, ali je jedno stradati na putu Bo`ijem, a drugo na putu zlo~ina.

14. 05. 1995.
Iz Zapadne Slavonije izbjeglo je dosad 12.000 Srba, a ve}ina od 3.000 preostalih iz straha, tako|e, `eli da napusti svoje domove i pre|e u RS ili SRJ, pi{e be~ki "Standard" u najnovijem broju.

15. 05. 1995.
Delegaciju Srpske radikalne stranke, koju predvodi wen predsjednik Vojislav [e{eq primio je na Palama predsjednik RS Radovan Karaxi} s ~lanovima naju`eg rukovodstva SDS.

09. 05. 1995.
Predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi} je primio specijalnog

16. 05. 1995.
Predsjednik Republike Srbije Slobodan Milo{evi} razgovarao je

1995

235

DOKUMENTACIONI C ENTAR R EPUBLIKE S RPSKE
s ambasadorom Robertom Frejxerom, predstavnikom SAD u Kontakt-grupi. Predstavnici UN u Sarajevu saop{tili su da su od ranog jutra u okolini grada vo|ene `estoke borbe. Muslimani su zapo~eli sukob granatirawem Lukavice, uslijedila je razmjena vatre i projektila. U gradu je progla{ena ratna opasnost. Sporazum o statusu snaga UN u Hrvatskoj potpisali su hrvatski ministar inostranih poslova Mate Grani} i specijalni izaslanik generalnog sekretara UN za biv{u Jugoslaviju Jasu{i Aka{i. U Kninu je odr`ana sjednica Vrhovnog savjeta odbrane (VSO) RSK na kojoj je usvojen zahtjev general-potpukovnika Milana ^eleketi}a da se razrije{i du`nosti komandanta Glavnog {taba Srpske vojske Krajine (SVK), a na prijedlog predsjednika RSK Milana Marti}a, za novog komandanta postavqen je general-potpukovnik Mile Mrk{i}. Ra~i. Izbjeglice se upu}uju u Isto~nu Slavoniju. je do{lo do odmazde sa srpske strane, kojom prilikom su sru{eni neki hrvatski manastiri i crkve, protjerivane redovnice, ubijani sve{tenici i nevini qudi. "Zlo je zlo ma ko ga ~inio i ma na kome ono bilo izvr{eno", ka`e se u apelu.

18. 05. 1995.
Vlada Slovonije odbila je da izda vizu srpskom patrijarhu gospodinu Pavlu, koji je trebalo da 16. juna doputuje u Qubqanu u trodnevnu posjetu Sloveniji. Predsjednik Srpske narodne stranke u Zagrebu Milan \uki} iznio je podatke o protjerivawu Srba iz Hrvatske. On ka`e da je prema popisu iz 1991. god. u Hrvatskoj `ivjelo 725.660 Srba (ra~unaju}i i "Jugoslovene"), i to u Krajini 258.298, a na prostorima izvan sada{wih UNPA podru~ja, ukqu~uju}i i "ru`i~aste zone", 467.370 gra|ana srpske nacionalnosti. Poslije dolaska na vlast HDZ iz Hrvatske je protjerano oko 300.000 Srba. Danas u Hrvatskoj `ivi 130-150.000 Srba. Jednoglasnom odlukom poslanika Skup{tine RSK u Borovu Selu, general-potpukovnik Mile Mrk{i} imenovan je za novog komandanta Glavnog {taba Srpske vojske Krajine.

20. 05. 1995.
Poslije trodnevnog rada u Borovu Selu zavr{ila je rad Skup{tina RSK. Nakon rasprave o hrvatskoj agresiji u Zapadnoj Slavoniji Skup{tina je zatra`ila hitno zasijedawe Savjeta bezbjednosti UN i uvo|ewe sankcija Hrvatskoj. Zahtijeva se reorganizacija Vrhovnog savjeta odbrane RSK i utvr|ivawe pojedina~ne odgovornosti za vojni poraz u Zapadnoj Slavoniji. Od me|unarodne zajednice tra`i se da prisili Hrvatsku da se povu~e sa osvojenih teritorija i da se za{titi srpsko stanovni{tvo. Skup{tina je prihvatila Rezoluciju SB UN 981 o mandatu mirovnih snaga, ali odbacuje one dijelove koji RSK tretiraju kao dio Hrvatske i uvo|ewe naziva UNCRO. Jednoglasno je donijeta odluka o realizaciji ujediwewa RSK i RS do kraja maja.

17. 05. 1995.
Savjet bezbjednosti UN nakon dvodnevne rasprave o nacrtu uvojio je Rezoluciju 944 o situaciji u Hrvatskoj. Od zara}enih strana tra`i se da hitno povuku iz tzv. zone razdvajawa i omogu}e mirovnim snagama nesmetan rad. Savjet tra`i da Republika Hrvatska u potpunosti po{tuje prava srpskog stanovni{tva i da mu se dozvoli puna sloboda kretawa. Generalni sekretar UN Butros Gali obavijestio je Savjet bezbjednosti UN o naglom pogor{awu situacije u BiH i pove}anoj ugro`enosti pripadnika mirovnih snaga. Zakqu~io je da je hitno potrebna reorganizacija i precizirawe ovla{e}wa i zadataka "plavih {qemova". Izbjeglice iz Zapadne Slavonije pre{le su granicu SRJ kod prelaza u

19. 05. 1995.
Sa podru~ja Gradi{ke prema SRJ i Isto~noj Slavoniji krenuo je konvoj sa oko 4.500 izbjeglica. Sveti arhijerejski sinod SPC uputio je apel doma}oj i svjetskoj javnosti. U wemu se o{tro osu|uje hrvatska agresija na Zapadnu Slavoniju. U apelu se ka`e da je u potpunosti uni{tena eparhija slavonska koja postoji neprekidno od 16. vijeka. Prema procjenama Crkve, pobijeno je ~etiri-pet hiqada `ena i djece i starih, a samo na Bijeloj Stijeni stradalo je oko 500 civila. Posje}a se da je iz napadnutih podru~ja izbjeglo oko 12.000 qudi, a da je hrvatska vojska naporedo bombardovala nekoliko gradova. Sa `aqewem se konstatuje da

21. 05. 1995.
Rukovodstvo RS isti~e da Zapad vr{i pritisak na Slobodana Milo{evi}a da prizna BiH, ali "to se ne}e i ne smije dogoditi", ka`e Radovan Karaxi}. Niko ne mo`e da izdr`i ono {to mi mo`emo, rekao je Karaxi}, zakqu~uju}i da rje{ewa na srpsku {tetu ne mo`e biti. Generalni sekretar UN Butros Gali ocjewuje situaciju u biv{oj BiH "neodr`ivom" i predla`e dvije opcije - povla~ewe "plavih {qemova" ili izmjenu wihovog broja i mandata, tvrdi pari{ki "Mond". Sarajevsko "Oslobo|ewe" pi{e da je Milo{evi} ve} odlu~io da prizna BiH, ali jo{ trguje oko uslova za priz-

236

HRONOLOGIJA 1 990 - 1 995.
nawe BiH i da se zbog toga odla`e priznavawe Hrvatske. odluku o zatvarawu granica prema RS, {to je preduslov za nastavak suspenzija sankcija. Hrvatska je prvi put priznala da je u borbama hrvatske vojske protiv srpskih snaga u Zapadnoj Slavoniji bilo i civilnih `rtava. Predstavnici UN izjavili su da su "bosanski Srbi" iz depoa u blizini Sarajeva pod kontrolom UN oteli nekoliko haubica.

24. 05. 1995.
U Bawoj Luci je iza zatvorenih vrata zavr{eno dvodnevno zasjedawe Skup{tine RS. Komisija za ujediwewe RS i RSK odr`ala je sastanak uz u~e{}e predsjednika dviju republika, koji su izjavili da vi{e nema razloga ni vremena da se ujediwewe odla`e i da je sada "posqewi minut za odlu~uju}i zaokret". Predvi|a se da }e sva temeqna akta biti pripremqena do 31. maja da bi se odr`ala ustavotvorna skup{tina i po~eo rad na Ustavu budu}e dr`ave. U Savjetu bezbjednosti UN ameri~ka ambasadorka Medlin Olbrajt ponovo se zalo`ila za bombardovawe "bosanskih Srba". U okolini Sarajeva vode se `estoke borbe. Granatirani su rovovi na liniji fronta na Debelom brdu, ju`no od Sarajeva. Komanda Srpske vojske saop{tila je da su muslimanske snage otpo~ele ofanzivu na svim linijama fronta srpskog Sarajeva i da je desetine razornih granata palo na srpska naseqa. Strane agencije javqaju da je Sarajevo granatirano i da ima poginulih i rawenih.

22. 05. 1995.
"Ne}u da izdam svoj narod i ne prihvatam plan Kontakt-grupe koji zna~i kapitulaciju Srba u biv{oj BiH", izjavio je u intervjuu za nedeqnik "[pigl" predsjednik RS dr Radovan Karaxi}. "Ako predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi} i prizna Bosnu situacija na terenu se ne}e promijeniti. Wu je i Zapad svojevremeno priznao ne pitaju}i Srbe, pa sad imamo rat", naglasio je predsjednik Karaxi}. Predsjednik RS Radovan Karaxi} zamolio je srpskog patrijarha Pavla da svojim autoritetom uti~e da ne do|e do priznavawa BiH. Ujediwewe RS i RSK je "neminovno i potrebno", rekao je predsjednik Skup{tine RS Mom~ilo Kraji{nik i zalo`io se za formirawe jedinstvene dr`ave sa ~vrstom vla{}u na cijelom podru~ju. Savjet bezbjednosti UN odlu~io je da sankcije protiv Republike Srpske i daqe ostanu na snazi. Predsjedavaju}i Savjeta bezbjednosti @an Bernar Merime je, nakon kratkog konsultativnog sastanka Savjeta, ocijenio da "ne postoji razlog da se ne{to mijewa u Rezoluciji 942 od septembra pro{le godine". Reaguju}i na odluku Savjeta bezbjednosti UN o produ`ewu sankcija prema Srbima u BiH, {to je obavezan da ~ini svaka ~etiri mjeseca. Konstatovano je da "nema promjena u pona{awu bosanskih Srba", pa su sankcije i daqe ostale na snazi. Misija Me|unarodne konferencije o biv{oj Jugoslaviji objavila je redovni mjese~ni izvje{taj u kome se konstatuje da SRJ i daqe po{tuje

23. 05. 1995.
Komandant UNPROFOR-a u BiH general Rupert Smit postavio je zara}enim stranama ultimatum da odmah obustave neprijateqstva, a Srbima jo{ dodatni uslov da u roku od 48 sati vrate ~etiri oteta topa iz skladi{ta te{kog naoru`awa pod kontrolom UN u okolini Sarajeva. General Smit postavio je i drugi ultimatum: obje strane treba sve te{ko naoru`awe koje se nalazi u zabrawenoj zoni da povuku ili da ga predaju u nadle`nost UN u roku od tri dana. Ambasador SAD u Kontakt-grupi Robert Frejxer, poslije sedmodnevnih pregovora s predsjednikom Srbije Slobodanom Milo{evi}em o priznavawu BiH u zamjenu za suspenziju sankcija prema SRJ otputovao je iz Beograda. Predstavnik Stejt departmenta je izjavio da ameri~ka vlada ima puni uvid u iranse isporuke oru`ja bosanskim mu