TRGOVAČKA I TEKSTILNA ŠKOLA U RIJECI S.

VONČINE 1A, RIJEKA

TEKSTILNA VLAKNA
Završni rad

Rijeka, lipanj 2011

..........................................3 2....................................................................................................... PRIRODNA VLAKNA.................................................................................................................8 ZAKLJUČAK.. TEKSTIL I TEKSTILNA VLAKNA..12 2 ...........................................................Sadržaj Sadržaj....................................................................................................11 LITERATURA:.............................4 3.......................................................... KEMIJSKA VLAKNA.................................................................................................................................................5 4................................................2 UVOD.............

kravata i haljina. Umjetna vlakna najčešće se izrađuju od drvene pulpe ili iz petrokemijskih proizvoda. Često se ta vlakna miješaju s prirodnim vlaknima. Od vune se izrađuje topli i mekani materijal od kojeg se izrađuju odijela i veste. pokrivača i ručnika. Od pamučnih niti dobivamo mekani materijal koji se puno upotrebljava za izradu odjeće. poliester i poliakril.UVOD Tekstil je odjeća napravljena od vlakana. Iz biljnih izvora dobivamo najviše materijala za izradu niti. rade kukuljice od dugih svilenih niti. Neka od vlakana koja nastaju od petrokemijskih proizvoda (nafta i prirodni plin) su najlon. Ovo su vrlo čvrsta vlakna koja se jednako koriste u izradi odjeće kao i izradi tepiha i namještaja. Drugo vlakno životinjskog porijekla je svila. Leptiri. Najčešće upotrebljavano vlakno životinjskog porijekla je vuna. većina tih vlakana je uglavnom bila biljnog ili životinjskog podrijetla. raznim kemijsko-tehnološkim metodama. iako je moguće vunu dobiti i od koza i drugih životinja. Danas pak mnoga vlakna proizvodimo umjetno. ispletena ručno ili strojno. 3 . dudovi svilci. Većina vune dobiva se od ovaca. Gledano kroz povijest. Svilena tkanina vrlo je lijepa i koristi se za izradu šalova.

ali osnovne osobine vrsta vlakna ostaju odlučujuće za upotrebu i održavanje materijala. Obuhvaća i proizvode za široku potrošnju u kućanstvima. nedovoljne gustoće. prešanje. Sirove tkanine poslije tkanja ne mogu se isporučiti na tržište jer su nečiste. higroskopičnost. Najvažnija svojstva tekstilnih vlakana jesu dužina. kojima je svrha izrada tkanina za odijevanje. šišanje. Najstariji očuvani tekstili potječu iz Catala Hüvüka (Anatolija). niti tj. strukturom ili načinom tkanja vlaknastih niti daju tekstilu njegov izgled. Tekstilna industrija obuhvaća proizvodnju pređe. Prije su se svi materijali izrađivali isključivo iz prirodnih vlakana. pustenjem. bojenja. pletenja. Vlakna su osnova svih tekstila. prepletanjem. otpornost na određena kemijska sredstava na vlakno. čupavljenje. te njihova površinska svojstva. pletenjem. ugostiteljstvu te za tehničku i medicinsku namjenu. odjeće i ostalih proizvoda na osnovi tekstilnih vlakana. tkanja. 4 . glačanje. Danas je tekstilna industrija jedna od najjače razvijenih u svijetu. finoća. elastičnost. predenjem. Tekstil se upotrebljava prvenstveno za izradu odjeće. čvrstoća. Starost im je procijenjena na 6500 godina prije Krista. koji se može izmijeniti. trajnost i upotrebljivost za pojedine namjene. textilis-tkan. a u posljednjih pedesetak godina razvijena su mnogobrojna sintetička vlakna. vezenja. čvrstoća. iglanjem. To su komadići vunenog sukna. lijepljenjem i drugo. Zbog toga se podvrgavaju nizu mehaničkih i kemijskih operacija kojima se dotjeruje estetski izgled. često neugledna izgleda. pletiva. tkalački) je naziv za svaku izrađevinu proizvedenu prepletanjem ili povezivanjem vlakana. Svojim osobinama. dekatiranje. Kemijska vlakna proizvedena su ili kemijskom obradom prirodnih polimera ili je sirovina za njihovu proizvodnju sintetizirana (sintetička vlakna). Prvi tekstili izrađeni su od konca koji je nastao vrtnjom niti između dlanova. Kasnije je izumljeno vreteno. i slično. TEKSTIL I TEKSTILNA VLAKNA Tekstil (lat. Mehanički postupci su: pregledavanje tkanina. Tekstilna industrija je opći naziv za različite grane predenja. ne tkanog tekstila.2. i slično. tkanina. Prirodna vlakna dolaze u prirodi u obliku prikladnom za neposrednu uporabu.

5 . uvjetima uzgoja. dok se sama tehnika pamučnog tkanja javlja na Mediteranu tek u IX. ali je još duži. merceriziranje. Svilenkastog je sjaja i žućkaste boje. pjeskovitu tlu s dosta kalcija. bojenje.. Biljka uspijeva u toploj i vlažnoj klimi. a koriste pamučne tkanine nakon Aleksandrovih pohoda. Procesom močenja razgrađuje se pektin te se nakon sušenja stabiljke mogu izdvojiti vlakna koja su kasnije mehanički obrađena. svilenkasto vlakno. To je bijelo. Trgovačke vrste pamuka su: • Američki pamuk: dolazi većinom iz južnih država SAD-a. Sea-Island pamuk je najbolje kakvoće. Grci spominju pamuk kao egzotičnu biljku. Upland. Pamuk se istodobno upotrebljavao već u starom Peruu i u Indiji. izbjeljivanje. • Pamuk iz bivših sovjetskih zemalja odlikuje se čistočom vlakana i bijelinom. stoljeću. Duljinom vlakana vrlo je sličan Sea-Islandu. PRIRODNA VLAKNA Sva su prirodna vlakna neravnomjerna i bogata preljevima (svojstvo svim prirodnim stvarima) što pridonosi njihovoj ljepoti. Dobiva se sa sjemenke biljke pamučike. Florida. Posebno se treba istaknuti vrsta mako. Pamuk najvažnije je biljno vlakno. New Orleans. Najbolje vrste potjeću iz Gruzije i Azerbejdžana. Kakvoća sirovog pamuka ovisi o podrijetlu. ubraja se među najbolje vrste na svijetu. Uzgajao se u dolini rijeke Ind već 2500 godina prije Krista. • Egipatski pamuk: vrlo je cijenjen na tržištu. karboniziranje..Najvažniji kemijski postupci su: iskuhavanje. tiskanje i apretiranje. tanko. 3. Indijski pamuk: većinom je žućkast. a uzgaja se za • dobivanje vlakna i sjemena (laneno ulje). Vlakna su smještena u kori stabiljke za koji su vezana pektinom (biljno ljepilo). Lan je jednogodišnja biljka koja uspijeva u krajevima umjerene klime. I ostale vrste američkog pamuka dobile su ime prema izvoznim lukama: Tahiti. Pamučna tkanina se zatim povremeno koristi kao uvozni artikl. kraktkih vlakana s dosta nečistoća.

te prva tekstilna sirovina. kašmirska vuna (vuna kašmirske koze). Čvrstoća vunenog vlakna je niska. Obrada lanenog vlakna proširila se u XIII. Vlakno lana ubraja se među najjača prirodna vlakna te je najbolja sirovina za konac. Argentina i Južnoafrička Republika. s 50-tak različitih vrsta. a u mokrom stanju još se smanjuje. kao i kod ostalih dlaka koza i deva. tropskim predjelima Amerike.U Egiptu je glavna tekstilna sirovina bio lan i najfinijim lanenim platnom omotavali su se kipovi bogova. deve ili nekih vrsta koza. alpaka i druge. irski i češki lan. Kini. Površina vunenog vlakna. Od Egipćanina su tehniku obrade lanenog vlakna preuzeli Feničani. Najzastupljenija je vuna domaće ovce. Vuna dobre kakvoće ima svilenkasti sjaj (veći broj ljusaka). i 1100. najveću tehničku važnost za tekstilnu uporabu ima ovčja vuna. Upotrebljava se za izradbu tkanina za pokućstvo. predivo za čipke i tkanine za posteljno i stolno rublje. zečja i devina dlaka. godine prije Krista). a kasnije i Grci i Rimljani. Vlakna su duga. Vuna je prirodno tekstilno vlakno životinjskog podrijetla. Na tržištu je osobito cijenjen belgijski. Pakistanu. Alžiru. Juta je jednogodišnja biljka koja zahtijeva izrazito toplu klimu i mnogo vlage. U Egiptu su nađene lanene tkanine čija je starost procijenjena na 5500 godina prije Krista. vrlo elastična. pokrivena je ljuskama te sjaj vlakana ovisi o izgledu i broju ljusaka na površini. Englesku. Na tržište dolazi pod nazivom moher-vuna. a prostija je staklasta izgleda i teže se boji. Vuna je neosporno najstarija tekstilna sirovina jer su ovce bile pripitomljene još u neolitsko doba. Stoljeću na europske zemlje (Francusku. bijele boje. Flandriju i Njemačku). Gaji se u Indiji. više ili manje kovrčave dlake ovce. Engleska i Španjolska. Iako se vunom općenito nazivaju finije ili srednje fine. Glavne vrste vune su: • Angorska vuna: naziva se po pokrajini Angori u Turskoj gdje se i danas uzgaja. Najveći proizvođaći vune su Australija. deblja i svilenosjajna. SAD. Koristila se u istočnom Sredozemlju i u Europi (najranije vunene izrađevine potječu iz grobnica izrađenih između 1300. no u uporabi je i angorska vuna (dlaka angorske koze) koja se kao fino češljana vuna zove moher. sagova i 6 . Novi Zeland. Stabljike jute prerađuju se na način sličan lanu. ravna.

Nitko izvan granica Kine nije znao postupak proizvodnje svile koja je bila pod zaštitom carskog doma. šalova i rubaca. boja. Dlaka angorskog kunića (angora vuna): mekana. Postupak uzgoja svilene čahure vrlo je jednostavan. Za hranu sekoriste lišćem bijelog duda te izrastaju u ličinke. a češljana angorska vuna za izradbu pletene robe i finih lister-tkanina. Dobar je izolator topline ali nije osobito čvrsta. fina i lagana. Od svile se izrađuju vrlo 7 . kojom se obavijaju obje niti fibroina. Upotrebljava se u mješavini s drugim vrstama vune za izradbu grublje vunene pređe. ali deblja i gruba opipa. bijele boje i posebnog sjaja. Svila je jako vlakno. sagova i imitacija krzna. Najviše se od angora-vune izrađuje pletena roba za razne modne ženske odjevne predmete. čvrstoća i finoća. Njezina uporaba bila je ograničena na vladajuću kuću i vlastelu. • Dlaka domaće koze (kostrijet): duga je i sjajna. e vrednuje se ponajprije sjaj. Svilenom cestom (preko cijele Azije). • Kašmirska vuna: dobiva se isčešljavanjem kašmirske koze koja se uzgaja u pokrajini u Kašmiru u Indiji. Leptir snese jajašca iz kojih se razvijaju gusjenice. Skupocjena tkanina bila je toliko važna da je sama po sebi postala sinonimom bogatstva i otmjenosti. Dudov svilac uzgajali su u Kini široki slojevi (provincija Šatung) već 3000 godina prije Krista. Iz otvora ispod usta iispuštaju dvije tanke niti zvane fibroin . tvz. • • Devina dlaka (kamelhar): dobiva se od leđnih dijelova jednogrbe ili dvogrbe deve. Svila je istočnjačkog podrijetla te poznata od davnine. Kakvoća svilenog vlakna ocjenjuje se prema podrijetlu. Od te se dlake u mješavini s drugom vunom izrađuje lagan tkanina u prirodnoj boji. mekana i blaga sjaja. Za daljnju preradbu tkanjem i pletenjem više niti spaja se u jednu a zatim se končaju. Cijenjena je pušasta finokovrčava dlaka. Kašmirska vlakna su najcjenjenija i najskuplja vlakna. Stoljeće kasnije dudov svilac prenosi se u Koreju a zatim u Japan. koja se ističe malom težinom. a češljana angorska vuna za izradbu tkanina za pokućstvo. Najviše se cijeni fina mekana dlaka blaga sjaja dobivena od mladih koza koja se koristi za izradbu istoimene tkanine. Tako nastaje nit svile od koje gusjenica gradi čahuru koja se nakon par dana odmota te se stvaraju filamenti koji se bilježe u metrima ili kilometrima. Istodobno se kroz posebne žlijezde ispušta ljepljiva tvar zvana sericin.imitacija krzna. velike elastićnosti. U Europu stižu svilene tkanine već 100 godina prije Krista.

Acetatna vlakna (CA): pojavljuje se na tržištu nakon Prvog svijetskog rata. slabije upijaju vlagu. ovisno o sirovini. U ove proizvode se ubrajaju viskozna. Ta vlakna na tržište dolaze s raznim nazivima. Celuloza dobivena iz drveta ili otpadaka pamuka kemijskom se putem pretvarau topljivi oblik te se istiskuju duge niti koje se nakon ispredanja očvršćuju. poliesterska. Viskozna vlakna su sjajna. Vlakna su sjajna. materijali za pokućstvo.. Slijede bakrena svila te viskozni rayon. Druga generacija kemijskih vlakana donosi sintetička vlakna koja za sirovinu imaju sintetičke polimere dobivene na petrokemijskoj osnovi ili iz proizvoda suhe destilacije ugljena. akrilna i polipropilenska vlakna.. pa ima istaknuto mjesto u industriji umjetnih tekstilnih proizvoda. Otporna su na djelovanje kukaca i mikroorganizama. bakrena i modalna vlakna. Imaju veću rastezljivost i otpornost na površinsko trošenje. Posebno su poznata bemberg i cuprama vlakna. Sintetička vlakna: od sintetičkih vlakana najmasovnije se proizvode i upotrebljavaju poliamidna. Bakrena vlakna (CUP): zbog skupe proizvodnje danas se rijeđe nalazi na tržištu. KEMIJSKA VLAKNA Tijekom XVIII. postupku dobivanja i zemlji proizvodnje. 8 .. Ona su jednostavna za održavanje zbog lakog pranja i sušenja. dobro upijaju vlagu. 4. neotporna su na toplinu. a svileni konac koristi se za šivanje i vezenje skupljih odjevnih predmeta. imaju nisku čvrstoću. imaju ista svojstva u mokrom i suhom stanju i ne mijenjaju oblik pri pranju i nošenju.to su jeftina vlakna namijenjena širokoj potrošnji. nabijanje statičkim elektricitetom te manje su ugodni za nošenje u usporedbi s prirodnim vlaknima. gužvaju se.cijenjena konfekcijska roba.. stoljeća dobiva prva umjetna svila pod imenom rayon. većinom viskoznim postupkom. acetatna. počinju se proizvoditi nakon Prvog svijetskog rata. Kemijska vlakna prve generacije dobivena regeneracijom celuloze. Viskozna vlakna (CV): odlikuje se nizom dobrih svojstava. stoljeća počelo se razmišljati o proizvodnji umjetnih vlakana koja bi mogla zamjeniti pojedine prirodne sirovine te time riješiti problem opskrbe tekstilne industrije. Glavni nedostaci su im: osjetljivost na povišene temperature. Osobito su na glasu kineska i japanska svila. Tako se potkraj XIX.

Dolan. Dacron. upotrebljavaju se u tekstilijama od kojih se očekuju visoka zaštitna svojstva. Leakril. Aramidna vlakna (AR): su tipovi poliamidnih vlakana. za odjevne tekstilne predmete i drugo. Orlon. Termička otpornost im je slabija nego kod drugih sintetičkih vlakana. Malon. Nomex. Svojstva su im visoka rastezna čvrstoća i elastičnost. Vlakno je porozno. Elastanska i elastodienska vlakna mogu biti prirodnog (kaučuk) ili sintetičkog porijekla. povišene temperature taljenja te viskoke otpornosti na kemijske reagense. Imaju široku primjenu u tekstilnoj industriji. Lycra je naziv za sintetičko elastično vlakno koje je prvo počeo proizvoditi američki koncern Du Pont. U tekstilni proizvod se ugrađuju same ili kombinirane s drugim elastičnim vlaknima. Enkalon. Lilion. Trgovački su im nazivi: Kevlin. Komercijalni nazivi su: Najlon6. brzo 9 . Trevira. Tergal. dobro se pere. Izrazito su otporna na gužvanje i njihova osobita sposobnost je zadržavanje trajnost nabora. Odlikuju se visokom sposobnošću rastezanja – preko 200%. Komercijalni nazivi za PAN vlakna su: Acrilan. Trgovački su im nazivi: Lastex. Na tržište dolazi i pod imenom spandex-vlakno. u industriji namještaja. Maklen. Grilon.6. Lycra. Takva vlakna svojim izgledom i opipom podsjećaju na prirodnu svilu. Diolen. Vartilen. Naročita mu je izražena sposobnost rastezanja i mala težina. Dralon. Technora. Terital. Poliamidna vlakna (PA): proizvodnja tih vlakana naglo se razvila zahvaljujući primjeni za izradbi ženskih čarapa. Vrlo su otporna na kiseline i alkalije. posebno u kombinaciji s prirodnim vlaknima – pamukom i vunom. Polipropilenska vlakna (PP): otporna su na gužvanje. Perlon. Twaron. Pojačanih mehaničkih otpornosti. postojanost prema gužvanju i prema kemijskim i mikrobiološkim utjecajima. neotporna su na sunčevo svijetlo. Ne upijaju vlagu i sklona su nakupljanju statičkog elektriciteta. Koriste se za izradu tekstilnih proizvoda za tehničke svrhe. Terlenka.Akrilna vlakna (PAN): proizvode se polimerizacijom akrilonitrila. oksidacijska sredstva i mikrobiološke utjecaje. Poliesterska vlakna (PES): nastaju međusobnim djelovanjem kiselina i alkohola uz istodobno oslobađanje molekula vode (polikondezacija). Visoke su čvrstoće. Dolaze na tržište pod sljedećim trgovačkim imenima: Terylen. lako upija vodu.

10 . Lycra se često miješa s ostalim vlaknima. Trećom generacijom dobivaju se kemijskom ili fizičkom modifikacijom postojećih tipova kemijskih vlakana. visoka izdržljivost i dulji vijek trajanja.suši i ne deformira se na povišenoj temperaturi. Rabi se za onu tekstilnu robu kod koje se traži elastičnost. dobro prijanjanje uz tijelo bez gužvanja.

poznata je činjenica da prirodne tkanine „dopuštaju da koža diše“. Tu spadaju: Sintetička vlakna poput akrilnih i poliamidnih. Kao i regenerirana vlakna među kojima su viskozna najčešća. koje se lako održavaju i dostupne su po nižim cijenama. dok druga ne podnose više od 40°C. Iako su u 20. od prirodnih materijala poput vune. Viskoza se rasteže kad je mokra. sintetički materijali lagano se peru i brzo suše. a neka među njima slična su po kvaliteti pamučnim vlaknima i podnose visoke temperature pranja.ZAKLJUČAK Tekstilna industrija je industrija koja se bavi proizvodnjom prediva. Riječ je o jakim materijalima otpornim na gužvanje koji nemaju mogućnost upijanja vlage. Naime. tkanina i konačnih proizvoda od tekstila. Postoje mnoge varijante ovih vlakana. Prirodna vlakna biljnog i životinjskog porijekla već se stotinama godina koriste kako u izradi odjeće. što treba imati na umu kada sušite odjeću od tog materijala. poliestera i poliakrila. pa se lako statički pune. Kada je sušite. Istodobno. a druge po širini (potka). vuna i svila. dok umjetne nemaju to svojstvo. Te niti sastavljene su od prirodnih ili / i kemijskih vlakana. tako i u dekoriranju interijera. pamuk. ili umjetnih materijala. pamuka ili svile. raširite je po ravnoj površini. stoljeću na scenu stupile i tkanine načinjene od kemijskih vlakana – poliamida. tkanine od prirodnih vlakana zadržale su status zahvaljujući upravo svojoj nezamjenjivoj udobnosti i pozitivnom utjecaju na zdravlje. Kemijska vlakna čine različite vrste vlakana od kojih svako vlakno ima svoje karakteristike. Tkaninu sačinjavaju isprepletene končane niti od kojih se jedne protežu po njenoj dužini (osnova). 11 . U ovu skupinu vlakana spadaju: lan.

Zagreb.srce. Sysprint. Ekonomski leksikon 1. Internet: hrcak.poslovniforum.com. Brzak.hr/info/lit27.hr/file/15433 http://www. 1997 2. S.wikipedia.pineta.asp http://www. 2. Ekonomski pregled 3.hr/web/app/?w=Ukratko%20o%20materijalima http://hr. 4.: Poznavanje robe u trgovini.LITERATURA: Knjige: 1.org/wiki/Tekstilna_industrija 12 . 3.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful