MASLINA

GOSPODARSKI ZNACAJ PODRIJETLO, BOTANICKA PRIPADNOST, EKOLOGIJA I SVOJSTVA MASLINE UZGOJ, NJEGA, ZA TITA I PRERADA MASLINE

Nakladnik ADRIA BOOK d.o.o. SPL1T Priredio NIKOLA VECERNIK CRTEÞI, FOTOGRAFIJE I GRAFICKA RJE ENJA ROKO, ANDRIJA MIMICA I NIKOLA VECERNIK KOREKTOR I LEKTOR STELA VECERNIK TEHNICKI UREDNIK NIKOLA VECERNIK Racunarski slog ST - Stil - Split

Tisak "BRAMIL" s p.o. Split Naklada 3.000 primjeraka II izdanje 1994 god.

Skeniran tekst i crteþi za osobnu upotrebu priredio STIPE pl. PETRICEVIÆ Dubrovnik, studeni 2001. godine

zahvaljujuæi prvenstveno entuzijazmu pojedinih strucnjaka u poljoprivredi i napredovanju znanosti. Na na im prostorima maslina raste i uzgaja se od davnine i jedna je od biljnih kul tura koja je omoguæila odrþanje i razvoj covjeka. a mnogi plodni maslinici diljem jadranske obale poprimili su izgled zapu tenog umskog rasli nja. . a to æe biti predmet trajnog izucavanja. na iseljeni hrvatski narod pre nio je maslinu u daleke zemlje Juþne i Sjeverne Amerike. a u specificnim mikroklimatskim i pedolo kim prilikama se u uzgoju specificno i pona a. jo uvi jek za nauku nedorecenih. tako da dana nja proizvodnja ne zadovoljava na e potrebe potro nje. Kao poljoprivredna kultura. Odlaskom seoskog stanovni tva iz poljoprivrede u drug e privredne grane. pa se za podmirenje potreba poseþe uvozu maslinova ulja i plodova za jelo. kojega mnogi nisu nikada zapazili. pa kada zbog niskih temperatura smrzne i li strada od poþara. u pro losti je neredovito raCala. Diljem jadranske obale i danas su sacuvana stabla stara vi e tisuæa godina. podizanju novih nasada na suvremenim osnovama. kako sa stajali ta postojeæeg nivoa proizvodnje. Uslijed raznoraznih agroekonomskih cinitelja u posljednjem stoljeæu kod nas je drasticno smanjen broj produktivnih stabala. SELIDBE MASLINA S bolom u njedrima napu tajuæi domove svojih pradjedova. Maslina je neuni tiva biljka. tako i u odnosu na moguænosti poveæanja proizvodnje u narednom razdoblju. Australije i na Novi Zeland. kao i zbog prekomjernog ekonomski neopravdanog uvoza ulja i plodova za jelo. trbuhom zbog kruha. do lo je do poraþavajuæeg pada maslinarske proizvodnje. Posljednjih dvadesetak godina. zahvaljujuæi regenerativnim svojstvima brzo se obnavlja iz panja i li korijena. stvoreni su preduvjeti za re dovitije rodnosti i postizavanje visokih prinosa. dugovjecna. Genetski je jo uvijek nepotpuno naucno obraCena. poljoprivrednoj kulturi i umsko-ukrasnoj biljci j e odvojeno pisano u na oj i stranoj literaturi 1 ostavljeno je mnogo prostora t dilema. te postupnom povratku mlaCeg nara taja maslinarskoj proizvodnji.UVOD Maslinarstvo je gospodarski vrlo znacajna grana u ukupnoj na oj poljoprivrednoj proizvodnji. to je znacajno doprinijelo obnavljanju zapu tenih maslinika. to je djelomicno utjecalo i na raseljavanje stanovn i tva iz preteþno maslinarskih krajeva. prepu tena nebrizi i tetnim utjecajima prirodnih cinite lja. O maslini kao botanickoj vrsti. u nadi boljeg þivljenja.

Na taj nacin maslina se selila iz vrtova u vrtove. no ena uspomenama.Ostala je maslina rastuæi vjecnim þivotom u njihovim vrtovima i domovima. ljepote i vjecnog þivljenja u ljubavi sa covjekom! GOSPODARSKI ZNAÈAJ UZGOJA MASLINA Na citavom na em priobalnom podrucju postoje prirodni uvjeti za uspje an uzgoj masline. provodeæi dane na palubama broda u samoæi i ceþnji za svojima. za uspomenu donosili su strane so rte maslina i ukra avali svoje vrtove. koja ih st alno podsjeæa na domovinu u koju se mnogi od njih nikada nisu vratili! Iz drugih zemalja na i pomorci. odlazila i dolazila u na e podn eblje. kao simbol mira. plodnosti. no eni valovima dalekih morskih pucina. .

od kojih u Evropi 76 post o. Aziji 13. zbog smanjene moguænosti mehanicke obrade. konjunkture na trþi tu vina i zemlji nih povr ina pod maslinama.000. Ovakva orijentacija privreCivanja veæ je djelomicno zaustavila iseljavanje sa neki h otoka i pruþila je moguænost osiguranja egzistencije mladim nara tajima. U posljednjih 100 godina kod nas fond aktivnih maslina je smanjen od 15 milijuna na manje od 4 milijuna stabala. Za pretpostaviti je da æe se i nadalje fond rodnih maslinovih stabala smanjivati n a nepristupacnim terenima. Drugom krizom u maslinarstvu smatra se period nakon II. Danas u svijetu raste oko 800. Africi 8.8 milijuna tona ulja i oko 980. Americi i Australiji 3 posto.000 stabala maslina. U strukturi privreCivanja na nekim podrucjima. Zapadnu Evropu i u prekomorske zemlje. privredne grane koja se sa stanovi ta zapo ljavanja nadopunjavaju. a proizvodnja ulja svedena je u prosjeku na 2300 t godi nje. stoljeæu. Prosjecni godi nji prinos iznosi 1. gdje se uspj e no uzgaja. maslinarstvo kao poljoprivred na grana proþivljavalo je padove i uspone. Prva kriza u maslinarskoj proizvodnji zabiljeþena je u pro lom stoljeæu kao posljedica pojave filoksere u Evropi.U svojim dugim stoljeæima uzgoja na ovim prostorima. irenja vinogradarstva na tetu Uzgoj maslina u svijetu Nakon otkrivanja novih kontinenata u XVI. Australiju. svjetskog rata. Zemlja . maslinarstv o i turizam cine osnovu egzistencije stanovnika. ovisno o raznim agroekonomskim faktorima. maslina je rasprostranjena u Sjevernu i Juþnu Ameriku. Najznaèajniji uzgajivaèi maslina u svijetu. a u posljednje vrijeme i Japan. a to bi trebalo nadoknaditi regeneracijom starih maslinika i podizanjem novih nasada na plodnijim zemlji nim povr inama i suvremenim osnovama. a posebno na otocima. uvjetova nom naglom seobom aktivnog poljoprivrednog stanovni tva sa sela u grad.000 tona konzerv iranih crnih i zelenih plodova za jelo.

uzgoja Ha (000) Broj stabala (000) Proizvodnja Ulja (000t) Proizvodnja jest.745 527 200 Italija 2121 181.7 Turska . plodova (000 t) panjolska 2091 188.800 430 71.963 90 8 Portugal 1114 49.496 50 20.5 Tunis 1419 55.

820 82.000 34 61 Sirija 210 28.000 88.500 85 100 Alþir 201 20.180 14 8 Libija 100 8.000 143 150 Grcka 631 117.8 1.7 Libanon .552 285 137 Maroko 310 30.

55 6.000 2.6 6 Argentina 50 8.000 4.5 USA .680 2 4.9 10 Hrvatska 32 4.000 10 34 Francuska 42 6.3 0.040 2.3 Cipar 28 2.8 2 Albanija 36 5.000 1.

200 1 85 Izrael 12 1.520 3.13 2.1 15 .

050 7.7 UKUPNO 9421 806. koji je podijeljen u 5 podrajona: to predstavlja Jadranski rajon uzg 1.821. Rajoni uzgoja maslina Maslina se uzgaja na cijelom obalnom podrucju. Srednja Dalmac ija 5.1 Ostale zemlje 134 7. oja maslina.4 Uzgoj maslina u Hrvatskoj U posljednjem stoljeæu fond maslina i proizvodnja ulja svedena je na 1 /4 u odnosu na raniji period. Juþna Dalmacija Danas u na oj zemlji posjedujemo fond maslina i prosjecnu godi nju proizvodnju kako je to prikazano u slijedeæoj tablici: Ukupan broj produktivnih stabala i prosjeèna proizvodnja . Istarsko primorje 2.6 934. Sjeverna Dalmacija 4.834 40 19. Kvarnerski otoci 3.Egipat 2 1.560 1.

stabala % Pros. plodova t Pr.794 657 4.048. proiz.25 3.434 26. primorje 287.85 . ulja t 1. produkt. sjeverna Dalmacija 983.245 718 5. Srednja Dalmacija 1. Juþna Dalmacija 781.509 20. Istar.66 621 90 3.596 219 2.66 1. Hrvatsko primorje 249. proiz.98 4.Rajoni uzgoja Br.378 6.666 27.023 7.

za to postoji konjunktura na svjetskom trþi tu.350.000.132 Proizvodnja maslinova ulja i konzerviranih plodova za jelo je u Hrvatskoj defici tarna. To je moguæe objektivno postiæi uz modernizaciju i intenzifikaciju postojeæe proizvodnje i podizanje novih nasada na plodnijim tlima i na suvremenim osnovama uz primjenu potrebnih agrotehnickih mjera.852 446 UKUPNO 3.000 13. za to se izdvajaju znatna devizna sredstva. Na Hrvatskim prostorima postoje svi uvjeti za poveæanje maslinarske proizvodnje za podmirenje potreba trþi ta i dijela trþi ta za izvoz. Uzmemo li u obzir trenutnu cijenu na svjetskom trþi tu. a koja za ulje iznosi 1860 $ /t. ne racunajuæi tro kove prijevoza i ostale dadþbine. proizlazi da je hrvatska u poslj ednjih 5 godina izdvojila za uvoz oko 6.000 $.108 2.2. pa da bi se podmirile potrebe i uvoze se ulje i plodovi za jelo. a za konzervirane plodove 1250 $/t fco utovareno. .

Grancice masline naCene su u egipatskim grobnicama stare vi e od 4000 godina. stoljeæa prije nove ere. pukinjom. ) i podvrsta pitoma maslina (Olea europea sativa L.ume cesmine (crnike) . (Mimice). a maslina je rasla u na em podneblju znatno ranije od njihova dolaska.crnika (Quercus ilex L. vrstama cini zimzelenu umu. putem arheolo kih iskopina ustanovio i dokazao da je u periodu mlaCeg neolita oko 3500.Grabova c Donji Dujmoviæi) i osniva cistu sastojinu zelenike. Smatram da su tzv. prirodni plod na eg podneblja i da na na im prostorima potjecu iz perioda prije nego je akademik Grga Novak u Grapcevoj spilji na Hvaru. odakle je njen uzgoj pro iren kod nas i u druge zemlje Mediterana. Planika (Arbutus unedo L. bilo relativno gusto nastanjeno stanovni tvo na cijelom otoku covjek Mediteranac i srod nici ove narodne grupe. U Sjevernoj Dalmaciji zadire u kopno do 200 m nad morem. I. mrcom.) u razlicitim mikroklimatskim uvjetima izdvajaju se iz biljne zajednice cesmine i osnivaju zas ebne ciste sastojine. . tzv. podvrsta divlja maslina . Rasprostranjena je u uskom priobalnom pojasu Istre i na otocima Kvarnera. godine prije nove e re. samoniklim biljnim.sorta oblica) samonikle biljke .).mastrinka.) koja je u zajednici cesmine najotpornija na studen penje se na najveæe visine (Mosor-Gata-Smovo 350-450 m n/v). a na Pagu i Rabu na niþim nadmorskim visinama i uz more. Zabiokovlje . Pretpostavlja se da joj je pradomovina Palestina ili Mala Azija. cini sastavni di o biljne zajednice .ume cesmine (Q. Tako zelenika (Phyllyrea latifolia L. to dokazuje slijedeæim spoznajama: A) Nije sporno da prema Horvat I.PODRIJETLO MASLINE Do sada se vjerovalo nauci koja je smatrala da je maslina kao poljoprivredna kul tura donesena iz drugih krajeva i da su je na na e prostore donijeli i prvi uzgajali St ari Grci i Rimljani prije na e ere. planikom.) kao najneotpornija na studen osniva ciste sastojine p lanike neposredno uz more na Hvaru do 100 m n/v. to je nedokazano jer su Stari Grci poceli kolonizirati na e krajeve pocetkom IV. mrikom.) formira u srednjoj Dalmaciji ciste sastojine cesmine do 300 m n/v.(Quercetum ilicis Br-Bl).mastrinka (Olea europea oleaster L. gdje u zajednici sa cesminom. zelenikom i dr. a u juþnoj Dalmaciji penje se vi e od 350 m nad morem (Horvat I. Pojedine vrste iz sastava biljne zajednice . . Cesmina . divlja maslina .

e. a maslina je bila i ostala najkvalitetnija hrana za ljude i stoku posebnu u zimskom periodu. Na mnogim na im prostorima ciste sastojine divlje masline su uni tene. gospodarski odrþavale preteþno od stocarstva i ratarstva.Divlja maslina (O.) u istim uvjetima formira . Jo i danas ona se odrþala u kamenitim policama koje nisu bile pristupacne za kozu i covjeka.amfora i da su trgovali i izvozili vino i amfore u sjever ne krajeve jadranske obale i na taj nacin se obogatili.). Poznato je da su Stari Grci na Krfu veæ u VIII. i VII stoljeæu prije nove ere razvili vinograda rstvo i proizvodnju keramike . manje sastojine o d 0-200 m nad morem. preteþno se uzgaja oblica. Iliri u Libu rni. Nije sporno da je pitoma maslina . Upravo na tim prostorima od Neretve do Zrmanje i na otocima Srednje i Sjeverne Dalmacije. jer je od zelenike i cesmine neotpornija na studen. a ne maslinu.sort a oblica na a autohtona sorta (raste samo u Srednjoj i Sjevernoj Dalmaciji) i cini 98 posto asortimana. cije je pro irenje uzgoja i lo na tetu povr ina pod maslinama. a u ukupnom hrvatskom asortimanu sudjeluje sa 62 posto (Elezoviæ). Da su .. Korcula i dr.vi novu lozu. Novije civilizacije na na im prostorima (Grci i Rimljani) donijeli su kulturu . jer su se civilizacije koje su se poslije Mediteranaca naselile u na e krajeve. oleaster L. Stobrec. gdje grckih kolonija nije bilo ili su tek poslije Visa formirane (Tro gir.

Apeninskog poluotoka. MeCu ostalim fragmentima keramike pronaCeni su ostaci velikih posuda. prije nove ere. a kasnije i vina. to potvrCuje postojanje ove sorte na na im prostorima prije dolaska Grka i Rimljana u na e krajeve. Prema analizama M.Sesklu). dolazim do tog zakljucka. Kar ulin tehnika u proizvodnji keramike na Hvaru. usavr ene na Hvaru. mnogo ran ije od prodiranja Grka Ahajaca u juþni dio Balkanskog poluotoka. Heindrech u vezi s pretpovijesnim nalazima b ojane .).je donijeli Stari Grci ili Rimljani i danas bi rasla negdje u Grckoj ili Italiji . ali iz odreCenih pretpostavki .Panonije. buduæi da tamo ne raste. Velike posude i amfore domaæeg podrijetla. No. da bi sa sigurno æu mogli utvrditi prisutnost masline na Hvaru u to vrij eme. medu ostalim.i analiza tehnolo kog postupka u proizvodnji keramike. U donjim slojevima spilje naCeno je mno tvo fragmenata crjepova sa bojanim ornamentima. sluþile su za cuvanje i transport maslinova ulja. Tisuæljeæu. Po svojoj kvaliteti naucno je dokazano da je jedna medu najboljim svjetskim sort ama. a izvori vode uz velika prostranstva povr ine otoka sa gustim umama davali su obilno zaklona i hrane biljnog i þivotinjskog podrijetla divljim zvijerima. bila je slicna onoj koju opisuje R. koja pripada Tesarskim nalazi tima. dakle. obale Sjeverne Afrike i juþnog trupa Balkanskog poluotoka (Hvar i dr. a vodi daleko podrijetlo iz neolitskih nalazi ta . Naþalost. Novak doseljenje covjeka Mediteranca i srodnika ove narodne grupe u pretpovijesno vrijeme sa obala Male Azije na obale Egejskog mora. Otok Hvar i podrucje srednje Dalmacije u pretpovijesno doba bilo Je dosta umovito . dogodilo se veæ u III. lonaca i amfora izraCenih od domaæih sirovina sa poznatom tehnologijom keramicke kulture (Dimini . divljaci i co vjeku. prigodom istraþivanja iskopina u Grapcevoj spilji akademik Grga Novak nije posvetio paþnju arheolo kim nalazima ostataka nagorjelog drva i drugih ostataka bilj nog podrijetla. a vjerojatno i ranije. ibenska Rogoznica B) Prema G. pa tko bi bio tako nepo ten prema njoj u Grckoj ili Italiji da joj u dana nje vrijem e nije ostavo tragove postojanja? Sorta oblica.

Poliranje keramike vr eno je uz pomoæ ulja ili masti vegetabilnog ili þivotinjskog podrijetla. keramika zadrþava neporozno stanje. nakon cega se pece. Ona mjesta koja nisu polirana uljem ili mastima i nakon pecenja ostaju porozna. .keramike iz grada Samosa. Po pecenju. pa povr ina crijepa postaje glatka i gotov o neporozna.

Jo i danas kod nas na Lastovu i u Grckoj na nekim podrucjima. tj.8 m 1. na eg eminentnog tehnologa za maslinu. na praotac Mediteranac imao Je u zimskom periodu obilje maslinovih plodova. Prema tome. veæ sakupljaju tok om cijele zime i ranog proljeæa. do pocetka nove vegetacije (travanj). mjeseca.4 m 1 m 1 m 3. 2.4 m . koji su mu omoguæavali odrþavanje i evoluciju u na em podneblju. masline: se ne beru.-IV. jo uvijek nedovoljno biokemijski ispitane ljek ovite i vitalne korisnosti. Mirka Gugiæ. plodovi maslina zadrþavaju se na stablu u prirodnom uzgoju u mikroklimatskim uvjetima Hvara od X.C) Prema spoznajama mr. kada kod masline dolazi do prirodnog odbacaja plodova.

Na na im prostorima porodica Oleaceae zastupljena je sa rodovima: Fraxinun (jasen) . tj. a u korjenovom vratu 10.ume cesmine (Quercetum ilicis Br. Forsythia (forzitija).Divlja maslina-mastrinka u K. porodici Oleaceae. s tim to se od sjevera prema jugu vi e udaljuje od mora i penje se na veæe nadmorske visine.6 m etara obujam debla iznosi 6. a to u narodu znaci samoniklost ili prirodno rasprostranjenje. europea oleaster L i pitomu maslinu .40 metara. Olea europea oleaster L . podrazredu Asteridae.500 godina. . tafiliæu stara je 1.dvosupnice. Jasminum (jasmin). koja ima dvije podvrste: divlju maslinu (mastrinku) O. europea sativa L .divlja maslina (mastrinka) Ona je razgranato trnovito drveæe ili grmlje. rodu Olea! Predstavnici porodice Oleaceae su biljke stabla ice ili grmlje sa listopadnim ili zimzelenim li æem jednostrano ili sloþeno (perasto) nasuprotno ili pr ljenasto rasporeCeno. Ligustrum (kalina) .O. redu Oleales.). Syringa (jorgovan). Ova podvrsta rasprostranjena je na cijelom Mediteranu i cini s astavni dio biljne zajednice .-Bl. Nazivamo je divljom maslinom. BOTANIÈKA PRIPADNOST Maslina pripada razredu Magnoliatae . Na visini debla 1. prirodno je rasprostranjena na cijelom priobalnom pojasu na e jadranske obale. sa malim i gorkim plodovima koji daj u malo ulja. Rod Olea zastupljen je sa vrstom Olea europea L. nastanak i razvoj u prirodi bez utjecaja covjeka. Kako je veæ nagla eno. Phillyrea (zelenika) i Olea (maslina).6 metara.

Kod nas se danas uzgaja oko 60 domaæih i introduciranih sorti maslina. U svakom podrajonu uzgaja se vi e sorti od kojih su najznacajnije: Istra: bjelica. a u posljednje vrijeme i diljem svijeta. dobi cvatnje. Olea europea sativa L . su u. moraþola. plominka. Danas se u svijetu uzgaja vi e od 500 sorti pitome masline. pojedinacno u sastojinama mastrinke. buga. kolicini i kvaliteti ulja. umi cesmine ili u manjim Za poljoprivrednu proizvodnju ima znacenje kao podloga za navrtanje i opra ivac pitome masline. pa postoji moguænost. ploda i ko tice. U posebnim ekolo kim uvjetima iste sorte mogu pokazivati morfolo ke razlike. odakle je njen uzgoj pro iren na cijelo p odrucje Mediterana. Raste na Mediteranu. tetocine.pitoma maslina ili uljika Ona je jedna od najstarijih kulturnih biljaka. dr. drobnica i oblica . a sa razlicitim botanickim osobinama. dobi dozrijevanja. crnica i drobnica Kvarner i Podvelebitlje: slivnjaca. tj. otpornosti na studen. Pretpostavlj a se da joj je pradomovina Palestina ili Mala Azija. od 45° sjeverne do 35° juþne irine. broju cvjetova u grozdu: intenzitetu samoopl odnje. SORTE MASLINA Sorte su botanicki varijeteti iste genetske konstitucije. temeljem genocentara o nastanku biljnih vrsta. boji i velicini lista. rosulja. MeCusobno se razlikuju po nacinu rasta: obliku i bujnosti kro nje: obliku. da je istovremeno roCena i u na em podneblju . Po nacinu uporabe plodova razlikujemo sorte: sorte za Jelo i sorte sa dvojakom uporabom. Rasprostranjena je u umjere nom pojasu. nastale odabiranjem selekcijom od iste vrste. Autohtono podrijetlo sorte oblice i sudjelovanje u ukupnom na em asortimanu to potvrCuje.U prirodi raste kao grmlje ili drveæe. za ulje i za jelo. slatka. rosinjola. osobine.

drobnica. piculja. Sadrþe do 18 posto ulja i dvojake su uporabe. Slivnjaèa Ova sorta rasprostranjena je na Kvarneru (Cres. Oblica Sorta oblica cini glavninu oko 60 posto ukupnog hrvatskog asortimana i preteþno je zastupljena u dalmatinskim podrajonima uzgoja. duþica. o tar i tamnozelen. grambucela i krvavica Srednja Dalmacija: oblica. o trica. U . Krk i Lo inj). Rodnost je redovita i obiln a. List Je uzak. mezanica. murgulja. þutica i grozdaca Domaæe dominantne sorte Istarska bjelica Uzgaja se u Istarskom primorju. drobnica. uljarica. levantinka i lastovka Juþna Dalmacija: oblica. þeludarica. P lodovi su osrednje velicine i u zrelom stanju sadrþe do 24 posto u1Ja. Plodovi s u okrugli. gdje cini 90 posto asortimana. Osjetljiva je na rak. Kro nja je gusta sa obje enim granama. List je irok i tamnozelen. Srednje je bujnosti. U povoljnim uvjeti ma daje bogat i redovit prinos. Otporna je na studen. piculja.Sjeverna Dalmacija: oblica.

List je zelenosmeCe boje. a plodovi jajasta oblika. Stablo je visoko i rijetke kro nje.7 grama i sadrþi do 22 posto ulja. Pendolino Vodi podrijetlo iz Toscane. bolesti i tetnike je osjetljivija od oblice. Sad rþe oko 16% ulja. Rodnost je redovita zahvalju juæi boljoj samooplodnji. Po uporabi je uljarica. Ulje je osrednje kvalitete. Hajiblanca Vodi podrijetlo iz Andalusie. Autofektilna je sorta i otporna na studen. to je na a najbolja sorta. kopljasto. teþine oko 2. Po namjeni je stolna sorta. velicine 8-10 grama. pa je u ciste nasade oblice potrebno unositi druge sorte . pa zahtijeva za tiæene poloþaje. Plodovi su elipsoidni. Neredovit o rada. List je svjetlozelen.pogledu kvalitete.opra ivace (levan tinka. tamnozelene boje. Osjetljiva je na studen. Plodovi su osrednji 2-4 grama te ki. Introducirane sorte Grossa di spagna Vodi podrijetlo iz Puglia. iljast. Stablo je visoko i kuglasta oblika. Levantinka Crva sorta rasprostranjena je na otoku olti. Li æe je maleno. Plod je okrugao. Rodnost je redovita i obilna. panjolska. Po uporabi je uljarica i jest iva sorta. u berbi zelenocrne boje. Po up orabi je uljarica.5 -10 grama. Ima viseæu kro nju niske bujnosti. Stablo je osrednje bujno. do 3 grama teþine. teþine 2. Italija. Do bar je opra ivac sorte oblice i potrebno je unositi u stare i nove nasade. U pogledu otpornosti na niske temper ature. List je kopl . Plod je krupan i sadrþi do 20 posto ulja. Ima viseæu kro nju. Plodovi su teþine oko 3. otvorene kro nje . su u. U pogledu izbora tla je vrlo skromna i otporna na su u i studen kada nije u vegeta ciji. Þutica Preteþno se uzgaja u juþnoj Dalmaciji i primorju. Rada redovito i obilato. sadrþe 20 posto ulja i dugo ostaju na sta blu. lastovka).5 grama i sadrþe do 20 posto ulja. Lastovka Zastupljena je u podrajonu juþne Dalmacije. a dobar je opra ivac sorte oblice. zelene boje. U pogledu oplodnje je autoinkompatibilna. Italija. Plodovi su sitni.

Plodovi su jajoliki. Plod je srednje velik. Po namjeni je kombinirana sorta. koji sadrþi do 25 posto ulja. Agostino Podrijetlom je iz Puglia. Opra ivac ove sorte je sorta Nocellara Messinese. intenzivno zelene boje. Carolea Podrijetlom je iz Calabrie.jast. List je kop ljast. osrednje bujnosti. List je elipticno kopljast. Osjetljiva je na rna je na studen i su u. Rodnost visoka i redovita. Frantoia. Kro nja je uzdignuta prosjecne bujnosti. Uzgaja se i koristi kao opra ivac ostalih sorti (Leccino. Opra ivac ove sorte je sorta Coratina. u berbi sjajnocrne boje. S. veliki. svjetlozelene boje. Upotrebljivi su za jelo. Moraiola ). 8-9 grama te ki sa sadrþajem ulja d o 15 posto. Kro nja je viseæa. Osjetljiva je na studen i tetocine. 4-10 grama teþine. tetocine. Italija. Osjetljiva je na bolesti i studen. velik blijedozelene boje. Italija. a plod je jajolik i malen do 2 grama teþak i sadrþi oko 23 p osto ulja. a otpo .

zelene boje. Kro nja je bujno uzdignuta. Djelomicno je samooplodna sorta. Ascolana Tenera Rasprostranjena je u Italiji i Sjevernoj i Juþnoj Americi. List je elipticno kopljast. teþine do 10 grama i u berbi su zelene boje. Listovi su elip ticno kopljasti. Picholine Uzgaja se u Francuskoj. Italiji i Sjevernoj Africi. u berbi zelene boje. Italija. Frangiuento Cipressino Rasprostranjena je u cijeloj juþnoj Italiji. Italija. u berbi zelene boje sa sadrþajem ulja do 17 posto. sred nje velicine. Nocellara etnea . Sadrþe 23-25% ulja prvorazredne kvalitete. osrednji. Stablo srednje bujno uspravn o. Raste uspravno i ima visoku bujnost p oput malog cempresa pa se u nasadima upotrebljava u vjetrobranim pojasevima radi za tit e od vjetra. crne boje.5 grama. Vi soke je bujnosti. Plodovi su srednje maleni. List elipticno kopljast i svjetlozelene boje. koji sadrþi do 16 posto ulja. 1-2. Autosterilna je. Otporna je na studen. Plodovi su veliki. 4-5 grama te ki. Plod je elipsoidan. Plodovi su srednje velicine. Otporna je na niske temperature. Otporna je na studen i biljne bolesti. Leccino Podrijetlom je iz Toscane. sa sadrþajem kvalitetnog ulja do 20 posto. velik do 7 grama teþak. pa zahtijeva opra ivace (Leccino. List je eliptican. Rosciole. teþine do 4 grama. Urod prosjecan i stalan. svjetlozelene boje. do 18 posto sadrþaja ulja. Plodovi su maleni 1. Plodovi su ovalni. Upotrebljava se za jelo.5-2 grama. Po namjeni je stolna sorta. Otporna je na studen. u berbi tamnoljubicaste boje. svjetlozelene boje.Santa Catarina Rasprostranjena je u srednjoj Italiji. Ima uzdignuto visoku kr o nju. Uzgaja se u Sjevernoj Africi i Argentini. Frantoio). Rodnost je osrednja i stalna. Coratina Podrijetlom je iz Puglia. Maurino i Morailo. mje ovite uporabe sa sadrþajem do 18 posto ulja. Dobri opra ivaci ov e sorte su sorte Pendolino.

Sadrþe 15-18% u lja. Siracusanai i Biancoli lla. Po namjeni je stolna sorta. . Italija. od 4-8 grama teþine.Podrijetlom je sa Sicilije. U pogledu oplodnje je autoinkompatibilna. Plodovi su srednje veliki. Kro nja je viseæa. pa zahtijeva opra ivace sorte: Moresca. u berbi zelene boje.

Kora na deblu kod mladih stabala je glatka.Korijen masline je razgranat i nalazimo ga na dubini od 15-80 cm. duguljasto elipticna oblika. Na njemu se formiraju okruglasta podebljanja zvana "guke" iz kojih izbijaju izdanci. uspravnog ili viseæeg oblika ovisno o sorti.Kro nja je kuglasta.Deblo je krivo.BOTANIÈKA SVOJSTVA Morfolo ka svojstva Maslina je zimzelena biljka koja raste u umjerenom pojasu i uzgaja se kao stabla i ca ili grm. a ponekad je uvjetovan utjecajem vjetrova i osobinom sorte. a cine je osnovne i sporedne grane. . o cemu je potrebno voditi racuna prilikom obrade tla.Listovi masline su nasuprotno rasporeCeni. . Gornja strana lista je glatka. Oblik kro nje formira se rezidbom. . upijanja vode i mineralnih sastojaka iz tla i obnavljanja biljke. Ima funkciju drþanja i ucvr æenja stabla. tamn ozelene ili svjetlo zelene boje. List ima funkcije asim ilacije. disimilacije i transpiracije. sa vrl o kratkom lisnom peteljkom i sa cijelim rubom. a kasnije potamni i ispuca na tanke ljuske.Panj je vaþan dio stabla. List ostaje na maslini 2-3 godine. razvija se od vrata glavnih þila do 20-tak cm nad povr ino m tla. Kada se maslina uzgaja kao grm. ovisno o pri rodi tla. kvrgasto. Za uzgajivaca maslina vaþni su jednogodi nji izboji formirani u pro loj godini. . Gusti sloj dlacica na pokoþici i mali otvori na puæima tite maslinu od su e. Preteþni dio sitnih þilica sisavica nalazi se u povr inskom sloju tla. . piramidalnog. Ovisno o dubini tla i geolo koj podlozi korijen se grana i raste do odreCene dubin e. donji dio grana preuzima ulogu debla. a smje teno je izmeCu panja i krune kro nje. a donja srebrenastosiva i koþasta. grancice i jednogodi nji izboji. . koji nose cvijet i p lod.

.

Osnovne grane Deblo Guka Panj .

Za razliku od drugih voæaka.Pupovi su smje teni u pazu cu lista. na rubovima izbojka i skriveni su na granama. deblu i panju. pup masline prezimljuje u neodreCenom ..

odgoj i dozrijevanje plodova. Nakon zavr etka zime. Maslina pocinje vegetirati pri temperatu ri veæoj od 5°C. . pomanjkanju vlage u zemlji tu i utjecajem bilj nih bolesti i tetnika. debeo 1-5 cm. Sjemenka je smje tena u ko tici i sluþi za razmnoþavanje. Opra ivanje se vr i vjetrom. meCutim u ovom slucaju se postiþu bolji rezultati u prinosu primjenom stranooplodnje.Plod je bobica ko tunica. Izbivanje pupova i porast resa pocinje pri te mperaturi oko 10°C. sja jan tockast.Cvatnja se odvija pri temperaturi 15-20°C i traje samo nekoliko dana. Maslina je poznata po odbacaju plodova. . maslina razvrstava pupove u cvjetne ili drvene. Mas lina stvara normalne cvjetove i "morfolo ki -sterilne" cvjetove. a u periodu cvatnje dovoljno hranjiva i oborina. Ovaj period traje oko 60 dana.rese. a polen ima razliciti intenzitet klijanj a. ovisno o sorti. svibnja. bijeli. pa sorte za optimalnu oplodnju zahtijeva ju prisustvo opra ivaca. koncem veljace. udruþeni u uspravne grozdaste cvatove . . Za formiranje cvjetnih pupova potrebne su u sijecnju i veljaci iste niske temperatu re (7°C). Plodovi se napajaju uljem koncem kolovoza i u rujnu. a na sjeve ru do . da bi mogla izgraditi to vi e cvje tova. cvatnja. Poneke sorte zadrþavaju i u zriobi zelenu boju ploda.stanju. oplodnja. dug 1-3 cm. ovisno o ishrani. .Diferencijacija pupova pocinje pocetkom veljace pri temperaturi oko 7°C. a poslije crvenkast. a kada d ozrije tamnomodre ili crne boje. medu kojima posebnu vaþnost imaju diferencijacija pupova. U na im klimatskim uvjetima maslina cvjeta u juþnim podrucjima oko 15. pa raspored opra ivaca u nasadima treba podrediti smjeru vjetrova koji vladaju u odreCenom mikroklimatu. Cesto je cvijet nepotp un zbog zakrþljala tucka ili abortirane plodnice. Tada maslina preteþno na pro logodi njim proljetno-ljetnim izbojcima razvrstava neodreCene pupove na cvjetne i drvene. U pocetku je zelene boje. Postoje sorte koje su djelomicno samooplodne. Fiziolo ka svojstva Redovita i bogata rodnost masline ovisna je o nizu fiziolo kih procesa koji se de av aju u þivotu masline. kada dolazi do cvatnje. Da bi maslina odredila obilno cvjetnih pupova. loptasto-jajasta oblika. u ovom periodu zahtijeva dovoljno optimalnih hranjiva i vlage u tlu. Maslina pripada neplodnim voænim vrstama.Cvjetovi su dvospolni.

15. lipnja. lipnja do 15. Kasnije berbe donose vi e sadrþaja ulja u plodovima maslina. listopada. Po zavr etku ljetnih vruæina.Dozrijevanje plodova pocinje u listopadu. pa zahtijeva obilnu jesensku gnojidbu. plodovi se brþe razvijaju i maslina tjera jesenske izbojke. . Tada je potrebno vr iti navodnjavanje. .Oplodnja i razvoj plodova su faze koje traju od 1. U ovom periodu u na im klimatskim uvjetima vladaju redovite ljetne su e. kao i opra ivacima. Uspje nost cvatnje i oplodnje ovisna je o blagom vjetru koji raznosi p elud i temperaturi koja odreCuje klijanje peludnog zrna. koncem kolovoza i tokom rujna. jer sve sort e maslina nisu jednako samooplodne. koje se nepovoljno odraþavaju na oplodnju i razvoj ploda. a berba se moþe ponekad produþiti i toko m sijecnja. ivotni vijek i rodnost masline U intenzivnim nasadima þivotni vijek maslina traje oko 50 godina i moþe se podijelit i na nekoliko razdoblja. . U mje ovitim nasadima oplodnja i rodnost je bolj a. Do svoje pete godine maslina ne rada. pa to razdoblje nazivamo neproizvodno razdoblje.

upravo kada je maslini vlaga najpotrebnija. Klimatski uvjeti Pitoma maslina raste u umjerenom pojasu od 30° juþne irine do 45° sjeverne ovom pojasu prosjecne temperature iznose od 15-20°C. EKOLOGIJA Za uspje an uzgoj. mjesecom srednje temperature 25°C. Maslina doþivi duboku starost. gdje vlada mediteranska klima sa odlikama vruæeg i suhog ljeta. do 30 godine je raz doblje pune rodnosti i sa gospodarskog stanovi ta je najvaþnije razdoblje. do 50 godine je razdoblje smanjene rodnosti. Visoka relativna vlaga u zraku tetna Je za vrijeme cvatnje.) zbog razvoja cvjetnih organa. cvjetove i isu uju pelud i glavu tucka. Od 7. kada rad oko masline presta je biti koristan. U Uglavnom je rasprostranjena u priobalnom pojasu Sredozemnog mora. pa su ljeta preteþno su na . Od 30. radi odgoja plodova i novih vegetativnih dijelova bil jke. Blagi vjetrovi korisn i su maslini u vrijeme cvatnje radi oplodnje. Na izrazito vjetrovitim . ali i tokom trajanja vegetacije. U na em jadranskom klimatu gdje uspijeva maslina. mj. jer veæi dio oborina pada u periodu Jesen-zima. pa ne dolazi do oplodnje. a apsolutni minimum -7°C.lome grancice . Olujni vjetrovi su tetni . koje nose urod iduæe godine. do 7. redovitu i optimalnu rodnost masline potrebni su povoljni ekolo k i uvjeti. s tim da maksimalna temperatura iznosi 40°C. a za vrijeme vegetacije niþe temperature od 3°C izazivaju tetna djelovanja. Maslina pocinje vegetaciju pri temperaturi vi oj od 5-7°C. ali je raspored oborin a nepovoljan. U ekstenzivnim nasadima þivotni vijek masline gospodarski moþe biti znacajan do 80. Nakon 50 godina maslina star i i donosi nezadovoljavajuæe prinose. Podnosi i niske temperatu re 10°C u vrijeme mirovanja. godine þivota je razdoblje pocetne rodnosti. Vlaþnost tla najpotrebnija je u proljeæe (IIL. irine. ali to je razdoblje nazadovanja i propadanja masline. ponekad vi e stoljeæa.Od 6. Godi nje kolicine oborina kreæu se u okviru od 600-1300 mm/m.V. te blage i ki ovite zime. godine starosti. srednja godi nja temperatura iznosi 14-16°C sa najtoplijim V1I.

s tim to na plodnijim tlima donosi bogatije prinose. Traþi dovoljno sunca i svjetla i juþne ekspozicije. jer li ce koje nije izloþeno direktnom utjecaju sunceva sv jetla ne stvara hranu. Svjetlo je bitan cinilac. Zbog toga je potrebno u maslinicima odstranjivati sva visoka stabla koja zasjenj uju masline.podrucjima. Tlo U pogledu zahtjeva za tlom maslina nije izbirljiva. . uspijeva na naj krtijim kameni tim i dubokim plodnim tlima. treba izbjegavati sadnju masl ina ili prethodno posaditi vjetroza titne pojaseve. Polo aj Maslina najbolje uspijeva na blagim padinama nad morem i prozracnim poloþajima na kojima donosi dobre i redovite prinose. gdje redovito vladaju olujni vjetrovi. U maslinicima zasjenjenim borovim umama maslina se ne razvija i ne rada.

generativno ili dijelom stabla vegetativno. maslina uspijeva na vapnenastim tlima i tlima neutraln e i blago kisele reakcije. Uz odreCenu temperaturu i vlagu reznice se ukorije ne i poslije se presaCuju u kontejnere za uzgoj. k oje znacajno pridonose unapreCenju na eg maslinarstva. te se ono u praksi jedino primjenjuje. na kojoj se ostavi 1-2 lista. Na tim tlima urod maslina je bio nezadovoljavajuæi. Primjenom "metode umjetne magle" u rasadnickoj proizvodnji danas se brzo dolazi do ukorjenjivanja reznica i uzgoja sadnica. ali ni pjeskovita tla koja ne zadrþavaju vodu. U prirodnim uvjetima maslina se iz reznice te ko oþivljava. Razmnoþavanje sjemenom primjenjuje se jedino kod proizvodnje podloga za navrtanje. zbog nemoguænosti da s e vjerno prenesu svojstva roditelja. Razmno avanje reznicom Ovaj nacin se masovno primjenjuje u suvremenoj rasadnickoj proizvodnji kod nas i u svijetu. Vegetativnim nacinom razmnoþavanja vjerno se prenose svojstva roditelja. Usvajanjem navedenog nacina razmnoþavanja u organizaciji Instituta za jadranske kulture i u "Jadro" Split postignuta je suvremena proizvodnja sadnica maslina. Ranije se maslina uzgajala na tlima niþih kategorija. . formiranim na razlicitim geolo kim supstratima. -Poznato je vi e nacina vegetativnog razmnoþavanja: gukom . propusna za zrak i vodu. redovitih i visokih prinosa. organskih materija osnova su uspje nog uzgoja maslina. reznicama i cijepljenjem (navrtanjem). RAZMNO AVANJE MASLINA Razmnoþavanje maslina moþe se vr iti sjemenom . jer je u uzgoju na gospodars tvima prednjacila vinova loza. sa dovoljnim kolicinama. ako se ne moþe osigurati navodnjavanje. U odnosu na reakciju tla. izdankom. dijelom panja. a kod proizvodnje kulturnih sorti ovaj nacin se ne provodi. Zatim se tretiraju hormonskim preparatima i sade n a porozan supstrat u staklenik.Ne ljubi te ka glinovita tla nepropusna za vodu i zrak. Duboka tla. Prema navedenoj metodi uzgoja jednogodi nje reznice se orezuju na duþinu 10-15 cm.

pod koru. Obavlja se u periodu kada se maslina nalazi u punoj vegetaciji. Bitno je da se kora plemke sa sv oje vanjske strane dobro spoji sa korom podloge. Cijepljenjem ( navrtanjem) se dobiva biljka istih osobina kao maticno stablo sa kojeg je odrezana plemka. Uobicajeni su nacini cijepljenja: pupom na T. Primjenjuje se u odraslim nasadima u svrhu zamjene i pobolj anja asortimana. Sastoji se u tome da na odreCenu podlogu divlje ili pitome masline prenosimo i spajamo vegetativni dio druge biljke .Cijepljenje maslina Cijepljenje maslina je takoCer jedan od nacina vegetativnog razmnoþavanja. .plemku. na sedlo ili u procjep. koncem travnja i tokom svibnja. Cijepljenje u procjep Primjenjuje se na podlogama veæe debljine tako da se jakim noþem napravi procjep u kojeg umeæemo za to pripremljenu klinastu plemku.sorte (pup ili grancicu) .

U toku veljace slijedeæe godine 20-ak cm nad pupom odreþe se grana. Pripremljena plemka. Cijepljenjem pupom na T Obavlja se tijekom rujna (na spavajuæi pup) na nacin kao kod ostalih voæaka. Napravi se rez na kod mlade grane u obliku slova T. Tokom godine prikraæuju se na podlozi konkurentni izdanci. Kora na podlozi se uzduþno prosijece i jedna strana se odvoji. Po zavr enom cijepljenju cijep se za tiæuje tvrdim papirom radi za tite od sunca i elementarnih nepogoda. Cijepljenje u procjep Cijepljenje pod koru . kako je prikazano na cr teþu. U narednoj godini izdanci iz podloge se odstranj uju. stavlja se pod koru tako da cijela povr ina legne na drvo. a plemenita mladica se odgaja. Potom se plemka i podlo ga poveþu i rezovi se premaþu voæarskim voskom. nakon cega iz pupa izbija mladica koja se u daljnjem uzgoju povezuje sa osnovnom granom. vr i zalijevanje i uni tava nja korova radi brþeg razvoja plemke. zatim se rastvori kora i postavi pup ko ji se poveþe.Cijepljenje pod koru U praksi se najce æe primjenjuje ovan nacin cijepljenja.

ponekada nismo u moguænosti birati poloþaj. Zbog ogranicenih zemlji nih povr ina. pa eventualni proma aji na pocetku uzgoja skupo se plaæaju. . Zbog toga je uzgoj masline potrebno dobro poznavati radi to brþeg dolaska na rod i dobre i redovite rodnosti. Kod proizvoCaca vlada uzrecica da se maslina sadi da bi njene plodove uþivala djec a. melioracijom tla. maslina je po svom nacinu þivota i zahtjevima za osiguranje optimalne i redovite rodnosti vrl o osjetljiva. Prvi plodovi su posebno veselje za sve ljubitelje ove. iznad svih. Najpovoljniji poloþaji su blago nagnute padine prema moru. Izbor polo aja Kako je veæ nagla eno. ali uz zalaganje i nepovoljan poloþaj i tlo moþe se prilagoditi zahtjevima uzgoja maslin a (podizanjem vjetrobranih pojaseva. plemenite kul ture. Naime. odvodnjom i navodnjavanjem i slicnim agrotehnickim zahvatima). poloþaj je vaþan cinitelj uspje nosti maslinarske proizvodnje. Kada se u tome postigne uspjeh. na juþnim ekspozicijama koje nisu izloþene olujnim vjetrovima.PODIZANJE NASADA I UZGOJ MASLINA Podizanje nasada i uzgoj maslina je dugotrajan i mukotrpan posao. zaboravlja se na sav prethodno uloþen trud. puni urod donosi poslije 10 do 15 godina uzgoja.

priprem i tla potrebno je pokloniti posebnu paþnju. a kolicina gnojiva ko ju je potrebno unijeti u tlo. a posebno u donjim slojevima krcevine. izgradnje ili popravke podzida . kao i ostalih voæarskih kultura. uz malu pomoæ mehanizacije. .miniranjem. a kod jako raz vijenog korijena cijeli dinamit i minira. starim cokotima loze ili vi egodi njim korovima potrebno je otpiliti ili posjeæi sve drvenaste kulture. Priprema tla za sadnju Osnovni preduvjet za uspjeh uzgoja maslina. S obzirom da stablo masline ostaje na jednom mjestu od 50 do 150 godina. je do bro pripremljeno tlo za sadnju. Priprema tla sastoji se od ci æenja terena. Meliorativna gnojidba Meliorativna gnojidba vr i se u cilju poveæanja plodnosti tla. Èi æenje terena Na povr inama obraslim dugogodi njim grmljem. krcenja tla . radi zaliha. odreCuje se na temelju pedolo kih analiza tla . Kod ove radnje pomaþemo se motornim pilama. Prigodom meliorativne gnojidbe primjenjuju se mineralna gnojiva koja u svom sast avu imaju veæi postotak kalija (K) i fosfora (P) kako bi se rezerve ovih glavnih makroelemenata ravnomjerno rasporedile u svim slojevima.meCa. posebno s toga to se preteþno obavljaju u kra kim uvjetima rucno. meliorativne gnojidbe. iskopat i korijenje i povr inu tla ocistiti.rigolanja i kopanja rupa za sadnju. Navedene radnje su najteþi i najskuplji poslovi kod podizanja maslinika. drveæem. Uobicajeno je da se po 1 ha povr ine tla prije krcenja rasturi po cijeloj povr ini o d 20003000 kg mineralnih gnojiva NPK u omjeru 7-20-30 ili 8-16-26. rastresujemo tlo i olak avamo krcenje. terasiranja tla. na nacin da se polugom ispod glavnih þila stabla napravi mjesto i postavi pola. a duboko korijenje korova i drugih drvenastih biljaka moþemo olak ati vaCenje upotrebom mina .Poloþaji u dolinama nisu povoljni zbog veæe relativne vlage zraka koja se zadrþava u dolinama i negativno utjece na oplodnju. Ovim nacinom vaCenja korijenja ujedno razbijam o nepropusne slojeve.

a vi ak se odlaþe u kra ke krape i ugraCuje u gomile. Obicno se suvi an kamen ugraCuje u podzide. Moþe se obavljati u druga godi nja doba.Krèenje Obavlja se obicno u ranim i predvecernjim ljetnim satima i nazivamo je 1Jetna kr cevina. . ravnanje i ci æenj e terena od korova i suvi nog kamena i vr i se priprema za sadnju maslina.kopanje i prevrtanje tla se vr i na dubini od 60-100 cm. ali krcevina u ljetu je najbolja jer ljetne þege dugotrajno uni tavaju iskrcene vi egodi nje korove. jer zdravica se samo razrahljuje i ostavlja u donjim slojevima zajedno sa sitnim kamenjem. Preporuca se da iskrceno tlo odleþi nekoliko mjeseci. ovisno o dubini zdravice. ili jednu g odinu dana. nakon cega se vr i kopanje pribiranje tla na dubini 30-40 cm. Krcenje . Rigolanje Rigolanje i duboko oranje je kod podizanja nasada maslina obavezan agrotehnicki zahvat na svim podrucjima koji to omoguæuju. radi cvrstine podzida.

a u redu od 4. Najpovoljnije je . Preporuca se sadnja mje ovitih nasada domaæih sorti. Moraiolo. pa ih je potrebno iriti. Kod izbora sorti vodi se briga o namjeni uporabe pojedinih sorti.Traktorima velike snage vr i se oranje na dubinu minimalno 50-60 cm. kako je veæ navedeno.5-8 m. kao to su: Leccino. Verdale. jer sve sorte su stranooplodne ili djelomicno samooplodnje pa je obveza u nove nasad e unositi 10 posto opra ivaca. obliku uzgoja kvalitetu tla i klimatskim faktorim a oborinama i vjetru. od kojih pojedine daju dobre rezultate. Za razliku od drugih voæarskih kultura. sortiment maslina u na em podneblju nije mijenjan unazad 20 godina. Picholine. jer prije dolazimo do gu æeg sklopa kro nje stabala. kao i opra ivaca . Ascolana Tene ra. Carolea i Pendolino kao opra ivac. Tlo pripremljeno rigolanjem za sadnju Je najsigurniji garant za uspje an uzgoj i d obre rezultate u proizvodnji maslina. Izbor sorti Izbor sorti je vaþan faktor o kojemu ovisi uspjeh u maslinarskoj proizvodnji. sadnja se vr i u redovima sjever-Jug. Obicno se maslina sadi u razmacima red od reda od 5-10 m. a moþe i vi e. Itrana. Na vjetrovitim terenima i tlima lo ijeg pedolo kog sastava bolja je gu æa sadnja. U ekstenzivnim nasadima uzgaja se manji broj stabala u odnosu na intenzivan uzgoj na jednakim povr inama. nakon prvih jesenskih ki a ili koncem zime i pocetkom proljeæa. Razmak izmeCu redova i st abala u redu ovisi o bujnosti sorte. Sadnja Nakon izvr enih prednjih radnji obavlja se sadnja sadnica. Na n a im prostorima tradicionalno se uzgaja dvadesetak veæ udomaæenih sorti maslina. Posciola. Majotica. pogodnosti mehanicke obrade i smjera vjetrova odreCuju se pravci redova za sadnju. a poþeljno je i dublje. Na 1 ha uzgaja se od 150-300 stabala maslina. Planiranje sadnje Na osnovi konfiguracije terena. kada je u pokusne nasade uneseno jo dvadesetak novih sorti. Coratina. ovisno o navedenim faktorima. koje pokazuju redovitu rodnost i veæ oprobanih unesenih perspektivnih sorti. Maslina se moþe saditi u jesen. Kako su u na em podneblju najizrazitiji hladn i sjeverni vjetrovi. Prilikom ovog dubokog oranja obavlja se i ci æenje tla od ostataka korijena vi egodi njeg raslinja.

Zatim se u jamu doda 10-15 cm nove zemlje. Na dnu jame ravnomjerno se razaspe 20-30 dag mineralnog gnoja NPK 7-14-21 za zalihu i tlo na dnu jame se prekopa. po pravilu kao i za ostale voæke. Zatim se sadnica u gornjoj treæini stabalca priveþe uz kolac. Lo iji korjenov sistem zahtijeva jaci rez nadzemnog dijela sadnice. Na veæ pripremljenom tlu iskopa se jama odgovarajuæe velicine. po moguænosti od smrca (Juniperus). ovisno o visini rupe . koji najduþe traje i zatrpa dijelom zemlje koja se pritisne uz korjenov sistem. Na osnovi jacine korjenovog sustava nadzemni dio sadnice se prikraæuje. jama se sasvim zatrpa preostalom zemljom i polagano se ponovo nagazi. vodeæi racuna da korjenov vrat sadnice bude zasaCen u razini povr ine zemlje tj. Nakon toga u jamu se unosi 10-20 kg stajskog gnoja na kojega se prospe 15-20 dag du icnog mineralnog gnojiva . .maslinu saditi tokom veljace. Masline se sade na nacin kao i druge voæke. kak o je ranije rasla.KAN 27 posto N. kada proCe studen.

a prigodom jesenske obrade i gnojidbe dodaje se po sadnici 15-20 dag kompleksnog mineralnog gnojiva NPK 7-14-21 ili drugog slicnog omjera. te ocuvanja vlage u tlu. dok maslina ne razvije dovoljan korjenov sustav da se sama moþe boriti protiv su e. AGROTEHNIÈKE MJERE U nasadima maslina. podignutih na temelju izloþenog postupka. Redovita obrada narocito je vaþna u maslinicima na teþim tlima. rezidba. upotrebu herbicida potrebno je izbjegavati. navodnjavanje.Njega sadnica Uspjeh sadnje ovisan je o njezi sadnice u prvim godinama þivota. Tokom lipnja. radi . kemijskih i mikrobiolo kih svojstava tla. korova i za tite vlage u zemlji tu. potrebno je redovito primjenjivati agrotehnicke mjere u cilju dobrog i redovitog uroda. obavlja se plitka obrada tla . redovito nastupaju dugotrajne ljetne s u e. Ako nismo dospjeli instalirati sistem navodnjavanja u masliniku. gnojidba. kolicina gnojiva se postepeno poveæava. Ona omoguæava veæi pristup zrak a u tlu. r adi uni tavanja. do prvog uroda . kada prestanu oborine. Veæina na ih maslinika podignuta je na laganim tlima. U periodu uzgoja sadnica radi uni tavanja korova.5 godina. gdje se pojavljuje osnovni problem kako zadrþati veæe kolicine oborina u jesensko-zimskom periodu. u na im klimatskim prilikama. koji pozitivno utjece na razvoj korjenovog sistema i na procese rastvorbe gnojiva. Obradu zemlji ta potrebno je vr iti na cijeloj povr ini maslinika i istovremeno gnojit i sa 15-20 dag du icnog gnojiva KAN po sadnici. U narednim godinama. tada je potrebn o svakih 7-10 dana donositi vodu i zalijevati sadnice.koricanje. za tita od vjetra. pomlaCivanje i regeneracija nasada i za tita od nametnika. a koje se sas toje u slijedeæem: obrada tla. Obrada tla Obrada tla u masliniku primjenjuje se u svrhu pobolj anja fizikalnih. To je potrebno ciniti i u drugoj g odini þivota. Nakon sadnje.

.

Istovremeno se obavlja i jesenska gnojidba. primjenom sitne poljoprivredne mehanizacije. Mora biti vrlo plit ko. starosti biljke i planirane rodnosti koju þelimo postiæi. Gnojidba Maslinik se redovito gnoji svake godine. uno enja gnojiva na veæe dubine. Nacin i vrijeme obrade tla prilagoCen je navedenim potrebama. ali se one obnavljaju do nove vegetacije. Proljetna plitka obrada Vr i se u toku proljeæa. Obrada tla u pro losti se obavljala preteþno rucno. moþemo izbjeæi ovu obradu. cvatnje i zametanja plodova. u novijem periodu. na mnogim lokali tetima motiku su zamijenili motokultivatori i kopacice od 4-12 KS.pra enje) Primjenjuje se u svrhu za tite vlage u tlu i uni tavanja korova. ovisno o plodnosti tla. nakon prvih jesenskih ki a na dubini do 18 c m. samo da omoguæi odstranjivanje korova. te oslobaCanja tla od korova. vrlo plitko do 10 cm dubine. Pri izvoCenju ove obrade moram o biti vrlo oprezni. gdje imamo instaliran sistem za navodnjavanje. Upotrebom herbicida u odraslim nasadima radi uni tavanja korova. posebno du icnih. Prigodom jesenske obrade moguæa su i mala o teæenja korjenovih þila sisavica. Prigodom ove obrade potrebno je opskrbiti biljku veæim kolicinama mineralnih hranjiva. smanjiti tro kove i sacuvati korijen od o teæenja.osiguranja vlaþnosti tla u proljetno-ljetnom periodu. Prema tome. Obavlja se obicno u toku lipnja po zavr etku glavn ih proljetnih oborina. pa se u praksi pro vodi: Jesenska duboka obrada Ova se obrada vr i od rujna pa nadalje. Male kolicine uroda maslina u ekstenzivnim nasadima koje danas postiþemo i neredovitost uroda posljedica su u veæini slucajeva pomanjkanja i nedovoljnih koli cina pojedinih hranjivih elemenata u tlu. kada je vlaga za normalan ra zvoj i plodono enje maslini najpotrebnija. jer je svako o teæenje korijena u to vrijeme vrlo tetno. Ljetna obrada (korièanje . MeCutim . jesenska obrada je potrebna radi prozracivanja tla i upijanja oborin a. radi tvorbe cvjetova. uz veliki trud na ih teþaka. .

Svi ovi makro i mikro elementi u tlu moraju biti zastupljeni u dovoljnim kolicinama i meCusobno uravnoteþeni. a vodu upija iz tla i putem lista. Ugljicni dioksid biljka asimilira iz zraka. imamo organsku gnojidbu kod upotrebe stajskog gnoja. magnezij. mangan. kalcij. . þelje zo i sumpor). o kojoj je bil o govora kod pripreme tla za podizanje nasada. silicij i natrij). j od. bakar. procesom fotosinteze stvara ugljikohidrate . koji postaju nepristupacni za biljku. Uspjeh gnojidbe ovisan je od vlaþnosti tla. p od utjecajem sunceve svjetlosti. za izgradnju tkiva i þivotne funkcije maslina zahtijev a u tlu optimalne kolicine osnovnih elemenata (du ik. kao i mikroelemente u manjim kolicinama. kalij. Kolicine gnojiva koje unosimo u tlo. ovisne su o plodnosti tl a.Kao i druge voæarske kulture. klor.vaþne hranjive sa stojke biljke. molidben. kao i rastvorljivi. Prema rokovima obavljanja gnojidbe postoji meliorativna gnojidba. Prema vrsti materija koje upotrebljavamo. aluminij. cink. (bor. to se utvrCuje pedolo kim analizama. koju nazivamo umjetna gnojidba. komposta i drugih organskih materija i zelenu gnojidbu te gnojid bu sa umjetnim gnojivima. kako je veæ nagla eno. a prevelike oborine ispiraju elemente. jer pomanjkanje vlage onemoguæava rastvaranje elemenata. starosti nasada i kolicini prinosa koje þelimo pos tiæi. redovita i dopunska godi nja gnojidba. fosfor. posebno du ik i odno se ih u dublje slojeve. pa gnojidbu maslina nije jednostavno uspje no obaviti.

Gnojidba stajskim gnojem U na im klimatskim uvjetima najbolje je gnojiti stajnjakom masline u jesen, jer ob ilne oborine rastvaraju stajski gnoj i njegove sastojke cine pristupacne za biljku. Ova gnojidba je najpotpunija jer u tlo unosimo sve elemente potrebne za þivot bilj ke i istovremeno popravljamo fizikalna, kemijska i biolo ka svojstva tla. Stajski gnoj se unosi na veæe dubine, pri tome vodeæi racuna da se previ e ne o tete þilice. Prigodom ove gnojidbe po 1 ha se upotrebljava od 5-10 tona stajskog gnoja. Gnojidba stajskim gnojivom je puno korisna na jako propusnim tlima zbog zadrþavanj a vlage. Naþalost, danas se malo primjenjuje zbog smanjenja stocnog fonda i skupe cijene gn oja i rada. Zelena gnojidba Kao zamjena za gnojidbu sa stajskim gnojem moþe posluþiti i zelena gnojidba, ali u na em podneblju nije uobicajena. Zelena gnojidba sastoji se u tome da nakon prvih jesenskih ki a na povr ine pod maslinama sijemo grahorice, koje u proljeæe kosimo i unosimo u tlo. Na taj nacin poveæavamo kolicinu du ika i popravljamo svojstva tla. Redovita godi nja gnojidba Uz upotrebu mineralnih gnojiva, redovita godi nja gnojidba provodi se u dva navrat a - u jesen i rano proljeæe, pa je nazivamo jesenskom ili proljetnom gnojidbom. Prema pokazateljima strucne sluþbe INA - KUTINA, za visoke prinose potrebne su kolicine hranjiva po ha: 150-250 kg/ha du ika (N) 60-80 kg/ha fosfora (P20s) 100-2 00 kg/ha kalija (K20) Jesenska gnojidba Obavlja se od 20. kolovoza, pa do sredine studenoga, tj. u periodu prije obilnih jesenskih ki a uz upotrebu kompleksnih mineralnih gnojiva (NPK). Ovom gnojidbom, pored du ika. u ranu jesen unosimo u tlo fosforna i kalijeva mineralna gnojiva, ko ja se veþu cvr æe u tlu, teþe se rastvaraju i sporije migriraju u dublje slojeve tla. Ova gnojidba je bitna za odgoj plodova i razvoj jesenske vegetacije kao jednog o d preduvjeta rodnosti masline u slijedeæoj godini. Prigodom jesenske gnojidbe upotrebljavaju se slijedeæe kolicine mineralnog gnojiva :

NPK 6-18-36 ili slican sastav u kolicini 400 kg/ha ili 2. 1 kg po rodnom stablu. Nakon ravnomjernog rasipanja mineralnog gnojiva po povr ini tla vr i se obrada i uno enje gnojiva u dublje slojeve. Proljetna gnojidba Ova gnojidba obavlja se u toku veljace ili oþujka sa svrhom ishrane i razvrstavanj a pupova u cvjetne, odgoja cvjetnih organa, oplodnje i formiranja proljetno-ljetne vegetacije, koja donosi urod u iduæoj godini. Prigodom proljetne gnojidbe koja se vr i u dva navrata unosimo samo du icna gnojiva u kolicini: UREA 46 posto N-300 kg-ha ili 2 kg po rodnom stablu ili KAN 24 posto N u kolicin i 350400 kg/ha i izvr i se plitka obrada tla. Dopunska gnojidba - prihranjivanje Vr i se istovremeno sa za titom maslina u svibnju i srpnju tako da se doda u otopinu za za titu 1 posto UREE (1 kg) na 100 1 otopine), kao 1 0.25 posto solubor-a (250 g solubor-a 25,5 posto B na 100 1 otopine).

Prihranjivanje maslina moguæe je i drugim sredstvima preko lista, to nazivamo, folijarnom gnojidbom. Pored osnovnih elemenata. ova sredstva sadrþe i odreCene kolicine mikroelemenata potrebnih za þivot masline.

Godi nje doba Vrsta i kolicina hranjiva, te nacin pripreme a) Za vi i prirod

1. Zima (sijecanj do 15. oþujka) Razbacivanje po tlu (pred ki u): 2/3 ukupnog du ika 2. proljeæe (svibanj) Prskanje kro nje preko lista pesticid + du ik +fosfor + bor 3 do 5 litara po stablu 3. Ljeto (srpanj) Prskanje kro nje preko lista pesticid + du ik + þeljezo + bor 3 do 5 litara otopine po stablu 4.Jesen (rujan-listopad) Razbacivanje po tlu 1/3 du ika + cjelokupna kolicina fosfora i kalija b) Gnojenje za pobolj ani prihod

Program iz: a)

tocka 1. i 4. - gnojenje zimi i u jesen.

Orijentacijski kalendar redovnog gnojenja jednog stabla masline

Urod kg/stablo Vrijeme gnojenja Cistog hranjiva Naziv gnojiva i nacin primjene

Zima Sijecanj-oþujak 140 g du ika Razbacivanje po tlu pred ki u 3 kg Urea

Proljeæe (prije cvatnje) 26 g du ika 13 g fosfora Prskanje kro nje 1000 g Urea/hl 500 g MAP(DAP)/hl 250 g Solubora/hl ili 25 g Borax/hl

5 kg Urea Proljeæe i ljeto Isto kao gore .5 kg NPK 8:16:22 1 kg Urea ili 3kg NPK 6:18:36 1.3-5 litara otopine po stablu 20 do 30 kg Ljeto (srpanj) 23 g du ika Prskanje kro nje 1000 g UREA/hl 250 g Solubora ili 25 g Borax/hl 500 g zelena galica/hl 3-5 litara otopine po stablu Jesen (rujan listopad) 80 g du ika 50-70 g fosfora 100 g kalija Razbacivanje po tlu 6 kg NPK 11:1 1:16 0.5 kg Urea Zima 115 g du ika 2.5 kg Urea ili 4.

.

Navodnjavanje .5 kg NPK 8:16:22 0.5 kg NPK 6:18:36 1 kg Urea Za pobolj anje priroda Zima (sijecanj do 15 oþujka) pred ki u 140-180 g du ika 50-65 g fosfora 60-80 g kalija Razbacivanje po tlu pred ki u 2 kg Urea + 5 kg NPK 11:11:16 ili 5 kg NPK 13:10:12 ili 5 kg NPK 16:16:16 NAPOMENA: 1) Na tlima siroma nim kalcijem (obicno crvenice) Jedan dio Uree uputno je zamijeniti KAN-om. a Urea 46 % du ika. KAN sadrþi 27 %. 2) MAP = Monoamonijfosfat sadrþi 12 % N i 52 % P2O5.15 do 20 kg Jesen (rujan) 50 g du ika 50-60 g fosfora 80 g kalija 5 kg NPK 11:11:16 ili 4.5 kg Urea ili 2.

mjeseca poslije se redovita rodnos t i poveæani prinosi u maslinarstvu.gubljenje vlage iz tla.Maslina za odrþavanje þivota. kao i moguænostima uno enja vode u tlo prema potrebi masline. minimum za 50 % vi e u odnosu na one maslinike gdje se ne vr i navodnjavanje. ponegdje se vr i i mulciranje. U na im klimatskim uvjetima su ni periodi su redovite pojave. . Pored plitke obrade. preteþno u navodnjavanju juþnog voæa. tj. vinograda. aktinidija. To se postiþe plitkom obradom . mjeseca nakon prestanka oborina. tro kovima za tite biljaka od biljne bolesti. ne moþe se ocekivati urod. Nakon Izraela ovaj sistem navodnjavanja na ao je svoju iroku primjenu u cijelom svijetu. povr ina tla se prekrije iblj em ili kamenjem u svrhu sprecavanja isparavanja vlage. "Kap po kap" Blagodati ovog sistema navodnjavanja osjetili su prvi u svijetu poljoprivredni p roizvoCaci u Izraelu. oplodnju i plodono enje zahtijeva optimalne kolicine vlage u tlu i u zraku. Vlagu u tlu za tiæujemo prvenstveno pravovremenom i pravilnom obradom zemlji ta. Samo sa tri obilna navodnjavanja od IV. pa ako i h u prethodnoj godini biljka nije odgojila. drugih kultura. a u posljednjih desetak godina i kod nas. . Poznato je da maslina donosi cvjetne pupove na jednogodi njim grancicama. ne vodeæi racuna kako zadrþati prirodne kapacitete vlage u tlu i prema potrebi navodnjavati iz prirodnih i umje tnih izvora. Prirodne akumulacije. koji su. na neplodnom pustinjskom tlu stvorili "mis ir" u poljoprivrednoj proizvodnji. Prednost ovog sistema navodnjavanja u odnosu na druge sisteme je u teda u vodi. Na taj nacin uni tavamo korove koji ispijaju vlagu iz tla i pre kidamo kapilare u povr inskom sloju tla to sprecava isparivanje . dok masline vape za vodom.IX. iako joj je neophodno potreban. zahvaljujuæi njemu. pa je danas nezamisliv o baviti se suvremenom maslinarskom proizvodnjom. a jo uvijek rijetko se primjenjuje u maslinarskoj proizvodnji. napu tene seoske cisterne i bunari stoje neiskori teni. Su a je najveæi prirodni neprijatelj koji usporava rast i uma njuje urod masline.koricanjem ili pra enjem u toku VI.

a horizontalni 2×2. jake vjetrove ublaþujemo podizanjem vjetroza titnih pojaseva . Obicno se sade u 2 reda trokutasto na razmaku 1."Mikrooro ivaèi" Za maslinu je na skeletoidnim tlima prikladniji sistem navodnjavanja uz primjenu mikrooro ivaca. osnova su uspje nosti uzgoja juþnih kultura.vjetrobrana. Postoji vi e nacina podizanja vjetrobrana od kojih su najprikladniji: ivi vjetrobrani Þive ograde. posebno to maslina ne trpi od puno biljnih bolesti kao ostale voæarske kulture.5×1.-X. a posebno na na em podrucju. Prigodom podizanja vjetrobrana vodi se racuna o smjeru olujnih vjetrova koji vla daju u odreCenom mikroklimatu. Za tita od vjetra Ako nam moguænosti dozvoljavaju. pa u narednom periodu biti æe nezamislivo baviti se modernom maslinarskom proizvodnjom bez primjene navodnjavanja kao jamca rentabilne proizvodnje. Primjenom sistema navodnjavanja uz ostale agrotehnicke mjere. jer veæina oborina pada od X. sa zimzelenim biljnim vrstama piramidalnog uzrasta. mjeseca. Vrlo dobru za titu od vjetra pruþa cempres arizonski (Cupressus arizonica Greene) i lovorika (Laurus nobilis L. pyramidalis i Cupressus sempervirens L. a istovremeno ne zauzimaju puno plodnih povr ina. Optimalne kolicine vlage u tlu. horizontalis). Kako u na im klimatskim prilikama preteþno pu u sjeveroistocni vjetrovi. dok minimum oborina pada od V.). pruþaju najpovoljni ju za titu od vjetra.5 m.5 m (piramidalni cempres). koji omoguæuju ravnomjerno rasprostiranje vode po povr ini tla. a u maslinicima koji nisu izloþeni utjecaju posolice . koje pripada maritimn om oborinskom reþimu. postiþe se redovita i obilna rodnost. To su brzorastuæe umske kulture i relativno brzo moþemo odgojiti þivi zid za ublaþivanje olujnih vjetrova. . sorta masline (Fragivento Cipressino). U podneblju gdj e uspijeva maslina raste piramidalni i horizontalni cempres (Cupressus semperviren s L. mjeseca.-XII. To se obavlja istovremeno kada podiþemo mladi maslinik. to se i vjetrobrani obicno podiþu na sjevernim i istocnim stranama voænjaka.

ali zbog visoke cijene u izrad i ne nalaze primjenu u maslinarskoj proizvodnji.Èvrsti vjetrobrani Mogu biti izgraCeni iz raznih cvrstih materijala. a ujedno sluþe kao vrlo ukrasn a ograda u voænjaku. Radi jo bolje za tite od vjetra potrebno je uz plasticni vjetrobra n zasaditi bambus ili trstiku koji poveæavaju za titno djelovanje plasticnih vjetrobra na. Smanjuju brzinu vjetra do 50 %. . U mladim nasadima povoljnu za titu od vjetra pruþaju vjetrobrani i gu ce za titne mreþe od plasticnih masa.

.

redovito i to duþe rada. Pravilno formiran oblik kro nje u kojoj su osnovne i sporedne grane tako rasporeCe ne da je veæina lisne povr ine izloþena utjecaju suncane svjetlosti. odlucujemo se na zahvate. da maslina dobro. Svi vidovi rezidbe u maslinicima razlicite dobi starosti biljke istovremeno se i zvode u vi e navrata u razlicitim periodima od kojih izdvajamo: . medu ostalim faktorima. Imamo vi e vidova rezidbe od kojih izdvajamo: uzgojnu rezidbu. tj. Umjeren vegetativni porast donosi dobar urod i. promatramo sa vi e vidova i nakon postavljenog cilja to rezidbom þelimo postiæi. Poznato je da stabla sa nedovoljno vegetativnim porastom u pro loj godini slabo ro de.fazu jake reproduktivne i umjerene vegetativne aktivnosti . sloþena je agrotehnicka mjera. pridonose uspje nijoj fotosintezu jer samo u listu koji je izloþen utjecaju suncane svjetlosti dolazi do fotosinteze i stvaranja primarnih organskih tvari ugljikohidrata.fazu smanjene vegetativne i reproduktivne aktivnosti.fazu razvoja vegetativnih dijelova . formiranje. kao i kod drugih voæarskih kultura. Kako je veæ nagla eno.REZIDBA MASLINA Rezidba voæaka. osnovni cilj rezidbe je to vi e produþiti fazu jake reproduktivne i umjer ene vegetativne aktivnosti. a posebno maslina. maslina u toku þivota ima tri dobne faze razvoja i to: . regulira se rezidbom. Prema tome. Rezidbu. usklaCuje lisn a povr ina sa ostalim uvjetima koji pridonose efikasnijoj fotosintezi. te uspostavlj a odnos izmeCu kapaciteta korjenovog sistema i nadzemnog dijela biljke. Rezidbom se uspostavlja ravnoteþa izmeCu porasta i rodnosti biljke. rezidbu na rod i rezidbu radi pomlaCivanja i regeneracije.

Izvodi se tako da se u drugoj ili treæoj godini iz debla masline odstrani glavna v odilica na visini od tla 30-80 cm i odrede 3-4 grane lijepo rasporeCene za odboj buduæeg glavnog skeleta kro nje. Uzgajivaci maslina. ovisno o jacini grane. prstenovane i o teæene grane i izbojci iz panja. i savijanje grana pomoæu utega od kamena razlicite teþine. a u nedostatku voska moþe se premazati i gustom brodskom bojom. Po zavr etku rezidbe nastalu ranu potrebno je premazati voæarskim voskom. Sa glavnih grana odstranjuju se konkurentni izb ojci unutar kro nje. koji su tetni u svakoj fazi njenog razvoj a. maslina se za tiæuje od olujnih vjetrova. Formiranje kotlaste kro nje u momentu regeneracije maslina izvodi se po istom postupku. Nakon diferencijacije pupova. nije lako. U slijedeæim godinama rezidbom odgajamo sporedne grane prvog. U sijecnju i pocetkom veljace obavlja se rezidba u cilju obnove kro nje i regen eracije stabla. Postiæi þeljeni oblik kro nje u na im vjetrovitim uvjetima. suvi ne i ostarjele grane ili cijela stabla. gdje je to bura vjekovima uglavnom sama cinila. te narednom rezidbom pod kutom od 35-40°C usmjeravamo porast grana i formiranje kro nje. Niskim uzgojem i spojenim sklopom kro nje. za tita i berba) obavljamo sa povr ine tla. Rezidba se vr i voæarskim i vinogradarskim noþicama karama. s tim da rez ljubi deblo grane ne ostavljajuæi trke. uloþen trud i ljubav prema maslini to se moþe uspje no postiæi. vezujuæi grane za kolce starog debla ili kamenja u gomili. to poveæava ukupnost fotosinteze i maslina proizvodi vi e hrane za odrþavanje þivota i plodono enje. . da bi postigli jaci porast osnovnih grana. Ove radnje obavljaju se n akon berbe. ali uz znanje. rucnim. to olak ava rad i umanjuje tro kove proizvodnje. odstranjuju se vodopije. tokom oþujka obavlja se rezidba radi uroda. na nacin da se osnovne grane izvode iz starog korijena masline. 2. usmjeravaju razvoj grana pod odreCenim kut om.1. drugog i treæeg reda. Tokom listopada i studenoga odstranjuju se suhe grane. Oblikovanje niske grmolike kotlaste kro nje Prednosti ovog oblika kro nje u odnosu na druge sastoje se u tome to gro radova u maslinarskoj proizvodnji (rezidba. Pravilnim rasporedom osnovnih i sporednih grana u kotlastoj kro nji omoguæava se direktan pristup suncevog svjetla u srce kro nje. 3. kao i drugi voæari. elektricnim ili motornim pilama. suvi ne grane i grane ma nje debljine. U mladim nasadima pocinje se formirati od 2-4 godine þivota kako prikazuju slijedeæi crteþi.

.

rezidbi i berbi masl ina. Bez redovite rezidbe radi rodnosti. Obavlja se u toku oþujka.Oblikovanje palmete i drugih suvremenih oblika kro nje Odgoj i oblikovanje palmete i drugih suvremenih oblika kro nje pripada talijanskoj voæarskoj koli. nema ni redovitih prinosa. pa ako ovi odnosi nisu usklaCeni. Ovi oblici uzgoja nisu za sada znacajniji za na u maslinarsku proizvodnju. ond a to cinimo samo skromno u svrhu formiranja oblika kro nje. koja je u poslijeratnom periodu na la iroku primjenu u svijetu i kod n as. Nadalje. Rezidba mladih stabala U prvim godinama þivota masline je tetno rezati. tj. Do pete godine þivota maslinu ne bi trebalo rezati. bolje kori tenje sunceve svjetlosti i primjene mehanizacije u obradi. ali ih ne istice zbog veæih tro kova rada i te koæa u primjeni agrotehnickih mjera i u þelji brþe primjene regeneracije ostarjelih neproduktivnih maslina. fotosinteza i stvaranje hranjiva potrebnog za þivot mlade biljke. posebno na dru tvenim gospodarstvima u plantaþnom uzgoju voæaka. u na oj maslinarskoj proizvodnji su preteþno zastupljeni visoki oblici uzgoja u formi kugle.ravnoteþa izmeCu korjenovog sistema. U þivljenju je i plodono e nju masline postoje odreCene zakonitosti koje je potrebno poznavati radi uspje nosti u rezidbi. drvne mase i lisne mase. ali ako se na to odlucimo. jer u tom periodu maslina brþe razvi ja korjenov sistem od kro nje. Pored spomenutih oblika kro nje. Rezidba radi rodnosti Ovaj vid rezidbe obavlja se nakon zavr etka perioda formiranja pocev i od 8. iako kod masline nije nai la na iru primjenu. . pa se svakom rezidbom umanjuje ukupna lisna povr ina. za titi. nakon diferencijacije pupova. Prednost ovih oblika uzgoja je u gu æoj sadnji (400 stabala na 1 ha). maslina neæe donijeti þeljeni urod. za uspje no plodono enje bitan je odnos . ali ih isticemo kao moguænost narednog oblikovanja kro nje na lokalitetima koji nisu izloþeni utjecajima vjetrova i na ravnijim povr inama. godine i provodi se redovito tokom svake godine kao obavezna agrotehnicka mjera.

.

pa se grana nakon berbe odst rani. tako i maslina ima svoj period starosti kada odumi ru þivotne funkcije. kada se odstranjuju pojedine gran e u kro nji. intenzitet rezidbe treba biti jaci i odstr anjuje se veæi broj izdanaka. radi boljeg razvoja i ishrane onih koje u rezidbi ostavljamo d a nam rode. Intenzitet rezidbe cijeni se na osnovi pro logodi njeg porasta mladica. debla i grana. vodopija. od nekih drugih voæaka. znak je da je maslina u toku pro le godine imala dobre uvjete za odgoj rodnih grancica. umanjuje se prinos i redovitost plodono enja. Moþe biti djelomicno. J . jer se na taj nacin cini korist sebi i maslini. Ovim pomotehnickim zahvatom prekidamo silazne sokove i prisiljavamo prstenovanu granu na bolji urod. pa izdanke iz panja ili korijena odgajamo u pom laCene grane i oblikujemo novu kro nju. Maslina. potrebno je znati da maslina ima 4 vrste grancica (vodopi je. To je period umanjene vegetativne i reproduktivne aktivnosti. jer smetaju u razvoju kro nje . PomlaCivanje se sastoji u odstranjivanju pojedinih grana ili debla u cilju izbij anja novih grana radi bolje rodnosti. U toku ove rezidbe.Radi pravilne rezidbe. za razliku. ima ve like moguænosti pomlaCivanja iz korijena. odstranjuju se gra ncice koje su u pro loj godini donijele urod i prorjeCuje se kro nja. PomlaÏivanje Kao svaka voæka (i druga þiva biæa. drvene i mje ovite grancice) koje se po izgledu meCusobno razlikuju. Prstenovanje Prstenovanje je vid reza radi uroda samo u toku jedne godine. nakon cega je odstranjujemo. izbojka iz debla i panja i prorede grana radi otvaranja kro nje z bog pristupa suncevog svjetla). a primjenjuje se n a onim granama koje smo odlucili naredne godine odstraniti. pa se u ovom slucaju vr i proreda grancica i umjerena rezid ba. U slucaju da su izbojci kraæi od 15 cm. tj. cvjetne. obavlja se bitan vid rezidbe. Obavlja se na nacin da se pri dnu grane ogoli kora. Zahvaljujuæi ovom svojstvu kod pomlaCivanja ne treba je þaliti. a pored veæ izvr enih radnji u jesenskoj rezidbi (uklanjanje suh ih grana. ako su i zbojci bujniji iznad 30 cm. tj. cijela kro nja ili deblo. a obicno kod masli ne nastupa poslije 50 godina þivljenja i traje dugo.

god. Prva i potpuna masovnija regeneracija maslina izvr ena je kod nas u Pisku od 1958. Smatram da je regeneracija postojeæih maslinika. sjece do korijena iznemoglih stabala i uzgoj iz izb ojka mladih grana. pomlaCivanje se provodi djelomicno radi estetskog izgleda kro nje i uklapanja u parkovnu cjelinu. pod nadzorom Poljoprivredne sluþbe . a vr i se iz panja ili korjenove krune. pa ju je potrebno obavezno i pravovremeno provoditi. temelj brþeg unapreCen ja na eg maslinarstva. Ive Simuniæa. uz podizanje novih nasada. tj. uz suradnju pok.. ing. Uzgajivaci maslina se te ko odlucuju na provoCenje ovog korisnog zahvata. pa ju je u praksi p otrebno obavezno obavljati. u poodmaklim godinama þivota masline kada ona vi e nije u moguænosti da donese urod.edino ako maslina sluþi iskljucivo u hortikulturne svrhe. ovaj vid rezidbe. Imamo vi e nacina regeneracije od kojih isticemo djelomicnu i postepenu regeneraci ju. koje preuzimaju ulogu debla. veæ kao posljedica studeni. Maslinari koji su to veæ ucinili za nepunih 6-8 godina odgojili su nove maslinike i postigli dobr e i redovite prinose. prekasno. naþalost. dao je vi estruke koristi. ne kao planirana rezidbena mjera. 1968. a mi to od nje ocekujemo. Temeljem postignutih rezultata u regeneraciji pokusnog maslinika u Kuzmaniæima Pisak. . to znacajnije utjece na ukupnost na e maslinarske proizvodnje. te potpunu regeneraciju stabala. a vr i se.Omi . PomlaÏivanje iz panja ili guke Ponekad ovu pomolo ku rezidbenu mjeru zovemo regeneracija maslina.

U pojedinim godinama. jer prevelika upot reba kemijskih sredstava u prirodi naru ava prirodnu ravnoteþu. a dio stabla se zadrþava radi uroda koji se u narednim godinama odstrani (posijece). da se ne bi postigli neþeljeni . biolo ke i kombinirane metode suzbijanja bolesti i ocina. potkornjaci. Regeneracija iz korijena Izvodi se na nacin da se iz korijena odgajaju izdanci prema postupku kako je rec eno za regeneraciju iz debla. Postoje fizikalne. Zbog toga. tet Kombinirana metoda za tite danas je u praksi najprihvatljivija. kemijske. . u stanju su uni titi 30-70 posto ukupnih prinosa. te rentabilitetu uzgoja maslina. kako u pogledu izbora sredstava za za titu.Postepena regeneracija PomlaCivanje se vr i postepeno. Maslinu napadaju mnogi tetnici i biljne bolesti od kojih su gospodarski najznacaj niji: maslinina muha. uni tava entomofage (korisne insekte). za titu maslina treba vr iti strucno i savjesno.suprotni rezultati. s iva pjegavost (paunovo oko) i caCavica. crni medic. rak. poveæanju prinosa 1 kvalitete ulja. crna u . tj. Potpuna regeneracija Vr i se na nacin da se posijece cijelo deblo. Ovaj vid pomlaCivanja izvodi se kod stabala sa vi e o teæenim deblom i korijenom. s Um da se odgajaju izbojci kao nove grane kro nje. koje preuzimaju ulogu debla. cine velike tete. ovi sno o pogodnostima razvoja. masline. posebno na maslini. ako se ne provede strucna za tita. a kao posljedica pojavljuje se veæi razvoj titaste u i i gljivice caCavice. Biljni nametnici. maslinin moljac. doprinijela je biljna za tita pojavom na trþi tu organofosfornih insekticida sa irokim spektrom djelovanja. koji se u toku regeneracije odstranjuje. Za tita maslina Znacajnom napretku u ocuvanju uroda. pa je nezamislivo uzgajati masline bez primjene urednih za titnih mjera. pa se iz korijena ili panja izvode m lade grane. U plodovima i ulju zadrþavaju se toksicni ostaci kemijskih sredstava koji naru avaju zdravlje covjeka. tako i u pogledu odreCivanja rokova tretiranj a.

Maslinina muha . Maslinina muha cini najznacajnije gospodarske tete u maslinarskoj proizvodnji. koji u godinama manjeg uroda i prejakog napada tetnika mogu biti u potpunosti uni teni. Kao posljedica napada tetnika. a iz kukuljice se raz vija odrasla muha. pa je primjena za titnih mjera prijeko potrebna. nakon cega se licinka zakukulji. Ova faza razvoja traje 10-13 dana. ovisno o prirodnim pogodnostima za razvoj. . Najbolji rezultati u za titi od muhe postiþu se upotrebom zatrovanih mamaca (1 l hidrokisiranog proteina (Buminal) + 0. pra vi 3-4 generacije (kolovoz. koja u toku godine. listopad). koje u toku srpnja odlaþu jaja u plodove maslina. Nakon nekoliko dana razvijaju se licinke koje bu e hodnike u plodovima.Dacus oleae (Gmel) Prezimljuje u tlu u obliku kukuljice. Pri kraju zime i pocetkom proljeæa u prirodi se pojavljuju odrasle muhe.1 posto dimetoat na 100 l vode) uz tretiranje samo 15 posto ukupne povr ine kro nje.1 posto fenthion ili 0. pojavljuje se prerano opadanje plodova. rujan.

s veæ navedeni m posljedicama. Ostale maslinine u i Maslinu pored grbove napadaju i druge u i.(LEPIDOSAPHES BECKII DESTEFANII) crna maslinina . limunova koma NEWMAN). deformiraju pupove i li æe i smanjuju porast grancica i kolici ne ulja i izlucivanjem medene rose izazivaju pojavu gljivice caCavice. Prva generacija dugo traje i tokom zime i pocetkom proljeæa gusjenica bu i list.u titasta u (ASPIDIOTUS NERII - Svi navedeni tetnici. pup ove i mlade grancice.Maslinin moljac . Prevelika primjena kemijskih sredstava prigodom za tite maslina uni tava prirodne neprijatelje crnog medica. to omoguæava brþi razvoj tetnika sa veæim gospodarskim posljedicama. Po znacaju tetnosti u pojedinim godinama pribliþava se tetnom djelovanju maslinine muhe. crpeæi hranjive sokove. (LICHTENSIA VIBURNI . maslinina koma . limunova bijela BOUCHE) i dr. koji u toku godine ima tri generacije na listu. To je leptir sive boje. kao to su: maslinina vo tana u .u . Gusjenice ove generacije se hrane pra nicima i uni tavaju cvjetove.COSTA). a kao posljedica napada pojavljuje se gljivica caCavica.Saissetia oleae Bern Napada maslinu i druge mediteranske kulture.SIG. Po zavr etku ciklusa razvoja leptiri cvjetne generacije odlaþu jaja na tek zametnute plodove iz kojih se razvija gusjenica koja bu i plodove. a za posljedicu imamo pre rano opadanje plodova. koji odlaþe jaja na jo neotvorene cvjetove. .). Crni mediè .u (LEPIDOSAPHES (LIOTHRIPS OLEAE . nakon cega se iz kukuljice razvija leptir.Pravs oleellus F. cvijetu i plodu. ovisno o jacini napada u pojedinim godinama prave slicne tet e. koja smanjuje fotosintezu i utjecu na su enje i propadanje poje dinih grana i stabala maslina.

Potkornjaci Zelene grancice maslina su i i uni tava potkornjak (HYLESINUS OLEIPERDA). prskanjem sa 1 % bordo kom juhom. gran e i deblo. paunovo oko i caCavicu. ÈaÏavica masline . . Zaraza se prenosi zaraþenim sadnicama i alatom kojeg upotrebljavamo prigodom rezidbe.Pseudomonas savastanoi U na im maslinicima to je redovita bolest i dosta je ra irena. medu kojima isticemo rak masline.Rak masline . Neke sorte su vi e podloþne napadu raka.Cycloconium oleaginum (Cast) Bolest preteþno napada lisnu povr inu i druge zelene organe.Caphodium elaeophilum (Prill. . zdravim sadnicama u sadnji i dezinfekcijom rana na biljci i alata. pa ih je kod podizanja nasada potrebno izbjegavati. Protiv irenja zaraze borimo se prvenstveno izborom.) Razmnoþava se na medenoj rosi od napada titastih u iju. Za posljedicu imamo su enje grane. Odstranjivanjem i spaljivanjem suhih grancica i grana pridonosimo smanjenju od potkornjaka. Suzbija se prskanjem stabala uz upotrebu 1 % sode kaustike i preventivnim prskanjem sa 1 % bordo kom ju hom. Zaraþeni listovi opadaju. Suzbijanje bolesti vr i se tretiranjem stabala sa 1 posto bordo kom juhom. Paunovo oko . a simptomi su nalik na oko slicno paunovu perju. a stabla ogole.. a jace odrezane ili o teæene grane napada potkornjak (PHLOETRIBUS SCARABAEOIDES). Napada grancice. tete Pored navedenih tetnika maslinu napadaju i drugih manje znacajni tetnici i vi e bilj nih bolesti.

5 % 2 .TETNICI I BOLESTI Period mirovanja vegetacije BuCenje vegetacije Predcvatnja Maslinin moljac Diazinon 1% titaste u i Bijelo ulje 1% Potkornjak Uni tavanje ostataka paljenjem Paunovo oko Bordo ka juha 1.

1 % Buminal 1 % titaste u i Ljetno mineralno ulje 2 % Paunovo oko .1 % Fenthion 0.Oplodnja Sitni plodovi Odebljani plodovi Pocetak zrenja Maslinina muha Dimetoat 0.1 % Buminal 1 % Dimetoat 0.1 % Fenthion 0.

Bordo ka juha 1.5 2 % CaCavica Cu preparat + Urea 46 2% Cu preparat + Urea 46 2% Naèin za tite maslina po fenofazama .

To je posebno izraþeno u maslinicima razlicitog sortnog sastava koje imaju i razlicito vrijeme zriobe. onda se berba obavlja kada plodovi postignu punu pigmentaciju. onda se berba obavlja ranije ovisno o namjeni plodova. pri cemu plodovi padaju na prostirku postavljenu ispo d kro nje. redov ito dolazi do preranog otpadanja plodova koji sadrþe manje kolicine ulja lo ijeg kvalite ta. Ako se plodovi masline beru radi jela. ni radova u turizmu u priobalnom podrucju. Zbog djelovanja maslinine muhe. Posebne pote koæe u berbi i transportu ubranih plodova maslina javljaju se u maslinicima udaljenim od prometnica. morskoj vodi ili u otopini . pa se berba obavlja u vi e navrata. To je period kada nema veæih poljskih radova. tokom studenoga i prosinca. jer tada sadrþe najveæu kolicinu ulja.100 1 vode +4-6 kg soli. Cuvanje plodova do prerade Ovisno o duþini cuvanja do prerade. Ovi se plodovi sakupljaju i cuvaju do prerade. Naèini berbe U praksi se maslina bere rucno. te po moguænosti posebno preraCuju. Ako se plodovi beru radi proizvodnje ulja. mreþa za rastiranje i drugih pomagala.tresaca manje je zastupljena na privatnim gospodars tvima i preteþno se primjenjuje na dru tvenim posjedima.a-ujedn o je ista i najkvalitetnija. poluzelen e ili crne stolne masline. da li proizvodimo zelene. tj. jer radnik za jedan radni dan (8 s ati rada) moþe ubrati samo 35-50 kg. Berba uz upotrebu strojeva . To je mukotrpan i skup nacin berbe. . a ponekad se produþi i u sijecnju iduæe godine. . ovisno o urodu i krupnoæi plodova. vjetrova i ovisno o cvrstoæi peteljke ploda.BERBA I PRERADA MASLINA Berba maslina obavlja se krajem listopada. Svi tresaci obavljaju berbu tre njo m grana ili cijelih stabala. plodovi se cuvaju u slatkoj vodi. pa u momentu berbe imamo potpuno i djelomicno zrele plodove. Poznato je da maslina nejednako dozrijeva. upotrebom strojeva ili kombinirano. gdje se uzgaja maslina. U na im uvjeti ma berba se preteþno obavlja rucno uz upotrebu ce ljeva za branje.

Prerada maslina Zreli plodovi maslina.Najbolja kvaliteta ulja postiþe se kada se prerada vr i odmah nakon berbe. MeCutim. maslinovo ulje zbog "kompleksnijeg" sastava je podloþnije kvarenju. provitamin A. Tako. preko njega u organizam s e unose esencijalne masne kiseline. j er je ono jedno od rijetkih ulja koje ima takva organolepticka svojstva da se moþe sirov o (nerafinirano) konzumirati. i E vitamina. namijenjeni proizvodnji ulja. prostaglandini (kontrakcije mi iæa) itd. Tako na primjer. sadrþe 40-55 posto vode i 1825 posto ulja. ostaju u maslinovom ulju. Kod n as najucestalije vrste kvarenja maslinovog ulja su kiselost i uþeglost. velikim dijelom uklone i biolo ki vrijedni sastojci. . maslinovo ulje osim energetike u prehrani ima i ostale ne manje vaþne posred ne i neposredne biolo konutritivne funkcije. kisika (zraka). osim nepoþeljnih. koji. Provedbom postupka rafinacije. ovisno 0 osobinama sorte. te kih metala. D. vode. lecitina (grada stanicnih stijenki). a pospje uje ih prisustvo taloga. ulja su podvrgnuta raznim kemijskih i fizickim tretiranjima prilikom kojih se. kao to je spomenuto. Maslinovo ulje ima relativnu prednost pred ostalim biljnim masnoæama u prehrani. svjetlosti i povi ene tempera ture.

jer se jedino od zdravog ploda moþe dobiti u preradi kvalitetno ulje. 47.24 20.60 16. Za titi maslina treba posvetiti posebnu paþnju.50 6. IX. Prema analizama dr. 40.72 26. do momenta berbe i pravilnim cuvanjem ulja. 47.Kvaliteta ulja prvenstveno se postiþe u tehnolo ki optimalnoj berbi zdravih i neo teæeni h plodova. tj. uklanjanjem prije spomenutih faktora koji ga kvare. 50.43 10. X. . X.60 0. Branka karice.20 14. VIII. XI.66 0. u prirodnim uzgojnim uvjetima na podrucju Srednje Dalmacije (Makarsko primorje) meCusobni odnosi (voda : ulja : kiselinski stupanj) u odreCenom intervalu uzorkovanja kreæu se kako prikazuje slijedeæa tablica: Datum uzorkovanja Postotak vode Postotak ulja Kiselinski stupanj 15. dobro sacuvanim plodovima.00 9.68 25.57 10.64 30.

þeljezo. naglo pada.50. . veæ ovisi o klimatskim uvjetima i svoj stvima tla. kiselinski stupanj ulja u periodu od 20. XI. IX. odnosno duplom separacijom. a povezan je sa karakterom metabolizma ul ja u stanicama plodova. pa bi tek u tom periodu trebalo poceti berbom. 54. to znaci da ne moþe bi ti od te kih metala (bakar. odnosno akumuliranja ulja u plodovima. maslina koncem mjeseca studenog.43 0. X. Buduæi proizvedeno ulje ipak nije potpuno cisto. (za þiveþne namirnice) i kamena. 37. u uvjetima makarsko g podrucja optimalna tehnolo ka zrelost plodova. Prije upotrebe treba je oprati deterdþent ima. cink i sl.73 10.05 0.) nego od stakla tamne boje.95 Kako se iz gornjih podataka vidi.ambalaþa treba biti besprijekorno cista. XII. treba ga cuvati u slijedeæim uvjetima: .70 20. Kod nas se prerada plodova maslina u ulje provodi u pogonima za hidraulickim presama visoka pritiska.70 25. d o 10. odnosno o uvjetima razvoja vegetacije. plastike.55 0.80 21. Na temelju vi egodi njih ispitivanja moþe se zakljuciti da je npr.55 24.ambalaþa cuvanja ne smije utjecati na ulje i treba ga tititi. Ovaj proces ide paralelno s fazom intenzivnijeg formiranja triglicer ida. zasjenjenog stakla. te . a u zadnje vrijeme se uvode najsuvremenije linije tipa prerade ekstrakcijom toplom vodom. zbog cega mogu poceti procesi kvarenja. Ovaj vremenski period nije strogo fiksiran.

pa potpuno cisto ulje teþe podl ijeþe procesima kvarenja. Iskustveno se zna da su maslinova ulja boljeg kvaliteta mutn ija i kao takva teþe se bistre.prostorije cuvanja (skladi ta) trebaju biti zasjenjene. Neizbistreno ulje nakon prvog pretakanja treba u jesen jo jednom pretociti s taloga. te ulju daju potpunu bistroæu. . Ukoliko se ulje þeli uskladi titi duþe vrijeme. pa se za podmirenje trþi ta uvozi 1000 do 1300 tona maslina godi nje. Proizvodnja maslina za jelo U na oj zemlji proizvodnja maslina za jelo je deficitarna.zatvaranje ambalaþe cuvanja treba biti hermeticko ra di otklanjanja prisustva zraka i stranih mirisa.dobro isprati cistom vodom. U suvremenim pogonima postoje odgovarajuæi filtri koji odstranjuju i najmanje orga nske i mehanicke primjese. prozracne i ujednacene g odi nje temperature. treba ga tokom proljeæa obavezno pretoci ti s taloga i sloja vode. . .

Tradicionalni nacini upotrebljavaju se u domaæinstvima sa manjim rokovima trajanja maslina. temperaturi otopine i dubini penetriranja otopine u pumpi. Prema mr. kojima se dodaje salamura sadrþaja oko 10 posto natrijeva klorida. Konzerviranje crnih maslina Berba plodova obavlja se na isti nacin u fazi pune zrelosti. Po dovr etku procesa dorade vr i se prebiranje i kalibriranje plodova. koji se nadolijevaju s alamurom i konfekciraju se prema zahtjevima trþi ta u odgovarajuæu ambalaþu. Trajanje procesa odgorcavanja ovisi o pojedinim sortama. pa do vi e suvremenih industrijskih nacina. Zatim se plodovi stavljaju u salamuru koja sa drþi 6 do 10 posto natrijeva klorida. osu e i spremaju u plasticne bacve. U prvoj fazi prerade vr i se odgorcavanje plodova tj. U novije vrijeme vr i se ispitivanje moguænosti hidrolize oleuropeina (odgorcavanje) u plodovima maslina djelovanjem enzima. velicini plodova. Nakon toga se plodovi ohlade sa hladnom vodom. teksturi plodova. Zatim se plodovi pe ru i odlaþu u kipuæu vodu nekoliko minuta.Postoji vi e nacina proizvodnje stolnih maslina crnih i zelenih od tradicionalnih nacina. Konzerviranje zelenih maslina TakoCer ima vi e nacina konzerviranja zelenih maslina za jelo. . Zatim se plodovi odlaþu u letvarice ili plasticne gajbice nakon cega se uklanjaju sitni plodovi i druge primjese. hidroliticko cijepanje oleur opeina kemijskim ili enzimskim putem. Mirku Gugiæ berba plodova obavlja se rucno u fazi kada plodovi dobiju þuækasto zelenu boju. koncentracije otopine natrijevog hidroksida. Nakon odgorcavanja vr i se ispiranje plodova cistom vodom od ostataka luþine i produkata hidrolitickog cijepanja. Nakon odgorcavanja odstranjuje se salamura i nadolijeva se nova salamura koja sa drþi oko 12 posto natrijevog klorida prethodno prokuhanog. Tako pripremljeni plodovi stavljaju se u plasticne bacve. U narednim postupcima postupa se kao kod konzerviranja zelenih maslina.

. inþ. Ostavljanje snopiæa grana na stablu kao mamca za potkornjaka. Ovr na gnojidba KAN-om. a krajem mjeseca njihovo uklanjanje i spaljivanje. Za tita od paunova oka . Za tita od maslininog moljca prije cvatnje. Dobroslavu Elezoviæu Mjesec Radovi I. za one koji to nisu ucinili u veljaci. IV. Gnojidba s NPK 17:8:9 s plitkom obradom tla. Za tita od caCavice. Sadnja novih stabala. Rezidba na rod i pomlaCivanje stabla iz debla ili iz grana.KALENDAR RADOVA prema dipl. Prstenovanje grana na rod. Za tita od paunova oka. Gnojidba s NPK 17:8:9 s plitkom obradom tla. III.po potrebi. Pregled mamaca za potkornjaka. Uni tavanje korova herbicidima. VI. Prstenovanje stabla koje æe biti pomlaCeno u slijedeæoj godini. Uni tavanje korova herbicidima. Rez na pomlaCivanje stabla iz panja ili iz guke. Za tita od II. Rez na pomlaCivanje stabla iz panja ili iz guke. titastih u iju. Za tita od maslininog moljca (za tita ploda). Navrtanje maslina. V.

Berba plodova za ulje. XI. Gnojidba s NPK 8:16:22 i duboka obrada tla. VIII. Za tita od paunova oka . Postupna berba plodova za jelo.po potrebi. Ljetni rez masline (obrana od su e). Za tita od paunova oka. . Za one koji nisu obavili gnojidbu i obradu: gnojidba s kompleksnim gnojivom bez du ika i obrada tla. Za tita od maslinine mu ice otrovnim mamcima. Uklanjanje izdanaka. XII. Berba plodova za jelo i ulje. IX. Rez na pomlaCivanje iz panja ili iz guke. Priprema tla za sadnju maslina. X. Za tita od maslinine mu ice otrovnim mamcima.VII.

sistematika. .Primijenjena entomologija. Mladar N.Za tita voæaka i vinove loze. .Maslinina muha. Mladar . . Dubrovnik.Uzgoj voæaka u kra kim poljima. .LITERATURA 1. 1984. Kirigin Marin . Zagreb. Institut za jadranske kulture i melioracije kr a. Modun E.Katalog sadnog materijala za podrucje Dalmacije. 1982. 1980. 1979. Split. 1989. 16. Split.Olivi Catalog Generale.Za visoke urode maslina. poþara. . Kovaceviæ Þ. . g. INA Kutina . .Postojbina i kultura masline na Sredozemlju 18. 1988. Split. ibenik 1921. 5. . .Prakticno voæarstvo. 1984.Nauka o biljnim zajednicama. Horvat I. . Split.Tla na kvartalnim kr incima u Primorju i na otocima Dalmacije. .Agrotehnicki praktikum za masline. Mimica A. Zagreb 1980. i geobotanika.Prirodni uvjeti i perspektive poljoprivrede opæine Omi . 22. Ki patiæ-Maceljski . Zagreb.Dobar i lo primjer organizacije za tite maslina na podrucju Omi a. Zagreb. 17. 8. 1949. Bakariæ P. 14. 1962. 1983.Konzerviranje zelenih plodova masline domaæe sorte oblice magistarski rad. Brnetiæ D. Gugiæ M.GraCa za dalmatinsku elajografiju. Bertolami A. 21. 4.Nacela integralne za tite masline.Ehrendorfer .Vla iæ . 19. . g. 11. 1982. . Elezoviæ D. Miljkoviæ I. Split . Buliæ S.Postupak obnove stabala maslina nakon. Bakariæ P. 1955. 7. evolucija. 9. Giperborejski B. . Zagreb 1984. 2. Glasnik za tite bilja . Dubrovnik. 1984. .Botanika. Zagreb. Zagreb. 6. . Zagreb. Split. 1964. Zagreb 1961. 20. 1988. 10. 3. Zagreb. 1961. Jelaviæ A. Ivaniæ Grad.Dendrologija.Markoviæ T.Gnojidba poljoprivrednih kultura.Zagreb . . . .Archaologischer fuhrer durch mitteldalmatien. 1986. Sarajevo 1952.Prakticno maslinarstvo. Novak G. 15. 13.Prethistorijski Hvar. 12. Magdefrau . Zagreb.

Split.Proizvodnje i prerade ulja u uljarama FAO.Usmjerena i integralna za tita maslina. 1956. Redd Irigation Systeme. . Þuþiæ-Ciglar . . 31. 27. .(Catolog). 1950. Samobor. . Vitoloviæ V. 29. Pi koriæ O.Una grande industria nel progresso dell irrigazione . citolo ki i fiziolo ki steriliteti sorata maslina. Mimica A. . Zagreb. Tomiciæ A. 26. 1991. 28. 25. 30. 1958.Specijalno voæarstvo.Covjek i maslina. Split. Roma. . 1979. Split. Grupa autora .Bolesti masline i njeni tetnici. Oþaniæ S.Voæarstvo. Roma. Zagreb 24.23. 1987. 1949. Vla iæ A. 1980. .Morfolo ki. Split.Po umljavanje kr a.

a tita od vjetra REZIDBA MASLINA Za tita maslina BERBA I PRERADA MASLINA KALENDAR RADOVA LITERATURA .KAZALO UVOD SELIDBE MASLINA GOSPODARSKI ZNACAJ UZGOJA MASLINA Uzgoj maslina u svijetu Uzgoj maslina u Hrvatskoj PODRIJETLO MASLINE BOTANICKA PRIPADNOST SORTE MASLINA Domaæe dominantne sorte Intraducirane sorte BOTANICKA SVOJSTVA Morfolo ka svojstva Fiziolo ka svojstva Þivotni vijek i rodnost masline EKOLOGIJA Klimatski uvjeti Poloþaj tlo RAZMNOÞAVANJE MASLINA PODIZANJE NASADA I UZGOJ MASLINA AGROTEHNICKE MJERE Obrada tla Gnojidba Navodnjavanje 7.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful