OBRADA ODVAJANJEM ČESTICA

(sss, 2008/09)

Prednosti obrade odvajanjem su: • Omogućuje postizanje točnosti, uskih tolerancija i dobre kvalitete obrađene površine, često bez potrebe za naknadnim završnim obradama. • Najbolji (jedini) način da se formiraju oštri rubovi, ravne površine, te unutarnji i vanjski profili. • Može se primjeniti kod gotovo svih poznatih materijala. • Najbolji (jedini) način oblikovanja otvrdnutih (kaljenih) i krutih materijala. • Moguće je obrađivati i najsloženije oblike površina. • Moguće su obrade u širokom rasponu dimenzija (od turbina i aviona do mikro obrada). • Uzrokuje vrlo male promjene u materijalu obratka (samo tanki sloj) • “Jednostavno” se može automatizirati. • Ekonomičnost i produktivnost (jeftinija i brža) kod maloserijske i pojedinačne proizvodnje. Nedostaci obrade odvajanjem čestica su: • Generira odvojene čestice. • Ponekad je za formiranje jednog elementa obratka (tolerirani provrti, utori, ...) potrebno primjeniti više postupaka obrade i više alatnih strojeva. • Neki dijelovi zahtijevaju primjenu CNC strojeva i složenog programiranja. • Alatni strojevi i potreba za rukovanjem alatima i obracima zahtijevaju velik prostor. • Mikroklima je pod jakim utjecajem obradnih procesa (toplina, buka, rashladne tekućine, ulja, ...). • Veliki udio pomoćnih i pripremnih vremena (vrijeme zahvata alata i obratka je često manje od 2% ukupnog vremena protoka pozicije). Osnovni elementi alata: drška i rezni dio Rezni dio alata definiran je s tri površine: Aγ - prednja površina; površina koja je u kontaktu s odlazećom česticom (površina po kojoj klizi odvojena čestica) Aa -stražnja (slobodna) površina; površina koja je u nepoželjnom kontaktu s površinom obrade Aα ’ -pomoćna stražnja površina Ove površine mogu biti sastavljene od više ravnina ili zakrivljenih površina.

Tehnološki (geometrijski) kutevi reznog klina: Kut mjeri se između prednji kut g0 kut klina β
0

u ravnini P0 P0 P0

Ag i Pr Aγ i Aa

stražnji kut α

0

Ps i Aα

Materijali reznih alata (reznog dijela alata):

1

Postupak obrade odvajanjem čestica (rezanjem) pretežno ravnih površina.glavno gibanje izvodi alat. 600°C Tvrdi metal: sinterirani od tvrdih metalnih karbida (W. a posmično gibanje obradak (sl. brzina 30-40m/min. Al2O3.6-1. BLANJANJE radnog hoda..glavno gibanje izvodi alat. kada se alat vraća u početni položaj. W.glavno gibanje izvodi obradak. definirane geometrije reznog dijela. blanjalicama. Osnovna značajka blanjalica je mala proizvodnost pa ih zamjenjuju glodalice. a posmično gibanje obradak . Noževi za blanjanje se izrađuju od alatnog čelika (rjeđe) i brzoreznog čelika (češće).. pri čemu je glavno gibanje pravolinijsko kontinuirano i sastoji se od Osnovna podjela blanjanja: slika 1 slika 2 1) kratkohodno blanjanje . 300°C Brzorezni čelici: legirani s Cr. GLODANJE 2 .. Ta) i veziva. Izvodi se na alatnim strojevima. kada alat reže.2) 3) dubljenje . s jednom glavnom reznom oštricom.5% C. V i Mo. ojačana vlaknima CBN – kubni nitrid bora PCD – polikristalni dijamant REZNI ALATI S GEOMETRIJSKI DEFINIRANOM REZNOM OŠTIRICOM 1. a posmično gibanje alat (sl.1) 2) dugohodno blanjanje . Izdr. i povratnog hoda. brzina ~10m/min. CVD i PVD postupci prevlačenja Sitno-zrnati tvrdi metali Cermet Keramike: oksidna na bazi Al2O3 i nitridna Si3Ni4. višedjelan (drška od konstrukcijskog čelika). Alat za blanjanje je nož. Posmično gibanje je pravolinijsko diskontinuirano i izvodi se nakon obavljenog povratnog hoda glavnog gibanja.kratkohodno bljanjanje u vertikalnoj ravnini 2. . temp. Izuzetak čine dubilice. Co. TiCN. osobito za izradu ozubljenja. Ti.• • • • • • • • • Alatni čelici: 0. Prevučeni tvrdi metali: TiN.

a najčešće se koriste brzorezni čelici. glodalicama. Rezni dio glodala izrađuje se od materijala znatno veće tvrdoće od obrađivanog materijala. s više glavnih reznih oštrica koje se nalaze na zubima glodala i mogu biti smještene ili na obodnoj ili na obodnoj i čeonoj plohi glodala. Izvodi se na alatnim strojevima (bušilicama) pri čemu je glavno gibanje kružno kontinuirano. proizvoljnog oblika i smijera i pridruženo je obradku. Alat za glodanje je glodalo definirane geometrije reznog dijela. BUŠENJE Postupak obrade odvajanjem čestica (rezanjem) koji se upotrebljava za bušenje provrta manjih promjera ili proširivanje provrta većih promjera. 3 . Os okretanja glavnog gibanja zadržava svoj položaj prema alatu bez obzira na smjer brzine posmičnog gibanja.3) Prema proizvedenoj kvaliteti obrađene površine: • Grubo • Završno • fino glodanje Prema položaju reznih oštrica na glodalu: • Obodno • Čeono 3. Posmično gibanje je kontinuirano. modulno glodanje) • odvalno • oblikovno (kopirno ili CNC) Prema kinematici postupka: • Istosmjerno (sl. 4) • Protusmjerno (sl. više reznih oštrica u zahvatu osigurava mirniji rad glodala. Istodobno je u zahvatu s obratkom samo nekoliko reznih oštrica.Postupak obrade odvajanjem čestica (rezanjem) obradnih površina proizvoljnih oblika. Rezne oštrice periodično ulaze u zahvat s obratkom i izlaze iz njega tako da im je dinamičko opterećenje jedno od osnovnih obilježja. Slika 1 slika 2 slika 3 slika 4 PODJELA POSTUPKA Prema obliku obrađene površine: • ravno (plansko) • okretno (okruglo i neokruglo) • profilno (glodanje utora raznih profila. tvrdi metali. pri čemu je glavno gibanje kružno kontinuirano i pridruženo je alatu. keramika te kubni nitrid bora. cermet. Izvodi se na alatnim strojevima. Od brzoreznog čelika izrađuje se cijelo glodalo.

Alat za razvrtavanje je razvrtalo. koji se obično primjenjuje za finu obradu 4 . Ako se obrada izvodi na bušilicama sva gibanja izvodi alat. Ako se obrada izvodi na bušilicama sva gibanja izvodi alat. definirane geometrije reznog dijela.a posmično gibanje pravolinijsko kontinuirano i izvodi se istodobno kad i glavno gibanje. profili. finiju i precizniju obradu već izbušenih provrta (N5). pretežno bušilicama. Alat za upuštanje je upuštalo. s dvije glavne rezne oštrice i jednom poprečnom oštricom koja otežava obradu. Rezne oštrice periodično ulaze u zahvat s obratkom i izlaze iz njega tako da im je dinamičko opterećenje jedno od osnovnih obilježja.pila. definirane geometrije reznog dijela. 6. ili rjeđe ručno. za neki drugi postupak obrade. pilama. Vrsta gibanja određena je vrstom postupka piljenja. PILJENJE Postupak obrade odvajanjem čestica (rezanjem) koji se upotrebljava u svrhu dijeljenja pripremka (šipke. Alat za bušenje je svrdlo. Osnovni postupci strojnog piljenja: • Okvirno • Tračno • Kružno piljenje 7. Ako se obrada izvodi na bušilicama sva gibanja izvodi alat. RAZVRTAVANJE Postupak obrade odvajanjem čestica (rezanjem) koji se upotrebljava nakon bušenja za konačnu. pretežno bušilicama. Rezne oštrice se nalaze na zubima koji su smješteni na obodu pile. pri čemu je glavno (rezno) i posmično gibanje pridruženo alatu. cijevi) na više komada (izradaka) koji u slijedećoj fazi tehnološkog procesa postaju pripremci. Izvodi se na alatnim strojevima. a posmično gibanje pravolinijsko kontinuirano i izvodi se istodobno kad i glavno gibanje. od kojih je samo nekoliko istovremeno u radu. a mogu biti s umetnutim zupcima od brzoreznog čelika ili tvrdog metala. Alat . 5. Izvodi se na alatnim strojevima. a posmično gibanje pravolinijsko kontinuirano i izvodi se istodobno kad i glavno gibanje. UPUŠTANJE Postupak obrade odvajanjem čestica (rezanjem) koji se upotrebljava nakon bušenja za postizanje točnijeg oblika. a najčešće se koriste brzorezni čelik i tvrdi metal. 4. PROVLAČENJE Visokoproduktivan i vrlo precizan postupak obrade odvajanjem čestica (rezanjem). Rezni dio svrdla izrađuje se od materijala znatno veće tvrdoće od obrađivanog materijala. definirane geometrije reznog dijela. pri čemu je glavno gibanje kružno kontinuirano. pri čemu je glavno gibanje kružno kontinuirano. Pile se izrađuju od alatnog i brzoreznog čelika. s više od dvije glavne rezne oštrice (6-12). s više od dvije glavne rezne oštrice. ili proširivanja ili oblikovanja već izbušenih provrta. Izvodi se na alatnim strojevima. ima više reznih oštrica.

Posmično gibanje nije potrebno u većini slučajeva. s više glavnih reznih oštrica. Poprečni presjek igle za provlačenje ima oblik poprečnog presjeka obrađene površine (utora). Razlikuju se igle za vanjsku i unutarnju obradu. jedna iza druge. pri čemu je glavno gibanje pravolinijsko kontiunirano i izvodi ga alat. definirane geometrije reznog dijela. TOKARENJE 5 . Alat za provlačenje je igla. 8. posmično gibanje je kružno kontinuirano. Izvodi se na alatnim strojevima. od kojih je svaka. provlakačicama. Ukoliko se obrađuju zavojni utori.provrta. utora i profilnih oblika. smještena na većem promjeru za iznos željene debljine odvojene čestice.

6 .

Alat za tokarenje je tokarski nož definirane geometrije reznog dijela. Izvodi se na alatnim strojevima. tvrdi metali. cermet. tokarilicama.Postupak obrade odvajanjem čestica (rezanjem) pretežno rotacijskih (simetričnih i esimetričnih. Od brzoreznog čelika izrađuje se cijeli nož. keramika te kubni nitrid bora. Rezni dio izrađuje se od materijala znatno veće tvrdoće od obrađivanog materijala. Os okretanja glavnog gibanja zadržava svoj položaj prema obradku bez obzira na smjer brzine posmičnog gibanja. a najčešće se koriste brzorezni čelici. pri čemu je glavno gibanje kružno kontinuirano i pridruženo je obradku. PODJELA POSTUPKA Prema obliku obrađene površine : • Okruglo • Plansko (poprečno) • Konusno • Profilo • Oblikovno (kopirno) • Tokarenje navoja • Neokruglo Prema proizvedenoj kvaliteti obrađene površine: • Grubo • Završno • Fino Prema kinematici postupka: • Uzdužno • Poprečno Prema položaju obrađene površine: • Vanjsko • Unutarnje 7 . s jednom glavnom reznom oštricom.Posmično gibanje je pravolinijsko kontinuirano u ravnini koja je okomita na pravac brzine glavnog gibanja i pridruženo je alatu. okruglih i neokruglih) površina.

brusni element zrnatosti 300 do 500 dimenzija ≈ 30x50x80 mm 8 .Ovisno o položaju rezne površine brusa prema obratku: • obodno brušenje . .polikristalični dijamant (PCD) . alat . superfiniš daje najvišu kvalitetu obrađenoj površini ( N1. . Materijali brusnih zrna: .N3 ) i povećava nošenje površine.silicijev karbid (SiC). jer tim se postupkom skidaju samo vrhovi neravnina na prethodno obrađenoj površini.korund (Al2O3).brušenje • stranicom brusa .kubični bornitrid (CBN) . cilindričnog ili profilnog oblika VEZIVO je materijal koji povezuje brusna zrna u jednu cjelinu (brus) i omogućuje nastanak pora. BRUŠENJE Najzastupljeniji i najgospodarstveniji postupak završne obrade odvajanjem čestica Primjena postupka za završnu obradu tvrdih površina ravnog. SUPERFINIŠ ( kratkohodno honanje ) Postupak završne obrade za vanjske rotacione cilindrične površine (rjeđe za unutarnje cilindrične i vanjske ravne površine).brušenje obodom brusa • stranično ili čeono brušenje .brušenje površinom brusa složenog oblika 2. Za razliku od postupka brušenja.REZNI ALATI S GEOMETRIJSKI NEDEFINIRANOM REZNOM OŠTIRICOM 1.Ovisno od oblika površine koja se obrađuje: • brušenje okruglih vanjskih površina • brušenje okruglih unutarnjih površina • brušenje ravnih površina • brušenje složenih površina profilno brušenje .

26. 16.3.glave za honanje s hidrauličkim ili mehaničkim razmicanjem brusnih segmenata. 20. Ukratko objasnite značajke postupaka blanjanja. 23. jer tim se postupkom skidaju samo vrhovi neravnina na prethodno obrađenoj površini.Ukratko objasnite što je to superfiniš. 21. Skicirajte vrste.Navedite i skicirajte podjelu glodanja prema elementarnim površinama obradka. 9 .Ukratko objasnite osnovne značajke postupka tokarenja. 13. LEPANJE Završni superfini postupak obrade odvajanjem čestica koji se izvodi smjesom za lepanje.Skicirajte i objasnite parametre zahvata kod tokarenja.N5 ) povećava nošenje površine.Navedite materijale brusnih zrna. 17.Skicirajte i objasnite parametre zahvata kod glodanja. 25.Kojim se postupkom još mogu izraditi? 22. Skicirajte primjer.Ukratko objasnite značajke postupka provlačenja. reznog klina.Navedite i skicirajte podjelu brušenja prema elementarnim površinama obradka.Skicirajte i objasnite parametre zahvata kod blanjanja. 14. 29.Ukratko objasnite što je to honanje. 28. Skicirajte. Skicirajte i navedite površine i oštrice reznog dijela tokarskog noža. tekstom i formulom objasnite izraz za reducirani učin i ekvivalentnu 24.Skicom.Ukratko objasnite što su to upuštanje i razvrtavanje.Koji je uvjet za ispravno brušenje i koje se pogreške mogu pojaviti. 4. HONANJE Postupak završne obrade za unutarnje cilindrične površine. koje su njihove osnovne značajke (graf “žilavost-otpornost na trošenje”). 3. Ukratko objasnite značajke i vrste postupka piljenja 9. 10. alat .Skicirajte tipične primjere elementarnih površina koje se izrađuju provlačenjem. 8.Ukratko objasnite osnovne značajke postupka glodanja.Navedite i skicirajte podjelu tokarenja prema elementarnim površinama obradka. 11. 5. Rezni dio alata definiran je s tri površine: 6. 18. Navedite i objasnite gibanja pri obradi odvajanjem čestica. alat .Uz skicu objasnite osnovne elemente rezne površine brusa i čemu služe. Koji se materijali upotrebljavaju za izradu reznog dijela alata definirane geometrije i 7. 12. te kuteve 4. 15. Skicirajte. 27. Skicirajte primjer.Ukratko objasnite značajke postupka bušenja.pasta za lepanje ( pasta + abrazivna zrnca ) (zrnatosti 300 do 800) PITANJA: 1.debljinu brušenja. Razred hrapavosti obrađene površine ( N2 . 2. 19.