You are on page 1of 25

Prof. dr. sc. Z.

Prelec ENERGETSKI UREAJI Poglavlje: 3


(Gorivo i izgaranje) List: 1
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

GORIVA

Da bi se neka tvar openito mogla smatrati gorivom, moraju biti
udovoljeni sljedei osnovni preduvjeti:
- da se prilikom izgaranja oslobaa toplina;
- da su na raspolaganju dovoljne koliine;
- da je omoguena eksploatacija;
- da ima prihvatljivu cijenu.


PODJELA GORIVA

Prema agregatnome stanju:
- kruta goriva;
- tekua goriva;
- plinovita goriva.

Prema postanku (porijeklu):
- prirodna goriva
prirodna kruta: drvo, treset, ugljen, uljni kriljci;
prirodna tekua: nafta;
prirodna plinovita: zemni (prirodni) plin.

- umjetna goriva
umjetna kruta: koks, briketi;
umjetna tekua: loivo ulje, dizelsko gorivo, petrolej, benzin itd.;
umjetna plinovita: koksni plin, rafinerijski plin, grotleni plin,
bio-plin, sintetski plin.

Nastanak konvencionalnih (fosilnih, organskih) goriva:

Transformacija organskih masa pod
djelovanjem visokoga tlaka i temperature:
-poveavanje koncentracije C
-smanjivanje koncentracije O
2
i H
2
K A R B U R I Z A C I J A
FOSILNO
GORIVO
Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKI UREAJI Poglavlje: 3
(Gorivo i izgaranje) List: 2
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Usporedni sadraj elemenata u zavisnosti o starosti i kvalitete goriva
















SASTAV GORIVA

Kruta i tekua goriva se sastoje u osnovi od dva dijela:
goriva materija;
ne-goriva (balastna materija): pepeo i voda.

Sastojci goriva:
- Ugljik (C)
- Vodik (H)
- Kisik (O)
- Duik (N)
- Sumpor (S)
- Duik (N)
- Pepeo (A)
- Voda (W)

m
C(%)
+m
H(%)
+m
O(%)
+m
N(%)
+m
S(%)
+m
A(%)
+m
W(%)
=100

m
C
+m
H
+m
O
+m
N
+m
S
+m
A
+m
W
=1

GORIVO
% C

% O
2
% H
2
% ISP. SAST.

DRVO


TRESET

MRKI
UGLJEN

KAMENI
UGLJEN


ANTRACIT


T
O
P
L
I
N
S
K
A

V
R
I
J
E
D
N
O
S
T

G
O
R
I
V
A

50
93
90
58
51
42
39
38
75 15
4
2
6
6
5
4
3
2
85
70
55
37
9
4
Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKI UREAJI Poglavlje: 3
(Gorivo i izgaranje) List: 3
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------



Sastav goriva obzirom na stanje analizirane mase:


- Radna masa: m
C
r
+m
H
r
+m
O
r
+m
N
r
+m
S
r
+m
A
r
+m
W
r
=1

- Analitika masa: m
C
a
+m
H
a
+m
O
a
+m
N
a
+m
S
a
+m
A
a
+m
W
a
=1

- Suha masa: m
C
s
+m
H
s
+m
O
s
+m
N
s
+m
S
s
+m
A
s
=1

- Izgoriva masa: m
C
g
+m
H
g
+m
O
g
+m
N
g
+m
S,vol
g
=1

- Organska masa: m
C
o
+m
H
o
+m
O
o
+m
N
o
+m
S
o
=1








W
O

H
C
S
tot
S
vol
A
S
o
S
p
S
s
W
h
N
Plinovi i para Koksni ostatak
Vlaga
Volatili Ne-gorivi
Organska masa
Izgoriva masa
Suha masa
Analitika masa
Radna masa
sastojci
Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKI UREAJI Poglavlje: 3
(Gorivo i izgaranje) List: 4
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Radna masa goriva je masa onoga oblika goriva koje se isporuuje na
mjesto potronje.

Nakon suenja, odnosno nakon oslobaanja slobodne vlage, dobiva se
analitika masa goriva. Preostala vlaga u gorivu je higroskopna vlaga
(W
h
).

Grijanjem na 102 - 105
0
C oslobaa se cjelokupna vlaga te tada
preostaje suha masa goriva.

Izgoriva masa goriva sadri elemente organske materije te gorivi
anorganski spoj sumpora (pirit - FeS
2
).

Ukupna koliina sumpora u gorivu sastoji se iz dijela koji ulazi u
organske gorive spojeve (S
o
), anorganski gorivi dio (pirit - FeS
2
) te u
sulfatne ne-gorive spojeve (S
s
).

s p o s vol tot
S S S S S S + + = + =

Organska masa goriva je izgoriva masa umanjena za piritni sumpor.

Gorivi elementi u gorivu jesu:
- ugljik (C)
- vodik (H)
- sumpor (S)


Plinovita goriva su smjese gorivih i negorivih plinova (zavisno od vrste
i porijekla):
metan (CH
4
), etan (C
2
H
6
), propan (C
3
H
8
), butan (C
4
H
10
),
sumporovodik (H
2
S), ugljik-monoksid (CO), ugljik dioksid (CO
2
) i dr.






Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKI UREAJI Poglavlje: 3
(Gorivo i izgaranje) List: 5
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


TOPLINSKA VRIJEDNOST GORIVA

Toplinska vrijednost goriva predstavlja koliinu topline koja se razvija
pri potpunome izgaranje jedinice koliine goriva;
(kJ/kg), (kJ/m
n
3
);
Gornja toplinska vrijednost goriva (H
g
) je koliina topline koja se
oslobaa potpunim izgaranjem jedinice koliine goriva u uvjetima
kada se nastala vodena para iz dimnih plinova kondenzira te kada se
dimni plinovi ohlade na temperaturu od 0
0
C.
Donja toplinska vrijednost goriva (H
d
) razlikuje se od gornje toplinske
vrijednosti za veliinu latentne topline isparivanja (kondenzacije)
vodene pare iz dimnih plinova, koja nastaje iz sadrane vlage i vodika
u gorivu.
Toplinska vrijednost odreuje se:
- laboratorijski pomou kalorimetra;
- analitiki na bazi sastava goriva

Za kruta i tekua goriva:
Donja toplinska vrijednost
W S
O
H C d
m m
m
m m H 2500 10500
8
120000 34000 +
|

\
|
+ = [kJ/kg]

Prema Mendeljejevoj formuli:
( )
W S O H C d
m m m m m B H 2500 10900 103000 33900 + + + = [kJ/kg]

Gornja toplinska vrijednost
( )
W H d W d g
m m H H H H + + = + = 9 2500 [kJ/kg]

Za plinovita goriva:

... r H r H r H r H r H
H C CH , d CH CO , d CO H , d H i , d i d
+ + + + = =

6 2 4 4 2 2
[kJ/m
n
3
]
gdje je:
- r
i
- volumni udjel pojedinog gorivog plina u plinskoj smjesi;
- H
d,i
- donja toplinska vrijednost pojedinog gorivog plina (kJ/m
n
3
).
Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKI UREAJI Poglavlje: 3
(Gorivo i izgaranje) List: 6
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

GLAVNE TEHNIKE KARAKTERISTIKE KRUTIH
GORIVA

Sadraj i sastav pepela
Ova karakteristika je vana za projektiranje sustava za otpepeljivanje
odnosno odljakivanje generatora pare
(odstranjivanje pepela i ljake iz generatora pare).
Pepeo uglavnom ine sloeni spojevi aluminijevih i silicijevih oksida,
sulfata i karbonata: SiO
2
, Al
2
O
3
, CaO, MgO, K
2
O, NaO, FeO, Fe
2
O
3
i
drugi spojevi.

Temperatura taljenja pepela
Ova karakteristika vana je radi sprjeavanja lijepljenja pepela na
ogrjevnim povrinama kao i za izvedbu naina odvoenja pepela iz
loita.

Temperatura teljenja pepela: 600 - 2900
0
C

Temperatura teljenja pepela utvruje se tzv. standardnim
konusnim testom




6 mm
1
3

m
m

t
1
t
2
t
3
t
1
- poetak deformacije (1000 - 1200
0
C)
t
2
- omekavanje (1100 - 1400
0
C)
t
1
- taljenje (1200 - 1500
0
C)

Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKI UREAJI Poglavlje: 3
(Gorivo i izgaranje) List: 7
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Sadraj volatilnih spojeva
Volatili su plinoviti sastojci (CO, H
2
, CH
4
i sl.) koji se oslobaaju iz
goriva pri povienim temperaturama.
Ova karakteristika ukazuje na sklonost goriva zapaljenju.
Temperatura samozapaljenja volatilnih sastojaka je 350 - 600
0
C.

Sadraj volatila odreuje se standardnim testom - grijanjem na
temperaturi 850 25
0
C (bez prisutnosti zraka) u trajanju 7 minuta,
pri emu se utvruje volumni udjel osloboenih plinovitih sastojaka.












400
800
1000
1200 600
10
20
30
40
50
60
mrki ugljen
kameni ugljen
ugljen
antracit
Temperatrura

(
0
C )







S
a
d
r

a
j

v
o
l
a
t
i
l
n
i
h

s
p
o
j
e
v
a


(
%
)

Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKI UREAJI Poglavlje: 3
(Gorivo i izgaranje) List: 8
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------



Koksni ostatak
- Utvruje se standardnim laboratorijskim testom.
- Zavisi od vrste goriva (ugljena).
- Pokazuje sklonost stvaranju koksa i paljenju goriva.
- Temperatura samozapaljenja koksnoga ostatka je 900 - 1200
0
C.

Sadraj vlage



Utjecaj vlage u gorivu:
- smanjuje toplinsku vrijednost goriva
- poveava potronju goriva
- poveava koroziju
- poveava obujam izlaznih dimnih plinova.


Mehanika vrstoa goriva (ugljena)
- Odreuje se standardnim testom (ASTM, CKTI).
- Utjee na meljavost ugljena (sklonost ugljena da se usitnjuje)
- Utjee na potronju energije za pogon mlinova za usitnjavanje
ugljena.







sluajna (gruba) vlaga
adsorbirana vlaga
elijska vlaga
vezana vlaga
102 - 105
0
C
Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKI UREAJI Poglavlje: 3
(Gorivo i izgaranje) List: 9
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

GLAVNE TEHNIKE KARAKTERISTIKE TEKUIH
GORIVA

Gustoa
Viskoznost (kinematska)
Zavisnost kinematske viskoznosti o temperaturi:


t C
e C ln
2
1

=
gdje je:
- konematska viskoznost goriva
C
1
i C
2
- karakteristine konstante zavisne o vrsti goriva,
t - temperatura goriva (
0
C).

Granica pumpabilnosti za cjevovodni transport:
- 8,0x10
-4
do 10,0x10
-4
[m
2
/s]
ili ~ 110 do 140
0
E

Za rasprivanje goriva
- 0,2x10
-4
do 0,4x10
-4
[m
2
/s]
ili ~ 3 do 5

[
0
E]

Temperatura samopaljenja
Temperatura paljenja
Temperatura stinjavanja
Koksni broj (Conradson test)
Sadraj vlage
Sadraj sumpora
Sadraj tekih metala (V, Na)
Sadraj pepela



Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKI UREAJI Poglavlje: 3
(Gorivo i izgaranje) List: 10
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

GLAVNE TEHNIKE KAKARTERISTIKE
PLINOVITIH GORIVA
Gustoa,
- apsolutna [kg/m
n
3
]
- relativna (prema zraku)

293 1,
zr
r

=

=
Eksplozivnost


- Donja granica zapaljivosti plinske smjese (DGZ):

...
DGZ
V
DGZ
V
DGZ
V
DGZ
+ + +
=
3
3
2
2
1
1
100


- Gornja granica zapaljivosti plinske smjese (GGZ):

...
GGZ
V
GGZ
V
GGZ
V
GGZ
+ + +
=
3
3
2
2
1
1
100

gdje su V
1
, V
2
, V
3,
itd. - volumni udjeli sastojaka u plinskoj smjesi
(%).

Toksinost (otrovnost) - sadraj CO, H
2
S.
presiromana
smjesa
eksplozivna (zapaljiva) smjesa prebogata smjesa
100%
zrak
0%
zrak
DGZ GGZ
Udjel zraka
Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKI UREAJI Poglavlje: 3
(Gorivo i izgaranje) List: 11
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


IZGARANJE

Izgaranje fizikalno - kemijski - egzotermni proces.

mijeanje brza oslobaanje
sa zrakom oksidacija topline


Statika izgaranja - razmatranje poetnih i krajnjih
fizikalno-kemijskih stanja.

Statika procesa izgaranje temelji se na:

- Avogardovom zakonu - prema kojemu se u prostoru
odreenoga obujma, pri istome tlaku i temperaturi, nalazi
uvijek isti broj molekula idealnog plina:

N= 6,023x10
26
molekula/kmol
1 kmol = 22,4 m
n
3

- Daltonovom zakonu - prema kojem se kemijske reakcije
izgaranja zbivaju prema definiranim koliinskim odnosima
koji se nazivaju stehiometrijski odnosi.


Dinamika izgaranja - razmatranje fizikalno-kemijskih
procesa (promjena) tijekom izgaranja.





Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKI UREAJI Poglavlje: 3
(Gorivo i izgaranje) List: 12
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


STEHIOMETRIJSKI ODNOSI IZGARANJA

Reakcija CCO
2

C+O
2
CO
2
+Q
CCO2

1kmol C+1kmol O
2
1kmol CO
2
+406800 kJ
12kg C + 32kg O
2
44kg CO
2
+406800 kJ
12kg C+22,4m
n
3
O
2
22,4m
n
3
CO
2
+406800 kJ
1kg C+1,866m
n
3
O
2
1,866m
n
3
CO
2
+33900 kJ

Reakcija HH
2
O
2H
2
+O
2
2H
2
O+Q
H2H2O

2kmol H
2
+1kmol O
2
2kmol H
2
O+2x239400 kJ
4kg H
2
+32kg O
2
36kg H
2
O+2x239400 kJ
4kg H
2
+22,4m
n
3
O
2
44,8m
n
3
H
2
O+2x239400 kJ
1kg H
2
+5,6m
n
3
O
2
11,2m
n
3
H
2
O+119700 kJ

Reakcija SSO
2

S+O
2
SO
2
+Q
SSO2
1kmol S+1kmol O
2
1kmol SO
2
+298700kJ
32kg S+32kg O
2
64kg SO
2
+298700kJ
32kg S+22,4m
n
3
O
2
22,4m
n
3
SO
2
+298700kJ
1kg S+0,7m
n
3
O
2
0,7m
n
3
SO
2
+9330kJ

Reakcija CCO (nepotpuno izgaranje)
2C+O
2
2CO+Q
CCO
2kmol C+1kmolO
2
2kmol CO+2x122400kJ
24kg C+32kg O
2
56kg CO+2x122400kJ
24kg C+22,4m
n
3
O
2
2x22,4m
n
3
CO+2x122400kJ
1kg C+0,933m
n
3
O
2
1,866m
n
3
CO+10200kJ


Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKI UREAJI Poglavlje: 3
(Gorivo i izgaranje) List: 13
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


KOLIINA ZRAKA ZA IZGARANJE

Minimalna (teoretska) koliina kisika za izgaranje
2
7 0 6 5 87 1
O
O
S H C min , O
m
m , m , m , V

+ + = [m
n
3
/kg
G
]
7 0
1
4 22
32
2
, ,
O
= = [kg/m
n
3
]
S
O
H C min , O
m ,
m
m , m , V 7 0
8
6 5 87 1 +
|

\
|
+ = [m
n
3
/kg
G
]
gdje su:
m
C,
m
H,
m
S
, m
O
, maseni udjeli pojedinih elemenata
u gorivu u (kg/kg).

Minimalna (teoretska) koliina zraka za izgaranje

- Za tekua i kruta goriva:
(

+
|

\
|
+ =
S
O
H C min , z
m ,
m
m , m ,
,
V 7 0
8
6 5 87 1
21 0
1
[m
n
3
/kg
G
]

- Za plinovita goriva:
( )
(

\
|
+ + + + =
2 2 2
4
5 1 5 0
21 0
1
O CmHn S H H CO min , z
r r
n
m r , r r ,
,
V [m
n
3
/m
n
3
G
]
gdje su:
r
CO,
r
H2
, r
H2S,
r
CmHn
, volumni udjeli pojedinih gorivih sastojaka u
smjesi plinova u (m
3
/m
3
).

Stvarna koliina zraka za izgaranje

min , z z
V V = [m
n
3
/kg
G
]; [m
n
3
/m
n
3
G
]

gdje je - koeficijent pretika zraka za izgaranje (=V
z
/V
z,min
).
Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKI UREAJI Poglavlje: 3
(Gorivo i izgaranje) List: 14
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------



Zavisnost o vrsti goriva i nainu izgaranja

(Orijentacijske vrijednosti koef. pretika zraka za izgaranje)

Vrsta goriva Nain izgaranja
Krupni
asortiman
Sitni
asortiman
u sloju,
runo loenje
1,6 - 1,8 1,5 - 1,7
na nepokretnoj
reetki
1,4 - 1,6 1,3 - 1,5
na pokretnoj
reetki
1,3 - 1,4 1,25 - 1,35
ugljena praina
(suhi reim)
1,3-1,35 1,25 - 1,3
ugljena praina
(tekui reim)
1,25 - 1,3
viekomorno
loite
1,15 - 1,25
Ugljen
ciklonsko
loite
1,1 - 1,15 1,05 -1,25
loenje u sloju 1,3 - 1,5
Drvo
izgaranje u letu 1,3 - 1,4
Tekue gorivo 1,03 - 1,1
Plinovito gorivo 1.02 - 1,1






Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKI UREAJI Poglavlje: 3
(Gorivo i izgaranje) List: 15
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


KOLIINA I SASTAV DIMNIH PLINOVA

Koliina CO
2



- Za kruta i tekua goriva:

C CO
m , V 87 1
2
= [m
n
3
/kg
G
]

- Za plinovita goriva:

CmHn CO CO CO
mr r r V + + =
2 2
[m
n
3
/m
n
3
G
]

Koliina H
2
O

- Za kruta i tekua goriva
( )
W H O H
m m , V + = 9 24 1
2
[m
n
3
/kg
G
]

- Za plinovita goriva:

CmHn S H H H
r
n
r r V
2
2 2 20
+ + = [m
n
3
/m
n
3
G
]

Koliina SO
2


- Za kruta i tekua goriva

S SO
m , V 7 0
2
= [m
n
3
/kg
G
]

- Za plinovita goriva:

S H SO
r V
2 2
= [m
n
3
/m
n
3
G
]

gdje su:
m
C,
m
H,
m
S
, m
O
, maseni udjeli (kg/kg).
r
CO,
r
H2
, r
H2S,
r
CmHn
, volumni udjeli (m
3
/m
3
)

Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKI UREAJI Poglavlje: 3
(Gorivo i izgaranje) List: 16
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


Koliina N
2

- Za kruta i tekua goriva:

min , z N N
V , m , V + = 79 0 8 0
2
[m
n
3
/kg
G
]

- Za plinovita goriva:

min , z N N
V , r V + = 79 0
2 2
[m
n
3
/m
n
3
G
]

Koliina O
2

- Za kruta, tekua i plinovita goriva:
( )
min , z O
V , V 1 21 0
2
= [m
n
3
/kg
G
]; [m
n
3
/m
n
3
G
]

Ukupni volumen dimnih plinova izgaranja:

02 2 2 2 2
V V V V V V
N SO O H CO pl
+ + + + = [m
n
3
/kg
G
]; [m
n
3
/m
n
3
G
]

Volumen suhih dimnih plinova izgaranja:

02 2 2 2
V V V V V
N SO CO s , pl
+ + + = [m
n
3
/kg
G
]; [m
n
3
/m
n
3
G
]

Udjeli produkata izgaranja u dimnim plinovima:

pl
CO
CO
V
V
r
2
2
=
( )
100
2
2
pl
CO
% CO
V
V
r =

pl
H
O H
V
V
r
20
2
=
( )
100
20
2
pl
H
% O H
V
V
r =

pl
SO
SO
V
V
r
2
2
=
( )
100
2
2
pl
SO
% SO
V
V
r =

pl
N
N
V
V
r
2
2
=
( )
100
2
2
pl
N
% N
V
V
r =

pl
O
O
V
V
r
2
2
=
( )
100
2
2
pl
O
% O
V
V
r =
--------------------------------------------------------------------------------
Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKI UREAJI Poglavlje: 3
(Gorivo i izgaranje) List: 17
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

1 =
i
r
( )
100 =
% i
r
H-t DIJAGRAM DIMNIH PLINOVA

H- t dijagram dimnih plinova prikazuje zavisnost sadraja topline
(entalpije) dimnih plinova, koji nastaju izgaranjem 1 kg krutog ili
tekueg goriva odnosno 1m
n
3
plinovitog goriva, o temperaturi i
pretiku zraka za izgaranje.
Budui se prijelaz topline sa strane dimnih plinova zbiva uz
priblino konstantan tlak (p~konst.), vai:
t C h dt C h dt C dh
t
t
pm p p
= = =
0
0

Radi praktinosti toplinskoga prorauna generatora pare,
entalpija dimnih plinova rauna se kao sadraj topline dimnih
plinova koji nastaju po 1 kg krutog ili tekueg goriva, odnosno po
1 m
n
3
plinovitog goriva. Prema tome slijedi:

i i
h V H =
2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 O O N N SO SO O H O H CO CO
H V h V h V h V h V H + + + + = [kJ/kg
G
];[kJ/m
n
3
G
];

gdje je:
V
CO2
, V
H2O
, itd........u (m
n
3
/kg
G
); (m
n
3
/m
n
3
G
)
t C h
t
CO , pm CO 0 2 2
= , t C h
t
O H , pm O H 0 2 2
= , itd......u (kJ/m
n
3
)

Moe se zakljuiti da svako gorivo ima drugaiji H-t dijagram, to
ovisi o sastavu goriva i pretiku zraka za izgaranje.

Kod generatora pare s tlanom ventilacijom, gdje u dimnom
prolazu vlada pretlak, promjena entalpije dimnih plinova zbiva se
uz =konst. Meutim, kod generatora pare s isisnom ventilacijom,
gdje u dimnom prolazu vlada podtlak, dolazi do odreenoga
prodora okolnoga zraka kroz spojeve koji proputaju, to ima za
posljedicu porast volumena i smanjenje temperature dimnih
plinova na putu od loita prema izlazu iz dimnjaka.
Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKI UREAJI Poglavlje: 3
(Gorivo i izgaranje) List: 18
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


H-t dijagram kod generatora pare s pretlakom


H-t dijagram kod generatora pare s podtlakom


1000 2000
Temperatura (
0
C)
H
pl
E
n
t
a
l
p
i
j
a

d
i
m
n
i
h

p
l
i
n
o
v
a


(
k
J
/
k
g
G
)

=1,0
=1,2
=1,4
=1,8
=1,6
=2,0
ZZ
ZV
PP
MP
LO
LOITE
PP
MP
ZV
ZZ

LO

PP

MP

ZV

ZZ
H
pl
t
pl
=konst

LO

ZZ

PP

MP

ZV

ZZ

LO

GOR
Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKI UREAJI Poglavlje: 3
(Gorivo i izgaranje) List: 19
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


IZGARANJE MJEAVINE GORIVA

Izgaranje dvije vrste goriva istoga agregatnog stanja
- Sastav mjeavine goriva:
( )
2 1 1 1
1
C C C
m g m g m + = [kg/kg
mjeavine
]
( )
2 1 1 1
1
H H H
m g m g m + = [kg/kg
mjeavine
]
( )
2 1 1 1
1
O O O
m g m g m + = [kg/kg
mjeavine
]
( )
2 1 1 1
1
S S S
m g m g m + = [kg/kg
mjeavine
]
( )
2 1 1 1
1
N N N
m g m g m + = [kg/kg
mjeavine
]
( )
2 1 1 1
1
A A A
m g m g m + = [kg/kg
mjeavine
]
( )
2 1 1 1
1
W W W
m g m g m + = [kg/kg
mjeavine
]
- Donja toplinska vrijednost mjeavine goriva:
( )
2 1 1 1
1
d d d
H g H g H + = [kJ/kg
mjeavine
]
- Volumen dimnih plinova:
( )
2 1 1 1
1
pl pl pl
V g V g V + = [m
n
3
/kg
mjeavine
]
- Entalpija dimnih plinova
( )
2 1 1 1
1
pl pl pl
H g H g H + = [kJ/kg
mjeavine
]
gdje je:
g
1
- maseni udio goriva 1 u mjeavini (kg
goriva1
/kg
mjeavine
)
indeks 1 odnosi se na gorivo broj 1.

Izgaranje dvije vrste goriva razliitih agregatnih stanja
- Donja toplinska vrijednost mjeavine goriva:

2 1 d d d
xH H H + = [kJ/kg
goriva1
]
- Volumen dimnih plinova:

2 1 pl pl pl
xV V V + = [m
n
3
/kg
goriva1
]
- Entalpija dimnih plinova

2 1 pl pl pl
xH H H + = [kJ/kg
goriva1
]
gdje je:
x - udio plinovitog goriva po 1 kg krutog ili po 1 kg tekueg
Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKI UREAJI Poglavlje: 3
(Gorivo i izgaranje) List: 20
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

goriva (m
n
3
/kg
goriva1
).

KONTROLA PROCESA IZGARANJA

Kontrola procesa izgaranja vri se s ciljem da se utvrdi da li se
izgaranje vri uz najpovoljniji (optimalan) pretiak zraka.

- Premali pretiak zraka ()izgaranje nepotpunoemisija
COgubici zbog nepotpuna izgaranjamanja uinkovitost.
- Preveliki pretiak zraka ()vea koliina izlaznih dimnih
plinovavei gubici osjetne topline izlaznih dimnih plinova
manja uinkovitost.

Kontrola izgaranja provodi se analizom sastava izlaznih dimnih
plinova, temeljem ega se utvruje kvaliteta izgaranja, odnosno
potrebne korektivne mjere za njegovo poboljanje.
Na bazi poznatih podataka o sastavu dimnih plinova (sadraju CO
2

i O
2
u dimnim plinovima) iz Ostvald-ovog trokuta izgaranja
utvruje se kvaliteta izgaranja te nain podeavanja u cilju
smanjenja gubitaka.

Koeficijent pretika zraka za izgaranje () zavisi od:
- vrste goriva
- nainu pripreme goriva
- veliine i oblika gorive estice
- udjela isparljivih sastojaka
- temperature zapaljenja goriva
- brzine izgaranja
- temperature zraka za izgaranje
- tlaka u loitu
- optereenja generatora pare
- vrste plamenika.

Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKI UREAJI Poglavlje: 3
(Gorivo i izgaranje) List: 21
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Otwald-ov trokut izgaranja (proraun i konstrukcija)
Ostwald-ov trokut je priruno grafiko pomagalo pomou kojega
se vri kontrola i podeavanje procesa izgaranja.
Ostwaldov trokut svojstven je pojedinoj vrsti goriva, budui da
njegove karakteristine veliine i oblik zavise o sastavu goriva.
U nastavku je prikazan proraun i konstrukcija Ostwald-ova
trokuta izgaranja

1) POSTAVKA: IZGARANJE JE POTPUNO (CCO
2
)
- Volumen suhih dimnih plinova kod potpuna izgaranja:
2 2 2 2
N O SO CO s pl
V V V V V + ++ + + ++ + + ++ + = == =
,


- Volumen suhih dimnih plinova kod nepotpuna izgaranja:
2 2 2 2
N O SO CO CO s pl
V V V V V V + ++ + + ++ + + ++ + + ++ + = == =
,


- Sastav suhih dimnih plinova kod potpuna izgaranja (zbog male
veliine, udio SO
2
moe se zanemariti):
( (( ( ) )) ) ( (( ( ) )) ) ( (( ( ) )) )
%
% % %
100
2 2 2
= == = + ++ + + ++ +
s N s O s CO
r r r

- Sastav suhih dimnih plinova kod nepotpuna izgaranja:
( (( ( ) )) ) ( (( ( ) )) ) ( (( ( ) )) ) ( (( ( ) )) )
%
% % % %
100
2 2 2
= == = + ++ + + ++ + + ++ +
s CO s N s O s CO
r r r r

Iz gonjih izraza proizlazi odnos:
( (( ( ) )) ) s pl s CO s CO
V V r
. , %
: :
2 2
100 = == =
( (( ( ) )) )
( (( ( ) )) )
s pl
C
s pl
CO
s CO
V
m
V
V
r
,
%
,
%
,87 1
100
2
2
= == = = == =
odnosno maksimalni volumni udio CO
2
u suhim dimnim plinovima:
( (( ( ) )) )
( (( ( ) )) )
min , ,
%
max , %
,
s pl
C
s CO
V
m
r
87 1
2
= == =
gdje je:
min , min , ,
, , , ,
z N S C s pl
V m m m V 79 0 8 0 7 0 87 1 + ++ + + ++ + + ++ + = == =
Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKI UREAJI Poglavlje: 3
(Gorivo i izgaranje) List: 22
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


( (( ( ) )) )
( (( ( ) )) )
( (( ( ) )) ) ( (( ( ) )) )
pl
s pl
s CO s CO
s pl
s pl
s CO
s CO
V
V
r r
V
V
r
r
min , ,
max % %
,
min , ,
max , %
%
2 2
2
2
= == = = == =

Moe se pisati:
( (( ( ) )) )
min , min , ,
,
z s pl
s pl
V V V 1 + ++ + = == =
( (( ( ) )) )
min , min , , , z s pl s pl
V V V 1 = == =

Volumni udio O
2
u suhim dimnim plinovima:
( (( ( ) )) )
( (( ( ) )) ) ( (( ( ) )) )
s pl
s pl s pl
s pl
z
s pl
O
s O
V
V V
V
V
V
V
r
,
min , , ,
,
min ,
,
%

= == =

= == = = == =
21 1 21
100
2
2

( (( ( ) )) )
| || |
| || |

| || |


\ \\ \
| || |
= == =
s pl
s pl
s O
V
V
r
,
min , ,
%
1 21
2

( (( ( ) )) )
( (( ( ) )) )
( (( ( ) )) )
| || |
| || |

| || |


\ \\ \
| || |
= == =
max , %
%
%
s CO
s CO
s O
r
r
r
2
2
2
1 21

Iz gornjeg izraza proizlazi jednadba pravca potpunog izgaranja:

( (( ( ) )) ) ( (( ( ) )) )
( (( ( ) )) )
1
21
2
2 2
= == = + ++ +
max , %
% %
s CO
s CO s O
r
r r


Jednadba pravca potpunog izgaranja predstavljena je u
segmentnome obliku, u koordinatnom sustavu u kojem je os
X=r
O2(%)s
- volumni udio kisika u suhim dimnim plinovima, a os
Y=r
CO2(%)s
- volumni udio ugljik-dioksida u suhim dimnim
plinovima. Pri tome, odsjeak pravca na osi X je 21, a odsjeak
pravca na osi Y je r
CO2(%)s,max.




Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKI UREAJI Poglavlje: 3
(Gorivo i izgaranje) List: 23
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


2) POSTAVKA: IZGARANJE JE NEPOTPUNO (CCO)


Minimalni volumen suhih dimnih plinova, pod pretpostavkom da
sav ugljik izgara u ugljik-monoksid uz teoretsku koliinu zraka,
iznosi:
*
min , min , min ,
*
min , ,
, , , ,
O O z N S C s pl
V V V m m m V + ++ + + ++ + + ++ + + ++ + = == = 79 0 8 0 7 0 87 1
gdje je:
*
min , min , O O
V V , viak kisika koji ostaje u dimnim plinovima kao
posljedica nepotpuna izgaranja CCO, pri emu minimalna
(teoretska) potrebna koliina kisika uz izgaranje CCO iznosi:
S
O
H C O
m
m
m m V 7 0
8
6 5 933 0 , , ,
*
min ,
+ ++ +
| || |

| || |

\ \\ \
| || |
+ ++ + = == =

Maksimalni volumni udio ugljik-monoksida u suhim dimnim
plinovima e tom sluaju biti:

( (( ( ) )) )
( (( ( ) )) )
*
min , ,
%
max , %
,
s pl
C
s CO
V
m
r
87 1
= == =

pri emu volumni udio kisika u suhim dimnim plinovima iznosi:

( (( ( ) )) )
100
2 *
min , ,
*
min , min , *
%
s pl
O O
s O
V
V V
r

= == =

Veliine
( (( ( ) )) ) max, , % s CO
r
2

( (( ( ) )) ) max, , % s CO
r
( (( ( ) )) )
*
% s O
r
2
su referentne veliine na
bazi kojih se za pojedinu vrstu goriva moe konstruirati Ostwald-
ov trokut izgaranja.


Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKI UREAJI Poglavlje: 3
(Gorivo i izgaranje) List: 24
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


Ostwald-ov trokut izgaranja





Na bazi analize dimnih plinova, odnosno volumnoga sadraja
ugljinoga dioksida (r
CO2(%)s
) i volumnoga sadraja kisika (r
O2(%)s
),
iz Oswald-ova trokuta odreuje se koeficijent pretika zraka za
izgaranje () i volumni sadraj ugljinoga monoksida (r
CO(%)s
).

Analiza dimnih plinova vri se analizatorima koji mogu biti:
- laboratorijski za povremena mjerenja (Orsat-ov ureaj),
- procesni analizatori za kontinuiranja mjerenja.


0
0,1
0,2
0,3
0,4
0,5
0,6
0,7
0,8
0,9
1

>1
<1
1/
r
O2(%),s
r
CO2(%),s
r*
O2(%),s
r
CO(%),s,max
r
CO2(%),s,max
=1
5
10
15 20
21
r
CO(%),s
Linja nepotpuna izgaranja uz =1,0
Linja potpuna izgaranja
0
Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKI UREAJI Poglavlje: 3
(Gorivo i izgaranje) List: 25
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Orsat-ov laboratorijski analizator dimnih plinova

Procesni analizator (na bazi paramagnetinih svojstava O
2
)

Za brzo odreivanje koef. pretika zraka () mogu se koristiti
sljedee relacije:

( (( ( ) )) )
( (( ( ) )) )s CO
s CO
r
r

%
max , %
2
2



( (( ( ) )) )s O
r

%
2
21
21


O
2
N
S
R
1
R
2
R
3
R
4
Dimni plinovi