Prof. dr. sc. Z.

Prelec ENERGETSKI UREðAJI Poglavlje: 3
(Gorivo i izgaranje) List: 1
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

GORIVA

Da bi se neka tvar općenito mogla smatrati gorivom, moraju biti
udovoljeni sljedeći osnovni preduvjeti:
- da se prilikom izgaranja oslobaña toplina;
- da su na raspolaganju dovoljne količine;
- da je omogućena eksploatacija;
- da ima prihvatljivu cijenu.


PODJELA GORIVA

• Prema agregatnome stanju:
- kruta goriva;
- tekuća goriva;
- plinovita goriva.

• Prema postanku (porijeklu):
- prirodna goriva
prirodna kruta: drvo, treset, ugljen, uljni škriljci;
prirodna tekuća: nafta;
prirodna plinovita: zemni (prirodni) plin.

- umjetna goriva
umjetna kruta: koks, briketi;
umjetna tekuća: loživo ulje, dizelsko gorivo, petrolej, benzin itd.;
umjetna plinovita: koksni plin, rafinerijski plin, grotleni plin,
bio-plin, sintetski plin.

• Nastanak konvencionalnih (fosilnih, organskih) goriva:

Transformacija organskih masa pod
djelovanjem visokoga tlaka i temperature:
-povećavanje koncentracije C
-smanjivanje koncentracije O
2
i H
2
K A R B U R I Z A C I J A
FOSILNO
GORIVO
Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKI UREðAJI Poglavlje: 3
(Gorivo i izgaranje) List: 2
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Usporedni sadržaj elemenata u zavisnosti o starosti i kvalitete goriva
















SASTAV GORIVA

Kruta i tekuća goriva se sastoje u osnovi od dva dijela:
goriva materija;
ne-goriva (balastna materija): pepeo i voda.

• Sastojci goriva:
- Ugljik (C)
- Vodik (H)
- Kisik (O)
- Dušik (N)
- Sumpor (S)
- Dušik (N)
- Pepeo (A)
- Voda (W)

m
C(%)
+m
H(%)
+m
O(%)
+m
N(%)
+m
S(%)
+m
A(%)
+m
W(%)
=100

m
C
+m
H
+m
O
+m
N
+m
S
+m
A
+m
W
=1

GORIVO
% C

% O
2
% H
2
% ISP. SAST.

DRVO


TRESET

MRKI
UGLJEN

KAMENI
UGLJEN


ANTRACIT


T
O
P
L
I
N
S
K
A

V
R
I
J
E
D
N
O
S
T

G
O
R
I
V
A

50
93
90
58
51
42
39
38
75 15
4
2
6
6
5
4
3
2
85
70
55
37
9
4
Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKI UREðAJI Poglavlje: 3
(Gorivo i izgaranje) List: 3
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------



• Sastav goriva obzirom na stanje analizirane mase:


- Radna masa: m
C
r
+m
H
r
+m
O
r
+m
N
r
+m
S
r
+m
A
r
+m
W
r
=1

- Analitička masa: m
C
a
+m
H
a
+m
O
a
+m
N
a
+m
S
a
+m
A
a
+m
W
a
=1

- Suha masa: m
C
s
+m
H
s
+m
O
s
+m
N
s
+m
S
s
+m
A
s
=1

- Izgoriva masa: m
C
g
+m
H
g
+m
O
g
+m
N
g
+m
S,vol
g
=1

- Organska masa: m
C
o
+m
H
o
+m
O
o
+m
N
o
+m
S
o
=1








W
O

H
C
S
tot
S
vol
A
S
o
S
p
S
s
W
h
N
Plinovi i para Koksni ostatak
Vlaga
Volatili Ne-gorivi
Organska masa
Izgoriva masa
Suha masa
Analitička masa
Radna masa
sastojci
Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKI UREðAJI Poglavlje: 3
(Gorivo i izgaranje) List: 4
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Radna masa goriva je masa onoga oblika goriva koje se isporučuje na
mjesto potrošnje.

Nakon sušenja, odnosno nakon oslobañanja slobodne vlage, dobiva se
analitička masa goriva. Preostala vlaga u gorivu je higroskopna vlaga
(W
h
).

Grijanjem na 102 - 105
0
C oslobaña se cjelokupna vlaga te tada
preostaje suha masa goriva.

Izgoriva masa goriva sadrži elemente organske materije te gorivi
anorganski spoj sumpora (pirit - FeS
2
).

Ukupna količina sumpora u gorivu sastoji se iz dijela koji ulazi u
organske gorive spojeve (S
o
), anorganski gorivi dio (pirit - FeS
2
) te u
sulfatne ne-gorive spojeve (S
s
).

s p o s vol tot
S S S S S S + + = + =

Organska masa goriva je izgoriva masa umanjena za piritni sumpor.

Gorivi elementi u gorivu jesu:
- ugljik (C)
- vodik (H)
- sumpor (S)


• Plinovita goriva su smjese gorivih i negorivih plinova (zavisno od vrste
i porijekla):
metan (CH
4
), etan (C
2
H
6
), propan (C
3
H
8
), butan (C
4
H
10
),
sumporovodik (H
2
S), ugljik-monoksid (CO), ugljik dioksid (CO
2
) i dr.






Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKI UREðAJI Poglavlje: 3
(Gorivo i izgaranje) List: 5
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


TOPLINSKA VRIJEDNOST GORIVA

Toplinska vrijednost goriva predstavlja količinu topline koja se razvija
pri potpunome izgaranje jedinice količine goriva;
(kJ/kg), (kJ/m
n
3
);
Gornja toplinska vrijednost goriva (H
g
) je količina topline koja se
oslobaña potpunim izgaranjem jedinice količine goriva u uvjetima
kada se nastala vodena para iz dimnih plinova kondenzira te kada se
dimni plinovi ohlade na temperaturu od 0
0
C.
Donja toplinska vrijednost goriva (H
d
) razlikuje se od gornje toplinske
vrijednosti za veličinu latentne topline isparivanja (kondenzacije)
vodene pare iz dimnih plinova, koja nastaje iz sadržane vlage i vodika
u gorivu.
Toplinska vrijednost odreñuje se:
- laboratorijski pomoću kalorimetra;
- analitički na bazi sastava goriva

• Za kruta i tekuća goriva:
Donja toplinska vrijednost
W S
O
H C d
m m
m
m m H 2500 10500
8
120000 34000 − +
|
¹
|

\
|
− + = [kJ/kg]

Prema Mendeljejevoj formuli:
( )
W S O H C d
m m m m m B H 2500 10900 103000 33900 − − + + + = [kJ/kg]

Gornja toplinska vrijednost
( )
W H d W d g
m m H H H H + + = + = 9 2500 [kJ/kg]

• Za plinovita goriva:

... r H r H r H r H r H
H C CH , d CH CO , d CO H , d H i , d i d
+ + + + = =

6 2 4 4 2 2
[kJ/m
n
3
]
gdje je:
- r
i
- volumni udjel pojedinog gorivog plina u plinskoj smjesi;
- H
d,i
- donja toplinska vrijednost pojedinog gorivog plina (kJ/m
n
3
).
Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKI UREðAJI Poglavlje: 3
(Gorivo i izgaranje) List: 6
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

GLAVNE TEHNIČKE KARAKTERISTIKE KRUTIH
GORIVA

• Sadržaj i sastav pepela
Ova karakteristika je važna za projektiranje sustava za otpepeljivanje
odnosno odšljakivanje generatora pare
(odstranjivanje pepela i šljake iz generatora pare).
Pepeo uglavnom čine složeni spojevi aluminijevih i silicijevih oksida,
sulfata i karbonata: SiO
2
, Al
2
O
3
, CaO, MgO, K
2
O, NaO, FeO, Fe
2
O
3
i
drugi spojevi.

• Temperatura taljenja pepela
Ova karakteristika važna je radi sprječavanja lijepljenja pepela na
ogrjevnim površinama kao i za izvedbu načina odvoñenja pepela iz
ložišta.

Temperatura teljenja pepela: 600 - 2900
0
C

Temperatura teljenja pepela utvrñuje se tzv. standardnim
konusnim testom




6 mm
1
3

m
m

t
1
t
2
t
3
t
1
- početak deformacije (1000 - 1200
0
C)
t
2
- omekšavanje (1100 - 1400
0
C)
t
1
- taljenje (1200 - 1500
0
C)

Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKI UREðAJI Poglavlje: 3
(Gorivo i izgaranje) List: 7
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

• Sadržaj volatilnih spojeva
Volatili su plinoviti sastojci (CO, H
2
, CH
4
i sl.) koji se oslobañaju iz
goriva pri povišenim temperaturama.
Ova karakteristika ukazuje na sklonost goriva zapaljenju.
Temperatura samozapaljenja volatilnih sastojaka je 350 - 600
0
C.

Sadržaj volatila odreñuje se standardnim testom - grijanjem na
temperaturi 850 ± 25
0
C (bez prisutnosti zraka) u trajanju 7 minuta,
pri čemu se utvrñuje volumni udjel osloboñenih plinovitih sastojaka.












400
800
1000
1200 600
10
20
30
40
50
60
mrki ugljen
kameni ugljen
ugljen
antracit
Temperatrura

(
0
C )







S
a
d
r
ž
a
j

v
o
l
a
t
i
l
n
i
h

s
p
o
j
e
v
a


(
%
)

Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKI UREðAJI Poglavlje: 3
(Gorivo i izgaranje) List: 8
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------



• Koksni ostatak
- Utvrñuje se standardnim laboratorijskim testom.
- Zavisi od vrste goriva (ugljena).
- Pokazuje sklonost stvaranju koksa i paljenju goriva.
- Temperatura samozapaljenja koksnoga ostatka je 900 - 1200
0
C.

• Sadržaj vlage



Utjecaj vlage u gorivu:
- smanjuje toplinsku vrijednost goriva
- povećava potrošnju goriva
- povećava koroziju
- povećava obujam izlaznih dimnih plinova.


• Mehanička čvrstoća goriva (ugljena)
- Odreñuje se standardnim testom (ASTM, CKTI).
- Utječe na meljavost ugljena (sklonost ugljena da se usitnjuje)
- Utječe na potrošnju energije za pogon mlinova za usitnjavanje
ugljena.







slučajna (gruba) vlaga
adsorbirana vlaga
ćelijska vlaga
vezana vlaga
102 - 105
0
C
Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKI UREðAJI Poglavlje: 3
(Gorivo i izgaranje) List: 9
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

GLAVNE TEHNIČKE KARAKTERISTIKE TEKUĆIH
GORIVA

• Gustoća
• Viskoznost (kinematska)
Zavisnost kinematske viskoznosti o temperaturi:


t C
e C ln
2
1

= ν
gdje je:
ν - konematska viskoznost goriva
C
1
i C
2
- karakteristične konstante zavisne o vrsti goriva,
t - temperatura goriva (
0
C).

Granica pumpabilnosti za cjevovodni transport:
- 8,0x10
-4
do 10,0x10
-4
[m
2
/s]
ili ~ 110 do 140
0
E

Za raspršivanje goriva
- 0,2x10
-4
do 0,4x10
-4
[m
2
/s]
ili ~ 3 do 5

[
0
E]

• Temperatura samopaljenja
• Temperatura paljenja
• Temperatura stinjavanja
• Koksni broj (Conradson test)
• Sadržaj vlage
• Sadržaj sumpora
• Sadržaj teških metala (V, Na)
• Sadržaj pepela



Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKI UREðAJI Poglavlje: 3
(Gorivo i izgaranje) List: 10
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

GLAVNE TEHNIČKE KAKARTERISTIKE
PLINOVITIH GORIVA
• Gustoća, ρ
- apsolutna [kg/m
n
3
]
- relativna (prema zraku)

293 1,
zr
r
ρ
=
ρ
ρ
= ρ
• Eksplozivnost


- Donja granica zapaljivosti plinske smjese (DGZ):

...
DGZ
V
DGZ
V
DGZ
V
DGZ
+ + +
=
3
3
2
2
1
1
100


- Gornja granica zapaljivosti plinske smjese (GGZ):

...
GGZ
V
GGZ
V
GGZ
V
GGZ
+ + +
=
3
3
2
2
1
1
100

gdje su V
1
, V
2
, V
3,
itd. - volumni udjeli sastojaka u plinskoj smjesi
(%).

• Toksičnost (otrovnost) - sadržaj CO, H
2
S.
presiromašna
smjesa
eksplozivna (zapaljiva) smjesa prebogata smjesa
100%
zrak
0%
zrak
DGZ GGZ
Udjel zraka
Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKI UREðAJI Poglavlje: 3
(Gorivo i izgaranje) List: 11
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


IZGARANJE

Izgaranje → fizikalno - kemijski - egzotermni proces.
↓ ↓ ↓
miješanje brza oslobañanje
sa zrakom oksidacija topline


Statika izgaranja - razmatranje početnih i krajnjih
fizikalno-kemijskih stanja.

Statika procesa izgaranje temelji se na:

- Avogardovom zakonu - prema kojemu se u prostoru
odreñenoga obujma, pri istome tlaku i temperaturi, nalazi
uvijek isti broj molekula idealnog plina:

N= 6,023x10
26
molekula/kmol
1 kmol = 22,4 m
n
3

- Daltonovom zakonu - prema kojem se kemijske reakcije
izgaranja zbivaju prema definiranim količinskim odnosima
koji se nazivaju stehiometrijski odnosi.


Dinamika izgaranja - razmatranje fizikalno-kemijskih
procesa (promjena) tijekom izgaranja.





Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKI UREðAJI Poglavlje: 3
(Gorivo i izgaranje) List: 12
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


STEHIOMETRIJSKI ODNOSI IZGARANJA

• Reakcija C→CO
2

C+O
2
→CO
2
+Q
C→CO2

1kmol C+1kmol O
2
→1kmol CO
2
+406800 kJ
12kg C + 32kg O
2
→44kg CO
2
+406800 kJ
12kg C+22,4m
n
3
O
2
→22,4m
n
3
CO
2
+406800 kJ
1kg C+1,866m
n
3
O
2
→1,866m
n
3
CO
2
+33900 kJ

• Reakcija H→H
2
O
2H
2
+O
2
→2H
2
O+Q
H2→H2O

2kmol H
2
+1kmol O
2
→2kmol H
2
O+2x239400 kJ
4kg H
2
+32kg O
2
→36kg H
2
O+2x239400 kJ
4kg H
2
+22,4m
n
3
O
2
→44,8m
n
3
H
2
O+2x239400 kJ
1kg H
2
+5,6m
n
3
O
2
→11,2m
n
3
H
2
O+119700 kJ

• Reakcija S→SO
2

S+O
2
→SO
2
+Q
S→SO2
1kmol S+1kmol O
2
→1kmol SO
2
+298700kJ
32kg S+32kg O
2
→64kg SO
2
+298700kJ
32kg S+22,4m
n
3
O
2
→22,4m
n
3
SO
2
+298700kJ
1kg S+0,7m
n
3
O
2
→0,7m
n
3
SO
2
+9330kJ

• Reakcija C→CO (nepotpuno izgaranje)
2C+O
2
→2CO+Q
C→CO
2kmol C+1kmolO
2
→2kmol CO+2x122400kJ
24kg C+32kg O
2
→56kg CO+2x122400kJ
24kg C+22,4m
n
3
O
2
→2x22,4m
n
3
CO+2x122400kJ
1kg C+0,933m
n
3
O
2
→1,866m
n
3
CO+10200kJ


Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKI UREðAJI Poglavlje: 3
(Gorivo i izgaranje) List: 13
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


KOLIČINA ZRAKA ZA IZGARANJE

• Minimalna (teoretska) količina kisika za izgaranje
2
7 0 6 5 87 1
O
O
S H C min , O
m
m , m , m , V
ρ
− + + = [m
n
3
/kg
G
]
7 0
1
4 22
32
2
, ,
O
= = ρ [kg/m
n
3
]
S
O
H C min , O
m ,
m
m , m , V 7 0
8
6 5 87 1 +
|
¹
|

\
|
− + = [m
n
3
/kg
G
]
gdje su:
m
C,
m
H,
m
S
, m
O
, maseni udjeli pojedinih elemenata
u gorivu u (kg/kg).

• Minimalna (teoretska) količina zraka za izgaranje

- Za tekuća i kruta goriva:
(
¸
(

¸

+
|
¹
|

\
|
− + =
S
O
H C min , z
m ,
m
m , m ,
,
V 7 0
8
6 5 87 1
21 0
1
[m
n
3
/kg
G
]

- Za plinovita goriva:
( )
(
¸
(

¸


|
¹
|

\
|
+ Σ + + + =
2 2 2
4
5 1 5 0
21 0
1
O CmHn S H H CO min , z
r r
n
m r , r r ,
,
V [m
n
3
/m
n
3
G
]
gdje su:
r
CO,
r
H2
, r
H2S,
r
CmHn
, volumni udjeli pojedinih gorivih sastojaka u
smjesi plinova u (m
3
/m
3
).

• Stvarna količina zraka za izgaranje

min , z z
V V λ = [m
n
3
/kg
G
]; [m
n
3
/m
n
3
G
]

gdje je λ - koeficijent pretička zraka za izgaranje (λ=V
z
/V
z,min
).
Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKI UREðAJI Poglavlje: 3
(Gorivo i izgaranje) List: 14
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------



• Zavisnost λ o vrsti goriva i načinu izgaranja

(Orijentacijske vrijednosti koef. pretička zraka za izgaranje)
λ
Vrsta goriva Način izgaranja
Krupni
asortiman
Sitni
asortiman
u sloju,
ručno loženje
1,6 - 1,8 1,5 - 1,7
na nepokretnoj
rešetki
1,4 - 1,6 1,3 - 1,5
na pokretnoj
rešetki
1,3 - 1,4 1,25 - 1,35
ugljena prašina
(suhi režim)
1,3-1,35 1,25 - 1,3
ugljena prašina
(tekući režim)
1,25 - 1,3
višekomorno
ložište
1,15 - 1,25
Ugljen
ciklonsko
ložište
1,1 - 1,15 1,05 -1,25
loženje u sloju 1,3 - 1,5
Drvo
izgaranje u letu 1,3 - 1,4
Tekuće gorivo 1,03 - 1,1
Plinovito gorivo 1.02 - 1,1






Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKI UREðAJI Poglavlje: 3
(Gorivo i izgaranje) List: 15
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


KOLIČINA I SASTAV DIMNIH PLINOVA

• Količina CO
2



- Za kruta i tekuća goriva:

C CO
m , V 87 1
2
= [m
n
3
/kg
G
]

- Za plinovita goriva:

CmHn CO CO CO
mr r r V Σ + + =
2 2
[m
n
3
/m
n
3
G
]

• Količina H
2
O

- Za kruta i tekuća goriva
( )
W H O H
m m , V + = 9 24 1
2
[m
n
3
/kg
G
]

- Za plinovita goriva:

CmHn S H H H
r
n
r r V
2
2 2 20
Σ + + = [m
n
3
/m
n
3
G
]

• Količina SO
2


- Za kruta i tekuća goriva

S SO
m , V 7 0
2
= [m
n
3
/kg
G
]

- Za plinovita goriva:

S H SO
r V
2 2
= [m
n
3
/m
n
3
G
]

gdje su:
m
C,
m
H,
m
S
, m
O
, maseni udjeli (kg/kg).
r
CO,
r
H2
, r
H2S,
r
CmHn
, volumni udjeli (m
3
/m
3
)

Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKI UREðAJI Poglavlje: 3
(Gorivo i izgaranje) List: 16
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


• Količina N
2

- Za kruta i tekuća goriva:

min , z N N
V , m , V λ + = 79 0 8 0
2
[m
n
3
/kg
G
]

- Za plinovita goriva:

min , z N N
V , r V λ + = 79 0
2 2
[m
n
3
/m
n
3
G
]

• Količina O
2

- Za kruta, tekuća i plinovita goriva:
( )
min , z O
V , V 1 21 0
2
− λ = [m
n
3
/kg
G
]; [m
n
3
/m
n
3
G
]

• Ukupni volumen dimnih plinova izgaranja:

02 2 2 2 2
V V V V V V
N SO O H CO pl
+ + + + = [m
n
3
/kg
G
]; [m
n
3
/m
n
3
G
]

• Volumen suhih dimnih plinova izgaranja:

02 2 2 2
V V V V V
N SO CO s , pl
+ + + = [m
n
3
/kg
G
]; [m
n
3
/m
n
3
G
]

• Udjeli produkata izgaranja u dimnim plinovima:

pl
CO
CO
V
V
r
2
2
=
( )
100
2
2
pl
CO
% CO
V
V
r =

pl
H
O H
V
V
r
20
2
=
( )
100
20
2
pl
H
% O H
V
V
r =

pl
SO
SO
V
V
r
2
2
=
( )
100
2
2
pl
SO
% SO
V
V
r =

pl
N
N
V
V
r
2
2
=
( )
100
2
2
pl
N
% N
V
V
r =

pl
O
O
V
V
r
2
2
=
( )
100
2
2
pl
O
% O
V
V
r =
--------------------------------------------------------------------------------
Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKI UREðAJI Poglavlje: 3
(Gorivo i izgaranje) List: 17
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

1 = Σ
i
r
( )
100 = Σ
% i
r
H-t DIJAGRAM DIMNIH PLINOVA

H- t dijagram dimnih plinova prikazuje zavisnost sadržaja topline
(entalpije) dimnih plinova, koji nastaju izgaranjem 1 kg krutog ili
tekućeg goriva odnosno 1m
n
3
plinovitog goriva, o temperaturi i
pretičku zraka za izgaranje.
Budući se prijelaz topline sa strane dimnih plinova zbiva uz
približno konstantan tlak (p~konst.), važi:
t C h dt C h dt C dh
t
t
pm p p ∫
= → = → =
0
0

Radi praktičnosti toplinskoga proračuna generatora pare,
entalpija dimnih plinova računa se kao sadržaj topline dimnih
plinova koji nastaju po 1 kg krutog ili tekućeg goriva, odnosno po
1 m
n
3
plinovitog goriva. Prema tome slijedi:

i i
h V H Σ =
2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 O O N N SO SO O H O H CO CO
H V h V h V h V h V H + + + + = [kJ/kg
G
];[kJ/m
n
3
G
];

gdje je:
V
CO2
, V
H2O
, itd........u (m
n
3
/kg
G
); (m
n
3
/m
n
3
G
)
t C h
t
CO , pm CO 0 2 2
= , t C h
t
O H , pm O H 0 2 2
= , itd......u (kJ/m
n
3
)

Može se zaključiti da svako gorivo ima drugačiji H-t dijagram, što
ovisi o sastavu goriva i pretičku zraka za izgaranje.

Kod generatora pare s tlačnom ventilacijom, gdje u dimnom
prolazu vlada pretlak, promjena entalpije dimnih plinova zbiva se
uz λ=konst. Meñutim, kod generatora pare s isisnom ventilacijom,
gdje u dimnom prolazu vlada podtlak, dolazi do odreñenoga
prodora okolnoga zraka kroz spojeve koji propuštaju, što ima za
posljedicu porast volumena i smanjenje temperature dimnih
plinova na putu od ložišta prema izlazu iz dimnjaka.
Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKI UREðAJI Poglavlje: 3
(Gorivo i izgaranje) List: 18
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


• H-t dijagram kod generatora pare s pretlakom


• H-t dijagram kod generatora pare s podtlakom


1000 2000
Temperatura (
0
C)
H
pl
E
n
t
a
l
p
i
j
a

d
i
m
n
i
h

p
l
i
n
o
v
a


(
k
J
/
k
g
G
)

λ=1,0
λ=1,2
λ=1,4
λ=1,8
λ=1,6
λ=2,0
ZZ
ZV
PP
MP
LOŽ
LOŽIŠTE
PP
MP
ZV
ZZ
λ
LOŽ
λ
PP
λ
MP
λ
ZV
λ
ZZ
H
pl
t
pl
λ=konst
λ
LOŽ
λ
ZZ
∆λ
PP
∆λ
MP
∆λ
ZV
∆λ
ZZ
∆λ
LOŽ
λ
GOR
Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKI UREðAJI Poglavlje: 3
(Gorivo i izgaranje) List: 19
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


IZGARANJE MJEŠAVINE GORIVA

• Izgaranje dvije vrste goriva istoga agregatnog stanja
- Sastav mješavine goriva:
( )
2 1 1 1
1
C C C
m g m g m − + = [kg/kg
mješavine
]
( )
2 1 1 1
1
H H H
m g m g m − + = [kg/kg
mješavine
]
( )
2 1 1 1
1
O O O
m g m g m − + = [kg/kg
mješavine
]
( )
2 1 1 1
1
S S S
m g m g m − + = [kg/kg
mješavine
]
( )
2 1 1 1
1
N N N
m g m g m − + = [kg/kg
mješavine
]
( )
2 1 1 1
1
A A A
m g m g m − + = [kg/kg
mješavine
]
( )
2 1 1 1
1
W W W
m g m g m − + = [kg/kg
mješavine
]
- Donja toplinska vrijednost mješavine goriva:
( )
2 1 1 1
1
d d d
H g H g H − + = [kJ/kg
mješavine
]
- Volumen dimnih plinova:
( )
2 1 1 1
1
pl pl pl
V g V g V − + = [m
n
3
/kg
mješavine
]
- Entalpija dimnih plinova
( )
2 1 1 1
1
pl pl pl
H g H g H − + = [kJ/kg
mješavine
]
gdje je:
g
1
- maseni udio goriva „1“ u mješavini (kg
goriva“1“
/kg
mješavine
)
indeks „1“ odnosi se na gorivo broj 1.

• Izgaranje dvije vrste goriva različitih agregatnih stanja
- Donja toplinska vrijednost mješavine goriva:

2 1 d d d
xH H H + = [kJ/kg
goriva“1“
]
- Volumen dimnih plinova:

2 1 pl pl pl
xV V V + = [m
n
3
/kg
goriva“1“
]
- Entalpija dimnih plinova

2 1 pl pl pl
xH H H + = [kJ/kg
goriva“1“
]
gdje je:
x - udio plinovitog goriva po 1 kg krutog ili po 1 kg tekućeg
Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKI UREðAJI Poglavlje: 3
(Gorivo i izgaranje) List: 20
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

goriva (m
n
3
/kg
goriva“1“
).

KONTROLA PROCESA IZGARANJA

Kontrola procesa izgaranja vrši se s ciljem da se utvrdi da li se
izgaranje vrši uz najpovoljniji (optimalan) pretičak zraka.

- Premali pretičak zraka (λ)→izgaranje nepotpuno→emisija
CO→gubici zbog nepotpuna izgaranja→manja učinkovitost.
- Preveliki pretičak zraka (λ)→veća količina izlaznih dimnih
plinova→veći gubici osjetne topline izlaznih dimnih plinova
→manja učinkovitost.

Kontrola izgaranja provodi se analizom sastava izlaznih dimnih
plinova, temeljem čega se utvrñuje „kvaliteta“ izgaranja, odnosno
potrebne korektivne mjere za njegovo poboljšanje.
Na bazi poznatih podataka o sastavu dimnih plinova (sadržaju CO
2

i O
2
u dimnim plinovima) iz Ostvald-ovog trokuta izgaranja
utvrñuje se „kvaliteta“ izgaranja te način podešavanja u cilju
smanjenja gubitaka.

• Koeficijent pretička zraka za izgaranje (λ) zavisi od:
- vrste goriva
- načinu pripreme goriva
- veličine i oblika gorive čestice
- udjela isparljivih sastojaka
- temperature zapaljenja goriva
- brzine izgaranja
- temperature zraka za izgaranje
- tlaka u ložištu
- opterećenja generatora pare
- vrste plamenika.

Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKI UREðAJI Poglavlje: 3
(Gorivo i izgaranje) List: 21
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

• Otwald-ov trokut izgaranja (proračun i konstrukcija)
Ostwald-ov trokut je priručno grafičko pomagalo pomoću kojega
se vrši kontrola i podešavanje procesa izgaranja.
Ostwaldov trokut svojstven je pojedinoj vrsti goriva, budući da
njegove karakteristične veličine i oblik zavise o sastavu goriva.
U nastavku je prikazan proračun i konstrukcija Ostwald-ova
trokuta izgaranja

1) POSTAVKA: IZGARANJE JE POTPUNO (C→CO
2
)
- Volumen suhih dimnih plinova kod potpuna izgaranja:
2 2 2 2
N O SO CO s pl
V V V V V + ++ + + ++ + + ++ + = == =
,


- Volumen suhih dimnih plinova kod nepotpuna izgaranja:
2 2 2 2
N O SO CO CO s pl
V V V V V V + ++ + + ++ + + ++ + + ++ + = == =
,


- Sastav suhih dimnih plinova kod potpuna izgaranja (zbog male
veličine, udio SO
2
može se zanemariti):
( (( ( ) )) ) ( (( ( ) )) ) ( (( ( ) )) )
%
% % %
100
2 2 2
= == = + ++ + + ++ +
s N s O s CO
r r r

- Sastav suhih dimnih plinova kod nepotpuna izgaranja:
( (( ( ) )) ) ( (( ( ) )) ) ( (( ( ) )) ) ( (( ( ) )) )
%
% % % %
100
2 2 2
= == = + ++ + + ++ + + ++ +
s CO s N s O s CO
r r r r

Iz gonjih izraza proizlazi odnos:
( (( ( ) )) ) s pl s CO s CO
V V r
. , %
: :
2 2
100 = == =
( (( ( ) )) )
( (( ( ) )) )
s pl
C
s pl
CO
s CO
V
m
V
V
r
,
%
,
%
,87 1
100
2
2
= == = = == =
odnosno maksimalni volumni udio CO
2
u suhim dimnim plinovima:
( (( ( ) )) )
( (( ( ) )) )
min , ,
%
max , %
,
s pl
C
s CO
V
m
r
87 1
2
= == =
gdje je:
min , min , ,
, , , ,
z N S C s pl
V m m m V 79 0 8 0 7 0 87 1 + ++ + + ++ + + ++ + = == =
Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKI UREðAJI Poglavlje: 3
(Gorivo i izgaranje) List: 22
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


( (( ( ) )) )
( (( ( ) )) )
( (( ( ) )) ) ( (( ( ) )) )
pl
s pl
s CO s CO
s pl
s pl
s CO
s CO
V
V
r r
V
V
r
r
min , ,
max % %
,
min , ,
max , %
%
2 2
2
2
= == = → →→ → = == =

Može se pisati:
( (( ( ) )) )
min , min , ,
,
z s pl
s pl
V λ V V 1 − −− − + ++ + = == =
( (( ( ) )) )
min , min , , , z s pl s pl
V λ V V 1 − −− − = == = − −− −

Volumni udio O
2
u suhim dimnim plinovima:
( (( ( ) )) )
( (( ( ) )) ) ( (( ( ) )) )
s pl
s pl s pl
s pl
z
s pl
O
s O
V
V V
V
V λ
V
V
r
,
min , , ,
,
min ,
,
%
− −− −
= == =
− −− −
= == = = == =
21 1 21
100
2
2

( (( ( ) )) )
| || |
| || |
¹ ¹¹ ¹
| || |


\ \ \
| || |
− −− − = == =
s pl
s pl
s O
V
V
r
,
min , ,
%
1 21
2

( (( ( ) )) )
( (( ( ) )) )
( (( ( ) )) )
| || |
| || |
¹ ¹¹ ¹
| || |


\ \ \
| || |
− −− − = == =
max , %
%
%
s CO
s CO
s O
r
r
r
2
2
2
1 21

Iz gornjeg izraza proizlazi jednadžba pravca potpunog izgaranja:

( (( ( ) )) ) ( (( ( ) )) )
( (( ( ) )) )
1
21
2
2 2
= == = + ++ +
max , %
% %
s CO
s CO s O
r
r r


Jednadžba pravca potpunog izgaranja predstavljena je u
segmentnome obliku, u koordinatnom sustavu u kojem je os
X=r
O2(%)s
- volumni udio kisika u suhim dimnim plinovima, a os
Y=r
CO2(%)s
- volumni udio ugljik-dioksida u suhim dimnim
plinovima. Pri tome, odsječak pravca na osi X je 21, a odsječak
pravca na osi Y je r
CO2(%)s,max.




Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKI UREðAJI Poglavlje: 3
(Gorivo i izgaranje) List: 23
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


2) POSTAVKA: IZGARANJE JE NEPOTPUNO (C→CO)


Minimalni volumen suhih dimnih plinova, pod pretpostavkom da
sav ugljik izgara u ugljik-monoksid uz teoretsku količinu zraka,
iznosi:
*
min , min , min ,
*
min , ,
, , , ,
O O z N S C s pl
V V V m m m V − −− − + ++ + + ++ + + ++ + + ++ + = == = 79 0 8 0 7 0 87 1
gdje je:
*
min , min , O O
V V − −− − , višak kisika koji ostaje u dimnim plinovima kao
posljedica nepotpuna izgaranja C→CO, pri čemu minimalna
(teoretska) potrebna količina kisika uz izgaranje C→CO iznosi:
S
O
H C O
m
m
m m V 7 0
8
6 5 933 0 , , ,
*
min ,
+ ++ +
| || |
¹ ¹¹ ¹
| || |

\ \ \
| || |
− −− − + ++ + = == =

Maksimalni volumni udio ugljik-monoksida u suhim dimnim
plinovima će tom slučaju biti:

( (( ( ) )) )
( (( ( ) )) )
*
min , ,
%
max , %
,
s pl
C
s CO
V
m
r
87 1
= == =

pri čemu volumni udio kisika u suhim dimnim plinovima iznosi:

( (( ( ) )) )
100
2 *
min , ,
*
min , min , *
%
s pl
O O
s O
V
V V
r
− −− −
= == =

Veličine
( (( ( ) )) ) max, , % s CO
r
2

( (( ( ) )) ) max, , % s CO
r
( (( ( ) )) )
*
% s O
r
2
su referentne veličine na
bazi kojih se za pojedinu vrstu goriva može konstruirati Ostwald-
ov trokut izgaranja.


Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKI UREðAJI Poglavlje: 3
(Gorivo i izgaranje) List: 24
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


Ostwald-ov trokut izgaranja





Na bazi analize dimnih plinova, odnosno volumnoga sadržaja
ugljičnoga dioksida (r
CO2(%)s
) i volumnoga sadržaja kisika (r
O2(%)s
),
iz Oswald-ova trokuta odreñuje se koeficijent pretička zraka za
izgaranje (λ) i volumni sadržaj ugljičnoga monoksida (r
CO(%)s
).

Analiza dimnih plinova vrši se analizatorima koji mogu biti:
- laboratorijski za povremena mjerenja (Orsat-ov ureñaj),
- procesni analizatori za kontinuiranja mjerenja.


0
0,1
0,2
0,3
0,4
0,5
0,6
0,7
0,8
0,9
1

λ>1
λ<1
1/λ
r
O2(%),s
r
CO2(%),s
r*
O2(%),s
r
CO(%),s,max
r
CO2(%),s,max
λ=1
5
10
15 20
21
r
CO(%),s
Linja nepotpuna izgaranja uz λ=1,0
Linja potpuna izgaranja
0
Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKI UREðAJI Poglavlje: 3
(Gorivo i izgaranje) List: 25
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Orsat-ov laboratorijski analizator dimnih plinova

Procesni analizator (na bazi paramagnetičnih svojstava O
2
)

Za brzo odreñivanje koef. pretička zraka (λ) mogu se koristiti
sljedeće relacije:

( (( ( ) )) )
( (( ( ) )) )s CO
s CO
r
r
λ
%
max , %
2
2
≅ ≅≅ ≅


( (( ( ) )) )s O
r
λ
%
2
21
21
− −− −
≅ ≅≅ ≅
O
2
N
S
R
1
R
2
R
3
R
4
Dimni plinovi

ENERGETSKI UREðAJI Poglavlje: 3 (Gorivo i izgaranje) List: 2 ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Prof. dr. sc. Z. Prelec

Usporedni sadržaj elemenata u zavisnosti o starosti i kvalitete goriva GORIVO DRVO
51 TOPLINSKA VRIJEDNOST GORIVA

%C
50

% O2
42 39 38 15 4 2

% H2
6 6 5 4 3 2

% ISP. SAST.
85 70 55 37 9 4

TRESET MRKI UGLJEN KAMENI UGLJEN ANTRACIT

58 75 90 93

SASTAV GORIVA
Kruta i tekuća goriva se sastoje u osnovi od dva dijela: goriva materija; ne-goriva (balastna materija): pepeo i voda. • Sastojci goriva: Ugljik (C) Vodik (H) Kisik (O) Dušik (N) Sumpor (S) Dušik (N) Pepeo (A) Voda (W)

mC(%)+mH(%)+mO(%)+mN(%)+mS(%)+mA(%)+mW(%)=100 mC+mH+mO+mN+mS+mA+mW=1

Analitička masa: mCa+mHa+mOa+mNa+mSa+mAa+mWa =1 . sc.volg =1 .Suha masa: mCs+mHs+mOs+mNs+mSs+mAs =1 . Z. dr. Prelec • Sastav goriva obzirom na stanje analizirane mase: .Radna masa: mCr+mHr+mOr+mNr+mSr+mAr+mWr =1 .Izgoriva masa: mCg+mHg+mOg+mNg+mS.Organska masa: mCo+mHo+mOo+mNo+mSo =1 Plinovi i para Vlaga Wh W ON H C Volatili Koksni ostatak Ne-gorivi sastojci Stot Svol A So Sp Ss Organska masa Izgoriva masa Suha masa Analitička masa Radna masa .ENERGETSKI UREðAJI Poglavlje: 3 (Gorivo i izgaranje) List: 3 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Prof.

sumporovodik (H2S). Ukupna količina sumpora u gorivu sastoji se iz dijela koji ulazi u organske gorive spojeve (So).sumpor (S) • Plinovita goriva su smjese gorivih i negorivih plinova (zavisno od vrste i porijekla): metan (CH4). . ugljik dioksid (CO2) i dr. Z.FeS2) te u sulfatne ne-gorive spojeve (Ss). Nakon sušenja. Grijanjem na 102 .ugljik (C) . propan (C3H8). Gorivi elementi u gorivu jesu: . Izgoriva masa goriva sadrži elemente organske materije te gorivi anorganski spoj sumpora (pirit . butan (C4H10). Prelec Radna masa goriva je masa onoga oblika goriva koje se isporučuje na mjesto potrošnje.vodik (H) . odnosno nakon oslobañanja slobodne vlage.FeS2). sc. Preostala vlaga u gorivu je higroskopna vlaga (Wh).105 0C oslobaña se cjelokupna vlaga te tada preostaje suha masa goriva. etan (C2H6). dobiva se analitička masa goriva. S tot = S vol + S s = S o + S p + S s Organska masa goriva je izgoriva masa umanjena za piritni sumpor. dr.ENERGETSKI UREðAJI Poglavlje: 3 (Gorivo i izgaranje) List: 4 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Prof. anorganski gorivi dio (pirit . ugljik-monoksid (CO).

. (kJ/mn3). koja nastaje iz sadržane vlage i vodika u gorivu. [kJ/mn3] gdje je: .volumni udjel pojedinog gorivog plina u plinskoj smjesi. .ENERGETSKI UREðAJI Poglavlje: 3 (Gorivo i izgaranje) List: 5 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Prof. Toplinska vrijednost odreñuje se: . Gornja toplinska vrijednost goriva (Hg) je količina topline koja se oslobaña potpunim izgaranjem jedinice količine goriva u uvjetima kada se nastala vodena para iz dimnih plinova kondenzira te kada se dimni plinovi ohlade na temperaturu od 0 0C.ri .analitički na bazi sastava goriva • Za kruta i tekuća goriva: Donja toplinska vrijednost m   H d = 34000 mC + 120000 m H − O  + 10500m S − 2500mW 8   [kJ/kg] Prema Mendeljejevoj formuli: H d = 33900 B + mC + 103000 m H + 10900(mO − m S ) − 2500 mW [kJ/kg] Gornja toplinska vrijednost H g = H d + H W = H d + 2500(9m H + mW ) • Za plinovita goriva: [kJ/kg] H d = ∑ ri H d . Z. sc. ..Hd. dr.i .CO + rCH H d . H + rCO H d .CH + rC H + . Donja toplinska vrijednost goriva (Hd) razlikuje se od gornje toplinske vrijednosti za veličinu latentne topline isparivanja (kondenzacije) vodene pare iz dimnih plinova. (kJ/kg). Prelec TOPLINSKA VRIJEDNOST GORIVA Toplinska vrijednost goriva predstavlja količinu topline koja se razvija pri potpunome izgaranje jedinice količine goriva.laboratorijski pomoću kalorimetra. 2 2 4 4 2 6 .i = rH H d .donja toplinska vrijednost pojedinog gorivog plina (kJ/mn3).

početak deformacije (1000 . Temperatura teljenja pepela: 600 . • Temperatura taljenja pepela Ova karakteristika važna je radi sprječavanja lijepljenja pepela na ogrjevnim površinama kao i za izvedbu načina odvoñenja pepela iz ložišta. sc.ENERGETSKI UREðAJI Poglavlje: 3 (Gorivo i izgaranje) List: 6 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Prof. CaO. Al2O3. K2O. NaO. Z. Fe2O3 i drugi spojevi. Prelec GLAVNE TEHNIČKE KARAKTERISTIKE KRUTIH GORIVA • Sadržaj i sastav pepela Ova karakteristika je važna za projektiranje sustava za otpepeljivanje odnosno odšljakivanje generatora pare (odstranjivanje pepela i šljake iz generatora pare). MgO.1400 0C) t1 . standardnim konusnim testom 13 mm 6 mm t1 t2 t3 t1 . Pepeo uglavnom čine složeni spojevi aluminijevih i silicijevih oksida. sulfata i karbonata: SiO2. FeO.taljenje (1200 .1500 0C) .omekšavanje (1100 .1200 0C) t2 . dr.2900 0C Temperatura teljenja pepela utvrñuje se tzv.

dr. Ova karakteristika ukazuje na sklonost goriva zapaljenju. Temperatura samozapaljenja volatilnih sastojaka je 350 . Prelec • Sadržaj volatilnih spojeva Volatili su plinoviti sastojci (CO. Sadržaj volatila odreñuje se standardnim testom . sc. pri čemu se utvrñuje volumni udjel osloboñenih plinovitih sastojaka.) koji se oslobañaju iz goriva pri povišenim temperaturama.grijanjem na temperaturi 850 ± 25 0C (bez prisutnosti zraka) u trajanju 7 minuta. Z. CH4 i sl. Sadržaj volatilnih spojeva (%) 60 50 40 30 20 10 mrki ugljen kameni ugljen ugljen antracit 400 600 800 1000 1200 Temperatrura ( 0C ) .ENERGETSKI UREðAJI Poglavlje: 3 (Gorivo i izgaranje) List: 7 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Prof.600 0C. H2.

.Odreñuje se standardnim testom (ASTM.105 0C Utjecaj vlage u gorivu: . CKTI). sc.ENERGETSKI UREðAJI Poglavlje: 3 (Gorivo i izgaranje) List: 8 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Prof. . • Mehanička čvrstoća goriva (ugljena) .1200 0C.Utječe na meljavost ugljena (sklonost ugljena da se usitnjuje) .Zavisi od vrste goriva (ugljena). • Sadržaj vlage slučajna (gruba) vlaga adsorbirana vlaga ćelijska vlaga vezana vlaga 102 . Z.Utvrñuje se standardnim laboratorijskim testom. dr.Pokazuje sklonost stvaranju koksa i paljenju goriva.povećava obujam izlaznih dimnih plinova. Prelec • Koksni ostatak . .Utječe na potrošnju energije za pogon mlinova za usitnjavanje ugljena.smanjuje toplinsku vrijednost goriva .povećava potrošnju goriva . .Temperatura samozapaljenja koksnoga ostatka je 900 .povećava koroziju . .

konematska viskoznost goriva C1 i C2 .2x10-4 do 0.0x10-4 do 10. Granica pumpabilnosti za cjevovodni transport: . sc. Prelec GLAVNE TEHNIČKE KARAKTERISTIKE TEKUĆIH GORIVA • • Gustoća Viskoznost (kinematska) Zavisnost kinematske viskoznosti o temperaturi: ln ν = C1e −C 2 t gdje je: ν . Na) Sadržaj pepela . t .0x10-4 [m2/s] ili ~ 110 do 140 0E Za raspršivanje goriva .karakteristične konstante zavisne o vrsti goriva.ENERGETSKI UREðAJI Poglavlje: 3 (Gorivo i izgaranje) List: 9 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Prof.8.0. Z.temperatura goriva (0C).4x10-4 [m2/s] ili ~ 3 do 5 [0E] • • • • • • • • Temperatura samopaljenja Temperatura paljenja Temperatura stinjavanja Koksni broj (Conradson test) Sadržaj vlage Sadržaj sumpora Sadržaj teških metala (V. dr.

Z..293 • Eksplozivnost presiromašna smjesa eksplozivna (zapaljiva) smjesa prebogata smjesa 100% zrak DGZ Udjel zraka GGZ 0% zrak . V3. Prelec • GLAVNE TEHNIČKE KAKARTERISTIKE PLINOVITIH GORIVA Gustoća. H2S. .. dr. DGZ1 DGZ 2 DGZ 3 .relativna (prema zraku) ρr = ρ ρ = ρ zr 1. .sadržaj CO..Gornja granica zapaljivosti plinske smjese (GGZ): GGZ = 100 V1 V2 V3 + + + . GGZ1 GGZ 2 GGZ 3 gdje su V1.. itd.ENERGETSKI UREðAJI Poglavlje: 3 (Gorivo i izgaranje) List: 10 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Prof.Donja granica zapaljivosti plinske smjese (DGZ): DGZ = 100 V1 V2 V3 + + + . V2. sc. • Toksičnost (otrovnost) .apsolutna [kg/mn3] . ρ .volumni udjeli sastojaka u plinskoj smjesi (%).

egzotermni proces.ENERGETSKI UREðAJI Poglavlje: 3 (Gorivo i izgaranje) List: 11 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Prof.kemijski . .razmatranje fizikalno-kemijskih procesa (promjena) tijekom izgaranja. Statika procesa izgaranje temelji se na: . ↓ ↓ ↓ miješanje brza oslobañanje sa zrakom oksidacija topline Statika izgaranja . sc. Prelec IZGARANJE Izgaranje → fizikalno .023x1026 molekula/kmol 1 kmol = 22.Daltonovom zakonu . pri istome tlaku i temperaturi.Avogardovom zakonu .prema kojemu se u prostoru odreñenoga obujma. Dinamika izgaranja . nalazi uvijek isti broj molekula idealnog plina: N= 6.prema kojem se kemijske reakcije izgaranja zbivaju prema definiranim količinskim odnosima koji se nazivaju stehiometrijski odnosi. dr. Z.4 mn3 .razmatranje početnih i krajnjih fizikalno-kemijskih stanja.

7mn3SO2+9330kJ • Reakcija C→CO (nepotpuno izgaranje) 2C+O2→2CO+QC→CO 2kmol C+1kmolO2→2kmol CO+2x122400kJ 24kg C+32kg O2→56kg CO+2x122400kJ 24kg C+22.4mn3 SO2+298700kJ 1kg S+0.4mn3 CO2+406800 kJ 1kg C+1. sc.4mn3 O2→44.866mn3 CO2+33900 kJ • Reakcija H→H2O 2H2+O2→2H2O+QH2→H2O 2kmol H2+1kmol O2→2kmol H2O+2x239400 kJ 4kg H2+32kg O2→36kg H2O+2x239400 kJ 4kg H2+22.4mn3O2→22.6mn3 O2→11.2mn3 H2O+119700 kJ • Reakcija S→SO2 S+O2→SO2+QS→SO2 1kmol S+1kmol O2→1kmol SO2+298700kJ 32kg S+32kg O2→64kg SO2+298700kJ 32kg S+22.933mn3 O2→1.866mn3 CO+10200kJ .7mn3 O2→0.8mn3 H2O+2x239400 kJ 1kg H2+5.4mn3 O2→22.4mn3 CO+2x122400kJ 1kg C+0.ENERGETSKI UREðAJI Poglavlje: 3 (Gorivo i izgaranje) List: 12 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Prof. Z. Prelec STEHIOMETRIJSKI ODNOSI IZGARANJA • Reakcija C→CO2 C+O2→CO2+QC→CO2 1kmol C+1kmol O2→1kmol CO2+406800 kJ 12kg C + 32kg O2→44kg CO2+406800 kJ 12kg C+22. dr.866mn3 O2→1.4mn3 O2→2x22.

21  4    gdje su: rCO. • Minimalna (teoretska) količina zraka za izgaranje .7 m   VO .koeficijent pretička zraka za izgaranje (λ=Vz/Vz.min). Z.7m S − ρO 2 = [mn3/kgG] 32 1 = [kg/mn3] 22 .87mC + 5 .7m S 8   [mn3/kgG] gdje su: mC. rCmHn .min = 1.7m S  0 .min [mn3/kgG].6m H + 0 . dr.4 0 . rH2S. mS. .ENERGETSKI UREðAJI Poglavlje: 3 (Gorivo i izgaranje) List: 13 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Prof. min = n 1    0 .21  8     [mn3/kgG] .87mC + 5 .5(rCO + rH 2 ) + 1.min = 1.min = m  1    1. [mn3/mn3G] gdje je λ . sc.Za plinovita goriva: Vz . • Stvarna količina zraka za izgaranje Vz = λVz .87mC + 5 .6 m H − O  + 0 . mO. maseni udjeli pojedinih elemenata u gorivu u (kg/kg). volumni udjeli pojedinih gorivih sastojaka u smjesi plinova u (m3/m3).Za tekuća i kruta goriva: Vz . mH. Prelec KOLIČINA ZRAKA ZA IZGARANJE • Minimalna (teoretska) količina kisika za izgaranje mO ρO 2 VO . rH2.5rH 2 S + Σ m + rCmHn − rO 2  [mn3/mn3G] 0 .6 m H − O  + 0 .

ENERGETSKI UREðAJI Poglavlje: 3 (Gorivo i izgaranje) List: 14 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Prof.3 .25 .3 .3-1.25 1.1.8 1.1.3 .35 1.7 1.1. Z.4 1.1.1. pretička zraka za izgaranje) λ Vrsta goriva Način izgaranja u sloju.02 . dr.15 .25 .1 .3 Ugljen Drvo Tekuće gorivo Plinovito gorivo .5 1.1. sc.3 1.4 .1 Sitni asortiman 1.1.25 . Prelec • Zavisnost λ o vrsti goriva i načinu izgaranja (Orijentacijske vrijednosti koef.3 .6 1.1.15 1.35 1.1.03 .1 1.5 .4 1.5 1.25 1. ručno loženje na nepokretnoj rešetki na pokretnoj rešetki ugljena prašina (suhi režim) ugljena prašina (tekući režim) višekomorno ložište ciklonsko ložište loženje u sloju izgaranje u letu Krupni asortiman 1.1.1.05 -1.1.1.1.6 .

rH2. maseni udjeli (kg/kg).7 m S [mn3/kgG] . rH2S.Za kruta i tekuća goriva V SO 2 = 0 . dr.Za plinovita goriva: n VH 20 = rH 2 + rH 2 S + Σ rCmHn 2 [mn3/mn3G] • Količina SO2 . mO. mH.Za plinovita goriva: V SO 2 = rH 2 S [mn3/mn3G] gdje su: mC. mS. volumni udjeli (m3/m3) .Za kruta i tekuća goriva: VCO 2 = 1. rCO.87 mC [mn3/kgG] .ENERGETSKI UREðAJI Poglavlje: 3 (Gorivo i izgaranje) List: 15 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Prof.24(9m H + mW ) [mn3/kgG] . Z. rCmHn . sc.Za plinovita goriva: VCO 2 = rCO 2 + rCO + ΣmrCmHn [mn3/mn3G] • Količina H2O .Za kruta i tekuća goriva V H 2O = 1. Prelec KOLIČINA I SASTAV DIMNIH PLINOVA • Količina CO2 .

[mn3/mn3G] • Volumen suhih dimnih plinova izgaranja: V pl .ENERGETSKI UREðAJI Poglavlje: 3 (Gorivo i izgaranje) List: 16 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Prof.Za plinovita goriva: VN 2 = rN 2 + 0 .Za kruta i tekuća goriva: VN 2 = 0 . [mn3/mn3G] • Udjeli produkata izgaranja u dimnim plinovima: rCO 2 = VCO 2 V pl V rH 2O = H 20 V pl V rSO 2 = SO 2 V pl V rN 2 = N 2 V pl V rO 2 = O 2 V pl rCO 2(%) = VCO 2 100 V pl V rH 2O (% ) = H 20 100 V pl V rSO 2(% ) = SO 2 100 V pl V rN 2(% ) = N 2 100 V pl V rO 2(%) = O 2 100 V pl -------------------------------------------------------------------------------- . [mn3/mn3G] • Ukupni volumen dimnih plinova izgaranja: V pl = VCO 2 + VH 2O + VSO 2 + VN 2 + V02 [mn3/kgG].79λVz .min [mn3/kgG] .8m N + 0 .21(λ − 1)Vz . dr. Prelec • Količina N2 .79λVz .min [mn3/mn3G] • Količina O2 . Z. sc. tekuća i plinovita goriva: VO 2 = 0 .min [mn3/kgG]. s = VCO 2 + VSO 2 + V N 2 + V02 [mn3/kgG].Za kruta.

koji nastaju izgaranjem 1 kg krutog ili tekućeg goriva odnosno 1mn3 plinovitog goriva.). odnosno po 1 mn3 plinovitog goriva....[kJ/mn3G].u (mn3/kgG). gdje u dimnom prolazu vlada pretlak. Prema tome slijedi: H = ΣVi hi H = VCO 2 hCO 2 + V H 2O hH 2O + V SO 2 hSO 2 + V N 2 hN 2 + VO 2 H O 2 [kJ/kgG]. o temperaturi i pretičku zraka za izgaranje. gdje u dimnom prolazu vlada podtlak. promjena entalpije dimnih plinova zbiva se uz λ=konst. . H 2O 0 t . gdje je: VCO2.. VH2O. kod generatora pare s isisnom ventilacijom... itd. što ima za posljedicu porast volumena i smanjenje temperature dimnih plinova na putu od ložišta prema izlazu iz dimnjaka. važi: t dh = C p dt → h = ∫ C p dt → h = C pm 0 t 0 t Radi praktičnosti toplinskoga proračuna generatora pare.. Kod generatora pare s tlačnom ventilacijom. dr. Budući se prijelaz topline sa strane dimnih plinova zbiva uz približno konstantan tlak (p~konst. Prelec Σri = 1 Σri (%) = 100 H-t DIJAGRAM DIMNIH PLINOVA H.t dijagram dimnih plinova prikazuje zavisnost sadržaja topline (entalpije) dimnih plinova.... itd.. entalpija dimnih plinova računa se kao sadržaj topline dimnih plinova koji nastaju po 1 kg krutog ili tekućeg goriva.CO 2 0 t . sc. Meñutim.. Z.u (kJ/mn ) Može se zaključiti da svako gorivo ima drugačiji H-t dijagram. (mn3/mn3G) 3 t t hCO 2 = C pm . dolazi do odreñenoga prodora okolnoga zraka kroz spojeve koji propuštaju. hH 2O = C pm .ENERGETSKI UREðAJI Poglavlje: 3 (Gorivo i izgaranje) List: 17 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Prof. što ovisi o sastavu goriva i pretičku zraka za izgaranje.

2 λ=1.ENERGETSKI UREðAJI Poglavlje: 3 (Gorivo i izgaranje) List: 18 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Prof. Prelec • H-t dijagram kod generatora pare s pretlakom Hpl Entalpija dimnih plinova (kJ/kgG) λ=2.6 λ=1. dr.4 λ=1.0 λ=1.0 1000 Temperatura (0C) 2000 • H-t dijagram kod generatora pare s podtlakom Hpl λLOŽ PP MP ∆λPP ∆λMP ∆λZV LOŽ PP MP λMP λPP λLOŽ LOŽIŠTE ZV λGOR ZZ λZZ ZZ ZV λZZ ∆λZZ ∆λLOŽ λZV λ=konst tpl .8 λ=1. sc. Z.

maseni udio goriva „1“ u mješavini (kggoriva“1“/kgmješavine) indeks „1“ odnosi se na gorivo broj 1. • Izgaranje dvije vrste goriva različitih agregatnih stanja . dr.Volumen dimnih plinova: V pl = V pl 1 + xV pl 2 [mn3/kggoriva“1“] . Prelec IZGARANJE MJEŠAVINE GORIVA • Izgaranje dvije vrste goriva istoga agregatnog stanja .Donja toplinska vrijednost mješavine goriva: H d = H d 1 + xH d 2 [kJ/kggoriva“1“] .Donja toplinska vrijednost mješavine goriva: H d = g1H d 1 + (1 − g1 )H d 2 [kJ/kgmješavine] .Entalpija dimnih plinova H pl = g1H pl 1 + (1 − g1 )H pl 2 [kJ/kgmješavine] gdje je: g1 . Z. sc.Entalpija dimnih plinova H pl = H pl 1 + xH pl 2 [kJ/kggoriva“1“] gdje je: x .udio plinovitog goriva po 1 kg krutog ili po 1 kg tekućeg .ENERGETSKI UREðAJI Poglavlje: 3 (Gorivo i izgaranje) List: 19 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Prof.Sastav mješavine goriva: mC = g1mC 1 + (1 − g1 )mC 2 [kg/kgmješavine] m H = g1m H 1 + (1 − g1 )m H 2 [kg/kgmješavine] mO = g1mO1 + (1 − g1 )mO 2 [kg/kgmješavine] m S = g1m S1 + (1 − g1 )m S 2 [kg/kgmješavine] m N = g1m N 1 + (1 − g1 )m N 2 [kg/kgmješavine] m A = g1m A1 + (1 − g1 )m A2 [kg/kgmješavine] mW = g1mW 1 + (1 − g1 )mW 2 [kg/kgmješavine] .Volumen dimnih plinova: V pl = g1V pl 1 + (1 − g1 )V pl 2 [mn3/kgmješavine] .

• Koeficijent pretička zraka za izgaranje (λ) zavisi od: .Preveliki pretičak zraka (λ)→veća količina izlaznih dimnih plinova→veći gubici osjetne topline izlaznih dimnih plinova →manja učinkovitost.temperature zraka za izgaranje . Kontrola izgaranja provodi se analizom sastava izlaznih dimnih plinova.načinu pripreme goriva . dr. Z.vrste plamenika. Prelec goriva (mn3/kggoriva“1“). Na bazi poznatih podataka o sastavu dimnih plinova (sadržaju CO2 i O2 u dimnim plinovima) iz Ostvald-ovog trokuta izgaranja utvrñuje se „kvaliteta“ izgaranja te način podešavanja u cilju smanjenja gubitaka. .vrste goriva . . . temeljem čega se utvrñuje „kvaliteta“ izgaranja.temperature zapaljenja goriva .tlaka u ložištu .ENERGETSKI UREðAJI Poglavlje: 3 (Gorivo i izgaranje) List: 20 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Prof. odnosno potrebne korektivne mjere za njegovo poboljšanje.veličine i oblika gorive čestice . KONTROLA PROCESA IZGARANJA Kontrola procesa izgaranja vrši se s ciljem da se utvrdi da li se izgaranje vrši uz najpovoljniji (optimalan) pretičak zraka.opterećenja generatora pare . sc.brzine izgaranja .udjela isparljivih sastojaka .Premali pretičak zraka (λ)→izgaranje nepotpuno→emisija CO→gubici zbog nepotpuna izgaranja→manja učinkovitost.

87mC (% ) rCO2 (% )s = 100 = Vpl .min = 1.s .s : Vpl .7mS + 0. U nastavku je prikazan proračun i konstrukcija Ostwald-ova trokuta izgaranja 1) POSTAVKA: IZGARANJE JE POTPUNO (C→CO2) .87mC + 0.Volumen suhih dimnih plinova kod potpuna izgaranja: Vpl . budući da njegove karakteristične veličine i oblik zavise o sastavu goriva.Volumen suhih dimnih plinova kod nepotpuna izgaranja: Vpl .8mN + 0.min .79Vz .Sastav suhih dimnih plinova kod potpuna izgaranja (zbog male veličine. min gdje je: Vpl .s Vpl . udio SO2 može se zanemariti): rCO2 (% )s + rO2 (% )s + rN 2 (% )s = 100% . Prelec • Otwald-ov trokut izgaranja (proračun i konstrukcija) Ostwald-ov trokut je priručno grafičko pomagalo pomoću kojega se vrši kontrola i podešavanje procesa izgaranja.s .Sastav suhih dimnih plinova kod nepotpuna izgaranja: rCO2 (% )s + rO2 (% )s + rN 2 (% )s + rCO (% )s = 100% Iz gonjih izraza proizlazi odnos: rCO2 (% )s : 100 = VCO2 .87 mC (% ) Vpl .s = VCO2 + VSO2 + VO2 + VN 2 . Ostwaldov trokut svojstven je pojedinoj vrsti goriva.s VCO2 1.s = VCO2 + VCO + VSO2 + VO2 + VN 2 . max = 1. dr. Z. sc.ENERGETSKI UREðAJI Poglavlje: 3 (Gorivo i izgaranje) List: 21 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Prof.s odnosno maksimalni volumni udio CO2 u suhim dimnim plinovima: rCO2 (% )s .

sc.s 100 = 21( λ − 1)Vz .max = Vpl . min = ( λ − 1)Vz . Prelec rCO2 (% )s rCO2 (% )s .s = 21 Vpl .volumni udio kisika u suhim dimnim plinovima.s − Vpl .max. .min Volumni udio O2 u suhim dimnim plinovima: rO2 (% )s = VO2 Vpl . Z. Pri tome.min Vpl .s .min Vpl Može se pisati: Vpl .min   rO2 (% )s = 21 1 −  Vpl .s . a os Y=rCO2(%)s . odsječak pravca na osi X je 21.min + ( λ − 1)Vz .volumni udio ugljik-dioksida u suhim dimnim plinovima. dr.s − Vpl .s .max =1 Jednadžba pravca potpunog izgaranja predstavljena je u segmentnome obliku.s .s . a odsječak pravca na osi Y je rCO2(%)s.ENERGETSKI UREðAJI Poglavlje: 3 (Gorivo i izgaranje) List: 22 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Prof.min Vpl .s .s     rCO2 (% )s rO2 (% )s = 21 1 −  rCO2 (% )s .min Vpl .s = Vpl .s ( )  Vpl . max      Iz gornjeg izraza proizlazi jednadžba pravca potpunog izgaranja: rO2 (% )s 21 + rCO2 (% )s rCO2 (% )s . u koordinatnom sustavu u kojem je os X=rO2(%)s .s → rCO2 (% )s = rCO2 (% )s max Vpl .min Vpl .

rCO (% ). iznosi: * * Vpl .s . višak kisika koji ostaje u dimnim plinovima kao posljedica nepotpuna izgaranja C→CO.min 100 * Veličine rCO2 (% )s .min + VO .s max.s .min − VO . Z.s .7mS + 0.ENERGETSKI UREðAJI Poglavlje: 3 (Gorivo i izgaranje) List: 23 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Prof.max = 1. . Prelec 2) POSTAVKA: IZGARANJE JE NEPOTPUNO (C→CO) Minimalni volumen suhih dimnih plinova. pri čemu minimalna (teoretska) potrebna količina kisika uz izgaranje C→CO iznosi: m   * VO . rO2 (% )s su referentne veličine na bazi kojih se za pojedinu vrstu goriva može konstruirati Ostwaldov trokut izgaranja.6 mH − O  + 0. pod pretpostavkom da sav ugljik izgara u ugljik-monoksid uz teoretsku količinu zraka.min − VO .79Vz .min = 1.7mS 8   Maksimalni volumni udio ugljik-monoksida u suhim dimnim plinovima će tom slučaju biti: rCO (% )s . dr.min = 0.87mC (% ) * Vpl .min * Vpl .max.min gdje je: * VO .min pri čemu volumni udio kisika u suhim dimnim plinovima iznosi: * rO2 (% )s = * VO .87mC + 0.933mC + 5. min .8mN + 0. sc. min − VO .

Prelec Ostwald-ov trokut izgaranja rCO2(%). dr.ENERGETSKI UREðAJI Poglavlje: 3 (Gorivo i izgaranje) List: 24 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Prof. iz Oswald-ova trokuta odreñuje se koeficijent pretička zraka za izgaranje (λ) i volumni sadržaj ugljičnoga monoksida (rCO(%)s). . Z.s Na bazi analize dimnih plinova.s rCO2(%). sc.7 0.4 0.6 λ=1 λ>1 λ<1 0.s.s rCO(%).8 0. Analiza dimnih plinova vrši se analizatorima koji mogu biti: . .3 1/λ Linja potpuna izgaranja rCO(%).1 0 0 5 10 15 20 21 rO2(%).procesni analizatori za kontinuiranja mjerenja.laboratorijski za povremena mjerenja (Orsat-ov ureñaj).max 1 Linja nepotpuna izgaranja uz λ=1.5 0.2 0.max 0.0 0.9 0. odnosno volumnoga sadržaja ugljičnoga dioksida (rCO2(%)s) i volumnoga sadržaja kisika (rO2(%)s).s.s r*O2(%).

pretička zraka (λ) mogu se koristiti sljedeće relacije: λ≅ rCO2 (% )s . dr.max rCO2 (% )s λ≅ 21 21 − rO2 (% )s .ENERGETSKI UREðAJI Poglavlje: 3 (Gorivo i izgaranje) List: 25 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Prof. Z. Prelec Orsat-ov laboratorijski analizator dimnih plinova Procesni analizator (na bazi paramagnetičnih svojstava O2) R1 O2 R4 Dimni plinovi N R2 R3 S Za brzo odreñivanje koef. sc.