MARIO Ć

Porijeklo stanovništva
STARIJE STANOVNIŠTVO INASELJA
Najstariji podaci o'livanjskim rodoviina č iz XIV vijeka. U jednoj povelji
hrvatskoga bana Mladena II ć iz 1322 godine, spominje se knez Voi h n i ć iz Livna'
(» ... comite Bubangna Woyhriig de'Hliuina«)'. Iste godine spominju seM i h o v il o-
v i č i, sinovi livanjskog vojvode (» ... filii ·Mihovilovich-' de Clivuna«)2, koji otkazuju' po-
slušnost hrvatskom' banu Mladenu -i" postaju gospodari Livna. Kada je nekoliko godina
ka'snije livanjska župa došla pod vlast Stjepana ć bosanskoga bana, susre':'
ć se sa još jedpim rodovskim imenom! - G a l e š i"c P. -Ovaj rod je 'od poseb-
nog č za naša ispitivanja s obzirom da i danas li, 1ivanjskom kraju žive š ć
za koje narodna predaja drži da je najstarije' pleme li 'Livanjskom polju. U kasnijim
izvorima trag im se gubi, a doznajemo za njih tek 1814',godine, u' popisu umrlih 'od kuge
4

Muslimani š ć II ć (Rama) smatr,aju se starosjediocima!). NiJe č da su
i to potomci livanjskih š ć koji su dolas'kom :Turaka 'prešli' na islam i odselili u taj
kraj. Prema jednom podatku iz 1366 godine saznajemo da su II livanjskoj župi živjeli
ć ć i ć rod ć ( ... Vlatko, 'sin Ratka Matije-
ć iz Vrlike })de genere Ciprianorum de - izjavljuje pred splitskim kaptolom
kako je njegov otac Ratko usvojio }}nobilem et egregh;tm militem, dominum Georgium
Ratchovich, de domo Michaelis ortum ex eodem. genere Ciprianorumi, eius consan-
guineum«)u.
Iz darovnice kralja Stjepana, Ostaj e vojvodi. Hrvoju č ć i njegovu sinu
Baoši, od 8 decembra 1400 godine
7
,. po prvi put doznajemo za' ć broj rodova i naselja
Livanjskog polja. Tu se spominju: G a j e i ć i (&AAAKO OAb fiHC'rpokq! j,
G a lop (r Monb OAb Ilpb.A06b), K l a š e i ć (IlMAKO KM4JH'kb 3 IOKpofA),
M r a t i n o v i ć MpA'fHN06Hh H3
b
MHWb j, S u č e e i ć (lpAfowb H
G'fOIeMAPb H IOpAH H3b č ć
3 r P!KAI\b), R u p a r ć D o b r j e n o v i ć ( ... G'fHnAN4
RHil;.\ ). Ovdje se još jednom spominju ć Na LiV-anjskom' polju i dapas živi ;rrlo
1 T. S m i č t k l a s, Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, Zagreb
1911, sv, IX, str. 53. '
2 V. K l a i Ć đ za topografiju i historiju hlivanjske županije i grada Hlivna, Vje-
snik hrv. arheološkog društva, Zagreb 1928, sv. XV, str. 17.
3 E. Fer m e n d ž i n, Acta Bo.:;:nae, Zagreb 1892, str. 23.,
{ Za popis 'umrlih od kuge 1814 - 1818 godine' U župi Donjeg i Gornjeg polja, dugujem
zahvalnost don Niki K a i Ć u, umirov. ć iz .Livna.
r, M. S. F i l i P o v i Ć Rama u Bosni ć I SEZb knj. LXIX (Naselja knj. 35), Beo"':
grad 1955, str. 157.
f, M. B a r a d a, č Rad JA, Zagreb 1954, knj. 300, .str. 483.
7 1. K u k u l j e v i Ć SpomeniCi bosanski i crnogorski, A!'hiv za povestnicu jugoslavensku,
Zagreb 1852, knj,. II, str. 35, 37 i F. M i k los i c h, Monumenta serbk:a spectGntib. histol'iam Ser..:;
biae, Bosnae, Ragusii. Viennae'1858, str. 248-249,
32
MARIO PETRIC
razgranat č rod č ć koje ć nalazi kod svetri č
grllpe. 'Za njih kaže, da je »vrlo verovatno, d a su svi pomenuti rodovi, sa prezimenom
č ć poreklom od starog , ", koji se još 1400 god. pominje u jednome od dva-
nest hlivanjskih plemena u Bosni ... Kao što smo. videli, č ć ima i. sad li Livnu, a
svakako su II ono vreme bili jako bratstvo, č su se rodovI i ogranci II vreme turske
'najezde i poznije razilazili na razne strane«8. Narodna predaja č ć II ć kod
Livna kaže da su se č ć prije zvali č č ć i da su rtekana živjeli II Orguzu, dakle
Upravo u mjestu spomenutog livanjskog plemena iz 1400 godine. U Grborezima kod Livna
č ć č ovo: »Kad su Turci osvojili Bosnu, knez Miroslav č ć s bratom Vatro-
slavom dade otpor Turcima II Orguzu. Turci ih popijede, a -oni pobjegnu u
Poslije se jedan od ć povrati "i od njega č svi č ć uLivanjskom polju«,
č ć i danas ima u susjednoj Dalmaciji, na Tijarici, a neki su odatle prešli ti Livanj-
sko polje. Ovim bi i pretpostavka ć o starini ovoga roda bila đ
U Popisu, knezova i vlastele naroda slovinskoga, č ć spominje porodicu B e r-
g e l ji ć ( ... Bergheglich knezovi od Podumja iz Livna)", koji su pred Mongolima po-
bjegli iz Osijeka i došli »u Pogliu Iivagnskomu na 1241, oIli, kako drughi ochie, na 1235.
Gdi na jednoj Planini vene visokoj, kojase Tribaustcza zvasee, grad sagradisce" koji od
Ungarcza bih gniegqvim imm:enom zazvan H um, a posli do sadascgnieg.a vrimena zazvasee I
podhum(, Danas nema porodice ć -na č Livanjskog polja ali pomen na
nju nalazimo II jednoj" č o, ć koji je stanovao na mjestu' danaŠnje Num-
ć gradine na brdu Tribanj iznad Podhurna,_ U Sutivanu, na otoku č spominje
se 1719 godine izumrla splitska porodica ć Vrlo je vjerovatno da ovi ć
vode porijeklO! od livanjskih ć koje spominje č ć
Najstariji pomen za jedno slavensko naselje na č Livanjskog polj,a datira
iz druge poloviqe XI ć To je selo S ud u m i r i e a koje se spominje 1078 godine
(v. Historijski pregled), a danas je nepoznato na ovom č
O župama Vidoši č ć ( ... »Vidgossa Lubinchi« ... ), koje nalazimo u jed-
noj povelji Bele IV iz 1244 godine, govori ·se opširnije u historijskom pregledu.
U spomenutoj darovnici kralja Stjepana Ostaje Hrvoju č č iz 1400 godine
na'vode se 23 sela Hlivanjske župe, od kojih se 12 javlja sa istim ili nešto izmijenjenim
imenom". Imena i danas poznatih naselja su: D o b r o ( ... z dobroga), K a b I i ć i ( ... iz
ć L; š t a n; (... š ć L u s n iC ( ... č ć )\l i š i ( ... iz miš), O r g u z
( ... iz orrus -H3
b
R u j a n i (ruibne), S a j k o v iC ć T r i b i ć
( ... u ć V r ž e r a l a ( ... iz važerac), Z a g O r i č a n i ( ... u č i
Zavodan; ( ... od zavoda).
Ovaj" popis naselja i ć spomenutih' livanjskih rodova jasno ukazuje da se kon ..
tinuitet starijeg š i naselja sa današnjim naseljima i rodovima ipak l1;ije, sa-
svim prekinuo uza sve promjene koje su nastale turskim osvajanjem, -ovog č
Imena 'preostalih 11, danas nepoznatih naselja su: . e i h o v i ć i, G r e b c i, K o-
k o š j e g I a v e i, M l i j a n i, O k u z l i ć i, T u r e, 'V r d o, V r b ov i k, V r t e i, Z a-
b ukov j e i Z a b r d n ja. .
č podaci o naseljima Livanjskog polja iz· vremena turske' uprave č
su u nekoliko turskih popisa bosanskih nahija
12
• U najstarijem njih
13
, iz godine 1470
- 1476 (dakle, odmah poslije osvojenja ovih krajeva od: strane Turaka), pored H I e v n e
8 J. E r d e l J a 1) o v i ć O poreklu Bunjevaca ć Beograd 1930, str. 161, 162.
9 A. K a č i ć - M i o š i Ć Razgovor ugodni naroda slovinskoga (IzdanjU, koje sam kori-
stio, nedostaju stranice sa godinom.i mjestom objavljivanja. Pretpostavljam da primjerak pri-
pada" II izdanju iz god. 1759, štampanom U Veneciji).
10 A. J II t r o n i Ć Naselja i porijeklo stanovništva na otoku č ZbNŽO knj. '34,
Zagreb 1950, str. 95.
II 1. ć nav. djelo, str. 36,37.
12 Prijepise dosad neobJavljenih turskih deftera o Bosni ljubazno mi je stavio na raspo-
laganje prof. Nedim ć docent FilozofSkog fakulteta u
i
Sarajevu, na č mu i ovom
prilikom izražavam osobitu zahvalnost. ' . . .
" Def ter br. 0-76.
PORIJEKLO, ST ANOYNISTVA
33
(Livno) spomInJe se 14 sela od kojih tri pod današnjim imenom: B i l a, M i š i i P ci d:"
hu m. Ostala nepoznata su: B a n i ć (ili ć B o ž a ni '(ili Bužani), Č r č i n e (ili
Č č I d r a ž a n i, K a r a j i g i t (?), O r l a, R a k o v i e R e š e t a r; ,š u š i ć (So-
š ć č u ć '(ili č ć i Z a b r a d a.
U defteru iz 1528 1530 godine
14
spominJe se seio Is t r ž i n i Ć u č
Hlivna, sa 15 ć i s ć Bilosavom č Ovo s6,lo nis9.ffi uspio locirati;
mogao bi biti današnji Str'žanj kod Suie.e. Selo L II č i Il i ć (ili č ć zapisano je kao
mezra č ć Vrlo je vjerovatno da se radi o· današnjem selu ć č č
je pogodno kao sijalište. U defteru je poznato kao č Kurda s. dizdara' i zapisano je
uz, mukatu od 260 č rnukata je ukinuta. Ubilježeno je' kao selo, a 'oni koji II njemu
stanuju -zapisani su kao raja. (1 23 š ć -i primi6ur Nikola
č ć
tJ svom putopisu kroz Bosnu' 1574' godine č Fr'ano- š ć i Ivan DivniE
spominju polje S e r a m i s e v Q u koje' su došli ć jedan' dan Livanjskim poljem'
prema"zapadu. U sp-omenutom polju je »šuma sa ć II vodi koja se proteže od
ć tako 'da izgleda kao neko veliko jeze'ro koje se ti materinjem jeziku zove e r nl
L u g (}} ... e -chiamato in lingua materna' Carni lug«)«15. č je da' se tu radi' o
dariašnjem selu Crni, Lug, koje se tada nalazilo' li' nahiji Sarumiše" spomenutoj ć 1528
godine16:
Za ć broj sela Livanjskog polja saznajemo iz popisa, bosanskih nahija itimara
od č XVII vijeka
17
. Od 49 sela koja se u popisu spominju, 12 je i danas poznato.
To ,su: Golinj_evQ (Golinjava), Grborezi, ć ( ... ć č ć
'L i p a (Lipe), O r g u z (Gornji i Org o.), P od h u lit, ,p r o v o ( ... P r i-
luk a, S aj ko v ć ( ... Gornja ć Vr žer al li ( ... Vražen Ralja) r Z a b lj a k
( .. ';, Žabjak). Spomenuta sela nalaze se na: č nahije' ,Hliviia osim, sela č ć
Prhovo (Provo) ć ć koja su u popisu zabilježena na č Saruc
miše, dakle u sjeverozapadnom dijelu Livanjskog' polja'; Imeria '37 nepoznatih sela' su:
ć Bre-ste, š ć Brezin'e, č ć Gaj, ć Gra-
b o v č i n i ć G r i z (?), H o č i l n i ć č ć ?)j- I s l, ci d i n a, G or' č i' 'c' a,
I s m e č a n i, I s t n j a n e; I v l a d o v i ć L i h o d u b, L i s a fl (Liš an), L i-
š-a r a, L j'u b i n, M e s'a n (Mešan), M i l e ć a n, M i š a n, (možda današnji
Miši), ć Ostaj a, ć ć č P.reluga,
p r e š' i ć R a š t e (Rašje), R a v n a, S v i r i š t e, U z g o n, Vel j a Vas,
V- to b l j. a n, V r b n i c a,' V r d o (vjerovatno Vrd'ovo na Dinari), V r i lov i c e i
Zalužište.
Godine 1626 Atanasije č ć (Georgieeo) u opisu kliškog' sandžakata navodi
p r o lo g kao }}un sopra una montagna«18, a n'e,koliko -godina kasnije Evlija Č
bija u svom Putopisu spominje Prolog, koji je »mala okrugla' kula n'a najvišerh' vrhu vi-
Soke planine-«19. Oba putopisca govore.o Prologu kao ria planini, 'a ne -o sefu
koje se nalazi u podnožju planine Prolog, u' Livanjskdm' polju:
Za svoga boravka na Livanjskom polju o. đ Č spominje selo
A t I i b e g o v i ć na zapadnoj strani Li'vanj skog ,}ro' je veliki odŽak u Livanj-
skom polju na podnožju Prolog planine: U ovome pdlju blizu spomenutog' sela ponire i
š č ona velika rijeka što izvire ii bazetia šehera- Livria«20. Da se pod imenom sela
ć danas podrazumijevaju sela Odžak' i Ć ć nema sumnje. Oba sela su' li ri:epo"-
srednoj blizini tako da predstavljaju jedinstveno naselje. Tu su bila imanja livanjskih
H 'Def ter br. 157.
15 F. _R a Č k i, Prilozi za č opis bosanskoga pašalika, Starine krij.
XIV, Zagreb 1882, str, 194, '
Hl Def ter br. 157.
17 Def ter or. 728.
HI M. V. B a t i n i ć Njekoliko priloga k bosanskoj crkvenoj pOviesti, Starine-knj.,XVII,
Zagreb 1885, str. 142.
1 E. e e l e b i j a, Putopis, ,knl, I',,(preveo sa turskog H: ć Sar-aJevo 1-954"
strana 166.
20 Isti, nav, djelo, str. 166.
Glas-ruk Zemaljskog muzeja - Etnologija 8
34
MARIO PETRIC
begova i .kapetana ć o kojima i Č bija govori, a II današnjeg Ć ć je i
Veliki ponor u koji se slijeva č
U popisu bosanskih spahija iz 1711 godine
21
spominje se ć broj timarskih
sela hlivanjske nahije koja se javljaju pod istim, današnjim im'enom, To su: L i š t a n i,
ć Orguz, ć Vržerala, Studba, Prolog i Zago-
r i č a fl iJ te nekoliko danas nepoznatih sela: D II b o č i e ·a, N II hJ H a s a II a g aJ
D o l n j e V r i 1 o, V r cl e, N e s II h.
Najpotpuniji popis hrvatskog stanovništva i naselja Livanjskog polja nalazi se
II izvještaju biskupa č ć koji je 1741 godine vršio kanons.ku vizitaciju li ovome
kraju
22
, U izvještaju je zapisano 35 sela sa 322 roda koji II nji.ma žive. Sela su: P r o log,
L i p a t u k I i ć (In villa Lippa-Chuiclich), Ć o s a n I i j e (Chiusanovzi) T r i-
b i ć (Tribich), V r ž e r a I a, P o d h u m (Podum), L i š t a n i (Chiucovaz), G.
R II j a n i (Rujani), D. R II j a n i, Ć a i ć (Chieaichi), L j II b II II Č i ć (Gliubuncich);
§ t r u I' n ć (StvulPuich), t e I e b i ć ( C e l e b i ch), L u s n i Ć P r o v o (Pro-
hovoj, t a p r a z I i j e (Ciaprazlie), Z i r o v i ć (Xirovich), P r i s a p, K a b I i ć i
(Cablici), č (Suhachia), Priluka, Zastinj'e, š ć (Zabri-
schie), Z a b I j a k, G II b e r (In villa Xabich, Guber), S đ v i ć i (Sargevichi),
D o b r 0, P o t o' e a n i i Z a g o r i č a n i, ' K o m o r a n i (Como rani), G r g II r i e j
(Gargurichi), S m r i č a n i (Smbchani), M i š i (Missi) i G o I i n j e v () (Vucichi).
Osim Lištana i Go1injeva, današnja livanjska naselja zadržala su ista imena kakva su
imala 1741 godine.
Popis rodova II č ć izvještaju približio nas je našim današnjim ispi-
tivanjima porijekla stanovništva Livanjskog polja. U 35 sela koje izvještaj spominje
živjela su 322 đ od kojih 192 i danas postoje na Livanjskom polju. Ovi rodovi su
nam znatno olakšali provjeravanje nar. predaje o porijeklu današnjih stanovnika, naro-
č onih, koji se smatraju starosjeciiocima II ovom kraju. I jedan od kriterija prilikom
đ starine pojedinih rodova, bilo je upravo đ narodne predaje sta-
novnika sa pomenutim popisom iz 1741 god. i sa knjigom umrlih od kuge 1814 - 1818
godine
2B

STANOVNIŠTVO I NASELJA OD XVIII VIJEKA DO DANAS
U pogledu nacionalnog i č sastava, stanovništvo Livanjskog polja i bliže
oikOlmce (bez grada Li'vlna) s:astlojii se ad Srba ika vaca, Srba ijekavaea, Muslimana
i Cigana. Najmnogobrojniji su Hrvati i Srbi ijekavci, a zatim dolaze Srbi ikavci, Mu-
slimani i Cigani. Od ukupno 1095 rodova u vremenu č kod Hrvata je bilo
790 rodova ili 72,11)/1), nastanjenih II 65 sela; Srba ijekavaca 175 rodova ili 15,91)/0, u 15
sela, Srba ikavaca 72 roda ili 6,5°/0, nastanje·.1ih II 16 sela, Muslimana 5'1 rodova ili 5,2
0
/0
II 17 sela, i svega jedan rod Cigana.
č raznolikost dolazi najviše do izražaja u naseljima srednjeg dijela Polja,
II V. i M. Guberu, u V. i M. ć č G. i D. Žabljaku, Komoranima,
Grborezima i dr., gdje zajedno žive Hrvati, Srbi fk,alVc-i i MIU!'3.J.i!mani. U pe-riferni.m dije1!O'virc.a
Polja, na sjeverozapadu i jugoistoku, č raznolikoS't je manje ili je ć
nema, kao što je to č sa č koje je nastanjeno Srbima ijekavcima (v. kartu).
H r vat i - Kao što je ć pomenuta, hrvatsko stanovništvo predstavlja ve-
ć (72,1%) u Livanjskom polju. Uza sve to što je II vrijeme turske vladavine iselja-
vanle i doseljavanje sa ovog č bilo gotovo stalna pojava, ipak se sve do danas
od·ržao veliki broj č rodova. Od ukupno 790 hrvatskih rodova, za 169 je
21 V. S k a r i ć Popis bosanskih spahija iz 1123 (1711) god., ć GZM XLII, sv. 2, Sa-
rajevo 1930, str. 75-79.
Prijepis č ć izvještaja otkupilo je Etnografsko odjeljenje Zemaljskog mu-
zeja u Sarajevu od don ,Nike K a i ć iz Livna. Original izvještaja nalazi se II Arhivu Pro-
pagande li Rimu.
2.1 Navedeno li 4.
PORIJEKLO STANOVNI,sTVA
35
đ da pripadaju starosjediocima Livanjskog polja. ć karakteristika ovih
rodova je velika razgranatost. Takvi· su, napr., č rodovi ć č ć
ć ć ć č ć i još neki drugi. Njihovu starinu možemo pratiti sve do
sredine XVIII vijeka, a nekih č ć š ć do XIV vijeka.
Prema historijskim podacima, iseljf.vanja stanovništva sa Livanjskog polja bila
su ć tokom XVII vijeka (vjerovatno j e toga bilo i odmah nakon dolaska Turaka
u ove krajeve, ali o tome zasada nemamo pouzdanih vijesti, koje bi nam tu pretpostavku
i potvrd.ile). Iseljavanje je bilo usmjereno na susjedno, ci'a,lmatinskQ č i to uglav-
nom na Cetinsku Krajinu. To nam je potvrdila i narodna predaja $tanovnika u nekim
selima Cetinske Krajine
24
.
I za 74 roda od 130 nepoznatih u Li vanjskom polju, koje je zabilježio č ć
1741 godine, utvrdili smo da se danas nalaze li okolici Sinja i II samome Sinju, č
Krajini, Poljicima, Klisu, u okolici Splita" i u Splitu. Za č iseljavanja iz Livanj-
skog poija, kojih je bilo mnogo koncem XVIII i č XIX vijeka, možemo kazati
da su bila više usmjerena na unutrašnjost Bosne, na Kupreško i č polje. ,Poslije
I svjetskog rata, pa i danas, pojedinci se iseljavaju 'n-aj č š ć u Dalmaciju i Slavoniju.
Povod seobama (kako skupnim tako i č u XVII vijeku bio je strah od
turskih progona, č onog dijela stanovništva koje je bilo bliže uticaju č
crkvenih župa; koncem XVIII i č XIX vijeka velika iseljavanja sa Livanjskog
polja uzrokovana su epidemijama kuge, koja je li Qvini kraje'vima harala 1872 i 1814 -
1818 godine. č iseljavanja stanovnika vršili 'su i turski feudalci, koji su imali
svojih posjeda i izvan Livanjskog polja. To isto odnosi se i na preseljavanja unutar
samog Livanjskog polja.
Doseljavanja na Livanjska polje bilal su najživlja poslije epidemije kuge 1814
- 1818 god. ć broj doseljenika 344 roda - je iz Dalmacije. Od ukupnog broja
bj:vatskih rodova takvih je 43,5
%
• Iz narodne predaje koja je č kod ovih dose-
'tj enika doznajemo za mjesta u Dalmaciji gdje SfU cni nekada žtilvje.li. Niaijiv1i!3fe Jh de d:Jse-
lila iz sela Sinjske Krajine (Voštane, Tijarica, Gljev, Glavice, ć i ć a zatim
iz predjela koji administrativno pripadaju ć ć kotara Makarske (Aržano, Stu-
denci, Svib, Dohranje). Uzrok ovim seobama leži u tdme što prilike za život II Dalmaciji
nisu bile povoljne ili, kako sami kažu, »t2:mo je bila tiskoba«. Poslije austro-ugarske
okupacije 1878 god. doseljavanja ti ć razmjerama gotovo su prestala.
Na osnovu č narodne ,tradicije, kao i naselja u kojima ć stanov-
ništva č dalmatinski doseljenici, li ć smo da rekonstruiramo puteve migra-
cija. Za Donje polje, selo Rujani su tranzitno č seobama iz Dalmacije u Livanj-
ska polje, i obratno; Prološki prevoj je to isto za centralni dio Livanjskog polja i jedan
dio Buškog Blata, a na krajnjem jugoistok11, uza samu dalmatinsku granicu, sela Lisko-
č Rašeljke i ć predstavljaju prolazno č svim migracijama koje vode II
Buško Blato sa susjednim selima.
Doseljavanja iz drugih dijelova Bosne i Hercegovine nisu tolika kako bi se
č Ukupni broj doseljenika iz drugih krajeva Bosne i Hercegovine iznosi 125
rodova, što predstavlja 15,7
%
od ukupnog hroja hrvatskih rodova. Bosanski doseljenici
su uglavnom sa susjednog č od Duvna, Kupreškog i, č polja. Iz uda-
ljenijih krajeva, Jajca, Travnika i Sarajeva, svega je po jedan rod. Ukupno 81 rod ili
10,2
0
/0. č doseljenici (44 roda ili 5,5"10) su iz okolice Ljubuškog, Rakitna
i Konjica.
U najmanju grupu spadaju cyodovi doseljeni iz drugih krajeva i stranih zemalja.
Dva roda porijeklom su iz č (predak im je iz č kao turski zarobljenik radio
je na imanju ć u Odžaku), a jedan rod (Radaši) vodi porijeklo iz Poljske.
U seobama unutar Livanjskog porja (lokalne seobe), č je 47 rodova.
Do ovih seoba dolazilo je usljed č premještanja kmetova sa jednog posjeda na
,drugi, zhog kupovine zemlje (ovo č poslije I svjetskog rata), a i zbog odlaska u
U selima ć G. i D. ć i PotravIju, koja su dalje od komunikacija i koja
vjerovatno nisu stradala prilikom turske opsade Sinja 1715 godine, narodna predaja o porijeklu
iz Bosne još uvijek je živa.
3'
36
MAR!0 PETRIC.
. domazetstVQ --:- »na ženinstvo«. DomazetstVQ smo zabilježili kod 16 rodova (od toga, tri
doma:zetska roda su iz, Dalmacij'e).
Premda Je' 'narodna predaja o porijeklu kod dosta živa,_ ip.a1,{
roda, što predstavlja 12,9
%
od broja rodova, nije bilo ć ustanoviti pori-
jeklo. 'u ć č radi se o onim rodovima, knji" su· ostali bez starijih č a
predaju o porijeklu -nisu prenosili na potC?IDstVQ ili ha svoje vršnjake II selu, 'što je
gotovo redovita -poJava. đ r_odave nepoznatog- porijekla 'spadaju i' takvi, koji"svojim
imenom ć na -strano To su Ojvani, Tate; Č Matani, 'Urse 'i ć
Sela _ll kojima danas žive Hrvali su' ć Prolog, Orguz, Č Ć
Č ć Lipa, Vržerala, Podgradina, Bilo Polje, č Rašeljke, ć Kazaginac,
KUrtoviha, ć Mijakovo Polje, Bukova Gora, Ziciine, Korita, ć G. Grabovica,
D. Grabovica, Prisoj e, Golinjeva, Miši, Podhum, đ ć Bila, š ć G; Držanlije,
D. Drža:hlije, č D. 'Sturba, Sturba, Vidoši, ć Podkraj, ,Dobr.o, "Zag&:-
riNmi, č ani, D; Žabljak, Žabljak, Rapovina, V: Guber, M. Guber, Ko:rhorarii,
Grborezi, Zastinje, č V; ć M,. ć Priluka, Prisap, Ž ć č
ć ć č ć Č ć Č D. Rujani, G: Ruja10i, Lfštani,' qdžak
i' Č Ć . . , ..
O.d ukupna 80 sela uLivanjsko';' polju i okolici, I;lrvati žive u65
S r b k e.i: '- Ovu č č 72
brojft, rodova u LiV-anjskom polju. Žive zajedno, sa Hrvati:rp.a ,i. Muslimanima u 16
srednjeg i južnog dijela Donjeg polja Č Ruj ani, Č ć Priluka, č i
Zastinje) i li Gornjem polju sa obližnjim selima (Grborezi, Komorani" M. Guber" V. Gu-
ber, Rapovina, G. Žabljak, D.Žabljak, Poto č Bila i č Do Drugog svjetskog
rata Srba ikaVftea bilo je u G. _Rujanima, Golinjevu i Prisoju,. ali su ti .toku ra(a svi
stradali. .
ž ć okolno.s:t u ispitivanjima ovog stanovništva ,predstavlja nedostatak
n'eposrednih pisanih spomenika, koji bi nam pružili oslonac za đ
njihove starine i vremena doseljavanja. Stoga ć biti potrebno osvrnuti se' na historijske
podatke o' doseljavanj-y. Srba u susjedne D.almacije, jer odatle č i ć
broj doseljenika đ Srbima, ikavcima.
Najstarije poznatO' srpskog stanovništva .. u Dalmaciju spominje se
'4 XIV vijeku, kad je car Duš,an prest;:lio, neke_ Hercegovce' ,li predjele đ Cetine i
Krke
25
. Ovim doseljenic;iI1l.a vjerovatno. pripada crkva Vaznesenja Hristova na vrelu ,Ce-
tLne, u parohiji Vrlici, koja je osnovana godi;ne
26
• Nekoliko godina ka_snije, 1395,
podignut je i manastir ć li, _K;rajini27 .. PJ;'etpostavljal11)o d:,a je đ ovim
I š -XIV vijeka ,bilo ikavaca. '
Najstariji rod đ Srbima ikaveima uLivanjskom polju- su' T r.i š,e u" V; Gu-
peru, smatraju starosjediocima. Njihova č ,predaja gpvo.ri da su »od dav-
nine« ovdje i da se ne zna otkuda su doselil.i. Ositr,l u_ V: Guberu" nema ih_ .nigdje
drugdje na č Livanjskog polja.
Doseljenika đ Srbima ikaveima. ima najviše'- iz' D.almacije; Njih' č
30 rodova ili 41,6
0
/0 od ukupnog broja Srba ikavaca .. Iz' č Krajine' doseljep-o -je
7 rodova, iz' Sinjske Krajine 2 roda, iz okolice: Drniša 2: .roda- i' l rod porijeklom od
Zadra. Za preostalih 18 rodova narodna predaja kaze da su »u tursko doba« iz\Dalma-
najprije došli u sjeverni aio Livanjskog pol3a,- a odatle _onda prešli- u, krajeve bliže
Livnu. ć se, smatra -da su doseljenici iz od doseljenika iz drugi1:J.
krajeva. R'a c e u V. Guberu su stari doseljenici iz oko.lice, Zadra. Za njih, narQ.dnFl
:predaja kaže da su se doselili. pred više od 250 godina (na č u guber-
skom, pravoslavnom groblju' spominje se Mitar Raco, koji je u:ql,:r.o 1831
spomeni9i su č i vjerovatno pripadaju starijem 'dobu)... ' ','
.25 N:- M il a Š, Palmacija ć !:-Jovi Sad 1991" st:r,:;:.134-135.
Isti, naV. 'djelo,. str. 150.. ..! I'
H Isti, nav. djelo, str. 149.
PORIJEKLO STANOVNISTVA
. đ porijekla su rodovi doseljeni iz Bosne. Takvih je 20. rodova (27,7'10), od
kojih su 3 iz okolice č sa Kupreškog polja 4 roda, od Duvna (Eminovo Selo)
2 roda" sa č Grahova (Unište i č 2 roda i iz .okolice Tuzle 1 rod. Dok su
se doseljenici od Grahova, Kozare i Tuzle prije svog- dolaska u ovaj .kraj zadržali. neko
vrijeme u Donjem_ polju, dotle su oni iz č Kupreško.g i., Duvanjskog polja do-
selili bez zadržavanja na drugom mjestu.
Pet rod:ova (8,3
0
/0) vodi porijeklo iz Hercegovine, ali im nije poznato iz koje su
se oblasti doselili.
Crnogorcima se smatraju Pažini, Radete i Crnogorci. Radete u V. Guberu pri-
č da su se najprije doselili u Držanlije, pa da ih je Firdus-beg odatle preselio u V
Guber. Put _ doseljavanja ovih rodova- nismo mogli ustanoviti.
U :lokalnim seobama unutar ikavskog č č 3 roda. Za 7
rodova (9,7
%
) nije ,bilo ć ustanoviti porijeklo.
Domazetstva kod starijih rodova nismo mogli ć Današnjih :3 domazetskih
rodova nastali 'su tek poslije Drugog svjetskog rata. Pada u č da su skoro svi »ugo-
došli 'iz drugih krajeva; sa Kupreškog polja 2, jedan iz č polja i
jedan iz Hercegovine. Samo jedan domazet u č porijeklom je iz Livanjskog
polja
j
iz Prava. '
Iseljavanja u druge krajeve, prema č starijih ljudi nije bilo; ukoliko
je do toga: i dolazilo, to su bila samo 'premještahja »na drugu- zem'rju« unutar ovog
č I danas je iseljavanje pojedinih rodova vrlo :rijetka pojava, ali č
iseljavanja đ č toda ima č mnogo u onim selima koja graviti-
raju Livnu.
S r b i i j e k a v e i zauzimaju sjeverni dio Livanjskog polja (Donje polje) sa
selima: Bojmuhtam'a, Radanovcima, Vrbicom, Bogdašilha, Bastasima, Nliglašicoin, Grkov-
Cima, Crnim Lugom, Jarugom, Pržinama, G. D. Kazancima, ć Gu-
binom i Provo'm. U ovim selima živi 175 rodova ili 15,9
0
/0 od 'ukupnog broja rodova u
Livanjskom polju. Narodna predaja ovog stanovništva je vrlo živa, štaviše,', kod nekih
rodova zalazi u daleku prošlost. To se odnosi li prvom redu na one rodove koji su se
doselili' iz č krajine u Dalm.aciji. U narodnoj- predaji' ć 'fodova eesto se spo-
minje bježanje II Dalmaciju »za vrijeme· kuge«, te ponovo ć li stara na'selja kad
bi prestala epidemija. Ovb ć biti .jedan od razloga- zbog č se -starosjediocima srna..:.
traju samo bni rodovi, koji se -ll prošlosti nisu ud"aljaval-i nigdje iz svojih sela. Takav su
rod D o k i. Ć i li Vrbici; koje -drže 'za prave starosjedioce. .
ć broj doseljenika, 96 rodova ili 54,8
0
/0 od Ukupnog broja rodova kod
Srbaijekavaca, porijeklom je IZ Dalmacije. Od toga č krajihe 77 rodova (80,2'10),
iz okolice' Knina 7 rodova (7,2
0
/0), -od Drniša' 5 rodova (5,2
0
/0), a iz Sinjske krajine 4
roda (4,10/0). Preostala 3 roda (3,1'10) znaju da su porijeklom iz Dalmacije, ali he zhaju
iz kojeohlasti.
Kao što- se vidi, _ č krajtna š ć Civljane," Kijevo, Cetina, Kosore,
ljani, Kotluša, Garjak) dala je najviŠe dalmatinskih noseljenika. Oni uglavnom
ljaju i ć stanovništva 'u naseijirria bliže dalmatinskoj granici, ispod Dinare': II
Nuglašici ,65
%
, u Crnom Lugu 60
0
/°', li Jaruzi 50
0
/0, u Pržinama 57°/a, u ć 64,7,0/0,
u- Gubinu 56,2% i II Provu 66,6
0
/0 • .ovo stanovništvo vodi porijeklo od srpskih doseljenika
koji sU se u č i Kninsku krajinu doselili ,tokom XV, XVI vijeka i ],tasnije.
seoba -spominje se č XVI vijeka, u vremenu od 1523 do 1527 godine, kada ;je po
naredbi Ttir'aka naseljeno u Kninskoj krajini, Bukovici' i Kot'arima, nekoliko hiljada
srpskih porodica iz Bosne r Hercegovine 'i Stare Srbije
28
. I poslije č mira 1699
godine spominje se na,seljavanje srpskog stanovništva u č krajinu: -. .. »pustu Ce..;
tinu naseliše uskoci iz, Bosne, đ kojima bijaše i š ć š ć se namjestiše II
Varošu. (Vrlici ---'- M. P.) i okolici, Et š ć okolo vrela Cetine«2n.
28. Isti, nav, djelo, str. 168-169.
20 - S. Z I a t o v ć Franovci države presvetog odkupitelja· hrvatski puk II Dalmaciji)
Zagreb 1888, str. 33.
MARIO Ć
Put doseljavanja iz č Krajine u sjeverni dio Livanjskog polja išao je
preko Dinare na selo Gubin. To je ć put kojim se narod i danas služi prilikom
odlaska u Dalmaciju. Doseljenici. iz okolice Knina (Kosovo, č i Drniša (Promina)
išli su preko Uništa, na č Grahova.
Drugu ć grupu č doseljenici iz zapadne i sjeverozapadne Bosne.
Njoj pripaJda 41 .TOd .1Ii 23,4'/' odu!kupnog broja rodova kod Srba ijekavaea. Iz
Gerzova kod ć doseljeno je 28°/1) rodova, sa č 'polja 20
0
/0, iz okQ-
lice č 11,1
0
/0, sa Kozare 11,l %, 'od Grahova 6,6
0
/0, iz Suice 2 roda, od Banjaluke
1 rod. Iz č doselila su se 2 roda.
Za -9 rodova, ili 4,5
0
/0 od ukupnog broja, narodna predaja govori o porijeklu iz
Hercegovine, a isto toliko i za "0ne rodove, koji svoje porijeklo dovode iz Crne Gore.
č krajina je tim doseljenicima bila posljednja etapa prije doseljenja u Livanjska
polje. 'Najmanju grupu č doseljenici iz drugih krajeva. To su samo 2 roda dose-
ljena. iz Like.
U lokalnim seobama č su svega 2 'roda. Pojave domazetstva gotovo
i nema. ž je samo jetd!an Č u 'Gubinu, gdje se neki č ć iz' Uništa
hovo) »udo na Vukovij aka ć š
Za lS rodova (8,5
0
/0), porijeklo se nije mqglo ustanoviti. I ovdje se, kao što je,
to č i kod Hrvata, radi. o onim rodovima koji su ostali bez starijih č a s tim
i bez predaje o porijek;lu. U ovu grupu spadaju i rodovi, koji svojim imenom ć
na strano porijeklo. Takvi su Cakari, Č č Jondže, Jusupi, Kalaveri i Marmuti.
O iseljavanju sa ovoga č narodna predaja govori da su bila ć
u doba kada je vladala epidemija kuge u ovim krajevima (XVIII i č XIX vi-
jeka). Tada se bježalo' u susjednu Dalmaciju, u č krajinu.
č č iseljavanja bilo je č mnogo krajem XVIII i u
XIX vijekU. Ova iseljavanja usmjerena su uglavnom na č č ,i Kupre-
škog polja. U ć č tu se radi o premješt<3:njima kmetova na drugi" posjed.
PosUje Drugog svjetskog rata veliki broj rodova odselio se < u Tovariševo kod
č Palanke.
M u s l i m a n i - Na č Livanjskog·polja danas svega 57
rodova, ili 5,2
0
/0 od ukupnog broja rodova u Livanjskom polju. Naselja u kojima žive
zajeano sa Hrvati-ma i Srbima ikavCima su: Golinjeyo, Podhum, G. Sturba, ć
Podkraj, č G. Žabljak, Rapovina, V. Guber, M. 'Guber, Komorani, Grborezi, Za-
stinje, č V_ ć M. ć i -Nekada su živjeli na znatno širem po-
č u više naselja. Bilo ih je" napr., u D. Žabljaku, Č ć č ć Odžaku i
Ć ć u Prologu 'i u Pod-gradini. Poslije austro-ugarske okupacije, a č pred kraj
Prvog "svjetskog rata, mnogi su odselili II Livno i U druge krajeve Bosne, a"neki ć
rodovi ć u Tursku.
Narodna pred,aja o porijeklu kod muslimanskih rodova nije tako živa kao kod
Hrvata i Srba, (ikavaca i ijekavaca); zbog toga je i broj ,rodova za koje se nije moglo
ustanoviti porijeklo veliki. Od 57 rodo:va, 19 ronova, ili 33,3
0
/0, ne zna ništa o svojoj
starini. I nedostatak bilo kakvih pisanih spomenika za, ovu č grupu, otežao je ispi-
tivanJa njihove starine i porijekla.
Za 13 rodova, ili 22,8
%
od ukupnog broja, narodna predaja i ,kazivanja susjed-
nog stanovništva govore da su č Ostali 'rodovi su doseljenici " iz Dalmacije,
5 rodova (8,7'/,); iz Bosne 3 roda (5,2'1.); iz Hercegovine 5 rodova (8,7
0
/0). ć u
Podhumu kažu da BU porijeklom iz Crne Gote, a Kalenderi u Komoranima iz Turske.
Doseljenici iz Dalmacije (iz č Krajine 3 ,r·o4a,· a iz .okolice SinJa 2 roda) naselili
su 'se II Livanjskom 'polju krajem XIX' vijeka, a doseljeniCi iz; ostalih krajeva B,osne j
Herc.egovine ne znaj-u kaci'a su se doselili. ..
U lokalnim seobama č je 10 rodova. S tim u vezi ć se da
rodovi' koji žive u naseljima udaljenijim od Livna nastoje da mu. se što više' približe.
) Domazetskih rogova, kao, i pojave 'domazetstva kod Muslimana uLivanjskom
polju, gotovo nema. Ustanovljen je samo jedan č u ć Docu (zaselak V. Gu-
,bera),_ gdje .se neki Dizdar iz Grboreza doselio »na miraz«.
PORIJ'EKLO STANOVNIŠTVA.
e i g a n i predstavljaju n,,!-jmanju č grupu, u Livanjskom polju) sve,Ka
jedan rod. To su· Ba š i ć i II č koji kažu da su ovde »još .od turskog cibba«.
Oni sami sebe smatraju Muslimanima i ne priznaju da su CIganI. Stariji ljudi II
č za njih da su primili »tursku viru« zato, da bi se č s ostalim Muslima-
nima. Lokalitet gdje stanuju š ć zove se Cigansko Brdo.
ć pregled· sastava i porijekla stanovništva Livanjskog polja, prikazan je
no Tabeli 1.
. TRAGOVI STARIJEG BALKANSKOG STANOVNISTVA
Prilikom ispitivani.a porijekla stailOvništva Livanjskog ·polja primijetili smo da
imena nekih rodova i toponima ć na vlaško. porijeklo. :Ne raspolažemo, doduše,
neposr.ednim historijskim podacim,a o Vlasima na Livanjskom polju, ali ih izvori spo-
minju u najbližem u Cetinskoj Krajini i okolici č
U Cetinsku Krajinu Vlasi s.e dost-ljavaju zajedno. sa srpskim š
tokom 14, 15 i "16 vijeka. Historijski izvori iz toga vremena spominju ih poci imenom
Olahi,Wolachi, Wlabi, Vlasi te MarIachi, Murlachi i s1.30, a razlikuju ih od hrvatskog
i stanovništva. To se jasno" vidi iz Vlaškog zakonika župe Cetine od 1436 go-
dine, gdje se đ ostalog kaže: " . :. II lm HHMH
.•.. ,,31 i " . .. H Hf MOp.! O'f 11H ftilAX
lU GpliilHHA .,,32.
Kada je padom Klisa 1537 god. cijela kontinentalna Dalmacija došla pod tursku
vlast, kada. se II puste predjele Dalmacije doselilO novo stanovništvo- iz Bosne i Her-
cegovine »preneli su - kako kaže ć - dalmatinski primorci i č ć na te
Slavene nazive »Vlasi« i »Morlaci«33. Prema mišljenju Š. š ć »proces poslovenji-
vanja romanskih Vlaha u ovim krajevima Dalmacije i Bosne bio je svakako mnogo
složeniji, a č je·i duže trajao. Stoga se ne može govoriti o prostom preno-
šenju naziva Vlasi i Mo:ilaci na novo; doseljeno slovensko stanovništvo XVI vijeka,_ jer
je i ovo stanovništvo asimiliralo izvjesne vlaške i sta:ri1e vlaška ---: slo.vensJ{e
grupe«. ć se na č š ć navodi da' »Domeniko Negri još u XVI
vijeku kaže ,da cetinski. Vlasi imaju pokvar'eni latinski govor« i č »a Fortisovi Morlaci
(druga pol. XVIII vijeka - M. P.) još uvijek sami sebe Vlasima, iako se ć
nesumnjivo radi o slovenskom stanovništvu«34.
Sjeverno od Livanjskog polja, oko Srba, Unca i č spominju se. 1530 god.
Vlasi (» Valachi, Thurcorum, qui comoraverunt iz Zerb, ·.in' Unacz et in Glamoch«)35. U
Livnu se ć vlaški porez - reSlIl1i filurije, god 1485
B6
,U mnogim selima Livanjskog
polja č XVII vijeka
37
, a u puvnu još 1764 godine
38
• Iz ovoga se vidi' da su Turci
razlikovali poreze ylaha od poreza koje je ć ostala raja - Hrvati i Srbi.
80 J. E r cl e lj a II o v i ć nav. djelo, str. 321.
81 R. L o p ,a š i ć Zakon za hrvatske· Vlahe županije cetinske od godine 1436. Monumenta
Ć Slayorum meridionalium, Zagreb 1894, vol. V, str. 9.
aa Isti, nav. djelo" str. ll.
aa J. ć nav. djelo, 'str. 322.
34, š. K u l i š i Ć Iz putopisa Alberta .Fortisa, GZ.M, Nova sv. XIII, Etnologija
Sarajevo 1958,. str. 78.
a6 R. L o p a š i Ć ć i ć Krajina, Zagreb 1943, drugo izdanje, str. 62.
3(1 Za ovaj podatak dugujem zahvalnost dr. Hazimu S a b a n o v i Ć u, koji ml ga je lju-
bazno ć
37 U Provu, Podhumu, Grborezima, Zabijaku, GolinjEivu, Orguzu, ć ć
Bresti, š ć Ljubinu, č Lišanu, š ć Uzgonu, č i' Vrilovici. D,ef-
ter br. 728.
3. o k, Ceška knjiga o vlaškeH;n pravu, GZl\II 1918, str. 304.
<J

re


co'
""
I
Hrvati
Srbi ikavci
Srbi ijekavci
Muslimruil:i
Cigani
Ukupno
Staro-
sjedioci
169 (21,2%)
1 (1,3%)
1 (0,5%)
13 (22,8%)
-
184 (16,8%)
ć pregled, sastava porijekla stanovništva Livapjskog polja
Doselili i z
Lokalne
, Dalmacij e 1 IHercegOVinelcme Gore l'
seobe
Bosne
344 (43,5%) 81 (10,2%) 44 (5,5%) - 3 (0,3%) 47 (5,9%)
30 (41,6%) 20 (27,7'10) 5 (6,90/,) 6 (8,3%) - 3 (4,1'10)
96 (54,8%) 41 23,4%) 9 (4,5'10) ,9 (4,5%) 2 (1,1'10) 2 (1,1'10)
5 (8,7%) 3 (5,2'10) 5, (8,7%) - 2, (3,5%) 10 (17,5%)
- - - - - -
475 (43,3'10) 149 (13,6%) 63 (5,7%) 15 ,(1,3%) 7 (0,6%) 62 (5,6%)
Broj sela,
Nepoznato Broj
porijeklo rodova
u kojima
žive
102 (12,9%) 790 (72,1
0
/0) 65
7 (9,7%) 72 (6,5'10) 16
-
,
15 (8,5%) 175 (15,9%) 15'
,
,
,
19 (30,3%) 57 (5,2%) 17
-
1 (100%) 1 (0,09%) l
-
, 144 (13,1%)
1095 80
I
PORIJEKLO STANOVNIŠTVA
41.
Tabelarni pregled domazetskih rodova II Livan.iskom polju
Domazeti iz
" '. '
č Domazeti iz Domazeti' iz Domazeti iz
Ukupan broj:
I'
grupa
Livanjskog
Dalmacije Bosne Hercegovine
domazetskih
polja rbdova-
.'
Hrvati 16 (2%) a (0,4%)
- -
19 (2,4'10) ,
Srbii ikavci 1 (l,a%)
I
-
a (4,1 %) 1 (l,a%) 5 (6,9%)
, "
Srba ijekavci
- - 1 (O,5%) -
1 (0,5%)
,
Muslimani 1 (l,7%)
I
- -
I
- l (l,7%)
,
Ukupno
I
18 (1,6%)
I
3 (O,2%)
I
4 (O,S%)
I
1 (O,OS'/,)
II
26 (2,3%)
Spomenuti historijski podaci navode nas na pomisa,o da je i II Livanjskom polju,
kao č č tih oblasti, bilo u prošlosti stanovnika vlaškog porijekla. Tome
II prilog idu i nazivi lokaliteta na planinama oko- Livanjskog polja, koji jasno ć
na njihovo neslavensko porijeklo., Takvi su toponimi K a t II n i K a t u n i š t e. U selu
Dobrom č od Livna) i u Radanovcima č rub Donjeg polja) sta-
novništvu danas -nije jasno č naziva katun, kojim č č neke predjele
u blizini svojih sela. Isti je č i sa nazivom Katunište, šumovitim predjelom u Di-
nari, iznad sela Č i Rujana.
Osim' lokaliteta sa nazivom Katun i Katunište, u plariini Krugu, više sela Poto-
č postoji lokalitet Va 'r d a. Vl. ć č ć rasprostranjenost Katuna-" i
Varda II Bosni č da č var d a u č s t r a ž a, s t r a ž b e n i c a, pri-
pada prvim; vlaško ,- pastirskim migracijama i da »sjeverne granice Varda prestavljaju
prvu etapu ·vlaško-pastirskog kretanja«39. Rasprostranjenost. imena K a t u n »pripad'a
vremen'4- - kako. kaže ć ---.- kada -su Bosna, 'Hercegovllla i Dalmacij_a postale dije':'
lovi turskog carstva{<40.. .s ovim posljednjim ne bismo se mogli složiti, s obzirom na
to da se još godine1436 cetinski Vlasi spominju kao» . .. ,!,OKPH Ml5l11H. KA'rl5HApH «<ll
dakle, sto godina prije nego što' je kontinentalna Dalmacija potpala pod tursku vlast.
Ostali nazivi koji ć na prisustvo Vlaha u·ovom kraju su: e i 11 e e r o v a e,
kota 1,165 iznad' sela ć e i n e planina sjeverno od Livna; U r s i n a k o š a r a
i' A r n a u t a k o š a r a, nekadašnji stanovi č u brdu sjeverno od Priluke. .
Drugu grupu vlaških survivala predstavljaju imena rodova kao što su: B a i I o
(u srpskim hrisoVJIljama Batilo Bolilo, Deilo.i dr.)", B o b a n i (u č izvorima
imena Vlaha iz XV vijeka)43
j
So' r m a z i (Erdelj ć za Sormaze kaže: ,,» ,",. to je ime
bez sumnje uspomena -na negdašnja nesrpska brastva s takim prezimenima, ć ··ist-(')
kao što je takim prezimenom bilo napr. i ime Burmazi (kod kojeg ima i staro groblje i
Vlaška groblje«)4i1, Vlasi Btlrniazi prema 'Skoku, -rurnaJt.l!tsko :iJlUe
45
. U r s e i U r ć i
ć ·u arandjelskoj ka'ko navodi Skok, rumunjsko je ime sa
39 V. S k a r i ć Porijeklo pravoslavnog naroda II sjeverozapadnoj ć ·GZM,
XXX, Sarajevo 1918, str. ,228..
Ml Isti, nav, djelo, str. 228-229_.
H R, L o p a š i ć Zakon za hrvatske Vlahe županije cetinske od godine 1436. 1VIonumenta
historico-juridica Slavorum meridionalium, Zagreb 1894, vol. V, str, 9 .
.l2 P. Skok, 'nav. djelo, 'str. .
4;3, Jsti, nav, djelo, 'str. ;307; C, T r u h e 'l k a, o Zagreb str. 41,
u J .. ć Crna Gora ć SE,Zb, 'kJ?j, 24, -Beograd 1926, str,
289-290.
n p, S k O k;- nav', djelo, ,str. 307:
42
MARIO Ć
nastavkom ć B u l i a n i (u hrisovuljama Boljan)", S o le S l a d o j e (u popisu
vlaških imena Truhelka navodi Šole", a u hrisovuljama s,e spominju Shidoje)49, Godine,
1741 na Livanj'skom polju živjeli su T i n t o r j50. .
I Preostala imena, kao što su B a T; o ii, i, G a r g e n- t e, I š t II k, J o n d ž e,
K a l a ver i, K r e z e, K II r a b a s ej M a r m II t i, K o z o ID a r e ć drži da
su Kozomare došli sa Starog Vlaha)" i K a s e I j i (Truhelkin popis vlaških imena,
riavodi Kešelje)52, zahtijevaju solidniju č obradu i č '
. Na kraju treba dodati i .pd imena Vlah;'za prezime V:l a h o v·i ć koje
je rasprostranjeno II Livanjskom· polju, te đ rodovsko ime A r n a II t, za koje
ć drži da. je »bez sumnje odnekle sa đ i, naroda«53, -
Isti, nav. dj ela, str. 308.
'7 Isti, nav. djelo', str.
'6 C. T r tl h e 1 k a, nav. djelo, str. 41.
P. S k o k, nav. djelo, 'str. 310.
Ć T r u h e l k a, nav. djelo, str. 41.
H,V. ć nav. djelo, str. 242.
G. T r u h e l k a, nav. djelo" str. 41.
V. S k a r i ć nav. 'djelo,' str. 242.
POSEBNI DIO')
P r o log - Selo je dobilo. ime po planini Prolog, preko koje je prolazila važna
rimska m,agistrala iz unutrašnjosti Bosne za Salonu. U srednjem vijeku vodio je č
put iz Splita, preko gradova Klisa i Sinja Prologa do. Livna
l
. č ove ceste
i d:anas je uvijek veliki, jer povezuje gotovo cijelu zapadnu- Bosnu sa Zagorskom
,i morem.
Prolog spominje Athariasio Georgiceo 1626 godine u opisu kliškog sandžakata kao
»un castello sopra una montagna ... «2, nešt) kasnije Evlija Č u svnm .PutopisU'
na-vodi Prolog, koji. je »mala okrugla kula, n.a najvišem vrhu visoke planine,(3. Oba Pl.1tO-
pisca ga opisuju kao đ na" vrhu planine, dakle na mjestu gdje se danas na-
lazi. Selo Prolog sa popisom stanovnika spominje 1741 godine biskup č ć koji je
tada vršio kanonsku v,izitu po selima Livanjskog polja
4
• U Prologu žive samo Hrv'ati.
A n d r i ć i - su se· doselili u Prolog fa Sviba' (Dalmacija) prije 120 godina. B i k i ć i
- su poslije 1878 godine došli sa Sviba (Dalmacija);' i danas imaju svojih đ e a r a n i
*) Ispitivanja narodne' tradicije o porijeklu 'stanovništva Livanjskog, polja č je
bivši Institut za č folklora u_ oktobru 1957. gpd, (R. ć a nastavili su č
Etnograskog odjeljenja Zem. muzeja -u juli.i (V. Palavestra) i septembru 1958 god. (M. ć
te u maju 1959 g.od. (V. Palo.vestra i M. ć
Da bi ispitivanje narodne tradicije bHo što potpunije, ć su i ona naselja koja
se, nalaze izvan granica samoga Polja. Osim toga, u maju -i junu 1959, gOQine izvršeno' je i- kom-
parativno ispitivanje narodne trf1dicije na č Sinjske i č krajine .u susjedn.oj pal-
maciji ,(M. ć i V. Palavestra).- U radu su mi od velike koristi bile matice pa:rohija ć
č ć Prisoje, Lištant, a posetmo crkveni -spisi koje su mi' ljubazno stavili na raspolaganje
, don Niko ć iz Livna i don Mile č ć iz '-Ra 3clj qka.. .
.1 K. J. J i r č e k, Č drumovi i rudnici Srbije i Bosne u srednjem vijeku (pre";'
veo sa č Đ đ ć Sar:ajevo 1951, str. 128.
2., M, V, B a t in i Ć Njekoliko priloga 'k bosanskoj i crkvenoj" poviesti, .Starine, knj. XVII,
'Zagreb 1885, 142. .
3 E. e e 1- e b i j a, Putopis (preveo sa turskog H .. ć Sarajevo str. 166.
Prijepis č ć izvještaja otkupilo je Etnografska odjeljenje Zemaljskog mu-
zeja u Sarajevu od don Nike_ K a i ć a iz Liv::1a. izvještaja nalazi se li arhivi Pro-
pagande u Rimu. - Godina 1741, koja se č navodi u ,tekstu, odnosi' se na č ć
izvještaj, a godine 1814 - 1815, koje se đ spominju, odnose se na popis umrlih od kuge
1814 -;- 1818 godine u livanjskim, župama Gornjeg i Donjeg polja.
P(J!RIJEKLO STANOVNISTVA
4:3
-- he znaju za svoje dalje porijeklo. U Prolog su došli iz č e e k o ......... je došao iz tuk-
ć »na ženinstvo<, kod Kneza. D o m a z e t i - su »za turske vlade« doselili iz Zelova kod Sinja
(Dalmacija). U Zelovu i danas ima Domazeta. D t i n o v c i - su porijeklom iz Drinovaca- u Her-
cegovini (kod, Ljubuškog); II Prolog je došao jedan iz Komorana »na ženinstvo« kod ć
U Guberu se, sporninj'l:l 1815 godine. F-r a II j i ć i - su {z Dalmacije. G r a i ć i - su se doselili
od. ć kod S,inja (Dalmacija).· J a z v e, - kažu da su došli '»odnekud iz Dalmacije,(. ć
ih je bilo 1741 godine. K.a s a'l o -=-- prije su 'se zvali ć star:osjedioci. U Prologu se spomi-
nju 1741 i 1815 godine. K e l i ć i - su 'se ranije zvali Susto. U Prolog su došli iz Č ć a tamo
su doselili iz ć kod SinJa (Dalmacija). K II e z o v i (Knez) - su (starosjedioci. U Lipi-
ć bilo ih je 1741 godine. Kuprešanin - došli iz đ ć II Prolog j starinom su od
Kupresa. U Prologu ih je bilo 1815, au. ć i Lipi 1741 godine. Madžari - su došli
iz ć Preci doselili oko 1700 godine iz č (Jedan zarobljenik iz č radio kod Atla-
ć u Oqžakuj tu se oženio i prozvao se' Madžar). Godine 1741 spominju se Madžari u ć 'kod
ž M a n d i ć i, - U Prologu su živjeli 1741 i 1815 godine. M i l i ć i '-
su doselili iz Rakitna u Hercegovini prije 150 godina. Mr đ e n o v i ć i - »pradid doselio prije 100
godina sa GlJeva« (Palmacija). p e l v a n - je iz Orguza došao »na ženinstvo« kod M'adžara;
porijeklom je sa Kupresa. P e'r i Š a je došao iz đ ć Starosjedioci su' II Livanjskom
polju. R a d e - ne znaju odakle su porijeklom. R o s i ć i .-:. su 'došli· iz danas nl
tamo nema. Ne. znaju odakle su starinom. S a l a p i ć i č da su davno doselili
sa Klisa u Dalmaciji. U Prologu se spominju 1815 godine. S t a n i ć i. - prije su se zvali Bla-
ž ć došli su iz Gubera. Za dalJe porijeklo ne znaju. S k o n d r i ć i - ne znaju odakle
porijeklom. Š p e r a e - je došao iz Bile; daljim porijeklom iz Dalmacije. T e,k l i ć i" - su
davno došli iz Č ć U Liber baptizatorum paroch. ć spominje se 1839 ,godine neka Lucia
ć de Prolog. U ć ih je'bilo 1741 godine. Postoji predaja da su porijeklom iz Vrlike
(Dalmacija) i da su se zvali č š ć - su starosjedioci. ,u Prologu su živjeli 1741
i 1815 godine. V r d o lj a·c i ,- su· došli iz đ ć gdje se spominju 1741 godine. Starip.om
su- Dalmacije.; ima ih II -Sinj'u i okolici. V r s e 1 j a - ne znaju odakle su po-rijeklom.
Orguz - Zapadnim svojim dijelom, Orguz se nadovezuje za selo Prolog. J9š
prehistorijsko doba postojalo je u neposrednoj blizini današnjega sela jedno stalno naselje,
što. se dade č po glinenim fragmentima. sa nasipa graa.ine iznad sela. Ispod ove
gradine vodila je rimska cesta od Lipe ili ć prema Prologu'. Prvi put Orguz se
spominje 1400 godine u povelji kralja Stjepana Ostoje'. U samom selu, na nekoliko
mjesta, vide se ostaci nadgrobnih č - »mašeta.«, za koje narodna tradicija kaže da su
»kužna greblja( u 'koja su sahranjeni umrli od kuge »Di nije đ tu su kužna gre ..
blja, a mašeti se stave. zato da, :r:e bi zviri jile mrtvaca«.
U Orguzu danas žive: Co l i ć i - koji ne zn-aju -odakle su )}potekli«. ć ima u
zapadnoj Hercegovini, u okolici Ljubuškoga; e e:l a n i - doselili iz Ciste (Dalmacija); D e-
r o n j e - došli iz M. Gubera, gdje ili ima i danas. Starosjedioci su u' Livanjskom polju;
I š t u,k - prije se zvali ć U Orguz fU došli iz đ ć prije 90 godina. Daljim. pori-
jeklom' :su iz palmacije, . od Drniša; K a s a 1 o - prije se zvali ć Došli su iz Prologa,
gdje su starosjedioci; K If e z - došao iz Prologa »p.a ženinstvo«, starosjedioci II Livanjskom
poljuj K o t arc i -' davno došli iz· Lipe; tamo- ih, je bilo 1741 godine; L a ti Š i - starosje-
dioci; L i j o v i ć i - starosjedioici u Livanj skom:. polju. U Orguz su došli iz Zasioka kod
Sinja (Dalmaelja) gdje su bili, odselili; M a g a n j i ć i - iz Citluka kod Sinja (Dalmacija). U
ć se spominju 174! godine M a t a n i - ne znaju odakle su porijeklom. U Orguzti
su bili 1815 godine. Matani iz sela đ na otokU Mljetu znaju da su došli iz Bosne, ali
.ne znaju kada, ni odl3.kle.U Babinu 'pbiju (o. Mljet) spominju ,se godine 1667"':-170'0
7
; M i š i ć i
- '»prije godina brezime Kuprešanin minjali ti š Ć Pradida Miju zvali' Miško, pa odatle
š ć starinom 'sa Kupresa; N o vo k m e t starosjedioci; P a p i ć i - porijeklom -iz Svib:)
P e l van i - doselili davno sa Kupresa; ima ih u Si:p.ju '(Dalmacija),; P e r a j i ce·
r. M. M an d i ć Gradine, gromile i druge starine ti okOlici, Livna, GZM XLVII, 1935,
str. 10.
e 1. 'K II k u l j e v i ć Spomenici bosanski i cr.nogorski. Arhiv za .povestJ;iicu jugoslavensku,
Zagreb 1852, knj. II, str. 37. .
l. S i n d'i k, Dubrovnik i ć SEZb; knj. XXXVIII, 1926, str.·
44.
MARIO PETRIC
prije 100 godina došli iz -Glavica kod Sinja (Dalma'cija); tamo su izu,mrli; P o l j a r i ć i
ne znaju odakle su porijeklom; S a l a,p i ć i - su došli iz Prologa; tamo su "doselili iz Klisa
(Dalmacija)j S a r i ć i - iz č (Dalmacija). Ima ih II Rakitnom
8
i Dragajicama (Rama)9.
ć ih navodi, kod svetri č grupe
10
'; OS k o r e - ne znaju odakle su' pori-
jeklom. U ć t Vržeralama ih je bilo 1741 godine; T e k l i ć i - došli iz Prologa; -a
tamo- iz Ć ć starinom su od Drniša (Dalmacija); ,V r'd o l' j a e i --:- starinom iz "Dalmacije.
U Orguzu ih je bilo 1815.godine.
Tribic - se nalazi II neposrednoj .blizini. Orguz:;t. U historijskim izvorima
minje se 1400- godinell. U selu danas, žive samo č roda.
e a var i - -su iz Kazaginea: U č č polje), Cavari su porijeklom iz
Kazaginca
1
'2. U Gornjoj Rami su 'starosjedioci1
3
, a U' Lugu (Rama) su iz Gostuše II Hercega ..
vini. Ima ni u ć u Duvnu i na Grahovu
14
• - starosjedioci. 174f god.
bili su u Ć a 1815 spomiriju -se ć Orguzu i Prologu. R a d i ć i - doselili
su iz Rujana; prije su b.ili u okolici Sinja (Dalmacija). 1741 godine 'živjeli- u Vržeralama. U
Sinju i danas ima ć ć - su doselili iz č (Tijarica, Dalmacija). Ima' ih' U
Ral
t
1tnom
15
i Dragajicama (Rama)16. ć ih nalazi kod svetri č
Cosanlije -,- Selo se- prije zvalo Ć (villa' Chiusanovzi)18, Nalazi se u- bli-
zini ć
Danas u selu žive ovi rodovi: Franj č ć porijeklom iz Ugljana (Dalmacij?);
K n e ž e v i ć i - došli iz đ ć 1741 godine ih je bilo u ć ć na-
vodi: .. »od ć još saznajemo, . da je znatni i veliki č rod ž ć poreklom
iz Livna i da su, se njihovi stari bili najpre nastanili u č gde i sad stoje temelji nji-
nekadašnje kule, napušt'en,E7 u doba Marije Terezij.e«19; K u r b a š e - došli 'iz ć
prije živjeli' oko Vrlike u U ć č polje) su pravoslavni K:urobase,
koji su doselili od Vrlike (sa vrela Cetine). Slave sv. Jovana
20
; L a u š i - starosjedioci. Spo-
minju se 1741 i 1815 godine; ć - doselili.iz Otoka (Dalmacija); 1741-godine bilo
ih je II Komoranima, a 1815 II Cosanlijama, ć i ć V l a h o v i ć i --' ne znaju oda-
kle su porijeklom. 1815 godine spominju .se u ć i Livnu. ć ih navodi kod
svetri č grupe
21
.
Č ć - I .ovo naselje, u nizu ć spomenutih, pruža se pod š oko
500 m udaljeno od Ć Ovdje je sjedište crkvene župe (od 1883.g.) za Prolog,
Orguz, . ć Ć i Lipu; kao mjesna ki8JpeJ.anij:a odllijeJ!j€TL'a je_ rOO žUiPe. VJJdo-?:i
godine 1828, od koga vremena vodi svoje matice
22

II J. D e d i j e r, ć SEZb, knj. 12 knj. VI), Beograd 190.9,
str. 330.
D M: S., -F i l i p o v i Ć Rama II Bosni ć SEZb, knj: LXIX (Naselja knj. 35); Beo-
!trad ·1955, str. 167.
lQ J. E r ct e'1 j a II o v i Ć O poreklu Bunjevaca ć Beograd 1930, str. 179.
UL ć nav. djelo, 'str.' 37.
- u B. Z. M i loj e v i Ć Kupreško, Vukovsko, Ravno i č Polje Ć SE'Zb, knj.
25. (Naselja, knj. 13), Beograd 1923, str. 126.
13 M. S._ F i l i p o v i ć nav._ djelo, str. 71. ,
Isti" nav. djelo, str. 120.
lG J. D e'd i j 'e r, nav. djelo, str. 330.
,d M.S. č nav. djelo, str.· 167.
l7 J. ć nav.:djelo,
IS U i izv.leštajtl biskupa č ć Prijepis u arhivi Otsjeka _za' fo'lklor Etnografskog
odjeljenja Zemaljskog- muzeja li Sarajevu.
19 J: E r d e l j a II o v i Č nav. djelo, str. 82.
20 R Ž. M i l o- j-e v i Ć nav. djelo, str. 148,
2'1 J. ć nav. djelo; str. 179.
22 Imenik klera i župa 'crkvene. pokrajine u Bosni .i Hercegovini .za godinu 1885,., Sara-
jevo 1884, str. '83---'86.
PORIJEKLO 'STANOVNISTVA
45
Danas U> selu ž'ive rodovi: Br a'l e -, doselili iz Dicma (Dalmacija), a zvalf SU" se
ć U Livanjskom polju bilo ih je 1815 godine, i to- 'u Žabljaku, 'Bilor i ć U
Sukošanu kod Zadra spominju se ć 1683 godine kao- doseljenici iz' ć a Brala
iz: Brine_
Zi
,- C e k e .:-, lie znaju oda:kle ·-su d03elili. U đ ć ,ih je bilo 1741 godine,
godine, a u 'Or-guzu ih Liber bapt, spa minje prvi- put 1839 godine, D r o n j' f ć i ....:....- došH
iz Bile, gdje se' spominju 1815' godine, D u-v n j a e i - iz Lipe, gdje" s,e sp'ominj'u 1815 godine,
1741 godine nije bilo li Lipi, nego u -Zastiriju, Rujanima i ć č
predaje kaže da su' u- Lipu došli' iz P'e l van i sa _Kupresa; 'prije' su se
zvali Kuprešanin i pod tim imenom se spominju u Cukli6u 1741 'i 181.5 godine, Yrdo'lj aci
- 'došli. iz, Lipe. 1741 godine živjeli su u đ ć a 1815 godine ih je bilo đ
ć i Starinom, su iz Dalmacije.
'Lipa -.,..- Selo se nalazi"' pod' Kam'ešnicom; ned'aleko, č Iznad samoga sela
dižu 'se' dvije- prehistoriJske' gradine, jedna od aruge udaljene ol;to 800 -m. Na zap.adnoj, t. zvo
đ ć gradini« našlo se nešto glinenih - fragmenata, dok je č ili »Kneževa gra-
dina« ti:t:ne bogatija. U ovoj su gradini i dvije groniile
25
. Iz rimskoga doba_ đ su
u ,selu, ostaci jedne zgrade i sarkofag s č natp'isoI1f, i. 2 figure), koja se dan.as
nal;:lzi, u dvorištu č ć crkve. Od sred,njovjekovnih spomenika,_ č ć s nat-
pisom (pisan, č koji spominJe nekog _Radivoja ć _iz, Rame, č
nina. Ovo je, jedini. poznati ć s natpisom, na Livanjskog polja., Lipa. se
prvi put spominje 1741 godine u ć spomenutom izvještaju bisJcupa č ć tu
spominj,u i tadašnji rodovI. ' .
Danas -u selu žive: Celani - su porijeklom iz Ciste (Dalmacija); ć
doselili iz okolice Sinja (Dalmacija). U Sinju, i' po okolnim selima ima i ć U č ...
telj (HetcegoviIia) su došli" iz PopolVa
21l
• Na' livanjskom ' Č -spominju se .prvi put' 1'81.5
godine, u š ć D u fm o v i ć i:' - ne znaju svoje"- porij'eklo. Ima', 'ih u' Sinju ,i Splitu.
ć ih nalazi' kad svetrt, č grupe
27
;: D u V II j a: c i -, starinom iz' Duvna'; U
LiPi se spominju 18i5 godine. Godine 1741 bilo 'ih je' li Ruj anima, Zastinju j: ć
J UT i ć i. - u- Livanjskom polju. Spominju se 1741 godine, u' ć ć
ć i Lištanima: Godine ,1815 bilo ih je u ć 'Ima ih u Varvari (Rama), a dos,elili
sp.' davno iz Duvna 28. dalmatinske doseljenike (iz;' Vrgorca) u' okolici LJUDuškoga na..:.
vodi ih Dedijer29. p Sinju i Qkolici ima ih i 1436 spominje se
. nOC'fOMpJ. . IJ,f'fHHH nOA ASJ.CHIHMb ,30. ć ima. i kod. č Bunjevaca";
ltn'e z ...:....,. starosjedioci. 'Bilo ih "je -1.741 i 1815 godirie. :trna ih -li Gl,avkama kod' Sinja;
K'r'eio - ne znaju odakle su porijeklom. Go.dine 1741· bilo ih je č ć a i814
č ć i Priluci. UJakir' č polje) -doselili' su ,iz Bile (u LiV-anjskom polju)' »prije
Am;trije«32. M'amuze - starosjedioci: Godine 174f živjeli s'u; u Lipi, a liH5 bilo ih je u
Komoranima. ć ima- u Glavicaina kod Siftja (D,almacija); M i š k o v i ć -' ne- znaju
za svoje porijeklo. Ima ih u Subotici od 1686 godine; pravoslavni .su u Lici i u zapadnoj Bosni;
j'edno č i,jedna pravoslavno selo u Bos, Krajini
33
; Novokmet, - došli iZ- Cosan-
lija, gdje se spominju 1741 godine. Kažu da' su »starosidioci«-. Bilo'ih je 1815 godine ć
Orguzuj ,P e l van i, - davno doselili s?l: Kupresa; '. Prije' su se" zvali Kuprešanin i pod tim
lla Vl. e v i t a n o v i G, Bošnjaci -i na Č zadarske nadbi-
skupije od ć da danas (Rukopis u arhivi Otsjeka za folklor Etnografskog odjeljenja
Zemaljskog muzeja U Sarajevu), str. ll.
24. Isti, nav. djelo, str. 2"0 .
. 2r.lVI. ć djelo, str. 10.
llG J. D e d i j e r, nav. djelo, str. 261.
'll'( J. E r'ct e l j a n o v i Ć nav; djelo, str. 179.
2S M. S. F i l i p O v i Ć .nav. djelo, str.' 92.
21'1 J. D e d i j e r, nav. djelo, str, 395-396.
(lO J, ć nav. djelo, str._121.
31 Isti, nav. djelo, str. 12 i 68.
32 B. Z. M i loj e v i Ć nav, djelo, str. 130.
33 J, ć nav, djelo, str. 141.
46
MAr-no Ć
-imenom spominju se II Lipi 1741 godine. P e r k o v i ć i - iz Mijakova 'polja. Starosjedioci su
II Livanjskom polju. Godine 1741 bilo ih je II Caprazlijama, 1815 II Sturbi i ć Ima
ih II Jakiru č polje), a doselili su se sredinom 19. vijeka iz Zabljaka (u Livanjskom
polju)34. U Slatinu (Rama) 'su došli iz RakitnE..
35
, ć ih nalazi kod svetri č
grupe
36
. ć II Sinju znaju da su porijeklom sa Livanjskog polja. U Tkonu '(otok Paš-
mari) se 'spominju 1511 godine, a II Luci, na Dugom otoku 1510 godine kao doseljenici iz Bosne
37
;
V'i š e v i ć i - su prije 80 godina došli iz Prologa. Tamo su starosjedioci; -V r d o l j a e i -
doselili iz đ ć gdje se spominju 1741 godine. Starinom sU iz Dalmacije, Ima ih i danas
II Sinju i okolici; Š p i k e - ne znaju ništa o porijeklu,
Vržerala - Selo je smješteno usred ravnice koja veže đ č i Bilo- Polie, a
proteže se u smjeru JI-SZ, U historijskim izvorima spominje se prvi put 1400 godine
38
, U
neposrednoj blizini sela je staro groblje sa nekoliko' srednjbvjekovnih nadgrobnih spo-
ć Uz nekoliko drugih sela koja se spominju 1400 godine, Vržerala. spadaju
II reci najstarijih naselja u Livanjskom polju.
Današnji rodovi su: A n t u n o v i ć i - porijeklom iz ,Dalmacije. Ima ih u č u
Somboru od 1677 godine. Po predanju su iz Poljica u Dalmaciji
3fl
• U Poljicima se spominju
1570 godine li jednom č dokumentu
4o
, ima II zapadnoJ Hercegovini, u
okolici .Ljubuškog i u Dalmaciji, kod Imotskoga. ć navodi i pravoslavne
č u zapadnoj BosniH; ć .-----:.. doselili iz Voštana II Badrovi - St:1-
rosjedioci u Livanjskom polju. Godine 1741 bilo ih je u Vržeralama;. B II l i ć i - starinom iz
Tugara (Dalmacija); doselili su se prije 180 godina. U selu č na otoku č ć
su se doselili iz Tugara
42
; C e k e - došli iz ć U đ ć ih je bilo 1741 i 1815 godine.
D r i n j c i (Drinjak) - ne znaju za svoje l?orijeklo; E r a n o v i ć i - doselili iz Kamenskog
(Dalmacija); prije su se zvali Krolo; G r a b o v e i - došli od Imotskog (Dalmacija), najprije II
Grabovicu, odatle u Miše, pa II Vržerala. Neki' -fra Frano Grabovac (kapelan), đ je u
. Vržeralama 1834 godine
43
• Grabovci u Sinju tvrde da su porijeklom iz Rame. Ima ih kod Vitine,
blizu Ljubuškog (Hercegovina)44 i u Klobuku kod Ljubuškog45; K u l i š i - ne znaju za sta-
rinu; M i o č i (i č - ne znaju odakle su porijeklom. Godine 1741 bilo ih je li Grguri-
ć Dedijer ih spominje u č (Hercegovina) kao doseljenike iz ć

• U Banju
na otoku Pašmanu, spominju se 1695 godine
47
; M i l o lož e - došli sa Voštana (Dalmacija).
1815 godine bilo ih je u Mišima, Podhumu i Zabijaku; P a v ć i - doselili sa Tijarice; jedni
su otišli u Rašeljke, a drugi u Podhum. 1741 i 1815 godine bili li Podhumu gdje ih i danas ima.
U Doljanima (Rama) ć rodom iz Rašeljke (Buško Blato), a daljom starinom iz Dalmacije
48
.
Kraj Sinj·a selo. ć P e r van i su prije 130 'godina došli iz G. Tijarice (Dalmacija). U
š ć kod Ljubuškog (Herr.:egovina) ima doseljenih od ć

P l a z-i b a t i - doselili
prije 20 godina sa Tijarice (Dalmacija); P r o p a d a l e - iz Roškog polja; zvali su se Ga-
š ć 1815 godine bili li Mišima, Podhumu (i danas ih ima) i đ ć S o l i ć i - prije
se zvali Pandža. Od davnine su li Livanjskom polju. Pandže su bili u Mišima 1741 godine. Ima
:1·1 B. Ž. M i loj e v i ć nav. djelo, str. 130.
M. S, F i l i P o v i Ć nav, djelo, str. 149.
J. ć nav. djelo, str. 179.
37 Vl.. e v i t a n o v i Ć nav, .djelo, str, 5.
3S I, ć nav, djelo, str, 37,
aa J, ć nav. djelo, str, 91.
H) Isti, nav. djelo, str, 91.
<l Isti, nav, djelo, str. 91.
t2 A, ć Naselja
1950, str. 51.
porijeklo stanovništva na otoku č ,ZbNZO, Zagreb
(N. N.), Hrvatske č škole i č u Livnu, (bez mjesta i godine), str. 38,
H B. Ž. M i loj e v i Ć nav, djelo, str. 326.
Isti, nav. djelo, str, 328.
Isti, nav, djelo, str. 261.
"
Vl. e v i t a n o v i Ć nav, djelo, str. B.
"
M. S. F i l i p o v i Ć nav. djelo, str, 163.
."
a, Ž. ć nav, djelo, str, 315.
PO'RIJEK.LO· STANOVNISTVA
47
ih u Podosuju, kod Vrlike (Dalmacija). »Jeda'n se zaklinja - soh mi - pa ga prozvali ć
Š.a r ć i - doselili sa Tij.arice (Dalmacija). i815 godine bilo' ih . je 'u Livnu i Guberu, ć
su zastupljeni kod svetri č grupe
lSO
; 'SIm u n ci'::""'" "iz Roškog polja; zva)i ·su: se
Ljubas'; Škare ._c· došli sa Tijarice (Dalmacija);' ć - ne ·znaju odakle su porije-
klom. Ima ih, u Kninskom' I)oij"u '(Dalmacija),: a doselili su 'u "18 vij'eku iz ·Bosne. ć ima
mnogo po.Bosni51"; Vod o P i j e - ne znaju svoje Ž i v k e' - starosjedioci u Livanj-
skom polju. 1741 "godine bilb ili je u MJšinia a I8i5 godin'e,U . Mišima i Podhuniu,
Podgradina - Selo /se' nalazi· ispod š p;rekoputa Vržerala. Prema osta-
cima koji "SU: đ u maloj gradini, k6ju zovu »T.abija«, vidi se da je tu bilo naselje
iz prehistorijskog i rim.skog daha., Uz potok »Ozren« ispod, ·gradine, 'ima nekoliko gro-
U selu "na nekoliko mjesta stoje ć (ornamentirani i· sa- ljudskim .figurama), -
pa je prema tome i u' srednjem. vijeku taj kraJ bio naseljen. Ostaci jedne turske gra-
đ i se vide'; Seljaci' č da je u selo č dolazila »škiJa« (hajduci) i na-
padala 'Tur,ke, a od naroda 'je tražila hrane i" novaca. Hajduci bi posfije takvih pohoda
na selo pj'evali: č puška iz ć nes';a 'begu ć Najpoznatiji hajduci u tom
kr'aju bili .su ž ć ć i Č
Kako 'je selo danas prenaseljeno ,,,! malo je obradive zemlje, mnogi odlaze u Sla-
voniju .na sezonske, radove, a neki i za stalno.
U selu žive danas ove porodice: A n t u'n 'o v i ć 'i ......:.. porijekloh1 iz Dalmacije.
vidi kod' VrŽerala!); B a b i ć i - doselili iz š (Dairnacija) .. ć ih navodi u Lidi,
u' Subotic(i Somboru; pravo'slavne ć u polju' kod Knina .1 II Uzdolju, a ,'stari-
nom iz Bosne.; katolici u 8ušCima i u ugljanima 'kod ·Sirija
53
••• itd. Ima ih' u ,zapadnoj
govini, kod Ljubuškoga; B tl d r o v i - starosjedioci. 11 Vrženilama se spo:m:i:nju 11]41 godine;-
B u l'i ć i ....:... iz Tugara (Dalmacija); zvali se ć Radili ,na zemlji' .FirC!.us-bega; e e k e, -
ne znaju odakle' su se doselili.. U đ ć s'u bili 1741 i 1815 godine; P a v i ć i '- sa
Tijarice (Dalmacija); Pervani - su sa Tijarice Rel'a,'te - iz' Dobranje kod
Tijarice (Dalmacija); .g o l i ć i - .prije se zvali Pandža. Starosjedioci uLivanjskom . polju;
Š e s t i ć i - ne znaju za porijeklo; Vel i ć i' - ne znaju 'odakle su porijeklom; V i d o v i ć i
- su iz PolJa; Godine 1620 spominju se, li Banju na otoku Pašmanu, a 1693 godine
u Gorici, kod Zemunika
54
.1741 godine nije ih bilo 'u Livanjskom polju; Spominju se tek 1815
godine II Dobrom (gdje, ih ima i danas), u ć i ć U č bili trgovci,
doseljeni iz ć ih navodi: u Subotici, od 1687" godine; katolid li č -i u
Biskupiji kod .Knina, a starinom iz Bosne; katolici u Biskom kod Sinja; A. ć č
sveštenik u Bosn.i, rodom iz Vidoša kod Livna; J. ć č episkop splitski 1716
godine" rodom č katolici ,u Livnu. i li Uskoplju u Bosni; selo kod
Duvna: Vrlo mnogo pravoslavnih 'po' zapadn0j Bosni
56
. Ima ih" li Crnopodu, kod Ljubuškoga;
V u k a d i n i ,- doselili od Duvna. 1815 godine bilo, ih je u đ ć gdje ih ima i danas.
U, Bilom Potoku (Kupreško pol.ie) doselili iz kod :puvna II prvoj polovici 19 vijeka u'.
Ima ih u Mandinom selu kod Duvna, a ·doseli1i su iz Omolja kod Duvna
58
, U Uzdolu (Eama),
Vukadin je doselio ?ko 1870' godine iz Duvna
59
.; Žu,lj ć - doselili prije 100 godina iz
Caparica kod Trilja (Dalmacija)'." Zastupljeni su kod svetri č ..
. BHo Polje je smješteno u istoimenom polju,' južno {"ld Vtžerala. Od B.uškog Blata,
s Ž strane sela, udaljeno je oko 1 km', .
50 J. E r d e l j a n o v i Ć nav. djelo, str. 179.
,51 Isti, nav, djelo, str. 102.
r,z M. M a II d i ć nav. djelo, str. 12,-
G3 J . ć djelo, str. 92.
Vl. ,e v i t a il o v'i Ć naV. djelo, str. 8 i 15.
il,1 B, Ž. M i loj e v i Ć nav. djelo, str. 131.
r,o J. Kr d e l j a II o v i ć nav. djelo, str. 103.
B. Z. 'M"i loj e v i Ć nav. djelo, str. 73.
58_J. Dedijer, nav. djelo, str. 332.
M, S. F i l i P o v i Ć nav. djelQ, str. 131.
GO J. ć nav. 'djelo, str. 179.
48
MARIO PETRIC
Današnji rodovi II selu su: Bek'avei· - doseljenici iz Studenaca (Dalmacija); tamo
ih i danas ima; DI-injci (Drinjak) - ne znaju odakle su porijeklom; ć - doselili
od Duvna. 1741 i 1815 godine spominju se II Prologu; M Rt i č -- doselili s Kamenskoga (Dal-
macija) prije o. roo godina; 1815 godine bilo ,ih je u. Vidošima, a i danas ih ima. ć i
c;Lanas ima-u Sinju i·Karakašici kod Sinja. U'Veljacima kod" Ljubuškoga (Hercegovina) ć
su" prema Dedijeru, najstarija porodica. Doselili su davno iz č u Posušju. Ima ih II
Vitini, pod Ljubuškim, II Novim Selima i Crvenom Grmu
6
!; M, i l o lo-ž e: -' prije 80 godina
došli iz Vržerala; starin-om su -iz Voštana (Dalmacija); Mladine' - ne znaju odakle su
pot'ijeklo:m. Bilo ih je II Sinju do svršetka II svjetskog rata; ć - doselili sa Mija-
koVa" poljaj s,u starosjedioci; V r l j i ć i - »Celar« - iz Dabranje, ispod' Tijarice (Dalma-
Nikica ć (60 č da je njegov »pradid Ante sam doselio iz Dobranje II Bilo
Polje." Tu mu je neki Hajdar-beg ć dao zemlje" na "kojoj je kao 'kmet radio. Sve do 1918
godine.:'Vrljici su' radili kao kmefuvi i diwali ć Nadimak CHar dobili su zato, jer je
An'te begove č pa ga je on zvao' č .
. č se nalazi na jugozapadnom uglu Buškoga Blata. Selo je malo; u
njeIT.lu žive dva roda:
L u'k a č i' -- koji su starinom' iz Doca pod' 'Mosorom, ll' Dalmaciji. Neki su odatle
prešli u Zadvarje. Tu, Miško č trgovac, u ljutini -ubije svoju ženu i, ć se suda, po-
bjegne, s troje djece li Kurtovinu II Buškom Blatu begu· Buš'atliji. Neki ć iz č zamoli
beg'a ,da mu č dade za komšiju; beit mu udovolji želji i tako č dosele u_ Lisko-
č M a ti ć - doselili' sa Kamenskog (Dalmacija). Prema č nekada su
živjeli- u Ravnim Kotarima. Odatle su došli ll- Karakašicu kod Sinja., Poslije su odatle odselili
u. Dicmo, (isto kod, Sinja), aU su i to mjesto, napustili, te došli II Kamensko;, Iz Kamenskog su
se. č preselili, ll' č
Rašeljke su južno od č U nepoSrednoj blizini sela nalaze se lokaliteti
G.radina i ,Crkvina. Prema ć koji se nalaze .kod sela" može se tvrditi da je i u
srednjem vijeku ovdje postojalo naselje.
tr selu danas-, žive: Cit-ke - koje je beg Bušatlija premjestio iz' č Ivan-
k'd v i ć ...:..... koji "su se doselili iz Dobranje (Dalmacija); P a v i ć i - došli sa Tijarice (Dal-
macija), a daljom su starinom iz Doca, pod Mosorom; U d o v i č i ć i - starino'm iz' Ugljana,
kod Sinja (Dalmacija).
, " č od Rašeljaka su ć Kazaginac, Kurtovina i ć Ovi zaseoci, koji se
Ž od" Rašeljaka na jugozapadu, do Bukove Gore na istoku, zatvaraju na pomenutoj liniji
juŽni 'okrajak Buškoga Blata. Stanovnici' pomenutih naselja su Hrvati.
, '," - .
ć
Br a,o v c i - su starinom sa Tijarice (Dalmacija); tamo i danas imaju svojih. đ
R n j i /; '(.' su, starosjedioci.
" ' -;0:, ,,:)
Kazaginac
Ć v'a ri - su starosjedioci. Ima' ih u' ć č a porjjektom su
iz Kazaginca. Krajem 18 vijeka doselili su se najprije u Vidimlije kod č

• U Gor-
njoj Rami su starosjedioci
63
, a u- Lugu (Rama) su -iz Gostuše II Hercegovini
G4
. e u r k o v i ć i
- su se doselili davno iz Vinice, u »tursko doba«. K r o l e -, su starinom iz Kamenskog (Dal-
macija). R e n j'i ć i - su starosjedioci.
Kurtovina
Ć r k o v i ć i - su porijeklom iz Vinice. I v-a n č i ć i - imaju predaju da su se
davno doselili od Omiša (Dalmacija).
J}1 J. D e d i j e r, nav. djelo, str. 319.
$2 B. Z. M i loj e v i ć nav. djelo; str. 126.
63'!VI. S. F i l i p o v i č nav. djelo, str. 71.
04 Isti, nav. djelo, str. 120.
PORIJEKLO STANOVNISTVA
'49
ć
G a l i ć i - su porijeklom iz Hercegovine; ovdje su se doselili prije 1878 godine.
R e ,n j..i ć i - su došli iz ć ,gdje su starosjedioci.
Mijakovo Polje je č od pomenutih zaselaka, oko 2 km udaljeno, od ceste
Livno-Aržano. U rimsko doba ovuda je prolazio put, koji' je ,polazio od ć preko
Vinice na Bukovu Goru, gdje se sastajao sa drugim: rimskim putem, koji je išao od
Trilja preko Aržana
65
. Mijakoyu Polju pripadaju Meki' Dolac} Drventk (ili Za
Drvenikom), Zaljut i Cauševac. Stanovnici su Hrvati.
Ć a l II Š i ć i - (u Mekom Docu) su od starine. D o _z a n i - (u Zaljuti) ne zmiju
odakle su porijeklom. Đ i k i ć i - (u Zaljuti) ne znaju odakle su starinom. Đ i v i ć i - (u
Caušev'cu) ne znaju za svoje porijeklo. ć '- (u Zaljuti) su odavna II Mijakovu Polju;
za dalje porijeklo ne znaju. J u r č e v i ć i - su iz Vinice, gdje ih i danas ima. Tamo su
si-edioci. U š ć se spominju 1741 M a m i ć i ..:..- su iz 'Vinice; starinom su)z
Hercegovine. ć ih, navodi u Subotici gdje su došli 1686 godine- i' u Lišanima Ostro-
č kod Benkovca (Dalmacija)66. P e r k o v i ć i - su' u Livanjskom polju.
Godine 1741 spominju _se u Caprazlijama, a 1815 U Sturbi i ć U Jakir č
polje) su došli iz Žabljaka_ u Livanjskom polju sredinom 19 vijeka
67
• U Slatinu (Ra_ma) su
doselili iz Rakitna
68
. Ima II Sinju (Dalmacija) gdje su' davno doselili iz ,Livanjskog polja.
ć .ih navodi kod svetri č grupe
69
. $, k o r i ć i - (u Zaljuti) su starin'e
ovdje. U, ć i ž Škore se spominju 1741' godin'e., Dedijer ih u Kapavlci
kod Ljubinja
70
, p II č ć .u Bijelom Polju kod Mostara su Škari. Ima ih II južnoj Dal.:;
maciji
71
• ć drži da su Š ć prvobitno bili su, prhniyši
č zadržali i dalje svoje prezime
72
. , V i d o v i ć i -, (u Zaljuti), su starosjedioci.
»Svuda su se selili'«. Godine .1620 spominju se II Banju na otoku Pašmanu, a 1693 II Gorici
kOd Zemunika (Zadar)73. U I,.ivanjskdm, polju nema ih 1741 godine. Spominju se tek 1815 u
Dobrom, ć i č ć U č su. ć trgovci doseljeni iz' Liyna!1. Erde-
ć ih navodi u Subotici od 1687 'godine'; katolike, u č i u Biskupiji Knina, a sta-
''iz Bosne; 'katolike. li ,kod S,inja itd.
75
. Ima ih na mjesta na č
Rame
76
. U Sutivanu na otoku č sPQminje se godine 1787 ć iz Klisa
77

Bukova Gora je na južnom Buškoga Blata, ila cesti, koJa od" Livna
vodi prema Aržanl!' U rimsko doba II Bukovoj Gori sastajala su dva puta: jedan koji
je od Trilja išao preko Aržana, i drugi, cd č ,preko Vinice
78
• -U Bukovoj Gori
žive sam\o Hrvati. .
Današnje su: -C-u l e - doseljenici iz Hercegovine. Dedijer ,ih nalazi u Kru-
ševu kod Mostarskog Blata
79
; S a b l i ć i (i ć - koji su .se ,davno dos.eli.li sa Tijarice
(Dalmacija). Godine 1815 spominju se u Podhumu gdje- ih i danas ima; S u č i ć ---,- staro-
Ph. B a II i f, Romische Strassen .in Bosnien und Hercegovina, 1., Wien 1893, str.
25, 26 i 27.
Ga J. E r d e l Ja n o v i ć nav. djelo, str. 134.
67 B. Z. M i l o:j e v i Ć nav. djelD-, str. 130.
"61) M. S. F i l i p o v i Ć nav. djelo, str. i.49.
0,9 J. ć nav., djelo, str, 179.
70 J. D e d i.i e r, nav. djelo, str. 33,6.
71 Isti, nav. djelo, str. 257.
72 J. ć nav. djelo, str. 176 i 177.
n Vl. e v. i t a n o v i Ć nav. djelo, str. 8 i 15.
7J. B. Ž. M i loj e v i ć nav. djelo, str. 131.
7(; J. ć nav. dj elo- str. 1'03.
76 M. S. F i l i P o V i ć nav. djelo, str. 75, 78, 80, 84, lU 125.
77 A. ć nav. -djelo, str. 89.
78 Ph. B all i f, nav. djelo, 'str .. 25, 26. 27.
79 J: D e d i le r, nav. djelo, str. 3ao.
Glasnik muzeja --;- Etno1oS:ija
I
50
MARIO PETRIC
sjedioci II Livanjskom polju; ovamo su se doselili iz Strizirepa kod Tijarice (Dalmacija). Erde-
ć ih nalazi kod svetri č grupeBO. »Vrlo je verovatno, su svi pomenuti
'rodovi sa .prezimenom č ć poreklom od starog roda» «, koji se još 1400 godine
pominje II jednome od dvanaest hlivanjskih plemena.ll Bosni ... Kao što smo videli, č ć
ima i sad· II Livnu, a svakako su II ono vreme bili jako bratstvo, č su' se rodovi i - ogranci II
vreme turske. najezde i poznije razilazili ria ra :ne Interesantna je ,narodna predaja
č iz sela ć kod Liv!la, koja -tvrdi da su se č ć prije zvali č č ć i da su iz Orguza,
upravo· iz mjesta, odakle je i spomenuto livanjska pleme iz 1400 godine; ć - iz Omar-
č kod Tijarice '(Dalmacija); kod svetri č grupe su zastupljeni
82
; S k o j o - ne
znaju odakle su ,porijeklom.
Zidine su udaljene 2 km č od Bukove Gore.
U Zidinama žive samo ć - koji-,su ,davno doselili iz Vinice, a porijeklom
su iz Gruda kod Ljubuškog (Hercegovina). - U' Subotici su ć od '1686 godine; katoliCi
u Lišanima č kod Benkovca. U Bosni i Hercegovini ima 6 sela s imenom ć
od njih su dva č oba u zapadnoj 'Hercegovini, a dVa pravoslavna u zapadnoj Bosni
83

Korita - Selo se nalazi li blizini Zi đ II pravcu sjeveroistoka.
U njemu žive 9ve porodice: B r e k a l o - doseljenici ifl Kamenskog (Dalmacija);
e i k o j e - iz Studenaca (Dalmacija); Ć r i ć i - stara porodica u Koritu; došli davno od
Konjica. Godine 1839 spominje se neki fra đ Ć ć đ il Koritima
84
; S li Č i ć i -
doselili iz Tijarice (Dalmacija) (Ostalo vidi pod - Bukova Gora l) ; Š a r i ć i - -staripom iz
Tijarice (Dalmacija).
DobriH su izduženo selo đ Korita s južne i Grabovice sa sjeverne strane.
U ć su 'danas: B e 1 j a n i - »od davnine«. 1815 godme bilo ih je u č
nima, gdje ih i danas ima; Ć ć - došli 'iz Korita; starinom od Konjica; ć -
ne znaju za porijeklo; G a d ž e - doselili iz Herceg0Vine.- Ima ih u Grabovnj.k'u kod LjubUškog,
a doselili su se iz Drinqvaca
85
; I van č i ć i - davno doselili iz Dalmacije.
Grabovica - Jednim svojim dijelom selo se proteže up'oredo sa ces,tom Livno-
Aržano, da bi zatim zašlo na istok, prema' ć Danas se Grabovica toliko »raši-
riIa«, da je dijele na Gornju i Donju. Usljed prenaseljenosti mnogi č sele u
Slavoniju, č u č oko Đ .u Vojvodinu, a č i u zapadno-
evropske zemlje.
G. Grabo:vica - B e l j a n i - SUf došli prije 20 godina iz ć gdje su starosjedioci.
e r n k o v i ć i - iz D. Grabovice došao je jedan »na ž Fra n j i ć i - doseljenici
iz Livna prije 100 godina. »Imali su svoju butigu-meanu«. I v a n č ć i - su iz D. Grabovice;
stari:q.om iz Dalmacije: Ivande - su doselile iz Vinke prije ,60 godina. š ć - su
.»od Š ć kolina. PO Turkinji Laguši, prozvali su Laguši«. S u č i i - su iz Dalmacfje;
prije o. 100 godina došao- jedan »na' ženinstvo«. (O č ć vidi - ;Bukova Gora). S a r i ć i
- su doselili iz č na Tijarici (Dalmacija). U r s i ć i - su iz Strizirepa, kod Tijarice
(Dalmacija); za ranije porijeklo ne znaju.
D. Grabovica -'-. e r n k o v i ć i - su doselili sa Kurtovine, ne znaju za dalje pori-
jeklo. Ć II r k o v i ć i - su došli sa 'Kurtovine pred 100 godina. I v a fi Č i ć i - su iz Dalmacije.
Kotarci su davno došli iz Voštana (Dalmacija); 1741 godine bili II ć Krolo
- došao )>ua ženinstvo« prije 40 godina iz Kam,enskog (Dalmacija); 1741 godine spominju se u
Mišima, a, 1815 godine u Podhumu, gdje ih i danas frna. M a t i ć i - iz č došao jedan
8{) J. ć ,nav. djelo, str. 179.
al .Isti, nav. djelo, str. 161-162.
Isti, nav. djelo, str. 179.
8el Isti, nav. djelo, str. 134.
(N. N.), Hrvatske č škole 'i č ti Livnu, (bez mjesta godine), str. 38.
J. D e d i j e r, nav, djelo, str. 316.
,
PORIJEKLO STANOVNISTVA
51
»na ženinstvo({. .s o I e - doselili iz Priso"ja. U Mokrom (Mostarsko Blato), Dedijer navodi ...:......
Šola je starinom iz Makarske, odakle je prešao u .zupanjRc' (Duvno), a odatle je prije 35
godina š ovamo kao fratarski kuvar., Djed'-mu je bio pravoslavne vjere, slavio je f)ur-
đ đ a. tu su zao.ržali i dalje dok j e fratri ne zabraniše
86
. '
Prisoje, u užem smislu, smješteno je na ,strmoJ kosi, č 'od
Buškog Blata. Sa č strane nadovezuje se na dragu, u kojbj su zaseoci Privala i Vrilo,
a s juga, ha raskrsnici cesta prema Duvnu 'i prema Aržanu, povezano' j.e sa/ Karlovim
Cijeli ovaj kompleks je Prisoj e, u Širem č Na ovom č ima neko-
liko lokaliteta pod nazivom Gradina i Gradac, i jedan, uz cestu pred KaT10vim hanom,
Crkvina. Na ovom mjestu đ su temelji neke đ i jedna nadgrobna č
iz rimskog doba. Da je ovaj kraj 9io naseljen i u srednjem. 'vijeku, č mnogo-
brojni ć - »mašeti«, č na koje narod zove ć _greblje«.
Stanovnici Prisoj a su Hrvati, a do II svjetskog rata bilo je i nekoliko srpskih
porodica koje su u ratu nastradale.
B e l j a n i - (u zaseoku ,...--- došli' su iz ć gdje su starosjedioci;_ B o-
š n j a e i - ne znaju odakle su por.ij€klom.' U Matici đ spominju s'e 1
i
857" '-godine li Pri-
soju. Dedijer ih navodi na nekalikp mjesta u Hercegavini, a ć kod, svetri bUIlje-
č grupe
87
. B o ž i č i ć - L j u b a 's - ne znaju za porijekla. e a var u š i č i su Ć koji
su doselili od Duvna. Ć u Gornjoj Rami su a II Lugu (Rama) su starinom Vi'doši
iz Gostuše II Hercegovini, odakle' su došli o. 1860
89
. Ć a s i ć i - prije se zvali Ljubas, _ne
znaju za porijeklo. ć se spominju II ć 1741 godine. U D. Jablanici su iz Podbrežja
(Hercegovina)90. Ima ih II Ljubinju (Hercegovina)91 i' u okolici Ljubuškoga. C,u r i ć i - su
došli iz Karita. tr Matici đ s1?ominju se 1847 godine. e u r k o v i č i '- su doselili iz
Kazagirica 1830 go9-ine. 1814 godine bilo- ih je u Rujanima; ima ih u G. ć (Dalmacija)
i u Sinju. ć -,ne znaju za porijeklo. č č - kažu da su došli- od Omiša
(Dalmacija). I v' a n d e - su doselile, iz Vinice. U Matici đ spominjU se 1846 godine.
K a p u l i c e - su iz Ciste (Dalmacija). K r i š t e - su starosjedioci u Livanjskom polju.
1741 i 1B15 godine bilo ih je u č a' 1815 godine u Dobrom. č (Kupreško
polje) Krište su se doselile iz Duvna č 19 vijeka
92
. K r i v i ć i - zvali se prije :rer-
č doselili su od Mijakova Polja. »Jedan ima gutu na vratu pa ga zvali Krivi« - odatle
su postali ć K u t l e š e - došli negdje od Posušja kod Ljubuškog. U Mokrom, kod Mo-
starskog Blata - Kutle su se prije 250 godina ',doselili iz Imotskog kad su ga TUDci zauzeli.
Zvali su se č

'Kutleša ima lmd Sinja. L j II b i č i ć i - su došli od Aržana prije 160
godina; bili su kmetovi ć Ima .ih u Glavic_ama kod Sinja. P a v i č i - su sa
Tijarice (Dalmacija). P e r k o v i ć i - su iz Mijakova Polja. S a b l i ć i (i ć (u zaseoku
Vrilo) - su došli sa Tijarice, (Dalmacija). OS u č i č i - s'l:l iz Strizirepi;l (Dalmacija). a
njima vidi -.:. Bukova Go-ra! Š a r i ć i - su došli iz Grabovice; daljim ,sa Tijarice
(Dalmacija). .s i j i č i ---,. (u zaseoku č ć ne_znaju odakle su porijeklom . .s o l a -' S I a d o j a
- porijeklom iz Dicma (kod: Sinja). U d o v i č i ć i - iz Ugljana kod 'Sinja (Dalmacija). T i r i ć i
- (u zaseoku ·Vrilo) ne znaju odakle st:!- porijeklom.
Za srpske porodice koje su živjele u Prisoju nisam mogao -ustanoviti ni pori-
jeklo (osim za jednu), te stoga navodim samp komparativne· podatke· koji bi bili od
č za rasvjetljavanje njihova porijekla.
,
A s i ć i - B o š nj a c i - U Selištu kod Nevesinja (Hercegovina) ima Bošnjaka iz
porodice č ć u Kolešku;- slave đ

P a ž i n i U ć Docu, V.
,811 Isti, nav.' djelo, str. 39i.
s7 J. ć nav. djelo, str. 99 i 179:
Sg !W. S. F i I i p o v i č nav. djela, str. 71.
89 Isti, nav. djelo, J3tr. 120.
90 J. D e d i j e r, nav. djelo, str. 372.
91 Isti" nav. djelo, str. 309-.
9l! B. Ž. M i loj e V i ć nav. 'djelo, str. 70.
D3 J. D e d i j er, n'av. djelo, str. 390.
94 Isti, nav. djelo, str. 356.
4"
52
MARIO PE'J'RIC
Guber - kod Pažina postoji . predaj a da su se )stari doselili iz Crne Gore«; slave Đ đ
U Prenju i ć (Hercegovina), Pažini su se doselili iz Popova; slave Petrovdan
95
. Vu-
1 i ć i - U Staroj Gabeli, ć su se doselili iz ć II Papovu; slave Nikol,idan
96
. Z e l e II i
- (Zelen) - doselili iz Cebare kod Duvna. U Lipi kod Duvna, Zeleni ·su starosjedioci; slave
Nikoljdan
97

Go1injevo - Selo je smješteno s lijeve strane ceste ć od Liv'na prema
Prisoju; južnim svojim dijelom udalJeno je od spomenutog sela neka 2 km. Iznad' samoga
sela postoji lokalitet »Gradina«, a II samom selu i na nekoliko mjesta P9 strani ima ste-
ć (bez ikakve ornamentike). Stanovnici su pretežno Hrvati, ima nekoliko musliman-
skih porodica, a do II svjetskog rata bilo je i Srba ali su oni li ratu stradali. .
----
Hrvati su: B a t i nj ć i - starojediocL 1741 i 1815 'godine spominju se u' Mišima, gdje
ih ima i danas; ć ----.- prije se zvali ć porijeklom su iz ć ,Kose, kod Tijarice
(Dalmacija); e i k o j e - iz Studenaca (Dalmacija;) doselili' su prije 100 godina; G a š ć i -
starosjedioci. Prvi put se spominju u Livnu 1326 godine sinovi nekoga Galeše ili š ć

zatim
1356 godine!Hl; J a k e l j i ć i - ne znaju odakle su porijeklom, K l i š a n i n - davno doselili sa
Klisa (Dalmacija)'. 1741 i Ui15 godine bilo ih je u Mišima, gdje ih f danas ima; K u l' i š i ---'- prije se
zvali ć ne znaju za porijeklo. ć 'se '1741 godine spominju ,U Golinjevu,"a 1815
godine bilo ih je u Podhumu; M a g i ć i - ne znaju odakle su porijeklom; M i h a l j e v i ć i'-
starosjedioci. Godine 1741 bilo ih je u Golinjevu; ai 1815 spominju se u Podhumu i -Mišima
gdje ih i dana,s ima; ć - iz Dobranje (Dalmacija); pU'de - starosjedioci. 1741
i 1815 godine spominju se u Mišima; P r k e - porijeklom iz Studenaca (Dalmacija); T o p i ć i
- ne znaju za porijeklo; bilo ih je 1815 godine u :podhumu; neki Topo spominje se II Č
ć 1741 godine. .
Muslimani- su: B a r j a kt a r e v i ć i - ne znaju za svoje porijeklo; R a š k o v i ć i -
od Roškog polja; T i r i ć i - ne znaju za porijeklo; Vel a g i ć i - po preda.ji su starinom
iz đ gdje su bila tri brata. Jedan je ostao i pokrstio se, a druga dvojica došli u Blagaj,
kod Mostara. Odatle su doselili u Golinjevo. Ima ih i li Ljubuškom (Hercegovina).
Za koji su nekada živjeli II Golinjevu nemamo nikakvih podataka o porijeklu,
pa ć se poslužiti uporednim materijalom iz. Livanjskog polja i literatur'e, - Do Drugog svjet-
skog rata živjeli su: B o š k o v i ć i· - U Hodbini kod Mostara ima š ć koji su doselili
sa č ć sela kraj Mostara, Misle da su starinom Crnogorci; slave, Đ đ

M i tr 0-
ć - ima ih u Provu (Livanjsko polje), a doselili su iz Promine (Dalmacija); slave Đ đ
dan; P a č a ri - P a ž i fl i - bilo ih je u Prisoju, U ć Docu. Pažini drže da su doselili
iz Crne Gore; slave Jovanjdan, U Prenju i ć (Hercegovina) Pažini su doselili iz po-
pova; slave Petrovdan
101
;. Ratalj - š ć - U V. Guberu Ždere kažu da su
doselili iz đ ć U đ ć ih darias više nema, ali se zna da su bil; najstariji. Ima ih
još li č Svi slave Jovanjdan, U đ (Kupreško polje) Zdere su doselile
iz Rujana (kod Livna) krajem 18 vijeka. Jedne Zdere su odavde otišle u Stroj ice (u Janj) i
sad se tamo zovu ć Slave Jovanjdan
102
, '
Miši se sa zapadne strane nadovezuju na o-olinjevo. ,Ovo selo se prvi put spo-
·mln]e u darovnici Stjepana Ostoje, 1400 godine. Iz te darovnice doznajemo .i za jed:p.o
rod. ime: » ... č ć iz Miš«103, Na jednoj vododerini sa č strane
sela, prema Golinjevu, ·i danas postoji jedna velika srednjovjekovna nekropola. Uz spo-
menutu aarovnicu, i ovo bi bio'nesumnjiv dokaz za starinu ovoga naselja.
06 Isti, nav. djelo, str. 268 i 269.
lU' Isti, nav, djelo, str. 275,
97 Isti, nav. 'djelo, str, 346.
08 V. K l a i ć đ za topografijU i historiju hlivanjske ž ć i grada Hlivna, Vje-
snik hrvatskog arheološkog društva, sv. XV" Zagreb 192.8, str. 17.
99 E. Fer m e n d ž i n, Acta Bosnae, Zagreb 1892, str. 23,
]00 J. D e d i j e r, nav. djelo, str. 348.
iO! Isti, nav, djelo, str. 268--269.
102 B. Ž, ć nav. djelo, str, 67.
lOS l, K u k u l j e V ć J;1i;\V. djelo, str. 37.
PORIJEKLO STANOVNI'šTVA,
53
,u selu žive samo Hrvati. B a t,i Ii i ć i - su starosjedtoci. Ovdje se spominju 1741 i
1815 'B j li Ć I - su, porijeklom iz Studenaca Ima na nekoliko mjesta p
Hercegovini. U Letku kod Duvna ć su doselili iz Studenaca JDalmacija)104. ć ih
nav::odi kod č grupe
l05
. e a l e t' e - su doselili iz 'Voštana (Dalmacija), U
Osmanlijama (Kupreš,ko polje), Ć su porijeklom iz voštana (Dalmacija); staro prezime im_
je ć Iz Voštana su preselili' Livno; odatle II Olovo, a iz Olova II Osmanlije pred
ugarsku .. okupaciju
106
, J ah d r i j e v i ć i - su starosjedioci;, prije su se zvali, ć K l i-
š a n' i n --,. davno su doselili sa Klisa (Dalmacija). 1741, 'i .1815, gOdine spominju se -u Mišima.
K u li,š i ----. su došli iz Golinjeva. Ne znaju ,za r,anije po'ifijeklo. 1815 godine bilo ih je' u Bod-
humu. M i h a l j e v i ć i - su 'starosjedioci. 1815 godine bilo ih je II Mišima i Podhumu, M i l
lo-že -:- su .porijeklom iz Voštana ć - ne ,znaju svoje _pori-
jeIdo. P a v l, o v i ć i - su staro:;;jedioci. Prije su se zvali ć P u d ž e su starosjedioci.
tJ Mi'šima ih je ,bilo i 1741 i 1815 godine. S u ć e - su 'došli iz Glavica kod- Sinja (Dalmacija);
ima ih i danas 'tamo. -Y o,d 9 p'i j e' - su iz Vržerala; za dalje porijeklo ne znaju. Z i v k o -
od st,arine. Bilo. je i J 741 i 1815 godine.
Izumrli su Š l j i v e prije 20 godina.
Podhum Zapadnim dijelom Podhum se proteže pod brdom Tribnjem i dijelom
zalazi II đ č polje, a č uz potok Manda1t,. pokraj ceste koja vodi iz Livna.
O poStanku- ovoga naselja govori č ć u »Razgovoru ugodnom ... «; ». _ .. Kad pak Ta-
tari 'pridobiše kralja ,ungarskoga, koji se Bela zvaše, i por.obiše svu Vngariju, ... tada i
g6sPdda Bergheglichi, s mnogim Urigarczim u' ove đ š strane ter: se u č nii-
stim š a mnogi s Berheglichiem u Pogliu livagnskomu na 1241 ,oUi; kako drughi
ochie, ha 1235. đ na jednoj Planini velle vissokoj, kojase Triba:t.istiCza zvasce,' đ 'sa-
gradisce, koji od' Ungarcza bih gniegovim irnmenom zazvan Hum, a posli do saq.ascgniega
vrimena 'zazvasce- podhum«'107, ć 'spominje i da,nas narodna 'predaja kao »Brgo-
ć bana«, koji I je 'stanovao n'a mjestu današnje ć gradine«. ć (i
ć je izumrla splitska porodica, koja je 1719 godine zabilježena. n župskoj knjizi
Sutivana, na 'otoku č Danas ć nema na č Livanjskog polja . .:......
Osim ć spomenute č gradine«,' kod crkve i groblja ima nekoliko gromila,
ć rkJajii -\S'e Dlaila-ze' na ne)ffioHk.o mj1esrtJa u selu.
Stai?-0vnici "Podhuma su Hrvati i Muslimani. Kod muslimanskog stanovništva nije/
č tradicijal ,o -porijeklu.
, I:Irvati su: B a b i ć 1. - starinom iz Voštana" B a dT o v i - doselili iz
Ž gdje"-su i starosjedioci; Ć ć davno došli od KOJ;ljtca 'u' Korita; a iz Korita
su doselili u e e k e - davno doselili iz, đ ć tamo se 'spominju 1741, i 1815
gedine,; ć iz- Dalmacije; ,prije su se zvali Krolo; š ć Cvi.tan .....:.. iz
Zagorja. _kod 'Jl,osušja '(Hercegovina); K a t a v ć i '- starosjedioci polju. ,Bilo ih
je u Prologu 1741 i -1815 godine. ć ima u Splitu; ,K r o 1- e - iz Kamenskpg
U ,Miši:ma .ih' .je, bilo 1741 godine" a u Podhumu 1815 godine i danas .. U ,Sinju, kao i po
s,injskoj I irna ,dosta Krala; M a,r k'i ć i - iz Voštana .(Dalm!:tcija); ,-,zvali su se Đ ć
ć 1815 ,godine bilo ih:je,u Podhl,lmu; Milolož,e -porijeklom
iz Voštana, (Dalmacija); bilo .ih je ,1615 godine u Podhumu; O m a z i ć i - iz ž č kod Vi-
,nice,;, ,P a ct.-r o '-;- ne odakle su porijeklom; P a vj ć i - .sa Tijarice (DalmacijCj.);" 'P e r-
k o v.i ć ,'- iz .Mijakova, Polja; ,p r o p a d a l o - ne, znaju odaltle su;' 1815 godine bUi ,su II
Podhumu; R o:g_u·!-i ć i - su iz voštana (Dalmacija,)'; S a b l i ć i ,- sa Tijarice (Dalmacija);
S o ć i - prUe se ':z;vali ,Pandža; starosjedi9cl su. Pandža je hilo- 1741 godine u Mi.šima; -8 II č ć i,
J. D e d i j e r, nay. djelo, str. 332.
lO!> J. ć nav. djelo, s-tr. 179.
:LUO B. Z. M i loj e v i ć nav. djelo, str. 77. , ,
107 A. K a č i ć - M i o š i Ć Razgovor ugodni naroda slovinsko,ga, str. 109 .. (Izdanju, koje
sam koristio nedostajU stranice sa godin'om i mjestom objavljivanja. Pretpostavljam da primje-
rak .pripada II izdanju i godine 1759, štampano m u VeJ;1eciji). '
lG8 A, J u t r o n'i Ć nav. djeln, str. 95:
54
MARIO PETRIC
- doselili iz Livna; Š i m II n a e -' zvali se prije Ljubas; došli su iz Roškog 'polja; Ve li ć i
ne znaju za starinu; 1815" godine spominju se II Podhumu.
Muslimani su: B II 1 i ć i - ne znaju za porijeklo; M a l i ć i - ne znaju za porijeklo;
M e h i ć i - ne znaju za porijeklo;' N II ID b e g o v i ć i - od davnine II Podhumu; O m e r a g i ć i
- kažu da su porijeklom iz Crne Gore; Z II n i ć i" - ne znaju za porijeklQ.
đ ć - U podnožju brda Tribanj i đ ć polja selo se proteže oko 4
km II smjeru SZ-JI. č dijelom gravitira Podhurnu,' a sjevero-zapadnim -
Biloj. U selu je staro groblje;, seljaci č da na svakom mjestu II selu gdje se danas
kopa nalaze neke sta're temelje.
U đ ć danas žive samo' Hrvati; nekada je bilo i Srba ikavaca . B a d ro v i -
su se doselili iz Podgradine: starosjedi1?ci sy. uLivanjskom .polju. Ć r i ć i - su iz Koritaj
porijeklom su iz Hercegovine. K a s a l o - prije su se zvali doselili su se ho; Prologa
gdje su starosjedioci-. K e l a v e - su došli iz' Dobroga; daljom starinom su iz RO,škoga pplja.
U š ć (Rama) Kelave su došli iz Duvna davno prije austro-ugarrske Kelave
u č Podkraju č polje), doselile su se »poslije Austrije« iz ć kod
Sinja
11o
. U G. ć Hrvacama i još nekim selima Cetinske Kr-ajine ima i danas Kelava.
K TI e Ž e v i ć i - su došli iz Vržerala tamo ih danas' više nema. Godine 1741 bilo ih je, u
Mišima. K ti p r e š a n i - su se do'selili davno sa Kupresa. K u r e v i j e - ne znaju odakle
su porijeklom; godine 1815 bili su u đ ć L a u š - je »privodak« iz. Ć gdje su
starosjedioci. M a m'i ć i - su porijeklom iz Gruda kod Ljubuškoga (Hercegovina); odatle 'su
došli II Zidine, a onda ovdje. M a t a n i - su se doselili iz Orguza. O j van i ne znaju za
dalje porijeklo; godine '1815 bilo ih je u đ ć Periše - su starosjedioci II Livanjsk€?m
polju. 11 č ć gdje ih i danas ima, spominju se 1741 g'odine, a u đ ć 1815 g'o-
dine. Š a r i ć i - porijeklom iz- 'Grabovice, a' daljom starinom iz' Dalmacije. S u k a n i
prije su se zvali Ć č ć kažu da su iz Kola kod Duvna. Po djedovu se Sukan.
V i d o v i ć i - su došli iz starosjedioci su u Livanjskom polju. V r d o l j a c i - su
starinom iz Dalmacije, navodno od Imotskoga. Godine 1741 i 1815 živjeli su u đ ć
lIma ih u Sinju i okolici-. V u ka d in - č predaja kaže da su se doselili iz Duvna.
Bilo ih je 1815 godine u đ ć U Zabljaku i Guberu spominju se 1741 godine neki Vuka-
ć U Bilom (Kupreško polje), doselili BU se iz Letke kod Duvna II prvoj po19Vici
19 vij ekall J. , Ima ih u Mandinom Selu kraj Duvna, a !lošli su iz Omolja kod Duvna112. U
Uzdolu (Rama), Vukadin je doselio oko 1870 godine iz Duvna 113. U đ ć su nekada živjeli
Srbi ikavci Ž d e re, koji su odselili II Guber. Odselili su još e a r a II i.
Bila se- nalazi 'l km sjeverno od đ ć na sjeverozapadnim obroncima Trib-
njao Cjelokupno stanovništvo Bile je hrvatsko, osim jedne srpske porodice.
Hrvati su: B a d r o v i - prema predaji porijeklom iz D. Doca, u Poljicima (Dal-
macija). Ostalo o njima vidi pod - Vržerala; B a l te - sa Tijarice (Dalmacija). 1815 godine
spominju se u Biloj; B a r a č - starosjedioci u Livanjskom polju; 1741 godine živjeli su
u Caprazlijama, a 1"814 u Caprazlijama, č ć ć i Livnu. Danas ih .ima u Baja-
ć i Glavicama kod Sinja (Dalmacija). pedijer spominje ć u š ć kod Ljubu-
škoga (Hercegovina); oni su tu doselili od, Vrgorca (Dalmacija). Ima ih još u Otoku kraj Ljubu-
škoga
l14
; B o lot i n i - došli iz Grboreza; porijeklom su iz Aržana (Dalmacija); B o t e -
doselili iz Prisika, Aržana; G t e b e n a r i - starosjedioci'; 1741 godine su živjeli u đ
ć a 1815 u Biloj; ć - doselili iz Dobranje (Dalmacija); isto i ć iz
Donjeg Hrasna (Hercegovina)115; K o v a č i -porijeklom iz Hercegovine, iz Ljutog Doca. Bilo
ih je 1741 ,i 1815 godine na nekoliko mjesta II Livanjskom polju. Dedijer ih navodi na mnogo
M. S. ć nav.
1'10 B. Z. ć nav.
'Ill Isti, nav. djelo, str. 73.
:ll2 J. D e d i j e r, nav. djelo,'
113 M. S. F i l i P ° v i ć

nav.
lli J. De-dijer, nav. djelo,
lH Isti, nav. djelo, str. 298.
djr;;;lo, str.
djelo, str.
str. 332.
djelo, str.
str. 314 i
154.
116.
131.
315.
PO;t'tIJEKLO STANOVNrSTVA
55
mjesta II č i zapadnoj Hercegovini, prav.:oslavnih i katolika; K r ž e l j i - iz Žeževice kod
Zadvarja (Dalmacija); ima ih u nekim selima kraj Ljubuškoga K u p r e š a Ii fn
- odavno doselili sa Kupresa; M a m i ć i -' došli iz Zidina; porijeklom su iz Hercegovine;
M i l a n o v i ć i - doselili iz Otoka kod Sinja gdje ih i danas S a l a p i ć -
starinom od Klisa (Dalmadja); S e lU r e n -" prije se zvali š ć došli sa Klisa (DaIma-
dja); ,s p e r c i - iz ne znaju iz kojeg mjesta; V i rl. o v i ć i - zvali se ć
iz -Dobroga; starosjedioci su u Livanjskom polju; V r d o l j a c'i - iz Dalmacije; ne znaju iz
kojeg 'mjesta. Vrdoljaka je bilo u' đ ć 1741 i 1815 godine.
Srbi ikavci, K o z o m a l' e - su iz Bogdaša; slave Jovanjd;:tn.
Zabrišce II neposrednoj blizini Bile,.- 1 km sjevernJje. Stanovnici su, Hrvati,
a priie 54 godine bila je i jedna muslimanska 'porodica ć koji su odselili u
Komorane.
B r a l e - su doselili sa Sviba (DalmaciJa). Br d a r i - su sa Sviba (Dalmacija).; H115
godine spominju se ll. Rujanima, gdje ih i danas ima. U Sinju, ima i danas'Brdara. C'rnj ak
- Je doselio iz Lištana, gdje ih, i danas ima, a bilo ih je i' 1815 godine. O daljem porijeklu
ne znaju ništa. ć ima u Subotici, od 1779 godine; ,pravoslavni u š ć kod Vrlike;"
u južnoj Dalmaciji katolici Crnjakovi iz 17 vijeka
l16
. e e k e - ,su iz ć D l' o n j i ć i
- iz Bile, gdje se spominju 1815 godine. Fra n. j i ć i (i ć !...- su iz č ne znaju
za dalje porijeklo.- G a b r i ć i - su prije 62 godine -došli iz Zastinja; o daljem porijeklu ne
z,naju.' ć - su porijeklom iz Sviba, (Dalmacija). Grebenari - su došli iz I.J.iIe; sta-
rosjedioci su u Li-vanjskom polju. J li r i ć i -:- SU dOselili iz Lipej starosjedioqi su u Livanj-
skom polju. o njima vidi u Lipi! Kasalo - je doselio iz Prologa. Zvali su se ć Staro-
sjedioci II Prologu. K n e z - je doselio iz Prologa; tamo su Ima ih u
kod Sinja (Dalmacija)'. Ko v a č --;- -su došli iz V. ć starinom iz _Ljutog Doca. u
Hercegovini. K r ž e l j i ' -'- su iz Bile; daljini ,poriJ"eklom su iz L o z a II Č i ć i
su prije 30 godina došli iz č Tamo su starosjedioci. S i š k e - su se doselili 'sa
Sy-iba (Dalmacija). Ima ih u okolici Lištice (,siroki Brijeg)'. T e k l i ć i - su se doselili iz
Komorana; daljim porijeklom su iz Dalmacije, od Vrlike"U Ć ć su bili 1741 godine', Z 0'1' o.i e
- ne zn.ju odakle su porijeklom.
MUBlhnani M u f t i ć i odselili su u Komorane prije 54 godine" a Hrvati N o v o k m e t i
u Osijek, za Vrijeme -,II svjetskog rata.
Držimlije su' č od š ć uz č Sturbu. Dijele se na- Gornje i Donje
Držanlije i na z,aseoke: Karjani, č ć i ć II D. ž Stanovnici su samo
Hrvati, a 'nekada je bilo Muslimana i Srba ikavaca .. Zemlja je pripadala begovima
č ć "
, Gornje DržanIUe - Današnji rodovi su: B i j a- d e r i (i Beader) koji su došli iz Lu-
ć Za dalje' porijeklo ne znaju;' Ć r i ć i - iz Podhuma došli pred I svjetski rat. Daljim
su od Konjica;'" D a l i ć i - doselili iz Priluke'; G: a l'i ć i - iz Grboreza; daljim pori,..
jeklom su sa Sviba (Daltp.acija); ,M a r k o v i - iz M. Gubera;' jedan se »ugovorio«, ć
p e r k o'v i ć i - starino'm iz lVIijakova Polja; P l e h i ć i - prije se zvali Vukadin; daljim
porijeklom su .od Duvna. Vidi ,Podgradina; P o P o v i ć i - došli iz ć tarilo ih je bilo
1815 godine. Ne znaju za dalju 'starinu; V u k a dj n l :..- porijeklom odt Duvna. Vidi" ....:... Pod-

Donje.' DržanIije, sa zaseocima Karjani, č ć i ć D ž a j e - su doselili iz
Rujap.a; tamo ih je bilo 1814 godine a u Mišima 1741. ć - (u zaseoku Karjani)
doselili su Bile; daljim porijeklom su' iz Dpbranja: (Dalmacija). K o n: t e, - (ti' Karjanima i
č ć - ne znaju odakle su porijeklom; bilo ih je 1815 godine u n,ekoliko sela Livanjskog
"M a ill i 6'i - su iz Zidina. P e r i š e - (u zaseoku Ć došli ,iz đ ć Staro-
sjedioci'su -ll Livanjskom poJju. Spomipju se 1741, i '1815 'godJne na Li.vanjskbm'polju. Prav-
d i ć i - su iz Dobroga; tamo su starosjedioCi. Bilo ill je 1741 i 1815 godine. ,R o g u š i ć i' -
su iz Dugopolja kod Sinja (Dalmacija). ,V r d o I j.a e i - su došli iz Odžak,a'; daljom stari-
n'om su iz Dalmacij e.
llfi J, ć n.av. djelo, str. 109.
56
MARIO 'PETRIC
Nekada su II Držanlijama živjeli Muslimani: B II r e k, P i r i j e, S k a k e i P o r 0-
b i j a; odselili su č austro-ugarske okupacije. - Od Srba ikavaca nekada su živjeli
L a g a n i; prije 60 godina odselili II Guber.
Smricani -' Selo se nalazi s desne strane ceste' koja vodi iz Livna II Duvno; od
Livna je udaljeno 6 km. č pripadaju i zaseoci: Potok, Glavica, Lopatinac i
Lopatice; Lopatice su na š ć cesta, koje vode II Duvno i ugljenokop Tušnicu. Ve-
ć stanovnika su Jirvati; ima nekoliko srpskih porociica i jedna porodica 1VIuslimana
Cigana. '
Hrvati su: B.elj a'ni - došli iz,.Grabovice; gdje su starosj'edioci. 1815 godine bilo
ih je li č B e van rl e - (u zaseoku Potok) - iz Hercegovine; ne znaju iz kojeg
mjosta.U Kruševu kod Mostarskog Blata, 'Bevande su doselili iz Gabele prije 200 godina
117
;
Č e č u r e - porijeklom iz Roškog polja; 1815 godine bili II č Er c e z i - (u
zaseoku Lopatice) su porijeklom iz Hercegovhle; 1741 godine bilo ih je li č ć a
1815 godine uPriluci, Rapovini i :L.abljak'u. U Osmanlijama (Kupreško polje), č se, vode
poreklo« od ercega Stipana. )Doselili -Su se od Trebinja u Podhum (kod Livna). Tu su živeli
neko vreme i krajem 18 veka došli 'u 'Osrnanlije«118; Fra n i ć i - ne znaju odakle su pori-
jeklom; ć '- doselili iz Roškog polja; Karadže - iz Ciste (Dalmacija); ć
(li zaseoku Lopatice) iz· Jagodnjaka kod' Tušnice; daljim porijeklom su od Bugojna. Ima ih li
ć kod Sinja (Dalmacija); M a II d i ć i - došli iz č 1815 godine bilo ih je li
č Starosjedioci su li Livanjskom polju; vidi Prolog; M i h a l j e v i ć i - 1934 go-
dine doselili iz Podhuma, gdje su starosjedioci; :JVI i lov i ć i - porijeklom iz đ 'niže
Zadvarja: (Dalmacija); M i š i ć i - ne znaju odakle su porijeklom; 1815 godine spominju se
li Vidošima; š ć - (u zaseoku Glavica) porijeklom iz voštana; zvali su se ć
p a v i ć i - došao jedan na »ženinstvo« iz Podhuma; daljim porijeklom su iz Tijarice (Dal-
macija); ć - (jedni 'u zaseoku Potok) iz Mijakova Polja; Pervani - iz Tija-
rice (Dalmacija); Š o š i ć i - iz Voštana (Dalmacija); V i d o v i ć i - (u zaseoku Lopatinac)
došli iz Dobrog gdje ih je bilo 1815 godine; starosjedioqt su u Livanjskom polju; V li k 101 j e --
iz č u zapadnoj Hercegovini.
Srbi ikavci su: P o p a r i ć i - iz Prova; došao jedan na ženinstvQ poslije II svjetskog
rata. Tamo su se doselili iz Dalmacije; slave Jovanjdan; R a c e - (u zaseoku Potok) iz Gubera.
Daljom starinom su iz Dalmacije. Slave Jovanjdan; S i m i ć i - ne znaju odakle su porije-
ldom; slave Ilinjdan; Ž d e r e - iz đ ć doselili; slave Jovanjdan.
Na brijegu, koji se zove Cigansko Brdo, žive Cigani - muslimani B a š i ć i. Oni su
tu nastanjeni })još od turskog doba«. Bave se zemljoradnjom.
Sfurba - Selo se nalazi II neposrednoj blizini izvora Sturbe (ranije Sturba), po
kOjoj je i dobilo ime. Dijeli se, na Gornju i Donju Sturbu. Gornja Sturba je smještena
bliže izvoru i gravitira selu Vidošima na istoku, dok je Donja Sturba nekih 200 m dalje
od izvora, prema zapadu.
Iznad Donje Sturbe diže se ć gradina«, koja je, prema đ frag-
mentima keramike, bila naseljena II kasno č a svakako u željezno doba 119. Osim
toga, II D. Sturbi ima ć (bez natpisa i ornamentike), te se prema tome može
č da je ovaj kraj i II srednjem vijeku bid naseljen.
Stanovnici D. i G. Sturbe su Hrvati, osim dvije' muslimanske porodice li G.
Sturbi.
Donja Sturba. - A II i ć i - ne znaju odakle su porijeklom. B r a o v c i - su pori-
jeklom iz ć a tamo su doselili sa Tijarice (Dalmacija). K a s e) j i - su iz Dicma kod
Sinja (Dalmacija). K o n t e - su od Šibenika; M i l ° lož e - su porijeklom iz Voštana
(Dalmacija). M a n d i ć i - su došli iz ć starosjedioci su u Livanjskom polju. V u-
k o v i ć i - su iz Studenaca (Dalmacija).
m J. Dedijer, nav. djelo, str. 38l.
B. Z. ć nav. djelo, str. 76.
119 Prema ć kustosa Arheološkog odjeljenja Zemaljskog muzeja B. ć
Z. ć koji su izvršili fragmenata keramike sa ć gradine.
PORIJEX'LO 'STANOVNISTVA
57
Gornja Sturba - H r g e - su starosjedioci u Livanjskom polju. Godine 1741 i 1814
živjeli su u Rujanima. Preko puta Rujana, II Gornjem ć (Dalmacija), žive i danas Hrgo-
ć koji' su, kako kažu, doselili iz Rujana' »za turskog vakta«. U PovIj ima na otoku č
spominje se godine ·-1803 'neki ž ć detto Bošnjak, prema' predaji iz Roškog polja u Bosni.
ž ć je zabilježen II ,Povljima kao novi- stanovnik godine 1688. U bolskoj matici godine 1736,
a II sllmartinskoj godine 1777 :s napomenom »iz Povalja« zabilježen je ž ć i ž ć

• M a-
m i ć i - su ,se doselili iz Zidina, a starinom su iz Hercegovine. M i Š i ć i - su ,došli iz Smri-
č Potok); ne znaju zal dalje porijeklo. Puškari - prije su se zvali ć
porijeklom su iz Dalmacije., U Ugljanima kod Sinja' su ć

a u č na otoku
č bio je. godine 1761 pop ć porijeklom Poljica
122
.
Muslimani' su:, O r iri a n i --'- porijeklom iz Ljubuškoga (Hercegovina) i Vel a g i ć i
- koji su se doselili iz Golinjeva prije 40 godina.
Vidoši su č od . .izvora. Sturbe. Iznad samog izvora diže se velika Vidoška
gradina, koja je, prema đ ostaCima, bila nastanjena u prehistorijsko i rimsko
doba. Na temelju jednog .nalaza, Hoernes i Tomasehek drže da je kod Vidoša bila rimska
postaja Ad Libros uz veliku cestu Salona,....:-Argentaria
123
• Da su Vidoši bili nastanjeni
i u srednjem vijeku, č dva velika .ornamentirana ć (biljni ornament) u bli-
zini Zadružnog doma.
O Vidošima kao staroj' župi vidiu· historijskom pregledu.
stanovnici Vidoša su' B il b].' ć i - su porijeklom iz Voštana (Dalmacija).
B a n <1 o v i - su sa 'Tijarfce :i3 a t i n i ć i -. su došli iz Miša prije 35 godina;
tamo su starosjedioci. 'C u b e 1 i ć i '(i -- su' došli iz Podkraja; daljim porijeklom iz
Dabranje (Dalmacija);, __ bilo,ih,_je: 1741 ,godhle u, Zastinju:,i_ ,Zabijaku. ć - su iz Trilja,
kod ,Sinja II ':- su od _Suj,1ae, kod Kupresa. Ljubasi su
porijeklom iz Rpškog .,M"a đ e r ":,,.1e i,zSinj'a (Dalmacija). Do svršetka II 'svjetskog
rata, II .Sinju je ,živjel,a porodica đ koja je u rodu sa ovom, iz Yidoša. M a ti ć i .:..---.
su doselili sa KamenskO,g :M '(:h a l Je v i t'i - su došli iz č starosjediQci
Su li Livanjskom polju. Ii i š i,t i -, ne znaju za dalje porijeklo; u Vidošima su bili 1815 godine.
M l a d i n e - su došli iz, Bilog_, P'Qlja; ,za dalje porijeklo ne znaju. O m a z i ć i -. su iz
Vinice. S tl č i ć i -'- su &tarosjedlcici II Liva'njskom polju; doselili su iz Prisoj a, a tamo su
porijekiom iz Strizirepa (Dalmacija). yidi: Bukova Gora.
ć se nalaze pokraj ceste koja vodi za ugljenokop Tušnicu. Stanovništvo
je svo hrvatsko, osim jeane musUmanske porodice.
B a b i ć i - su porijeklom -iz Voštana (Dalmacija). B a n d o v i - su sa. Tijarice
(Dalmacija) doseliH. S r ,e š i ć i su' iz Dalmacije; ne znaju iz kojeg su mjesta doselili. Ovdje
se spominju 1815 godine. Duvnja'c'i' -"su 'starinom od DUVna. ć - su iz
Dicma kod Sinja (Dalmacija). 1741 godine'živjeli su II ć ć - su porijeklom
iz Trilja, kod Sinja', (Dalmacija). K-r i ž a ni '- ,ne zna!u odakle 'su porijeklom. ULivanjskom
polju spominju se godine 1741 ž ć a 1815- Križani. K r s t a n o v i ć i - su od -ŠUi cc
kod Kupresa. M a g l i c-e - su porijeklom iz Voštana (Dalmacija). M a n d i ć i - su qošli iz
č bilo ih je 1815 II ć M i h,a l j e v i ć i - su dose;lili iz č starosje-
dioci su u Livanjskorp. polju, M i,š i ć i - su došli iz č -ne znaju za dalje porijeklo.
S li Š e - ne znaju 'odakle su porijeklom; "spominju se godine 1815 u· č "Š' a k i ć i
- su iz' Dalmacije; ne znaju ,jz kojeg mjesta. "
Muslimani su: K a r a b e z i -' koji ne znaju odakle su porijeklom.
Podkraj je s lijeve, .strane ceste koja vodi prema rudniku uglja ok'Q
2 km 'udaljen od njega. U selu su i dvije muslimanske porodice. - VeliM,1?fo:i
stanovnika je stalno zaposlen, ti rudniku koji je glavni izvor prihoda ovoga sela. i,
glavni razlog što se u Podkraju problem ekonomske migrapije ne javlja. .
UO A. J II t r o II i ć nav. djelo, str. 2Q,l.
"1-21 J. E r d e l j a II o v i ć nav. djelo, str. 165.
122 A, J -u t r o n i ć nav. djelo, str. 95.
U3 V. Radimsky, Arheološke crtiIle iz' Bosne
1894, str. 435.
Hercegovine, GZM, VI., Sarajevo
58
MARIO PETRIC
Današnje porodice su: a. a b i ć i - koji su porijeklom iz Voštana (Dalmacija); B a n-
d o v i - sa Tijarice (Dalmacija), II koju su doselili, kako narodna predaja kaže, iz Dicma 'kod
Sinja (Dalmacija); B r e š i ć i - prije se zvali ć pOrijeklom su iz Dalmacije; Č II b e-
l i ć i - iz Dabranje (Dalmacija). Godine 1741 spominju se II Zastinju; Đ e k e - su došli sa,
Drinove đ kod Livna; ne znaju odakle su porijeklom. 1741 i 1815 godine ne spominju
se na Livanjskom' polju; K e l a v e - ovamo doselili iz Dobroga prije 60 godina;. daljom
starinom su iz Roškoga polja. (Vidi: đ ć K o ž i e e - došli sa Drinove đ kod Livna;
o svom porijeklu ne znaju; K r i š t e - doselili iz Dobroga, a II Dobro iz č Staro-
sjedioci su II Livanjskom polju. 1741 i 1815 godine spominju se u č č
(Kupreško polje), Krište su doselili iz Duvna č 19 vijeka
124
; K r i v i Ć i - iz J'agodnjaka
(Tušnica) ; starinom su iz Bugojna. 1815 godine bilo ih je tl č (zaselak Lopatice),
gdje ih ima i danas; K u l i š i - jedan došao pred 3 godine »na ženinstvo« iz Golinjeva. Prije
su se Kuliši zvali ć pod takvim imenom spominju se 1741 godine II Golinjevu; M a-
ć - doselili iz Zidina u Sturbu, a odatle ovdje. (Vidi Zidine); ć - došli iz Grgu-
ć starosjedioci u Livanjskom polju. (Vidi Prolog); M a n đ e r"a l e - doselili iz Vidoša po-
rijeklom iz Sinja (Dalmacija); IVI a r e l j e - davno doselili od Travnika, najprije u Dobro (gdje
se spominju 1815 godine), a odatle u Podkraj ; M i h a l j e v i ć i - došli prije 40 godina iz
Livna. Starosjedioci su u Livanjskom polju; M i l o r a d i - ne znaju odakle su porijeklom;
navodno su od davnine; đ prema podacima iz 1741 i 1815 godine nigdje se ne spominju;
p a v i ć i - došli iz Podhuma u Podkraj; porijeklom su iz Tijarice (Dalmacija); P r a v d i ć i
- prije 15 godina doselili iz Dobroga; tamo su starosjedioci. Bilo ih je 1741 i 1815 godine;
S a l a p i ć i - do:seli1i iz Grboreza. Predaja glavori da su davno doselili sa Klisa (Dalmacija).
Muslimani Đ e b o - su 'starosjedioCi; R a m i ć i - su iz Duvna.
Dobro se nalazi 2 km južno od sela č i ceste koja iz Livna vodi u
pravcu Kupresa. Samo naselje smješteno j e na dvije strane jednog manjeg kraškog
polja, kojemu je prilaz ·vrlo č U darovnici kralja Stjepana Ostoje iz 1400
godine spominje se neki Vladko š č ć »zdobroga«125. U selu i danas ima srednjovje-
kovnih nadgrobnih č koje č govore o naseljenosti ovoga kraja u srednjem vijeku.
Sjeverozapadno od sela je lokalitet »Gradina« za koji se ne može utvrditi da li je bio
kakvo prehistorijsko naselje, pošto na njemu nisu vršena č ispitivanja.
U popisu stanovništva 1741 godine može se primijetiti da, od 9 navedenih rodova
koji su II to vrijeme živjeli u Dobrom) samo jedan i danas postoji, dok se ostalima trag
'može pratiti u Dalmaciji. .
U selu žive samo Hrvati. B r n i ć i - ne znaju odakle su porijeklom; ć
ih navodi kod svetri č grupe
l26
• J o 1 i ć i došli iz Priluke; »jedan bio najmenik«
i došao prije 60 godina. Starinom su iz Sarajeva gdje i sada imaju đ K a r a d ž e -
su doselili iz Ciste (Dalmacija). K e l a v e - su porijeklom iz Roškog polja (vidi đ ć
K r i š t e - su došli iz č gdje se spominju 1741 i 1815 godine. Starosjedioci su u Livanj-
skom polju. U Dobrom su bili 1815 godine. L u j i ć i - su doselili iz ć (Dalmacija), L j u-
b i č i ć i - su došli 1932 godine sa Sviba (Dalmacija). Ima ih u Glavicama kod Sinja. M a-
g l i c e - došli iz ć porijeklom su iz Voštana (Dalmacij;i). M a II d i ć i - su doselili
iz ć starosjedioci su LI Livanjskoln polju. ·(Vidi Prolog). M a n đ e r a l e - su došli iz
Vidoš'a; porijeklom su iz Sinja (Dalmacija). M a r e l j e - su za »tul'ske vlade« doselili od
Travnika; u Dobrom ih je bilo i 1815 godine. M a r i n č i ć i - su došli iz č ],rod Livna;
1815 godine bili su II Dobrom. Za dalje porijeklo ne znaju. Dedijer ih navodi š ć
kod Ljubuškoga (Hercegovina) kao doseljenike iz Gitluka u ć

M o s t arc i - prije
60 godina, jedan došao kao )}ugovornik« iz Gubera, kod Krište; porijeklom su od Mostara.
1741 g9dine spominju se li č ć su starosjedioci; u Dobrom ih je bilo godine
1741- i 1815. T o k i ć i - su došli iz č gdje se spominju 1815 godine; za dalje pori-
jeklo ne znaju. U Rakitnom su ć doselili iz Mostarskog Blata
128
, u č (Rama)
B. Ž, ć nav. djelo, str. 70.
I. ć nav. djelo, str, 37.
1% J. ć nav. djelo, str., 179.
J. D e d i j e r, nav. djelo, str. 315.
Isti, nav. djelo, ,str. 330,
PORIJEKLO STANOVNISTVA
59
su i21- Rakitna »i došli su prije 1878«129. ć katolike i pravoslavne ć kod
svetri č grupe
130
. V i cl o v i ć i - s·J. starosjedioci u Dobrom; prije su se zvali
ć Vrd-oljaci .-;. došli iz đ ć (vidi' đ ć ć - Igu porijeklom iz
Dalmacije, ne znaju za mjesto odakle su doselili. I
č su č od Dobroga, nešto bliže cesti Livno-Kupres. Iznad sela,
VIse bunara })Jabukovac«, ima nekoliko· prehistorijskih gromila, koje, prema nalazima,
č iz halštatskog doba'31, - U historijskim, izvorima č se spominju 1400
gOdine
13
.
2
• Na nekoliko mjesta' u okolici, sela vide se manji skupovi ć - Gospo-
dari č bili .su livanjski. begbvi ć i ć ,I danas se vide ostaci jedne
turske đ koju narpd _zove ć kula«.
Stanovnici sela su Hrvati. f) e k e - n_e znaju odakle su- porijeklom. I v k o v i ć i -
su starosjedioci; godine 1741 spominju" se u č U ,Alajbegov Odžak (Kupreško polje)
ć su doselili oko _1865 godine iz" Podgrede kod l..ivna
1aa
. K e I ay a ....:..... je prije, 6 godina
doselio »mi. ženinstvo« iz _ Kela·ve su porijeklom iz Rbškog_ polja (vidi đ ć K r i-
š t e su došli iz P;risoja; starosjedioci 'u Livanj-skom polju (vidi, Prisoj e). L o a n č i ć i -,..
su starosjediocij bilo ih je 1741- godine "u č »Davno sp ,bili -odselili u Dalmaciju, pa
su se prOnovio U Otinovcima (Kupreško polje), č ć su iz 'Podgrede kOd Livna
J

a

Mihalj ć -' su došli 'iz, gdje su starosjedioci" (vidi Go1iiljevo). Rim'ci -"su
staro_sjedioc1 u Livanjskom ',polju; bHo ih le, u ć i ć Godine '1815
ne spominju se na- č Livanjskog polja. Ima ih u Sinju (Dalmacija), a Rimci
u č podkFaju č polje) 'su. iz č ć u Livanjskom polju, doseljeni po-
č -"20 vijeka
la5
. S u š e - su došli od č 'li314 godine bili su II ć
. ' .
Potocani -. 'Selo se' nalazi El lIjeve strane ceste koja vodi od '-Livna prema Ku"'
presu; Ž je, u smjeru SZ. ----:- JI. Stanovnici č su' Hrvati, Srbi ikavd
Muslimani. Hrvati su najbrojniji, a zatim ikavei.
Hrvati' su: A n i ć i ,- ne znaju odakle su porijeklom; D a 1 i ć i - starosjedioci u
Livarijskom polju. U Č su doselili iz _pdluke, gdje se spominju 1741 godine; J ,a II lt
v i ć - došli iz ć gdje se spominju 174i godine .. Daljim porijeklom S iz Dicma kod
Sinja. Prije II svjetskog rata bUo ih je u Podgradini, odakle su odselili u Sinj (Dalmacija);
L o za n č i ć i - su 1741 godine bili su u č (vidi č M i h a-
l.j e v ć i - su starosjedioci; M i š i ć i - ne', znaju za dalje porijeklo; 1741 ,godine bili su ,U
č P a v lov i ć i - ne znaju odakle su porijeklom. - P e r i š e - su .starosjediohi
(vidi đ ć Yi d o v i ć i - su došli iz Dobrog gdje.' su i starosjedioci.
Srbi 'i;kavci su: ,e r n o g o r c-i - doselili iz ZasUnja; startnom su iz Crne Gore. Slave
đ C v i j e t i ć i -, iz Baljaka (Šuica), tamo' su doselili iz č kod GrahovD..
Slave đ e v a p i -: porijeklom iz Baljaka Slave đ J a g o'"
d i ć i - doselili iz č (Grahovo). Slave, Nikoljdan; K a n I i Ć i - iz D. Malovana blizu
Suice. Slave Đ đ M i l i s a v,e - iz Eminoya Sela (Duvnp). Slave Nik6ljdan.
Muslimani Z i š k e ,doselili su' se iz' L'ivna.:
Zabljak se nalazi u neposrednoj blizini Livna (2 km). Cesta koja vodi od Livna
prema D.uvnu dijeli selo na dva dijela. Gornji s lijeve i jednim dijelom s desne strane
ceste; i Donji ZabIjak" s des11:e strane ceste. Selo je, kažu mještani »d'obilo ime po vrHu
2abljak«,koje izvire na č Gornjeg 2abljaka.
Stanovnici Ponjeg Zabljaka su Hrvati i Srbi ikavci" a II Gornjem 2abljaku su'
H!vati, Srbi .iikavci i Muslimani.
Đ M. SI :ii' i l i P o v i ć nav. djelo,' str. 123.
130J. ć naV. djelo, str. 179.
la-1 M a n d i ć nav. djelo, str. '13.
1821. ć nav. djelO', str. 37.
Isa B. Z. Mj loj e v i ć nav. djelo, str. 8"0.
l'S' Isti, nav.' djelo, ',str .. 82.
Isti, nav. djelo, str. 116.
'.1 ;, ,,',
60
MARIO PETRIC
j
Donji· Zabljak - Hrvati su: ć - ne. znaju-odakle su porijeklom; ć -
porijeklom iz Zeževice .tamo· 'i danas imaju svojih đ ,Godine lSUi bilo je
ć II ,Zabijaku; B a k o v i ć ......:... došli iz Prologa, a porijeklom su i_z ć kod, Sinja,
gdje ih i ima. U Sinju i po Sinjskoj Krajini ima 'mnogo ć U Kuti
(Kupreško polje), Muslimani ć su B i li ć i - porijeklom' iz š
(H'ercegovina)';' B r ci i ć i,' starosjedioci ll- Livanjskom polju. Ovdje su doselili"; ·iz Kamen-
skoga Đ gdje sli prije austro-ugarske okupacije bili odseiilL Ima ih '-u _GaU .i··otoku
kod Sinja (DalmaCija). ć ih' navodi' kod 'svetri č grupe
137
• U CapFazlijama
se -spominju 174'1 godine';' Ereezi -'- starinom iz Hercegovine (vidi č Jolit1·
došli od, Sarajeva;' "J' u' r č v i ć i ---..:.. porijeklo.m iz Vinke. Godine 1741 spominju se li š ć
Kotarei - prije 20 godina doselili iz, Aržana (Dalmacija). U Lipi se spominju 1741
, K l' e š 'e - ne ,znaju oda,kle su eklom; ,K roI e - prije 20 godina došli iz Kamenskoga,
epal,macija). Tamo .je ,samo ,brat; L o v ri ć i - došli iz ž Porijeklom su iz
palmacije, od Sinja. U Zastinju ih, Je bilo 1741 č i danas", im_a ,mnogo ll, Sinj tr
i po Cetinskoj" KrajinL ,U ,Osmanlije (Kupreško polje) ć su se doselili od Sinja, li :prvoj
polovici' 19, v.ijeka.138. ć ill tretira, kao, dalmatinske Bunjevce
U9
. U yarVaru (Rama')
ć su t:lošli priJe i878 godine, a su iz Duvna'140. tr selu Smokinju (DžematRasno)
ć sU: iz vrgorca ,(D?-lmaCija)l41; ć - ć -:- prije 2
godine' dO'Šii 'iz "Podhuma. Starinom su iz Ž č kod Vinice; p"a v i ć i - Iz_
došao na _ženinstvo kod; Ž Ć kojii su iZ1,1mrli«. Daljim_ su sa
(Daltp.acija); Ha Ć i -:--:- doselili iz G. Rujana, a t·a'mo su došli! oko 1820 godine iz ,okoiice
Sinja gdje ih danas ima. PO selil1,1a zapadne Hercegovine, u' ,okolici š
u Veljacima" š ć ima ć

S a l a p i ć i - doselili iz Pr9loga sta-
rinom su iz Otoka koci' a' tu 'su, došli- sa K-.fisa (Daimacija); T o t e - došli jz ',u
, Provu se spominju 41 ,.godine; V rd o l j a e i - iz
Srbi ikavcLsu:, A,rna u ti '--,- koji su se prije zvali Mihalj;ica; porijekloJ;Il su iz Dal:"
macije. _Ovdje su se doselili iz Gubera".' Slave Nikoljdan; -M i t r a ai e,i .,- ne zPf:\ju .$U
po'rijeklom. Slave Đ đ đ - ne znaju za dalje l?or1jeklo. Slave Đ đ
Z d e r e, - došli iz Zastinja' poslije II svjetskog rata. Slave Jovanjdan. '
Nekada su u D. ,Zabljaku ži_vjeli Muslimani N u,mb e g o:v
J
i ć i, ,o. r m a n i i S, p a-
h -i ć i. -, ć i Ormani su odseliH u Livno, a ć ll" Ankaru.
Gornji 'Zabljak Hrvati: B a b i ć i - doselili sa š (Dalmacija) prije II svjetskog
rata. Bandovi -, su !doŠli sa Voštaha (Dalmacija) godine 1879; CuI'e' -....: su se doselili 'iz
Bukove Gore; daljim 'porijeklom su,' iz Hercegovine; G a r i ć i 1- ne znaju odakle" su pori-
jeklom; M i l o 1 o ž e - iz Voštana (Dalmacija),; M ra d i n e ----:- došli IZ' Dalma.:..
cije; R n č i ć i: --.:.. porijeklom' iz 'Budimira kod Trilja (Dalmacija); došli su prije 100' godina;
K -t hri' ć i iz Jagodnjaka (Tušhica), porijeklom od Bugojna; V u k i:qli n i - nedavno 'došli
iZ đ ć daljim porijeklom od Duvna (vidi đ ć
Srbi ikavci su: B o š n j a e i - doselili iz Pr'isoja; slave Arandelov-danj M a r i ć i' -
došli iz' D. (Kupres); Đ đ ć ..:...:..., ne znaju -'su pori-
jeklom; slave Đ đ N e n a d i ć - iz č doselio 'prije '5 godina-j' 'slavi Nikoljdan.
su: a a b e z i, 'I.' e r z i ć i i Vl', e b c i. - Ne ,inaju odakl,e porijeklom.
Rapovina 'je' gotovo dio D. Žabljaka. ,Nalazi Se s 'lijeve 'strane', ceste
'Koja iz Livna- vodi prem'a Splitu. Stanovnic'i su Hrvati, ',osim- jedne srpske' i jedne inu"-
slimanske porodice.' ,
'Hrvati su': 'B a-k o'v i ć i ''':':''' 'porijeklom iz Dalmacije, 'iz okolice Sinj'a'; :a r a l e - davna;
doselili iz Dicma kod, Sinja (Dalmacija); e o n d r i ć i - doselili 'Olto 1879 godine sa' SVi,ba
lao Isti, nav. djelo, str. 85.
137 J. E r.rl e l j a n o v i ć nav. djelo, sJr. 179.
138 B. Z .. ć nav. djelo, str. 317-.
J., E r d e l j a:ti o v i ć nav. djelo, str.'76.
HO M. S. ć nav. djelo, str. 92.
Ul B'. Z .. M i loj e v.i ć nav. djelo, str. 395.
iH J. D e d i j e r, :nav, djelo, str. 314' i 320.
. ,
:,J
PORIJ'EKLO
(Dalmacija);' D ž'a j e - "došli iz Lištaria; porijeklom su 'od Aržana' (Dalmac;ija);. E r e e z i -:-
.starinom iz Hercegovine. Godine 1815 bili su u Rapovini, (vidi č K r e š e ---: ,prije se
zvali Drinovac. Porijeklom -su iz Drinovaca kod Ljubuškoga (Hercegovina); L o V r,i ć i -,pori-
jeklom iz Dalma-cije, od Sinja (vidi D. M a r i n č ć i -,- .doselili ,iz DobrQg; za dalje
porijekl,o 'ne znaju; Š a r i ć i - došli iz Grabovice; daljim porijeklom su sa (Dalma-
cija). Srbi ikavci su: A r n ut i - koji su došli iz Gubera. Slave Nikoljdan.
Muslimani su H; o d ž i ć i ne znaju odakle· su porijeklom .
. Veliki Guber se na cesti koja iz yodi prema, Splitu .. 9d Ltvna je
udaljen 5 kn!. V. Guberu pripada zaselak ć Dolac.
Stanovnici su Hrvati, Srbi ikavci i Muslimani.
Hrvati su: B a k o v i ć i - koji su se dos,elili iz ć lwd S{nJ& (Dalmacija), v':.
D. Zabljak; 'B a r a č i - došli iz RapoV1ne, a li Rapovinu doselili iz Glavica -kod Sinja (Dal-
maciJa>,. ,U Livanjskom polju su starosjedioci; B ral e - doselili, ,sa -Sviba (Dalmacija); prije
'bili u ,Dicmu kod Sinja; e e k e - ne znaju odakle su porijeklom (vidi ć C.o n-
d r i ć i - doselili sa Sviba (Dalmacija); D o 1:i ć i - ,došli iz Ž ć su u Li-
vanjskom polju. Spominju se godine 1741 u ć t Priluci,. a 1815 u ć č ć
V. ć U Brdski ,P6dkraj. č polje) ć .su, došli iz M,. ć oko ,18'85 go-'
đ

U ć

(R'ama) starinom su iz Dalmacije
144
; D ,ž e p i n e ne,' znaju odakle' su
porijeklom; bilo ih je 1741 godine.' Prav. Džepine .u VidoiVU SelU ·(G. Unac). došli su pred bunu
iz GrahovalAi>; ,Karadže doselili sa 'Ciste (Dalmacija); ć prije se zvali
Bota,'" 'a doselili se sa Tijarice (Dalmacija). U Otoku i II 'Glavicama 'kod Sinja, ima ih, i danas.
U Komo-ranima' se 17.41" godine. Muslimani ć ,u Dugama (Rama) doselili· su
se iz Boljkovca II bugojanskom srezu
146
, a ć (Muslimani) u Doljanima ,(Rama) stari-
nom su.' iz Skoplja
147
; M o s t a,r e i - doselili č 19 v,ijeka 'od Mostara u Livanjska
polje; O j van - došao iz đ ć gdje ih je bilo 1815 godine. Za dalje pOl'ijekl6 ne ,znaju;
Petre - u »tursko doba« došli iz ć ,(zaselak č na zemlju b,ega ć
iz Travnika.- U' đ ć se spominju .1741 godine; S t a n i Ć l --...:.. prije se zvali ž ć II
Guber su došli :iz Livna, gdje se spominju 1815 godine. ć li Prologu su im đ Š o-
Š i Ć i - došli od Aržana prije 80 godina na zemlju bega, ž ć iz ,Sara-
jeva. Š š ć u Grabu kod Ujubuškoga (1;Iercegovina) došli su od Nevistine Stine kod Imotskog.a
(Dalmacija)148., U š ć kod Ljubuškoga Š š ć su došli iz
Srbi ikavci: A r n a u t i - prije Mihaljica. Doselili iz Č »za turskog tloba«.
U .Caprazlije su prešli iz palm.acije, iz Kosore .vrlike. Slave Nikoljq.an; ,B ail o - ne
znaju odakle su. po:rijeklom. Slav.e ,Jovanjdan; Ć e b e d ž ij a- došao iz Hercegovine kao'
»ugovornik« kod Milice ć Slavi JovatJ.jdan; D II V n'j a k -.: došao »na ž kod
Arnautaj' porijeklom' je od' Kupresa. Slavi đ Ć I l u ll:: i ć i - por,ijeklom iz Bosne.
»Ota.c' je ugovornik sa Radetom«. 'Slave, Stefanjdanj K o z o m a r e - prije HW godina došli iz
:sdg'daša. Daljom: starinom su sa Kozare; L a g a lt i (Lagan) '------ zvali' su se', Milisave,. p'ori-
jeklom su iz Eminbva Sela, kod Duvna.' Slave Nikoljdan; N a eri ov i ć i --:- prije 90.'godina
došli iz Dicma Sinja (Dalmacija). Slave 'Jovan:jda,n; P a ž i n i - (u zaseoku ć Dolac)
starinom predaja kaže, iz Crne Gore. Bili, su' kmetovi ć S'lave Đ đ Dedijer
ih navodi u ć (Dubrave u Hercego,vini) kao doseljenike iz. Popova. Slave Petrov-
.dan
1
?O; P o (t) k t a j e i - iz Prova, gdje su doselili iz Promine kod Drniša (Dalmacija). Slave
Nikoljdan; R a e e ...-: došli od Zadra »u tusko doba«. Slave Jovanjdan. Na nadgrobnoj, č
II pravosiavnom' groblju, u. Guberu, spominje se Mitar Raco" koji je umro 1831 godine; R a-
d e,t e - starinom kako 'predaja kaže, iz Crne Go,re. Najprije :su se u Držanlije, a
H3 B. Z. ć nav. djelo, str. 117.
lH M. S. F i l i p o v i Ć nav. djelo, str. 105.'
l,{5 P. đ ć Uhac ć SEZb, knj. 30, Beograd-1948, str. 118.
Hil M. S. F i l i il o v i ć nav .. djelo, str. 118.'
111 'Isti, nav.' dj.elo, str. 162.
HS ,J. Dedijer, nav. 'djelo, str. 318.
149 Isti, nav. djelo, str. 324.
lIJO Isti, nav. djel-o, str. 269.
62
MAP.IO PETRIC
odatle ih preseli F.irdus .. beg II Guber. Slave Stefanjdan; T r i š e - najstariji II Guberu. Za
dalje porijeklo ne znaju. Slave Jovanjdan; Z. d e r e -_ došli iz đ ć Bilo ih je uRujanima,
a tamo su se doselili iz Dalmacije. Slave Jovanjdan. tf đ (Kupreško polje) Zdere su
došli iz Rujana (kod Livna) krajem 18. vijeka. Slave Jovanjdan
151
,
Muslimani su: B i 1 k i ć i - prije ć od davnine su II Guberu; D i,z d a r i -
(u ć D6cu) »doseli'o na miraz«_ iz Grboreza prije 70 godina: J a h j a f e II d i ć i -' (u
ć Docu) došli 'iz Zastinja prije 80 godina, na zemlju ć J a II d r ć i - ne znaj1f
odakle su porijeklom; S i t II i ć i - prije su se zvali Š ć ,živjeli II D. Rujanima. Firdus":'
beg- im je oteo zemlju II Rujanima pa su odatle preselili »'na kmetovsko selište« Rašid-efendije
ć
Mali Guber
Hrvati: e u p e ,prije se zvali Dišijen; ne znaju odakle su porijeklom; D e r o n j a
starosjedioci u LivanjskQm polju. U Komoranima se spominju 1741 godine; D o l i ć i - došli.
iz ć starosjedioci II Livanjskom polju . "(vidi V. Guber); D r i n o v c i - starinom su iz
Drinovaca kod Ljubuškog (Hercegovina):-' U Guberu su sP9minju 1815 godine; I š t u k - (Ištuk-
ć -> došao prije 3 godine iz č ć '»na ženinstvo« kod Markova; daljim pori-
jeklom su iž Dalmacije; J u k i ć i. - porijeklom iz ć kod -Sinja gdje ih i
danas itna. Za turske vladavine doselili u Livanjsko polje. Godine 1741 spomiriju se u·,-Cele-
ć tJ oluku č polje) ć se doselio iz Ć kod Sinja, oko 1881 godine
152
. U
Radasliju č polje) ć se doselio iz ć 1911 godine
153
i., u ć č
je doselio iz ć kod Sinja
154
• ć ih navodi kod svetri č grupe
165
,;
M a r k o v i - ne znaju odakle su porijeklom. Godine 1815 bilo ih je II Guberu. ć
Markovi -.:.... su zastupljeni kod svetri č grupe
156
; p o p o v i ć prije 30 godina došao
II Guber; dotada -je »odao 'po svitu«. Ne zna za porijeklo; S t a n i ć i - đ onima u V.
Guberu; prij'e se zvali ž ć došli su Livna.
Muslimani: B II t, k i ć i -'- ne znaju odakle su porijeklom; M i l a e i (Milak) - iz
ć tam'o ih više nema, ali 'i danas postoji -»Milakova mala« gdje J'll nekada živjeli;
Š e h i ć i ne svom porijeklu; Vel a g i ć i - došli- iz Golinjeva prije 30 godina; Z i j a-
ć - odavno u'Ouberu; Zrn·e- - znaju za porijeklo'.
Srbi ikavci su samo P o (t) k r a j e i - koji su doselili iz Prova; daljim porijeklom
su iz Promine mOld Drniša (Dalmacija). Slave Nikoljdan.
Komorani ,SU 1 km udaljeni od M. Gubera u pravcu jug,a, sa desne strane ceste,
·koja iz Livna vodi prema Splitu. Stanovnici su -Muslimani, Hrvati i Srbi ikavci; najbroj-
niji su Muslimani.
Muslimani: ,B a Lj e i (Baljak) - došli davn9 iz ć (kod Sinja Dalmacija); B o-
r i ć i - doselili iz Jabuke kdd Trilja ( Dalmacija); u selu ih drže za »akrame« - posjednike;
q.rahe - ć Kalenderi - iz Livna; starinom navodno iz Turske; M_ilaci -
(Milak) - iz ć M u f t i ć i - doselili iz š ć prije 54 godine; N u m b e g o v i ć i -
iz Podhuma; S e h i ć i - došli iz V. Gubera.
Hrvati: D r i rl o v c i - došli iz Gubera; daljom starinom iz Drinovaca kod Ljubu-
škog (Hercegovina); P e r' a j i c e - došli, iz Orguza; tamo su doselili iz Glavica kod Sinja
(Dalmacija); Siške - (Šiško) - porijeklom od Studenaca (Dalmacija); ć - doselili
davno iz ć i dalje porijeklo iz Dalmacije; 1741 godine ,spominju se ,U ć V r d 01 j a c i -
porijeklom iz Dalmacije (vidi: Prolog)-; Z II l j e v i ć i - porijeklom iz Otoka kod Sinja (Dal-
macija); 'ima ih kod svetri č grupe
157

m B. 2. M i loj e v i ć nav. djelo, str. 67.
l,Ug Isti, nav. djelo, str. 134.
HS Isti, nav. 'djelo, str. 140.
1-151 ,Isti,. nav. djelo, str. 148.'
,lG!} J. E r d e l j ci. n o v i ć nav. djelo, str. 179.
lllB .Isti; nav. djelo, str. 179,
HI7 Isti, nav. djelo, str. 179.
PORIJEK'LO STANO'VNISTVA
63
,
Srbi ikavci: 'R a d i ć - ·iz č 1946 godine »na. ženinstvo« kod Zdere;
slavi Tomindan; Z ct e,]: e - iZ' Daljim porijeklom iz Da,lmaCije; slave Jovanjdan.
Grborezi. - Selo se nalazi 1 km. južno .od ,Komorana, s desne strane, ceste koja
jz Livna vodi prema Splitu. š je i muslim,msko, i jedna srpska
porodica.
Hrvati su: ,Bad'rovi - došli iz Podgradine: starosjedioci su lli ;Livanjskom, polju
(Vidi: Podgradina)j B a r a Č i - došli iz Turjaka kod Sinja (Dalmacija) za »vrime Austrije«.
starosjedioci su u polju. Godine 1741 i 1815 bilo ih je',mnogo na č Livanj-
skog polja. Ima ih u zapadnoj Hercegovini, u okolici Lj'ubuškoga', u' selima: š ć kamo su
došli od Vrgorca, (Dalmacija)158, II Otoku, š ć Studencirq.a
1li9
; B o 19 t i n i. -- porijeklom
od Aržana (Dalmacija); B ral eo -. iz Dicma kod Sinja (Dalmacija); (Vidi: ć e o n d r i ć i
- sa Sviba (Dalmacija)j Curak - prije se zvali ć - poriJeklom od Duvna; nero-
nj e - došli M. Gubera; starosjedioci su u Livanjskom polju;' D o li ć i -- najstariji u Grbo-
rezima, starosjedIoci u Livanjskqm polju; J u k i ć i', - i.z ć ltod Sinja' (Dalmacija); vidi:
M. Guber; č .:.- iz Graba kod (Dalmacija) »za vrime Austrije«; Kp-
tarci - doselili iz Aržana (Dalmacija) 1924 godine; ć - doselili iz Zidina; Stari-
nom su iz Hercegovine; Markovi (Markov) _- iz M.' Gubera; za dalje porijeklo ne znaju
(Vidi: Guber); Ma ć .-..:.. doš,li \Z č 1937 godine; daljim porijeklom, iz Kamensko-g
(Dalmacija); P e r k.o i ć i ...:....._ porijeklom sa Poljaj P o cl ru g --::- doselili iz Dicma
kod Sinja; ima ih u Sinju S a l a p i ć - iz' Orguza; daljom starinom sa Klisa
[Dalmacija); S č ć i - su došli iz Dalmacije; starosjedioci' su u Livanjskom polju." De-
taljnije o 'nJima vidi pod Bukova Kod č ć u postOji č predaja:
Kad su Turci osvojili Bosnu, knez Miroslav č ć s bratom Vatroslavom dade ,btpor Turcima
II Orguzu. Turci ih pobijede, a,' oni pobjegnu u Dalmaciju. Poslije: se jedan od ć povrati
i od njega č svi č ć II Livanjskox:n polju; -S u-<l a':r ....:... zva:ll' se .prije ć bili
Tripalovi kmetovi u Sinju (Dalmacija). ć ih nalazi kod svetri č grupe
160
;
Tandara - doselio od ć - došli iz Komorana; daljim su iz
Dah:nacije; V r d o l j'a c i - p.orijeklom iz Otoka kod ,Sinja' (Dalmacija); šukundjed
najprIje -ll Odžak, a odatle 'u Grborezej yu k a d i n i '- došli ii đ ć daljim porijeklom
iz Duvna (Vidi: đ ć .
. Muslimani: H o d ž i ć i - starosjedioci; K a ill b e r i -' ne znaju odakle su porije-
klom; M i l a c i (Mi1ak) - ,iz ć M u s i ć i - iz, (Kupreško" polje; O fi e r a-
g i ć i - iz Podhuma; Vel a g i ć i - došli iz Golirdeva.
Srbi ikavci: J a n k o v i ć i - došli' iz Dalmacije.
Zastinje - Selo se nalazi u podnožju. Kruga, zapadno od Livna; s Livnom je
gotovo ·povezano.: Stanovnid su- Hrvati, Srbi ikavci i Muslimani.
Hrvati: ć -_porijeklom od Studenaca (Dalmacija);-najprije su došli u ć
a odatle u Zastinje; D ž a l --I iz ć kod č polfa; 'T e k l i ć i - doselili iz
Grboreza; daljim porijeklom iz Dalmacije/---od Vrlike; T o m a' s i (Tomas) - iz_ V. ć pori-
jeklom su iz Emin6va Sela kod Duvna. I Dedijer navodi Tomase, ---'kao starosjedioce u Emi-
novu Selu
161
. '
Srbi ikavci; Crn o' g o r c"j došli' iz Č ć daljom starinom su, kako im pre-
daja kaže, iz Crne Gore. Slave, đ L o v r e n - doselili od č Slave Đ
đ M a l j k o v i ć i' --' iz' Prova; tamo su došli, sa Uništa (Grahova). Slav.e Jovanjdan,'
p a ž i il i - iz ć Doca; daljim porijeklom iz Crne Gore. Slave Đ đ
MusFmani: B o b a n i - ne znaju odakle su ,porijeklom; J a h j a'f en d i ć i (sami
kažu ć .- starosjedioci u Za.stinju; K II d r i Ć i - »starovnici« u Zastinju,
č se svoJim č dijelom za Selo je izduženo u
smjeru JI-SZ i paralelno je sa cestom, koja iz Livna vodi prema Grahovu. Zapadnim
158 J. Dedijer, nav. djelo, str. 314.
1.59 Isti, nav. djelo, str. 315.
lCO J. Erdelj ć nav. djelo, str. 179.
Dedijer, nav. djelo, str. 347.
64
MARIO PETRIC
dijelom č č sa V. ć Iznad ,oba sela diže se jedna nasuta gradina,
na kojoj se našlo fragmenata glinenog đ iz prehistorijskog i rimskog doba
'62
• Sje-
verno od č ima jedna ć gromila, koju narod zove Mala gradina; na toj gromlli
se našlo mnogo glin'enih fragmena,ta. U selu je đ € nekoliko 'filmskih MtlpilSia i
jedna rimska grobnlca
163
, Na temelju' ovih nalaza· može se č da je ovaj kraj
bio naseljen još u prehistorijsko i timsko doba.
Današnje stanovništvo je gotovo ·sve hrvatsko, osim jedne srpske i jedne musli-
manske porodice.
Hrvali: A n d a b a k -, prešao iz ć a tamo doselio 'iz Odžaka. Prije su se zvali
. Rogulj, i pod imenom spominju se 1815 "godil?-e II Odžaku, ć i Rujanima: Daljim pori-
jeklom su od Drniša (Dalmacija); š ć - prešli'iz .Rujana; porijeklom su iz Zasioka
(kod Sinja). 'Godine '1741 bilo ih je u č '1 č U Vrpolje (Rakitno), š ć
doselili s ,Mrnjavaea, kod Imotskog; zvali se 'Caglji. lina ih II IvlrIijavcima i Kupresu
164
; B u-
diše - doselili iz Dalmacije, od ć Cvrlje doselili iz -Glavica kod Sinja, gdje
ni još i danas ima; t a ć i j a - došao iz Bajaga:? kod Sinja' (Dalmacija); tamo ih i danas
još ima; t a var - doselio iz ć kod Č tavari -u ć su doselili iz ć


a tu su došli iz u Buškom Blatu
16
'6.,lJ .Gornj'oj Rami su a u' Lmm
(Raina) su starinom Vidoši iz Gostuše II Hercegovini; odakle' su dosEdili oko 1860 godine
168
;
D a l i ć i - iz Priluke gdje su starosjedioci; 'D o l č iz Gubera, starosjedioci u- Livanj-
skom polju; K a s a 1 o - zvali se ć došli iz Prologa' gdje su starosjedioci; K II r b a š a
-, iz ć doselio II Prisap, a oda't1e u č daljim' pbrijekl0tIl iz -Dalmacije; L a š t r e
- starosjedioci II Livanjskom polju. U' č i č ih)e bilo godine 1741, a '1815
u V. ć i Mišima. Laštra' ima II Sinju (Dalmacija;)' ć -' iz Aržana (Dalmacija),
ć ć im se ugpvorio kod,Klare Šeremet«j č ć '-, ne z'naju odakle su porijeklom;
1815 godine sp'ominju se u Dobrom .. Dedijer ih navodi u š ć kod Ljubuškoga (zapadna
Hercegovina), kao doseljenike iz Citluka u ć

R u b i ć i - iz ć daljim pori-
jeklom su iz Dalmacije; ne znaju odakle su doselili;' Seremet'i - starosjediod. -U Prlluci
se spominju 1;'/41 godine, ,a u č su bili 18,14 godine. Neki su 'odselili u'Dalmaciju,'na Tija:-
ricu, pa su se ponovo ć U č č 'polje) neki Š se doselio 'iz
Dalmacije sredinom '19 yijeka
110
; ć ć porijeklom od Duvna; a iz
plemena su Mijata ć poznatog hajduka ,U tom kraju. U ć su ć bili godine
1741 i 1814.
Srbi ikavci: Arnauti - Kosore kod Vrlike (Dalmacija); slave Đ đ
Muslimani: T, II f e k č i ć i - ne znaju odakle su porijeklom.
ć su zapadno od č i s njom su gotOVQ spojenL-' Ovaj kraj bio je nase-
ljen još u prehistorijsko i rimsko doba. U historijskim izvorima ć se spominju prvi
put 1400 godine ( ... Cvit>miriz ć ć se sastoje od Velikih i Malih ć
Stanovništvo je gotovo sve hrvatsko? osim nekoliko muslimans!::ih porodica.
Veliki ć - Ervati: A n d a b a k - doselio iz Odžaka; prije su se zvali Rogulj,'
i,pod tim imeno'm spominju se godiJ1.e 1815 u ,Oc:lžaku, Ć ć i ,Rujanima. Nayodno su od Drniša
(Dalmacija); B e k a vac - ne znaju odakle su porijeklom; B' fl i ć i - porijeklom .od Stude-
naca (DalmaCija); B II l j a n i - iz Karakašice kod Sinja (Dalmacija); Buljana ima u Sinju i
po Sinjskoj krajini; e e č II r a - došli, iz č kod č e o n d r i ć i -:-'- prešli iz
Rapovinei porijeklom 'su -sa Sviba (Dalmacija); C'a l e t e - porijr.:-klort1 iz Voštana (Dalma-
162 M. M a n d i ć nav. djelo, str. 7 i 8.
Ha Isti, nav. djelo, str. 8'.
lij!! J. D e d i j e r, nav. djelo, str. 330.
1U6 B. Z . .;1.1 i loj e v i Ć nav. djelo, str. 124.
lue Isti, nav. djelo, str. 126.
lG7 M. S. F i l i P o v i ć nav. dJelo, str. 71.
l6a Isti, nav. djelo" str. 120.
leg J. D e d i j e r, nav. djelo, str. ;315.
170 B. Z. M i loj e v i Ć nav. djelo, str. 142.
171 1. K U k u l j e v i ć nav. djelo, str. 37.
PORIJEKLO" ST ANOVNIŠ'I"VA
65
cija); D a l ć i - došli iz Priluke; starosjedioci su II Livanjs-kom polju; G o t o v e i - pori-
jeklom iz trogirske Zagore; došli' su nešto poslije okupacije; č '- doselio 1958' godine
iz č daljim porijeklom iz Dalmacije (vidi č ć - doselili ·iz
Cit1uka kod Sinja. Godine 1741 bili u č ć a 1814 spominju se na nekoliko mjesta II
Livanjskom polju; M a r i j a n i - ne znaju odakle sU porijeklom; N i Č e - ne znaju odakle
su porijeklom; u ć i č ć su bili 1814 godine; R II b i ć i - porijeklom iz 'Dal-
macije; bili su u ć kod č i odatle su došli u ć S e r e fi e t i - staro-
sjedioci; II PrUuci su bili 1741 godine, a u č SJ e s te - iz K:arakašice kod Sinja
{Dalmacija); Tabaci (Tabak) - došli sa Kamenskog (Dalmacija): Tomasi - porijeklom
iz Eminova Sela kod Duvna. Dedijer navodi Tomase kao starosjedioce II Eniinovu Selu
172
; T o ...
m i ć i - (H) A j d II k ov i ć i - porijekl;om od Duvna, a iz plemena su Mijata ć poznatog
hajduka iz toga kraja. U ć su bili 1741 i' 1814 godine.
Muslimani: Ć r o' - »od postanja« su u ć M r Š e - od starine u ć
'l' o r l a e i - su »od postanja« u ć
Mali ć - Hrvati: ć - porijeklom s Voštana- ć -
doselili iz Podgradine; daljim, porijeklom su iz Dalmacije (vidi Podgradina): D a l i ć i - došli
iz Priluke; starosjedioci su u Livanjskom polju; D o l i ć - doselili iz Ž ć starosjedioci
su u Livanjskom polju (vidi V. E r e e z i - su ,ovdje došli Iz Priluke; daljom
starinom su iz Hercegovine. Godine 1741 bilo ih je u č ć a 1815 u PrUuci, Rapovini
i Zabijaku. Ima ih kod Sinju u selu ć U .osmanlijama (Kupreško polje), č se,
vode porijeklo od ercega Stipana«, Doselili su se iz Trebinja u Padhum (kod Livna). Tu
su živjeli neko vrijeme i krajem 18 vijeka došli. u Osmanlije
173
; G e l e (Gelo, ć - prešli
iz ć Porod,predaja kaže da su oko 168,0 godine doselili, iz, Vrlike (Dalmacija). Godine
1741 bilo ib je u ć ć a 1815 II č ć i ć K a r a II l a ,- prije
se, zvali ž ć davno doselili od č - ž ć iz č spominje i č ć u
popisu knezova i vlastele narodi:1 slovinskoga, ž ć je bilo, II Sinju (Dalmacija) do svršetka
II rata; K o v a č i, - starinom iz Herceg(,)Vine, iz Ljutog Doca. 1741 i 1814 godine bile
ih je na nekoliko mjesta II Livanjskom polju. Od 1814 godine spominju se pod imenom č
a 1741 godine kao č ć (Covaeevich), Samo u Lipi i ć spominju se 1741 godine
pod_ današnjim imenom č (Covac). č ć navodi đ knezovima i vlastelom naroda slo-
vinskoga - Covacich od sella Covacichia iz Livna
174
, To su vjerovatno današnji č jer
ih je pod tim imenom bilo i 1814 godine. Dedijer ih navodi ,na mnogo mjesta u č I
zapadnoj Hercegovini. Prav. č ć (Nevesinjsko polje)175, u Džinovu Dolu (Ne-
li Poljicima (Popovo), ć (Nevesinje), a .katolike na Humcu kod Ljubuškoga,
koji su došli iz Posušja; zatim ih ima još č š ć i Tihaljini1
76
; ć -
prešli iz V. ć davno su doselili iz Citluka kod (Dalmacija), Godine ,1741 bilo ih
je u č ć M a r i j a n - doš.ao iz V. ć Ne znaju odakle su porijeklom; OYlo-
v i ć i - doselili sa ć kod Sinja (Dalmacija); p u d ž e - starosJedioci uLivanjskom
polju. U Mišima se spominju 1741 i 1815 godine, U M. ć pudža je doselio od Banja-
luke (kamo sU se bili preselili) k svom stricu. ć R i m e i (Rimac) - su starosjedioci u
Livanjskom polju (Vidi: č Š e r e-m e t i - ·došli iz č starosjedioci U Livanj-
skom polju (vidi: č Tabak - je doselio· iz Kamenskog (Dalmacija); Toto '- jz
prispa; od ,davnine su u Livanjskom polju. U Provu se spominju godine 1741.
Muslimani: M a Č k i ć i - kažu da su »odvajkada« u ć - Citavi M. ć
bili su Firdusovi, a onda ć iz Livna,
Prituka se nalazi 3 km sjeverozapadno od M, ć s desne strane ceste Livno
-Grahovo. PrHuci pripadaju zaseoci Dolac i Vašaravine. Iznad Vašaravine je lokalitet
»Gradina{(, gdje se ,našlo ostataka iz' prehistorijskog i rimskog doba
1
'n.
U Priluci žive i jedna porodica Srba ikavac.a,
----
172.J. D e cl i j e r, nav, djelo, str .. 347.
Ha B. Z. M i loj e v ć nav, djelo, str, 76.
lU A. K a Č i ć - M i o'š ć nav, djelo, str: 109,
'm J. D' e d i j e r, nav. djelo, str. 216,
170 Isti, nav. djelo, str. 229,
17'1 M. M a n d i ć nav. djelo, str. 9.
Glasnik Zcmaljclwg muzeja - Etnologij<l
66
MAlHO PETRIC
Današnji rodovi su: a b i ć i koji su se doselili iz Voštana (Dalmacija)j B"a r a č i
koji su »od davnine« II .Llvanjskom polju. U ć i Caprazlijama spominju se 1741
godine. Ima ih II okolici Sinja 'i ll-" Sinju, a II zapadnoj Hercegovini, II š ć Otoku, stu,,:,
dencima- i š ć

ć - starosjedioci;" ovdje ih je bilo i 1741 godine; Duvnj ac'i
- starinom od Duvna. Najprije su .preŠli II Dalmaciju, II okolicu Sinja,. a odatle ·došli II
Livanjska ,polje. Spominju se godine 1741 II .Rujanima, Zastinju i ć Hr S t-e -. ne
znaju odakle su starinom. Godine 1814 spominju se II nekoliko livanjskih sela. Ima ih II Sinju,
a Dedijer ih 'navodi II Podgorju (Kraševo, Mostarsko Blato) kao doseljenike iz Makarske još
prije dolaska Turaka. Neki su odatle iselili u Visoko; ima ih još u Županjcu i Makarskoj179;
J.o l i ć i - došli od Sarajeva u Žabljak i Priluku. I sada imaju đ II Sarajevu; :rt a r a d ž e
- 'porijeklom iz Ciste (Dalmacija); K a r a u l e - prije se zvali ž ć davno su se doselili
od č Godine 1741 bili su u Prispu. V. M. ć č - porijeklom iz Ljutog
Doca u Hercegovini. V. M. ć K r e š o --'" ne znaju odakle ,su porijeklom; K r e z e - ne
znaju odakle su porijeklom. U č ć su živjeli godine 1741 a u' Priluci Se spominju 1814.
l.! Jakir č Krezo je došao iz Bile (u Livanjskom polju) »prije K r i ž_a n i
-. ne znaju o svom porijeklu. V č ć .je bilo ž ć 1741 godine,' a u Priluci se
spominju Križani 1814 godine; K r o l e -' porijeklom iz Kamenskog (DalmacijC!-); vidi, Pdd-
hum; R a d a š i - preci su im doselili iz Poljske (Sombore);, R o m i ć i - starosjedioci u
Liva:riJskom polju. U Caprazlijama -ih je, bilo 't 741 godine. U Mr4ebarama (Kupreško polje)
ć su bili krajem 18 vijeka
181
. ć ih spominje na nekoliko mjesta:- u Subotici,
gdje su došU 1759 godine; p'ravoslavni u Lici; katolici u Hrvacama kod. Sinja; II Omišu u
padnoj Hercegovini i II Kupreškom polju
182
; S val e (Svalina) - ne znaju odakle su pori-
jeklom. U Vržeral?ma se spominju lB15 godine. U Bilom Potoku (Kupreško polje) su
stari doseljenici nepoznatog porijekla. Oni su ).lprtljali« u đ ć (kod Livna) pa su se otud
Svaline u Caporicama 'kod Trilja (Dalmacija) kažu da su 'preci došli 'iz Herce-
govine krajem 17 vijeka. Jedan brat otišao u Crivac ć polje), a drugi li Kupreško
polje
184
. U Klepcima (Gabeosko polje) je- "nekada živjela muslimanska' porodica Svalina
185
;
sl e r e ID e t i - starosjedioCi uPriluci; spominju( se 1741 i lB14" godine. Neki su bili odselili
na Tijaricu (DalmaCija), pa, su se ponovo vratili. U č č polje), neki Se-
remet se doselio· iz Dalmacije sredinom' 19 vijeka
186
. sl k o r e - ne znaju za dalje porijeklo.
U Vržeralama i. ć spominju se_ 1741 godine. Š ć ima li južnoj Dalmaciji; T o te -
ne znaju odakle su porijeklom. Go:dine 1741 bilo ih je u Provu, a 1814 na v:iše mjesta'u Livanj-
skom polju; U r s e, - nepoznata' porijekla. Godine 1814 bilo ih je na nekoliko mjesta u Livanj-
skom polju; Vrselia - ne' znaju odakle su porijeklom.' U Priluci se spominju 18,14 godine.
U č ć č polje) 'vrselja je doselio iz ć (u Livanjskom polju) u kmetstvo
č 20 vijeka 187.
Srbi ikavci: E r e e z i -, doselili su se iz Rujana. Porijeklom su iz Hercegovine. Slave

Prisap - Za razliku od ovo je zašlo' u Polje, s lijeve strane'
ceste Godine 1894 kOd Prispa su đ 2 polirane sjekirice od ser-
pentina
188
. Ovaj nalaz je od velikog č s obzirom na to -da su veoma rijetki ostaci
neolitske kulture na č Livanjskog polja.
Stanovnici Prispa su 'Hrvati i Muslimani.
ns J. D e d i j e r, nav. djelo" str. 314 i 315.
170 J. D e,d i j e r, nav. djelo, str. 381.
uo B. Z.' M i loj e v i ć nav. djelo, str. 130.
lBl B. Ž. M i i o j e v i Ć nav., djelo, str. 72.
182 J. E r d e l j a n o v i Ć nav. djelo, lB, 156 i' 177.
183 B; Ž. lVI i loj e v i ć nav. djelo, str. 73.
lad B. Z. M i loj e V i Ć O privredi' i naseljima li dolinama Cetine Krke' ć Glasnik
Geografskog društva XL_, Beograd 1925, str. 68.
185 ,J. D e d i j e r, nav. djelo, str. 272.
lao B. Ž. M i loj e v i ć Kupreško, Vukovsko) Ravno č Polje ć SEZb knj.
25 (Naselja, knj. 13), Beograd 1923, str., 142.
187 Isti, nav. djelo, str. 143.
188 M. M a n d i Ć 'nav., djelo, str. 14 ..
, PO'RTJEKLO STANOVNISTVA
67
Hrvati: B a r b e - su porijeklom iz Dalmacije. B i l i ć i' su se doselili iz stu-
denaca (Dalmacija) .. D a l i ć i su starosjedioci u Livanjskom polju. Đ a p i Ć i --I su pori-
jeklo:t;1l iz ć kod Sinja (Dalmacija). »Jedi:lfl je došao -iz ć i 'uz'eo udovicu poginulog
ć đ iz ć Đ ć u ć fma pravoslavnih i ,katolika). K a r a u l e - su
se davn'o doselili od' č u ih je bilo 1741 godine, Ranij'e su se zvali ž ć
K r e z - ne znaju odakle su porijeklom (vidi Priluka), K t o l e - su 'porijeklom iz Ka-
menskog (Dalmacija). K II r b a š e - 'su 'došli iz ć daljim porijeklom su od Vrlike (Dal-
macija). L i j o v i ć i - su starosjedioci u· Livanjskom polju. ZiV-jeli su 1741 godine II Caprazli-
jama, pa su odatle pobjegli u Zasiok kod Sinja (Dalmacija),'a onda se ponovo vratili u Livanj-
'sko polje. M'arij,ani - ne znaju odakle su porijeklorr;t, ć - su porijeklom iz
ć kod Sinja- (Dalmacija); tamo su' ć pravoslavni, U č ć se sp0JJ;1inju 1814
godine. Vjerovatno su č Srbi. S u ž a n-j - D ž i fl - su 1,1' ć ih je
bilo 1741 godine. S, a r i ć i - su im se doselili iz Zasioka kod Sinja. T o t o - ne znaju
za svoj.e porijeklo. U Provu ih je bilo 1741 gedine, a 1814 II više livanjskih sela, Zoroje
ne znaju odakle su porijeklom. Godine '1814 bilo ih je II Rujanirna.
Muslimani su:. H a l i ć i - koJi ne znaju odakle su' :porijeklo:rUj ,P a l i ć i - koji su
starinom iz Vrlike (Dalmacija); ć - porijeklom' iz Vrlike (Dalmacija) i ć
- iz Glavica kod Sinja (Dalmacija),
Ž ć - U č podnožju' Galije, pokraj 'ceste Livno-Grahova nalazi
se ć Nekih '80 m iznad sela diže se ć gradina{c, -koja je, prema ostacima,
koji sU se na njoj našli, vjerovatno bila trajno nastanjena
189
• ć pripada zaselak
č naseljen Dalmatincima: poslije 1878 godine.
Današnji stanovnici su: B i l i ć i - iz (Dalmacija); najprije su
došli u č ć a odatle· II ć D o l i ć i, - starosjedioci u Livanjskom' polju; H r g i ć i
- starosjedioci II Livarijskom polju. U ć i Rujanima se_ spominju 1741 i, 1815' godine. Ima
ih ,u ć kod Sinja (Dalmacija) (vidL,opširnije: ć I š tu ,k - prije se zvali ć
starlnom su od Drniša (Dalmacija); J II k i Ć i - porijeklom iz Zasioka kod Sinja (Dalmacija). U
ć su doselili oko 1880 godine. Zastupljeni su kod svetri č grupe
19
{); L i j o v i ć i
starosjedioci u :r,.ivanjskam polju. 1741 godine, živjeH su u Caprazlijama pa: su odatle pobjegli
u Zasiok kod Sinja' (Dalmacija);' a onda se ponovo vratili II Livanjska polje; M a d ž a r i -
preci doselili oko 1700 godine iz č (Jedan zarobljenik iz č rad,ia kod ć bega II
Odžaku; tu se oženio ,i prozvao se Madžar). Godine 1741 spominju se Madžari II ć u nepo-
srednoj Odžaka; S u š e - doselili od č 1814 godine bHo ih je II ć
Muslimani K 1 j II Č e - ne znaju ?dakle: su porijeklom.
č ć -,Selo se prote'že od ceste Livno-Grahova do kose u južnom podnožju
Galije; na kosi je smješteno glavno- naselje. č ć 'pripadaju zaseoci: Gornje Selo, Do-
I')c (D. Selo), Gnjila iPodkraj.
Prema TabuU Peutingeriani, č ć je doticala rimska cesta, koja je vodila
od .. Servitiuma (Gra'diška) do Salone"'. U blizini današnjeg groblja, pored samog seoskog
p-q.ta, nalazi se jedna srednjovjekov:na nekropola sa ć p'od kojima se vide grobnice
od muljike. O č ć kao staroj župi, vidi u historijskom ,li'regledu.
U selu su nekada stanovali begovi č ć ostaci muslimanskog groblja vide
se iznad č crkve. tr selu danas 'žive samo Hrvati.
.B i l i ć i - su doselili .iz Studenaca kod Imotskog' (Dalmacija). U č ć se spo-
mInJu 1741 i 1814 godine. B e l j o - prije se zvali Letica, ne 'znaju odakle su porijeklom,
ć - su došli ,iz ć kod 'Sinja, gdje ih i danas ima. -Gele -
(Gelo, ć - doselili -su oko 1680 godine iz Vrlike (Dalmacija); 1741 godine bilo ih je II ć
i ć a 1814 u č ć i ć G, 0, vor u š i ć i' - .su "doselili iz ć kod'
Sinja (DalmEl:cija) gdje ih i danas ima, I š t u k - prije se zvali ć doselili od Drniša
189 nav, djelo, str. 9,
190'J. ć nav. djelo, str. 179.
iH G, N o v a k, Topografija etnografija rimske provincije Dalmacije, Nastavni vjesnik,
sv, L, Zagreb 1918, str. 17;
5'
68
MARIO PETRIC
(Dalmacija). U č ć su bili 1814 godine. K a r au l-e - su davno doselili iz č
II Prispu ih je bilo 1741 godine. Ranije su se zvali ž ć K o v a č i - porijeklom ',iz Herce-
govine iz Ljutog Doca .. U č ć 'se spominje č ć 1741 i 1814 -godine (vidi opširnije
II M. ć Križani "- prije se zvali ć za -dalje porijeklo ne "znaju. U Ljti-
č ć je bilo ž ć 1741 godine. P e r i š e - (Feriša, š ć - starosjedioci. Ovdje se
spominju .1741 godine. S II č ć - đ doselili oko 1770 godine iz Zadvarja (Dalmacija)
(Opširnije o vidi· pod Bukova Gora). Š a r i ć i - su doselili iz Zasioka kod Sinja (Dal-
macija). V II e e ,(Vuco) - su došli iz ·Priluke, gdje il). je bilo 1814 godine; -za dalje porijeklo
ne V u j e v a - doselili su iz Dalmacijej 181l,!:, godine spominju se li č ć
ć se nalazi s desrte strane ceste Livno-Grahovo, li blizini č ć U
:historijskim izvo;:ima spominje se 1400 godine kao č ć Današnji stanovnci ,SU
Hrvati, a do 1878 godine bili su i Muslimani Milaci. I danas se dio sela gdje su oni
stanovali zove »Milakova mala«. Seljaci su bili kmetovi, ć Š ć Štake i
š ć
Alviri - su doselili iz Zasioka kod Sinja (Dalmacija). č -- Su iz ć
kod Sinja (Dalmacija); starosjediocj ,U Livanjskom ,polju (vidi ć B a'1:' II II i - (Ba'l'V-
ć preci doselili oko 1700 godine iz Poljica (Dalmacija). Prije' sU se, zvali' ć Pod tim
imenom nalazimo ih kod dalmatinskih i podunavskih Bunjevaca
l93
• ć se spominju u
ć 17'41 godine. B e a d e r (i Bijader; ovako se č š ć č 'doselili su iz'SlI?-jSke Krajine.
U' Grabu i Brnazama kod Sirija, ima ih 'i danas. Za dalje porijeklo ne znaju. B 'i l i ć i
su prije rata došli iz -Potravlja kod Sinja (Dalmacija). B u l j a II i' - su doselili 'iz ć
kod Sinja gdje ih i danas Oko 1680 .godine B'uljani "su odselili 'iz Duvna II
Dalmaciju. G e l e (Gelo, ć - su doselili iz Vrlike oko 1680 godine. Godine 1741 bili su
u ć i Grguri6ima,.a 1814 u č ć i ć ć - ne z;naju odakle
su porijeklom; bilo ih je u ć 1814 ·godine. H r g i ć i - (Hrge, ž ć i, ć 1741 go-
dine) su starosjedioci. 1741 i 1814 godine' živjeli su u ć i Rujanima. Pr.eko puta_Rujana,
II Gornjem. ć kod Sinja (Dalmacija), žive danas ć koji su doselili iz,
»za turskog vakta«. U PovIj ima na otoku č spominje se godine 1803 neki ž ć detto
Bošnjak, premal p,redaji iz Roškog polja li Bosni., ž ć je zabilježen u Povljima kao novi
s.tanovnik g0dine .1688. U bolskoj matici godine 1736, a u sumartinskoj godine 17-77 S, napow
menom »iz Povalja« zabilježen je ž ć i ž ć

,H r.s te - ne znaju odakle su porij,e-
1814 godine bili su II ć (vidi opširnije Priluka). Ko v a č - su iz Hercegovine
iz Ljutog Doca. Bilo ih je,u ć 1814 godine. Križani - prije su se zvali ć
navodno su porijeklom od Trogira. P a p ć - prešli 'iz Rujana; tamo su doselili, sa Sviba
(Dalmacija). U ć se spominju 1741 godine. :fl e n i ć f - su porijeklom iz ć kod
S,inja (Dalmacija); tamo su im i danas đ P r i p u ž i ć - su iz _Potravlja kod Sinja.
č ć prešli iz č ć starosjedioci u Livanjskom polju. (Opširnije o njima-' vidi ,u
odjeljku Bukova Gora). Š a n d r k - zvali su se ć starosjedioci su U Livanjskom polju.
ć su 1741 godine živjeli u Caprazlijama, pa su Icdatle pobjegli -u Zasiok kod Sinja; a
se ponovo ·vra'tili u Livanjsko polje. V u č a k (i č - ,porijeklom ·su iz
1814, godine sp?minju se u, ć i č ć
ć je od ć s desne strane c-este; više jedne
koja se' d0sta duboko uyukla u podnožje Golije. Stanovnici 'su Hrva,ti, 'koji se pretežno bave
č '
r a č - su starosjedioci u Livanjskom polju. U ć i Caprazli:jama spo-,
rp.inju se 1741 i 1814 godine. Ima- ih na nekoliko mjesta u okolici Sinja i u Sinju.; a ,u zapadnoj
Hercegovini, .u š ć Otoku, Studencima i š ć kod Ljubuškoga
Hl5
• -B u l j a n i ,- ·su
došli .jz ć kod Sinja (Dalmacija); starinom su Duvna, odakle su odselili- oko 1680 go-;-
€ e o' s i ć - ·ne znaju odakle su porijeklom. D a m j a n o v i ć - su- doselili iz _okolice
Sinja (Dalmacija.). G_e 1 e ..:..- (Gelo, ć - porijeklom su iz Vrlike (Dalmacija).' Ku j u n-
lll2 L ć nav. djelo
1
, str. 37.
)03 J. ć nav. djelo, str. 179.
L94 ć djelo, str. 201.
J. D e <1 i j e rl nay, djelo, str. 314 i 315.
PORIJEKLO STANOVNISTVA
69
d Ž i j e - su doselili iz Jajca oko 1720 godine; bili su u Provu, a u Zastinju se spominju
1·741 godine. L a š t r e - su starosjedioci u Livanjskom polju. U č i č
bili'su 1741, a u V. ć i Mišima 1814 godine. Ima ih u Sinju. Medo - (zvali se i Slip-
č ć preci doselili prije 1741 godine iz Jajca, tt ć se spominju 1741 i 1814 godine.
p e n i ć i - ne zna se odakle su porijeklom, P o p o v i ć i - su iz ć kod Sinja. R i m c i
- su starosjedioci u Livanjskom polju; 1741 godine bilo ih je u ć i u ć U
č Podkraju č polje) Rimci su doselili iz č ć u Livanjskom polju,
č 2'0 vijeka
Hl6
• S o 1 ct i ć i - su portjeklom iz Zasioka kod Sinja (Dalmacija)., U r s e
- ne znaju odaklE; su porijeklom; 1814 godine bilo ih je na nekoliko mjesta uLivanjskom
polju. V u j e v a - doselili su od Vrlike (Dalmacija); II č ć se spominju 1814 godine,
T o k i ć i.- M a t k o v i ć i - su porijeklom iz ć kod Sinja (Dalmacija).
č ć se pružaju paralelno sa ce3tom Livno---Grahovo; od ć EiU uda-
ljeni oko 1 .km. Iznad sela, na lokalitetu Ć š vide se tragovi rimske ceste (kolovoz);
nešto niže odatle, đ je jedan rimski miljokaz, koji se danas nalazi kod seljaka
Ante č II Č ć U selu, pod' ć Rimaea, ima nekoliko ć bez nat-
pisa i ukrasa.
stanovnici su Hrvati. B a r b a r i ć i - su porijeklom iz ć u Hercegovini. De-
dijer ih navodi II Klobuku kod 'Ljubuškoga, kao doseljenike- iz Blatnice u ć Ima ih u
Siriju. U č ć se spominju 1814 godine. Ć e II a n i - ne znaju odakle su porijeklom;
preci su im bili Muslimani. ULjubinju, Ć Muslimani, su sta'l'1olSjedioci'Ds, ka:)! i u Gle··
đ (Popovo i Hrasno)1!:l9. U Rujanima se spominju 1814 godine, a ima ih l danas. Ć o-
s i ć i - ne znaju odakle su porijeklom. D a l i ć - je prešao iz Prispa »!)a ženinstvo« kod
Cenana; ć su starosjedioci II Livanjskom polju. G e l e - su porijeklom iz Vrlike (Dal-
macija). J u k i' ć i - su' porijeklom iz, ć kod Sinja. ć ih .navodi kod svetri
č grupe
200
. K a l a j i c e :......-. prije su se zvali Ć porijeklom su iz ć Kala-
jice se spominju u Provu 1741 godine. ć i su doselili iz ć kod Sinja (Dalmadju);
prije su se zvali' ć i daljim porijeklom su iz Drniša. P e r i č i - su prešli iz Donjih
Rujana u č ć Prije su se zvali ć i doselili su Dicma kod Sinja (Dalmacija). R i m e i
- su došli iz ć starosjedioci su u Livanjskom polju. Godine 1814 spominju se u č
ć R o ž i ć i - su porijeklom iz -Potravlja kod Sinja;. »Did se bavio č Ima ih
kod č i podunavskih Bunjevaca
201
.
Č ć se nadovezuje na č ć i produžuje II smjeru JI-SZ, u dužini od
oko 2 km. Stanovništvo je hrvatsko i srpsko ikavsko, a nekada je bilo i Muslimana. Go-
spodari ć su bili poznati livanjski feudalci, begovi Firdusi. U njihovim ć
danas stanuju Rimci.
Hrvati su: B a r b a r ć i - porijeklom iz č u zapadnoj Hercegovini; tamo i
danas imaju svojih đ ć se spominju' li Rujanima 1741 godine, u č ć 1814
godine. U Klobuk kod Ljubuškoga doselili su iz Blatnice li ć

• Ima ih u okolici Sin,:a
i u B i l i ć i - 'su' prešli iz' ć prije 50 godina »ugovorio se« Tomo ć kod Bar-
ć Porijeklom su iz Potravlja kod Sinja (Dalmaciia); G e l e - prešli iz č ć ć
Rimca bila udata za Gelu u č ć i otuda došla kao udovica u ć J u k i ć i -
doselili iz ć kod Sinja (Dalmacija) gdje ih ima i <;lanas; li, ć se spominju 1741
godine. Ima ih kod svetri č grupe 20-3; K o v a č i - došli iz č ć prije II
svjetskog rata. Starinom su iz Hercegovine iz Ljutog Doca. (Opširnije o njima vidi u M. Kabli-,
ć K r i ž a n i - d:o'šli iz Priluke; za dalje ne znaju. U č ć je bilo
1UO B. Z. M i loj e v i Ć nav. djelo, str, 116,
lU';" J. D e d i j e r, nav. djelo, str. 328.
lOS Isti, nav. djelo, str. 309.
lOU Isti, nav. djelo, str. 303.
200 J. ć nav. djelo, str. 179.
2(>1 Isti, nav.' djelo, str. 180.
""" J. D e d i j e r, nav. djelo, str. 328.
za:, J. E r d el j a n o V i Ć nav. djelo, str. 179.
70
MARIO ,PETRIC
ž ć 1741 godine, a u FrUuci se Križani spominju 1814 godine; P a š a li ć i .:...- zvali
se davno ć porijeklom su negdje od Jajca. U č se š ć spominju 1741
godine, a II ć 1814 godine; P l a z o n (j) i ć i - doselili od Vrlike (Dalmacija); i danas
ih ima II Garjaku kod Vrlike. U Rujanima' se spominju 1814 godine; ć - ne
znaju odakle su .porijeklom; II Č ć su bili 1814 godine; R i m e i - starosjedioci II Li-
vanjskom polju; II ć se spominjU: 1741 go.dine.
Srbi ikavci: e r n o g o r e i - bili nekada II č ć daljom' starinom iz Crne
Gore. Slave đ E r e e z i - prešli., iz ć starinom su iz Hercegavin'e;
slave č U Docu č polje) neki Erceg doselio se iz Priluke' II Livanjskom
polju, oko 1890 godine a u Priluku je 'došao iz Rujana »llZ bunu« 1875 godine. Slavi Nikolj-
dan
204
; K o z o m a re, - davno doselili sa Kozare; najprije su došli 'li Vrbicli, a odatle II
Bogdaše i Bastase. U ć su doselili iz Bogdaša prije 100 godina. Slave Jovanjdan. U Drag-
ć č polje) Kdzoinara se naselio 1904 godine; porijeklom je iz Bile II Livanjskom
polju, slavi Sv. Jovana. U Staro Selo č polje) Kozomare su doselile iz Podglavice
»pred Austriju«. Bili su najprije u Vrbici, pa u č li Livanjskom polju i odatle' su prešli
u ć Slave sv. Jovana
2015
; K a var II Š i ć i -' prije se zvali Marijani;' došli su iz Sajko-
ć Slave Jovanjd'an. U Karlovac č polje) š ć su se doselili iz ć u
LiV-anjskom polju, »u begluk ć došli su oko 1886. godine. Slave sv'. Jovana
206
; M i l u-
t 1 n 1 - ne znaju za dalje porijeklo. U Cele ć ih je premjestio beg iz ć Slave
đ U Jakir č polje)' doselili su iz Livanjskog polja č 19 vijeka.
$lave sv. Jovana
207
; ć - doselili iz š ć kod Vrlike (Dalmacija); slave đ
16vdan; U š ć i danas ,ima ć i slave istu slavu. U ć č polje), Pe-
ć su· se doselili iz Gubina u Livanjskom polju. Slave Đ đ

I danas ima
li Gubinu ć koji kažu da su porijeklom iz Crne Gore i da su došli u Dalmaciju, a
odatle u ,Gubin. Slave Đ đ R a d i ć - porijeklom 'iz-- Posavine; u ć su došli
iz Prova. Slave Tomindan. U. Skucane č polje) ć su se doselili iz Posavihe u
prvoj polovici 19 vijeka. Slave sv. Tomu
2
0
9
j R a" d o j e . ....:.... doselili -se iz Glavice č
polje). Slave sv. iovana. U Glavicu su došli na kmetstvo 'oko 1903 godine
210
; R o s i ć i -
došli iz ć a tamo su 'se doselili iz š ć kod Vrlike (Dalmacija) gdje. ih ima i danas.
Slave Jovanjdan. Š li n j k a - prije se zvali Obad; doselili su se iz o.kolice Vrlike (Dalmacija).
Slave Ilindan; V u j a n 6 v i ć i - došli iz Dalmacije; okolica Vrlike. Slave Stevanjdan.
Bojmunte su pored ceste koja ć preko polja za Grahovo. se nadove-
zuje s č strane, za ć
Stanovnici su Srbi ijekavci. D a v rd o v i ć i - su se doselili iz Dalmacije; u Sajko-
ć su izumrli, a iz Gubina su odselili u Vojvodinu., Slave Jova'njdan. I vet i ć i - su porije-
klom iz Civljana kod Vrlike (Dalmacija); tamo ih i danas ima. Slave' Stevanjdan. U ć
č polje), ć su' se. doselili iz Bastasfl II Livanjskom polju. Slave sv. Stevana
211
.
K i s e (Kiso) - ,su porijeklom" iz Hercegovine odakle su se najprije doselili u D,almaciju; iz
Dalmacije su prešli II Livanjsko polje. Slave Đ đ Dedijer spominje Kise u Kruševici
(Ljubinje)212 i uŽabici (Ljubinje) gdje s1,1 se doselili iz Raške II Srbiji. Slave sv. Nikolu
21S
.
ic o n j i k II Š i ć i - prije su se zvali č Ć Doselili su se' davno iz Gerzova (Jajce). Slave
,Vasiljdan. Milutini - su prešli iz ć za dalje porijeklo ne znaju.·Slave Arande-
lovdan. M i t r o v i ć i - su se doselili iz Promine (Dalmacija). Slave đ R o s i ć i
- su "prešli -iz' ć u Bojmunte; u Livanjsko su se doselili iz š ć kod Vrlike
:W! B.
z. ć nav. djelo, str. 125.

Isti, nav. djelo, str. 122.
206 Isti,
nav. djelo, str. 120.
207 Isti,
nav. djelo, str. 130.
208 Isti,
nav. djelo, str. 147.
200 Isti,
nav. djelo, str. 119.
lUO Isti,
nav. djelo, str. 150.
Isti,
nav. djelo, str. 146.
n2 J.
D e d i j e r, nav. djelo, str. 300.
na Isti,
nav. djelo, str. 343.
PORIJEKLO STANOVNIŠTVA
71
(Dalmacija) prije više od 100 godina. Slave Jo'vanjdan. tj unj ke prije su se zvali Obad;
prešli ''iz, Vrbice II Bojmunte" a daljim porijeklom su iz Dalmacije, iz okolice Vrlike. Slave Ilinj-
dan., ć su se zvali Kiso; 'po nekoj Viduši prozvali se ć Porijeklom
su -iz Hercegovine. Slave Đ đ Kise). V u j (i) č i ć i - sU' došli iz Kazanaca, a tamo
su se doselili iz Vrbice. č da su' starinom iz Crne Gore. Slave', Nikoljdan. U ć
č polje) doselio se neki č ć iz Vrbice II .Livanjskom polju sredinom 1,9 vijeka. Slavi
sv. Nikolq214.
Radanovci su. sjeverozapadno od Bojmrunata, ,oko 1 km udaljeni od njih.' Selo se
'prije zvalo' ć a dopllo je ime po ć koji 'su nekada ovdje živjeli. U
Radanovcima žive, samo Srbi ijekavci. PosliJe II svjetskog rata šest porodica je odselilo
u ,selo Tovariš'i7vo, II č
Današnji rodovi su: B i k i ć i - prlJe se zvali ć Došli su iz Dalmacije;
slave Lazarevdan; Đ u k i ć i - se doselili iz Peulje (Grahovo) još U »tursko doba({. Slave Ste-
vanj dan. Er c e'z i - se doselili iz ć starinom su iz Hercegovine. Slave č
(vidi: ć ; N e n a:d i ć i .,..-- doselili iz Dalmacije, iz Dabra kod' Vrlike č
godine. Slave Nikoljdan;' . T o m i ć i -. prije se zvali ć doselili iz Dalmacije'. Slave
Lazarevdan; V u ja n o v i ć i - najstariji u selu; doselili iz Dalmacije, okolica Vrlike. Slave
Stevanjdan.
Duž sjevernog ruba Livanjskog poija ,ili Ždralovca, a s juzne strane planine
Staretine, prostiru se, tri naselja: Vrbica, Bogdaši i Bastasi. Stanovništvo u tim selima
je, č srpsko (ijekavsko); ono se, pored č bavi.J zemljoradnjom; ovim
posljednjim daleko slabije, jer u .tom, dijelu Polja nije izvršena.> melioracija i ono je
preko cijele godine poplavljeno. Odmah. nakon đ s ovog č mnpge
porodice'i pojedinci odlaze ll- č i tamo se naseljavaju. Sa,mo u selo Tovariševo
(srez č Palanka) odselila je 38 'porodlcaiz Vrbice i Bogdaša .
. Vrbica
Današnji 'r.odovi su: D o k i ć i - najstariji u selu; ne znaju: za dalje P?rijeklo. Slave
Jovanjdan. U ,Zajaruzi č polje), kod ć postoji predaja: »U Vrbici (u Livanj-
skol)l 'polju) živjela Sl): tri brata. Kad je ć sa, vojskom išao na Bosnu, jedan đ u Dal-
maciju, drugi . ostane ll, Vrbici, a ć pobjegne u Mostar. Onaj iz Vrbice preseli se ovdje
č '19 vijeka(.- Slave sv. Jovana
215
; Er c e z i ,- porijeklom iz Hercegovine. Slave Lu-
č (vidi opširnije:' ć ,J o v i ć i - su doselili iz' G. ć kod Sinja (Dalmacija),
gdje ih i danas ima. Slave Jovanjdan. R o s i ć i - iz š ć kod Vrlike (Dalmacija) i
imaju tamo svojih đ Slave Jovanjdan; Š u n.j k e - prije se zvali Obad; davno su dose-
lili iz č krajine (Dalmacija). Slave Ilinjdan; 'V II j (i) č i ć i - č qa .su starinom
iz :Cme Gore. Slave Nikoljdan. U ć č polje)- neki č ć se doselio iz Vrbice
II polju sredinom 19 vijeka. Slavi sv. Nikolu
216
; V u l i ć i - 'došli iz Dalmacije, .
sa ć k!Od Sinjia gdje ih i sada ima .. Slave Jovanjdan.'
Bogdaši su 2 km' sjeverozapadno od i protežu s.e u dužini od ,oko' 3 km.
Porodice su: K a t i ć i - nekada su se zvali Injac; prešli su iz Kazana,ca. Davno
doselili iz ,Gerzova (Jajce); slave sv. Vasiliju. K o n j i k - je došao iz Kijeva kod Vrlike (Dal-
maCija); slavi Stevanjdan. Kozoma're - su starinom od Kozare; najprije su doŠli-u Vrbicu,
a odatle u Bogdaše i Bastase. Slave Jovanjdan. U ć č polje) Ko?:omara se na-
selio' 1904 godine; porijeklom je iz Bile u Livanjskom polju. Slavi sv. Jovana
217
. U Starom
Selu č poljej ,KozOl::nate su doselili iz Podglavice »)pred Austriju«. Bili su najprije u
Vrbici, pa u č II Livanjskom polju i odatle su prešli u ć Slave sv. Jov:ana
218
. N: e-
n a d i ć - su doselili iz Dalmacije, iz Štikova kod Drniša; daljom starinom su iz 'Hercego-
2H B. Z. M i loj e v i Ć nav. djelo, str. 147.
215 Isti, nav. djelo, str. 118.
Isti, nav.' djelo, str. 147.
!l17 Isti, nav. djelo, str. 127.
!In Isti, nav. djelo, str. 122.

72
MARIO Ć
vine. Đ đ U Bijelu kod Konjica (Hercegovina) ć su doselili i ć .kQd
Gacka. Slave sv. Đ đ

P a j č i n i - su davno doselili iz Gerzova (Jajce); u Bogdaše su
prešli iz Gubina. Slave sv. Vasiliju. R a m i Ć i - su se davno prije zvali Lovre. »Jj:!dari je
'ram'o, pa ih prozvali po njemu ć D0selili su od ć kod č Slave
Đ đ
Izumrli su Š II n j·k e - koji 'Su davno doselili od VTlike: Slavili su Ilinjdan.
B,astasi se- na sjeverozapadu nastavljaju na Bogdaše. Seljaci č da je selo
dobilo naziv po potoku Bastašici, a i po tome )što je ovdje bila nekakva rimska vojska
koja:. se zvala Bas«. U selu, na mjestu zvanom Crkvina, otkopana je nekoliko fragme-
nata rimskih nadgrohnih spomentka
220
; Ima i srednjovjekovnih n'adgrobnlh spomenika;
svi·su bez natpisa i ornamentike. Po svemu ć ovdje postojalo jedno staro naselje.
Današnji rodovi su: C v i j ci n i - koji su davno doselili od' Šuice; slave sv. Jovana;
I? a'p ć - došli iz ć kod Sinja (Dalmacija), gdje ih i danas ima. Slave Đ đ
I vet i ć i - doselili iz č krajine, iz Civljana.; slave sv. Stevana. U ć č
polje) č su doselili iz Bastasa u Livanjskom polju. Slave sv. Stevana
221
; K a l a b e ....:.....
kažu da su Cid Crnog Vrha kod č Steva:njdan; U ć č polje)
Kalabe su doselile iz Tamo im je beg Firdus bio oduzeo 500 ovaca i koza. i ć ih
do Jedne krave«222; Kozari - došli iz Zastinja; zvali su se Lovrue. Po tome što je jedan
od njih č koze prozvani su Kozari. DQšli su sa Petrova Vrela kod č Slave Đ
đ K o z o m a r e - od Kozare; slave Jovanjdan. (Opširnije o njima vidi: Bogdaši);
Lovre - iz ć kod č slave Đ đ Ljuboje - kažu da su doselili
negdje od č slave Markovdan" U Prijane č polje) Ljuboje su doselili ,iz Crnog
Luga u' Livanjskom polju .u drugoj polovici .19 vijeka. Slave sv. S e g r t - bili
»ispod Livna«; nekada se zvali Deridaska. Ne znaju za dalje porijeklo. Slave' StevanJdanj
ć - iz Dalmacije, sa C.etine. ,Slave 'sv. Kuzmu i.Damjana.
Nuglašica zauzima sjeverozapadni, clio Malog Ždralovca ili Donjeg 'polja koji
ustvari predstavlja krajnji odjeljak Livanjskog polja na sjeverozapadu.
Današnji rodovi su: A r n a u t i - koji su doselili iz Dalmacije, od Kasore kod Vrlike.
Slave đ B a n i ć i - došli iz Promine kod Drniša (Dalmacija). Slave Markov-dan;
B a r o š i -, sa izvora Cetine kod Vdike (Dalmacija). Slave Nikoljdan. Crn o m a r k o v i ć i
- kažu da su prije živjeli u KosOVU kod Drniša (Dalmacija); ima ih II Civljanima kod Vrlike
(Dalmacija). Slave Jovan.jdan.' C v i j a n i - davno doselili od Šujice. Slave Jovanjdan. e u r-
k o v i ć i - doselili iz Dalmacije davno i odselili ,su 'u okolicu č jedni su se povratili
u Nuglašicu,' a neki su ostali' u Glavicama kod č ć u Glavicama kod č
. doselili su' iz Nuglašic'e oko 1864 godine. Sla-ye sv. Tomu
224
j Đ II k i ć i '- iz Kijeva kod Vrlike
(DalmaC;ija) slave Markovdan. U Dubravu č polje) Đ ć su doselili iz Peulja' sre-
dinom 19 Slave' sv. Stevana2:25; G a v, r a n i - doselili 1911 godine s izvora Cetine kod
Vrlike (Dalmacija). Slave Nikoljdan; I. vet i ć i - iz Civljana kod. Vrli:tt.e (Dalmacija). Slave'
Stevanjdan. Ima ih' ć č polje), a doselili su iz Bastasa u Livanjskom polju.
Slave sv. Stevana
2
:26; J a k o v l j e v 'i ć - doselili iz Dalmacije; ne znaju iz kojeg mjesta.
Slave sv. Jovana. Davno su bili II Hercegovini, a odatle .su prešli u DalmacIju. U Glavice
č polje) ć su se doselili iz Nuglašice oko 1890 godine. Slave sv. Jovana
2
'27.
Dedijer ih navodi u Bijeloj kod Konjica kao doseljenike iz Zijemalja koji slave sv. đ


!l19 J. pedijer, nav. djelo, str. 333.
D .. Sergej evskij, Iz r.imske arheologije, GZM XLVII, Sarajev'o 1935, str. 19.
221 B. Đ M i loj e v i Ć nav. djelo, str. 146.
Isti, nav. djelo, str. ,147.
228 Isti,
nav. djelo, str. 106.

Isti, nav. djelo, str. 150.
2!lr,
Isti, nav, djelo, str. 115.
226
Isti, nav. djelo, str. 146.
227 Isti, nav. djelo,. str. 150.
J. De d i j e,r, nav. djelo, str. 333-
PORIJEKLO STANOVNIŠTVA
J O vet i Ć i iz č Krajine ,(Dalmacija). 'Slave Markovdan; K o v a č e v i ć i - sa Uništa
(Grahovo), doselili u Nuglašicu godine 1918. Slave đ Ima ih još u Podosuju kod
Vrlike (Dalmacija). Slave sv. Jovana. č ć ima mnogo u Hercegovini; K o v l j e n i ć i -
ne znaju odakle su porijeklom. Slave sv. Nikolu,; L o v r e n i - doselili sa Petrova Vrela
č polje). Slave Đ đ L j II b o j e - doselili od č Slave Markovdan.
ih II Prijanima č polje), a doselili su iz Crnog Luga u Livanjskom polju. II drugoj
polovici 19 vijeka. Slave sv. Marka
229
; M a r in č i ć i - došli iz č kod Knina (Dalmacija)
godine 1919. Slave Jovanjdan; R a d i voj š e - iz Dalmacije; ne znaju iz kojeg mjesta. Slave
đ U Petrovo Vrelo č polje) Radivojše su doselili iz Grkovaca II Livanj-
skom polju č 19 vijeka
230
;, SC i l j i ć i - ne znaju odakle su porijeklom. Slave Jovanj-
dan; v II k o v i ć i - došli sa Citluka kod Sinja (Dalmacija). Jedni slave Nikoljdan, a drugi
sv. Kuzmu i Damjana; Z r i I i ć i -, iz Civljana kod Vrlike (Dalmacija). Slave Jovanjdan.
Grkovci - Jednim dijelom selo je smješteno pored same ceste Livno-Grahovo
a č krajem približava se Nuglašici, dok je drug'i dio sela južno
od spomenute ceste, ti ,podnožju - Iznad sjevernog dijela sela diže se velika
gradina, koja je, prema đ ostacima, bila: trajno nastanjena uprehistorijsko
i rimsko doba
231
• Arheolo,škim istraživanjima đ Je <;:la su Grkovci bili rimski mu-
nicipium Salvium
232
, dakle Č rimsko naselje na č Livanjskog' polja.
Zbog svog zgodnog, dominantnog položaja nad sjevernim dijelom Polja, Grkovci su"
najvjerovatnije, li srednjem vijeku bili stalno naseljeni; tome u prilog govore srednjo-
vjekovni nadgrobni spomenici, koji su č razbacani na nekoliko mjesta u selu
i bližoj okolici.
U Grkovcima žive samo' sibi ijekavci. J a n j i ć i - SU porijeklom od Janja kod
Sipova (Jajce); slave đ Ima ih u Jakiru č polje), a doselili su se iz
Zajaruge, đ u č polju, č 19 vijeka. Slave đ Mihaila
233
. J a n-
d ž e - ne znaju odakle su porijeklom; slave Jovanjdan. M a j s t o r o v i ć i - prije se zvali
ć doselili su davno iz Štikova kod Drniša (Dalmacija); slave Đ đ dan. N e n a cl i ć i
- su iz Štikova kod Drniša (Dalmacija); slave Đ đ ,Segrt - ne znaju za dalje
jeklo; prije su se zvali Deridaska. U Grkovce su se doselili iz Bastasa. Slave Stevanjdan.
T r k u l j e - č da su starinom iz Ravnih Kotara. »Bila tri brata; jedan otišao u Mari-
kovce kod Grahova, drugi li Grkovce, a Ć u Crni Lug«. Trkulje iz Crnog Luga kažu da su
doselili od Banjaluke. ,Slave Jovanjdan. č 19 vijeka doselili su se' u ć (Gla-
č polje) Trkulje iz Grkovaca. Slave sv. Jovana
234
.
Poslije II svjetskog rata odselili su iz Grkovaca u Nakovo kod Kikinde: Trkulje (5
ć ć ć (3 ć
Crni Lug je č od Grkovaca, na cesti Grahovo-Livno. Vidnijih tra-
gova, kakvog starijeg prehistorijskog ili rimskog naselja nema, osim jedne velike sred-
njovjekovne nekropole, južno od sela na današnjem groblju. Tu se, na jednom humku
dugom cca 60 m, nalazi oko. 50 nadgrobnih spomenika, koji su gotovo sasvim prekriveni
zemljom. Spomenici su bez ikakva natpisa ili ornamentike.
U Crnom Lugu žive danas ovi rodovi: A r n a u t i - koji su doselili iz Kasore kod
Vrlike (Dalmacija). Slave Đ đ Ć o r i ć i - đ se doselili od Cetine (Dalmacija).
Slave Jovanjdan; C u s i ć i - do'šli iz č Krajine (Dalmacija). Slave Jovanjdan; e u-
l i ć i - starinom od ć Sla:ve verige; U Kamenu č polje) ć
su stari doseljenici nepoznatog porijekla
235
; Đ u k i ć i - prešli iz Nuglašice pred 25 godina;
B. 2.. M i loj e v i Ć nav. djelo, str. 1'06.
Isti, nav. djelo, str. 136.
M. M a n d i ć nav. djelo, str. 12.
K; P a č '(Patsch), Arheološko-epigrafska istraživanja povjesti rimske provinCije Dal-
macije ć GZM XVIII., Sarajevo 1906, str. 161-162.
B. Ž. M i loj e v .nav. djelo, str. 130.
2n( Isti, nav. djelo, str. 147.
n3S Isti, nav. djelo, str. 129.
74
MARIO PETRIC
tamo su doselili iz Kijeva kod Vrlike (Dahna6na); Slave Jovanjdan; G a r g-e fl t e -.... su od
Cetine (Dalmacija) blizu izvora. Slave Đ đ G r aj i ć i - prije se zvali ć pori-
jeklom su od š:tikova kod Drniša -(Dalmacija). Slave Đ đ I fl j e i - (Injac) - davno
doselili od Gerzova (Jajce), Slave sv. Vasilija; ć - iz Civljana kod Vrlike (Dalma-
cija). Jedni slave Jovanjdan, a drugi Stevanjdanj J o v č i ć i - prešli iz Prova; doselili su
iz š ć kod Vrlike,(Dalmacija). Slave đ Jusupi '(Jusup) - ne znaju odakle
su porijeklom. Slave Nikqljdan; K e š i II i (Kešin)- - od Štikova kod Drniša (Dal-
macija); 'Slave Đ đ U PodgJavici kod č ć se -zvali nekada Kešin; doselili
su iz PeuIja kod Grahova. Slave sv. Đ đ

K o z o m a r e - prije 32 godine došli iz Ba-
stasa; porijeklom 'su od Kozare. Slave sv. Jovana. {Opširnije o njima vidi pod Bogdaši)j K u-
r a b a s e - od Cetin,e kod Vrlike (Dalmacija). Slave Jovanjdan. U ć kod č
Kurobase $U se doselile od Vrlike (sa vrela Cetine). Slave sv. Jovana
237
; L j u b o j e - doselili
od č Slave đ U Prijane č polje) doselili su iz Crnog Luga u Livanj-
,skom polju u drt1goj polovici- 19 vijeka. Slave sv. Marka
238
; M -a r m u t' - ne znaju
odakle su porijekipm; Slave Jcivanjdan; P a r o j č i ć i - od -Vrlike (Dalmacija). Slave
Nikoljdan; P e t r 'o v i ć i - doselili se iz š ć kod Vrlike (Dalmacija). Jedni slave sv.
Kuzmu i' Damjana, a drugi đ Postoji predaja, da su starinom - iz Crne Gore' i da su
preŠli u Dalmaciju; P o' p' o v i ć i - porijeklom' od Im:otsJmg (Dalmacija); 1918 godine doselio
jedan ć 'katolik, i prešao na pravoslavlje. Slavi sv. Stevana. R a d i voj š e' --:- iz Dal-
m'acije, ne znaju iz kojeg mjesta jer su davno doselili. Slave Nikoljdan. U Petrovo Vrelo (Gla-
č polje) Radivojše su doselili iz Grkovaca u Livanjskom polju č 19 vijeka
239
;
S t e van o v i ć i - ne znaju odakle su porijeklom'. Slave Nikolj,dan. U Prijane kod č
ć su doselili iz ć kod ć krajem 19- vijeka. Slave sv. Đ đ


S i n i c i (Šinik) - kažu da su porijeklom od č kod ć Slave č U Barke
k:od Sinici su doselili iz Vrdolja s on'e N:eretve. Slave Nikoljdan
241
; Š o r-
m a z i - doselili.:iz Kosova, kod Knina (Dalmacija). Slave Nikoljdan. T r k u l j e -' prIcaJu
đ su doselili od Banjaluke. Slave ,'Jovanjdan. (Vidi': Grkovce); V r a II i ć i - došli iz č
krajine (Dalmacija). Slave đ
U Crnom Lugu su živjeli do ,1941 godine Hrvati P e r ć i; te godine odselili. su II
Vukovar.
Godine 1945 odselili su u č e o' l i Ć i.
Jaruga je od Crnog Luga udaljena 1 km, a nalazi se na rubu Polja.
U Jaruzi stanuju: B a b i ć i - koji kažu da su porijeklom od č Slave Jovanj-
dan. U_ č kod č ć preci živjeli s'u u Kotarima, na č
granici. Odatle je baba izvela dva sina i došla u petrovo Vrelo č 17 vijeka._ ,Tu su
živjeli kratko vrijeme; prešli su II ć š a odatle II Brdo. Iz Brda su prešli ovdje II kmet-
stvo oko 1860 godine
242
; I vet i ć i - doselili od ć Glavice kod Vrlike (Dalmacija)._ Slave
Stevanjdan; L j u b o j e -' doselili 'od č drže ih za najstarije pleme. Slave sv. Marka.
p a r o f č i ć i - došli' od Vrlike (Dalmacija). Slave Nikoljdan. -S i ri i c i - č da su pori-
jeklom od č kod ć Slave č Ima ih u Borcima kod Konjica, a doselili
su iz Vrdolja, s one strane NeretVe. Slave 'sv. Nikolu
248
; Sormazi - od Kosova kod Knina
(Dalmacija). Slave Nikoljdan.
Pržine su na cestil Livn<r-Grahovo, č od Crn'og Luga.
Porodice su:' B a b i ć i - porijeklom, od č Slave Jovanjdan. Sa ć II
Jaruii su rod; B a r o š i - iz Cetine, na vrelu isi;oimene ',rijeke (Dalmacija)., Slave Nikolj-
,!!30 Isti,
nav. djelo, str. 121.
287 Isti,
nav. djelo, str. 148.
:138 Isti,
nav. djelo, str. 106.
:m Isti,
nav. djel!?, str. 136.
UO Isti, nav. djelo, str. 106.
:lU J. D e d i j e r, nav. djelo, str. 334.
U!! B. Ž. M i loj e v i Ć nay. djelo., str. 13;J.
w, J. D e d i j e r, nav. djelo, str. 334.
PORIJEKLO .'STANOVNIŠTVA
75
dan. U Zaglavicu kod č Baroši doselili iz Kazanaca u LiV-anjskom polju u prvoj
polovici 19 vijeka. Slave sv. Cakari - ne zna ,se odakle su porijeklom. Slave
Stevanjdan; e a n č a r i - ne znaju za svoje porijeklo. Slave Stevanjdim. I v e tj ć i - dose-
lili 'iz Civljana kod Vrlike (DaIlnacija). Slave Stevanjdan; J a k o'v 1 j e v i ć i -:- došli iz Dalma-
cije, od Cetine. Slave Jovanjdan. U Glavice kod č ć su došli iz Nug1ašice
oko 1890 godine. Slave sv. Jovana
245
; l.! Gornje Vukovsko (Vukovsko polje) ć su
doselili iz Duvna č 19 vijeka; starino:n su iz' Her'cegov.ine. Slave sv. Jovana
246
; L j u-
b o j e - su porijeklom od Č Slave 'Markovdan. U Prijane kod č Ljuboje su
doselili iz Crnog Luga ,U drugoj polovici 19 vijeka. Slave sv. Marka
247
; ć -:- prešli
iz Dalmacije. Slave U Dalmaci,ju su 'doselili iz Hercegovine.' U Hasanbegovcima kod
č ć kažu da su »potekli«' iz Hercegovine. Slave sv. Jovana
248
; P a r o j č i ć i
doselili iz Dalmacije, od Vrlike. Slave 'Nikoljdan; P o (t) k r a j e i - porijeklom od Promine
. kod· Drniša '(Da1mac,ija). Slave Nik.oljdan. Pe t r o v i ć i':"'" iz š ć kod Vrlike (Dalmacija). Slave
đ U š ć još i danas ,ima č sa istom slavom. č da su starinom
iz Crne Gore, pa su došli u DalmaCiju, a odatle ,u LivanJska polje; R o s i ć i - doselili iz
š ć kod Vrlike (Dalmacija). Slave' Jovanjdan. I 'danas imaju u š ć svojih đ S t e-
van č e v i ć i - 'prije se zvali Baroš; doselili su sa vrela Cetine (Dalmacija). Slave Nikoljd.an;
S o r m a z i '- porijeklom sa Kos.ova kbd 'Knina (Dalmacija). Slave Nik9ljdan.
Kazanci su, kao i sva od Crnog Luga prema jugoistoku, smješteni u pod-
n'ožju Dinare. Prije '25' godina Kazanci su podijeljeni na Gornje i Donje Kazance. Gornji
Kazanci približavaju se Pržin'ama, dok su DO:1.ji č .prema ć '-- Na putu
od ć prema Donjim Kazancima; s deshe, strane ceste Livno--:.Grahovo, nalazi .se
jedna srednjovjekovna:nekrSlPola sa ok,o 15 had-grobnIh spomenika' bez natpisa i orna-
mentike. Drugih arheoloških objekata nema.'
Gornji Kazanei - Đ II r a n i - su, kako predaja kaže, porijeklom od Banjaluke; slave
Jovanjdan. U Docu kod č Du'rani" su stad doseljeniCi nepoznatog porijekla. Slave sv.
Jovana
249
. Injci (Injac) ,- su davno doselili iz Gerzova'kod Jajca. Slave sv. Vasilija. Ima
ih II Rudinama kQd č a d,Ošli su jz ć u Livanjskom polju sredinom 19 vijeka.
Slave sv.' Vasilija
25o
• I v et i i -, .doselili iz Civljana kod' Vrlike (Dalmacija)., Slave
Stevanjdan.
Donji Kazanei - B aT o Š e č i ć i ,- prije su se zvali Injac; porijeklom su od Ger-
zova kod Jajca; slave sv. Vasilija. I n j'c' i .- davno doselili od Gerzova kod Jajca; slave, sv.
,Vasilija. J 0·1 i ć i su se prije zvali Zagorac;, došli' su 'iz' š ć kod Vrlike (Dalmacija).
Slave Nikoljdan. Prezime su ptomjenili .prije 80' godina, a prozvali su se po nekom Joli. K a-
ć - su prije bili Kise; došli su iz Bojmunata .pred 70 godina. Slave đ
m a'T e - su prešli iz Bogdaša prije 80 godina,; starinom· su .od Kozare. Slave, ,Jovanjdan.
R o s i ć i - su' došli iz š ć kod· Vrlike (Dalmacija); slave Jovanjdan. V u l (i) č i ć i - su
došli u Kazanee iz Vrbice prije više' od 100 godina .. ,Postoji predaja 'da su starinom iz ,Crne
Gore. Slave. Nikoljdan. Ima ih u ć kO,d č a doselili su iz Vrbice II Livanjskom
polju sredinom 19 vijeka. Slave sv., Nikolu
251
. a g o r e i . - su davno doselili iz Otišib
kod Vrlike (DalmaCija). Slave .
. ć je 11 neposrednoj blizini'ceste"koja'sjeverozapadno od sela ć prema
Grahovu. U historijskim izvorima ć spominje 1400 godine u darovnici kralja
Stjepana Ostoje
2
u'2. U selu na nekoliko mjesta ima i danas ć (bez natpisa ili
mentike). . .
B. Z. Mil'oj ć nav; ;djelo'; str. '12(
Isti, nav. djelo, str. 150.
Isti, nav. djelo, str. 94.
Isti, nav. djelo, str. 106.
2tS Isti, nav. djelo, str. 110.
Isti, nav. djelo, str. 125.
250 Isti, nav. djelo, str. 127 ..
Isti, nav. djelo" str. 147.
m I. K U k II l j e v i ć nav. djelo, str.
76
MARio Ć
Stanovnici su Srbi, koji se bave podje!inako, zemljora!injom i č po-
slije II svjetskog rata iz sela je odselilo 9 porodica u Tovariševo, kod č Palanke.
Današnji rodovi su: B a r o š i - koji su doselili iz š kraj vrela Cetine (Dalma-
cija), tamo imaju još svojih đ Slave Nikoljdari; B o P II Š i ć i - koji su. se 'prije zvali
Lovreuj prešli 'su iz Nuglašice, a tamo doselili sa Petrova Vrela kod č Slave' Đ
đ B o d r o ž i ć i - došli iz Koljana kod Vrlike (Dalmacija) gdje ih i danas jo.š ima.
Slave stevanjdan. D e n i ć i - đ iz Koljana kod Vrlike -(Dalmacija); tamo imaju svojih
đ Slave Nikoljdan; I n j ej - porijeklom od Gerzova kod Jajca; slave sv. Vasilija;
I vet i ć i - došli iz Civljana kod Vrlike (Dalmacija). Slave stevanjdan; K o z o m o r e .--
prešli iz BogdaŠaj starinom su od Kozare. Slave J'ovanjdan; M i h a j i l e - zvali se .Kukavi'ca;
još starije, prezime ć Doselili su iz š ć kod (Dalmacija); slave đ
lovdan. U č koC!. č Kukavice (staro prezime ć su, se doselili iz
š ć kod Vrlike sredinom 19 vijeka. S+ave sv. đ Mihaila
253
• M i h a lj i ce"":"'" iz
K()s'ore kod Vrlike (Dalmacija). Slave Nikoljdan; N i fl k o v i ć i - dos'eliJi iz Dalmacije, a 'u
Dalmaciju iz Hercegovine. Slave Jovanjdan: U Hasanbegovcima kod č ć su
»,potekli« iz Hercegovine. Slave sv. Jovana
254
; P e t r o v t ć i' -'- došli iz š ć kod Vrlike
(Dalmacija); kažu da su starinom iz Crne Gore. Slave đ R o s i ć i - doselili iz
š ć kod Vrlike (Dalmacija). Slave Jovanjdan; S a v i ć i - od Garjaka kod Vrlike (Dal-
macija). Slave Stevanjdan; Š o r m a z i - sa Kosova kod Knina (Dalmacija). Slav,e Nikoljdan;
Š u n j k e - prije su se zvali doselili su iz okolice Vrlike (Dalmacija). Slave Ilinjdan;
V j e š t i c e - ž da $U im stari dQs,elili iz Like. Slave Đ đ U Glavice kod č
Vještice (staro prezime Gi.tbe:r) su doselili iz Zrmanje (pna do'Inak Knina«). Njegovog pretka
»digla Austrija na vojsku«, a »on bio na đ pa pobjegao«. Ovdje je došao oko 186'0 godine,.
Slave sv. Đ đ

Z a g o r 'i - . došli iz š ć kod Vrlike (Dalmacija); prije su se zvaH
č Slave Nikoljdan. '
Izumrli su: ć (doseljenici iz Dalmacije), Bogovci (starinom navodno iz Crne! Gore,
pa doselili li Dalmaciju-Koljane) i (iz Dalmacije).
Gubin 'se sa sjeverozapadne strane nadovezuje na ć Smješten je u' pod:..
nožju Dinare, ispod sami.oga Troglava. Više sela dižu se dvije gradine; na jednoj, koja so:;
zove »Gubinski grad«, našlo, se rimskog novca. Na temelju jednog nadgrobnog natpisa;
Patsch pretpostavlja da, se na mjestu današnjeg Gubina' nalazio rimski municipij256. -
Vjerovatno je ovo č bilo naseljeno i li srednjem vijeku, jer na nekoliko mjesL1
u selu stoje, skupovi plosnatih ć (bez natpisa i ornamentike) srednjovjekovne, pro-
venijencije. Moglo bi Se pretpostaviti, da je ovaj kraj, bio sastavni dio ć koJi
se spominje l400 godine,
Stanovnici Gubina su Srbi ijekavci. Važno je napomenuti aa je put doseljavanja
iz č krajine (u DalmaCiji) II sjeverni dio Livanjskog polja vodio preko Dinare, na
Gubin, Poslije II svjetskog rata odselilo je 12 porodica u Tovariševo (kod č Palanke),
Današnji rodov:i su: B a r o š e v č i ć i - koji su se prije' zvali Injac; došli su ii: Kaza-
naca, a daljim porijeklom su od Gerzova kod Jajca. Slave sv. Vasilija; B o b i ć i .- koji kažu
da su porijeklom iz Like, od ć Slave sv. Lazara; B r o ć e t e - došli od Vrlike (Dal-
macija); slave sv. Stevana,; D e s p i n i ć i - doselili iz š ć kod Vrlike (Dalmacija); tamo i
danas 'imaju svojih đ sv. Jovana. Ima' ih u, ć kod Kupresa
257
i u Gornjem
Malovanu
258
; slave Đ đ ć - iz Civljana kod Vrlike (Dalmacija); slave sv.
Stevana; J o v č i Ć i doselili iz, š ć kod Vrlike (Dalmacija»; tamo ih i danas ima. 'S.lav,e
sv. đ J li r i ć i doselili iz š ć slave sv. Stevana. U Jakir kod č ć
su doselili od Livna sredinom 19 vijeka; 'slave sv'. Stevana
2BD
; K a l a,b e -... doselile od Gla-
258 B. Z. M i loj e v i ć nav. djelo, str. 141.
1I1H Isti, nav. djelo, str. 110.
lIul) Isti, nav. dj eto, str. 150.
liM K. P a Č (Patsch), nav. djelo, str. 166.
m B. Z.' M i l b j e v i ć nav. djelo, s'tr. 8'9.
Isti, nav. djelo, str., 92.
Isti, nav. (]jelo, str. 130.
PORIJEKLO STANO.vN!STVA
77
č slave sv. stevana.- -Ima ih na više ,mjesta II č polju; . K o'v'a č e v i ć i - iz
Uni-šta kod Grahova; »:udo se na Vukovijaka ć š Slave,.sv .. đ č ć ..:...... iz
Koljana kod Vrlike (Dalmacija). Slave sv. Nikolu; M a r i' j a h i .....:.., iz .K6t1uše kod Vrlike (Dal-
macija). Slave sv. Jovana; M i h a j i - zvali se Kukavica; 'a prije ć doselili
su iz š ć kod Vrlike (Dalmacija). U' č kod č doselili su 'se Kukavice (staro
prezime ć iz š Ć sredinom 19 P a č i n i ---. porijeklom ·.od. Gerzova
kod Jajca. Slave sv. Vasilija; P e t r o v i ć i - doselili 'iz š ć ''kod' Vrlike (Dalmacija).; 'pri-
č da su starinom iz Crne Gore. Slave sv. Đ đ V ":l j (i) Č i Ć i - došli iz Vrbice; č
da' su starinom iz Crne Gore. Slave sv. Nikolu. Ima ih u ć kod č 'a doselili .su
iz Vrbice li Livanjskom polju sredinom 19 vijeka. Slave sv. ,Nikolu
261
; Yu kov'lj ak -'prije
se zvali. ć doselili su iz Civljana kod Vrlike (Dalmacija). Slave Jovana.
č š ć i Injci- - č od č ć
" .' ,Provo - Selo se spominje godi;ne 1741 pod nazivom Prahova. I danas, č 'sta-
novnici Livanjskog polja upotrebljavaju taj naziv'za ovo selo. - Provo jeod č
dijela Gubina udaljeno. oko 1 km. Današnj'i su Srbi. ijekavci, neka(1"a .SU
tu živjeli Hrvati i Muslimani Milaci. .U izvještaju piskupa č ć 1741 goo.ine, ,U
Provu je živjelo 12 hrvatskih rodova koji su se oko 1800 godine Jaselili po Livani-
;;kom polju. " , .
U ;Provu d.anas ,žive,: B i k i ć i - koji su se doselili od Banjaluke. Slave .sv. Nikolu;
ć - kioji su došli iz Miljkovca kod Vrlike'(Dalmac.ija)., Slave sv. Nikolu; .Do-
b ric e -'- prije .se zvali ć ,doselili su i z š ć kod ·Vrlike (Dalmacija). Slave sv.
đ D u r a n i - ne ,znaju odakle .su porijeklom. Slave sv. J:o:vana'; Ima ih U Docu, kod
č 'Tu su stari doseljenici nepoznatog porijekla. Slave sv. Jovana
262
; Inj ci - koji su'
davno doselili .od Gerzova kod Jajca. Slave sv. Vasilija; I v e,t i ć i' - došli iz Dalmacije, iz
Givljana kod Vrlike. (Slave sv. Stevana; ',J o v č ć š ć kod Vrlike, (Dalmacija); tamo
i danas' imaju svojih đ Slave sv. đ ; K a l a'V e. r i - odavna -ll ne ',.-;naju
odaide su 'porijeklom. Slave sv. Đ đ Ima ih u' Karlovcu kod č

'i u Jakiru; 111
Jakir su doselili iz 'Prova', II Livanjskom polju sredinom 19 vijeka. Slave sv. Đ đ

M a l j-
k oy i ć i - iz Maovica- kod Vrlike (Dalmi,icija) prešli, u Uništa kod. Grahova, a od,at1e ovamo.
sv. Jovana; M,a r č e t e č ć -' iz Koljana ·kod, ·Vrlike (Dalmacija). Slave sy.
Nikolu; ,M' i h a j i l. e - zvali se Kukavice, a prije toga ć starinom su iz š ć kod
Vrlike (DalmaCija). Slave sv. đ Ima ih u č kod, č a doselili su
.iz š ć sredinotn 19 vijeka
265
; M i h a l j i c e - su davno doselili iz Kosore kod VrlIke (Dal-
maCija). Slave sv. Nikolu; M i 1 j k o v i ć i - iz ć kod Vrlike (Dalmacija); č ct'l
su stari došli iz Crne Gore najprije II Prominu kod Drniša; a odatle u Prohova. Slave sv. Vasi-
lija'; M i tr o v i ć i, -' došli iz Promine kod Drniša (Dalmacija). Slave sv. Đ đ M r v i ć i -
su godine'.1899 doselili iz Zasioka .kod Sinja (Dalmacija). Slave sv.' Jovana; P aj č i n i - pori:'
jeklom od GerzovC). kod Jajca; zvali su se č ć Slave sv. Vasilija; Po(t)'krajci -"iz
Promine 'kod Drniša (Dalmacija). Slave sv. Nikolu; P o p' a r'i ć i kažu da 'su iz DalmaCije
clošli"za »tursko doba« i eda, i' sada, ima ć u Ka'štelima kod Splita. Slave ·Mratindan.
ć navodi da su č roda Vidovi u 'Kaštel':"St'arom bili pravoslavne vjel;'2, a'zvali
su' se ć Odavno su doselili iz č
26
6;' R a d i ć i č da su starinom iz
Posavine. Slave sv. Tomu'. Ima ih mnogo na č č 'polja, s ,istom slavom; 'Z,a-
g o r c i - doselili iz š ć kod Vrlike (Dalmacija). Slave sv. Nikolu; Z a k o n o v i ć i -'- došli
iz Dalmacije;' ne znaju iz kojeg mjesta. Slave' sv:. Lazara ..
Caprazlije se na č dio, Prova. Stanovnici su .Srbi i Hrvatl.
Srbi ikavci su: Ro š k o v i ć i - koji su došli ,iz siave sv. Nikolu; Đ u-
r a n.'i - ne znaju odakle su porijeklom. Slave sv. Jdvana; K·i s'e (Kiso) "------ došli iz Dal-
260 Isti,
nav. djelo, str. 141.
Isti,
nav. djelo, str. 147.
2(;2 Isti,
nav. djelo, str., 125.
21;3 Isti;
nav. djelo, str. 120.
Isti,
nav. djelo, str. 130.
Isti, nav. djelo, str. 141.
a06 J. E r d e l j a'n o v ć nav. djelo, str. 25.
78
MARTO 'PETRIC
macije, a starJnom su iz Hercegovine. Slave sv. Đ đ Ima ih II J(ruševici i II Zabici kod
Ljubinja, a doselili su iz Raške II Srbiji. Slave sv.· Nlkolu
267
,. U Novo Selo (Kupreško polje) Kiso
je doselio od Livna. Slavi sv. Đ đ

U Glavice' kod č Kiso je doselio iz č ti
Livanjskom polju, Slavi sv. Đ đ

ć - ne znaju odakle su porijeklom.
Slave sv. Đ đ K o n j i k II Š i ć i - prije su Se zvali Injacj davno su doselili iz Gerzova kod
Jajca. Slave sv. Vasilijaj M a l j k o v i ć i ....,.....,'iz Maovica kod : Vrlike (Dalmacija). Slave sv, Jo-
vamij M a r č e t'e, - č ć - iz Koljana kod Vrlike (Dairriacija). Slave sv, Nikolu; M i h a-
l j i e e - iz Kasore kod Vrlike (DalmaIcija:). Slave'sv. Nikolu; 'R a d i ć i - prije se zvali ć
došli su iz Dalm'acije. Slave Casne verige; S td j i ć - iz Podosoja kod Vrlike (Dalmacija).
Slave sv. Jovana; sl u n j k e, - prije se zvali ·Obad; došli' su iz Dalmacije, iz okolice' Vrlike.
Slave sv. Iliju.
Hrvati: B u 1'0 v i ć i - doselili iz ć 'kod, -Sirija (Dalmacija); do 1903 godine bill
su pravoslavni, a te godine prešli su na č Njihovi đ u G. ć su pra-
voslavci' i slave sv. Jovana;' e u r k o v i ć i - oko 1879' godine doselili iz ć kod Sinja
(Dalmacija), gdje ih i danas ima. U Rujanima se spominju godine. 'Za dalje porijeklo ne
znaju. Ima ih uKupreškom 'i č polju. U,Kukavice kod Kupresa, Ć ć je došao
iz Vrila, gdje. je bioi u najmu kod Idri'z-pega
27o
. Pradjeq., ć koji živi u č
kod č doselio se iz ć u ć u Livanjsk6m' polju. Tu je bio samo godinu dana,
pa je došao u č ć u kmetstvo agi Radovcu; odatle je došao ovdje, u kmetstvo II prvoj
polovici 19 vijeka
271
; č se odavno doselili iz č kod Sinja (Dalmacija); u'
Rujanima se spominju 1814 godine. U zapadnoj Hercegov,ini, u okolici Ljubuškoga ima mnogo
ć H r g o v i č i - (i ć ž ć 'a .17'41 godine č - starosjedioci u Li-
vanjskom polju; 1741 i "1814 godine živjeli su u Rujanima i ć U ć kod Sinja (Dal-
macija) č su doselili iz Rujana »za turskog va1tta(. U Caprazlije su došli iz Rujana.
U Povljima na ,'otoku č spominje se godine 1803. neki ž č detto'Bošnjak, prema predaji
iz 'Roškog polja 'u Bosni. ž ć je zabilježen u Poy-ljima kao novi stanovnik godine 1688. U
bolskoj matici godine 1736, a u sumartinskoj godine 1777, s napomenom »iz' Povalja«, zabi-
je ž č i ž ć

• Đ a p i ć i doselili iz ć oko 1912 godine; gdje i danas imaju
svojih radaka .. U ć (kod . Sinja) ima i pravoslavnih, Đ ć koji' slave Đ đ PO
mnogIm selima č polja ima Đ č koji su doselili iz ć J u r i š i ć i - prije
se zvali Đ ć iz ć 'kod Sinja, '(Da1macija); l1"a t k o'v i ć i - su doselili iz G. ć
kod Sinja (Dalmacija) oko 1879 godine; u ć imaju i danas svojih . đ č
ih navodi kod svetri č grupe
273
,; p e r a j i c e - doselili iz Glavica kod' Sinja
macija); tamo su izumrli. Ima ih II Sinju; 'So l di ć i - došli iz Zasioka kod Sinja (Dalmacija)
oko 1850 godine. Za dalje porijeklo ne znaju.
Bujani se dijele na Donje i Gornje Rujane. Donji Rujani su č od Č
prazlija, a Gornji se na jugoistoku nadoveZUju ,za Lištane. - Da je na mjestu današnjih
Rujana postojalo staro naselje, o tome č prehistorijski, rimski i srednjovjekovni
ostaci. Na gradini iznad D. Rujana, našlo se mnogo glinenih fragmenata, životinjskih
kostiju ostaci zida i maltera, te rimskog stakla. Prema ovim nalazima može ,se č
da je ta ·gradina bila stalno nastanjena u prchistorijsko i rimsko, doba
2
'l4. U Donjim i Gor-
njim Rujanima ima i danas mnogo srednjovjekovnih nadgr.obnih spomenika. U historij-
skim izvorima Rujani se prvi put spominju 1400 godine, i to u povelji kralja Stjepana
Ostoje
275
.
U Rujanima su nekada' stanovali i Muslimani; i danas se vide ostaci musliman-
skog groblja II G. Ruj anima, a u .Donjim .ruševine ć kule. ć ,stanovništva
č 'Hrvati, a ima i manji broj Srba ikavaca. '- Važno je napomenuti da Ru-
267 J. D e d i j e r, nav. djelo,' str. 300.
:WS B. Ž. M i loj e v i č nav. djelo, str. 65.
269 Isti, nav. djelo, str. 150.
270 Isti, nav. djelo, str. 84.
211 Isti, nav. djelo, str. 141.
m A. J II t r O- n i Ć nav. djeel0, str. 201.
:l71l J. E r d e l j <;l n o v i ć nav. djelo, str. 179:'
:lU M. M a II d č nav. djelo, str. 10 i 12'.
275 1. K u k u l j e V i č nav. djeleo, sh. 37.
PORIJ'-EKLO STA!'rOVNISTVA 79
jani predstavljaju tranzitno č za seobe iz Dalmacije u .rednji dio Livanjskog
polja,. a isto tako i iz Livanjskog polja u Dahnaciju. Najbliže dalmatinsko selo ć
udaljeno je 15 km č linije od Rujana;
Donji Ruja-ni - B a r a č i - su starosjedioci u Livanjsk6m -polju; ,1741 godine živjeli
su u Caprazlijama, a 1814 uRujanima, č ć ć i Livnu. Danas 'ih ima u
č i. Glavicama kod Sinja, i u Sinju (Dalmacija). B a r b a r i ć i ,- su porijeklom iz Herce-
govine, iz ć u' Klobuk kod Ljubuškoga ć su doselili iz Blatnice u ć

U
Ljubunee (Rama) ć djed je došao iz' ć

U Gornjim RUjanima spominju se 1741
godine. Ima ih i danas u Si,nju. B r d a r i - prije su se zvali č starosjedioci su II Livanj-
skom po:Jju. 1814 godine bilo ih je u Rujanima. Ima ih u Sinju (Dalmacija,). Ć e n a n i - ne
znaju odakle su porijeklom; _ II Rujanima se spomInju ,-1814 godfne. Ć r k o v i ć i - su poslije
austro-ugarske okupacije doselili iz ć kod Sinja, gdje ih 'i danas 'ima. U 'Rujanima se
spominju 1814 godine. Ima ih u Sinju, a i u Kupreškom i č 'polju. Zq dalje 'porijeklo
ne znaju. D, e l a š i - (Delaš) - su doselili oko 1890 godine iz Zelov,a kod Sinja (Dalmacij.a);
za' dalje porijeklo ne znaju.' D o l i ć i - su starosjedioci u- Livanjskom pOlj.u. G U j e - su
doselili 1820 godine iz Potravlja kod Sinja (Dalmacija). J u r e t e (i ć - su staro':"
sjedioci. 'U Rujanima se spominju 1741 i 1814 godine. K a l a j i c e - su davno, doselili iz ć
kod Sinja (Dalmacija). O,d a e i (Odak) - su »od davnine" u Rujanima; spominju se 1741 godine.
Ima ih. danas u okolici Ljubuškoga (zapadna Hercegovina); P a š a l i ć i - nekada su zvali
ć a porijeklom su- .od' Jajca. U č i ć 'spominju se 1741 godine, a
u ć 11314 godine. Postoji predaja da su se š ć II Livnu· nekada zvali ć
Pa 'Su ć stara livanjska porodica, č i č diploma te porodice, što su je
dobili od Rud0lfa> II. godine 1596
278
. ć i - su se' prije zvali ć .doselili su iz Dicma"
kod Sinja (Dalmacija) oko 1780 godine. U Rujanima se ,spominju 1814' godine . .Pl a z o n j i ć i
- su davno doselili od Vrlike; i danas- ih ima ll- Garjaku kod' Vrlike' (Dalmacija). URujanima
su bili 1814 godine. R a,d i ć i -. su doselili oko 1820 godine iz okolice Sinja ,(Dalmacija), U
Sinju i danas ima ć S i,b e n i k - porijeklom od - Sibenika u Dalmaciji; došli su oko
1750 godine. U Rujanim'a se spominju 1814 godine. Š u k e r i -, su se zvali Kujundžija, a
doselili, su oko 1720 godine od Jajca. Pod starim imenom" spominju se 1741,godine u Zastinju.
T o p i ć i - su se zvali' Andabak, a još prije Rogulj; doselili su negdje od, Drniša (Dalmacija).
Rogulja je bilo II Rujanima 1814 godine. ć se spominju 1741 godine II ć U r s e
(Ursa, ć - ne znaju za dalje porijeklo; II Rujanima ih je bilo ,1814 godine. U SeJcima na
otoku č ć se spominju 1747 godine u popisu novoga stanovništva ,(»nuovi abitanti«),
dobjeglog zal 'kapdijskloga rata iz makarske krajine. U Sumartinu se spominje ć 1z.
Selaca goidine 1777
219
• Z a r k o - su oko 1815 godine došli iz ć kod ,Sinja (Dailmacija).
D ž a j e '- č da _su od Aržana (Dalmacija), II Rujanima ih j'e bilo 1814 godine.
Srbi -ikavci: B o š k o v,i ć i - su porijeklom iz Dalmacije; slave sv. Nikolu. U Hodbinu
kod Mostara š ć su doselili iz č ć sela kraj Mostara. Misle da su starinom iz Crne
Gore; slave Đ đ đ Er c e z i - drže da ,:'su porijeklom iz Hercegovine. Slave._ sv. Ni-
U Dolac kod č nek! Erceg doselio iz Priluke ti 'Livanjskom polju, okp 1890 godine,
a 'J u Priluku je došao iz Rujana »uz bunu« 18'75' godine. Slavi sv. Nikolu
281
. L a l i ć i -, su
došli iz, č Krajine (Dalmacija),; slave Jovanjdan. K o z o m a r e '- su starinom sa Ko-
zare;- ovdje su došli iz Bile. Slave sv. JOvana (.opširnije' o njima vidi:, ć S t o j i ć i -
su doselili iz Po'dosoja kod Vrlike,"(Dalmacija); slave sv. Jovana. ć - su iz ć kod
S'irija (Dalmacija); slave sv. Jovana.
Gornji Rujani - Hrvati: A n d a b a k - prije su se zvali Rogulj; došli od Dqrlša.
B,", r i š i ć i' - su porijeklom iz Zaswka kod Sinja (Dalmacija): bilo ih ,1741 godine II č
nima. Ima ih u Vrpolju (Rakitno), -a doseliJi su se iz Mrnjava,ca kod Imot'&kog
282
. B a r II n i
270 J. Dedijer, nav. djelo,·str. 328.
277 M. S. F i l i P o v i ć nav. djelo, str. 116.
J. J e le n i ć ć diploma porodice ć iz Lijevna, izdana godipe 1596;
GZM XLII., sv. 2, Sarajevo 1930, str. 173-17.4.
270 A. J II t r o n i ć nav. djelo, str. 43, 195 i 196.
280 J. D e d i j e r, nav. djelo, str. 438.
!lSl B. Ž. M i loj e v i ć nav. djelo, str. 1-25.
J. b e d i j e r, nav. djelo, str. 330.
..
80
MARIO PETRIC
:....... starinom s'u iz Poljica (DalmaciJa) doselili -su oko 1:700 godine; prije su- se zvali ć
Pod tim imenom nalazimo ih kod dalmatinskih i podunavskih Bunj,evaca
2S3
, U ć 'se
spominju ć 1741 godine. B i l II Š i - su s'e odavno doselili- iz -Promine kod' Drniša
(Dalmacija); II Rujanima ih -je bilo 1814 godine. Jedall odselio II Travnik '0. -1890 godine.
B r č i ć i -,- su II Livanjskom polju;. li Caprazlijama se spominju 174'1 godine.
Poslije te godine ne ć 'ih ,više lf livanjskom Tek p.oslije 1878 godine došli iz
Gale ili Otoka kod Sinja (Dalmacija), gdje ih i danas ima. ć ih navodi kod svetri
č _grupe
284
.
U popisu stanovništva, koji se č II ,; knjizi »De ·diversis 'Meledae«, đ imenima
mljetskih porodica, nastanjenih II Babinu polju 1667- - 1700 godine
J
spominju se 'i č ć


B rd a r i - prije su se zvali č starosjedioci ti Livanjskotn polju. Godine 1814 spa':"
rriinju 'se 'u Rujanima. Ima ih u Stnju (Dalmacija). Cenani -' ne znaju odakle ,su Pori.
jekloroj u Rujanima ih je bilo '1814 godine. E z g e t a - doselili su iz ć 'kod Sinja (Dal·
macija) poslije 1878 godine. U ć ih 'ima i danas. D ž a j e - su' od Aržana (Dalmacija)';
u se sp'ominju 1814. J u k i ć i' - sil, doselili iz' ć kod Sinja (Dalmacija) gdje
ih i danas još ima. 'U Č ć se spominju 1741 goditie. Ima ih kod svetri č grupe
286

J el č ć i - su porijeklom iz ć kod Sinj::l.; II Rujanima se č ć 1814
a č ć u Provu 1741 godine .. Ka'lajice -'su se" prije zvali ć doselili su iz ć
kod Sinja (Dalmacija). M a j i ć i - su došli u- 'Ruj ane- iz Potravlja kod Sinja (Dalmacija) oko
godine 1845. P a p i ć i su porijeklom iz Sviba (Dalmacija); II ć i Pri1uci bilo ih
je 1741 godine. P e r a j i e e - su doselili iz Glavica kod Sinja (DaJmacija)j tamo su izurrirU.
p o p o v i ć i - prije su se zvali č ć »izaša jedan s po'pom, pa ga prozvali ć (Vidi:
č ć R a d i ć i - su oko' godine doselili iz' okolice Sinja (Dalmacija). R i m e i - su
starosjedioci u Livanjskom polju; u ć ih je 'bilo' 1741 godiQ,e. R o m i ć i - doselili iz
HrvaC'a kod Sinja (Dalmacija) 1880 -godin-e. U Livanjskom polju su ć starosjedioci. Spo-
minju sU u Caprazlijama 1741 'godine: 9, e r e m e t - je došao o. 1880 godine iz Priluke;
Starosjedioci su 'u Livanjskom 'polju. U Priluci se' spominju 1741 i' '1814 godine. Neki su bili
odselili u Dalmaciju, -na Tijaricu, pa su se ponovo iS lt r a b o - prije su se zvali
Buljan; doselili su o. 1880 godine iz ć kod Sinja (Dalmacija). S II k e r i su se zvali
Kujundžija, a doselili su oko 1720 godine od Jajca; pod tim imenOin spominju se u Zastinju
1741- godine. ć - 'došli su davno iz Citluka kod --Sinja '(Dalmacija); II Rujanima ih je
bilo '1814 godine. Spominju se kod svetri č gr'upe
2
8'7. V II k o v'i ć i - su doselili iz
ć kod Sinja oko -1879 godine; u ć ih ima još i dana·s. Z a r'k o - doselili su
iz ć kod Sinja (Dalmacija)' oko 1815 godine.
U G. Rujanima su živjeli Srbi ikavci: C a'l i ć i - za koje se ne zna odakle su bili
porijeklom j B o š k o v i ć i - porijeklom iz D'almacite. 'Slavili su Nikoljdan; B u lov i ć i -
iz ć kod Sinja. Slavili su Jovanjdan; Er c e z i - za koje ka'žu da su porijeklom iz Her-
cegovi'ne. Sl,aviH su sv. Nikolu j K i s e' - su došli iz DalmaCije, a porijeklom su iz Hercegovine.
Slavili 5U Đ đ S t o j a n e i - 'su iz DalmacJje, iz č slavili su sv. Slm'2UIl-9..
Lištani su vezani sa' G. 'Rujanima. lJ rimsko doba postojalo je na mjestu dana·
šnjih Lištana naselje, 'za koje neki drže da j"? Pelva, poznata u Itinera:dum-u Antonini2S8.
Pod », .•. š ć ... « selo se spominje 1400 godip.e ll. povelji kralja Stjepana
Ostoje
289
• Srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika (bez natpisa i ornam;entike) č
se u selu na dva mjesta. Iz izvještaja biskupa č ć priliko,m njegove kanonske
u Livanjskom polju, doznajemo d:! su se Lištani . zvali i Ć (»In villa
Chiucovaz«); vjero-va'tno je to današnji breŽUljak Ć ć na kojem je 1912 godine sa-
đ župsl;:a crkva sv. Josipa.
283 J. E r d e l j a n o v i ć nav. djelo, str'. 179.
2M .Isti, nav. djelo, str, 179.
I. S i n d i k, nav. dj-ela, str. 185 i 186.
mJ. ć nav. djelo, str.-'17g;
2B7 Isti, nav. djelo, str. 179,.
ne K. P a č (Patseh), nav. djelo, str. 167.'
289 I. K u k u l j e v i ć nav. djelo, str. 37.
PORIJEKLO STANOVl'[ISTVA
81
Stanovnici Lištana su Hrvati. B a r II n i prije se . zvali ć preci doselili IZ
Poljica (Dalmacija) oko 1700 godine. ć se spominju II Lištailima 1741 godine. Erde-
ć ih navodi kod dalmatinlJkih i podunavskih Bunjevaca
200
; B r č i ć i - su starosjedioci
(vldi opširnije pod G. Rujanima). e r n j a lt - ne znaju odakle sU porijeklom; uLištanima
se spominju 1814 godine. U južnnj Dalmaciji spominju se u 17 vijeku
291
. D ž a j e - su' iz
Dalmacije, od Aržana. G r a n i ć i - su davno doselili iz ć kod Sinja (Dalmacija). U
zapadnoj Hercegovini, u okolini Ljubuškoga, ima mnogo ć G voz d e n - ne znaju
odakle su porijeklom; K a 1 a j i c e - prije SU se zvali ć j su davno iz ć
kod Sinja (Dalmacija). Kela ve - su došli iz ć kod Sinja gdje ih i danas·
ima; daljom starinom su iz Roškoga polja. Ima ih II š ć (Rama), a došli su iz DUvna
davno prije austro-ugarske okupacije
292
. Kelave II č Podkraju č polje)
dosE'iLile su )poslije Austrije« iz ć kod Sinja
293
. L u k a č - prije su se zvali ć
ć su starosjedioci u Livanjskom polju. Godine 1741 spominju se uLištanima, Lusni6u,
ć i ć U Varvaru {(Rama) su davno doselili iz Duvna
294
. I danas ima ć u
Sinju i sinjskoj okolici. Godine 1436 spominje se 'lOpHlib, lŠ uprHuH nOA
d.RhCHHfM& '" Ima, ih i kod č Bunjevaca
296
. p e š a - došli su iz okolice
Livna oko 1890 godine; ne znaju za dalje porijeklo. R i m e i -.:.... su starosjedioci u Livanj-
skom polju. Godine 1741 bilo ih je u ć i ć a 1814 ne spominju se nigdje
na č Livanjskog polja. Ima ih u Sinju' (Dalmacija). U č Podkra.ju č
polje) Rimci su doselili iz č č II Li'vanjskom, polju č 20 vijeka
297
• Š u k e r i -
prije SU se zvali KUjundžija, a' doselili su oko 1720 godine od Jajca. Kujundžije se 1741
dine spominju u Zastinju. Z e l i ć i - nekada su se zvali 'Rogulj;. davno su doselili od Drniša
(Dalmacija). Ž a r k o - su iz ć kod Sinja (Dalmacija) doselili oko 1815 godine.
Odžak je pod Prologom, oko 1 km č od ,LišIana, Za vrijeme turske
uprave selo se zvalo ć Odžak, jer su ć (livanjski begovi i kapetani) imali
tamo svoje posjede.
Današnji rodovi su: A II d a b a k - prije se zvali Rogulj j porijeklom su od Drniša
(Dalmacija); 'B a r u n i - zvali se ć starinom su iz Poljica (Dalmacija). Doselili su
II Livanjsko polje oko 1700 godine. ć je bilo u Lištfmima '1741 godine. Ima ih u Sinju.
ć ih navodi ko.d dalmatinskih i podunavskih Bunjevaca
298
; B r č i ć i - došli iz
Lištana u Odžak. Starosjedioci su u Livanjskom polju (vidi opširnije pod G. Rujani); B r k o
- ne znaju odakle su porijeklom; II Odžaku se spominju 1814 godine; e u r a k - J;?rij€ . su
se zvali ć u Odžak su doselili iz okolice Duvna. Jedni odselili u okolicu Travnika;
D u j i ć i - č da su davno doselili od Drniša, (Dalmacija) j u Odžaku ih je bilo 1814' go-
dine; G o vor u š i ć i - iz ć kod Sinja (Dalmacija); tamo i danas imaju svojih ro-
đ G r a n i ć i - su u rodu s onima iz Lištana; porijeklom su iz ć kod Sinja (Dal-
macija); ć - starosjedioci. U ć ih je bilo 1741 godine, a u Odžaku se spo-
minju 1814 godine; Kela ve - doselili iz ć kod Sinja (Dalmacija); daljom starinom
iz Roškog polja (vidi opširnije Lištani); K e l i ć i - zvali se šuste, a" došli su iz ć kod
Sinja (Dalmacija); ć -:- doselili iz okolice Sinja (Dalmacija); u Zastinju su živjeli 1741
godine. Ima ih mnogo u Sinju i po Cetinskoj Krajini. U Osmanlijama (Kupreško polje) ć
su od Sinja, a doselili su u prvoj poloviCi 19 vijeka
299
• ć ih drži za dalmatinske
2.1>0 J. č nav. djelo, str. 179.
!ID! Isti, nav. djelo, str. 168.
M. S. F i li p o v i Ć nav. q.jelo, str. 154.
293 B. Z. M i loj e v i ć nav. djelo, str. 116.
2M M. S. F i l i p o v i ć nav. djeelo, str. 92.·
205 J. E r d e l j a II o v i ć nav. djelo, str. 121 (citira E. Fermendžina, Acta Bosnae str. 156).
Isti, nav. djelo, str. 12 i 68.
B. Z. IVI i loj e v i č nav. djelo, str. 116.
J. ć nav. djelo, str. 179.
B. Ž. IVI i loj e v i ć nav. djelo, str. 76.
Glasnik Zema"ljskog - EtnOlogija
82
MARIO PETRIC
;Sunjevce
300
; U Varvaru. (Rama) su se doselili iz Duvna, prije 1878 godine
30I
; L j II b i č i ć i
- davno dO,selili" od Duvna; II ć se spominju 1741 godine. U Glavicama_kod Sinja '(Dal;.
macija) žive č ć koji č Q. svom porijeklu iz Bosne;- V rd o l j a e i -:- porijektom
iz Dalmacije; II đ ć ih.je bilo 1741 i 1815 godine. U Sinju i II ima i mnQgo
Vrdoljaka .
. ć ili Ć ć je II neposrednoj 'b'lizini Odžaka, uza samo' podno'žje Prologa.
o postanku imena sela č se da je ć ć pošla za begoVa" č pa' je
po njemu selo prozvano Ć ć danas' ć U selu žive samo Hrvati, a nekad"a je biTo
i Muslimana (Grajo, ć koji su oko 1878 godine odselili. .
Današnji rodovi su: A II d a 'b a k - prije 'se' zvali Rogulj; porijeklom: su iz Dalmacije
od Drniša. Rogulja je bilo u Ć ć 1814 godine; B a r a č i - došli iz 'Rujana' II Ć ć U Livanj-
skom polju su starosjedioci. Godine 1741 živjeli' su u Caprazlijama, ci '1814 u RUjanim,a, Kova-
č ć ć i Livnu. Ima ih u Glavicama ,i ć kod Sinja, i u Sinju' (Dalmacija), a
davno su doselili iz Livanjskog polja; B a r u n 'i -:- prije se zvali ć 'd'oŠli su ć
II ć _ Daljim su, .iz Dalma<:ije, ,od, Poljica. U Liyanjsko polje su doselili oko ,1700
godine. ć ima kod dalmatinskih i p('ldunavskih Bunjevaca
302
; e II 1 a r i - Ezgete;
doselili su iz ć kod Sinja (Dalmacija); fl u a n i -' prije se zvali Ezgeta; porIjeklom' 'su
iz ć kod, Sinja (Dalmacija). Doselili su poslije 1878 godine; H r g e (i ć ž ć Hrgo-
ć ć sami kažu Rga) - prešli' iz Rujana II ć U Livanjskom polju su starosjedioci.
Godine 1741 i 1814 živjeli su u i ć (Opširnije o ,njima vidi: Caprazlije);"I v a-
n o v i ć i - starosjedioci; U Ć ć se spominju 1741 godine; K a s e l Ji - :porijeklom iz
Dalmacije, od Vrlike. U Mladeškovce č polje) neki Kasel je 'doselio iz Lištana 'll
Livanjskom polju, č 20 vijeka
303
; K e l i ć i - prije se zvali Susto; doselili su iz Baja'",
ć kod, Sinja (Dalmacija); K u r b a š e - kažu da st}. se ranije 'zvali ć i da su dos'elili
iz. Vrlike (Dalmacija); L a t i n Č i ć i - nekada se zvali ć doselili su iz Dugopolja
kod Sinja (palmacija) oko 1820 godine; 'R a d a n i - nedavno dosellli ,iz Vrdova""na Dinari
(Dalmacija); ć - odavno II ć 'spominju se 1741 Postoji predaja da, su
porijeklom iz Vrlike (Dalmacija), i da su se tamo zvali č
POPIS RODOVA, NASELJA I TOPONIMA NA Č LIVANJSKOG .POLJA
ć C. = Cigani; H. = Hrvati; M. = .Muslimani; s. = selo,; Si. = Srbi ikavci; Sij., =' Srbi
ijekavci; zs'. ::::: zaselak:
Alviri. H. u ć 68.
Andabak, H. ll, č 64, u V" ć 64;
u G. Rujanima 79, u Odžaku 81, u Ca-
ć 82.
đ ć H. u Proliogu 42.
ć H. u' D. Sturbt 56, u' č 59,
u D. Žablj.aku 60.
ć H. u Vržeralama. :46, II Podgra-
dini 47.
Arnauti, si' II r( 60, uRapovlni
61, u V .. Guber-q;' 61, 'u č 64; Sij u Nu-
: glašici 72, li Crnom 'Lugu 7-3.
ć Si II Prisoju (stradali u II. svjetskom
ratu) 51.
ć 33.
ć H. II Vržeralama 46, u Plo'dgradini
--47, uRodhumu 53, uVidošima 57, li Grgu-
ć 57, u Podkraju 58, u G. Zabljaku
60, u M. ć 65, 'u Priluci 66; Sij
u J'aruzi 74, II Pržinama 74.
Badrovi, H.' -li Vržel'alama 46, u Podgradi-
ni 47, u Podhumu 53, u' đ ć 54,
u Biloj 54, u Grborezima 63. .
Bailo, 12; Si II 'V. Guberu 6l.
ć H. u D. Zablja.ku 60.
H. u D. Žabljaku 60, u
60, li V. 'Guberu 61..
Balte; H. u' Biloj 54.
Daljci; M. u Kor:rbranima 62.'
Ba.ndovi, H. u' Vid6šima 57; u ć
57, u: 58, u G. Žabljaku 60;--
ć Sij u Nugla-šici 72.
č H. u Biloj 54, u V. Guberu 61, u
Grbo-rezima 63, u ć '68, 1,.1 St:rupnicu
68, u D. Rujanima 79, u Ć ć 82.
ć H. u č ć 6'9, 1,.1 ć
69, u D. Rujanima 79.
Barbe, H. u Prispu 67.
J. ć nav. djelo, str. 317.
S. ć nav. djelo, str. 92.'
J. Erdeljanovi, nav. djeio, str: 179'.
303 B. Z. M i loj e v i č nav. djeio, str. '114 ..
POru:.TI::KLO $TANOVNISTVA
83
š ć . H. li č 64
1
li G. Rujanima, 79.
ć M. u Golinjevu 52.
š č ć Sij u D" :Kazan cima 75, lt :Gu;
binu 76. '
Baroši, Sij ·u. Nuglašici 72, u Pržinama ,7.4:-
75,:li ć 76.
Baruni, H. u č 68, uG" Ruj.anillliil
,79-80, li.- Lištanima 81, II OdžakU: 81" li
Ć ć ,82.
Bastasi, s. 72.
š ć C. li č '56.
ć H. II 52,' u 'J.\:'Iišima li
Vidiošim.a 57.
Beader i Blfacier, H. li ć
Bekavci, H .. u Polju, 48
1
u' V.
ć 64.
Beljani, H. u ć 50, u 'G. Ghlbovi:2.
ci 50, ,U, Prisoju -51, U č 56: c' •
,Belje, H. u č ć '67'.
ć 32, 53.
ć H: u Golinjyvu" 52.
Bevande, H. II zs. Potok č 513.
Bijaderi i 'Bea'der; H. II G. Držanlij,arila' 5'5'.
ć H. u Prologu 42; Sij u ć
71, '_U Provu 77-.
Bila, s. 54-55.
ć H. u Mišima 53, u 'D. Žabljaku "6d; \i
Zastinju 63, u V. ć 64, li "Prfspu
67, u ž ć 67, u č ć 67, .tl Lu-
ć 68, u· Č ć 69. '
ć M. 1.1,. V. Guberu 62.
Bilo Polje, s. 47-48.
Biluši, H. u G. Rujanima aa.
Bobani. 12; M.,'u: Zastinju 63.
BobiCi., Sij u Gubinu 76.
š ć Sij u ć 76.
ž ć Sil u ć 76,
đ š s. 7t-72.
Bojmunte, s. 70-71., 272.
Bolotini., H. ,u Biloj '54, u·
ć M. u 62 ..
ć Sij u Provu 77.
š ć Si li Go1injevu 52, u D:' Ruj-anI:::'
'ma 79; Sij ,U Caprazlijama 77.
Bošnjaci,' H. ti Ptis6ju 51; Si"u' Prisbju (stra-
dali u IL 'svjetskom ratu) 51" li 'G. ,Žablj,a-
ku 60 ..
Bote, H. u Biloj 54.
č ć H., II Pl'isoju 51.
Urale, H. II ć 45, u š ć ,55, u
povini 60, u V. Guberu u Grborezi:ma.
63. .. . ....
Br.aovci, H. ć 48, u S'turbi·,'ii6.
č ć H. u D . .ž'abij'aini.' 60,' li G. Ri.lj'ahlnia
80, uLištanima 81, ti Odžaku ,'81. '.
đ H. u š ć 55, "u LJ. Rti.janima 7g)
u 'G. ,Rujanima .80. . \,,'
H,. ,u .50,
š ć H. ,u ć 57, u P,iQd,lq;.aju',5.a.
Brko. H. u' Odžaku 81.
ć H. u Dobrom 58.
ć Sij II Gubinu 76.
Budiše, H. č 64 ..
Bukova Gora. s.' 49-50.
ć H. \u ž 46, II Podgradini 47,
u' ,M. ć 65;, M. II Podhumu' 54.
ć 'H: u Č ama 78.
Buljani, 12; H.' u V. ć 64, u
ć 68, II ć ,68. . '
BW'ek,' M; 'u D'. DržanliJama 56.
ć M.··Guberu ',62:'
t?ig,ani, .',
Cikoje, H. li Koritima 50, u. Golinjevu
Cincar .. ,12, 41,:'" 272.
Cincerov-ac, :12; 4i, -272.
ć 24, " 31:
Crni Lug, s. '73-74.
ć H. u' G. ·Gr.abovici 50, II D. Gra-
bovici 50.
CrnogorCi, :sf ti č 59, II Zastinju
63', u' 'Celehicu 70. . ,
ć •. S'ij 'u š 72.
H. u, š ć 55, II š 81.
Cvljani, Sij '1 72, II Nuglašici 72.
ć ,Si' li 59.
Cvrlje, H. tt č 64 ..
Sij ll- P;ržinam? 75.
č Sij li Pržinama 75.
Č s. 77-'-78.
Carani, H. u Prologu 42-43; u đ ć
ma (odselili) 04.
č H. U· č 5'6, u. V. Ć
ma 64.
(Jeke., H, u Prologu 43, u ć 45, II Vrže-
ralama 46, u PQdhumu 53, II š ć 55,"u
V. Guberu 61.
ć S.
'.tJ. u, Š 48.
Č ć 'H. u 'Orguzu' 43, Sij' u Crnom Lugu
(odselili) 74.
ć H. li Rapovini 60-61, 'u V. ,Gube-
ru, 61,' u Gl'l)orezima, 6'S, u V. ć
64.' !
ć H. u VidolŠima 57, II Podkraju 53.
ć 44-45.
Culari, H. II č ć 82.
Cule, ,H.' tl, Bukov'oj G'ori 49.
ć Sij '_u C['l'Wm' Lugu 73.
ć H. U, č 64.
Ć ć s. '82.
Caleta, H. II Mišima ' 53, u- V. ć 64
-'-65. .
"callt5i; 'Si u G.:' Rtijailirrta 80.
Ć š ć H. u M'ijakovu Polju 49.
::a. ,}1 "Tri'bi6u '44; II u
č 64.
Ć š ć H. u PriSlOj1,l 51.
Cebedžije, Si II y. 61..
}OI 9rguzu 43, t,l ,Lipi 45.
Cenani, H. Č ć 69; u D. Rujani-
ma 76, ',u G. Rujanima 80.
6'
84
Ć M. II v,. ć 65.
Ć Si II č 59.
ć Sij II Lug'u 73.
Cosa,nlije; ,S. 44,
ć H. II Prisoju 51, li ć ,U
č ć 69.
Cule, H. 1..1 G. Žabl}aku 60.
Cupe, H .. II ,M. Guberu 6?
Ć H. II Grborezima 63, .U Odž'aku' .81',
Ć ć H. li -50, II ć 50,
u Prisoju 51, II Podhumu 53, II đ ć
54, li- G. Držanlijama 55,
Ć ć H. II Kazagincu, 48, II Kurtorvini
48, II D. 'Grabovici 50, II Prisoju 51 .:ll, LJu-
č ć 67, II Caprazlij.ama 7.8, II D. ,Ru-
janima 79; Sjj li Nuglašici 72.
Ć ć Sij ll_ Crn'Otm Lugu 73',
ć H. li Lipi'· 45. ' .
ć H. ll. G., Držanlijama 55, ll' č
ma 59, II č 64; II V. ć 65, II
M. ć 65, < II Pri1uci 66, 'tj. Prispu
,67, II č ć 69. " ,
ć ;H. li ć 68.
č ć Sij li Gi.Ibinu 77.
ć Sij u Bojmuhtama 70.
Delaši. H. II D, Ruj.aniina 79.
Deronje, H. li Orguzu 43, u M. Guberu 62,
u Grborezima 63.
ć Sij li Glibinu 76.
Dizdari,"' M. li V, Guberu 62.
Dobrice, Sij u Provu 77.
ć S'. 50.
ć 31.
Dobro, s. 58--:-59.
ć Sij u Vrbici 71.
ć H. ,u V. Guberu 61, II M. 'Guberu 62,
u Grborezima 63" II č 64, II M. Ka-
ć 65, ć '67, li D. Rujanima
79.
H. u Prologu 43.
'H', u zs,' Zaljuti (Mlja:k()Vo Bolje) 4tl.
-Drinovci, H. u Prologu 43,' II M. Guberu 62,
li Komoranima ' 62.
DrInjci, H. li Vržeralama 46, li Bilom
48.
ć H. li Prisoju 51:
Dronjici, H. li CVkli6u-'45l u š ć
Držanlije D. 1 G., S. ,!)5----:56._, .
Dujici, H. li Odžaku 81."
ć ,H, u Lipi 45 ..
Duvnjaci, H. u ć II Lipi 45, u Gl'-
ć 57, li PrHlici 66; Si.- li V" Guberu
61. .'
Džaje, H. ii" '!)ržanlhama 55,"u Rapovini
61, li ,EJ.- Ruj,anima 79, II G. 'Rujanima BO,
li Lištanima 81.
Džal, H. u Zastinju 63.
Džepine,_ H. u --V. Guberu 61.
ć H. li P.rispu' 67; li Caprazlijama 78;
-Sij, _, li Eastasi;ma 7Z.
Debo
1
1. -U POclkraju' 58,
Deke, H. II Podkr,aju 58, u č '59.
ć H. II zs. 'Zaljuti Polje) '49.
ć H. u' zs. : Cauševac (Mjakovo 'Polje)
49.
Sij 'u' 'Radanov'ci'ma' li,:,', Š
72, li Crnom' Lugu
f}ur!:J;ni, 'Sir.'u 'G;' Katancima' 75, u -Prov\i 77;
Si II C
a
prazlij.ama' 77; H. 'u ć 82:
ć H. II Vržeralama 46, u Podhumu
53. .
Ercezi, H. u zs: Lopatice č 56, 'u
D. Zabljaku 60, uRapovini 61;' u ,M. 'Ka-
ć 65; Sij II PrUuci 66, u ć 70,
u D. 79, u :G, R.ttjanima 80;' '-Sij
u Radanovc;i:ma 71" u' Vrbici 71.
Ezgeta, H. li G., Rujanima 8'0.'
Franici, H. li č 56:.
ć ,Hi u: Pr()logt):, 43, ,:u' G. Grabovici
50, II š ć 55,.
ć H. li 'Cosanlijar).a .44.
ć H. II š ć 55.
č ć 31.
š ć 31, 35,; H. Ll Golinjevu 52,
ć S. 49.
,'1
4!;J; u š ć 05, ,u' G. ć H, II ć
Držanlijama 55,
Galop, 31.
Qargente, Sij u Crnom LUg:u
ć H. u- G. Z,abljaku" 60.
Gavrani, Sij li Nugiašicl 7'2.'
Gele i ć H. u M. ć 65 'u
i
t ju-
č ć 67, u ć u ć 68,
u č ć ,69, u ć 69. : ;-
đ ć H. u' ć 68.
Gogici, H. li zs. ,Zaljuti '(Mij'akovo Polje)" 49.
Golinjevo, s. 52.
Gotovci, H. u V. ć 65.
š ć H. tl č ć 67) u ·Odžaku
81.
Grabovci, tl Vr:?eralama
Grabovica D. i, G., s.
Grahe, M. tl Komorap.ima 62.. .,; 1 .. ". '
ć Sij u Crnom Lugu, .7.;1:. _, '.
ć ·H. u Prologu .43, ll, Caprazlijama 78,
t;t š 81, u, ž 81.,' ",,'
Grborezi, s .. 63.
Grebenari, H. u Biloj 54, II š ć ..
ć s.', 57.
Grkovci, s.
Guber 'M.} s; 62 ..
Guber y;, s: 61-62.
Gubin, s.
; "."
đ H. :u B!.
Balici, M. u, Ptispu 6.7 .. '
ž ć M: u Gr.borezirha 63.
" ..... 1
Hrge, H. u G, Shirbi 57, u' č '82.
ć H. u ć 67; u :(Lusn16u '.
ć H, u Caprazlijama ' 78.'
Hrste, H; u, Priluci 66',' u ć '68'.
Hrvati, 34-36.
,
PORIJEKLO STANOVNIŠTVA
85
ć Si u V. Gl:lberl! 61.
Injci, Sij u Crl1Joiln Lugu 74, II G., KazaneilUa
75, II D. 75, u ć '76, u
Provu, 77. "
Ištuk, H. II Orguzu -43, u- M. Guberu '62, ti.
ć 67" u-- č ć ,68.'
č ć H. u Kurtovini -48,' U ć 50,
li- ,G. Grabovici 50, ,u D" _ GTobovici 50, II
PriSIOlju 51.
Ivande, H. u' G. 50, II Prisoju 5L
Ć H. u Rašeljkama, 48, li BHo1 '54,
u zs. Karjani (D. Držanlije) 55.
ć H. II Odžaku 81, u ć 82.'
ć Sij' u BOjmuntama ,70, II Bastasima
72" u Crnom 74, li Jaru'zi 7.4, u Prži-
nama 75, li G: Kaz'ancima 75, li ć
76, II Gubinu 76, II Provu 77.
đ ć Si ti č 59.
đ ć II zs. ć Dolac (V. Gu-
ber) 62, II Zastinju 63-. '
ć "H. II GoIlnjevu 52.
ć Sij u Nuglašici 72, u Pržinama
75.
đ ć }VL u V., 62.
đ H. u lV1išima' 53.
JankoV-iiii, ć 57, ti č
ma 59; Si ti GrbOIrezima 63.
ć Sij II Grk6'vcima 7:i
Jaruga; 's. 74.
Jazve, H. u PrologU 43.
č ć H., u 'd., 'Rujanima 80.
ć H:., li 'D'obr'orp 56, li D. Zab1j,aku 69;
Sij u D. Kazancima 75.
Jondže, Sij II Grkuvcima 73.0'
č ć Sij u Lugu 74, u Gubinu 70,
u Provu 77.\ '
č Sij u Nuglašici- 73;
ć Sij u Vrbici 71. "
ć .H. u Vidošima 57, u Grguric-ima 57.
ć H. li' -M. Guberu 62, II Grbo:rezima 63,
u Zi'l'ovieu 67, u č ć '69, u Cele-
Ć 'f>9, ].l 9-. ;Rujanill.1a 80.
č ć H. li. Mijakovu- Polju 49,,- u D. Ž
bljaku60.' :
Jurete, H. II :D'. Ruja'nima J 79.
Ć Lipi:'45; u' š ć 55;' Sij II Gu-
binu 76. '
š ć H. II Caprazlijama, 77.·
š ć H. u PIO:dhllmu. ,5ar., ,
ć H., ll, č 56.
Jusupi, Sij II Lugu 74.
ć s. 64.
ć M., s. 65.
ć V., s. 64-65.
Kalabe, Sij ll' Bastasima 72, u Gubinu' 76-.:..
77.
u D. Rujani,-
Lištanima 'Bi.
Kalajice. H, II č ć 69,
ma 79, u G. Rujanima '80,' u
Kalaveri, ,Sij 'u Provu
Kalenderi, M.' II Komoranima 62.
Kamberi, M. u Grborezirna 6.
ć Si II č 59.
,
Kapulice, :a., u Prisoju 5l.
M. ll, ć 57, li G."
ku 60.
Karadže, H. II č 56, u pobrom !lS,
u V. Guberu 61.
Karaule, H. ti M.,' ć 65, u, Prispu
67, II č ć 68.
Kasalo, H.' II Prolrogu 43, li Grguzu 4,3" u,
đ ć 54;, u š ć 55, u č
64.
Kaselji, H. II D.,' Sturbi 56, u ć
ć H. u PiOIdhumu 5-3.
Katici, Sij uBogdašima 71, '!1 D. Kazancima'
75.
Katunište, 11, 12, 41.
Kazaginac, s. 48.
. Kazanci D., s. '75.
Kazanei G., s. 75.
Kelave, H. u đ ć 54,. u Podkraju 58,
u Dobrom 58, u č 59" u Li.-:
štanima- 81, II Odžaku 8l.
Kešini, Sij u Crno;m Lugu 74.
KiciIj, 272.
Kise, Si u Caprazlijama -77-78, II <;:;. Ru-'
ja,nima 80; Sij u BlOjmuntama 70.
š č ć 31.
Klišanin, H. uGolinJevu' ,52, u Mišima 53.'
č M. u ć 67.
Knez, H. u Prologu _43, u Orguzu 44, u' Lipi,
45, u š ć 55.
ž ć H. u Ć 44, u đ
ma 54.
s. 62.
Konte, H. li ZS. Karjani i č ć (D. Držan-
Iije) 55, u D. Sturbi 56.
Ko-njik, Sij II Bogdašima 71..
ć Si II Capl'3'z1ijama 78.
š ć Sij u BlOjmtmtama 70; Si u Ca-
prazlijama 78.
č H. 11 Grborezima 63,.
I{orita, s.
Kotarci, ,H. u 43, u D.
II D. Zabljaku 60, u G,rborezima 63.
č ć Sij u Nuglašici 73, ll, Gubinu 77.,
č H. u Biloj 54-55, li š ć 5'5, -li'
M. ć 65, _ u č ć 68, u Lu-
ć 6S
t
li ć 69.
č ć s. 69.
ć Sij u
KOZari, Sij, u Bastasima ?2.
Kozomare, Si li Biloj 55, II V. Guberu -61,
u ć 69, u D. Rujanima 79,; Sij u
Bogdašima 71, u Crnom Lugu 74, u: D. ,Ka-
zancima 75, u ć 76.
Kožice, H. u Podkraju 58.
š ć Si u ć 69.
\{reše; H. ,ll, P. Zabljaku 60, ll- Rapovini: ' 61.
Krezo. 12; H. u Lipi 45,. '11 Priluci 66, u Pri-
spu 67.
Krište, H. u Prisoju 51, u Podkraju 58, u
Dobrom 58, li č 59.
86
'MARIO PETRIC
ć H. II Prisoju ll' č '56;
u Podkraju 58, u G.,Zabljaku 60. .
Križani, H. II ć 57, II č
68, II ć 68, ,u ć 69-70.'
KroJe. H. II Kazagincu 48,' II .D. Grabovid
50, II Podhumu 53, u D:" Zabljaku '60; u
Prispu 67.
ć H. II VidbJširha 57, ti ć
57. .
Kršelji, H. II Biloj 55, II š ć 55.
ć M. II Zastinju 63:
đ ž H. ll" Strupntt:u' 68-:-69.
Kuliši, H. II Vržeralami:t 46,'" rt; Golinjevu' 53;
II Mišima 52, II Podkraju 58.
Kuprešanin, H. II đ ć 54, ll' L Biloj
55.
Kura base, Sij II Crnom Lugu 74.
Kurbaše, H. u Ć 44, II -64:,
II Prispu 67.
,Kurevije, H. u đ ć 54;
Kui'tovina, s. 48.
J{utleše, H. II Prisoju 5l.
Lagani, Si II D. Držan1ijama 55 II
V. Guberu 61. '
š ć H. u G. Grabovici 50.
ć Si u D. Rujanima 79.
Laštre, H. u č '64; 'u: ć '69
1
:'
č ć H. u Ć ć 82. " . "
Lauši, H. :u Orguzu 43;' u Ć 44',: u
đ ć 54.
ć H. u č 64.
č H. ti Orguzu 43, uPrispu ?7,.
ć 67.
Lipa, s. 45.
• č s. 48.
Lištani; s. 80.
Lovre" Sij II Bastasima 72.
Lovreni, Si u Z,astinju 63;' Sij' Nuglašid
73.
ć H. u :b. Zabljaku 60, Rapov-lni"OI;
u Odžaku 81-82. .
č ć H. u š ć II č
59) II č 59.
ć H. II Dobrom 58. ,
č H. u č >48, II Go'linievu (izu',",
mr1i) 52, u· V. ć 65;'u š
81.
ć s; 68.
Ljubasi, H. u Vidoširrui 57.
č ć H. u Prisoju 'Sl,; u' Dobrom; '5a; 'll
. Odžaku 82. , '.
Ljubo-je, Sij u Bastasima 72, "u Nuglašici 73,
u CrnJolm Lugu 74, II Jaruzi u'Pržiriama
75.
č ć s. 67.
č ć M. II M. ć • 65.
Madiari, H. u Prologu 43, u ć 67:'
ć H. II Orguzu 43, u' v: ć
65, u M. ć 65.
ć H. II G. Rujanima 80.
ć Sij II Grkovclma 73.
ć M. u Prispll 67.
ć M. u Podhumu 54.
ć Si u Zastihjll 63, II Caprazliju-:-
ma 78; Sij II Provu 77.
ć H. II Mijakovll Polju 49, u Zidina-
ma 50, u đ ć 54, II I?Ho1 55, li G.
Drž.an.1ijama 55, u G. Stuirbi 57, u Pocjkra'-.
. ju '58, u Grborezima 63. .,
H. u 4'5.
ć H., u Prologu 43, u č 56,
l.!- D. Sturbi 56, u ć 57, II
kraju' 5U, II Dobrom 58.
Mandela-lo; ,H. u' Vidošima 57, u Podkraju
58, u Dobrom 58.
č i, č ć Sij II Provl;l 77;
Caprazlijama 78 ..
č ć Sij' II Gllbinu 77.
Mareije, H. II 58, u Dobrom 58 ..
ć H. II D. Zabljaku 60; Si II G .. Za-
blj.aku 60.' .
Marijani. H. u V. ć 65, II M. Ka-
ć 65, II P;rispu 67; Sij II Gubinu' 77.
č ć H. u Dobrom 58, uRapovini 151;
U' č 64; 'Sij u Nuglašici 73. '
ć H. II Podhumu 53.
Markovi, H. II G. Držanlijama 55, u M:
be;-u 62, u GrbOfI'ezima 63.
Marmut, 16; Sij II Crnom Lugu 74.
Miatani, H. u 0r:guzu 43, u đ ć 54 ..
ć H. II č 48, u D .. Grabo'ViCi
5'0-51, u Vidošima 57, u GrbOIrezima 63.
ć 24, 31.
ć H. II Caprazlijama 78 .
Medo, H. II ć 69.
ć ·M. II Podhumu ,54.
MihajiIe; prije' KukaVica i ć ,Sij
u ć 76,. u Gubi,nu 77, II Pr.Qv.u
77.
ć H. u'"Golinjevu'52, U Miširria 53,
II Podh-y.mll. 53, u č 56, II 'vido-
šima 57, II ć '57, II Pndkraju, 5B,
,u 59, u č .59.
Mihaljice, Sij ll, ć 76, u ,Provu 7,7;
Si II Caprazlljama 78.
ć 34, 31.
Mijakovo Polje; s. 49.
Milaci, M. II M. Guberu 62, u Komoranima
62, II Grhorezima 63.
ć H. II Ć 44, II BildJ
50.
ć prije Blota, H. u V. Guberu ,61.
đ ć 'H. uGolinjevu 52.
ć H. u Prologu '4"3.
Milisav:e, Si u Potofunin1a 59.
M:ilolože, H. II Vržeralama 46,
u Podhumu 53, u D. Stu-rbi
bljalw 60.
u MiŠima' ;53!
56, II 'G. Za-
ć H. II Golinjevu 52. Miloradi, H. II F:?d1i:raju 58.
Magliee, H. u ć 57, u Dobrom '53. ć H. u č 56.
POtRIJEKLQ STANOVNIŠTVA
87
Milutini, Si u ć 70; Sij u Bojmun-
tama 70. '
ć Sij u' Provu 77.-
č i č H., u ž 46.
Miši, :S. 53,.
š ć H. 'u o.rguzu 43, .u č 56, II
G. Stur:b,L II Vidošima 57, II ć
57, II č 59.
š ć H. ti Lipi 45, II č 56.
ć Si u D. Žab,ljakq ,60, II G. Zablja.-
ku 60, '
Si II Goiinjevu' '(stradali u n. svjet-
skqm 52; Sij u Bojmuntama 'u
Provu' 77: '''. _, ' ',f
H. ll. V, idn,šima 57, u G. Zablj,aku
60," '
,
Mostarci, H. u DobrlOm 58, u V. Guberu 61.
ć 31.
đ ć H. II Prologu 43.
M. ,U ,V. 65.
ć Sij u Provu 77.
Muf ć M. u š ć (odseJi1i) 55,. li Ko-
mm'anima 62., ' ' ,.
ć M. u 'Gr't:orrezima 63.
Muslimani;' '38. '.
"',::, '., i ,,' ! '.
ć u V. Guberu 61.
ć S,i u G.' Zabljaku 60; Sij U Ra,da-
novcima 71, uBogdašima. 71-7.2, 1:1-, G:rko:v-
cima 73: ' ' ,
č H. u' V. ć 65.
č Sij u, Pržinama 7?, u
76,
Nov.okmet, H. u Orguzu 43, ć 44,. u
'Lipr ,'45; u· š ć (odse1ili), 55.
š -
i(: ll' 54, II n:, Za-
bljaku 60, U Komoranima_ 62.
Odaci (Odak), H. II 79:
OdŽak, s. 81. "
;tL u,: đ ć 54, 'u, V. Guberu"61.
Omazi6i, li: II Podhumu u "Vid!!šima 57,
, u D, Zabljal<;u 60,,' "
ć M\ u ,P,o"dhumu, 54, u· Gr;bOlrezima
63, ' ,
Orguz, S,
ć H. u M. Ki:ibli61ri1a 65.
M. ii G: -Stqrbi 57,' 'u D. Zap1jaku
(neka,da) 60, " , ,,' " ,
č Si II Golinjevu Xstradali u IL:·
skom retu) 52.
đ H. ti ,Podhvmu 53. ,
č Sij li Bogdašima '72, 'u' Gubinu 77,
u Provu, ,77.
ć M. U Prispu 67.
Papici; _u' ć '68; li 'G. 80:
č ć Sij' ti' Crnom '74, u . .Jaruzi. 74,'
'u Pržinama 75. " -, .
š ć prije ć ",70, II
D. Rujanima 79.' . ,
Pavi6i, H. u VrŽerala:ma 46; u'Podgradiiii 4/t,
u Rašeljkama 48, u Prisoju 51, II P:odhumu
,53, li č 56, li P,odkr,aju 58, u D.
2abljaku 60,
ć H. < II J.y.rištma 53. l
Ć H. u Mišima 53, u č
59.
Pažini, Si u Prisoju- (stradali u, II. svJet-
skom ,ratu) 51-::-52. u, Golinjevu (stradali u
II. -svjetskom" ratu) 52; li v,, -,Guberu 61'; u
Zastinju 63;
Pelv:ani. H. II 'Protogu' 43; li. Orguzu 43', u
ć II Lipi 45.
ć H. u' ć 68, ć 69,: u
č ć 69.
Perajice, H. u Orguzu ""'43-:-,44, u Komorahi-
ma 62, u Caprazlijama 78, u G. Rujanima
80,
ć H. u_ č ć 69, u D. Rujanim':;x,'
79, u CrnJom (odselili) 74.
Periša, H. u P.rologu 43, u-o đ ć .54, li
D. ž ,55, u, č 59.
š š ć ,H.' II č ć 68.
Perkovi, H. II Podhumu 53.
ć H. u' Lipi 45..-..;.46, u Bilom, Polju
48, u Mijakovu Bolju 49, II Prisoju' tl
G. Držanlijama " 55, u č q6, .u
'63 ..
Pervani, H. u Vržeralama 46, tl
47, u Smrioanima
Peša, H. II Lištanima 81.
Petre •. H. u V. Guberu 61.
ć Si u ć 70; Sij II Crnom Lu-
gU: 74" u Pržii:1ama' 75, u· ć 76, II
G'ubinu 77. " .
Peulje, 272,
Piri.ie. M. u D. Držanlij,ama (danas ih nema)
56.
Plazibati, H. u Vržeralama 46.
,p'Jaz()n :(j) ć H.' il ć 70, u D.
janima 79.
č H. u G: Drža:nlijama 55.
Pleina il.
Podgradina. s. 47.
đ s, 53-54,'
Podkraj, s. 5,7.
,Podrug, H, ll, Grborezi,ma 63.
ć u Orguzu 44.
ć Si u č '56j SiJ u' Pr.ov;,;.
77, ,
ć H. II G. Držanlijama 55, II M. Gu-
beru 62, u ć 69, u: ć 70, 'U
G. 80; Sij II Cr11lOtm Lugu 74..
Porobija, M. u D. Držanlijama (nema ih da-
nas) 56.
Po(t)krajci, Si II V. Guberu 61, II M. 'Gu-
beru 62; Sij u Pržinama 75, u Provu 77 ..
č s. 59:
ć H. u D. Držanlijama 55, u Podkraju
58, u Dobrom 58,
Prihika" s. :65.
ž ć H. 'u ć 68.
PrisaP, s. 66.
s, 52.
88
MARIO PETRIC
Prke, H., II Golinjevu 5,2.
s. 42-43.
ć Sij II ć 76.
Semren, H. II Biloj 55.
Propadalo, H. II Vržeralama 46, II .podhumu ' Seramisevo, 33.
53.- ć Si II č '56.
Prov(t, s. 77. ć prije Š ć M. II V .. Guberu 62.
Pržine. zs" 74. 56.
đ H. II Golinjevu 52, u',Mišima 53
1
II M. Sklake. M. II D. Držanlijama (danas ih ne-
ć 65. ma) 56.
1;"uool0, H. II Golinjevu (izumrli) 52',
Puškari. prije ć II G. Sturbi
Race. Si zs. Potok č 56, II V"
beru 61.
Radani, H. II ć 82.
. Radanovci, s. 71.
Radaši, H. II Priluci 66.
đ ,H. II P110[OgU' 43.
Radete, Si II V.' Guberu 61-62'.
ć H. II ć 44, tt ·D. ZabIjaku' 60,
II D. Rujanima 79, ll, G. -Rujariima 80; Hi
II Komorr·anima 63, II ć 70, II Capraz- ,
!ijama 78; Sij II Provu, 71:.
Rladh<njše, Sij u Nuglašici. 73, II Crnolll
gu 74.
đ Si II ć 70.
ć M. u PQldkraju 58; Sij II Bogdašima
72.
č ć H.. II G. Zabljaku 60'.'
Rapovina, s. 60.
Rašeljke, s, 48.
š ć M. u Golinjevll' 52.
RataIj,. Si II GoUnjevu. (strada.ii tt II. svjet-
skom ratu) 52.
ć 24, 3l.
Relate;' H. II Podgradini 47.
Ć s. 48.
ć H. u, ć 48, u č ':1:8,
ć 49.
Rimci, H. II č 59, II M. Kabli-
ć 65, u ć 69, u č ć 69,
u ć 70, u G. Rujanima 80, II Lišt'a-'
nima 8l.
ć H. II Pddhumu 53.
š ć H. II D. Držanlijama 55.
ć H. uPriluci 66,:ll G. Rujanima 80.
ć H., u Pr·ologu 43; Si u ć
Sij u Bojmuntama 70-71" u Vrbici 71,,: II
Pržinama 75, II D. Kazancima 75, u Sajk;o-
ć 76. '
. ž ć H. u č ć 69. '
Rujani, s. 78-79.
Rujani D., s. 79.
Rujani G., s. 79.
ć 3l.
ć ć H. II Bukovoj Gori 49, u
Prisoju 52, II Podhumu 53,
ć s, 75.
ć H. u Prologu 43, II Orguzu 44,. u
Billti 55, u Podkraju 58, u D. Zabljaku 60,
u Grborezima 63.
Sarumiše. nahija u dijelu
Liv, polja 33.
č s, 56.
ć M. u Prispu 67,
ć H. u đ ć 69, u Caprazlijama
78.
ć H, II "Vržeralama 46, u Podgradini 47,
II Podhumu 53 .
ć M, u D. Zabljaku (danas ih nema)
60.
Srbi ijekavci, 37-38.
Srbi ikav.ci, 36-37,
đ ć s. 54,
ć H. uProoogu 43, II V. Guberu- 61; ll'
M. 62.
Staretina, (Starue), 12.
č ć Sij u Pržinama 75.
ć Sij, u Crnom Lugu 74.
Sto-janci, Si u G. Rujanima (danas. ih nema)
80.
ć H, u Prispu 67' Si II -Caprazlijama
78, u D: Rujanima 79.'
ć s. 68.
Sturba D., s. 56.
Sturba G., s. 07.
č č ć 32; v'. č ć
č ć H. u Bukovoj 'Gori 49-50, u Koriti':'
ma 50, u G. Grabovici 50, II Prisoju 52, II
Podhumu 5,3"":""54, 'u Vidošima 57, u Grbo-
rezima 63, u č ć 68, u ć 68,
Sudar. H. u GrbCirezima 63.
Sudumirica, s. 23, 32.
č s. 63-64.
Suše, H. u ć 57, č
59, II ć 67.
Sužanj-Džin. H. u PDispu 67.
Svale i Svalina, H. u- 'Priluci 66.
Š ć H. II ć 57.
Šandrk, H. _ tl ć 6,8.
ć H. u Orguzu 44, u ć 44, II Vrže-
ralama 46-47, II BukoVlOJj GQlri 50, II Kori":
tima 50, II G. Grabovici 50, u Prisoju 52, II
đ ć 54, II 61, II Prispu 67,.
II č ć 68. '
Šegrt, prije Deridaska, Sij II Bastasima, n,
II Grkovcima 73.
Š ć M. u M. Guberu 62, II Komoranima
62.
Šeremet, H. u č 64, II V. ć
II M. ć 65, II Priluci 66, II G. ,Ru-
janima 80.
šeste, H. u V. ć 65.
Š ć H. u, Podgradini 47.
Šibenik, H. u D. Rujanima 79,
ć <H. tl Prisoju_ 52,
PORIJEKLO. S,TA,NOVNI::3TVA
89.
ć Sij u Nuglašici 73. ć H. II Podgradini 47, II zs. ZaIjuti
Šimunci, H. II Vržeralama 47! II Podhumu (MijakovQ Polje) 49, II đ ć 54, II
54. .,' Biloj q5, lJ č 56, II Dobrom 59,
Šiške, H. II š ć 55, u Korhoranima 62. u č 59. ,
SJro.jo, H. u Go['i 50. ć prije, Kiso, Sij u, Bojmuutama n.
ć ,H. II Prologu 43. š ć H. II Prl()1JJogu 43" II Lipi 46:
Skore, H. u Orguzu 44, u PrUuci ' Vještice, Sij ci ć 76. .
. ć H. u Zaljuti, (Mijakovo PO,lje,) ć 12, '42,; H. u 'Cosanlijama 44.
49: Vlasi,
Skrabo prije Buljan, II G. RUJ'anitna 80.' "'Vodopije, H ... II ž 47,. u Mišima 53.
ć 24, 31.
Šljive, H. 'u Mišima (izumrli) 53. '. '" ć Sij 'u Crnom Lugu 74.
Sole, H. u p .. Grabo:vic1- 51, Vrbica, ·s. 71.
Š đ H. u' P:ris,o.ju ,'. :" ',' ,Yrdo]jaci., E, 4- Prologu ,43" u Orguzu ,44,
Šorl11azi, 12; Sij u, Crnom Lugu' 74" u Jaru'zi ' ,. ć ,45, tj. ,Li'pi 46; u đ ć ll."
74, u Pržinama 75, u Sajk()vi6u '76. " ","" Biloj 55, II D. Držanlijama 55, u DobroI;n
š ć H. u č 56, 'u V .. Gubetu·· tn. '59, u D.' Žabljaku u KJoIrrwranima 62; II
Sperac, H. II Prologu 43, u· B'iloj 55.' Grborezima 63" II Odžaku 82.
Špike, H. u Lipi 46. Vre}Jci, u, G. Žabljaku "60., " ,
ć H., II Mišimp. , ć ;tI. II Bilp!?, Polju 48.
Sukani. H. u đ ć Q4. "", I VrseIJa, H .. u Prologu ,43, u PrUuci 66.
Sukeri-. prije, Kujundžija, g., u' n., Rujanima Vržeraia, s; 46.
79, II G. Rujanima 80" ti 'Lištanima 8'1:" Vuco, H. č ć 68.
Sunjke. Si II ć 70, u"Caprazltjama: 78";·j i, č H. u ć .. 68.
Sij' U' Bojmuntama 71" u Bngdašima ',(izu;..; ć II ć 70; Sij- II Radanov-,
cima 71.
mrli) 72. ' ",', , ,','
Sunjke prije·Ob:ad, Sij u Vrblcf 71."u
'
Sajlr.o-' Vujeva. H. u č č 68, II ć 69.
ć 76. " ' . č ć Sij ll- Bojmuntama 71,' ou Vrbici
H. u V. ć ,'65, u' M .. Kctbli ... · 7,1; u D. Kazancima, 75, ,l,l/ Gubinu-, 7.7.
ć 65.' Vukadini, H. II 47" u đ ć
TandM'a, H. u .' ,',,, " !,Ua 54, G. Držan1ija
ma
55, u G. 'Zaplja- .,
ku, 60, u' Grbdrezima 63.' '
ć H. 4- 43, ,44, .1:1 Z;a- ; Vu-koje;, H: u' č 56.
š ć 55, II Komoranima 62, \l, Grborezima
63; u Zastinju 63, u Ć č 82'. ' , ć u Dobnom, 59.
ć H. II zs. Vrilo (Prisoje)<,52; M. u Goli- ć H. u D. Sturbi 56, "u G. RUjani:rn.a
njevu 52. 80;'1 Sij II Bastasima, 72" li Nuglašici 73.
ć H. II Dobrom , VukovIjak, prije BiliC:. Sij II Gubinu 77. '
ć ć H. u ć 69. .,.1 VUlete. Si u D. Zabijaku 60. '
Tomasi. H. II Zastinju 63, u .v.' ć ć Si u Prisoju (stradali II IL svjetskom>
65. ' u: Đ .. Rujanima 7,9; S.ij .u Vrbici
č 64,- -ll V . .Ka ..... · 71" ć ć H.'u
ć im.
ć prije ć
Zabrišce. s. 55.
Sij u ", Zagorci;' Sij u D. ć 75, ,u
1":1" i,(' ć 76,' u Provu '77.
71. '
č s. '59.
ć H. 'u' GoiLinjevu 52.
ć prnje Andabak -i Rogul'j,
janima 79.
H., tt" D. Ru.., ć Sij II Provu 77,
,: .
s.' 63 .. ,I,
TorIaci, M. u V. ć 65.
š ć Si u .Golinjevu (stradali
đ .S. 32.
u II. svjet- Zeleni, Si 'u' ':!?rioolj'u (stradali u II. S'VjE;tskom
i
ratu) 52.
ć , ć H. uLištanima .81.
skom' ratu) 52. .
Toto; H. u D. Zabljakul, 60, ll" , M.
Zidine, s. 50-.
đ ć M. u M. Guberu 62.
Zoroj·a. H. u š Ć 55,' u Prispu 67.
65, uPriluci 66" u Prispu 67,
ć s. 44.
Triše, Si u V.
Trkulje, Sij u
74,
Gub'eru 62.
Grkovcima 73,
u Crnom ć Sij u NuglašiGi '73.
Zrne, M. 'U M. Guberu 62.:
č ć M. u č 64.
č ć H. u Rašeljkama 48, ou' 'Brisoju 52.
Urse, 12; H. uPriluci' 66, U ć 69, u
D. Rujanima 79.
ć 12;' H. II G. Grabovici 50.
Ursina Košara. 11, 12;' 41.
Varda, 11, 41, 272.
ć M. li Golinjevu 52, u G. Sturbi 57,
u M. Guberu 62, u' Grborezima 63.
ć H. u Vržeralama 47, u Podgradini 4'7;
uRodhumu 54.
ć H. u G. Rujan,ima 80.
Vidoši. s. 57. .
Z"bljak, D., s. 60.
, Zabljak G., s. 60.
Žarko. H. u D. Rujanima 79, u G. Rujanima
80, uLištanima 81.
Ždere, Si II GoHnjevu 52, li đ ć (od-
selili) 54, u č 56, u D. Zabljaku
" '60;· U .v. Guberu 62, II Kiomoranima 62.
ć s. - 67.
Ziške. M. č 59.
Živke, H. II Vržeralama 47, u Mišima 53.
ć H. u 47, u Komorani--
ma 62.
ć M. u Podhumu 54.