6.

KAMATNJAK I POTRAŽNJA ZA NOVCEM
Cijena novca izražena je visinom tržišnog kamatnjaka  on definira trošak zaduživanja i prinos od ulaganja pa je ujedno i važna odrednica štednje, investicija i potrošnje svih sektora gospodarstva

CIJENA NOVCA I PRINOSI NA TRŽIŠTU
Poduzeda, pojedinci i ostali pozajmljivači međusobno konkuriraju za sredstva raspoloživa za pozajmljivanje, a kamatna stopa alocira ta sredstva subjektima koji su spremni i sposobni platiti zahtjevanu kamatu Smanjenjem kamatne stope  povedava se potražnja za bankovnim kreditima (iz posuđenih izvora sredstava financira se više investicija koje ulaze u krug isplativih investicija) Povedanjem kamatne stope  raste ponuda kredita (banke i druge financijske institucije pribavljaju vedi iznos slobodnih novčanih sredstava koja se mogu plasirati u formi novoodobrenih kredita nemonetarnim subjektima jer stanovništvo preferira poziciju neto vjerovnika) TRŽIŠTE SREDSTAVA ZA POZAJMLJIVANJE I ODREĐIVANJE KAMATNJAKA
 L - funkcija ponude kredita  ponuda bankovnih kredita i zajmova, te ponuda sredstava raspoloživih za ulaganje u obveznice države i korporacija, trezorske zapise,... d  L – fja potražnje za kreditima  uključuje potražnju za bankovnim kreditima i zajmovima te pribavljanje sredstava prodajom emitiranih obveznica ili dr.dužničkih vrijednosnica Banke određuju visinu kamatnjaka uzimajudi u obzir troškove pribave sredstava (pasivni kamatnjaci), troškove poslovanja i premiju rizika na koju utječe ocjena kreditne sposobnosti klijenta kao i niz rizika kojima je banka izložena u bududem razdoblju otplate kredita
s

-

-

-

Ravnotežna kamatna stopa formira se pri jednakosti tražene i ponuđene količine sredstava u nekoj jedinici vremena ˚ Ako je kam.stopa viša od ravnotežne – iznos kredita koji se nudi vedi je od iznosa kredita koji se potražuje pa postoji višak kredita. Neki neto vjerovnici nisu u mogudnosti zaraditi bilo kakvu kamatu, ceteris paribus, oni pristaju plasirati sredstva i uz nižu cijenu novca pa se smanjuje trž.kamatnjak prema ravnotežnoj razini Tržište dužničkih vrijednosnica – najvažniji oblici su državne obveznice, korporacijske obv., trezorski i komercijalni zapisi ˚ S aspekta izdavatelja vrijednosnica - kamatnjak se ponajprije promatra u terminima cijene korištenja pozajljenih novčanih sredstava ˚ S aspekta držatelja vrijednosnica – kamatnjak se promatra u terminima prinosa na ulaganje Za poduzeda ili državu koji novčana sredstva pribavljaju prodajom obveznica, poželjno je da trošak financiranja bude što niži, a mjeri ga kamatna stopa, koja je u novčanom iznosu naknada koju dužnik plada za korištenje novca u sadašnjosti ˚ Voljni su prodati vedi iznos obveznica, tj. pribaviti vedi iznos sredstava za pozajmljivanje u uvjetima nižih kamatnjaka  Ld je padajuda fja kamatnjaka Nositelji ponude Ls spremni su držati vedi iznos obveznica, tj. ponuditi vedi iznos sredstava za pozajmljivanje, ako je prinos od ulaganja vedi  Ls je rastuda fja kamatnjaka 1

-

-

-

VREMENSKA VRIJEDNOST NOVCA
Godišnja kam.stopa kod zajma s jednokratnom otplatom za godinu dana jednaka je omjeru kamata i glavnice duga 𝑖 =
100 1000

= 0,10 = 10%

 kamata je 100 novčanih jedinica, a glavnica duga 1000 n.j., pa je

kamatnjak 10% S produžetkom broja godina, uz jednokratno pladanje kamata i otplate glavnice duga primjenjuje se koncepcija vremenske vrijednosti novca i diskontni faktor :
1 (1+𝑖)𝑡

-

DISKONTNI FAKTOR – pokazuje sadašnju vrijednost jedne novčane jedinice primljene u godini t - Pretpostavka: novčana jedinica koju demo primiti za godinu dana (odnosno za t godina), manje je vrijedna od novčane jedinice koju primamo danas Osnovni elementi koncepcije vremenske vrijednosti novca: ☼ SADAŠNJA VRIJEDNOST (SV)= parametar koji izjednačava bududi novčani tok (primitak ) sa sadašnjim ulaganjem; izračunom SV potencijalni ulagači na financ.trž.ocjenjuju opravdanost izbora između sadašnje potrošnje i ulaganja s mogudnošdu povedane potrošnje u bududnosti  mogude je usporediti novčane tokove različitih oblika imovine, u različitim razdobljima, tako da ih se diskontira na zajednički datum ☼ SV budučeg novčanog toka utvrđujemo postupkom diskontiranja, koji se u slučaju jednostavnog zajma s jednokratnom otplatom izražava:  PV – sadašnja vrijednost  FV – vrijednost bududeg primitka koji de biti ispladen u godini t  i – godišnja kamatna stopa  t – godina (t= 1, 2, ...., n) ☼ pozitivna vrijednost kamatnjaka  sadašnja diskontirana vrijednost bududeg primitka jedne kune je manja od jedan  1kn primljena za t godina danas vrijedi ☼
1 (1+𝑖)𝑡

-

kuna

SV niza bududih primitaka od dužničkog instrumenta jednaka je zbroju SV svih bududih primitaka

PRINOS DO DOSPIJEĆA
= najtočnija mjera kamatnih stopa na dužničke instrumente; označava kamatnu stopu uz koju je današnja vrijednost dužničkog instrumenta jednaka SV svih njegovih bududih primitaka Podrazumijeva se da de se imovina držati do dospijeda i da de se sve periodične isplate reinvestirati po stopi prinosa do dospijeda Utvrđivanje prinosa do dospijeda različito je u slučajevima različitih dužničkih instrumenata

-

♯ JEDNOSTAVNI ZAJAM S JEDNOKRATNOM OTPLATOM - Prinos do dospijeda jednak je jednostavnom kamatnjaku - Glavnica – 1000nj, pladena kamata 100 jedinica, prinos do dospijeda  Posuđeni iznos 1000kn je današnja vrijednost jednaka SV bududeg primitka, a 1100kn je bududi novčani tok (za god.dana) koji uključuje otplatu glavnice duga uvedane za kamatu  prinos do dospijeda  2

♯ -

ZAJAM S FIKSNOM ANUITETSKOM OTPLATOM Kod kredita banaka s fiksnom ratom otplate  anuiteti otplate kredita uključuju jednake mjesečne ili godišnje rate koje se dijelom sastoje od otplate glavnice, a dijelom od pladanja kamate Prinos do dospijeda utvrđujemo izjednačavanjem današnje vrijednosti zajma sa SV svih bududih isplata na temelju tog zajma (zbroj SV vrijednosti svih bududih rata otplate kredita) Za kredit koji de biti konačno otpladen u godini t=n:  LV – današnja vrijednost, tj.vrijednost zajma  FP – fiksna godišnja otplata (isplata)  i – prinos do dospijeda *najvedi iznos kamata plada se u prvim godinama otplate, dok kasniji anuiteti otplate kredita uključuju sve vedi udio povrata glavnice duga

♯ -

KUPONSKA OBVEZNICA U obzir se uzima zbroj SV svih bududih isplata fiksnog iznosa kuponske kamate (svake godine do dana dospijeda) te SV konačne isplate nominalne vrijednosti obveznice (na dan njezinog dospijeda, u godini t=n) Tipični primjeri višekratno isplativih obveznica su: državne obveznice & obveznice korporacija Današnja vrijednost kuponske obveznice jednaka je zbroju SV svih bududih isplata  P – današnja vrijednost – cijena obveznice  C – fiksni iznos godišnje kuponske isplate – iznos kuponske kamate koji se ispladuje svake godine do dospijeda obveznice  F – nominalna vrijednost obveznice

-

-

KUPONSKA KAMATNA STOPA (nominalna ili nazivna kam.stopa) – postotak od nominalne vrijednosti obveznice kojim se utvrđuje fiksni iznos godišnje kuponske kamate ˚ Npr. na 10-godišnju drž.obv., kuponska kamata iznosi 10% , pa uz nominalnu vrijednost obv.jednaku 1000kn, kuponska kam.iznosi 100kn ˚ Novčani iznos od 100kn izdavatelj ispladuje omatelju obveznice tijekom cijelog razdoblja do dospijeda obveznice, a na dan dospijeda izdavatelj je dužan isplatiti i nominalne vrijednosti obveznice, dakle u ovom primjeru 1000kn

-

PRINOS DO DOSPIJEDA (PDD) - mjenja se ovisno o promjenama na financijskom tržištu ,za razliku od kuponske kam.stope koja je unaprijed definirana i nepromjenjiva do dospijeda obveznice Promjene u obliku porasta ili smanjenja opde razine tržišnih kamatnjaka mjenjaju i razinu PDD na obveznice ˚ U uvjetima opdeg pomanjkanja likvidnosti i oskudice novca – rast svih trž.kamatnjaka – rast PDD, pa se mijenja i trenutačna cijena obveznice na tržištu ˚ Ako dođe do promjene tržišne cijene obveznica (formira se ovisno o kretanju ponude i potražnje za obveznicama u odnosu na alternativne oblike imovine) – mijenja se PDD 3

cijena obveznice de se povedati a) Gledano kroz jednakost današnje vrijednosti obveznice i zbroja SV svih bududih isplata: porast PDD (u nazivniku diskontnih čimbenika) djeluje na smanjenje današnje vrijednosti. zbog čega se smanjuje potražnja za obveznicom i njezina vrijednost na tržištu c) U slučaju konzole (vječna obveznica s vječnom fiksnom kuponskom isplatom. takvim se vrijednosnicama trguje po cijeni ispod nominalne vrijednosti.vrijednosti. tj. cijene obveznice na tržištu b) Gledano iz ekonomske perspektive: ako poraste PDD smanjuje se sadašnja diskontirana vrijednost svih bududih kuponskih isplata i vrijednost konačne isplate nominalne vrijednosti.po cijeni (duboko) ispod nom. nego jedinu isplatu bilježe na dan dospijeda kad se imatelju ispladuje nominalna vrijednost Trenutačna tržišna cijena jednogodišnjeg trezorskog zapisa računa se:  P. bez dana dospijeda i bez otplate glavnice): posebno vidljiv inverzan odnos  Cijena konzole jednaka je omjeru kuponske isplate C i kamatne stope mjerene prinosom do dospijeda i ♯ - DISKONTNE OBVEZNICE I TREZORSKI ZAPISI Dok kuponske obveznice podrazumijevaju periodične isplate kamata i isplatu nominalne vrijednosti obveznice o njezinom dospijedu. i trez.današnja vrijednost (trenutačna vrijednost obveznice)  F – nominalna vrijednost obveznice koja de biti ispladena na dan dospijeda Prodaja novoemitiranih diskontnih obveznica i trezorskih zapisa obavlja se uz diskont koji treba osigurati interes investitora u visini kapitalizacije po zahtijevanoj stopi tržišnog prinosa do dospijeda takve vrijednosnice Na sekundarnom tržištu.zapisi na ispladuju kuponsku kamatu. pri čemu sa skradivanjem vremena dospijeda vrijednosnice tržišna cijena konvergira nominalnoj vrijednosti Investitori koji kupuju diskontirane vrijednosnice na primarnom trž. diskontne obv.- Između kretanja cijene pojedinačne obveznice i njenog PDD postoje određene zakonitosti: ˚ PDD jednak je kuponskoj kamatnoj stopi kad je trenutačna tržišna cijena obveznice jednaka njenoj nominalnoj vrijednosti ˚ PDD vedi od kuponske stope kad je cijena obveznice niža od nominalne vrijednosti ˚ Postoji inverzan odnos kretanja cijene obveznice i kretanja PDD  Ako dođe do porasta (zahtijevanog) PDD  cijena obveznice se smanjuje  Ako se PDD smanji. često nisu zainteresirani za njihovu prodaju prije dospijeda  na dan dospijeda ostvaruju prinos jednak omjeru povedanja cijene (F-P) i početne cijene P - - - - 4 .

novac i umjetnine samo su neki od oblika imovine koji pojedincima služe kao zaliha vrijednosti Imovinu poduzeda čine oprema. vrijednosnice raspoložive za prodaju i ostalo sadržano u aktivi njihove bilance U aktivi bilance financijskih institucija nalazimo kredite i plasmane vezane uz ulaganje u vrijednosnice ili druge oblike imovine Stanovništvo se najčešde javlja u ulozi vlasnika stambenih nekretnina. strojevi. ceste. jer se obje kam.7 je greška u aproksimaciji korištenjem tekudeg prinosa Tekudi prinos je dobra aproksimacija PDD u slučaju dugoročne obveznice čije je dospijede bitno udaljeno od sadašnjosti.. jer onda obična kuponska obveznica nalikuje na vječnu obveznicu No kako se preostali rok do dospijeda skraduje. pa je jednak i PDD  to podrazumijeva da što je cijena obveznice bliža nominalnoj vrijednosti. 1000kn. za 6 postotnu obveznicu nom.5%  primjeti da se tu ne spominje vrijednost t ako je t 8 godina.7%  razlika između 7.vrij. dionice. potražnja za određenim oblikom imovine mjenja se ovisno o očekivanom povratu i drugim karakteristikama te imovine u odnosu na druge oblike imovine FINANCIJSKI OBLICI IMOVINE = instrumenti kojima se trguje na financijskim tržištima: novac. tekudi prinos je 7. dragulji.. NEFINANCIJSKA (REALNA) IMOVINA = oblici imovine kojima se trguje na tržištu roba i usluga: nekretnine.5 i 9.. to je tekudi prinos bolja mjera aproksimacije Kretanje tekudeg prinosa uvijek se odvija u istom smjeru kao kretanje PDD  porast TP usklađen je s porastom PDD. umjetnine. aproksimacija pomodu tekudeg prinosa postaje sve manje točna Kad je trenutačna cijena obveznice jednaka nominalnoj vrijednosti.. strojevi. zlato.stope kredu u inverznom odnosu s kretanjem cijene obveznice - - - DETERMINANTE POTRAŽNJE ZA IMOVINOM Obveznice. obveznice. stvaran PDD iznosi 9. obveznica i bankovnih depozita Svaki pojedinac zasebno odlučuje koliki de dio svog bogatstva držati u kojem obliku imovine  uz nepromijenjenu razinu bogatstva.. dionice. novac. TP jednak je kuponskoj kamatnoj stopi. nekretnine. - 5 .. plovila. koja se trenutačno prodaje po cijeni 800kn. trezorski zapisi. dionica.TEKUĆI PRINOS Mjera aproksimacije prinosa do dospijeda koja se koristi kod izračuna prinosa do dospijeda kuponske obveznice TEKUDI PRINOS ic predstavlja omjer godišnje kuponske isplate C (nominalne godišnje kamate) i trenutačne tržišne cijene obveznice P - Npr. depoziti.

... o g – stopa kapitalnog dobitka.. potražnja za određenim oblikom imovine bit de veda što je vedi očekivani povrat te imovine u odnosu na očekivani povrat drugih oblika imovine .2.cijena obveznice u vremenu t o Pt+k – cijena obveznice u vremenu t+k o C – isplata/e kuponske kamate o ic – tekudi prinos .stopa povrata za i=1. dividende.u slučaju kuponske obveznice.. bez gubitaka i troškova  uz uvjet da je sve Trezorski zapisi Komercijalni zapisi ostalo nepromjenjeno.  Porast dohotka i bogatstva stanovništva događa se u fazi ekspanzije poslovnog ciklusa...Utvrđuje se kao ponderirani prosjek dvije ili više mogudih stopa povrata od ulaganja. ostvarene kapitalne dohotke.m) Uz uvjet da je sve ostalo nepromjenjeno.) ..stopa povrata Ri predstavlja omjer dohotka (zarade) od imovine i kupovne cijene imovine  s aspekta dohotka od imovine u obzir se uzima: a) razlika u cijeni imovine na početku i na kraju razdoblja držanja (razlika prodajne i kupovne cijene imovine) b) svi primitci koje držanje imovine donosi vlasniku (ovisno o vrsti imovine to mogu biti: kamate.godinu dana..n o i – broj mogudih ishoda . potražnja za određenim Državne obveznice oblikom imovine bit de veda što je imovina likvidnija Dionice Korporacijske obveznice u usporedbi s drugom imovinom  OČEKIVANI POVRAT (očekivana stopa povrata) – mjeri mogudi dobitak od držanja određenog oblika imovine tijekom definiranog razdoblja (npr. za k=1. rente. uz veličinu bogatstva predstavlja temeljne odrednice potražnje za imovinom Novac  LIKVIDNOST IMOVINE – predstavlja sposobnost Štedni depoziti po viđenju brzog i lakog pretvaranja određene imovine u Oročeni depoziti novac. 6 .. najamnine... očekivanim povratom i rizikom određene imovine u odnosu na druge oblike  to.n o Pi – vjerojatnost ostvarivanja stope povrata Ri za i=1.2. najamnine... pri čemu su ponderi definirani vjerojatnošdu ostvarivanja određenih stopa povrata u definiranom razdoblju držanja imovine o Re – očekivani povrat u definiranom razdoblju o Ri ..2.˚ Zbroj vrijednosti financijske i nefinancijske imovine (pojedinca ili ukupnog stanovništva) zove se BOGATSTVO  potražnja za imovinom raste kad raste bogatstvo jer se povedavaju resursi raspoloživi za kupnju nove imovine  Tome pogoduje porast dohotka stanovništva vezan uz rast plada. rente. u razdoblju od vremena t do vremena t+k.. povrat Ri računa se: o R – povrat od držanja obveznice od vremena t do vremena t+k o Pt.. pa i potražnja za imovinom raste u tom razdoblju  Recesija  suprotno - Atraktivnost ulaganja određena je likvidnošču..

odnosno očekivanja bududih razina kamatnjaka KAPITALNI DOBITAK ili GUBITAK = jednak je stopi promjene cijene imovine koju imatelj drži od vremena t do vremena t+k = razlika prodajne i nabavne cijene vrijednosnice u odnosu na nabavnu cijenu Promjene monetarnih i kreditnih agregata indirektno se odražavaju na ostvarene povrate od držanja određene imovine  zato analitičari žele predvidjeti budude poteze i politiku SB. porast potražnje za imovinom. ˚ Nadalje. pa je njihova potražnja za imovinom veda kad postoji manja neizvjesnost očekivanog povrata na imovinu 7 .kreditna ekspanzija – stvara se okruženje povoljno za rast cijena imovine  niže očekivane kamatne stope povedavaju očekivani povrat od ulaganja u obveznice i dionice.kamatnjaka smanjuju stope očekivanog povrata na obveznice i dionice. da bi uz što vedi stupanj točnosti predvidjeli budude kretanje kamatnjaka Monetarno. tj. očekivani povrat od ulaganja bit de negativan. tj. javlja se zbog neizvjesnih bududih kamatnih stopa uz koje de se sredstva reinvestirati VARIJABLA TRAJANJE ˚ Za izračun mjere osjetljivosti tržišne vrijednosti obveznice na promjenu kamatnih stopa ˚ Mjeri efektivno dospijede imovine. trajanje je ponderirani prosjek dospijeda svih novčanih isplata/primitaka od imovine o DUR – trajanje o CPt.kupljene – pojava kapitalnog gubitka RIZIK REINVESTIRANJA – dolazi do izražaja u slučaju pada trž. uključujudi promjene ravnotežne razine kamatnjaka. djeluju na pad potražnje za imovinom ˚ Ako je stopa kapitalnog gubitka veda od tekudeg prinosa. ceteris paribus.novčane isplate/primitci (kamate i glavnice) u vremenu t o i-kamatna stopa - - - - - - - - RIZIK – potražnja za određenim oblikom imovine negativno je korelirana sa stupnjem rizika te imovine u odnosu na stupanj rizika drugih oblika imovine ˚ Vedina ulagača ima averzije prema riziku.- stopa povrata može biti znatno drugačija od tekudeg prinosa iste imovine  razlog tomu su promjene tržišnih okolnosti. rezultira porastom tržišne cijene tih oblika imovine u odnosu na druge Monetarna restrikcija – kontrakcija novčane ponude  izaziva nepovoljne učinke pad likvidnosti i očekivanje rasta trž. pa su uz danu promjenu kamatnjaka mogude vede promjene tržišne vrijednosti imovine ˚ Matematički. učinak promjene tržišnih kamatnjaka na tržišnu cijenu imovine i očekivanu stopu povrata je vedi  Zato obveznice i zajmovi s dužim rokom do dospijeda nose vedi kamatni rizik KAMATNI RIZIK – vjerojatnost da de prinos do dospijeda kupljenih obveznica porasti.da de u trenutku kad se obveznice trebaju unovčiti biti vedi od onoga uz koji su obv.kamatnjaka kad je razdoblje držanja duže od preostalog roka do dospijeda. oa uz ceteris paribus.prosječnu starost tijeka primitka od dužničkog instrumenta ˚ Imovina s dužim trajanjem ima vedi stupanj kamatnog rizika. pa de vrlo nepovoljno djelovati na kretanje potražnje i budude cijene tih oblika imovine ˚ Što je duži preostali rok do dospijeda imovine.

(jer raste potražnja za realnim oblicima imovine i smanjuje se realna stopa očekivanog povrata) Smanjuje se potražnja za obv. pa je tražena količina obveznica veda uz nižu tržišnu cijenu.s porastom rizičnosti obveznica u odnosu na druge oblike imovine. potražnja za obveznicama se smanjuje kad se povedava kamatnjak Krivulja ponude obveznica Bs – pozitivno povezana s cijenom obveznica  uz višu cijenu izdavatelji su voljni ponuditi na prodaju vedi broj obveznica.pomiče ulijevo i smanjuje se tražena količina obv. jer je kretanje cijena obveznica u inverznom odnosu s kretanjem PDD. a vedi kamatnjak označava vedu cijenu zaduživanja Ponuda i potražnja za obveznicama  U terminima tržišne cijene obveznice -  U terminima tržišnog kamatnjaka POMACI KRIVULJE POTRAŽNJE ZA OBVEZNICAMA Porast bogatstva (dohotka stanovništva) Povedanje potraživane količine obveznica – Bs paralelno udesno Smanjenje potražnje za obveznicama s dužim rokom do dospijeda – krivulja potražnje za dugoročnim obveznicama paralelno ulijevo Povedavaju potražnju za dugoročnim obveznicama i pomiču Bd udesno Krivulju potražnje za obv.PONUDA I POTRAŽNJA NA TRŽIŠTU OBVEZNICA Ravnoteža: količina traženih obveznica jednaka količini ponuđenih Krivulja potražnje za obveznicama Bd – padajuda fja cijene obveznica. Bd ulijevo Povedava se potražnja za obv.sigurnijima Bd udesno Bd ulijevo Očekivanje rasta tržišnih kamatnjaka (ili očekivanje pada cijena obveznica s udaljenim rokom do dospijeda) Niži očekivani kamatnjaci koji povedavaju očekivani povrat na ulaganje u dugoročne obveznice Porast očekivane stope inflacije koja djeluje na smanjenje realne stope očekivanog prinosa Porast volatilnosti cijena obvez.povedava nesigurnost ostvarivanja očekivanog povrata Povedana volatilnost cijena na tržištu dionica ili druge alternativne imovine Porast likvidnosti obveznica u odnosu na niži stupanj likvidnosti drugih oblika imovine Veda likvidnost alternativnih oblika imovine u odnosu na likvidnost obveznica 8 . (posebno kratkoročnim) – ulagači s averzijom prema riziku ocjenjuju obv.

. a krivulju potražnje za obveznicama ulijevo  krajnji rezultat na visinu ravnotežne količine obveznica je neizvjestan .) ˚ Javni dug je izvanredni prihod države pa se njime uobičajeno financiraju i izvanredni rashodi države. djeluju u smjeru smanjenja ponude državnih obveznica na tržištu 3) OČEKIVANA STOPA INFLACIJE ˚ Stvarni trošak posuđivanja mjeri realni kamatnjak koji je približno jednak razlici nominalnog kamatnjaka i očekivane stope inflacije  ir – realni kamatnjak  i – nominalni kamatnjak  e – očekivana stopa inflacije ˚ Kad je očekivana stopa inflacije visoka. realni kamatnjaci su daleko niži od nominalnih kamatnjaka.. no emisija kratkoročnog i dugoročnog javnog duga provodi se i radi financiranja redovnih rashoda za sredstva koja bi trebala bit osigurana državnim proračunom ˚ Porast proračunskog deficita koji se financira porastom javnog duga djeluje na rast ponude državnih obveznica i pomiče krivulju ponude udesno ˚ Porast proračunskog suficita.udesno.POMACI KRIVULJE POTRAŽNJE ZA OBVEZNICAMA Djelovanje čimbenika koji mjenjaju neto korist i atraktivnost pozajmljivanja novčanih sredstava putem emisije obveznica 1) OČEKIVANA PROFITABILNOST INVESTIRANJA SREDSTAVA PRIBAVLJENIH EMISIJOM I PRODAJOM OBVEZNICA NA TRŽIŠTU ˚ S porastom mogudnosti za profitabilno investiranje. poduzeda su spremna ponuditi na prodaju vedi broj obveznica kojima mogu pozajmiti sredstva potrebna za profitbilno investiranje  krivulja ponude obveznica pomiče se udesno. što povedava motiv poduzeda i države za vedim zaduživanjem  povedava se ponuđena količina obveznica i krivulja ponude obveznica se pomiče udesno DJELOVANJE PORASTA OČEKIVANE STOPE INFLACIJE NA TRŽIŠNU RAVNOTEŽU .Istodobno pomiče krivulju ponude obvez.. smanjuje se cijena obveznica i povedava tržišni kamatnjak ˚ U uzlaznoj fazi poslovnog ciklusa povedane mogudnosti za profitabilno ulaganje 2) U FAZI POSLOVNE EKSPANZIJE DRŽAVA JE SKLONA VEDOJ EMISIJI JAVNOG DUGA ˚ Emisijom obveznica središnja država i lokalni organi vlasti mogu pribaviti sredstva za financiranje kapitalnih projekata (npr.Pomak krivulje ponude udesno > pomaka krivulje potražnje ulijevo  ravnotežna količina obveznica bit de veda.gradnja cesta. škola. i obratno 9 . kao i zakonom definirana ograničenja rasta javnog duga.

a potom i na ved odobrene kredite KRETANJE KAMATNJAKA U FAZI EKSPANZIJE POSLOVNOG CIKLUSA Povedana gospodarska aktivnost pogoduje razvoju novih mogudnosti profitabilnog investiranja i povedava interes poduzeda i države za financiranjem putem emisije obveznica U isto vrijeme.ponekad se koriste kao prediktori bududeg inflacijskog pritiska Dugoročni kamatnjaci izraženi u terminu PDD aproksimiraju zbroj kratkoročnih kamatnjaka u bududim razdobljima  kad rastu kamatnjaci na dugoročne instrumente. i obratno Na formiranje ravnotežne cijene i količine na tržištu obveznica utječu i promjene ponude i potražnje na drugiim segmentima financijskog tržišta. uključujudi banke ugradit de premiju inflacije u cijenu novca. može se očekivati da de dodi do povedanja kratkoročnih kamatnjaka Ako postoje naznake inflacijskog pritiska.donosi mali očekivani povrat za definirano razdoblje držanja i visok stupanj rizika u odnosu na druge oblike imovine. koje za određene sudionike predstavljaju alternativu zaduživanju ili ulaganju putem tržišta obveznica  npr. različito ponašaju Štednja u banci. i obratno - - - 10 . riziku i likvidnosti te imovine u odnosu na druge oblike imovine ˚ Npr. pa se u fazi ekspanzije gospodarstva fje ponude obv.- - Kamatnjaci na trž. a potražnja za svakim pojedinačnim oblikom imovine mjenjat de se ovisno o očekivanom povratu. no krajnje je neizvjestan učinak na razinu cijena obveznica Ako se krivulja ponude obveznica pomakne više udesno nego što se pomakla krivulja potražnje za obveznicama cijene obveznica se smanjuju. vedi dohodak i bogatstvo stanovništva povedavaju potražnju za različitim oblicima imovine.obv.ako javnost ocjeni da ulaganje u dugoročne obv.povisit de nominalne kamatne stope na nove. pomak krivulje potražnje za obveznicama može biti manji od pomaka krivulje ponude obveznica  cijena obveznica se smanjuje. kupovina dionica. tj.tržište kredita ˚ Cijena novca i drugi uvjeti na tržištu kredita mogu utjecati na atraktivnost zaduživanja emisijom obveznica. zlata ili nekretnina predstavljaju mogude oblike ulaganja novčanih viškova  porastom bogatstva i dohotka povedava se ukupna potražnja za imovinom. uključujudi i obveznice Pomaci krivulje ponude obveznica i krivulje potražnje za obveznicama udesno dovode do povedanja ravnotežne količine obveznica. a kamatnjaci na tržištu rastu. SB de djelovati restriktivno s ciljem povedanja kamatnjaka na međubankovnom tržištu i indirektno poticanja rasta svih ostalih kamatnjaka na tržištu novca i kapitala Ostali sudionici.

obveznice ili drugu alternativnu imovinu manjeg stupnja likvidnosti PREFERENCIJA LIKVIDNOSTI = čest naziv za potražnju za novcem. uveo ga Keynes ˚ Pristup preferencije likvidnosti promatra potražnju za novcem kao alternativu držanju drugih oblika imovine nižeg stupnja likvidnosti ˚ Keynes u početku promatra samo 1 alternativni oblik imovine – obveznice.. S porastom dohotka stvaraju se preduvjeti za porast potražnje imovine Novac – imovina najvišeg stupnja likvidnosti Držanje novca ne donosi imatelju novčane primitke u obliku dividendi.potražnja za novcem u klasičnoj teoriji definirana je u terminima količine novca - koju ljudi drže za potrebe obavljanja razmjene  Ovisi o: .. obveznice.nominalnoj vrijednosti kupljenih roba i usluga ( P x T) o Brzini optjecaja novca – mjeri broj obrtaja određene količine novca upotrebljene za kupovinu roba i usluga o Povedanjem PT ili smanjenjem V povedava se potražnja za novcem Novac služi isključivo kao sredstvo olakšanja razmjene. ostale fje novca se ne promatraju  potražnja za novcem nije određena kretanjem kamatnjaka Klasični ekonomisti pretpostavljali da su institucionalni čimbenici koji utječu na potražnju za novcem gotovo fiksni u kratkom roku. nekretnina. najamnina ili kamata koje bi kompenzirale gubitak vrijednosti novca zbog inflacije OPORTUNITETNI TROŠAK držanja novca vrlo je visok i vedi je što je viša stopa povrata od ulaganja u alternativne oblike imovine ˚ Mjeri propuštenu korist.POTRAŽNJA ZA NOVCEM – PREFERENCIJA LIKVIDNOSTI I PONAŠANJE KAMATNJAKA Bogatstvo stanovništva nalazi se u obliku novca.. a u dugom se vrlo malo i sporo mjenjaju.. - TRANSAKCIJSKA VARIJANTA KLASIČNE KVANTITATIVNE TEORIJE NOVCA FISHER – odnos između količine novca i razine cijena MxV=PxT M – količina novca V – transakcijska brzina optjecaja novca. pretpostavke: ˚ Pretpostavka o stabilnoj i predvidivoj brzini optjecaja novca koja se u kratkom roku može tretirati kao konstanta 11 .. rente. realna dobra.propušteni povrat koji je imatelj novca mogao ostvariti da je držao dionice. a kasnije razvijene teorije promatraju više njih – dionice. dionica.. obveznica. tj. prosječni broj *Jednadžbom se obrtaja uporabe iste jedinice novca za nabavu finalnih objašnjava povezanost dobara i usluga u jedinici vremena između količine novca i P x T – umnožak cijena i količina i-tih transakcija ukupnih izdataka za prodaje/kupnje roba i usluga u jedinici vremena – izražava potrošnju roba i usluga vrijednost robe u tekudim cijenama (koje su proizvedene u P – opda razina cijena nacionalnom T – obujam transakcija gospodarstvu) Monetarna ravnoteža : MS = Md - Md = 1 𝑉 × 𝑃𝑇 . automobila.

dok realne kategorije (kao što su obujam transakcija. o očekivanjima pojedinaca i njihovom ukupnom dohotku te oportunitetnim troškovima koji proizlaze iz držanja novca - 12 .štednja > agr.Marshallov koeficijent k = dio (postotak) nominalnog dohotka koji pojedinci žele držati u obliku novca. a povremene pojave kriza poimale su se kao normalne pratede pojave ekonomskog razvoja koje se „same od sebe rješavaju“  Osim toga.- Privreda uvijek funkcionira u uvjetima pune zaposlenosti i potencijalnog proizvoda  to proizlazi iz pretpostavke o savršenoj fleksibilnosti cijena i nadnica te Sayovog zakona prema kojemu „ponuda robe automatski stvara odgovarajudu potražnju robe“  time se automatski isključivala mogudnost pojave depresije. ovisno o pogodnostima i osjedaju sigurnosti koji im držanje novca donosi. Y = P x y M x V = P x Q ili M x V = P x y = Y - Ako je T = Q = y = konstanta  stopa promjene količine novca jednaka je stopi promjene razine cijena ∆𝑴 ∆𝑷 = 𝑴 𝑷 ˚ Novac je neutralan na realna kretanja. ili u terminima nominalnog dohotka: ˚ Q – vektor količina proizvedenih roba i usluga qi (realni output) y . jer svako povedanje ponude novca rezultira isključivo porastom opde razine cijena.investicija) – korigira se tako da de dio nositelja novčanog suficita pristati pozajmiti novac i uz nižu cijenu – realni kamatnjak konvergira prema ravnotežnom - DOHODOVNA VARIJANTA KVANTITATIVNE TEORIJE NOVCA Motivi držanja novca kao transakcijskog sredstva + ljudi drže novac zbog brojnih pogodnosti koje pri+oizlaze iz njegove kupovne modi MARSHALLOVA TEORIJA: Md = k x Y Md – tražena količina novca odnosno Md = k x P x y Y – nominalna vrijednost proizvodnje jednaka nominalnom dohotku koji zarađuju kudanstva Koeficijent k . dohodak u stalnim cijenama) ostaju nepromjenjene - U klasičnoj teoriji promjene nominalne količine novca (ponude i potražnje za novcem) nemaju nikakav učinak na formiranje ravnotežne razine realnog kamatnjaka ˚ Porastom količine novca i posljedičnim proporcionalnim rastom razine cijena mjenja se samo razina nominalnih kamatnjaka  smanjenje nominalnog kamatnjaka nede se odraziti na promjene agregatne štednje i agregatnih investicija jer su one fja realnih kamatnjaka Agregatna štednja je rastuda fja realnih kamatnjaka i odgovara fji ponude sredstava raspoloživih za pozajmljivanje LS Agregatne investicije su padajuda fja realnih kamatnjaka i odgovaraju fji potražnje sredstava za pozajmljivanje Ld ˚ Ravnoteža: željena štednja = željenim investicijama uz realni kamatnjak ˚ Realni kamatnjak vedi od ravnotežnog  postoji višak ponuđenih sredstava za pozajmljivanje (agr. količina proizvodnje. sve što je proizvedeno ujedno je i potrošeno  Obujam transakcija T jednak je ukupnoj proizvodnji Q. odnosno jednak je veličini dohotka u stalnim cijenama y (realni dohodak) Umnožak količine novca i brzine optjecaja može se izraziti u terminima novčane vrijednosti proizvedene roba i usluga.dohodak u stalnim cijenama (realni dohodak) Y – nominalni dohodak.

krivulja agregatne ponude predstavlja okomitu crtu povučenu na razini proizvodnje pri punoj zaposlenosti ys = yo Krivulja agregatne ponude – pokazuje sve kombinacije različitih cijena i razina proizvodnje (realnog dohotka) uz koje je ukupna potražnja za novcem Md jednaka nom.k predstavlja recipročnu vrijednost dohodovne brzine 𝑽 𝟏 - S obzirom da se radi o stabilnoj tj predvidivoj brzini optjecaja novca. koeficijent k = predstavlja stabilan razlomak koji se u kratkom roku može tretirati kao konstanta - Cambridgeova jednadžba podrazumijeva valjanost Sayovog zakona ponude  pretpostavke o automatskom uravnoteženju privrede na razini pune zaposlenosti.- Ravnoteža: Ms = Md  Iz Cambridgeove jednadžbe M/k = Py (a to je jednako kao i MV = Py) proizlazi da je otpjecaja V 𝑀 𝑑 𝑃𝑦 k = . odnosno koef. a zastuoa i stav o neutralnosti novca na realna kretanja MONETARNI UČINCI U TRANSAKCIJSKOJ I DOHODOVNOJ VARIJANTI KVANTITATIVNE TEORIJE NOVCA Uz pretpostavku pune zaposlenosti. novčanoj ponudi Md = Ms = M0 𝑀 Yd = 0 𝑘 𝑥 𝑃 Agregatna ponuda i potražnja Funkcije ponude i potražnje za novcem Pomak krivulje agregatne potražnje Formiranje novog stanja monetarne ravnoteže 13 .

ljudi radije drže novac nego obveznice  špekulativna potražnja za novcem je negativno korelirana s kretanjem kamatnjaka 14 . promjene količine ponude novca imaju proporcionalan učinak na razinu cijena ˚ U procesu monetarnog uravnoteženja potražnja za novcem raste proporcionalno porastu razine cijena KEYNESOVA KLASIFIKACIJA MOTIVA DRŽANJA NOVCA Dijeli ukupnu potražnju za novcem na tri komponente: 1.kamatnjaka očekivani povrat na držanje obveznica negativan. mogudnost iznenadnih izdataka i izostanak očekivanih primitaka razlozi su zbog kojih ljudi drže više gotovine i novca na tekudem računu. a očekivani povrat na držanje novca jednak nuli. gdje je k dio dohotka zadržan u obliku transakcijskog novca ˚ Trans. nego što im je potrebno za obavljanje svakodnevnih transakcija ˚ Zbog predstrožnosti određen je razinom očekivanih transakcija u bududem razdoblju pa se isto može izraziti kao rastuda fja dohotka 3.za novcem je veda što je veda vremenska nepodudarnost između novčanih primitaka (primitak plade. mirovine.udesno i pomak krivulje agr..) ŠPEKULATIVNA POTRAŽNJA ZA NOVCEM ˚ Predstavlja oblik potražnje za novcem kao imovinom ˚ Jednaka je iznosu gotovog i depozitnog novca koji ljudi drže iznad iznosa potrebnog za obavljanje redovitih ili izvanrednih pladanja ˚ To podrazumijeva da ljudi drže novac ne samo kao sredstvo razmjene nego i kao instrument pohrane zaliha vrijednosti bogatstva ˚ U Keynesovoj teoriji izvorno postoje 2 oblika imovine u kojima je alternativno pohranjeno bogatstvo : obveznice i novac  Keynes pretpostavlja da je očekivani povrat od držanja novca jednak nuli.koeficijent k.- - U točki E – količina ponuđene proizvodnje = količini tražene proizvodnje ys = y0 = yd pa se ostvaruje ravnotežna razina cijena  ostvaruje se u točki u kojoj je tražena količina novca kednaka ponuđenoj količini novca središnje banke Povedanje ponude novca – krivulja agr. te nepromjenjen u razinu potencijalne proizvodnje (realnog dohotka y0).) POTRAŽNJA ZA NOVCEM KAO TRANSAKCIJSKIM SREDSTVOM ˚ Određena visinom planiranih izdataka za potrošnju i investicije ˚ Povedanje dohotka omoguduje vede izdatke za nabavu različitih dobara i usluga ˚ Slično Cambridge-ovoj potražnji za novcem – Md = k x Y .potraž.potražnje prema gore  novčana ponuda se poveda s razine MO na M0 Nova ravnoteža u točki F  potražnja za novcem se prilagodila povedanju ponude novca Zaključak: ˚ Uz konst.) i izdataka (kupovina roba i usluga)  najveda je ako se svi izdaci javljaju neposredno prije primitaka 2. pa se špekulativna potražnja za novcem mjenja ovisno o visini očekivanog povrata na obveznice kao alternativnu imovinu ˚ Ako je zbog rasta trž.potraž...) POTRAŽNJA ZA NOVCEM ZBOG NEIZVJESNOSTI ˚ Neizvjesnost naplate potraživanja.

a dio od imovine) i kombiniranih motiva držanja novca prisutan u teoriji portfolio potražnje za novcem - Ukupna potražnja za novcem negativno je povezana s kretanjem kamatnjaka i pozitivno s kretanjem dohotka .donose očekivani povrat rb u oblicima periodičnih primitaka kamata te kapitalnog dobitka/gubitka zbog promjene tržišnih vrijednosti obveznice 3) DIONICE – očekivani povrat re u oblicima periodičnih primitaka dividenda od kapitalnog dobitka/gubitka zbog promjene tržišne vrijednosti 15 .Keynes: ukupna potražnja za novcem je funkcija preferencije likvidnosti  Md/P – realna potražnja za novcem  Y – realni dohodak  i -kamatna stopa . kad javnost nije zainteresirana za držanje novca u likvidnoj formi (oportunitetni trošak držanja novca je vrlo visok) te beskonačno preferira držanje obveznica *između njih nalazi se stanje kombiniranog portfelja imovine (dio se sastoji od novca.dokazuje da brzina novca nije konstanta i da je nestabilnost brzine optjecaja novca veda što je veda nestabilnost kamatnjaka REFORMULIRANA KVANTITATIVNA TEORIJA NOVCA – Friedman Potražnju za novcem promatra isto kao i potražnju za bilo kojim drugim oblikom imovine Potražnja movca promatra se kao fja dohotka.smanjiti) svaki put kad javnost ocjeni da je tekuda razina kamatnjaka niža od „normalne“ Uz kamatnjake više od „normalne“ razine. a držanje novca je vezano uz motiv transakcijske potražnje za novcem. ukusa i preferencija te očekivanih povrata na alternativne oblike imovine . a potražnja za likvidnom imovinom je beskonačno velika  KEYNESOVA ZAMKA LIKVIDNOSTI  Špekulativna potražnja za novcem jednaka nuli.kamatnjaci fluktuiraju oko „normalne“ razine kamatnjaka. te da de se kamatnjaci povedati (a cijene obv. posljedično raste brzina optjecaja novca  teorija prefer.prema tome. brzina optjecaja novca  pozitivno povezana s kretanjem kamatnjaka  povedanjem kamatnjaka smanjuje se potražnja za novcem. javnost očekuje pozitivni povrat od držanja obveznica. mogude u uvjetima vrlo visokih kamatnjaka i niskih cijena obveznica.˚ ˚ ˚ Pretpostavlja da trž.Pojedinci mogu držati bogatstvo u 5 oblika imovine koji su međusobno konkurentni s obzirom na očekivani prinos: 1) NOVAC – donosi očekivani povrat rm definiran bankovnim kamatama na transakcijske depozite (iako je taj povrat često jednak nuli) ili češde povrat u obliku različitih pogodnosti koje banke pružaju klijentima jer kod njih drže transakcijske račune 2) OBVEZNICE . špekulativna potražnja za novcem je jednaka nuli Ekstremni slučajevi:  Stanje izrazito niskih kamatnjaka kad javnost uopde nije zainteresirana za kupovinu obveznica.likv.

rizika. - Kod Friedmana potražnja za novcem stabilnija nego u Keynesovoj teoriji ˚ Relativna stabilnost permanentnog dohotka ˚ Stabilnost razlike između očekivanog povrata na nenovčane oblike imovine u odnosu na držanje novca  potražnja za novcem je malo osjetljiva na promjene kamatnjaka Kretanje potražnje za novcem je predvidivo i aproksimira se fjom: Dohodovna brzina optjecaja novca: Omjer tekudeg dohotka Y i potražnje za novcem se povedava u fazi poslovne ekspanzije posl. može biti porast plade ili beneficije s prelaskom na „bolje“ radno mjesto ˚ Promatra se preko koeficijenta w koji je jednak omjeru ljudskog bogatstva u odnosu na neljudsko bogatstvo ˚ Ljudsko bogatstvo – jednako sadašnjoj vrijednosti bududeg dohotka od rada ˚ Neljudsko – jednako neto tržišnoj vrijednosti realne i financijske imovine Potražnja za novcem je veda što je manja pozitivna razlika između očekivanog povrata na nenovčanu imovinu i očekivanog povrata na držanje novca Orijentacija na dugi rok Permanentni dohodak – stalan kroz duže razdoblje. važnija je odrednica potražnje za novcem nego tekudi dohodak Y koji je u kratkom roku podložan povremenim fluktuacijama Recesija i ekspanzija poslovnog ciklusa – promjene permanentnog dohotka manje izražene nego promjene tekudeg dohotka Fja potražnje za realnom količinom novca može se i ovako izraziti: - ˚ ˚ ˚ ˚ ˚ ˚ ˚ ˚ Md/ P – potražnja za realnom količinom novca Yp – permanentni dohodak jednak sadašnjoj vrijednosti svih očekivanih bududih dohodaka rb – očekivani povrat na držanje obveznica re – očekivani povrat na držanje dionica rm – očekivani povrat na držanje novca e – očekivana stopa inflacije W – odnos ljudskog i neljudskog bogatstva U – ukusi i preferencije..ciklusa jer je onda rast tekudeg dohotka vedi nego rast (stabilne) potražnje za novcem Brzina optjecaja po Friedmanu nije konstanta.. te stabilnost potražnje za novcem koja nije osjetljiva na promjene kamatnjaka 16 .. niz varijabli koje mjere širu korist držanja – osjedaj sigurnosti. donosi očekivani povrat koji je direktno teško utvrditi. ali je njeno kretanje predvidivo dok se god može predvidjeti odnos tekudeg i permanentnog dohotka. vještina i sposobnosti. veda ili manja mobilnost.4) FIZIČKA DOBRA – očekivani povrat je definiran očekivanom stopom inflacije e koja mjeri kapitalne dobitke/gubitke od držanja robe u uvjetima rasta/pada tržišnih cijena robe i pada/rasta realne vrijednosti novca 5) LJUDSKI KAPITAL – zaliha znanja.Yp .

UČINCI MONETARNE POLITIKE NA FINANCIJSKA TRŽIŠTA I GOSPODARSTVO (7.poglavlje)
1. RAVNOTEŢA NA TRŢIŠTU NOVCA I PONAŠANJE KAMTNJAKA Potražnja za novcem - pozitivno povezana s kretanjem dohotka Negativno povezana s kretanjem kapitala Ima negativna nagib jer se povećava kad se smanjuje kamatnjak (sve više pojedinca želi novac, ne obveznice)

Krivulja ukupne potražnje za novcem Md=Mdtran + Mdprec + Mdport Md tran- krivulja transakcijske potražnje Md prec- krivulja potražnje za novcem zbog predostrožnosti Md port(spec)- krivulja špekulativne(portfolio) potražnje za novcem -nagib Md odreĎen je Md spec -smještaj Md odreĎen je razinom dohotka

Učinci porasta nominalnog dohotka na pomak krivulje nominalne potražnje za novcem -porast dohotka povećava Md tran i Md prec(pomak krivulja udesno), povećava se i bogatstvo ljudi što dovodi do pomaka krivulje Md spec;

porast dohotka uzrokuje porast ukupne potražnje za novcem i pomak krivulje Md udesno! (ista promjena se dogaĎa i pod djelovanjem porasta razine cijena uz konstantan dohodak i razinu kamatnjaka)

Pomak krivulje nominalne ponude novca
17

-ako SB ima potpunu kontrolu nad emisijom novca krivulja ponude novca Ms je okomita(neosjetljiva na promjene kamatnjaka) -porast primarnog novca,uz konst. mon. multiplikator, dovodi do povećanja ponude novca, te pomaka krivulje Ms udesno Ravnoteža na tržištu novca (u nominalnim terminima) -uspostavlja se u uvjetima jednakosti ponude novca i potražnje za novcem Ms=Md (sjecište) -ako bi kamatnjak bio viši od ravnotežnog,Md < Ms ,jer pojedinci preferiraju držanje obveznica (visoka potražnja za obveznicama dovela bi do rasta njihovih cijena,nominalni kamatnjak bi pao i prilagodio se razini it) Narušavanje ravnoteže na tržištu novca Porast dohotka- pomak Md udesno,rast kamtnjaka (u fazi ekspanzije, u recesiji obratno) Porast cijene roba i usluga- pomak Md udesno (porast potražnje za novcem jer su realna dobra skuplja), rezultira rastom kamatnjaka Povećanje ponude novca- pomak Ms udesno, povećanje likvidnosti mon.sustava dovodi do pada ravnotežnog kamatnjaka UČINAK LIKVIDNOSTI (mjera ekspanzivne politike, potiče rast investicija i dohotka zbog pada kamtanjaka) -paralelno se pojavljuje i djelovanje drugih učinaka koji se javljaju kao rezultat porasta ponude novca: UČINAK RAZINE CIJENA- ako porast ponude novca izazove rast razine cijena, povećava se nominalna potražnja za novcem (Md udesno), što uzrokuje rast kamatnjaka ;ekps.mjere mon.politike će tako biti manje učinkovite UČINAK DOHOTKA- porast ponude novca prvo snižava razinu kamtnjaka,a kasnije povećava neovisno o tome dolazi li do povećanja razine cijena ; porast ponude novca omogućuje rast dohotka, raste potražnja za novcem (Md udesno), rast ravnotežne razine kamatnjaka

(graf)

18

- UČINAK OČEKIVANE INFLACIJE- rast kamatnjaka potaknut očekivanjima javnosti (očekuju porast stope inflacije zbog porasta ponude novca) - 3 scenarija kretanja kamatnjaka tijekom vremena (reakcija na rast ponude novca); Mishkin 1. dominira učinak likvidnosti, porast novca snižava razinu kamatnjaka 2. učinak likvidnosti prvo snižava razinu kamatnjaka, no nije dovoljno jak da umanji djelovanje ostalih učinaka na njegov rast kasnije 3. djelovanje učinka očekivane inflacije je jače od učinka likvidnosti, kamatnjak brzo raste (slika-odgovor na ubrzanje rasta ponude novca tijekom vremena)

2. MONETARNA POLITIKA U IS-LM MODELU -IS-LM model- grafički prikaz povezabnosti nominalnog kamatnjaka i realnog dohotka, kao odrednica formiranja: Pracijalne ravnoteže na tržištu novca- jednakost realne podnude i realne potražnje za novcem 𝑀𝑠
𝑃

=md(y)

Parcijalne ravnoteže na tržištu roba i usluga- jednakost realnih investicija i realne štednje I(i)=S(y) Opće ravnoteže na svim tržištima- istodobna ravnoteža na tržištu novca i tržištu roba i usluga IzvoĎenje LM krivulje -prikazuje ravnotežu na tržištu novca -potražnja za novcem raste s porstom dohotka- LM ima pozitivan nagib -izvoĎenje se prikazuje narušavanjem ravnoteže na tržištu realne količine novca uz konstantnu realnu ponudu novca (svako povećanje realnog dohotka uzrokovat će pomak md udesno)
19

posljedica postojanja implicitnih ugovora(prešutnih sporazuma izmeĎu poslodavaca i radnika prema kojima poslodavci neće smanjiti nadnice randnika u „teškim vemrenima“ niti ih povećati u „dobrim vremenima“) koji nadnice čine nefleksibilnima „prema dolje“ i „prema gore“ 20 .-LM krivulja nastaje kombinacijom svih razina realnog dohotka i nominalnih kamatnjaka uz koje je tržište novca u ravnoteži -nagib LM odreĎen nagib krivulje potražnje za novcem (ako je potr.IS ima negativan nagib Hicks-Hansenov IS-LM model opće ravnoteže -postoji kontinuirana tendencija približavanja ekonomskih kategorija njihovim ravnotežnim vrijednostima. stoga Keynesijanski model naglašava intervencionizam (korištenje mjera makroekonomske politike) (graf) Keynesijanski model agregatne ponude i potražnje -ekspanzivnom monetarnom politikom moguće je potaknuti rast realnih investicija i realnog dohotka (nefleksibilnost cijena i nadnica zbog čega krivulja agregatne ponude nije okomica) -„ljepljivost“ nadnica. a njih rast dovodi do rasta realnog dohotka.za novcem manje osjetljiva na promjenu kamatnjaka. LM će biti strmija) (graf) IzvoĎenje IS krivulje -prikazuje ravnotežu na tržištu roba -pad kamatnjaka povećava razinu realnih investicija. zbog čega sustav konvergira stanju opće ravnoteže -uspostava ravnoteže slobodnim djelovanjem tržišta pdvija se vrlo sporo.

veći realni dohodak ujtče na porast potražnje za novcem (uspostavljena ravnoteža na tržištu novca) = u točki sjecišta nove krivulje LM i nepromijenjene IS uspostavlja se novo opće stanje ravnoteže privrede -ekspanzivna monetarna politika imat će najizraženije djelovanje na rast dohotka u okolnostima kada se ravnoteža uspostavlja u segmentu neelastične LM krivulje (okomit LM). dok će posve izostati u slučaju savršeno elastične (horizontalne) LM krivulje (graf) 21 . naveden porast ponude novca pomiče krivulju AD udesno djeluje na rast tazine cijena roba i usluga. monetarna politika nije neutralna -mjere ekspanzivne fiskalne politike. porast realnih investicija. učinak će biti manje izražen kod pozitivno nagnute LM krivulje. u sklopu kojeg se monetarni učinci odražavaju na promjene realnih varijabli -tijek monetarnog prijenosa.1.Učinak likvidnosti -javlja se kao posljedica rasta nominalne ponude novca pri nepromijenjenoj razini cijena -transmisijski mehanizam monetarne politike.potiču rast realnog dohotka kroz rast proračunske potrošnje (porast ptoračunske potrošnje pomiče AD udesno i dovodi do nove ravnoteže uz višu razinu cijena i veću proizvodnju i zaposlenost) (graf) 2. a ekonomski subjekti nisu savršeno informirani o budućem kretanju cijena.proces narušavanja i ponovnog uspostavljanja monetarne ravnoteže. porast realne štednje (ponovno uspostavljena ravnoteža na tržištu roba i usluga). porast realnog dohotka.(narušavanje monetarne ravnoteže) porast realne ponude novca (pomak LM udenso) uzrokuje pad ravnotežnog kamatnjaka što uzrokuje rast realnih investicija (narušena ravnoteža na tržištu roba i usluga).-krivulja agregatne ponude ima pozitivan nagib. ali i na rast realnog dohotka Ako cijene i nadnice nisu fleksibilne.

te dohotka i zaposlenosti daleko ispod njihove potencijalne razine-transakcijska potražnja za novcem je vrlo mala.podrazumijeva djelovanje rasta cijena na pad realne ponude novca te lančani slijed promjena koje potiču formiranje nove ravnoteže Učinak likvidnosti i učinak realnog novca -učinak realnog novca umanjuje djelotvornost učinka likvidnostiu snižavanju kamatnjaka -na početku porast ponude novca uzrokuje smanjenje kamatnjaka i preko učinka likvidnosti dovodi do nove ravnotežeuz veći dohodak y2 i niži nominalni kamatnjak i2 -drugi pomak LM.2. smanjit će se realna ponuda novca. stanje neučinkovite monetarne politike .[Keynesova zamka likvidnosti.zbog promjene razine cijena (zbog porasta ponude novca) i djelovanja učinka realnog novca. može se javiti u ekstremnim uvjetima kombinacije vrlo niskih nominalnih kamatnjaka. 22 .slučaj savršeno elastične LM krivulje potražnje za novcem uz koju nikakvo povećanje ponude novca ne može sniziti kamatnjak.djelovanje porasta drţavne potrošnje -ekspanzivna fiskalna politikapomak IS udesno potaknut porastom proračunske potrošnje rezultira rastom kamatnjaka (zbog rasta realne potražnje za novcem) i učinkom istiskivanja dijela investicija privatnog sektora.Učinak realnog novca (učinak realnog pomaka) -u analizi djelovanja monetarne politike u srednjem i dugom roku trebamo prepostaviti da će doći do promjene razine cijena -učinak realnog novca. nova ravnoteža uz razinu dohotka y2 jer se realne investicije smanjuju rastom kamatnjaka 2. dok je špekulativna potražnja za novcem beskonačno velika] Učinak istiskivanja.

LM ulijevo. te se povećava razina cijena. krivulja agregatne ponude u dugom roku ASLR je okomiti pravac povučen na razini dohotka pri prirodnoj razini zaposlenosti. uz pozitivno nagnutu krivulju agregatne ponude ASSR.javnost je savršenom informirana. što uzrokuje smanjenje realne ponude novca. nova ravnoteža se formira uz veći kamatnjak i nižu razinu dohotka y3] 7. model je sličan originalnom keynesijanskom -monetarna politika nije neutralna u kratkom roku. privreda teži prema stanju u kojem radnici imaju savršene informacije – dugoročna ravnoteža se uspostavlja pri prirodnoj razini zaposlenosti (pojam je povezan sa prirodnom stopom nezaposlenosti koja se ne može smanjiti povećanjem agregatne potražnje.MONETARISTIČKA KONCEPCIJA KRATKOGA I DUGOG ROKA -kratki rok.dok je u dugom posve neučinkovita] (graf) 23 . prikazuje se vertikalnom Philipsovom krivuljom . u dugom roku svako povećanje ponude novca rezultira samo porastom cijena [ekspanzivna fiskalna politika vrlo je malo učinkovita u kratkom roku. i sa punom zaposlenosti-okomita krivulja agregatne ponude.3. plaće i nadnice su fleksibilne) Monetaristička koncepcija agregatne ponude i Phillipsove krivulje u kratkom i dugom roku -monetaristi naglašavaju fleksibilnost nadnica u dugom roku. raste dohodak i zaposlenost. identična je onoj iz klasičnog modela -kratkoročna krivulja agregatne ponude ASSR je pozitivno nagnuta jer javnost nije potpuno informirana. nova ravnoteža se uspostavlja uz višu razinu kamatnjaka i veći relani dohodak.vremensko razdoblje dovoljno kratko da u njemu radnici nemaju potpune informacije o agregatnim cijenama i inflaciji (očekivane se razlikuju os stvarnih) -dugi rok. dolazi i do porasta razine cijena. povećanje ponude novca pomiče AD udesno.javnosti su dostupne potpune informacije o stvarnom razvoju dogaĎaja u ekonomiji (očekivanja se podudaraju sa stvarnim cijenama i stopama inflacije) .LM ulijevo prema novoj ravnoteži uz veće nominalne kamatnjake i niži realni dohodak Ekspanzivna monetarna politika isprva snižava ravnotežni kamatnjak. pa se kratkoročna ravnoteža može uspostaviti uz razinu manju od prirodne. moguće je uspostavljanje ravnoteže uz veći dohodak y2 ili y3 i veću razinu cijena . dok kasnije preko porasta razine cijena potiče rast kamatnjaka [ekspanzivna fiskalna politika-uzorkuje pomak IS krivulje udesno.

raste potražnja za radom ND i nominalne nadnice W. te nepromijenjenu krivulju AS (Pe=P1). viši dohodak i višu razinu cijena -takvo shvaćanje je kompatibilno sa monetarističkim konceptom kratkog roka (radnici su nepotpuno informirani. razina zaposlenosti se povećava na N2. porast ponude novca koji krivulju AD pomiče udenos dovodi do formiranja nove ravnoteže uz veću zaposlenost.4. očekivanja radnika su racionalna (potpuno su informirani. ASSR(Pe=P1) je pozitivno nagnuta. razlog su nesavršene informacija ili nefleksibilne nadnice . dok je njihova stvarna razina W/P2) .-monetaristička teorije pretpostavlja da je u kratkom roku Phillipsova krivulja negativno nagnuta. dugoročna krivulja agregatne ponude ASLR je okomica. uz višu razinu cijena P2. porast proizvodnje dovodi do porasta dohotka y2) -u dugom roku se pretpostavlja da radnici ne pate od novčane iluzije.EKONOMSKA OČEKIVANJA I UČINKOVITOST MONETARNE POLITIKE -adaptivna očekivanja-očekivanja koja se formiraju na temelju informacija i iskustva iz prošlosti -racionalna očekivanja-očekivanja koja se formiraju kada se uz informacije iz prošlosti radnici koriste i informacijama dostupnim u tekućem razdoblju i razumiju opće zakonitosti funkcioniranja privrede Adaptivna očekivanja i monetaristički model kratkog roka -kod adaptivnih očekivanja radnici pate od novčane iluzije(pretpostavljaju prošlu razinu cijena P1. mjere ekspanzivne monetarne politike potpuno su neučinkovite u povećanju realnog dohotka i zaposlenosti. porast ponude novca povećava agregatnu potražnju i uzrokuje pomicanje ravnotežnog stanja duž krivulje agregatne ponude. nositelji ekonomske politike imaju mogućnost izbora izmeĎu (1)veće nezaposlenosti i niže inflacije ili (2)niže nazaposlenosti i veće inflacije (prema monetarističkoj teoriji u dugom roku Pk je posve neelastična na promjene razine cijena. pogrešno procjenjuju i realne nadnice W/P1. ekspanzivne mjere monetarne politike su učinkovite.iako je stvarna p2.okomica na razini prirodne stope nezaposlenosti) 7. uz očekivanja razine cijena Pe=P1. jedina posljedica novčane ekspanzije je viša razina cijena) (graf) 24 .

usporedno se krivulja agregatne potražnje AD pomiče udesno. dok AS ide udesno samo za porast ponude novca do razine M3 (M3<M2) . zbog čega je funkcija ponude rada determinirana očekivanjima radnika o nominalnoj ponudi novca Neoklasični model anticipirane ekspanzivne monetarne politike -dio ekonomskih subjekata predviĎa buduće akcije monetarne ili fiskalne politike. dok u neoklasičnoj teoriji racionalnih očekivanja anticipirane mjere ekspanzivne monetarne politike mogu biti neučinkovite u kratkom i u dugom roku (graf) Nedovoljna monetarna ekspanzija i racionalna očekivanja javnosti -u specifičnim okolnostima ekspanzivne mjere monetarne politike mogu uzrokovati pad dohotka i zaposlenosti (kad SB ne poveća ponudu novca kada to očekuje javnost ili ne poveća u toj mjeri u kojoj javnost očekuje) . monetarna politika je neučinkovita samo u dugom roku.1. takve situacije mogu dovesti do ekonomskih kriza (graf) 25 . svaki ekonomski subjekt nastoji maksimizirati svoje ukupno blagostanje i razinu zadovoljstva.4. nadnice i cijene su fleksibilne. pretpostavlja da su informacije nesavršene. povećanjem proračunske potrošnje nije moguće poticati rast dohotka i zaposlenosti u kratkom roku) *u teoriji monetarizma. moguće je da je mjere monetarne politike anticipirala javnost što znači da će prilagoditi svoje ponašanje i ekonomske odluke budućoj promjeni ponude novca i razine cijena -kada javnost anticipira ekspanzivnu monetarnu politiku.Neoklasični makroekonomski model -na tržištima postoji savršena konkurencija. ali da su očekivanja ekonomskih subjekata racionalna -ekonomski subjekti shvaćaju da porast ponude novca nakon odreĎenog vremena dovodi do rasta cijena. krivulja ponude rada ND ide ulijevo(uzrokuje pomak AS ulijevo). ravnoteža se uspostavlja uz istu razinu dohotka i zaposlenosti kao i prije mjera ili uz veću razinu cijena (ako je mjere fiskalne politike anticipirala javnost. krivulja AS ide ulijevo u skaldu s očekivanjem porasta količine novca na M2.

ravnoteža se uspostavlja uz realnu proizvodnju y2 (ekspanzivna monetarna politika je učinkovita u kratkom roku) Neokeynesijanski model indeksiranja nominalnih nadnica 26 .radnici i poslodavci ugovaraju visinu nominalne nadnice. veći realni dohodak -monetarna politika može biti učinkovita u kratkom roku. promjene agregatne potražnje djeluju na porast cijena robe i usluga (P2<P1) te mjenjaju potražnju za radom i ravnotežnu količinu rada. nova ravnoteža se formira uz veću proizvodnju i zaposlenost tj. ali radnici i drugi ekonomski subjekti ne mogu promijeniti svoje ponašanje u skladu s formiranim očekivanjima. AS ostaje nepromijenjena neovisno o stvarnom kretanju cijena roba i usluga. savršene informacije . uzimajući u obzir svoja očekivanja i perdviĎanja kretanja razine cijena tijekom razdoblja trajanja ugovora . očekivanja su racionalna.2.Neokeynesijanski model -nadnice nisu fleksibilne (zbog postojanja eksplicitnih dugoročnih ugovora.monetarne politka može biti učinkovita u kratkom roku unatoč tome što su očekivanja javnosti racionaln. kao i implicitnih). kad je porast nominalne ponude novca neočekivan. može biti fiksna u odreĎenom novčanom iznosu ili fiksna uz klauzulu usklaĎivanja fiksne nominalne nadnice s promjenama razine cijena (troškovima života) Neokeynesijanski model ugovorene fiksne nominalne nadnice -agregatna ponuda AS je pozitivno nagnuta. visoki transakcijski troškovi -racionalno pregovaranje o visini nadnice. nadnica We=W odgovara visini nadnice uz prirodnu razinu zaposlenosti u trenutku zaključivanja ugovora.Neoklasični model neanticipirane ekspanzivne monetarne politike . poduzeća povećavaju proizvodnju i zaposlenost na N2. krivulja ponude rada NS i krivulja agregatne ponude AS ostaju nepromijenjene.ali protekom vremena postaje sve manje učinkovita (neutralnost monetarne politike u dugom roku) (graf) 4.

1. ekspanzivne mjere monetarne politike jednako su neučinkovite u kratkom i u dugom roku -dio zagovornika se vrlo približio stavovima klasične teorije koja pretpostavlja da je krivulja agregatne ponude uvijek okomica na razini pune zaposlenosti.OSVRT NA CILJEVE MONETARNE POLITIKE SREDIŠNJIH BANAKA -neovisnost središnjih banaka u pitanju izbora cilja monetarne politike i instrumenata djelovanja (na očuvanje stabilnosti cijena).5. stabilnost cijena i umjrenih dugoročnih kamatnjaka -ciljevi Europske središnje banka. te većim kredibilitetom i vjerodostojnošću monetarne politike (želi se izbjeći „inflacijska pristranost“ vezana uz poteze vlasti koja pokušava pred kraj svog mandata izazvati kratkoročne ekonomske efekte da bi bila ponovno izabrana) -ciljevi FED-a: maksimalna moguća zaposlenost. Europska središnja banka primjer izrazito samostalne i neovisne središnje banke (primjer je i američki Sustav Federalnih rezervi.HNB) -nižu stopu inflacije bilježe gospodarstva s većim stupnjem neovisnosti središnjih banaka.pozitivna vrijednost stope inflacije koja na srednji i dugi rok pogoduje rastu ekonomije održivom -kompromis izmeĎu premale i prevelike inflacije predstavlja niska stopa inflacije oko 2% godišnje. podupiru opću ekonomsku politiku usmjerenu na ostvarivanja visoke razine zaposlenosti te održivog i neinflatornog ekonomskog rasta 5.„klasični neokeynesijanci“ (graf) 7.-nefleksibilne realne nadnice .razina cijena koja je dovoljno stabilna da očekivanja promjene cijena ne predstavljaju bitnu odrednicu ponašanja i odlučivanja ekonomskih subjekata .HNB-a i drugih SB: stabilnost cijena kao temeljni cilj . mjereno indeksom potrošačkih cijena -gradnja reputacije SB podrazumijeva uz srednjoročnu stabilnost cijena i vremensku konzistentnost monetarne politike koja je preduvjet izgradnje reputacije vjerodostojne SB koja nije inflacijski pristrana 27 .Očuvanje stabilnosti cijena i vremenska konzistentnost monetarne politike -stabilnost cijena. krivulja agregatne ponude je okomica.

ali ne i jedini cilj SB (ekonomski rast.više je osjetljiv na inflaciju nego na odstupanje dohotka i zaposlenosti od njihove prirodne razine. stabilnost cijena predstavlja glavni. a SB uživa visok stupanj pol.2.ek i institucionalne neovisnosti . država se odriče „vlastite dskrecijske politike“.o kojem su podaci dostupni uz malo vremenski pomak i uz koji može predvidjeti učinak na krajnji cilj) : 28 . pa se stabilnost cijena kao krajnji dugoročni cilj SB ostvaruje pomoću indirektnog kratkoročnog cilja -najčešće korišteni mehanizmi indirektnog djelovanja monetarne politike(izabire onaj na koji može djelovati.politiku koja smanjuje povjerenje javnosti (problemi vrem. vodi nekonzistentnu mon. stoga nastoji postići stopu inflacije nižu od one koju preferira država u namjeri povećanja dohotka i zaposlenosti . povećanje zaposlenosti) 5.Ponuda novca i kamatnjak kao indirektni ciljevi monetarne politike -SB ne može direktno djelovati na razinu cijena.nekonzistentnosti i inflacijske pristranosti dolaze do izražaja u uvjetima visoke fleksibilnosti plaća i nadnica te kad se ravnoteža privrede formira blizu stanja prirodne zaposlenosti pri kojem pokušaji daljnjeg smanjivanja stope nazaposlenosti rezultiraju porastom cijena) -diskrecijska monetarna politika nije poželjna jer se javnost štiti od buduće inflacije tako da previĎa poteze SB i prikaldno tome reagira . ako ek. AS odreĎena je inflacijskim očekivanjima i pomiče se ulijevo.subjekti nisu žrtve novčane iluzije.koji je mjerljiv. zbog čega pomak AD udesno rezultira porastom inflacije na razinu p2 (graf) Načini izbjegavanja vremenske nekonzistentnosti i inflacijske pristranosti: (1) VoĎenje monetarne politike po obrascu „pravila nasuprot diskreciji“ –objavljivanje unaprijed odreĎenog monetarnog pravila koje vodi niskoj inflaciji i praktičnom pridržavanju tog pravila središnje banke kroz dugo vremensko razdoblje (2) Model neovisnog „konzervativnog središnjeg bankara“.Problem vremenske nekonzistentnosti i inflacijske pristranosti diskrecijske monetarne politike -vremenska nekonzistentnost(neusklaĎenost) monetarne politike javlja se : (1) ukoliko SB nastoji istodobno postići stabilnost cijena i nisku zaposlenost (2) ukoliko SB vodi diskrecijsku politiku u kojoj nema obvezujućeg pravila koji je javno objavljen i kojeg se SB mora pridržavati -davanjem prednosti kratkoročnom cilju „povećanja zaposlenosti“ SB ugrožava srednjoročni i dugoročni cilj „stabilnosti cijena“ tj.

razinu cijena. gubi kontrolu nad ponudom novca jer se ona prilagoĎava promjenama potražnje za novcem (graf) 5.sidro deviznog tečaja -kad SB kontrolira ponudu novca.(1) kontrola i djelovanje na ponudu novca.pomoću instrumenata monetarne politke kojima SB djeluje na tokove kreiranja i poništavanja primarnog novca i indirektno na tokove kreiranja i poništavanja novčane mase M1 (2) kontrola i djelovanje na visinu nominalnih kratkoročnih kamatnjaka. što je veća nestabilnost IS krivulje u odnosu na LM i što je realna potražnja za novcem manje osjetljiva na promjene kamatnjaka. ravnotežni relani dohodak bi bio podložan većim oscilacijama kao y1 i y2 (graf) 5.2. što je veća nestabilnost potražnje za novcem.2. korištenje kamatnjaka kao indirektnog cilja je povoljnije (prilagoĎavajući ponudu novca .npr. djelovanje na ponudu novca povoljnije je od ciljanja odreĎene razine kamatnjaka jer izaziva manje oscilacije realnog dohotka 29 .2. fiksnu agregatnu ponudu i konst.Ponuda novca kao indirektni cilj monetarne politike -uz fiksnu agregatnu ponudu i konstantnu razinu cijena. gubi kontrolu nad kretanjem kratkoročnih kamatnjaka jer se oni mjenjaju pod utjecaje potražnje za novcem .pomoću operacija na otvorenom tržištu ili promjene visine referentnog kamatnjaka (3) korištenje sidra monetarne politike.SB održava nominalni kamatnjak na ciljanoj razini i* sa vodoravnom LM) -varijabilnost realne potražnje za novcem ne dovodi do oscilacija ravnotežne razine realnog dohotka (stabilan na y*) -da je SB izabrala indirektni cilj djelovanja na ponudu novca. te što je realna potražnja za novcem elastičnija an promjene kamatnjaka.Kamatnjak kao indirektni cilj monetarne politike -uz stabilnu krivulju IS.1. kad SB kontrolira kamatnjak.

dok bi u slučaju ciljanja kamatnjaka i* pomaci IS dovodili do veće oscilacije realnog dohotka u rasponu izmeĎu y3 i y4 (graf) 5.4. slabljenje veze izmeĎu ponude novca i realnog dohotka može biti rezultat promjena potražnje za novcem) 5.3. nominalni kamatnjak bit će sklon većim oscilacijama) Ograničenja korištenja ponude novca : -problem mjere ponude novca (ponuda novca je novčana masa M1.-uz ciljanju vrijednost ponude novca M*.Nominalni dohodak kao indirektni cilj monetarne politike Ciljanje nominalnog dohotka -korištenje instrumenata monetarne politike i promjene ponude novca.Ograničenja korištenja nominalnog kamatnjaka i ponude novca kao indirektnih ciljeva monetarne politike Ograničenja korištenja nominalnog kamatnjaka : -ako u meĎuvremenu doĎe do povećanja nestabilnosti IS. pomaci IS dovode do oscilacije realnog dohotka izmeĎu y1 i y2. ali širi monetarni agragati takoĎer uključuju visoko likvidna sredstva koja se mogu vrlo brzo konvertirati u novac ili koristiti u svrhu plaćanja) -nestabilnost funkcionalne veze izmeĎu monetarnih agregata s jedne strane i realnog dohotka i razine cijena s druge strane (slabljenje veze izmeĎu ponude novca i razine cijena može se objasniti usidrenim inflacijskim očekivanjima javnosti i učincima monetarne ekspanzije .2.2. ovisno o promjenama koje izazivaju pomake krivulje agregatne potražnje ili krivulje agregatne ponude -djelujući preko promjene ponude novca na kretanje krivulje agregatne potražnje SB može djelovati na formiranje različitih stanja ravnoteže privrede uz odreĎenu ciljanu vrijednost nominalnog dohotka 30 . ciljanje kamtanjak može rezultirati znatnim oscilacijama realnog dohotka -sklonost središnje banke da kamatnjak s vremenom počne tretirati kao krajnji cilj -nominalni kamatnjaci su podložni utjecaju promjene inflacijskih očekivanja (ukoliko inflacijska očekivanja nisu usidrena.

nominalni dohodak bit će u kratkom roku niži od ciljane vrijednosti Y=4000. nesigurnost procjena o potrebnom porastu ili smanjenju ponude novca. dugoročna ravnoteža uspostavlja se u B. kašnjenje podataka.(npr. te porastom cijene na p'=7.Y=4000(točka C) -ograničenja korištenja nominalnog dohotka kao praktičnog indirektnog cilja monetarne politike : podaci postaju dostupni uz znatan vremenski razmak. SB može smanjujući ponudu novca uzrokovati pad agregatne potražnje i pomicanje Yd ulijevo. operacijama na otvorenom tržištu i instrumentima mon.Alternativni indirektni ciljevi monetarne politike 31 .slabi urod-na koje SB ne može djelovati) koji dovode do pomicanja krivulja kratkoročne YS i dugoročne agregatne YSLR ponude ulijevo -šok ponude rezultira padom realne proizvodnje s y=1000 na y=800.5. mogućnost utjecaja dodatnih varijabli na promjene ravnotežnog stanja 5. dugoročna ravnoteža ostvarit će se uz stabilan nominalni dohodak Y=4000) Ostvarivanje cilja kod nominalnog dohotka kad opada agregatna ponuda -šokovi ponude(porast cijene nafte.politike SB će povećati ponudu novca i omogućiti vraćanje yd u prvotnu poziciju (istodobno se povećava realna proizvodnja i razina cijena. ostat će isti uz različite kombinacije realnog dohotka i razine cijena) Ostvarivanje ciljne razine nominalnog dohotka kad se agregatna potražnja smanjuje -ako smanjenje agregatne potražnje dovede do kratkoročnog pada realne proizvodnje i razine cijena. posljedice ratova. Y=4000.dohodak Y=5600 . gdje je nom.2. nova ravnoteža se formira uz nižu razinu cijena. a realna proizvodnja ispod stanja dugoročne ravnoteže YSLR .

Transmisijski mehanizam monetarne politike i uloga referentnog kamatnjaka na financijskim tržištima 32 . br.Usmjeravanje cijena roba – može uključiti usmjeravanje kretanja cijene neke odreĎene robe (zlato. zbog toga se SB usredotočuju na indikatore budućeg inflacijskog pritiska u razdoblju od jedne do dvije godine unaprijed (4 grupe indikatora) : (1) ukazuje na trenutačni inflacijski pritisak (mjeren iskorištenošću proizvodnih kapaciteta. obujam i struktura kredita banaka. tržišna očekivanja) (4) inflacija koja se može javiti za više od dvije godine (pokazatelji su krivulja kamatnih prinosa i kretanje dugoročnih kamatnih stopa. cijene pojedinih oblika imovine) 5. kretanje kratkoročnih i srednjoročnih kamatnih stopa. cijena pojedinih dobara i promjene deviznog tečaja) (3) upućuje na inflacijske pritiske koji će se javiti za otprilike jednu do dvije godine (rast ponude novca. uspješnost ovisi o uspješnosti sidrenja inflacijskih očekivanja domaćih ekonomskih subjekata.stopom nezaposlenosti. ili bilo koja druga „varijabla“ koja zadovoljava uvjete: .3.slobodnih radnih mjesta. indeksom cijena i proizvodnim jazom) (2) upućuje na mogući inflacijski pritisak tijekom sljedećih godinu dana (uključuje kretanje nadnica i troškova proizvodnje.nafta) ili cijene košarice dobara (izražava indeks potrošačkih cijena) -korištenjem cijene zlata monetarni sustav bi funkcionirao slično funkcioniranju zlatnog standarda (cijena zlata bi bila sidro monetarne politike) Sidro monetarne politike može biti devizni tečaj domaće valute u odnosu na odreĎenu stranu stabilnu valutu (npr. U RH devizni tečaj kune prema euru predstavlja glavno nominalno sidro stabilnosti cijena-SB se koristi stabilnošću deviznog tečaja kune prema euru kao indirektnim ciljem u ostvarivanju krajnjeg. uvoznih i izviznih cijena. ali i kretanje deviznog tečaja. na taj način se domaća inflacijska očekivanja vežu uz stopu inflacije u zemlji sidra) -drugi potencijalno mogući indirektni ciljevi : -razlika izmeĎu dugoročnih i kratkoročnih kamatnjaka. učincima vezanim uz fiksiranje cijena dobara koja su predmet meĎunarodne razmjene .„varijabla“ predstavlja indikator budućeg inflacijskog pritiska „varijabla“ je mjerljiva SB može na „varijablu“ djelovati i stabilizirajući njezino kretanje na bilo koji drugi krajnji cilj postoji visok stupanj koreliranosti te stabilna veza izmeĎu „varijable“ i krajnjeg cilja -monetarna politika ima male mogućnosti direktne kontrole trenutačne stope inflacije.

to djeluje na promjenu vrijednosti imovine kao kolaterala pri zaduživanju. važan je i referentni kamatnjak-stopa na federalne fondove.mjere monetarne politke na izabrani indirektni cilj i signale koje odašilju učinci indirektnog cilja na ostale financijske i makroekonomske varijable -zbog slabljenja funkcionalne veze izmeĎu ponude novca.mjesec.3mj. a time na obujam bankovnih kredita.12mj.kamatnjak na prekonoćne bankovne pozajmnice) i EURIBOR(Eurozona.ali i realnih kamatnjaka. kombinacija tih učinaka djeluje na odluke o zaduživanju. što preko investicija dovodi do formiranja ravnoteže uz veću razinu relanog outputa (60-ih su razvijeni imovinski kanali monetarne transmisije koji dokazuju da porast ponude novca povećava potražnju za razločitim oblicima imovine . zbog čega krajnji učinak na razinu cijena i postizanje konačnog cilja stabilnosti cijena ovise o širem krugu čimbenika koji su tek u manjoj mjeri pod utjecajem SB! 33 .politike.politike SB djeluje na promjene viškova likvidnosti banaka i usmjeravanje kretanje kamatnjaka na meĎubankovnom tržištu (promjene referentnog kamatnjaka definiraju najnižu cijenu pribave viškova likvidnosti banaka. učinke instrumenata.)] Djelovanje transmisijskog mehanizma uz korištenje kamatnjaka kao indirektnog cilja monaterne politike (shema) -SB koristi kamatnjaka kao indirektni cilj mon.dana. SB koriste nominalne kratkoročne kamatnjake kao indirektni cilj monetarne politike -kanal kamatnjaka najstariji je i najpoznatiji kanal monetarne transmisije (Keynes).Mehanizam monetarne transmisije obuhvaća pokazatelje inflacijskog pritiska. potrošnji i sl.Eurozona-minimalna posudbena stopa). 80-ih i 90-ih razvijeni su kanali asimetričnih informacija koji upućuju na odreĎene nesavršenosti i anomalije na financijskim tržištima i u ponašanju ekonomskih subjekata) [uz službeni kamatnjak SB(FED-diskontna stopa. koristeći instrumente mon. s druge strane su signal koji djeluje na očekivanja budućih promjena kratkoročnih kamatnjaka) -promjenama referentnog kamatnjaka SB direktno utječe na kamatnjake na meĎubankovnom tržištu i indirektno na kamatnjake na depozite i kredite banaka (time se mijenjaju i očekivanja o budućem kretanju kamatnjaka. promjene ponude novca izazivaju učinke na kretanje cijena različitih oblika imovine. cijena imovine i mon.politike) -monetarna politika takoĎer djeluje na očekivanja javnosti o budućoj inflaciji (da bi učinak na očekivanja javnosti o budućoj inflaciji bio što manji SB mora biti sposobna održati visok kredibilitet i povjerenje javnosti) -kretanja kratkoročnih i dugoročnih kamatnjaka. promjene obujma kredita. EONIA(SAD.ekspanzivna monetarna politika može biti učinkovita u snižavanju nominalnih. .ciljanje ponude novca je danas manje zastupljen kanal monetarne transmisije. te zbog izraženih nestabilnosti potražnje za novcem . štednji. realnog dohotka i razine cijena. kamatna stopa po kojoj je jedna prvorazredna banka voljna posuditi sredstva drugoj prvorazrednoj banci na rokove dospijeća tj. u uvjetima fluktuirajućeg deviznog tečaja mjenjaju se i cijene uvoznih proizvoda.

odnosno porst količine novca po jedinici proizvodnj .optimalni horizont za planiranje i upravljanje inflacijom je tri godine (srednji rok.inflacija je isključivo monetarni fenomen u kojem Friedman vidi uzrok i rješenje  Perišin – proces samopodrţavanog. koji integrira u sebi mnoge čimbenike koji se isprepliću i multipliciraju u negativnom smislu .posljedica političkih poremećaja i sukoba te izazvanog nereda koji se pretvara u kaos (npr. da bi nakon nekoliko mjeseci cijena pala pa je s padom cijene pala i inflacija) 34 . a ne prijeti ugroţavanju ţivotnog standarda ljudi)  kotrljajuća inflacija  galopirajuća inflacija – brzo se razvija i koja. inflacija moţe biti:  puzajuća (sekularna inflacija) o ovoj vrsti inflacije moţemo govoriti ako u nekoj zemlji cijene tijekom godine porastu za 3-5% . dok je za ciljanje razine cijena optimalni rok pet do šest godina VRSTE INFLACIJE . inflacija moţe biti:  prolazna inflacija – primjer promjena cijene nafte (prvo je cijena nafte rasla.8.nije štetna. do iscrpljivanja nacionalnih izvora deviza.inflacija je kompleksna i heterogena pojava .inflacija „pothranjuje samu sebe“ – proces nad kojim se gubi kontrola. a zatim zavisno od njezine relativne veličine u odnosu na inflaciju u drugim zemljama. a različitim uzorcima izazvanog rasta cijena koji postupno dovode do opadanja ţivotnog standarda većine stanovništva. Greenspan – stabilnost cijena definira kao razinu cijena dovoljno stabilnu tako da očekivanja promjena ne utječu bitno na ključne ekonomske odluke  Friedman – stabilnost cijena je situacija u kojoj cijene rastu između 3-5% godišnje (ECB pod stabilnošću cijena smatra godišnju stopu rasta cijena do 2%) .stabilnost cijena jedan je od najvaţnijih ciljeva središnjih banaka  različite definicije:  A.inflacija ima različite uzroke. već je poţeljna u gospodarstvu jer pozitivno utjeće na njega (na trţištu postoji veći prihvatljivi višak potraţnje koji stimulira proizvodnju i zapošljavanje.definicija inflacije ovisi o ekonomskoj doktrini koju zastupaju pojedini ekonomski teoretičari:  Friedman – definira inflaciju kao porast količine novca u optjecaju koji ne prati rast proizvodnje. i to zbog tzv. ratne inflacije) . pogoršavanja devizne bilance i tečaja nacionalne valute i poremećaja na trţištu koji oteţava kontinuirano funkcioniranje gospodarstva . prerasta u hiperinflaciju  hiperinflacija – predstavlja opći porast cijena u zemlji i to u visini od 50% mjesečno . intenzitet i posljedice  ne postoji jedinstven model antiinflacijske politike .s obzirom na intenzitet. ako se takav ritam nastavi. vremenskog pomaka koji je potreban da određena mjera monetarne politike postigne i ostvari zacrtani cilj).s obzirom na rok trajanja. INFLACIJA INFLACIJA – NEIZBJEŢNA GOSPODARSKA POJAVA .

uzroci su različiti (politički.) i međusobno se isprepliću i tako predstavljaju kroničnu pojavu koja se teško iskorjenjuje .u povijesti. a kojeg prati rast plaća u apsolutnom (nominalnom) iznosu . nekretnina i drugih oblika imovine naglo rastu u određenom razdoblju (primjer je Japan te trţište nekretnina u SAD-u) FIAT NOVAC KAO IZVOR INFLACIJE .. inflacija moţe biti:  relativna – porast indeksa cijena određenih grupa dobara  apsolutna – porast općeg indeksa cijena - UZROCI INFLACIJE Inflacija uzrokovana povedanjem potražnje (demand pull) Osobna potrošnja Privatne investicije Državna potrošnja Inflacija troškova Izvoz Inflacija uzrokovana sa strane ponude Inflacija uzrokovana očekivanjima Uvezeni faktori proizvodnje Domadi faktori proizvodnje . rast cijena nafte.. socijalni čimbenici.inflacija cijena imovine – situacija kad cijene dionica.postojala u bivšoj Jugoslaviji . pogrešene monetarne politike.stabilnost monetarnog sustava koji počiva na papirnatom novcu (fiducijarnom) bez unutrašnje vrijednosti treba se ogledati u dobro vođenoj monetarnoj politici koja treba osigurati optimalnu količinu novca  monetarna kretanja trebala bi biti usklađena s realnim kretanjima (proizvodnjom robe i usluga) kako ne bi došlo do promjene kupovne moći novca . prolazna inflacija posebno je bila prisutna u vrijeme zlatnog standarda kada su postojale faze rasta i pada cijena.iluzija o povećanom bogatstvu radnika zbog rasta plaća u apsolutnom iznosu  rast cijena uvijek je brţi i viši od rasta plaća .„novčana iluzija“ – fenomen koji se javlja u vrijeme inflacije . što je bilo posljedica kretanja izvoza i uvoza zlata  jednokratna – situacija kad u zemlji dođe u kraćem razdoblju do općeg porasta cijena koji se potom raznim antiinflacijskim mjerama eliminira i ne pojavljuje se nakon toga duţe vrijeme  kronična – situacija u kojoj cijene u duţem roku stalno rastu i to različitim godišnjim intezitetom .s obzirom na razinu cijena.pojava kontinuiranog općeg rasta cijena u određenom razdoblju.ako središnja banka i poslovne banke proizvode više novca od proizvodnje roba i usluga dolazi do porasta cijena  inflacija 35 .

Hume polazi od zakona prometa znakova vrijednosti. ali je pitanje što je čime uzrokovano . njezina cijena pada. Humove tvrdnje: 1. dolazi do povećanja troškova proizvodnje. promatra novac samo u funkciji prometa  robi raste ili pada cijena razmjerno povećanju ili smanjenju količine novca .deficit bilance plaćanja ukazuje da zemlja troši više nego što proizvodi  u pomanjkanju vanjskih kompenzatorskih kredita on utječe na sniţenje 36 . faza – period razrađene kvantitativne teorije poznate po Fisherovoj varijanti (ili transakcijska i Marshallova varijanta inflacije ili dohodovna varijanta)  rast potraţnje (demand pull) – temelji se na vaţnosti uloge količine novca.potraţnja novca je ovisna o odnosu i tendencijama u kretanju proizvodnje .-tih godina 20. Friedman  inflacija je monetarni fenomen koji nastaje rastom količine novca koji je brţi od stope rasta proizvodnje. Friedman potvrđuje tvrdnje Humea o vezi količine novca i cijena. a vrijednost novca raste i obrnuto.Ricardo polazi od teorije radne vrijednosti  vrijednost robe zavisi isključivo od ukupne količine rada potrebnog za njezino dobivanje i iznošenje na trţište.-tih i 70. ako se količina robe poveća.  glavni razlozi inflacije bili su brzi rast drţavne potrošnje. cijene robe određene su ukupnom količinom novca.uzroci inflacije su:  rast količine novca u optjecaju – predstavnici kvantitativne teorije inflacije (D. Ricardo) objašnjavaju inflaciju kao stanje sa mnogo novca i malom količinom robe . što izaziva rast cijena i inflatorni proces (inflatorna spirala nadnica) .varijante inflacije troškova: inflacija nadnica.st. nalazi objašnjenje u priljevu zlata  zaključak: ovisnost cijena o količini novca.količina novca u optjecaju je zavisno promjenjiva veličina koja ovisi o ponudi i potraţnji. ţelja vlade za ostvarenjem politike pune zaposlenosti i greške koje je napravila FED)  kontinuirani deficit bilance plaćanja – neravnoteţa platne bilance moţe utjecati na unutarnju neravnoteţu i izazvat inflatorni proces .inflacija nadnica – nadnice rastu brţe nego produktivnost rada. inflacija zbog poraslih uvoznih cijena. postavlja tezu da cijena robe ovisi o masi novca u optjecaju.razvoj kvantitativne teorije: 1.Friedman odbija čimbenik rasta troškova kao glavni uzrok inflacije (primjer: inflacija u SAD-u 60. inflacija zbog poraslih cijena sektora koji vuku sve cijene prema gore (monopolističke cijene te dominacija velikih tvrtki). 2. koje su zavisno promjenjive veličine . ali unosi čimbenik stope rasta proizvodnje koji putem ponude roba djeluje na cijene. Hume i D. ne uzima u obzir brzinu optjecaja novca . faza – period Hume-Ricardove primitivne formulacije kvantitativne teorije novca – pokušava objasniti uzroke porasta cijena.UZROCI I POSLJEDICE INFLACIJE . zaključak: količina novca i cijene srazmjerno se kreću. inflacija zbog marţe .ponuda novca je zavisno promjenjiva veličina pod utjecajem odnosa i tendencija gospodarskih kretanja  promjene na strani ponude  rast troškova proizvodnje . 2.

doći će do smanjenja ponude proizvoda na trţištu  ako je riječ o velikom broju roba. ocjena vrijednosti posljednje novčane jedinice dohotka ovisi ne samo o veličini dohotka već i o iskustvu iz prošlosti i očekivanju u budućnosti  ako se očekuje pad cijena. to će izazvati rast inflacije  očekivanja – po Aftalionu.cijena je funkcija ponude i potraţnje (𝑐 = 𝑓 𝑃𝑛 ). o odnosu prirodne i bankarske kamatne stope . dok u dugom roku cijena ovisi preteţno o ponudi . pojedinci biti skloni da skuplje plaćaju robu ako se njihovi prihodi povećavaju. tj. dolazi do pada proizvodnje što smanjuje ponudu i dovodi do rasta cijena MODEL INFLATORNOG-DEFLATORNOG JAZA . to više moramo uvaţiti utjecaj potraţnje na vrijednost i. to značajniji će biti upliv troškova proizvodnje na vrijednost . što je dulje razdoblje.poimanje inflacije naglašava očekivanja. ali uvijek u odnosu prema potraţnji . sve ono što dovodi do porasta dohotka dovodi do porasta potraţnjerobe i izaziva porast cijena .vrijednost novca ovisi o korisnosti posljednje jedinice dohotka.novčana će ravnoteţa biti ostvarena ako su ispunjena dva uvjeta: 1) ako su prirodni i bankarski kamatnjak jednak (pa ne utječu na cijene) i 2) ako su investicije jednake štednji .prometna vrijednost proizvoda zavisi od njegova izobilja ili njegove rijetkosti.ako dođe do pada produktivnosti. razina cijena je funkcija varijacije dohotka i funkcija predviđanja. dakle porast vrijednosti novca. i to će neposredno utjecati na pad cijena  buduća (očekivana) vrijednost novca utječe na sadašnju njegovu vrijednost . kupci će smanjiti kupovine. subjektivne procjene i ponašanje kao bitne čimbenike inflatornog procesa  rat.tvrdi da se u dinamičnom gospodarstvu globalna potraţnja dijeli na potrošačku potraţnju i štednju.kretanje cijena ovisi ne samo o varijacijama dohotka već i o predviđanjima  uključuju se kvalitativni odnosi .vrijednosti domaćeg novca na deviznom trţištu  to dovodi do povišenja cijena uvezenoj robi te prodaja vlastite robe uz niţu cijenu  unutarnje cijene nastoje u svom kretanju slijedit povišenje tečajeva deviza  opća potraţnja robe se povećava. a ne količina novca pa će čak i onda kada količina novca ne raste. pri čemu u kratkom roku cijena ovisi ponajprije o potraţnji. uvoz koji bi mogao usporiti rast cijena ne moţe više povećati  početak inflatornog procesa  pad produktivnosti – povećanje produktivnosti rezultira povećanjem proizvodnje istog proizvoda po jedinici vremena što povećava njegovu ponudu na trţištu i utječe na sniţavanje cijena . a globalna ponuda na proizvodnju dobara potrošnje i investicije 𝑃𝑡 37 .osnovno pravilo: što je kraće razdoblje koje analiziramo.Wicksell – smatra da novčana ravnoteţa ovisi o kretanju kamatne stope. socijalna previranja i prirodne katastrofe – zbog poremećenog normalnog funkcioniranja proizvodnje. dok se zbog pomanjkanja deviza.

vrsti robe i njezinoj namjeni. koji dovodi do porasta cijena ako je u nekom gospodarstvu prisutan inflatorni jaz terapija bi se sastojala u tome da se smanji količina novca u opticaju.ako je ponuda (Q) neizmjenjena.dio ukupnog nacionalnog dohotka koji nije ušteđen uvijek je jednak količini dobara potrošnje pomnoţenoj s nivoom cijena . što bi povisilo kamatnu stopu i na kraju bi se stvarila nova ravnoteţa kao rezultat restriktivne monetarne politike .inflatorni jaz pojavljuje se kao posljedica takva porasta globalne potraţnje koji ne prati odgovarajući porast globalne ponude . S1 – D1 predstavlja deflatorni jaz . te postoji inflatorni jaz.Lindahl  𝐸 (1 − 𝑠) = 𝑃 ∙ 𝑄 E = raspoloţivi dohodak s = dio dohotka koji se ne troši P = razina cijena Q = ponuda novca E (1 – s) = potrošnja (potraţnja robe) .obrnuto.grafički prikaz u obliku vage – s lijeve strane nalazi se potraţnja. potencijalna potraţnja) i ukupne ponude pojavi nesklad – jaz.kada je novčani kamatnjak ispod prirodnog.pri količini q1 postoji deflatorni jaz: S1>D1. uz njega se posebno ističe klauzula ceteris paribus . D2 – S2 je inflatorni jaz.graf: model inflatornog jaza .Keynes – definira inflatorni jaz kao 𝐸 − (𝑃𝑛 + 𝑆)  inflatorni jaz za neki period jednak je razlici između raspoloţivog dohotka u tom periodu i predviđene količine robe koja će biti 38 . tada će. investicije premašuju štednju  povećava se potrošačka potraţnja u odnosu prema proizvodnji dobara potrošnje  posljedica je rast cijena (prirodni kamatnjak – onaj kod koje su ponuda ušteđenih realnih dobara i potraţnja tih dobara za investicijama sasvim jednake) . što je veća potraţnja za robom {E (1 – s)} i cijene (P).s obzirom da model ne vodi računa o odnosima cijena. o supstituciji. elastičnosti ponude i potraţnje te o troškovima proizvodnje. zbog sniţenih kamatnjaka. dok u prvo vrijeme. biti veće: 𝑃 = 𝐸∙(1−𝑠) 𝑄 pad kamatne stope povećava dohodak (E). odnosno pada cijena .primitivni oblik modela inflatornog jaza tumači se ovako: ako se između raspoloţivog dohotka (ukupna potraţnja.u situaciji deflatornog jaza terapija bi bila obrnuta  trebalo bi povećat količinu novca u opticaju što bi kao posljedicu imalo rast potraţnje i oţivljavanje gospodarske aktivnosti  ekspanzivna monetarna politika . kod količine q2 imamo S2<D2. a s desne ponuda . dolazi do porasta.kod cijene po ponuda i potraţnja roba su u ravnoteţi . tj.ponuda i potraţnja same će se izjednačiti bilo porastom cijena. bilo drugačijom upotrebom viška dohotka . utječe na povećanje zaliha i dovodi do smanjenja ponude (Q)  cijene rastu kao posljedica sniţenja kamatne stope koje na njih djeluju promjenom u odnosu ponude i potraţnje .

porastom dohotka raste apsolutno i relativno štednja pa zbog toga dolazi do takva kretanja potrošnje koja ne odgovara razini i kretanju proizvodnje . čime se izravno utječe na rast kamatne stope  rast kamatne stope destimulirat će investicijsku potrošnju . onda se antiinflacijski program treba temeljiti na njezinom smanjivanju  koristi se restriktivna monetarna politika i smanjuje se količina novca u opticaju. višak štednje nad ukupnom potrošnjom (pt + investicije) predstavlja deflatorni jaz 𝑆 > 𝑝𝑡 + 𝑖 . pri čemu njegovo ostvarenje ovisi o sklonosti potrošnje .na taj se način potrošnja i investicije izjednačuju (točka B) s proizvodnjom i dohotkom .ako je problem u prevelikoj drţavnoj potrošnji.ponuđena za to vrijeme. koji se treba popuniti intervencijom drţave smisao keynesijanske terapije je u tome da drţava u tom slučaju mora destimulirati štednju. naglasak antiinflacijskog programa bit će na sniţavanju onih troškova proizvodnje koji su doveli do općeg porasta cijena (npr. tada ni te investicije ne iscrpljuju štednju razlika. a osim toga svojom akcijom puniti taj jaz sve dotle dok spontani odnosi ne budu u stanju to postići - NAČINI RJEŠAVANJA PROBLEMA INFLACIJE A) ako je riječ o inflaciji troškova. potrebno je smanjit deficit proračuna ili smanjiti sam proračun TEORIJSKI PRISTUPI UZROCIMA INFLACIJE A) kvantitativna teorija inflacije .graf: korekcija inflatorno-deflatornog jaza .kod točke B štednja je jednaka investicijama pa su gospodarska kretanja i dohodak stabilni . izračunano u cijenama kakve su bile na kraju prethodnog perioda.stanje ravnoteţe nalazi se pri ravnomjernom i usporednom kretanju potrošnje i proizvodnje (linija 1) .ako se točka pune zaposlenosti (pz) nalazi na višoj razini pune zaposlenosti od one u točki B.razlika između nove linije potrošnje (linija 2) i linije proizvodnje (linija 1) predstavlja štednju (2-1) koja se pojavljuje nakon točke A  pojavljuje se deflatorna komponenta jer dio dohotka stoji neutralan u štednji.Fisherova jednadţbe: 𝑀 ∙ 𝑉 = 𝑃 ∙ 𝑄 (primitivna faza) 𝑃 = 𝑀∙𝑉 𝑄 P = opća razina cijena Q = ponuda roba M = količina novca V = brzina optjecaja novca 39 . rast cijena nafte ili plaća) B) ako je glavni uzrok inflacije na strani potraţnje. stimulirati investicije. ne troši se  taj neutralizirani dohodak potrebno je upotrijebiti za investicije . tj.

keynesijanska revolucija  Keynesova rješenja za problem depresije. cijene će se mijenjati u istom razmjeru s količinom novca . zapostavlja se funkcija štednje novca (novac promatra u funkciji transakcija  transakcijska jednadţba). porezima i javnom dugu kojima se mogu stabilizirat cijene i realna ekonomija (traţi aktivnu ekonomsku politiku) . nedovoljne potrošnje i nedovoljne zaposlenosti (tj. tj.Keynes uvodi psihološke kategorije (sklonost potrošnji. očekivanju i kamatnoj stopi  neravnoteţa S : I izaziva proces pada ili rasta cijena.nominalni kamatnjak uz dani realni kamatnjak kreće se paralelno s promjenama očekivane inflacije  Fisherov efekt  viša stopa inflacije vodi višem nominalnom kamatnjaku B) teorija inflacije J. cijene su funkcija novčanih rashoda (dok su novčani rashodi funkcija cijena i vrijednosti novca. 2) djelotvornosti novca u kratkom roku. M. zaposlenost će se mijenjati u istom razmjeru s količinom novca. a kad postoji puna zaposlenost.nedostaci Fisherove jednadţbe: nerealno je da je količina roba uvijek konstantna.po Keynesu. zanemaruje novčane surogate . 3) razlikovanje između realne i nominalne kamatne stope. no pitanje je što je uzrok. Keynesa – polazi od pretpostavke da su tekući rashodi za potrošna dobra jednaki ukupnom dohotku umanjenom za štednju  𝑃𝑅 = 𝐸 − 𝑆 pa je jednadţba za cijenu potrošnih dobara: 𝑃 = 𝑂 + 𝐸 𝐼′ −𝑆 𝑅 P = cijena potrošnih dobara E = ukupan nacionalni dohodak O = ukupna proizvodnja I' = novčani dohodak ostavaren proizvodnjom onvesticijskog dobra S = štednja R = tekuća potrošnja dobara potrošnje .kod hiperinflacija. a ne ukupnu količinu novca suprotstavljati masi robe .naglasio da je za određivanje cijena vaţno je uzimati novčane rashode (E – S).začetnik ovog teorijskog pravca je Friedman  tvrdi da se količina novca i razina cijena usklađeno kreću. jednadţba je statična.Fisherov efekt: 𝑟 = 𝑖 − 𝑝 r = realni kamatnjak i = nominalni kamatnjak p = stopa inflacije . ovisno o kamatnoj stopi . ne uzima se u obzir kretanje dohotka i visina kamatnjaka.osnovna Keynesova pogreška je to što je sklonost likvidnosti smatrao nezavisno promjenjivom veličinom (a ona je zavisno promjenjiva) . a visina cijena posljedica 40 . psihološke procjene budućeg prinosa kapitala) te dekompozira potrošnju i proizvodnju C) monetarizam – makroekonomski teorijski smjer koji se temelji na četiri ključne postavke: 1) neutralnost novca u dugom roku. količina novca je uzrok. kao što je i sklonost likvidnosti njihova funkcija) . definira se kao porast kupovne moći što je posljedica rasta prinosa koji je rezultat neke investicije . ekonomske krize) su varijacija u javnim rashodima.realni kamatnjak predstavlja razliku između nominalnog kamatnjaka i stope inflacije. sklonost likvidnosti.cijena sredstava za proizvodnju ovise o odnosu S : I. 4) ulozi monetarnih agregata u monetarnoj politici .definicija kvantitativne teorije novca – sve dok postoji nezaposlenost. a što posljedica .

u točki B vlada nezaposlenost u visini stope An.ako ekonomska politika nastoji povećat potraţnju. stopa inflacije jednaka nuli . a u idućih 12 do 18 mjeseci dolazi do rasta inflacije u slabije razvijenim zemljama. i da razina nezaposlenosti moţe biti smanjena.stabilnu razinu cijena moguće je postići u slučaju stope nezaposlenosti od 6%  svakim pokušajem smanjivanja te stope posljedica je povećanje cijena . a da se ne poveća inflacija sve do granice gdje je krivulja horizontalna . razina cijena ostaje stabilna. aktivnosti. modificirana Phillipsova krivulja sijeće apcisu . tj.Phillips je utvrdio da postoji veza između inflacije i nezaposlenosti.na desnoj ordinati nalazi se nominalna povećanja plaće.5% zahtjeva prihvaćanje stope inflacije od 2%) . ali će pritom kao trošak proizvest višu inflaciju (u njegovoj studiji stoji da razina nezaposlenosti od 2.ako nominalne plaće porastu za 3%.smatra da vlada moţe izabrati kao cilj još niţu razinu nezaposlenosti od teorijski postavljene. cijene dobara rastu  raste potraţnja za radnom snagom i nominalna plaća  točka C pokazuje situaciju u kojoj se nezaposlenost smanjila na A1.iz Phillipsove krivulje moţe se izvesti troškove suzbijanja nezaposlenosti koje odraţava porast stope nezaposlenosti.- - u visokorazvijenim zemljama povećanje količine novca u optjecaju u roku 6 do 9 mjeseci utječe na porast gosp. odnosno stupanj dodatne inflacije s kojom bi se trebalo računati u slučaju politike orijentirane na povećanje zaposlenosti . trţište rada je uravnoteţeno ako su ponuda i potraţnja radnih mjesta za postojeću realnu plaću podudaraju  razina cijena je stabilna. inflacija najčešće rezultira iz političkih nereda i rasipništva nacionalnih vlasti PHILLIPSOVA KRIVULJA . nadnica u % A% = stopa nezaposlenosti u % .graf: promjene Phillipsove krivulje . a stopa inflacije iznosi p1 41 .graf: Phillipsova krivulja p = godišnja promjena razine cijena u % w = godišnji porast nom.trade off između nezaposlenosti i inflacije  ekonomska politika moţe birati između određene kombinacije stope inflacije i stope nezaposlenosti . lijeva ordinata pokazuje stopu inflacije (p) .

ako inflacija poraste za 1%..5% . u točki prirodne razine nezaposlenosti . rast BDP-a i kamatnjak . 𝑟𝑒𝑎𝑙𝑛𝑖 𝐵𝐷𝑃 = 𝑛𝑜𝑚𝑖𝑛𝑎𝑙𝑛𝑖 𝐵𝐷𝑃 𝐵𝐷𝑃 𝑑𝑒𝑓𝑙𝑎𝑡𝑜𝑟 BDP deflator ne uključuje uvezena dobra  ne odraţava potpuni utjecaj inflacije realni BDP se moţe mijenjati samo zbog promjene fizičkog obujma proizvodnje 42 . kamatnjak bi trebalo sniziti za 0. mora se smanjiti količina novca.očekivanja radnika su najveći problem Phillipsove krivulje i najveći problem za vladu jer ne moţe efikasno smanjiti nezaposlenost. niti se nezaposlenost moţe smanjiti ispod prirodne razine .s obzirom da se radi samo o novčanoj iluziji.stvaraju se kratkoročne Phillipsove krivulje u skladu s inflacijom kakvu očekuju radnici  spajajući kratkoročne točke ravnoteţe dobivamo vertikalnu dugoročnu Phillipsovu krivulju na razini nezaposlenosti koja postoji kada je trţište rada u ravnoteţi.negativne posljedice:  preraspodjela bogatstva i socijalno raslojavanje  oteţava se i u nekim slučajevima potpuno onemogućuje planiranje  gubi se osjećaj za realnost  tope se međunarodne rezerve likvidnosti drţave (svatko ţeli zaštiti kupovnu vrijednost svog novca pa kupuje devize (u vrijeme inflacije domaća valuta deprecira))  smanjuju se inozemna ulaganja  povećava se nesigurnost  građani nepotrebno gomilaju zalihe robe. ekspanzivna monetarna politika ako prijeti recesija - POSLJEDICE INFLACIJE . nova se ravnoteţa nalazi u točki D. a da ne poveća inflaciju .s druge strane.deflator bruto domaćeg proizvoda predstavlja korekciju nominalnog bruto domaćeg proizvoda za stopu inflacije  𝐵𝐷𝑃 𝑑𝑒𝑓𝑙𝑎𝑡𝑜𝑟 = 𝑛𝑜𝑚𝑖𝑛𝑎𝑙𝑛𝑖 𝐵𝐷𝑃 𝑟𝑒𝑎𝑙𝑛𝑖 𝐵𝐷𝐵 . .Friedman i Phelps u model Phillipsove krivulje uvode pojam očekivane inflacije  radnici i sindikati svoja očekivanja o budućoj inflaciji temelje na stopi inflacije iz prethodnog razdoblja. što će proizvesti pad potraţnje i rast nezaposlenosti . pojavljuju se i pozitivne posljedice:  drţava povećava svoje prihode (zbog porasta cijena povećava se porezna osnovica)  ukoliko se drţava zaduţuje i vraća kredite u domaćoj valuti (bez valutne klauzule). tj. ako BDP padne za 1% u odnosu na bazno razdoblje.prema tom pravilu.. tj. računaju na realne nadnice.dugoročno se ne moţe odrţati trade off između inflacije i nezaposlenosti  razina inflacija se ne moţe drţati iznad njezine očekivane razine. njihovu realnu kupovnu moć .5%.restriktivna monetarna politika ako prijeti inflacija. radnici trebaju eliminirati svoja očekivanja o rastu buduće inflacije kako bi se uistinu ostvarila niţa inflacija u sljedećem razdoblju . u kojoj realna plaća odgovara početnoj vrijednosti . kamatnjak bi trebao porasti za oko1.„koeficijent ţrtvovanja“  ako se ţeli sniziti stopa inflacije. situacija će za nju biti povoljnija jer prilikom vraćanja kredita realna vrijednost novca pada .Taylorovo pravilo  uzima u obzir tri varijable: stopu inflacije.no.

odnosno potrošnju DEZINFLACIJA .nedostatak su visoki troškovi provođenja ovakvog koncepta ukoliko se pojave neočekivane okolnosti u gospodarstvu . tj.konkretno.stopa ciljanje inflacije varira tijekom vremena i prilagođava se konkretnim gospodarskim uvjetima . ne dopustiti da ona bude premašena . stabilnost u predviđanju troškova i prinosa.pojava suprotna inflaciji  predstavlja opći pad cijena .ciljanje inflacija  monetarna politika čiji kreatori unaprijed javno i sluţbeno objavljuju razinu inflacije u kratkom i srednjem roku. središnja banka se obvezuje javnosti svim mjerama i instrumentima odrţati zadanu stopu inflacije. čime jasno stavljaju do znanja da je to glavni cilj monetarne politike . ili lagano vraćanje kupovne moći novcu CILJANJE INFLACIJE . dolazi do smanjenja proizvodnje i otpuštanja radnika  pad bruto domaćeg proizvoda -rješenje: nuţno je povećat potraţnju.prednosti su povećanje stupnja edukacije javnosti o monetarnoj politici te povećanje kredibiliteta i transparentnosti središnje banke.lagan i postupan pad opće razine cijena tijekom duţeg razdoblja. a time i efikasnijeg gospodarstva .koncept koji kao nominalno sidro u provođenju monetarne politike uzima određenu razinu inflacije . monetarna politika kao nominalno sidro moţe se koristiti monetarnim agregatima i deviznim tečajem .osim stope inflacije.- deflator se koristi za izračun realnih vrijednosti nominalnih ekonomskih veličina DEFLACIJA .ciljanje razine cijena je uţi pojam od ciljanja inflacije  odnosi se na pojedine proizvode ili grupe proizvoda 43 .deflacija je situacija u gospodarstvu kada je agregatna ponuda veća od agregatne potraţnje  dolazi do gomilanja zaliha kod proizvođača. smiruje inflacijska očekivanja. što je temelj pokretanja transakcija i dugoročnijeg planiranja.

jedne zemlje. Pri tome je ponuda deviza funkcija izvoza. inozemnih investicija u zemlju. pregovaračka vještina subjekata u vanjskoj trgovini.MEĐUNARODNI MONETARNI SUSTAV .sred. primjenuje samo V. redistributivnu.predstavlja razmjenu efektivnog novca jedne zemlje za efektivni novac druge zemlje -nacionalna valuta . a time i na redistribuciju nacionalnog dohotka. odnosno koliko jedinica domadeg novca treba dati za jedinicu stranog novca-sustav direktnog kotiranja -sustav indirektnog kotiranja-devizni tečaj predstavlja broj jedinica strane valute koji treba dati za jedinicu domadeg novca. alokativnu i razvojnu funkciju -NOMINALNI DEVIZNI TEČAJ-predstavlja promjenu cijene domade valute izražene u stranoj bez uzimanja u obzir inflacije REALNI DEVIZNI TEČAJ-je nominalni tečaj korigiran za stopu inflacije i mnog je važniji.razmjena potraživanja u valuti zemlje A. kredita i donacija. domadih investicija u inozemstvo i donacija inozemstvu.poveznica između nacionalnih monetarnih sustava pri čemu se svaka njegova promjena odražava na međusobne ali ukupne svjetske odnose . za potraživanje u valuti zemlje B . Na kretanje deviznog tečaja utječu i osnovni trend tržišta.INTREVALUTARNI TEČAJ . odnosno one utječu na cijene izvoza i uvoza. smanjuje njegovu kupovnu mod -korekcijom nominalnog tečaja za stopu inflacije dobiva se realna slika kupvne modi novca koji posjedujemo EFEKTIVNI DEVIZNI TEČAJ-vagani prosjek deviznih tečajeva između domade valute i valuta zemalja nama najvžnijih trgovačkih partnera O čemu ovisi visina deviznog tečaja neke valute? Zavisi od ponude i potražnje za dotičnim novcem na deviznom tržištu jer ponuda i potražnja dovode do konačnog formoranja deviznog tečaja. kokurentnost gospodarstva.zakonsko i definitivno sredstvo pladanja samo na određenom valutnm području (pod. realokaciju gosp. vremenska neusklađenost pladanja za uvoz i naplata izvoza.DEVIZA-nije materijalni novac ved pravo potraživanja prema inozemstvu koje kao takvo postoji na bankarskim računima u inozemstvu -predstavlja svojevrsni međunarodni depozitni novac koji se kao nematerijalan vodi na računima korepodentinih banaka u zemlji A i B -devizni tečaj predstavlja cijenu domadeg novca izraženu u stranom novcu. i def. izvan tog područja gubi svojstva zak. one dovode do promjene uvoznih supstituta -promjene tečaja utječu na promjene relativnih cijena. dok je potražnja za devizama funkcija uvoza.Britanija -promjene deviznog tečaja utječu na kretanje uvjeta razmjene sa svijetom. transfera u inozemstvo. špekulativna kretanja kapitala… -devizni tečajevi se različio formiraju u uvjetima zlatnog standarda i papirne valute 44 .resursa i dinamiku razvoja -devizni tečaj ima informacijsku.DEVIZNI TEČAJ . rentabilnost izvoza.pladanja) . jer inflacija obezvrjeđuje vrijednost novca.

plivajudi tečaj u okviru utvrđenih raspona. oni variraju bez granice i postaju fluktuirajudi tečajevi -za današnje je vrijeme tipično da država intervenira u svim socijalnim i ekonomskim odnosima i da je ta intervencija najjača u sektoru vanjske trgovine i međunarodnih pladanja -u toj situaciji devizni tečaj dobiva posebno značenje pa se nastoji utjecati na njega i koristiti se njime kao sredstvom ekonomske politike-„upravljani devizni tečajevi“ -postaje instrumentom nacionalne politike -slobodni.-u uvjetima zlatnog standarda. to je bolje korištenje sustava fluktuirajudeg dev.tečaja  Diverzifikacija proizvoda/strukture izvoza: što je stupanj diver. otvara se mogudnost neograničenog kolebanja deviznog tečaja -utjecaj ponude i potražnje postaje odlučujudi faktor za formiranje tečaja -fluktuacije deviznog tečaja u uvjetima papinatog novca praktički su neograničene sve dok postoji sustav automatskog-tržišnog formiranja tečajeva. tj.odnosu količine zlata sadržanog u valutama koje se uspoređuju -uz razdoblje zlatnog standarda veže se i sustav fiksnih deviznih tečajeva -odnos vrijednosti predstavlja osnovni determinator tečaja. a udio jednog vanjskotrg. odnosno vezan dev.tečaja. a na to se samo nadovezuje odnos ponude i potražnje koji utječu na kolebanje tečaja oko vrijednosti -u uvjetima papirnate valute.pri postojanju zlatne valute u različitim zmljama. manipulirani su tečajevi jer se oni odražavaju samo na mjerama devizne kontrole. a s ciljem spontanog osiguranja tržišne ravnoteže u ukupnoj bilanci pladanja -nacionalna vlast se u tom slučaju prema deviznom tečaju odnosi neutralno -sustav fluktuirajudih tečajeva potpuno prepušten tržišnim odnosima zamjenjuje se u posebnim slučajevma sustavom fluktuirajudih tečajeva pod kontrolom. a za manje i otvorenije fiksni. na koje se može utjecati mjerama ekon.tečaja  Divergencija između domade i inozemne inflacije: što je stupanj inflacije viši. tj. puzajudi vezani tečaj. upravljano plivajudi tečaj i slobodno plivajudi tečaj -neki ekonomisti smatraju da je za vede i zatvorenije ekonomije bolje imat plivajudi tečaj. prilagođavajude vezani tečaj. a na osnovi ponude i potražnje i kretanja cijena.ekonomija veda.politike -primjenjuje se u slučajevima kad se određivanje strukture tečajeva ili razine tečajeva želi prepustiti spontanim snagama i odnosima tržišta. sve dotle dok se te oscilacije ne počnu kontrolirati i sprječavati mjerama državne intervencije -fikni tečajevi ako u takvim uvjetima postoje. ako nisu poduzete mjere da se ograničavaj i kontroliraju. pravi fiksni tečaj. plivajudi ili fluktuirajudi devizni tečaj formira se na slobodno deviznom tržištu. pod utjecajem službene intervencije -prema Frenkelu postoji 9 različitih režima deviznih tečajeva: monetarna unija. tečaj vezan za košaricu valuta. koji je bio odnos količine zlata u dvjema valutama koje se uspoređuju -paritet je čvrsto određen odnos vrijednosti. to je bolje koristit se sustavom fluktuirajudih dev. intervalutarni tečaj varirao je oko tzv. to se čini boljim korištenje sustava „vezivanja“ dev. valutni odbor.paritetnog tečaja.partnera visok. premda sustav fiksnog tečaja može biti koristan u stabilizacijskoj politici 45 .tečaj WEO navodi determinante koje utječu na izbor tečajnog režima:  Veličina ekonomije:što je nac.niži.

tečaja -TEORIJA OPTIMALNOG VALUTNOG PODRUČJA (Mundell i Mc Kinnon)-s tom teorijom male ekonomije trebaju se koristiti sustavom fiksnog dev.tečaja vezajudi tečaj vlastite valute uz neku jaču svjetsku valutu -pod optimalnim valutnim područjem smatra se ono koje može istovremeno osigurati nisku inflaciju.tečajeva Kredibilnost nositelja makroekon. input-output modelu pri čemu su svi čimbenici proizvodnje mobilni -Mundellova je regija prema Kenenu homogeni skup proizvođača koji koriste iste tehnologije. to je bolje koristit se sustavom fluktuirajudeg deviznog tečaja Mobilnost faktora rada: što je mobilnost niža.g zastupao MMF -od rujna 1969. uz još neke odredbe o pravilima ponašanja omoguditi nesmetano obavljanje međunarodnih pladanja sustav nije odgovarao svjetskoj privredi -osnutkom MMF-a uspostavljen je sustav fiksnih deviznih tečajeva s max maržom oscilacija ±1% od paritetnog tečaja koje je sve do 1976.reakcije na vanjski šok i problem mobilnosti radne snage -mobilnost radne snage prema Mundellu jedan od ključnih uvjeta efikasnog funkcioniranja optimalnog valutnog područja PROBLEMI DEVIZNOG TEČAJA U SUSTAVU MMF-a -po završetku 2.rata dolar je postao okosnica međunarodnog monetarnog sustava. a koja bi trebala biti rezultanta stapanja 3 valutnih bolkova.tečaja Realni šokovi: ako je ekonomija izložena realnim šokovima bolje je korištenje sustava fluktuirajudih dev. to je bolje korištenje sustava fiksnog dev.razina tehnologija. sučeljavaju se s istom funkcijom potražnje i dijele iste ekonomske uvjete -Mundell je nedavno iznio prijedlog jedinstvene svjetske valute koja bise zvala „intor“. do prosinca 1971.svj.u jednu valutu Kritične točke teorije optimalnog valutnog područja-ujednačenost gosp.dolar. euro. Nixon je proglasio nekonvertibilnost dolara u zlato i time praktički dopustio da dolar pliva -takav sustav. to je bolje koristit sustav fluktuirajudeh deviznog tečaja Mobinost kapitalnih tokova: viši stupanj implicira velike teškode u održavanju sustava fiksnog deviznog tečaja Inozemni nominalni šokovi: ako je ekonomija izložena toj vrsti šokova. jer je priljev zlata u monetarne rezerve ograničen.       Stupanj ekonomske/financijske razvijenosti: što je stupanj viši. trebao je.g.valutno područja misli samo na područje ograničeno državnom ili regionalnom granicom -Kenen je proširujudi teoriju naglasio da je riječ o umjetnoj regiji ili području. što je značilo raspad bertonvudskog sustava 46 . jen. tada je bolje koristit sustav fluktuirajudeg dev.politke: što je niža kredibinost.strukture i stupanja životnog standarda.tečaja Domadi nominalni šokovi: bolje je koristiti se sustavom fiksnog dev. sve su se valute ravnale po njemu -1971. punu zaposlenost i vanjsku ravnotežu -ako u jednoj zemlji nisu ostvarena sav 3 cilja smatra se da ona ne pripada optimalnom valutnom području -pod pojmom op. koji funkcionira na toj osnovi da se rezerve međunarodne likvidnosti popunjavaju priljevom rezervne valute.g postala je učestala praksa fluktuirajudih devznih tečajeva najvažnijih svjetskih valuta prekinuto razdoblje relativno stabilnog i uporno branjenog sustava fiksnih tečajeva -suspenzijom konvertibilnosti dolara u zlato prestale su obveze zemalja članoca prema MMF-u da održavaju tečajeve svojih valuta prema dolaru i njegovom zlatnom paritetu u dogovorenim granicama od ±1%.

marže ili ne postoje ili rijetko kada iznose ±1% -valute s vedom fleksibilnosti dev. intervencijama se utječe na brzinu promjena. odnosno središnji tečajevi.tečaja dom. u prvom redu sa stopom inflacije u zemlji i sl.g sporazumom u „Smithsonian Institut-u“ u Washingtonu između 10 najrazvijenijih zemalja svijeta prihvadena je službena cijena zlata od 35 dolara za uncu zlata. ali prilagodljivim tečajevima“ -praksa sustava slobodno fluktuirajudih tečajeva konačno je formalno sankcionirana u siječnju 1976.tečaj se odražava u vrlo uskim marginama oko tog „klina“ o koji su valute okačene.kontrole i ograničenja 47 .dolarskog u čisti dolarski standard. te se možeodržavati samo mjerama dev. koji je trebao biti baziran na „stabilnim.tečaja prema setu određenih indikatora znači da je intervalutna vrijednost valute kontinuirano mijenja u skladu i u razni promjena tih indikatora. koji se kontinuirano mijenja. ali ako se utvrdi.1978.12.tečaja -u slučaju nezavisnog fluktuiranja dev. tada je fluktuiranje mogude u granicama koje utvrdi MMF.4.g uslijedila je i druga devalvacija dolara što je izazvalo nove mjere u sustavu deviznih tečajeva MMF-a -uvodi se novi sustav deviznih tečajeva.-time je ujedno cijeli međunarodni sustav transformiran iz zlatno.amadmana sporazuma o MMF-u koji je stupio na snagu 1.1971.tečaja razlikuju se po načinu i slučajevima kad se poduzima intervencija u kretanju dev.vezane uz jednu jedinu valutu ne postoje nikakve mogudnosti osciliranja deviznog tečaja . prema svom vlastitom izboru -paritet se valuta i ne mora obvezno utvrditi.valute -za valute „okačene“ samostalno. a marže fluktuacija deviznog tečaja pojedine valute proširene su na ±2.g na sjednici Privremenog komiteta MMF-a održanoj u Kingstonu na Jamajci -zlato je suspendirano kao službena svjetska monetarna rezerva. -kod nekonvertibinih valuta fiksni je tečaj manipuliran tečaj. ali ne i na njihovo neutraliziranje -fluktuiranje dev. marža fluktuacije jednaka je nuli što znači da kretanje intervalutarne vrijednosti okačene valute mora u stop pratit kretanje dev.tečaja. a postojede monetarno zlato je postupno prodano -zemlje članice MMF-a mogu intervalutarnu vrijednost svoje valute utvrđivati na slijedede načine: prema nekoj drugoj valuti ili grupi valuta. a promjena pariteta moguda je samo u slučaju postojanja fundamentalne neravnoteže -intervalutarna vrijednost valute niti jedne zemlje članice MMF-a ne može se više određivat u odnosu prema zlatu -jednom utvrđen paritet odnosna zemlja može napustiti uz 85% glasova u MMF-u -prema odredbama iz 2.tečaja valute o koju je okačena -kod valuta koje su vezane za PPV ili „drugu košaricu valut“ dev. bududi da dolar više nje vezan sa zlatom -18. tj.25% u odnosu na središnji tečaj. utvrđen su nvi pariteti valuta.. određujuda valuta je dolar a granice fluktuacije nadgleda MMF “režim stabilnog deviznog središnjeg tečaja“ -takav režim deviznih tečajeva bio je kratkotrajan -u veljači 1973. zemlje članice dužne su obavijestit MMF u roku od 30 dana o sporazumu koji de se držati u kretanju deviznog tečaja svoje valute i da promptno obavještavaju MMF o promjenama u tom sporazumu o deviznom tečaju -sustav fluktuirajudih tečajeva stvorio je središnjim bankama više prostora i više mogudnosti u odlučivanju i prihvadanju najprikladnije metode za utvrđivanje dev.

valuta emitira samo ako ima potpuno pokride u stranoj valuti -time se eliminira uloga dosredišnje banke u monetarnoj kontroli i ulozi oslonca likvidnosti za banke -fleksiblnost može postojati do određenih granica ovisno o strogodi pravila „currency board-a“ u pojedinoj zemlji  Ostali konvencionalini aranžmani fiksno vezanog(okončanog) tečaja -valuta neke zemlje može biti formalno ili stvarno vezana za neku drugu valutu ili košaricu valuta po fiksnom tečaju s mogudim odstupanjima tečaja unitar granica u rasponu od ±1% oko središnjeg tečaja -odabir strane valute uz koju de se vezat dom.tečaj -to znači da se dom. određenom stranom valuto uz fiksni dev. usluga i kapitala zemlje o čijim se valutama radi -monetarna vlast u ovom slučaju obvezuje se održavati fiskni paritet putem intervenicja na deviznom tržištu -stupanj fleksibilnosti monetarne politike je vedi u odnosu na dva prethodno spomenuta režima Fiksni devizni tečaj unutar zadanog raspona plivanja -u ovom slučaju visina dv.tečajeva zemalja članica današnje EMU Puzajude prilagođavanje -valuta se prilagođava povremeno u malim vrijednostima prema unaprijed određenom fiksnom tečaju ili s obzirom na određene kvantitativne indikatore unutar zone odstupanja -stopa puzanja može biti takva da prouzrokuje inflacijske promjene vrijednosti valute ili mode biti na razini unaprijed određene fiksne stope ispo projicirane inflacijske razlike    Devizni tečaj unutar promijenjivih granica plivanja 48 .-valutna kriza definira se kao deprecijacija od 25% ili više u određenoj godini koja slijedi nakon deprecijacije od najmanje 10% u prethodnoj godini NOVI SUSTAV KLASIFIKACIJE DEVIZNIH TEČAJEVA MMF-a -temelji se na stvarno prisutnom režimu u nekoj zemlji koji se može razlikovati od onog zakonski određenog -MMF razlikuje različite varijante deviznog tečaja u odnosu na one koje mu zemlje članide službeno prijave. ili nadnacionalna valuta egzistira kao jedino zakonsko sredstvo pladanja ili određena zemlja pripada monetarnoj uniji u kojoj dijeli isto zakonsko sredstvo pladanja s ostalim članicama -prihvadanje takvog režima podrazumijeva odricanje od nezavisne monetarne kontrole i odlučijudeg utjecaja domadih monetarnih vlasti  Devizni tečaj u uvjetima valutnog odbora („Currency Board“) -monetarni režim koji se temelji na eksplicitnoj zakonskoj obvezi zamjene domade valute.valuta ovisi o stupnju međusobne razmjene roba.tečaja gdje valuta strane zemlje.tečaja održava se između dopuštenih granica fluktuacije koje dopuštaju odstupanje veda od ±1% ok središnjeg tečaja -ovdje spadaju aranžmani dev. a to su:  Devizni tečaj bez domade valute u optjecaju -režim dev.

tečaja funkcija je širine zone fluktuacije koja se simetrično ili asimetrično proširuje prema gore i dolje s obzirom an sred.novca se može dugo održavati bez mjera dev..novca pojeftinjuje stranu robu -podcijenjenost dom.politika neovisna od politike dev. jer takav precijenjeni paritet dom. kako depreciran tako i apreciran. njihove realnosti.tečaja. smanjenje uvoza.tečaj se određuje tržišno.TEČAJEVIMA I GLEDANJE MMF-A NA DEVIZNA OGRANIČENJA -manipuliranje dev. da bi je nakon određenog razdoblja popravila 49 . razvijanje tržišta.tečaja bez prethodnog specificiranja smjera njegova kretanja -važno je istaknuti da promjene koje se potaknu nisu i ne mogu biti automatske -indikatori za upravljanje tečajem imaju presudnu važnost.stanje bilance pladanja.tečaj drži iznad ravnotežnog tečaja -kod deprecijacije i aprecijacije radi se o manim korekcijama dev.politike.gosp.tečajem provodi se na različite načine.proces koji de dovest do ravnoteže u platnoj bilanci -proces čestih devalvacija poznat je kao „valutni dumping“ koji je imao za krajnjii cilj izboriti što povoljnije mjesto na svjetskom tržištu i otvoriti put ekspanziji vlastite zaposlenosti. uvoznim reprodukcijskim materijalima.valute -u prvom se slučaju dev. a uključuju i npr. na temelju ponude i potražnje -intervencije monetarnih vlasti nemaju cilj direktnog utjecaja i odrđivanja razine dev.tečaja -mon.i zahtjevi za revalviranjem i devalviranjem -J-krivulja-pokazuje da devalvacija u kratkom roku pogoršava vanjskotrgovinsku bilancu.tečaj -dev.tečaja  MANIPULIRANJE DEV. dok devalvacija i revalvacija znače zakonsku promjenu razine dev.tečaj  Upravljano plivajudi dev. pa se zbog toga pojavljuju sporovi oko razine tečajeva. njome može donekle olakšati opskrbljenost dom. tj. zemlje obično pribjegavaju devalvaciji svoje valute čime pojeftinjuju svoju robu i usluge u inozemstvu -krajnji efekt koji se očekuje jest povedanje izvoza.-održava se unutar određenih granica zone fluktuacije oko središnjeg tečaja koji se kontinuirano prilagođava unaprijed određenom tečau ili odgovara na promjene određenih kvantitativnih indikatora -stupanj fleksibilnosti dev.valute. -precijenjenost domadeg nova može biti instrument ekon. ved prilagođavanja stope promjene i spriječavanja prekomjernih fluktuacija dev. proizvodnje itd.tečaja -da bi se uspostavila ravnoteža u bilanci pladanja i uklonio njen deficit. a izražava se deprecijacijom il precijenjivanjem dom. Slobodno plivajudi dev. dok precijenjenost ne može -tečaj konvertibilne valute može biti manipuliran.tečaj bez unaprijed određenog smjera kretanja -monetarna vlast putem intervencija na međunarodnim deviznim tržištima utječe na kretanja dev.kontrole. dok je kod devalvacije i revalvacija ta suglasnost potrebna jer se radi o značajnim promjenama(jednokratne i službene promjene) -deprecijacija i aprecijacija znače stvarnu promjenu tečaja dom.tečaja koje se dešavaju kroz dulje razdoblje i za takve promjene nije potrebna prethodna suglasnost MMF-a.

. a do danas je MMF razvio niz novih formula -na temelju utvrđene formule svaka zemlja dobiva na svakih 100tisuda PPV jedan glas plus 250 osnovnih glasova -najbitnije odluke Fonda donosile su se uz 50%-nu vedinu a od 1969.tečajeva.MMF.glasova u Skupštini Fondai pravo na kupovinu od Fonda valuta drugih zemalja radi otklanjanja neravnoteže u platnoj bilanci -prvorazrednu ulogu u međunarodnim pladanjima imalo bi zlato i konvertibilne devize.tečajeva  Ostvariti povjerenje zemalja članica u zašitnu funkciju MMF-a  Promovirati međunarodnu monetarnu suradnju rješavanjem konkretnih problema  Uspostaviti multilateralni sustav pladanja po račuu tekudih transakcija  Ubrzati razvoj međunarodne trgovine.predviđao je osnivanje Međunarodne klirinške unije nutar koje bi se obavljala prebijanja salda koncem svakog mjeseca. u određenim slučajevima i pod određenim uvjetima kojpuje od Fonda. prema dolaru -na temelju ta 2 plana izrađen je: Zajednički plan prihvadanjem tog plana 22.tečajeva.g uz 85%-nu vedinu. a davale bi pravo na određeni br. max varijacije godišnjeg izvoza i prosječna vrijednost uvoza -ta je formula revidirana 1963. smanjivanja dev. Međunarodni monetarni i financijski komitet i Izvršni odbor -osnovan je s ciljem unapređivanja međunarodne monetarne suradnje. zlatne i dolarske rezerve. danas broji 183 zemlje članice -MMF čine: Odbor guvernera. zemlja s više od 15% glasova je imala pravo veta -utvrđena kvota koja se unosi u Fond ima slijededu strukturu: 25% u zlatu. osnivanja posebnog.restrikcija.1944.Keynesov plan. povedati zaposlenost i dohodak  Skratiti trajanje neravnoteže u bilanci pladanja -bitna karakteristika MMF-a jest da su u početku imali sustav fiksnih dev. pomodi uspostavljanja multilateralnog sustava pladanja -ima obvezu omoguditi pribavljanje sredstava članicama koje se susredu s neravnotežom u bilanci pladanja. uravnoteženja međunarodne razmjene.da za visinu svoje kvote u nacionalnoj valuti. na 1.MMF . olakšavnja ekspanzije. međunarodnog stabilizacijskog fonda čija bi se sredstva formirala na načelu kvota. te skratiti trajanje i stupanj neravnoteže u međunarodnim bilancama pladanja -MMF je osnovan s ciljem ostvarivanja slijededih zadataka:  Stabiliziranje dev.7. dok bi sredinje banke uzajamno odobravale mjesečne kredite -on je bio predvidi uvođenje svjetske valute koja bi imala tečaj prema zlatu i drugim valutama.u početku je imao 29 zemalja članica. u određenim ekvivalentima zlata i dolara. tj. odnosno bancor bi bio zamjenik zlata koje bi se demonetiziralo 2.mjestu dolar -intervalutna vrijednost valuta zemalja članica Fonda utvrđivala bi se prema zlatu ili. 75% u nacionlanoj valuti -na temelju upladene kvote zemalja ima pravo vučenja na Fond. osnovan je Međunarodni monetarni fond. a da danas koriste sustav fluktuirajudih tečajeva -druga važna karakteristika je sustav kvotasvaka zemlja unosi u Fond određenu kvotu izraženu u PPV koja joj daje pravo na određenu glasačku snagu putem broja glasova i prestavlja osnovu za max iznos korištenja sredstava Fonda i za udjel u alokaciji PPV-a -prvobitno je Fond utvrđivao zemljama članicama kvote po bertonvudskoj formuli po kojoj se uzimala u obzir visina nacionalnog dohotka.OSNUTAK I NAČIN FUNKCIONIRANJA -2 plana: 1. tj.Whiteov plan-polazi od stabilnih dev.dobila kredit 50 .

5 mlrd dolara iz aranžmana Saudijske Arabije -sustav je aktiviram 10puta.Fond je zaključio s 10 najbogatiih zemalja članica i Švicarskom Nacionalnom Bankom „Opdi sporazum o posuđivanju“ kojim se Fondu omoguduje da koristi sredstva GAB i sklapa aranžmana o posudbi i sa zemljama koje nisu članice GAB-a -MMF i povremeno prodaje rezerve zlata koje mu stoje na raspolaganju OPĆI SPORAZUM O POSUĐIVANJU GAB omoguduje MMF-u posudbu određenog iznosa konvertibilnih valuta od 10 industrijski najrazvijenijih zemalja. a s druge strane. ukupan iznos kvota se stalno povedava a uzrok tome su rastude neravnoteže u bilancama pladanja. uz sudjelovanje Saudijske Arabije. jen.članiva MMF povedava i sredstva Fonda: od 8. a uvjet za to je suglasnost svih sudionika GAB-a -1977. a mogude su i izvanredne revizije što uz stalno povedanje br.-kvota se danas dijeli na 4 tranše od po 25% od kojih dio kvote upladen u PPV ili drugim valutama predstavlja rezervnu tranšu jer se upladuje u jednoj od svjetskih rezervnih valuta.do sad je taj sustav 11 puta bio revediran -svakih 5 god slijedi opda revizija. posljednji put 1997. a pretežni oblik korištenja tih kredita su (prava)vučenja putem kreditnih tranši -Fond i sam može koristit pozajmnice d drugih kreditnih institucia da bi povedao svoja sredstva i posudio ih drugim zemljama 1962. ubrzana globalizacija i liberalizacija trgovine i finan. euro. funta ili PPV).novcu ili najsigurnijim vrijednosnicama -max iznos financijskih sredstava koje zemlja članica može poudi od MMF-a ograničen je proporcijom njezine kvote i može dostidi 300% njezine kvote izuzevši sredstva SRF i CCL koja se odobravaju po ptrebi i u skladu s drugim kriterijima -sustav kvota je višestruko važan: s jedne strane.g) na 212 mld SPC(1999. automatsko pravo vučenja i ubraja se u službene rezerve likvidnosti dotične zemlje -zemlja članica 25% kvote upladuje u jednoj od zdravih svjetski valuta(dolar.3 mlrd PPVa -opdi sporazum o posuđivanju obnavlja se svakih 4 do 5 godina. kojom se zemlja članica može u svakom trenutku koristiti kao tzv. dolara(1944. ako uzmemo u obzir i dodatnih 1. NOVI ARANŽMAN O POSUĐIVANJU (NAB) -predstavlja skupinu kreditnih aranžmana između MMF-a i 25 zemalja članica -time se osiguravaju dodatna sredstva koja MMF može koristiti u iznimnim situacijama prijetedim za stabilnost međunrodnog monetarnog sustava 51 . po tržinim uvjetima -potencijalni iznos kredita koje MMF može odobrit unutar GAB-a iznosi 18.g posljednje aktiviranje u sklopu financijskog aranžmana s Rusijom kojoj je odobrnom 6.g prvo aktiviranje MMF na temelju GAB-a posudio određena sredstva Vel.Britaniji i Italiji koje su bile pod stand-by kreditom 1998. od visine kvota zavisi visina Fondovih sredstava koja služe kao podrška zemljama članicama. a ostatak upladuje u dom.5 mil.5 mlrd PPV-a.tržišta -osnovni izvori sredstava za „odobravanje kredita“ zemljama članicama su njihove upladene kvote. od visine zavii i veličina sredstava na koju može računati pojedina zemlja članica .g) -primarni izvor financiranja MMF su kvote koje na račun MMF-a upladuju zemlje članice kojih danas ima 183 -MMF sliči na kreditnu uniju.

a KREDITNE TRANŠE-njih četiri. a odobravanjem tih kredita Fond postavlja zemlji članici „Kriterije izvršenja“ od kojih zavisi njezino pravo da vuče sredstva -praksa je pokazala da su u vedini zemalja platnobilanični problemi. najviše njih MMF odobrava -sredstva iz stand-by kredita obično se povlače u tranšama u roku 12-24 mjeseca a rok otplate je između 3 i 5 god -REZERVNA TRANŠA(25% kvote)-povlači se bezuvjetno i automatski od Fonda.-NAB ne predstavlja zamjenu za GAB koji je i dalje aktiviran. tj.njihovi deficiti su veliki i ne mogu se otkloniti u relativno kratkom roku i s relativno malim iznosima sredstava jer su u pravilu u pitanju duboke strukturne neusklađenosti SUVREMENE FINANCIJSKE OLAKŠICE MMF-a -zemljama članicama je osigurano korištenje MMF-ovih financijskih izvora kroz čitav niz olakšica koje im MMF pruža -mehanizam korištenja funkcionira tako da svaka članica ima mogudnost kupovanja(vučenja) potrebnih rezervnih sredstava odgovarajudom svotom vlastite valute -na takva vučenja MMF obračunava kamate u zahtijeva od članica da tijekom vremena otkupe vlastitu valutu od MMF-a uz pomod rezervnih valuta -taj mehanizam vrijedi za sve finan. a rok trajanja bio im je 6 mjeseci -namjenjem+ni su za kratkoročnu podršku uravnoteženja bilance pladanja. javnog i privatnog sektora -glavni instrument korštenja kredita od Fonda su stand-by krediti -stand-by aranžmani uvedeni su radi skradivanja i izbjegavanja procedure odobravanja kredita za svaku novu tranšu iznad rezervne tranše.olakšice osim za PRGF i ESAF -financijske politike MMF-a:  Politika rezervne tranše -svaka članica ima rezervnu poziciju čija veličina ovisi o rezervnim sredstvima koje je pojedina članica transferirala Fondu -mjera rezervne tranše je iznos za koji upladena kvota prelazi količinu valute određene zemlje koju posjeduje MMF -zemlja može u bilo kojem trenutku iskoristit svoju rezervnu poziciju do punog iznosa  Politika kreditne tranše -za odobravanje prve kreditne tranše članice moraju pokazati određeni trud u provođenju mjera za uklanjanje neravnoteže u bilanci pladanja -daljnje kreditne tranše se odobravaju s obzirom na ispunjavanje uvjeta „Kriterija o izvršenju“ 52 . ali postaje prvi i glavni izvor dodatnog financiranja MMF-a -ukupan izvor sredstava kojim danas MMF raspolaže u sklopu NAB-a i GAB-a je 34 mlrd PPV-a -pristup novim sudionicima je omoguden na temelju sudionika NAB-a koji predstavljaju 80% ukupnog kreditnog potencijala ili putem amadmana koji NAB prihvada prema odluci Izvršnog odbora MMF-a i odobravanjem sudionika NAB-a koji predstavljaju 85% ukupnog kreditnog potencijala -sredstva iz NAB-a mogu se aktivirat samo ako odluku prihvate svi sudionici GAB-a i Izvršni odbor -NAB je do sada aktiviran samo jednom i to u svrhu financiranja proširenog aranžmana za Brazil u prosincu 1998.g -Fond može posuđivati novac od niza institucija i kreditora. svaka od po 25% kvote zemlje članice-povlače se pod određenim uvjetima -uz zahtjev Fondu ua dobivanje stand-by kredita zemlja članica prilae „Pismo o namjerama“ koje sadrži stabilizacijski program i mjere ekonomske politike kojima to namjerava postidi.

i to tako da od Fonda dobije posebnu vrstu kredita 53 .) položaj najsiromašnijih i najzaduženijih zemalja 3. i tako pridonijet unapređenju visoke stope zaposlenosti i realnog dohotka -u tom cilju potrebno je usredotočiti se na 3 elementa:  1. koja bi imala svaka zemlja članica Fonda. Politika izvanredne pomodi -koristi se kod pojave deficita u bilanci oladanja koji je rezultat iznenadne i nepredvidive prirodne katastrofe ili posljeratnog razdoblja -odobravanje takve pomodi zahtijeva izravnu kupovinu 25% upladene kvote pod uvjetom da zemlja članica surađuje s Fondom -u slučaju da se zemlja nalazi u posliej ratnom razdoblju MMF može osigurati dodanih 2% od upladene kvote SUVREMENI PROBLEMI MMF-a -reforma MMF-a mora se fokusirati i odvijati usporedno na 2 područja: a) zadovoljenje potreba svakog pojedinog člana-Fond mora pružiti pomod svakoj zemlji u postizanju ciljeva stabilnosti i rasta gosp.) prevencija krize 2. kojima de se postidi suvislost donošenja odluka POSEBNA PRAVA VUČENJA 1967.g „grupa desetorice“ usvojila je dokument o stvaranju novog sredstva pladanja u formi posebnih prava vučenja.) upravljanje krizom b) zadovoljenje sistemskih potreba globaliziranog svijeta -problem prezaduženosti i velikog siromaštva i određenim zemljama prozvan je tzv. gdje je Svjetska banka vodedi kreditor u svrhu reduciranja siromaštva -kao doprinos smanjenju globalnog siromaštva MMF je zamijenio program ESAF bolje funkcioniranim olakšicama za rast i smanjenje siromaštva PRGF -postoji 10 stavki koje reforma MMF-a mora uzeti u obzir:  Odgovarajudi nadzor financijskog sektora  Aktivna uporaba instrumenata za reduciranje duga i siromaštva  Moderniziranje sredstava koja se koriste za rješavanje kriza u platnim bilancama zemalja članica  Dogradnja financijske arhitekture te pružanje potpore zemljama koje su u najvedoj mjeri opteredene dugovima  Prihvadanje potrebnih promjena vezanih za liberalizaciju kretanja kapitala  Kreiranje prikladnog instrumenta upotrebe PPV-a u slučaju iznenadnog globalnog kraha likvidnosti  Stabilizacija međunarnodnog monetarnog sustava kad euro dostigne svoj puni potencijal  Provođenje institucionalnih promjena koje de osigurati bolju percepciju političke odgovornosti MMF-a  Osigurano sudjelovanje svake zemlje članice u procesu donošenja odluka  Inovacije i provjera postojedih struktura koordinacije.“ultimativnom sistemskom prijetnjom“ -novi pristup riješavanja siromaštva i prezaduženosti baziran je na uskoj suradnji MMF-a i Svjetsk banke.

amadmanu koji je stupio na snagu 1. a dio zlatnih kvota prodan je na aukcijama -posebna prava vučenja danas su prvorazredne međunarodne monetarne rezerve i osnova sustava MMF-a -PPV su osmišljena s ciljem da bude dodatak.1978.g posebna prava vučenjapotpuno su poprimila ulogu zlata. euro. a koriste se kao obračunska jedinica MMF-a za službene međunarodne transakcije -udio valuta u košarici.-taj je dokument usvojila 1969. euro(34%). zlatne tranše -odmah po uvođenju PPV-a određen je njihov paritet prema zlatu – 1 PPV=0.g ta su prava aktivirana u funkciji dodatnog izvora međunarodne likvidnosti . koje je i službeno demonetizirano. odnosno gotov novac koj kreira MMF -to je nematerijalni novac. povedanje vlastitih rezervi članica Fonda.ta prava se nazivaju „posebna prava vučenja“-PPV(popularno se nazivaju papirnim zlatom) -ta su prava izjednačena s prvobitnom ulogom zlata ili dijela kvote pojedine zemlje u zlatu na temelju koje se može koristiti kreditom od Fonda u visini tzv.Britanije i Francuske  Kamatna stopa na tromjesečne međubankarske depozite u Njemačkoj  Tržišni prinos na tromjesečne certifikate o depozitu u Japanu -svakih 5 god provjeravalo se da li odabrani instrumenti i pripadajude kamatne stope odgovaraju promjenama na tržištu -reprezentativna kamatna stopa na PPV za područje Europe postaje tromjesečni Euribor koji zamjenjuje kamatne stope na ranije odabrane kratkoročne financijske instrumente Francuske i Njemačke -reprezentativna kamatna stopa za područje Japana promjenila se od stope na tromjesečne certifikate na stopu prinosa triaestotjednih trezorskih zapisa japanske vlade.samo pravo potraživanja prema MMF-u koje se realizira u nekoj od konvertibilnih svjetskih valuta -MMF alocira PPV zemljama članicama u skladu s veličinom njihove kvote -ako količina PPV koju članica ima premašuje alociranu razinu zemlja članica de zaradit na kamatama. a izračunavala se temeljem prosjeka kamatnih stopa na odabrane kratkoročne instrumente novčanog tržišta onih zemalja čije valute čine košaricu valuta PPV-a -instrumenti i stope PPV-a:  Tržišni prinos na tromjesečne trezorske zapise SAD-a. u suprotnom morat de platit kamate MMF-u -sadržaj valutne košare i udjeli pojedinih valuta usklađuju se svakih 5 god -danas košaru valuta čine:američki dolar. Vel. tj. a temelji se na tržišnoj vrijednosti nacionalnih valuta PPV-a -određuje se dnevno na deviznom tečaju zabilježenom u podne na Londonskoj burzi -kamatna stopa na PPV od 1983. japanski jen i britanska funta -kriteriji za vrednovanje pojedinih valuta u košari odnose se na izvoz roba i na visini novčanih sredstava koje su u određenoj valuti povlačile članice MMF-a -struktura koare valuta koje čine PPV: američki dolar(44%). odnosno novo sredstvo međunarodnih rezervi likvidnosti i sredstvo za pomod u očuvanju sustava fiksnih deviznih tečajeva koja je promovirao ugovor iz Bertton Woodsa -PPV nije valuta.888671 grama finog zlata što je u isto vrijeme bilo ekvivalentno jednom američkom dolaru -po 1. ovisi upravo o važnosti pojedinih valuta trgovinskim i financijskim transakcijama -sama vrijednost PPV-a izražava se kao prosječna suma vrijednosti izražena u američkom dolaru.4. dok se reprezentativne kamatne stope za dolar i funtu nisu mijenjale 54 . čija se reprezentativnost preispituje svakih 5 god. a ved 1970. japanski jen(11%) i britanska funta(11%) -MMF multivalutni sustav svjetskih rezevi likvidnosti čiji je PPV-standard -namjena PPV je povedanje međunarodne likvidnosti.g skupština MMF-a.g određivala se tjedno.

europska obračunska jedinica i to kao knjigovodstveni novac koji je koršten za ograničene svrhe -1951. posebna prava vučenja u potpunosti zamjenjuju zlato u međunarodnim pladanjima članica Fonda i u njihovu odnosu s Fondom. a od preostalog kapitala i novoupldenih kvota osniva se Europski monetarni fond -sredinom 1968.g na ekonomskom povezivanju Pariškim je ugovorom osnovana Europska zajednica za ugljen i čelik.amandmana Statuta Fonda. francuski franak ili eng.dolar.mogla dobit amer.75% od utvrđenog pariteta čime je prestala s radom EPU.12. koja de nastat osnivanjem i radom Europske ekonomske zajednice (EEZ) -27.g proradio je mehanizam bezuvjetnog kratkoročnog kreditiranja središnjih banaka 55 .1958.povezivanja Zapadne Europe formirana je Organizacija za europsku ekonomsku suradnju (OEEC) koja je posebno djelovala na jačanju multilateralne trgovine među zemljama članicama -1950.1991.-4.amandman (prihvaden 2000. a tehničku je stranu obavljala Banka za međunarodne obračune u Baselu koja je bila europski agent za raspodjelu Marshallove pomodi i obračunsko mjesto za EPU -1950. u bududim operacijama za davanje zajmova. kojom se utire put kasnijoj široj ekonomskoj integraciji.) putem posebnih jednokratnih alokacija omogudio je svim članicama MMFa sudjelovanje u sustavu PPV-a kao i primanje ujednačenih udjela kumulativnih alokacija PPV-a -na temelju 2. u davanju poklona EUROPSKA MONETARNA UNIJA -1948.g na snagu je stupio Europski monetarni sporazum(EMA)-ovim sporazumom zemlje članice uvele su eksternu konvertibinost svojih valuta čiji su tečajevi mogli oscilirati ±0.g ukinute carinske barijere unutar Zajednice i uvedena zajednička tarifa prema tredim zemljma -15.g osnovana je Europska platna unija(EPU) koja je svojim djelvanjem trebala omogudit prijelaz s bilateralizma na poseban oblik multilateralnih pladanja među zapadnoeuropskim zemljama što je bila prva faza na putu uspostavljanja potpune konvertibilnosti njihovih valuta -EPU je djelovao kao multilateralna klirinška unija preko koje su se obavljala prebijanja međusobnih potraživanja zapadnoeuropskih zemalja jer su zapadnoeuropske valute bile međusobno zamjenjive.g stvorena je EPA. a ved 1970.g u Maastrichtu-donesene su određene mjere kao što je osnivanje Europskog rezervnog fonda.funtu od drugih zemalja sudionica koje je Fond odredio da osiguraju u zamjenu za PPV  Ona se mogla koristiti PPV-om da bi dobila svoju valutu od druge sudionice koja je posjeduje  Zemlja sudionica također se mogla koristiti PPV-om za otkup i pladanje troškova u korist Opdeg računa Fonda -danas se PPV mogu koristiti u dobrovoljnim transakcijama i drugim operacijama koje zemlje članice međusobno dogovore i to: za stjecanje valute drugih sudionica neovisno o platno-bilaničnim potrebama.g radi koordiniranja Marshallova plana i gosp. za obračunavanje financijskih obveza kao garancija za izvršenje financijskih obveza. u swap aranžmanima. dok je funkcija zlata u tom pogledu eliminirana -alocirana posebna prava vučenja predstavljaju prvorazredne međunarodne rezerve -postoje 3 mogudnosti da se zemlja sudionica koristi svoim posebnim pravima vučenja:  Ona je npr.12.

a posebno monetarne i fiskalne -prema kriterijima iz ugovora potpisanog u Maastrichtu proračunski deficit u svakoj zemlji ne smije prelazit prag od 3%.g uveden sustav neopozivo fiknih deviznih tečajeva -iste je godine uveden euro kao 4.-2002. a ukupni javni dug 60% u odnosu na društveni bruto proizvod 56 . a na monetarnom planu to su bile: pripreme za formiranje Europskog fonda za monetarnu suradnju. preuzevši vrijednost i sastav iste one košarice valuta koja je 1975.karakteriziraju je napori vezani uz punu liberalizaciju kretanja kapitala kao važan preduvjet konačnog monetarnog ujedinjenja -drugi važan zadatak koji je iniciran u 1.g Rezolucijom Savjeta ministara precizirane su mjere koje su trebale omoguditi ostvarenje planirane ekonomske i monetarne unije.g radi stabiliziranja deviznih tečajeva između valuta zemalja članica EEZ -bit mehanizma EMS sastoji se: u zajedničkoj valutnoj jedinici ECU kao denominatoru za utvrđivanje pariteta i uspoređivanje deviznoh tečajeva valuta zemalja članica -ECU predtavlja sredstvo rezervei pladanja središnjih banaka.1999. ali i zadržavanje plivajude tečaja prema tredima -središnje banke zemalja članica utvrđivale su devizni tečaj svojih valuta prema dolaru -daljnji postupak obračunavanja ECU-a provodio se u 3 etape: 1.1.3.komisji koja ih je koristila za izračunavanje deviznih tečajeva ua ECU 3.3.7.1979. etapa: započela je 1.MEHANIZAM DEVIZNIH TEČAJEVA UNUTAR EUROPSKOG MONETARNOG SUSTAVA ZASNOVAN NA ECU -u ožujku 1971.„EURCO“ -nju su činile valute 9 zemalja članica EEZ.g uvedena je treda novčana jedinca današnje EU.etapa: određivanje deviznih tečajeva prema dolaru uključujudi i valute koje se ne ulaze u ECU 2.etapa: obračun deviznih tečajeva ECU-a nasuprot dolaru.) 1. te kao standar za potraživanja i obveze u EMS. održavanje valutnih tečajeva unutar još užih granica fluktuiranja i uspostava dodatnog mehanizma srednjoročne financijske pomodi -1973. dobrim dijelom na štetu ostalog svijeta MEHANIZAM DEVIZNIH TEČAJEVA U EUROPSKOM MONETARNOM SUSTAVU ZASNOVAN NA EURU -1.etapi bio ej što veda koordinacija ukupne ekonomske politike.stopa provodio SAD. a ona se koristila za emisiju obveznic Europske investicijske banke kao i za proračunska davanja -plan o EMS stupio je na snagu 13.g bila utvrđena za EUA -EMS i ECU su nastale kao reakcija na zbivanja u međunarodnim pladanjima i u intervalutnim odnosima između valuta SAD i zapadnoeuropskih zemalja -one predstavljaju mehanizam obrane tih zemalja od politike deviznog tečaja dolara koju je tih godina uz pomod politike kam.1979. po redu valutna jedinica .etapa: određivanje deviznih tečajeva ECU-a prema participirajudim valutama POSLJEDNJE 3 ETAPE U RAZVOJU EURA(1990.1990.g. preuzeo je isti sastav košarice valuta kao što je to imao ECU -od tog trenutka odgovornost za stabinost eura preuzima ESB i ona jedina ima pravo emitirat novac -krajnji cilj Eubio je uspostava fiksnih tečajeva unutar unije. stupio je na snagu 13. Tečajevi formirani u nacionalnim središnjim bankama potom su se priopdavali E.

euro postaje službeni novac EU -zamjena valuta u euro novčanice i kovanice (stvarni novac) -denominacija svih financijskih instrumenata u euro ORGANIZACIJSKA STRUKTURA EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE -1998-g osnovana je ECB -od 1.etape nacionalne središnje banke i dalje zadržavaju autonomiju u provođenju monetarne politike -15.) -u sustavu ne sudjeluju: Britanija.25% poveda se na čak ±15% u odnosu na središnji tečajizlaskom funte i lire iz sustava deviznih tečajeva i devalvacijama situacija se stabilizirala -1.1. životnog standarda.dio-2002. dok Eurosustav čine ECB i središnje banke zemalja koje su prihvatile euro -ECB provodi monetarnu politiku.dio započeo je 1. Danska i Švedska 3-etapa: odvijala se u 2 dijela -1. postojat de dotle dok zemlje koje su članice EU ne prihvate euro. provodi intervencie na deviznom tržištu.ciklusa u kojem se pojedine zemlje nalaze -načelo:jedan problem jedan instrument -asimetrični šokovi-u jednoj zemlji rast nezaposlenosti(treba provest ekspanzivnu monetarnu politiku) u drugoj zemlji raste stopa inflacije(ne možemo provodit eksp.1. Finska (Grčka pristupila 2001.g odgovorna je za provođenje monetarne politike u Eurozoni -Europski sustav središnjih banaka(ESCB) čini ECB i sve središnje banke zealja članica EU.25%.g-početak EMU. Portugal.1999. što više približiti visinu kratkoročnih kam. brine o likvidnosti bankarskog sustava. Nizozemska.1999. Njemačka.osnivanjem Europskog monetarnog instituta sa sjedištem u Frankfurtu -tijekom 2. Italija.pol.etapa: započela je 1.g. a manje jedinice centi -došlo je do problema u intervalutarnim odnosima zemalja članica EMU i raspon fluktuacija sa 2.g-rezolucija Savjeta Europe u Madridu. upravljaju nacionalnim deviznim rezervama.1994. mobilnosti radnika.1999.stopa i održavat nisku stopu inflacije 2. Luxemburg. jedino ona emitira gotov novac i novčanice.mon. brine o stabilnosti deviznog tečaja eura. Irska. određuje temeljnu kamatnu stopu. provode nadzor nad njima. bave se raznim istraživanjima i vođenjem statistika Kakva je situacija u EU i je li EMU doista optimalno valutno područje? -problemi u EU: homogenost zajedničkog prostora u pogledu strukture gosp.. brinu o stabilnosti domadeg bankarskog sustava..1994.12.čine ju: Austrija.1. Francuska. provode monetarnu politiku koju je zacrtala ECB. posjeduje kapital koji su uplatile zemlje članice -nacionalne središnje banke emitiraju kovanice zbog visokih troškova transporta. s neopozivim fikiranjem deviznih tečajevaprema euru i svake valute međusobno unutar EMU -odgovornost za koncipiranje i provođenje monetarne politike preuzela je ESB u Frankfurtu -počela zamjena nacionalnih valuta za euro -2.-središnje banke su morale držati devizne tečajeve svojih valuta u odnou n središnji tečaj prema ECU ±2.određeno je da se bududa jedinstvena valuta zove euro.1. Španjolska. jer de dodi do povedanja inflacije) -simetrični šokovi-inflacija prisutna u obje zemlje ali različitog inteziteta(važno otkrit uzroke inflacije) 57 . produktivnosti i fae gosp. Belgija. brinu o efikasnosti platnosg sustava u zemlji.

najvedi broj zemalja pri tom koristi samo jednu stranu valutu  neke dolarizirane zemlje ne emitiraju uopde svoj novac.strane obveznice i ostalu nemonetarnu imovinu koja se opdenito drži u inozemstvu . SLUŽBENA DOLARIZACIJA  puna dolarizacija."dolarizacija""valutna supstitucija"-subjekti drže vede iznose stranog novca u domadim bankama bilo kao sredstvo pladanja ili očuvanja realne vrijednosti imovine  u konačnoj fazi dolarizacije svi razmišljaju u okvirima strane valute 2.devizne dep.poseban problem za ECB predstavlja činjenica da fiskalna politika za razliku od monetarne nije jedinstvena MONETARNI SUVERENITET U UVJETIMA GLOBALIZACIJE -vlastiti novac čini sastavni i bitan dio državnog suvereniteta svake države. Panama koja emitira novac kao balboa što ima sekundrani značaj i paritet prema dolaru 1:1 58 . ali ima i svoje specifične zakonitosti i mogudnosti aktivnog utjecaja na realnu ekonomiju -svijet se u monetarniom smislu polarizirao na 3 valutna bloka: dolar.. gravitiraju jednom od spomenutih valutnih područja zbog procesa globalizacije prisiljene su pronadi adekvatan oblik monetarne politike i deviznog tečaja -korištenje strane valute u nekoj zemlji danas se naziva dolarizacija (jer se dolar koristi najviše u svijetu) -razlika između euroizacije i dolarizacije je u tome što članice EMU gube monetarni suverenitet ali nijedna od tih zemalja nije nametnula drugoj svoj vlastiti novac ved je nova valuta stvorena za sve -euroizacija i dolarizacija mogu biti službene i neslužbene. premda ta valuta nije službena  podrazumijeva : . jer je novac odraz realne ekonomije. postoji kad strani novac ima isključivu ili dominantnu ulogu valutarnog novca koji se koristi za sva pladanja  ako domada valuta postoji ona igra sekundarnu ulogu. dok druge kao npr. POLUSLUŽBENA DOLARIZACIJA  podrazumijeva upotrebu stranog novca kao legalnog koji može nadmašiti po iznosu veličinu depozita u domadem novcu u bankama. jen i euro kao reprezentante triju gospodarskih blokova -dolar je praktično neiscrpan resurs za SAD a svijet ne smije dovoditi u pitanje njezin deficit jer o njemu ovisi i njihov izvoz -zemlje koje gosp.devizne depozite u inozemstvu . NESLUŽBENA DOLARIZACIJA  situacija kad subjekti znatan dio svoje imovine drže u stranom novcu. ali igra sekundarnu ulogu i koristi se kod manjih pladanja  zemlja koja ima poluslužbenu dolarizaciju još uvijek ima svoju središnju banku 3.strani efektivni novac u rukama građana  ona postoji onda kada domadi subjekti svoju imovinu drže u stranoj valuti u zemlji ili inozemstvu kako bi sačuvali njezinu realnu vrijednost (zbog: inflacija i devalacija)  u drugoj fazi neslužbene dolarizacije . u domadim bankama . unilateralne i bilateralne -3 varijante dolarizacije: 1.

ne može bit efikasna u slučaju vanjskog šoka jer dolazi do promjene deviznog tečaja -izbor odgovarajudeg tečajnog režima i monetarnog sustava ovisi o konkretnim okolnostima i stanju nekog gosp. gubitak nezavisne monetarne politike -koristi od dolarizacije svode se na: niže transakcijske troškove jer se eliminiraju mjenjački poslovi i nema valutnog rizika.COST BENEFIT ANALIZA EUROIZACIJE/DOLARIZACIJE -da bi dolarizacija bila efikasna za neku zemlju ona mora najprije prodi dulje razdoblje prilagođavanja u svim segmentima sustava -neslužbena dolarizacija kao jednu od negativnih posljedica može imati destabiliziranje potražnje za domadom valutom -ako subjekti zamjenjuju domadi novac za strani to može izazvati pad tečaja domade valute i pokrenuti inflatornu spiralu. -najveda prednost službene dolarizacije je u transparentnosti cijena i njihova izjednačavanjatijekom vremena -službena dol. promjena kamatne stope na jednu ili drugu valutu može izazvati prelijevanje depozita iz jedne u drugu valutu što sve skupa komplicir posao SB -pozitivna posljedica je u tome što neslužbena dolarizacija omoguduje subjektima zaštitu realne imovine od inflacije -troškovi zemlje koja se službeno dolarizira odnose se na: gubitak prihoda segniorage od vlastite valute. -kao najvažniji troškovi navode se: nestanak SB kao davatelja posljednjeg utočišta. što u svjetskim relacijama znači da se sve valute trebaju s vremenom integrirati u 3 valutna bloka CURRENCY BOARD NA PRIMJERU MONETARNOG SUSTAVA BIH -centralna banka BIH ne regulira rad banaka. s druge strane tamo gjde subjekti drže značajnije iznose deviznih depozita u bankama. platni promet ili financijski sustav uopde -konvertibilnost KM osigurana je na temelju njezinog stopostotnog pokrida u devizama -ona emitira onoliko KM koliko ima deviznih rezervi -ne može davat kredite kreiranjem novca „ex nihilo“ -glavni joj je cilj održavanje stabilnosti domade valute 59 . stabilnije cijene što daje sigurnost stranim investitorima i zaštitu realne vrijednosti imovine svima.otvorenost i transparentnost itd. kompjuterskih programa. pojačava dolarizaciju i za monetarnu politiku stvara dodatne probleme -dodatna kreacija domadeg novca povedava novčani optjecaj i može utjecat na rast cijena -emisija primarnog novca posljednjih godina je u RH praktično bila jednokanalna i to na temlju deviznih transakcija -stoga ne čudi da je ukupni iznos deviznih rezervi vedi od iznosa primarnog novca M0 i novčane mase M1 -novčana je masa u cjelosti prekrivena deviznim rezervama što je inače osobina „currency board“ sustava -najšire definiran monetarni agregat u RH je M4 koji obuhvada novčanu masu M1 uvedanu za štedne i oročene kunske depozite države i devizne depozite -čitav problem euroizacije je vezan za teoriju optimalnog valutnog područja. registar blagajni i sl. kamatne stope. MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA MONETARNE POLITIKE U UVJETIMA EUROIZACIJE -zbog upotrebe strane valute otežano je efikasno vođenje nezavisne monetarne politke -svaki novi devizni priljev. troškovi kao što su jednokratne konverzije cijena. vedu gosp. bilo na temelju prodaje domade poduzeda ili na temelju kredita iz inozemstva.

-bez obzira što CBBIH ne regulira rad banaka. one su dužne držati obveznu rezervu na računu kod CBBIH -postoje 2 snažna ograničenja: i emisiji domadeg novca i u imobilizaciji novca u optjecaju 60 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful