UVOD U SLAVENSKU ARHEOLOGIJU PROBLEMI SLAVENSKE ETNOGENEZE • • • • •

• 

slavenski jezici spadaju u grupu SATEM jezika postojbina: zakarpatsko područje (u vrijeme indoevropske seobe) historijski Slavene možemo pratiti od Herodota (spominje neke narode i plemena – Neuri, Budimi – danas se misli da je riječ o Slavenima u susjedstvu Skita) rimski izvori: Tacit – Slaveni prostorno bliski Germanima – arheološki ih se veže uz ? kulturu iz 1.st. uz Slavene su vezane razne prethistorijske kulture (Tripolje, Lužička) tzv. “slavenska pradomovina” –između Dnjepra i Dnjestra (prije dijaspore) od početka nove ere – manje migracije slavenskih plemena

jedna od teza: etnički kontinuitet nosilaca Lužičke kulture 1. spaljivanje i pokapanje u urnama 2. prostor na kojem se javlja ta kultura (između Odre i Visle) 3. princip isključenja ostalih naroda (Germani, Iliri) – ostaju samo Slaveni  argumenti protiv: 1. vremenski interval – od odumiranja Lužičke kulture do Slavena postoji razmak od 1000 godina 2. problem DIJAKOVSKE kulture – naročito naselja koja su utjecala na razvoj slavenskih gradišta • Slavene prije 6.st. je praktički nemoguće identificirati • problem germanske seobe: 1. sa sjevera ka jugoistoku – tokom 1.st. – utječe na slav. migracije (tako i prije 6.st. postoji određeno pomicanje slavenskih plemena prema Ist. moru i preko Dnjepra ka istoku) 2. pojava Huna utječe na slavenski smjer – terminus post quem seobe naroda 3. početkom 6.st. Langobardi prelaze Dunav i dolaze u Panoniju – ostavljaju prostor za jedan kraj avaroslavenskog pomicanja dok drugi ide kroz Podunavlje 4. pojava i kretanje Avara također je utjecala na pomicanje Slavena 5. još prije pojave Avara – početkom 6.st. – imamo već tzv. ANTSKI SAVEZ – u donjem Podunavlju (odatle jedan dio Slavena inkorporira se u vojsku istočno-rimskog carstva – nakon sredine 6.st.) • PROKOPIJE IZ CEZAREJE – oficir u Justinijanovoj vojsci , “Gotski rat” – spominje Slavene u Justinijanovoj vojsci  njegov opis opsade Gotije (Totila) – podatak o lukavstvu slavenskih vojnika (trske – dihalice) • veliki val slavenske seobe vezan je uz avarsku provalu u Karpatsku kotlinu • 567/8. Langobardi uništavaju gepidsku državu i sele u Italiju → prostor ove dvije države zaposjedaju Avari i Slaveni JUŽNI SLAVENI I NASELJAVANJE NA BALKANU

dr.pol.6 i poč.7.st. → vezano uz avarske provale na Balkan i u predalpski prostor povijesni podaci: korespondencija istarskih biskupa sa papom Grgurom (oko 600.g.) – veže se uz provale Avara i Slavena – spominje i da jedan dio njih ostaje u unutrašnjosti Istre, koje je antičko stanovništvo napustilo
1


• •


Balkan (ušće Kupe u Savu – geografski kriterij) podaci za opsadu SOLUNA 6/7.st. – spominje se i naseljavanje Slavena problem SIRMIUMA – Bajanova opsada – migracije panonskog stanovništva u Dalmaciju (životopis sv. Dimitrija spominje Slavene koji spaljuju mrtve i naseljavaju se) pojava Slavena na Jadranu : SALONA srušena 614/15., na temelju groba opatice Johane - opatica jednog samostana, pripadala benediktinskom redu (ženski redovi –sv. Skolastika, muški – sv. Benedikt) rana pojava benediktinaca u Sirmiumu 614/15. natpis na sarkofagu opatice Johane → POSLJEDNJI UKOP U MANASTIRINAMA - kao djevojčica pobjegla iz Sirmiuma (582.) – natpis iz Sirmiuma (danas u Zg muzeju) iz doba opsade

ostava bakrenog novca HERAKLIJA IZ SALONE – upozorava da je na području Salone još u Heraklijevo vrijeme novac imao vrijednost  2. teza o ukopu od strane ? - dosta nevjerojatno  to je potaklo Marovića da predloži datiranje prestanka antičkog života 630. (za Heraklijeva vladanja)  Konstantin Porfirogenet (spominje Tomislavovu mornaricu) –10.st. DAI – spominje da je Heraklije naselio Hrvate i pokrstio ih


• •

628. opsada Carigrada – sudjeluju i Slaveni nakona pada Sirmiuma počinju avarski prodori i slavensko naseljavanje Balkana (TO NE ZNAČI DA AVARI UVIJEK NASTUPAJU SA SLAVENIMA, ali su omogućili totalno povlačenje romanskog stanovništva u gradove, na otoke i u nepristupačna područja) nakon neuspjeha pod Carigradom Avari se povlače isključivo u Karpatsku kotlinu, dok Slaveni ostaju Slaveni se ponovo javljaju u pov. izvorima pred kraj 8.st. (slična situacija i sa Zapadnim Slavenima)

ČERNJAHOV KULTURA •
• •

 • • •
• •

• 1. 2. 

problem nosilaca te kulture je još uvijek otvoren – neki smatraju da je to izrazito slavenska kultura u Erdelju se manifestira tek od 2. pol. 4. st. nema dokaza o kontinuitetu između Černjahova i Martinovke (kraj Kijeva, 6.st.) Černjahov: fibule sa podvijenom nogom i spiralom, keramika dobre kvalitete prema rimskim uzorima (tamna sa rešetkastim ornamentom) tih nalaza ima u području Dnjepra, ali nakon 4.st. odumire i ta kultura (nakon germanske migracije prema jugu) horizont Sintanna – Mures kontinuira u istočnogermanskom materijalu 5.st. keramika odriče slavensko autorstvo te kulture nagli pad tehnološke kvalitete: izrazita, prva slavenska keramika je vrlo gruba i rađena bez lončarskog kola uvjerljivija je teza o utjecaju Dijakovske kulture (kraj Moskve) kao kulture koju vezuju uz Slavene na prijelazu iz prethistorije u historijsko vrijeme jedino što se može identificirati kao slavensko od početka nove ere su gradišta – tip naselja s drvenim palisadama ( naselja bez stratigrafije, vrlo plitka) - kod nas u MRSUNJSKOM LUGU faze: GERMANSKA SLAVENSKA vodeće forme: jednostavne fibule sa podvijenom nogom
2

. PRAŠKI TIP – nema usta.) i slavenske keramike: rimska  krajevi unutra horizontalni (pridržavanje posude) slavenska  krajevi unutra vertikalni (zaglađivanje posude) nalazi kao iz nekropole TIRGSOR radije se pripisuju nekoj grupi u Rumunjskoj koja je imala veze sa Zarubinjskom. od slavenske Černjahov kultura: posude s ručkama (u slavenskoj keramici 9/10. 2. rađena rukom Brenner: migracija GOTA u 1. ukrajinski arheolog) → donosi primjere slavenskih zemunica groblja sa BIRITUALNIM pokopom – tek u Černjahovu su pojedini grobovi s incineracijom mogli biti vezani uz Slavene. ali sa kvalitetnom crnopoliranom keramikom tankih stjenki.st. 2. 3. • 3 . Moldavije i donjeg Podunavlja   ZARUBINJSKA KULTURA • • • • 1.st. st → nekropole (kompleksna nalazišta) ČERNJAHOV keramika DAČKA SARMATSKA fibule s podvijenom nogom – u rimskoj izvedbi sa karakteristično facetiranim gornjim dijelom noge jako romanizirana keramika razlika između kasnoantičke (5 i 6.st. • •   na pojedinim lokalitetima u Ukrajini ide s najstarijom fazom Černjahov kulture (na to je upozorio Hvojka. 3. pol.) kolo – tek u 8. st.st. 4.   • 1.najranije: početak 3. faze: ČERNJAHOV.st. bez drške (grobišna keramika. a ne samim Slavenima 1. SINTANNA – MURES  područje Podnjeprovlja. 2. 4. (tek s pojavom gotičke keramike) keramika je također pretežno grobišna nestaje nakon 400. godine sovjetski arheolozi izvode slavenske fibule 6 i 7. • •    • 1. lokaliteti 6.st. 2.st.st. pod utjecajem autohtonih tradicija) bikonične zdjele – 13.tako se u provinciji Dalmaciji javlja problem razlikovanja kasnoantičke keramike 6. dok je slavenska keramika 6. dovodi do rađanja Černjahov kulture usporedna naselja u Podnjeprovlju: slavenska naselja zatvorenog tipa – GRADIŠTA istočnogermanska naselja otvorenog tipa keramika tipa Černjahov nađena je i na gradištima (Slaveni su je vjerojatno koristili) slavenska keramika: prvenstveno forma lonca bez drške najranija: tzv.st. (gradišna keramika) valovnica se na slavenskoj keramici javlja tek kada Slaveni dolaze u kontakt sa Rimljanima . od fibule s podvijenom nogom slavenska fibula  derivat istočnogermanske fibule fibula s podvijenom nogom – opće kulturno dobro u Europi ekspanzija Černjahov keramike prema jugu je vezana za 2.

st. kaganata nemaju paljevinske grobove 4 . češljasta valovnica mlađa forma – pojava dekoracije: valovnica → javlja se tek u dodiru sa kasnoantičkim tradicijama Kašić: nalazi koji se mogu vezati uz Koman kulturu → enklave romaniziranog autohtonog življa (koje prenosi antičku tradiciju duboko u srednji vijek) 8. god. Rumunjske (vjer. Moravske. (rezultat simbioze s Avarima?) → groblja I. od Dunava) pokazuju slične forme (7.) kod nas: urne iz KAŠIĆA – posve druga forma (isto 7.). – okolica Blatnog jezera (POKASZEPETK) – paljeni pokopi iznad skeletnih → I.st.st. Bona: rezultat migracije iz Donjeg Podunavlja (drugi krak – Erdelj) u migraciji su Slaveni izgubili paljevinski pokop u oko 50.•      PRAŠKA KERAMIKA  datira se prema paljenim pokopima  sve urne na području Češke.

sporo i brzo kolo)  iz toga se vidi da se već u 8. ukrštene valovnice. karakteristično za zapadnoslavensko područje (uz jugoistočno. st. st. ručno)  ukras: valovnica → češljasti instrument češće od urezivanja • keramika MLAĐEG gradišnog perioda:  razlika – profilacija ruba usta → rezultat izmjene tehnologije  upotreba brzog kola i bolja tehnika pečenja • BLUČINSKI TIP (Poulik) • • • • odgovara Bjelobrdskoj kulturi nešto niži trbušasti lonac.st.) 5 . dobro pečen (crvene boje) veliki dio slavenske keramike 7 i 8. kraj 8. često se lome. dok POTISKI rukom drugi tipovi – plitke posude rađene rukom. st. – lonac PODUNAVSKOG TIPA (Eisner) – najveća širina u gornjoj trećini posude.pol. javlja proizvodnja radioničkog karaktera OTOK KOD VINKOVACA • • • • konjanički grob (datiran konjskom opremom). crveno pečen.st.) što dovodi u pitanje taj lokalitet kao rani nalaz) zdjele s uvučenim rubom usta – više karakteristične za Zapadne Slavene u Srbiji (Negotin) – javljaju se nešto kasnije (čak 12-13. pećnjaci – također imaju žigove (na dnu) – lošije rađeni izvana nego iznutra lonci i zdjele s profilacijom na ramenu → velatička keramika • • • • • • • KAŠIĆ – MAKLINOVO BRDO • domaće romanizirano stanovništvo (prije 7.st. nalaza datiran čankastim bizantskim novcem (→ poslije 10.PROBLEM ODNOSA GROBNE I NASEOBINSKE KERAMIKE keramika SREDNJEG gradišnog perioda:  KOLO (spororotirajuće. zaobljeni profil usta (spororotirajuće kolo).st. te staklom • javlja se i rukom rađen lonac – kao dar rođaka pokojniku (posve ritualna podloga) • 8 i rano 9.st. brzo kolo isto groblje: ženski grob iz dr. lonac visok 15cm – vrlo kvalitetno rađen. dok je ovaj rađen rukom (ritualno) po Eisneru – podunavski tip uvijek rađen na kolu. st. st. st. nešto u Makedoniji → jedan od makedon.8. (posebno grobne) je sušen u bogatim grobovima keramička posuda se zamjenjuje DRVENOM VEDRICOM s okovima. iz grobova) radionička proizvodnja → pojava žigova na posudama (plastičnih ili urezanih) → kraj 8. naglašeno rame. – rađene od dobro pečene gline.) plitke zdjele – često se nalaze u šutu bizantskih naselja iz 4. – podjednako se u grobovima javljaju lonci rađeni na sva tri načina (rukom. ali se ne rasipaju (kao keramika 4.

Fettich i Korošec) Bosna: nalazi karolinškog karaktera – koplja s krilcima Golubić: garnitura nakita iz 7. aplike. st. Zalesje. Podunavlje. nemaju više paljevinskih grobova ŽDRIJAC • • • • • • • sporni komad od roga (?) slično u Tagybanji (SZ Mađarska) i SopronKöhida (tu se naselio jedan dio pokrštenih Avara – nakon poslanstva Karla Velikog) “Pločica odmora ratnika” iz Sibira medaljon s likom Avara (?) i Franka (± 800. – 70-e god. • Slavene se može pratiti do Peloponeza (nalaz paljenih grobova u Sparti) • lokalitet Martinovka: 1.st. karakteristične ljudske maske i figure u tom horizontu (posuda potječe iz radionica u samom Carigradu) 3.8.st. vezane su uz tradicionalne komunikacije sjever – jug kod nas je to prostor oko limesa fibule u Martinovka stilu mogu se sigurno vezati uz Slavene pronađene u urnama s pepelom (praškog tipa slavenske keramike) nikada nisu nošene u paru 6 . st. St. bizantske kopče 2. – dat. dijelovi konjske opreme – okovi sa sedla. – bizantski import MARTINOVKA (nakitni stil) 1. kalež nalik na onaj iz Martinovke – Zemianski Vrbovk • • • SLAVENSKE FIBULE • • • • • široko rasprostranjene. st. pozlaćena fibula (slavenska). jedan kalež. pol. Balkan – nalaze se produkti crnomorskih radionica) • nalazi rasprostranjeni duž puta Baltik – Crno more.• paljevinski grobovi: Slaveni u 7 i poč. 6. Malaja Pereščepina • blaga na zapadu ima vrlo malo • na jugu je značajan grob iz Čađavice • u Karpatskoj kotlini ima cijeli niz kneževskih grobova istovremenih s Čađavicom • Biskupija – zlatarska ostava. nakit nastaje uglavnom u radionicama Crnog mora s jakom antičkom tradicijom filigran i granulacija – dominantne tehnike u tom području • uvode polikromiju i rovašenje • u 6. Sjenkov. narukvice proširenih krajeva. ponovo oživljava u tim radionicama filigran i granulacija • oni uvijek rade prema ukusu i potrebama naručilaca (Karpatska kotlina. 7. (vrijedi i za nalaze iz Ukrajine) • u Martinovka horizontu česti su nalazi blaga (rijetki u germanskim nalazima) – Hacki. ali se vezuje i uz slavensku migraciju u 6. st. nalaz matrica od kojih se neke mogu vezati uz Martinovka stil • privjesak za zvjezdoliku naušnicu koji imitira tiještenjem granulaciju – 1. najranije) Biskupija: ostava matrica (iz 7. pol. 7. st.

heterogenost porijekla materijala prije 8. I. 7. matrica za izradu jedne strane naušnice u obliku okrenute piramide (Karpatska kotlina.. privjesci s granulacijom cijeli niz torkvesa sa žigosanim ukrasom na raskovanom dijelu je apliciran filigranski ukras i granulacija Zalesje .st./669.) MALAJA PEREŠČEPINA • • • bizantsko posuđe. dokaz da se radi o zlatu illi srebru na jednoj zdjeli pet bizantskih punci naušnice u obliku lunule. ali je nakit slavenskog tipa tamga – jezičac koji ima životinjske likove – stilizirani plemenski totem BISKUPIJA • • • • stilizirani konj.po svoj prilici trgovačka ostava (iz tog doba su česte i ostave porodičnog nakita) vrlo često dodaci stakla ili staklene paste ZEMIANSKI VRBOVK • • • • • zlatni i srebrni ukras narukvica proširenih krajeva (završeci poput trube) naušnice sa zvjezdolikim privjeskom posuđe nešto malo grublje nego u Zalesju bizantski zlatnici od Justinijana (oko 550. na području Ukrajine se registrira kulturni horizont. 24 kom. imitacija filigrana i granulacije mačevi sa pontskom P-ušicom ČAĐAVICA • • • • • • • • na Dravi. narukvice s filigranom jezičci sa stiliziranim životinjskim parovima bizantska kopča mač sa pontskom P-ušicom (izgubljen) revizija → radi se o muškom kneževskom grobu ne može se tvrditi da je slavenski. st. importi direktno iz Carigrada (na temelju punci) pseudo-kopče bizantske izrade. dvije naušnice zvjezdolikog tipa. kod Donjeg Miholjca torkves. nalik na konja iz Martinovke polukalotasti privjesak s imitacijom granulacije matrice od lijevane bronce. ne može se sigurno govoriti o slavenskim materijalima ZALESJE (bizantske posude i bizantski novac) • • • • • • • • lik ptice skupljenih krila (karakteristika ranobizantske keramike) punca – pečat na plemenitoj kovini. st.• • u 6. kaganat) 7 .. iz perioda vladavine s bratom Heraklijem (oko 668.) do Konstantina IV.

pol. (Vranje kod Sevnice – pokazuje taj tip već od 4. Kaganat problem Keszthely-a i odnosa prema tipičnim nalazima II. kod nas – import ili utjecaj – Rifnik. Kaganata Fettich i Alföldi – iskopavanja s početka 20. st. pol. 6. 3. 4. 9. 5. 2. st. kaganat) KESTELJSKA KULTURA – starija literatura → II. • PASTIRSKOJ MAROS GAMBA SZENT ENDR TOTIPUSZT KISKÖRÖS iz doba I.st. 6. Langobardi prelaze Dunav ženski langobardski grob  naušnice i narukvice su slavenske. 7. 5. st. – nekoliko bliskih lokaliteta – kasnoantičke kopče tipa Keszthely – Dobogo Lipp: objava tih iskopavanja – bez grobnih cjelina ogroman fundus materijala naveo Fetticha i Alföldy-ja da kesteljsku kulturu označe kao supstrat za genezu kulturne slike 8. kaganat se identificira sa Martinovka kulturom Martinovska kultura danas više nije sinonim za I. – lijevane poliedarske 2. materijal (po Hampelu – preuzeto od Lippa): naušnice – konično ? završetak i dvostrani S (karakteristika perifernih nekropola) narukvice obrezanih krajeva sa živ. pol. 10. 6. kaganat. Reggio Emilia) Vinski: 1. st. (?) – košaraste 8 .) prsten s romboidno raskovanom krunicom kopča tipa Keszthely Dobogo (merovinško – kasnoantičko) derivati bizantskih kopči 7. glatki okov sa ćelijama – prijelazno razdoblje košaraste naušnice – oživljavanje tipa u 1. kaganata ima mnogo zlatarskih grobova ZVJEZDOLIKE NAUŠNICE TIPA MARTINOVKA • • • • • • • • • 1. 2. st. st.ČERKUT (Mađarska) • • • • langobardske fibule lijevane s rovašenim ukrasom i meandrom u prvim desetljećima 6. 4. starija literatura → I. glavama. Bled I. st. stilus – igle naušnice sa raskovanom karikom s filigranom narukvice sa šarnirom (anitetična spirala – karakteristika 8. • 1. ali grob nije slavenski (slavenska nošnja rijetko kada ima fibulu i to uvijek samo po jednu) grob iz sredine 6.). već specifična pojava u okviru horizonta I. 2. kaganata Alföldi – Fettich → vezao uz Kutrigure (kao i cijeli I. 3. 8. neposredno pred odlazak u Italiju (?) OSTALI: 1.st. SZ Bosna nakit u obliku cvjetne čaške – mediteranska kasna antika (Narona.

iskopavanja 1951/52. karolinške perle najraniji slavenski nalazi: SI ex-YU nalazi sa prostora pradomovine Slavena – grupa nalaza s porijeklom s Ponta. Baltik. Velesnica (kod Kladova).st. razvoj stilos – igli (Rifnik. dvije fibule iz Caričinog Grada  tzv. “unutrašnji limes” Dalmacija – Istra (Tarsatica → gorska krajina)  tzv. Dravlje) 3. – kao recipijent za relikviju – “kutijice” (Rignik) → Vinski → ketlaška i karantanska kultura (“brakteati” – drugi naziv) 9.st. Peloponez završavaju antropomorfnom ili zoomorfnom nožicom 6. st. katkada motivi kršćanske simbolike 10. pločaste fibule – fibule –“bule” 8. Vojvodina). stoljeće nalik su germanskim istog vremena. 6. – velike naušnice (promjer do 8 cm) sa raskovanom karikom (motiv bukla s filigranom) i jednom masivnom bikoničnom košaricom . st. Tesalija. Pecs → FÜNF KIRCHEN (starija literatura) – slični rezultati – autohtono stanovništvo. Krim.st. (razvijeni oblik – crne. – hipertrofiranje igala (slično i naušnice) 7. Rybakov: “Dnjeparske radionice” → imitacije pontskih radionica)  nakit koji proizvode putujući zlatari (Biskupija) SLAVENSKE FIBULE • • • • Ukrajina. dvobojne – tzv. ali napravljenih u ukrajinskim radionicama (Podnjeprovlje. Grahovo. Balkan. “Alpska klauzura” – nastavak limesa od Tarsatice do Ajdovščine • nalazi slavenskih fibula raspoređeni u regijama u kojima se manifestira rani avarsko-slavenski val  Zagreb – Stenjevac  najzapadniji primjerak (Budimpešta – Csepel) • jedna grupa na Baltiku – trgovina jantarom? • iz vremena druge seobe (Hrvati i Srbi) – nema arheoloških nalaza 9 . 8. vitica s geometrijskim ornamentom • kod nas (mahom slučajni nalazi) naselja: Burgenae (Petrovci u Rumi. Bledski otok itd. – utvrđivanje grobnih cjelina MELONEN PERLE (''koštice lubenice'') • • • • • •  tip karakterističan za avarsko-slavenska groblja od sred.). vezujući ga za autohtono panonsko stanovništvo naša istraživanja – Baranja. – skromnih dimenzija (Novi Banovci) 6. Bled.na kesteljskom području (?) – razvoj – rombično raskivanje karike – bukli (lijevani) → 8. Dubovac. tokom 7 i 8. 5. do kr. igle 6. ali je nožica uvijek trokut ili trapez • dekoracija: rovašenje. narukvice otvorenih krajeva sa životinjskim glavama (jako stilizirane) • • • Kovrig (revizija) – ograničila pojam kesteljske kulture na jedno uže područje.st. i 7.tipične kesteljske naušnice (zrnasta žica oko bukla – tiješeteni bukli) 4. pravilne) muški grobovi – skromniji glatka garnitura (ranoavarski) sa srcolikim okovom (kasnoavarski) perle: višestruke (8.

st. – karakteristična pojava putujućih zlatara. st. st. (vrijeme poslije opsade Carigrada 626. Peloponez. (fibule općenito iščezavaju) u novoj domovini nema tragova proizvodnje (bio je to izgleda kratkotrajni germanski impuls) Fönlak – zlatarski grob.           fibule sa antropomorfnim završetkom noge poklapaju se sa slavenskom migracijom prema jugu (vremenski) Huni kao i svi nomadi ne poznaju lučne fibule. st. god. Matičani (?) – nalazi ne prije 10. Mala Azija nema ih nakon 7. najkasniji). pol . jedan damascirani mač (tip iz pr.) najbolje poznato područje S ex-Yu (svi nalazi duž Save i Dunava – grupa koja se veže uz Martinovku) • migracije – Podunavlje i Karpatska Ukrajina → oživljavaju proizvodnju crnomorskih radionica • 6. jedno u o. St. vrbinog lista. I 8.igle za učvršćivanje kože) tzv. “soljenka” – sa šamanističkim prikazom (dvije životinje oko drva života) slično: Tatabanja. Burnum kao križ – tip križa zapadne provenijencije (Ždrijac) Rudići kod Glamoča (slučajni nalazi): koplje s krilcima. ali postoje imitacije ćelija 10 . motivi su podunavski (njihov produkt su i orlovske kopče) kasnije se proizvode u lokalnim radionicama.• • • • • vrijeme Heraklija – 1.st. st. jedini primjerak nema ulaganja (inače karakteristika 6. 7.9. jedan romboidno raskovan prsten. matrice: Biskupija. Pančevo  Pančevo: tipični bizantski jezičak (matrica) – po koncepciji / rozeta u centru jezičca –reminiscencija monograma • zlatari avarskog kaganata – prvenstveno iz redova romaniziranog stanovništva • avarsko zlatarstvo formirano tek na Crnom moru • SOPRON KÖHIDA • • • • • • lubanje goveda – obično u vrhu ili dnu groba (ostaci sanduka) Török smatra da se radi o goveđim kožama s glavom kojima su sanduci pokrivani (dokaz .7. HIJATUS (7. st. (vrijeme kad su Slaveni mogli proći kroz avarsku državu i naseliti svoj teritorij (oko 30-ih god.) iz tzv. pol. nova istraživanja na području Raše (?) ne donose nalaze prije 10. germanskih fibula).) Hauptmann – prvi iznio tezu o izvještaju Konstantina Porfirogeneta → 1. st. Ždrijac. Poljska i Ukrajina) Marejetić – teza o doseljenju krajem 8.pol. posude (grobne) SLAVENSKE FIBULE (PODJELA): 1. st. Bijele Hrvatske – Galicija – danas ist. Sisak. npr u Ukrajini i šire se prema zapadu i jugoistoku u Podunavlju ima svega nekoliko primjeraka Tesalija. također i Avari djelomično rađene u pontskim radionicama.

      dnjeparski tip: sa antrop.) najveća širina u gornjem dijelu. 3. jedna fibula. groblje. pređica. Budimpešta Grčka: Olimpija. Nea Anhialos. 2. Kiskoros-Vagohid. proizlazi iz praške keramike u Sarata Monteoru sve urne rađene su rukom bez kola izuzetak je nalaz u urni s rakom (četvrtastom ili oblom). vezano za Ukrajinu)  Csakbereny – jedini primjer (neobjavljen) te fibule izvan Ukrajine // iz Vrbasa kopča sa stiliziranim oblicima dnjeparskih fibula fibule sa zoomorfnim završetkom noge zupčasti ukras simplifikacija ornamenta ide sve dalje kod pojedinih primjeraka su plitko urezani koncentrični krugovi na kraju su potpuno izolirani i napokon prerasli u punktiranje posebna su varijanta su fibule s malo životinjskog stila – cijela je nožica najčešće splet životinjskih protoma (?) vezane su za dnjeparski prostor. Suuk Su. Velesnica (kod Kladova). nožić. Caričin Grad – 2 primjerka. obično na vrhu ili nešto iznad urne fibule s nogom u obliku LIRE – tip PASTYRSKOJE – razvile su se iz forme s ptičjim protomama 11  1. Diničani (Titov Veles) Ukrajina: Martinovka. Hacki.    • • • 1. st. Sparta Mala Azija Köln (zbirka Dierghart) Tisabura (rumunjski Banat) – fibula. Dobogo. otok Csepel. nogom i konjskim protomama (glatke i bez ukrasa. Stenjevac – najzapadniji nalaz. okolo je zasuta s dosta pepela. primjeri grobnog ritusa kod Slavena SARATA MONTEORU (Oltenija) . često bez ukrasa urezane horizontalne linije. isklj. narukvice proširenih krajeva nikada nisu nađene u paru (Pastyrskoje – Ukrajina) (Suuk Su – germanska nekropola na Krimu) nalazi s područja Rumunjske: najraniji slavenski historijski nalazi. Sjenkov Krim: Suuk Su Karpatska kotlina: Szeged-Csengele. 7. Novi Banovci. 2. 4. Pastyrskoje. 6. 4. • • •      • . 2. 5. ugljena i slično unutra su kosti i ostaci opreme. u urni ili bez nje HLINCA I (Moldavija) – najranije slavensko naselje iz 4. 8. 5. 3. oko 1300 grobova – paljenih. dva para naušnica Kotofeni de Jos – vrlo luksuzne naušnice s filigranom Maros Gambas je samo imitacija ovog nalaza i pojednostavljenje ovi svjedoče o lokalnoj proizvodnji (Maros Gambas) fibule dnjeparskog tipa su lokalni proizvodi. 10.   9. naušnice nađena je samo jedna fibula – nije germanski grob tek se indirektno može govoriti o Slavenima Maros Gambas: groblje – drugi nalaz. BALTA VERDE (Moldavija) –dva paljena groba Transilvanija – grobljanski kompleksi lokalitet POPINA (Bugarska) – ima elemente slavenske naseobine HISTRIA – na Crnom moru urne su većim dijelom rađene rukom i odgovaraju oblicima PRAŠKOG TIPA (7. st. izvoz u Karpatski kotlinu nalazi: ex-Yu: Dubovac. Malaja Pereščepina.

– 1150 (?))  lončarsko kolo BLUČINSKI TIP. st.. razdoblje Moravske države. profiliran. loše pečeno osim Rumunjske.st. i poč. bez kola i naglašenog ruba usta STARIJE GRADIŠNO (650.   2. jedini siguran primjer paljene nekropole koja se mora pripisati Slavenima kod nas nije bilo praškog tipa keramike ni paljenog groblja 12 . • Poulik: do sred.sred. vrlo skromni naseobinski nalazi 3. i 8. do slavenske migracije (do kraja avarske vlasti) vrlo rana keramika (u Čehoslovačkoj je skoro i nema) keramika PRAŠKOG tipa.  u ovom stupnju se poklapaju Poulikov i Eisnerov stupanj 1. s. st.) SREDNJE (800. pol. duboka horizontalna linija i okomiti ubodi ispod vrata. promjena izrade keramike). – 950. (odvajanje Slavena od Avara. samo fragmenti keramike rukom rađene posude – nisu praški tip. groblja sa paljenim ukopom (kao u Rumunjskoj) 2. st. s valovitim linijama izvedenim instrumentom (od Avara do 850. onda nastaju migracije • ponovo se bude romanizirani utjecaji – to smatra rumunjska arheologija • sve fibule iz Rumunjske (osim Cotofeni de Jos) su slučajni nalazi • u jednom skeletnom grobu bile su dvije fibule praćene zvjezdolikim naušnicama (ipak to nije germanski grob iz 2. 7. (kad već postoji kolo) imamo ručno rađenu keramiku – grobni ritus je vrlo konzervativan slavenska nekropola u Kašiću: tu je nađeno paljevinskih grobova.kaganata • SLAVENSKA KERAMIKA • • 1. Avari i Slaveni nisu.Poulik i J.. od metala ništa. . Gepidi prestaju politički postojati i inkorporirani su u avarski savez I.sa Slavenima u Rumunjskoj se može računati do 9 ili 10.  3.Eisner → kronologija slavenske keramike Eisner: PREDGRADIŠNO DOBA – od pol. st.st) češljaste ukrašene valovitom linijom vrlo gruba keramika s komadima kalcija. horizont praške keramike. grobna keramika. 6. nepročišćena glina.st. 10. nizak lonac.)  duboki urezi  doba Moravske države MLAĐE (950. 800. – 800) paralelno su lonci na sporom kolu. • • • • • • • u cijelom nizu grobova 8. ide do 800. J. PODUNAVSKI i POTISKI TIP. ostaju još Gepidi – kasno 7. st. neukrašene s vrlo naglašenim rubom (po Eisneru i Pouliku tek poslije sredine 9.st. rani feudalizam • ova kronologija vrijedi za Češku i Slovačku 4. Bugarske i par komada iz Olimpije. 7.  567. – II. Kaganat  Csallany – teza o kulturnom kontinuitetu Gepida u 7. 8.

u Slovačkoj postoji horizont groblja na kojima odumire nomadski ritus (sve manje konjaničkih grobova) u istočnoj Slovačkoj ima grobova tipa PRŠA-VERNOLAKOVO izrazito nomadskih počinju se formirati krajem 8.st karičice s navojem pojava većeg broja naušnica u ženskim grobovima najčešće upletenih u kosu pripisuje se slavenskom etnosu (grob 373) kraj uha se nalazi mala karika.st.st nije poznat ni logičan pojasasta valovnica → ostatak iz rimske kućne keramike (ima je u Istri) – ovi su ukrasi iz Kašića nastali pod utjecajem lokalnog lončarstva (romanskog) Materiza (Nin) Stankovci (Benkovac) – zidane grobnice u rimskom stilu sa slavenskom keramikom i grubim imitacijama kasnorimskih vrčeva i amfora -u Bosni ima niz rimskih vila koje su adaptirane.st u zapadnoj Slovačkoj. najkvalitetnije su posljednje – to je karakteristika Slavena od Poljske i Ukrajine sve do Jadrana dugmeta-praporci.Sós – POKASZPETK skeletni 7. TUROVO. vrlo konzervativna. 11.st.• • • • • • • • • u samom Kašiću postoji skeletno groblje 8.st. 10. sa Blatnog jezera: paljeni i skeletni grobovi.) biritualni slavenski ukop kod nas u 9. nalaze se i u kasnijim slavenskim grobljima keramika sa žigosanjem avarski grobovi nemaju više pari naušnica gruba keramika u grobovima. nomadski (dolje) skeletni (muški) + urne (ženski) 8. garniture s pojavom ljudskog lika. sve su češća groblja bez ukopa konjanika s vrlo luksuznim kompletnim garniturama sve češće su grobne konstrukcije od dasaka i baldahin.st. grubom pseudo-granulacijom. nisu raniji od sredine 8. (dolazak Slavena. s Hoenberg tipovima. poč..st. i traju do prvih decenija 9.st. dobiva pečat na dnu posude. gornja vremenska granica: garniture tipa BLATNICA s motivima ljiljana. s tim da žene čuvaju svoj grobni ritus  ništa se sigurno pomoću keramike u srednjem vijeku ne može datirati    AVARSKO-SLAVENSKI HORIZONT • • • • • • krajem 8. porijeklo pečata nije poznato 13 . prvenstveno u ženskim grobovima NOVE ZAMKY. s grubom keramikom kao slavenskom – no to sve još nije sigurno iz Mađarske.st. NOVA BISTRICA NOVE ZAMKY • • • • • • • • • • • • • • • • • počinje sredinom 8. naglo osiromašenje figura je još u funkciji ornamenta bez posebnog sadržaja u ženskom nakitu se polako diferencira slavenski etnikum karičice s dvostrukom S petljom iz koje se razvija slavenska S karika 9. st.. te 6. degeneriranim biljnim motivima na kopčama pojava nekompletnih garnitura s jednim jezičcem. par stotina A. rađena rukom izuzetno kasno rukom rađena keramika nalazi se i u izuzetno bogatim grobovima krajem 8. (gore) tumači to egzogamijom.7. iz seobe naroda paljena nekropola bi se morala datirati u 7.st.st. vrlo rijetka pojava lijesa najranije su garniture sa grifonima i motivima borbe životinja.st. Moravskoj i SZ Mađarskoj dolazi do zapadnih utjecaja polako se formira slavenski etnos. a iza nje sve druge naušnice.

nakon propasti avarske države (zlatni nalaz iz Požeškog Brestovca) u 9. paralele na Ptujskom gradu 14 . sablja (nema oštrice. Bačkoj…  • od nakita treba izdvojiti ZVJEZDOLIKE naušnice  tip koji potječe iz kasnorimskog repertoara. palaš ima oštricu) ima veći broj karičica.  • nalaze se na kvalitetnije rađenoj keramici vrlo rijetko na samom kraju 8.st 4 konjanička groba stremen s pločicom.  u groblju HOLIARE nalaze se uz materijal 8.g.8.st – hazarskim prodorom objavljeno je kao slavensko groblje 1.   2. bombasti avarski lonac žute keramike PILISMAROT – BASAHARE. s lunulom.st. ZWÖLFLAXING         • profil zdjele naglo odsječen  slične zdjele u Moravskoj datirane u 9.st. nikad se ne javlja s glatkim okovima. (početak)  najčešće je lijevana.• • •   1. višestruke perle čudne naušnice rombičnog presjeka.st. na žutoj keramici se pojavljuje slikanje  to bi trebalo biti vezano uz hazarski prodor. kasnoavarske naušnice Brodski Drenovac se vrlo često veže s ketlaškim krugom zbog para naušnica.pol. kneževsko imanje  slučajni nalazi kod nas. pol.st. javljaju se niski trbušasti lonci i vrlo rijetko zdjele vrlo česta avarska žuta keramika boce s izljevom postoje dva mišljenja o putu kojim je ova keramika stigla u Karpatsku kotlinu potječe iz Sedmorječja u Centralnoj Aziji i ovdje stigla u 8. to nije dosta sigurno karičica sa dvostrukim S .st. palaš – jednosječno oružje mnogo oružja: palaš .st. groblje je refleks jednog naselja – refugija. koji je preko Bizanta i pontskih radionica došao na područje Martinovka horizonta i u lijevanoj varijanti trajao sve do 10.st. već samo uz okove s grifonima novi priliv nomada koji se sa sjevera obišao Karpate došlo sa hazarskim prodorom niz donje Podunavlje smatraju da ove boce rade Slaveni žuta keramika prati forme metalnog posuđa javlja se s lijevanim garniturama u vrijeme kad avarska groblja postaju naseobinska  forma je najvjerojatnije došla krajem 7. SOPRONKÖHIDA. mora da su tamo stigli oko 800.st – POHARSKO. specijalno u JI Mađarskoj. i trebalo je više od jedne generacije da se rezultati preuzimanja pojave u grobovima  u 2. naročito u dječjim grobovima u 8.9.st stremenje u grobu se ne može vezati za Slavene jaje je vrlo čest prilog. u muškom grobu “vrč” koji podsjeća na rimsku provincijalnu keramiku nalaz jezičca stila Blatnica cijelo groblje je nastalo u trajanju jedne i pol generacije. imitacijom granulacije  praćene su torkvesom – ponovo se javlja na periferiji područja •       •  32 groba u BRODSKOM DRENOVCU (kod Slavonske Požege) – povezuju se s prodorom nomada u 9.

st. karike s granuliranim privjeskom ili imitacijom granulacije. u grobljima na području Kašića. na svim mogućim fakturama  pečati se javljaju na keramici krajem 8. sa kuglastim šupljim privjeskom 2. problem lena. veže se uz Pribinu i njegov specijalni status u Franačkoj. 30-50cm izvan skeleta prekrivanje skeleta goveđom kožom na kojoj je preparirana glava pravih paralela za taj ritus nema ovo je groblje ušlo u literaturu kao slavensko groblje 9. odavde se razvija karantanski tip iz rane ketlaške kulture s lančićima koji vise s karika 15 .st. te zapadno od Blatnog jezera (Szalavar. karike sa spiralnim koničnim dijelom 3. ukrašenom koncentričnim krugovima: Fischputzmesser – nož za čišćenje ribe ima ih kraj Nina (Ždrijac).st.st noževi s dugom koštanom drškom. dok u Slovačkoj prevladava nomadski ritus i nomadska oprema (vežu ih uz ekspanziju hazarskog kaganata) – povezuju i Brodski Drenovac s različitim interpretacijama u drugim grobljima na području Transdanubije od Györa do Mosonya. Karantanije  naušnice: 1. puhane moravske perle s početka 9. 8 do poč. vazalstvo.st. dekoracija valovnicom i paralelnim linijama: ukras koji se sreće od 8 – 12.. ostruge … neobični grobni ritus: lubanje rogate stoke su nađene u rakama. Moravske. specijalno ratničkih grobova. vrlo jednostavne  u Sopronköhidi je taj tip naušnica vrlo čest  posebna karakteristika slavenske nošnje je veći broj karika na jednom uhu i taj se običaj može pratiti sve do 11. karike sa jedva naglašenim koljenima (ostatak od avarskih naglašenih koljena) 4. neobične. • BILISICS – mađarska Baranja tip naušnice od bronce koji se javlja od poč.st.st.st. najvjerojatnije su bile upletene u kosu  tip naušnice s petljom  konična naušnica. Fönekpuszta te Sopronköhida kraj Soprona) postoji problem avarskog kontinuiteta nakon sloma avarske države u 9.  kalupi – smatraju da su to gepidski majstori u avarskoj službi – nema nekih osnova (Fettich i Csallany)  grob sa kalupom – Fettich ga uvijek interpretira kao gepidski  •                   groblja tipa SOPRONKÖHIDA i FÖNEKPUSZTA – pod jakim franačkim utjecajem Sopronköhida obuhvaća svega dvije generacije s koncentracijom muških. odnosno vojne službe u istom su položaju kao moravski knez Pribina blizak je grobljima kao što su DONI VESTONIC javljaju se posljednji ostaci kasnoavarskih garnitura – jezičak s motivom ljiljana.st specijalno u ženskom nakitu ima čvrste veze s Moravskom i Karantanijom ima pokop u sanduku pod franačkim utjecajem karolinško oružje: koplje s krilcima. ali ne spiralna već lijevana s petljom  karike s petljom i kuglom koja je zatvara. kasnije se ustanovilo da se radi o nečem drugom – govori o ukapanju avarskog etnosa u određene forme franačke države: pokrštavanje. pa sve do 13. Blatnica stila višestruke perle koje se javljaju krajem 8. Biskupije. 9.

pol. već da ga treba okrenuti naopako i nositi na palici kao “bunčuk”  ali: dekoracija tako gubi smisao.st • postoji vrlo luksuzna nakitna proizvodnja u tehnici filigrana i granulacije • oko 60-ih god. kasniji tuljac)  čekićaste sjekire  Klapmesser – noževi na sklapanje. ostruge su kasnije)  Ösenspörn – ostruge s ušicama  Nietenspörn – ostruge sa zakovicama  o starosti se ne može suditi sasvim točno: one s ušicama ne moraju nužno biti mlađe  karolinška koplja s krilcima: krilca se javljaju još na merovinškom oružju (Karlo Veliki nekoliko puta zabranjuje izvoz oružja iz Franačke u barbarske zemlje)  keramika je vrlo brojna u grobovima – slavenska keramika koja se javlja na vrlo širokom prostoru  nešto je veća od one poznate iz drugih grobalja • grob 48 u Sopronköhidi:  uz grob je nađena Salzbechalter (solnica) – načinjena je od roga u jednom komadu  Ribakov – ne radi se o solnici. ŽDRIJAC te jedan primjerak nepoznatog porijekla • • nakon sredine 9. a s kulturom i proizvodnja nakita  mnogo sličnosti sa starohrvatskim nakitom 16 .9. osim toga. TATABANYA. s Bjelobrdskom kulturom (datirana je bizantskim novcem) • neki smatraju da Bjelobrdsku kulturu treba nešto spustiti.st Velika Moravska cvate.st –poč. ovi su nalazi uvijek nađeni uz pojas mrtvaca  ima i rupicu kojom se pričvršćava za pojas. u 9. izrazito slavenski inventar u ranim slavenskim grobovima. ali je ta vrlo rijetko sačuvana  na Sopronköhidi ima strelica oblika lastinog repa s tuljcem za nasad (raniji primjerci imaju trn.st. 9. prvenstveno ostruge: dosta jednostavne. željezne s trnom (što je trn duži.st ima ih u svim grobovima  najvažnija je karolinška oprema.st oružja u grobovima više nema Staro Mesto – avaroslavensko groblje koje odumire nakon propasti avarske države • naušnice sa spiralnim završetkom su češće na periferiji Karpatske kotline i starije su nego što ih je Hruby stavio. (važne su jer se pretpostavlja da se od njih razvila prava slavenska S karika) • u Velikoj Moravskoj – O karika • inače se pretpostavlja da se S karike javljaju tek polovinom 10. kasnije se koljena pretvaraju u jagode  ova se groblja vežu uz groblje HOHENBERG u Austriji  tu i u groblju KRUNGL se nalaze takve naušnice (pojavu S karika trebati će sniziti bar stotinu godina)  lančići završavaju ili pločicom ili perlicom.10. ali važno je vidjeti da se nose u Velikoj Moravskoj još u 9.st.st. to ne odgovara povijesnim činjenicama • drugi spuštaju cvat velikomoravske proizvodnje u dr. ovaj način dekoriranja poznat je samo s nekoliko primjeraka: SOPRONKÖHIDA. misionari. dolaze bizant.. ovdje su O karike prekasno datirane • pojava bizantskog nakita je prekasna: kraj 9.

– odlazak Langobarda u Italiju (tih 168 godina je razdoblje Velike seobe naroda) od 568. pokazuje sasvim drugačiju sliku u materijalu početkom 9. st. Ždrijac – grobovi i vladajućeg sloja i seljačkog stanovništva dok grobove vladajućeg sloja karakterizira karolinški import: mačevi i ostruge.-10. Srbiji. ima još nekoliko grobova iz vremena prije 9. niti oružja ponekad se u dječjim grobovima nalazi prilog hrane ili jaje.st. potom višestruke i puhane perle puhane perle se javljaju još krajem 8. keramike više nema 17 • • • •                .st (npr.         četverojagodne naušnice s granulacijom koja je grublja od one iz biz. seoba pada oko 630. st. nakon formiranja Samova saveza i nakon poraza Avara pod Carigradom. i poč. 3.st. vezana su za crkvenu arhitekturu PERIODIZACIJA HRVATSKIH GROBALJA 1.st.9. Vlasi u ist.) bez crkava (9. ovi se nameću kao vladajući sloj iako seobe počinju 375.st.9. završen proces kristijanizacije. Radionica pojava granulirane dugmadi na odjeći višebojne karolinške perle: crne s žutim. 2. a to obavljaju benediktinci preko Italije nema više kneževskih grobova. Stankovci – 8.st.11.: razdoblje stalnog naseljavanja Slavena ilirsko romanizirano stanovništvo se asimilira se sa Slavenima osim nekih ilirskih enklava (npr.) groblja uz crkve (10. te se grobni inventar sasvim mijenja proces je završen s franačkom misijom u našim krajevima. osobito na centralnom Balkanu u selu Kašiću nađene urne – kronologija se može utvrditi samo na temelju horizontalne stratigrafije moralo bi se datirati u 7. . samo na području sjeverne Dalmacije imamo nalaze iz 7. razdoblje 9. zajedno s Avarima nakon pada Sirmiuma put im je otvoren 2. (fibule Sintanna-Mures) 568. Albanci) nakon Martinovka horizonta na ex-Yu području nema tipično slavenskog materijala. U ex-Yu se nalazi prvi put pojavljuju oko 400. do Turaka) glavni prodor Slavena pada u 2.st.st u Moravskoj su česte lunulaste naušnice na kojima visi puno lančića mačevi: kasni imaju vrlo veliku nakrsnicu i sasvim zaobljenu jabučicu (ranija je trokutasta) u Hrvatskoj je vrlo česta narebrena jabučica velikomoravska groblja – imaju vrlo veliku gustoću ukopa i za razliku od dalmatinsko-hrvatskih.st. 6. • • • • • pretkršćanska (do 9.st. Biskupija) Kašić (Maklinovo brdo) groblje iz 8.st. dotle se u drugim grobovima nalazi izuzetno siromašna oprema sjeverna Dalmacija je bila manje bogata nalazima iz 9. pol. u vrijeme Heraklija.8.st. st.st. kneževski grobovi u Biskupiji su datirani bizantskim novcem u dr. ne datira ih se preko pol.pol.st puhane su perle proizvod karolinške staklarske industrije. sa zidanim grobnicama Biljane Donje i Materiza kod Nina. . .g. Ždrijac kod Nina koje traje do u 9.11.

apo drugima neki sirijski red  najranije crkve su šesterolisti  potom nastaju male longitudinalne crkve  groblje u Stankovcima kraj Benkovca sa zidanim grobnicama  kod najstarijih grobova obzid je od neobrađenog ili poluobrađenog kamena postavljenog na nož .st. u prostoru između rijeke Odre.  u to doba su još uvijek groblja koja nisu uz crkvu  od kraja 10.st.st. pol. Baltičkog mora. bili naseljeni u srednjoj Europi V. želja za boljim životom • 18 • . u Dalmaciji se javljaju domaće radionice nakita koje rade po uzorima na bizantski nakit  područje gornjeg toka Cetine postaje radionički centar  tehnike su najčešće filigran i granulacija  u svemu prevladavaju naušnice kao omiljen nakit Slavena  nakitna proizvodnja je poznata iz 9. 11. L.pol. Rižinice kraj Klisa)  po nekima su tu bili benediktinci.2. ne može se sa sigurnošću odrediti Slaveni i Skiti – željezno doba Herodot spominje pored pravih nomadskih Skita još i neke zemljoradničke Skite na Dnjepru – možda su to Slaveni ? (zašto bi Skiti kao nomadi odjednom postali zemljoradnici ?) Seoba Slavena u 2.11. pa i 1. Dona i Karpata Niederle pretpostavlja da su Slaveni već od kraja 2.. nema dokaza o kontinuitetu lužičke kulture do dolaska historijskih Slavena u 6. a uspjeli su se tamo zadržati sve do migracije Germana Nijemci pripisuju lužičku kulturu jednom narodu koji su zvali sjevernim Ilirima čvrstih dokaza nema ni za jednu teoriju. sigurno je da su Slaveni početkom nove ere i prije naseljeni uz Vislu. gdje ih spominju Tacit i Ptolomej.n.  najranija arhitektura u Dalmaciji nakon pokrštavanja. unutrašnji: velik porast stanovništva. dolazi do organizacije župa. gradnje crkava te stvaranje groblja oko crkve  ta groblja traju sve do dolaska Turaka u 16. NIEDERLE (slavenske starine) Slaveni u neolitiku i u njemu najbližem dobu • • • evropska kolijevka Slavena do seobe poslije naše ere je iza Karpata. i u 1. vezana je isključivo na kasnoantičke ville rustice i ranokršćanske objekte  potom se adaptiraju termalni objekti (npr. potreba za novim obradivim površinama. tisućljeća p.e. kao da imitiraju kasnoantičke grobove iz 6.st. ali što od tamošnjih kultura prije nove ere pripada Slavenima.st. ali nema direktnih dokaza za to Slaveni i lužička kultura • • • • poljski arheolozi uglavnom pripisuju lužičku kulturu Slavenima koji su već u to doba bili tamo naseljeni.Hojka smatra da su protoslavenski volinski i kijevski zemljoradnici nosioci tripoljske kulture (mlađi neolitik). nastaju velika komešanja i pokreti među Slavenima iza Karpata (izvještaj iz tog vremena daje Julije Kapitol) • ta kretanja jačaju i nastavljaju se sljedećih stoljeća sve do 7.st.pol. st. 10. • uzroci: 1.st.

Bugari. tek bi daljnja istraživanja mogla to potvrditi 1. nalazi se velik broj kurgana koji su proglašeni skitskima. a zatim i snažni gotski utjecaj koji je ostavio tragove i u jeziku Slavena mogile: u ranije doba su niske. dio Grčke i njenog arhipelaga 3.st.st. 2. su vrlo siromašni – uglavnom predgradišna keramika. Avari Rasprostranjenost Slavena u 7. a kasnije sve više (20-30m) posebno velike su u Rusiji krajem poganskog doba. ISTOK – do ušća Dnjepra i Dona. • iako točno znamo gdje su Slaveni naseljeni. ali još uvijek ne možemo sa sigurnošću odrediti koje im skupine spomenika pripadaju Černjahovska kultura – nekropole s paljevinskim i skeletnim grobovima 3 / 4. vanjski: nastajanje stranih etničkih grupacija – Bastarni.2. sve do mletačkog prostora 4. ne živi na konjima. ima u srednjem Podunavlju (Panonija . ali ono nije skitsko. Goti. na Balkan prelaze od početka 6. Skiti. do 8. arheološki materijal od 5. ZAPAD – preko Labe i Sale do područja gornje Majne duboko u Alpe. Alpe) gdje dolazi s hunskim i avarskim materijalom (Keszthely) • na sjeveru uz Dnjepar u šumovitom Volinskom i Kijevskom kraju. susrećemo i spaljivanje • zaključak: u skitsko doba u južnoj Rusiji postoje dva razna skitska elementa: pravi iranski nomadski narod u stepama i starosjedilačko domaće stanovništvo u krajevima iznad stepa  to stanovništvo su Skiti pokorili i izmiješali se s njima. uz proizvode skitskog i grčkog karaktera – no ni tu se ne može sa sigurnošću reći da su to Slaveni. spominju se na izvorima Drave i Mure. kurganima dolazi samo skeletni ukop.st.st.st. npr.st. materijala koji se može pripisati Slavenima 6 i 7. kod nas Pribidrugova gomila na Braču. no većina drugih je pripisuje onim Gotima što su na prijelazu 2/3. ima drugu keramiku i karakterističan materijal. SJEVER – do obale Baltika JUG .veći dio balkanskog poluotoka. Karpata i oko srednjeg Dnjepra. doselili u to područje od tada se među Slavene širi iz crnomorskih emporija i rimski utjecaj. Slaveni u rimsko i gotsko doba • • • • •     • u vremenu 1. već na zemlji koju obrađuje.st.st. još uvijek nije sigurno utvrđen (Niederle to objašnjava siromaštvom tadašnje slavenske kulture i selidbom) • paljevinski grobovi pod niskim mogilama • nešto više arh. Slaveni su sigurno naseljeni u području iza Visle. – 4. mogile u Zeti i kod Prizrena prazne mogile: kenotafi ili stražarske mogile Sutton Hoo prilozi u većini mogila do 10. grade zemunice i velike gradine za obranu. st. pa se taj period i naziva doba kurgana takvi visoki kurgani su vjerojatno utjecaj nordijskih pogrebnih običaja kod ostalih Slavena susreću se velike mogile kod značajnijih ličnosti – tzv. kneževske mogile. no materijal iz njih pokazuje znatna odstupanja u odnosu na čisto skitske kurgane donjodnjeparske i kubanske stepe • razliku pokazuje i ritus sahranjivanja: u pravim skit. Hvojka je smatra slavenskom. cijela srednja Rusija sve do gornjeg Dona i Dnjepra • 448. Heruli . dok u ovim sjevernim od 4. Prisk spominje Slavene na srednjem Dunavu • 595. a u Češkoj i Podunavlju i gradiška 19 .

skeletni ukop se najprije pojavljuje na Dnjepru (u grobovima černjahovske kulture 4 i 5. Huna. pa se u tamošnjim mogilama nalazi i bogatiji materijal koji pokazuje utjecaj skandinavskih Rusa koji su od kraja 8. Mezopotamija) 3. st.st. a negdje i u 12.) pod utjecajem Rimljana.st. 7. do 11.st.• • • • • 1. 9.st. – bedem hrastove konstrukcije na tri kata na Balkanu se vrlo rano grade kameni zidovi po rimskom uzoru Ostave sve poznate ostave iz prvog tisućljeća sadrže proizvode stranih radionica i stilova. Buga. najčešće kružne. 3.st. st. spaljivanje traje sve do 10. druga orijentalna grupa (Sirija. 2. na visinama u nizini okruženo vodenim jarkom dva ili više redova bedema koji su najčešće zemljani s kolcima.). po nastanku mogila groblja niču oko pretkršćanskih crkvi ili podalje od njih – ravni grobovi na redove krajem prvog tisućljeća Slaveni su naseljeni na vrlo velikom prostoru te više nisu jedinstveni. Podunavlju (7. 6. •       u Rusiji se spaljivanje zadržalo do 12. npr.st. . u Podunavlju) počinje već i ranije (7. . krstarili Rusijom sve do Crnog mora i Kaspijskog jezera (mnogo importiranih nordijskih. a zauzimaju prostor od zapadnog Buga na istok prvobitni ritus sahranjivanja kod Slavena je spaljivanje pepeo se sam ili u maloj posudi zakapao u niskoj mogili. tek od 10. 5. Avara. Karpata i Krkonoža južni Slaveni: Slovenci u alpskim predjelima sve do Salzburga Hrvati u primorsko-dalamtinskom području Srbi oko Bosne. Rusi su držali u svojim rukama i trgovinu sa Hazarima)  takve su mogile kod Gnjezdova blizu Smolenska i kod Černjigova s pokrštavanjem nestaje postepeno i spaljivanje.st. nordijska • 20 . drvene kule i palisade Bjelgorod – gradina iz 10.st. a potom i franačkim definitivan prijelaz sa spaljivanja na skeletni ukop dolazi s primanjem kršćanstva skeletni ukop u Velikoj Gorici javlja se u 8. Drine i Morave Bugari iznad grčkog pojasa od Soluna do bugarskog zaljeva istočni Slaveni: niz plemena koja su jednostrana sve do 12. a drugdje se zadržava još dosta dugo – unutrašnjost Rusije 12 – 14. i 8. a i podizanje velikih mogila – no taj proces ne teče usporedno kod svih Slavena negdje (npr. dijeli u 4 grupe: 1.st. već je do izražaja došla diferencijacija započeta još u pradomovini zapadni Slaveni: češka plemena u Češkoj i Moravskoj slovačka plemena oko malih Karpata srpska plemena oko gornje Majne i u Sudetima plemena oko Labe i Odre poljska plemena između donje Visle. prva orijentalna grupa 2. 10. počinje domaća izrada imitacija • Niederle sve ostave od 9. 4. Velika Gorica) i Baltiku i to najprije pod rimskim i avarskim utjecajem .st. 8. ali i orijentalnih proizvoda – skand.. Retra – svetište Svarožića – Redigoste Gradina • • • • • oblik ovisi o konfiguraciji tla.

sjedeći .st . st.nasljeđe rimske opreme na Orijentu karičasti oklop u obliku duge košulje Slaveni su bilo direktno.) • u Rusiji se susreće i ukop u čamcu (nordijski utjecaj) ili na saonicama • položaj tijela u mogilama: opružen na leđima ispruženih ili zgrčenih nogu.noge na istoku. oružje se rijetko stavlja u grobove koplje od 6. ponekad položeni na dasku ili okruženi kamenjem. u drvenoj komori pod kurganom • u 10. st. – 11. St. 11. • • 5. u principu. • • 4. iz više segmenata. okrenut prema istoku • orijentacija: u principu . “bez oružja”) – imali samo kratka koplja i štitove dolaskom u nove zemlje u doticaju s novim susjedima bogati se i slavensko naoružanje. slabo istražena i slabo poznata zemunice više ili manje ukopane u zemlju prostorija za stanovanje i predvorje – kosi krov od granja. st. u središtu ognjište ili peć sojenice – dosta ih ima u sjevernoj Poljskoj stanovi poglavica – kameni temelji i zidovi od greda. – koničnog oblika. pod kurganom. s tuljcem na zapadu od 9. ali pod kurganom • ukop na nivou tla. 3. i 11. slame ili trave. – drveni kovčeg • neki su Slaveni (npr. slabo naoružani car Konstantin ih naziva ethne aopla (grč. st. i 7. st. jedna velika i više manjih prostorija – tokom 9. st. st. bilo posredstvom Germana preuzeli orijentalni karičasti oklop (oklop i šljem kneza Voclava) – sveti Vid u Pragu šljem također od 10. mnogi slavenski knezovi pozivaju strane graditelje koji im grade kamene dvorce (franačke. drveni štit bademastog oblika okrugli štitovi – na sjeveru vikinškog porijekla. ali u 10. – korica od metalnih ploča . st. željezna. koplja s krilcima na tuljcu štit 10.4. mogila nema • Rusija – ukop u jami. oblaganje daskama. • Slaveni u 6. st. a potom ga donose u srednju Evropu) Vid kod Metkovića – gotski šljemovi bojni nož Slaveni ga rijetko imaju (kod nas . bizantska • zapadni i južni Slaveni – ukop u četvrtaste jame. a na Balkanu bizantskog oklop susreće se kod Slavena od 10. i 10. bizantske. Hrvati – 8. preuzeto od Germana (Goti imaju takve šljemove još za svog boravka na Crnom moru u 3 i 4. nordijske) dvor bugarskog cara u Abobi – Pliski – orijentalna kamena građevina poganska svetišta – Svantevidov hram u Arhoni na otoku Rigenu – na samom rtu četvrtasta zgrada sa 4 stupa u sredini kip boga 1. listolikog oblika. • • • • • 2.u Biskupiji) 21 . st. glava na zapadu Naselja i stanovi • • • • • • • • Oružja • • • naselja. do 10. st. Biskupija) pod utjecajem Rimljana sahranjivali svoje uglednike u kamenim sarkofazima ( u Rusiji u 11. velikaški grobovi Knin.

a od tada na dalje domaća izrada u 9. križići grivne – čvrste ogrlice. poludragog kamenja privjesci – lunulasti. i 11.st. filigran tip s tri jagode – bizantsko-orijentalne ogrlice – od školjaka (hauri). Rusija 2. st. st. gube se svi survivali fibula koje su Slaveni pokupili. čitav niz privjesnih karika s različitim ukrasima i privjescima naušnice – bizantske grozdaste – lijevane. pločaste – južni import dugmad – šuplja. sjekire • proizašlo iz kasnorimskih oblika 10. prenosili od drugih naroda. ukrašene urezima sa zoomorfnim završecima – orijentalno porijeklo • staklene – česte kod istočnih Slavena (Rusija) • prstenje – narebreni masivni – česti u Hrvatskoj i Podunavlju 1. a s druge čekić Nakit • • • • • • • • • • • • • • • 1. sa Orijenta – s jedne strane trostrano sječivo. grozdićem. ukrašene hinsko-avarske pređice i okovi – kesteljska kultura S-karičice – nakit tipičan za sve Slavene – jednostavne karičice sa jednostrukom ili dvostrukom raskucanom petljom ponekad je karičica ukrašena perlicama.bradva • u 10. st. janatara. ukrašena – bizantska pređice – željezne. a koriste kopče i dugmad jedino Slaveni na srednjem i donjem Dunavu održavaju neke derivate rimskih. jednostavne brončane. mnogo orijentalnih strelica koje nemaju šiljak 9. uglavnom se razvio iz germanske spate – širok ravan mač s dvije oštrice (kod nas . pleteni iz više žica – mađarske i hrvatske.. 2. ali u podunavskim i alpskim krajevima dolaze i ranije (kasnorimske iz svetog Servola u Istri i Drnova. 3. kesteljske) Niederle smatra da su Slaveni primili S-karičice negdje u panonskom Podunavlju u vrijeme kesteljske kulture u Rusiji se razvio u 11 i 12. ravni ili s proširenjem u sredini – južni i zapadni Slaveni 22 . imitacija bizantskih lunulaste – u alpskim oblastima ketlaške kulture lunulasto. ukrašene urezanim motivima. bizantskih ili merovinških fibula: ketlaške pločaste fibule ukrašene jamičastim emajlom bizantske pločaste fibule ukrašene filigranom i inkrustacijom nordijske kornjačaste fibule – sjeverna i srednja Rusija kopče – vrlo rijetke uglavnom okrugle. pod utjecajem orijentalnih naroda (znači grobovi u Panoniji sa sabljom ne moraju nužno biti avarski ili mađarski) 8. kuglasta ili kruškasta. od limene trake. luk i strijela • oružje koje Slaveni najranije poznaju • od 10. košaricom tipične su za 10. • • do 10. sablja • od 10.uglavnom franački mačevi) 7. mač • germanskog franačkog ili vikinškog porijekla. • • 1. zrna od stakla ili staklene paste. i 10.6.bizantske – granulacija. medaljoni. susreću se uglavnom kod južnih Slavena pletene ogrlice bjelobrdske kulture narukvice – pletene od žice. st. st. polukružne ili četvrtaste. st. analogne ogrlicama bjelobrdske kulture od limene trake sa uvijenim krajevima. 2. uglavnom import. ukrašeni ili neukrašeni.

• u Poljskoj od 9. hrapave površine  oblici – lonci s manje ili jače razgrnutim obodom. u muškim grobovima češalj – jednoredni i dvoredni u muškim i ženskim grobovima srpovi – slabo povijeni ostruge – izduženog.st. ukrašeni valovnicom  nastala u doticaju s rimskom provincijalnom keramikom • Slaveni se već svojim najranijim dolaskom na Dunav (2 –3.)susreću s rimskom keramikom • u Podunavlju se gradišna keramika javlja već od 7 do 8. dobro pečena. granuliranom ili filigranskom pločicom 4.3.st a u Rusiji tek od 10.st. s grubim urezanim ukrasima • gradišna keramika – nepročišćena s pijeskom pomiješana glina. antičko prstenje s glavom od stakla. u ženskim grobovima kresiva – željezna.st. jednostavni prsten prebačenih ili sastavljenih krajeva Oruđe • • • • • • • • pršljenovi – kameni ili glineni. s dugačkim trnom žvale – obično bez psalija stremeni – karolinški izduženi s ravnom pločicom za upiranje okrugli nomadski – u Rusiji i Mađarskoj Keramika • • najčešći i najbrojniji prilog u grobovima predgradišna keramika – keramika prije i iz vremena seobe Slavena (do 7.st. kamena. • drvena vedra opasana željeznim obručima • strano metalno posuđe (južnoevropsko) • rogovi za piće 23 . parabolastog oblika. 5-6.) – lonci nerazgrnutog oboda.st.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful