Biha} • ^etvrtak, 02.02.2012.

• Broj 102 • Godina III • Cijena 1,00 KM /za inostranstvo 1,00 euro/ INFORMATIVNI SEDMI^NI LIST
Poslovanjem do imena!
Debeli minusi i ’vako i ’nako
Promovisano
49 diplomanata
Pravni fakultet Univerziteta u Biha}u
Þ Samo {to je u ponedjeljak 23. januara po~elo
drugo polugodi{te {kolske 2011./2012. godine,
stegla zima. Dnevna temperatura ne prelazi nulti
podiok, pa o no}noj ne treba ni govoriti.
Nastava se u ve}ini {kola odvija u skra}enom
obliku, {to zna~i da sat umjesto 45 traje 30
minuta. Goriva i drva ima “ta~no u bocu” pa se
ne smije forsirati iako pu{e ispod rasu{enih pro-
zora i vrata k’o da ih nema.
Debeli minusi potraja}e jo{ nekoliko dana, ka`u
stru~njaci. U tu vijest svi vjeruju k’o u svetinju,
jer drva je haman pa nestalo. Za druga se nema,
jer je zapuhalo i po rasu{enim {ajtovima.
H.A.
s
tr.
4
.

i
5
.
Novi {poreti za
nove stanare
U podno`ju Maskare
s
tr.
1
2
.

i
1
3
.
Radna grupa
za zdravstveno
osiguranje
boraca
Vlada Unsko-sanskog kantona
s
tr.
3
.
Te{ke kra|e i
kra|e naj~e{}a
krivi~na djela
Sigurnosno stanje u USK-u
s
tr.
8
.

i
9
.
Uklonjena
ogromna
opasnost za
Biha}ki okrug
str. 4
. i 5
.
Osloba|anjem Bugara
Biha} Bosanska Krupa Bosanski Petrovac Bu`im
Cazin Klju~ Sanski Most Velika Kladu{a
Skra}ena nastava
02.02.2012.godine
7 dana
2
Izdava~ JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}
Direktor: Mirela POPR@ENOVI]
Izvr{ni direktor: Safet HRNJICA
Adresa: Ul. Krupska bb
77000 Biha}
Telefon: 037/226-688;
Fax: 037/226-866
Sedmi~ni informativni list 037Plus
Ure|uje redakcijski kolegij:
Safet HRNJICA, Midhat KALIMAN,
Hilmija HRNJI], Halid ALIJAGI]
Sudski registar: U/I 455/05
Mati~ni broj: 1-279-00
[tampa: N.I.G.D. DNEVNE NEZAVISNE NOVINE
d.o.o. Banja Luka
Cijena: 1,00 KM, za inostranstvo 1,00 eura
plus PTT tro{kovi
E-mail: 037plus@gmail.com
Þ D`onatan Mur (Jonathan Moore), zamjenik
ameri~kog ambasadora u BiH izjavio je u
Banjaluci da njegova zemlja sna`no podr`ava
institucije Suda i Tu`ila{tva BiH, koje su legalno
uspostavljanje i za koje smatraju da imaju vitalnu
ulogu u BiH.
- Smatramo da se zabrinosti, koje se ti~u ovih insti-
tucija, trebaju rje{avati u okviru strukturalnog
dijaloga, koji vodi EU, kazao je Mur.
Ambasada SAD-a
Sna`na podr{ka Sudu
i Tu`ila{tvu BiH
Þ Sve aktivnosti neophodne za usposta-
vljanje operativne saradnje izme|u BiH i
Evropskog policijskog ureda (EUROPOL)
bit }e realizirane do kraja godine.
Mapu puta kojom su predvi|eni uvjeti za
zaklju~ivanje operativnog sporazuma pot-
pisali su Sadik Ahmetovi}, ministar sig-
urnosti Bosne i Hercegovine i Rob
Wainwright, direktor EUROPOL-a.
Do kraja godine
Potpisivanje sporazuma
BiH i EUROPOL-a
Þ Lider LDP-a ^edomir Jovanovi} rekao je da
je Republika Srpska genocidna tvorevina i da
je nastala na genocidu.
- Republika Srpska je nastala na genocidu. Na
srebreni~kom genocidu. Na etni~kom ~i{}enju
nezabilje`enom u Evropi poslije Drugog svet-
skog rata, rekao je Jovanovi}, a prenio
beogradski list Kurir.
Jovanovi} je na sjednici Glavnog odbora
stranke, za Ivicu Da~i}a, ministra unutra{njih
poslova Srbije, rekao da govori gluposti.
^edomir Jovanovi}, lider LDP-a Srbije
Republika Srpska je nastala na genocidu
Þ D`enaza Nijazu Durakovi}u oba-
vljena je u utorak, 31. januara, u 15
sati u haremu Alipa{ine d`amije u
Sarajevu. Profesor Durakovi} umro
je iznenada u Sarajevu od posljedica
infarkta srca.
Komemoracija dugogodi{njem redo-
vnom profesoru na ovom fakultetu i
istaknutom bh. politi~aru odr`ana je
u amfiteatru Fakulteta politi~kih
nauka u Sarajevu. Komemoraciji je
prisustvovao veliki broj Durako-
vi}evih studenata, kolega profesora i
istaknutih li~nosti iz javnog i poli-
ti~kog `ivota. O Durakovi}u je na
komemoraciji govorio [a}ir Filandra,
dekan Fakulteta politi~kih nauka.
- Nijaz Durakovi} legitimirao se kao
`ustri kriti~ar ideje i prakse naciona-
lizma. Zalagao se za gra|ansku
ravnopravnost svih naroda u BiH i
upozoravao po~etkom devedesetih da
naru{avanje klatna nacionalne ravno-
pravnosti u BiH uvod u sukob, kazao
je Filandra, istaknuv{i kako je Nijaz
Durakovi} bio pravi ljevi~ar i besko-
mpromisno se dr`ao svojih ideja.
- Izgradio je osebujan stil u politici i
javnom djelovanju. Nije imao stra-
hopo{tovanja prema raznim centrima
mo}i. Govorio je odva`no, ne pla{e}i se
rizika.
Na molbu Nijazove sestre Enise,
Filandra je pro~itao stihove pjesme
Most pjesnika Maka Dizdara
“Sanjah da }u jednom izgraditi most
do Sunca, al’ od `elje osta temeljac u
dubini srca”.
Na komemoraciji je govorila i
Durakovi}eva k}erka Vedrana koja je
tako|er ~itala stihove Maka Dizdara
kojeg je Nijaz osobito cijenio i
po{tovao. Uz stihove Makove pjesme
“Smrt” oprostila se od oca, kazav{i
kako je on napamet znao bar hiljadu
Makovih pjesama.
- Smrt nije kraj, na{ Nijaz }e nastaviti
da `ivi u na{im sje}anjima i srcima,
kazala je Vedrana Durakovi}.
Nijaz Durakovi} je ro|en u Stocu
1949. godine. Osnovno i gimnazijsko
obrazovanje stekao je u rodnom
gradu. Studij sociologije zavr{io je
1971., magistrirao je 1975., a dokto-
rirao 1979. godine. Objavio je 16
knjiga i vi{e od 200 studija i istra`i-
va~kih radova.
Bio je predsjednik Saveza komunista
BiH, predsjednik SDP-a BiH, ~lan
ratnog Predsjedni{tva Republike
BiH, te ~lan Predsjedni{tva SDU BiH.
Durakovi} je bio redovni profesor na
Fakultetu politi~kih nauka na pred-
metima “Uporedni politi~ki sistemi” i
“Me|unarodni odnosi”. 037Plus
Þ Peter Sorensen, specijalni predstavnik EU za BiH
izjavio je da su sporazum o globalnom fiskalnom
okviru i postizanje dogovora o programu evropskih
integracija dvije va-
`ne politi~ke odluke
koje doma}e vlasti
moraju donijeti u
toku ove godine.
- To su dva politi~ka
dokumenta koja se
moraju usvojiti kako
bi se rje{avali ostali
problemi s kojima se
BiH suo~ava, rekao je
Sorensen.
On je istakao da za BiH nema smisla predavati
aplikaciju za status kandidata za ~lanstvo u EU prije
nego {to stupi na snagu Sporazum o stabilizaciji i
pridru`ivanju, dodaju}i da se, ~im se to dogodi, mo`e
razmi{ljati o vremenskim okvirima za podno{enje
aplikacije.
Þ Za Bosnu i Hercegovinu, kao zemlju potencijalnog
kandidata i regionalnog partnera, ~lanstvo Hrvatske u
EU prilika je za ubrzavanje reformskih procesa, ali i
izazov koji je neophodno prevazi}i kako bi efekti bili
pozitivni.
Jedan dio tih izazova, kako ka`u u Direkciji za
Evropske integracije, proizlazi iz institucionalnog i
zakonodavnog ure|enja BiH, a drugi se ti~e
nerije{enih bilateralnih pitanja dvije zemlje.
- Vrlo je va`no ista}i da otvorena pitanja treba rije{iti
bilateralno do momenta pristupanja Hrvatske Uniji,
kako ona ne bi bila rje{avana na nivou Unije, gdje se
onda ne}e uzimati u obzir samo interesi Hrvatske, ve} i
ostalih 27 dr`ava ~lanica“, navodi Marina Kavaz -
Siru~i}, iz Direkcija za evropske integracije BiH.
Nema smisla
predavati aplikaciju
Sorensen o statusu BiH za
~lanstvo u EU
Optimizam u BiH
Nakon hrvatskog “da” za EU
Þ ^lanstvo Hrvatske u EU prilika je za
ubrzavanje reformskih procesa, ali i
izazov koji je neophodno prevazi}i kako
bi efekti bili pozitivni
Þ Komemoracija dugogodi{njem redovnom profe-
soru na ovom fakultetu i istaknutom bh. politi~aru
odr`ana je u amfiteatru Fakulteta politi~kih nauka
u Sarajevu.
Nijaz Durakovi} je
ro|en u Stocu 1949.
godine. Osnovno i
gimnazijsko obrazovan-
je stekao je u rodnom
gradu. Studij sociologi-
je zavr{io je 1971.,
magistrirao je 1975.,
a doktorirao 1979.
godine. Objavio je 16
knjiga i vi{e od 200
studija i istra`iva~kih
radova.
Þ Telegrame sau~e{}e porodici su
uputili @eljko Kom{i}, predsjedava-
ju}i Predsjedni{tva BiH, Bakir
Izetbegovi}, ~lan Predsjedni{tva
BiH, Hamdija Lipova~a, premijer
USK-a, Husein Ro{i}, predsjedava-
ju}i Skup{tine USK-a i Albin Musli},
na~elnik op}ine Biha}.
Sarajevo
Sahranjen Nijaz Durakovi}
Sau~e{}a
7 dana
3
02.02.2012.godine
Þ Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko
izjavio je da su Sud i Tu`ila{tvo BiH klju~ne dr`avne instituci-
je za osiguranje vladavine prava u cijeloj Bosni i Hercegovini.
- Dr`avne institucije, kao {to su Tu`ila{tvo i Sud
BiH, moraju imati podr{ku svih organa vlasti i
imati financijsku podr{ku da bi mogli izv{avati
svoje nadle`nosti, istaknuo je Inzko nakon pos-
jete ovim institucijama i razgovora sa
Medd`idom Kreso, predsjednicom Suda BiH i
Vesnom Budimir, rukovoditeljicom Posebnog
odjela za ratne zlo~ine Tu`ila{tva BiH.
Sud i Tu`ila{tvo BiH
Klju~ne dr`avne institucije
Þ U Bosni i Hercegovini je krajem decembra
2011. bilo 536.781 osoba na evidencijama
zavoda i slu`bi zapo{ljavanja. U odnosu na
prethodni mjesec broj nezaposlenih osoba je
ve}i za 4.339 osoba ili 0,81 posto.
Nezaposlenost se pove}ala u Federaciji BiH za
2.168 osoba (0,59 posto), u Republici Srpskoj
za 1.959 osoba (1,29 posto) i u Br~ko
Distriktu BiH za 212 osoba (1,77 posto).
Krajem pro{le godine
U Bosni i Hercegovini
536.780 nezaposlenih
Þ Glavni odbor SDP BiH smatra da se moraju nastaviti
aktivnosti na reformi sistema pravosu|a u BiH s ciljem
efikasnijeg djelovanja u skladu sa evropskim i svjetskim
standardima, uz potpunu depolitizaciju i obezbje|enje
nezavisnosti i nepristranosti sudova i tu`ila{tava.
- Jedno od te`i{ta budu}e reforme pravosudnog sistema
treba da bude stvaranje svih potrebnih zakonskih, institu-
cionalnih i drugih uslova za {to uspje{niju borbu protiv
korupcije i kriminala, saop{teno je iz SDP-a BiH nakon
sjednice Glavnog odbora.
Nastaviti reformu
sistema pravosu|a
Þ Premijer Lipova~a pozvao je
rektora, prorektore, dekane i
~lanove Upravnog odbora
Univerziteta u Biha}u da se
izjasne pojedina~no, te da se
kona~no usaglase stavovi da li
}e Vlada USK krenuti s konkret-
nim aktivnostima ili }e se ova
ponuda odbiti.
Kona~no su otklonjene sve dile-
me vezane za realizaciju austri-
jskog kredita koji je Unsko-
sankom kantonu ponu|en prije
~etiri godine ali do danas nije
realiziran.
- Smatram da je ponuda za kred-
it za nabavku opreme Univerzite-
ta u iznosu od pet miliona eura, s
nula posto kamate, jednom godi-
nom grejs perioda i 11 godina
otplate {ansa koju ne smijemo
propustiti, ali ovo mora biti zajed-
ni~ka odluka. Bilo je potrebno da
se organizira ovakav sastanak jer
ta ponuda stoji godinama i mi
smo iskoristili zadnju {ansu da
sredstva dobijemo, a sve zbog toga
{to vlasti u ranijem mandatu nisu
imale dovoljno politi~kog sluha da
se vode isklju~ivo dru{tvenim
interesom, interesom Univerziteta
u Biha}u i njegovih studenata i
profesora, kazao je premijer.
Sead Kadi}, zastupnik u Skup{ti-
ni USK potvrdio je da }e Unive-
rzitet imati potporu zakono-
davne kantonalne vlasti, te da je
ovaj kredit odli~na prilika da
Univerzitet kupi opremu koja
mu je nu`na za proces akred-
itacije.
- Ovaj kredit je najpovoljniji koji
mo`emo dobiti. Oprema koja }e
biti nabavljena bit }e vlasni{tvo
integrisanog Univerziteta i korist
}e je sve ~lanice Univerziteta po
potrebi. U procesu akreditacije
opremljenost je jedan od najbitni-
jih uvjeta, rekao je rektor Refik
[ahinovi}.
Naredna aktivnost Vlade Unsko-
sanskog kantona bit }e usmjere-
na na rje{avanje infrastrukturnih
problema, odnosno izgradnju
zgrada za Pravni i Ekonomski
fakultet, te dogradnju Peda-
go{kog i zavr{etak Visoke zdra-
vstvene {kole najavili su premijer
Lipova~a i kantonalni ministar
obrazovanja Dario Juri}.
037Plus
SDP BiH
Univerzitet u Biha}u
Austrijski kredit od pet miliona eura
Þ Kredit je za nabavku opreme Univerziteta
u iznosu od od pet miliona eura, s nula
posto kamate, jednom godinom grejs
perioda i 11 godina otplate
Þ Kada je s dnevnog reda pro{le
sjednice povu~en Prijedlog
zakona o srednjem obrazovanju,
Husein Ro{i}, predsjedavaju}i
Skup{tine USK-a, povukao je
svoju inicijativu za dopunu dne-
vnog reda Prijedlogom odluke o
utvr|ivanju javnog interesa za
radom obrazovno-odgojne usta-
nove srednje vjerske {kole
Medresa “D`emaludin ^au{evi}”
u Cazinu. Najavio je da }e za
jednu od narednih sjednica
ponovo uputiti istu inicijativu.
Predsjedavaju}i Ro{i} je uputio
inicijativu kako medresa ne bi
ostala bez bud`etskih sredstava,
~ime bi bilo dovedeno u pitanje
njen rad i opstanak u narednom
periodu. U obrazlo`enju je na-
glasio kako je ova odluka neop-
hodna da bi se nastavio kontinu-
itet kvalitetnog rada ove usta-
nove, koju je do sad uspje{no
zavr{ilo oko 800 u~enika. U 90
posto slu~ajeva oni su nastavili
{kolovanje na visoko{kolskim
ustanovama bez vjerskog predz-
naka, pa je jasan javni interes
koji ima ova odgojno-obrazovna
ustanova.
Ro{i} je potvrdio da }e ova ta~ka
biti uvr{tena u dnevni red 20.
sjednice Skup{tine Unsko-sa-
nskog kantona, koja je zakazana
za 7. februar.
037Plus
Þ Razmatraju}i slo`enu prob-
lematiku o aktivnostima na rje-
{avanju problema dugovanja
JU “Slu`ba za zapo{ljavanje
Unsko-sanskog kantona” za
obavezno zdravstveno osigu-
ranje nezaposlenih osoba.
Vlada USK zadu`ila je resornog
ministra Amira Muri}a da
formira radnu grupu koja bi u
roku od mjesec dana izna{la
mogu}e rje{enje problema.
Skup{tina USK-a zasjeda 7. februara
Inicijativa predsje-
davaju}eg Ro{i}a
Þ Utvr|ivanje javnog
interesa za radom
Medrese “D`ema-
ludin ^au{evi}”
Vlada Unsko-sanskog kantona
Radna grupa za
zdravstveno
osiguranje boraca
02.02.2012.godine Biha}
4
Þ Na Pravnom fakultetu u Biha}u u
subotu, 28. januara, promovisano je
49 diplomanata. Radi se o jedana-
estoj generaciji studenata, diplomi-
ranih pravnika i be~lera prava. S
Pravnog fakulteta do sada je iza{lo
663 diplomirana pravnika i be~lera
prava.
U 11. generaciji diplome su stekli:
Amir D`ani}, Aldijana Gani},
Dino Had`ali}, Romana Reki},
Lana ^avki}, Edhem Kadi},
Amel Har~evi}, Maja [abanac,
Emira Klari}, D`enana Japi},
Alisa Dedi}, Merisa [u{i},
Muamer Budimli}, Abdulah
Keranovi}, Vildana Haurdi},
Sanja Kadi}, Amira Huski},
D`emal Jodranovi}, Asmira
Handanovi}, Adnan Voji}, Ala-
din Mulali}, Dijana Pilipovi},
Dajana Pilipovi}, [emsudin
Zjaki}, Indira Samard`i}, Adela
[ehi}, Sabrina Suhonji}, Sla-
vko Anu{i}, Jasmina ]ehaji},
Ines Dervi{evi}, Sanja Reki},
Þ PLOD Centar Biha} u suradnji sa Op}inom Biha} i
drugim partnerima implemenitra kapitalne projekte
za razvoj turizma na podru~ju Unsko-sanskog kan-
tona, koje financira Evropska unija, ka`e Dinka
Majanovi} iz PLOD Centra Biha}.
Ovim projektima se ja~aju kapaciteti Nacionalnog
parka Una, te }e se putem njih izgraditi osnovna tur-
isti~ka infrastruktura, kreirati marketing plan NP Una,
osna`iti smje{tajni i uslu`ni kapaciteti turisti~kih dje-
latnika, kao i formirati i adekvatno promovirati tur-
isti~ki proizvod najmla|eg u BiH i jedinog
nacionalnog parka u FBiH.
Za projekt “Razvoj eko-zone NP Una i oboga}ivanje
njegove turisti~ke ponude” Op}ina Biha} je u septem-
bru 2010. godine potpisala ugovor s Delegacijom
Evropske unije u BiH ukupne vrijednosti 437.175
eura.
- Cilj projekta je doprinijeti razvoju turizma, ja~anju
postoje}ih temelja i unaprijediti sadr`aje i razvoj
Nacionalnog parka Una i njegove okolice, te kreirati
prepoznatljive turisti~ke ponude NP Una koriste}i raspo-
lo`ive resurse i resurse okolice kroz razvoj i pobolj{anje
turisti~ke infrastrukture, razvoj turisti~kih usluga NP
Una, kao i razvoj i promociju turisti~kog proizvoda NP
Una”, ka`e Majanovi}.
S obzirom na bogate prirodne resurse i kulturno-his-
torijsku ba{tinu, te povoljan geostrate{ki polo`aj
Biha}a i njegovu blizinu Hrvatskoj, kao i povezanost s
njenim nacionalnim parkovima Plitvi~ka Jezera, Krka
i Paklenica, PLOD Centar i Op}ina Biha} vide NP Una
kao pokreta~a i generatora razvoja, ne samo na
podru~ju op}ine i Unsko-sanskog kantona nego na
podru~ju sjeverozapadne BiH. Stoga je ovaj projekt od
iznimne va`nosti za razvoj cijele regije.
Op}ina Biha} je u posljednjih nekoliko godina smi{lje-
nim aktivnostima lokalne uprave stvorila klju~ne pret-
postavke za razvoj turizma, a posebno eko-turizam,
sportsko-rekreacioni i kultrno-historijski turizam.
Nacionalni park Una
Þ Mje{tani Mjesne zajednice Iza~i},
veterani, gosti i predstavnici op}inske
vlasti, prigodnim programom obilje-
`ili su 17. godi{njicu osloba|anja
^avnika i Bugara. Evocirane su
uspomene na sudbonosne dane, kad
su borci 502. brigade Petog korpusa
Armije R BiH nadljudskim naporima
osloba|ali podru~je op}ine Biha}.
- Danas smo se ovdje okupili da posje-
timo, prije svega mjesto pogibije
Sakiba Feli}a, Ismeta Bali}a i Huseina
Ke{ki}a, pripadnika Juri{nog bataljo-
na, koji su za osloba|anje ^avnika i
Bugara polo`ili svoje `ivote. Jedinice
502. brigade su branile klju~ne prilaze
Biha}u od Ribi}ke glave, Orljana,
preko @egara, Bugara, ^avnika do
Tr`a~kih Ra{tela. Posebno je bilo va`no
da oslobodimo Bugar, jer je on bio ta-
kti~ko-tehni~ki prohodan za neprija-
telja. Lako je mogao da izbije u rejon
Gate i tako dovede grad Biha} u tota-
lno okru`enje. Jedinice 502. vite{ke
brigade: Juri{ni bataljon, Izvi|a~ko-di-
Osloba|anjem Bugara
Uklonjena ogromna
Þ Jedinice 502. brigade branile su klju~ne
prilaze Biha}u od Ribi}ke glave, Orljana,
preko @egara, Bugara, ^avnika do Tr`a~kih
Ra{tela. Posebno je bilo va`no da oslobodi-
mo Bugar, jer je on bio takti~ko-tehni~ki
prohodan za neprijatelja. Lako je mogao da
izbije u rejon Gate i tako dovede grad Biha}
u totalno okru`enje. Jedinice 502. vite{ke
brigade: Juri{ni bataljon, Izvi|a~ko-diverza-
ntska ~eta “Tigrovi” i Tre}eg bataljona su u
no}nim satima 25. na 26. januar 1995.
godine, u{li iza neprijateljskih linija i izvr{ile
jak i brz udar na neprijatelja.
Pravni fakultet Univerziteta u Biha}u
Promovisano 49 d
Stvarati imid`
eko-avanturisti~ke
destinacije
Þ S obzirom na bogate prirodne resurse i
kulturno-historijsku ba{tinu, te povoljan
geostrate{ki polo`aj Biha}a i njegovu bliz-
inu Hrvatskoj, kao i povezanost s njenim
nacionalnim parkovima Plitvi~ka Jezera,
Krka i Paklenica, PLOD Centar i Op}ina
Biha} vide NP Una kao pokreta~a i
generatora razvoja, ne samo na podru~ju
op}ine i Unsko-sanskog kantona nego na
podru~ju sjeverozapadne BiH
02.02.2012.godine Biha}
5
Izeta Nani}, Adnan Sulji}, Alma
Komi}, Ismajlina Medi}, Emir
Salihod`i}, Amra Nahi}, Semin
Ora{~anin, Asim Fazli}, Emir
Im{irevi}, Jasmin [akanovi},
Zrinka Porobi}, Hermina
]orali}, Maida Nadarevi},
Amra D`ebo, Jasmina Kanta-
revi}, Zehira Paji} i Semir
Miljkovi}.
- Uz vlastite i gostuju}e profesore,
Fakultet im je pru`io kvalitetno zna-
nje iz pravnih nauka, a od njih o~eku-
jemo da ste~ena iskustva primjenjuju i
oboga}uju, izjavio je Nevzet Velad`i},
dekan Pravnog fakulteta.
Menad`ement i studenti ovog faku-
lteta imaju dosta razloga za veselje.
Nakon vi{egodi{njih napora, sve je
spremno da po~ne izgradnja objekta
Pravnog fakulteta. A. IBRAD@I]
verzantska ~eta “Tigrovi” i Tre}eg
bataljona su u no}nim satima 25.
na 26. januar 1995. godine, u{li
iza neprijateljskih linija i izvr{ile
jak i brz udar na neprijatelja. U
potpunosti ga razbile i osvojile
^avnik, prisje}a se Fuad Sadiko-
vi}, ratni komandant juri{nog
bataljona 502. vite{ke brigade.
Borbe su bile `estoke na terenu
koji je vi{e odgovarao nepri-
jateljskim snagama, ali moral
na{ih jedinica je bio ja~i i ve}i i
oslobo|eno je grani~no podru~je
i eliminisane neprijateljske jedi-
nice iz tog rejona. Uklonjena je
ogromna opasnost za Biha}ki
okrug i napa}eno stanovni{tvo.
I ovog je puta ukazano na potre-
bu i obavezu stalnog sje}anja na
ove, ali i sve ostale herojske bitke
na{ih branitelja, te da se istina o
borbi prenosi na mla|e generaci-
je, kako se ne bi utopilo u zabo-
ravu, ali i da se takvo {to ne bi
nikada i nikome ponovilo.
- Jo{ jednom je ponovljeno da
`rtva koju su polo`ili u temelje slo-
bode, za `ive mora biti obaveza da
pomognu porodicama poginulih,
njihovoj djeci i roditeljima, te da
}e herojstvo palih boraca biti
motiv vi{e da se sa~uva istina o
vremenu kada se ~uvala i
sa~uvala opstojnost dr`ave i da se,
u kona~nici, ta istina prenosi na
mlade i nara{taje koji tek dolaze.
Ovaj doga|aj, kao i svi kojima
}emo obilje`avati zna~ajne datu-
me iz na{e bliske pro{losti, treba
posmatrati kroz druga~iju priz-
mu, nego kako se to danas radi.
Na`alost, sve se svodi na desetak,
dvadesetak ljudi, koji ovo orga-
niziraju i poku{avaju da se bore
protiv zaborava. To je jako lo{e u
kontekstu historijske odbrane
grada Biha}a i na{e dr`ave u cjeli-
ni, naglasio je Albin Musli}, na-
~elnik op}ine Biha}. H. DOMAZET
a opasnost za Biha}ki okrug
Þ Radi se o jedanaestoj generaciji studenata, diplomi-
ranih pravnika i be~lera prava. S Pravnog fakulteta do
sada je iza{lo 663 diplomirana pravnika i be~lera prava.
iplomanata
Þ Redovna linija prigradskog saobra}aja na relaciji
Vedro Polje- Biha} uvedena je od 30. januara. Autobus
iz Vedrog Polja polazi u 7,12 ; 10,10; 12,32 i 15,55
sati. Iz Biha}a autobus polazi s Autobusne stanice u
7,00; 10,00; 12,20 i 15,30 sati.
Ruta je Autobusna stanica, Trg - Tehni~ka {kola -
Kantonalna bolnica - Vodovod (Stub) - Vedro Polje i
obratno. Cijena karte u jednom smjeru je 1,00 (jedna)
konvertibilna marka.
Prigradski saobra}aj
Uvedena linija
Vedro Polje - Biha}
Þ Budu}i da sam se, unazad par
mjeseci, u vi{e pisanih medija
imao priliku upoznati s na~inom
na koji je Asim Kamber reklami-
rao svoje neobjavljene knjige
nisam se mogao oteti izazovu da
i sam o tome ne{to ne napi{em.
^itaju}i vi{e tekstova o tome u
mnogim iznijetim stavovima i
tvrdnjama nisam mogao prepoz-
nati svoga biv{eg skup{tinskog
kolegu niti razumjeti njegovu
patolo{ku op~injenost Fahrudi-
nom Radon~i}em. Iznenadilo me
i upu{tanje nekih novina, a Dana
pogotovo, u ove tra~arije. U
ovda{njoj Krajini u broju 720 od
12. februara 2010. godine
Kamber je objavio tekst pod
naslovom “Napravit }u pre-
sedan” u kojem je Fahrudin
Radon~i} bio “glavna li~nost”.
Reagirao sam na ovaj tekst
tvrde}i da se zapravo Kamber
nudi Radon~i}u za saradnika,
hvale}i svoje literarne i pra-
vni~ke sposobnosti, te sam pred-
lo`io da rije~ “presedan” iz naslo-
va zamjeni rije~ “presjedam”.
Napomenuo sam tako|er, da
nisam razumio “umnu” kon-
strukciju koja glasi: “Rekonstru-
iranje receptivne stvarnosti i intu-
itivno spoznajnog kompleksa
nadasve uva`enog vlasnika logosa
i sli~nih pojedinaca na razini
meta jezika.” Moram priznati da
to ne znam ni danas, a on nije
na{ao za shodno da mi to pojas-
ni. Komentar jednog starijeg
kolege iz Cazina kad je pro~itao
ovu re~enicu bio je: “Preu~io, moj
brate. Ne valja ni kad ~ovjek
preu~i.”
Prvo skok, pa hop
Prvo sko~i, pa onda reci hop,
pou~ava stara mudrost. I ovdje
bi bilo logi~nije da je Kamber
objavio svoje knjige, a novine do-
nijele ocjene. Ovako, pro{le godi-
ne ~usmo hop, a skok }e biti
(mo`da) ove godine. @elim,
tako|er, jasno re}i da se ne stav-
ljam u ulogu branitelja Fahrudi-
na Radon~i}a. Tog ~ovjeka nikad
nisam susreo niti sa njim rije~
progovorio, a njegov stil u bizni-
su i u politici mi je apsolutno
neprihvatljiv.
Poku{ava i Kamber, ali vrlo ne-
mu{to, ne{to kazati o Radon~i-
}evom bogatstvu (“tek kada se
Fahrudin enormno obogatio”....)
A, ne}e da ka`e kako se to on
obogatio. Ko mu je u tome
pomogao, na koji na~in i ~ijim
parama. A sve se, uglavnom,
zna. @ele}i dobiti naklonost i
samilost ~italaca Kamber iznosi,
k’o biva i svoje mahane. Ka`e on:
“Nemam knji`evni~ki talent.
Me|utim, ja sam te`a~ki tip iz
te`a~ke radni~ke porodice.”
Da mu je neko drugi rekao da
nema “knji`evni~ki talent”,
zasigurno bi izbila velika sva|a.
Ovo o te`akluku ne stoji. Te`ak
je onaj koji se bavi zemljorad-
njom. Prema tome, Kamber nije
te`ak, ali jeste pote`ak!
“Ovo je moj osobni protest protiv
onih kojima je ljudski stid nepoz-
nanica.”
O ~emu on to pri~a. U ovoj
re~enici ne}e ga prepoznati ni
njegovi najbli`i.
“Nedu`an u borbi protiv la`nih
idola, ideala i neistina jedino
mo`e suprotstaviti istinu”...
Mo`e li ta istina pobijediti, ako
dolazi iz opozicije? Istinski
demokrati nemaju neprijatelje,
oni imaju konkurente i to one
korektivne i dobronamjerne.”
Dobro bi bilo kad bi bilo. Da li se
Asim Kamber tako odnosio
prema neistomi{ljenicima iz
drugih stranaka?
“Na~elo slobode (koje istinski
propagiram) jeste pravo na
mi{ljenje i onoga koji druga~ije
misli.”
Velikodu{no, nema {ta. Samo, ne
re~e Kamber ima li taj neisto-
mi{ljenik pravo da iznosi i brani
svoje mi{ljenje?
Lamentiraju}i nad sudbinom
Radon~i}a i Bahti}a ka`e: “Kod
mene i ve}ine suptilnih analiti-
~ara pisane rije~i ve} izaziva
osje}aj `ala i praznine”.
Ovo je tipi~no za Kambera.
Neprimjetno on sam sebe svrsta-
va u suptilne analiti~are pisane
rije~i. Posebno mu je mudra ona:
“Nije problem socijalisti~ki, svijet,
svijest jeste, u mnogim jo{ `ivi.”
Kako mo`e postojati svijet (ljudi)
bez svijesti? U pri~u da je
Radon~i} na parkirali{tu gledao
dugometra`ni film o sebi on ne
mo`e vjerovati “zbog skromnosti
i provincijalnog kompleksa raci-
02.02.2012.godine politika
6
Osvrt na reklamu neobjavljenih knjiga Asima Kambera
Svijet (ljudi) bez svij
Ibrahim - Ibraga TOPI]
Þ Reagirao sam na ovaj
tekst tvrde}i da se zapravo
Kamber nudi Radon~i}u za
saradnika, hvale}i svoje lite-
rarne i pravni~ke sposo-
bnosti, te sam predlo`io da
rije~ “presedan” iz naslova
zamjeni rije~ “presjedam”.
Napomenuo sam tako|er,
da nisam razumio “umnu”
konstrukciju koja glasi:
“Rekonstruiranje receptivne
stvarnosti i intuitivno spoz-
najnog kompleksa nadasve
uva`enog vlasnika logosa i
sli~nih pojedinaca na razini
meta jezika.” Moram priznati
da to ne znam ni danas, a
on nije na{ao za shodno da
mi to pojasni. Komentar
jednog starijeg kolege iz
Cazina kad je pro~itao ovu
re~enicu bio je: “Preu~io,
moj brate. Ne valja ni kad
~ovjek preu~i.”
onalnosti.”(?)
[to je previ{e, previ{e je!
Ne znam ko bi i za{to bi Rado-
n~i}a i Bahti}a svrstavao,
Kamber re~e, uz samog Cicerona
i to s pravom.
Ciceron je bio veliki rimski govo-
rnik i pisac iz prvog stolje}a prije
nove ere. Dakle, takvo pore-
|enje ide u prilog Radon~i}u i
Bahti}u, ali, na`alost, ne stoji.
Prsti u pekmezu
Mogla bi se na ovaj na~in anali-
zirati gotovo svaka re~enica iz
Kamberovog teksta. Zamjera,
recimo, Kamber Radon~i}u, {to
za vrijeme boravka u Sanskom
Mostu nije ni upitao za turbe
generala Alagi}a.
Ako nije, Radon~i}a treba kri-
tikovati. Ali taj kriti~ar ne bi tre-
bao biti Asim Kamber. Dok ovo
pi{em na stolu mi le`i stranica iz
nekih novina od 20. februara
2010. godine, a naslov teksta
glasi: Kamber je re`iser i izvr{ilac
smaknu}a kraj{kog heroja, gen-
erala Alagi}a.”
Tu su i fotografije i gospodina
Kambera i generala Alagi}a, a u
potpisu je Midhat Dedi}.
Ima Asim Kamber, mora mu se
to priznati, vrlo efikasne
odbrambene mehanizme. Jesu li
oni uro|eni ili uvje`bani, nisam
siguran. Kad ga uhvate “s prsti-
ma u pekmezu” on ostane sa
nevinim, dje~jim osmjehom na
licu i tu`nim pogledom, koji pro-
tivnika razoru`ava. Moram priz-
nati da je i ovo moje reagiranje u
prvoj verziji bilo zna~ajno o{trije.
A onda mi je pogled pao na
fotografiju iz nekog ranijeg sazi-
va Skup{tine USK-a gdje se
pored jo{ nekih kolega nalazimo
i Asim i ja. Uvjeren sam da je ovo
Kamberovo upiranje da “obori”
Radon~i}a posljedica straha.
Poodavno sam u Krajini objavio
jednu kratku pri~u pod
naslovom “Arlaukanje u tami!”
Tu sam malo {ire razradio staru
narodnu mudrost koja ka`e da
onaj koji sam u tamnoj no}i
poku{ava zapjevati, ne ~ini to
zbog toga {to mu se pjeva, ve} to
~ini iz straha. Tim pjevanjem,
zapravo arlaukanjem, poku{ava
otjerati strah. Bojim se da }e i
Asim Kamber arlaukati jo{ dugo,
jer u strahu su velike o~i, pa vide
i ono ~ega nema, a pamet male-
na, pa udara nasumce.
Ibrahim - Ibraga TOPI]
02.02.2012.godine politika
7
Þ Nakon debakla {to ga je Stranka za BiH
do`ivjela na minulim oktobarskim op}im
izborima i strana~kog kongresa odr`anog
krajem septembra 2011. godine zapo~eo je
proces osipanja strana~kog ~lanstva. Kao {to
je poznato redove ove stranke tada su napustili
neki od najistaknutijih strana~kih kadrova.
Me|u njima i Sadik Bahti}, strana~ka alfa i omega u Unsko-sanskom
kantonu. Njegovim putem krenuli su svi oni koji su povjerovali da }e
njihov biv{i strana~ki {ef promijeniti strana~ki dres ili }e mo`da osno-
vati i svoju politi~ku stranku. Me|utim, ni prvo ni drugo jo{ se nije
ostvarilo. Bahti} je jo{ uvijek politi~ki neraspore|en, a s njim i njegovi
brojni politi~ki istomi{ljenici.
Znaju}i da je ostalo jo{ malo vremena do starta ovogodi{nje predi-
zborne kampanje u S BiH su krenuli iz pepela s namjerom da s novim
strana~kim nadama krenu u politi~ko o`ivljavanje nekada mo}ne, a
sada skoro pa nepostoje}e Stranke za Bosnu i Hercegovinu. Tako se
zna da su u op}inama Unsko-sanskog kantona ve} odr`ane neke od
strana~kih op}inskih izbornih skup{tina. Do kraja februara o~ekuje se
formiranje KV S BiH.
Uz nekolicinu dokazanih i ovoj politi~koj opciji odanih kadrova,
poput Mirnesa Alagi}a, Sulejamana Kazi}a i [efika Velad`i}a u pro-
ces vra}anja povjerenja u ovu politi~ku stranku, dakle, krenulo se sa
potpuno novim snagama. Svjesni su realnosti i niko od njih ne gaji
iluziju da je izgubljeni rejting mogu}e vratiti preko no}i. Utjeha im
mo`e biti tvrdnja da se odsustvo S BiH ve} osjetilo na bosanskoherce-
gova~koj i ovda{njoj politi~koj sceni. Njima mo`e biti, a ostali neka
cijene sami za sebe.
Safet HRNJICA
esti
Komentar
Iz pepela
Þ Prvo sko~i, pa onda reci hop, pou~ava stara
mudrost. I ovdje bi bilo logi~nije da je Kamber
objavio svoje knjige, a novine donijele ocjene.
Ovako, pro{le godine ~usmo hop, a skok }e
biti (mo`da) ove godine. @elim, tako|er, jasno
re}i da se ne stavljam u ulogu branitelja
Fahrudina Radon~i}a. Tog ~ovjeka nikad nisam
susreo niti sa njim rije~ progovorio, a njegov
stil u biznisu i u politici mi je apsolutno neprih-
vatljiv. Poku{ava i Kamber, ali vrlo nemu{to,
ne{to kazati o Radon~i}evom bogatstvu (“tek
kada se Fahrudin enormno obogatio”....) A,
ne}e da ka`e kako se to on obogatio. Ko mu
je u tome pomogao, na koji na~in i ~ijim para-
ma. A sve se, uglavnom, zna. @ele}i dobiti
naklonost i samilost ~italaca Kamber iznosi,
k’o biva i svoje mahane. Ka`e on: “Nemam
knji`evni~ki talent. Me|utim, ja sam te`a~ki
tip iz te`a~ke radni~ke porodice”. Da mu je
neko drugi rekao da nema “knji`evni~ki
talent”, zasigurno bi izbila velika sva|a. Ovo o
te`akluku ne stoji. Te`ak je onaj koji se bavi
zemljoradnjom. Prema tome, Kamber nije
te`ak, ali jeste pote`ak!
Þ Pred ~itala~kom publikom u
Biha}u i Unsko-sanskom kan-
tonu uskoro se treba pojaviti
nova knjiga Safeta Hrnjice “U
godini pakla”. Radi se o sabra-
nim tekstovima {to ih je autor
objavio ratne 1994. i 1995.
godine u splitskoj “Slobodnoj
Dalmaciji”, tada najtira`nijim
dnevnim novinama u susjednoj
Hrvatskoj, koji najzornije svje-
do~e o vremenu pro`ivljenog
ratnog pakla Biha}a i ostalih
op}ina nekada{njeg Biha}kog
okruga, sredina iz kojih je istina
o stradanju onda{njeg stanovni-
{tva te{ko dolazila do svjetskih
centara mo}i i odlu~ivanja.
Svjedo~e}i o probijenoj infor-
mativnoj blokadi i ljudima koji
su je ostvarili, knjiga zasigurno
ima svoju monografsku i doku-
mentarnu vrijednost zbog ~ega
u recenziji Safeta ]urtovi}a,
samostalnog novinara i publi-
ciste iz Biha}a, stoji i ovo:
“Knjiga “U godini pakla”, Safeta
Hrnjice izdvaja se iz poplave
ratne dokumentaristike, odnos-
no “ratnih memoara” ~esto
nekompetentnih autora koji, s
vremenske distance, s naknad-
nom pame}u i ideolo{kom (kar-
ijeristi~kom) pozicionirano{}u,
svjedo~e o doga|ajima u kojima
su, nerijetko, bili tek saputni-
ci.... S pravom se autor ove
zbirke objavljenih tekstova u
najdramati~nijoj godini biha-
}kog “ratnog d`epa” opredijelio
da svoje ratne izvje{taje, osvrte,
bilje{ke i komentare objavi u
izvornom obliku bez fusnota,
naknadnih bilje{ki i opaski, koje
bi, umjesto poja{njenja nekih
doga|aja, mogle samo stvoriti
prostor za razli~ite manipulacije
o vjerodostojnosti novina i nje-
govog anga`mana.”
U recenziji Mirele Popr`enovi},
dipl. psihologinje ka`e se: “Kao
dokument i svjedok jednog
zaista te{kog vremena, knjiga
“U godini pakla” Safeta Hrnjice
posredno je priznanje svima
koji su zajedno s njim svojim
stru~nim anga`manom dali
doprinos probijanju informa-
tivne blokade. To se po iskazu
samog autora, prije svega
odnosi na tada{nje pripadnike
Okru`ne jedinice veze i pouzda-
ne radioamatere.”
Knjiga bi trebala biti od{tam-
pana do sredine februara, a pro-
mocija bi se trebala dogoditi
prije ovogodi{njeg obilje`ava-
nja 26. februara - Dana grada
Biha}a. 037Plus
Nova knjiga Safeta Hrnjice
U godini
p
p
a
a
k
k
l
l
a
a
02.02.2012.godine kanton
8
ÞMinistarstvo unutra{njih poslova je
preko Uprave policije i u 2011.godini
preduzelo neophodne aktivnosti na
o~uvanju stalnog i povoljnog sigu-
rnosnog stanja, koje je neophodan
preduslov za obavljanje bilo kakvih
drugih djelatnosti.
Evidentno je smanjenje sigurnosnih
pojava i doga|aja koji uti~u na mir i
sigurnost za 15.323 ili 25,2 posto, te
smanjenje sigurnosnih doga|aja
(krivi~na djela, saobra}ajne nezgode,
po`ari i eksplazije, samoubistva,
prekr{aji itd.) za 903 ili 15,32 posto,
{to se pozitivno odrazilo na sigurno-
sno stanje. Isto tako nisu evidentirani
sigurnosni doga|aji koji bi u ve}oj
mjeri uznemirili javnost, izazvali
javne proteste s velikim brojem
u~esnika...
I pored poja~anih aktivnosti policije u
ovoj godini evidentirano je 2.439
krivi~nih djela {to je porast za 36,2
posto, a dominiraju imovinski delikti
evidentirani kroz najbrojnija krivi~na
djela te{ke kra|e i kra|e, {to je
naro~ito uo~ljivo na podru~ju op}ine
Biha}, kao sjedi{ta kantona.
Smanjena stopa
otkrivenosti
U daljem radu MUP USK }e nastaviti
s intenzivnim aktivnostima u oblasti
kriminaliteta kako bi se broj krivi~nih
djela smanjio, a stopa rasvijetljenosti
pobolj{ala. Te`i{te }e usmjeriti na
imovinske delikte, posebno te{ke
kra|e i kra|e, te na krivi~na djela iz
oblasti organiziranog kriminaliteta,
korupcije, ratnog zlo~ina, nasilja u
porodici i maloljetni~ke delikvencije.
Þ Pripadnici vatrogasne jedinice Sanski Most renovirali
su staru vatrogasnu pumpu koja je proizvedena 1892.
godine.
Pumpa je bila potpuno zaboravljena i godinama je “sku-
pljala pra{inu” u prostorijama Vatrogasnog doma u
mjestu Stari Majdan, nadomak Sanskog Mosta.
- Odlu~ili smo da ovome vrijednom eksponatu vratimo
nekada{nji sjaj, s obzirom da je u pitanju prvi vatrogasni
stroj koji je dovezen na ove prostore. Prije nekoliko dana
smo je i isprobali i uvjerili se da savr{eno funkcioni{e,
ka`e Edin Gubeli}, komandir Vatrogasne jedinice
Sanski Most.
Ovu dvocilidri~nu pumpu na mjesto po`ara su vukli
konji, a opslu`ivala su je ~etiri vatrogasca. Eksponat je
izlo`en u Vatrogasnom domu u Sanskom Mostu.
Þ Poljoprivredna zadruga “Api med” iz Sanskog Mosta
potpisala je proteklog petka u Sarajevu ugovor o real-
izaciji projekta vezanog za preradu vo}a i proizvodnju
prirodnih sokova vrijedan 200.000 KM. Ugovor je pot-
pisan s firmom “Lativa”, ~iji je vlasnik poznati kuvajtski
biznismen Mohamed Al Farisej koji ima i vlasni~ki udio
u P~elarskoj zadruzi “Api med”. Rije~ je o projektu
proizvodnje prirodnih sokova. Oprema za proizvodni
pogon bi uskoro trebala sti}i iz Njema~ke. Objekat }e
biti smje{ten u selu Tomina.
Þ Preduze}e “Modratrans FB” iz Sanskog Mosta potpi-
salo je sa Ministarstvom privrede USK ugovor na {esna-
est godina o pravu eksploatacije dolomita na lokalitetu
kamenoloma “Lipnik” kod Lu{ci Palanke.
Prema rije~ima Faruka Be{irevi}a, vlasnika ove firme,
potrebnu dokumentaciju za dobijanje koncesije priku-
pio je jo{ prije ~etiri godine. Me|utim, koncesija nije
mogla biti dodijeljena zbog nepostojanja kantonalnog
zakona o rudarstvu i imenovanju nove komisije za kon-
cesije.
- Ovo je sedmi koncesioni ugovor kojeg je odobrila Vlada
USK u posljednih godinu dana, kazao je Hase Hajrula-
hovi}, ministar privrede USK. Dodao je kako je Vlada
USK odlu~na u namjeri da eksploataciju prirodnih
resursa na podru~ju Unsko sanskog kantona stavi pod
punu kontrolu.
Vatrogasni dom
Sanski Most
Sigurnosno stanje u USK-u
Te{ke kra|e i kra|e na
Þ U daljem radu MUP
USK }e nastaviti s inte-
nzivnim aktivnostima u
oblasti kriminaliteta
kako bi se broj krivi~nih
djela smanjio, a stopa
rasvijetljenosti
pobolj{ala. Te`i{te }e
usmjeriti na imovinske
delikte, posebno te{ke
kra|e i kra|e, te na
krivi~na djela iz oblasti
organiziranog krimi-
naliteta, korupcije,
ratnog zlo~ina, nasilja u
porodici i malolje-
tni~ke delikvencije.
Unapre|ivati preventi-
vne oblike djelovanja
kroz saradnju s zajedni-
com. Podrazumijeva se
da }e biti nastavljene
aktivnosti na pobolj{a-
nju uslova rada i
opremljenosti policije.
Þ Na sigurnosno stanje
pozitivno se odra`ava i
~injenica da nije bilo
slu~ajeva naru{avanja
javnog reda i mira u
ve}em obimu, divljanja
navija~a i nereda na
sportskim terenima,
te da je donesen i
Zakon o spre~avanju
nasilja i nedoli~nog
pona{anja na sports-
kim priredbama.
Þ Ministarstvo poljoprivrede, vodo-
privrede i {umarstva po~elo je, u su-
radnji s op}inama USK, realizirati
operativni program podizanja trajnih
nasada jezgrastog vo}a. Edukacije su
po~ele u op}inama Biha}u, Bosans-
kom Petrovcu, Klju~u i Sanskom
Mostu.
Su{tina projekta je podizanje dugo-
godi{njih zasada oraha, lje{njaka i
kestena. Budu}i vlasnici zasada bi
financijski sudjelovali s tre}inom sred-
stava dok bi resorno ministarstvo i
op}ine financirale ove projekte, koji bi
doprinijeli razvoju agrara u kantonu.
- Model je “prepisan” iz Istre gdje se
pokazao izuzetno uspje{nim, ka`e mini-
star Emd`ad Galija{evi}.
U op}inama USK-a
Trajni nasadi jezgrastog vo}a
Þ Ministarstvo poljoprivrede,
vodoprivrede i {umarstva, u
suradnji s op}inama USK,
realizira}e operativni program
podizanja trajnih nasada
jezgrastog vo}a
Obnovljena
vatrogasna pumpa
Proizvodnja
prirodnih sokova
Þ Rije~ je o projektu proizvodnje prirodnih soko-
va bez upotrebe bilo kakvih hemijskih preparata
Selo Tomina
Koncesija preduze}u
“Modratrans FB”
Eksploatacija dolomita kamenoloma “Lipnik”
Þ Ovo je sedmi
koncesioni ugo-
vor kojeg je
odobrila Vlada
USK u posljednih
godinu dana
02.02.2012.godine kanton
9
Unapre|ivati preventivne oblike
djelovanja kroz saradnju s zajedni-
com. Podrazumijeva se da }e biti nas-
tavljene aktivnosti na pobolj{anju
uslova rada i opremljenosti policije.
Me|u njima je ve}i broj krivi~nih
djela, zbog kojih je nastupila veoma
mala materijalna {teta i dru{tvena
opasnost, {to je dovelo do smanjenja
stope otkrivenosti krivi~nih djela po
nepoznatom po~iniocu. S Tu`ila-
{tvom se usagla{avaju stavovi vezano
za procesuiranje ovakvih djela. Me|u
2.326 lica, po~inilaca krivi~nih djela,
evidentirano je 920 ili 40,0 posto
povratnika uklju~uju}i i 32 maloljet-
na povratnika, {to zabrinjava. Porast
u oblasti kriminaliteta je rezultat i
profesionalnijeg i kvalitetnijeg pristu-
pa ovoj problematici.
Sa sigurnosnog aspekta je pozitivno
da se broj najte`ih krivi~nih djela kao
{to su ubistva smanjio za 6 ili 85,7
posto, a jedini slu~aj u Velikoj Kladu{i
je vezan za porodi~no nasilje. Iz
prethodnih godina rasvijetljeno je 14
krivi~nih djela, koja je po~inilo 28
lica. Ohrabruje da nije bilo najte`ih
krivi~nih djela ~iji su po~inioci malo-
ljetnici, ali je maloljetni~ka delikve-
ncija u porastu.
Ukupan broj razbojni{tava je 25, a
rasvijetljeno je 16. Iako je procenat
razrije{enosti krivi~nih djela po~i-
njenih po nepoznatom po~iniocu
smanjen na 53,6 posto, a razrije-
{enost na 73 posto, stopa otkriveno-
sti kriminaliteta u 2011. godini i
dalje je visoka i iznosi 72,2 posto.
Smanjeno reme}enje
javnog reda i mira
U 2011.godini smanjeno je naru{ava-
nje javnog reda i mira za 13,3 posto,
te ukupnog broja prekr{aja (za 26,6
posto) {to je rezultat i kvalitetnijeg
rada policije u ovoj godini. Na sigu-
rnosno stanje pozitivno se odra`ava i
~injenica da nije bilo slu~ajeva naru-
{avanja javnog reda i mira u ve}em
obimu, divljanja navija~a i nereda na
sportskim terenima, te da je donesen
i Zakon o spre~avanju nasilja i nedo-
li~nog pona{anja na sportskim prire-
dbama.
Naj~e{}i i najbrojniji prekr{aji iz
oblasti javnog reda i mira, kao i u
prethodnom periodu, su tu~a -
fizi~ki napad (802) koji bilje`i
smanjenje za 23,8 posto. Broj napa-
da na policijske slu`benike je iden-
ti~an, a za 5 smanjen je broj lak{e
povrije|enih policajaca. Sagleda-
vaju}i izlo`eno sigurnosno stanje na
Unsko-sanskom kantonu u 2011.
godini mo`e se ocijeniti stabilnim i
zadovoljavaju}im. 037Plus
Þ Izborne Skup{tine op}inskih odbora SBB BIH Velika
Kladu{a i Bosanski Petrovac odr`ane su u nedjelju, 29.
januara.
Delegati su tajnim glasanjem izabrali ~lanove op}inskih
odbora, a na konstituiraju}im sjednicama predlo`i}e
kandidate za predsjednika OO SBB BiH Velika Kladu{a
i Bosanski Petrovac.
Prisutnima su se obratili: Red`o Kurbegovi}, ~lan
Predsjedni{tva SBB BIH, Hazim Kapi}, poslanik SBB
BIH u Parlamentu Federacije BIH, Nermin Be}irbegovi},
predsjednik Kluba poslanika SBB BIH u Skup{tini USK,
kao i predsjednici radnih grupa Husein Muji}, iz Velike
Kladu{e i Admir Spahi}, iz Bosanskog Petrovca.
Izbornim skup{tinama tako|er je prisustvovao Safet
Velad`i}, poslanik SBB BiH u Skup{tini USK i pred-
stavnici op}inskih organizacija SBB BIH s podru~ja
USK.
Þ Odr`ana je Izborna skup{tina OO Stranke za BiH
Sanski Most, na kojoj je prisustvovao veliki broj delega-
ta, ~lanova, simpatizera i prijatelja Stranke za Bosnu i
Hercegovinu, kao i mnogobrojni gosti.
Tajnim glasanjem izabrano je 29 ~lanova Op}inskog
savjeta SBiH Sanski Most, a predsjednik Mladih i pred-
sjednica @ena OO SBiH Sanski Most, po funkciji su
~lanovi Op}inskog savjeta, koji }e imati 31 ~lana.
Predsjednika i potpredsjednike Op}inskog savjeta SBiH
Sanski Most izabra}e ~lanovi ovog tijela na svojoj kon-
stituiraju}oj sjednici.
O zna~aju promjena u stranci, koje su prethodile
Izbornoj skup{tini Op}inske organizacije S BIH Sanski
Most, govorili su [efik Velad`i}, ~lan Glavnog odbora
SBiH i poslanik u Skup{tini USK-a i Muharem
Murselovi}, ~lan Predsjedni{tva Stranke za BiH.
- Vrlo uspje{no su odr`ane izborne skup{tine SBiH u
Bu`imu, Bosanskom Petrovcu, Klju~u, Biha}u, a do kraja
februara ove godine bi}e odr`ane i u preostale tri op}ine
Unsko-sanskog kantona. Nakon toga }e rad stranke biti
usmjeren na pripremu platforme za predstoje}e lokalne
izbore, rekao je Mirnes Alagi}, predsjednik KV SBiH
USK-a i poslanik u Parlamentu Federacije BiH,
Sulejman Kazi}, predsjednik Povjereni{tva OO SBiH
Sanski Most i kantonalni poslanik govorio je o radu
ovog strana~kog tijela, istakav{i da je u proteklom peri-
odu odr`ano deset sjednica, a prvenstveni zadatak je
bila priprema izborne skup{tine.
aj~e{}a krivi~na djela
Velika Kladu{a i Bosanski Petrovac
Izborna skup{tina
OO Stranke za BiH Sanski Most
Þ Amir D`ani}, samostalni inspek-
tor, Ale [iljdedi}, vi{i inspektor i
Mirsad Smaji}, stariji narednik, pro-
ve{}e godinu dana u me|unarodnoj
mirovnoj misiji u Ju`nom Sudanu.
[efik Smlati}, ministar MUP-a USK-
a, Stevo Trnini}, v.d. komesara poli-
cije, {efovi sektora i menad`met
MUP-a USK-a, u srijedu 1. februara,
priredili su im sve~ani ispra}aj.
- Do sada nije bila praksa da prire|u-
jemo ispra}aj na{im kolegama koji
idu u me|unarodne mirovne misije.
Od sada }e to postati praksa, jer
posti`u izuzetno dobre rezultate. Mi u
misijama ve} imamo dvojicu na{ih
policajaca. Samir Beganovi} je koma-
ndir kontigenta bh-policajaca u Libe-
riji, a na Sjevernom Kipru je Zaim
Pro{i}, rekao je ministar Smlati}.
Ministarstvo unutra{njih poslova USK-a
Odr`ane izborne
skup{tine OO SBB
Izabran novi
Op}inski savjet
Na{i policajci
u Ju`nom Sudanu
02.02.2012.godine tema
10
Þ Nastoje}i cjelovito rije{iti
problem napu{tenih `ivotinja
Op}insko vije}e je u julu pro{le
godine usvojilo Odluku o
uslovima i na~inu dr`anja
ku}nih ljubimaca na podru~ju
op}ine Biha}. Gra|ani, dakle,
mogu dr`ati ku}ne ljubimce uz
uvjet da oni ne ugro`avaju
fizi~ki i psihi~ki integritet,
li~nu sigurnost i imovinu
drugih, te da ne remete javni
red i mir i da ne izazivaju
osje}aj straha kod bilo koga. U
Odluci je precizno navedeno
da je dr`alac ku}nog ljubimca
du`an brinuti se o njegovom
zdravlju, ishrani, smje{taju, i
higijeni i s njim postupati u
skladu sa zakonom i drugim
propisima o za{titi i dobrobiti
`ivotinja, veterinarstva, za{tite
okoli{a i javnog reda i mira.
Oni koji vi{e nisu u stanju na
propisan na~in brinuti se o
svom ku}nom ljubimcu du`ni
su prona}i udomitelja, odnos-
no udru`enje gra|ana ili oso-
bu koja }e se o njemu brinuti.
Nadalje, odre|eno je da nije
dozvoljeno dr`ati ili ostavljati
ku}nog ljubimca u zaje-
dni~kim prostorijama zgrade.
Za njihovo dr`anje u zajedni-
~kom dvori{tu zgrade ili zgra-
da, dr`alac mora imati sugla-
snost svih suvlasnika ili vlasni-
ka zgrade.
Dozvoljeno je dr`anje pasa koji
su registrirani, ozna~eni mikro-
~ipom i cijepljeni. Registri-
ranje, ozna~avanje i cijepljenje
sprovodi nadle`na veterinarska
organizacija koja vodi upisnik
`ivotinja i izdaje slu`benu
ispravu za `ivotinje. To zna~i
da su dr`aoci ku}nih ljubimaca
du`ni prijaviti nabavku odnos-
no uginu}e ili otu|enje psa u
roku do sedam dana. Tro{kove
registracije pasa, ozna~avanje i
provo|enje propisanih veteri-
narsko zdravstvenih mjera sno-
si dr`alac. U stambenoj zgradi
sa vi{e stanova dozvoljeno je u
stanu dr`ati najvi{e jednog psa
ili dvije ma~ke. U porodi~noj
ku}i dozvoljeno je dr`anje pasa
i ma~aka ali samo na na~in da
ne ometaju red i mir gra|ana.
Razmno`avanje mora biti pod
kontrolom vlasnika.
Kretanje na
javnim povr{inama
Dr`alac pasa mo`e ga izvesti
van zatvorenog prostora ali
samo na povocu i sa za{titnom
korpom. Komunalni redari i
inspektori Op}ine Biha} nadle-
`ni su za provo|enje odredbi
kojima je regulirano da ku}ni
ljubimci ne remete javni red i
mir, da se u stanu ne dr`i vi{e
od jednog psa i dvije ma~ke, te
da se u porodi~nim ku}ama psi
dr`e na na~in da ne ometaju
susjedstvo. U njihovoj nadle-
`nosti je i kontrola izvo|enja
pasa u {etnju, a pogotovo za-
brana pristupa u objekte javne
namjene kao {to su banke,
tr`nice, javni prijevoz, trgovi-
ne, ugostiteljski objekti, dje~ja
igrali{ta, sportski tereni, saj-
movi, javni skupovi, kupali{ta i
groblja. Komunalni redari i ins-
pektori vlasnike ku}nih ljubi-
maca du`ni su upozoriti na ob-
avezu da svaku one~i{}enu ja-
vnu povr{inu sami o~iste i time
doprinesu komunalnoj higijeni.
[to se ti~e veterinarske inspe-
kcije u ^lanu 18. je navedeno
da }e u skladu sa svojim ovlas-
tima vr{iti nadzor u slu~ajevi-
ma kr{enja odredbi ove odluke
koje su ure|ene Zakonom o
veterinarstvu i Zakonom o
za{titi i dobrobiti `ivotinja.
Rigorozne kazne
Da bi se osigurala dosljedna
primjena odredbi Odluke o
na~inu dr`anja ku}nih ljubi-
maca u propisanim kazneni
odredbama jasno je navedeno
koliko je nov~ano te`ak svaki
od mogu}ih prekr{aja. Tako se
zna da }e se nov~anom
kaznom u iznosu od 200 do
250 KM kazniti pravno lice i
odgovorno lice u pravnom licu
ako se dozvoli dr`anje ku}nih
ljubimaca na nepropisan na~in.
Kaznom do 50 KM ka`njavat
}e se fizi~ka lica za koja se utvr-
di da ku}ne ljubimce dr`e na
nepropisan na~in i na {tetu
drugih gra|ana. Komunalni
inspektor na licu mjesta mo`e
naplatiti 30 KM kazne.
Odlukom je odre|eno da }e
neupisane pse nepoznatih
dr`alaca skupljati higijenski
servis i smje{tati ih u odgovara-
ju}e skloni{te izvan grada.
Tro{kove hvatanja, prijevoza,
prihvata, veterinarsko-zdravs-
tvenih mjera i usmr}ivanja {to
ih je higijenski servis/skloni{te
za `ivotinje poduzelo prema
neregistriranim, napu{tenim i
izgubljenim psima snosi njihov
dr`alac, ako je poznat ili ako se
utvrdi, a ako nije poznat tro-
{kovi se u skladu sa Zakonom o
za{titi i dobrobiti `ivotinja pod-
miruju iz bud`etskih sredstava
i drugih zakonom propisanih
vidova financiranja. S.H.
Uslovi i na~in dr`anja ku}nih ljubimaca
Nadle`nost komunalnih
redara i inspektora
Þ Dok se, Zakonom o za{titi i
dobrobiti `ivotinja, ne osnuje
skloni{te za `ivotinje, “Veteri-
narska stanica” d.o.o }e u
suradnji s JKP “Komrad”
d.o.o., JU “Zavod za prosto-
rno ure|enje” Biha}, nadle-
`nim op}inskim slu`bama i
volonterima Udru`enja lju-
bitelja `ivotinja vr{iti hvata-
nje, prijevoz, kastraciju, steri-
lizaciju i obilje`avanje napu-
{tenih `ivotinja, njihovo smje-
{tanje i nadzor u stacionaru u
Veterinarskoj stanici, njihovo
udomljavanje ili pu{tanje na
mjestu prirodnog stani{ta
naro~ito pasa lutalica, a u
svrhu stabilizacije populacije
napu{tenih `ivotinja.
Dr`alac je du`an nadoknaditi
svaku {tetu koju prouzrokuje
njegov ku}ni ljubimac. Vlasnik
izgubljenog ku}nog ljubimca
du`an je nadoknaditi svaku
{tetu koju po~ini ku}ni ljubi-
mac od momenta njegovog
nestanka do momenta njego-
vog pronalaska i vra}anja
dr`aocu.
Nadoknada {tete
Þ Gra|ani mogu dr`ati
ku}ne ljubimce uz
uvjet da oni ne
ugro`avaju fizi~ki i
psihi~ki integritet,
li~nu sigurnost i imo-
vinu drugih, te da ne
remete javni red i mir
i da ne izazivaju osje-
}aj straha kod bilo
koga. U Odluci je pre-
cizno navedeno da je
dr`alac ku}nog ljubim-
ca du`an brinuti se o
njegovom zdravlju,
ishrani, smje{taju i
higijeni i s njim postu-
pati u skladu sa zako-
nima i drugim propisi-
ma o za{titi i dobrobiti
`ivotinja, veterinarst-
va, za{titi okoli{a i
javnog reda i mira.
Nije dozvoljeno dr`ati,
ili ostavljati, ku}nog
ljubimca u zajedni~kim
prostorijama zgrade.
Za njihovo dr`anje u
zajedni~kom dvori{tu
zgrade ili zgrada, dr`a-
lac mora imati sugla-
snost svih suvlasnika
ili vlasnika zgrade.
02.02.2012.godine Biha}
11
Þ Dobili k}erku
Nisveta Suli} i Adnan Mura-
novi}, Jasmina i Senijad
Be}irspahi}.
Þ Dobili sina
Tea i Hadis Ju{i}, Ilvana i
Zehrad Mid`i}, Aida i Emin
\ug, Hazima i Emir Duli}.
Þ Vjen~ani
Izeta Li|an i Aladin Halilovi},
Suada Dedi} i Osme Rakovi},
Franciska Per{ki} i Stipe Ba-
len, Minela Hod`i} i Mirhad
Abdijanovi}, Ljiljana Srdi} i
Munir Peki}, Jasmina Kasu-
povi} i Denis Selmanovi}.
Þ Umrli
Marija Bujanovi} (1923.),
\ulsa ^ajo (1946.), Safija
^elikovi} (1925.), Refik
]ehi} (1954.), [erka Alijagi}
(1933.), Mele}a Muhame-
dagi} (1934.), Husnija Gveri}
(1947.), Avdo Novljanin
(1949.), Nermina Mid`i}
(1959.), Vahida Lipova~a
(1927.), Ana Vuji} (1929.).
Mati~ni ured
za ro|ene
od 19. do 27. januara,
za vjen~ane
od 20. do 28. januara,
za umrle od
19. do 27. januara
2012 godine
Vrsta usluge - proizvoda Kontakt telefon De`urni obrtnik
1. Grijanje 061 181 052 Osman Kazaz
i vodoinstalacije
2. ^i{}enje dimnjaka 062 141 831 Sejad Gro{i}
3. Elektroinstalacije 061 799 696 Amir Murti}
4. Krovopokriva~ 061 849 565 Jusuf Zloji}
5. Limar 037 300 914 Rifet Tuti}
6. Staklar 061 458 154 Kasim Ho{i}
7. Bravar 061 609 062 Slaven Bregar
8. Tokar 061 137 703 Husein Mujinovi}
9. Automehani~ar i V.S. 061 180 448 Sadet Dedi}-Zinzo
10. Taksi prijevoz 061 797 451 Mahmut Mukanovi}
11. Prijevoz stvari 061 764 106 Bude Mujani}
12. Brico - berberin 061 613 184 Maida Alagi}
13. @enski frizer 061 231 026 Denis Be}irspahi}
14. [tamparija 061 764 462 Emira Bird`o
15. Izrada pe~ata 061 779 504 Midhat Kulauzovi}
www.okusk.com.ba e-mail: ob.komora@bih.net.ba
KINO “UNA”
Projekcije od 02.02.2012.godine
“Dug” / “The Debt”
- 18.00 i 20.15 sati -
“Besmrtnici” / “Immortals”
- 19.00 sati -
“Nemogu}a misija: protokol duh” / “Mission
impossible: Ghost protocol”
- 21.00 sat -
Uloge: Nikola Kojo, Milo{ Samolov, Goran
Navojec, Dejan A}imovi},Hristina Popovi}
Re`ija: Sr|an Dragojevi}
Scenario: Sr|an Dragojevi}
Producent/i: Vladimir Anastasov
Biljana Prvanovi}, Eva Rohrman
Sinopsis: Film koji na tragi-komi~an na~in
pri~a pri~u o konstantnoj bitci izme|u dva
svijeta u dana{njem dru{tvu, podijeljenom
izme|u tradicionalisti~ke, homofobne
ve}ine i liberalne manjine. Pri~a prati dvoje
potpuno razli~itih ljudi, mafija{a, ratnog
heroja i vlasnika privatne kompanije s jedne
strane i gay aktivista s druge strane. [to se
mo`e dogoditi ako su dva ~ovjeka iz pot-
puno razli~itih socijalnih miljea i s razli~itim
svjetonazorima, pritom jedan straight i
macho, a drugi gay, prinu|eni sura|ivati i
ovisiti jedan o drugome? Ima li nade za
takav odnos? Mogu li se ta dva ~ovjeka
razumjeti, prevladati animozitet koji
osje}aju jedan prema drugom pa ~ak i
postati prijatelji? S.M.
Najava - 09.02.2012. godine
“Parada”
Þ Prirodni resursi op}ine Biha}
i ovog dijela Bosne i Hercego-
vine, te znanje i iskustvo u
organiziranju me|unarodnih
sportskih doga|aja, odli~ni su
razlozi da se glavni grad Uns-
ko-sanskog kantona kandidira
za Svjetsko prvenstva u fly
fishingu 2015. godine. Prote-
klih dana intenzivno je ra|eno
na izradi aplikacije nakon ~ega
je u ponedjeljak 30. januara,
prezentirana finalna verzija.
Nakon toga aplikacija pod
nazivom “Svjetsko prvenstvo u
fly fishingu (mu{i~arenju) -
Biha} 15. - 21. juna 2015.
godine”, upu}ena je na adresu
Sportsko-ribolovnog saveza
BiH, koji je raspisao konkurs za
izbor doma}ina koji }e biti
suorganizator Svjetskog prven-
stva. Prezentacija, koju je
izradila resorna Op}inska
slu`ba, u potpunosti je oprav-
dala o~ekivanja ~lanova radne
grupe koju su ~inili predstavni-
ci najpoznatijih ribolovnih revi-
ra na ovom podru~ju i Drvaru.
H.A.
Prezentirana aplikacija za Svjetsko prvenstvo
Biha} }e biti
dobar doma}in
Þ Proteklih dana intenzivno je ra|eno na izra-
di aplikacije nakon ~ega je u ponedjeljak 30.
januara, prezentirana finalna verzija
Þ Prezentacija, koju je izradila resorna
Op}inska slu`ba, u potpunosti je opravdala
o~ekivanja ~lanova radne grupe koju su ~inili
predstavnici najpoznatijih ribolovnih revira na
ovom podru~ju i Drvaru
Þ Javno preduze}e Veterina-
rska stanica Biha} pokrenula
je humanu akciju udomljava-
nja pasa lutalica. Psi koji se
trenutno nalaze u “Privre-
menom azilu za pse - Biha}”,
socijalizirani su i u potpunosti
veterinarski obra|eni.
Pozivamo gra|ane koji imaju
mogu}nosti da usvoje svog
budu}eg ljubimca, da to u~ine
uz pomo} fotografija koje objavljujemo. To mogu u~i-
niti uz pomo} de`urnog telefona: 067/621-484.
Spasi me!
Þ [kola je odgojno-obrazovna
ustanova s nastavom kao sredi-
{njim poljem djelovanja. U su-
vremenim didakti~kim shva}a-
njima promatra se kao zajednica
djelovanja svih njezinih subjeka-
ta: u~enika, nastavnika, roditel-
ja, stru~nih suradnika, te ostalih
stru~njaka i radnika. U~enici
nastavom stje~u znanja, vje{tine,
sposobnosti i navike... Osnovna
je prva {kola koju u~enik poha-
|a. Osnovno {kolstvo obuhva}a
odgoj i obavezno {kolovanje,
druge oblike {kolovanja djece i
omladine i {kolovanje odraslih
osoba. Svrha je osnovnog {kolst-
va da u~eniku omogu}i stjecanje
znanja, pojmova, umije}a, stavo-
va i navika potrebnih za `ivot i
rad ili daljnje {kolovanje.
Eto, tako stoji na najpoznatijem
portalu znanja “Wikipediji”, a svi
znamo da je od “kolijevke pa do
groba, najljep{e |a~ko doba”. Mi
odrasli se sa sjetom sje}amo tih
dana prelistavaju}i spomenare i
albume s fotografijama. A tek da
je ne{to objavljeno u novinama.
Sre}i ne bi bilo kraja.
Pa eto, od idu}eg broja na{ih
novina mnogi |aci iz biha}kih
osnovnih {kola dobit }e {ansu da
svoje sportske uspjehe, likovna i
literarna djela, znanje, umije}e i
nastavna dostignu}a predstave
na ovim stranicama. [kolskim
menad`mentima i nastavnicima
unaprijed zahvaljujemo na
suradnji, a u~enike pozivamo da
se uklju~e i poka`u {ta najbolje
znaju. Uredni{tvo 037Plus
02.02.2012.godine
u centru
12
Poka`ite {ta znate
Najljep{i su {kolski dani
Þ Jo{ uvijek se osje}ao sna`an utjecaj meditera-
nske klime i blagog povjetarca koji je kao autobus
vozio malo {areno li{}e u {kolu. Tamnosivi oblaci
~inili su grad tu`nim, neveselim, a magla je obavi-
jala visoke vrhove Plje{evice. Samo pokatkad,
padnu sitne kapi ki{e i na trenutak osvje`e drve}e
u parku.
Ondje gdje teren nije bio ravan, gdje je makadam
vladao, nalazile su se male barice koje su bile
ogledalo dugi. Vjetar se jako spretno {uljao i
provla~io izme|u li{}a trude}i se da ne povrijedi
svoje male {arene prijatelje.
Ljudi odjeveni u tamnu i te{ku odje}u, s ki{obrani-
ma u rukama hrabro i odlu~no su kora~ali, ne znam
kuda i kamo, lijena i sporo. Pored ceste, stajao je i
jedan ~iko crvene glave, `ute majice i plavih traper-
ica, zagrnut crnim kaputom. Na trgu nije bilo
mnogo ljudi.
Onda, kada puhne ja~i vjetar, otpu{e sva ono li{}e
sa drve}a, ostaje ono zeleno koje prkosi vremenu.
Vedad HUSEINBA[I],
VIII d/8, O[ Harmani I
Jesen
Þ Krajem aprila 2006. godine
pisao sam o humanoj akciji koja
se, zbog u~esnika i na~ina na
koji su krenuli u izgradnju jedne
ku}e, izdvaja od sli~nih. Izme|u
ostalog, u tekstu je stajalo:
“…Na{ Kruzo, Mesud Demiro-
vi}, kao pripadnik 502. vite{ke
brigade A R BiH, sredinom
1992. godine ukopao se na
Maskari. Eto, nakon 14 godina
jo{ je tamo. Sa svojom suprugom
\ulsom i ~etvero djece svakod-
nevno se uvla~i u, na brzinu
sklepanu bajtu, koja je nikla na
temeljima nekada{nje porodi~ne
ku}e. Zna Mesud da je rat za-
vr{en, ali ne zna {ta }e sa sobom.
Maskara je brda{ce koje se
nekako sakrilo iza Grabe{kog
platoa i da nije bilo pro{log rata
za njega se sigurno nikad ne bi
ni ~ulo. Tu je bila rezervna bor-
bena linija i posljednja odbrana
ku}a i industrijske zone koji su
se nalazili odmah ispod nje.
Stranu koja je gledala u Biha}
desetak godina prije rata ispresi-
jecao je divlji put uz koji je niklo
nekoliko ku}a. Me|u njima i
“Demirovi}a ku}a”. U ratu je
totalno poru{ena, ostali su samo
betonski temelji. I Mesud je
nastradao, te{ko mu je o{te}ena
jedna ruka. Naravno da mu to
najvi{e smeta u bavljenju tradi-
cionalnim familijarnim poslom,
prikupljanju sekundarnih siro-
vina. Zbog toga je to nekako
slabo i{lo pa se javno obratio za
pomo}.
Pro{la vremena
Izme|u mno{tva dobrih ljudi
naro~ito su se istakli ~lanovi
Vije}a u~enika Srednje mje{ovite
{kole u Biha}u, na ~elu sa profe-
soricom Emirom Komi} i {ko-
lskim majstorom Asmirom
D`aferovi}em. U nekoliko navra-
ta prikupili su ve}e koli~ine
hrane, a jednom prigodom
rije{ili su je sami dostaviti. Kada
su vidjeli u kakvim uvjetima `ive
Demirovi}i odlu~ili su pokrenuti
akciju izgradnje njihove ku}e.
Obi{li su sva preduze}a na
podru~ju op}ine. Svoj prilog u
gra|evinskom materijalu odmah
su isporu~ili Ha{im Ðuli}, Suljo
D`aferovi} i Besim Keranovi}.
Mnoge firme obe}ali su pomo} u
gra|evinskim radovima koji
kre}u 15. maja…”
- E, pro{la su ta humana vremena
kad je svak svakom pomagao, ust-
vari mogao pomagati, kad je
barem neko imao, ka`e Eso
D`emaili, predsjednik Udru`enja
“Rom” krajem protekle sedmice.
Eto, kad niko nema svak’ svakom
smeta. Sad mi tra`e da i na
papiru imam na{e udru`enje, da
to bude onako, zvani~no. Evo
dana smo dobili {est {poreta od
inostranih donatora, a preko
Op}ine. Fala Izoldi, ona nas ba{
pazi. Hajde Rasime, pomozi
~o’eku, te{ko je to!
Lijevi i desni
{poret
Sve se to de{avalo u podno`ju
Maskare u dvori{tu nedavno
izgra|ene zgrade sa {est stanova
za biha}ke Rome. Odmah do nje
u izgradnji je i druga. U neure-
|enoj avliji parkirao se kombi
oko kojeg se okupilo tridesetak
znati`eljnika. Svi gledaju, dvoji-
ca, uklju~uju}i i voza~a, rade.
- Bje`i mali sa prozora, pa{}e{ na
glavu svoju, vi~e jedna gledatelji-
ca koja u naramku dr`i promrzlu
bebu.
- Eto tek u svojoj ~etrdesetoj prvi
put sam do`ivio da u vlastitu
ku}u unosim novi {poret, stenju}i
govori jedini radnik. Njegove
“kolege” na gra|evini napravili
pauzu pa navijaju. Pade i opkla-
da u kojoj }e minuti pokleknuti,
a {paret zavr{iti u {ljunku.
Napravi}emo i te papire pa da
vi{e ne mogu zamjerati ba{ oni
koji ne}e da budu ~lanovi, a
ho}e da dobiju kao oni {to ho}e,
ka`e predsjednik Eso dok smo se
pozdravljali na odlasku. Kafu
}emo piti drugi put, kad se
{poreti umjeste, obe}avaju sretni
dobitnici. Ostavili smo ih da se
onako radosni najzad dogovore
kome ide lijevi, a kome desni.
Rorovi su svi isti, a koji je {poret
vidi se po rupi kad gleda{ iz
pravca rerne!
Nama je sve jasno. @ivi i veseli
bili sretni dobitnici, jo{ jednom!
Halid ALIJAGI]
u centru
13
02.02.2012.godine
U podno`ju Maskare
Novi {poreti
za nove stanare
Þ Maskara je brda{ce koje se nekako sakrilo iza Grabe{kog platoa i da nije bilo
pro{log rata za njega se sigurno nikad ne bi ni ~ulo. Tu je bila rezervna borbena lini-
ja i posljednja odbrana ku}a i industrijske zone koji su se nalazili odmah ispod nje
Þ Eto, kad niko nema svak’ svakom smeta. Sad mi tra`e da i na papiru imam na{e
udru`enje, da to bude onako, zvani~no
Þ Napravi}emo i te papire pa da vi{e ne mogu zamjerati ba{ oni koji ne}e da budu
~lanovi, a ho}e da dobiju kao oni {to ho}e
02.02.2012.godine reporta`a
14
Þ Od fri{kog planinskog zraka
~ovjek stvarno izgladni. Mo`e
se lijepo izgladniti i na livadi
kad pobijeli, a naro~ito ako je
smje{tena na nadmorskoj visini
ve}oj od pet stotina metara.
Oko Bosanskog Petrovca
golemih livada ima koliko
ho}e{. Bjelajsko, te Medeno, te
Petrova~ko, te,.. nema, a i ne
treba vi{e. Ravno i bijelo sve
dokle pogled dopire. U autu
toplo, cesta suha i pejza` nest-
varno lijep. Sve me to podsjeti
na jednog mog druga kad je
ono stigao u Kanadu gdje je
trebao zapo~eti novi `ivot. U
Biha}u je proveo paklene ratne
godine i htio ih je {to prije zab-
oraviti. Divio se tako tom
pejza`u sve dok mu grtalica
nije po~ela svakodnevno zatr-
pavati kapiju. Dok je bio ovdje
volio je dobro pojesti {to je,
kako sam ka`e, bolji dio nje-
gove `ivotne pri~e.
- ^im krene prolje}e majka
Mejra bi nam svaki dan pekla
pitu zeljanicu, govorio je moj
drug iz Kanade. Ama, ba{ svaki
dan. Nama djeci dosadila ali,
nema{ ni{ta drugo. Jednog dana
do{ao moj najstariji brat s posla
pa pita majku, jel’ i danas.
Naravno da jest’ pa }e ti on:
“Zna{ {ta Mejro, nemoj se ti vi{e
mu~iti razvijaju}i tu silnu jufku.
Lijepo ti nama u ba{~i odredi
kol’ko koga “zapada” one mli~i-
ke, pomli~i i mi }emo se fino
nabrstiti do mile volje”.
Spomen na jednog bosanskog
Kana|anina zaklju~i}emo nje-
govom izjavom: “@ivotna je
iluzija kad ti cijeli `ivot sole
pamet, a ti umre{ od “{e}era”. I
njega je satr’o {eker, al’ kroz
onu bjelinu jo{ uvijek mrda.
O{trelj i Plje{evica
Na O{trelju ni{ta novo. Nema
nikoga. Mi smo nahrupili u ova
gluha vremena i na minus
deset da ne{to napi{emo o ski-
janju i skijali{tima. “Gluha” su
zbog toga {to puno ljudi nema
{ta jesti, ali odmah treba re}i,
ima i onih koji se skijaju. Samo
iz Biha}a na skijali{ta na
Vla{i}u, Bjela{nici, Jahorini, a
bogami i jo{ neka u inostra-
nstvu, oti{lo je petnaestak
punih autobusa. Toliko o
na{im. Oni nam, ustvari, i nisu
bili cilj. Samo smo htjeli re}i da
i mi imamo svoje skija{e, ali i
brda i na njima snijega koliko
ho}e{. Na O{trelju i Plje{evici
moglo bi raditi pedesetak ljudi,
{to pesimistima i nije neka
cifra, ali bi oni ostvarivali lijep
prihod gazdama i op}inama. I
svima onima koji se bave
trgovinom, hotelijerstvom i
prehranom.
Na Plje{evici, osim metra snije-
ga, jo{ uvijek nema ni{ta od
skijanja. “Olimpijska” staza na
Dugoj Luci je deminirana, ali
nema struje. Vremena su te{ka
pa se ne zna kad }e “prosvije-
tliti” doma}im i stranim ljubi-
teljima skijanja, sanjkanja,
tr~anja i hodanja na snijegu.
Ne treba ponavljati da na ovoj
planini uvijek ima dovoljno
snijega i da bi se ulaganje u
skija{ki centar brzo isplatilo. U
godinama nakon Sarajevske
olimpijade ovdje je uvijek bilo
duplo vi{e skija{a iz Dalmacije
od doma}ih. A ima nas,
ma{ala, barem hiljadu. Skijanje
se brzo u~i.
Imamo, a ne znamo
Da se sad malo vratimo na
O{trelj. Ustvari, pri~a o davno
privatiziranom i ure|enom ski-
jali{tu zavr{ila je prije nego je i
po~ela. Samo {to smo skrenuli
s glavnog puta Bosanski
Petrovac - Drvar, morali smo i
stati. Dalje se nije moglo,
mo`ete zamisliti, od snijega. To
je neko poku{ao prije nas, ali je
nakon nekoliko metara i on
odustao. Vidi se to po tragovi-
ma. Iako nismo stigli do ski-
jali{ta znamo njegov glavni
problem, ni ovdje nema struje.
Gazda je nabavio sna`ne agre-
gate koji tro{e puno preskupog
goriva, a ni snijeg mu ne ide na
ruku. Da bi strmo skijali{te
funkcioniralo navodno je
potrebno najmanje metar sni-
jega!? Stru~njaci ka`u da je
stvar u podlozi, nije kvalitetno
ure|ena jer ima puno krupnog
kamenja i panjeva.
Uglavnom, nije do nas. Htjeli
smo, ali nismo mogli. Ili, nismo
znali? Sve to najvi{e li~i na
pri~u o Supermenu na na{
na~in. Nikako nam nije jasno
za{to se taj junak uvijek sagne
kad neko na njega baci pi{tolj,
a ako je toliko pametan za{to
ga}e nosi preko hla~a.
Na{a posla. Ili jednostavno, ne
znamo. Zbog toga, do novog
snijega! Halid ALIJAGI]
Nema skijanja na O{trelju i Plje{evici
Þ Samo iz Biha}a na skijali{ta na Vla{i}u, Bjela{nici, Jahorini, a boga-
mi i jo{ neka u inostranstvu, oti{lo je petnaestak punih autobusa
Þ Na Plje{evici, osim metra snijega, jo{ uvijek nema ni{ta od skijanja.
“Olimpijska” staza na Dugoj Luci je deminirana, ali nema struje
Þ Na O{trelju ni{ta novo. Nema nikoga
A, moglo bi se lijepo zaraditi
02.02.2012.godine naselja
15
Þ Pro{la godina bila je izu-
zetno radna na Srbljanskom
platou. Polo`eno je 2,5 kilome-
tra novih vodovodnih cijevi od
naselja Jezero do Srbljana i u
Spahi}ima. Saniran je zid u
~uvenom jezeru u istoimenom
naselju, ~ime je zaustavljeno
nekontrolisano izlijevanje vode.
Asfaltiran je prilaz i parking
prostor kod Doma mjesne
zajednice, te prilazni putevi iz
svih naselja na budu}u magis-
tralnu cestu Biha} - Bosanska
Krupa. Sanirane su jo{ dvije
divlje deponije sme}a. Na jed-
noj su zasa|ene {ljive.
Na Srbljanskom platou `ivot se
pomi~e na bolje. Na magistral-
nom putu Biha} - Bosanska
Krupa pro{le godine polo`eno
je novih 3.000 metara. Za novu
dionicu Direkcija za ceste F
BiH izdvojila je 700.000 kon-
vertibilnih maraka. Asfaltom
su povezana naselja Brki}i,
Srbljani, Jezero i Spahi}i. U
ovom naselju “ni~e” budu}a
sportska sala. Saliveni su
temelji. U Srbljanima je pod
krov stavljen objekt nove
~etverorazredne {kole. U dru-
goj fazi, ~ija je vrijednost 100
hiljada konvertibilnih maraka,
trebalo bi zavr{iti gra|evinske
radove i nabaviti {kolski
namje{taj.
Uskoro nova {kola
u Srbljanima
Bilo je krajnje vrijeme, jer je
odavno pro{ao rok upotrebe
postoje}eg monta`nog objekta
{kole. Vlaga je nepodno{ljiva, a
stolarija ne zaustavlja vjetar. U
objekat Doma mjesne zajed-
nice preba~eni su mati~ni i
ured mjesne zajednice, a
polako se osposobljava i drugi
sprat Doma. Ovaj prostor pla-
niraju da koriste kao dru{tvenu
salu. Odnosno, da karate i ples-
nom klubu stvore bolje uslove
za rad, a salu }e koristiti i za
razne skupove.
- Rekonstruirali smo [ehidsko
obilje`je kod {kole u Srbljanima.
Za to smo utro{ili 24.000 mara-
ka. To je najmanje {to smo mogli
uraditi za na{a 33 {ehida. To su
poginuli branitelji iz Srbljana.
Dvije hiljade maraka utro{ili
smo za ure|ivanje spomen-sobe
svim {ehidima i civilnim `rtva-
ma na{e mjesne zajednice, ka`e
Nijaz Malko~, predsjednik MZ
Srbljani.
Zbog svega {to je ovo podru~je
zna~ilo u Oslobodila~ko-odbra-
nbenom ratu pravi}e jo{ jedno
obilje`je.
- Uskoro }e zapo~eti izgradnja
spomen-obilje`ja na Hasinom
vrhu. Urbanisti~ka saglasnost je
dobijena, a zapo~eo je proces
dobijanja gra|evinske dozvole.
Ta lokacija je bila izuzetno
zna~ajna u odbrani. U pre~niku
od 100 metara tokom rata ovdje
su poginula 102 borca Armije R
BiH. Ostala je u historiji
odbrane Biha}a ~uvena nepri-
jateljska ofanziva, nazvana feb-
ruarska, kada su borci Petog
korpusa sprije~ili agresorski
prodor prema hidrocentrali u
Kostelima. Bitka je trajala od 6.
do 26. februara 1994. godine.
Tokom druge sedmice februara,
godinama se ovaj uspjeh obil-
je`ava na Srbljanskom platou.
Zbog ove linije razdvajanja
zara}enih strana, isto~nu
granicu na{e mjesne zajednice
~ine mine. Ovo podru~je je jo{
uvijek puno mina, ka`e Malko~.
Mjesna zajednica Srbljani se
izdvaja od ostalih po brojnim
humanitarnim akcijama. Sa-
vjet mjesne zajednice u~enici-
ma iz socijalno ugro`enih
porodica pla}a mjese~nu auto-
busnu kartu, kako bi se mogli
{kolovati, a osnovali su Fonda-
ciju MZ za socijalnu politiku.
Prakti~no, od zavr{etka rata
ovdje nije pro{la godina, a da
bar jednoj {ehidskoj ili socija-
lno ugro`enoj porodici nije
osiguran dostojan objekt za
stanovanje. Ni pro{la godina
nije bila izuzetak. Porodici
Adisa Kurtovi}a, napravljena je
ku}a. Porodica Kurtovi} je do-
`ivjela veliku tragediju. Izgubili
su ~etverogodi{njeg sina, a
osmomjese~na k}erka ima zlo-
~udnu bolest. Sve to ovi mladi
ljudi su pre`ivljavali u neuslo-
vnoj porodi~noj ku}i. Susjedi i
rukovodstvo mjesne zajednice
su pomogli koliko su mogli.
Sve je vi{e
i kooperanata
Ako se izuzmu jo{ uvijek neza-
vr{eni putevi Biha} - Bosanska
Krupa i Srbljani - Srbljani
Cazin, ova mjesna zajednica
ima relativno dobro ure|enu
infrastrukturu. Sva naselja su
elektrificirana, a Jezero, Spa-
hi}i i Srbljani imaju i javnu
rasvjetu. Puno je te`a situacija
u Donjim Srbljanima i
Kostelima. Iako bli`e gradu u
ovim naseljima jo{ nema grad-
skog vodovoda, a niskonapons-
ka mre`a je jo{ uvijek na
drvenim dotrajalim bandera-
ma. Zadovoljni su autobusnim
vezama s Biha}em. Te{ko je
udovoljiti svim potrebama, uvi-
jek ima nezadovoljnika, ali
gledaju}i stanje u sli~nim mjes-
nim zajednicama autobusi idu
~esto i ta~no.
Poljoprivreda i sto~arstvo su
osnovni izvori prihoda na
Srbljanskom platou, jer je u
radnom odnosu tek pedesetak
ljudi. Tu se ne ra~unaju brojni
radnici u inostranstvu. Po va-
njskom izgledu i ure|enosti
ku}a vidi se ko tamo radi.
Me|u ov~arima se isti~u bra}a
Minhad i Asmir Jusi}. Od oca
su naslijedili ljubav prema
ovom poslu i svaki dan su uz
stado od 150-200 ovaca.
Oni koji su ostali na platou,
pored proizvodnje za li~ne
potrebe, sve vi{e se uklju~uju u
organizovanu proizvodnju kor-
ni{ona. Pod ovom kulturom je
dvadesetak dunuma, a malina
ve} zauzima deset dunuma.
Ratari se po~inju okretati plas-
teni~koj proizvodnji. Sve je
vi{e i kooperanata Mljekare
Meggle. Mlijeko se skuplja u
laktofrizima postavljenim u
Spahi}ima, Jezeru i Srblja-
nima. Pro{la godina osta}e
upam}ena po naglom {irenju
vo}njaka. Od desetak hiljada
sadnica koje je op}ini Biha}
doniralo Federalno ministarst-
vo za izbjegla lica, oko 7.000
sadnica jabuke, kru{ke i {ljive,
zasa|eno je podru~ju MZ
Srbljani. Budu}nost platoa su
mladi. U dvije podru~ne {kole
nastavu poha|a 370 u~enika.
Midhat KALIMAN
Mjesna zajednica Srbljani
Osnovali Fondaciju za socijalnu politiku
Þ U Srbljanima je pod krov stavljen objekt nove ~etverorazredne
{kole. U drugoj fazi, ~ija je vrijednost 100 hiljada konvertibilnih
maraka, trebalo bi zavr{iti gra|evinske radove i nabaviti {kolski
namje{taj. Bilo je krajnje vrijeme, jer je odavno pro{ao rok
upotrebe postoje}eg monta`nog objekta {kole. Vlaga je nepo-
dno{ljiva, a stolarija ne zaustavlja vjetar. U objekat Doma mjesne
zajednice preba~eni su mati~ni i ured mjesne zajednice, a polako
se osposobljava i drugi sprat Doma. Ovaj prostor planiraju da
koriste kao dru{tvenu salu. Odnosno, da karate i plesnom klubu
stvore bolje uslove za rad, a salu }e koristiti i za razne skupove.
Þ Na podru~ju MZ Srbljani u naseljima Brki}i, Lilaci, Srbljani,
Jezero, Spahi}i, Kostela i Cazin Srbljani `ivi oko 3.500 stanovni-
ka. Una je zapadna granica ove mjesne zajednice. Na sjeveru
grani~i s op}inom Bosanska Krupa, a na jugu s Mjesnom zajed-
nicom ]avki}i. Isto~na granica je na Jezerskoj i Uzal~evi}a glavi-
ci, Trnjaku i Hasinom vrhu.
Naselja i stanovni{tvo
Þ U Jezeru na Srbljanskom
platou nalazi se jedinstveno
{ehidsko spomen-bilje`je. Pov-
la~e}i se pred naletom oslobo-
dilaca, neprijatelj je zapalio
d`amiju. Mje{tani Jezera su
poslije rata napravili novu
d`amiju, a staru su obnovili i
pretvorili u muzej. Ovo spo-
men-obilje`je ~uva uspomenu
na 371 {ehida, palog borca
Petog korpusa i civilnih `rtava.
D`amija - muzej
02.02.2012.godine
dru{tvena hronika
16
Pi{e: Jusuf LONI]
Þ Bila je 1400. godina po Hid`ri,
ili 1980. po aktualnom kalendaru.
Dan kao stvoren za redovno
~ar{ijsko dru`enje, koje se godina-
ma ponavlja u ~okalnici kod
Asima Ke~alovi}a Simeta.
Program dru`enja: dolazak, poz-
drav, kahva (~emeru{a ili bliku{a),
pitanja koja se na zdravlje odnose,
nekolike pitalice (leksika) Sulje
Badnjevi}a Brke, raspore|ivanje
dvojice igra~a (svak’ zna svoje
mjesto ve} godinama), otvaranje
tavle, postavljanje pula, zagrija-
vanje zarova i bacanje za start u
igri. Na pola igre je pauza kad se
Suljo ogla{ava sa onim svojim:
- Haj sad; ka`i mi {to je to..... On
skoro nikako ne zove zarove, jer po
pravilu ne}e da navija ni za jednog
igra~a da ne bi bilo hatora. Uz
korektno navijanje gdje se ~uje -
sad zaru, hukni malo, to zaru, du-
be{, on je d`unup (ali, malo su-
tra...). Zavr{ila bi se partija, onako
fer i korektno bez hile i prevare.
Suljina leksi~ka
dokumentacija
Priprema se nova partija s novim,
starim igra~ima. Suljo Brka koristi
ovu veliku pauzu za ~as iz jezika
(leksike) pa lansira po 2-3 pojma.
Tad nastaju muke Tantalove, jer se
Suljo ba{ka pripremio.
Tako je nekako bilo i one subote,
onog mjeseca i one godine. Suljo
okasnio ~itavih deset dekika. On
je znao, a njih sedmorica su pret-
postavljali da }e danas biti ba{ka
predstava. I zaista tako i po~e.
Suljo se spusti s tre}eg basamka,
krenu dva koraka, a mo`da i tri,
stade nasred prostorije broj jedan,
desnicu ruku di`e do ~ela, poz-
dravi “a~kolsum” i upita prisutne –
ho{ geldum!?
Sime, koji je glancao ~a{e iza
{anka, pri|e Sulji, pru`i mu ruku i
odgovori - safa geldum. Brki i bi i
ne bi drago {to se neko na|e da iz
prve potrefi odgovor na pitanje -
Kako si?
Napomena zapisiva~a ovih redaka
koji je svjedok doga|anja: Suljo se
neki dan dohmao omanjeg rje~ni-
ka bosansko-tursko-arapskog jezi-
ka. Kako? More lahko biti da ga je
jamio iz Gimnazije, hairlija one
bibliotekarke koja je Suljinoj Mini
bli`i rod, a on i Suljo takvi da bolji
ne mogu biti. Brzo }e se pobre i
jarani uvjeriti da je Suljaga obavio
sasvim solidne ljetne i zimske
visinske i nizinske leksi~ke pripre-
me. Sad }e on njima pokazati
“kako hore biber melje” i da “nije
lahko Todorovu si}i”).
Kad je pogledom obavio inventu-
ru prisutnih, obrati se Ejubu i re~e
mu da pripremi teren za igru i da
}e mu on danas pokazati “ koja
~arapa na koju nogu ide”. Nakon
iskoraka poludesno (da ima dobar
pregled situacije) obrati se Simetu
tako da ga svi ~uju:
- Neka jemegd`ija dobro obavi svoj
poso u mutvaku, a i peharnik }e
imati {ta rabotati, jer danas je moj
ba{ka dan.
Igra bez hile
i srkleta
Ba{ ~udno, nema ono:
- Haj sad, ka`i ti meni.
Sjede na svoju stolicu, ali prije
toga mu neko postavi podguznjak,
zlu ne trebao. Publika podijeljena,
ali simpatije su na Suljinoj strani.
- Haj sad, pobro, bacaj zar ko {to si
ga nekad baco. Ali, prije toga da ti
izmuhabetim. Igra}emo horno, bez
hile i srkleta, jer ni jedan od nas
nije ispind`ija, lihac ili jagmad`ija.
Tako kad te ja uzmem pod svoje,
ne}e se izroditi nikakav “eglen-
beglen”.
Jasno, sve u redu - ka`e Ejub i
malo se vi{e zamisli. Su{tinu
poruke je razumio pa i ono jag-
mad`ija, pa i ono inspind`ija, ali
ono drugo, malo jeha. Opet
Badnjevi} ne izaziva, ne tra`i
odgovore. Zaista malo ~udno. Ali
neka, do}i }e vakat. Suljo prvi na
potezu:
- Gledajte - veli - kako ga velemajs-
tor baca. Pade “se-jek”, uhvati
pend`luk, zatim baci “du-{e{“,
povu~e dvije i izi|e sa dvije. Ejubu
pada sve ne{to ’nako {u}murasto.
Dobi Suljo sva tri oina, zna~i prvi
u~. U drugom u~u Ejub poku{a
ne{to u~initi, ali ne}e zar, pa ne}e.
Uz jednostrano navijanje, uz ne{to
malo sre}e i ~udo pameti Suljo
pobijedi. Nakon ~estitanja svi su
o~ekivali jo{ ne{to iz dubokog
Suljina podruma znanja.
- Pazi sad: ono lihac, to je jedno-
mudac, evnuh, a ono eglen-beglen
zna~i: rekla-kazala, odnosno tra~.
Svi su bili zadovoljni i dobro
raspolo`eni. Edo se htio revan{i-
rati Simetu. Sime srda~no prihvati
“ba~enu rukavicu” i sjedo{e igrati.
Kakva je to majstorica bila! Mogla
bi komotno na televiziju ili u
novine. (Nastavi}e se)
Þ Kada se govori o prijate-
ljstvu naj~e{}e se ~uje - prijatelj
u nevolji je pravi prijatelj.
Zaista je tako, u tim posebnim
trenucima radosti, tuge, uspje-
ha ili neuspjeha, osobe iz na{eg
okru`enja poka`u pravo lice.
Tek tada spoznamo ko su nam
zaista prijatelji. Prema definici-
ji prijateljstvo je odnos izme|u
dvoje ili vi{e ljudi, koji osje}aju
me|usobnu simpatiju i povjerenje. Pojam prijatelj ili
prijateljica se generalno odnosi na osobe koje nisu u
porodi~noj vezi. Prijateljstvo se temelji na ljubavi,
povjerenju i me|usobnom uva`avanju.
Svako od nas `eli iskrenog prijatelja. Mnogi od nas i
vjeruju da u svom `ivotu imaju osobu koju mogu naz-
vati iskrenim prijateljem. Da li je zaista tako? Postavlja
se pitanje kakav odnos prijatelji dijele? Kad mo`emo
prijatelja zvati pravim prijateljem i kad na{ prijatelj
mo`e vjerovati da smo mu mi pravi prijatelji?
Poslije romanti~nog odnosa, prijateljstvo je najbitniji
odnos u `ivotu. I kada imamo porodicu i ro|ake ipak
ra~unamo na prijatelje, na njihov savjet, utjehu i
inspiraciju. Prvi znak dobrog prijateljstva je da u ko-
munikaciji ne moramo brinuti o uljudnosti. Prijatelja
zovemo po potrebi, u bilo koje doba dana i no}i, i ne
razmi{ljamo da li je to kulturno ili ne. Kad trebamo
podr{ku zovemo dobrog prijatelja. A oni to isto o~eku-
ju od nas. Iskrenim prijateljima se mo`emo bezreze-
rvno otvoriti. Pri~amo o svemu {to nam je u mislima
bez da brinemo o tome {ta }e misliti o nama. Sigurni
smo da }e razumijeti sve {to ka`emo onako kako smo
mi to i mislili. Nekontroli{emo se i otvoreni smo u
komunikaciji. Iskren prijatelj je vi{e od dobrog pri-
jatelja. Iskren prijatelj nas podr`ava ~ak i kad nje-
govi/njeni interesi mogu biti ugro`eni. Razumije na{e
motive i potrebe i uz nas je bez bilo kakve analize i kri-
tiziranja. Pomo}i }e nam bez da mi to tra`imo i bit }e
uz nas bez ikakvih uzvratnih o~ekivanja. Sa iskrenim
prijateljem mo`emo biti sigurni da }emo dobiti maksi-
malnu pomo} koliko je u njegovim/njenim mogu}nos-
tima. Ni{ta ne}e ostati neuzvra}eno. Majka je iskren
prijatelj djetetu. Ako takvu vezu dijelimo sa odraslom
osobom mo`emo sa sigurno{}u re}i da imamo iskre-
nog prijatelja.
Iskren prijatelj ne koristi posao ili sastanke kao izgo-
vor, on }e biti uz nas kad god ga trebamo. U trenutku
va{eg o~aja, pravi prijatelj }e vas podr`avati makar
cijeli svijet bio protiv vas. Pravi prijatelj nije opor-
tunist. Njemu su u interesu i prioritet va{a sre}a, ~ak
su i ispred prijateljstva. Iskren prijatelj se ne}e
suzdr`avati da nam ka`e ~ak i ono {to u tom trenutku
ne `elimo ~uti, ne{to zbog ~ega riskira da ugrozi na{e
prijateljstvo, ako je to u na{em najboljem interesu.
Imat }e dovoljno milosti i suosje}anja da nas ispravi
kad grije{imo. Nikad ne}e tra`iti od nas da kompro-
mitiramo svoje vrijednosti i principe u ime prijatelj-
stva. Pravi prijatelj }e nas inspirirati i motivirati da ost-
varimo svoj puni potencijal.
Naravno, mo`emo imati prijatelje koji imaju gotovo
sve ove karakteristike, ali jo{ uvijek to nisu oni pravi,
iskreni prijatelji. Postoji jo{ uvijek taj ekstra faktor,
neka privla~nost - hemija, sli~na onoj koja privla~i
ljude u romanti~noj vezi, koji neraskidivo ve`e pri-
jatelje. Naj~e{}e se to de{ava u momentalo bez nekog
o~iglednog razloga kojeg bilo ko mo`e identificirati.
Ali kad na|emo ove osobe, kad osjetimo to pravo pri-
jateljstvo, to je kao da smo prona{li neprocjenjivo
blago. Zato ako u `ivotu imate jednog pravog prijate-
lja smatrajte se sretnim. Mirela POPR@ENOVI]
[e{-be{, vi{e od igre (5)
Socijalni kutak
Suljo okasnio deset dekika
Þ Poslije romanti~nog odnosa, prijateljstvo je
najbitniji odnos u `ivotu. I kada imamo porod-
icu i ro|ake ipak ra~unamo na prijatelje, na
njihov savjet, utjehu i inspiraciju. Prvi znak
dobrog prijateljstva je da u komunikaciji ne
moramo brinuti o uljudnosti.
Prijateljstvo
Þ Tako je nekako bilo i one subote, onog mjeseca i one godine. Suljo
okasnio ~itavih deset dekika. On je znao, a njih sedmorica su pretpo-
stavljali da }e danas biti ba{ka predstava. I zaista tako i po~e. Suljo se
spusti s tre}eg basamka, krenu dva koraka, a mo`da i tri, stade nasred
prostorije broj jedan, desnicu ruku di`e do ~ela, pozdravi “a~kolsum” i
upita prisutne - ho{ geldum!?
02.02.2012.godine dosje
17
Þ Rat devedesetih potaknuo je,
oslobodio i reafirmirao fa{istoi-
dne elemente, neofa{izam i
novi fa{izam. Ni nakon zavr{e-
nog rata te pojave i tendencije
ne jenjavaju. Po{to su ti ele-
menti, grupe i organizacije
u~estvovale za “ nacionalnu
stvar “, one su svjesno dobile i
svoje koncesije, ne samo mate-
rijalne, nego i moralne, rela-
tivizacijom fa{isti~kih zlo~ina,
obilje`avanje njihovih obljetnica
iz Drugog svjetskog rata i nes-
metani javni politi~ki nastup.
Demokracija, netom usposta-
vljena, postala je okvir za slo-
bodno djelovanje, tobo`e jed-
nakih pravnih glasova civilnoga
dru{tva, gdje se jaz izme|u
fa{isti~kih i antifa{isti~kih vri-
jednosti i ideja poku{ava
prikazati kao normalni sukob
dviju ravnopravnih koncepcija.
Vladaju}e elite, kao i prije II
svjetskog rata, podcjenjuju
fa{isti~ke nastupe, {to vi{e
stavljaju}i ih u istu ravan sa
antifa{izmom, {to je otvoreni
izraz sklonosti prema tim
snagama i pojavama. Pi{u se
nove politi~ke rezolucije u koji-
ma se ratni zlo~inci osloba|aju
krivnje i prikazuju kao `rtve.
Nestankom Jugoslavije raspala
se jedinstvena interpretacija
vezanih za II svjetski rat. Svaka
od novo nastalih dr`ava u svo-
jim ud`benicima povijesti nudi
vlastite (re)interpretacije tog
povijesnog perioda, odbacuju}i
“nepo`eljne” elemente i prih-
va}aju}i one doga|aje i li~nosti
i ideje koje konzerviraju mito-
lo{ke osnove za novo usposta-
vljene nacionalne ideologije.
Iskrivljeni histori-
jski podaci
Antifa{izmu se dodu{e ne
uskra}uju civilizacijske vrijed-
nosti, ali se reinterpretacijom i
umanjenjem uloge komunista i
partizana, one otupljuju. Tako
se u Hrvatskoj umanjuju zlo~ini
usta{kog pokreta, u Bosni
pre{u}uje Hand`ar divizija, a u
Srbiji ~etni~ki pokret prikazuje
kao vojska odana kralju i
otad`bini.
Ponovo o`ivljena mitologija i
ideolo{ka revizija tako postaju
djelom historiografske, pub-
licistike i javnoga diskursa,
oblikuju}i nacionalne ideologi-
je, koje historijske fakte, rein-
tepretiraju u cilju vlastitog
utemeljenja i afirmacije.
Postoje}i ud`benici obiluju
primjerima netrpeljivosti i
satanizacije drugih naroda i
nacionalnih manjina, iskrivl-
jenim historijskim podacima,
pau{alnim ocjenama i ideolo-
{kim konstrukcijama. Etni~ka
indokrinacija mladih tako biva
za~eta unutar samog obra-
zovnog sistema. Odrastaju}i i
obrazuju}i se u sredini koja
isti~e razli~itost, a potom i na
njima utemeljen animuzitet,
bez jasne predod`be o
stvarnoj prirodi fa{isti~ke ide-
ologije, mladi pribjegavaju
kori{tenju fa{isti~kih simbola i
veli~anju onih kolabora-
cionisti~kih ideologija, koje
izvore imaju u njihovoj etni~koj
skupini. Nasuprot ideologiji
bratstva i jedinstva naroda i
pro`imanja razli~itosti u zajed-
ni~ko, {to je izgurano kroz pro-
zor, danas imamo, ideologiju
mr`nje prema svemu {to je
druga~ije. Pred nama stoji
opasnost od novog fa{izma
kome je mr`nja temeljna odli-
ka svega, protiv ~ega se treba
boriti svim snagama.
Nakon svega {to se dogodilo,
ju`noslavenske dr`ave, iako
formalno nezavisne imaju
manje samostalnosti nego {to
su imale u SFRJ iz po Ustavu iz
1974. godine. Ekonomski,
socijalno i moralno su pot-
puno upropa{tene, a politi~ki
pod ~vrstom kontrolom cen-
trala mo}i u Bruxellesu i
Washingtonu. Nacionalni dig-
nitet, za koga se tobo`e na
smrt borilo nikada nije bio
ugro`eniji. Budu}nost nikad
nije bila neizvjesnija. Vlada-
ju}e kaste te`e uklju~ivanju u
imperijalne integracije, jer to
je jedini na~in da o~uvaju
nelegitimno ste~ene privilegije
i vlast. Ali narodi sve vi{e
razmi{ljaju druga~ije.
Sve zabrinutiji gra|ani razmi-
{ljaju u kategorijama socijalne
pravde, pune demokracije i
ravnopravnosti naroda. Impera-
tiv vide prije svega u povezivan-
ju malih i sebi ravnih naroda, a
ne u utapanju u neravnopravne
asocijacije u kojima ne
u~estvuju u dono{enju odluka i
u kojima prakti~no postoje
samo na papiru. Brojni zlo~ini
koji su u proteklom ratu ~injeni
na ovim prostorima, ne smiju
biti prepreka za suradnju onih
koji u njima nisu u~estvovali,
niti su ih podr`avali i oprav-
davali, jer ve} postoje pouzdani
podaci koji potvr|uju da je vrlo
mali broj lica u~estvovao u nji-
hovom planiranju, postreha-
vanju, izvr{avanju i prikrivanju.
^itavi narodi ne smiju ispa{tati
zbog zlo~ina malih skupina
ljudi. Zbli`avanje i suradnja
ju`noslavenskih naroda i dr`ava
je imperativ, u prvom redu rad-
nih ljudi koji imaju dugu tradici-
ju zajedni~kog `ivljenja i ~vrste
politi~ke, ekonomske i kulturne
povezanosti. Ta suradnja naro-
da najprije }e se razvijati na
kulturnom, sportskom i
ekonomskom planu.
Zaostale
ekonomije
Kulturna suradnja omogu}avat
}e stvaranje {ireg kulturnog
prostora, koji je postojao do
1991. godine, a ~iji nedosta-
tak, kulturni radnici neprekidno
osje}aju i o tom otvoreno gov-
ore. Ovo je utoliko zna~ajnije,
ukoliko se zna da se radi o nar-
odima na pribli`no istom ili
sli~nom stupnju kulturnoga
razvoja i koji govori istim ili sli-
~nim jezikom. Iako izme|u
novonastalih dr`ava postoje
razlike u pogledu stupnja eko-
nomske razvijenosti, njihove
ekonomije se pro`imaju i vi{e
od pola vijeka su djelovale kao
jedinstveni me|uzavisni sis-
tem. Izdvajanjem iz njega, eko-
nomije biv{ih Republika SFRJ
prepu{tene same sebi nisu
na{le rje{enje za svoj opstanak
i samoodr`anje. ^injenica da
su ju`noslavenske ekonomije
tehnolo{ki zaostale za razvije-
nim zapadnim ekonomijama,
ukazuju na potrebu da svoju
konkurentnost i razvoj poku{a-
vaju ostvariti u me|usobnoj
suradnji i ~vr{}im ekonomskim
integracijama, a ne u nepovo-
ljnim aran`manima s tr`i{no
razvijenijim ekonomijama. Dru-
gim rije~ima one moraju te`iti
stvaranju zajedni~ke strategije
nastupa prema drugim tr`i{ti-
ma i izgradnji mehanizma i ins-
titucija planiranja i uskla|ivanja
ekonomskog razvoja na regio-
nalnom nivou.
Antifa{isti Jugoisto~ne Europe
spaja potreba obaveza i htjen-
je u o~uvanju tekovina slavne
antifa{isti~ke borbe za oslobo-
|enje svojevremeno zajedni-
~ke zemlje od okupatora i
doma}ih kvislinga, ali i velikih
tekovina u izgradnji novog pra-
vednijeg dru{tva i sveukupnog
dru{tvenog napretka poslije II
svjetskog rata, a napose sa-
moupravljanja na doma}em
planu i antikolonijalizma, miro-
ljubive koegzistencije i nesvrs-
tanosti na me|unarodnom
planu.
To je bila prije svega velika nar-
odna epopeja i pobjeda sa
puno `rtava, kojima moramo
odavati trajno po{tovanje. Ali
jednako tako zbog posljedica
rata i restauracijom kapitaliz-
ma, ovo podru~je ponovno je
postalo bure baruta i nad-
metanje svjetskih multina-
cionalnih i imperijalisti~kih
interesa i utjecaja reafirmacije
nastajanja i {irenja neofa{i-
sti~kih pojava i tendencija i
otuda potreba da se borimo
protiv svih negativnih unutra-
{njih i vanjskih tendencija,
kako bi osvijetlili i sprije~ili
nove podjele, mr`nje i ratove i
osigurali mir i napredak.
(Nastavlja se)
Fa{izam - anticivilizacijska agresija (3)
Sprije~iti
nove podjele
Þ Nestankom Jugoslavije raspala se jedinstvena interpretacija vezanih
za Drugi svjetski rat. Svaka od novo nastalih dr`ava u svojim ud`benici-
ma povijesti nudi vlastite (re)interpretacije tog povijesnog perioda,
odbacuju}i “nepo`eljne” elemente i prihva}aju}i one doga|aje i li~nosti
i ideje koje konzerviraju mitolo{ke osnove za novo uspostavljene
nacionalne ideologije
Þ Sve zabrinutiji gra|ani razmi{ljaju u kategorijama socijalne pravde,
pune demokracije i ravnopravnosti naroda. Imperativ vide prije svega u
povezivanju malih i sebi ravnih naroda, a ne u utapanju u neravnopravne
asocijacije u kojima ne u~estvuju u dono{enju odluka i u kojima
prakti~no postoje samo na papiru
02.02.2012.godine 037 extra
18
Þ Kultna britanska humo-
risti~ka serija “Mu}ke”
uskoro }e dobiti svoju
ameri~ku verziju. Jo{ nije
poznato ko }e zamjeniti
Dejvida D`ejsona i
Nikolasa Lindhursta u
ulogama ~uvene bra}e Troter.
Þ Pred Stivenom Spilbergom je jo{
jedan veliki izazov, jer o snimanju
filma o Mojsiju pregovara sa studi-
jom “Vorner bros”. Da li }e re`irati
ostvarenje o proroku iz Starog zav-
jeta, “Bogovi i kraljevi”, zna}e se
do kraja mjeseca.
Þ Film je pri~a o izuzetnoj sportskoj karijeri, ali i fasci-
nantnoj li~nosti. Ovo je pri~a i o jednom vremenu, o
zemlji koje vi{e nema, o biv{oj Jugoslaviji, koja se
pedesetih i {ezdesetih godina
pro{log stolje}a po~ela otvarati
prema Zapadu preko sporta,
muzike, filma, mode, a te nove
trendove donosio je i ko{arka{
Kora}. Dokumentarni dio,
pored arhivskih materijala,
daje autenti~na svjedo~anstva o Kora}u, kroz razgovore
s njegovom porodicom, prijateljima i saigra~ima.
Premijera filma }e biti u februaru u Beogradu.
Þ Trka za Oskarima je
po~ela. ^ak 11 nominacija
ima Skorsezeov “Igo”, a
deset nijemi film “Umje-
tnik”. Priznanju Ameri~ke
filmske akademije za
najbolji film mogu se
nadati i autori filmova
“Pono} u Parizu“, “Ratni
konj”, “Potomci”, “Drvo
`ivota”. D`ord` Kluni,
Bred Pit, Meril Strip, Mi{el
Vilijams i Runi Mara bore
se za oskara u kategoriji
glavnih glumaca.
Þ Unato~ negativnim
reakcijama srpske ja-
vnosti koje je izazvao
redateljski prvijenac ho-
livudske dive An|eline
Ðoli, ona }e u Sarajevo
doputovati 14.februara
na regionalnu premijeru
filma “U zemlji krvi i
meda”.
Film, koji je poslije “Gr-
bavice” Jasmile @bani},
izazvao najve}e reakcije
na Balkanu, u kina biv{e
Jugoslavije sti`e polovi-
nom narednog mjeseca.
Za sada je jedino poznat
datum sarajevske premijere, kojoj }e prisutvovati kom-
pletna gluma~ka postava.
Þ Nakon 30 godina vrlo uspje{ne
karijere, 11 albuma, milionske
prodaje nosa~a zvuka i jednih od
najljep{ih rock balada ’Krivo je
more’, ’Ne `eli{ kraj’, ’Jedina
moja’ kultna grupa Divlje jagode
predstavlja novu pjesmu ’Ne,
nisam ja’.
Pjesma je ra|ena u njihovoj poz-
natoj maniri i ne treba sumnjati
kako }e ubrzo i ona napraviti veli-
ki uspjeh kao i njene mnoge
prethodnice. Za pjesmu je snim-
ljen i video spot u Sarajevu za
kojeg je zaslu`na produkcijska
ku}a Gotiva.
To je ujedno i najava dugoo~eki-
vanog novog studijskog albuma
koji bi se trebao pojaviti do kraja
maja ove godine.
- ^ini mi se da je pjesma ’Ne, nisam
ja’ u dobroj mjeri radiofoni~na,
prili~no se lako pamti i mislim da
ima sve one fine za~ine kako bi ovo
slatko od jagoda bilo jako ukusno i
moglo se konzumirati u svakoj
prilici. Naravno, kona~an sud, kao
i uvijek do sada }e donijeti publika,
pojasnio je autor i gitarist grupe
Zele Lipova~a.
Grupa se uskoro sprema na veliku
turneju po Australiji, a potom ih
~ekaju koncerti po regiji.
Divlje jagode
Imaju novi hit
Svijet filma
Mu}ke na ameri~ki na~in
Film o Radivoju Kora}u
Skorsezeov “Igo” ima
najvi{e nominacija
An|elina Ðoli 14. februara
u Sarajevu
Þ ^ini mi se da je pjesma “Ne, nisam ja” u dobroj mjeri radiofoni~na,
prili~no se lako pamti i mislim da ima sve one fine za~ine kako bi ovo
slatko od jagoda bilo jako ukusno i moglo se konzumirati u svakoj prili-
ci. Naravno, kona~an sud, kao i uvijek do sada }e donijeti publika,
pojasnio je autor i gitarist grupe Zele Lipova~a.
Þ Pro{le sedmice je Baku, glavni
grad Azerbejd`ana, zvani~no pos-
tao doma}in ovogodi{njeg takmi-
~enja za najbolju pjesmu Evrope.
Odre|eni su u~esnici polufinalne
ve~eri. Bosnu i Hercegovinu }e
predstavljati Maya Sar, koja }e
boje na{e zemlje braniti u drugoj
polufinalnoj ve~eri zajedno sa
Hrvatskom, Turskom, Slova~kom,
Slovenijom, [vedskom, Norve-
{kom, Litvanijom. Prva polufina-
lna ve~er odr`at }e se 22., a druga
24. maja. Veliko finale bit }e
odr`ano 26. maja ove godine.
Gradona~elnik Dusseldorfa, pro-
{logodi{njeg grada doma}ina
Eurosonga, je na specijalnoj cere-
moniji u Bakuu predao simboli~an
klju~ gradona~elniku Bakua i time
ozvani~io ceremoniju otvaranja
Eurosong sezone 2012.
Organizatori najve}eg muzi~kog
takmi~enja na svijetu su otkrili i
ovogodi{nji slogan evrovizije
“Light your fire”, jer je Azerbe-
jd`an i poznat kao “zemlja vatre”.
BiH u drugoj
polufinalnoj
ve~eri
Þ Odre|eni su u~esnici
polufinalne ve~eri. Bosnu i
Hercegovinu }e predsta-
vljati Maya Sar, koja }e
boje na{e zemlje braniti u
drugoj polufinalnoj ve~eri
zajedno sa Hrvatskom,
Turskom, Slova~kom,
Slovenijom, [vedskom,
Norve{kom, Litvanijom...
Þ Pokojni glazbenik Michael Jackson
posthumno je dobio spomenik na Hollywood
Boulevardu, a umjesto njega svoje ruke u svje`i
cement umo~ila su njegova djeca - Prince, Paris
i Blanket.
Govor u ~ast pokojnom Michaelu odr`ali su Quincy Jones, producent
njegov albuma “Thriller” i Justin Bieber. Sve~anosti je prisustvovao i
ostatak Michaelove obitelji.
Dobio spomenik na
Hollywood Boulevardu
Spilberg snima film o Mojsiju
Michael Jackson
Eurosong 2012
02.02.2012.godine 037 extra
19
Poruke zvijezda
02.02.2012. - 09.02.2012.
Sedmi~ni horoskop
Autor:
Ljubi{a MARKOVI]
Ljubav: Mladi Mjesec i retrogradni
Mars, va{ vladar, i Jupiter u Biku dat
}e vam prili~no avanturisti~ko
raspolo`enje. Uz sre}u iza svojih
le|a bit }ete spremni riskirati na
podru~ju ljubavi. Samo naprijed! Nitko ne}e
mo}i stati na put va{im planovima i `eljama,
no ipak budite oprezni.
Posao: Iako sre}a prati hrabre, oduprite se
izazovu da prvo pucate, a poslije pitate {to je
meta. Opcije }e se otvarati pred vama,
omogu}uju}i vam istra`ivanja i sve ono {to
smatrate uzbudljivim kad je posao u pitanju.
Zdravlje: Energija je u porastu.
[ OVAN - (21.03. - 20.04.)
_ BIK – (21.04. - 20.05.)
Ljubav: Na~in na koji }e se situaci-
ja razvijati ne}e biti ba{ u skladu s
va{om idejom kako sve treba izgle-
dati. Mogli biste se upla{iti da }e
va{i osje}aji stati izme|u vas i prilika koje se
nalaze pred vama
Posao: Proces promjene za vas je prili~no
uznemiruju}i. Sve ono {to vam se ~inilo
dugoro~no dobrim ulaganjem, trenutno se
pretvara u probleme. Jo{ uvijek je prerano za
osu|ivanje i prosu|ivanje pa se ne morate
bojati obvezivanja. Sve jo{ treba sjesti na
svoje mjesto.
Zdravlje: Mogu}i problemi sa `elucem.
Ljubav: Voljena osoba bit }e prili~no
pa`ljiva prema vama. Ipak, ne}ete se
osje}ati ba{ najbolje u svojoj ko`i.
Ne{to vam ne {tima, ali jo{ ne mo`ete izraziti
{to to~no. Me|u prijateljima }ete biti i dalje
omiljeni i uva`eni, a kad malo bolje razmislite,
to je ono {to najvi{e `elite.
Posao: Trenutno ste prili~no kreativni i imate
odli~nih ideja. Problem je {to ih toliko brzo
sipate da se drugi ne mogu nositi s va{im rit-
mom. Mo`da biste trebali dati do rije~i i svo-
jim suradnicima.
Zdravlje: Osje}at }ete se dobro.
} BLIZANCI - (21.05. - 20.06.)
Ljubav: Trenutni polo`aj planeta
isti~e va{e dogovore s partnerom.
Postat }ete svjesni koliko ste ovisni
o svom partneru. U nekim slu~ajevima htjet
}ete pobje}i od svega toga, ali postoje i
situacije u kojim trenutno trebate prihvatiti
situaciju koja je.
Posao: Jupiter u Biku isti~e podru~je posla
koje }ete uskoro mo}i jasno vidjeti sa svim
promjenama koje su se dogodile i jo{ se
doga|aju. Imate kreativne i originalne
ideje,ali ~ini se kako drugi ne pokazuju
dovoljno interesa za njih.
Zdravlje: Treba vam vi{e opu{tanja.
C RAK - (21.06. - 20.07.)
Ljubav: Sunce i Mars na podru~ju
va{e solarne karte vezanom uz sva
partnerstva donose vam pomake na
na~in kako vi interpretirate i reagi-
rate na njih. Ako ste vi nagli i oni }e biti nagli,
ako ste mirniji takve promjene }ete i dobiti.
Posao: Ne morate biti posebno oprezni kad je
posao u pitanju. ^ini se kako }e ba{ oni poslovi
i planovi za koje mislite kako nemaju {anse,
najbolje pro}i. Jupiter u Biku donosi vam sre}u
kad su pregovori i dogovori u pitanju.
Zdravlje: ^uvajte se prehlade i upale grla!
p LAV - (21.07. - 21.08.)
Þ Ljeti tijelo gubi velike koli~ine vode znojenjem, dok zimi niske tem-
perature, vjetar te boravak u kancelariji i stanu, gdje je vazduh jako
suh, ~ini ko`u osjetljivijom nego ina~e. Ko`a je prvi “{tit” na{eg orga-
nizma.
U njoj ima ~ak 1,6 triliona }elija kojima je voda neophodna za obavl-
janje svih funkcija. Ukoliko joj nedostaje vla`nosti, ona gubi napetost i
elasti~nost pa postaje naborana, suha, ispucala, a osim {to gubi sjaj i
njene su funkcije oslabljene.
Hidratacija ko`e iznutra jedan je od najva`nijih preduslova za lijepu,
glatku i prvenstveno zdravu ko`u. Prirodna izvorska voda, za razliku
od krema, nema nuspojave prilikom kori{tenja, nema opasnosti od
iritacije, te se ne ograni~ava i ne dijeli po tipu ko`e i godinama.
Preporu~ena 1,5 litar prirodne izvorske vode tokom dana, poma`e
osiguranju dovoljnu koli~inu vode, toliko potrebnu na{em tijelu. Kao i
kod hidratantnih krema, i kod vode je potrebno voditi brigu o njenoj
kvaliteti i mineralnom sastavu.
Svakodnevna konzumacija tokom cijele godine ~ini sastavni dio
pravilne i zdrave prehrane.
Tajna lijepe ko`e, bez obzira na godine, skrivena je u prirodnoj
izvorskoj vodi.
Hidratacija
zimi
Ljubav: Morat }ete se vi{e posvetiti
svojoj obitelji i problemima koji se
ti~u odnosa unutar nje. Vjerojatno
}ete morati zanemariti svoje potrebe
i dati punu podr{ku ~lanovima obitelji, a
posebice voljenoj osobi. Ako ste sami, jedna
osoba bi vas mogla potpuno zaluditi.
Posao: Prili~no ste puni energije koja se
o~ituje na va{oj ambicioznosti. Dajete sve
od sebe kako biste postigli i vi{e nego
najbolje. Da biste postigli sve {to `elite
morat }ete malo komunicirati i sa osobama
koje vam ina~e nisu toliko drage.
Zdravlje: Osje}at }ete se odli~no!
Ljubav: Ne}ete imati vremena za
sebe i svoje potrebe jer }e voljena
osoba prolaziti kroz osjetljivo raz-
doblje. Sada se vi morate pokaza-
ti kao potpora i rame za plakanje i sve ono
{to treba od vas. Procijenite trenutak u
kojem }ete zapo~eti razgovor, ali ako mislite
da partner nije spreman, smjesta prekinite.
Posao: Budite spremni iako je sre}a na
va{oj strani. Financije }e biti prili~no dobre,
ali ne uzimajte ni{ta zdravo za gotovo.
Napravite dobar plan i dr`ite ga se. Kolege
}e vam biti potpora, ali i vi morate pokaza-
ti povjerenje prema njima, ina~e ni{ta od
zdravog odnosa.
Zdravlje: Op}enito ste dobro.
Ljubav: I dalje ste pomalo zbunjeni
sa svojim emocijama jer nikad ne
znate {to vas ~eka iza ugla. To je
razumljivo, pogotovo jer }e razvoj situacije
imati dalekose`ne posljedice za va{ ljubavni
`ivot. Za sad istra`ujte sve {to vam se nudi.
Kasnije }e biti vremena za su`avanje izbora.
Posao: Nemojte samo biti brzopleti!
Gledate {iru sliku svega {to se doga|a pa
ste u mogu}nosti bolje predvidjeti koji potez
treba povu}i. Opcija je jako puno, a na
vama je da ih probirete i birate one najbol-
je. U protivnom }ete olako tro{iti energiju
na nepotrebne stvari.
Zdravlje: Pripazite malo bubrege!
][KORPIJA - (23.10. - 22.11.)
Ljubav: Odre|eni sukobi sa susje-
dom ili rodbinom rezultat su nes-
porazuma, ali nemojte biti pretjer-
ano naivni - iz ovog morate ~itati izme|u
redaka. Vi se ne morate dokazivati ni pred
kime, ali ne mo`ete biti niti zajedljivi.
Voljena osoba i pravi partner razumjet }e
vas i kad niste u najboljem izdanju.
Posao: Mladi Mjesec u kombinaciji s retro-
gradnim Marsom donosi vam sna`ne ideje i
poticaje, ali morat }ete se odmaknuti od
svega i brojati do deset prije nego {to
nekome ne stanete na `ulj svojim pona-
{anjem. Financije su tako|er istaknute, ali
ne}ete jo{ imati onoliko koliko ste si zamislili.
Zdravlje: Odli~no.
×STRIJELAC - (23.11. - 21.12.)
´VODOLIJA - (20.01. - 18.02.)
Ljubav: Mjesec u kombinaciji s
Marsom donosi vam vjetar u le|a.
Bit }e vam puno jednostavnije nego
ina~e rije{iti kompleksne situacije u koje ste
se zavukli s partnerom ili kojom drugom
dragom osobom.
Posao: S obzirom da ste malo postrani od
svega, mo}i }ete lak{e u~iti na tu|im
pogre{kama i iskustvima. Gledajte kako
drugi forsiraju svoje mi{ljenje ili planove i
kako se mu~e. A kad im ponestane ideja
do|ite sa svojim spasonosnim i nename-
tljivim stilom.
Zdravlje: Dobro.
) RIBE - (19.02. - 20.03.)
_JARAC - (21.12. - 19.01.)
Ljubav: Niste ba{ u pravoj fazi kad je ljubav u pitanju. Niste sig-
urni kako osoba koja vam se svi|a reagira na vas. @elite se
prikazati u najboljem svjetlu, ali to vam samo uklju~uje glumu.
Bolje bi vam bilo opustiti se i prepustiti se onome {to dobivate.
Posao: Ovo je razdoblje u kojem ne mo`ete prona}i poznatu rutu i prati-
ti utabane puteve, onako kako vi najvi{e volite. Nemojte se zatvarati.
Jednom kad prihvatite da }e slu~ajnost odrediti neke stvari u va{em `ivotu
i vi tu ni{ta ne mo`ete, stvari }e se same od sebe po~eti razvijati na poz-
itivan na~in.
Zdravlje: Osje}at }ete se dobro.
]DJEVICA - (22.08. - 22.09.)
Ljubav: Ne doga|a se puno promjena, ali one koje se
doga|aju imaju velik u~inak na va{ privatni `ivot. Problem je
{to vi ne morate ponovno prona}i ravnote`u izme|u vlastitih
potreba i interesa te stvari koje od vas zahtijevaju drugi, poput
obitelji ili voljene osobe.
Posao: @elite se kao i uvijek prikazati u {to boljem svjetlu. Nemojte se
samo zanositi pretjeranim pri~ama. Morate se uvijek distancirati od emo-
cije kako biste dobili najrealniju sliku o svemu {to ste napravili.
Zdravlje: Treba vam opu{tanje i mir.
- VAGA - (23.09. - 22.10.)
Ljepota i zdravlje
Þ Pove}an unos
te~nosti u organi-
zam nije rezervi-
san samo za ljetne
mjesece. I zimi se
preporu~uje unos
1,5 litar te~nosti
dnevno. To je
zasigurno naje-
fikasniji na~in da
tijelu pru`ite
prijeko potrebnu
hidrataciju.
02.02.2012.godine
20
Þ Prodajem ku}u u Gati pored glavne ceste sa poslovnim prostorom pogodno za
trgovinu gra|evinskog materijala. Povoljna cijena. Telefoni: 070/227-250 ili
063/915-828 ili 061/137-556.
Þ Prodajem ALFA 90, kombinovani {tednjak, proto~ni bojler, pet radijato-
ra, ekspanzionu ponudu i pe} za centralno grijanje...Telefon: 070/243-
341.
Þ Prodajem manji stan na Ozimicama II, 43 m
2
, cijena 65.000 KM. GSM:
061/590-740.
Þ Prodajem plac za ku}u povr{ine 552 metra kvadratna u ul. Jablanska.
Telefon: 061/280-110.
Þ Prodajem povoljno obnovljen i novo namje{ten manji stan u Lamelama u
Bosanskoj Krupi. Zvati na broj 037/471-244
Þ Prodajem ~etiri polovne gume “DUNLOP” 195x65x15. GSM: 066/909-574.
Þ Prodajem ku}u sa tri eta`e iza MUP-a, 10x8m, 600m2 oku}nice, centralno
grijanje, namje{tena za studente. Telefoni: 070/227-250 ili 063/915-828.
Þ Prodajem zemlju u malom Zalo`ju, uz glavni put; telefon: 066/897-827.
Þ Prodajem motor za gara`na vrata sa daljinskim, marke Einhell, nov jo{ zapako-
van po cijeni 200 KM. Jednostavna monta`a, pa{e za sva standardna vrata.
Telefoni: 070/227-250 ili 063/915-828.
Þ Prodajem stan od 33 m
2
u centru Biha}a; telefon: 061/806-407.
Þ Povoljno prodajem malokalibarsku pu{ku 5,6 mm; telefon: 062/142-767.
Þ Prodajem: kon~ane zavjese sa{ivene u dva dijela; jorgan za bra~ni krevet, 2x2
metra; dva zidna ogledala; plave zavjese 2,6x7,5 metara; GSM: 062/710-274.
Þ Prodajem ili iznajmljujem poslovni prostor u centru Biha}a; 70 metara kvadrat-
nih; telefoni: 061/394-494 i 061/604-024.
Þ POVOLJNO: Prodajem ku}u u strogom centru Cazina i trosoban kom-
foran stan Ozimicama I u Biha}u: telefon: 061/809-972 i 037/226-461.
Þ BIHA] - Prodajem nov stan 86 m
2
; GSM: 061/787-122.
Þ Prodajem devastiranu ku}u na placu od 737 metra kvadratna i dva
dunuma njive u Rip~u kod Biha}a; telefon: 052/ 216-373.
Þ Prodajem ku}u u Jablanskoj ulici, blizu hotela “RIO mare”;
GSM: 061/591-398.
Þ Iznajmljujem stan za studentice sa centralnim grijanjem... Telefon: 221-160.
Þ Iznajmljujem namje{ten jednosoban stan u centru grada studenticama
(kablovska, internet). Telefon: 061/851-897
Þ Izdajem namje{tenu ku}u, novogradnja; telefoni: 062/595-730 i
061/772-436.
Þ Izdajem dvosoban stan u Biha}u u Mid`i} mahali br. 49. Odvojen ulaz.
Telefon: 070/216-337.
Þ Demobilisani borac gra|evinske struke tra`i posao. Zvati na broj
061/446-208.
Þ Izdajem za studentice jednokrevetne i dvokrevetne sobe sa centralnim grijan-
jem SAT-TV, veliki dnevni boravak sa kuhinjom. Cijena veoma povoljna. Telefoni:
070/227-250 ili 063/915-828.
Þ Izdajem namje{ten stan s posebnim ulazom i {upom za drva.
Informacije: 350-660.
Þ Izdajem garsonjeru na Ozimicama I. Cijena 150 KM. GSM: 061/967-951.
Þ Iznajmljujem dvosoban stan na Ozimicama sa centralnim grijanjem i posebnim
ulazom. Telefon: 062/857-049.
Þ Tra`im posao ~i{}enja i pomo} u doma}instvu u Biha}u. GSM: 061/928-147.
Þ Izdajem dvosoban stan; novogradnja; centralno i svi drugi sadr`aji. Izdajem i
sobe za studente; super povoljno; telefon: 061/465-584.
Þ Izdajem stanove za srednjo{kolce i studente s centralnim grijanje i kablovskom
u blizini autobusne stanice; cijena 150 KM; GSM: 061/699-476.
I ZNAJMLJUJEM
PRODAJA
oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali
JP “RADIO TELEVIZIJA BIHA]” d.o.o. Biha}
Tekst oglasa:
.....................................
......................................................
......................................................
......................................................
......................................................
Krupska bb, 77000 Biha}
Telefon: 037/226-688
Fax: 037/226-866
KUPON ZA MALE OGLASE
Kupon za besplatne male
oglase po{aljite po{tom ili
dostavite li~no na adresu:
Marketing slu`ba
RTV Biha}, Krupska bb,
77000 Biha}
Oglasi do 15 rije~i!
POSLJEDNJI POZDRAV
NIJAZU DURAKOVI]U
Kantonalni odbor SDU USK-a
Zdravstvena ustanova
DOM ZDRAVLJA
Bosanska Krupa
Broj: I-01/2012
Dana : 26.01.2012. godine
U skladu sa ovla{tenjima koja su predvi|ena ~lanom 2., 3., 4., 5.
Pravilnika o radu Ustanove ( br. UO- VI-2/08) i Odluke o potrebi zasnivanja
radnog odnosa u Zdravstvenoj ustanovi Dom zdravlja Bos.Krupa,
broj: 84 -I-01/12 od 20.01.2012.godine, vd direktor ZU Doma zdravlja Bos.
Krupa objavljuje slijede}i:
O G L A S
za zasnivanje radnog odnosa na odre|eno vrijeme, na period od
{est ( 6 ) mjeseci na poslovima i radnim zadacima;
1. MEDICINSKOG LABORANTA ………………………................ 1 izvr{ilac
Pored op}ih zakonskih uslova za zasnivanje radnog odnosa, prijavljeni kandi-
dat mora ispunjavati i posebne uslove za navedeno radno mjesto, i to:
- da ima zavr{enu srednju stru~nu spremu medicinskog laboranta
- da ima polo`en stru~ni ispit
- da ima radno iskustvo nakon polo`enog stru~nog ispita
- da je dr`avljanin BiH
Oglas ostaje otvoren 15 dana nakon objave u sedmi~nom listu 037Plus.
Prijem kandidata izvr{it }e se prema prijavama koje dostave kandidati koji
ispunjavaju uslove navedene u prethodnom stavu.
Sve prijave sa dokazima o ispunjavanju uslova ovog Oglasa slati na adresu:
Zdravstvena ustanova “Dom zdravlja” Bosanska Krupa,
ulica Reis D`.^au{evi}a br.1., 77240 Bosanska Krupa
Kontakt telefoni: 037/471-047 i 037/471-048.
V.D. DIREKTOR
[ertovi} dr. Muhidin
specijalista neuropsihijatar
sport
21
02.02.2012.godine
Þ
“Amer Deli} osvojio Aus-
tralian Open. Bosanskohe-
rcegova~ka rukometna dru`ina
domogla se bronce na Evrops-
kom prvenstvu. Danijel [ari},
nesavladivi ~uvar mre`e! Aco
Petrovi} s ko{arka{kom “rep-
kom” na Olimpijskim igrama.
Ko{arka{ki klub Bosna me|u
evropskom elitom. @eljezni~ar
prezimio u Evropi! Odbojka-
{ice Jedinstva iz Br~kog u dru-
gom krugu Lige prvakinja...”
Ne zamjerite! Malo sam onako,
bezgrani~nom ma{tom “prelis-
tavao novinske naslove”. Evo,
brzo }u se prizemljiti. Na`alost,
ni{ta od gore navedenog, nije
istina. Zapravo, daleko je od
toga! U nedjelju i ponedjeljak
smo s ~e`njom, priznajem i
ljubomorom, prelistavali sli-
jede}e naslove: “Novak Ðoko-
vi} osvojio Australian Open”,
“Srbija prvak Evrope u vater-
polu”, Srbima srebro, Hrvatima
bronca u rukometu”...
“Zemljaci”
proslavili uspjeh
“na{ih”
Kom{ije nam na sportskom
tronu, a mi se moramo zado-
voljiti “mrvicama”. Dodu{e,
uspjeh kom{ija su proslavljali i
mnogi na{i “zemljaci”. Neko-
liko hiljada Banjalu~ana sa srp-
skom trobojnicom i neizbje`na
“tri prsta” ovjekovje~i{e nezab-
oravni dan srpskog sporta.
Tako je bilo i u drugim gradovi-
ma, “na{eg” manjeg entiteta. U
Mostaru, malo druga~ija slika.
Pored Neretve se sa {ahovni-
com, proslavljao uspjeh “na{ih”
Alilovi}a i Bunti}a.
To me sve podsjeti na rije~i
zbunjenog “star~i}a”, koje brzi-
nom svjetlosti obi|o{e face-
book profile. Izgubljen i u vre-
menu i u prostoru, poput mog
nedjeljnog raspolo`enja, sviju
nas nasmijao legendarnim:
“[ta re}i, koju posluku porati?
Onima koji slu{aju, a ne ~u-
ju...”. E upravo ta na{a zbunje-
nost, nelojalnost, nepo{tivanje
i nepriznavanje svog su i
razlozi, za{to nama ostaju
samo “mrvice”.
Dobro do{li u
zemlju zbunjenih
Mirko Alilovi} i Denis Bunti}
se rodili u granicama bosan-
skohercegova~kog “trokuta”.
Bron~ane medalje osvojili u
hrvatskom dresu i posvetili ih
svojim Ljubu{acima, ba{ kao i
Zagrep~anima, Spli}anima...
I u srpskoj rukometnoj repre-
zentaciji ima nekoliko ro|e-
nih u onom entitetu, gdje se i
najbu~nije proslavila srebre-
na medalja. Da ne ispadne,
kako obezvrje|ujemo ili pris-
vajamo tu|e uspjehe, u srps-
koj vaterpolo reprezentaciji
nema ni Bosanaca ni Herce-
govaca.
Kako }e i biti, kada skoro i da
nemamo “haran” bazen. Na-
mjerno, ne rekoh olimpijskih
dimenzija. Jo{ je bolnija bila
televizijska programska she-
ma, tv emitera iz okru`enja.
Slavljeni~ka atmosfera i gosto-
vanja sportskih gladijatora u
gotovo svim emisijama, pod-
sjeti{e me na najve}i ovda{nji
problem. Rukometni repreze-
ntativci se pohvali{e kako su
po~eli trenirati s pet, {est god-
ina. Kako su zahvaljuju}i
vrhunskim stru~njacima nau-
~ili besprijekornu rukometnu
vje{tinu... Vaterpolske “gro-
made” su provodili pola dana
u bazenima...
Njihovi vr{njaci, kod nas su
trenirali u hladnim i razru{e-
nim dvoranama. Plivali na hla-
dnim rije~nim brzacima. Ma-
{tali i jo{ uvijek ma{taju o svla-
~ionicama, bazenima, atlet-
skim stazama, pa i obru~ima
na ko{arka{kim igrali{tima.
Time sve rekoh! To vam je ze-
mlja zbunjenih! Talentovanih,
ali drugima naklonjenih. Bezo-
brazno siroma{nih i pomalo
ljubomornih! Domovina Bo-
{njaka, Hrvata, Srba i ostalih,
koja se voli po volji!
Muhamed SADIKOVI]
Sportska (ne)ozbiljnost
Kom{ije na tronu, a mi?
Þ Husein Ro{i}, predsjedava-
ju}i Skup{tine USK-a i Ned`ad
Zukanovi}, predsjednik Ko-
msije za obrazovanje, nauku,
kulturu, sport i mlade sastali
su se s ovda{njim sportskim
radnicima.
S predstavnicima Sportskog
saveza Unsko-sanskog kanto-
na, op}inskih sportskih save-
za i Saveza za sport i rekreaci-
ju ratnih vojnih invalida i
invalidnih lica USK-a, razmo-
treno aktualno stanje i sports-
ki ciljevi.
Sastanak je iniciran u cilju
sagledavanja stanja u oblasti
sporta na podru~ju Unsko-san-
skog kantona. Predlo`ene su i
konkretne mjere za sportski
razvoj, budu}i na marginalan
polo`aj ovog kraja na sport-
skoj karti BiH.
Predstavnici sportskih saveza
su osim zadovoljstva zaklju~ci-
ma, istaknuli i zahvalnost na
podr{ci Skup{tine USK. Na sa-
stanku su isplanirani i sastanci
s na~elnicima op}ina i pred-
stavnicima op}inskih vije}a.
Razgovaralo se i o mogu}nos-
tima izmjene i dopune Zakona
o sportu Unsko-sanskog kan-
tona, prema kojem bi i op}ine
imale zakonski definiran pro-
cenat za izdvajanje bud`etskih
sredstava za sport. Prema
prvom usvojenom zakonu na
podru~ju FBiH, Unsko-sanski
kanton izdvaja 0,7 posto bu-
d`etskih sredstava za sportske
kolektive.
Sportski radnici su na sasta-
nku zahtijevali da se ova zako-
nska obaveza za sada po{tuje,
a da sportisti u narednom pe-
riodu dobiju i zna~ajniji fina-
ncijski stimulans.
Predstavnici sportskih saveza kod predsjedavaju}eg Skup{tine USK-a
Bolja vremena za sportiste
Þ S predstavnicima Sportskog saveza Unsko-
sanskog kantona, op}inskih sportskih saveza i
Saveza za sport i rekreaciju ratnih vojnih invalida
i invalidnih lica Unsko-sanskog kantona diskuto-
valo se o aktualnom stanju i sportskim ciljevima.
Þ Kom{ije nam na sportskom
tronu, a mi se moramo zadovo-
ljiti “mrvicama”. Dodu{e,
uspjeh kom{ija su proslavljali i
mnogi na{i “zemljaci”. Nekoliko
hiljada Banjalu~ana sa srpskom
trobojnicom i neizbje`na “tri
prsta” ovjekovje~i{e nezaboravni
dan srpskog sporta.
Tako je bilo i u drugim gradovi-
ma, “na{eg” manjeg entiteta.
U Mostaru, malo druga~ija slika.
Pored Neretve se sa {ahovni-
com, proslavljao uspjeh “na{ih”
Alilovi}a i Bunti}a.
02.02.2012.godine
sport
22
Þ Federalni prvoliga{i su ostavili
prvu pripremnu sedmicu iza sebe.
Tr~karanje ovda{njim oronulim sta-
dionima, dodatno ote`avaju debeli
temperaturni minusi. Stru~ni {tabovi
su ve} u zavr{noj fazi testiranja
fizi~ke spremnosti nogometa{a.
Krajina i Kraji{nik su i osvje`ili
igra~ke kadrove, dok su biha}ki
“crveno – bijeli” besparicom uslovl-
jeni na potpuno podmla|ivanje tima.
Jesenji {ampioni iz Cazina prolje}e
~ekaju sa znatno ja~im rosterom.
Klub nije napustio ni jedan igra~, a
cazinskim “sinovima” su se pridru`ili
Sanid Halilovi} i Aner Ljeljak. [efa
struke Muhameda Berberovi}a je
posebno ohrabrio ostanak Brki}a i
Muzgonje, koji su bili me|u najbolji-
ma u prvom dijelu sezone. Povra-
tkom iskusnog golmana Karali}a,
osna`ena je i konkurencija me|u sta-
tivama.
Krajina }e prvi dio priprema okon~ati
u Cazinu, nakon ~ega slijedi uigra-
vanje tima u susjednoj Hrvatskoj. Ve}
su dogovorene test – utakmice, u
kojima }e Berberovi} isprobati nove
takti~ke zamisli, kako bi se novajlije
{to prije adaptirale na novu sredinu.
Kraji{nik iz Velike Kladu{e nastavak
prvenstva ~eka sa znatno izmijenje-
nim kadrom, {to mo`e biti i
ote`avaju}a okolnost.
Ekipu su napustili Sanid Halilovi},
Ahmet Treji}, [aban Pehilj, Mi{el
Ru`i}, Danijel Lazi} i dosada{nji
kapiten Edis Sarajlija. Stratega
Denisa Sadikovi}a raduje dolazak
iskusnih Elvira [u{njara i Adisa
D`aferovi}a, koji su napustili redove
biha}kog Jedinstva. Stigao je i talen-
tirani stoper Almir Sijamhod`i}, koji
je do sada nosio dres Sloge iz
Bosanske Otoke.
Osim dvojca iz Jedinstva i Sijamho-
d`i}a, na treninzima Kraji{nika su i
petorica mladih nogometa{a, koji se
nadaju anga`manu u Velikoj Kladu{i.
Velikokladu{ani }e dio pripremnog
ciklusa provesti u Hrvatskoj, gdje
imaju dogovorene test - utakmice s
renomiranim protivnicima.
Senad Smaji} i njegovi puleni }e
vjerovatno kompletan pripremni cik-
lus odraditi na stadionu podno
bori}a. Glavobolja prouzrokovana
praznom kasom i nagomilanim du-
govima, ne dopu{ta niti razmi{ljanje
o odlasku na more. Barem za sada!
Ve} znate da u Biha}u vi{e ne stanu-
je, gotova cijela jesenja igra~ka garni-
tura. Dres Jedinstva }e na prolje}e
nositi polaznici nogometne {kole i
povratnici iz ovda{njih ni`eliga{kih
timova.
Trener Senad Smaji} je trening utak-
micom provjerio spremnost i kvalite-
tu raspolo`ivog igra~kog rostera.
Utakmica izme|u nogometa{a
Jedinstva, podijeljenih u dva tima je
zavr{ena rezultatom 0:0. Prvu prov-
jeru novog tima posmatrali su i bro-
jni pripadnici “Sile nebeske”, koji
ipak s optimizmom ~ekaju nove
liga{ke izazove. Mh.SADIKOVI]
Þ Mursel Ahmetspahi} iz Body building kluba “Fikret
Hod`i}” najuspje{niji je sportista op}ine Sanski Most u
2011. godini. Ahmetspahi} je priznanje zaslu`io osvo-
jiv{i drugo mjesto na prvenstvu Bosne i Hercegovine.
Osvojio je i ~etvrto mjesto na Balkanskom prvenstvu u
Tuzli, a zapa`en plasman je ostvaren i na Me|unarod-
nom takmi~enju “Br~ko open 2011”. Nije izostao ni
poziv selektora nacionalnog tima.
Najuspje{niji sportista u kategoriji lopta~kih sportova je
~uvar mre`e Nogometnog kluba Podgrme~ Mirza
Hamzabegovi}. Talentirani golman je u 2011. godini
branio sve utakmice sanskog drugoliga{a, s najmanjim
brojem primljenih golova u liga{kom natjecanju. Za
nauspje{nijeg sportistu u kategoriji ostalih sportova
izabran je Meho Tali}, ~lan Pikado kluba “Sana” i
reprezentacije BiH. Tali} je na Svjetskom prvenstvu u
[paniji, u pojedina~noj konkurenciji osvojio peto
mjesto, te plasman na trinaestu poziciju u paru.
Najbolja sportistkinja je D`enana Ahmetspahi}, tako|er
iz Body building kluba “Fikret Hod`i}”. D`eenana je na
Me|unarodnom takmi~enju “Br~ko Open 2011” osvoji-
la tre}e mjesto u kategoriji Fitnes Modeling. Zanimljiva
sportska pri~a i zbog toga {to je rije~ o prvoj `enskoj
takmi~arki u historiji body- buildinga Sanskog Mosta.
Najbolji mu{ki kolektiv u kategoriji lopta~kih sportova
je Nogometni klub Podgrme~. Nogometna dru`ina iz
Sanskog Mosta je u prethodnoj sezoni osvojila prvo
mjesto u Drugoj ligi FBiH grupa Zapad. U teku}oj
sezoni Podgrme~ dr`i ~elo tabele, s realnim {ansama da
se plasira u Prvu federalnu ligu.
Nauspje{nija ekipa u `enskoj konkurenciji je D`udo
klub “Sana”. ^lanice ovog kluba ro|ene 1999. godine i
mla|e, osvojile su prvo mjesto na ekipnom prvenstvu
FBiH. Najuspje{niji trener je Ibrahim Alihod`i}, strateg
Rukometnog kluba “Sana 7”. Na manifestaciji
progla{enja najuspje{nijih op}inskih sportskih
ambasadora, na~elnik op}ine Sanski Most Mustafa
Avdagi}, istakao je kako }e sport i u ovoj kalendarskoj
godini imati punu podr{ku lokalnih vlasti.
S prvoliga{kih priprema
Sportski savez op}ine Sanski Most
Sportista godine
Mursel Ahmetspahi}
Krajina ne krije
premijerliga{ke
ambicije
Þ Senad Smaji} i
njegovi puleni }e
vjerovatno kompletan
pripremni ciklus odradi-
ti na stadionu podno
bori}a. Glavobolja
prouzrokovana praznom
kasom i nagomilanim
dugovima, ne dopu{ta
niti razmi{ljanje o
odlasku na more.
Barem za sada! Ve}
znate da u Biha}u vi{e
ne stanuje, gotova
cijela jesenja igra~ka
garnitura. Dres
Jedinstva }e na prolje-
}e nositi polaznici
nogometne {kole i
povratnici iz ovda{njih
ni`eliga{kih timova.
Þ U Sarajevu su nagra|eni najuspje{niji
federalni sportisti - invalidi u 2011. godini.
Gotovo sva priznanja su osvojili ovda{nji
sportisti. Invalidski ko{arka{ki klub Sana iz
Sanskog Mosta je najuspje{nija ekipa.
Prvaci Bosne i Hercegovine, osvaja~i
nacionalnog Kupa, ve} drugu godinu za
redom su najbolji i u regionalnoj NLB ligi.
Ne smijemo zaboraviti ni izvrstan rezultat
u evropskoj Ligi {ampiona.
Sekcija strelja{tva iz Bosanske Krupe,
drugim mjestom na dr`avnom prvenstvu,
zaslu`ila je priznanje za najuspje{niji
kolektiv u Federaciji. ^lanica Sekcije Esada
Ba{i} najbolja je sportistkinja. Pro{logo-
di{nji prvaci BiH, cazinski malonogometa{i
osvojili su priznanje za najbolju mu{ku
ekipu u lopta~kim sportovima.
Mujo Begi}, ~lan STK Cazin je najbolji
sportista. Priznanje je zaslu`io titulama
pojedina~nog i ekipnog prvaka BiH. Spe-
cijalno priznanje je dobio Mujo Islamagi}.
Najbolji trener je Asim Mujad`i}, a najus-
pje{niji sportski radnik Semir Odoba{i}.
Þ Osvojio je drugo mjesto na prvenstvu
Bosne i Hercegovine, ~etvrti na
Balkanskom prvenstvu u Tuzli, a zapa`en
plasman je ostvaren i na Me|unarodnom
takmi~enju “Br~ko open 2011”.
KIK Sana dominantna
Þ Prvaci Bosne i Hercegovine, osvaja~i nacionalnog Kupa,
ve} drugu godinu za redom su najbolji i u regionalnoj NLB
ligi. Ne smijemo zaboraviti ni izvrstan rezultat u evropskoj
Ligi {ampiona.
Najbolji sportisti - invalidi u Federaciji BiH
sport
23
02.02.2012.godine
Þ Italijanski Linjano je i ove godine
ugostio najtalentovanije evropske
d`udiste. ^lanovi Judo kluba Una jos
jednom su potvrdili zavidnu vje{tinu.
Harun Sadikovi} i Hadis Rami} su na
17. turniru “Trofeo Alpe Adria” bili u
dru{tvu najboljih, te u Biha} donijeli
dvije medalje.
Harun Sadikovi} je s tri pobjede
zaslu`io zlatno odli~je. Mladi
Bi{}anin je ponovo bez problema
nadma{io kadetsku konkurenciju
preko 90 kg. Hadis Rami} je imao tri
pobjede i jedan poraz, {to je bilo
dovoljno za srebrenu medalju u
konkurenciji juniora do 100 kg.
Jedan od najja~ih evropskih turnira
za omladinski uzrast, biha}kom dvo-
jcu u kimonima bio je i prvo ovogo-
di{nje natjecanje. U Italiji se za
naslove najboljih nadmetalo 855
takmi~ara iz 237 klubova iz Austrije,
Italije, Velike Britanije, Srbije, Crne
Gore, Hrvatske, San Marina, BiH,
[vicarske i Slovenije.
Vrhunski rezultati mladih Bi{}ana
ohrabrenje su pred nove takmi~arske
izazove. Aktuelni nacionalni prvaci i
neprikosnoveni talenti me|u balkan-
skom elitom, u 2012. godini te`e
rezultatskom iskoraku. Neophodno
je {to bezbolnije pribli`avanje
seniorskoj konkurenciji, pa i eventu-
alno ispunjavanje olimpijske norme
za Rio de Jeneiro 2016. godine.
Þ Ko{arka{ki klub Biha} je u vikendu
iza nas zabilje`io i osmu liga{ku pob-
jedu. Izabranici Bahrije Kosatice
savladali su ekipu Od`aka rezulta-
tom 77:69. Nepora`eni biha}ki tim
dominirao je i u utakmici s konku-
rentom za plasman u A1 liga{ki rang.
Prva ~etvrtina je apsolvirana sa {est
poena prednosti.
Ne{to slabija igra u drugom periodu,
uvjetovala je rezultatski povratak
gostiju. Na poluvrijeme se oti{lo tek s
pola ko{a prednosti za biha}ki tim. U
nastavku utakmice playmaker Miha-
jlo Zvonar je bio neuhvaljiv za gostu-
ju}e defanzivce, te je obezbijedio
nedosti`nu prednost lideru na tabeli.
Nezanemariv ko{geterski u~inak ost-
varili su i Sini{a Proti} s 15 i Tarik
Halki} s 14 uba~aja. Kapiten Amir
Kulenovi} ovaj put se zaustavio na
u~inku od deset poena. Ekipu
Od`aka su predvodili Irnes Topolovi}
s 22 i Kemal Omerba{i} s 21
uba~enim ko{em. Arbitri su bili Ervin
Karovi} i Sinan Ferizovi}, dok je
delegat bio Sulejman Ferizovi}.
Do kraja prvog dijela natjecanja
Bi{}ani }e igrati jo{ duele sa
Omladinskim ko{arka{kim klubom
Sloboda iz Tuzle i Travnikom.
Ko{arka{ki klub Biha}: Amir
Ljuca, Mirza Pand`o, Dario Paj~in,
Amir D`aferagi}, Amir Kulenovi} 10,
Adem Keranovi}, Sini{a Proti} 15,
@eljko Juri~i} 7, Alen Bosni}, Tarik
Halki} 14, Nikola Mlinarevi} 4,
Mihajlo Zvonar 27. Trener: Bahrija
Kosdatica.
Ko{arka{ki klub Od`ak: Enes
Hasanovi}, Kemal Omerba{i} 21,
Irnes Topolovi}, 22, D`evad Emi},
Meho Mehi} 2, Deni Deli}, Miralem
Topolovi} 6, Ervin Trep~i}, Elnad
Kova~ 16, Anes Omerba{i} 2. Trener:
Mustafa Jupi}.
Mh.SADIKOVI]
Þ Biha} je prethodnog vikenda bio doma}in zavr{nog
turnira omladinskog prvenstva Unsko-sanskog kan-
tona. Doma}in turnira je bio Odbojka{ki klub Biha}.
Biha}kim odbojka{ima su se suprotstavili timovi
Bu`ima i Mladosti iz Bosanskog Petrovca.
U kadetskoj konkurenciji su trijumfovali odbojka{i
Bu`ima, dok su u juniorskoj konkurenciji najbolji bili
prvotimci Mladosti iz Bosanskog Petrovca.
Najneugodnije iznena|enje natjecanja su bili biha}ki
omladinci, koji nisu zabilje`ili ni jednu pobjedu.
Kadeti
OK Biha} - OK Mladost 1:2 (17:25; 25:20; 11:15)
OK Bu`im - OK Mladost 2:0 (25:18; 25:12)
Pobjednik u konkurenciji kadeta je OK “Bu`im”.
Juniori
OK Biha} - OK Mladost 0:2 (21:25; 16:25)
OK Mladost - OK Bu`im 2:0 (25:23; 25:17)
Pobjednik u konkurenciji juniora je OK “Mladost”
Bosanski Petrovac.
Þ Atletski savez Unsko-sanskog kantona je na mani-
festaciji u Velikoj Kladu{i nagradio najuspje{nije u
2011. godini. Nacionalni prvak Enes Zuli}, iako nas-
tupa u dresu sarajevske Bosne, najbolji je u trka~ki dis-
ciplinama. Ve} smo pisali, kako je neuhvatljivi trka~ iz
grada na Uni osvojio {ampionski naslov na deset
hiljada metara. Tu je i titula u krosu, kao i bron~ana
medalja na utrci od pet hiljada metara.
Etida Grahovi} iz Atletskog kluba Kraji{nik je najbolja
u tehni~kim disiplinama. Bi{}anka Gospa Halilovi} je
dobila priznanje za iznimne uspjehe u trka~kim disci-
plinama, dok je posebnu nagradu zaslu`io i Alen
Dela~ iz Velike Kladu{e. Najtrofejniji atletski klub je
Kraji{nik iz Velike Kladu{e.
Velikokladu{~ani Majda Dizdarevi} i Zijo Bajraktarevi}
su imali najvi{e uspjeha u juniorskoj konkurenciji.
Zerina Ljubijanki} iz cazinskog kluba Maratona
najbolja je kadetkinja. Nagra|eni su i uspjesi Amine
Ka~ar, Selmana Veskovi}a, Eme Nadarevi}, Belmina
Muhi}a, Sanele Smlati}, Nijaza Omer~evi}a, D`enisa
]oragi}a, Adne Grahovi}, Alija Veskovi}a i Aldina
Okanovi}a. Muhamed SADIKOVI]
Me|unarodni d`udo turnir “Trofeo Alpe Adria” Linjano
Vikend pod obru~ima
Zavr{nica omladinskog prvenstva u Biha}u
Atletski savez USK-a nagradio najbolje
Juniori Mladosti prvaci
Enes Zuli}
bez konkurencije
Þ Etida Grahovi} iz Atletskog kluba Kraji{nik je
najbolja u tehni~kim disiplinama. Bi{}anka Gospa
Halilovi} je dobila priznanje za iznimne uspjehe u
trka~kim disciplinama, dok je posebnu nagradu
zaslu`io i Alen Dela~ iz Velike Kladu{e. Najtrofejniji
atletski klub je Kraji{nik iz Velike Kladu{e.
Þ U kadetskoj konkurenciji su trijumfovali
odbojka{i Bu`ima, dok su u juniorskoj
konkurenciji najbolji bili prvotimci Mladosti
iz Bosanskog Petrovca.
Sadikovi} i Rami}
me|u najboljima
Bi{}anima ~elo tabele
Tabela
1. Biha} 8 8 0 104 16
2. @ivinice 78 9 7 2 80 16
3. Sloboda 8 7 1 334 15
4. Travnik 8 6 2 5 14
5. Od`ak 8 5 3 31 13
6. Grada~ac 8 4 4 -51 12
7. Litva 9 3 6 -63 11
8. Gradina Koteks 8 2 6 -109 10
9. Salinas Falcons 8 2 6 -112 10
10. Srednjo{kolac 8 1 7 -108 9
11. Zenica 8 0 8 -111 8
Rezultati 9. kola
@ivinice - Travnik 71:54
Gradina Koteks - Sloboda 59:103
Biha} - Od`ak 77:69
Grada~ac - Zenica 64:56
Srednjo{kolac - Litva 77:69.
Þ Harun Sadikovi} je s
tri pobjede zaslu`io
zlatno odli~je. Mladi
Bi{}anin je ponovo
bez problema
nadma{io kadetsku
konkurenciju preko 90
kg. Hadis Rami} je
imao tri pobjede i
jedan poraz, {to je bilo
dovoljno za srebrenu
medalju u konkurenciji
juniora do 100 kg.
Þ“Do|ite i opustite se na mjes-
tu gdje Vam je sve pri ruci”,
poruka je menad`menta jed-
nog od najpoznatijih evropskih
centara koji na jednom mjestu
nude poslovne, stambene,
trgova~ke i parkirne prostore.
U biha}kom naselju Luke
po~eli su pripremni radovi za
izgradnju drugog Importanne
Centra u BiH.
Shopping centar je udaljen sve-
ga 800 metara od pje{a~ke zo-
ne u centru grada, prostire se
na dvije eta`e, prizemlje i prvi
sprat i povr{ine preko 18.000
metara kvadratnih. Nudi boga-
tu trgova~ku, uslu`nu i ugosti-
teljsku ponudu. Stambeni blok
~ine oko 260 stanova visokog
standarda gradnje i opreme,
veli~ine od 40 do 75 metara
kvadratnih. Blok je projektiran
kao zaseban neboder sa 15
spratova ali je povezan sa shop-
ping centrom spojnim mostom
~ime je omogu}ena stalna
interna komunikacija sa cijelim
sadr`ajem Importanne centra.
Hotel je visokog standarda s
pet zvjezdica, ima oko 100
soba suvremeno ure|enih,
prostranih i moderno dizajni-
ranih, smje{ten je u poslovnom
neboderu od 10. do 14. sprata.
Tu je smje{ten i uredski prostor
izme|u 2. i 7. sprata na povr-
{ini od 8.000 kvadrata, opre-
mljen po suvremenim svjet-
skim standardima. Multiplex
kino posjeduje tri kino dvorane
s ukupno 480 mjesta, a tu su i
ostali zabavni sadr`aji poput
kuglane, diskoteke, mno{tvo
caffe barova i restorana. Smje-
{teni su na tre}oj eta`i Impo-
rtanne centra.
Importanne je dodatno oboga-
}en podzemnom gara`om na
dvije eta`e s 400 parkirnih
mjesta. Infrastruktura }e biti
opremljena prema najvi{im
svjetskim standardima te osig-
uravati sve potrebne servis
usluge s vlastitom tehni~kom i
sigurnosnom slu`bom koja }e
stanarima i posjetiocima sva-
kodnevno biti na raspolaganju.
U poslovnim prostorima }e
raditi oko 350 radnika.
Importanne Centar i u Biha}u
Þ Shopping centar je udaljen svega 800 metara od pje{a~ke zone u centru grada, prostire
se na dvije eta`e, prizemlje i prvi sprat i povr{ine preko 18.000 metara kvadratnih
Þ Hotel je visokog standarda s pet zvjezdica, ima oko 100 soba suvremeno ure|enih,
prostranih i moderno dizajniranih, smje{ten je u poslovnom neboderu od 10. do 14. sprata
Zaposlenje za 350 radnika
Zaposlenje za 350 radnika
Þ Importanne je prvi centar u
Sarajevu koji konceptualno
spaja poslovni, stambeni i
shopping ambijent u jednu
jedinstvenu cjelinu. Smje{ten
u komercijalnom i kulturolo-
{kom jezgru grada, Importa-
nne na svojevrstan na~in krei-
ra novu sliku Sarajeva. Svo-
jom arhitekturom i sadr`ajima
komunicira pozitivnu energiju
i nudi urbani ambijent u
skladu s najnovijim svjetskim
standardima.
Shopping centar se prote`e na
tri eta`e i na preko 8.000 me-
tara kvadratnih gdje mo`ete
posjetiti ekskluzivne i ve}
dobro poznate brendove. Ako
se pro{etate prizemljem i
mezaninom pred vama su bro-
jni modni brendovi, proda-
vnice modnih dodataka i
kozmetike, tobacco shop, friz-
erski salon, gastro sadr`aji kao
i poslovnica Sparkasse banke,
dok u suterenu mo`ete potra-
`iti samoposlugu, prodavnicu
tehnike, igra~aka, dje~iju
igraonu i cafe sadr`aje u koji-
ma mo`ete napraviti kratku
shopping pauzu. Posjetiteljima
je na raspolaganju i Importa-
nne parking na eta`ama -2, -3
i -4.
Tematski krugovi
U prvoj fazi izgra|eno je 425
parkirnih mjesta, {to u pot-
punosti pokriva sve potrebe
budu}ih korisnika. Na trgu
ispred Importanne Centra
nalazi se ~itav niz “tematskih
krugova” u vidu travnjaka kao
i prostori koji su predvi|eni za
otvorene ba{te. Uz njih je i
fontana koja svojim granitnim
kubusima simulira siluetu
grada i djeluje kao prepoz-
natljivi element Centra i ovog
dijela grada.
Uredski prostori smje{teni su
u tri poslovna tornja. Ulaz u
tornjeve je otvoren sa glavnog
platoa iz pravca ulice Zmaja
od Bosne. Svaki od tri poslov-
na tornja ima svoje jezgro sa
vertikalnim komunikacijama
koje ga povezuju sa Shopping
Centrom u prizemlju i podze-
mnim parking eta`ama. Ova-
kvom organizacijom otvara se
~itav spektar mogu}nosti za
kreativnu organizaciju od
formiranja eta`a kao posebnih
organizacionih jedinica za
pojedine klijente, do mogu}eg
spajanja eta`a po vertikali ili
horizontali, sve do formiranja
poslovnih tornjeva kao zaseb-
nih posebnih jedinica. Na ovaj
na~in se mogu formirati stan-
dardni uredski prostori,
kombi-office prostori, grupni
uredi, lean-office i otvoreni, te
neteritorijalni office prostori.
Fleksibilnost eta`a tako|er
omogu}ava formiranje prosto-
ra za sastanke razli~itih veli~i-
na, kako u srednjem dijelu
objekta tako i u jednom od
fasadnih traktova objekta. Ze-
lene terase izme|u poslovnih
tornjeva namijenjene su za
odmor i relaksaciju uposleni-
ka.
Stambeni Centar
Stambeni prostori smje{teni
su na ju`noj strani, okrenuti
prema popularnom Vilsono-
vom {etali{tu, sun~anoj zele-
noj promenadi u mirnom
okru`enju budu}ih diploma-
tskih predstavni{tva. Tri pre-
poznatljiva stambena bloka
posebnih identiteta, povezani
zajedni~kim jezgrom, ~ine
jedinstven prostorni sklop.
Ulaz u stanove je centralni i
smje{ten je na ju`noj strani.
Na centralnom ulazu se nalazi
recepcija koja je u funkciji 24
sata, dok je centralni ulaz ste-
peni{tima i liftom povezan s
podzemnim parkingom i dru-
gim eta`ama. Pristup stam-
benom jezgru sa parking eta`a
kontrolisan je elektronskim
putem, a preko jezgra dolazi-
mo u stambene galerije.
Galerija je orijentisana na sje-
ver i otvorena prema unutra-
{njim dvori{tima, a sa nje se
ulazi u sve stanove. Tu su dvo-
sobni, trosobni i ~etverosobni
stanovi prosje~ne kvadrature
od 70 do 170 kvadrata. Na
zadnjim eta`ama nalaze se
ve}i duplex-stanovi, od kojih
neki koriste ravne krovove
susjednih objekata kao oze-
lenjene terase. Koncipirani su
tako da je privatni dio stana,
koji uklju~uje spava}e sobe i
kupatila, jasno odvojen od
onog javnog sa dnevnom
sobom, trpezarijom i kuhi-
njom. Svi su orijentirani na
jug i kroz velike staklene pan-
ele gledaju na sun~ano Vilso-
novo {etali{te.
U Centru se nalazi ukupno 44
stana od kojih svi imaju osta-
vu na eta`i - 3, obezbije|eno
parking mjesto i jednostavan
pristup fitness-wellness centru
sa galerije na petom spratu.
Svi stanovi su klimatizirani sa
podnim grijanjem postavlje-
nim uz prozore na ju`noj
strani objekta. U stanovima su
kori{teni prvoklasni materijali
po~ev{i od parketa i unutra-
{nje stolarije, kao i vrhunska
keramika, te predlo`ena sani-
tarna oprema koja se sigurno
uklapa u idejni koncept mode-
rnog `ivljenja.
Priredio: Halid ALIJAGI]
Sarajevski Importanne Centar
Tri prepoznatljiva stambena bloka