1.

Prikaz informacija u digitalnim sustavima Analogni i digitalni sustavi Informacija je saznanje čovjeka o biti neke stvari, događaja ili postupka. Činjenica da neka stvar, događaj ili postupak postaje informacijom tek kada je čovjek svojim opažanjima usvoji te zapamti ili prenese nekom drugom. Električni signal koristi se kao medij za prijenos informacija. U elektroničkim sustavima bitna je informacija, nju utiskujemo u električni signal, a elektronički sustavi su u osnovi informacijski sustavi. Informaciju možemo u el. signal utisnuti na razne načine, koje nazivamo modulacijom. To je zapravo postupak mijenjanja neke od fizikalnih veličina el. signala (napon, struja, frekvencija, faza, valni oblik) u skladu s promjenom informacije. Kod Analognih sustava informaciji (npr. podatku o težini nekog tijela) pridružuje se neka veličina električnog signala (npr. napon) prema izabranoj funkciji (npr. linearno). To znači da će sva informacija o masi tijela biti sadržana u naponu jednog električnog signala. Signal koji nosi cjelovitu informaciju naziva se analogni signal. Kod Digitalnih sustava informacija se najprije predstavi brojem, a onda taj broj električnim signalom. Budući da se broj sastoji od više znamenki, za svaku se koristi po jedan el. signal. To znači da je pojedina znamenka broja sadržana u naponu pojedinog el. signala, dok je cjelokupna informacija sadržana u naponima više signala. Signal koji nosi samo informaciju o jednoj znamenci naziva se digitalni signal. Informacijski volumen i digitalni sustav Informacijski volumen je: V= 2BDTK B- širina frekvencijskog pojasa, izražena u Hz. Bez znatnijih izobličenja se može prenijeti najviše dvostruko signalnih elemenata u odnosu na širinu pojasa (2B), jer dva uzastopna signalna elementa čine period signala. Signalni element je najkraći dio signala koji nosi informaciju. D- dinamika, koja nam kazuje količinu informacije po jednom prenesenom signalnom elementu. Neposredno, dinamika se odnosi na broj razina (različitih informacija) koje možemo raspoznati unutar jednog elementa. Posredno, dinamiku opisujemo brojem znamenki binarnog broja (bita) potrebnih da se jednoznačno označi pojedini element. (broj bita po elem) T- vrijeme u kojem se obavlja prijenos informacije ili vrijeme kojeg nam je na raspolaganju komunikacijski kanal izraženo u sekundama. K- broj istovjetnih paralelnih kanala koji nam stoje istovremeno na raspolaganju. U koliko kanali ne bi bili istovjetni ukupni kapacitet bio bi zbroj kapaciteta pojedinih kanala. Broj kanala je fizikalno bez dimenzije, ali u praksi se naziva prostorom, jer K paralelnih kanala zauzima više prostora od jednog kanala.
1

Sustav s niskim propustom Širina pojasa B= fg-fd=fg-0=fg U jednom periodu prenesemo DVA signalna elementa, odatle 2B sig. Elemenata u sek. Broj razina po signalnom elementu -broj razina R=U/u -raspon signala ograničen dogovorom -minimalni signal ograničen smetnjama -dogovor: D=log2(R)=ld(R) bita/sign. Elementu Kapacitet sustava Izražava -brzinu obrade -brzinu prijenosa -brzinu pristupa podacima Kapacitet C=2B*D [se/sek*bit/se = bit/sek] Više istovrsnih kanala – volumen je 2BDTK, inače suma pojedinačnih Analogni sustav informaciju prenosimo kroz dinamiku ograničeni smo točnošću očitanja ovisi o točnosti sklopovlja i smetnjama cijena raste eksponencijalno s točnošću Digitalni sustav informaciju prenosimo kroz prostor ograničeni smo brojem znamenki ovisi o veličini sklopa (po volji velik, ali konačan) cijena raste linearno s točnošću Serijski prijenos 1 kanal k puta veće brzine Paralelni prijenos k kanala jedinične brzine Kodovi i kodiranje Kod je dogovorno uspostavljen sustav simbola kojima označavamo pojmove (informacije) iz nekog skupa pojmova. Osnovna karakteristika nekog koda je jednoznačnost, a to znači da se isti simbol ne može dodijeliti različitim pojmovima jer ih nakon toga više ne bismo mogli razlikovati. Razlučivost je zahtjev da za postizanje jednoznačnosti moramo imati najmanje onoliko simbola koliko je i pojmova u skupu. Kodiranje je postupak konstrukcije koda dodjeljivanjem simbola, a dekodiranje je postupak primjene koda i prevođenje simbola u informaciju. Kodovi mogu biti posredni i neposredni. Neposredni – kod neposrednih kodova za svaki se pojam bira zaseban simbol. pr. Kin. Pismo Posriedni – kod posrednog kodiranja pojmu se najprije dodjeli riječ, a onda se riječ prikaže izborom iz ograničenog skupa simbola koje zovemo slovima. Primjer posrednog koda je fonetsko pismo gdje se svakom pojmu dodjeljuje riječ prema fonetskom izgovoru a onda svaki glas riječi kodira slovom. Kod neposrednih kodova ograničeni smo konačnim
2

te je takav kod težinski.. kojima se označava pozicija znamenke a0. Brojevni sustavi Poliadski brojevni sustavi. skup svih brojeva brojevnog pravca.brojem simbola. Desno od znamenke a 0 podrazumijevamo decimalni zarez koji pišemo za racionalne i realne brojeve. dvodimenzionalni brojevi koji sadrže realnu i imaginarnu komponentu Realne brojeve zapisujemo kao racionalni broj s djeliteljem sd Realni se brojevi zapisuju korištenjem zareza ili točke.u upotrebi su od 9.s baza k brojevnog sustava . N . iza koje se može dopisati potreban broj znamenki: gdje je d-broj znamenki iza zareza Odnos i pretvorba binarnog i heksadecimalnog Najmanja baza brojevnog sustava je s=2 (binarnog). skup cijelih pozitivnih brojeva s nulom Z . 2. a to nije ništa drugo nego analogni sustav s jednim 3 .. Uočimo da se povećanjem baze brojevnog sustava sve veći skup brojeva može izraziti jednom znamenkom. a kod posrednih maksimalnom duljinom kodne riječi ili kompleksije.. Kažemo da svaka pozicija ima svoju težinu. skup negativnih i pozitivnih cijelih brojeva. Brojevi se zapisuju na slijedeći način: a = ∑ a k s k = a n −1 s n −1 + . skup brojeva koje možemo dobiti kao kvocijente cijelih brojeva R – realni brojevi.. stoljeća i naziva se suvremenim zapisivanjem brojeva. Kodna riječ ili kompleksiju formiramo iz skupa elementarnih simbola. tako da je krajnja desna znamenka a0. + a 2 s 2 + a1 s + a 0 k =0 n −1 gdje je: - ak znamenka na mjestu .prirodni brojevi. u ovom slučaju elementarni simbol je slovo. znamenke ak se samo napišu jedna iza druge.cijeli brojevi. jer kod njih vrijednost analognog signala ima značenje simbola. Analogni sustavi su očiti primjer neposrednog kodiranja. skup cijelih pozitivnih brojeva bez nule N 0 – prirodni brojevi s nulom. Za dovoljno velik s bit će nam stvarno dovoljna jedna znamenka. uključuju i one koji nisu racionalni C–kompleksni brojevi. dakle kodna riječ ili kompleksija je cjelina sastavljena od više dijelova. dok su digitalni sustavi primjer posrednog kodiranja jer kod njih vrijednost više signala ima značenje kodne riječi.n broj znamenki u kodnoj riječi U praksi. uključuju i nulu Q – racionalni brojevi. a svaka pozicija na lijevo od a0 podrazumijeva množenje s potencijom baze s.

Izbor brojevnog sustava za digitalne sustave U digitalnim sustavima broj prikazujemo tako da za svaku znamenku koristimo poseban električni signal. često se upotrebljava da bi se izrazilo stanje ili svojstvo nekog sustava koji može biti uključen ili isključen. Takav način prikaza binarne znamenke naziva se negativna logika. On je jednak polovini širine pojasa. Uz sve ostale informacije. smanjenjem baze povećava se potreba za duljinom kodne riječi. Električni signal i dopuštena pogreška Različiti poremećaji počevši od vanjskih smetnji. Zasićenjem tranzistora jednostavno generiramo nulu pozitivne logike. promjena radne okoline do starenja utječu tako da signal koji je izravno poslan unutar jednog pojasa prebace u neki od susjednih pojasa. bit. pa govorimo o prirodnom 4 . struja kolektora ic je ograničena samo kolektorskim otpornikom Rc. podržan otpornikom Rc. Na taj način će dopušteni poremećaj. što je također moguće. odnosno u stanju zakočenja. bit će približno U V. nestabilnosti napajanja. Međutim. Digitalni sustav treba izraditi tako da sve komponente od izvorišta preko prijenosnog kanala do odredišta signal zadrže što je moguće bliže sredini pojasa. a time i broj električnih signala. kroz kolektor teče zanemariva preostala struja Ic0. napon kolektora. Pri tome je binarni brojevni sustav moguće koristiti bez modifikacija. Ako je struja baze ib dovoljno velika s obzirom na faktor strujnog pojačanja tranzistora. Ako se to dogodi dolazi do gubitka izvorne informacije koju nosi signal. i to kodnom riječi binarnih znamenki. pozitivan ili negativan itd. Prikaz brojeva binarnim kodovima U digitalnoj elektronici odabran je prikaz informacije brojem. kojeg još zovemo električnom varijablom. tj. broj vrijednosti po električnom signalu je manji. Kodna riječ duljine 1 bita. Tranzistor kao sklopka Ako je struja baze ib=0. koji neće izazvati gubitak biti najveći. ove se kodne riječi mogu koristiti i za prikaz samih brojeva. Signalni element tog signala mora prenijeti jednu vrijednost koje može poprimiti znamenka ak iz čega slijedi: s2<s3<s8<s10<s16 dakle što je baza manja. Omogućava prikaz dviju vrijednosti. a 1 sa 0 V. U koliko se odlučimo 0 kodirati s U V. Za dovoljno veliku bazu signal postaje analogni. Najpovoljniji je binarni sustav jer je dopuštena smetnja čak 50% Logično je da nulu treba kodirati 0 V. Tada kažemo da je tranzistor zakočen.električnim signalom. s16=(s2)4 svaka znamenka heksadecimalnog broja može se prikazati s četiri znamenke binarnog broja. Napon na izlazu sklopa. Zakočenjem tranzistora jednostavno generiramo jedinicu pozitivne logike. Takav način prikaza binarne znamenke naziva se pozitivna logika. aktivan ili neaktivan. Kažemo da je tranzistor u stanju zasićenja. a jedinicu U V.

gdje svaka kodna riječ predstavlja upravo broj napisan u binarnom poliadskom brojevnom sustavu. Među tim kodovima biramo one koji zadovoljavaju postavljene kriterije. a u nekom trenutku ima potrebu baratati s dekadskim znamenkama. U prijenosu informacija može doći do pogreške. Novonastala kodna riječ razlikuje se u onoliko bita. d=1.. Težinski kod je onaj kojemu pojedini bitovi imaju stalnu težinu. . Čovjek računa i koristi dekadski sustav. Primjena BCD brojeva našla je primjenu u digitalnim kalkulatorima budući da je prikaz jedne znamenke moguć sa 4 bita. BCD kodovi U procesu binarno dekadske konverzije računalo pamti samo binarne kodne riječi. tj. Kod prijenosa informacija odredište ne zna unaprijed koju je informaciju izvorište poslalo pa je potrebno provjeriti je li primljena kodna riječ ispravna. definiran kao: ak= s-1 -ak Za BCD kodove komplementaran je onaj kod kojega se komplement dekadske znamenke dobije komplementiranjem (negacijom) pojedinog bita BCD kodne riječi. Broj BCD kodova je velik. Da bi vjerojatnost otkrivanja pogreške bila što veća. ostale su neiskorištene.*8*7=29*109 Preko 29 milijardi. je broj bita u kojemu se razlikuju dvije kodne riječi istih varijabli (i iste duljine). potrebno 5 . BCD kodovi izvedeni iz poliadskog zapisa broja su težinski. pri čemu originalna kodna riječ doživljava promjenu i pretvara se u pogrešnu kodnu riječ. a ukupan broj kodova je: K=16*15*14*. Dvije kodne riječi su susjedne ako im je kodna udaljenost jednaka. Komplementarnost je svojstvo koda da se za pojedinu znamenku ak − može jednostavno izračunati njen komplement a k . Kod binarnih kodnih riječi smetnja djeluje tako da promijeni pojedine bitove kodne riječi. Po mogućnosti kodovi trebaju biti težinski. a to su jednostavnost primjene i komplementarnost. a ostatak dijeljenja (0.1) je znamenka s težinom prethodnog dijeljenja. zamjenom jedinice s nulom i nule s jedinicom. tj. Ako od ukupno 16 kodnih riječi koristimo samo 10. Primjene binarnih kodova Kodna udaljenost ili distanca d. U tu svrhu svaka znamenka dekadskog broja zasebno je binarno kodirana kodnom riječi. koliko ih je promijenjeno djelovanjem smetnje. množenjem znamenki s težinama i pribrajanjem rezultata. dok računalo koristi binarni sustav. Pretvorba dekadskog u binarni brojevni sustav čovjek izvodi algoritmom sukcesivnog dijeljenja sa 2 (bazom sustava). Takovim kodiranjem dobili smo kodirane dekadske brojeve (BCD). ako se razlikuju samo u vrijednosti samo jednog bita. tj. Dekadski ekvivalent binarnog broja može se izračunati neposredno koristeći izraz za broj u poliadskom brojevnom sustavu.binarnom kodu. Višak kodnih riječi nazivamo redundancija. .

To se postiže korištenjem kodnih riječi s većim brojem bita od optimalnog. pretpostavili smo jednakost običnih zbrojeva. pomak broja ulijevo ili udesno istovjetan je množenju odnosno dijeljenju sa 2. tj. Aritmetičke operacije nad binarnim brojevima obavlja se slično operacijama nad dekadskim brojevima. Redundantni kod je onaj kod kojeg su korištene kodne riječi dulje od optimalnih za najmanje 1 bit. Posljedica ovog je da iz običnog zbroja jednoznačno dobijemo ostatak. Gdje je: m-modul +. odnosno drugim poliadskim zapisanim brojevima. Kod množenja je specifično množenje sa znakom množitelja. koji mogu biti samo 1 ili 0.zbog uvjeta zatvorenosti Na osnovi jednakosti zbroja po modulu. optimalnim brojem bita n' potrebnih za kodiranje N' informacija. što znači da će više različitih zbrojeva imati isti ostatak dijeljenja s modulom. Aritmetika po modulu Sklopovi za zbrajanje su konačni. Da bi istražili učinke konačnosti stvarnih sklopova za zbrajanje koristimo algebarski sustav za zbrajanje koji se zove zbrajanje po modulu.je ostvariti takvo kodiranje kod kojega će broj neiskorištenih (redundantnih) kodnih riječi biti što veći. Neutralni element za sumu po modulu = 0. Funkcija ostatka je periodična. Zbrajanje se obavlja znamenka po znamenka vodeći računa o preteku. naime za slučaj višestrukog zbroja po modulu običan zbroj može biti višestruko veći od modula. Koncentrirani kod je onaj kod kojeg su korištene kodne riječi optimalne duljine. Slučajno je rezultat prihvatljiv ali je pitanje da li je točan.ostatak cjelobrojnog dijeljenja zbroja a+b s modulom m Operacija zbroja po modulu nad konačnim skupom F ima sljedeća svojstva (postolati):-zatvorenost -asocijativnost -komutativnost -neutralni element -inverz Izračunajmo neutralni element za sumu po modulu a+e a a ⊕ e = a ⇒ Re z   = Re z  ⇒ a + e = a ⇒ e = 0  m  m e=km-neutralni ′m = a + k ′′m ⇒ a+e+k e = ( k ′′ − k ′) m element k=0 ⇒ e=0 . dakle jednakosti ostatka dijeljenja. ali iz ostatka se ne može znati koliki je bio običan zbroj te se zbog toga uvodi faktor nesigurnosti ′ k ′ i k ′ koje možemo zamijeniti jednim faktorom k kojeg biramo kako bi e zadovoljio uvjet zatvorenosti.zbrajanje po modulu m Rez. 6 .

.. Primjena drugog komplementa Oduzimanje po modulu a-b=a⊕b' 7 ....... m − 1} = {0. s-1-ak= k =0 n −1 k =0 n −1 a k ≡ komplement znamenke k Za binarni sustav s=2 a'= ∑ a k 2 + 1 gdje je:2-1-ak=1-ak= a k Obični komplement (negacija)znamenke prema tablici: ak 0 1 Inverz ili «drugi komplement» ili «komplement po modulu 2» a ′ = a +1 1-ak 1 0 dobijemo povećanjem običnog komplementa za jedan gdje je a «obični komplement» ili «prvi komplement» ili «komplement po modulu 1» broja a komplementiranjem pojedinih znamenki.Inverz je dvojni ili drugi komplement ili komplement po modulu 2.... a jednak je običnom komplementu uvećanom za jedan.... a max } 5=21mod16=rez  16  = 5  21    Povezali smo binarni brojevni sustav i sumu po modulu.. 2 n − 1} = { 0. a ⊕ a′ = e = 0 a + a ′ = 0 + km Imamo dva slučaja: Slijedi: a = 0 ⇒ k = 0 ⇒ a′ = 0 a > 0 ⇒ k = 1 → a′ = m − a a ′ = km − a a′ = { a = 0 : a′ = 0 { a > 0 : a′ = m − a Binarni brojevni sustav i suma po modulu Konačni sklop za obično zbrajanje 1001 ≡ 9 } +1100 ≡ 12 } 21 1↵ 0101 ≡ 5 jer je ograničen na 4 bita: s=2 n=4 amax=2n-1=15 N=2n=16 Sklop se ponaša kao da imamo sumu po modulu m=2n: F ∈ { 0.. Obični komplement jednostavno izračunamo invertorima: a povečanje za jedan ostvarimo istim sklopom za zbrajanje ili brojilom.... Inverz za binarni sustav a'=m-a m=2n amax=2n-1 ⇒ 2n=m=amax+1 ⇒ a'=amax+1-a=amax-a+1 Uvrstimo u formule za poliadske sustave: k k a'= ∑( s − 1) s − ∑ a k s + 1 k =0 k =0 n −1 n −1 Svedimo na jednu sumu: a'= ∑ (s-1-ak)sk+1 . Inverz je lako izračunati pa bi ga mogli koristiti u praksi..

disjunkcija (v). Kod oduzimanja. realizirati elektromehaničkim relejima. negacije (-) Tablica istine x x1 x2 x1 & x2 x1 v x2 0 0 0 0 1 0 1 0 1 1 1 0 0 1 0 1 1 1 1 0 Korištenjem operatora uvodimo operatorske veze među varijablama. oduzimanje jednostavno ostvarimo pribrajanjem inverza. a invertirani bit prijenosa pohranimo u spomenutom C bitustatusne riječi procesora. ili pozitivnim i negativnim (skup Z). Inverz – EXILI. zbrojimo izvornik umanjenika i inverz (dvojni komplement) umanjitelja. a bit prijenosa pohranimo u posebnom . Rezultat je točan kada je prijenos 0. Rezultat je točan kada je prijenos 1. Inverz ima značenje negativnog broja. ili složeniji funkcionalni moduli (npr. Dobiveni algebarski izrazi predstavljaju funkcijsku ovisnost o nezavisnim varijablama izraza. Prednost je algebarskog izraza što na osnovi njega crtamo logički dijagram. te provjerimo nije li nastao prijenos (Carry). Elementarni logički sklopovi – I.Odnosno. a inverze negativnima: Kontroliramo pretek na predzadnjem bitu (V. Kontroliramo pretek na najznačajnijem bitu (C. dostupni kao integrirani krugovi niskog stupnja integracije . Overflow). EX-NILI Digitalni se sklopovi izgrađuju korištenjem gotovih modula proizvedenih elektroničkom tehnologijom. te shemu sklopa. te pogodnih postupaka sinteze. NILI – Pojačalo. koje mogu poprimiti vrijednosti 0 i 1. zbrajamo polazne vrijednosti pribrojnika i provjerimo jeli nastao prijenos (Carry). C bitu statusne riječi procesora. Carry). Iz ovoga slijedi da istim sklopom za zbrajanje možemo obaviti zbrajanje i oduzimanje. To su elementarni logički sklopovi (logička vrata). konstruiraju se složene logičke strukture. uz ograničenja koja nameće konačnost sklopa. NI – ILI. Relej je uređaj kod kojeg prolaskom struje 8 . Na osnovu prethodnih saznanja raspoložive brojeve (kodne riječi) prirodnog binarnog koda možemo smatrati pozitivnima (skup N0). Korištenjem tih sklopova. Kod zbrajanja. pri čemu za prikaz negativnih brojeva koristimo inverze po modulu 2: Raspoložive brojeve možemo smatrati pozitivnima. U algebri logike koriste se operatori: konjukcija (&). Raspoložive brojeve možemo smatrati pozitivnima. Elektromehanički logički krugovi Operatore konjukcije i disjunkcije možemo npr. multiplekseri i demultiplekseri) proizvedeni kao integrirani krugovi srednjeg stupnja integracije.

a ono privuče kotvu na koju je pričvršćen kontakt. a disjunkcija paralelnim spojem kontakata. Aktivno generira nulu.10000 tranzistora (oko 1000 l. int. Stupnjevi integracije Niski st.) Vrlo visoki (VLSI) – preko 10000 tranzistora (preko 1000 l.) Po vrsti izlaza. Tranzistorsko-tranzistorska logika (TTL) nastala je integriranjem ulaznih dioda u višeemiterski tranzistor. Klasifikacija digitalne tehnike Ovisi o vrsti tehnologije. Integrirana izvedba odnosi se na izradu kao integriranog kruga. pa se aktiviranjem releja strujni krug zatvara.v. logička vrata dijelimo na vrata: Bipolarnim izlazom – (TP) je takav izlaz sklopa koji aktivno generira nulu i jedinicu. kod kojega je izveden samo kolektor izlaznog tranzistora. Stoga je i donji izlazni tranzistor zakočen. Ako je makar jedan ulaz u nuli. Napon jedinice ovisi o padu 9 .kroz svitak nastaje magnetsko polje. Otvorenim kolektorom. Gornji izlazni tranzistor dobiva sada struju baze s kolektorskog otpornika obrtača faze. Diodna i diodno tranzistorska logika Diodna tehnika (DL) Diodama se sprečava kratki spoj ulaznih varijabli. PN spoj baza-kolektor višeemiterskog tranzistora vodi (što je poseban način korištenja ulaznog tranzistora). Kašnjenje u postizanju obiju razina je minimalno. – (OC) je takav izlaz sklopa. Izlazom visoke impedancije – (TS) je takav izlaz sklopa koji se može isključiti (visoka impedancija). To je ujedno i prva integrirana tehnika.) Visoki (LSI) . ali jedinicu ne generira i njeno postizanje ovisi o vanjskom otporniku (trošilu). a kad je uključen. Kašnjenje u postizanju obiju razina je minimalno. bilo relejnim ili tranzistorskim. Konjukcija se ostvaruje serijskim. Diodno-tranzistorska tehnika (DTL) Objedinjuje dobra svojstva diodne i tranzistorske tehnike. jednostavnim dodavanjem dioda na središnju ulaznu točku. aktivno generira nulu i jedinicu. Kašnjenje u postizanju nule je minimalno. Stoga se kombinira s pojačalima. Jedna od njenih prednosti je u mogućnosti dodavanja proizvoljnog broja ulaza. te vodi srednji tranzistor koji se zove obrtač faze.1000 tranzistora (oko 100 l. te na izlazu generira jedinicu. Negacija se ostvaruje mirnim kontaktom. te je obrtač faze zakočen. dok kašnjenje u postizanju jedinice ovisi o trošilu i parazitima kapaciteta. Mana diodne tehnike je u problemu generiranja nule i jedinice kod spajanja više I-ILI sklopova u seriju.v. ulazni tranzistor vodi. (SSI) – 100 tranzistora (oko 10 logičkih vrata) Srednji (MSI) . gdje su sve komponente integrirane na jednoj pločici silicija. razlikuju se diskretne i integrirane tehnologije: Diskretna izvedba odnosi se na izradu sklopova od pojedinačnih tranzistora i otpornika. v. Mirni kontakt je trajno zatvoren. Ako su svi ulazi u jedinici.

Za istu veličinu tranzistora i potrošnju . odnosno to je NI sklop Da bi se zadovoljile sve potrebe. a posebno vrijeme da postigne nulu (tdhl) -vrijeme porasta i pada signala je zapravo vrijeme u kojem se obavlja promjena od nule u jedinicu i obratno. Primjena elementarnih logičkih sklopova – da bi se uspješno upotrijebili logička vrata ili moduli proizvedeni u integriranoj tehnologiji.vrijeme porasta tr . jer uvijek jedna od grana sklopa ne vodi. U CMOS tehnologiji koriste se tranzistori s osiromašenjem (trajno zatvoreni). za standardni napon napajanja Vcc=5 V. Umjesto otpornika. što ukupno iznosi oko 1.(što brže to bolje) Razlikujemo: . a da pri tome ostanu zadovoljeni definirani naponski uvjeti. potrebno je poznavati njihova osnovna svojstva -kašnjenje (određuje brzinu rada sustava) Posebno mjerimo vrijeme potrebno da sklop postigne jedinicu (tdlh). Potrošnja energije CMOS integriranog kruga je niska. kod njih je napon na PN spoju u propusnom smjeru oko 0. s tzv. I ovdje imamo nekoliko familija: standardna Schottky S – brza i dosta troši optimalna Schottky LS – masovno korištena napredna Schottky AS – male dimenzije tranzistora optimalna napredna Schottky ALS brza Schottky F kompromis brzine i potrošnje Komplementarna CMOS tehnologija – nastala je kao logičan korak u razvoju MOS tehnologija. Na ovaj je način potrošnja energije u stacionarnom stanju svedena na minimum. stoga je napon jedinice. Schottky tranzistorima. 10 . razvijeno je više familija TTL integriranih krugova standardna s kompromisom brzine i potrošnje brza (High Speed) s velikom brzinom i potrošnjom spora (Low Power) s malom brzinom i potrošnjom Nakon toga razvijeni su integrirani krugovi sa spojem metal-poluvodić.5 V. CMOS tehnologija je danas primarna tehnologija za proizvodnju svih vrsta digitalnih integriranih krugova .vrijeme pada tf -faktor grananja (jednostavna provjera ispravnosti dizajna) Želimo očuvati naponske razine za 0 i 1 . najviše 3.napona na otporniku i naponu baza-emiter Darlingtonovog tranzistora. Zbog prednosti velike brzine i niske potrošnje energije.2 V. Kombinacija serijskih tranzistora gore i paralelnih dolje daje NILI vrata. u sklopu su integrirani Pkanalni tranzistori. jer se parazitni kapaciteti pune na niži napon. od pojedinačnih logičkih vrata niskog stupnja integracije do VLSI mikroprocesora i memorija s više desetaka milijuna tranzistora na jednoj pločici silicija. Schottky integrirani krugovi postižu do 10 puta veću brzinu.5 V. Mjerimo maksimalne struje koje sklop može dati u 1. i koje sklop može primiti u 0. Opisani sklop obavlja negaciju konjukcije.

... Zbog prednosti koju dajemo negaciji... = {G. U elektronici tvrdnje mogu biti jednostavne i kombinirati se u složene sa operatorima konjukcije.operator jednakosti S={0...S} G = {V.. kod koje je skup G: A.. a da pri tome nisu narušene naponske razine za 0 i 1.... krugova.. koriste se zagrade da bi se prednost dala disjunkciji (izrazu u zagradi). U suprotnom.skup Boooleovih konstanti 0 i 1 Logika sudova je dispciplina unutar logike kao dio filozofije... Postulati su svojstva algebre logike koje nemoramo dokazivati Zatvorenost (operatori u zatvoreni u skupu S) Komutativnost (operatori su komutativni) Asocijativnost (operatori su asocijativni) Distributivnost (operatori su distributivni) 11 ...-Napon napajanja je značajan čimbenik kompatibilnosti integ.......x.skup operatora algebre x... Faktor izlaznog grananja (Fan Out) FO=min(Iohm/Iih0 ...1}... Osim nekoliko iznimaka..=. Iolm/Iil0) je manji od omjera najveće izlazne i standardne ulazne struje u jedinici i nuli.... prvo treba izračunati moguće složene izraze pod negacijom. faktor ulaznog grananja je uvijek 1.. Tako negacija ima ulogu zagrade. Iil/Iil0) je veći od omjera stvarne ulazne struje i standardne ulazne struje za 0 i 1. Najpogodnije je koristiti krugove koji imaju isti napon napajanja. disjunkcije i negacije.&. pa konjukciji pa disjunkciji.. Konjukcija sudova → ako su oba suda istinita Disjunkcija sudova → ako je istinit mkar jedan od njih Negacija sudova → ako je ulazni sud neistinit Algebra logike je upravo takva Booleova algebra...x.. 4.. -Razine ulaznih i izlaznih signala za nulu i jedinicu su bitan čimbenik kompatibilnosti Velika je razlika u svojstvima TTL i CMOS integriranih krugova. Faktor ulaznog grananja nam kazuje koliko se razlikuje stvarni ulaz od standardnog ulaza. B..A..ε S =.= {G. BOOLEOVA ALGEBRA To je skup varijabli 0 i 1.L... odnosno koliko je standardnih ulaza unutar integriranog kruga spojeno na istu nožicu kučišta. Tvrdnje mogu biti istinite ili neistinite..=...S} G. Budući da svi ulazi nisu isti definirajmo faktor ulaznog grananja (Fan In): FI=max(Iih/Iih0 ..-} Kod računanja prvo se daje prednost negaciji.. Faktor izlaznog grananja nam kazuje koliko standardnih ulaza možemo spojiti na jedan (standardni) izlaz...

a 1 za konjukciju) Komplementiranje ( xVx'=1 z disjunkciju xVx'=0 za konjukciju) 12 .Neutralni element (0 je neutralni element za disjunkciju.

Teoremi algebre logike s jednom varijablom Teoremi algebre logike s dvije varijable 13 .

Booleove funkcije je preslikavanje svih kodnih riječi u skup Booleovih konstanti S S={0.Ukupna vrijednost izraza kao zavisna varijabla ovisi o ovrštenim vrijednostima ulaznih(nezavisnih)varijabli. 14 . x∈S Korištenjem algebre logike algebarski se izarazi pišu uvodeći operatorske veze među varijablama.1}. Booleovu funkciju karakterizira da izlazne vrijednosti mogu biti samo vrijednosti 0 ili 1.

15 . a sklop sa više izlaza naziva se složeni sklop. što se na granici područja mjenja samo jedna varijabla. Zapisivanje B.Sklop koji ima samo jedan izlaz nazivamo jednostavni sklop. Vrijednost Vennovih dijagrama je u tome .Jednostavni sklop u stavrnosti obavlja preslikavanje Booleove funkcije. Algebarski oblikom: Zapis konačnim algebarskim izrazom u okviru algebre logike. algebaski i grafički.F: Booleove funkcije se mogu zapisivati tablicom istine. te stoga susjedna područja odgovaraju susjednim kodnim riječima varijabli. Veitchev dijagram je standardni oblik grafičkog prikaza svih kodnih riječi nekih varijabli nastao stiliziranim crtanjem Vennovih dijagrama. Uvode se operatorske veze među varijablama pa se na osnovi toga crta logički dijagram. Booleove funkcije mogu se prikazati i grafički. Potpuno(y1)specificirana funkcija je funkcija kod koje je preslikavanje definirano za sve kodne riječi ulaznih varijabli dok je Nepotpuno (y2) specificirana funkcija kod koje je preslikavanje definirano samo za neke kodne riječi ulaznih varijabli. i shema. Grafički zapis Booleovih funkcija Na osnovi analogije logičkih operatora s operatorima nad sukupovima.

Logički dijagram je takođe grafički oblik zapisivanja koji predstavlja blok shemu funkcije.Na taj način je vizuelno dočarana interakcija pojedinih varijabli u prikazanoj funkciji.Ostali načini zapisivanja Booleovih funkcija K-tablice Karnaughove tablice su dvodimenzionali tablični zapis funkcije koji rezultira oblikom sličnom kao Veitchev dijagram ali s ponešto izmjenjenim rasporedom kodnih riječi po kvadrantima. 16 .

je konjunkcija svih varijabli funkcije uzetih tako.Negirane x2 i x3 dovodimo na konjunkciju. Neginrani minterm jednak je makstermu itog retka: 17 . a one koje imaju vrijednost 0 nenegirane. Svojstva negirane funkcije Svojstva normalnih algebarskih oblika: Disjunkcija svih minterma jednaka je 1 a konjunkcija svih Maksterma jednaka je 0. Maksterm i-tog redka tablice istine Mi. je disjunkcija svih varijabli funkcije uzetih tako. Minterm i-tog redka tablice istine mi. da su one koje u kodnoj riječi imaju vrijednost 1 negirane . te dobivamo međurezultat koji vezujemo na disjunciju s x1. Logički dijagram PDNO iste funkcije y1: Potpunim normalnim oblikom Omogućava: Ispis neposredno iz tablice istine Optimalnu realizaciju sklopa Minimalno i jednoliko kašnjenje Minimizaciju egzaktnim postupcima Zajamčen prijelaz sa Ni i NILI vrata bez gubitka svojstva PDNO – Potpuni disjunktivni normalni oblik funkcije je disjunkcija onih minterma mi. da su one koje u kodnoj riječi imaju vrijednost 0 negirane . za čij redak u tablici istine vrijednost funkcije Ti jednaka nuli. PKNO – Potpuni konjuktivni normalni oblik funkcije je konjunkcija onih makterma Mi. a one koje imaju vrijednost 1 nenegirane. za čij redak u tablici istine vrijednost funkcije Ti jednaka jedinici.

a disjunkcija različitih maksterma 1. MKNO Minimalni konjutivni oblik je kojunkcija nužnih elementarnih članova tipa Masterma Potpuni skupovi funkcija Elementarne funkcije gdje operatore biramo među B. Minimalni normalni oblici Algebarska minimizacija normalnih oblika provodi se transformacijom nad algebarskim izrazom primjenom postulata i teorema algebre logike te PDNO i PKNO dobiju se MDNO i MKNO MDNO Minimalni disjunktivni oblik je disjunkcija nužnih elementarnih članova tipa minterma. Negirana funkcija je funkcija koja ima vrijednost 1 tamo gdje izvorna funkcija ima vrijednost 0. a 0 tamo gdjr izvorna funkcija ima vrijednost 1.F. Konjunkcija različitih mintera je uvijek 0. jedne i dvije varijable.Disjunkcija minterma i maksterma itog retka je uvjek jednaka 1. a njihova onjunkcija jednaka je 0. 18 .

Stupce popunjavamo od dolje prema gore prirodnim binarnim nizom. Za n=1 imamo 22=4. disjunkciju i negaciju.Funkciju definiramo stupcem koji možemo smatrati kodnom riječi od N=2n bita. x1 f0 f1 f2 f3 0 0 1 0 1 1 0 0 1 1 n N (2N) 2n N=2 . F=2 =2 =2 f0 (x1)=O  konstanta f0 (x1)=x1  negacija f0 (x1)=x1  identitet f0 (x1)=1  konstanta Za n=2 imamo 16 funkcija Potpuni skup funkcija Potpuni skup funkcija algebre logike je skup operatora s pomoću kojeg se konačnim algebarskim izrazm može zapisati proizvoljan broj Booleovih funkcija. Takovih kodnih riječi ima 2 =2 pa imamo upravo i toliko funkcija. a to su funkcije sa jednom varijablom. disjunkcije i negacije je potpuni skup funkcija algebre logike. 19 . Definicija: Skup konjunkcije. disjunkciju i negaciju zaključujemo da je potpun. da pokušamo izraziti konjunkciju. Za skup operatora kojim uspijemo izraziti konjunkciju. koje možemo n N 2 proizvoljno odrediti. Potpunost bilo kojeg drugog skupa dokazujemo tako.

Pierce) operator: Pierce operator (NILI. slijedi: Shaeffer (NI) operator sam za sebe nije asocijativan. pa nakon toga negaciju. jednom vrstom logičkih vrata možemo 20 . Treba prvo izračunati konjunkciju.NE) i (NILI) Analizirajmo također skup koji sadrži samo NILI (NOR. asocijativna je konjunkcija pod negacijom. NAND) je sam za sebe potpuni skup funkcija algebre logike. Za tri varijable nije potpuno jasno što je to NI operator. Međutim. Dokazati potpunost za (ILI. Isto tako.-}. To znači da jednom vrstom logičkih vrata možemo realizirati proizvoljnu Booleovu funkciju.NE) i (NI) Shaefferov operator (NI. Problem je kod Shaefferovog operatora što korištenje definiranog simbola |implicira svojstvo asocijativnosti. Da bi se izbjegla bilo kakva nesigurnost u stvarno značenje algebarskog izraza. Budući i da elektroničkom tehnologijom lako ostvarujemo NI vrata(štoviše to su elementarna vrata za TTL tehnologiju). tako da na kraju ipak nije bitan redoslijed varijabli. nego ćemo za zapis NI operatora koristiti sustav {&. Ako se držimo definicije da je NI negacija konjunkcije. NOR) je također sam za sebe potpuni skup funkcija algebre logike.Dokazati potpunost za (I. njihova upotreba je optimalna i omogućuje optimizaciju broja integriranih krugova sklopa. U takvom zapisu prepoznat ćemo negiranu konjunkciju dviju ili više varijabli kao NI operator. u praksi nećemo koristiti simbol | .

minimalno i jednoliko kašnjenje 3. 74xx30 1x8NI.vrata 3.primjenu NI i NILI vrata Algebarska osnovica minimizacije MDNO – dobije se primjenom postulata i teorema algebre logike iz PDNO. svi u ku_ ištima s po 14 nožica.minimalnu površinu pločice 5.-}.da je minimalan 2.ekonomičan 2.  Za tri varijable nije potpuno jasno što je to NILI operator. Ako se držimo definicije da je NILI negacija disjunkcije slijedi: Pierce (NILI) operator sam za sebe nije asocijativan. 74xx02 4x2NILI i 74xx27 3x3NILI. pa nakon toga negaciju. To je disjunkcija nužnih elementarnih članova tipa minterma MKNO – dobije se transformacijom negirane funkcije To je konjukcija nužnih elementarnih članova tipa maksterma 21 .minimalan broj integriranih krugova 4.minimalna mogućnost pogreške I imati će: 1.realizirati proizvoljnu Booleovu funkciju i lakše optimizirati broj integriranih krugova sklopa. MINIMIZACIJA BOOLEOVIH FUNKCIJA 1 Cilj minimizacije: Dobiti takav sklop koji će biti: 1. 74xx10 3x3NI.primjenu postupaka minimizacije 4. u praksi nećemo koristiti simbol . Tako u 74xxyyy familiji imamo integrirane krugove s npr. U takvom zapisu prepoznat ćemo negiranu disjunkciju dviju ili više varijabli kao NILI operator. 74xx00 4x2NI (_ četverostruka dvoulazna NI vrata).minimalan broj log. nego ćemo za zapis NILI operatora  koristiti sustav {V.brz 4. Budući da je asocijativna disjunkcija pod negacijom.minimalnu potrošnju E A osiguravati će: 1. tako redoslijed varijabli ipak nije bitan.pouzdan 3.NI i NILI logička se vrata proizvode masovno kao integrirani krugovi niskog stupnja integracije.minimalan broj komponenti 2. 74xx20 2x4NI. Da bi se izbjegla bilo kakva nesigurnost u stvarno značenje algebarskog izraza.Kod Pierce se operatora također javlja problem neadekvatnosti simbola koji implicira svojstvo asocijativnosti. Treba prvo izračunati disjunkciju.

Postupci minimizacije: Tražimo susjedne članove. Za PDNO kad izraz proširujemo postojećim članom. Od dva člana duljine n varijabli dobili smo jedan član n-1 varijabli. Dakle. Postignuto je slično skraćenje algebarskog izraza. te po jedan ulaz na ulaznoj i izlaznoj razini sklopa: Pomoćni algebarski postupci(proširenja) Pomoćni postupci minimizacije normalnih oblika zasnivaju se na mogućnosti proširenja algebarskog oblika. vrijedi: Postupak minimazacije PKNO 22 . te je postignuta ista ušteda na sklopu: jedna logička vrata na ulaznoj razini. što rezultira uštedom na sklopu Umjesto dvojih I vrata s po n ulaza. izlučujemo na temelju distributivnosti. zagrada se reducira u konstantu na temelju komplementarnosti. Slično. Proširenje je moguće dopisivanjem postojećeg člana na osnovi teorema o idepotentnosti (xVx=x. 3. provođenje osnovnog postupka minimizacije. pronalaženje mogućnosti i potrebe za proširenjem. u zagradama ostaju oblici V ili & zbog susjednih članova. jer može rezultirati boljom optimizacijom broja integriranih krugova. imamo jedna I vrata s n-1 ulaza. x&x=x). za PKNO vrijedi izraz 2-84. Ušteda pojedinog ulaza je značajna. Pomoćni postupak se provodi kroz korake: 1. dok smo na izlaznoj razini uštedjeli jedan ulaz. 2. proširenje postojećim ili redundantnim članom. izdvajamo ih na temelju asocijativnosti. te dopisivanjem redundantnog člana za nepotpuno specificirane funkcije. na ulaznoj razini logičkih vrata uštedjeli smo jedna logička vrata i jedan ulaz. konstanta se reducira na temelju neutralnog elementa.

a to je minimalan broj logičkih vrata. 23 . Pregledan je jer se upisuju vrijednosti 0 za PDNO. 1 za PKNO i R. Objasniti motivaciju i probeme Navesti svojstva negirane funkcije Definirati proceduru minimizacije Primjer s komentarom primjene postulata i teorema POSTUPCI MINIMIZACIJE SA NI I NILI VRATIMA Postupci minimizacije: Veitchevim dijagramom: Susjedni kvadrati dijagrama odgovaraju susjednim kodnim riječima u tablici istine.Primjeri pomoćnih postupaka minimizacije dani su za PDNO. Objedinjuju se susjedne površine sa ciljem što više varijabli uključiti u jedno objedinjavanje radi krajnjeg ishoda. Jedan član se može zaokružiti više puta ako na taj način će ispasti minimalni sklop. Slični bi se primjeri mogli prikazati za PKNO.

Za MDNO 24 . Pogodnost korištenja Veitchevog dijagrama za minimizaciju normalnih oblika posljedica je činjenice da susjedni kvadrati dijagrama odgovaraju susjednim kodnim riječima. Na Veitchevom dijagramu su susjedni članovi i grafički susjedni. Definicija: Pomoćni postupak minimizacije dopisivanjem redundantnog člana u postupku Veitchevog dijagrama odgovara zaokruživanju kvadrata Veitchevog dijagrama u kojem je upisana oznaka R. pa ih lako otkrivamo. Definicija: Pomoćni postupak minimizacije dopisivanjem postoječeg člana u postupku Veitchevog dijagrama odgovara višestrukom zaokruživanju pripadnog kvadrata Veitchevog dijagrama. 1 za PDNO i 0 za PKNO. Za neku jednostavnu funkciju zadanu PDNO upisujemo u Viechev Definicija: Osnovni postupak minimizacije u postupku Veitchevog dijagrama odgovara objedinjavanjem susjednih površina. radi preglednosti. Kod minimizacije PKNO u MKNO nakon zaokruživanja što većih površina ispisujemo Koordinate za ispis elementarnih članova tipa maksterm. samo aktivne vrijednosti.Kod minimizacije PDNO u MDNO nakon zaokruživanja što većih površina ispisujemo koordinate za ispis elementarne članove tipa minterma. te oznake redundantnih članova (R ili r). u Veitchev se dijagram upisuju. Za potrebe minimizacije.

time nije uključen u normalni oblik. Harvardskim postupkom: Harvardski postupak je nastao iz Quinn-McCluski postupka. Za PKNO zaokružili smo nule. desno ispisujemo reducirani član. a za MKNO definirana je vrijednost preslikavanja funkcije u 1. kojima se primjenom čvrstih pravila jednostavno minimizira proizvoljna funkcija. Ako smo dobili nove članove. a za MKNO definirana je vrijednost preslikavanja funkcije u 0. Postupak je takđer definiran za PDNO. te ispisujemo eventualne reducirane članove. PKNO proglašen jedinicom i isključen iz izraza. Njihova primjena omogučava realizaciju čitavog 25 . tako da su za određeni broj varijabli n unaprijed izračunani svi reducirani članovi. provjeravamo na isti način njihovu susjednost. dok je R ostao nezaokružen. To omogučava formiranje standardnih tablica. MKNO se dobije preko negirane funkcije. Ako su dva člana susjedna. Možemo pisati: Definicija: Ako kvadrat s oznakom R nije zaokružen. Značaj Harvardskog postupka je u mogućnosti programiranja na raunalu. a MKNO dobijemo preko negirane funkcije. Minimizacija i realizacija NI vratima Shaefferov (NI) i Pierceov (NILI) operator su svaki za sebe potpuni skup funkcija algebre logike. Quinn-McClusky postupkom: Tablično algebarski postupak kod kojeg minterme pišemo jedan ispod drugog. a zatim provjeravamo susjednost svih parova redom od gore prema dolje. Time je zbog negativne logike. a onda se provjerava susjednost svih parova od gore prema dolje.time je definirana vrijednost preslikavanja funkcije u 1. Za MDNO definirana je vrijednost preslikavanja funkcije u 0. Quinn-McClusky postupak je tablično-algebarski postupak kod kojeg sve minterme PDNO ispišemo jedan ispod drugog. Postupak je gotov kada više nema članova koji bi bili susjedni .

u gornjoj negaciji s disjunkcijama prepoznamo NILI operator.sklopa jednim tipom logičkih vrata. Algebarske izrazi neophodni za crtanje sheme s NI ili NILI vratima dobiju se transformacijom MDNO izvorne ili negirane funkcije (Slika 2. 5. 5. funkcija se realizira NILI vratima u slijedečim koracima: 1. tj. konjunkcije u disjunkcije. MDNO prema 2-89.-}. dvostruko negiramo svaki pojedini član tipa minterma. Umjesto postupka dualnog postupku za NI vrata (PDNO-MDNONI). primjenom DeMorganovih teorema transformiramo izraz. 2. 2. 7. 26 . Transformacije za opći oblik funkcije su: Za funkciju 2-88. dvostruko negiramo algebarski izraz. polazimo od PDNO. 3. 6. izračunamo MDNO. primjenom DeMorganovih teorema transformiramo članove tipa minterma u članove tipa maksterma. uočimo da dobivene disjunkcije s gornjom negacijom čine NILI vrata. 3. izračunamo MDNO negirane funkcije. dobijemo izraz za NI vrata zapisan sustavom {&. 4. transformacija je: Nacrtajmo shemu : Minimizacija i realizacija NILI vratima Kod realizacije NILI vratima koriste se svojstva negirane funkcije.41). Booleova funkcija realizira se NI vratima u slijedečim koracima: 1. polazimo od PDNO negirane funkcije. 4. te lakšu ptimizaciju broja integriranih krugova. negiramo lijevu i desnu stranu jednadžbe. da se izbjegne ispisivanje MKNO.

-}.8. 27 . dobijemo izraz za NILI vrata zapisan sustavom {V.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful