You are on page 1of 87

GNOJIVA

ORGANSKA

• Postoje različite podjele gnojiva • najčešća i najlogičnija podjela na: • organska • i mineralna gnojiva

ORGANSKA GNOJIVA
• • • • Ova se gnojiva vrednuju prema količini organske tvari u njima a sadrže male količine aktivne tvari Sva su hraniva vezana u organskom obliku, koji se mora razgraditi djelovanjem mikroorganizama

• • • • •

Važna uloga organskih gnojiva je: u popravljanju strukture tla vodozračnog režima, toplinskih svojstava pa tako i općenito bioloških osobina tla .

• te razne kombinacije ovih komponenata .Najčešće se koriste: • stajski gnoj (2-5 kg/m2) • kompost (3-10 l/m2) • treset (1-2 kg/m2).

• Općenito djelovanje organske gnojidbe na rast biljaka je višeznačno • S jedne strane ona se odražava • fizikalne osobine tla. a s druge strane na kemijske osobine tla .

jer sadrži male količine antibiotika poput streptomycina i terramycina (do 0. P.1 ppm). K i dr. koje apsorbiraju biljke .• • • • Tako organska tvar osigurava ugljik dioksid potreban u fotosintezi dio mineralnih hraniva (N.) povećava otpornost na neke bakterijske bolesti.

koje se sastoji od izmetina i mokraće domaćih životinja. a ponekad i manjih količina slame • Proizvode ga sve domaće životinje .Stajski gnoj • Najvažnije i najstarije organsko gnojivo.

te ga ostaviti da fermentira “sazrijeva” najmanje 6 mjeseci • svježi stajski gnoj može biti fitotoksičan.• stajski gnoj treba kvalitetno složiti na gnojištu. ali i zagaditi okoliš .

povećava se količina fosfora. (koji hlapi u obliku amonijaka) poželjno je već u staji dodati dnevno 100-150 g na 1m2 superfosfata • Superfosfat veže amonijak i smanjuje gubitke dušika.• kako bi se smanjili gubici hraniva iz stajskog gnoja. a djeluje i bakteristatično. što je povoljno za zdravlje stoke . posebice dušika.

dok gnoj peradi. posebice pilića sadrži značajno više hraniva od ostalih zbog velike količine suhe tvari • tako je koncentracija dušika u pilećem gnoju veća i do pet puta nego u stajskom gnoju ostalih životinja .• Zreli stajski gnoj sadrži različite količine hraniva ovisno o vrsti životinja te načinu pripreme (Tablice 9 i 10). • Svinjski gnoj sadrži više fosfora nego gnoj goveda.

• Za stajski gnoj se može općenito reći da • je više dušično i kalijevo gnojivo • a manje fosforno .

2-2.1 0.5 3.0 1.2-2.5-6.4-0.0-4.0 . Prosječne količine makrohraniva u stajskom gnoju Približni sastav (% na suhu tvar) Izvor Goveđi gnoj Konjski gnoj Gnoj peradi Ovčji gnoj Svinjski gnoj % Suhe tvari 10-15 15-25 20-30 25-35 20-30 N 0.6 0.4-3.2 4.0-4.4 3.6 1.6 K20 2.5-1.0 P2O5 0.0 0.6-2.7-1.7-1.2-1.0-4.0 2.Tablica 9.7-3.1 1.0 3.0-4.2 1.

Tablica 2.2 .1-0. Prosječne količine mikrohraniva u stajskom gnoju (mg/kg) Mn Zn 30-50 10-20 B 3-5 Cu 1-3 Mo 0.

a velike količine dušika gube se kad su temperature visoke i puše vjetar • Za odvoz stajskog gnoja s gnojišta na proizvodne površine bira se prohladno i oblačno vrijeme. bez vjetra .• Pri aplikaciji stajskog gnoja u tlo mogući su gubici od 2 do 30 % dušika.

pa kulture ne rastu ili su prebujne . što uzrokuje“plješine” .• Formiranjem hrpica na površini gdje se radovi izvode moguć je: • gubitak hraniva (isparavanje amonijaka i ispiranje nitrata) • ili pak nakupljanje hraniva u previsokim koncentracijama na tim mjestima.

• Osobito je važno naglasiti važnost • momentalnog unošenja gnoja u tlo. jednim od načina obrade • u prosjeku dubina unošenja stajskog gnoja varira od 20 – 25 cm. svojstvima tla te o biljnim vrstama . što dakako ovisi o količini gnoja.

također je potrebno pored klimatskih prilika poznavati i teksturu tla • jer je u lakšem tlu raspadanje stajskog gnoja brže. .• da bi se spriječili gubici iz stajskog gnoja. a onda su i mogućnosti ispiranja hraniva veće.

kukuruzovini i sl. • oko 0.5% N.1 % P • 1%K • no slama također sadrži i značajniju količinu celuloze koja je neophodni energetski materijal . varira ona je u principu niska. • 0.Slama i drugi biljni ostaci • Iako količina hraniva u slami.

što je osobito značajno za teška tla . ali može popraviti strukturu.• da bi se potakla razgradnja celuloze. odnosno rad mikroorganizama. potrebno je pri zaoravanju slame na 100 kg slame zaorati i 1 kg dušika • unošenje slame ne može značajnije povećati humus u tlu.

a može se miješati sa različitim dodacima. . • Da bi hraniva iz komposta postala biljkama pristupačna mora doći do razgradnje. gospodarstva i industrije. koju obavljaju mikroorganizmi • Na njihov rad značajno utječe temperatura. vlaga i prozračnost.Kompost • Kompost je proizvod koji nastaje razgradnjom biljnih ostataka iz domaćinstva.

organsku komponentu čini trajni humus • Kvaliteta komposta se može popraviti mješanjem s vapnom ili nekim mineralnim gnojivima. a proces kompostiranja traje od nekoliko mjeseci do tri godine. .• U kompostu u kojem je proces humifikacije završen.

1 % P 0.• • • • • Kompost sadrži oko 0. koristi se oko 10 kg/m2 (3-10 l/m2). • Kod intenzivne gnojidbe.3 % N. za sloj debljine 1 cm na tlu koji želimo obogati kompostom.3 % K. posebice u zaštićenim prostorima (staklenici i plastenici) kompost akumulira višak nepoželjnih soli . 0.

a neki sporo poput dlaka i kostiju. . od kojih se neki raspadaju brzo. vapno i gnojiva.• Kompost se u domaćinstvima proizvodi tako da se u kompostnu hrpu odlažu različiti organski ostaci. • Dodaju se tlo. pepeo.

kukuruzovine i lišća različitih kultura.5 m). .5 x 1.• Kompostna hrpa formira se najčešće na prikladnom mjestu u vrtu ili okućnici (širine oko 1. • Kompostirati se mogu i različiti biljni ostaci iz poljodjelstva poput slame. kao i obavljati miješanje (bar dva puta) radi prozračivanja (oksidacije). da je do nje lako dolaziti.

• Vrlo kvalitetan kompost dobije se kompostiranjem stajskog gnoja • posebice ukoliko se humifikacija vrši uz pomoć gujavica • Danas se ova organska gnojiva mogu naći na tržištu pod različitim trgovačkim imenima (Lumbripost) .

osobito kad se ne vodi računa o neželjenim supstancama koje ti ostaci sadrže. .• Zemlje koje imaju puno treseta poput Rusije. • Kompost ponekad može djelovati i štetno. Poljske. Bosne (Grahovo) proizvode od njega kompost kao i druge organske komponente za supstrate.

iskustva zemalja koje su tome pribjegle gotovo su porazna.• Poseban problem predstavlja kompostiranje gradskog smeća. • Posebice je neprihvatljivo korištenje ovog komposta za uzgoj povrća. • Iako reciklaža otpada izgleda kao praktično riješenje. . kadmij i živu. mulja od otpadnih voda koji mogu pored ostalih zagađivala sadržavati olovo.

vodozračni režim. boba.Zelena gnojidba (sideracija) • Ovim se načinom gnojidbe zaoravaju kultivirane biljke. bilo cijele ili pojedini djelovi. kao i uvjeti za rad mikroorganizama. te se u tlu razgrađuju i obogaćuju tlo organskom tvari. grahorice. listova kupusnjača i sličnih kultura popravljaju struktura tla. . • Tako se zoravanjem djeteline. graška.

MINERALNA GNOJIVA .

pa je teško nadoknaditi veće količine svih hraniva u kratkom vemenu • ukupne količine organskih gnojiva su ograničene. pa se stoga danas sve više u praksi koristi drugi tip gnojiva pod nazivom mineralna gnojiva .• djelovanje organskih gnojiva je kompleksno. ali je u njima niska koncentracija hraniva.

• Mineralna gnojiva se dijele prema broju biljnih hraniva u njima pa govorimo o – pojedinačnim i – složenim mineralnim gnojivima .

kalijeva. magnezijeva i dr. . kalcijeva.• Pojedinačna mineralna gnojiva sadrže samo jedno biljno hranivo pa mogu biti: – – – – – – dušična. fosforna.

• Složena gnojiva sadrže dva ili više biljnih hraniva • prema načinu međusobnog vezanja mogu biti – miješana – ili – kompleksna .

• Iako su navedene podjele uobičajene moguća je i podjela prema agregatnom stanju: – na čvrsta i tekuća ili – na makro i mikro gnojiva .

kalijevog i drugih iona) . ili hraniva koja su nastala razgradnjom organskih gnojiva • biljka može koristiti samo mineralne oblike. te se sva hraniva bez obzira na izvor moraju konačno transformirati u lako pristupačni ionski oblik (poput nitratnog. fosfatnog.– biljci su jednakovrijedna hraniva dodana mineralnim gnojivima kao i hraniva koja potječu iz tla.

VAŽNO • Ukoliko se utvrdi suvišak nekog hraniva problem najčešće ne predstavlja izvor nego primjenjena količina .

. moraju se primijeniti u više obroka (u vidu prihrana). pa se lako izračuna količina koja se želi dodati na 1 hektar tla.• Mineralna se gnojiva mogu točnije dozirati od organskih jer svako mineralno gnojivo sadrži i deklaraciju sa količinom aktivne tvari. • Gnojiva koja su podložna ispiranju poput dušičnih.

• Najčešći cilj prerade je odstranjenje balasta. te povećanje aktivne tvari.• Mineralna gnojiva dobivaju se preradom prirodnih sirovina u industrijskim pogonima. odnosno prevođenje teško pristupačnih oblika hraniva u lakopristupačne oblike za biljku (vodotopive) .

• Tako se primjerice dušik iz zraka (koji je za većinu biljaka osim leguminoza nepristupačan) uz dodatak vodika i zemnog plina. koristi za dobivanje amonijaka. • Amonijak se koristi kao gnojivo ali se češće rabi kao sirovina za proizvodnju ostali dušičnih i NPK gnojiva. .

• Fosforna se gnojiva dobivaju preradom rude – sirovih fosfata. a u novije vrijeme se prerađuju uglavnom u vodotopive fosforne spojeve • Kalijeva gnojiva se dobivaju pročišćavanjem kalijevih soli .

magnezijeva i sumporna.• Ostala gnojiva kao kalcijeva. fosfor i kalij . najčešće su sporedni proizvodi ili sastavni djelovi već spomenutih sirovina za proizvodnju gnojiva za tri osnovna hraniva – dušik.

POJEDINAČNA GNOJIVA • Pojedinačna se gnojiva dijele na – – – – – – dušična. a nose ime prema hranjivu koje sadrže. magnezijeva i kalcijeva i druga. fosforna. . kalijeva.

. ili se vrlo brzo pretvara u taj oblik.Dušična gnojiva • U ovim se gnojivima dušik nalazi u pristupačnom obliku za biljku.

amonijska.Prema obliku dušika u njima mogu biti: • • • • nitratna. amidna . amonijsko-nitratna.

poznatiji pod imenima Čilska i Norveška salitra.Nitratna gnojiva • U ovu grupu gnojiva spadaju natrijev i kalcijev nitrat sa 16 % N. .

Čilska salitra (NaNO3) • ujedno i najstarije prirodno dušično gnojivo. zbog natrija. Boliviji. koji pogoršava strukturu tla . • Nalazišta ove soli su u Čileu. Peruu. a primjena je gotovo napuštena.

• Nitratna gnojiva su općenito dobro topiva u vodi. . bilo od oborina ili zalijevanja. osobito kad su koncentracije previsoke. ali su zato podložna i brzom ispiranju iz tla. • Posebno je problem naglašen u uvjetima velikog vlaženja. pa im je i djelovanje brzo.

a dijelom prelazi u nitratni oblik. jer se amonijski dušik u tlu dijelom privremeno veže i postepeno oslobađa. .Amonijska gnojiva • U ovih je gnojiva znatno manje ispiranje dušika nego u nitratnih.

• Glavni predstavnici su – bezvodni amonijak (82 %N) – amonijev sulfat. koji pored dušika (24 %) sadrži i sumpor (21 %) .

Amonijev sulfat • kiselo gnojivo. pa njegovom dugotrajnom primjenom dolazi do zakiseljavanja tla • primjena amonijskih gnojiva na jako karbonatnim tlima može izazvati hlapljenje amonijaka .

Amonijsko-nitratna gnojiva • U ovu grupu gnojiva spadaju – amonij nitrat (AN) – vapneno amonijev nitrat poznat pod nazivom KAN – amonijev nitrat sulfat .

• amonij nitrat sadrži 33.5 % N • KAN sadrži samo 27 % N. što mu je i glavni nedostatak • amonijev nitrat sulfat (26 % N) .

no nedostatak mu je što je zapaljiv i eksplozivan kao i vrlo higroskopan.• Da bi se rješio problem male aktivne tvari koju sadrži KAN. pa se problem rješava tako da mu se dodaju ulja i naftni derivati . danas se u razvijenim zemljama sve više koristi popravljeni AN • Amonij nitrat (AN) je inače sirovina za proizvodnju KAN-a.

Amidna gnojiva • Najpoznatije gnojivo iz ove grupe je UREA ili karbamid • predstavlja organsku molekulu koju biljke mogu koristiti cijelu. ali se u tlu najčešće djelovanjem enzima ureaze razgradi prvo do amonijskog oblika. a kasnije u povoljnim uvjetima u tlu oksidira čak do nitratnog oblika dušika .

a osobito je prikladna za folijarnu gnojidbu • Može se miješati sa drugim topivim gnojivima kao i zaštitnim sredstvima .• Zbog dobre topivosti moguće ju je koristiti kao kruto i tekuće gnojivo.

te predstavlja kruto dušično gnojivo sa najvećom količinom dušika • Zbog amidnog oblika dušika i njegovog postepenog oslobađanja.• Urea sadrži 46 % N. urea je prikladna za planiranje gnojidbe u cilju smanjenja ispiranja nitrata iz tla .

te prema topivosti . Tomasov fosfat i Mikrofos • razlikuju se po obliku u kojem se u njima nalazi fosfor (mono. di i tri kalcijev fosfat). trostruki superfosfat.Fosforna gnojiva • Od fosfornih gnojiva poznati su: – – – – superfosfat.

• Fosfor u mineralnim gnojivima može biti topiv u vodi ili u 2 % limunskoj kiselini • Najbolje je topiv fosfor u monokalcijevom fosfatu. nešto teže u dikalcijevomfosfatu i Tomas fosfatu dok su trikalcijski fosfati (fino mljeveni sirovi fosfati) teško topivi .

Tomasov fosfat • sadrži 10 – 14 % P205 topivog u limunskoj kiselini (polako se otapa) • sadrži i nešto mikrohraniva (Mn. Mo) te • 45 % kalcijoksida pa je prikladan za kisela tla . Zn. Cu.

18 % P205 • pored fosfora sadrži i sumpor proizvodi se u prahu i granulama .Superfosfat • monokalcijev fosfat najlakše pristupačan biljci jer je dobro topiv u vodi • sadrži od 16.

povećava se aktivna tvar • nastaju koncentrirani dvostruki i trostruki superfosfat • Trostruki superfosfat – tripleks se prizvodi u granulama a sadrži 45 % P205. .• Ukoliko se na superfosfat djeluje fosfornom kiselinom.

Kalijeva i magnezijeva gnojiva • Kao kalijeva gnojiva koriste se kalijeve soli – kalijev klorid koji sadrži i do 60 % K20 – kalijev sulfat sa oko 50 % K20 .

Kalijev klorid • koristi se kao pojedinačno gnojivo ali i za proizvodnju NPK gnojiva • može biti kao kristalna sol ili u granulama .

paprike. -djelomično zakiseljava tlo .Kalijev sulfat • namjenjem je kulturama koje ne podnose klor. krumpira i dr. rajčice. a trebaju i sumpor poput duhana.

Patent kalij • kalijev i magnezijev sulfat. a osobito je povoljan za gnojidbu povrćarskih i cvjećarskih kultura zbog dodatka magnezija i sumpora • sadrži 26-30 % K20 u sulfatnom obliku te 9-11% magnezija (MgO) također u obliku sulfata .

no nedostatak mu je slaba topivost u vodi .Magnezijeva gnojiva • može se koristiti i magnezijev sulfat kizerit (17 % Mg) • istovremeno ima i sumpora.

te aluminijev sulfat (14 % S) •Gips –sporodjelujuće kalcijevo. magnezijev sulfat (13 %S). kalijev magnezijev sulfat (23 %S).sumporo gnojivo . amonijev sulfat nitrata (15 %S). kalijev sulfat (18 %S).Sumporna gnojiva • • • • • • amonijev sulfat (24 % S).

te za smanjenje kiselosti tla .Kalcijeva gnojiva • Prirodne sirovine kalcija veće ili manje čistoće i različitih formi • koriste se kao gnojiva ali i kao tvari koje popravljaju narušena svojstava tla (poboljšivači strukture tla).

• Koriste se mekani vapnenci koji se usitnjuju ili termički obrađuju pa se dobije • živo vapno sa oko 70 % CaO ili • gašeno vapno sa oko 60 % CaO • za istu namjenu se može koristiti i dolomit (Ca CO3 x Mg CO3) .

• te razni supstrati sa kalcijem poput Agrarvitala (16. a u zrakosuhom uzorku nalazi se oko 35. koji predstavlja tehnološki otpad pri preradi šećerne repe.41 % CaO). . • za istu namjenu koristi se i fosfogips (otpadni materijal pri proizvodnji fosforne komponente mineralnih gnojiva).5 % CaO.• U područjima oko šećerana koristi se i saturacijski mulj.

zbog neutralizacije kiselosti te bolje pristupačnosti drugih hraniva .• Primjena svih kalcijevih materijala je osobito važna na kiselim i ispranim tlima.

SLOŽENA GNOJIVA • Složena mineralna gnojiva sadrže više biljnih hraniva. P. K). • Dijele se na: – miješana gdje su pojedine komponente samo fizički pomješane – kompleksna gdje su hraniva i kemijski vezana . a najčešće tri (N.

• Označavaju se formulacijom sa 3 broja – prvi znači količinu dušika (%N) – drugi fosfora (%P2O5) – treći kalija (%K2O) .

14 – 21 znači da u 100 kg gnojiva ima – 7 kg dušika. – 14 kg fosfora i – 21 kg kalija .• Tako primjerice gnojivo oznake NPK = 7 .

30. NPK = 5 –20 – 30 i još mnoge druge • odabir ovisi o potrebama pojedinih kultura.• Postoje različite formulacije: – – – – NPK = 10 – 20.15 – 15. te o stanju hraniva u tlu • Prednost im je u odnosu na pojedinačna što istovremeno možemo dodati više hraniva . NPK = 15 .

bakrena i molibdenova mikrognojiva . željezna. manganova.MIKROGNOJIVA • Mikrognojiva se dijele prema mikroelementima koje sadrže – – – – – – borna. cinkova.

• u posljednje vrijeme sve se više i uspješnije koriste tekuća gnojiva – kokteli u kojima je otopljeno više mikroelemenata u vodenoj otopini. poput Fertine. . stakla i helati. Folifertila.• pored čistih mikrognojiva mogu se koristiti i razni nusprodukti industrije. Ciatrala i dr.

je praktična jer se iz njih mikroelementi oslobađaju polako i stalno. boru i cinku .• Primjena u obliku helata. •Osobito treba voditi računa o željezu.

– cinkov sulfat (23. – bakreni sulfat (modra galica –25 % Cu) i – bakreni helat (48 % Cu) .Sequestren (6% Fe). – željezni helat.36 % Zn) i cinkov helat (14 % Zn).• Najbolje rezultate postižu: – željezni sulfat-zelena galica (20 %Fe).

• od bornih gnojiva – borax (11% B) – borna kiselina (18 % B) – solubor (21 % B) i .

• Najznačajnija molibdenova gnojiva su vodotopive soli:
– natrijev molibdat (40 % Mo) i – amonijev molibdat (54 % Mo)

Tekuća gnojiva
• U posljednjih se godina značajno povećao interes za tekuća gnojiva, jer im je primjena praktična (preko tla ili lista) a djelovanje brzo

• moguća je primjena otopine uree kao i kalcijevog nitrata u 0,5 - 1,0 % konc. • boraksa ili solubora te Fe, Cu, Mn i Zn helata u 0,1- 0,5 % koncentraciji • amonij molibdata u 0,1 % koncentaciji • te magnezijevog sulfata kao i ortofosforne kiseline u 2 % koncentaciji

• U ovu grupu gnojiva između ostalih spadaju:
– UAN (dušično gnojivo pripremljeno kao otopina uree i amonij nitrata sa 30 % N) – Kristaloni različitih formulacija, ali i razna druga gnojiva koja pored makroelemenata sadrže i važne mikroelemente.

• Tu spadaju Folifertil, Wuxal, različite formulacija Fertina te mnoga druga slična gnojiva

insekticida. naročito mikrognojivima. kao i sa većinom. herbicida i stimulatora rasta. .• UAN je praktičan jer se može koristiti sam ili u kombinaciji sa drugim gnojivima. • Glavna prednost gnojiva tipa Fertina i Folifertil je ta što jednim tretiranjem dodajemo biljci gotovo sve neophodne elmente (posebice mikroelemente) kojih u većine kultura nedostaje. fungicida.

što pojednostavljuje primjenu . dakle prilagođena potrebama pojedinih kultura. u vodotopivom su obliku. te su stoga biljci odmah dostupna • Moguće ih je koristiti i u sustavima za zlijevanje.• Nalaze se u različitim formulacijama.