You are on page 1of 66

literatuai: Perišin I., Šokman A. i Lovrinović I. «Monetarna politika», Pula, 2001.

1. Složenost prirode novca Monetarna politika, bavi se prvenstveno novcem kao sredstvom razmjene, pa u centar pozornosti stavlja novac kao cirkulirajuću kupovnu moć. S tim u vezi ona proučava komponente novčane mase i širih monetarnih agregata i uzroke promjena njihove veličine. U žarištu njena interesa su pitanja novčane stabilnosti i odraz novčanih kretanja na gospodarski razvitak i opću gospodarsku stabilnost, pa stoga i regulacija količine novca u optjecaju koja je u funkciji ostvarivanja tih ciljeva. 1.1. Razvoj novca Naturalni ( odnosno ) robni novac – realan odnosno novac pune vrijednosti ( npr. Zlato i srebro ) Simbolični novac – novac bez svoje upotrebne, odnosno unutarnje vrijednosti, to jest novac kakav danas poznajemo, a čija je vrijednost zakonski određena. Zlato je oblik robnog novca koji je, zbog svojih posebnih svojstava i prednosti, oduzeo drugim oblicima robnog novca ( stoka, koža, žito ) unkciju sveopćeg ekvivalenta. Penzatorijski sistem – sistem u kojem je svaki komad metala trebalo vagati. Kovanje novca otvara mogućnost odvajanja njegove realne vrijednosti od nominalne, a time i razvoja simboličkog metalnog novca, a zatim i drugog simboličkog novca. 1.2. Novčani surogati / fakultativni novac Novčani surogati ili zamjenici novca, pojavljuju se u obliku različitih cirkulacijskih papira – doznake i obveznice ( mjenice, čekovi, itd. ), zamjenjuju novac i daju pravo imatelju na određenu količinu kurentnog novca ili zlata. Njihova pojava, posljedica je razvoja i stanja novčanog prometa. Oni se pojavljuju, s jedne strane, zbog neelastičnosti novčanog sustava, te zbog nesređenosti valutnih sustava i nesigurnosti prenošenja s druge strane. Banknota, predstavlja jedan od najranijih novčanih supstituta u metalističkom novčanom sustavu, posebice u zlatnom standardu. Radi rizičnosti nošenja većih količina novca s jednog tržišta na drugo, trgovci su deponirali svoj punovrijedni, zlatni novac kod banaka koje bi im pri tom izdavale potvrde na prmljeni novac koje su glasile na donositelja, bile su naplative po viđenju, a glasile su na okrugle svote. 2. Valuta, važenje Važenje, odnosno valuta, skup je zakonskih propisa koji reguliraju novčani sustav jedne države. Valuta je, dakle, najkraće rečeno, od države uređeni novčani sistem jedne države. Pojam važenje u suvremenoj se literaturi sve više upotrebljava u znatno užem smislu riječi, i to prvenstveno u smislu povezanosti osnovne zakonske novčane jedinice s objektivnom vrijednosnom podlogom, dok se posebno pojam valute upotrebljava još za oznaku strane novčane jedinice ( strani efektivni novac ) i, pored ostalog, u smislu važenja. 3. Valutni ( novčani ) sustavi metalizma Bimetalistički sustavi: - paralelna valuta - dvojna valuta Monometalistički sustavi: - srebrna ili zlatna valuta - zlatni standard ili zlatna valuta zlatna valuta sa zlatom u optjecaju valuta na bazi zlatnih poluga valuta na bazi zlatnih deviza 3.1. Valutni sustav bimetalizma
1

literatuai: Perišin I., Šokman A. i Lovrinović I. «Monetarna politika», Pula, 2001.

Paralelna valuta – kod nje, novac kao zakonsko i definitivno sredstvo plaćanja, kuje se iz oba valutna materijala: zlata i srebra, te u prometu postoje i ravnopravno cirkuliraju dvije vrste novca – zlatni i srebrni novac. Dvojna valuta – kod sustava dvojne valute novac se također koje iz obaju vautnih materijala, ali se među njima uspostavlja određen zakonski odnos. Greshamov zakon – zbog pojeftinjenja srebra na svjetskom tržištu, postojalo je zlato u bimetalističkim državama bolji novac ili zapravo roba, pa je stupao u djelovanje tzv. Greshamov zakon, kojim je lošiji novac ( srebro ) tjerao iz prometa bolji novac. I na taj je način emigriralo zlato iz zemlje, a srebro je preuzimalo gotovo isključivu ulogu valutnog novca. 3.2. Valutni sustavi monometalizma – zlatni standardi Sustav zlatne valute sa zlatom u optjecaju, bio je sustav u kojemu se u optjecaju kao zakonsko i definitivno sredstvo plaćanja upotrebljavao zlatni novac. Nominala svakog komada zlatnog novca formalno je morala odgovarati njegovoj stvarnoj materijalnoj vijednosti. Razilaženje nominalne i stvarne vrijednosti, do kojegaje dolazilo zbog trošenja zlatne monete, nije bilo bitno, jer svatko ima pravo donijeti zlato i tražiti od emisijske ustanove da mu iskuje novac. Sustav zlatne valute na bazi zlatnih poluga – u njemu ne cirkulira zlato, već na osnovi njega izdane novčanice, koje služe kao zakonsko i definitivno sredstvo plaćanja, a zlato je koncentrirano kod središnje emisijske ustanove. Sustav zlatne valute na bazi zlatnih deviza – optjecaj novčanica se zasniva na devizama koje glase na neku zlatnu valutu ili pak na neku značajnu svjetsku valutu, premda ona formalno nije zasnovana na zlatu. Tu vrstu valutnog sustava najprije su uvele neke zavisne zemlje koje nisu mogle organizirati svoj novčarski sustav ni kao sustav sa zlatom u optjecaju ni kao sustav na bazi zlatnih poluga, jer nisu imale dovoljno zlata. Currency theory, mišljenje je da sve novčanice ( banknote ) u optjecaju moraju imati potpuno pokriće u zlatu osim određenog iznosa koji se unaprijed određuje zakonom. Ako je u optjecaju previše novca, dolazi do rasta cijena, porasta uvoza robe i odlijeva zlata iz zemlje čime se po logici zlatnog standarda automatski regulira visina cijena i potrebna količina novca u optjecaju. Banking school, mišljenje potpuno suprotno Currency theory, koje smatra da sve novčanice u optjecaju ne moraju imati potpuno pokriće u zlatu, već i u dobrim kratkoročnim mjenicama. 3.3. Sustavi emisije i pokrića novčanica a) engleski sustav kontingentiranja – 100 %-tno pokriće u zlatu, osim određenog kontigenta koji može biti nepokriven. b) Francuski sustav maksimiranja novčanog optjecaja – zakonodavac određuje samo gornju granicu novčanog optjecaja, nije vezan uz zlatnu rezervu i fluktuacije u kretanju cijeni zlata. c) Sustav kvotnog ili postotnog pokrića d) Sustav indirektnog kontigentiranja 4. Suvremeni novčani sustav – papirna valuta Papirna valuta – novčanica emisijske banke koja nije iskupljiva u novcu pune vrijednosti, odnosno zlatu. Novčanica se pretvorila u čisti papirnati novac. Prema tome, papirna valuta postoji tada, ako su papirna platežna sredstva u prometu valutni novac i ako se njima obavljaju neograničena plaćanja, te primatelji nemaju nikakvo pravo ni materijalnu mogućnost tražiti zamjenu. 5. Kreditni novac

2

literatuai: Perišin I., Šokman A. i Lovrinović I. «Monetarna politika», Pula, 2001.

Novčanica – u prethodnim valutnim sustavima nije papirni novac, tj. Zakonsko i definitivno sredstvo plaćanja, već jedan od novčanih surogata ili zamjenika novca. Ona se pojavljuje kao instrument kredita i pretvara u prometno sredstvo zbog stanja u novčanom optjecaju, s jedne strane, i potreba sve većeg gospodarskog prometa, s druge strane. Depozitni novac – suvremeni oblik kreditnog novca. Razvitkom kreditnog sustava dolazi do toga da zajam ( kredit ) ne treba biti realiziran ( isplaćen ) u novčanicama ili metalnom novcu, već je dovoljan upis u bankarske knjige, tj. Na račun zajmotražitelja u bankarskim knjigama. Na računu zajmotražitelja odobreni bankarski kredit figurira kao njegovo potraživanje prema banci, a za banku taj će kredit figurirati kao njegovo potraživanje prema zajmotražitelju. 6. Opće karakteristike novčanih sustava monometalizma i papirne valute Stari metalistički novčani sustavi zasnivali su se na tzv. Automatizmu zlata, koji je u uvjetima: 1) slobodnog kovanja novca ( zlata u novac, i obratno, za privatni račun ), tj. Slobodne monetizacije i demonetizacije zlata 2) slobode uvoza i izvoza zlata 3) zamjenjivosti novčanica kod emisijske banke - dovodio do automatskog reguliranja novčanog optjecaja. U sustavu zlatne valute, ekonomske snage ( tržišni zakoni ) određuju količinu novca u cirkulaciji. Priljev i odljev zlata regulirao je količinu novca u optjecaju održavajući njegovu razinu u granicama tzv. Zlatnih točaka. Novac je imao svoju supstančnu vrijednost, on je bio zlatni novac, a novčanica, mjenica i sl. Bili su njegov surogat – zamjenik zlata u pravom smislu riječi. Zlatne su točke: točka izvoza zlata ( gornja točka ) i točka uvoza zlata ( donja zlatna točka ). Točka izvoza zlata je takva razina deviznog tečaja kod koje se isplati plaćanje izvozom zlata. U uvjetima zlatne valute, kad tečaj dođe na izvoznu točku zlata, sav se uvoz isplati plaćati zlatom. Točka uvoza zlata obratan je slučaj, a svodi se na to: kad pada tečaj inozemne valute ne isplati se više prodati devize na domaćem tržištu, već ih je bolje unovčiti u inozemstvu u zlato i zlato uvesti u zemlju. 7. Multiplikacija depozita i kreditna ekspanzija 7.1. Kreditni potencijal Kreditni potencijal ( KP ) predstavlja višak likvidnih sredstava banke, odnosno, maksimalan iznos kredita koji ona može odobriti, a da pri tom ostane likvidna. KP = F + MK + D (1 – OR) – Dv x RL ; (D = Do + Dv) Budući da plasiranju sredstava prethodi njihovo prikupljanje, tj. Izvori sredstava, pođimo najprije od njih. Oni se mogu svrstati u tri osnovne vrste: - Fondovi banke ( F ) – svaka banka da bi mogla početi s radom, mora raspolagati nekim početnim kapitalom koji u banku unose njezini vlasnici; ako je banka osnovana kao dioničarsko društvo onda su to njeni dioničari. To je tzv. onivački fond ili vlastiti kapital banke, a dijeli se na poslovni fond i rezerve. Najčešće od veličine vlastitog kapitala banke zavisi ukupan opseg njezina poslovanja. - Depoziti ( D ) – banka prikuplja slobodna novčana sredstva od pojedinaca, poduzeća i drugih subjekata i obrazuje određenu masu depozita. Time se povećava mogućnost odobravanja kredita.
3

( gotovina u rukama publike. 2001. . i Lovrinović I. u pravilu. stupnja privredne razvijenosti i dr. od kojega će 50 % ili 1. koji se danas uz određene varijacije (nijanse) koriste u svim razvijenim tržišnim privredama.3. a kod banke “B” se povećava. a stopa zadržavanja sredstava u banci h = 50 %. a 3. Osnovna je funkcija te vrste rezerve ograničavanje procesa multiplikacije depozita i ekspanzije kredita. 0. minimalne likvidnosti ili tzv. Visina rezerve likvidnosti koju svaka banka ima na svom računu kod središnje banke zakonska je obveza banke da stalno održava određeni iznos sredstava u likvidnom obliku. onda proizlazi: 1.25 jedinica RL. rezerva likvidnosti (RL) 5 %. Ako je stopa obvezne rezerve (OR) 20 %.75 jedinica će se plasirati kao novi kredit. Ti se krediti javljaju i u aktivi i u pasivi bilance banke. pa i od strane MMF-a možemo podjeliti u tri grupe. banka može povećati svoje kredite za 10 jedinica. već se samo mijenja razina likvidnosti među bankama: kod banke “A” likvidnost se smanjuje. D = D0 1 1 = 1000 = 5000 R 0. Od tog depozita banka izdvaja 1 jedinicu OR. minimalna likvidnost banke i utvrđuje se visinom stope tzv. primarni novac.literatuai: Perišin I. M 1 4 . Odobravanjem kredita u svakoj od njih ujedno kreiramo i nove depozite. gdje dolazi do lančanog prijenosa sredstava iz banke u banku. Pojam i struktura monetarnih agregata Monetarne agregate mogli bismo definirati kao skup financijskih instrumenata ( oblika ) istog stupnja likvidnosti.Međubankarski krediti Međubankarski krediti ( MK ) su specifični: banka “A” odobrava kredit banci “B”. 2. a to je tzv. «Monetarna politika».2 1. viša je od rezerve likvidnosti. Makromultiplikacija i makrokreditni multiplikator Koncepcija kreditne multiplikacije na razini jedne banke ninje uobičajena u literaturi već se susrećemo s makromultiplikacijom depozita i ekspanzijom kredita na razini svih banaka.88) plasirati kao novi kredit od kojega će 50 % ostati u banci kao novi depozit.88) banka će zadržati 20 % OR i 5 % RL. Tri grupe monetarnih agregata i praksa u nekim zemljama Monetarne agregate.88 ostati u banci kao novi depozit. Mikromultiplikacija i mikrokreditni multiplikator Vezano uz navedeno objašnjenje kreditnog potencijala na razini jedne banke. itd. depoziti po tekućem ili žiro računu ). time se ne stvara novac. M 0 2. rezerve likvidnosti ( RL ) koju propisuje središnja banka. 3. pa je za to pod drukčijim režimom mjera i kontrole središnje banke i. Faza: od tog depozita (1. pri čemu širina skale od najvišeg do najnižeg stupnja likvidnosti zavisi od konkretnih institucionalnih prilika.k = kreditni multiplikator 1 − (1 − r0 − r1 ) ⋅ h 7. Šokman A. Faza: neka su se sredstva banke inicijalno povećala za 10 jedinica i to iz kredita centralne banke na koje se ne izdvaja nikakva rezerva. 7. Pula. i to u: 1. valja naglasiti kako je tu riječ o statičnom kreditnom potencijalu.2. obvezatna rezerva likvidnosti (OR). Središnja banka obično propisuje različitu visinu jedne od tih rezervi na istu vrstu depozita. Obvezna rezerva ( OR ) – dodatna je obveza banke da osim minimalne rezerve likvidnosti (RL) drži i drugu vrstu rezerve. Iznos tih sredstava je neophodna. novčana masa u užem smislu. Faza: od tih 10 jedinica kredita 50 % ili 5 jedinica ostaje u banci na žiro ili tekućem računu njezina komitenta čime su ujedno porasli ukupni depoziti za 5 jedinica. 2. 1 − (1 − r0 − r1 ) tv ⋅ h tv k= . a ostatak će (75 % od 1..

Quasi novac. i Lovrinović I. novac kao dio (novčane) imovine. njihovi članovi mogu izdavati čekove. 2. Ostala likvidna sredstva. 2001. Mogu ih otvoriti samo fizičke osobe. koji se nalaze u pasivi bilance komercijalnih banaka i ostalih depozitnih institucija. 2. 3. Obuhvat monetarnih agregata u SAD U skladu s navedenim promjenama. uzajamne fondove i slično. 4. a osim monetarne baze i M1 novca uključuju i određena likvidna sredstva ili kvazi novac. M0=G+R 2.literatuai: Perišin I. M3. Konkretno. Kad na čekovnom računu postoji negativni saldo tada se s kamatnosnog štednog računa transferiraju sredstva na odnosni čekovni račun. monetarni agregati u praksi nekih zemalja 3. b) M2 = M1 + quasi novac. To je skup gotovog novca i depozitnog novca. … M2 i M3 novac predstavljaju široko definiranu ponudu. 2. to su likvidna sredstva ili novac u širem smislu. nova definicija novčane mase M1 uključila je osim gotovine i depozita po viđenju i tzv. Novac kao dio imovine. «Monetarna politika». tj. odnosno ukupne obveze koje su protuteža njezinim plasmanima. Ostala likvidna sredstva ( ograničeni depoziti i depoziti s rokom kraćim od jedne godine ).3. 3.1. to je novac u užem smislu. i njihov skup predstavlja MONETARNI POTENCIJAL. već ih određuje sama financijska institucija. M 4 … 2. 3) ATS računi u depozitnim institucijama – kombinacija kamatnosnih računa i običnog čekovnog računa koji ne donose kamate. Novčana sredstva. Minimalan depozit – 2500 USD. 5) Depoziti po viđenju u štednim institucijama. Pula. štedne depozite. to su: 1) NOW računi – štedni računi po viđenju koji nose kamatu i na koje se mogu vući čekovi. Quasi novac i 3. to je ukupna financijska aktiva nebankarskih subjekata kod banaka ( ukupni depoziti ). to su ukupna likvidna sredstva.2. jer im kamatne stope nisu ograničene. koja imaju u kasama uzajamne pomoći. Primarni novac – M 0 Primarni novac ( monetarna baza ) predstavljala bi ukupna pasiva bilance središnje banke u najširem smislu. a) M1 = novčana masa u užem smislu. c) M3 = M2 + ostala likvidna sredstva. Vrlo su slični NOW računima. Šokman A.2. 4) CUSD računi – na deponirana sredstva. Nelikvidna sredstva. M1 novac M1 novčanu masu u užem smislu predstavljaju svi oni instrumenti plaćanja koji služe kao zakonsko i definitivno sredstvo plaćanja u neoj zemlji. M 3. Suma sredstava plaćanja. Novac ( novčana masa ). 4. Monetarni agregati u Republici Hrvatskoj Ukupna novčana sredstva nacionalne ekonomije svrstana su u četiri kategorije: 1. 3. Do iznosa primarnog novca možemo doći ako iznos ukupne aktive bilance središnje banke umanjimo za devizne depozite .g.. dok je to korporacijama zabranjeno. vladina tijela i neprofitne organizacije. 6) Putnički čekovi. 2) Super NOW računi – nose više kamate od običnih NOW računa. M2. Mehanizam promjene monetarnih agregata 5 . depozite države i drugih nefinancijskih komitenata središnje banke i slično. odnosno čekova i depozita po viđenju. 3. u veljači 1980. ostale čekovne depozite. d) M4 = M3 + nelikvidna sredstva.1. Monetarni volumen obuhvaća tri kategorije likvidnih novčanih sredstava: 1.

te gotov novac. i Lovrinović I. B) Novac u optjecaju. 6 . M1) ovdje označeno kao M i primarnog novca (B) ili: m= 1+ g M B Izraz r + r ⋅ t + l + g predstavlja monetarni multiplikator. dakle. Iz toga proizlazi da je monetarni multiplikator (m) veza za odnos novčane mase (u užem smislu. tj. Opći pristup Polazeći od praktičnih zadataka monetarne politike upravo se taj monetarni agregat ( novčana masa u užem smislu ) najčešće javlja kao indikator monetarne politike. Šokman A. Prva grupa determinanti ovisi o utjecaju središnje banke na promjenu količine novca promjenom iznosa primarnog novca ( H – high powered money ) koji figurira dijelom kao gotov novac u optjecaju i dijelom kao rezerve banaka kod središnje banke. U slučaju kad je kamatna stopa ekstremno visoka (“classical renge”) i postignut najveći domet. postoji potražnja samo za novcem kao transakcijskim sredstvom. računi budžetskih prihoda i rashoda i slični ). 4. na tome da se monetarni multiplikator javlja kao varijabla koja pokazuje monetarnu bazu ( primarni novac – B ) s novčanom masom – M1. a ne i za novcem kao transakcijskim sredstvom. ali ne i potražnja za novcem kao imovinom pa su to područja ili zone ( ekstremno visoke ili niske kamatne stope ) potpuno neefikasne monetarne politike i u tim ekstremima ne važi kejnezijanska IS-LM krivulja. Uzete zajedno determinante druge grupe predstavljaju monetarni multiplikator. Uvodno u ovu problematiku potrebno je istaknuti da. primarni novac impliciran u analizu kreiranja novčane mase kao jedna od varijabli i to egzogena varijabla koju određuje monetarna vlast.. u suvremenim uvjetima. a za to se prije koristio pojam monetarni potencijal. na primjer ) i nisu direktno ovisni o mjerama monetarne politike i odlukam monetarnih vlasti. što je monetarni agregat prve grupe. temelji se. štednju i slično. Novac u funkciji kupovnog ( prometnog ) i platežnog sredstva. Drugi je razlog. pretežno predstavlja različite rezervne fondove. M4 ) ili kreditima banaka ( K ) i njihovim promjenama. uže ili šire definiranom ili s nekim širim monetarnim agregatom ( npr. tj. ukupna novčana sredstva.2. To su sredstva koja se nalaze na različitim računima kod banaka. a koja se u monetarnoj statistici vode kao: a) quasi novac. sredstva u platnom prometu.literatuai: Perišin I. b) ostala likvidna sredstva i c) nelikvidna sredstva. Pula. 2001. određena veličinom novčanih transakcija ( nominalni bruto domaći proizvod ). Taj dio novčanih sredstava u suvremenim uvjetima čine sredstva na različitim tekućim računima prihoda i rashoda ( žiroračuni poduzeća. a odatle i monetarne multiplikacije. a danas ukupna likvidna sredstva – M4 ili ukupna aktiva nebankarskih subjekata. Keynesianska stupica likvidnosti – kad je kamatna stopa niska postoji potražnja za novcem kao imovinom. «Monetarna politika». 4. obuhvaćaju: A) Novčana sredstva izvan optjecaja – taj dio novčanih sredstava. Druga grupa determinanti sadrži dvije determinante koje ovise o ponašanju banaka i od ponašanja nebankarskih subjekata.1. za koliko je novčana masa d t veća od kreiranog primarnog novca. a treći je razlog što se najviše prostora daje analizi promjena količine novca u optjecaju što su monetarni agregati treće grupe ( novac kao imovina ) vrlo heterogene strukture i njihove promjene nastaju zbog brojnih faktora o kojima odlučuju nemonetarni subjekti ( promjena nemonetarne pasiive. Jednadžba Friedman – Schwartz – temelji se na dvije grupe determinanti promjene količine (ponude) novca – MS ( money supply ). Analiza novčane mase metodom monetarnog multiplikatora Pojam i smisao monetarnog multipikatora.

1. Jordana – Jordan je postavio monetarni multiplikator iz četiri odnosa pa jednadžba promjenom novčane mase glasi: M =B⋅ 1+k r (1 + t + g ) + k 5. Izražena kao razlika dospjelosti financijske aktive i pasive. Šokman A. ta potraživanja mogu biti naplativa u duljem roku od roka dospijeća obveza plaćanja pa je tom slučaju ekonomski subjekt solventan. nebankarski subjekti koji odlučuju o držanju gotovog novca što je komponenta primarnog novca. monetarni faktori igraju prvorazrednu ulogu u gospodarskom životu iosnovni su kauzalni faktori gospodarskog razvoja. takav globalni pokazatelj ukazuje na opći problem monetarne politike i može poslužiti kao orjentacijska osnovica za daljnja. promjene u količini novčane mase dovoljne su da odrede čitav proces i intenzitet gospodarskog razvoja. Prema toj koncepciji. Međutim. što se odražava na iznos primarnog novca. Likvidnost 5.2. npr. Monetarna politika i gospodarska stabilnost Novac i gospodarska aktivnost – tri koncepcije Monetarna koncepcija Prema prvoj koncepciji. Likvidnost kao pojam Likvidnost kao pojam definira se na različite načine.. 2001. odražavajući opće stanje ( dakle uz pretpostavku da nije bilo nekonkretnih zanemarivanja i pogrešaka ). Chagana – osnovica na kojoj je Chagan formulirao jednadžbu promjene ponude novca ( novčane mase – M ) slična je onoj Friedman – Schwartz. razmjene i potrošnje. kao što i njezino smanjenje mora dovesti do gospodarskog zastoja.literatuai: Perišin I. prema tome. ali je nelikvidan. Likvidnost se kao pojam može promatrati s više aspekata: a) Kao međunarodna ( eksterna ) likidnost b) Kao domaća ( interna ) likvidnost Likvidnost s mikroaspekta – likvidnost ekonomskog subjekta. 5. Globalni pokazatelji likvidnosti Globalni pokazatelj likvidnosti opći je prosjek likvidnosti koji skriva sektorska i individualna odstupanja od prosjeka pa stoga nije dovoljan za konkretnu monetarnu politiku. To su: država. «Monetarna politika». Likvidnost s makroaspekta – likvidnost ukupne privrede. Solventnost označava stanje nekog ekonomskog subjekta koji ima veća potraživanja od obveza. Iz tih elemenata on je postavio jednadžbu: M =H ⋅ 1 c + r (1 − c ) Monetarni multiplikator J. tvrde oni. poslovne banke koje utječu na novčanu masu visinom svojih rezervi u odnosu na ukupne depozite. konkretnija istraživanja i procjenjivanja. On je izdvojio tri sektora koji svojim ponašanjem utječu na promjenu količine novca. Povećanje novčane mase izaziva gospodarsku ekspanziju. ali se svi oni svode na sposobnost izražavanja obveza plaćanja. i Lovrinović I. pa se otuda i dolazi do zaključka o određenoj ulozi monetarne 7 . ali i kao likvidnost financijskog instrumenta ( oblika ). cikličko kretanje gospodarstva smatra se zavisnim jedino od kretanja novca u sferi proizvodnje. Pula. D C 1 +  R R MS = H ⋅ D C + R R Jednadžba Ph.

to je veće povećanje cijena. pri čemu zadržava određeno značenje i snagu obratnog utjecaja na realne kauzalne odnose u proizvodnji. Nemonetarno shvaćanje bilo je više razvijeno u krilu klasične političke ekonomije nego danas. također se lako može objasniti uzrocima koji su izazvali taj inflatorni šok strahovitih razmjera.“Monetarizam” – Friedmanova ili monetaristička kontraevolucija Model inflatornog jaza Smatra se da se teorije inflatornog jaza u mnogome naslanjaju na shvaćanje Wicksellove monetarne ravnoteže i kasnije Keynesove ideje. to je niža njegova razmjenjiva vrijednost ili cijena. investicije i cijene. zaposlenost.klasične ekonomske teorije . Tako na primjer. tako da ju je teško. Monetarne teorije i inflacija Gruba klasifikacija i monetarnih teorija i u okviru njih objašnjenje inflacije ( koje je kao pojava isto toliko stara kao i novac ). prema tome. ali su uvjet koji mora postojati da bi se određeni ekonomski razvoj mogao ostvariti. Predstavnici kompleksnijih shvaćanja.“Keynesijanska revolucija” i teorije . njegova količina i ostali monetarni faktori ne određuju gospodarska kretanja – proizvodnju. I obratno: što je slabija ponuda u odnosu prema tražnji.neoklasične ekonomske teorije . svode monetarnu politiku u određene okvire i – premda joj pridaju važnu ulogu – ne smatraju je određujućim faktorom gospodarskog razvoja. ili bar faktor koji prouzrokuje određeni ekonomski razvoj. to više raste razmjenjiva vrijednost ili cijena proizvoda. tako i po trajanju. Nepreciznost pojma i isprepletenost različitih poremećaja – pod tim pojmom razumijevaju se veoma različite situacije i procesi premda se svi oni vezuju uz rast cijena i opadanje kupovne moći novca. koja se čini. Teorije superkapitalizacije – centralna je ideja svih tih teorija da je razvitak industrija koje proizvode sredstva za proizvodnju ili kapitalna dobra prekomjeran u usporedbi s industrijama koje pružaju potrošna dobra. takvo je shvaćanje razvijeno u teorijama manipulirane valute. Ona je manje – više određena realnim odnosima u gospodarstvu. s tim u vezi. sam po sebi izvjesan rast cijena i s tim povezan pad kupovne moći novca može biti veoma različite prrode. da su i veoma specifični i raznovrsni uzroci koji ju izazivaju. već obratno: da su monetarna kretanja posljedica tih realnih gospodarskih kretanja. politike.. Tumačeje inflatornog jaza – ako se između raspoloživog dohotka i ukupne ponude pojavi nesklad – jaz. Inflatorni jaz pojavljuje se kao 8 . Uvod u teoriju inflacije Inflacija je kompleksna pojava i bolest cjelokupnog gospodarskog organizma i ona je uvijek specifična. a isto tako i po uzrocima koji su ga izazivali kao i posljedicama koje izaziva. Nemonetarne koncepcije Bit nemonetarne koncepcije svodi se na to da novac. u “Bijedi filozofije” Marx piše: “… što je veće obilje nekog predmeta u odnosu prema tražnji. «Monetarna politika». kreditne ekspanzije i sl. Kompleksno shvaćanje Kompleksniji pogledi smatraju da promjene količine novca. moglo bi se prikazati u okviru klasifikacije ekonomskih teorija koja se svodi na: . Pula. kako po intenzitetu. i jednim te istim spletom uzroka objasniti. dolazi do porasta odnosno pada cijena. 2001. nikad ne pojavljuje dva puta na isti način. i Lovrinović I. gotovo i nemoguće generalno definirati. drugim riječima. Šokman A. što je veća rijetkost nuđenog proizvoda u odnosu prema potražnji. Međutim. Galopirajuća inflacija je inflacija koja se brzo razvija.literatuai: Perišin I. Inflacija je veoma kompleksna i heterogena gospodarska pojava.

Takvo shvaćanje predstavlja najjednostavniji oblik modela inflatornog jaza. «Monetarna politika». a ujedno i posredni ciljevi mogu biti kamatne stope. Pula. a osim toga. Ponuda i potražnja same će se izjednačiti bilo porastom cijena. politike jeftinog novca na investicije. Središnjoj banci stoje na raspolaganju sljedeći instrumenti reguliranja ponude novca. 2001. One se razvijaju. a s tim povezani i bankarski holdinzi Osnovni komercijalno – bankarski poslovi Pasivni kratkoročni poslovi 9 . Isto tako.štedionice .politika privlačenja depozita Financijski posrednici: . smatra se da je za taj intervencionizam tzv.komercijalne banke .moralno uvjeravanje i džentlemenski sporazumi . posljedica takva porasta globalne potažnje koji ne prati odgovarajući porast globalne ponude. politika jeftinog novca pogodnija od politike budžetskog deficita. U upravljanju ponudom novca središnja banka mora držati pod kontrolom i niz varijabli koje se nazivaju posrednim ciljevima monetarne politike. svojom akcijom puniti taj jaz sve dotle dok spontani odnosi ne budu u stanju to postići. grafički prikazan način koji objašnjava učinak budžetske politike i ekspanzivne monetarne politike ili tzv. stimulirati nvesticije.selektivna kreditna politika . Povećanje investicija dovodi do nove gospodarske aktivnosti. njegovim organizacijskim oblicima i njegovim funkcijama. Kako je. Keynes – smisao keynesijanske frakopeje upravo i jest u tome da je država ta koja u tom slučaju mora destimulirati štednju. međutim. uvjeti kreditiranja kao i odredbe o ustrojstvu financijskog i novčanog tržišta. .investicijske banke . Šokman A.literatuai: Perišin I. kamatne stope i dohodak. bilo drukčijom upotrebom suvišnog dohotka. ali i inflacionira gospodarski proces. Niža kamatna stopa. evidentno da punjenje tog deflatornog jaza budžetskim deficitom stvara potrošnju.univerzalne banke . Treba odmah naglasiti da nije riječ o statičkim kategorijama. Instrumenti monetarne politike Instrumenti monetarne politike služe središnjoj banci za reguliranje količine novca u optjecaju.politika otvorenog tržišta . kao posljedicas povećane likvidnosti reflektira se na graničnu efikasnost investicija i tako dovodi do povećanja investicija. Ti prijenosnici. odnosno ona se njima koristi da bi uskladila količinu novca u optjecaju s kretanjima i zahtjevima realne ekonomije. štednju. IS-LM model ( Hicks – Hansenov dijagram ) – je zoran..financijske kompanije i mnoge specifične financijske institucije poput: osiguravajuća društva mirovinski fondovi investicijski fondovi. i Lovrinović I. a napose monetarne politike. Riječ je o onim varijablama koje dolaze do izražaja djelovanjem transmisijskog mehanizma kao prijenosnici između instrumenata i ciljeva. oni su zavisni i od odnosa u kreditnom sustavu. modificiraju zavisno od promjene uvjeta u ekonomskom i novčanom sustavu i zavisno od promjene ciljeva ekonomske.politika rezervi likvidnosti .politika refinanciranja koja obuhvaća diskontnu i lombardnu politiku .

U takve poslove ubrajamo: uloge na štednju. koja uključuje i kamatu. odnosno kredit po tekućem računu Eskontni kredit. te za nadziranje financijskih sustava. Akceptirana mjenica dostavlja se izvozniku. Reeskont je kratkoročna pasivna operacija koja se obavlja između dviju banaka. Pula. tj. «Monetarna politika». Šokman A. koji je može eskontirati ili prodati na burzi i time bez čekanja doći do naplate za otpremljenu robu. kredit na osnovi mjenice. Izdavanje cetrtifikata o depozitu i blagajničkih zapisa. 2001. Ciljanje inflacije svodi se na izradu projekcija središnje banke koje se potom uspoređuju s stopom inflacije koja je ciljana. a središnja banka se obveuje da će ih nakon isteka dogovorenog roka otkupiti po unaprijed dogovorenoj cijeni. već neka ruga vrijednosnica. naziva se još dokumentarnim kreditom ili kreditnim pismom. To je operacija što je obavlja neka banka.. Lombard je kredit na osnovi zaloga pokretnih stvari ili drugih vrijednosnica.izravnom ponudom i kupnjom . obično između emisijske banke i kreditne banke. s tom razlikom što predmet relombarda nije mjenica. koja reeskontirajući određenu mjeničnu sumu dolazi do novih sredstava. Politika refinanciranja Kad pojedina banka iscpi svoje izvore sredstava. Ako postoji razlika između stvarne i ciljane stope inflacije središnja banka prilagođava svoj instrumentarij prilagođavanja monetarne politike kako bi eliminirala nastalu razliku. Sastoji se u tome da banka za račun kupca akceptira mjenicu koju je ispostavio prodavač. a za emisijsku je banku to aktivna operacija na temelju koje ona plasira svoja sredstva.literatuai: Perišin I. Ako banka 10 . Centralna banka je državom ustanovljeno tijelo koje je odgovorno za nadzor ponude novca i uvjeta kreditiranja. umjesto na neposrednom odnosu dvaju transaktora – onog tko na osnovi vrijednosnica pribavlja novčani kapital i onog koji ulaže u te vrijednosnice i tako plasira svoj novac. Aktivni kratkoročni poslovi Kontokorentni kredit. a za isplatu mjenice prije njena dospijeća po odbitku kamata. ponovno eskontira kod emisijske banke. dodatnu količinu novca može dobiti od središnje banke na način da joj ponudi na prodaju prihvatljive vrijednosnice. Repo ugovori kao najvažniji instrument politike otvorenog tržišta REPO – podrazumijeva pozajmljivanje trenutačno raspoloživih sredstava. Instrumenti monetarne politike Politika otvorenog tržišta Otvoreno tržište je tržište novca i kapitala koje je utemeljeno na impersonalnoj osnovi. kojima se prikupljaju slobodna sredstva gospodarstva. Najvažniji pasivni kratkoročni poslovi jesu depozitni poslovi. pojedinaca i države.ugovorima o ponovnom otkupu dionica Ugovori o ponovnom otkupu dioica zaključuju se između dilera i središnje banke pri čemu dileri kupuju vrijednosnice. posebice komercijalnih banaka. Relombard je posao sličan reeskontu. To e zapravo. kombinacija akceptnog i eskontnog kredita. novčane pologe. Reeskont je pasivna operacija samo za kreditnu banku. i Lovrinović I. kad mjenice iz svog portfelja koje su već eskontirane. a s druge strane. Transakcije na otvorenom tržištu u praksi FED-a mogu se odvijati na dva načina: . u pravilu kreditna. prodaju vrijednosnica zajmodavcu s obvezom ponovnog otkupa tih istih vrijednosnica od zajmodavca u dogovoreno vrijeme i po dogovorenoj cijeni. čekovne i žiro depozite. osim mjenice Rambursni kredit.

sve je standardizirano . «Monetarna politika»... pri čemu nije utvrđen odnos vrijednosti između ta dva metala već se cijena ili tečaj formira svakodnevno ovisno o odnosu ponude i potražnje . Pula.) SUSTAV DVOJNE ( ALTERNATIVNE ) VALUTE . → svjetski novac.u optjecaju se nalazi i zlatni i srebrni novac. → mjera vrijednosti = mjera cijena ( jedinica obračuna ). rijetkost.) *pristup promatranju novca kao kupovne moći. što je najčešća praksa. djeljivost.prvi organizirani tip valutnog novčanog sustava . Pristupi definiciji novca: 1.15 g 11 . prihvatljivost.špekulacije 2.) TRANSAKCIJSKI PRISTUP→ novac predstavljaju samo oni financijski oblici koji obavljaju funkciju novca kao sredstva razmjene i sredstva prometa i plaćanja. 3. standardiziranost i prepoznatljivost. središnja će banka odobriti eskontni kredit. Diskontna politika Politika rezervi likvidnosti NOVAC Novac služi kao: → zakonsko i definitivno sredstvo prometa i plaćanja ( R1 – N – R2. ali je odnos vrijednosti između ta dva metala zakonski određen . 2.literatuai: Perišin I. → sredstvo zgrtanja blaga = sredstvo štednje. Friedman ). prenosivost.1:1. NOVČANI ( VALUTNI ) SUSTAVI BIMETALIZAM 1. depozitni novac i sredstva na štednim ( a vista ) računima→ quasi novac. pa u kategoriju novca ulazi gotov novac.) LIKVIDNOSNI PRISTUP→ novac predstavlja imovinu s najvišim stupnjem likvidnosti.n. ponudi mjenice. a ako se radi o nekoj drugoj vrijednosnici lombardni kredit.. "cirkulirajuća kupovna moć"→ M..) SUSTAV PARALELNE VALUTE . i Lovrinović I.kočenje trgovine . Šokman A.. 2001.zlatni i srebrni novac nalazi se u optjecaju. → sredstvo odgođenog plaćanja. Svojstva novca: → trajnost.

Šokman A. tekućim i drugim transakcijskim računima banaka kojeg njihovi vlasnici mogu koristiti u svrhu kupovine i plaćanja.VALUTA→ efektivni strani novac ( efektiva ) .pored gotovog novca u optjecaju cirkulira i depozitni novac 4+5+6→ ZLATNI STANDARD DEPOZITNI NOVAC DEPOZITNI NOVAC→ predstavlja slobodna i stalno raspoloživa sredstva nebankarskih subjekata ( poduzeća. . a tek kasnije samo jedna banka . novčanice ) koje su predstavljale uputnice banke na samu sebe i bile su apsolutno konvertibilne u zlato.) SUSTAV ZLATNE VALUTE NA BAZI ZLATNIH DEVIZA .BANKOVNO NAČELO→ dio novčanica ima pokriće u zlatu.) SUSTAV PAPIRNOG NOVCA . uvele su ga kolonije odnosno zemlje koje nisu mogle organizirati samostalni novčani sustav . a dio nema ( banke.NAČELO CIRKULACIJE→ 100% pokriće novčanica .banknote su izdavale sve banke.sve transakcije obavljaju se u novcu .) SUSTAV ZLATNE VALUTE SA ZLATOM U OPTJECAJU ( čisti zlatni standard ) . žiro ili drugim transakcijskim računima.papirni novac koji je nekada u povijesti predstavljao samo novčani surogat danas predstavlja zakonsko i definitivno sredstvo plaćanja. nije više novčani surogat .zasniva se na devizama koje glase na neku zlatnu valutu ili na neku značajnu svjetsku valutu. mjenice. . i Lovrinović I. ne može služiti kao sredstvo plaćanja. novčanice nisu apsolutno konvertibilne u zlato . ) 5. nisu likvidna sredstva 12 .) SUSTAV SREBRNE VALUTE ZLATNI STANDARD: 4.literatuai: Perišin I.) SUSTAV ZLATNE VALUTE NA BAZI ZLATNIH POLUGA . «Monetarna politika»..zlato se nalazi pohranjeno u trezorima središnjih banaka .postojala je sloboda uvoza i izvoza zlata za privatni račun ( sloboda monetizacije i demonetizacije zlata za privatni račun ) . stanovništvo i država ) na žiro..zlatni novac predstavlja zakonsko i definitivno sredstvo plaćanja. glasile su na donosioca.papirni novac je simbolični→ prezentira vrijednost robe i usluga . - GRESHAMOV ZAKON→ kada u optjecaju postoji novac izrađen iz dva metala i ako je jedan od njih podcijenjen službenim domaćim tečajem u odnosu na cijenu na svjetskom tržištu događa se situacija kada lošiji novac potiskuje iz optjecaja bolji. ali nisu apsolutno konvertibilne 6. novac u bankama. 2001. imale okrugle iznose i vrijedile samo na ograničenom području. na tekućim.ne plaća se zlatnim novcem nego su u optjecaju papirnate novčanice koje služe kao zakonsko i definitivno sredstvo plaćanja. MONOMETALIZAM 3. pored njega u optjecaju cirkuliraju i BANKNOTE ( novčani surogati.novčanice imaju pokriće. Pula.DEVIZA→ potraživanje na bankovnim računima izraženo u stranoj valuti 7.

i Lovrinović I.banka kad odobri kredit ujedno preuzima obvezu da doznači novac na žiro račun ili nekako drugačije - Pr. Poduzeće "B" 1000 kn → obveza prema banci → potr. na taj način nastaje potraživanje prema banci odnosno banka stvara novac .eskontirajući mjenicu banka odobrava poduzeću "B" eskontni kredit koji će mu doznačiti upisom na njegov žiro račun ili isplatiti u novčanicama. 2. ona nije sredstvo plaćanja nego samo instrument obećanja da će se u budućnosti izvršiti plaćanje u novcu ESKONTIRATI MJENICU→ isplatiti mjenicu prije dospijeća Pr.literatuai: Perišin I. 2001. on se ni po čemu bitnom ne razlikuje od depozita poduzeća "AX" nastalog pologom gotovine u banku ili doznakom na njegov žiro račun . ) depozit → DVOSTRUKO DUŽNIČKO – VJEROVNIČKI ODNOS . - - karakteristike depozitnog novca su: služi u transakcijske svrhe i da su to a vista sredstva fiducijarni monetarni sustav ( fiducija = povjerenje ) depozitni novac nastaje pologom gotovine u banku kojeg možemo izvršiti sami ili poduzeće prenosi sredstva sa svog žiro računa na tekući račun drugi dio depozitnog novca nastaje kreditnom aktivnošću banke MJENICA→ instrument komercijalnog ( trgovačkog ili robnog ) kredita koji jedan gospodarski subjekt odobrava drugom. Eskontirajući mjenicu robni kredit se pretvara u bankarski kredit ( eskont ili mjenični kredit ). Poduzeće "AX" primilo je uplatu za prodanu robu ( ili položilo na svoj žiro račun ) iznos od 1 000 kn.1. Pula. vući čekove na svoj račun u banci i obavljati plaćanja u korist trećih osoba. ( primarni ) depozit . prema banci-novac Banka 1000 kn → depozitni Banka-odjel kredita Žiro račun "B" 1000 kn 1000 kn → odobren kredit "B" obveza prema "B" novac izvedeni ( sekund.. ona je prometno sredstvo i kao novčani surogat omogućava da se robni promet i dalje odvija ili da se razmjena obavi. u oba slučaja nastaje depozitni novac 13 Poduzeće "AX" 1000 kn → potr.primljenim novčanim sredstvima zajmoprimac "B" može slobodno raspolagati. Banka 1000 kn → obveza prema "AX" prema banci stvarni depozitni novac iako je depozit poduzeća "B" nastao kreditnom aktivnošću banke. «Monetarna politika». Šokman A.

pretjeranu kreditnu aktivnost banke. a vista računi.. «Monetarna politika». - - - - budući da banke svojom kreditnom aktivnošću stvaraju depozitni novac. tj.banka u svom poslovanju ima dva cilja: 1. Visina vlasničkog kapitala važna je za banke jer određuje poslove koje ona smije obavljati. pa može biti da je obvezna rezerva plaća u visini 20% svim depozita. itd. a centralna banka određuje minimalnu veličinu tih rezervi. a da pri tome ostane likvidna. 2. on se još naziva KREDITNI NOVAC i kao takav predstavlja najsuvremeniji oblik novčanog surogata s obzirom da depozitni novac kruži s jednog računa na drugi. Stope obvezne rezerve mogu biti jedinstvene ( koje dovode do pretjeranog stvaranja novca ). njene pasive određuje veličina i struktura aktive. U nekim zemljama ( SAD ) se neka stopa obvezne rezerve obračunava na transakcijske depozite. Odnose se na osnivački kapital banke koji mora postojati da bi banka mogla poslovati. 2.literatuai: Perišin I. U pasivi bilance nalaze se: a) FONDOVI→ svaka banka da bi mogla poslovati.označava maksimalni iznos kredita koji jedna banka može odobriti. ). Šokman A. Smisao obvezne rezerve je smanjiti i ograničiti proces makromultiplikacije depozita i kreditne ekspanzije. itd.) REZERVA LIKVIDNOSTI→ zakonska obveza banke da određeni dio svojih sredstava drži u likvidnom obliku da bi mogla isplatiti depozite po viđenju i ostale depozite. štedni. . obavljati transakcije mora prikupiti kapital koji unose u banku njeni osnivači ( dioničari. znači da se aktivne pozicije banke ( krediti ) učine što većima. depozit ne služi kao sredstvo plaćanja ( npr. to je višak likvidnih sredstava banke.) STOPA OBVEZNE REZERVE→ zakonska obveza banke da na sve ili neke prikupljene depozite izdvoji određenu rezervu na poseban račun kod centralne banke. 14 . Rezerva likvidnosti se odvaja samo na depozite po viđenju. Katkad se umjesto osnivačkog kapitala upotrebljava pojam vlasnički kapital.) IZVORI SREDSTAVA BANKE→ kod poslovne banke veličina i struktura izvora sredstava. O povjerenju ovisi stupanj štednje u gospodarstvu. svaki iznos kredita sadržan je u aktivi bilance banke i ima protustavku u pasivi poduzeća depozitni novac nije isto što i depozit. odnosno s računa jednog komitenta na račun drugog komitenta on se još naziva i ŽIRALNI NOVAC tehnika bezgotovinskog platnog prometa omogućila je bankama da stvore znatno više kredita ( novca ) nego što imaju sredstava banka svakim odobravanjem kredita stvara novac. 2001. banka može biti nelikvidna u domaćoj i u stranoj valuti . 3. tj. ) KREDITNI POTENCIJAL POSLOVNE BANKE . Pula.) PROFITABILNOST→ tj. Visinu rezerve likvidnosti određuje sama poslovna banka. Svrha mu je održavanje zadovoljavajućeg stupnju likvidnosti banaka i istodobno mu je svrha očuvanje povjerenja i stabilnog bankarskog sustava.) ODRŽAVANJE LIKVIDNOSTI→ pretjerana likvidnost za banku je oportunitetni trošak zarade. oročena. tj.faktori koji ograničavaju kreditni potencijal banke: 1. i Lovrinović I. devizna štednja. Sastoji se od poslovnih fondova i rezervnih fondova. Štednja je preduvjet investicija.

) Krediti kod drugih banaka ( MK ) . → Najveći učinak na porast imaju porast fondova i porast međubankarskih kredita jer se na njih ne izdvaja minimalna rezerva ( niti obvezna.) Žiroračun banke kod središnje banke ( L ) . banka je posrednik između suficitarnih i deficitarnih subjekata.literatuai: Perišin I. «Monetarna politika». 80 12 4 8 18 110 10 60 40 20 40 10 6 80 19 4 15 21 120 10 70 40 30 40 10 7 80 22 3 19 18 120 20 60 30 30 40 0 4 V. međubankarsko tržište ( uključuje poslovne banke i centralnu banku ).na razini jedne banke 15 . niti rezerva likvidnosti ).rezerva likvidnosti ( LR ) . tj.) Obvezna rezerva ( OR ) Ukupna aktiva .krediti drugim bankama ( MK ) 2. AKTIVA ( POTRAŽIVANJA ) 1. → Najmanji učinak na porast kreditnog potencijal ima povećanje depozita po viđenju jer se na njih obračunava i obvezna rezerva i rezerva likvidnosti. tj..slobodna sredstva ( moguć porast K ) 3. 80 32 3 29 18 130 20 60 30 30 50 10 10 MIKROMULTIPLIKACIJA DEPOZITA I EKSPANZIJA KREDITA . Pula.pasiva PASIVA ( OBVEZE ) 1. c) MEĐUBANKARSKI KREDITI→ skup izvora sredstava.) Fondovi banke ( F ) 2.) Krediti komitentima ( K ) . porast slobodnih sredstava u aktivi 80 5 3 2 15 100 10 50 30 20 40 RAZDOBLJE II. III. Šokman A. DEPOZITI→ glavni izvor sredstava banke.neto Porast sredstava banke ( pasiva ) Porast kreditnog potencijala. b) Kreditni potencijal jedne banke: KP = F + MK + ( 1 – OR ) * D – RL * DV F – fondovi MK – međubankarski krediti D – depoziti DV – depoziti po viđenju KREDITNI POTENCIJAL JEDNE BANKE I.po viđenju ( Dv ) . i Lovrinović I.oročeni ( Do ) 3. osnovni izvor prikupljenih sredstava.) Depoziti ( D ) . 2001. IV.

«Monetarna politika».zt*v / 1 – z t … vrijeme.literatuai: Perišin I. kreditni multiplikator. multiplikator depozita. centralna banka refinancira monetarni sustav. v→ ∞→ k = 1 / 1-z MAKROMULTIPLIKACIJA DEPOZITA I EKSPANZIJA KREDITA → h=1 BANKE banka "A" ( ZABA ) banka "B" ( Podravka ) banka "C" ( PBZ ) … UKUPNO Dmax = Do * 1 / R 1 / R→ multiplikator depozita ( 1 / R – 1 )→ multiplikator kredita R = OR + OL → ukupna rezerva = obvezna rezerva + rezerva likvidnosti . c) POLITIKA NA OTVORENOM TRŽIŠTU→ kupnja i prodaja vrijednosnih papira od strane centralne banke. Šokman A.h→ stopa zadržavanja sredstava u banci ( 0 ≤ h ≤ 1 ) .) FORMALNE→ instrumenti monetarne politike: a) POLITIKA OBVEZNE REZERVE→ kreditna aktivnost banke.(1-OR-RL) * ht*v / 1 .. prelaze na račun drugog komitenta u drugoj banci → moguće je da je komitent sredstva zadržao → moguće je da je komitent platio drugom komitentu koji ima račun kod iste banke ( h=1 ) . . v … brzina optjecaja → kreditni multiplikator u slučaju mikromultiplikacije depozita i ekspanzije kredita t.z govori koliko će se puta slobodna novčana sredstva obnoviti ( multiplicirati ) → VRIJEDNOST KREDITNOG MULTIPLIKATORA: k = 1 . centralna banka koči ili ubrzava monetarno – kreditne proces u društvu.z→ stopa obnavljanja sredstava ( z = ( 1-OR-RL ) * h ) .svega ovoga ne bi bilo kada bi se sve transakcije obavljale u gotovini . 2001. i Lovrinović I. Pula. 16 DEPOZITI ( D ) KREDITI ( K ) REZERVA ( R=OR+RL ) 1 000 = Do 800 ( Pliva ) 200 ( 20% ) 800 ( Belupo ) 640 160 ( 20% ) ( Bilokalnik ) 640 ( Pan ) 512 128 ( 20% ) ( Konzum ) … … … 5 000 4 000 1 000 .kod banke su se povećali depoziti na računu komitenta → moguće je da povećani depozit u potpunosti izađe iz banke ( h=0 ). lombardne stope.procesi ovise o razvijenosti bezgotovinskog platnog prometa → granice kreditne ekspanzije: 1.(1-OR-RL) * h = 1 . b) POLITIKA OBVEZNE STOPE→ reguliranje eskontne stope.

) MAKROEKONOMSKA GRANICA→ određena je mogućnostima određenog društva da se u danim okolnostima razvija. Inozemna pasiva 6. → TRŽIŠTE NOVCA = financijsko tržište novcem ( VP i krediti do godine dana ).3 Potraživanja od stanovništva 5.literatuai: Perišin I. → slične bankama. ceste. Potraživanja od središnje banke 3. TRŽIŠTE KAPITALA = financijsko tržište dugoročnih VP ( obveznice i dionice ). → najvažnija. . ukupna strana valuta kojom raspolaže poslovna banka ( ili štediše donesu devize ili krediti koje su dobile iz inozemstva ( ili za sebe ili za komitenta ) ). Obveznice i instrumenti tržišta novca 5. 2.1 Obveze za blokiranu deviznu štednju građana 3. Devizni depoziti 4. osiguravajuća društva. Pula. 17 .3. Inozemna dobra 3. Ostalo ( neto ) UKUPNO ( 1+2+3+4+5+6+7+8+9+10 ) → AKTIVA: . tu spadaju razna makroekonomska ograničenja zbog kojih investicije. → PASIVA: ..3 → najznačajnije stavke u aktivi.1. naknade ) ( lokalna država – financira iz proračuna ). → temelj praćenja svih monetarnih kretanja: Tablica D1: KONSOLIDIRANA BILANCA POSLOVNIH BANAKA AKTIVA 1. Krediti primljeni od središnje banke 8. → štedni depoziti = štednja a vista na štednom računu ili knjižici.2 Potraživanja od poduzeća 4. «Monetarna politika». oročeni depoziti = oročena sredstva u bilo kojem vremenu.2.1 Kunske pričuve kod središnje banke 1.5. → npr. . Potraživanja od ostalih bankarskih institucija 6.2. .6.2 Devizne pričuve kod središnje banke 2. i Lovrinović I. štednja. Potraživanja od ostalih financijskih institucija UKUPNO ( 1+2+3+4+5+6 ) PASIVA 1. → krediti se odobravaju uz valutnu klauzulu i rizičnu varijabilnu kamatnu stopu.2 Velike obveznice 3.1 Potraživanja od lokalne države 4. razlikuju se od prilika do prilika. → potraživanja od središnje države su iz izvanproračunskih fondova ( voda.4. Štedni i oročeni depoziti 3. potrošnja. Ograničeni i blokirani depoziti U tome: Blokirani devizni depoziti stanovništva 9. kreditna aktivnost mogu biti veće ili manje. Pričuve banaka kod središnje banke 1. Potraživanja od ostalih domaćih sektora 4.3 Ostala potraživanja 4.2 i 4. Kapitalski računi 10. . → sva potraživanja nomirana u stranim valutama. 2001. Šokman A.4. Depoziti središnje države 7. Depozitni novac 2. . .

1 Zlato 1.2 Obveze prema međunarodnim organizacijama 3.račun za namirenje banke = slobodna novčana sredstva poslovne banke ( žiro račun banaka )..2.literatuai: Perišin I.1 Gotov novac izvan banaka 1.3 Blagajnički zapisi HNB-e 5.1 Potraživanja u kunama Krediti za premošćivanje Krediti po posebnim propisima Ostali krediti 2.1 Blagajnički zapisi u kunama 5.1 Krediti poslovnim bankama 4.1 Krediti MMF-a 3. Inozemna pasiva 3. Depoziti središnje države 4. 7.2 Blagajna banaka 1. Potraživanja od ostalih domaćih sektora 4.2 Ograničeni depoziti 2. Potraživanja od ostalih bankarskih institucija UKUPNO ( 1+2+3+4+5 ) → AKTIVA: . → međubankarski krediti ( od HNB-a ). → npr.3 Pričuvna pozicija kod MMF-a 1. 18 . - 5. Pula.6 Plasmani u vrijednosne papire u devizama 1. Blagajnički zapisi HNB-e 5.2 Depoziti središnje banke kod banaka 4.2 Specijalna prava vučenja 1. nije uobičajeno.4 Efektiva i depoziti po viđenju u inozemnim bankama 1. Tablica C1: BILANCA HNB PASIVA 1. 2001.1 Izdvojena devizna obvezna pričuva 2. Ostalo ( neto ) UKUPNO ( 1+2+3+4+5+6+7 ) AKTIVA 1. → pozitivne do proljeća ove godine.5 Depoziti ostalih domaćih sektora 2.7 Nekonvertibilna devizna aktiva 2.3 Dospjela nenaplaćena naplaćivanja 5.2 Devizni depoziti RH 4.1 Krediti na temelju vrijednosnih papira Lombardni krediti Kratkoročni krediti za likvidnost Ostali krediti Reotkup blagajničkih zapisa 4. → PASIVA: .3 Depoziti banaka Računi za namirenje banaka Izdvojena obvezna pričuva Obvezno upisani blagajnički zapisi HNB-e 1. Primarni novac 1. 8. «Monetarna politika».4 Depoziti ostalih bankarskih institucija 1.2 Potraživanja u devizama 3.5 Oročeni depoziti u inozemnim bankama 1.3. depozit u banci. .3 Obveze prema stranim bankama 4. i Lovrinović I. Potraživanja od središnje države 2. Kapitalski računi 7.2 Blagajnički zapisi u stranoj valuti 6. 9. → nekim poduzećima.1 Depozitni novac Depozitni novac RH Depozitni novac republičkih fondova 4. Inozemna aktiva 1. Potraživanja od banaka 4.3 Blokirani devizni depoziti 3. Ograničeni i blokirani depoziti 2. za plaćanje uvoza. Šokman A. → suma kapitala na razini svih hrvatskih banaka. po novom Zakonu država se ne smije zaduživati kod centralne banke. → obvezna likvidnost banaka u stranoj valuti ( krediti dobiveni od inozemstva ).

.) devizne transakcije.NOVČANA MASA ( M1 )→ obuhvaća gotov novac u optjecaju ( izvan banaka i pošta ) i depozitni novac.MONETARNA INSTITUCIJA→ sve one financijske institucije koje u transakcijama s nebankarskim subjektima ( poduzeća. .tokovi kreiranja i poništavanja novčane mase: 1. . 2. kreiraju i poništavaju novac.FINANCIJSKE INSTITUCIJE→ posrednici između suficitarnih i deficitarnih objekata.transakcije između monetarnih institucija međusobno→ M1 se ne mijenja. 2001. to je razlog koji ih čini monetarnim institucijama. Šokman A.u pasivi centralne banke se nalazi gotov novac. - - 2. 4. nisu duži od 3 mj. Ostalo ( neto ) UKUPNO ( 1+2+3+4+5+6 ) → tu su prebijena ( poništena. Novčana masa 2. konsolidirana ) međusobna potraživanja i dugovanja između centralne i poslovnih banaka svih monetarnih institucija međusobno.) u pasivi ( 2 – 5 ) – nemonetarna pasiva. Obveznice i instrumenti tržišta novca 5. . → prodaje blagajničke zapise. najviše 6 ).. tok poništavanja novca. . 3. Ograničeni i blokirani depoziti U tome: Blokirani devizni depoziti stanovništva 6.transakcije između monetarnih institucija i nebankarskih subjekata→ M1 se mijenja. . «Monetarna politika». STRUKTURA UKUPNIH NOVČANIH LIKVIDNOSTI ( teoretski gledano ) SREDSTAVA PREMA KRITERIJU 19 . u agregat M1 ulaze i depoziti monetarnih institucija. Štedni i oročeni depoziti 3.1 → devizna obvezna rezerva ne ulazi u primarni novac za razliku od kunske. i Lovrinović I.) krediti. Plasmani 2. .2 Potraživanja od ostalih domaćih sektora 2.4 Potraživanja od ostalih financijskih institucija UKUPNO ( 1+2 ) PASIVA 1. 5.. Pula. Inozemna aktiva ( neto ) 2. stanovništvo. država ) prenose. → država se može zadužiti kratkoročnim i dugoročnim obveznicama ( kratkoročni: blagajnički zapis = izdaje ga centralna banka. odnosno to su sve one financijske institucije koje u pasivi svoje bilance imaju gotov novac ili depozite koji ulaze u novčanu masu. trezorski zapis = izdaje ga Ministarstvo financija.3 Potraživanja od ostalih bankarskih institucija 2. Devizni depoziti 4.1 Potraživanja od središnje države ( neto ) 2. Tablica B1: KONSOLIDIRANA BILANCA MONETARNIH INSTITUCIJA AKTIVA 1.literatuai: Perišin I.

NOVČANA MASA: a) gotov novac u optjecaju. osiguravajućih društava. Shaw→ novčana masa trebala bi pored gotovine i depozita kod poslovnih banaka također obuhvaćati i sredstva u pasivi bilance ostalih financijskih ( nebankarskih ) institucija poput npr. . gospodarske krize i poslovnih ciklusa. 20 . Keynes napredak u ekonomskoj znanosti u doba kada je u svijetu vladala velika ekonomska kriza smatra da je potrebna odgovarajuća državna intervencija Keynezijanci istražuju problem nezaposlenosti. Koncepcija Radclieffova odbora u skladu je sa shvaćanjem poimanja uloge novca kao cirkulirajuće kupovne snage. 2. Pula. SEMINAR: J. .) QUASI NOVAC ( “near money” )→ novčana štednja na štednim a vista računima. mogućnosti izdavanja čekova iznad pokrića ( overdraf ) odnosno sve druge oblike otvorenih kreditnih linija po tekućim i žiro računima ( npr.) OSTALA LIKVIDNA SREDSTVA→ svi depoziti ili VP čiji je rok dospijeća unutar jedne godine.Radclieffov odbor ( izvještaj )→ novčana masa podrazumijeva ne samo mjerljive likvidne financijske oblike nego i određene kategorije nemjerljivih financijskih oblika poput kreditnih linija. 1. «Monetarna politika».) 3. Gurley i E.literatuai: Perišin I.M. imaju funkciju štednje.) TRANSAKCIJSKI PRISTUP DEFINICIJI NOVCA→ novac su samo oni financijski oblici koji služe kao sredstvo prometa i plaćanja. . M. a u doba gospodarskih uspona proučavaju probleme stabilnosti novca.J. Friedman→ novčana masa trebala bi pored gotovine obuhvaćati i sve oblike depozita kod poslovnih banaka uključujući i depozite po viđenju i oročene depozite. dozvoljeni minus po tekućim računima ). NELIKVIDNA SREDSTVA→ svi oročeni depoziti ili VP čiji je rok dospijeća preko jedne godine.. Šokman A. b) depozitni novac ( tekući i žiro račun ). – 1943. i Lovrinović I. 4. LIKVIDNOSNI PRISTUP DEFINICIJI NOVCA→ u novac možemo ubrojiti i sredstva na štednim a vista računima i druge visoko likvidne oblike ( mogu se brzo bez gubitka i troškova konvertirati u novac ). inflacijskih tendencija i gospodarskih razlika 1833. 2001.

tj. 7 članova Vijeća guvernera i 5 predsjednika banaka federalne rezerve. Vijeće direktora ima 9 članova ( A. mandati od 14 godina ). 6.razlike između centralne i komercijalne banke: 1. B i C direktori ): . SAD podjeljuje na 12 regija na temelju ekonomske povezanosti.BANKE FEDERALNE REZERVE: osnovao ih je kongres.B→ predstavnici javnosti iz raznih sektora.VIJEĆE GUVERNERA: 7 članova ( bankari i ekonomisti. 4.sustav izbora treba osigurati različite stavove koji doprinose odlučivanju u upravljanju bankama federalne rezerve i donošenju monetarnih politika. agrikulturnog. kreiraju depozitni novac ( odobrenje kredita u obliku depozita ).) centralna banka emitira gotov novac primarnom emisijom. aktivnostima SAD-a u stranim bankama. 5. odabir “poštenog predstavnika financijskog. . federalna banka New Yorka obavlja transakcije na otvorenom tržištu. → FED . stranim akcijama domaćih banaka. dugoročne su joj zabranjene.) centralna banka nikad ne može biti nelikvidna. a centralna banka samo kratkoročne.) komercijalna banka obavlja kratkoročne i dugoročne transakcije. 2001.. . a kod centralne banke je obrnuto. . . i Lovrinović I. Pula.literatuai: Perišin I. predsjednik je drugi najutjecajniji čovjek u SAD-u. - ekonomski teoretičar Keynezijanci smatraju da su cijene i nadnice nefleksibilne SEMINAR: FED – CENTALNA BANKA SAD-a .A→ komercijalni bankari. predstavljaju javnost. holding banaka. Šokman A. cilj→ postići ekspanziju novca i kredita uz očuvanje stabilnosti cijena i rasta gospodarske aktivnosti. 21 . . banke članice sustava federalne rezerve. ne smiju biti dioničari. glavna odgovornost im je stvaranje monetarne politike. ima neograničeni kreditni potencijal. štedionice i država. federalna kupovina VP povećava rezervu.OPERACIJE NA OTVORENOM TRŽIŠTU: najmoćnije sredstvo i direktno utječe na razinu rezerve u bankarskom sustavu.) klijenti centralne banke mogu biti samo druge banke.FEDERALNI ODBOR ZA OTVORENO TRŽIŠTE: osnovan 1933.) u komercijalnoj banci veličinu pasive ( izvora sredstva ) određuje aktivu ( obujam poslovanja ). djeluju kao fiskalni agent vlade SAD-a. industrijskog i trgovačkog interesa i geografske podijeljenosti zemlje”. imaju regulativnu i nadzornu odgovornost nad: bankama članicama sustava.C→ bira ih Vijeće guvernera. . nisu bankari. godine. međunarodnim bankarskim ustanovama u SAD-u. 2. a komercijalna banka sekundarnom emisijom. a predsjednik odbora direktora federalne banke New York je potpredsjednik. «Monetarna politika». 3. predsjednik vijeća guvernera je predsjednik.) cilj poslovanja komercijalne banke je profit.

ZADACI I ODGOVORNOSTI VIJEĆA DIREKTORA: nadgledanje upravljanja poslovnih banaka. . Poslovanje federalnih rezervi vezan uz platni promet: 1. → teoretski ( teorijski ) definiran monetarni agregat: M0 = primarni novac ( gotovina + rezerve banaka kod Centralne banke ) M1 = gotov novac + depozitni novac M2 = M1 + quasi novac M3 = M2 + ostala likvidna sredstva M4 = M3 + nelikvidna sredstva OBUHVAT MONETARNIH AGREGATA U SAD-u M1 = gotov novac u optjecaju + nekamatonosni depoziti po viđenju na transakcijskih računima + tzv. 3. sve depozitne institucije mogu dobiti kredite od federalne banke. i Lovrinović I. Šokman A. STRUKTURA NOVČANIH SREDSTAVA PREMA KRITERIJU LIKVIDNOSTI DEPOZITNI NOVAC OSTALA LIKVIDNA SREDSTVA NELIKVIDNA SREDSTVA GOTOV NOVAC M1 QUASI NOVAC M2 M3 ( nekada se zvao MONETARNI VOLUMEN ) M4 (nekada se zvao MONETARNI POTENCIJAL) MONETARNI AGREGAT→ predstavlja skup financijskih instrumenata istog stupnja likvidnosti. predsjednik i potpredsjednik.) automatski platni promet.literatuai: Perišin I.. nadgledanje budžeta i troškova. DISKONTNA STOPA→ kamatna stopa na kredite koje federalna banka daje depozitnim institucijama. 4. ostali čekovni depoziti → ostali čekovni depoziti: 22 . 2. opskrbljivanje FED-a. Pula.) elektronički transferi.) poslovanje čekovima. «Monetarna politika». 2001. utvrđivanje diskontne stope.) distribucija novčanica i kovanica. diskontirana od iznosa kredita.

2. 2001. postoji ograničeni broj depozita koji se mogu vući.) M3 = M2 + veliki ročni depoziti (sva oročena sredstva preko 100 000 $ ) + ročni REPO depoziti kod banaka i štedno-kreditnih zadruga. prodavatelj VP-a se obvezuje da će VP-e otkupiti određenog dana ili na prvi poziv kupca. L = M3 + ostala likvidna imovina ( obuhvaća prekonoćne ročne EURO dolare nebankarskih rezidenata ) + bankarski akcepti ( akceptiranje mjenica. tu ulaze i kamatonosni i nekamatonosni depoziti ) M3 = M2 + oročeni depoziti ( uključuje certifikate o depozitu→ VP koje možete kupiti i prodati na tržištu ) + devizni depoziti ( uključuje ih širi agregat M3 ) M4 = M3 + depoziti ( oročeni i po viđenju ) kod stambenih društava ( → imaju veliko značenje u financijskom sustavu ) 23 .. banke i štedionice slobodno formiraju kamate ) + prekonoćni EURO depoziti ( depoziti stvoreni u nekoj drugoj valuti ) + salda u fondovima zajedničkog investiranja. maksimalan iznos od 100 000₤ oročen na najviše mjesec dana. i Lovrinović I. 4. 1. «Monetarna politika». nose kamatu. jamstva ) + državne obveznice OBUHVAT MONETARNIH AGREAGATA U VELIKOJ BRITANIJI M1 = gotovina + kamatonosni i nekamatonosni depoziti po viđenju M2 = M1 + retail depoziti ( depoziti na malo kod britanskih banaka. Šokman A.) ATS RAČUNI→ kombinacija kamatonosnog štednog računa i klasičnog transakcijskog ( nekamatonosnog čekovnog ) računa kod kojeg se eventualni negativni saldo na transakcijskom računu podmiruje automatskim prijenosom sredstava sa štednog računa. ali na taj račun možete neograničeno vući čekove. štedionice. kreditne unije ). nije dozvoljen poduzećima. 3. to je račun stanovništva ( fizičke osobe. Pula. NOW RAČUNI→ štedni račun. donosi kamatu.literatuai: Perišin I. najčešće se javlja državna obveznica kao VP jer ima veliku likvidnost u stabilnom i razvijenom financijskom sustavu ) + novčana sredstva koja nude poslovne banke MMDA ( money market depozit account. minimalan iznos sredstava potrebnih za otvaranje računa je 2 500$. gotovo je identičan računu kojeg nude banke ( NOW ) samo ovaj nude kreditne unije. neprofitne udruge ).) Putnički depoziti i svi depoziti po viđenju kod štednih institucija ( štedno-kreditne zadruge.) CUSD RAČUNI kod kreditinih unija→ KREDITNA UNIJA je institucija kod koje kredite mogu dobiti samo njeni članovi. M2 = M1 + mali ročni depoziti kod depozitnih institucija ( sva oročena sredstva do 100 000 $ ) + prekonoćni REPO štedni depoziti ( REPO→ sporazum o reotkupu.

literatuai: Perišin I., Šokman A. i Lovrinović I. «Monetarna politika», Pula, 2001.

→ iskazuju se M0 i M4, ostali su nevažni. → postoje 4 banke u Engleskoj i 1 u Škotskoj, naziv banke kod njih je privilegija.

OBUHVAT MONETARNIH AGREGATA U NJEMAČKOJ M1 = gotovina + depoziti po viđenju ( ne uključuje državne depozite ) M2 = M1 + depoziti oročeni do 2 godine M3 = M2 + štedni depoziti do 3 mjeseca → najvažniji indikator novčanih kretanja je M3 ( najmanje osjetljiv na promjene kamatne stope ). → ovakav obuhvat karakterističan je za zemlje Europske monetarne unije. OBUHVAT MONETARNIH AGREGATA U HRVATSKOJ M0 = primarni novac: 1.) gotovina izvan banaka ( u optjecaju ), 2.) a) rezerve i drugi depoziti banaka i ostalih bankarskih institucija ( stambene štedionice, štedno-kreditne zadruge i investicijski fondovi ), b) novčana sredstva u blagajni banaka, c) depoziti banaka kod HNB-e ( na žiro računu i računu obvezne rezerve ), d) depoziti ostalih bankarskih institucija (stambene štedionice, štednokreditne zadruge i investicijski fondovi ) kod HNB-e, e) depoziti ostalih domaćih sektora ( država, stanovništvo, poduzeća ). M1 = gotov novac izvan banaka + depozitni novac ( tu spadaju: 1.) depozitni novac kod poslovnih banka: a) novčana sredstva na žiro i tekućim računima, b) obveze banaka po izdanim kunskim instrumentima plaćanja ( čekovi ) umanjene za čekove poslane na naplatu i čekove u blagajni banaka, 2.) depoziti ostalih bankarskih institucija i ostalih domaćih sektora kod HNB-e. ). M1a = gotovina + depozitni novac kod poslovnih banaka + depozitni novac središnje države kod poslovnih banaka M4 = M1 + štedni i oročeni kunski depoziti + devizni depoziti + instrumenti tržišnog novca NDA ( neto domaća aktiva ) = M4 – neto inozemna aktiva ( neto inozemna aktiva = inozemna aktiva – inozemna pasiva ) → nakon 90-tih izbačeni su depoziti države. M1 je najvažniji agregat u nerazvijenim monetarnim sustavima ( ako raste, monetarna politika je ekspanzivna, a ako pada, monetarna politika je restriktivna ) on je glavni monetarni indikator ( npr. u SAD-u su to kamatne stope ).

24

literatuai: Perišin I., Šokman A. i Lovrinović I. «Monetarna politika», Pula, 2001.

MEHANIZAM PROMJENE MONETARNIH AGREGATA ( ANALIZA PROMJENE NOVČANE MASE )
1.)

NOVAC U OPTJECAJU ( NOVČANA MASA ): gotov novac, b) depozitni novac.
a)

M1

2.)

NOVAC IZVAN OPTJECAJA: a) quasi novac, b) ostala likvidna sredstva, c) nelikvidna sredstva.

NOVČANA IMOVINA ( štednja )

I. ANALIZA PROMJENE NOVČANE MASE M1 POMOĆU KONSOLIDIRANE BILANCE SVIH MONETARNIH INSTITUCIJA AKTIVA DOMAĆA AKTIVA ( Ad ) STRANA AKTIVA ( As ) - K ( ukupna masa kredita ) - Inozemna aktiva ( IA ) - plasmani na novč. kretanja - mjeri ukupna potraživanja - odobreni krediti monetarnih institucija u uz valutnu klauzulu stranoj valuti - krediti odobreni po nekoj valuti - kupovina strane efektive - devize koje banke otkupljuju od svojih komitenata PASIVA STRANA PASIVA DOMAĆA PASIVA ( Pd ) ( Ps ) MONETARNA NEMONETARNA PASIVA PASIVA - ukupna obveza - depoziti - quasi novac ( štedni, domaćih institucija oročeni depoziti, - instrumenti tržišta VP ) iskazana u stranoj valuti ( krediti koje novca - ostala lik. sredstva je poslovna banka - nelikvidna sredstva dobila iz inozemstva za - devizni depoziti račun komitenata ) → neto inozemna aktiva ( NIA ) –> NIA = IA – IP →A = P
25

literatuai: Perišin I., Šokman A. i Lovrinović I. «Monetarna politika», Pula, 2001.

Ad + As = Pd + Ps K + As – Ps = M1 + NP Es = As – Ps Ed = Ad – Pd Es ... saldo iskazan u stranoj valuti ( saldo deviznih transakcija ) Ed ... saldo iskazan u domaćoj valuti K + Es = M1 + NP M1 = K + Es – NP Δ M1 = Δ K + Δ Es – Δ NP Δ K + Δ Es ... kontrolirani tokovi kreiranja i poništavanja novca Δ NP ... autonomni tok kreiranja i poništavanja novca → do povećanja novčane mase može doći uslijed sve veće kreditne aktivnosti banaka uslijed povećanja salda deviznih transakcija ( npr. povećan otkup deviza ili stranih valuta od strane poslovnih banaka ), uslijed smanjenja nemonetarne pasive ( tj. prelijevanja novčanih sredstava iz optjecaja u depozite koji nisu novac, izvan optjecaja ) i uslijed povećane kupovine zlata i drugih plemenitih metala od strane monetarnih institucija. ANALIZA TOKOVA KREIRANJA PRIMARNOG NOVCA B=G+R primarni novac = gotovina + rezerve B = PE + OTI + ONA B ... tokovi kreiranja i poništavanja primarnog novca PE ... krediti iz primarne emisije ( krediti banaka i krediti državi ) OTI ... devizne transakcije s inozemstvom ( politika reotkupa deviza ) ONA ... ostala nelikvidna sredstva ( transakcije kupnje i prodaje ( otkupa i reokupa ) VP – operacije na otvorenom tržištu ) 99,9% → kreiranje primarnog novca putem depozita u Hrvatskoj 10% → kreiranje primarnog novca putem depozita u SAD-u → primarna emisija središnje banke je temelj ( baza ) sekundarne emisije poslovnih banaka. II. ANALIZA PROMJENE NOVČANE MASE M1 POMOĆU MONETARNOG MULTIPLIKATORA M1 = m * M0 m ... monetarni multiplikator M0 = B = H = Hp ( PRIMARNI NOVAC – MONETARNA BAZA – REZERVNI NOVAC ) B=G+R–L
26

l = L / Dd ( 4 ) B = ( g + rd + rt * t + l ) * Dd ( 5 ) Dd = ( 1 / g + rd + rt * t + l ) * B ( 6 ) M1 = ( 1 + g ) / (g + rd + rt * t + l ) * B M1 = Dd + G ( 1 + g ) / (g + rd + rt * t + l ) = MONETARNI MULTIPLIKATOR → ako g raste monetarni multiplikator raste. → ako t raste monetarni multiplikator pada ( t ovisi o kvocijentu depozita po viđenju i oročenih depozita ).literatuai: Perišin I...) – središnje banke ( rd i rt ).. uključuju minimalnu rezervu likvidnosti i žiro račune poslovnih banaka kod centralne banke (3) B / Dd = G / Dd + (rd * Dd + rt * Dt + L ) / Dd Supstituti: g = G / Dd. druga likvidna sredstva – višak likvidnosti.. Šokman A.) – nebankarskih subjekata ( g i t ). gotovina u optjecaju Dd .. 2. → g ovisi o ponašanju nebankarskih subjekata ( kroz brojnik djeluje na povećanje. 3.. «Monetarna politika». stopa obvezne rezerve koja se obračunava na depozite po viđenju rt . t = Dt / Dd. depoziti banaka M1 = m * B M1 = G + D → MONETARNI MULTIPLIKATOR – pokazuje koliko je jedinica novčane mase moguće kreirati na razini cijelog monetarnog sustava na temelju jedne jedinice kreiranog primarnog novca. Vrijednost ovisi o ponašanju: 1... depozitni novac (1) B=G+R ( 2 ) R = rd * Dd + rt * Dt + L rd . depoziti po viđenju Dt .. 27 .) – poslovnih banaka ( l ). sredstva na žiro računu banaka – sredstva za namirenje banaka OR + RL + L . M1 = G + Dd G . MONETARNI MULTIPLIKATOR→ relativno je stabilan u kratkom roku odnosno njegova vrijednost nije podložna velikim promjenama u roku od nekoliko mjeseci. 2001.. stopa obvezne rezerve koja se obračunava na oročene depozite Dd .. R = OR + RL L . i Lovrinović I. → ako stopa obvezne rezerve raste monetarni multiplikator pada... a kroz nazivnik na smanjenje monetarnog multiplikatora )..... Pula.. oročeni depoziti L ..

l = L / Dd M0 = G + R R = rd * Dd + rt * Dt + L rd * Dd + rt * Dt . Šokman A... minimalna rezerva likvidnosti i sredstva poslovnih banaka na žiro računu središnje banke ( višak likvidnosti. novčana masa r=R/D R .. M1 = K + ES – NP ili M1 = m * M0 K + ES . → u procesu sekundarne emisije novca K je najvažniji faktor MONETARNI MULTIPLIKATOR U RADOVIMA NEKIH AUTORA Ph... obvezna rezerva L ...literatuai: Perišin I. bilo kakva ulaganja ) i deviznih transakcija ( npr. i Lovrinović I... tj. tok sterilizacije g = G / Dd. dio primarnog novca u obliku rezerve ( depozita ) kod centralne banke D . njihovu likvidnost → na temelju svojih sredstava na žiro računu kod centralne banke. može djelovati na jedno i na drugo ONA ..... ukupni depoziti kod poslovnih banaka R = OR + L 28 . Cagan M = H * ( 1 / ( C/M ) + ( R/D ) – ( C/M ) * ( R/D ) ) M=H* [1/(c+r*(1–c))] c=C/M C . mjeri monetarni multiplikator ΔK . t = Dt / Dd. tj...... gotov novac u optjecaju M .. autonomni tok . ekstra rezerva )→ mjeri povećani kreditni potencijal banaka... otkup stranih valuta i deviza ). → primarni novac predstavlja bazu sekundarne emisije novca na razini sektora poslovnih sektora. ulaganje u VP.. dovodi do kreiranja novca NP .. svoga kreditnog potencijala ili na temelju svojih likvidnih sredstava poslovne banke sudjeluju u procesu kreiranja novca i to putem kreditne aktivnosti ( svi plasmani ( krediti... «Monetarna politika». Pula. mjeri kreditni multiplikator ES .. 2001. dovodi do poništavanja m = ( 1 + g ) / ( g + rd + rt * t + l ) M1 = ( 1 + g ) / ( g + rd + rt * t + l ) * ( PE + DTI + ONA ) PE .. tok kreiranja DTI .

obujma i strukture depozita i plasmana. očekivanja u pogledu kretanja deviznih tečajeva. koja uz dane kamatne stope. ukupni depoziti kod poslovnih banaka R . 2001. rezerve C . .. a aktivna kamatna stopa je stopa na kredite. g = Ddržave / Dukupno III. tj.. to se ostvaruje kada je granični prihod od povećanja sredstva plasmana i rezervi jednak graničnim troškovima i drugim troškovima. promjene cijena i sl.aktivni poslovi banaka su oni koji se nalaze u aktivi. .pri analizi učinaka ponašanja poslovnih banaka na promjene novčane ponude važno je uzeti u obzir njihovo ponašanje vezano uz držanje rezervi likvidnosti i viška rezervi ( ekstra rezervi ). «Monetarna politika».. .. depoziti. . FUNKCIONALNI PRISTUP ANALIZI PROMJENE NOVČANE PONUDE ( MASE ) → funkcionalni pristup uzima u obzir varijable koje utječu na ponašanje monetarnih institucija ( poslovne banke ) i nemonetarnih subjekata. r = R / Dukupno. Šokman A.literatuai: Perišin I. Pula. . i Lovrinović I. t = Dt / Dukupno.. → POSLOVNE BANKE: . a pasivna kamatna stopa je stopa na depozite.razlika između aktivne i pasivne kamatne stope je marža ( zbog koje banke i posluju ). rizik i troškove plasmana omogućuje maksimiziranje profita banaka.. troškovi odobravanja kredita.troškovi držanja depozita su manipulativni troškovi. rizik naplate kredita. zatim njihovo ponašanje u pogledu prikupljanja depozita i drugih izvora sredstava ( međubankarski krediti ). . → NEMONETARNI SUBJEKTI: 29 . krediti..poslovne banke teže ostvarenju optimalne kombinacije rezerve likvidnosti. tj. očekivanja u pogledu visine kamatnih stopa ( rizik promjene kamatnih stopa ). . potražnja za kreditima i razno-razne druge varijable. gotovina u optjecaju ( određena je ponašanjem nebankarskih subjekata ) → na D i R utječe ponašanje banaka ( pod kontrolom su monetarnih vlasti ) → Friedman je prvi istaknuo da da bi monetarni multiplikator bio dobar mora obuhvaćati te determinante. troškovi držanja depozita.svaki kredit nosi rizik.pasivni poslovi banaka su oni koji se nalaze u pasivi. L = RL + ER Friedman – Anna Schwartz MS = H * [ D / R * ( 1 + C / R ) / ( D / R + C / R ) ] D . zatim utječe ponuda depozita.na odlučivanje banaka o ovim pitanjima utječe kretanje aktivnih i pasivnih kamatnih stopa. Jordan M=B*[(1+k)/(r*(1+t+g)+k)] k = c / Dd.. te njihovo ponašanje u pogledu odobravanja kredita i drugih plasmana.

iznose gotovog novca u optjecaju. Pula. ponašanje nemonetarnih subjekata određeno je strukturom kamatnih stopa banaka.. iznos viška rezerve likvidnosti ( ekstra rezerva ) m0 .. kretanja cijena. mirovinski fondovi. i Lovrinović I. m2. - - uključivanje determinanti ponašanja nemonetarnih subjekata. kupovina deviza. te uslijed promjene obujma i strukture depozita kod poslovnih banaka C0 . rizicima investiranja.. L mjeri povratne efekte djelovanja monetarne politike. stanovništvo. ako obvezna rezerva raste. pa i poslovnih banaka podrazumijeva TEORIJU IZBORA PORTFOLIA... veličinom dohotka i sl. )→ utjecaj na B.→ utjecaj na L. te sredstava na žiro računu banaka ( PE + OTI + ONA ). investicijski fondovi i dr. raste i primarni novac. 3. «Monetarna politika». - to su poduzeća. novčana masa B . uključuje gotov novac u optjecaju L . promjene stopa obvezne rezerve i sl. kamatnom stopom na pojedine VP.. Šokman A..... iznos “oslobođenog” primarnog novca kreiranog ili poništenog uslijed promjene stope obvezne rezerve. državni organi i ostale nemonetarne financijske institucije ( osiguravajuća društva. očekivanjima u pogledu kretanja cijena. očekivanja deviznog tečaja.) – promjenom potražnje za kreditima. a monetarni multiplikator i novčana masa M1 padaju. 2..) – promjenom iznosa držanja gotovog novca.. iznos oročenih depozita ER0 . m3. Brunner – Meltzer: Jednadžba funkcionalnog pristupa analizi promjene novčane ponude ( mase ) M = m0 + m1 ( B + L ) – m2 * C0 – m3 * To – m4 * ERo M . m4 . konstanta dobivena empirijskim istraživanjima m1. iznos gotovog novca u optjecaju T0 . m2 * C0 – m3 * To – m4 * ERo → odražava multiplikativne efekte utjecaja promjene kamatnih stopa.. odnosno TEORIJU POTRAŽNJE ZA NOVCEM i potražnje za drugim financijskim instrumentima. ). deviznim transakcijama i sl. 2001. monetarni multiplikatori ( koeficijenti koleriranosti ) → npr. veličine dohotka i drugih ekonomskih faktora 30 . iznos primarnog novca u optjecaju.. b) – učinke promjene obujma i strukture depozita poslovnih banaka. m1 ( B + L ) → mjeri: a) – efekte kreiranja primarnog novca uslijed promjene plasmana središnje banke ( krediti banaka.literatuai: Perišin I. kupovina državnih obveznica i sl... nemonetarni subjekti utječu na promjene novčane mase slijedećim transakcijama: 1..) – promjenom iznosa depozita i njihove strukture po ročnosti.

te je sukladno ovom shvaćanju cikličko ( konjukturno ) kretanje nekog gospodarstva uzrokovano isključivo kretanju mase novca u optjecaju. moguće su situacije kada je neki ekonomski subjekt solventan. svodi se na promatranje dospjelosti aktive i pasive. .da smanjenje novčane mase odnosno restriktivna monetarna politika dovodi do gospodarskog zastoja ( kriza. makro / globalna likvidnost.podrazumijeva da monetarni faktori imaju presudnu ulogu u gospodarskom životu. te iznosa ekstra rezervi poslovnih banaka. «Monetarna politika». Šokman A. kod analize bilance gledamo da li je dospjelost pasive usklađena s dospjelošću pasive. SOLVENTNOST→ označava stanje nekog ekonomskog subjekta koji ima veća potraživanja od obveza ( u kvantitativnom smislu ).. GDP 31 .literatuai: Perišin I. recesija ). 2001. → na primjeru SAD-a Brunner i Meltzer dokazali su da promjene kamatnih stopa vrlo malo utječu na promjenu količine novca.da se ekspanzivnom monetarnom politikom ( povećanje M1 ) može djelovati na gospodarski rast ( ekspanziju ). 2.) MIKRO ASPEKT LIKVIDNOSTI→ promatramo stanje aktive i pasive nekog gospodarskog subjekta i stanje njegove likvidnosti. LIKVIDNOST → sposobnost plaćanja dugova. NOVAC I GOSPODARSKA AKTIVNOST → MONETARNA KONCEPCIJA . izvršenja obveze plaćanja → aspekti promatranja likvidnosti: 1. 3.) MAKRO ASPEKT LIKVIDNOSTI→ gledamo veličinu i strukturu monetarnih agregata ( ponajviše M1 koji je indikator likvidnosti gospodarstva ). iznosa oročenih depozita. . te da najznačajniji čimbenik promjene novčane mase predstavlja promjena rezervi poslovnih ( komercijalnih ) banaka uslijed aktivnosti središnje banke gdje se posebno izdvaja učinak transakcija na otvorenom tržištu.) LIKVIDNOST POJEDINIH FINANCIJSKIH OBLIKA ( INSTRUMENATA ) → označava njegovu sposobnost da se u vrlo kratkom roku bez gubitaka i troškova pretvori u novac ( jedino sredstvo prometa plaćanja ). i Lovrinović I. na promjenu iznosa gotovog novca u optjecaju. a da nije likvidan. javlja se kada rokovi dospijeća njegovih potraživanja i njegovih obveza nisu usklađeni. Pula.

1 promatrane na gospodarstva - 2 3 4 5 6 7 8 9 godine razini nekog - razlog zašto se monetarni ciklusi uopće događaju prema monetarnoj koncepciji je ili preekspanzivna ili prerestriktivna monetarna politika. . Šokman A. . - → NEMONETARNA KONCEPCIJA .John Maynard Keynes . .. pomak krivulje AS ovisi o tehnologiji. cijena i sl.Adam Smith – “nevidljiva ruka” I = S ( uvijek ) .poanta je da njegovi predstavnici smatraju da je monetarna politika izuzetno važan instrument makroekonomske politike. Philipsova krivulja pokazuje izbor između inflacije i nezaposlenosti. što dovodi do rasta kredita. → KOMPLEKSNA SHVAĆANJA . međunarodna politika. da je novca točno onoliko koliko ga treba tih boomova i kriza ne bi bilo. investicije. politika dohodaka i cijena. cijena i sl. zaposlenost. i Lovrinović I. a ujedno i agregatna potražnja ( AD ). «Monetarna politika». ali predstavljaju uvjet koji mora postojati da bi se on mogao ostvariti.promjene količine novca nisu glavni čimbenik koji omogućuje ekonomski razvoj.John Baptiste Say . ). a to su fiskalna politika.prema klasičarima R1 – N – R2 je isto kao R1 – R2. ako vlada ekspanzivna monetarna politika ona dovodi do pada kamatnih stopa ( r ). olakšava razmjenu. pa raste državna potrošnja ( G ). zaposlenost. pa i M1 raste. ali postiže željene ciljeve isključivo u kombinaciji sa ostalim instrumentima makroekonomske politike. tako i investicije ( I ) rastu.literatuai: Perišin I. 32 . ) već vrijedi da su monetarna kretanja posljedica realnih kretanja ( obujam proizvodnje. neutralan je i predstavlja veo koji prekriva realna kretanja. Pula.novac i njegova količina nemaju nikakav učinak na gospodarska kretanja ( obujam proizvodnje. investicije. AD → doći će do malog pomaka cijena na kratki rok. ova koncepcija mogla bi biti opravdana sve dok ne dođe do stagflacije. npr. 2001. povećavaju se porezni prihodi države što omogućuje veću potrošnju.ovdje se novac promatra isključivo kao sredstvo razmjene. glavni predstavnik je Hawtrey ( Hotri )→ smatrao da je kreditna ekspanzija jedinstvena i sasvim dovoljan faktor kreditne aktivnosti.

. zbog promjene stupnja imovine. pa teže uspostavljanju jednakosti.inflacija se skoro uvijek javlja isključivo kao monetarni fenomen. .proces rasta novca. investicije. .) INFLACIJA POTRAŽNJE: → inflacija se pojavljuje zbog prevelike agregatne potražnje u odnosu na agregatnu ponudu → AD > AS → AD = C + I + G + ( E – U ) → INFLATORNI JAZ→ javlja se usred nesrazmjera globalne ponude i globalne potražnje P p1 p0 AS AD1 AD0 y0 y1 Y 33 . . stabilan devizni tečaj. ostvarivanje ekonomskog rasta. štednja ( → realne kategorije ). .javljaju se slojevite društvene promjene. stabilna razina cijena. r LM BP IS y INFLACIJA → samopodržavajući proces rasta cijena: . i Lovrinović I.. Pula.raste vrijednost novca i njegovih supstituta. zaposlenost. prvo pokazuju pozitivni pomak. .literatuai: Perišin I. . «Monetarna politika». 2001. uravnotežena bilanca plaćanja.mijenjaju se proizvodnja. a u dugom roku na cijene. prevelikim troškovima ili očekivanjima: 1. - - ciljevi makroekonomske politike su niski nivo nezaposlenosti.ima učinak na devizni tečaj. . GDP.Philipsova krivulja pokazuje izbor između zaposlenosti i inflacije. . formiranje kapitala glavni je problem. → može biti uzrokovana prevelikom potrošnjom. Šokman A. štednja i investicije nisu uvijek u ravnoteži.u kratkom roku ima učinak na cijene i dohodak.dolazi do promjene svih ekonomskih kategorija.izazvana je mnoštvom isprepletenih činjenica.

.. inflacija troškova izazvana je šokovima ponude. opća razina cijena ( podrazumijeva cijenu svih proizvoda koji nastaju u gospodarstvu. - transakcijska varijanta KTN-a ..primitivna varijanta kvantitativne teorije novca. indeksi rasta troškova života ) T . može postati umjerena ( galopirajuća ) vrlo brzo. → povećana kreditna aktivnost – porast novca - PUZAJUĆA INFLACIJA→ odgovara normalnom stupnju razvoja gospodarstva ( 3 – 5% ). «Monetarna politika».Fisherova formulacija KTN-a M * P = P * T – trgovinski volumen M * P = P * Q – količina proizvodnje M * P = P * Y – nacionalni dohodak M .. INFLACIJA TROŠKOVA: → cijene su porasle ( za sve proizvode – povišeni trošak proizvodnje ).. obujam novčanih transakcija M * V + M' * V' = P * T M * V . gotov novac 34 . tržište robe. Pula. kapitala.literatuai: Perišin I. ponuda se pomiče ulijevo → STAGFLACIJA→ dohodak pada.. P p1 p0 AD AS1 AS0 2. u zlatu kao novcu postojao je mehanizam koji je mogao otkloniti inflaciju. imaju inflatorna očekivanja ( da će cijena porasti ) → cijena radne snage isto treba rasti kao i cijena robe → provode se ŠOK POLITIKE – cijene i plaće se zamrzavaju što će možda eliminirati inflaciju KLASIČNA KVANTITATIVNA TEORIJA NOVCA .) y1 3. masa novca u optjecaju ( ponuda novca ) V . brzina optjecaja novca P ...) y0 Y PSIHOLOŠKA INFLACIJA: → javlja se zbog očekivanja ljudi. 2001. cijene rastu. rada ... ekonomija stagnira. Hume i Ricardo→ inflacijski proces koji se javlja zato jer u zemlju pritječu velike količine zlata. Šokman A. i Lovrinović I..

2001.. Aftalion. Klasična AS slika P p1 p0 AD1 AD0 yt Y AS ΔM / M + ΔV / V = ΔP / P + ΔT / T = 0 ΔM / M = ΔP / P ΔM / M→ M raste. C raste.. «Monetarna politika». M' * V' . → K. 4. 3. KLASIČNA DIHOTOMIJA→ proces koji se događa iznad promjene cijena. 2.literatuai: Perišin I. pretpostavlja da 100%-tno povećanje ponude novca dovodi do 100%-tnog povećanja cijena. ΔV / V = O.) – vrijedi Sayov zakon ponude. Marx. obujam proizvodnje. Nagaro: P raste → M raste → Marget – ( M + M' ) * V = PT 35 . predstavlja stabilnu varijablu koja se u kratkom roku može tretirati kao konstanta ΔT / T = 0. Pula. ponuda robe automatski stvara vlastitu potražnju i privreda uvijek djeluje u uvjetima pune zaposlenosti i privredne ravnoteže ( privredna ( opća ) ravnoteža podrazumijeva jednakost investicija i štednje ). AD raste → može biti veći / manji / nikakav učinak na cijene – ovisi o obliku i položaju AS krivulje M raste → ( time leg ) P raste ( manje ili više ) TIME LEG→ vremenski pomak djelovanja monetarne politike ( 6 mjeseci do dvije godine ). Y raste. i Lovrinović I. Šokman A.) – stabilna brzina optjecaja novca koja se u kratkom roku može promatrati kao konstanta T. → propusti klasičara koji nisu uzeli u obzir različite ekonomske procese koji se događaju između promjene novčane ponude i njihovog učinka na cijenu. I raste.) – uz punu zaposlenost ( → zaposlenost svih proizvodnih faktora ).statična jer ne uzima u obzir vremenski i mehanički faktor.) – novac predstavlja isključivo transakcijsko sredstvo prometa i plaćanja. G raste. V = const. osigurava tržišnom mehanizmu formiranje kamatnih stopa. W raste. depozitni novac Pretpostavke: 1. 5. E raste.) – jednakost investicija i štednje postiže se u uvjetima slobodnog tržišta.. → mane te teorije: .

M=k*Y M . itd. količina novca ( ponuda ). štednja ) i sredstva namijenjena potrošnji ). .. .pretpostavka da su investicije jednake štednji odgovara privrednoj ravnoteži.. nego je poanta u njegovoj kupovnoj moći. cijene k . a isto ovisi i o brzini optjecaja novca.. pretvoriti će ga u drugi oblik imovine.neke novčane transakcije nisu trebale ni postojati.. → Angell – samo ako se umjesto ukupne ponude novca uzima aktivnost novca→ M * V = P * T . .nastoje jedan dio novca rasporediti u oblik imovine kao novca.. → utjecaji i odnosi ponude novca i cijene očituju se preko dohotka.. .pojedinci neće cijeli svoj dohodak držati u obliku novca.. dionica. te teorije održale su se zbog toga što su se razvile u doba privredne ekspanzije.. Pula. . → u vrlo kratkom roku V je stabilna i može se tretirati kao konstanta. M = ( 1 / V ) * y * p → dohodovni oblik Fisherove teorije M*V=y*p 36 . → pretpostavka da je AS okomita. . .novac nije važan kao novac. brzina optjecaja novca → što je brzina optjecaja veća k je manji i obrnuto.temelji se na istim pretpostavkama na kojima se temelji i Fisherova teorija s tom razlikom što se novac ovdje ne promatra isključivo kao sredstvo razmjene već i kao imovina.pretpostavka o stabilnosti optjecaja novca u kratkom roku je konstantna.... ukupan dohodak po tekućim cijenama k * Y .glavni predstavnik je A. stavlja u odnos ukupan dohodak i dio dohotka zadržanog u novcu Y .PROMETNI NOVAC→ podrazumijeva sva novčana sredstva koja služe kao sredstva prometa i plaćanja svih sredstava koja mogu služiti kao transakcijska sredstva ( dijelom sredstva koja su namijenjena za tezauriranje ( očuvanje blaga.AKTIVNI NOVAC→ uključuje ona novčana sredstva koja su namijenjena potrošnji odnosno nisu namijenjena za tezauraciju. ). . da postoji puna zaposlenost. .prema Angellu ukupni novac je ukupni monetarni potencijal jednog gospodarstva. 2001.. tada ne bi postojala inflacija. da se održava Sayov zakon. . kada su svi resursi bili u potpunosti iskorišteni. a drugi dio u neki drugi oblik imovine ( obveznica. Marshall. dio dohotka zadržan u novcu Y=y*p p .literatuai: Perišin I.nizak obujam robno-novčanih transakcija.nositelji štednje su osobe koje investiraju. Šokman A. KEMBRIĐŽKA FORMULACIJA KVANTITATIVNE TEORIJE NOVCA ( dohodovna verzija KTN ) .. . i Lovrinović I. oportunitetni trošak držanja novca je kamatna stopa. «Monetarna politika». odnosno k. Marshallov koeficijent k=1/V V .

a posebno zbog toga što nisu mogli objasniti razloge zbog kojih dolazi do inflacije ( nadimanja ) u situaciji kada nije došlo do porasta ponude novca. - - uvodi pojmove GLOBALNE POTRAŽNJE ( → sastoji se od potrošačke potražnje uvećane za štednju ) i GLOBALNE PONUDE ( → sastoji se od proizvedenih dobara potrošnje i investicija ). . nadimanje cijena. 2001. P GS p2 p1 A y1 Q B GD - GS i GD odgovaraju pojmovima AS i AD. .prvi je uveo u analizu promatranje investicijske potrošnje odnosno POTROŠNJE ( osobna potrošnja – potrošnja potrošnih dobara ) i INVESTICIJA ( investicijska potrošnja – potrošnja investicijskih dobara ).ako je stvarni kamatnjak manji od prirodnog kamatnjaka investicije su veće od štednje i obrnuto.kada su investicije veće od štednje potrošačka potražnja veća je od proizvodnje dobara potrošnje i javlja se inflacija. . Pula. . državnu potrošnju.. . . samo što AD podrazumijeva i osobnu. Šokman A. . .jednakost investicija i štednje uspostavlja se kretanjem kamatnjaka ( STVARNI ILI NOVČANI KAMATNJAK ) i neravnoteža postoji kada stvarni ili novčani kamatnjak odudara od PRIRODNOG KAMATNJAKA ( ravnotežni kamatnjak ).utvrdio je da je stopa rasta cijena jednaka stopi optjecaja novca. dolazi do raskoraka između investicija i štednje što odbacuje teoriju da su investicije i štednja uvijek u ravnoteži. saldo vanjsko-trgovinske bilance. i Lovrinović I.kada postoji neravnoteža između investicija i štednje dolazi do inflacije ili deflacije.izrađuje modele u kojima teži uspostavljanju ravnoteže investicija i štednje.literatuai: Perišin I. u situacijama kada je globalna potražnja veća od globalne ponude razvija se INFLATORNI JAZ.kada bi stvarni kamatnjak bio jednak prirodnom tada bi investicije bile jednake štednji. investicijsku. p=(E(1–s))/Q 37 → Lindal . a u obrnutoj situaciji kada je globalna potražnja manja od globalne ponude razvija se DEFLATORNI JAZ. tj. itd.odbacio je klasičnu kvantitativnu teoriju novca i sve njezine teorije i zaključke. «Monetarna politika». ŠVEDSKI TEORETIČARI → Wicksell .

. tada će i razina cijena tih sredstava biti veća od njihovih troškova proizvodnje. ako je štednja veća od investicija razina cijena će biti niža.... Pula. «Monetarna politika». i Lovrinović I.... koliko troše S .. E = PR + S PR . za njega je bilo jako važno koliki dio dohotka ljudi stvarno štede. ako je dio nacionalnog dohotka namijenjen osobnoj potrošnji veći od sredstava proizvodnje sredstava potrošnje. ukupan dohodak S .slaže se s njima. GD→ osobna potrošnja ( potrošnja sredstava potrošnje ) + štednja.. . razina cijena E .prvi među njima je rekao da takve ex-post analize ( na temelju podataka od ranije ) nisu dobre i dao je ideju da u ekonomsku analizu treba uvesti predviđanja. raspoloživi dohodak s ...literatuai: Perišin I. M. ukupna potražnja sastoji se od osobne potrošnje i štednje.. dio dohotka koji se ne troši → Myrdal . štednja ljudi jedan dio dohotka štede dok jedan troše. ako je potražnja za sredstvima potrošnje ( osobna potrošnja ) veća od ponude javiti će se inflacija. tekući rashodi za potrošna dobra E .. Šokman A.. obrnuto... 2001. KEYNESA PR = E – S PR . a koliko troše... GS→ proizodnja sredstava potrošnje + proizvodnja sredstava proizvodnje ( investicija ). ponuda robe ( 1 – s ) ... koliko štede - - prema njemu razina cijena sredstava potrošnje ovisi o tome da li raspodjela nacionalnog dohotka na štednju i osobnu potrošnju odgovara raspodjeli društvenog proizvoda na sredstva proizvodnje i sredstva potrošnje. dio dohotka koji se ne troši ( sklonost štednji ) Q . TEORIJA J.. p = potrošnja robe / ponuda robe p . Keynes je za razinu kretanja cijena sredstava za potrošnju izveo formulu: P = ( E / O ) + ( ( I' – S ) / R ) 38 - .

novčani dohodak ostvaren proizvodnjom investicijskih dobara S ... dohodak C . osobna potrošnja ( funkcija dohotka ) I=f(r) I .... Pula... cijena potrošnih dobara E . štednja R .. ugrađuje očekivanja i inflaciju u cijene proizvoda. 2001.. na nesklad između investicija i štednje i uspostavljanje ekonomske ravnoteže može djelovati središnja banka i bankarski sustav promjenama kamatnih stopa jer su investicije opadajuća funkcija kamatnjaka... i Lovrinović I. a štednja rastuća....literatuai: Perišin I. investicije su funkcija kamatnih stopa 39 . štednja Y . «Monetarna politika».. tekuća potrošnja dobara potrošnje ( odgovara C ) - posebno analizira i cijene proizvodnih dobara... IS-LM MODEL ( Hicks – Hanesov dijagram ) → vrijedi u kratkom roku IS→ krivulja ravnoteže na tržištu roba i usluga LM→ krivulja ravnoteže na novčanom tržištu → ponuda novca je egzogeno dana S=Y–C(Y) S . a osim toga kamatne stope mogu i bez promjene novčane ponude djelovati na cijene jer promjene kamatnih stopa direktno utječu na kretanje profita i troškova proizvođača.. Šokman A. smatra da ne ovise samo o odnosu investicija i štednje već i o kretanju kamatnih stopa. P . ukupna proizvodnja I' . ali i od očekivanja.... ukupan nacionalni dohodak O .

potražnje za novcem. VTB = E – U ( razlika izvoza i uvoza ). ravnoteža se ostvaruje samo uz jednu određenu razinu dohotka. štednje i investicija. točka unutarnje ravnoteže..) . LM→ prikazuje različite kombinacije dohotka i kamatne stope uz koje se ostvaruje ravnoteža na financijskom tržištu.∂I / ∂r < 0 → tržište roba – uvjet ravnoteže I = S I(r)=Y–C(Y) r LM E re IS 0 ye Y E . BILANCA PLAĆANJA ( BP )→ sumarni iznos svih transakcija jedne zemlje s inozemstvom tijekom jedne godine. tok transakcija → saldo = TR.. M = L → ponuda novca = potražnja za novcem → MONETARNA RAVNOTEŽA M = L → monetarna neravnoteža L = L1 ( Y ) + L2 ( r ) L . potražnja za novcem L1 . Unutarnja i vanjska ravnoteža . 2. transakcijska potražnja za novcem koja je funkcija dohotka L2 . ovisi o kamatnoj stopi ∂L1 / ∂Y > 0 → transakcijska potražnja za novcem ( funkcija dohotka ) ∂L2 / ∂r < 0 → opadajuća funkcija kamatne stope ( potražnja za novcem kao imovinom ) → u uvjetima monetarne ravnoteže M = L → M = L1 ( Y ) + L2 ( r ) LM→ pokazuje različite kombinacije dohotka i kamatnih stopa kada se ostvaruje ravnoteža na novčanom tržištu.saldo bilance plaćanja = saldo deviznih rezervi..) – račun tekućih transakcija koji uključuje bilancu tekućih transfera i vanjsko trgovinsku bilancu .. dijeli se na: 1. može biti u deficitu ( saldo BP < 0 )... TRŽIŠTE NOVCA → ravnoteža je situacija kada se izjednačavaju ponuda i potražnja za novcem uz neki ravnotežni kamatnjak.račun kapitalnih transakcija koji se sastoji od priliva i odliva kratkoročnog i dugoročnog kapitala. → općenito. → vanjska ravnoteža je ravnotežno stanje bilance plaćanja.) ... kod koje je I = S i M = L IS→ prikazuje različite kombinacije dohotka i kamatne stope uz koje se ostvaruje ravnoteža na robnom tržištu. 3. u ravnoteži ( saldo BP = 0 ) i u suficitu ( saldo BP > 0 ). jednakost ponude i potražnje za novcem. kamatnjaka. ponude novca.

rasta investicija. tj. → uvjet ravnoteže treba poštivati→ I + G = S + T ( S + T = bruto štednja ) TRANSMISIJSKI MEHANIZAM MONETARNE POLITIKE ( najvažnije hipoteze ) Očekivani efekti Neposredno djelovanje. a time i zaposlenost. Količina proizvodnje će porasti. → u prošlosti je bila narušena monetarna ravnoteža i uslijed toga je M t povećan Mt = Lt1. npr. kam. Može se promatrati na razini: a) monetarnih kretanja. kako raste ponuda novca doći će do pada kamatne stope. Promjena relativnih cijena Mjere Realni monetarne sektor i politike razina Prilagođavanje portfelja Novac. i rasta dohotka. krediti. Mt+1 < Lt-1. npr. → pomak LM krivulje morao se dogoditi kao posljedica.r E LM suficit BP deficit IS 0 Y EKSPANZIVNA MONETARNA POLITIKA → povećanje novca ( M ) → LM udesno → kamatnjak pada → dohodak raste → više kamatne stope povećavaju investicije → smanjuju štednju → potrošnja raste → raste i AD i dohodak. b) realnih kretanja. rasta potrošnje. politike otvorenog tržišta s nebankarskim sektorom. c) međunarodno-financijskih kretanja. r E1 r1 r2 E2 IS 0 Y1 Y2 Y MONETARNI TRANSMISIJSKI MEHANIZAM → prijenosni mehanizam utjecaja monetarnih kretanja na realna kretanja. Efekti supstitucije Izdaci LM1 LM2 . output Y → MONETARNI TRANSMISIJSKI MEHANIZAM.

Povećanje državne potrošnje smanjuje investicije.) 1. ZAMKA LIKVIDNOSTI→ ne može se djelovati na likvidnost. Događa se povratni efekt ( IS2 u IS3 ). L1 = 0.) NORMALNA SITUACIJA→ djelotvorne su i fiskalna i monetarna politika.) 2. postoji i transakcijska i špekulativna potražnja za novcem. r LM r2 r3 r1 IS3 IS1 0 Y1Y3Y2 Y → Djelotvornost fiskalne i monetarne politike ovisi o obliku LM krivulje. L2 = 0. Kamatnjak je toliko nizak da ga nikakvo povećanje ponude novca ne može povećati. IS2 . 2. L1 = ∞.) Y 1.) KEYNESOVA SITUACIJA→ u horizontali ne djeluje monetarna politika. dolazi do EFEKTA ISTISKIVANJA investicija jer rast kamatnih stopa uzrokuje pad investicija i pad investicijskog dohotka i time pad potrošnje. Fiskalna politika je efikasna ( pomaci IS krivulje uzrokuju rast dohotka ). potpuno je neefikasna. raste kamatna stopa ( IS1 u IS2 ).) KLASIČNA SITUACIJA→ cjelokupnu potražnju za novcem je apsorbirala transakcijska potražnja za novcem i špekulativna potražnja je jednaka nuli ( L2 = 0. raste dohodak. L1 = L ). LM je horizontalna kada je privreda u recesiji.stope cijena Promjena Imovinski imovine efekti Efekti racioniranja Središnja banka Krediti Potražnja kredita Nebankarski sektor Komercijalne banke EKSPANZIVNA FISKALNA POLITIKA→ raste državna potrošnja. Fiskalna politika je manje djelotvorna od monetarne zbog efekta istiskivanja. Efikasna je monetarna politika. r 3. 3.

tj.za pojedinca novac predstavlja jedan OBLIK IMOVINE. ) .) GRANIČNA EFIKASNOST INVESTICIJA 3. itd.TROJNI GRAFIKON 1. . sa time se slažu i Keynezijanci.Friedman se oslanja na imovinske teorije ( tj. vrste teorije. a to je TEORIJA POTRAŽNJE ZA NOVCEM.) A r1 B r2 r2 r1 B A r 2. . b) . funkcija potražnje za novcem kreće se i izgleda poput funkcije proizvodnje ).) PREDNOST LIKVIDNOSTI 2. → u doba inflacije ponuda novca raste ( nekad puno ). → zalaže se za pravilnu interpretaciju njegove teorije. dionice. Friedmana ili REFORMULIRANA KVANTITATIVNA TEORIJA O NOVCU ) → osnovni uzrok inflacije vide u monetarnim kretanjima ( isto kao Fisher i Marshall ) – inflacija je uvijek monetarni fenomen.) ODNOS INVESTICIJA I PROIZVODNJE NNP NNP2 B 3.) NNP1 0 I1 I r 1. jer tu postoje razlike: a) . preferencije držanja točno određenog oblika imovine ( obveznice. materijalna dobra. → smatra da je potrebno odvojeno promatrati potražnju za novcem poduzeća i potražnju za novcem pojedinca. . novac. cijela teorija je imovinska ).funkcija potražnje za novcem pojedinca nalikuje na funkciju potrošnje.) I2 A 0 N1 N2 N 0 I1 I2 I MONETARISTIČKA KONTRA REVOLUCIJA ( MONETARIZAM M.poduzeću novac predstavlja KAPITALNO DOBRO ( novac je jedan od čimbenika proizvodnje.TEORIJE IZBORA PORTFELJA→ potražnja za novcem odnosi se na onaj dio imovine koji se zaista drži u obliku novca ( transakcijska svrha – s namjerom da se potroši ).

re. 2. daje pravo na učešće u dobiti poduzeća. W .. sklon promjenama na tržištu roba.) – ukusi i preferencije pojedinih ekonomskih subjekata za držanje točno određenog oblika imovine ( izuzetno važni ). 2. Dohodak ( prinos )→ plaća. prinos od dividende re . itd.) – dohodak ( prinos ) od različitih oblika imovine. Dohodak ( prinos )→ kamata na depozite po viđenju kod bankarskih institucija ili drugih depozitnih institucija. nominalna potražnja za novcem P . zarada od vlastitog rada. → dohodak i imovina su povezani: W=Y/r Y=W*r → dohodak je prinos od imovine.. pravo potražnje određenog fiksnog nominalnog dohotka. opća razina cijena. Dohodak ( prinos )→ dohodak od kamate ( dividende ). ima fiksnu nominalnu vrijednost ( barem u kratkom roku ). prinos od držanja dionica (1/p) * (dp/dt) . Kamatna stopa na obveznice može biti fiksna i promjenjiva.. stanovi.. (1/p) * (dp/dt)..) OBVEZNICE→ vrijednosni papir države.. Y. dohodak u . ukupni dohodak r . oblikom i dohotkom jedne imovine već različitih oblika imovine ( izabiru najprofitabilnije ili najsigurnije ).) FIZIČKA DOBRA→ strojevi. kamatna stopa → funkcija potražnje ( nominalne ) za novcem: M = f ( P. kako pojedinačnih oblika tako i alternativnih oblika imovine.. ukusi i preferencije pojedinih ekonomskih subjekata za držanje određenog oblika imovine . potražnja za novcem nije određena samo vrstom.→ potražnja za novcem se ne može mijenjati. mijenja dohodak od svih vrsta imovine rb . u ) M . stopa promjene opće razine cijena ( stopa inflacije ) u vremenu t w .. ukupna imovina Y .) NOVAC→ transakcijsko sredstvo namijenjeno plaćanju roba i usluga. w. 4. rb.) DIONICE→ vrijednosni papir poduzeća. a imovina je sadašnja diskontirana vrijednost dohotka.. 5... dohodak zbog promjene inflacije i dohodak od promjene cijene dionica odnosno promjene vrijednosti na tržištu vrijednosnih papira.. → sukladno čimbenicima Friedman je imovinu grupirao u ove oblike: 1. Stopa dohotka od dionice = dividenda / cijena dionice. 3.. → determinante koje određuju potražnju za novcem prema Friedmanu: 1..) LJUDSKI KAPITAL→ radni kapacitet pojedinca. nego jedino na ponudu novca može djelovati centralna banka.. Dohodak ( prinos )→ u naturi...... zemljišta. omjer dohotka od fizičkih dobara / dohodak od rada Y . 3..) – ukupna vrijednost imovine koja se drži u različitim oblicima. Dohodak ( prinos )→ kamata ( vrijednost kupona ) i dohodak zbog promjene cijene obveznica na tržištu..

Javlja se neraskorak između potražnje i ponude novca. .) DUGOROČNI ASPEKT→ centralna banka će neravnotežu nastojati korigirati u dugom roku transmisijskim mehanizmom.. ponuda novca bi svake godine trebala rasti po stalnim stopama da bi proizvela rast ( 3-5% godišnje ). → potražnja za novcem se mijenja i zato može biti veća ili manja od ponude – zato se javljaju inflacija i deflacija. raste inflacija.. re. Dolazi do utjecaja monetarnih kretanja na realna kretanja. U dugom roku ako je MS < MD to će nastojati ispraviti povećanjem ponude novca. a realni dohodak ili pada ili je ostao isti. cijene rastu. → odnos između brzine optjecaja novca i potražnje za novcem kreću se tako da su obrnuto proporcionalne. Povećanje brzine optjecaja novca utječe na pad potražnje za novcem. Da kamatne stope počnu opadati treba jako dugo vremena. U dugom roku jedino što se dogodilo odnosno jedino čime je monetarni transmisijski mehanizam rezultirao u dugom roku je rast cijena. raste potrošnja. MD pada → MS = MD. realna potražnja za novcem → Friedman negira tvrdnju Fishera i Marshalla. cijena obveznica pada. raste dohodak1. a smanjenje brzine optjecaja novca na rast potražnje za novcem. → MTM trebalo bi promatrati i u sklopu ovoga: 1 Dohodak je uvijek nominalni. → MONETARNA RAVNOTEŽA – MS = MD ili MONETARNA NERAVNOTEŽA MS ≠MD → monetarnu neravnotežu možemo promatrati sa dva aspekta: 1. rastu investicije. (1/p) * (dp/dt). državna potrošnja i dohodak će isto pasti. Problem je kad jako odudaraju ( MD različito od MS ). Pretpostavka stabilne funkcije potražnje za novcem. potražnja za obveznicama raste. → brzina optjecaja novca u ovoj teoriji nije stabilna. povećanja ) novčane mase po stalnim stopama. u ) M . → u Americi inflacija godišnje raste 3-5%. 2. Banke će u kamate početi uračunavati inflaciju tako da će kamatne stope porasti. investicije će pasti. osobna potrošnja.) KRATKOROČNI ASPEKT→ intervencije centralne banke nisu potrebne u kratkom roku jer će se MD i MS izjednačiti same. Tako da M raste. cijene neće brzo rasti. Ako je MS < MD kamatne stope rastu.→ u realnom obliku: M/P = f (rb. da je stabilna funkcija potražnje za novcem što podrazumijeva da postoji stabilan odnos između potražnje za novcem i čimbenika koji je određuju. ta neravnoteža ( zbog koje je potreban monetarni mehanizam ) javlja se jer potražnja za novcem nekontrolirano mijenja. odnosno odnos potražnje za novcem i čimbenika koji je određuju polazi od pretpostavke da u gospodarstvu dolazi do promjena ( tj. MONETARNI TRANSMISIJSKI MEHANIZAM NA MEĐUNARODNOJ RAZINI → sve do sad o MTM-u bilo je u okviru jednog nacionalnog gospodarstva bez utjecaja inozemstva. kamatne stope padaju. w. tvrdi da je brzina optjecaja novca nestabilna. nezaposlenost raste. Y/P. raste državna potrošnja.

G. tj.) REESKONTNI KREDIT→ vrsta međubankarskog kredita kod kojeg centralna banka ( može i neka druga poslovna banka ) reeskontira već . a ako ste uvozno zavisna zemlja. privredni subjekti često mjenjaju svoj oblik. OSNOVNI KOMERCIJALNO – BANKARSKI POSLOVI 1. 3. izvoz raste.) PASIVNI BANKARSKI POSLOVI 3. predstavljaju pasivan posao. uvoz pada. pošto uvoz ne možete supstituirati doći će do velike inflacije. najčešće središnju banku. potražnja raste. očituje se padom kupovne moći novca na domećem tržištu.1. aktivni posao. DEPRECIJACIJA→ obezvređenje novca. zaposlenost raste.) REALNA KRETANJA: domaća ( C. bitan je izvor sredstava koji se dobiva po tekućem računu. oročena sredstva ). 2.) VLASTITI BANKARSKI POSLOVI 4. te pošto dolazi do neravnoteže između I i S javlja se inflacija. SPECIJALNI PASIVNI BANKARSKI POSLOVI ( ni aktivni ni pasivni ) → oni koji za jednu. cijena obveznica pada. → U kratkom roku višak potražnje nad ponudom novca djeluje na kamatnjak koji raste. zaposlenosti. štednja pada. potražnja za novcem pada ( monetarna kretanja djeluju na sve ). nemaju namjenu kupovanja roba i usluga.) NEUTRALNI BANKARSKI POSLOVI A) KRATKOROČNI BANKARSKI POSLOVI B) DUGOROČNI BANKARSKI POSLOVI PASIVNI KRATKOROČNI BANKARSKI POSLOVI → nalaze se u pasivi bilance poslovne banke. b) NOVČANI POLOZI→ novčani polozi su privremena neplanirana ulaganja na novčane račune ( nisu stalni ). potrošnja raste. devizni tečaj devalvira. → to su bankarski poslovi kod kojih se banka nalazi u ulozi dužnika ( vrijedi i za poslovne i za centralne banke ) → prikupljanje depozita ( depozitni poslovi ): a) ULOZI NA ŠTEDNJU→ ulozi na štednju su više . potražnja za obveznicama raste. → Ako je pala kamatna stopa međunarodni kapital bježi tamo gdje je kamatna stopa veća.) MEĐUNARODNA KRETANJA KAPITALA: izvoz kapitala i uvoz kapitala. Zato centralna banka povećava ponudu novca.manje stabilni ( depoziti po viđenju. najčešće poslovnu banku.) AKTIVNI BANKARSKI POSLOVI 2. kamatna stopa raste. ponuda strane valute pada. štednja ) i inozemna ( izvoz – E i uvoz – U ). a za drugu. I. DEVALVACIJA→ diskretna promjena tečaja koja smanjuje vrijednost jedne valute u odnosu na druge.) FINANCIJSKA KRETANJA: monetarna i druga kretanja. stalno se obavljaju plaćanja. cijena obveznica i dionica pada. → Centralna banka svojim promjenama utječe na sva područja. Od strane organa. dohodak. Uvijek uključuje deprecijaciju valute. 1. c) ČEKOVNI I ŽIRO DEPOZITI→ stalno se obnavaljaju ( konto-korentni krediti ). → U dugom roku banka ne smije dopustiti financijsku krizu.

a za banku je ovo najveći i najznačajniji kredit jer ostvaruje velike kamate. Banka otvara svom komitentu kreditnu liniju ( tj. a ne mjenice ili na temelju pokretinina.sredstva na Ž-R poslovne ili blagajne Poduzeće A Poslovna banka novac eskontni kredit POSLOVNA BANKA Ž-R ili blagajna banaka banke banaka reeskontni kredit KOLATERAL→ kada se mjenica ili neki drugi vrijednosni papir javlja kao zalog za dobivanje kredita. Danas nije pretjerano čest kredit. 1. smanjuje im se likvidnost i kreditni potencijal. s njime sklapa ugovor ) na temelju koje on može u ugovorenom roku uz ugovorenu kamatnu stopu povlačiti novčana sredstva ( koja nisu njegovo vlasništvo.) LOMBARDNI KREDIT→ sličan je eskontnom kreditu. Reeskontni krediti se u Hrvatskoj i većini zemalja ( osim Velike Britanije i Njemačke ) uopće ne odobravaju. predviđen ugovorom ).) IZDAVANJE CERTIFIKATA I BLAGAJNIČKIH ZAPISA→ kada centralna banka prodaje blagajničke zapise poslovnoj banci. prodani blagajnički zapisi CENTRALNA BANKA II.2. Jedan od najstarijih oblika kredita jer je mjenica najstariji vrijednosni papir. POSLOVNA BANKA I. samo se tu radi o zalogu nekog drugog vrijednosnog papira ili o zalogu pokretnine. kupljeni blagajnički zapisi II.) RELOMBARDNI KREDIT→ kredit kod kojeg centralna banka ili neka druga poslovna banka odobrava poslovnoj banci kredit na temelju nekih drugih vrijednosnih papira. dio njegove imovine ) sve do određenog maksimalnog iznosa koji je propisan ( tj. 2. Kupovinom blagajničkih zapisa poslovnim bankama se smanjuje iznos na žiro-računu. 3. .) ranije eskontiranu mjenicu. radi koje banke i posluju. Ovaj ugovor je dobar za komitenta jer time izbjegava velike procedure. kupljeni blagajnički blagajnički zapisi I.) ESKONTNI KREDIT→ kredit na temelju mjenice. te manje odobravaju kredite. 4.) KONTOKORENTNI KREDIT→ to je kredit po tekućem ili žiro-računu. Razlika između kamata na depozite i kamata ne aktivne poslove je marža. 3. KOLATERAL mjenica mjenica Centralna banka sredstva na Ž-R banke reeskontni kredit CENTRALNA BANKA kredit poslovnoj primarni novac banci . a znači isplatiti mjenicu prije isteka roka njezina dospijeća po odbitku kamata. tj. prodani zapisi AKTIVNI KRATKOROČNI BANKARSKI POSLOVI → to su oni poslovi kod kojih se banka javlja u ulozi vjerovnika. važni su jer banka za aktivne poslove naplaćuje kamate koje su veće od onih na depozite.

Nalaze se u aktivi poslovne banke. 2. oni nemaju monetarni učinak. a može postati isplatni kredit ( najčešće ). ali ne previše. Ako izvoznik želi naplatiti mjenicu prije dospijeća ( što se najčešće i događa ) tada ovaj kredit postaje isplatni kredit. . nekad su sve banke bile emisijske što je uzrokovalo probleme. banka svom komitentu na njegov račun isplaćuje novac. katkada se javlja u ulozi posljednjeg utočišta za poslovne banke. . . Koristi se u transakcijama u kojima se uvoznik i izvoznik ne poznaju i nema povjerenja između njih. → najstarija emisijska banka je Swedish Riksbank iz Švedske.reguliraju ponudu novca.ima funkciju nadzora kreditnog sustava banaka jer one stvaraju i odlučuju o količinu novca ( unatoč obveznoj rezervi moguće su bankarske krize ).) AKCEPTNI KREDIT→ banka svom komitentu akceptira mjenicu kako bi on lakše dobio eskontni kredit te iste ili neke druge poslovne banke. . Po karakteru je akceptni kredit. → postoje i GARANTNI KREDITI. Mjenicu mogu izdati i uvoznik i izvoznik.očuvanje stabilnosti cijena i stabilnosti domaće valute. ta dugoročno prikupljena sredstva koristi za dugoročne investicije i odobravanje dugoročnih kredita. godine. . → iz starih emisijskih banaka razvile su se današnja suvremene banke.emisija gotovog novca ( kovanica i novčanica ). industrijski i drugi krediti. PASIVNI DUGOROČNI BANKARSKI POSLOVI → banka je javlja kao dužnik.brinuti znači da treba biti dovoljno novca u optjecaju. razvojni. To su: 1. Stari je oblik kredita jer se razvio s razvitkom prekomorske trgovine. . → funkcije emisijske banke: .reguliranje i nadzor poslovnih banaka ( postoje specijalni sustavi za nadzor i kontrolu nad poslovnim bankama ). banka ne isplaćuje novac. na tržištu kapitala nabavlja dugoročne izvore sredstava ( emisija obveznica. te je nastala potreba za samo jednom emisijskom bankom. . koje zbog lošeg poslovanja ili neočekivanih promjena na . Banka ovim kreditom povećava bonitet mjenice i postaje glavni mjenični dužnik.reguliranje kreditnog sustava. uvoznik je dužnik prema banci koja je mjenicu akceptirala.→ kontnokorentni. osnovana je 1668. dionica ). koje osim emisije novca imaju i druge funkcije. eskontni i lombardni kredit su ISPLATNI KREDITI.ima zadaću da vodi brigu o opskrbljenosti gospodarstva novcem. Javlja se kod međunarodne trgovine ( prekomorske ).središnja banka je banka banaka budući da drži depozite poslovnih banaka i odobrava im kredite. SREDIŠNJA ILI EMISIJSKA BANKA → emisijske banke vuku korijene iz zlatnog standarda ( izdavanje banknota ). Banka akceptira mjenicu i dostavlja je izvozniku koji je može eskontirati ili predati na burzu. kad banka odobri takav kredit koji spada u isplatne kredite. AKTIVNI BANKARASKI POSLOVI → hipotekarni. .brine o likvidnosti nacionalnog gospodarstva i bankarskog sustava. . . ( gotovinu→ kreira novac ). neutralna banka. Banka za ove kredite ne naplaćuje kamate nego PROVIZIJU.) RAMBURSNI KREDIT→ to je kombinacija akceptnog i eskontnog kredita. Ovi krediti spadaju u izvanbilančne stavke bilance poslovne banke. Rambursna banka je treća.ima ekskluzivno pravo izdavanja / kreiranja primarnog novca. stambeni.

6. kad centralna banka želi potaknuti privrednu aktivnost kroz smanjenje novčanih kamatnjaka i rast ponude novca. provodi se i na tržištu novca i na tržištu kapitala i uključuje trgovinu. središnja banka će kupovati vrijednosne papire ( državne obveznice. kamatne stope ). → Suprotno tome. središnja banka će provoditi restriktivnu monetarnu politiku. vodi račun države.) – kod centralne banke veličinu i strukturu aktive određuje veličina i strukturu pasive. što je obrnuto u slučaju poslovne banke. osiguranje dovoljnog iznosa deviznih rezervi kako bi zemlja i njeni svi sudionici mogli podmiriti svoje obveze izražene u stranim valutama ( obveze na temelju uvoza robe i usluga i na temelju vraćanja kredita ). pokušaju očuvanja stabilnosti bankarskog sustava. 4. odobrava joj ( ako nije Zakonom zabranjeno ) kratkoročne kredite. vrši prodaju. primjerice iz portfelja poslovne banke. Time će se povećati sredstva na žiro-računu poslovnih banaka. stabilna vrijednost domaće valute. što će. prodavati će vrijednosne papire poslovnim banaka. briga za likvidnost bilance plaćanja. . blagajničke zapise ). centralnoj banci zabranjeno je odobravanje dugoročnih kredita. podrazumijeva držanje velikih iznosa položenih depozita i sl. 2. tj. njihova likvidnost i kreditni potencijal.) – središnja banka emitira / kreira efektivni gotov novac putem primarne emisije dok poslovne banke emitiraju depozitni novac kroz svoju tzv. dovesti do kreiranja nove količine novca. → Najčešći predmet operacija na otvorenom tržištu su državne obveznice. uz pretpostavku dovoljne potražnje za kreditima.) – centralna banka ne može nikada biti nelikvidna u domaćem novcu jer ima privilegiju emisije primarnog novca. centralna banka je banka države. RAZLIKE IZMEĐU CENTRALNE BANKE I KOMERCIJALNIH BANAKA 1. blagajničkim zapisima ili nekim drugim vrijednosnim papirima. štedionice i država. većina centralnih banaka. stabilan rast novca. ne mogu drugačije namaknuti ili pribaviti sredstva.) – klijenti poslovne banke mogu biti svi ekonomski subjekti.) – komercijalne banke obavljaju i dugoročne i kratkoročne poslove. smanjiti likvidnost bankarskog sustava i time povećati rast kamatnjaka. odnosno emisiju državnih obveznica za račun države. iz njihove aktive će otkupljivati vrijednosne papire. i time sterilizirati njihova sredstva na žiro-računu. najčešće državnim obveznicama. izuzev FED-a na prakticira odobravanje kredita poslovnim bankama..) POLITIKA OTVORENOG TRŽIŠTA→ danas je najvažniji instrument monetarne politike. → U uvjetima ekspanzivne monetarne politike.) – cilj poslovanja poslovne banke je maksimalizacija profita što nije cilj središnje banke ( očuvanje stabilnosti cijena. 3. INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE 1. u situaciji inflacije. tj. 5. Uz veći kamatnjak smanjiti će se potražnja za kreditima i ograničiti tokovi koji bi u protivnom doveli do kreiranja novca. briga za međunarodnu vrijednost domaćeg novca. prekomjerne novčane ponude i niskih kamatnjaka. sekundarnu emisiju novca. a središnja banka samo kratkoročne poslove.- financijskom tržištu. a klijenti središnje banke mogu biti poslovne banke.

npr. Banka će prodajom državnih obveznica. Učinak je takav da. Ako centralna banka kupuje vrijednosne papire. 5000 ( od 30000 koje joj je dala u kreditu ). → POSREDSTVOM REPO UGOVORA→ REPO ugovor je ugovor o ponovnom otkupu vrijednosnica. tjedan dana ( izbjegavanje inflacije ). Preduvjet za to je da vrijednosni papiri budu utrživi ( da postoji veći interes za ulaganje u njih ). → Svaki dan centralna banka nudi kamate na vrijednosne papire i prikuplja ponude ( najviše i najniže ).→ Stvar je u kamati koju nosi obveznica. ona tim operacijama uvijek može korigirati učinak prevelike likvidnosti. razvijeno primarno i sekundarno tržište. → Sklapaju se na vrlo kratak rok dospijeća. više nema obveze za te vrijednosne papire.12. Postoji manja sklonost prodaje vrijednosnih papira poduzećima. povećanje kamata dovodi do rasta prinosa vrijednosnih papira. u kratkom intervalu može korigirati prerestriktivan učinak. onda će ona ponuditi poslovnim bankama da otkupi od njih npr. → REPO ugovori su čisti tržišni instrument. Centralna banka sklapa ugovor sa poslovnom bankom te se obvezuje da će u nekom roku ( npr. npr. te dovoljno zaliha vrijednosnih papira u portfelju središnje banke i poslovnih banaka. i one se češće koriste. smanjiti njihov novac i imati će izravan utjecaj na novac u optjecaju. ali to se ne može . To nije moguće niti kod jednog drugog monetarnog instrumenta. 15 dana. prihvatiti će najpovoljniju ponudu ( s najnižom kamatnom stopom ). → Restriktivna monetarna politike može izazvati i preveliki rast kamate nego što je centralna banka htjela. mogu uvjetovati veliko restrukturiranje i na monetarna kretanja i na likvidnost. 2. → TRANSAKCIJE IZRAVNE KUPNJE I PRODAJE→ kada centralna banka jednom proda državne obveznice ili blagajničke zapise poslovnim bankama ili nekim drugim subjektima. posebno su dobri kada se provodi ekspanzivna monetarna politika. Može se obvezati da će ih otkupiti po istoj ( fiksnoj ) kamatnoj stopi ili po nekoj kamatnoj stopi za koju predviđa da će joj biti povoljna ( terminska kamatna stopa ) ili to može biti prosječna kamatna stopa na novčanom tržištu. na rok od 25-30 dana. 3000 kredita iz diskonta poslovnoj banci. Imaju sigurniji učinak. → Operacijama na otvorenom tržištu se može prilagođavati likvidnost bankarskog sustava. koju određuje centralna banka da bi privukla poslovne banke da kupe vrijednosnice ( državne obveznice. pa kamatna stopa koju će odrediti centralna banka može biti ista ili malo manja. nekome tko nije monetarni subjekt. Veliku likvidnost korigirati će učinkom obvezne rezerve. → Operacijama na otvorenom tržištu možemo kolektivno djelovati.) DISKONTNA POLITIKA→ Ekspanzivnom monetarnom politikom centralna banka odobrava. blagajničke zapise ). tada je ona uvukla u bankarski sustav dodatna sredstva koja će povući za npr. Pošto centralna banka nikad ne zna koja količina novca treba biti u optjecaju. → Centralna banka će ponuditi jednaku ili veću kamatnu koji bi poslovne banke zaradile da odobre kredit. ako je razvijeno financijsko tržište. 1 dan ) te iste vrijednosne papire ponovno otkupiti. onda će poslovne banke preprodati vrijednosne papire bilo kojem drugom subjektu koji može kupiti vrijednosne papire. → Preduvjet za funkcioniranje politike otvorenog tržišta je razvijeno financijsko tržište i tržište novca i kapitala. ali tu nema rizika od naplate kredita. 15.

itd. tzv. npr. → To su politike jeftinog i skupog novca. Kako je središnja banka najveći kupac i prodavatelj državnih obveznica ona može izravno utjecati na cijene pojedine vrste vrijednosnica. bazna stopa. što bi vodilo rastu kamatnjaka. a time i smjer monetarne politike. c) PROMJENE U EKONOMSKIM OČEKIVANJIMA → Efekt operacija na otvorenom tržištu sastoji se u promjenama očekivanja. dileri. lombardnu i sve ostale kamatne stope uz koje odobrava kredite poslovnim bankama. ali se novčana masa može još više povećati zavisno od monetarnog multiplikatora. a to će bitno utjecati na smanjenje novčane mase. → Ekspanzivna monetarna politika središnje banke snizuje eskontnu i lombardnu stopu ( u Velikoj Britaniji. Kad središnja banka kupuje vrijednosnice natrag. tada se novac ponovno ubacuje u optjecaj. . povećava se iznos novca na računima banaka što utječe i na povećanje novčane mase.) POLITIKA REFINANCIRANJA→ kod koje poslovne banke žele doći do dodatnih sredstava. Iznos novca na računima banaka točno će se povećati za iznos vrijednosnica koje je otkupila središnja banka. možemo ih poistovjetiti sa kamatnom stopom na međubankovnom tržištu. a time i rast investicija i BDP-a. državne obveznice smanjiti će se iznos novca na računima banaka. Kamatna stopa uz koju odobrava kredite poslovnim bankama na temelju zaloga ( kolaterala ) i drugih vrijednosnih papira zove se LOMBARDNA STOPA.ostvariti brzo i zato treba politika na otvorenom tržištu kojom se može brzo korigirati. 4. itd. a time i prinosi. u SAD-u stopa na federalne fondove ). a time i na kamatnu stopu. pa će jedni intenzivniju kupnju vrijednosnica od strane središnje banke shvatiti kao znak ekspanzivnije monetarne politike. Ako središnja banka procjeni da u gospodarstvu postoje inflatorne tendencije ona može povećanim transakcijama utjecati na kratkoročne i dugoročne kamatnjake. direktno ih ne određuje centralna banka. kamatna stopa uz koju prima na eskont mjenicu zove se ESKONTNA STOPA. bankari. Na temelju aktivnosti na otvorenom tržištu oni procjenjuju buduće kretanje cijena i kamatnjaka. Naravno. dodatno povećati svoju likvidnost. ali će prinos ( odnos između kamata i tekuće tržišne cijene ) pasti i obrnuto. b) PROMJENE IZNOSA CIJENA I PRINOSA VRIJEDNOSNICA NA FINANCIJSKIM TRŽIŠTIMA ( državnih obveznica ) → Kupnjom i prodajom vrijednosnica na otvorenom tržištu mijenjaju se i njihove cijene. Ako se. poveća kupnja obveznica porasti će njihove cijene. investitori. Općenito govoreći. nemoguće je predvidjeti sve promjene ekonomskih očekivanja nastalih tim operacijama. npr. u Francuskoj je to interventna kamatna stopa. → Restriktivna monetarna politika središnje banke povisuje eskontnu. sniženja kamatnjaka. a njih budni prate i analiziraju: brokeri. UČINCI POLITIKE NA OTVORENOM TRŽIŠTU a) PROMJENE IZNOSA NOVCA NA RAČUNIMA BANAKA → Ako središnja banka prodaje. Glavni je oblik DISKONTNA POLITIKA→ sastoji se u određivanju i reguliranju kamatne stope uz koju središnja banka prima na eskont mjenicu ili neki drugi vrijednosni papir ( lombardna politika ). jer u tom slučaju ostaje manje novca za multiplikaciju depozita putem kreditne ekspanzije banaka. Drugi će to možda objasniti kao opasnost od rasta inflacije. svi analitičari neće imati iste procjene. tj.

itd. → Savršeni instrument podupiranja neke djelatnost. a negativno na međunarodna kretanja. može ograničiti njihovu kreditnu aktivnost. što se najčešće i radi. udovoljavanje zahtjevu za obveznom rezervom. → Ako se obvezna rezerva smanji. centralna banka tom politikom ne može djelovati. čekovi i sl. → SEKUNDARNE REZERVE LIKVIDNOSTI BANAKA. centralna banka dobiva izvješća poslovnih banaka. a po nižoj stopi na oročene depozite. → Diskontna politika se danas napušta jer zakazuje u uvjetima razvijenog financijskog tržišta. → Banke u pravilu same određuju koje rezerve likvidnosti će držati. Neki sektori koji su se poticali kroz ovu politiku postaju manje profitabilni. pod nadzorom diskontne politike u SAD-u ( postoje i sezonski krediti. ali ako netko nešto lako ostvari prestat će se truditi. → U Hrvatskoj se obračunava i na kunske i na devizne depozite. ne propadaju jer ih se stimulira. ). → Funkcije rezerve likvidnosti su očuvanje stabilnosti bankarskog sustava. npr. Neki sektori koji bi po tržišnom zakonu trebali propasti.) POLITIKA REZERVE LIKVIDNOSTI→ postoje dvije kategorije: → PRIMARNE REZERVE POSLOVNIH BANAKA. Centralna banka najčešće propisuje minimalnu stopu / udio / prosjek nasuprot veličine depozita koje trebaju držati u likvidnom obliku. → Stopa obvezne rezerve može se obračunati ( na sve depozite ili na samo neke ). sastoji se u tome što centralna banka odobravanjem kredita poslovnim bankama želi stimulirati i poticati neku namjenu ( turizam. danas su je zamijenile operacije na otvorenom tržištu. način određivanja visine obvezne rezerve. → Javlja se diskriminacijski efekt. Pozitivno utječe na domaća kretanja. Savršeno funkcionira. → Kvalitativan instrument kontrole kredita. npr. → Da bi izračunala stopu obvezne rezerve središnja banka mora utvrditi: osnovicu za obračun obvezne rezerve. a u SAD-u samo na transakcijske depozite. potraživanja od drugih banaka. po visokoj stopi na depozite po viđenju. to su npr. ako poraste kreditna aktivnost. te nakon što pogleda njihove bilance razmišlja o tome koga će stimulirati.) SELEKTIVNA KREDITNA POLITIKA→ vezana je uz prihvatljivost mjenice. → Pored rezerve likvidnosti postoje i druge obvezne rezerve / pričuve. izvoz i sl. selektivno ponašanje je državni intervencionizam. instrument monetarne politike održava ponudu novca na željenoj razini. mjenice i drugi utrživi vrijednosni papiri. Danas se više ne koristi. održavanje obvezne rezerve. za poljoprivredu ). 5. sredstva položena na račun središnje banke. narušava tržišni duh i tržišne odnose. U SAD-u je ta stopa 3 i 10%. npr. postoji i kvalitativan djelokrug diskontne politike. to je npr. 6. znači da stopa obvezne rezerve pada. obvezne rezerve preduvjet su kreditne ekspanzije i multiplikacije depozita u bankarskom sustavu. koga će centralna banka podupirati kreditima. ako poslovne banke ne izdvajaju te obvezne pričuve centralna banka mora provesti sankcije. → Politika obvezne rezerve u nerazvijenim financijskim tržištima ima veliko značenje ( u Hrvatskoj je ona 19% ) dokaz je u tome da u visini obvezne rezerve nema instrumenata da vode monetarnu politiku.→ Određivanje kamatne stope je kvantitativan djelokrug monetarne politike. manje produktivniji. pitanje . razdoblje izračuna obračunske osnovice. gotovina u blagajni banaka.

tj. → REPO AUKCIJE→ provode se radi kratkoročnog premošćivanja likvidnosti ili sprečavanja pretjerane likvidnosti u bankarskom sustavu. oni moraju prihvatiti njezine preporuke i savjete. Na aukcijama mogu sudjelovati samo domaće banke i štedionice.) POLITIKE OTVORENOG TRŽIŠTA→ postoji težnja ka pravoj politici na otvorenom tržištu.) POLITIKA OBVEZNE REZERVE→ obvezna rezerva iznosi 19%.ukamaćivanja ( renumeracija ) sredstva obvezne rezerve i kazne za neispunjenje odredbi za obveznom rezervom. INSTRUMETNI MONETARNE POLITIKE U HRVATSKOJ → Centralna banka ima iste funkcije kao i prije navedene. → Instrumentarij: 1. Zbog toga za obvezne rezerve središnja banka obračunava kamatu od 2% ( do nedavno je bila 5% ) na dio obvezne pričuve da bi ispravila taj gubitak jalovih sredstava – KAMATNA RENUMERACIJA. daje odobrenje za rad poslovnim bankama koje može i uzeti zbog opravdanih razloga ( loše posluje. → Obračunsko razdoblje traje od prvog do posljednjeg dana kalendarskog mjeseca. daje joj previše interventnih kredita i dr. 7. samim time što ih kontrolira. obračunava se na kunske i devizne depozite.) PREPORUKE I SAVJETI→ pošto centralna banka drži u šaci poslovne banke. ali taj iznos može biti maksimalno 60% od njihove ukupne prosječne obračunate dnevne obvezne rezerve. nego poslovna banka određeni iznos mora držati i na računa za namirenje banaka ( poseban račun obvezne rezerve ). 2. Stopa renumeracija je 2%. centralna banka može predložiti sanaciju poslovne banke. osim na depozite računa i na iznose vrijednosnih papira u stranoj i u domaćoj valuti osim na vlasničke vrijednosne papire dotičnih poslovnih banaka. ali sve mora biti iz opravdanih razloga. smijeniti rukovodstvo. imenovati privremenog upravitelja. prevelike rizike uzima. ali to nije ukupan iznos. ). daje kredite. → Tako banke ostaju bez dijela svojih sredstava koja bi inače mogle plasirati ( jalova sredstva ). ali to nije ukupan iznos. Centralna banka ima odnedavno i funkciju nadzora i reguliranja platnog prometa. Banke na aukcijama nude kamatne stope i nominalne iznose zapisa koje žele prodati . nego poslovna banka određeni iznos mora držati i na računa za namirenje banaka ( poseban račun obvezne rezerve ). Na sve vrste depozita poslovna banka mora izdvojiti obveznu rezervu. a razdoblje održavanja od osmog dana tekućeg mjeseca do sedmog dana slijedećeg mjeseca. → Ovdje isto vrijedi da se obvezne rezerve čuvaju u minimalnom iznosu od 40% na računu obvezne rezerve kod centralne banke. izvore sredstava domaćih banaka. Osnovicu za obračun obveznih rezervi čine prosječna dnevna stanja kunskih i deviznih izvora sredstava u jednom obračunskom razdoblju. vodi im račune. → Kunski i devizni dio obvezne rezerve izračunava se posebno ( kunski dio ulazi u primarni novac ). ali taj iznos može biti maksimalno 60% od njihove ukupne prosječne obračunate dnevne obvezne rezerve. štedionica i podružnica stranih poslovnih banaka. → Obvezne rezerve izdvajaju se na poseban račun obvezne rezerve kod centralne banke i to u minimalnom iznosu od 40%.

→ DEVIZNI SWAP ( zamjena )→ mijenjanje deviznih potraživanja. vrijednosnih papira. → Pristup deviznim aukcijama imaju isključivo banke velikih ovlaštenja. Najduži rok je 6 mjeseci. a one također imaju i pristup transakcijama deviznog swapa u svrhu / radi premošćenja kratkoročne nelikvidnosti. → Krediti za likvidnost se odobravaju u zalog zlata.) KRATKOROČNI KREDITI ZA LIKVIDNOST→ Kratkoročne kredite za likvidnost centralna banka odobrava solventnim bankama u slučaju kratkoročnih likvidnosnih poteškoća. → Blagajnički zapisi nomirani su u kunama. a čiji je rok dospijeća manji od 2 godine i sl. Banke odobravaju relombardne kredite. u istom razdoblju kupuje i prodaje ponuđene devize. 182 i 364 dana. mjenica. 70 i 105 dana na aukcijama koje se održavaju srijedom svakih 5 tjedana. te trezorski zapisi ministarstva financija. tj. → Lombardne kredite poslovne banke mogu koristi jednom mjesečno u intervalu od maksimalno 15 radnih dana. kao kolateral za dobivanje lombardnog kredita može služiti i 50%-tni iznos blagajničkih i trezorskih zapisa u portfelju poslovne banke.) ESKONTNA STOPA→ eskontna stopa iznosi 5.9% ( nemamo pravu diskontnu politiku ). → Vrijednosni papiri kojima se trguje ( na otvorenom tržištu. → Umjesto eskontne stope najvažniju kamatnu stopu predstavlja lombardna stopa. npr. novca. a središnja banka izabire najpovoljnije ponude.i onda centralna banka izabire najprihvatljiviju ponudu. deviznih potraživanja. katkada središnja banka provodi obostrane aukcije. $ ili sl. Blagajnički zapisi nominirani u € ili $ prodaju se uz rok dospijeća od 63. 4. a katkada provodi jednostrane. 91. Poslovna banka može dobiti lombardni kredit u visini kolaterala od 30% vrijednosti blagajničkih zapisa upisanih u stranoj valuti ( €. pa samo kupuje ili samo prodaje devize. ). u slučaju da banka koristi kredit na rok od 3 mjeseca primjenjuje se kamatna stopa za 1 postotni bod veća od lombardne stope. prodaju se uz rokove dospijeća od 35. jer se uz nju ne odobrava nikakva reeskontna politika. maksimalni rok dospijeća tih kredita je 6 mjeseci.5 postotnih bodova veća od lombardne stope. obveznice za koje garantira RH. Eskontna stopa ne služi ničemu. iz te ( bazne ) kamatne stope vidljivo je kako je monetarna politika super ekspanzivna. plemenitih metala. a konkretni rok dospijeća određuje guverner HNB-e i Savjet HNB-e. zadužnice obveznica u domaćoj i stranoj valuti. → Banke kod tih aukcija nude tečaj i iznose deviza koje nude. strane valute. Kada centralna banka jednom prihvati ponudu. a lombardne kredite poslovne banke dobivaju od HNB-e u zalog vrijednosnica i kolaterala. → Lombardna kamatna stopa iznosi 10%. potvrda o depozitu. → Kamatna stopa na ovaj oblik kredita je 0.) DEVIZNE AUKCIJE→ Središnja banka također provodi i devizne aukcije radi očuvanja stabilnosti deviznog tečaja domaće valute i očuvanja likvidnosti u zemlji i prema inozemstvu. poslovna banka više ne može odustati. na aukcijama ) su blagajnički zapisi HNB-e nominirani u kunama ili stranoj valuti ( € ili $ ). za rokom dospijeća od 5 dana za devizno potraživanje sa rokom dospijeća od . na aukcijama koje se održavaju svakog petka. 3. 5.

jedan subjekt očekuje rast kamatne stope. ne mogu smatrati ograničenim depozitima jer se po volji vlasnika mogu svakog trenutka pretvoriti u sredstva plaćanja i prometa. . tj. jer predstavljaju kupovnu snagu kojom se njihovi vlasnici koriste i mogu uvijek koristiti u svrhu kupovine i plaćanja. Quasinovac je dakle kategorija novčanih sredstava koja ima izvjesna obilježja depozitnog novca. M2 (M1+quasi novac). Novčani opticaj pri tom pokazuje opseg cirkulacije određenog perioda. na zahtjev. smatramo novcem. Ovisi o očekivanjima. a drugi pad. dakle sredstva odnosno depozite plative po viđenju. i sl. Takva sredstva na računima. a sa šireg financijskog aspekta promatramo još i obveznice s rokom do jedne godine. a ne funkciji prometa. Kretanje novčane mase pokazuje promjene u masi i strukturi prometnih i platežnih sredstava. postoji i treća kategorija likvidnosti. M3 (M2 + ostala likvidna sredstva). bankarski čekovi i slični instrumenti plaćanja. Pri neizmjernoj brzini opticaja. Na takav način konstituirana su tri monetarna pojma i agregata: M1 (obuhvaća novčanu masu). a druga “quasi novac”. Štedni depoziti bez roka najtipičniji su predstavnik quasi-novca. i  depozitni novac u koji ulaze: novačan sredstva nebankarskih sektora na žiro-računima i sličnim računima koji služe za plaćanje.10 dana. novčani opticaj je to veći što je veća novčana masa. Najveći dio prometa danas se i obavlja upravo pomoću depozitnog novca. a pri neizmjernoj novčanoj masi što je veća brzina cirkulacije. Međutim uz pjam novčane mase susrećemo se i s pojmom “novčana cirkulacija” odnosno “novčani opticaj”. I tada onaj subjekt koji očekuje rast će se pokušavati riješiti svih dugova sa fleksibilnom kamatnom stopom i potraživanja sa fiksnom kamatnom stopom. Pored novčane mase i likvidnih novčanih sredstava koja nazivamo quasi-novcem. npr. pa ga stoga i moramo ubrajati u novačni opticaj. Ali isto tako oni se ne mogu izjednačiti s depozitima koji ulaze u novčanu masu jer su to sredstva namijenjena funkciji štednje. QUASI-NOVAC Quasi-novac je monetarni termin novijeg vremena koji označuje novčana sredstva koja ne obavljaju funkciju prometnog sredstva. koji je u toku najnovijeg razvoja potisnuo ostale zamjenike novca i postao njegov najznačajniji zamjenik. dok prva nosi naziv “novčana masa”. a to su ograničeni depoziti. depozitnim novcem smatramo slobodna i stalno raspoloživa sredstva na računima kod banaka. a to je funkcija prometnog i platežnog sredstva. NOVČANA MASA Pod novčanom masom razumijeva se količina novca koja u određenom momentu postoji. Funkcija koju depozitni novac obavlja je bitna. Prema sadašnjoj definiciji novčana masa obuhvaća:  gotov novac (novčanice i kovani novac) u opticaju izvan banaka i pošta. sredstava na zbirnim računima budžeta i fondova. Ta treća kategorija likvidnosti naziva se “ostala likvidna sredstva”. Oni se za razliku od oročenih štednih depozita. DEPOZITNI NOVAC Depozitni novac je suvremeni oblik novčanog surogata. bez obzira na to da li su nastala pologom ili odobravanjem kredita. Novac je složena društvena ekonomska kategorija koja u obavljanju jedne od svojih najznačajnijih funkcija – funkcije prometnog i platežnog sredstva – vrlo često mijenjala svoje oblike egzistencije. ili devizno potraživanje sa fiksnom kamatnom stopom mijenjamo za devizno potraživanje sa fleksibilnom kamatnom stopom. To je onaj dio novčanih sredstava koji je po svojim karakteristikama takav da je sporno da li ga treba ili ne uključiti u novčanu masu. a onaj subjekt koji očekuje pad kamatne stope pokušati će povećati dugove s fiksnom kamatnom stopom i potraživanja sa fluktuirajućom kamatnom stopom. NOVAC Novac je zakonsko i definitivno sredstvo plaćanja. što znači da je on jednak novčanoj masi pomnoženoj koeficijentom brzine opticaja. zatim oročeni depoziti do jedne godine. ali se svakog časa mogu pretvoriti u prometno sredstvo.

monetarni volumen ne obuhvaća nelikvidna novčana sredstva kao što su blokirani depoziti i oročeni depoziti s rokom dužim od jedne godine. prije ili kasnije. pa je zbog toga široko . Sve te promjene mogu se dešavati bez promjena u veličini samog monetarnog volumena. Za razliku od monetarnog potencijala. Različiti uzroci. tako da ju je teško. a zatim zavisno od njene relativne veličine u odnosu na inflaciju u drugim zemljama – do iscrpljivanja nacionalnih izvora deviza. ratne inflacije. Kategorizacija je izvršena sa stanovišta likvidnosti počevši od najlikvidnijih i najpokretljivijih kategorija koje ulaze u novčanu masu.Pored navedenih triju kategorija tzv. Prvu je čak jednostavno i objasniti. pod tim pojmom razumijeva se proces samopodržavanog. također se lako može objasniti uzrocima koji su izazvali taj inflatorni šok strahovitih razmjera. Raznovrsnost gospodarskih struktura. Veoma jednostavno objašnjenje da je inflacija stanje u kojem “mnog o novca ide u lov za malenom količinom robe” – a koje najčešće služi kao školsko. gotovo i nemoguće generalno definirati. quasi-novac. U novim prilikama kontinualnog rasta cijena. oročeni depoziti s rokom dužim od jedne godine i depoziti međunarodnih financijskih organizacija kod centralne banke. pogoršanja devizne bilance i tečaja nacionlne valute i poremećaja na tržištu koji otežava kontinualno funkcioniranje gospodarstva. nalaze svoju podlogu i teorijsko objašnjenje u kvantitativnoj teoriji vrijednosti novca. likvidnih sredstava postoji i četvrta kategorija novčanih sredstava. Tako da se može tvrditi da je to veoma kompleksna i heterogena gospodarska pojava koja se. Monetarni potencijal je širi pojam od monetarnog volumena. Ova četvrta kategorija novčanih sredstava nosi naziv “nelikvidna sredstva”. Dalmera 1864 godine: “Velika financijska obmana ili približavanje financijske eksplozije”. Novčana masa 2. Ostala likvidna sredstva 4. nikad ne pojavljuje dva puta na isti način. političkih poremećaja i sukoba i time izazvanog nereda koji se pretvara u kaos. likvidna novčana sredstva: 1. novac (novčana masa). različite prilike i različiti intenzitet pojave nameću i različita sredstva brobe protiv nje. kao se čini. pošto se stimulativni efekti rasta cijene iskoriste. Međutim inflaciju kao ekonomsku pojavu veoma različitog intenziteta – od neprimjetnih razmjera inflacije koja puzi i razvija se kao blag proces s težnom da se ubrza pa do otvorene i snažne inflacije – nemoguće je jedinstveno objasniti starim šablonama. inflatio – nadimanje) kao pojam upotrijebljen je prvi put u Americi u doba graađnskog rata i to u knjizi A. Hiperinflacija razlikuje se. STRUKTURA UKUPNIH NOVČANIH SREDSTAVA PREMA KRITERIJU LIKVIDNOSTI Ukupna novčana sredstva nacionalne ekonomije svrstanasu u četiri kategorije: 1. a ona su vrlo česta. UZROCI I POSLJEDICE Inflacija (lat. pa i novčanog opticaja u narednom periodu. Quasi-novac 3. inflacija koja se brzo razvija. dovodi do opadanja životnog standarda većine stanovništva. a različitim uzrocima izazvanog rasta icjena koji postepeno. kao što se i quasi-novac ili ograničeni depoziti prelijevaju u novčanu masu. a ono je karatkteristično za suvremenost. a to su depoziti čije je trošenje za njihove vlasnik zabranjeno (blokirana sredstva). Čisto monetarna objašnjenja inflacije. a završivši onim novčanim sredstvima koja su za njihove izvorne vlasnike odnosno depozitore nepokretna i nelikvidna. Novac iz opticaja prelijeva se u štednju (quasi-novac) ili čak u nelikvidna sredstva. ostala likvidna sredstva (ograničeni depoziti i depoziti s rokom kraćim od jedne godine). Takve su npr. izaziva nove poremećaje u raspodjeli i pothranjuje sam sebe. popularno objašnjenje inflacije – u potpunosti se osniva na kvantitativnoj teoriji. Takvo je shvaćanje široko rasprostranjeno. i jednim te istim spletom uzroka objasniti. političkih prilika i ekonomsko-političkih koncepcija uvjetuje da se inflacija veoma različito ispoljava. 3. Ukupna novčana sredstva predstavljaju monetarni potencijal. Galopirajuća inflacija. a u vezi s poplavom papirnih “greenbacksa” kojima su se prepunili – naduli – kanali novčanog opticaja. Od tada se on koristi za proces koji karatkterizira rast cijena. 2. Novčana sredstva neprestano struje i prelijevaju se iz jedne kategorije u drugu. Naziv monetarni potencijal prikladan je jer upravo ukupnost tih sredstava uz ostale jednake uvjete determinira potencijalnu veličinu monetarnih kretanja. Nelikvidna sredstva. Ona je posljedica najčešće. Prema tome monetarni volumen obuhvaća tri kategorije tzv. INFLACIJA. od procesa sekundarne inflacije kao popratne puzajuće pojave koja prati gospodarski razvoj niza zemalja.

obrnuto je proporcionalan brzini opticaja novcca k=1/V M=k*Y Cijene su direktno zavisne od količine nova u opticaju. cijene će biti niže što se više povećava Q.brzina gotovog novca. KEMBIDŽSKA FORMULACIJA KVANTITATIVNE TEORIJE POTRAŽNJE ZA NOVCEM Predstavnici: MARSHALL. P.ponuda novca.rasprostranjeno i vjerovanje da se inflacija može veoma jednostavno svladati smanjenjema količine novca. RICARDO uvodi u tu teoriju RADNU TEORIJU VRIJEDNOSTI vrijednost plemenitih metala i robe ovisi o količini rada koje je bilo potrebno da se dobro proizvede. potražnja novca). On poistovjećuje zakonitost zlatnog standarda s papirnom valutom. On je uvijek sredstvo formiranja raznovrsnih rezervi. Na cijene najviše utječe odnos između ukupnog dohotka i dijela dohotka zadržanog u novcu. tada je uočljivo da korisnost cijele mase dobara kojase tako upotrebljava. PANTELEONIJ.masa transakcije (tj. Walras je također izradio jednadžbu vrijednosti novca u formi: Q’a = PB (Q’a.depozitni novac. HAWTREY MARSHALL kaže da se novac ne drži samo zbog novca nego zbog njegove kupovne moći. Upravo tu i jest složenost enigme. izražena formulom: V=m / qr (m. ukupna vrijednost novčane sume. Q-trgovački volumen) Iz jednadžbe proizlazi da će cijene biti to više što je veća količina naovca u opticaju ili što je veća brzina njegova opticaja. Glavni predstavnici su HUME i RICARDO. bit će konstantna. ROBERTSON. “mnogo novca ide u lov za postojećom količinom robe”. Fisher je u povijest ekonomske misli ušao kao tvorac matematičke varijante kvantitativne teorije novca. MV= pq + p’q’ + p’’q’’. objavio svoj poznati rad “The Purchising Power of Money”. pa i ključ rješenja.jedan dio dohotka se uvijek zadržava u nenovčanom obliku. FISHEROVA FORMULACIJA KVANTITATIVNE TEORIJE NOVCA Svoju slavu stekla je kvantitativna teorija tek s Irwingom FISHEROM koji je god. B-prosjek cijena. On tu formulu dalje razrađuje uvodeći i depozitni novac. V. P-količina robe).količina A koja služi kao novac. HUME kaže ako količina novca u opticaju poveča za 2 puta da će se u istom omjeru povećati razina cijena u gospodarstvu. pri pretpostavci stabilnosti količine novca i brzine opticaja.. Taj odnos zavisi o brzini opticaja novca. Fisher je pokušao kvantitativnoj teoriji novca dati egzaktniji izled i iskoristiti je kao model i metodu analize potrebne zapraktičnu ekonomsko-političku djelatnost. koja je produkt količine novca q i brzine opticaja r). vrijednost sume novčanih jedinica. PRIMITIVNA FAZA U RAZVOJU KVANTITATIVNE TEORIJE POTRAŽNJE ZA NOVCEM Čista monetarna teorija objašnjava rast cijena kao posljedicu povečanja novca u opticaju. ako se Q pretpostavi kao stalan i obratno. dakle. nikad ne varira. Vrijednost jedinice novca bit će.razina cijena. ili točnije da su c=fN/R). Marshall je ušao u povijest po KOEFICIJENTU OPTICAJA. te ona konačno dobiva ovaj oblik: MV + M’V’ =PQ (M-gotov novac. Polazeći od prometa znakova vrijednosti (po njemu je novac samo posrednik u razmjeni). a odatle MV=PQ Ta nam jednadžba pokazuje da se cijene mijenjaju u direktnoj zavisnosti od M i V i obratno od Q u slučaju da samo jedna od promatranih veličina variara. bila ona velika ili mala. KEYNES. Novac bez obzira na to kakav bio nije nikada samo posrednik u razmjeni. qr. tj. WALRAS osnivač lozanske škole političke ekonomije i jedan od prvih istaknutih predstavnika matematskog smjera u političkoj ekonomiji.. sredstvo štednje i akumulacije. KEYNES n=p(k+rk’) k-mogućnost potrošnje pomoću zadržane gotovine k’-mogućnost potrošnje pomoću novčanih sredstava u bankama . a ta je da novac nema i ne može imati nikakvu drugu ulogu osim uloge posrednika u razmjeni. a da ostale stoje nepromijenjene. Polazeći od kvantitativne teorije novca i razrađujući tezu da su cijene funckija novca (c=fN. Uvodi u razmatranje dohodak. M’. Ta je varijanta čak ispravnija od Fisherove jer je dana u jednu značajnu pretpostavku. Na kraju ipak zaključuje da na cijene roba presudno utječe količina novca u opticaju. on kaže: “Ako pretpostavimo jedno dobro samo kao posrednika u razmjeni. PRIGOU. 1911.. Fisher razvija ovu jednadžbu razmjene.

Svaki građanin odlučuje koji dio imovine će držati u obliku novca. prirodni kamatnjak (onaj kamatnjak kod kojeg su ponuda ušteđenih realnih dobara i potražnja tih dobara za investiciju sasvim jednake). dolazi do porasta. Kod cijene p 1 postoji deflatorni jaz: O1>D1. Razlikuje pet vrsta imovine: novac. bilo drugačijom upotrebom suvišnog dohotka. e’=neto-produkt. a na tržištu novca LM krivuljom. Ohlin. rd-od dionica. rezultatog povećanja. w. s-dio dohotka koji se ne troši. potražnja za robom. w.rb-zarada od obveznica. Ponuda i potražnja same će se izjednačiti bilo porastom cijena. Kod cijene p0. ako količini robe koja je ponuđena odgovara data količina novca na tržištu. Ako je ponuda robe Q neizmjenjena tada će. Q-ponuda robe. 1/P*dP/dt. Obratno kod cijene p2 imamo O2<D2. Ravnotežu na tržištu roba prikazujemo IS krivuljom.Y. pa zatim mnogi švedski ekonomisti svjetskog glasa kao Davidson. odnosno pada cijena. tj. dionice. Lindahl.r-odnos kreiranih novčanih sredtava i gotovine koja ih pokriva – stopa rezervi likvidnosti. U radovima praktičnog karaktera primjenjivale su se dvije metode procjene inflatornog jaza. To tumačenje proizlazi iz Wicksellove teorije po kojoj je dio ukupnog nacionalnog dohotka koji nije ušteđen uvijek jednak količini dobara potrošnje pomnoženoj s nivoom cijena.. FRIEDMAN je empirijski pokazao da je potražnja novca stabilna. ŠVEDSKI TEORETIČARI Švedska škola je neka vrsta pionira teorije inflatornog jaza. E(1-s)=PQ. REFORMULIRANA KVANTITATIVNA TEORIJA POTRAŽNJE ZA NOVCEM Ona pravi razliku između aktivnog i neaktivnog novca. Glavni kriterij kako će strukturirati svoju imovinu je MAKSIMALNA KORISNOST.u) Friedman tvrdi da gospodarstvo ima ugrađene mehanizme uravnoteženja na dugi rok. Njegov je doprinos u tome da je danas aktualna friedmanova teorija (reformulirana). inagurirao razradu problema monetarne ravnoteže. Postoji razlika između transmisijskog i špekulativnog novca. a s druge strane na tržištu novca tj.rd. Oni su razrađivali ideje svog prethodnika. Po Myrdalu. Inflatorni jaz pojavljuje se kao posljedica takva porasta globalne potražnje koji ne prati odgovarajući porast globalne ponude. Kad je kamatnjak ispod prirodnog. Myrdal. Najednostavniji oblici. razlika među njima predstavlja deflatorni jaz (O1-D1=deflatorni jaz). IS=LM.. Myrdal pokušava objasniti kamatnjak kako bi se mogao izračunati. modela inflatornog jaza ovako se tumače: ako se između raspoloživog dohotka (ukupna potražnja) i ukupne ponude pojavi nesklad – jaz. Odnos između dohotka i imovine uspostavlja se kamatnom stopom w=Y/r (w-veličina imovine) M=f(P. što je veća potražnja za robom i cijene biti veće P=. MODEL INFLATORNOG JAZA Smatra se da se “teorije” inflatornog jaza u mnogome naslanjaju na shvaćanje Wicksellove monetarne ravnoteže i kasnije Keynesove ideje. MYRDAL najpoznatiji predstavnik švedske škole ide najdalje u razradi ideje svoga učitelja. Njen predstavnik je WICKSELL koji je. On je detaljnije razložio strukturu imovine. fizička dobra. prirodni kamatnjak je randman realnog kapitala. HICKS-HANSEOV DIJAGRAM Ravnoteža u ekonomiji se uspostavlja s jedne strane na tržištu roba. jer kao suviše apstraktan ne vodi računa o mnogobrojnim faktorima koji tu imaju svoj utjecaj. P-razina cijena. ponuda i potražnja su uravnotežene. koji u dionicama. utječe na povećanje zaliha i dovodi do smanjenja ponude Q. E(1-s)-potrošnja. u dinamičkom gospodarstvu treba voditi brigu o promjenama i praviti kalkulaciju ex ante) i drugo. radni kapital pojedinca. a to je odnos netoprodukta u toku perioda i vrijednosti koju je kapital imao na početku y’l=e’/e’l . obveznice. gdje je E-raspoloživi dohodak.u-sklonost držanja određene strukture imovine) M=f(P. Prvi način procjene sastoji se u uspoređivanju predviđenih globalnih rashoda i predviđene globalne proizvodnje. U teorijama cijna taj je modela davan uz mnoštvo ograničenja i napomena. On smatra da je slabost Wicksellove teorije prvo što ne uzima u obzir predviđanja (smatra da su ex post kalkulacije točne samo za statičko gospodarstvo. dok drugi uzima u obzir samo rashode za potrošna dobra i predviđenu proizvodnju potrošnih dobara.Y. biti će povećanje opće razine cijena. Eric LINDAHL u svojim STUDIJAM O NOVCU daje vrlo interesantnu jednadžbu. . y’l=randman realnog kapital. investicije premašuju štednju i zato se potražnja povećava u odnosu prema ponudi. 1/P*dP/dt – funkcija opće promjene razine cijen.rt. te postoji inflatorni jaz koji vodi do porasta cijena. Pad kamatne stope povećava dohodak (E) dok u prvo vrijeme zbog sniženih kamata. G. što se služi nizmjerljivim veličinama. e’l=vrijednost kapitala.

L=k(Y)+l(r) M=k(Y)+l(r) 1. te o karakteru tih poslova ovisi čitava njezina kreditna djelatnost po opsegu i vrsti. Osim tih poslova ima još tzv. Ekspanzivna monetarna politika. ali ne i do porasta kamatne stope. obligacija itd. Keynes je naglašavao da treba stimulirati državnu potrošnju jer da investicije tj. To su u prvom redu komercijalne banke i štedionice. a time dovodi do povećanja ne samo dohotka nego i kamatne stope. Potrošnja zavisi od visine nacionalnog dohotka. aktivni su oni u kojima se banka javlja u ulozi vjerovnika.Ravnoteža na tržištu roba se uspostavlja kada su investicije=štednji. što se lančano pozitivno odražava na graničnu efikasnost investicija. Investicije zavise od kamatne stope I=I(c). S=Y-C. C=C(Y). Štednja je onaj dio dohotka koji preostane nakon osobne potrošnje. Ekspanzivna monetarna politika = politika jeftinog novca. Dugoročni bankarski poslovi također se dijele na aktivne i pasivne. stoga djeluje na investicije negativno. ŠPEKULATIVNA POTRAŽNJA za novcem funkcija kamatne stope. PASIVNI KRATKOROČNI POSLOVI Za bankarstvo su bitni pasivni poslovi jer preko njih ona prikupljaju sredstva za svoj rad. OSNOVNI KOMERCIJALNO-BANKARSKI POSLOVI Ovdje je riječ o onim bankarskim poslovima koje obavljaju banke u užem smislu riječi. Dugoročna sredstva se prikupljaju na tržištu kapitala u pravilu emitiranjem vrijednosnih papira: dionica. Ako kamatna stopa poraste biti će manje investicije i obratno I(r)=Y-C(Y). a obično između emisione banke i kreditne banke. To je operacija što je vrši neka banka kada mjenice iz svog portfelja (ili . opseg investicija i proizvodnje. obuhvaćaju poslove u kojima banka igra ulogu komisionara. Danas je uobičajeno da se bankarski poslovi svrstavaju u pasivne. građevinski kredit. čekovni i žiro depoziti Reeskont je kratkoročna pasivna operacija koja se vrši između dvije banke. gura liniju LM udesno i time dovodi do povećanja dohotka. Najvažniji pasivni kratkoročni poslovi su depozitni poslovi kojima se prikupljaju slobodna sredstva gospodarstva. aktivne i neutralne. već do njezina pada. investicijski. štednja umrtvljuje gospodarsku aktivnost. pojedinaca i države. vlastitih poslova koje banka obavlja za vlastiti račun. Ta se sredstva koriste za dugoročno kreditiranje u različitim oblicima kao što su hipotekrani kredit. pri čemu se ona ne pojavljuje ni kao dužnik ni kao vjerovnik. a to su depozitno-kreditne institucije. TRANSAKCIJSKA POTRAŽNJA za novcem je funkcija nacionalnog dohotka. Isto tako to su depozitno-kreditni departmani univerzalnih banaka jer i ove isto kao i komercijalne banke na osnovi depozita odobravaju krediti i time stvaraju depozitni novac. industrijski kredit itd. založnica. dok je 2. novčani polozi. Pasivni su poslovi oni pomoću kojih banka dolazi do sredstava dakle gdje se ona javlja kao dužnik. Potražnja za novcem postoji iz više motiva L=M. I=S. Ravnoteža na tržištu novca postoji kada je ponuda novca M jednaka potražnji za novcem L. U takve se depozitne poslove ubrajaju: -ulozi na štednju. Neutralni poslovi koje se još nazivaju indiferentni ili komisionarski. Ekspanzivna buđetska politika gura udesno liniju IS.

koji je može eskontirati ili prodati na burzi i time bez čekanja doći do naplate za otrpremljenu robu. Među najvažnije aktivne kratkoročne poslove spadaju: Kontokorentni kredit tj. s tom razlikom što predmet relombarda nije mjenica već drugi vrijednosni papiri. kredit po tekućem računu. On je vrlo popularan s obzirom na pogodnosti koje pruža i banci i klijentu. Osim navedenih poslova ima još mnoštvo drugih od kojih su neki čisto komisioni (posrednički)i za njih banka naplaćuje određenu proviziju. To je vrsta kredita koji banka odobrava korisniku preko njegova tekućeg računa. te korisnik realizira svoje pravo izdajući banci nalog. Na osnovi njih ona naplaćuje kamate. Akceptiranjem ona postaje glavni mjenični dužnik. Rambursni kredit koji se primjenjuje u prekomorskoj trgovini. a time i kreditne sposobnosti. To je jedan od najstarijih. One su oragan koji je odgovoran za provođenje monetarne politike i stabilnosti novca. Prema tome. a uz to omogućuje elestičnu i racionalnu upotrebu kredita prema stvarnim periodičnim potrebama. Relombard je posao sličan reeskontu. Iako mu je u posljednje vrijeme značenje opalo. Bankama ovaj posao donosi najveći i najstabilniji posao. a dugo vrijeme i najvažnijih poslova kreditnih banaka. eskontira kod emisione banke. Naziva se još dokumentarnim kreditom ili kreditnim pismom. One time utječu na opću razinu likvidnosti . Klijentu smanjuje blagajničko poslovanje. omogućuje mu uključivanje u bezgotovinski platni promet. u tom poslu dužnik je uvoznik prema banci koja je akceptirala. Treći s prednjim povezani je u tome što su one kao institucija ”last resort” kreditni oslonac bankarskom sustvu i regulator njegove likvnosti. Izdavanje certifikata o depozitu i blagajničkih zapisa također spad u kratkoročne pasivne operacije. Za akcept banka naplačuje određenu proviziju.slične papire koji služe kao pokriće odobrenih kredita). kredit na osnovi mjenice. Eskontni kredit tj. Relombardom banka dolazi do zajma. Lombard kredit na osnovi zaloga pokretnih stvari ili vrijednosnih papira Akceptni kredit. a neki su vlastiti. EMISIONA BANKA One su od država ovlaštena ustanova koja emitira novčanice koje su oficijelni novac dotične zemlje. AKTIVNI KRATKOROČNI POSLOVI Kod ovih poslova banka se pojavljuje kao vjerovnik. Sastoji se u tome da banka za račun kupca (uvoznika) akceptira mjenicu koju je ispostavio prodavač (izvoznik). Njihovom emisijom prikupljaju se određena sredstva kojima se banke koriste u kreditne svrhe. To je kredit koji banka daje akceptirajući mjenicu svoga komitenta da bi se ona brže realizirala. Akceptirana mjenica dostavlja se izvozniku. Taj kredit je danas najvažnija vrsta kratkoročnog kreditiranja.

već prema uvjetima na tržištu centralna banka nastoji utjecati na ponudu i potražnju za novcem.. čime se utječe i na kamatnu stopu. One su privilegirane bankarske ustanove koje imaju privilegij i monopol izdavanje novca. Njima rukovode ljudi koji su manje ili više tijesno povezani s ostalim organima vlade. uračunavši tu i odgovornost za vrijednost domaćeg novca i utjecaj novčanokreditne politike na gospodarski život.gospodarstva. One moraju imati specijalnu vezu s komercijalnim bankama kako bi mogle djelovati na njih u izvrešenju vladine ekonomske politike. osiguranje dovoljnih rezerva svjetskih pltnežnih sredstava. One ne postoje da bi osigurale maksimalan profit. drugih banaka. funkcije povezane s reguliranjem novčane cirkulacije tj. platnog prometa i njegovom likvidnošću 2. Osnova karakteristika aktivnih poslova emisione banke je kreditiranje na kratki rok. Suprotno tome snižavanjem diskontne stope povećava se potražnja novčanih sredstava u uvjetima nedovoljne gospodarske aktivnosti. 1. Promjenama u visini diskontne stope. Podizanjem diskontne stope stvaraju se nepovoljni uvjeti za refinanciranje banka. One su ustanove javnopravnog karaktera koje vrše složenu i veoma odgovornu društvenu službu koja se sastoji u reguliranju novčanog i kreditnog opticaja. ali ne time što emitiraju veću ili manju masu gotovog novca nego što kreiraju i reguliraju potraživanja bankarskog sustava prema samoj sebi. Jedno od najznačajnijih takvih tržišta je tržište državnih vrijednosnih papira na kojem dotična država . INSTRUMENTI MONETARNO-KREDITNE POLITIKE DISKONTNA POLITIKA Diskontna je stopa u stvari kamatna stopa po kojoj centralna banka prima od poslovnih banaka na eskont (tj reeskont) robne mjenice ili druge vrijednosne papire. Pod tim se podrazumijeva i određivanje ostalih uvjeta reeskonta kao što su uvjeti reeskonta u pogledu rokova i kvalitete papira koji se reeskontira. Dugoročne su im operacije u pravilu zabranjene.. Funkcije. Podizanje diskontne stope primjenjuje se u pravilu kada se na tržištu osjeća suvišak novčanih sredstava i poremećaj ravnoteže u smjeru inflacije. funkcije povezane s međunarodnim platnim prometom kao što je briga za međunarodnu vezanost domaćeg novca i likvidnost platne bilance tj. pa prema tome i na interes za potražnjom kredita. riječ je o reguliranju kreditne aktivnosti bankarskog sustava s potrebama gospodarskog života pri čemu se onemogućuje neobuzdana ekspanzija kreditnog novca i 3. funkcije povezane s reguliranjem poslova kreditno sustava tj. POLITIKA OTVORENOG TRŽIŠTA Pojam otvoreno tržište se odnosi na tržište novca koje je utemeljeno na impersonalnoj osnovi.

te ih po stupnju likvidnosti djelimo na primarne i sekundarne. Provodi se bez velike buke. u dopunjavanju mjera kvantitativne kontrole već i u tome da se određenom kreditnom orijentacijom potpomognu postojeća nastojanja ekonomske politike. Ta sredstva predstavljaju rezerve likvidnosti. a posredno veliki institucionali investitori. tj obratno ona se smanjuje kada se dođe do zaključka da kreditnu aktivnost banaka treba podržati. Obvezne rezerve se određuju kao stopa u odnosu na pojedine depozite u bankama s tim da ih se mora položiti na račun kod centralne banke čime se ograničava kreditna ekspanzija pa kada se ocjeni da je ona prevelika podiže se stopa obvezne rezerve (period inflacije). gotovinska sredstva (kao čekovi) U sekundarne rezerve ubrajamo još i onu najlikvidniju aktivu banaka koja nije ušla u primarne rezerve npr. a to su u pravilu velike banke.. sredstva položena kod centralne banke. SELEKTIVNA KREDITNA POLITIKA To je kvalitativna kontrola.posredstvom svog agenta. Ali smisao te politike nije samo u tome da se osigura likvidnost i sigurnost sredstava tj. odnosno pokrića određenog plasmana određenim izvorima. a to je obično centralna banka plasira svoje raznovrsne obveznice kako bi na taj način osigurala sredstva za financiranje manjka u svom proračunu prihoda i rashoda. ZMIJA U TUNELU Praksa zapadnoeuropskih plivajućih tečajeva popularno zvana “kretanje zmije u tunelu” bitno se razlikuje od apsolutnih . Ako centralna banka misli da je potrebno zaustaviti ekspanziju tada ona prodaje na tržištu državne papire i tako utječe na fondove banaka koje su prisiljene smanjiti svoje kredite. potraživanja osltih banaka. Prema tome ta se kvalitativna kreditna politika ne svodi samo na kontrolu likvidnosti banksarskim plasmana i kontrolu likvidnosti kredita već prvenstveno na namjenu kredita i određivanje gospodarskih interesnih namjena i na korištenje kredita. Primarne su rezerve: gotovina u blagajnama. POLITIKA REZERVI LIKVIDNOST Svaka banka da bi mogla udovoljavati svojim obvezama za isplatu u gotovu mora držati jedan dio sredstava u likvidnoj formi. tj. Ovime je moguće utjecati na gospodarksu aktivnost tržišta. mjenice i druge vrijednosne papire s rokom dospjeća do jedne godine ako su tržišne kvalitete. Plasman tih državnih vrijednosnih papira vrši se aukciojm na kojoj kao kupci sudjeluju ovlašteni primarni dileri. kontrola upotrebe određenih sredstava kao i kontrola likvidnosti banaka. Kao rezerve likvidnosti služe različiti djelovi aktive. Ako se žele pojačati poslovi tada se pristupi kupovanju državnih papira i na tržište ubacuje nova kupovna snaga.

ako se u jednom trenutku njemačka marka popne s dna tunela na njegov vrh. a izražava se deprecijacijom i aprecijacijom domaće valute. Ako istovremeno franak padne s vrha tunela do svog dna. no takvom fiksnom tečaju koji je bitno različit od fiksnog tečaja u ortodoksnom smislu tj.5%. da snize granice fluktuacije između najvišeg i najnižeg deviznog tečaja među svojim valutama. centralne banke na zahtjev Savjeta ministra EZ složile da smanje razliku tj. zakonom potvrdi takva razina (precjenjena) intervalutarna vrijednost domaće valute. do svjetske monetarne krize.. njegova će flutuacija u odnosu na dolar također iznositi 4. MANIPULIRANJE DEVIZNIM TEČAJEVIMMA Ono se vrši na različite načine. U pravilu aprecijacija prethodi revalvaciji. ali fleksibilnom tečaju. Devalvacija koja je u suvremenom svijetu mnogo češća smatra se vrlo praktičnom mjerom novčane i depozitne politike upravo u situciji kovertibilne papirne valute. g. Ovdje je riječ o tečaju koji je utvrđen. Da bi se uspostavila ravnoteža u . tad fluktuacija u ondosu na dolar iznosi 4. Tako je došlo do stvaranja “europske zmije” ili monetarne zmije. onda je to REVALVACIJA. Ovdje je riječ o nekakvom fiksnom. Ako se i službeno tj. a i drugim mjerama) održava u određenim granicama. revalvacija i devalvacija znače upravo zakonsku promjenu razine deviznog tečaja. Takav raspon međusobnih fluktuacija nije nikako išao u prilog europskog integracijskog procesa jer bi znatno otežao trgovinu. dok se kod APRECIJACIJE – precjenjivanje domaće valute – devizni tečaj drži ispod tečaja ravnotže. Svakodnevne fluktuacije valuta sudionica zmije izgledala bi kao zmijolika traka tećajne fluktuacije u ovom sustavu kretanja zmije u tunelu. DEPRECIJACIJA – podcjenjivanje domaće valute. ali s tim da fluktuira prema gore i dolje do utvrđene razine. devizni tečaj strane valute drži se iznad tečaja ravnoteže (pri čemu bi tečaj ravnoteže predstavljao realan odnos). Dok aprecijacija i deprecijacija predstavljaju stvarne promjene intervalutne vrijednosti domaće valute. Naime. te se intervencijom (kupnjom ili prodajom deviza. Depricirani paritet domaćeg novca može biti jedno od sredstava za povećanje izvoza i za povećanje zaposlenosti u zemlji i uopće instrumen antidepresivne politike.25% od centralnog tečaja prema dolaru stvorio je mogućnost da se marže fluktuiranja između valuta zapadnoeuropskih zemalja prošire na 9%.fluktuirajućih tečajeva. tj. Aprecijacija je mjera kojom se precjenjuje domaća valut. a deprecijacija prethodi devalvaciji. Stoga je početkom 1972.5%. devizni tečaj strane valute se održava iznad tečaja ravnoteže. a kada to više nije moguće ili je neracionalno. Smithsonijansko proširenje “tunela” odnosno marže oscilacija u rasponu 2. određuje se novi paritet i centralni tečaj koi je opet samo centralna razina za fluktuacije. ali u tom slučaju relativna fluktuacija između marke i franka iznosi 9%.

vrijednost jedinice SPV se utvrđuje na temelju “koktela” od svega 5 valuta i to onih zemalja koje su u razdoblju od 75-79 ostvarile najveći izvoz robe i usluga. najslobodnijim i najfleksibilnijim tržištem koje je do danas poznato. krajnji efekt koji se očekuje jest povećanje izvoza a smanjenje uvoza. Danas se SPV mogu koristiti u dobrovoljnim transakcijama koje zemlje članice međusobno dogovore i to: za stjecanje valute drugih sudionica neovisno o platnobilančnim potrebama. “grupa desetorice” (a to su vodeće zemlje u svjedskoj trgovini) usvojila je dokument o stvaranju sredstva plaćanja u formi nekakvih posebnih (specijalnih) prava koja bi imala svaka zemlja članica Fonda i to tako da od Fonda dobije posebnu vrstu kredita (pored redovnog prava. Ta prava nazivaju se SPV ili po terminologiji Fonda Special Drawing Rights. u budućim operacijama za davanje zajmovea. U osnovi eurodolar je dolarsko potraživanje osoba koje nisu rezidentni SAD. Taj dokument usvojila je 1969. za obračunavanje financijskih obaveza kao garancija za izvršenje financijskih obaveza. Od 1. Na analogan način nastaju i druge eurovalute (npr. od vremena kada je uvedena valutna konvertibilnost zapadnoeuropskih valuta. SPV danas su prvorazredne međunarodne monetarne rezerve i osnova sustava MMF-a. To su američki dolar. Ono je u pravom smislu . u swap aranžmanima. SPECIJALNA PRAVA VUČENJA Sa zlatom kao objektivnom kočnicom porasta svjetske likvidnosti postavilo se pitanje kakav novi sustav stvoriti kad. pračena libelarizacijom vanjskotrgovinske razmjene i kretanja kapitala. promjene vrijednosnog sadržaja. jer je izvan dometa pravne regulative zemlje čijom se valutom trguje. njemačka marka. engleska funta. EURODOLAR kao pojam datira od 60-tih godina tj. skupina MMF-a. To je značilo traženje rješenja koje bi omogućilo adekvatniji rast svjetskih rezervi likvidnosti. eurodolarskom tržištu. Umjesto da se ta potraživanja vraćaju u SAD (i naplaćuju od njih) tim se potraživanjima počelo trgovati na tzv. francuski franak i engleska funta. ta su prava aktivirana u funkciji dodatnog izvora međunarodne likvidnosti. a da se ne poveća deficit platne bilance SAD-a. u davanju poklona. 1967. dakle proces koji će dovesti do ravnoteže u platnoj bilanci. Ovo tržište se danas smatra najkonkurentnijim. više ne postoje nikakvi uvjeti da bi valuta neke zemlje mogla biti njegova osnova. Na analogan način slijedit će svah pet godina.platnoj bilanci (uklonio njezin deficit) zemlje obično pribjegavaju devalvaciji svoje valute čime pojeftinjuu svoju robu i usluge za inozemstvo. japanski jen.siječnja 1981. koje se sastoji u vučenju odgovarajućih sredstava na računu Fonda temeljenog na sustavu kvota). a već 1970. švicarski franak ili neka druga valuta) kojima se “trguje” izvan zemalja kojima one pripadaju.

osnivanja posebnog.ožujka 1979. Kao polazna osnova za rješenje problema bila su izrađena dva plana : Keynesov plan predviđao je osnivanje Međunarodne klirinške unije unutar koje bi se vršila prebijanja salda koncem svakog mjesece. u ograničenom fluktuiranju centralnog deviznog tečaja valute sudionce kako u odnosu na drugu valutu tako i u odnosu na ECU (fluktuacije iznose 6 2. a na njemu se pojavljuje oko 700 svjetskih poslovnih banaka. Revizija strukture košarice ECU provodit će se svakih 5 godina. Najznačajniju ulogu u košarici ima zapondnonjemačka marka (30%). godine radi stabiliziranja deviznih tečajeva između valuta zemalja članica Europske ekonomske zajednice i potiče daljnji ravoj integracije u njoj te da doprinosi jačanju međunarodnih monetarnih odnosa u interesu partnera u tgovina. centralne banke i drugi državni organi. a davale bi pravo na određeni broj glasova u skupštini fonda i prava .25%) uz obvezu centralne banke da intervenira kada se dostigne tzv. Bit mehanizma EMS sastoji se u zajedničkoj valutarnoj jedinici ECU (european currency unit =europska valutna jedinica) kao denominatoru za utvrđivanje pariteta i uspoređivanje deviznih tečejeva valuta zemalja članica. u kreditnim olakšicama koje odobrava EFMS (europski fond za monetarnu suradnju) zemlji članici za financiranje platno-bilančnih teškoća. Keynes je bio predvidio uvođenje svjetske novčane jedinice (bancor) koja bi imala tečaj prema zlatu i drugim valutama. Organizirano je kao kratkoročno (eurodevize).. MEĐUNARODNI MONETARNI FOND Kako da se svlada valutni kaos u kojima će se naći sustav međunarodnih ekonomskih odnosa i plaćanja poslije završetka rata. dok bi centralne banke uzajamno odobravale mjesečne kredite. međunarodnog stabilizacijskog fonda čija bi se sredstva formirala na načelu kvota. smanjivanja deviznih restrikcija.. EUROPSKI MONETARNI SUSTAV EMS je stupio na snagu 13. One predstavljaju mehanizam obrane ovih zemalja od politike deviznog tečaja dolara koju posljednjih godina uz pomoć u prvom redu politike kamtnih stopa provodi SAD. divergentni prag u fluktuiranju pojedine valute. dok se vrijednost ECU izračunava svakodnevno na temelju deviznih tečajeva valuta u EMS je nastao kao reakcija na zbivanja u međunarodnim plaćanjima i intervalutnim odnosima između valuta SAD i zapadnoeuropskih zemalja.međunarodno. srednjoročno (eurokredit) i kao dugoročno tržiše kojeg su predmet poslovanja euroobveznice (10-15 godina) koje emitiraju i preko tržišta prodaju pojedine kompanije i time dolaze do potrebnih financijskih sredstava za svoje poslovanje i ekspanziju. ECU predstavlja sredstvo rezerve i plaćanja centralnih banaka te kao standard za potraživanja i obveze u EMS. kao tražioci kredita na ovom tržišu javljaju se vlade. Whiteov plan polazio je od stabilnih deviznih tečajeva.

STAND-BY KREDITI Vučenja u okviru kreditnih tranši danas se uglavnom realiziraju u obliku stand-by kredita (kredit u pripravnosti).. Prihvaćanjem ovog plana 22. Osnovni izvori Fondovih sredstava za odobravanje kredita zemljama članicama svakako su njihove uplaćene kvote.1944. razlozi: Osnovan je da bi se razvijala međunarodna monetarna suradnja. vučenja. kupovanja stranih valuta od Fonda sa dijelom (75%) kvote u nacionalnoj valuti s obvezom otkupa vlastite valute fonda). Pored do tada standardnih deviznih transakcija tj.prvi put u povijesti institucionaliziran je međunarodni (praktički svjetski) monetarni sustav u obliku jedne monetarne institucije koja će do danas imati gotovo presudan utjecaj na svjetska monetarna i financijska kretanja. Danas je to glavni insturment korištenja kredita fonda (tj. a kreditne tranše – njih četiri – svaka od po 25% kvote zemlje članica povlače se pod određenim uvjetima. te da im uz odgovarajuću sigurnost. koriste se (odnosno domaća valuta se otkupljuje od Fonda) u razdoblju 1 . a rok trajanja bio im je šest mjeseci. Uvedeni su prvobitno radi skraćivanja i izbjegavanja preocedure odobravanja kredita za svaku novu tranšu od njih četiri iznad zlatne tranše. Na temelju ova dva plana izrađen je zajednički plan.. pretežni oblik korištenja uz prava vučenja putem kredita. Rezervna ranije zlatna tranša (25%) kvote povlači se bezuvjetno automatski od Fonda. zaposlenosti i dohotka. olakšavalo proširivanje međunarodne trgovine. Stand-by krediti vezani su za otklanjanje platnobilančnih problema.na kupovinu od fonda valuta drugih zemalja radi otklanjanja neravnoteže u platnoj bilanci.7. uspostavljao multilatelarni sustav plaćanja prema tekućim transakcijama između zemalja članica i ukinula devizna barijera. osnovan je MMF (sa svojim blizancem Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj koja se naziva Svjetska banka) Osnutkom MMF. stavlja na raspolganje sredstva Fonda radi otklanjanja ravnoteže u njihovim platnim bilancama. a time i ukupna gospodarska kretanja u svijetu. podržavala stabilnost valuta.