BROJILA ELEKTRI NE ENERGIJE Za mjerenje i registriranje potro nje elektri ne energije upotrebljavaju se razli ite vrste elektri nih

brojila. Mjerenje utro ene elektri ne energije svodi se na mjerenje snage potro a a p(t) i vremena t za koje je potro a priklju en na mre u.

Podjela elektri nih brojila se mo e izvr iti na vi e na ina. Prema vrsti elektri ne struje brojila se djele na istosmjerna i izmjeni na. Izmjeni na brojila mogu biti jednofazna i trofazna. Trofazna brojila mogu biti dvosistemska ili trosistemska. Prema vrsti elektri ne energije koju mjere brojila se mogu podjeliti na brojila aktivne, reaktivne ili prividne energije. Prema konstrukciji brojila se mogu podjeliti na elektrodinami ka, indukcijska, elektroni ka itd. Elektrodinami ka brojila se u pravilu koriste kao istosmjerna, a indukcijska i elektronska brojila kao izmjeni na. Za razliku od analognih mjernih instrumenata nemaju direkcijski protumoment, pa se rotor mo e okretati. Osovina je povezana sa broja em obrtaja na ijem se broj aniku mo e o itati utro ena elektri na energija. Da bi brojilo pokazalo mjerenu energiju potrebno je da brzina vrtnje pomi nog dijela bude srazmjerna snazi potro a a.
2. INDUKTIVNA BROJILA

Namotaj naponskog elektromagneta (1) sa mnogo zavoja tanke ice priklju en je na napon potro a a U, a kroz namotaj strujnog elektromagneta (2) sa nekoliko navoja debele ice prolazi struja potro a a I. Oba elektromagneta djeluju svojim izmjeni nim magnetnim tokovima na aluminijski kolut (3), kojise mo e okretati oko osovine (4). Kada se kolut (3) obr e njegov broj obrtaja preko pu nog prenosnika (5) registrira broj anik (6). Djelovanje ko ionog otpornog momenta proporcionalno je kutnoj brzini obrtanja .
1

Naizmjeni ni tokovi struje potro a a Is. Izlgled indukcijskog brojila za jednofazni sistem izmjeni ne struje Namotaj naponskog elektromagneta (1) sa mnogo zavoja tanke ice priklju en je na napon potro a a U. Oba elektromagneta djeluju svojim izmjeni nim magnetnim tokovima na aluminijski kolut (3). Da bi bila jasnija teorija indukcionog brojila treba analizirati principijelnu shemu indukcionog vatmetra. i moment uzajamnog djelovanja struje naponskog kola In i vrtlo ne struje Iws (struja Iws u kolutu stvorena je djelovanjem izmjeni nog toka struje potro a a Is). a kroz namotaj strujnog elektromagneta (2) sa nekoliko navoja debele ice prolazi struja potro a a I. 2 . Na obrtanje koluta djeluju dva momenta: moment uzajamnog djelovanja struje potro a a Is i vrtlo ne struje Iwn (struja Iwn u kolutu je stvorena djelovanjem izmjeni nog toka struje naponskog namotaja In).5 1 U 4 6 7 2 I 3 Slika 1. induciraju u kolutu vrtlo ne struje Iws i Iwn. koji se mo e okretati oko osovine (4). koje su fazno pomaknute (zaostaju) za strujama Is i In za kut /2. koja za naponom U kasni za kut . Djelovanje ko ionog otpornog momenta proporcionalno je kutnoj brzini obrtanja . i struje naponskog kola In. koja je data na slici 2. Kada se kolut (3) obr e njegov broj obrtaja preko pu astog prenosnika (5) registrira broj anik (6).

Sa dijagrama se vidi da struja naponskog kola In kasni za naponom U za kut /2. Vektorski dijagram napona .Is L U In R Slika2. Iwn U s Iws In n Is slika 3. struja i tokova induktivnog mjernog sistema 3 . Shema induktivnog vatmetra Vektorski dijagram je dat na slici 3.

Kako brojilo mora da radi u veoma irokim granicama optere enja (npr od nekoliko W do nekoliko kW). 2. 1. Stator su elektromagneti (1) i (2) sa strujama Is i In. to je pribli no to no. In=  In sin ( t ± ) gdje su Is i In efektivne vrijednosti izmjeni nih struja is i in. Za struje Is i In mo e se pisati: Is=  Is sin t .5 kapacitivno za brojila aktivne energije. mo e se promatrati kao induktivni motor sa kratkospojenim rotorom (u ovom slu aju rotor predstavlja aluminijski kolut). s obzirom na granice gre ke moraju zadovoljiti odgovaraju e propise. metrolo ki propisi definiraju granice gre ki za razne veli ine struje i razne faktore snage. cos =0. 3. cos =0.2.5 induktivno. odnosno definiranje to nosti brojila ne to je te e nego kod ostalih mjernih instrumenata. etalonskog brojila.Induktivno brojilo. Tok u stvarnosti kasni za strujom za neki mali kut zbog gubitaka u eljezu i usljed vrtlo nih struja. 4 . Prema propisima brojila se djele u etiri razreda to nosti 0. pri emu se mo e mjenjati i faktor snage. Struje is i in stvaraju svoje magnetne tokove:  •‹ – 1=  •‹  –    Predpostavlja se da su struje is i in u fazi sa tokovima 1 i 2. a proizvo a i daju podatke u svojoj dokumentaciji dijagramima u zavisnosti od struje za razli ite cos (na primjer: cos =1. Brojila se mogu umjeriti pomo u: vatmetra i sata. tako i brojila elektri ne energije.). 0. PREGLED I OVJERA BROJILA Kao i svi ostali mjerni instrumenti. Odre ivanje gre ki.5. principijelno.

Elektri na energija koju registrira brojilo je : gdje je kB konstanta brojila (obr. Ako je izvor napona vrlo stabilan (promjene napona manje od 0.3. a t vrijeme koje se dobije na osnovu o itanja na vatmetru 5 . Ovjera brojila vatmetrom i satom Na izvor jednofazne struje iji je napon jednak nazivnom naponu brojila (smije se mjenjati samo 2 do 5 % u ovisnosti o klasi to nosti brojila) priklju uje se promjenjivi potro a . Na osnovu dobijenih podataka odrede se gre ke i grafi ki prika e njihova ovisnost o optere enju. Ovisnost gre ke o faktoru snage odre uje se mjerenjem kod stalnog optere enja sa razli itim faktorom snage./kWh).1. Postotna gre ka brojila je: p= 100(%) Mjerenje se izvodi pri razli itim optere enjima. Stvarna potro nja elektri ne energije iznosi: Ws=Pt (Ws).1 %) gre ka brojila se mo e odrediti i kao: p= 100 (%) gdje je ts stvarno vrijeme potrebno brojilu da napravi N obrtaja (mjereno topericom). Prema emi na slici 8 ovjerava se jednofazno induktivno brojilo pomo u preciznog vatmetra i toperice. Vrijeme t se mjeri topericom i broji se broj obrtaja N plo ice. Snaga P se o itava na vatmetru.

kao kod ispitivanja vatmetrom i topericom. pa se ova metoda mo e upotrebljavati i pri ispitivanju na terenu i u manje opremljenim laboratorijama 6 . i obi no se za ovakva ispitivanja koristi elektronsko brojilo.Brojilo I U P Slika 4.2 ovjera brojila etalonskim brojilom Slika 5. Ovjera brojila sa etalonskim brojilom Etalonsko brojilo mora imati bolju klasu ta nosti. Pri ovom ispitivanju nije potrebna velika stabilnost napona. Ovjera brojila sa vatmetrom i satom 3.

Na ini priklju enja brojila na mre u Monofazna brojila elektri ne energije imaju dva para ulaznih stezaljki. Propisi nala u da se stezaljke strujnog elektromagneta spajaju na fazni vodi i to tako da je krajnja lijeva stezaljka predvi ena za ulaz faznog vodi a. Nazivne struje brojila za direktan priklju ak su prema metrolo kim uslovima za induktivna brojila 10. 15. Priklju enje monofaznog brojila elektri ne energije Treba naglasiti da se kod priklju enja brojila ne smiju zamjeniti ulazni i izlazni vodi i ili vodi i faznog i nultog vodi a.4. Ugradnja brojila Za ugradnju brojila koriste se prriklju no mjerni ormari i. tako da se kod priklju ka brojila ne treba posebno izvoditi taj spoj. Izra uju se od kvalitetne samogasive PVC mase CEP-OVO koja pru a elektri nu za titu . dok su izlo eni djelovi ( vrata ) izra eni od polieterskih smola oja ana stklenim vlaknima to pgoduje svim klimatskim uvjetima. a druga lijeva za izlaz faznog vodi a. 5. 7 . Desni par stezaljki predvi en je za priklju ak nultog vodi a te je na njega priklju en drugi kraj naponskog svitka. Ali taj spoj treba odstraniti kada se brojilo ovjerava ili kada se priklju uje preko strujnih i naponskih mjernih transformatora. Direktan priklju ak brojila kod ve ih struja upotrebljava se samo u rijetkim slu ajevima i obi no se tada koriste strujni mjerni transformator i brojilo nazivne struje 5(A). 20 i 30 (A). Zamjena faznog i nultog vodi a uzrokuje neregistriranje energije potro a a koji kao povratni vod koriste zemljovod. Jedna stezaljka naponskog svitka je tvorni ki spojena sa krajnjom lijevom stezaljkom.

8 . Vrata se zatvaraju tipskom bravom elektrodistributivnog poduze a tako da je pristup mogu samo ovla tenim osobama.Na vratima ormari a izveeni su ( ovisno o tipu ) ostakljeni prozori za o itanje stanja brojila i polo aja uklopnog sata bez otvaranja vrata. Za tita od dodira dijelova pod naponom izvedena je sistemom dvostruke izolacije. Prikladni su zra ni i podzemni priklju ak.