You are on page 1of 9

STRES predavanja (NEDOSTAJU predavanja odrana u IRB-u)

Stres = posljedica Stresor = uzronik Trauma = (npr. zlostavljanje, silovanje ... dogaaj vezan uz pojedinca, za razliku od stresa)

Lo stresor je onaj koji dovodi do negativ.posljedica odn. moe dovesti do niza problema i poremeaja

privremeni Naruavanje zdravlja: - na psih.razini - na tjelesnoj razini - kombinirano

trajni

tjelesna i psihika reakcija pojedinca na vanjske i unutarnje stresore, tijekom koje se naruava unutranja homeostaza (ravnotea) organizma i remeti vanjska dinamika ravnotea izmeu pojedinca i okoline na razl.razinama (emocionalnoj, socijalnoj, ekonomskoj itd.) STRESOR: ( + ) = vjenanje, roenje djeteta ( - ) = smrt bliske osobe, razvod STRESOR ili STRESNI PODRAAJ Prisutni u ovjek.okruenju na rad.mjestu, u obitelji, u iroj drutv.zajednici i u samom organizmu. O strukturi linosti, iskustvu, oekivanju ovisi koji e od stresora izazvati stresnu reakciju. Zap.kultura ne smije pokazati slabosti ! Iskustvo = kako smo do sada razrjeavali neg.situacije NAA OEKIVANJA su jako vana !!!

STRESORI

FIZIKI buka prevelika toplina (hladnoa) loe osvjetljenje loa ventilacija neudobna odjea nehigijenski uvjeti

PSIHOLOKI - poslovna politika - neprijateljska atmosfera - izoliranost ili prenapuenost radnog okruenja - seksualno napastovanje

RIZINI IMBENICI U RAZVOJU ZDRAV.PROBLEMA: prekomjerno pijenje alkohola puenje psihosomatske reakcije fizike ozljede neprimjerena prehrana (neredovita, nekvalitetna, jednolina)

SOCIJALNI STRESORI
- nedostatak morala - klasna i rasna diskriminacija - prenapuenost - povrede ljudskih prava - socijalna izolacija - odnos meu spolovima - neodgovarajua briga o bolesnima, starima i nemonima - nasilje i huliganstvo

EKONOMSKI STRESORI
- niski standard - recesija - energetska kriza - smanjenje produktivnosti - problemi sa isplatom plaa - visoki standard (dosada !)

POLITIKI STRESORI
- porezne stope - nepovjerenje u vlast - privatizacija - nuklearno naoruanje - politika obrazovanja - birokracija

STRESORI unutar obiteljskog kruga Vezani uz obitelj: samohrani roditelj razvod braka zahtjevna rodbina bra.partnera neplanirana trudnoa (stupanje u brak)

Vezani uz brak: nedostatak komunikacije s bra.partnerom razlike u uzajamnim interesima akutalni fin.problemi seksualne tekoe bolest bra.partnera konflikti vezani uz karijeru bra.partnera

Vezani uz djecu: bolesno dijete (kronina bolest ili oteenje) prezahtjevno dijete djeja ljubomora nemirna djeca (u trgovini ili u prisustvu drugih ljudi) nedostatak vremena za djecu nedostatak potivanja djece prema roditeljima

STRESORI mogu izazvati: a) pozitivne emocije i zadovoljstvo, entuzijazam, uzbuenje, sreu, intelektualnu stimulaciju = POZITIVAN STRES b) negativna emocionalna stanja: strah, tjeskobnost, nesigurnost, neizvjesnost, bijes, ljutnju, nezadovoljstvo = NEGATIVAN STRES STRESNA REAKCIJA Izazivaju ju i + i dogaaji koji nadilaze sposobnost reagiranja pojedinca na neki podraaj (npr. zaplakati od sree) Moe biti: a) FIZIOLOKA (tjelesna): - pojaan rad srca, - povien krvni tlak, - rairene zjenice, - pojaana miina napetost b) PSIHIKA: - strah - tjeskoba - promjena panje - promjena koncentracije c) PROMJENA PONAANJA: - povlaenje ili borba s uzrokom stresa - neprilagoeno ponaanje

REAKCIJA NA STRES AKUTNI STRES (privremeni) - prouzrokovan naglom promjenom u okolini koja izaziva nagle promjene u organizmu i koje se smiruju po prestanku djelovanja stresora npr. izloenost buci (kratkotrajna) KRONINI STRES (stalni) - uzrokovan dugotrajno prisutnom neugodnom situcijom koju nije mogue rijeiti iz niza razloga (nedostatak podrke, neprepoznavanje rjeenja); razvijaju se posljedice na psihikom planu, svakodnevnom funkcioniranju, kao i tjelesne i psihosomatske bolesti

ODNOS POJEDINCA PREMA STRESU PREMALA koliina stresa ne moe ispuniti zadovoljstvom, stvara kod pojedinca osjeaj praznine, neiskoritenosti vlastitih mogunosti i potencijala OPTIMALNA koliina stresa stvara ravnoteu u ivotu pojedinca, zadovoljstvo, smislenost ivota, potie stvaralaku motivaciju i kreativnost PREVELIKA izloenost stresu dovodi do tjelesnog i psihikog iscrpljivanja SLOM unutranje homeostaze (ravnotee) poremeaj vanjske ravnotee manifestira se tjelesnim i psihikim poremeajima te poremeajima socijalnog funkcioniranja STRES I TRAUMA NA RADNOM MJESTU POSAO izvor zadovoljstva ali i stresa; znaajan imbenik u odravanju zdravlja i openito dobrog osjeaja RAD psiholoka, emocionalna, materijalna i bioloka potreba organizma o GUBITAK RADNOG MJESTA uz ekonomski i materijalni gubitak rui i unutranje sustave vrijednosti pojedinca (samopouzdanje, znaaj, uvjerenje, vrijednosti) --------------------------------VISOKA razina stresa dovodi do smanjenja radne produktivnosti i efikasnosti. Stresom uzrokovane bolesti dovode do visoke stope bolovanja. Lijeenje je dugotrajno i iziskuje odreena visoka materijalna sredstva. Krajnje posljedice su esto trajno oteenje zdravlja, invaliditet i poremeaj radne sposobnosti.

OSOBE DUGOTRAJNO IZLOENE STRESU: znaajno vie izostaju s posla zbog bolesti ili iz nekih dr. razloga ranije odlaze u mirovinu pokazuju niu radnu produktivnost skloni su ozljedama ine pogreke u poslu slabije su koncentrirani loije prosuuju produeno im je vrijeme reaktivnosti iskazuju izrazito nezadovoljstvo poslom koji obavljaju, organizacijom rada, zaradom itd.

UZROCI STRESA NA RADNOM MJESTU: fiziko okruenje opremljenost radnog prostora organizacijska struktura vrsta radnih zadataka meuljudski odnosi osobni stavovi, vrijednosti, oekivanja ...

STRESU su izloene SVE KATEGORIJE ZAPOSLENIKA neovisno o: spolu duini radnog staa funkciji obrazovanju odgovornosti

--------------------------------------------------------PSIHOFIZIOLOKA PROCJENA POREMEAJA UZROKOVANIH STRESOM Zato mjeriti psihofiziologiju? Psihofiziologija straha jezgra u mozgu Anygdala reagira na strah ! Uz neka radna mjesta ee su vezani traumatski dogaaji: policija, vatrogasci, zdrav.radnici u hitnoj slubi, vojnici u odre.okolnostima, mineri, lanovi spasilakih slubi ... Reakcija na traumatski doivljaj moe biti trenutana, a moe se pojaviti i nakon nekoliko mjeseci ...(postupno se javljaju simptomi i znakovi psihikih i tjelesnih poremeaja)

SINDROM IZGARANJA NA POSLU (burn-out sindrom) najei ali nedostatno prepoznati stresni poremeaj vezan uz radno mjesto razvija se postupno prolazi kroz nekoliko faza koje se esto ne prepoznaju na vrijeme i ne pridaje im se potreban znaaj

5 faza u razvoju izgaranja: I. II. III. IV. FAZA ENTUZIJAZAM NA POSLU (traje cca 6-12 mj) posveenost poslu pozitivni i konstruktivni stavovi visoka oekivanja dobri rezultati sklonost uenju i usvajanju novih znanja i tehnologija angaman i oekivanja su esto neprimjereni stvarnim mogunostima FAZA POETNI PESIMIZAM I NEZADOVOLJSTVO NA POSLU osoba se poinje osjeati umorno, iscrpljeno, nezadovoljno smanjuje se motiviranost i interes za posao smanjuju se radni rezultati gubi se kreativnost izbjegava se odgovornost raste cinizam FAZA POJAVA SIMPTOMA smetnje koncentracije razdraljivost sklonost konfliktima i socijalnoj izolaciji osjeaj psihike i tjelesne iscrpljenosti i bolesti jutarnji umor neraspoloenje problemi spavanja samosaaljenje upotreba alkoh.pia i lijekova za smirenje puenje izbjegavanje posla i neopravdano izostajanje s posla FAZA STANJE KRIZE trajna preokupiranost problemima vezanim uz posao preokupiranost subjektivnim psihikim i fizikim tekoama nemogunost odvlaenja panje od problema

V. -

FAZA POTPUNI SLOM potpuna radna nesposobnost izraeni simptomi psihikih i tjelesnih poremeaja ovisnost o alkoholu i cigaretama poremeeno socijalno funkcioniranje i izvan radnog mjesta Primarna i sekundarna traumatizacija

PRIMARNA dogaaja.

posljedica

neposrednog

doivljavanja

psihikog

traumatskog

SEKUNDARNA (ili vikarizirajua) specifini poremeaj, javlja se kod osobe koja dugotrajno radi s psihiki traumatiziranom osobom SIMPTOMATIKA STRESA: ovisi o: linosti intenzitetu ugroenosti ev.prisustvu drugih tjelesnih ili psihikih bolesti socijalno-psiholokoj podrci kulturolokim karakteristikama i okruenju

TJELESNE PROMJENE: psihosomatske reakcije (prolazne tegobe raznih organa ili organskih sustava) ako due potraju razvijaju se psihosomatske bolesti kao npr.: - povien krvni tlak - ishemijske bolesti srca (prokrvljenost), srane aritmije, bronhijalna astma, - ir u elucu, ulcerozni kolitis, - hipertireoza (titna lijezda), e.bolest, - reumatidni artritis - kone bolesti - glavobolja

PSIHIKE PROMJENE: pojaana napetost anksioznost (tjeskoba) razdraljivost

nesigurnost promjenjivost raspoloenja smetnje koncentracije nesanica depresivne smetnje uz moguu suicidalnost sklonost prekomjernog konzumiranja alkohola, cigareta ovisnosti. SOCIJALNI POREMEAJI (vezani uz problem na radnom mjestu):

smanjen radni uinak sukob s kolegama kanjenje na posao uestala bolovanja problemi unutar obitelji rastave braka opravdani i neopravdani izostanci poremeeni meuljudski odnosi

PSIHIJATRIJSKI POREMEAJ: A) akutna reakcija na stres B) akutna i kronina reakcija prilagodbe C) posttraumatski stresni poremeaj PTSP PREVENCIJA STRESA I TRAUME: A) primarna (ope mjere specifine mjere) B) sekundarna C) tercijarna A) PRIMARNA: PRIMARNA najkvalitetnija; cilj - podizati otpornost pojedinca na stresore PREVENCIJA obuhvaa postupke kojima je cilj: 1. ouvanje i unapreenje zdravlja 2. spreavanje bolesti Primarna prevencija ope mjere: - prikladan radni prostor - odgovarajua odjea, obua i prehrana - redoviti odmor i rekreacija - dodatna edukacija - zdravstveni odgoj

Primarna prevencija specifine mjere: - otklanjanje stresora i ublaavanje njegovog djelovanja B) SEKUNDARNA: PREPOZNAVANJE ugroenih skupina i prepoznavanje ranih znakova stresa Screening metode kojima se otkriva prisustvo stresa dok jo nema znakova psihikih / fizikih bolesti Razne psihometrijske tehnike Redovni zdravstveni pregledi Prepoznavanje najblaih oblika neijih promjena ponaanja C) TERCIJARNA: Tercijarna prevencija se bavi rehabilitacijom sa tenjom ka vraanju izgubljenih i razvijanju novih sposobnosti oboljelih omoguavajui adaptaciju bolesnika u socijalnoj sredini. -------------------------NAJVANIJI POSTUPCI za prevenciju stresa: + izobrazba o stresu bolja organiziranost na radnom mjestu efikasno razvijanje svakodnevnog ivota razvijanje psiholokih karakteristika koje umanjuju podlonost stresu realistina procjena stresora pravilna prehrana dobre navike spavanja, hobiji, pozitivni ivotni uici adekvatno suoavanje sa stresorom i stresom tjelesna aktivnost socijalna podrka relaksacija kontrola tjelesnog odgovora na stres: tehnike disanja, meditacija, joga, autogeni trening ...