You are on page 1of 16

zadarska smotra 4, 2011.

Jadran Kale Lokalna kultura za svjetsko uvenje: prijedlog za uvrtavanje Luna u Popis svjetske batine

studije, rasprave, eseji

Kutak nae domovine kojem emo na ovom mjestu pokuati ocrtati razloge za uvrtavanje u Popis svjetske batine njegovi vlastiti obitavatelji zovu Lunom.1 Za njih su to danas ve pribliena ili spojena naselja Tovarnela, Luna i Gurijela, Dudia i Mulobednja, te Jakinice, Gagera, Lokvi i Stania, gdje dolazimo na meu kulturnog krajolika ustanovljenog 1975. godine. Zadnjih se desetljea za iri prostor do ankovih stana pred samom Novaljom ee koristi naziv Lunjski poluotok. U tom, proirenom opsegu konzervatori su 2005. predloili proirenje granice obuhvata zatienog kulturnog krajolika. Kako e se vidjeti, temeljna je prirodna pojava znaajna u svjetskom razmjeru agrogenetska raznolikost ovdanjih maslina. Ona je temeljcem agropastoralnog krajolika kakav se ve izdaleka moe prepoznati po su hozidima. Stoga e podrobnija agronomska i bioloka istraivanja pomoi u odmjeravanju pravog obuhvata za predloeni status. Na prostoru Luna, velikom oko 13 etvornih kilometara, obitava manje od pola tisue stanovnika. iri prostor Lunjskog poluotoka obasie oko 25 etvornih kilometara, no razlika u obitavanju ovog proirenog prostora je u stalnoj naseljenosti lunjskih zaselaka i povre menoj, funkcionalnoj naseljenosti ovarskih stanova od svojih novaljskih vlasnika (Borovi, Vidas, Dabo, kunca, anko). itav je ovaj iri prostor u usporedbi s drugim poljodjelskim kulturnim krajolicima na Popisu svjetske batine malen, a ak je i u usporedbi sa zonom stroge zatite preventivno zatienog kulturnog krajolika umberka, Samoborskog gorja i Pljeivikog prigorja manji desetak puta. Glavno su obiljeje ovog kulturnog krajolika maslinici na kru. U ovom su kraju stabla masline, meu kojima ima i vrlo starih, najee sjemenjaci, tj. izrasla iz kotice. Zbog toga ih resi izvanredna genetska raznolikost.2 Uz ovu ivu vrstu, glavna abiotska sastavnica kul

1 2

Kao ibenanin ovaj lanak posveujem uspomeni ibenskog biskupa iz godina Domovinskog rata, roenog Lunjanina, pok. Sreka Badurine. Za sve agronomske podatke zahvaljujem prof. dr. sc. aniju Beniu. Na vrijednom agronomskom upuivanju takoer sam zahvalan i Andrei Cantoreu, kao i svojim domainima iz udruge i zadruge maslinara u Lunu. U radu mi je pomogao i upnik don Mario Kusi.

60

studije, rasprave, eseji

turnog krajolika su suhozidi. Oni nisu panjakog tipa poput veine preostalih suhozida na otoku Pagu, ve su esto sagraeni i odravani radi pojedinih stabala maslina ili maslinika. Suhozidi gromaa, ograda, ovarskih kotaca, koia i osika, te vrtia okruglog tlocrta graeni su solidno, impresivnih su volumena i s dosljednim pojedinostima, poput izmaknute ozube na vrhu gromaa zbog reguliranja pristupa ovaca koje su korisne u maslinarskom uzgoju. Na lokalnu vanost maslinarstva upuuju i arhitektonske pojedinosti iz naselja, poput povijes nih tijeskova za maslinovo ulje na otvorenome pred kuama. Prijedlog Luna kao mogueg kulturnog krajolika od svjetskog znaaja najprije emo obra zloiti pojanjenjem karaktera i vrijednosti tradicije u kulturnom krajoliku. Od vremena ra sprava za uvrtavanje kategorije kulturnog krajolika u Popis svjetske batine 1992. godine na tu se temu mnogo saznalo i provelo diljem svijeta, umnogome zahvaljujui napredovanjima biotehnolokih istraivanja. Potom e se izloiti kriteriji procjene ovog mogueg hrvatskog prijedloga, preliminarno primijenjeni na kulturni krajolik u pitanju. lanak zavrava suge stijama za im bolje odmjeravanje nacionalnog prijedloga za Popis svjetske batine. U tim crtama tekst moe posluiti i drugim promiljanjima o kulturnim praksama u krajoliku i o upravljanju njime. Inicijalnim objavljivanjem prijedloga krajobrazne batine povodim se za starijim primjerom jednog takvog objavljivanja, vezanoga za Vinodolsku dolinu nedaleko od prvog hrvatskog zatienog kulturnog krajolika bakarskih prezida.3

Kultura u krajoliku
Razmiljajui o kulturi u kulturnim krajolicima vjerojatno bi se lako mogli sloiti sa irom konstatacijom kako u naem narataju nema vanije teme rasprava od kulturnog identiteta. Nakon dravnog osamostaljivanja, u razdoblju europske integracije Hrvatske najiri kulturni proces je retradicionalizacija.4 ak se i avangardna auriranja mogu shvatiti kao obnavljanje tradicije uklopljenosti Hrvatske u svjetske tokove. Obnavljanja tradicija, kao i tradicional nih moderniteta, nisu tekla linearno. Primjerice, hrvatska etnologinja je konstatirala kako je najsnaniji regionalni kulturni identitet u federalnoj Jugoslaviji bio dalmatinski.5 Ipak, nakon hrvatskog osamostaljenja najsnaniji je regionalni identitet u novoj dravi postao istarski, tonije istrijanski rijeju koju je prije ovog vremena diljem Hrvatske malo tko tono i znao. Kulturni procesi gradili su se u svojim novim drutvenim okvirima. Slino tomu, na itavom otoku Pagu zbog trinih poticaja ireg trita moemo posvjedoiti reagrarizaciju. Na otoku

3 4

Vinodolsku je dolinu za krajobraznu zatitu obrazloio Maroevi 2000. [1997.]; o zatiti prezida v. Kale 2010: 456. Retradicionalizacija je kontinentalni pandan globalnom pojmu iz socijalnoantropolokog rjenika retribalizaciji. Re tribalizacija je kulturna pojava prvi put opisana od britanskih socijalnih antropologa 1950ih godina u junoafrikim gra dovima gdje su novodoseljeni radnici rudarskih gradova umjesto predvidivog melting pota svojih kulturnih identiteta poeli osnaivati osjeaje pripadnosti pojedinim kulturama. Rudarski junoafriki gradovi kasnije su postali poznati po stasavanju kasnijeg biskupa Desmonda Tutua. Maja Povrzanovi u referatu o klapskom pjevanju na 12. meunarodnom kongresu antropolokih i etnolokih znanosti 1988. godine u Zagrebu.

61

zadarska smotra 4 2011.

nikada nije bilo toliko ovaca, a paki sir bio je jedan od pet hrvatskih proizvoda koji su ozna ku izvornosti nosili i prije zakona koji je 2003. godine uredio ovo pitanje.6 Naredna je vrsta kulturnih procesa bila naoko proturjena, jer je pripadni drutveni okvir bio maksimalno rairen to su bile raznovrsne reakcije na globalizaciju. Entuzijastika, di letantska i politiki programatska predstavljanja kulture za pojmom globalizacije obino po seu kao za antipodom i najveom ugrozom osnaivanja kulturnih identiteta. Usuprot tomu, retradicionalizacija ide meu komplementarne procese i posljedice globalizacije. Populacija bez kontakta sa susjedima liena je razloga initi svoju kulturu prepoznatljivom, a podrobna kulturna i bioloka istraivanja najizoliranijih naroda na svijetu (Saami u Norvekoj, San u pustinji Kalahari, pacifike populacije) pokazuju razdoblja vanih povijesnih interakcija i ve lik udio usvojenoga u njihovim nasljeima. Kultura bez kontakta nalii ovjeku bez razgovo ra, kakav nikada nije ni postojao. Dijalokim se procesima u svojoj zajednici i narodu uvijek iznova utvruju prijanje i stvaraju nove vrijednosti. Retradicionalizacijom se vrijednosti na miu za razmjenu u sve irim i globalnim okvirima gdje se tri originalnim vrijednostima, tj. onima koje se pri kontaktu takvima smatraju. Diljem svijeta su u stotinama studija opisana obnavljanja tradicija kakvih ne bi bilo bez novih zainteresiranosti posredovanih globalizi ranim sredstvima kontakta i kulturne potronje. U Hrvatskoj je bezmalo klasini primjer obnavljanja najslikovitijih pokladnih obiaja, koji su u svojim mjestima (Turie, Lastovo i Kastav) u vrijeme prvih dolazaka televizijskih ekipa koncem 1960ih i poetkom 1970ih go dina bili na izdisaju. Obiaj na glasu postao je dijelom kulturne iskaznice pred irom zajedni com, a na kastavskim se zvonarima kasnije kod nas brusio danas vaan pojam nematerijalne kulturne batine. Ni ovdje nema mehanikih i linearnih obnavljanja. Kako je pokazao npr. obnovljeni pa opet prekinuti kalendarni obiaj sveanog ubijanja vola u Pupnatu, injenica njegova negdanjeg postojanja nije u isti mah bila i jamstvo dananje prikladnosti. Takoer se moe vidjeti kako retradicionalizacijski kulturni procesi potaknuti globaliza cijom nisu novost. Na isti su nain tradicijske kulturne iskaznice u nacionalnim dravama tijekom romantiarskih potraga za nacionalnim originalnostima iskovane usporedo s indu strijalizacijom. Za to u Hrvatskoj imamo istaknut primjer narodne nonje, pojma koji prije romantiarskih reprezentacijskih potreba u XIX. st. nije postojao jer su se u narodu koristile funkcionalne oznanice poput prtei (kunih pokretnina kojima je odjea bila dijelom) i ruha (odjevnih cjelina za ceremonijalne svrhe, poput miraza). U pozadini je vrila drutvena i ekonomska emancipacija seljatva, koje se u stoljeu agrarnih reformi rijeilo davanja proiz vedenih dobara za feudalne obveze i s novcem u ruci prvi put samostalno pristupilo tritu, kupujui svileni konac za pribliavanje kienosti bivim gospodarima. Uz takva djela koja drimo vrhuncima narodne umjetnosti ila je i motivacija za kultiviranja otkupljene zemlje u krajobraznim obuhvatima bez presedana.
6 Za usporedbu, u Opini Kistanje na 244 etvorna kilometra danas je manje od 15 tisua ovaca, dok je na otoku Pagu, velikome 284 etvorna kilometra, oko 40 tisua ovaca. Kilogram pake janjetine kota 85 kuna, a ovari za litru mlijeka mogu dobiti gotovo 14 kuna za litru. Prihvat mlijeka omoguen je u moderniziranim postrojenjima triju otonih sirana. Pri posjetu sa studentima etnologije i kulturne antropologije u sirani Gligora u Kolanu 6. svibnja 2011. godine pojanjeno je kako su strojevi za sirenje pakog sira, proizvedeni u panjolskoj, tvorniki prilagoeni odlikama lokalnog mlijeka. Meu certifikatima kakvoe od ove je godine i oznaka koerhrane, prikladne za jelo u ortodoksnih idova. Obina cijena pakog sira je oko 180 kuna za kilogram.

62

studije, rasprave, eseji

Krajobrazno retradicionaliziranje
Na tragu ovih intenzivnih kulturnih procesa stiemo u hrvatski kulturni krajolik. Najstariji odrani krki kulturni krajolik predstavljaju sama feudalna selita, tipino smjetena na pri sojnim rubovima krkih polja ili ponad mora, te oranice samih tih polja i vrtaa. Danas se za udnima ine jadranski toponimi kakvi posvjedouju povezanost pojedinih krkih predjela, ukljuivo i otoia i kolja, s ispaom ili plandovanjem krupne stoke (napose volova), kakva je kao teglea marva sluila za oranje. Kultiviranje vinograda i maslinika uglavnom je slijedilo za tim, kako po rubovima polja tako i na prikladnim izdvojenim poloajima, a smanjivanje oraninih povrina radi uzgoja isplativijih kultura loze i masline zbiva se u vremenu prostra nijih upravnih cjelina i politikih hegemonija, kada je postalo lake trgovati poljodjelskim dobrima. Zavrni krupni potez pera nad primorskim pejsaem zbio se s agrarnom reformom. Raz doblje seoskih i individualnih otkupa zemalja od prijanjih feudalnih gospodara poklopilo se s vinarskom konjukturom, jer je potranja za vinom nerazmjerno porasla nakon epidemije amerike filoksere u zapadnoeuropskim vinogradima. Period vinarske konjukture, okonan dolaskom filoksere i kod nas, predstavlja najznaajnije razdoblje nastanka jadranskih rural nih kulturnih krajolika. Populacijski uzlet temeljen na toj gospodarskoj konjukturi zavrio je u iseljavanju i demografskom rasapu, a najvei je dio kultiviranih krajolika preputen sam sebi. Promjene su se poele zbivati tek u nae vrijeme. I one su, takoer, nadnacionalnog karaktera. Meu njima je najvanija Zajednika poljoprivredna politika Europske unije, kroz poljoprivredne poticaje zasluna to su mnoga hrvatska krka zemljita nakon vie desetljea nanovo vidjela svojeg uzgajivaa, ali kroz nacionalnu reartikulaciju i odgovorna za bezob zirne plantane zahvate u neprikladnim krkim krajolicima. Retradicionalizirani kulturni krajolik u temeljito promijenjenim drutvenim okolnostima, dakle, ne znai povratak na nje gove odreene fizike strukture, ve osposobljavanje lokalne zajednice koja je tako vrijedne prizore stvorila, da na odriv nain upravlja svojim resursima i pri tome stvara nove kulturne vrijednosti. Zadatak koji je ovom prilikom pred nama procjenjivanje kulturnog krajolika Luna kao kulturnog dobra koje bi Hrvatska mogla predloiti za uvrtavanje u Popis svjetske batine postaje nam jasniji tek nakon ovakvog uvoda. Prostrani i jo uvijek prepoznatljivi ruralni kulturni krajolici koji su u Hrvatskoj nastali prije vinarske konjukture iz druge polovice XIX. st. nisu brojni, a oni nastali i prije srednjovjekovne vinogradizacije ve su i rijetki.7 Meu takve idu antike centurijacije polja, hvarske hore i pulskog agera. U spomenike krajobrazne arhitekture idu i stoarske limitacije, poput Grkog zida kod Jablanca, te mnoga gradinska naselja po vrcima krkih breuljaka i brda. Dvije su vrijedne pouke. ak i prije krkih padina iskrenih u XIX. st. i poetkom XX. st. nai kulturni krajolici nisu bili resursi samodostatnih kuanstava, ve su bili dijelom irih drutvenih interakcija. Grka i rimska centurijacija polja predstavljaju globalne kulturne krajolike onoga doba, kakve i danas moemo usporeivati npr. s pojedinim krimskim ili afrikim obalama. Pravocrtni Grki zid kakav je u I. st. nastao
7 S izrazom povijesne vinogradizacije slijedim Jurana, 2010: 67.

63

zadarska smotra 4 2011.

po naredbi carskog namjesnika Dollabele podsjea na afrike granice povuene ravnalom na stolovima kolonijalnih vlasti. Kao to na Zemlji nema krajolika koji nije izravno ili posredno do taknut ljudskom rukom, tako se i nad kulturnim krajolicima vrijedi upitati koliko njihov na stanak i ivot duguju lokalnim sadrajima, a koliko onima koji dolaze iz mnogo irih okvira. ini se da bi tek ovako sroeno pitanje moglo poluiti dobre odgovore. Kakva je global na narav lokalnog kulturnog krajolika, tj. zahvaljujui kakvim ekonomskim i neekonomskim razmjenama on uope moe postojati? U ukupnoj bi ljudskoj povijesti striktno lokalni kul turni krajolici znaili da vinova loza ima ostati na Kavkazu, maslina negdje na Bliskom istoku, krumpir na Andama, a oplemenjujua merinoovca kod Berbera u Magrebu. Mnoge meu ovim kulturama uzgajivaa rastepene su ili zatrte, ali naliju razorne globalizacije velikog ra zloga za zahvalnost imaju brojne lokalne kulture makar kroz usta svih svojih potomaka koji ne bi ugledali svjetlo dana da se kroz granice velikih carstava nisu domogli poljodjelskih kul tura ije su im plodine osigurale preivljavanje. Stoga razgovor o autohtonom krajoliku nalii na rasprave o autohtonoj kuhinji. Prije svake takve debate najprije valja povui kronoloku crtu kriterija izvornosti, tek da bi bilo jasno dre li se kao sastavnice izvorne domae kuhinje npr. rajica, krumpir, kukuruz ili ria. Sreom za na dio svijeta (usporediti s pismenou, kranstvom, latinitetom itd.), ovdje gdje ivimo kulturni su krajolici svojim nastancima i ko ritenjima imali naglaeno globalne implikacije. U vremenu svakog od njih leala je zasebna mjera podmirivanja samodostatnih i irih, razmjenskih potreba. U prostoru svakog od njih iznalaeni su im posebni okusi ili neponovljivi buke. Biolozi to poentiraju konstatiranjem ne lokalnoga u lokalnim suvrsticama poljoprivrednih kultura. One mogu biti lokalno karakte ristine, ali su razmjenama do kakvih dovode njihovi uzgajivai uvijek bile dijelovima velikih, otvorenih i prepletenih genetikih sustava spojenih s dinamikom ljudskog habitata. esto ih je teko definirati i svrstati ravnajui se formalnim kategorijama.

Bioloka tekstura kulturnog krajolika


Temeljna je povijesna pojava kulturnog krajolika Lunjskog poluotoka (kao i otoka Paga uop e) maslinarskoovarski kompleks, kakav je u obalnim krajobrazima 1976. godine utvrdio Gui. Danas se o ovakvim kulturnim krajolicima obino govori kao o agropastoralnim, za kakve je u Sredozemlju struna skupina UNESCOa ustvrdila kako im Popis svjetske batine do sada nije dovoljno otvorio vrata.8 U nedostatku veeg istraivanja, za polaznu kulturnu karakterizaciju ovog krajolika moe posluiti Dudiev osik, razvedena suhozidna struktura iz vremena agrarne reforme. Vanost mu nije u starosti, ve u olienju povijesno odrivog rjeenja gospodarenja prostorom. Dudiev osik nam kulturni krajolik daje razumjeti kao da tiranu, historiziranu tvorbu, a ne kao evoluciju jednostavnijih suhozidnih ograda, relikt i de tradicionalizirajuu rtvu ekonomske modernizacije. Na takav nain valja pristupiti itavom kulturnom krajoliku. Ovdje je on konzervatorski dokumentiran pri utvrivanju etnografske
8 Iz preporuka s tematskog skupa strunjaka za agropastoralne kulturne krajolike na Sredozemlju, koji je od 20. do 22. rujna 2007. godine odran u Meyrueisu (Lozre), u Francuskoj.

64

studije, rasprave, eseji

zone 1975. godine i u pripremi prostornog plana Grada Novalje 2005. godine. Takav konzer vatorski status iz 1975. sadrajno odgovara dananjem pojmu kulturnog krajolika. Tada je to bila jedna od prvih krajobraznih zatita kulturne batine u Hrvatskoj, a sama je graevina u uem obuhvatu stroeg reima zatite bila prvim nearheolokim suhozidom u Registru kul turnih dobara.9 Je li koincidencija to se bioloki rezervat divljih maslina, podruje koje je prije toga za tieno u prirodoslovnom smislu, nalazi u istoj panjakoj kunfini, na Dudikim krunama?10 Na tome se mjestu lokalni nain ovarenja susree s agrogenetskim diverzitetom. Sigurno je kako masline po svojoj starosti veinom prethode diobi, ograivanju pasita i pamenim poljodjelskim praksama, ali su Dudiani u ovom muzeju ivotne raznolikosti ostali pouzdani kustosi. Isto se mjerilo moe razastrti i na ostatak Luna i Lunjskog poluotoka. Poglavita po zornost kakvu etnologija od vremena svojeg nastanka usmjerava na pitanja izvora, korijena i nastanka kulture pod maslinama na Dudikim krunama, a jo i snanije pod brojnim drugim dugovjenim maslinama ovoga kraja, raspruje se u korist stvarno vanijeg pitanja: zato su masline u ciklusima svojeg irenja postale upravo ovakvima kakve jesu? Oito je vana bila osunanost itavog prisojnog rasprostiranja Lunjskog poluotoka, koji je od uzdignutog hrp ta nanie nagnut poput ispravno postavljene ploe solarnih elija. Zasigurno je svoju ulogu odigrala i posolica koju je preko strmih kruna donosila olujna bura s Velebita, jo vanija na ostatku otoka. Vrlo je vaan i kr s poljodjelskom pedologijom. Istraivanja agrogenetskog diverziteta ipak poinju davati za pravo tvrdnji kako je, meu svim ovim vanim oblikova teljima ivota, najvaniji bio rad ovjeka. Usuprot stereotipu, u prirodi se raznolikost moe smanjivati (usp. osiromaenje biljnih vrsta u stanitima ireeg alepskog bora u Dalmaciji) dok se pod poljodjelevom praksom moe poveavati (npr. u istraivanju alpskih livada s po jednim stablom, kakvo poinje bivati genetskim varijetetom za sebe). Svojim poljodjelskim postupcima on naizgled konzervira lokalnu osobitost, no podrobna istraivanja odaju kako im se genetski sadraj kontinuirano mijenja i kombinira. Vrt andskog seljaka u zapadnoj Bo liviji uslijed razmjene gomolja meu selima zbog usputnih je biolokih procesa bio rasadite uvijek novih varijeteta krumpira, pa meu njegovih osamdesetak vrsta diljem andskih dolina postoje tisue lokalnih varijeteta. Njihova genetska struktura ne ovisi o razlikama u stanitu, ve o uzgajanju. Zato vanost krajolika nije toliko u stvorenim oblicima, ve uope u spo sobnosti njihovog stvaranja. Konzervacijski zadatak je uvanje te generativne sposobnosti, pa tek potom i njenih materijalnih rezultata. Dalekoseni poduzetniki interes partnerstvo je s lokalnom zajednicom kao proizvoaem takvog procesa, a ne jednokratna konzumacija trinih mogunosti.11

9 Etnografske zone tj. po dananjoj terminologiji "kulturni krajolici", po prijanjem su Zakonu o zatiti spomenika kulture registrirani jedino u Konzervatorskom odjelu u Rijeci, u iji je teritorijalni obuhvat rada ukljuen i sjeverni dio otoka Paga. Vie o ovim zatitama u Kale 2010: 456. O Dudievom osiku vie u Kale 2011. 10 Bioloki rezervat iz 1963. godine obuhvaa oko tisuu i pol divljih maslina na 23,6 ha velikom podruju. Ukupno se procje njuje da na podruju Lunjskog poluotoka ima oko 80 tisua maslina. 11 Istaknut je primjer izdvajanja aktivnih supstanci biljke Trichopus zeylanicus koja raste i koristi se u dijelu june Kerale u Indiji, na osnovu kojih je u istraivakom institutu napravljen lijek protiv umora. Institut je prava izrade lijeka prenio na privatnu tvrtku uz licencnu odtetu i desetgodinje tantijeme od 2%, a pola od jedne i druge sume je proslijeivao lokalnoj zajednici. Takav je odnos bio vaan i stoga to je biljka prethodno bila nepoznata van svojeg kraja, a djelotvornost vanih

65

zadarska smotra 4 2011.

U tu bi se temu moglo zai i putem druge sluajnosti. U istom listopadu 2010. godine, kada je berbu maslina u Lunu pod dvije tisue godina starim stablom otvorio predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipovi, prenosei kasnije nadlenom ministru lokalni prijedlog prijavljivanja Luna za Popis svjetske batine u kategoriji kulturnog krajolika, u japanskom je gradu Nagoyi tragom 12. paragrafa preambule meunarodne Konvencije o biolokoj ra znolikosti usuglaen i proklamiran protokol o dobrobiti uzgajivakih lokalnih zajednica pri biotehnolokom koritenju genetskog naslijea kultura i pasmina iz njihovih krajeva.12 Kada Protokol iz Nagoye pristupanjem obvezujueg broja zemaljapotpisnica stupi na snagu, u biotehnolokoj industriji vie ne e biti mogue za iskljuivo vlastitu trinu korist patentirati dio genetskog naslijea koji je uzgojen u tradicijskoj batini neke lokalne zajednice a da se ona s time prethodno ne sloi. Kustosi genetskog naslijea kulturnih krajolika ujedno su i njegovi vlasnici, a kada se barata s utvrenim vlasnitvom oni se ne mogu zaobilaziti.13 Kao i drugim svojim resursima, na taj nain lokalna zajednica moe ui u razmjene i tr govanja. U industrijalizirajuem XIX. st. puani su stupili na drutvenu scenu samostalnim tr inim nastupom, za kakav se otvorio prostor dokrajivanjem feudalizma. Njihove su zajed nice uoile zanimanje graana za svoju kulturu koju su nacionalne drave poele smatrati krinjama identitetskih dragocjenosti, odgovorivi na nj novim dosezima reprezentativne narodne umjetnosti. U globalizirajuem drutvu druge polovice XX. st. i poetka XXI. st., ljudi vangradskog krajolika za biotehnoloke su korporacije nanovo utvreni kao vlasnici vrijednih batinskih resursa. Resursi lokalnih zajednica vie nisu ornamentalni i ideoloki. Sada je to u prvom redu njihovo znanje, kolektivno intelektualno vlasnitvo, upravo poput tradicijskog znanja i njegovih folklornih izriaja, te genetskog naslijea. Zbog sadranih bio lokih otpornosti lokalno kondicionirano naslijee biljnih vrsta i ivotinjskih pasmina dobija na cijeni uslijed klimatskih promjena i globalno irenih bolesti. Tek se mali dio ovih razmjena i trgovina bukvalno obraunava novcem. U folkloru je, na primjer, izlazak s nedjeljnog bogo sluja u biranoj odjei lokalnih tradicija u ilipima vremenom postao insceniranom i kore ografiranom turistikom atrakcijom na koju i bez neposredno naplaene ulaznice redovito raunaju iz oblinjih dubrovakih hotela, no za koju je lokalna zajednica svoju raunicu nala ne samo u neobveznom uvenju ve i u npr. izgradnji prometnica kojima Konavlima lake putuju i autobusi i domai automobili. Naravno da je striktni saldo ovakvih razmjena teko uope i obraunati, jer lei u neekonomskim prostorima kulturnog kapitala.

supstanci ovisi o uzgoju u lokalnom ambijentu. Usporeujui s drugim rjeenjima obeteivanja, istraiva dvoji kako je ono stiglo do svih u lokalnoj zajednici i ne preporua novana obeteenja kao najuinkovitija ili najprikladnija (Biber Klem i Cottier 2006: 138139). 12 Predsjednik je Republike na Maslinama od Luna poetku berbe bio 8. listopada, preporuku za poetak dravne pro cedure uvrtavanja Luna u tentativni popis UNESCO je ministru kulture s miljenjem agronoma i etnologa poslao 26. listopada, dok je Protokol iz Nagoye donesen na tamonjem skupu odranom od 18. do 29. listopada 2010. godine. 13 U vie primjera diljem svijeta ve su sklapane pogodbe lokalnih zajednica i naroda s istraivaima bioloke i genetske ra znolikosti njihovog prirodnog okruja (projekt PEMASKY kod Kuna u Panami, ugovor federacije naroda Awa iz Ekvadora s Botanikim vrtom iz New Yorka 1993. godine, objavljena naela inuitske zajednice u Kanadi itd.; Posey i Dutfield 1996: 140144).

66

studije, rasprave, eseji

Odriva konzervacija in situ


Jedini sef ili vitrina u kakvoj se lokalno moe sauvati ovakva vrijednost, kao i jedina burza u kojoj se ovakav kapital moe ne samo sauvati ve i genetski mnoiti na korist buduih uzgajivaa, vlasnika i poduzetnika jest njegovo vlastito podneblje, njegov kulturni krajolik. Takva situacija nije imanentna samo Lunu. Svaki kulturni krajolik, osim svetih planina i dru gih asocijativnih duhovnih, umjetnikih ili povijesnih pejsaa, ujedno je i bio ili jo uvijek jest gospodarski krajolik. Rijetke su ekonomske konjukture koje su svoje krajobrazne resurse na ivotu odravale trajno i dugovjeno. Otisci ekonomije u krajoliku mogu podsjetiti na pre slojavanja stilskih razdoblja iz povijesti umjetnosti. Tek sluajno, najdugovjenije strukture kulturnih krajolika upravo su suhozidne to su terasasta riina polja jugoistone Azije u kontinuiranoj obradi i tijekom dva tisuljea. Ipak je i na njima poljodjelski rad podrazumi jevao sloene i inovativne postupke, jer su terase ovisile o upravljanom otjecanju vode kroz ustave meu terasama a radi njenog zadravanja suhozidni su podzidi morali biti savjesno odravani. Terase podrazumijevaju i svoj ekosustav, povezan sa ivotom odreenih vrsta riba i ptica. Za ljude iz ovih krajeva kau da su odgojeni nikad ne kasniti, jer su u selima bila va na vremena meuovisnog otvaranja i zatvaranja brana meu terasama. Ovakav je filipinski krajolik pokrajine Ifugao bio prvi upis kontinuirano razvijanog kulturnog krajolika u Popis svjetske batine, jer su se prethodna dva revidirana upisa odnosila na asocijativne kulturne krajolike svetih planina. Na taj nain zadana je intonacija svim upisima koji su slijedili, ponaj vie koristei ovu istu podkategoriju, no esto se odnosei na poljodjelske krajolike vanih kultura. Najei su vinogradi, a slijede krajolici oblikovani u uzgoju kave, duhana i rie. Takvi tematski krajolici agrarnih kultura istakli su naslijee genetske raznolikosti unutar iste obra ivane kulture. Za prijavu Luna takoer je zanimljivo kako meu dosadanjim upisima nema kulturnog krajolika koji bi ponajprije bio maslinik. Stoga Lun ima povoljno distinktivno obi ljeje kakvo se moe povezati i s traenjem da kulturni krajolici osim izuzetnog primjera u isti mah ilustriraju vane faze ljudske povijesti (etvrti od est kriterija za prijavljivanje). U takvom kulturnom krajoliku organski vezanom za ivot svojeg stanovnitva nije teko ustanoviti njegovu odgovarajuu zatitu: valja ga prepustiti odrivom nainu koritenja lo kalne zajednice. Po 8. lanku Konvencije o biolokoj raznolikosti, prirodni ivot stvoren u takvim ambijentima najbolje se titi konzervacijom in situ, na licu mjesta svojeg kondi cioniranog oblikovanja. Negdanji konzervacijski poriv, teleoloki utemeljen u interesu za nastanak znamenitosti, a ne za njen ivot, itavu bi takvu krajobraznu ljepotu programski preveo u zamrznuti spomenik to blii svojem izvornom izgledu, kakvim se upravlja ad ministrativno. Na takav su nain, etnikim ienjem njegovih stanovnika, utemeljeni i prvi nacionalni parkovi prirode u SAD. Muzealizirani pejsa u kakvom se preskribiraju odreeni materijalni oblici, a ne potiu generativne sposobnosti nastanka poljodjelski funkcionalnog kreativnog kulturnog krajolika u sri je dio anakronog ideolokog programa.14 Tamo gdje

14 Pretresanjem nekritikog koritenja pojma degradacije otvara se sinteza ekoloke povijesti europskog Sredozemlja, a slino je i s postuliranom deforestizacijom (Grove i Rackham 2001: 1517 i 289290). Blisko stereotipiziranje uinka stoarskih gospodarstava i lika stoara uope analizirali su Horden i Purcell (2000: 8287).

67

zadarska smotra 4 2011.

se baratalo s nepovratnim gubitkom kulturnog krajolika napredne se akademske prakse danas uvjebavaju u odrivom upravljanju agroekolokih resursa.15 Arbitrarno utvrivanje autentinosti danas je najoitije naputeno konceptom nematerijalne kulturne batine, po kakvom kulturnu praksu autentificira sama lokalna zajednica. I u Popisu svjetske batine vie se ne gleda za najvrjednijim dobrima (po ijoj procjeni?), koliko za najreprezentativnijima. Nakon promjena u konzervacijskim konvencijama 1990ih godina vie se ne moe rei kako je stereotipni upis u Popis svjetske batine kakvo europsko monumentalno arhitektonsko zdanje. Na samom koncu XX. st. slube zatite prirodne i kulturne batine na vie su se strana svijeta u odreenim asociranim konceptima poele pribliavati i stapati, pa je i prirodoslov cima i kulturnjacima postalo posve jasno kako su i takvi, naizgled netaknuti prirodni pejsai u stvari kulturni krajolici. Njihovi su ih korisnici, kako u Sjevernoj Americi, tako i u sred njoazijskim stepama, zapadnoafrikim dunglama, junoamerikoj Amazoniji ili australskim pustarama npr. oko litice Uluru, regulirali vatrom, regulacijom ispae, sjee, sadnje ili posre dovanjem drugih vrsta. Ako bi praktino itavu povrinu Zemlje van mora nazvali kulturnim krajolikom, od izraza opet ne bi bilo koristi. Na koncu, i sam je pojam krajolika kulturno uvjetovan novovjekovnim nazorima. Predindustrijski bi se feudalac otiao razonoditi u lovi te, a njegova gospa u ruinjak, dok industrijski graanin to ini u intenzivno reguliranim krajolicima netaknute prirode. Zato se u zajednikim raspravama prirodoslovaca i kultur nih istraivaa raznih profila usuglasilo kako se s jednog kraja definicije iskljuuju urbani kra jolici, a s drugoga pasivno kultivirane pustare, za kulturne krajolike uzimajui samo podruja gdje su ljudska kultura i priroda doista oblikovali jedno drugo, a ovjek je toga bio svjestan i zadane je ciljeve rjeavao na kreativan nain. Iskljuivi krajobrazni ciljevi dostizani na be zobziran nain, poput otvorenih rudokopa, takoer ne pripadaju tako shvaenim kulturnim krajolicima.

Konzervacijski postupak
Dananji standardi konzervacije ravnaju se preporukama IUCN i ICOMOS,16 nakon ijih je rasprava u Popis svjetske batine 1992. godine UNESCO uveo i naredne godine prvi put koristio novu kategoriju kulturnog krajolika. U ovom nas sluaju zanima podvrsta ove ka tegorije koja ukljuuje ive, organski evolvirane agronomske krajolike. Svaka zamisao njihove zatite iziskuje njihovo razvrstavanje, ocjenjivanje i planiranje upravljanja. Razvrstavanje se ima osloniti na tipologiju krajolika koji su prethodno identificirani kao vrijedan dio nacio nalne kulturne batine, krenuvi od njihovog opisa preko usporedbi do klasifikacije. Iako smo na to obvezani Konvencijom o europskim krajobrazima, u Hrvatskoj jo nisu identificirani

15 Iz diplomskog silaba agronomskog studija Razumijevanje sociotehnoloke inovacije i procesa promjena koji se predaje na Sveuilitu u Wageningenu u Nizozemskoj. 16 Meunarodna unija za zatitu prirode (International Union for Conservation of Nature) i Meunarodno vijee za spome nike i znamenitosti (International Council on Monuments and Sites).

68

studije, rasprave, eseji

kulturni krajolici od nacionalne vrijednosti.17 U aktualnoj strategiji kulturnog razvitka zemlje ak se niti ne barata podatkom o broju kulturnih krajolika u Registru kulturnih dobara.18 Na ovom je terenu polazna identifikacija i karakterizacija kulturnog krajolika uinjena obra zloenjem njegovog uvrtavanja u Registar kulturnih dobara. Utvrene su rijetkosti krajo braznih segmenata s najboljim primjerima tradicijske arhitekture i graditeljstva, te su na toj osnovi omeene zone stroe zatite. Izostanak nacionalne referentne mree identificiranih kulturnih krajolika onemoguuje uspostavljanje njihove tipologije. Takoer se i na ovom terenu jo treba etnografski opisivati, jer krki i suhozidni krajolik ovdanjih maslinika ima svojih specifinosti. Za razliku od npr. mree suhozidnih nasipa sjeverozapadne Vodnjanti ne, karakteristinih kasetnih oivenja na prostoru povijesne feudalne Bosiljine (podruja Pri motena i Rogoznice) ili terasastih podzida Hvara, Huma na Koruli i drugdje, ovdje je zbog naravi individualnog vlasnitva nad stablom unutar kolektivnog zemljinog posjeda tipina suhozidna struktura ograda pojedinane masline. Poetak etnolokog dijela Konzervatorske podloge za Prostorni plan ureenja Grada Novalje iz 2005. godine i poinje fotografijom i crteom takve pojedinano ograene masline. U tom smislu ima uslijediti deskriptivni etno grafski zadatak poput tipolokog pothvata kakav je Kului izveo na Kornatima.19 U kulturnom krajoliku ocjenjuje se povezanost kulturnih i prirodnih sastavnica. Za ova kvo ocjenjivanje obino se uzima pionirski predloak iz britanske krajobraznoarhitektonske prakse:
Ocjena Krajolik kao resurs Slikovitost Neoskvrnutost Osjeaj mjesta Sklad s prirodom Kulturni resursi Usuglaenost Predmet ocjene Rijetkost i reprezentativnost Estetski doivljaj Izostanak irih rastakanja krajolika (infrastruktura, urbanizacija, industrijalizacija) Osobitost i zaokruenost topografske i opaajne cjeline Odrivost naina koritenja zemlje i zadravanje biodiverziteta Sauvanost vrijednih povijesnih ili arhitektonskih zdanja Struno i javno mnijenje o krajoliku, njegove umjetnike refleksije Lun Agrogenetska raznolikost maslina Morska poloenost Izdvojenost od grada, nedovoljna infrastruktura Poluotonost Luna Revitalizacija maslinarstva i sirarstva Prisutnost arheolokih i povijesno umjetnikih kulturnih dobara Pozornost javnog mnijenja i poznatost krajolika, slikarska i pjesnika djela

17 Napredak drava potpisnica Konvencije o europskim krajobrazima, kako nalae sadraj Konvencije, moe se pratiti u kom pendiju nacionalnih podataka koji se nalazi na www.coe.int/t/dg4/cultureheritage/heritage/Landscape (datum zadnjeg posjeta 1. rujna 2011. godine). 18 Oit je provedbeni problem neujednaene terminologije. U Zakonu o zatiti i ouvanju kulturnih dobara koriste se poj movi podruja i mjesta s etnolokim i toponimskim sadrajima i krajolika ili njegovog dijela koji sadri povijesno karak teristine strukture, koje svjedoe o ovjekovoj nazonosti u prostoru, dok se sam pojam kulturnog krajolika zakonski ne rabi. Lun je 1975. godine terminoloki ispravno zatien kao etnografska zona, no na taj i druge ovakve upise kasnije se esto referiralo kao na etnozone, dok se u urbanistikom planu iz 2005. godine navodi kao etnoloka zona. 19 Kului 1999.

69

zadarska smotra 4 2011.

Druga vrsta ocjenjivanja vezana je za ugroenost kulturnog krajolika. Da bi se pretposta vila ugroenost, mora biti jasno koje su to krajobrazne vrijednosti ugroene. U tu je svrhu prikaz konzervatorske literature saet na idui nain:20
Ciljevi zatite Kriterij Mjerila zatite Uobiajeni podruni opseg raznolikosti, brojnost razliitih kulturnih, biotskih i abiotskih odlika. Broj i kombinacije zajednikih i tipinih obiljeja kakva podruje ine reprezentativnim za iri kraj kojem pripada. itavost i djelotvorno funkcioniranje obiljeja unutar podrunog standarda. Jedinstvenost i rijetkost pojedinih oblika i krajolika.

Ouvanje ili pridonoenje raznolikosti ekosustava, biotopa i krajolika: to Raznolikost vei broj, tim vea vrijednost. Ouvanje prepoznatljivih i uobiajenih lokalnih ekosustava, biotopa i krajolika: to vei broj karakteristinih topografskih grupa, naina koritenja zemljita, raslinja itd. tim vea vrijednost. Ouvanje ekosustava, biotopa i krajolika u nenaetim uvjetima. Ouvanje rijetkih vrsta, biotopa i krajolika, s tim veom vrijednou za podruno neobine, istaknute ili jedinstvene krajobrazne oblike, skupine biljaka itd.

Tipinost

Cjelovitost

Rijetkost

Nakon identificiranih ugroza vrijednih kulturnih krajolika, konzervatorskim se rjeenjima adresiraju ciljevi za njihovo upravljanje. Na temelju postojeih europskih praksi uoena su isticanja iduih takvih ciljeva:21 zatita poljodjelskih krajolika, habitata, biotopa i pojedinih obiljeja krajolika, nadzor odn. zabrana odreenih poljoprivrednih postupaka da bi poljoprivreda mogla postii ne samo ekonomske ve i drutvene funkcije, poticaji za usvajanje odreenih naina obraivanja zemlje, prostorno planiranje za odravanje vrijednih kulturnih, estetskih, ekolokih i povije snih obiljeja krajolika, naeti, zaputeni i izoblieni krajolici, bilo zbog naputanja ili industrijaliziranja poljo privrede, trebaju se obnoviti na naine kreativne poput njihovog uspostavljanja. Iako obrazloenja o upisu kulturnih krajolika u hrvatski Registar kulturnih dobara u novi je vrijeme ve sadre naznake o nainima njihovog budueg upravljanja, do sada se samo u sluaju uvrtavanja Starogradskog polja na Hvaru u Popis svjetske batine pristupilo osnutku zasebne Agencije za upravljanje ovim kulturnim dobrom. Obveza jasno predvienih naina odravanja i postupanja s kulturnim dobrom kao standard Konvencije o svjetskoj batini koja stoji iza Popisa svjetske batine postupno se pretae i u nacionalna zakonodavstva i kon
20 Prilagoen po: Bruns i Green 2001: 124. 21 Prilagoeno iz Wascher 2001: 135.

70

studije, rasprave, eseji

zervacijske prakse. U sluaju ivih, organski razvijajuih kulturnih krajolika, kakvi su najee poljodjelski krajolici, obino ih se dijeli u preduvjete i smjernice. Zakonski okvir, konzervator ska ustanova, lokalno upravljako tijelo, dijalog sa stanovnicima, postojanje nadzora i mo gunosti revizije idu meu preduvjete upravljanja kulturnim krajolicima. O svakoj od ovih toaka mogla bi se napisati zasebna studija. Uspostava povjerenja s obitavateljima ovoga krajolika nad kojim ve stoljee i pol vlada pravnopovijesna anomalija kakva uzgajivaima prijei priznavanje vlasnikih prava nad obraivanom zemljom, pa time i mogunost dobija nja agronomskih poticaja, nije bezazlen posao. Takoer obeshrabruje i stav Konzervatorske uprave iz stratekog plana upravljanja nacionalnom kulturom da se struna skrb o kulturnim krajolicima treba izdvojiti u drugu, samo tome posveenu ustanovu.22 Ipak su, formalno, sve toke preduvjeta na broju, a dijaloki prostor za njihovo osposobljavanje pred ovakav zada tak zasigurno postoji. Tea pitanja dolaze sa smjernicama za upravljanje kulturnim krajolicima. Upravljanje lokalnim kulturnim krajolikom, u stvari, predstavlja upravljanje lokalnim gospodarstvom i njegovim sposobnostima za promjenu i prilagodbu. Postojanje upravljakog plana za svoje bi najvee odvjetnike moglo poeljeti vlastite obitavatelje, s javnim raspravama planiranja i upravljanja kao respektiranim institucijama. Regulacije trebaju biti prilagodljive novim mo mentima iz takvih procesa. Temeljne prirodne i kulturne resurse podruja valja biljeiti, pro uavati i uvati, a tradicijsko znanje domaih ljudi treba biti primijenjeno u odrivim nai nima koritenja zemlje. Na koncu, eventualna izolacija kulturnog krajolika od podruja oko njega jamano mu smanjuje izglede za opstanak. Svaki se kulturni krajolik sastoji od svojih struktura, funkcija i vrijednosti. Razumljivo je kako se odnos ovjeka i prirode koji rezultira tako osobitom krajobraznom pojavom vidi ponajprije kao nematerijalni dio krajolika a tek potom kao materijalne strukture u prostoru. Zato su kriteriji utvrivanja vrijednosti kulturnih krajolika funkcionalni, a ne materijalni. Tek s takvim kljuem u rukama rastvara nam se razumijevanje ljudske uloge u modificiranju lica zemlje. Ponosi li se ovjek svojim krajolikom, predstavlja li se duhovno i karakterno pove zanim s njime? Snaga ovakvih predodbi znai kulturni kapital krajolika, kakav krajobrazno reputiranim proizvodima osigurava dodanu ekonomsku vrijednost. Ne postoje prirodne odlike kakve nepobitno determiniraju ljudsko izricanje sudova i ocjena o nekom podneblju. Primjerice, planine, more ili ikakva druga netaknuta priroda nisu oduvijek plijenili ljudsku matu na naine kako to ine danas, u romanticizmu ili uope nakon Petrarkinog uspona na Ventoux 1336. godine. Nematerijalna narav vanog dijela sentimentalnog, estetskog i imagi nativnog odnosa ovjeka prema krajoliku moda u odreenim situacijama moe relativizirati klasifikacijski dio pripremnog posla. Uostalom, i UNESCOvi kriteriji za prijavu su apstraktne, konceptualne naravi: kod organski razvijajuih kulturnih krajolika ne pita se jesu li funkcio nalno poljodjelski. Ipak, takvim irim pogledom stjeemo uvid u znaaj kulturnog krajolika
22 Meu potrebama je navedeno kako treba ustrojiti strunu ustanovu za identifikaciju, dokumentiranje, vrednovanje, zati tu te izradu programa upravljanja, koritenja i praenja stanja kulturnih krajolika (Strategija zatite, ouvanja i odrivog gospodarskog koritenja kulturne batine Republike Hrvatske za razdoblje 2011.2015., Ministarstvo kulture lipnja 2011. godine). Za ovakav zadatak Ministarstvo kulture, s Upravom za zatitu kulturne batine i Upravom za zatitu prirode, ima potrebne strune resurse.

71

zadarska smotra 4 2011.

i kulturnim komponentama otvaramo i put prema kategoriji nematerijalnog kulturnog do bra. Na osnovi objavljenih sinteza vrijednosti primijenljive uope na kulturne krajolike (u na em sluaju, na Lun) mogu se saeti na idui nain:23
Vrijednosti Bioloke Sadraj Raznolikost ekosustava, agrobioraznolikost (u poluprirodnim i kulturnim stanitima). Doprinos osjeaju mjesta i pripadnosti; ambijent ivota; prepoznatljivost. Uionica o pretcima, njihovim drutvima i povijesnim okoliima. Podneblje kvalitetnog ivljenja; turizam. Rjeenja odrivosti zateenih struktura. Prostor svakodnevnog i povremenog osvjeenja. Obogaivanje opaajne ugode, skladnost kulturnih struktura. Utvrivanje za Lun Agrogenetska raznolikost maslina.

Kulturne Edukacijske i istraivake Gospodarske Vrijednosti resursa Rekreacijske Estetske

Krajobrazni doprinos kulturnom identitetu stanovnika Luna i okolice. Novi maslinarski putevi kao poune staze s edukativnim tablama; analize DNK. Postojanje trino kompetitivnih proizvoda temeljenih na batini. Funkcionalnost krajobraznih struktura i pri dananjem privrjeivanju. Privlanost za posjet i receptivna sposobnost. Skulpturalni doivljaj stabala i njihova sraslost s krem i suhozidima.

Ima li Lun izgleda za uvrtavanje u Popis svjetske batine, mogla bi posvjedoiti i primje na ekonomskih metoda izrauna privlanosti posjetiteljske znamenitosti. Kulturne privla nosti poljodjelskih krajolika predstavljaju unikatnu vrstu povijesnih krajobraznih atrakcija ije odravanje podrazumijeva nanovo stvaranje, one se spram prirodnih sila raslinja uvijek iznova trebaju redefinirati. Djelatni dijalog s raznolikou krajolika i ivota stvara krajobrazne vrijednosti. Pri njihovom ukljuivanju u turistiku privredu, pored uobiajenih kvalifikaci ja kako odreena dobra nemaju cijene, posljednjih se desetljea zna istaknuti kako e im monetizacija (izraun novane vrijednosti) onemoguiti degradiranje pred drugim ekonom skim elementima. Stoga se rekreacijska vrijednost kulturnog krajolika moe pretpostaviti pri mjenom "metode cijene putovanja".24 Anketiranjem posjetiteljskog uzorka mogu se doznati njihova polazita, nain putovanja s pripadnim trokovima, te socioekonomski pokazatelji potrebni za tumaenje podataka. Pri iznoenju rezultata analize prikupljenih podataka va ne su i kvantifikacije vezane za usporedna odredita. Za perspektive upravljanja kulturnim krajolikom koji je ujedno i poljodjelski, korisna je i metoda hedonistikog odreivanja cije
23 Fairclough 1999: 34, Vanslembrouck i Huylenbroeck 2005: 43. 24 Tzv. travel cost method, ovdje po: Vanslembrouck i Huylenbroeck 2005: 87.

72

studije, rasprave, eseji

ne.25 Njome se nastoji izraunati cijena specijaliziranih proizvoda namijenjenih trinim nia ma s oznakama zemljopisnog podrijetla i nadzirane kakvoe, ravnajui se uincima njihove prisutnosti na cijene relevantnih trinih dobara. Kulturna vrijednost krajolika ulazi meu takve dodane vrijednosti proizvoda.

Zakljuak
Lun je izdana krajobrazna retorta genetskog diverziteta, a njegovi su tradicijski biotehniari obitavatelji ovog kraja. Moe se rei kako su u ovom uzajamnom procesu dugi vijek uzga janih stabala i poluena genetska raznolikost znaajni u univerzalnom smislu. Taj je proces kroz svoje povijesne promjene doveo i do izuzetnog krajobraznog rezultata, gusto strukturi ranih suhozidnih ograda u dojmljivoj estetskoj cjelini izdvojenog dijela otoka izloenog snazi planinskih vjetrova i puinske osunanosti. U tom je smislu autentian i domorodan krajolik impresivan i po opsegu ljudskog truda uloenog u njegovo kultiviranje. Da bi bilo uinkovi to, ono je ukljuivalo i kolektivne pravnopovijesne ustanove poput neindividualnog vlasni tva nad zemljom i efektnih skupnih naina gospodarenja pasitima i maslinicima. Temelj no je bogatstvo krajolika agrogenetska raznolikost maslina, koja je prvorazredni predmet znanstvenog interesa. Za planiranje upravljanja ovom kolektivnom riznicom, osim rezultata znanstvenih istraivanja, vana e biti i globalna prepoznatljivost kulturnog krajolika svrsta nog u Popis svjetske batine. Iz ovih razloga, sukladno ranijim inicijativama i miljenjima, predlae se Lun ukljuiti na nacionalni popis izuzetnih dobara univerzalne vrijednosti, i pristupiti izradi nominacijskog dokumenta za status kontinuiranog, organski razvijanog kulturnog krajolika. Takav bi do kument Lun mogao prikazati vrijednim upisa iz razloga svjedoenja tisuljetne maslinarske tradicije ovjeanstva, koja zbog niza gospodarskih i kulturnih implikacija te agrarne kulture i pripadnih pravnih ustanova predstavlja vaan dio ljudske povijesti. Takoer, u zahtjevnom krkom ambijentu ovaj je kulturni krajolik kvalificiran za uvrtenje i po nainu koritenja zemlje. On je zoran primjer tradicijskog ljudskog uzgoja biljne vrste kakav je mogao razviti i ouvati genetski diverzitet bez premca. Nakon tehnolokih dostignua i pravnih istanava nja, dolo je vrijeme da se u njegovom upravljanju vlasnici tog bogatstva pomognu i ovim sredstvom svjetskog uvenja.

25 Vanslembrouck i Huylenbroeck 2005: 70.

73

zadarska smotra 4 2011.

Bibliografija BiberKlem, Susette i Cottier, Thomas (ur.). 2006. Rights to Plant Genetic Resources and Traditional Knowledge: Basic Issues and Perspectives. Berne: World Trade Institute. von Droste, Bernd, Plachter, Harald i Rssler, Mechtild (ur.). 1995. Cultural Landscapes of Universal Value: Components of a Global Strategy. Jena: Gustav Fisher Verlag. Gibson, Johanna. 2005. Community Resources: Intellectual Property, International Trade and Protection of Traditional Knowledge. Aldershot: Ashgate. Green, Bryn i Vos, Willem (ur.). 2001. Threatened Landscapes: Conserving cultural environments. London i New York: Spon Press. Grenville, Jane (ur.). 1999. Managing the Historic Rural Landscape. London i New York: Routledge. Grove, A. T. i Rackham, Oliver. 2001. The Nature of Mediterranean Europe: An Ecological History. New Haven i London: Yale University Press. Horden, Peregrine i Purcell, Nicholas. 2000. The Corrupting Sea: A Study of Mediterranean History. Oxford: Blackwell. Juran, Kristijan. 2010. Gospodarska i vlasnika struktura zemljinog posjeda na otoku Murteru u kasnome srednjem vijeku (14.16. st.), u Toponimija otoka Murtera, ur. Vladimir Skrai. Zadar: Centar za jadranska onomastika istraivanja Sveuilita, str. 6384. Kale, Jadran. 2010. Prijedlog modela inventarizacije suhozida, Prostor 18 (2), str. 452467.

Kale, Jadran. 2011. Dudiev osik kao krajobrazni klju, zaprimljeno za objavljivanje u Toponimija otoka Paga, ur. Vladimir Skrai. Zadar: Centar za jadranska onomastika istraivanja Sveuilita. Kului, Sven. 1999. Tipska obiljeja gradnje u suho na kru hrvatskog primorja (na primjeru kornatskih otoka), Hrvatski geografski glasnik, 61, str. 5383. von Lewinski, Silke (ur.). 2004. Indigenous Heritage and Intellectual Property: Genetic Resources, Traditional Knowledge and Folklore. The Hague: Kluwer. Lucas, P. H. C. 1992. Protected landscapes: A guide for policy-makers and planners. London: Chapman and Hall. Maroevi, Ivo. 2000. [1997.] Vinodolska dolina, zatieni krajolik sa stanovita kulturno povijesnih vrijednosti, u Konzervatorsko novo iverje, Petrinja: Ogranak Matice hrvatske, str. 8586. Posey, Darrell i Dutfield, Graham. 1996. Beyond intellectual property: toward traditional resource rights for indigenous peoples and local communities. Ottawa: International Development Research Centre. Vanslembrouck, Isabel i Van Huylenbroeck, Guido. 2005. Landscape Amenities: Economic Assessment of Agricultural Landscapes. Dordrecht: Springer.

74

studije, rasprave, eseji

Lun suhozidi

Lun maslina

75