You are on page 1of 326

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA Županijski zavod za prostorno uređenje

PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

Varaždin, svibanj 2000. godine

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA Klasa: 350-02/99-01/8 Urbroj: 2186/1-01-00-16 Varaždin, 18. svibnja 2000. Na temelju članka 19. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" br. 30/94., 68/98. i 35/99.), suglasnosti Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Klasa: 350-02/99-04/64 Urbroj: 531-04/1-00-5/VĐ od 19. siječnja 2000. godine i članka 15. točke 9. Statuta Varaždinske županije ("Službeni vjesnik Varaždinske županije" br. 8/99. - pročišćeni tekst i 18/99), Županijska skupština Varaždinske županije na sjednici održanoj 18. svibnja 2000. donosi

ODLUKU o donošenju Prostornog plana Varaždinske županije Članak 1. Donosi se Prostorni plan Varaždinske županije. Članak 2. Prostorni plan Varaždinske županije sastavni je dio ove Odluke i sadrži: Tekstualni dio: Uvod I Obrazloženje 1. Polazišta 2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja 3. Plan prostornog uređenja II Odredbe za provođenje Grafički dio: Kartografski prikazi: 1. Korištenje i namjena prostora 2. Infrastrukturni sustavi 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora

Grafički prilozi - kartogrami: 1. Teritorijalno-politički ustroj 2. Administrativna sjedišta i razvrstaj državnih i županijskih cesta 3. Sustav naselja i razvojnih središta 4. Infrastrukturni sustavi 5. Postupanje s otpadom Članak 3. Danom stupanja na snagu Odluke o donošenju Prostornog plana Varaždinske županije, prostorni planovi područja bivših općina Varaždin, Ivanec, Ludbreg i Novi Marof, ostaju na snazi do donošenja prostornih planova uređenja općina/gradova, osim u dijelovima koji su protivni Prostornom planu Varaždinske županije. Stupanjem na snagu odluke o donošenju prostornog plana uređenja općine/grada prestaje važiti dio Prostornog plana bivše općine za to područje. Članak 4. Tekstualni dio Prostornog plana Varaždinske županije objavit će se u "Službenom vjesniku Varaždinske županije", a kartografski prikazi se čuvaju u Županijskom zavodu za prostorno uređenje Varaždinske županije. Članak 5. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom vjesniku Varaždinske županije".

PREDSJEDNIK: Dragutin Gložinić, dipl.ing.

PROSTORNI

PLAN

VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

Nositelj izrade: Županijski zavod za prostorno uređenje Varaždinske županije

Stručni tim Zavoda: Ravnatelj i voditelj tima: Davorin Gregurinčić, dipl. inž. prometa Koordinatori, savjetnici i suradnici: Tanja Martinec, dipl. inž. arh. Višnja Jalušić, dipl. inž. arh. Dubravka Komes-Jukić, dipl. inž. arh. Natalija Ježek, dipl. inž. krajob. arh. Marina Kögl, dipl. inž. arh. Grafička obrada: Biserka Bračić, građ. tehničar Višnja Jakovac, građ. tehničar Obrada teksta: Vera Biljan, upr. ref. Snježana Oreški, steno.dak. Tim vanjskih suradnika: dr. sc. Nevenka Krklec, dipl. inž. geol. Ivana Dukši, dipl. inž. biolog. Ksenija Gomaz, dipl. inž. arh. Emil Flajšman, dipl. inž. biolog. Zvonko Kranjc, dipl. inž. šum.

Plan je izrađen na računalima INTERGRAPH i COMPAQ uporabom programskih alata MICROSTATION i MICROSOFT OFFICE, a otisnut je pomoću štampača HP Laserjet 4P, HPDeskJet 1120C i PLOTERA HP 650C.

Obrazac

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA
Naziv prostornog plana:

PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE
Program mjera za unapređenje stanja u prostoru (službeno glasilo): "Službeni vjesnik Varaždinske županije", br. 2/1998. Javna rasprava (datum objave): "Varaždinske vijesti" 14.04.1999. "Večernji list" 15.04.1999. Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave: Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana (službeno glasilo): "Službeni vjesnik Varaždinske županije", br. 8/2000. Javni uvid održan od: 30.04.1999. do: 30.06.1999. Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:

Davorin Gregurinčić, dipl. inž. prom. _________________________________ (ime, prezime i potpis) Suglasnost na plan prema članku 19. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" br. 30/94., 68/98. i 35/99.), Klasa: 350-02/99-04/64 Urbroj: 531-04/1-00-5/VĐ datum: 19. siječnja 2000.
Pravna osoba/tijelo koje je izradilo plan:

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA - ŽUPANIJSKI ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE Pečat pravne osobe/tijela koje je izradilo plan: Odgovorna osoba: Davorin Gregurinčić, dipl. inž. prom. ________________________________ (ime, prezime i potpis) Koordinator plana: Davorin Gregurinčić, dipl. inž. prom. Stručni tim u izradi plana: 1. Tanja Martinec, dipl. inž. arh. 2. Višnja Jalušić, dipl. inž. arh. 3. Dubravka Komes-Jukić, dipl. inž. arh. 4. Natalija Ježek, dipl. inž. krajob. arh. 5. Marina Kögl, dipl. inž. arh. Pečat predstavničkog tijela:

6. dr. sc. Nevenka Krklec, dipl. inž. geol. 7. Biserka Bračić, građ. teh. 8. Višnja Jakovac, građ. teh. 9. Vera Biljan, upr. ref. 10. Snježana Oreški, steno.dak. Predsjednik predstavničkog tijela: Dragutin Gložinić, dipl. inž. ________________________________ (ime, prezime i potpis) Pečat nadležnog tijela:

Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava: Višnja Jalušić, dipl. inž. arh. ______________________________ (ime, prezime i potpis)

24 1. Zbirni tablični iskazi osnovnih podataka o stanju u prostoru 1. O b r a z l o ž e nj e 1.2. Položaj.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 1.43 1111143 43 44 44 46 1.2.1.1.2.1.1.1.2. značaj i posebnosti županijskog područja u odnosu na prostor i sustave Države 1.1. stanovništvo i naseljenost a) Površina b) Stanovništvo c) Naseljenost d) Osvrt na projekcije kretanja stanovništva prema dosad važećim prostornim planovima bivših općina na području Županije e) Novije demografske promjene 111111- 2 5 5 5 8 11 1.41 1.26 1.2. Područja pretežitih djelatnosti u odnosu na prirodne i druge resurse a) Gospodarstvo b) Energetika c) Turizam d) Poljoprivreda Županijski zavod za prostorno uređenje I 1.1.1. Osnovne kategorije korištenja zemljišta 1. Prostorno razvojne i resursne značajke 1.1.39 1.1.1.1.22 1.1.49 11111- 52 52 54 54 57 .4.3.1.1. Područje uz državnu granicu 1.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN SADRŽAJ: TEKSTUALNI DIO UVOD I. Naselja 1. Površina.3. POLAZIŠTA 11 01 1. Zemljopisna obilježja a) Geološka obilježja b) Obilježja reljefa c) Hidrografska obilježja d) Klimatska obilježja 1.2.1.

5 2.4.1.2. mogućnosti i ograničenja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje 1-122 2.1.92 1.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 2- 1 2.5 2.1.1.2. Razvoj gradova i značajnih infrastrukturnih sustava 2.98 1.1.95 1. Infrastrukturni sustavi Županijski zavod za prostorno uređenje II 2- 2 2. Ocjena stanja. državnog i međunarodnog značaja 2.1. Ocjena postojećih prostornih planova 1-116 1-116 1-120 1.1. Razvoj gradova 2. Obveze iz Programa prostornog uređenja Države i ocjena postojećih prostornih planova 1.1.2.92 1.1.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN e) Šumarstvo f) Vodni resursi g) Eksploatacija mineralnih sirovina h) Krajolik 11111111111- 58 60 66 69 70 70 76 84 85 87 88 1.3.6.4.1. Zaštićena graditeljska i prirodna baština a) Graditeljska baština b) Prirodna baština c) Osobite biljne i životinjske zajednice 1. Društvena infrastruktura a) Obrazovanje i odgoj b) Zdravstvo i socijalna skrb c) Uprava i administracija d) Kultura e) Šport i rekreacija 1.1. Obveze iz Programa prostornog uređenja Države 1.5.3.2. Komunalna infrastruktura a) Prometni sustav b) Vodoopskrba i odvodnja c) Elektroopskrba d) Plinoopskrba e) Groblja f) Zbrinjavanje otpada 1.1.1.7 .2.1.3.1. Ciljevi prostornog razvoja regionalnog.99 1-102 1-104 1-104 1-112 1-114 1.

Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina a) Vodni resursi b) Šume c) Tla d) Mineralne sirovine e) Graditeljska baština f) Prirodna baština g) Bioraznolikost h) Zrak 2.1.15 2.2.3.34 2.3.1. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Županije 2.2.1.1.3.68 .54 2. Racionalno korištenje i zaštita prostora 2. Razvoj naselja 2.2.3. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja 2.1.3.28 2.63 2.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture Županijski zavod za prostorno uređenje III 2.2.30 2.2. Razvoj naselja.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 2. društvene. Racionalno korištenje prirodnih izvora 2. Demografski razvoj 2.2.2.45 2.2.3.3.17 2.28 2.50 2.2. Razvoj društvene infrastrukture 2.12 2.2. Razvoj prometne i ostale infrastrukture a) Prometni sustav b) Vodnogospodarski sustav c) Energetski sustav d) Zbrinjavanje otpada 2.2.52 2.64 2.44 2.39 2.51 2.17 2.32 2.49 2.32 2. prometne i ostale infrastrukture 2. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša 2.4. Zaštita krajobraznih vrijednosti 2.64 2.22 2. Odabir prostorne i gospodarske strukture 2.37 2.5.2.3.40 2.3.61 2.

4.5.36 3.2.40 3. Sustav središnjih naselja i razvojnih središta 3.1. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš Županijski zavod za prostorno uređenje IV .33 3. Prometni infrastrukturni sustav 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3- 1 3. uređenja i zaštite prostora a) Uvjeti za racionalno korištenje i zaštitu prostora i okoliša b) Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja 3.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3.2. Razvoj infrastrukturnih sustava 3.2. Sustav središnjih naselja 3.5.11 3.2.58 3.32 3.3.12 3.2.1.61 3.25 3.55 3. Organizacija i osnovna namjena i korištenje prostora 3.4. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti od značaja za Županiju i Državu 3.47 3.3.25 3.21 3. Prikaz prostornih struktura Županije u odnosu na stanje i razvojna opredjeljenja Županije i Države 3.1.6.33 3.4. Uvjeti korištenja.1.6.3.7.1.39 3.4 3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina 3- 2 3.12 3. Postupanje s otpadom 3. Vodnogospodarski sustav 3.3.6.8. Gospodarstvo u prostoru 3.6. Društvene djelatnosti 3.1.40 3. Gravitacioni odnosi i centralitet naselja 3. Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i cjeline 3. Energetski sustav 3.

korištenju i namjeni Uvjeti određivanja prostora građevina od važnosti za Državu i Županiju Uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja u prostoru Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti u prostoru Uvjeti određivanja građevinskih područja i korištenja izgrađena i neizgrađena dijela područja Uvjeti (funkcionalni.23 4. 8. ustanova i subjekata Županijski zavod za prostorno uređenje V 5.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN II. 7.2 5.1 4.6 . 9. Uvjeti razgraničenja prostora prema obilježju. 3. 2. 6. 5. 4. Područja i lokaliteti za istraživanje i praćenje pojava i procesa u prostoru 4-30 Dokumentacija i suradnja a) Pregled korištenih relevantnih dokumenata b) Suradnja tijela.1 5.5 4-10 4-11 4-13 4-17 4-19 4-22 4. 10.3.27 4-27 11. 11.2.1.3 4. ekološki) utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava u prostoru Mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina Postupanje s otpadom Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš Mjere provedbe 4. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja 11. Područja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera 4-29 11. prostorni. Odredbe za provođenje 1.

000 Kartografski prikaz 1. uređenja i zaštite prostora Grafički prilozi . Elektroenergetika i korištenje voda 4. Vodovod i odvodnja 4. Infrastrukturni sustavi 4. Plinoopskrba Kartogram 5. Teritorijalno-politički ustroj Kartogram 2. Administrativna sjedišta i razvrstaj državnih i županijskih cesta Kartogram 3.3. Pošta i telekomunikacije 4. Sustav središnjih naselja i razvojnih središta Kartogram Kartogram Kartogram Kartogram 4. Uvjeti korištenja.kartogrami u mjerilu 1:200.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN GRAFIČKI DIO Kartografski prikazi u mjerilu 1:100.2.000 Kartogram 1.1. Postupanje s otpadom Županijski zavod za prostorno uređenje VI . Korištenje i namjena prostora Kartografski prikaz 2.4. Infrastrukturni sustavi Kartografski prikaz 3.

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Uvod Županijski zavod za prostorno uređenje 0 -1 .

kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti. godine prikupljanjem.o uređivanju naselja i stanovanja.14/94. Segovina i Sudovec. Ludbreg. zdravstvenih. mjerila i smjernice za gospodarski razvoj. . komunalnih i drugih institucija kao i građevina infrastrukture od važnosti za područje županije kao cjeline.10/95. Prostorni plan županije treba sadržavati prostornu i gospodarsku strukturu županije. . osnove za uređenje i zaštitu prostora. za očuvanje i unapređenje prirodnih. zaštita.o uređivanju prostora i urbanističkom planiranju.određuje uvjete uređenja i zaštite prostora županije.Osnovna obilježja prostora i prostornog uređenja".VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Uvod Varaždinska županija je jedinica lokalne uprave i samouprave u čiji sastav su ušle novonastale općine i gradovi s područja bivših općina: Ivanec. Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi utvrđuje da županija u okviru samoupravnog djelokruga između ostalog: . a kojima su se naknadno pripojila još 3 naselja s područja Koprivničko-križevačke županije: Ljubelj Kalnički. Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Županije varaždinske ("Službeni vjesnik Županije varaždinske" br. i 1995. te . postojeća dokumentacija prostora i svi drugi raspoloživi podaci o prostoru i elementima prostora Županije. Pripremne radnje na izradi Prostornog plana Županije započele su tijekom 1994. Županija kao jedinica lokalne uprave i samouprave ima Ustavom Republike Hrvatske zagarantirano pravo na lokalnu samoupravu. ako zakonom nije drugačije određeno.usklađuje razvitak i mrežu odgojnih. mjere za unapređenje i zaštitu okoliša te druge elemente od važnosti za županiju. Prostorni plan Varaždinske županije izradio je Županijski zavod za prostorno uređenje.o zaštiti i unapređenju prirodnog okoliša. kulturnih. ako zakonom nije drugačije određeno. .o brizi za djecu. . Nakon toga izrađeno je Izvješće o stanju u prostoru Županije varaždinske ("Službeni vjesnik Županije varaždinske" br.o komunalnim djelatnostima. godine. obradom i analizom svih relevantnih podataka i elemenata od značaja za prostor i aktivnosti u prostoru Županije. . socijalnih. U tom globalnom okviru. kao i Osnove korištenja i zaštite prostora područja bivših općina Ivanec. i ti su podaci sistematizirani.usklađuje interese i poduzima aktivnosti radi ravnomjernog gospodarskog i društvenog razvitka općina i gradova u sastavu županije i županije kao cjeline. tjelesnoj kulturi. a osobito: . prosvjetnih. koje obuhvaća pravo odlučivanja o potrebama i interesima građana lokalnog značenja. studijska i projektna dokumentacija izrađena za pojedina tematska područja. sustav razvojne regionalne infrastrukture. Novi Marof i Varaždin. Ludbreg. Zakon o prostornom uređenju temeljno mjesto daje prostornom planu županije kojim se razrađuju načela prostornog uređenja i utvrđuju ciljevi prostornog razvoja te organizacija.).o socijalnoj skrbi.). koje je Županijski zavod izradio tijekom 1994. korištenje i namjena prostora. U radu na Prostornom planu Županije korištena su općinska Izvješća i Programi. . sustav središnjih naselja regionalnog značenja. obrađeni i prezentirani u posebnom elaboratu "Županija varaždinska . Županijski zavod za prostorno uređenje 0 .2 . . športu i tehničkoj kulturi.o kulturi. Novi Marof i Varaždin.

3 . 1995. Osnova korištenja i zaštite prostora (bivše) Općine Ivanec (Zavod za prostorno uređenje Varaždinske županije. Županijski zavod za prostorno uređenje 0 . Osnova korištenja i zaštite prostora za općine: Novi Marof. godine). Varaždin. Plan je izrađen u skladu s Pravilnikom o sadržaju.o.analize demografskih kretanja. br.) i Program mjera za unapređenje stanja u prostoru za razdoblje 1998. Osnova korištenja i zaštite prostora za općine: Ludbreg. godine ("Službeni vjesnik Varaždinske županije". prosinac 1995. Donji Martijanec.) i Izvješće o stanju u prostoru za razdoblje 1995. godine). godine). . godine).analize stanja okoliša i utjecaja na okoliš. i 4/98. br. . Centar za meteorološka istraživanja. Prostorni plan Varaždinske županije donosi Skupština Županije po prethodno provedenoj javnoj raspravi i po prethodno pribavljenoj suglasnosti Ministarstva prostornog uređenja. prognoza i migracija.sociološke studije. 2/98. godine).1999. godine donio Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora i na Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. Hum Breznički. graditeljstva i stanovanja o usklađenosti Prostornog plana sa Strategijom prostornog uređenja i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske. Breznica. uređenje i zaštita prostora (Zavod za prostorno uređenje Varaždinske županije. 10/95.). Izvješće o stanju u prostoru ("Službeni vjesnik Županije varaždinske". Ljubešćica.o. . Program mjera za unapređenje stanja u prostoru ("Službeni vjesnik Županije varaždinske". Varaždin. siječanj 1997. godine). godine ("Službeni vjesnik Varaždinske županije". Studija opskrbe prirodnim plinom Županije varaždinske ("Coning" Varaždin. mjerilima kartografskih prikaza. godine (City Trust. 2/98. 1994. Meteorološka podloga za potrebe prostornog planiranja Županije varaždinske (Državni Hidrometeorološki Zavod. Zagreb. prosinac 1994. br.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Prilikom izrade Izvješća o stanju u prostoru i Programa mjera Županije ukazano je na poželjnost izrade dodatne dokumentacije koja bi omogućila kvalitetnu pripremu i izradu Prostornog plana. 1996.) Prostorni plan Varaždinske županije temelji se na Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske koju je u lipnju 1997.Pogranično područje.-1997.2005. godine). Mali Bukovec i Sveti Đurđ (bivša Općina Ludbreg) (Zavod za prostorno uređenje Varaždinske županije. 1996. Zagreb. Županija varaždinska . Varaždinske Toplice i Visoko (bivša Općina Novi Marof) (Zavod za prostorno uređenje Varaždinske županije. 1994. 1998. . Vodoopskrbni plan Varaždinske županije ( AT Consult d. te je između ostalog preporučeno pribavljanje: .gospodarske analize i projekcije. godine). .o. U tijeku rada na Prostornom planu Županije izrađena je slijedeća dokumentacija: Osnova korištenja i zaštite prostora (bivše) Općine Varaždin (Zavod za prostorno uređenje Varaždinske županije. Studija razvitka Županije varaždinske za razdoblje od 1996. Studija izbora lokacije odlagališta otpada na području Županije varaždinske (Hidroekoing d. godine).klimatskih i meteoroloških karakteristika područja. obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova ("Narodne novine" broj 106/1998. godine). br. Razvojno-istraživački centar. godine). 50/1999. 1995.o.). 14/94.

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Napomena: Na osnovi Zakona o područjima županija.10/98. bez dodatnih obrazloženja uz pojedine tablične prikaze.4/99. Ludbreg. gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine 10/97. .Naselje Vinično iz Općine Breznica prelazi u sastav Općine Visoko.) . godine. . Svi podaci vezani na broj stanovnika temelje se na Popisu stanovništva iz 1991.Odluka o određivanju novog imena naselju "Sveti Petar Ludbreški" ("Službeni vjesnik Varaždinske županije " br. .Odluka o određivanju novog imena naselja "Donji Martijanec" ("Službeni vjesnik Varaždinske županije " br. Novim Zakonom o područjima županija.Naselje Donje Vratno cijepa se u dva dijela od kojih jedan ostaje u Općini Vinica a drugi dio prelazi u Općinu Petrijanec. . Županijski zavod za prostorno uređenje 0 . . gradova i općina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 128/99.Odluka o razdvajanju naselja Petrijanec na naselje Zelendvor i Petrijanec("Službeni vjesnik Varaždinske županije " br.19/97.Općine Ivanec. Segovina-Grad Ludbreg).) .novo ime je "Martijanec". . Lepoglava. .) regulirane su slijedeće promjene teritorijalnog ustroja odnosno naziva općina/naselja na području Varaždinske županije: . . 10/99.Odluka o izdvajanju dijela naselja Viletinec u novo naselje i određivanju imena novom naselju ("Službeni vjesnik Varaždinske županije" br. .).) formirana je Varaždinska županija kao jedinica lokalne uprave i samouprave u čiji sastav su ušle novonastale općine i Grad Varaždin s područja bivših općina: Ivanec.Naselje Viletinec iz Grada Lepoglava prelazi u sastav Općine Bednja. Dubovica i Kapela Podravska i tvore novu Općinu Veliki Bukovec.). Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o područjima županija.) i kao takvi korišteni u Planu. Ludbreg. Prema gore navedenom izvršeno je ažuriranje podataka u tekstualnom i grafičkom dijelu Plana sa stanjem srpanj 1999.) .godine a ažurirani su te prilagođeni novom teritorijalnom ustrojstvu prema Zakonu o područjima županija.Iz Općine Mali Bukovec izdvajaju se naselja Veliki Bukovec.) izvršena je teritorijalna promjena za naselje Viletinec iz Općine Bednja u Grad Lepoglava. .4 .Odluka o određivanju novog imena naselju "Tkalec Breznički" ("Službeni vjesnik Varaždinske županije " br.) . te naselje Ljubelj Kalnički s područja Koprivničko-križevačke županije. Novi Marof i Varaždin. gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine 90/92. U ovom se Planu upotrebljavaju slijedeće kratice: . . . Novi Marof i Varaždinske Toplice dobivaju status Grada.23/98.novo ime je " Tkalec".nova imena su "Trnovec" i "Štefanec".PPUO/G: Prostorni plan uređenja općine ili grada.GUP: Generalni urbanistički plan.DPU: Detaljni plan uređenja.Naselja Sudovec i Segovina s područja Koprivničko-križevačke županije ulaze u sastav Varaždinske županije (Sudovec-Grad Novi Marof.UPU: Urbanistički plan uređenja.PPŽ: Prostorni plan županije.PPPPO: Prostorni plan područja posebnih obilježja. . . Glede naziva i razdvajanja naselja Županijska skupština Varaždinske županije donijela je slijedeće odluke: .Odluka o određivanju novih imena naselja "Trnovec Bartolovečki" i "Štefanec Bartolovečki" ("Službeni vjesnik Varaždinske županije " br. gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine 10/97. a u sastav Općine Bednja dodano je naselje Sveti Josip.novo ime je "Sveti Petar".10/98.općina/naselje Hum Breznički mijenja naziv u Breznički Hum. . .

Polazišta Županijski zavod za prostorno uređenje 1.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 1.1 .

9 st/km2. Koprivničkokriževačka. Pripada prostoru središnje Hrvatske. Međusobno su odvojeni gorskim nizom Ivančice i Kalničkog gorja. godine iznosi 187. a dobiven je u Zavodu za fotogrametriju digitalnim postupkom u svibnju 1997.1. Susjedne županije su joj: Međimurska.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 1. Jedna je od manjih županija površinom. značaj i posebnosti županijskog područja u odnosu na prostor i sustave Države Slika 1 Varaždinska županija nalazi se u krajnjem sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske. usklađen prema teritorijalnoj podjeli temeljem Zakona o područjima županija.2 . U geografskom pogledu sastoji se od dva dijela: većeg. Županijski zavod za prostorno uređenje 1. koji pripada dravskom porječju i manjeg koji pripada savskom porječju. Sjevernije od tog niza nalazi se prostraniji podravski dio koji je pretežito nizinski s brežuljcima na jugu i zapadu.261.29 km2. Zagrebačka i Krapinsko-zagorska. godine.). gustoća naseljenosti je 148. te je time Varaždinska županija jedna od najgušće naseljenih županija u Republici Hrvatskoj. gradova i općina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine". Sa zapadne strane graniči s Republikom Slovenijom. 10/97. Položaj. a granični karakter daje joj i blizina susjednih zemalja: Austrije i Mađarske. Broj stanovnika na tom prostoru prema Popisu iz 1991. Južni dio je manji. većinom brežuljkast i izdužen od sjevera prema jugu uz rijeku Lonju koja otječe prema rijeci Savi.853. Za površinu Županije navode se različiti podaci. br. a u ovom Planu koristi se podatak od 1.

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Glavni integracijski pravci za Hrvatsku Slika 2 Glavni cestovni pravci od važnosti za Varaždinsku županiju Slika 3 Županijski zavod za prostorno uređenje 1.3 .

koji slijedi tok rijeke Drave i povezuje Republiku Hrvatsku sa zapadnim i istočnim susjedima. "hrvatskog praga") i longitudinalni sekundarnog značenja.4 . gospodarskoj i prometnoj usmjerenosti zemalja Srednjeg Podunavlja prema Jadranu. predstavlja temeljna polazišta budućeg razvitka. Županijski zavod za prostorno uređenje 1.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Županija ima veliko prometno značenje jer se u ovom prostoru križaju dva važna prometna koridora: transverzalni primarnog značenja. koji je najkraća i prometno najpogodnija veza srednjeg Podunavlja i sjevernog Jadrana (preko tzv. te u prirodnoj. ističe Hrvatsku u širem europskom prostoru kroz značenje u prometnom povezivanju Zapadne i Srednje Europe s Jugoistočnom Europom i Bliskim Istokom. Vrednovanje geostrateških. geopolitičkih. Upravo položaj Varaždinske županije u hrvatskom prostoru naglašenu važnost i prednost daje geoprometnom značenju našeg područja. prirodnih i drugih vrijednosti i prednosti. položajnih. Mediteranu i izlazu na svjetska mora. uz aktiviranje prostornih i demografskih potencijala i tradicionalnih gospodarskih veza s užim i širim okruženjem. pa iskorištenje te prednosti.

Breznički Hum. Maruševec. Sveti Đurđ. Novi Marof i Ludbreg. Novi Marof. Ludbreg. Donji Martijanec. gradova i općina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine".1. Vinica i Visoko.1. Slika 4 a) Površina Prema teritorijalnom ustrojstvu od siječnja 1997. Breznica. Vidovec. Županijski zavod za prostorno uređenje 1. Segovina i Sudovec bila su ranije u bivšoj Općini Koprivnica. Gornji Kneginec. Podatak o površini Županije od oko 1. br. Sveti Ilija.) Varaždinska županija obuhvaća 6 gradova. Sračinec. U sastav Varaždinske županije ušle su bivše općine: Varaždin.261. godine. odnosno Križevci. Varaždin i Varaždinske Toplice i 22 općine. Jalžabet. Cestica.1. Ljubešćica. Beretinec. a to su: Ivanec. Lepoglava.5 . Donja Voća.1. Mali Bukovec. može se koristiti samo kao orijentacijski. Ivanec. Petrijanec. 10/97. stanovništvo i naseljenost Prema Zakonu o područjima županija. godine došlo je do promjene površine i broja stanovnika Županije tako da su raniji podaci o površini i broju stanovnika (dobiveni kao zbroj površina bivših općina i naselja Ljubelj Kalnički) uvećani za površinu i broj stanovnika naselja Segovina i Sudovec. a to su: Bednja.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 1. jer nije temeljen na katastarskim površinama. Trnovec Bartolovečki. Površina.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 1.29 km2 koji je dobiven za potrebe izrade ovog Plana od Zavoda za fotogrametriju digitalnim postupkom u svibnju 1997. a naselja Ljubelj Kalnički. Klenovnik. Grad Varaždin je sjedište Varaždinske županije. Veliki Bukovec.

s Republikom Slovenijom.na zapadu .6 .na sjeveru . .rijekom Dravom i umjetnim akumulacijama na njoj.na zapadu .2 2. Geografski gledano granice joj teku: .7 - Izvor: Podaci se temelje na teritorijalnoj podjeli dobivenoj od Zavoda za fotogrametriju digitalnim postupkom u svibnju 1997. godine. .20 265.pretežno grebenom Kalničkog gorja.na jugu .jug (B) *km2.na istoku .istok (A) udaljenost krajnjih točaka sjever .s Krapinsko-zagorskom i Zagrebačkom županijom. g.29* 54. km 1. .10 44. .s Međimurskom županijom. . (U Statističkom ljetopisu 1997. Osnovni podaci o teritoriju Županije: Tablica 1 VARAŽDINSKA ŽUPANIJA površina dužina državne granice opseg granice udaljenost krajnjih točaka zapad .površina Županije iznosi 1260 km2) Županijski zavod za prostorno uređenje 1.261.20 69.s Koprivničko-križevačkom županijom.10 % u RH (kopneni dio) 2.na sjeveru .na jugoistoku .na jugozapadu . .Maceljskim pobrđem i istočnim Halozama. .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Slika 5 Varaždinska županija graniči: .visovima Ivančice.

Breznica 4. Mali Bukovec 13.75 78.261. Visoko Ukupno Izvor: Podaci o površini se temelje na teritorijalnoj podjeli kao za tablicu 1.66 35.82 2.45 96.80 1.61 5. Lepoglava 4.74 22. Cestica 6. Klenovnik 11. Sveti Đurđ 17.84 4. Vinica 22.53 2. Trnovec Bartolovečki 19. Ljubešćica 12.58 68.33 1.98 23.60 37.36 3.06 26.98 2.95 31.7 . Vidovec 21.34 38.15 47.30 111.99 32.70 2.07 1. Novi Marof 6.55 2.91 35.41 45. Ludbreg 5.42 8. Donja Voća 7. Varaždinske Toplice 1.10 64.28 50. Petrijanec 15.75 79.11 45. Prostorna jedinica Općina Površina (km2) 59.95 3.22 38.14 25.09 100.04 2.65 22.64 2.01 12. Gornji Kneginec 9.07 3. Breznički Hum 5.71 7.43 25.03 2.29 % 4.77 3. Donji Martijanec 8.24 17. Bednja 2. Ivanec 3.40 34.85 3.19 1.90 54. Varaždin 2.82 2.12 5.00 Grad Lepoglava Grad Ludbreg Grad Ivanec Grad Vara`din Visoko Vinica Vidovec Veliki Bukovec Trnovec Bartolove~ki Sveti Ilija Sveti \ur| Sra~inec Petrijanec Maru{evec Bednja Grad Vara`dinske Toplice Donja Vo}a Donji Martijanec Gornji Kneginec Jal`abet Klenovnik Ljube{}ica Mali Bukovec Breznica Brezni~ki Hum Beretinec Cestica Grad Novi Marof Graf 1 Udio površina gradova i općina u ukupnoj površini Županije Županijski zavod za prostorno uređenje 1.97 3. Veliki Bukovec 20. Maruševec 14. Sveti Ilija 18. Jalžabet 10.32 6. Sračinec 16.58 1.18 0.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tablica 2 Grad 1. Beretinec 3.85 6.

910 4.868 187.257 4. Sveti Đurđ 17.751 2. Mali Bukovec 13.759 186. Tablica 3 ukupan broj stanovnika (a) 187.240 8. 1981. Sveti Ilija 18. što iznosi 3.9 % od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske (4.853 gustoća naseljenosti (stan.475 3.730 8.333 7.679 5. Vidovec 21.495 7.788 4.uz napomenu da su podaci prilagođeni novoj teritorijalnoj podjeli.706 broj stanova (c) 56.573 1.303 7. Klenovnik 11. Donji Martijanec 8. Vinica 22.621 5.282 8. Varaždinske Toplice 1. Trnovec Bartolovečki 19.236 5.".784.740 2.734 5. godine).974 3.048 3.6 stanovnika po km2. Visoko Ukupno Broj stanovnika 1971.416 4.977 3.790 3.408 4.765 6. što je vrlo visoka gustoća u odnosu na republički prosjek koji iznosi 84.841 4.331 14.508 4. Ludbreg 5.240 5.619 4.564 6. Ljubešćica 12.410 3. Maruševec 14.990 4.239 5. 39. Jalžabet 10.927 1991.129 1. Beretinec 5. Donja Voća 7.154 7. Podatak o gustoći naseljenosti može biti različit s obzirom na različite podatke o površini Županije.842 2.9 stanovnika po km2.450 4.801 2. 48.041 2.570 4.048 4.853 stanovnika (prema popisu iz 1991.829 3.125 2.992 7.152 3. c) Varaždinska županija.052 14.383 45.330 5.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN b) Stanovništvo Na području Varaždinske županije živi 187.024 182.572 3.265 stanovnika).880 Izvor: a) "Statistički ljetopis 1997.330 2.9 broj domaćinstava (a) 56.853 Izvor: Statistički ljetopisi .790 9. Varaždin 2.587 6.815 1.557 9. b) Na temelju podatka o površini kao za tablicu 1. Ivanec 3.089 4.952 2.198 2. Ured za statistiku. Cestica 6.437 4.091 4. Lepoglava 4.616 3.834 14.485 14.116 2.487 2. Sračinec 16.333 2.787 3.296 2.653 2.474 1.848 11.740 2. Breznički Hum 4.724 7.630 8. a prema izmjeri površine koja se koristi u ovom Planu iznosi 148.194 4.8 . Bednja 2. Županijski zavod za prostorno uređenje 1. Novi Marof 6.605 5.426 3.350 7.974 2.395 2. Breznica 3. Petrijanec 15. Veliki Bukovec 20.992 13.934 1. Gornji Kneginec 9.171 6./km2) (b) 148. Tablica 4 Prostorna jedinica Grad Općina 1.

9 .14 15 . Dokumentacija 882.) 0 . od siječnja 1994.29 30 . a razlika do ukupnog broja odnosi se na nepoznatu starost.083 39.) Županijski zavod za prostorno uređenje 1. 50 i vi{e g 30% 0 -14g 15 .49g 50 i vi{e g 0 -14g 20% 30 .29g 22% Graf 3 Dobna struktura stanovništva (popis 1991.49g 28% 15 .000 50 i više 57.336 Izvor: Popis stanovništva 1991.49 37.29g 30 .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Grad Vara`din Visoko Vinica Vidovec Veliki Bukovec Trnovec Bartolove~ki Sveti Ilija Sveti \ur| Sra~inec Petrijanec Maru{evec Grad Vara`dinske Toplice Grad Novi Marof Bednja Breznica Brezni~ki Hum Beretinec Cestica Donja Vo}a Donji Martijanec Gornji Kneginec Jal`abet Klenovnik Ljube{}ica Mali Bukovec Grad Ivanec Grad Lepoglava Grad Ludbreg Graf 2 Udio stanovništva pojedinog grada i općine u ukupnom stanovništvu Županije Tablica 5 Dob (godine) Dobna struktura stanovništva (prema popisu 1991.959 51.

Napomena: Naselja Muričevec.815 34. Vulišinec i Lepoglava iz sastava Grada Lepoglave nisu u graničnom području. Bednja 3.487 3.517 Izvor: Popis stanovništva 1991.201 5. Donja Voća 5. Vinica Ukupno Broj stanovnika 4. Lepoglava (dio) 2. Cestica 4.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tablica 6 Broj stanovnika u Varaždinu (bez okolnih naselja) 41. uz prilagodbu podataka novoj teritorijalnoj podjeli.910 4.007 Broj stanovnika u graničnom području Grad/Općina 1. Klenovnik 8.846 Broj stanovnika u ostalim naseljima Županije 146.570 2. Sračinec 7. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .653 5.091 4.10 .790 3. Očura. Petrijanec 6.

2 124..4 90.2 128.2 135.2 97.3 167.9 59.7 72.7 74. br. Slika 6 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . .4 102.5 180. Gustoća naseljenosti st/km2 Grad Varaždin Ivanec Lepoglava Ludbreg Novi Marof Varaždinske Toplice Općina Bednja Beretinec Breznica Breznički Hum Cestica Donja Voća 821.8 97.podaci o broju stanovnika su iz Statističkog ljetopisa.5 222.9 Izvor: .4 73.1 73.6 126.1 141.2 169.podaci o površini su preuzeti s podloge o teritorijalnoj podjeli kao za tablicu 1.6 96.6 75.6 118.4 152.3 195.2 148.5 208.11 .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN c) Naseljenost Tablica 7 R.1 1 2 3 4 5 6 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 Donji Martijanec Gornji Kneginec Jalžabet Klenovnik Ljubešćica Mali Bukovec Maruševec Petrijanec Sračinec Sveti Đurđ Sveti Ilija Trnovec Bartolovečki Veliki Bukovec Vidovec Vinica Visoko Županija 84. uz prilagodbu novoj teritorijalnoj podjeli.1 86.5 66.

Naziv naselja Črnec Biškupečki Donji Kućan Gojanec Gornji Kućan Hrašćica Jalkovec Kućan Marof Poljana Biškupečka Varaždin Zbelava Ukupno: 1971.39 2. 18.57 3.80 1.0 384.23 3. 23. 10.8 180.73 9.br.68 2.312 402 39.7 1.75 1.61 1.03 2.1 611.25 1.37 2.49 0.24 1.78 2.30 1.84 3. 21. 4.40 2.51 4.17 1.4 60.95 7.97 1.78 3. 3. 1.00 Površina km2 % 2. 8.8 76.93 100.12 2.42 0.07 1.64 4. Naziv naselja Bedenec Cerje Tužno Gačice Gečkovec Horvatsko Ivanec Ivanečka Željeznica Ivanečki Vrhovec Ivanečko Naselje Jerovec Kaniža Knapić Lančić Lovrečan Lukavec Margečan Osečka Pece Prigorec Punikve Radovan Ribić Breg Salinovec Seljanec Stažnjevec Škriljevec Vitešinec Vuglovec Željeznica Ukupno: 1971.40 3.3 97. 3.52 1.06 3.848 48.) 5.25 3.0 43.5 107. 14.3 97.42 1.97 3.71 0. 26. 7. 13.6 250.22 59.5 689.4 Tablica 9 GRAD IVANEC R.277 1.23 4.31 3.1 160.718 5.991 345 396 903 257 88 311 457 134 467 333 96 640 442 347 128 558 168 350 336 138 381 184 11.09 1.4 95.22 4.35 2.85 1.84 4.67 1. 24. 11.6 200.65 2. 15.834 % (1991. 16.95 2.98 4.846 444 454 45.13 100.34 3.00 Gustoća st/ km2 125.8 524.29 1.81 3.58 2.25 2.1 105.99 2.31 2.630 % (1991.51 0. 5.52 0.093 498 667 1.22 57.47 5.12 . 9.94 3.5 63.10 2.4 22.227 447 441 39. 6.62 6.20 2.545 41.br. 7.19 2.20 5.4 135. 8.) 1.6 270.87 4. 1.06 1.18 0. 9.9 152. 10.0 68.2 337. 19. 17.2 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .40 0. 25.13 2.8 56.00 Gustoća st/ km2 258.10 100. 2.168 1. 12. 20.06 36.9 821.48 1.8 86.29 8.222.47 3. 613 613 592 636 508 580 969 1.35 3.78 6. 583 500 481 905 1.7 299. 5. 2.3 251.9 192.86 5.790 14.5 206.45 100.78 0. 933 874 164 175 427 396 148 125 155 4.992 Broj stanovnika 1981.064 1. 22.383 Broj stanovnika 1981.43 1.49 1.09 4.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tabelarni pregled po gradovima/općinama Tablica 8 GRAD VARAŽDIN R.89 2.56 1.38 3.1 104.32 3.56 2.94 2.9 48. 943 159 440 2.00 2.6 253. 28.70 0.00 0.37 3.6 108.61 2.90 2.00 Površina km2 % 6.78 0.21 1.25 5.8 163.06 3.20 5.08 3.16 3.45 2.63 3.83 6.85 7.3 49.08 5.95 4. 27. 1991.90 1.76 4. 4.95 2.90 85.47 34.65 6.79 1.0 84. 6.1 104.13 1.16 3.78 2. 29.020 779 401 34. 1991.52 3.68 96.342 305 284 306 317 198 241 956 913 309 319 82 95 347 338 474 515 134 130 386 402 314 261 99 94 660 668 430 438 339 363 142 155 538 500 180 212 367 351 316 292 135 114 369 391 196 165 13.

17.639 14.13 .123 9.26 9.20 5.786 3.80 6.46 8.547 535 498 515 441 32 85 891 885 13. 6.40 5.6 170.35 5. 13.42 1.84 111.76 100.8 109.06 23.8 19.75 100. 3.16 8.99 3.51 3. 1991.16 2.59 6.61 9.35 5.7 91.4 76.4 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .28 5.23 1.6 120.73 3. 16.7 180.72 0. 21.90 7.96 5.09 1. 20. 1.3 136.70 3.3 69.16 5.69 1.5 251.2 Napomena: Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o područjima županija.91 7.769 Broj stanovnika 1981.3 135.557 Broj stanovnika 1981.730 % (1991.76 11.63 6.1 69.br.99 4.00 Površina km2 % 2.86 4.8 128.27 6.7 65.13 2.1 194.) u sastav Grada Lepoglava ulazi naselje Viletinec Tablica 11 GRAD NOVI MAROF R. 9. 12.41 14.23 4.) 2.85 5. 10. 5.45 3.00 Površina km2 % 2.4 180.38 1.87 4.100 467 1.86 14.47 3.47 3.36 5.46 1.86 3.11 7. 9.9 113.03 4.63 2. 4.027 9. Naziv naselja Bela Donje Makojišće Filipići Gornje Makojišće Grana Jelenščak Kamena Gorica Ključ Krč Madžarevo Možđenec Novi Marof Orehovec Oštrice Paka Podevčevo Podrute Presečno Remetinec Strmec Remetinečki Sudovec Topličica Završje Podbelsko Ukupno: 1971.57 1.02 0.03 4. 3. 23.41 8.07 0.54 4. gradova i općina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br.13 2. 7. 15.48 43.36 10.04 4. 1991.8 73.15 1.32 3.0 223.44 4.71 3. 2.51 7.00 Gustoća st/ km2 86.89 3.41 2.87 1.51 6.43 7.4 142.22 7.2 113. 11.1 260. 15.3 172.92 3. 2.02 2.62 3.06 1.42 5. 10. 70 764 168 504 540 413 524 1. 128/99. 14.333 8.70 5.118 749 1.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tablica 10 GRAD LEPOGLAVA R. 11.69 7.) 0.25 3.68 6.94 2. 14.18 7.41 2. 22.1 75.9 83.3 115. 299 216 322 272 684 614 391 353 86 55 193 196 303 276 635 478 3.84 3. 5.9 45.30 15. 19.5 264.36 0.9 246.51 2.64 6.482 2.74 1.30 11.91 3. 12.br.69 0.98 10.047 1.12 7.067 314 585 891 725 898 1.74 3.5 117.50 6.17 100.8 46.015 1.31 2. 7.64 3.1 70.04 0. 79 78 821 627 172 166 372 392 575 566 354 305 388 350 1.443 510 562 919 13. 6.482 1. 8.60 2.09 1. 13.34 2.78 3.05 8.12 4.9 195.96 0. 1.55 1.4 543.37 1. 8.054 512 377 940 984 732 698 1.6 410. 18.00 Gustoća st/ km2 32. Naziv naselja Bednjica Crkovec Donja Višnjica Gornja Višnjica Jazbina Višnjička Kamenica Kamenički Vrhovec Kameničko Podgorje Lepoglava Muričevec Očura Vulišinec Zalužje Zlogonje Žarovnica Ukupno: 1971.1 135.32 0.83 1.350 % (1991.781 230 227 278 248 278 273 228 211 573 503 1.473 266 310 330 254 624 1. 4. 313 404 627 407 106 227 302 791 3.57 64.07 5.58 100.17 6.35 2.1 50.1 126.017 253 276 555 534 101 899 859 664 598 886 912 1.

Naziv naselja Apatija Bolfan Čukovec Globočec Ludbreški Hrastovsko Kučan Ludbreški Ludbreg Segovina Selnik Sigetec Ludbreški Slokovec Vinogradi Ludbreški Ukupno: 1971.06 1. 1991.36 2.91 3.7 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . 46 50 222 190 149 166 527 509 551 487 334 316 218 196 210 237 390 376 103 84 572 565 151 148 64 51 71 66 319 262 95 90 54 36 27 26 393 366 97 85 707 727 1.42 1.023 3. 7. 14.236 % (1991. 17. 8. 1991.293 332 7.36 5.35 1.31 100.96 0.81 2.66 3.00 Gustoća st/ km2 16.133 Broj stanovnika 1981.642 1.485 % (1991.82 6.1 90. 10.50 6. 10. 23.05 4.12 0.327 73 69 853 900 701 736 310 313 448 480 7. 3. 15.64 2.7 118.96 68.92 79.1 37. 11.92 7.1 124.06 0.89 1.1 281.32 1.6 29. 1.69 5.16 7.2 Tablica 13 GRAD VARAŽDINSKE TOPLICE R. 2.55 6. 3.11 6. 6. 4.79 39.90 1.84 4.2 197.71 3. 2.75 100.29 7.95 1.88 5.84 1.4 31. 385 550 250 456 816 225 2.20 1. 62 249 177 570 576 358 255 240 413 118 593 185 97 98 368 129 70 35 465 135 677 1.50 0.2 102.7 277.3 37.12 0.62 1.30 100.39 2.10 27.95 2.82 1.85 2.7 112.00 Površina km2 % 2.) 0. 6.9 119.73 4.05 5.86 7.238 107 792 605 340 476 7.0 177. 20. 4.07 1.971 8.39 7.22 2.12 3.8 217.2 133.78 4.69 2.26 4.76 5.49 2.78 1.6 249.891 340 312 7.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tablica 12 GRAD LUDBREG R.38 4.96 1.495 Broj stanovnika 1981.36 2.81 10.282 7. 1.27 2. 12.72 5.77 12.) 3.66 100. 16.4 66. 12. Naziv naselja Boričevec Toplički Črnile Čurilovec Donja Poljana Drenovec Gornja Poljana Grešćevina Hrastovec Toplički Jalševec Svibovečki Jarki Horvatićevi Leskovec Toplički Lovrentovec Lukačevec Toplički Martinkovec Petkovec Toplički Pišćanovec Retkovec Svibovečki Rukljevina Svibovec Škarnik Tuhovec Varaždinske Toplice Vrtlinovec Ukupno: 1971.br.65 2.4 293.63 2.45 1.05 0.5 282.91 1.00 Gustoća st/ km2 149.5 473.8 40. 5.69 4.13 6.1 43.17 10.02 10.7 13.2 62.5 53.28 5. 8.03 6.13 4.07 19.br.28 5.3 77.21 0.22 8.6 123 124.03 1.50 3. 9.7 180.72 8.43 4. 13.6 25.15 0. 22. 19.34 1.67 3.14 13.42 2.54 2. 9.07 16.61 8.64 8.50 8.9 12.24 0. 21. 11. 5. 18.1 68. 7.43 0. 348 329 498 467 255 319 501 503 792 805 242 237 3.10 16.37 2.78 13.00 Površina km2 % 3.4 59.48 3.93 9.10 5.05 26.2 165.14 .20 4.20 3.70 0.

395 Broj stanovnika 1981.7 114.00 Gustoća st/ km2 129. 3.64 12.52 3.44 20.198 Broj stanovnika 1981.) 47. 11.53 1. 2.82 100. 2. 6.73 0.26 6. gradova i općina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br.653 % (1991.58 2.23 2. 1.9 78.85 5.8 74.6 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .55 9.75 6.73 3.9 180.80 27.5 111.) iz sastava Općine Bednja briše se naselje Viletinec a dodaje naselje Sveti Josip Tablica 15 OPĆINA BERETINEC R.34 1.05 2.52 13.171 2. 10. 3.5 55. 1.58 4.6 55.40 1.84 2.85 2.45 2.1 103. 1. 12. 1.7 57. 714 287 285 356 753 2.74 4.6 59.8 72.11 100.8 18.br. 128/99.40 100.47 3.041 1.072 733 393 2. 14.68 3.94 78.13 5.03 7.64 3.1 145. 7.43 4.57 4.4 90.br.24 35.68 4.037 1.65 21.38 2.37 12.61 1. 13.00 Površina km2 % 5.36 4.20 100.53 11.8 175.) 13.54 3.8 52.27 1.3 180.73 100.92 8.2 181.63 2.43 35.73 0.87 1. 23.4 7.74 0.01 100. 8.15 .92 3.4 66. 5.br.72 6.56 9. 778 417 348 635 359 613 654 242 420 136 223 535 115 508 180 436 196 195 316 25 82 293 288 473 97 8.740 % (1991.54 5.62 0.7 97.49 7.2 72. 19.60 2.70 3.82 3.77 17.97 2.72 2. 18.43 0. 16. 3.84 2.5 * Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o područjima županija.053 745 801 389 385 2.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tablica 14 OPĆINA BEDNJA R.03 35. 24.30 2.64 2.8 44.00 Površina km2 % 6.1 111.32 42. 21. 1991. 22.829 5. 1.17 3.14 5.00 Gustoća st/ km2 197.8 67.4 37.00 Površina km2 % 5.564 Broj stanovnika 1981. 20.03 2. Naziv naselja Beretinec Črešnjevo Ledinec Ukupno: 1971. Naziv naselja Bednja Benkovec Brezova Gora Cvetlin Jamno Jazbina Cvetlinska Ježovec Mali Gorenec Meljan Osonjak Pašnik Pleš Podgorje Bednjansko Prebukovje Purga Bednjanska Rinkovec Šaša Šinkovica Bednjanska Šinkovica Šaška Trakošćan Veliki Gorenec Viletinec* Vranojelje Vrbno Vrhovec Bednjanski Ukupno: 1971.00 Gustoća st/ km2 104. 773 783 351 308 228 141 493 422 223 151 498 461 475 387 188 155 319 241 96 76 145 99 442 374 60 33 341 250 146 116 414 356 209 149 174 146 244 162 24 30 74 66 243 205 225 177 381 324 63 41 6.4 52.87 0.6 Tablica 16 OPĆINA BREZNIČKI HUM R. 9.48 5.67 8.05 6.26 1.63 3. 2.4 48.53 2.30 2.1 45. 5. 15.0 56.39 26.79 2.24 5.97 2. 1991.) 32.30 1. 4.58 4.82 7.90 4. 25.73 4.28 8. Naziv naselja Breznički Hum Butkovec Krščenovec Radešić Šćepanje Ukupno: 1971.9 64. 17. 4.17 1.33 1.73 2.3 24.47 2.21 15.42 2. 645 568 244 218 229 195 309 275 614 484 2. 1991.4 95.63 21.86 4.82 1.239 % (1991.64 0.15 6.

4 127.16 4.32 3.60 7.86 10.6 35. 4.7 120. Naziv naselja Bisag Borenec Breznica Čret Bisaški Drašković Jales Breznički Jarek Bisaški Mirkovec Breznički Podvorec Tkalec Ukupno: 1971.85 1.12 2.240 44 548 163 256 163 152 203 3. 13.) 11.96 4. 210 146 1.01 2.6 193.1 118.15 57 76 1. 5.68 10.27 1.71 3.990 5.88 375 332 5.85 1.68 270 268 4.15 100.66 3.3 57.5 152.87 1.18 141 65 1. 6.12 129 109 1.1 31.51 7.79 309 298 5.35 3.84 2. 9.208 189 254 308 383 75 156 414 441 275 491 508 6.7 119.85 1.13 4. 6.06 100.22 6.88 2.16 38.35 2.44 5.801 2.65 1.31 5.5 Tablica 18 OPĆINA CESTICA R. 19. 12.53 3.5 126.03 110 99 1.8 75.99 5.71 1. 3. 17.55 4.0 109.3 70.77 331 393 6. 10.169 20.74 279 236 4.03 7.14 17.28 159 158 2.00 2.790 100.125 Broj stanovnika 1981.026 32 32 478 453 152 132 228 201 149 131 150 136 161 150 2. 15.38 30.28 21.35 5.53 7.br.06 453 485 8.0 101. 20. 7.88 0.03 10. 8.) 458 448 7.92 2.129 1.66 1.7 126.3 40.4 101.44 4.14 3. 3.1 98.4 58.00 Gustoća st/ km2 228.37 2.73 233 248 4.121 1.55 3.240 Broj stanovnika 1981.30 2. 1991.2 129.5 352. 5.2 59. 2.73 303 284 4.52 1. 503 285 340 260 150 1.87 6. % (1991.48 0. 1.70 2.33 2.3 123.9 48.81 8.10 5.73 3.8 40.91 252 218 3.70 10. 7.16 .19 170 155 2.63 241 158 2.31 2. 18.3 93.52 1.24 2.6 229.br.80 34.00 Površina km2 % 1.30 5.00 Površina km2 % 1. 1.11 4.70 5.8 61. 4. 11. 10.5 62.01 5.64 45.00 Gustoća st/ km2 127.91 100.573 % (1991.1 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .37 5. 2.22 2. 8. 16. 14.6 232.27 6.94 0.38 287 291 5.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tablica 17 OPĆINA BREZNICA R.96 1.73 304 300 5. 9. 1991. Naziv naselja Babinec Brezje Dravsko Cestica Dubrava Križovljanska Falinić Breg Gornje Vratno Jarki Kolarovec Križanče Križovljan Radovečki Mali Lovrečan Malo Gradišće Natkrižovljan Otok Virje Radovec Polje Radovec Selci Križovljanski Veliki Lovrečan Virje Križovljansko Vratno Otok Ukupno: 1971. 196 197 134 115 1.63 5.25 2.

88 5.8 68.00 Gustoća st/ km2 89.362 465 747 1.86 12.4 150. 1991.80 3.61 35.00 Površina km2 % 2.90 100.59 1.6 75.416 Broj stanovnika 1981.841 4.36 3.00 Gustoća st/ km2 49.0 91.6 162.420 1.8 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . 6.1 104.75 2.239 1.82 8. Naziv naselja Donji Kneginec Gornji Kneginec Lužan Biškupečki Turčin Varaždin Breg Ukupno: 1971.99 0.96 2. 2. 1.31 14.7 257.88 5.83 2.) 14. 2.85 53.br. 11.00 Površina km2 % 1. 1.576 1.68 1.475 Broj stanovnika 1981. 8.1 90.48 7.34 100. 8.7 86.br.96 4. 180 168 1.47 1.44 39.43 6. 3.04 5.977 % (1991.03 15.41 18. 5.2 51. 224 1.7 681. 1. 278 263 427 447 113 77 476 457 371 336 269 250 874 853 91 81 783 715 395 417 764 723 4.62 2.7 119.32 25. 6.16 9.1 Tablica 20 OPĆINA DONJI MARTIJANEC R.048 Broj stanovnika 1981. Naziv naselja Čičkovina Martijanec Gornji Martijanec Hrastovljan Križovljan Madaraševec Poljanec Rivalno Slanje Sudovčina Vrbanovec Ukupno: 1971. 3.787 4.85 100.94 2.75 15.00 Površina km2 % 5. 4.66 100. 670 733 1.05 5. 9.76 19.68 1.76 1.45 9.48 9.0 74.89 12. 312 452 154 546 376 301 788 94 870 373 782 5.69 9.26 24.08 8. 666 1. 4.734 3.597 462 436 840 974 1.01 3.19 2.6 558. 7. 3.9 155. 4.82 1.091 % (1991.br.5 Tablica 21 OPĆINA GORNJI KNEGINEC R. 5.89 8.57 24.27 5.4 222. 5.94 2.04 12.04 22.33 20.24 9.237 4.0 84.65 100.89 7. 1991.90 100.8 45.03 3.24 9.) 5.27 4.18 18.) 5.62 9.64 2. 7. 1991.67 9.74 32.231 72 70 961 753 151 93 117 94 492 376 341 306 3. 2.544 91 1. 10.84 7.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tablica 19 OPĆINA DONJA VOĆA R.17 .42 3.45 33.619 % (1991.82 54.00 Gustoća st/ km2 253.69 6.4 131.176 4.95 3. Naziv naselja Budinščak Donja Voća Fotez Breg Gornja Voća Jelovec Voćanski Plitvica Voćanska Rijeka Voćanska Slivarsko Ukupno: 1971.27 9.1 38.40 11.76 5.69 26.2 15.191 181 184 644 416 4.3 88.5 80.25 3.4 127.

4 Tablica 25 OPĆINA MALI BUKOVEC R.45 7.7 73.) 8.67 4.96 9.66 100. 4.61 1.6 45. 311 1.04 27. 6.842 3.21 29. 333 548 945 513 652 320 596 67 3. Naziv naselja Lunjkovec Mali Bukovec Martinić Novo Selo Podravsko Sveti Petar Županec Ukupno: 1971.83 3. 1.1 50.83 15. 2.460 154 2.88 7.00 Površina km2 % 3.95 13.00 Gustoća st/ km2 73. 2.333 Broj stanovnika 1981. 8.6 Tablica 23 OPĆINA KLENOVNIK R.6 52.) 15. 4.90 20.br. 4.5 95.56 1.992 2.br.12 5.88 44. 632 125 1.724 % (1991.974 Broj stanovnika 1981.35 33.6 122.1 11.91 8.69 14.52 9. Naziv naselja Dubravec Goranec Klenovnik Lipovnik Plemenšćina Vukovoj Ukupno: 1971.br.25 14. 1.58 5. 354 336 533 489 942 1.28 100. 2.3 158. 616 500 84 52 1.45 1.69 16.330 Broj stanovnika 1981.42 35. 7.60 100.12 1. Naziv naselja Kapela Kalnička Ljubelj Kalnički Ljubelj Ljubešćica Rakovec Ukupno: 1971.116 % (1991.66 37.45 1.46 10.12 2. 371 327 134 188 152 91 1.76 4.00 Površina km2 % 1.93 5.01 19.50 100.24 4.6 131.9 Tablica 24 OPĆINA LJUBEŠĆICA R.1 105.96 25.28 12.369 137 141 2.7 96. 1991.187 391 403 196 171 255 174 2.56 3.22 13.00 Gustoća st/ km2 99. 6.5 97.40 40.31 5.70 6. 4.58 6.8 54.1 73.42 19.91 38.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tablica 22 OPĆINA JALŽABET R.00 Površina km2 % 1.27 2.57 13.9 77.11 2.00 Površina km2 % 5.43 100. 6. 5.1 76.00 Gustoća st/ km2 190.53 3.98 2. 1991.73 16.751 % (1991.09 47. 3.54 1.) 20.10 2.6 137. 5.17 13.) 9. 1. 3.5 89. 1. 5.27 32.252 381 257 305 2.198 1.23 4.013 508 468 607 576 282 272 555 546 61 51 3.184 205 327 960 346 3. 2.152 2.46 9.00 100.9 56.8 14.50 17. 5.66 100.88 4. 3.br.01 12.1 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .4 128.07 11. 1991.11 5. 3.58 6.32 16.487 % (1991.29 34.35 100.952 Broj stanovnika 1981.72 4.30 64.6 143.13 43.740 2.1 59.36 7.5 77.46 8. 269 253 1.18 .048 942 186 176 318 278 854 816 317 259 2. 1991.00 Gustoća st/ km2 190. 379 165 172 1.16 7.2 132.358 1.48 15. Naziv naselja Imbriovec Jalžabetski Jakopovec Jalžabet Kaštelanec Kelemen Leštakovec Novakovec Pihovec Ukupno: 1971.20 6.

5 141.4 182. 1991. 16.408 4. 7.089 % (1991.36 19.98 2.2 259.94 100.071 1.3 103.46 100.058 1. 13. 11.21 3.36 7. 2. 3.62 6.33 1. Naziv naselja 1971.) 79.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tablica 26 OPĆINA MARUŠEVEC R. 3.35 4.273 921 4.00 Gustoća st/ km2 357.49 17.12 10.2 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .593 710 4.82 3.6 210. 14.94 100.41 100.1 106.257 7.52 3.35 4.6 246.23 13.41 2.br. 2.16 4.22 14.81 1.53 16.437 Broj stanovnika 1981. 4.77 11.68 7.19 2.4 91. Tablica 28 OPĆINA SRAČINEC R.31 1.348 537 587 468 127 146 402 243 555 660 442 7.910 % (1991. 6. 12.68 6.3 4.00 Površina km2 % 10.17 2.64 7. ** Zelendvor .06 20.249 478 426 604 609 479 483 131 117 142 133 422 428 242 258 523 550 616 598 465 431 7.43 6.nema službenih podataka o broju stanovnika.570 % (1991.98 15.8 102.19 .29 56.br.54 1.br.88 6.0 90.76 8.77 2.43 7.65 1.00 Površina km2 % 1.47 3. 5.69 5. 306 206 244 552 480 1.09 8. 6.457 3.47 2.03 50.00 Gustoća st/ km2 163.194 Broj stanovnika 1981.47 2.69 15. 8.72 9. 592 757 1.3 153.34 15.0 195.508 *234 566 820 987 1.74 3.44 14.6 119.00 1.3 283.59 6.08 100.613 951 957 4.) 3.303 Broj stanovnika 1981. 1. Donje Vratno .4 61.10 2.92 5.5 173.04 3.97 27.28 6.0 109.9 111. 7.12 43.1 74. 1. 10.15 100.452 682 4. 262 246 256 267 218 219 603 615 479 460 1.52 13.31 1.0 109.8 107. 15.85 7. 1.40 4.10 32.2 92. 4. 1991.67 6.01 8.77 3.58 13.00 * Podjela broja stanovnika izvršena je prema procjeni novoustrojene podjele naselja iz 1997. godine.28 7.4 76.65 47. Naziv naselja Bikovec Biljevec Brodarovec Čalinec Cerje Nebojse Donje Ladanje Druškovec Greda Jurketinec Kapelec Korenjak Koretinec Koškovec Maruševec Novaki Selnik Ukupno: 1971.440 648 4.) Površina % km2 1. 2.dio Družbinec Majerje Nova Ves Petrijanečka Petrijanec Zelendvor** Strmec Podravski Ukupno: 551 694 1.37 9.337 1. 5.70 20.77 23.0 72. Naziv naselja Sračinec Svibovec Podravski Ukupno: 1971. 1991.00 Gustoća st/ km2 210. 9.39 4.74 3.73 2. 3. 3.4 Tablica 27 OPĆINA PETRIJANEC R.

4.3 73. 5.51 32.1 168.200 515 161 5.7 156.88 1.83 4.90 2.90 12.72 7.69 4. Naziv naselja Dubovica Kapela Veliki Bukovec Ukupno: 1971.14 2.77 14.94 12.00 Površina km2 % 5.551 3.99 15.96 3.09 31.74 100. 5.66 15.00 Površina km2 % 8.br.86 3.50 45.66 5. 420 582 932 1.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tablica 29 OPĆINA SVETI ĐURĐ R.8 345. 2.679 % (1991.72 13. 1991.095 1. 201 369 574 543 830 767 1.00 Gustoća st/ km2 210.27 3.10 31.br.8 167. Naziv naselja Hrženica Karlovec Ludbreški Komarnica Ludbreška Luka Ludbreška Obrankovec Priles Sesvete Ludbreške Struga Sveti Đurđ Ukupno: 1971.29 1.84 6.1 Tablica 32 OPĆINA VELIKI BUKOVEC R.34 12.16 6. 3. 4.6 97.40 0.2 134.br.45 6.004 681 648 196 191 306 307 133 138 278 262 633 561 660 574 660 725 4.9 340.3 115.0 191.3 208.0 167.25 11. 3. 9.025 1.061 371 392 312 313 296 260 420 417 508 542 406 390 213 212 3.00 Gustoća st/ km2 69.2 336. 1.16 6.3 89. 5. 1.1 337.34 1. 7.5 79.30 9.32 1. 2.93 11.br.55 1. 598 667 915 961 415 393 3.78 12. 7.58 10.00 Površina km2 % 14.410 % (1991.8 128.39 49.45 2. 1991.1 71.5 Tablica 30 OPĆINA SVETI ILIJA R.12 10.74 0.765 Broj stanovnika 1981. 3.49 8.92 5.74 14.63 22.85 16.26 100.00 Gustoća st/ km2 46.) 21.37 3.51 11. 3.28 38. 4. Naziv naselja Bartolovec Šemovec Štefanec Trnovec Zamlaka Žabnik Ukupno: 1971. 550 915 424 3. 1991.91 100.07 6.39 7.44 14.00 Površina km2 % 4.2 142.24 4. 1.74 1. 1991.03 6.2 317. 2.65 12. 1.30 14.2 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .074 697 209 297 138 291 666 700 716 4.8 190. 2.587 % (1991.20 .788 Broj stanovnika 1981.68 100.00 Gustoća st/ km2 139.5 80.44 100.98 32.62 15.95 100.24 100. 8. 1.572 4.56 15.87 5.21 2.02 16.616 Broj stanovnika 1981. 6. 1.5 67.05 0.34 45.33 6.21 4.22 100.13 5. 6.845 486 462 164 146 6.129 6.) 10. Naziv naselja Beletinec Doljan Križanec Krušljevec Seketin Sveti Ilija Tomaševec Biškupečki Žigrovec Ukupno: 1971.2 96.474 % (1991.07 59.) 29.2 80.3 Tablica 31 OPĆINA TRNOVEC BARTOLOVEČKI R.05 29.60 9.00 34.1 152.605 1.88 1.93 8.) 22. 1.621 3.65 17. 6.934 Broj stanovnika 1981.23 3.127 345 315 312 429 514 353 221 3. 1. 8.

10.09 4.56 11.974 3.42 19.) 3. 287 457 239 235 1.7 125.2 144. godine Tablica 35 OPĆINA VISOKO R. 1991. Naziv naselja Donje Vratno .67 2.00 Površina km2 % 1.13 2.019 1.13 31.21 1. Naziv naselja Čanjevo Đurinovec Kračevec Presečno Visočko Vinično Visoko Vrh Visočki Ukupno: 1971.) 8. 9.br.br.49 12.3 117.40 32.66 6.23 32. 1.13 7.74 7.5 90.4 55.89 15.03 4.222 3.78 15.94 9.013 685 332 5.74 4.96 7.92 1.09 0.7 * Podjela broja stanovnika izvršena je prema procjeni novoustrojene podjele naselja iz 1997.22 6. 2.51 10.00 3.29 4.2 231.21 .529 1.37 4.02 12.31 7.499 126 118 167 203 235 240 1. 3.99 100.19 4.99 25.3 300.48 8.00 Gustoća st/ km2 91.96 15.0 105.03 27.00 Gustoća st/ km2 69.17 3.44 8.05 15.67 1. 5.296 Broj stanovnika 1981.84 11. 316 1.053 73 103 613 652 213 171 408 308 1.27 1.9 169.82 3.07 32. 424 265 169 250 340 680 168 2.486 154 193 249 1.77 30. 251 203 445 427 249 237 244 243 1.5 105.450 5. 446 *306 1.47 1.63 2. 1991.04 15.6 Tablica 34 OPĆINA VINICA R.048 Broj stanovnika 1981.172 1.01 2. 4.66 9. 6.dio Gornje Ladanje Goruševnjak Marčan Pešćenica Vinička Vinica Breg Vinica Ukupno: 1971. Naziv naselja Budislavec Cargovec Domitrovec Krkanec Nedeljanec Papinec Prekno Šijanec Tužno Vidovec Zamlača Ukupno: 1971.330 Broj stanovnika 1981. 8.033 824 846 361 377 5.78 11.0 49.3 64.868 % (1991.00 Površina km2 % 3.26 31.92 7.63 14.426 % (1991.0 92.64 5.87 4. 2.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tablica 33 OPĆINA VIDOVEC R.1 118.51 2. 1991.024 1.7 176.815 % (1991. 6.138 4.62 3.70 17.22 0.7 94.35 4.19 100.70 2.19 1.2 73.95 3.0 208. 4.0 48. 337 276 234 208 148 140 228 225 289 285 625 597 163 137 2.153 98 640 219 484 1. 7.br. 11. 2.47 20.60 2.59 6.95 100. 7.59 4.32 19. 1.51 5. 6. 3.48 27.33 100.0 186.00 Površina km2 % 2.) 14.82 5.20 7.14 100.049 1. 3.8 185.1 290. 4. 5.00 Gustoća st/ km2 226. 7.3 72.78 24.7 135.2 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .03 100. 5.82 8. 1.7 74.

Bednja 78.) analizirali demografsku problematiku na promatranom prostoru i davali odgovarajuće projekcije. Klenovnik 25.9 86.3 Izvor: .9 126. Cestica 45.0 100.3 6. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .2 7.0 2. Donja Voća 35.1 5. pa su i dosadašnji prostorni planovi bivših općina (iz 1983.22 .9 1.3 148. Sračinec 23.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Slika 7 Tablica 36 Površina i gustoća naseljenosti U Županiji U graničnom području Površina (km2) Gustoća (st/km2) Grad/Općina Površina (km2) Gustoća (st/km2) 1.1 118. Lepoglava (dio) 42.261.7 96.5 3.0 104.7 Ukupno 331.4 195. Petrijanec 48.g. . Vinica 32.1 4.9 8.podatak o broju stanovnika iz Statističkog ljetopisa.podaci o površini su preuzeti s podloge o tetirorijalnoj podjeli kao za tablicu 1. d) Osvrt na projekcije kretanja stanovništva prema dosad važećim prostornim planovima bivših općina na području Županije Demografska kretanja i procesi uvijek su bili među najvažnijim komponentama u planskim promišljanjima.0 102.0 72.

Varaždin b.371 29.O.373 41.300 70.000 45.500 30. 1991. te je projiciran slijedeći broj stanovnika za 1991.Područja bivših općina Ivanec.765* 39. Dugoročno. kreiran je optimističan stav prema demografskim kretanjima za period do kraja stoljeća.680 21.312 90.853 41. Breznica. Također je uočeno da u većini područja postoji višak poljoprivrednog stanovništva.O. Novi Marof Ukupno: grad Varaždin Broj stanovnika . pa se razlikuju od izvedenih podataka koji se koriste u ovom Prostornom planu Varaždinske županije. te istočnom dijelu Grada Varaždinske Toplice. "pomlađivanje" stanovništva (zbog imigracija uglavnom mlađeg stanovništva).VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Temeljne karakteristike su slijedeće: .340 31. povećanje broja zaposlenih (osobito u industriji). zapadnom i jugoistočnom dijelu Grada Novog Marofa.805 186. Ludbreg i Novi Marof karakteriziraju emigracijski procesi. Ludbreg b.729 43.popisi i projekcije iz planova 1971. od II svjetskog rata do danas je apsorbirao oko jedne trećine ukupnog prirodnog prirasta svoje regije.O. 1981. Cestica i Klenovnik. Uočene negativne trendove pokušalo se u dosadašnjim planovima ublažiti i postupno usmjeriti u pozitivnom pravcu predviđanjem ubrzanog razvitka gospodarstva. pa se na povoljnije demografske procese.000 46. Relativno je mali broj naselja koja bilježe porast unatrag deset godina i to su naselja koja leže uz dobre komunikacije i u blizini središta različitih funkcija.860 22. te značajne dnevne migracije.600 22.400 196.000 2000.917 29. U njima je prisutan stalan pad broja stanovnika (veće emigracije od prirodnog priraštaja) i proces starenja stanovništva (odlazak mlađeg stanovništva).846 99.) . uslijedio bi prirodni pad broja stanovnika.23 .883 187. Na tom osnovu. Posebno negativna i zabrinjavajuća kretanja kroz duži niz godina očita su na prostorima uz granicu sa Slovenijom tj. Demografsku sliku našeg područja karakterizira stagnacija porasta broja stanovnika i sve naglašenija polarizacija u populacijskom razvoju.700 31.360 22. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . i općinama: Bednja. tj.245 183. Ivanec b.545 94. kao i povoljniji razmještaj nastanjenosti može utjecati odgovarajućom politikom ravnomjernijeg regionalnog razvoja.Područje bivše Općine Varaždin izrazito je imigracijsko i bilježi stalan porast broja stanovnika (koji je većim dijelom upravo rezultat tih imigracija). u Gradu Lepoglavi.000 * Podaci su uzeti iz navedenih planova bez korekcija koje su nastale zbog naknadnih izmjena u teritorijalnom ustrojstvu. koji bilježi najveće imigracije. i 2000. (projekcije) 108. u općinama: Visoko. te u prostorima južnog i jugoistočnog područja naše Županije tj.O. (popis) (popis) (popis) (projekcije) 83. Breznički Hum. 1991. Stanovništvo je ovisno o razvoju gospodarstva i promjeni njegove strukture. te smanjivanje ukupnog broja stanovnika i bez emigracija.000 208. godinu za pojedina područja bivših općina i (posebno) za grad Varaždin: Tablica 37 teritorijalna jedinica b.000 22. smanjenje broja poljoprivrednog stanovništva (deagrarizacija). Ljubešćica. (Sam grad Varaždin. te su dobrog ili bar zadovoljavajućeg komunalnog standarda.601 46. uz pretpostavke da će se 80-ih godina zaustaviti tendencija pada broja stanovništva. Donja Voća. ovakav nastavak demografskih kretanja doveo bi do depopulacije stanovništva.900 55. jer bi mortalitet bio veći od nataliteta. Ta područja obuhvaćaju 148 naselja u Županiji.546* 34.

9% b.800 18. 87.2 92. tj.410 28." Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .410 14. Ivanec 5.O. porast mortaliteta) prisutan u Republici Hrvatskoj. Tablica 38 Kretanje udjela poljoprivrednog stanovništva u ukupnom broju stanovnika terit. koje se negativno reflektiraju na cjelokupnu kako demografsku tako i gospodarsku sliku kraja. potrebno je posebnu pažnju posvetiti mjerama i aktivnostima kojima bi se smanjio interes mlade populacije za iseljavanjem. Iz navedenog tabelarnog prikaza razvidno je da su već 1991.podaci Državnog zavoda za statistiku RH.7% 29. godine gotovo dostignuta predviđanja za 2000. 97. a posljedice Domovinskog rata su još više pogoršale zatečeno stanje. Ovi problemi su prisutni i u Varaždinskoj županiji: Vitalni indeks (broj živorođenih/100 umrlih) u Varaždinskoj županiji: Tablica 39 godina vitalni indeks 90. godine. godinu biti ostvarene. vidljivo je da očekivanja nisu ispunjena u cijelosti.771 19. naročito u nekim područjima bivših općina Ivanec. godinu.2% b.O.Novi Marof 25. godinu iz planova 7.620 13. dok je danas prisutan trend emigriranja visokoobrazovane i stručne mlade populacije.969 27. 89. godine" .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Uspoređujući te projekcije za 1991.2 91. no sa znatno manjim povećanjem od planiranog. . U svrhu sprečavanja takvih pojava. Zagreb.0% b.3% 7. Nekada je većinu emigriranog stanovništva predstavljala mlada nekvalificirana i niskokvalificirana radna snaga. Varaždin 6.City Trust." i "Statistički ljetopis 1995.0 93. g. e) Novije demografske promjene Glavni problem Varaždinske županije je emigracija stanovništva mlađe dobi koja je na ovom području prisutna već duže vremensko razdoblje. Ludbreg 5. godinu i podatke iz "Statističkog ljetopisa" prema izvršenom popisu 1991.700 21.500 7.4% 8. Prema popisu iz 1991. godine predviđanja za 2000.2% 6.3% 6.24 . jedinica stvarno stanje 1991."Studija razvitka Varaždinske županije za razdoblje od 1996-2005. 86. da nije zaustavljen trend pada broja stanovnika.podaci iz prostornih planova. Nije realno očekivati da će projekcije postavljene za 2000. razvidno je da je problem starenja i prirodni pad stanovništva (smanjenje nataliteta.873 8. Ludbreg i Novi Marof. Dosadašnjim planovima predviđen pad broja poljoprivrednog stanovništva ostvaruje se čak i nešto bržom dinamikom od predviđene. .6% b.O.O. dok je porast stanovništva u bivšoj Općini Varaždin nastavljen i to uglavnom kao rezultat migracione komponente.1% Ukupno: Izvor: .3 Izvor: "Statistički ljetopis hrvatskih županija 1993.007 14.

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN U periodu od 1971-91. 149 82. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . 114 Izvor: "Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske". g. Razlika između stope nataliteta je nešto veća od razlike u stopi mortaliteta. što je uvjetovalo da je i stopa prirodnog priraštaja na području Varaždinske županije veća od republičkog prosjeka. 118 90. 145 84. 132 88. Stopa nataliteta i stopa mortaliteta u Varaždinskoj županiji nešto je viša od prosjeka za cijelu Republiku Hrvatsku. Županija bilježi blagi porast broja stanovnika. 130 87. 148 83. 133 86. 125 89. 143 85.25 .natalitet u Varaždinskoj županiji: Tablica 40 godina stopa nataliteta 81. no iz priložene tabele razvidno je da je stopa nataliteta sve niža: Prirodno kretanje stanovništva .

Ribić Breg 23. Pece 19. Čukovec 4. Jazbina Višnjička 6. Gornja Višnjica 5. Grešćevina 8. 15. Grana 6. Kaniža 12. Donja Poljana 5. 10. Meljan 10. 21. Segovina 9. Crkovec 3. Radovan 22. Gojanec 4. 14. Vitešinec 28. Kučan Ludbreški 7. Gečkovec 5. 12. Bolfan 3. 23. Prigorec 20. Tuhovec 22. Donja Višnjica 4. Donji Kućan 3. Margečan 17. Lepoglava 10. Filipići 4. Horvatsko 6. 9. Slokovec 12. Drenovec 6. Škriljevec 27. 19. 18. Kameničko Podgorje 9. Lovrentovec 13. Črnec Biškupečki 2. Bela 2. Bednjica 2. Kamenica 7. Lukačevec Toplički 14. Vinogradi Ludbreški Grad Novi Marof Naziv naselja 1. Jazbina Cvetlinska 7. Hrašćica 6. Benkovec 3. 8. Osonjak 11. Ježovec 8. 7. Čurilovec 4. Ivanečki Vrhovec 9. Jarki Horvatićevi 11. Punikve 21. Seljanec 25. Retkovec Svibovečki 18. Zlogonje 15. Mali Gorenec 9. Muričevec 11. Gornja Poljana 7. Varaždinske Toplice 23. Hrastovec Toplički 9. Kamenički Vrhovec 8. Pleš Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Apatija 2. 11.1. Cerje Tužno 3. Rukljevina 19. 20. Željeznica Grad Lepoglava Naziv naselja 1. Jerovec 11. Salinovec 24. Črnile 3.26 . 22. Vulišinec 13. Žarovnica Grad Ludbreg Naziv naselja 1. Brezova Gora 4. Gornji Kućan 5. Ivanečka Željeznica 8. Jalševec Svibovečki 10.1. Petkovec Toplički 16. Zalužje 14. Ivanec 7. Martinkovec 15. Kučan Marof 8. Osečka 18. Bednja 2. Cvetlin 5. Boričevec Toplički 2. Donje Makojišće 3. Selnik 10. Globočec Ludbreški 5. Naselja Popis gradova i naselja po gradovima i općinama Grad Ivanec Naziv naselja 1. Pišćanovec 17. Stažnjevec 26. Knapić 13.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 1.2. Ludbreg 8. Sigetec Ludbreški 11. Vrtlinovec Općina Bednja Naziv naselja 1. Ivanečko Naselje 10. Poljana Biškupečka 9. Hrastovsko 6. Škarnik 21. Pašnik 12. Lukavec 16. Zbelava Grad Varaždinske Toplice Naziv naselja 1. 16. 13. 17. Vuglovec 29. Bedenec 2. Leskovec Toplički 12. Lančić 14. Lovrečan 15. Gornje Makojišće 5. Gačice 4. Svibovec 20. Jelenščak Kamena Gorica Ključ Krč Madžarevo Možđenec Novi Marof Orehovec Oštrice Paka Podevčevo Podrute Presečno Remetinec Strmec Remetinečki Sudovec Topličica Završje Podbelsko Grad Varaždin Naziv naselja 1. Varaždin 10. Jamno 6. Očura 12. Jalkovec 7.

Gornji Martijanec 4. Radešić 5. Družbinec 2. Vranojelje 24. Jakopovec 3. Kaštelanec 5. Križovljan Radovečki 11. Jelovec Voćanski 6. Strmec Podravski 6. Ljubelj 4. Goranec 3. Donje Ladanje 7. Sveti Petar 6. Veliki Lovrečan 19. Radovec 17. Križanče 10.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 13. Pihovec Općina Klenovnik Naziv naselja 1. Krščenovec 4. Ljubelj Kalnički 3. Kapela Kalnička 2.dio Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Dubravec 2. Podvorec 10. Koškovec 14. Borenec 3. Čičkovina 2. Druškovec 8. Tkalec Općina Breznički Hum Naziv naselja 1. Gornje Vratno 7. Nova Ves Petrijanečka 4. Cestica 4. Vukovoj Općina Ljubešćica Naziv naselja 1. Plemenšćina 6. Viletinec* 23. Vrbno 25. Otok Virje 15. Radovec Polje 16. Hrastovljan 5. Breznica 4. Natkrižovljan 14. Beretinec 2. Malo Gradišće 13. Leštakovec 7. Madaraševec 7. Martijanec 3. Črešnjevo 3. Lunjkovec 2. Bikovec 2. Ljubešćica 5. Ledinec Općina Cestica Naziv naselja 1. Novaki 16. Majerje 3. Jales Breznički 7. Podgorje Bednjansko 14. Šaša 19. Donja Voća 3. Brodarovec 4. Zelendvor 7. Kolarovec 9. Kelemen 6. Jarki 8. Trakošćan 18. Mali Bukovec 3. Butkovec 3. Jurketinec 10. Koretinec 13. Imbriovec Jalžabetski 2. Sudovčina 11. Gornja Voća 5. Novakovec 8. Martinić 4. Prebukovje 15. Vratno Otok Općina Donja Voća Naziv naselja 1. Selnik Općina Petrijanec Naziv naselja 1. Brezje Dravsko 3.27 . Čalinec 5. Purga Bednjanska 16. Županec Općina Maruševec Naziv naselja 1. Falinić Breg 6. Lipovnik 5. Šćepanje Općina Beretinec Naziv naselja 1. Greda 9. Korenjak 12. Plitvica Voćanska 7. Klenovnik 4. Čret Bisaški 5. Varaždin Breg Općina Jalžabet Naziv naselja 1. Babinec 2. Šinkovica Bednjanska 20. Breznički Hum 2. Rijeka Voćanska 8. Maruševec 15. Novo Selo Podravsko 5. Petrijanec 5. Rinkovec 17. Bisag 2. Rivalno 9. Donje Vratno . Gornji Kneginec 3. Dubrava Križovljanska 5. Drašković 6. Cerje Nebojse 6. Mali Lovrečan 12. Veliki Gorenec 22. Biljevec 3. Poljanec 8. Turčin 5. Vrbanovec Općina Gornji Kneginec Naziv naselja 1. Slanje 10. Budinščak 2. Lužan Biškupečki 4. Virje Križovljansko 20. Jalžabet 4. Fotez Breg 4. Jarek Bisaški 8. Križovljan 6. Selci Križovljanski 18. Slivarsko Općina Donji Martijanec Naziv naselja 1. Kapelec 11. Mirkovec Breznički 9. Šinkovica Šaška 21. Vrhovec Bednjanski Općina Breznica Naziv naselja 1. Rakovec Općina Mali Bukovec Naziv naselja 1. Donji Kneginec 2.

Beletinec 2. Svibovec Podravski Općina Sveti Đurđ Naziv naselja 1. Marčan 4. Prekno 8. Sesvete Ludbreške 8. Krkanec 5. gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Bartolovec 2. Veliki Bukovec Općina Vidovec Naziv naselja 1. Priles 7. Hrženica 2. Sračinec 2. Seketin 6. "Narodne novine" br. Papinec 7.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Općina Sračinec Naziv naselja 1. Križanec 4. Šemovec 3. Štefanec 4. Vinično 6. Nedeljanec 6. Tomaševec Biškupečki 8. 10/1997. Đurinovec 3. Goruševnjak 3. Žabnik Općina Veliki Bukovec Naziv naselja 1. Budislavec 2. Pešćenica Vinička 5. Sveti Ilija 7. Vinica 7. Trnovec 5. Luka Ludbreška 5. Karlovec Ludbreški 3.28 . Sveti Đurđ Općina Sveti Ilija Naziv naselja 1. Cargovec 3. Donje Vratno . Vidovec 11. Kapela 3. Obrankovec 6. Krušljevec 5. Žigrovec Općina Trnovec Bartolovečki Naziv naselja 1. Struga 9. Visoko 7. Doljan 3. Domitrovec 4. Zamlaka 6. (* vidjeti napomenu na strani 0-4) Slika 8 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Vrh Visočki Zakon o područjima županija. Gornje Ladanje 2. Tužno 10. Zamlača Općina Vinica Naziv naselja 1. Vinica Breg 6. Šijanec 9. Dubovica 2. Presečno Visočko 5.dio Općina Visoko Naziv naselja 1. Kračevec 4. Čanjevo 2. Komarnica Ludbreška 4.

U razdoblju od 1756. izgradnja željezničke pruge Varaždin . Uz upravnu funkciju grad je dobro opremljen društvenom infrastrukturom i danas je centar gravitacije čitave Županije. vrijednosti koje je grad uspio sačuvati do danas. stoljeća dolazi do značajnog prodora industrijske proizvodnje u ovaj kraj (otvaranje ugljenokopa 1888.Krapina. srednjeg vijeka. kao jedan od najstarijih gradova u sjevernoj Hrvatskoj prvi put se spominje u ispravi hrvatsko-ugarskog kralja Bele III iz 1181. Povijesna urbana cjelina renesanse i baroka. Ivanec se prvi put spominje 1395. i uz Varaždin jedno od važnijih razvojnih žarišta. prava i slobode.29 .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Gradovi . jezgra oko koje se razvio suvremeni urbani i industrijski grad sa svim socio-ekonomskim obilježjima geopolitičkog središta sjeverozapadne Hrvatske. na sjecištu važnih prometnih i drugih infrastrukturnih pravaca u transverzalnom i longitudinalnom smjeru. Arheološka nalazišta u Ivancu i okolnim područjima svjedoče o predpovijesnom prisustvu čovjeka na ovom području (paleolit.godine) značilo je da je Varaždin imao i šire značenje za cijelu Kraljevinu. Razvojem obrta i trgovine grad ponovno doživljava svoj kulturni i privredni uspon. što govori u prilog kontinuitetu postojanja i povoljnom položaju naselja u prostoru . godine. U 19.). stoljeću grad se utvrđuje i pretvara u ključnu tvrđavu za obranu Carstva. duž kojeg se već formirala osovina urbanizacije na kojoj se Ivanec i Lepoglava ističu kao centri urbanizacije. preko srednjeg vijeka pa sve do danas. a i šireg područja. priora belskog. suknara. godine u povelji Ivana Paližne. Ivanec je po broju stanovnika drugo naselje u Varaždinskoj županiji. Nakon požara taj primat preuzima Zagreb. Turska opasnost je istaknula važnost grada Varaždina u širim razmjerima. a Varaždin postaje provincijski gradić. Povlastice slobodnog i kraljevskog grada dobiva 1209. Arheološka nalazišta govore o prisustvu čovjeka na ovom lokalitetu i u doba predpovijesti. I u bivšem sistemu Varaždin je imao važnu upravnu funkciju kao sjedište bivše Općine Varaždin i sjedište Zajednice općina Varaždin. Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske Varaždin ima status regionalnog središta. Danas je Varaždin sjedište i najveći grad na području Varaždinske županije. Prema svojoj funkcionalnoj strukturi grad Varaždin je polifunkcionalan. U 16. koji je stanovnicima Ivanca potvrdio njihove povlastice. neolit). tiskara i dr. godine Varaždin je bio glavni i brojem žitelja najveći grad u Hrvatskoj. godine. stoljeću počinje razvoj manufakturne proizvodnje (motavaonica svile. danas je nominirana za upis u Listu svjetske baštine. zatim u rimsko doba. pa do velikog požara 1776. a spada u srednje velike gradove na području Republike Hrvatske. a dolaskom 20. IVANEC Ivanec se smjestio na kontaktu podgorja Ivančice i južnog ruba doline Bednje. pa sve do danas. Krajem 19."genius loci". na prometnom pravcu Varaždin . Dobivanje takvog statusa. godine. godine. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . kao i u doba rimske dominacije.povijesni razvoj VARAŽDIN Varaždin. Kulturna prošlost Varaždina ostavila je neprocjenjivu graditeljsku baštinu. stoljeća nov i snažan industrijski razvoj. Za grad Varaždin oduvijek je od presudnog značaja bio izuzetno povoljan strateški i prometni položaj u dolini rijeke Drave. kao prvog grada u sjevernoj Hrvatskoj (Zagreb je tu povlasticu dobio tek 1242.Golubovec 1890.

sa starim putem Zagreb Varaždin. LUDBREG Ludbreg se smjestio u podnožju Kalničkog gorja. sakralna spomenička baština i izgradnja novog Svetišta pridonose sve značajnijem razvoju vjerskog turizma. o čemu svjedoče brojne iskopine. najveće od šest teritorijalnih jedinica na koje se podijelila nekadašnja Općina. te dobre opremljenosti društvenom infrastrukturom. Ivanec ima značajnu upravnu i samoupravnu funkciju. st. godine. grofovi Erdödy napuštaju stari majur i osnivaju novi u dolini rijeke Bednje. tadašnji vlasnici posjeda.st) sa svim funkcijama i infrastrukturom tadašnjih gradova. Ističe se svojim izrazito povoljnim položajem na važnom prometnom pravcu Varaždin . najveće teritorijalne jedinice nastale podjelom bivše Općine Ludbreg.g. a u doba kapitalizma i socijalizma razvoj industrije. Znamenita ludbreška hodočašća (svake prve nedjelje u rujnu). koje treba upotpunjavati s ciljem da još ojača svoju žarišnu ulogu nositelja razvitka okolnog prostora. godine kada ga je uništio požar. Ranije je bio sjedište bivše Općine Ivanec. Zbog nepovoljnosti ovog položaja (poplave).VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN godine). To je privuklo i prve zanatlije. Do 1886. Novonastale općine/gradovi (koje su bile u sastavu bivše Općine Ivanec) još uvijek gravitiraju gradu Ivancu zbog njegovih upravnih i drugih centralnih funkcija. počeli naseljavati Novi Marof. Od druge polovice 18. Ludbreg je naselje s veoma dugim kontinuitetom naseljenosti koje se može pratiti od kamenog doba. U tom razdoblju tu se formira feudalna uprava i sud. S obzirom da je tada već minula opasnost od Turaka. a bivši vlastelinski dvorac kupuje država koja uz postojeću Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Antički Ludbreg . bio je centar tog vlastelinstva do 1710. godine . na rubu pridravske ravnice. koja je do danas ostala najvažnija funkcionalna usmjerenost Ludbrega. utemeljenja župe oko 1300. godine. kao najveći centar na toj osovini urbanizacije. stoljeću.30 .Koprivnica. izuzetno povoljnog strateškog položaja. godine. s parkom i gospodarskim zgradama (danas bolnica). 1925. pa je sigurno i u ravnici.-5.Svetište Presvete Krvi Isusove. što je do danas ostalo najvažnija funkcionalna usmjerenost Ivanca i u znatnoj mjeri utjecalo na njegov izgled. stoljeća pa do 1925. a prema novom teritorijalnom ustrojstvu ima status sjedišta Grada Ludbrega. I danas mu gravitiraju sva naselja iz sastava bivše Općine zbog njegove opremljenosti upravnim i drugim centralnim funkcijama. Za Ludbreg je veoma važna tradicija kršćanskih i katoličkih događaja: od koncila kršćanskih općina između Save i Drave održanog 381. godine Novi Marof je sijelo porodice Erdödy. koji su tijekom 19. stoljeće i veže se uz vlastelinstvo Greben. godine novomarofski kotar spada u Koprivničkokriževačku županiju. 1776. preko brončanog i željeznog. Srednjovjekovni Ludbreg spominje se u pisanim dokumentima u 13. obrt i industriju u Zagrebu. nastanka prošteništa priznatog od 1513. Ludbreg ima važnu upravnu funkciju: bio je sjedište bivše Općine Ludbreg. st. Razvoju naselja značajno je pridonio izuzetno povoljan prometni položaj na raskršću puteva prema Zagorju na zapadu. grof Rudolf Erdödy prodaje imanje Centralnoj banci za trgovinu. godine grade novi dvorac na brežuljku. pa do izgradnje zavjetne kapele 1994. NOVI MAROF Postanak naselja Novi Marof seže u 18. zdanje koje je temelj današnjeg naselja Novi Marof. kao kraljevski posjed (Bela IV). u dolini rijeke Bednje. i 14. Grebengrad (stari majur). a te godine reorganizacijom uprave prelazi u Varaždinsku županiju. a prema novom teritorijalnom ustrojstvu ima status sjedišta Grada Ivanca. osnovano u 12. Doba feudalizma donosi gradu razvoj obrta i trgovine. trgovce i krčmare.Castra Ioviae Botovia je naseobina starih Rimljana (od 1. i prema Podravini na istoku.

Izgradnjom nove zatvorske zgrade 1914. kad su ukinuti svi kontemplativni redovi i samostani u Monarhiji.g. godine i predmet je rasprava sve do danas (Lepoglavski zbornik 1992. kao i Ivanec. g. st. Najveća od njih je Grad Novi Marof sa sjedištem u Novom Marofu kojem gravitiraju još uvijek sva naselja iz sastava bivše Općine. a već 1400. 1656. g. U velikom je kontrastu. na principima moderne penologije pokušalo se humanizirati kazneni postupak. Upravna funkcija Novog Marofa kao društveno-političkog i administrativnog centra odigrala je presudnu ulogu u razvoju Novog Marofa i procesu urbanizacije (u posljednjih 20 godina broj stanovnika naselja Novi Marof se udvostručio).31 . Ranije je Novi Marof bio sjedište bivše Općine Novi Marof. lokalnoj samoupravi. na prometnom pravcu Varaždin . a osobito od kad je 1854. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Iz tog perioda potiče značajan gotičko-barokni sakralno-samostanski kompleks.g. višestoljetno žarište hrvatske kulture. Smatra se da Lepoglava svojim geoprometnim položajem. tekstilna. duž kojeg se razvio oblik urbanizacije u formi osovine na kojoj su Ivanec i Lepoglava značajne jezgre prostornog razvoja. slikarstva i književnosti (u 16. udruženjima i fondovima) i na industriju (građevinsku. međutim u novije vrijeme sve veći primat preuzima industrija (drvna. u bivšem sistemu bila je sjedište bivše Općine Lepoglava do 1963. slikovitom i zdravom okolicom. Primarna funkcionalna usmjerenost Novog Marofa donedavno je bila zdravstvo (bolnica za TBC). na obroncima Ivančice i uz dolinu rijeke Bednje. prema svim ostvarenim vrijednostima. godine. Zvijezde. Značajna funkcionalna usmjerenost Lepoglave je na državno-upravnu funkciju (velik broj zaposlenih u kazneno-popravnom domu. komunalnom i društvenom infrastrukturom. u samostanu osnovana kaznionica i započela devastacija Pavlinskog kompleksa koja je trajala do kraja drugog svjetskog rata. prvo hrvatsko sveučilište.Krapina. a prije svega kulturno-povijesnim nasljeđem predstavlja izrazit turistički potencijal i zajedno s obližnjim Trakošćanom prvorazrednu vizitacijsku atrakciju. prije početka visokoškolske nastave na Isusovačkom kolegiju u Zagrebu). g. te ima nešto blažu klimu nego obližnji Varaždin. no rat i događaji poslije njega ubrzo su takove planove gurnuli u zaborav. LEPOGLAVA Ime Lepoglava (Lepaglawa) prvi put se spominje u pisanim dokumentima 1399. godine. koja se novim teritorijalnim ustrojstvom podijelila na 6 jedinica lokalne samouprave (4 općine i 2 grada). VARAŽDINSKE TOPLICE Naselje Varaždinske Toplice nastalo je na obroncima Topličkog gorja i spušta se u omanju kotlinu rijeke Bednje.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN zgradu gradi još neke građevine i otvara bolnicu pod nazivom "Državno lječilište za plućne bolesti".). u Lepoglavi djeluje redovnička i svjetovna gimnazija. godine. naselje ima zaklonjen položaj. Lepoglava se smjestila. prosvjete. odnos koji prema Lepoglavi vlada od kad su iz nje silom istjerani redovnici. Problem izmještanja kaznionice iz centra Lepoglave načet je već 1876. metalnu i drvnu). građevinska). 13 g. tzv. Prema novom teritorijalnom ustrojstvu Lepoglava ima status sjedišta Grada Lepoglave i time dobiva ponovo upravnu i samoupravnu funkciju. u Lepoglavi je osnovan Pavlinski samostan koji postoji sve do 1786. pokrenut je u Lepoglavi studij filozofije. Uz slikovitost položaja na terasama južnih padina.

Nadalje su izrađivani provedbeni urbanistički planovi za pojedine stambene zone. proces metropolizacije zbog sve veće složenosti gradova čija najveća boljka je prometni kolaps.g. "Kriza grada". industrijsku Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Ivancu. a 1967. Ovaj problem narasta i u gradu Varaždinu. a nadalje je izrađeno još niz provedbenih urbanističkih planova što dokazuje visoku prisutnost prostorno-planerskog praćenja razvoja Ivanca kao naselja gradskog karaktera i Ivanca kao razvojnog žarišta mikroregije. značaj dobiva i industrija (metalna. st. osnovana je općina Varaždinske Toplice unutar novomarofskog kotara. Za dijelove Ludbrega izrađeni su provedbeni urbanistički planovi i urbanistička rješenja. Rimskog doba iz kojeg je poznato naselje Aquae Iasae. godine. godine.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Zahvaljujući položaju uz termalmi izvor ljekovite vode ovaj lokalitet ima neprekinuti kontinuitet naseljenosti od pretpovijesti. prometni položaj Varaždinskih Toplica bit će znatno povoljniji. a u međuvremenu je izrađeno još niz provedbenih urbanističkih planova što dokazuje visoku prisutnost prostorno-planerskog praćenja razvoja grada Varaždina. a i ranije 1886. Ludbreg i Novi Marof. godine donesen je GUP Ivanca i kontaktnih građevinskih zona (za 12 samostalnih naselja).. Kontinuitet urbanističkog planiranja prisutan je na području Varaždinske županije u gradu Varaždinu. prvi GUP mjesta Ludbreg. a prema novom teritorijalno-političkom ustrojstvu dobili su status sjedišta grada. Grad Varaždin treba planirati kao "grad po mjeri čovjeka" tj. preko ilirsko-panonskih Jasa. Ivanec. Iz 1962.g. kao mjesto u kojem je ugodno živjeti. I danas im gravitiraju sva naselja iz sastava bivše općine zbog njihove opremljenosti upravnim i drugim centralnim funkcijama koje treba upotpunjavati s ciljem da još ojačaju svoju žarišnu ulogu nositelja razvitka okolnog prostora. Izgradnjom autoceste Zagreb . Detaljni (provedbeni) urbanistički plan centralnog dijela naselja Novi Marof donesen je 1970. Primarna funkcionalna usmjerenost Varaždinskih Toplica je lječilišni turizam. a i u najvećim gradovima Republike Hrvatske. već je dugo prisutan problem u civiliziranom svijetu.Goričan. 1982.Varaždin . Varaždinske Toplice imaju relativno izoliran položaj i prometno su vezane uz čvorište u Varaždinu. tj.32 . uz nekoliko izmjena i dopuna. koji je do danas važeći. Smjernice i postava generalnog urbanističkog plana Ludbrega izrađene su 1966. godine.idejna studija s idejnom skicom centra. U bivšem sistemu bile su sjedište bivše Općine Varaždinske Toplice. ideal kojem je grad Varaždin veoma blizu. a treba ga ublažavati sustavnim integralnim planerskim pristupom. osigurati što kvalitetniji proces decentralizacije i višestrukog oplemenjivanja suburbanog (periferije) i šireg (regije) područja sa sistemom policentričnog razvoja manjih gradova.g. Novom Marofu. prehrambena). datira prva Odluka o Urbanističkom planu naselja Novi Marof. do 1963. Bili su sjedišta bivših općina Ivanec. čija trasa prolazi blizu naselja. godine (uz naknadne izmjene i dopune). Ludbreg i Novi Marof imaju važnu upravnu funkciju. Danas važeći GUP grada Varaždina donesen je 1982. kontroverznog srednjeg vijeka. Kontinuirano urbanističko planiranje u razvoju grada Varaždina primjenjuje se od 1958. Prema novom teritorijalnom ustrojstvu Varaždinske Toplice imaju status sjedišta Grada Varaždinske Toplice i time dobivaju ponovo upravnu i samoupravnu funkciju. kada je Zavod za urbanizam Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu izradio prvi Generalni urbanistički plan grada Varaždina. Ludbregu. doba kapitalizma u kojem je kupališno lječilište podijeljeno na oazu za malobrojnu elitu i rezervat za brojni puk. a u 20. g. Varaždinskim Toplicama i Lepoglavi. pa do danas kad su Varaždinske Toplice značajno turističko središte lječilišnog tipa. Novi GUP "Ludbreg 2000" donesen je 1977. godine izrađen je prvi Urbanistički plan mjesta Ivanca . 1960.

368 Broj stanovnika 1981. žarišta Urbanizacija.891 58. povijesnu jezgru i bolničku zonu. osobito što se tiče pokrivenosti naselja PUP-ovima.238 1. te ga nastojati odgovarajućim aktivnostima: prostorno-planerskim.342 3.067 3.-1991. pa tako i u Varaždinskoj županiji. Današnja situacija prostorno-planskog praćenja razvoja gradskog naselja Lepoglava nije zadovoljavajuća. ispravno usmjeriti. i kaznione u obliku zvijezde. Nadalje su izrađivani urbanistički planovi i provedbeni urbanistički planovi za pojedine stambene zone. Urbanistički institut SR Hrvatske iz Zagreba izradio je 1979.327 2.545 4. godine. zonu šireg centra.1991.godine. te uskladiti s novim naseljem Lepoglave. izgradnjom koja već postoji ili će tek nastati kao logična posljedica novih funkcija".-1981.-81.023 1. gospodarskim. jedinstvenog po svojoj vrijednosti i značenju u Hrvatskoj. Trendovi. Ostali gradovi Lepoglava i Varaždinske Toplice. političkim i drugim mjerama. a s njom i razvoj gradova kao opći i ubrzani svjetski proces. . "revalorizirati do maksimalno moguće mjere iskonski i originalni prostor dragocjenog Pavlinskog kompleksa. izrađena je Idejna studija urbanističkog plana s rješenjem centra Lepoglave.786 1. funkcionalno su uže usmjereni ka autonomnom razvoju.482 3.204 Izvor: Popis stanovništva 1971. g. u kojima se broj stanovnika skoro udvostručio. Danas važeći Urbanistički plan uređenja naselja Novi Marof i kontaktnih zona. ali ga je potrebno prije svega istražiti i spoznati. godine Tablica 41 Gradovi Varaždinske županije Varaždin Ivanec Ludbreg Novi Marof Lepoglava Varaždinske Toplice Ukupno: 1971. Prva prostorno-planska dokumentacija izrađena za naselje Varaždinske Toplice je Urbanistički plan iz 1969.846 5. bez formiranja vlastitih urbanih zona. Odluka o Detaljnom (provedbenom) urbanističkom planu za športsko-rekreacijski centar Varaždinske Toplice donesena je 1970.017 3. nepravedno zapostavljene u bivšem sistemu. godina 39. Kod svih gradova u Varaždinskoj županiji prisutan je kontinuirani porast broja stanovnika.991 2. Ovaj proces je nemoguće zaustaviti. vikend naselje. godine. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .642 54.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN zonu. nego u periodu od 1971. industrijsku zonu. socijalnim. koji postaje okvirna programska osnova za sve akcije u Lepoglavi do kraja 80-ih godina.196 1991. i to nešto manji u periodu od 1981-91.718 3.godine.312 2. Ubrzo nakon formiranja novog teritorijalnog ustrojstva izrađen je novi Generalni urbanistički plan naselja Varaždinske Toplice (1995. te se Programom mjera Grada planira izrada novog plana koji bi reafirmirao autentične vrijednosti Lepoglave.1981. što govori u prilog kontinuiranom prostorno-planskom praćenju razvoja naselja Varaždinske Toplice. godine). 1962. godina 41. . Bit urbanističke koncepcije ovog plana bio je uskladiti suprotnosti.293 45.781 1.467 1. u prijašnjem ustrojstvu bivših općina nisu imali odlučujuću administrativno-političku ulogu.g. godine. Urbanistički plan Lepoglave. godina 34. danas je jednako prisutan u čitavoj Republici Hrvatskoj. godine. Broj stanovnika u gradovima Varaždinske županije 1971. Značajan porast stanovnika u posljednjih 20 godina dogodio se u Ivancu i Novom Marofu.33 . funkcije. tj. donesen je 1998.

.790 Ivanec 5. Ovakva situacija nameće pokretanje pojedinih procesa u gradovima i okolici: rješavanje stambenih problema u gradu.000 zaposlenih. Varaždin je polifunkcionalan grad.3 1. godine 29% stanovnika.-91. jer se povećava utjecaj industrije i privatnog poduzetništva. 1981.prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske Tablica 42 GRAD Broj stanovnika Broj zaposlenih (mještani i dnevni migranti) Udio dnevnih migranata u % Broj stanovnika na 1 zaposlenog Usmjerenost na pojedinu djelatnost Varaždin 41.naselja s gradskim obilježjima). U Strategiji Republike Hrvatske govori se o 117 do 157 gradova.000 zaposlenih.017 3. godine) .3 stanovnika na jednog zaposlenog.6-1. dok se taj odnos u Državi kreće od 0. dok Ivanec i Ludbreg pokazuju određenu usmjerenost na industriju. ali udio aktivnog poljoprivrednog stanovništva je neznatan. Ludbreg i Novi Marof spadaju u 117 gradova koji zadovoljavaju demografske i socioekonomske kriterije grada (prava žarišta). što je uz broj zaposlenih važan socioekonomski kriterij razvoja gradova. Odnos funkcije rada i stanovanja u gradovima Varaždinske županije kreće se u rasponu od 0. Funkcionalna usmjerenost Novog Marofa na zdravstvo posljednjih godina nije toliko naglašena.6 industrija i zdravstvo Značajnu funkciju rada na području Varaždinske županije ima jedino Varaždin. decentralizacija razvoja gradova i sl. godine cca 25% stanovnika stanovalo u gradskim naseljima. a u Varaždinskoj županiji 7.1).388 52.342 4. godine 31% stanovnika.1 industrija 76. a 1991.4%. U slijedećem tabelarnom prikazu vidljivo je da je u najznačajnijim razvojnim žarištima u našoj Županiji. razvoj prigradskog prometa.7 0. porast gradskog stanovništva u RH bio je 12. Funkcija rada i funkcionalna usmjerenost (stanje 1991.2/3 stanovništva u RH živi u 157 gradova .3 bez 64. Ivanec. (osim u razvojnom žarištu uz grad Varaždin) više od pola domaćinstava s gospodarstvima. Dinamika urbanizacije (indeks porasta gradskog stanovništva) u Varaždinskoj županiji sporija je od prosjeka Hrvatske. U gradovima Varaždinske županije velik je udio dnevnih migranata u ukupnom broju zaposlenih. Ludbreg i Novi Marof još uvijek spadaju u male centre rada s 3-5.272 Novi Marof 2.327 5. U slučaju Ludbrega i Novog Marofa taj odnos u korist funkcije rada je takav da ukupan broj zaposlenih značajnije prelazi ukupan broj stanovnika u naselju.6-7. uređenje urbanih podsustava.9 0. lokacija novih industrijskih pogona. g. koji spada u 12 gradova u Hrvatskoj s više od 20.846 31.5 (prosjek 2.796 Ludbreg 3.7 1. U periodu od 1981.34 . Ivanec.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Iz navedenog tabelarnog prikaza proizlazi da je od ukupnog broja stanovnika u Varaždinskoj županiji 1971.g. dok Lepoglava i Varaždinske Toplice zadovoljavaju slične kriterije tek s uključenim kružnim područjem (žarišta potencijalnog okupljanja i forsiranog planskog ulaganja). Varaždin. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .6 industrija 81. što je nešto manje od 1/3 ukupnog broja stanovnika Županije.4%. a znatno niže od prosjeka Hrvatske (1991.

000 st./naselju) naselja od 0-1. (% od ukup.597 17.5 8 7. gradova i općina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br. broj stanovnika gustoća naseljenosti broj naselja (stanovnika/km2) prosječna veličina naselja (br.470 806 97 65 1. a ta činjenica zahtijeva kompleksan i osjetljiv pristup u uređivanju prostora (organizacija prostora.Republika Hrvatska za naselja. godina. I danas se s državnog nivoa Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske potencira takav razvoj.). Toplice sjedište teritorijalne jedinice 2.2%) 7 65.361 871 Izvor: . no veličina prosječnog naselja je nešto manja od prosjeka.301 2.5 11 3. broj stanovnika u naseljima iznad 2.428 1. Varaždinska županija 187.35 .291 639 477 2.45% u odnosu na RH) 630 90% 94.000 st.841 746 757 662 2. broj naselja iznad 2.784.000 st.Strategija prostornog uređenja RH.Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske.Viletinec i Sveti Josip.853 (3. Broj i veličina naselja Hrvatska je zemlja malih naselja i disperzne naseljenosti što je prisutno i u Varaždinskoj županiji.370 (50. prema popisu iz 1991.444 553 350 15.Statistički ljetopis 1995. godine) Tablica 43 Funkcija upravna funkcija r -radijus kružnog područja (km) broj naselja u kružnom području broj stanovnika u kružnom području broj zaposlenih stanovnika rade i stanuju u naselju poljoprivrednici aktivni poljoprivrednici broj domaćinstava broj gospodarstava Varaždin sjedište Županije 4. broja) broj stanovnika u naseljima do 1. opremanje infrastrukturom i sl.876 Ivanec Novi Ludbreg Marof sjedište teritorijalne jedinice i ispostave županijskih ureda 3.759 8. iako takvo funkcioniranje nikada nije saživjelo u praksi.864 15.195 1.) Općina Bednja dobiva novo naselje Sveti Josip razdvajanjem naselja Viletinec na naselja . 128/99. st.5 12 3.888 4.5 11 8.9% u odnosu na RH) 148.485 2.819. a podaci o broju stanovnika iz Statističkog ljetopisa.530 2.321 Lepoglava Var.9 299* (4.6%) 235 2. godine: Tablica 44 Popis stanovništva 1991.265 85 6. Iz navedenog tabelarnog prikaza razvidno je da je gustoća naseljenosti u Varaždinskoj županiji znatno (skoro dvostruko) veća od prosjeka u Republici Hrvatskoj. S obzirom na veliku koncentraciju stanovništva u ovom dijelu Republike Hrvatske duž državne ceste D3 Varaždin .619 3.5 5 45.694 715 91% 1.g.464.557 1.000 (30.662 (34%) Republika Hrvatska 4.841 1.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Gradovi sa svojim kružnim područjima kao najznačajnija razvojna žarišta i područja koncentracije stanovništva Varaždinske županije (stanje 1991.Čakovec. Postoje međutim neke značajne razlike u strukturi naselja i naseljenosti naše Županije u odnosu na Republiku Hrvatsku. * Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o područjima županija.000 st. U slijedećem tabelarnom prikazu date su komparativne vrijednosti Varaždinska županija . Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .Čakovec stvorila se značajna osovina urbanizacije u kojoj se kroz bivše planske dokumente nastojalo formirati dvojni grad Varaždin .856 (59%) Izvor: . .5 4 2.

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Vidljivo je također da je u Republici Hrvatskoj od ukupnog broja naselja 91% naselja do 1.459 manjih naselja živi 1. O različitoj strukturi i razmještaju stanovništva po naseljima u Varaždinskoj županiji u odnosu na Republiku Hrvatsku govore i slijedeći podaci: U Varaždinskoj županiji u sedam najvećih naselja (5 gradova i 2 naselja s više od 2. Iako je udio naselja do 1. Analizirajući pojedine veličine naselja.856 stanovnika (59%). a u ostalih 6. Iz toga proizlazi da polovica stanovništva naše Županije živi u pretežito seoskim naseljima.2%) nego li u Republici Hrvatskoj (30.000 stanovnika u ukupnom broju naselja u Varaždinskoj županiji i Republici Hrvatskoj gotovo jednak. Slika 9 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . dok u preostalim naseljima živi 124. tj. dolazi se do podataka da je u Republici Hrvatskoj od 6.000 stanovnika) u Republici Hrvatskoj živi 2.000 stanovnika. što je upola manje od podataka za cijelu Hrvatsku.409 stanovnika. unutar grupacije naselja do 1. 27% naselja do 200 stanovnika.6%).819.082 stanovnika. dok je u Varaždinskoj županiji od ukupnog broja naselja. a koju treba posebno uvažavati u planiranju budućeg razvitka. dok je na razini Republike Hrvatske broj stanovnika koji žive u takvom tipu naselja manji od trećine. stoga je poticanje razvoja gradova u Varaždinskoj županiji strateško pitanje.000 stanovnika. Iz navedenog proizlazi da je koncentracija stanovništva u gradskim naseljima Varaždinske županije znatno niža od prosjeka u RH.694 naselja čak 51% naselja do 200 stanovnika. Ovaj podatak znakovito ukazuje na strukturu stanovništva naše Županije. U 235 gradova i većih naselja (iznad 2.771 stanovnik (34%).964.000 stanovnika) živi 63. odnosno strukturu naselja i naseljenosti u našoj Županiji.000 stanovnika. a slična je struktura i u Varaždinskoj županiji gdje je od ukupnog broja naselja 90% naselja do 1.36 . udio stanovnika koji žive u tim naseljima u odnosu na ukupan broj stanovnika veći je u Varaždinskoj županiji (50. da većina stanovništva u Varaždinskoj županiji živi u provincijskim naseljima.

1 978.5 672. Beretinec 1.6 funkcija naselja sjedište Županije (veće regionalno središte) gradsko sjedište (manje regionalno središte) općinsko sjedište i veće lokalno središte gradsko sjedište (veće lokalno središte) općinsko sjedište i veće lokalno središte gradsko sjedište (manje regionalno središte) gradsko sjedište (manje regionalno središte) gradsko sjedište (veće lokalno središte) malo razvojno središte općinsko sjedište i veće lokalno središte Ukupno 68. Dokumentacija 881. Beletinec 1. 8. Gornje Vratno 1.7 1.000 61 24 5 1 GRADOVI naziv i br. gradova i općina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br. Ljubešćica 1.613 3.852 52. Ključ 1. Varaždinske Toplice 1.) 1.Viletinec i Sveti Josip.597 10.0 Izvor: a .podaci o površini su dobiveni digitaliziranjem karte M 1:100.000 5.249 16. 10.597 1.027 29.0 1.053 27.053 26.845 3.004 Tablica 47 Izvor: Popis stanovništva 1991.5 5. Gornji Kneginec 1. Toplice 8. stanovnika za cijelu terit. Hrženica 1.891 9.000 1. Lepoglava 3. 6.026 30.227 19.3 1.4 3. Gornje Ladanje 1.327 2. Dokumentacija 881. 3.033 28. 9. ** Podaci za naselje Petrijanec iskazani bez izuzimanja novog naselja Zelendvor zbog nepostojanja službenih podataka. Sračinec 3. Klenovnik 1.000 u Županijskom zavodu za prostorno uređenje.891 1.0 1.061 24.7 3. 128/99.236 10. Vinica 1. Trnovec 3.593 11.338. NASELJA VEĆA OD 1. Jalžabet 1.001-10.37 .4 939.169 22. jedinicu Varaždin 48.podr.027.8 5. Varaždin 41. 5.) Općina Bednja dobiva novo naselje Sveti Josip razdvajanjem naselja Viletinec na dva naselja .327 7. b . Petrijanec** 1.630 Lepoglava Ludbreg Novi Marof Var. Ivanec 5.2 687. od travnja 1992.013 31.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tablica 45 do 500 207* UKUPNO NASELJA 299* Veličine naselja (prema broju stanovnika) 501-1. 2.342 3.222 20. 4. Breznica 1.485 14.001-2.499 13.000 STANOVNIKA redni naziv broj stanovnika broj 1.277 15. Ludbreg 3.000 2.001-5.237 17.2 2.231 18.3 1.187 21.342 3. 7.017 8.popis stanovništva 1991.369 14.5 2. Donja Voća 1.017 1.834 Ivanec 14.. OSNOVNI PODACI ZA 10 NAJVEĆIH NASELJA U ŽUPANIJI redni broj 1. Nedeljanec 1.846 5.093 23. naziv naselja Varaždin Ivanec Trnovec Lepoglava Sračinec Ludbreg Novi Marof Varaždinske Toplice Gornji Kneginec Petrijanec** broj stanovnika (a) 41.7 1.000 1 Tablica 46 *Napomena uz tablicu 45 i 46: Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o područjima županija.781 3.5 1.547 12. Gornji Kučan 1.6 gustoća naseljenosti st/km2 (građ.846 2. Varaždin Breg 1. od travnja 1992.845 4. Remetinec 1.730 8. Žarovnica 1. Kučan Marof 1. Donje Ladanje 1.373. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .112.350 7. Novi Marof 2.781 5. Tužno 1. Jalkovec 1.054 25.613 6.001-50.4 995.708.593 površina građevinskog područja (b) km2 24.

000 u Županijskom zavodu za prostorno uređenje. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .0 Izvor: .450 Izvor: podaci o površini su dobiveni digitaliziranjem karte M 1:100. Tablica 49 ukupno 8.38 .1 Gustoća naseljenosti (st/ha) u građevinskim područjima grad Varaždin (područje naselja) ostala naselja 17..000 u Županijskom zavodu za prostorno uređenje.za broj stanovnika .podaci o površini su dobiveni digitaliziranjem karte M 1:100.250 2.1 7. Dokumentacija 881. .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tablica 48 Površine građevinskih područja naselja (ha) ukupno grad Varaždin (područje naselja) 23. od travnja 1992. Napomena: Građevinska područja iz tablice 47. 48 i 49 odnose se na izgrađeni dio naselja i planirani prostor za širenje naselja utvrđen dosadašnjom planskom dokumentacijom.Popis stanovništva 1991.za površine .

u Općini Klenovnik sva naselja. Kamenica.653 78.0 4.3 195. .9 3. .201 42. Donja Voća 5.2 Gustoća naseljenosti (st/km2) 100.0 5. Klenovnik 8.517 331.u Općini Vinica sva naselja.7 104. Žarovnica. Zlogonje. Petrijanec 6.39 .487 25. Kameničko Podgorje. .1. Crkovec. Tablica 50 Grad/Općina 1.0 5.570 23.815 32. Cestica 4.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 1.3.2 96.7 3.u Općini Cestica sva naselja.u Općini Sračinec sva naselja. .1. Lepoglava (dio) 2. Bednja 3.1 34.0 72.910 48. u pograničnom području Varaždinske županije nalaze se slijedeća naselja: . Vinica Ukupno: % u Županiji Osnovni podaci o pograničnom području Broj stanovnika Površina (km2) 4.1 86. .1 102.9 118. Kamenički Vrhovec. Sračinec 7.u Općini Donja Voća sva naselja. .9 4. .3 Slika 10 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Jazbina Višnjička.u Gradu Lepoglavi slijedeća naselja: Bednjica. Donja Višnjica.790 45. Gornja Višnjica.4 26.5 126.u Općini Bednja sva naselja. Područje uz državnu granicu Prema Sporazumu između Republike Hrvatske i Republike Slovenije o pograničnom prometu i suradnji. Zalužje.4 2.091 35.0 18.u Općini Petrijanec sva naselja.

Bednja 3. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .).VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Granični prijelazi po pojedinim kategorijama navedeni su u slijedećoj tablici: Tablica 51 GRAD OPĆINA 1. Donja Voća Gornja Voća KATEGORIJA GRANIČNOG PRIJELAZA međunarodni međudržavni pogranični I kategorija II kategorija Zlogonje Meje Cvetlin Z. Lepoglava 2. Leskovec Dubrava Križovljanska Zavrč Otok Virje Ormož Gornja Voća Drenovec Granični prijelazi utvrđeni su Uredbom o graničnim prijelazima u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 97/1996.40 . Cestica NASELJE uz graničnu crtu Zlogonje Cvetlin Dubrava Križovljanska Otok Virje 4.

159* 1.9 23.842 2.3 1.1 2.2 169.3 22.2 1.53 2.730 8.084 1.95 3.5 7.41 .264 1. 128/99. Vinica 22.1 0.653 2. Naziv županije VARAŽDINSKA ŽUPANIJA STANOVNICI POVRŠINA Popis 1981.7 7.573 2.149 1.467 993 669 762 2.70 88.8 2.6 75.0 1.790 612 728 109.9 735 1.6 4.8 561 1.4 1.039 1.463 2.5 1.578 14.3 6.2 1.581 15. godine je imalo ukupno 117 stanova i 120 domaćinstava.5 3.698 2.593 3.98 2.7 6.5 72.3 38.2 128. Popis 1991.1 4.1 25.428 2.139 879 1. Ljubešćica 12.85 3.0 1.6 68.923 1.80 1.790 9.1.1 821.163 90.089 4. Breznica 4.450 3. Ivanec 3.2 1.71 7.707 4.1 1.180* 1.1 37.295 1.630 8.8 1.143 2.6 102.575 4.319 1.333 8.573 45.4 25.062 0.796 3.610 946 66.7 3.2 135. Sveti Đurđ 17.261.1 1. Gustoća naseljenosti (1991.154 52.295 3. Donji Martijanec 8.9 2.003 716 671 222.992 7.740 5.7 580 1.1 64.116 2. gradova i općina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br. Varaždinske Toplice Općine Ukupno 1.4 152.4 2.9 59.9 2.6 2.065 213.6 4.129 3.97 3.6 4.091 0.0 2.3 111.075* 521 0.801 47.2 1.18 0.6 1.5 85.210 973 73.1 86.2 17.2 4.4 1.787 3.0 1.6 2.8 4.115 1.4 22.9 2.3 32.1 1.621 1.236 3. a u sastav Općine Bednja dodaje se naselje Sveti Josip.8 2.58 1.468 6.8 759 2.7 35.6 118.171 2. Sveti Ilija 18.4 34.7 479.3 3.4 102.588 5.572 3.12 5.9 7.354 2.9 28.1 1.33 4. Zbirni tablični iskazi osnovnih podataka o stanju u prostoru Zbirna tablica 1.570 4.426 3.597 2. Sračinec 16. Trnovec Bartolovečki 19. Mali Bukovec 13.2 1.239 2.82 4.990 3.725 2.85 98.0 432 1.6 2. Maruševec 14.7 749 1. Beretinec 3.9 2.698 32.1 61.368 973 711 643 1. ** Navedeni podaci ne obuhvaćaju promjene utvrđene Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o područjima županija.275 3.605 5.834 14.798 564 740 24.8 2.5 1.452 100 56.0 12.5 208.853 100 51.619 2.1 1.95 6.3 1.704 1.8 1.2 2.0 7.4 5. Veliki Bukovec 20.175 2.61 5.041 5.4 29.2 124.03 2.282 3.5 96.049 1.741 55.078 509 0.9 32.94 % broj % broj % broj % broj % broj broj stan/km2 * Bez dijela naselja Vratno Donje.671 4.4 3. Klenovnik 11.7 74.3 100 186.459 45. Breznički Hum 5.6 2. Gornji Kneginec 9.519 953 542 1.8 2.3 4. a dijelom Vinici.377 4.1 3.4 2.5 3. Visoko 22.42 8. Popis 1991.141 932 724 2. Cestica 6.740 2.679 5.1 2. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .257 4.258 16.0 4.6 1.84 2.4.0 32.3 195.052 14. Varaždin 2.724 7.5 26.7 7.974 2.6 4.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 1.1 45.298 948 702 646 2.9 2.223 1.214 56.628 1.809 590 778 43.152 2.) kojom prilikom je izvršena teritorijalna promjena za naselje Viletinec iz Općine Bednja u Grad Lepoglavu.4 24.2 2.117 2.998 167.474 3.518 1. koje dijelom pripada Petrijancu.07 6.3 1.7 38.523 975 1.6 1.04 2.64 2.362 16.508 4.9 0. Lepoglava ** 4.9 1.6 1.734 1.2 1.360 4.480 1.339 1.8 7.3 7.829 2. Popis 1991.5 1.6 3.024 0.875 1.2 2.2 2.) broj km2 Županija Ukupno Gradovi Ukupno 1.7 1.9 559 1.267 3.9 59. Novi Marof 6.55 2.1.5 7.487 2.265 48.085 502 453 1.977 3.5 1.2 47.3 50.0 1.2 38.1 1.751 2.5 79.1 2.335 2.4 26.3 3.82 2. DOMAĆINSTVA Popis 1981.8 97.2 1.841 2.503 1. Vidovec 21.0 1.8 2.2 1.4 2.5 180.071 1.927 100 187.880 100 52.910 4.6 3.4 45.6 1.05 4.4 1.8 4.6 28.399 1. Bednja ** 2.222 986 1.32 7.845 56.485 14.808 529 759 44.6 96.410 3.346 3.106 4.2 97.4 78.5 1.1 3.6 2.469 1.09 1.408 4.7 24.350 54.5 7.6 126.587 1.4 23.848 13. Donja Voća 7.060* 486 73.9 2.36 2.9 35.706 148.790 3.9 2.288 84. STANOVI Popis 1981.6 27.9 2. Jalžabet 10.9 3.868 0.8 440 1.1 781.498 1.9 470 1. a 1991.1 1.8 2.2 1.815 1.4 1. Ludbreg 5.77 3.07 3. Petrijanec 15.910 1.1 141.4 54.

2 148. 45. broj % Popis 1981. 927 100.9 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .3 OTOČNO čl.8 149.2 153.8 34. žup.3 164. broj % Popis 1991. % 26.8 ŽUPANIJA Ukupno 1.4 111. 853 100. broj OBALNO čl.0 186. 45.2 Popis 1981.336 81. Zakona o prostornom uređenju 36. broj Popis 1991. Naziv županije POVRŠINA STANOVNICI GUSTOĆA NASELJENOSTI VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PODRUČJE ŽUPANIJE km2 udio u povr.0 OSTALO 930.0 148.0 187. 944 19.261. Zakona o prostornom uređenju KONTINENTALNO GRANIČNO 331. 983 80.42 .6 161.3 73.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Zbirna tablica 2.517 18.6 104.3 100.

1. b) Podravski sektor obuhvaća uzdužni pojas zemljišta južno od rijeke Drave. a) U zagorskom sektoru ističu se planinski masivi Ravne gore. Područje Varaždinske županije nalazi se u graničnom području triju velikih geotektonskih cjelina: Istočnih Alpi. Konačno strukturno oblikovanje omogućili su tektonski pokreti koji su započeli između oligocena i donjeg miocena. među kojima je najznačajniji rasjed Maribor Varaždin . 16. Nizine se nalaze u dolinama Bednje. Drugom sustavu rasjeda pripadaju transkurentni rasjedi s desnim horizontalnim kretanjem. Topličica).Z do SI .Rogatec . rjeđe tercijarnih karbonatnih stijena . les i dr. Centralno mjesto zauzima Ivančica (1059 m).JZ.1.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 1.JI. Morfološki izraženiji oblici izgrađeni su od gornjobadenskih vapnenačkih stijena.1983. Unutrašnjih Dinarida i Panonskog bazena.1.Koprivnica.Koprivnica. razvija u okviru zapadnog dijela Panonskog bazena.3. VRIJEME POTRESA SAT MINUTA 03 15 13 52 19 51 SEKUNDA 42 52 09 Izvor: "Statistički ljetopis 1997. U prilog tektonske aktivnosti ukazuju i termalno-mineralna vrela (Varaždinske Toplice.). najviša planina sjeverozapadne Hrvatske.8 stupnjeva MCS skale. pijesci. Zbog intenzivne tektonske aktivnosti seizmičnost u ovom prostoru iznosi 7 . mezozojskih i u manjoj mjeri tercijarnih stijena.43 .2.Kuna gora i Brežice . a drugi rasjedi pružanja SZ . Planine se u obliku uskih i izduženih nizova protežu od istočne Slovenije prema Podravini. prelazi 120 m). Prigorja obuhvaćaju pobrđa navedenih planina.različitih tipova vapnenaca i dolomita.2.Drava. Ivančica . do 1995. Debljina šljunkovito-pjeskovitih sedimenata raste od zapada (Otok Virje 8 m) prema istoku (Ludbreg. pješčenjaci. U prvom se sustavu rasjeda ističu reversni rasjedi Velenje . godine: Tablica 52 NASELJE IVANEC IVANČICA V. Lonje i Plitvice. pod utjecajem neotektonskih pokreta. Geološki predstavlja Varaždinsku depresiju zapunjenu šljunkovito-pjeskovitim sedimentima pleistocensko-holocenske starosti. Dominantna su dva sustava rasjeda: prvi čine rasjedi pružanja I . Ispunjene su kvartarnim nevezanim klastičnim sedimentima. Prostorno razvojne i resursne značajke 1." Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .1993. Morfološki izraženi dijelovi reljefa pretežno se sastoje od trijaskih. U litološkom sastavu dominiraju različiti tercijarni ili kvartarni klastiti (lapori. pripadaju alpskom orogenetskom ciklusu i neotektonskim pokretima. TOPLICE JAČINE POTRESA STUPANJ MCS VII VII VII DATUM 11. Zemljopisna obilježja a) Geološka obilježja Prostor Varaždinske županije karakterizira složena geološka građa. 1. Nadmorske visine nizinskih područja uglavnom ne prelaze 200 m. Potresi jačeg intenziteta od 1946. Od srednjeg se miocena istraživano područje. Debljina se smanjuje prema brežuljkastom području gdje se pojavljuju deluvijalno-proluvijalne naslage. Najveći dio predstavljaju brežuljci čija nadmorska visina ne prelazi 400 m. koje su maksimalne širine 2-3 km. Ivančice i Kalnika.6. Stijene koje izgrađuju ovo područje zahvaćene su brojnim tektonskim poremećajima koji su se odvijali u završnom dijelu hercinskog orogenetskog ciklusa.1973.6. Planine su izgrađene od različitih paleozojskih.

Planine i planinski vrhovi viši od 500 m: Tablica 53 PLANINA IVANČICA RAVNA GORA KALNIČKO GORJE Izvor: "Statistički ljetopis 1997. osobito u središnjem dijelu. Podzemne vode S obzirom na hidrogeološke osobine prostora Županije razlikujemo: a) temeljna gorja. Nalazimo ih kod Ravne gore u jugoistočnom dijelu Ivančice i jugozapadnom dijelu Kalničkog gorja. a ističu se visinom. Mijenjajući svoj položaj Drava je stvorila naplavnu ravan velike debljine.44 . c) Samostalna pobrđa su najrasprostranjenija. 3. Najveća naplavna ravan je prostrano varaždinsko polje. Ti su prostori dobro obrađeni i gusto naseljeni. Pretežito su to šumske površine s mjestimičnom eksploatacijom kamena." VRH Ivančica Ravna gora Kalnik NADMORSKA VISINA (m) 1. jer se protežu čitavom dužinom Ivančice. Čine ih Varaždinsko-toplička gora. Stvorena je radom rijeke Drave koja kao tekućica alpskih obilježja brzo pritječe iz viših krajeva i prije hidroenergetskih zahvata donosila je mnogo naplavnog materijala osobito šljunka. To su gorski masivi: Ivančica. a čine ih: a) podgorja na prisojnim (južnim) stranama gora. Gore. Nešto su slabije obrađena. a) Podgorja na prisojnim padinama gora nisu jače zastupljena u Varaždinskoj županiji. b) podgorja na osojnim (sjevernim) stranama gora i c) pobrđa koja se ne vežu uz gorske masive. 3.059 686 642 c) Hidrografska obilježja 1. Karakteristika ravni je da ima šljunkovitu podlogu velike debljine. 1. 2. b) tercijarni sedimentni kompleks i c) zone kvartarnih naslaga.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN b) Obilježja reljefa Na prostoru Županije tri su osnovne vrste reljefa: 1. Naplavne ravni. nastavak Slovenskih gorica. Gore Čine najmanju površinu. Kalničkog gorja i Ravne gore. Brežuljci Nastali su na podlozi tercijarnih sedimenata oblikovanih egzogenim procesima tijekom kvartara. 2. Maceljsko pobrđe i najistočniji obronci Haloza. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Naplavne ravni Naplavne ravni i brežuljkasti krajevi najrašireniji su elementi reljefa. Brežuljci. b) Podgorja na osojnim padinama gora znatno je više. Kalničko gorje i Ravna gora.

Kalnik i Ravna gora. 2.038 651 144 5944 Dunav Dravu Dravu Savu Izvor: "Statistički ljetopis 1997.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN a) Temeljna gorja Ivančica. Tekućice Varaždinska županija ima dobro razvijenu riječnu mrežu i značajnije je hidrografsko čvorište u Hrvatskoj. Šljunkovito-pjeskovite naslage u ravnici Drave predstavljaju vodonosnik pogodan za vodoopskrbu šireg područja. Na takvim stijenama su izvorišta Bednje i Plitvice. Dolinske ravni oko gornje i srednje Bednje i gornjeg toka Lonje nosioci su manje izdašnih vodonosnih slojeva. S desne strane Dravi pritječu Plitvica i Bednja. lijeva pritoka Save. Plitvica i Lonja imaju pluvijalni (kišni) režim. a i zbog plitke temeljnice skloniji su zagađivanju. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Veće akumulacije vode ne postoje. koja odvodnjava najveći dio prostora. izgrađena su od pretežno mezozojskih karbonatnih stijena sekundarne poroznosti s podzemnim vodama na različitim dubinama." i "Hrvatske vode".150 651 144 5944 6. b) Tercijarni sedimentni kompleks prevladava u brežuljkastim pobrđima. s maksimalnim protocima u proljeće (ožujak-travanj) te nemaju tako povoljne hidrološke karakteristike.45 . Bednja. Drava ima nivalni režim (maksimum vode u lipnju. Pravac otjecanja rijeke Drave zapad istok odredio je longitudinalno usmjerenje čitave riječne mreže. vodonosnik je podložan onečišćenju. Ima stijene primarne poroznosti. Zbog visoke urbanizacije. neriješene odvodnje i intenzivne poljoprivrede. Glavni vodotok predstavlja rijeka Drava. Južni dio prostora odvodnjava rijeka Lonja. već se javlja veći broj izvora manjeg kapaciteta. a minimum u prosincu). c) Zone kvartarnih naslaga u dubinskim razmacima akumuliraju najveće količine podzemne vode. Slika 11 Rijeke: Tablica 54 RIJEKA DUŽINA u km UKUPNO U ŽUPANIJI U RH POVRŠINA PORJEČJA u km2 UKUPNO U RH UTJEČE U DRAVA BEDNJA PLITVICA LONJA 707 106 65 133 71 106 65 25 505 106 65 133 40.

d) Klimatska obilježja Osnovna klimatska obilježja Varaždinske županije obrađena su u studiji "Meteorološka podloga za potrebe prostornog planiranja Županije varaždinske". Topli dio godine u kojem je srednja temperatura viša od godišnjeg prosjeka traje od sredine travnja do sredine listopada i poklapa se s vegetacijskim razdobljem. Dužina od izvorišta do Bisaga iznosi oko 25 km. nastalo polovicom 19. Temperatura zraka Srednja godišnja temperatura zraka iznosi oko 10°C.46 . a više od četiri mjeseca u godini imaju srednju temperaturu višu od 10°C. godine. a korišteni podaci su sa meteoroloških postaja od kojih su glavne: Varaždin. Lepoglava. u izvorišnom dijelu rijeke Bednje. a najhladniji siječanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od -1°C i jedini je mjesec u godini čija je srednja temperatura niža od 0°C. Lubenjaka. za vrijeme jedne od rekonstrukcija dvorca. Tablica 55 postaja Varaždin Lepoglava Ludbreg Novi Marof kategorija postaje glavna obična obična obična nadmorska visina h (u m) 167 227 158 272 geografska širina (ϕ) ϕ 46°18′ 46°13′ 46°15′ 46°10′ geografska dužina (λ) λ 16°23′ 16°05′ 16°37′ 16°20′ Izvor: "Meteorološka podloga za potrebe prostornog planiranja Županije varaždinske". Jezerske površine Najmanja i najstarija akumulacija je Trakošćansko jezero (0. a općenite karakteristike te klime (tzv. Ispitivanje vremena na području Županije je rezultat analize relevantnih meteoroloških veličina za klimatsko razdoblje 1961-1990. Ludbreg i Novi Marof.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Rijeka Lonja izvire u istočnoj Ivančici podno V. dok se u zimskim mjesecima više razlikuju (posebno u veljači). Klima čitave Županije je umjerena toplo-kišna klima. Najtopliji mjesec je srpanj sa srednjom mjesečnom temperaturom oko 19°C. dok su ostale jezerske površine akumulacijska jezera stvorena za potrebe hidroenergetskog iskorištavanja rijeke Drave. grupacija . Sušnih razdoblja nema. Temperaturne prilike su najstabilnije ljeti. st.2 km2). 3. Temperatura najhladnijeg mjeseca takve klase klima kreće se općenito između 3°C i 18°C. izrađenoj u Državnom hidrometeorološkom zavodu u prosincu 1995. Godišnji hod količine oborine je kontinentalnog tipa s maksimumom u toplom dijelu godine i sekundarnim maksimumom u kasnu jesen. Tablica 56 najtopliji mjeseci srpanj u 70% slučajeva kolovoz u 20% slučajeva lipanj u 13% slučajeva najhladniji mjeseci siječanj u 70% slučajeva prosinac u 20% slučajeva veljača u 17% slučajeva Izvor: "Meteorološka podloga za potrebe prostornog planiranja Županije varaždinske". a sliv rijeke Lonje zahvaća samo južni dio područja Županije.klasa Cfwbx klima) su topla ljeta (srednja temperatura najtoplijeg mjeseca ne prelazi 22°C). Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .

prosinac 1995. U toku godine najvjetrovitije je proljeće. Graf 4 Detaljniji podaci i prikazi vjerojatnosti pojavljivanja različitih smjerova vjetrova po sezonama.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Oborine Ukupne godišnje količine oborine rastu od nizinskih područja u dolini Drave prema gorskim dijelovima Hrvatskog zagorja i kreću se od 880 mm u Varaždinu do 1. Učestalost oborinskih dana s različitim količinama oborine je 30-40% dana u godini (115-140 dana). U nastavku se daje prikaz vjerojatnosti istovremenog pojavljivanja različitih smjerova vjetrova (u%) određene jačine. godine). Prosječne mjesečne vrijednosti relativne vlage zraka su iznad 70%. Veće dnevne količine oborine su rjeđe. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Od ukupne godišnje količine oborine 55-60% padne u toplom dijelu godine (travanj do rujan). a maksimum u studenom ili prosincu (85-86%). za cijelu godinu. a 40-45% u hladnom dijelu godine (listopad do ožujak). Ludbreg i Novi Marof.162 mm u Klenovniku. Tijekom zime snježni pokrivač se javlja između 45 i 50 dana. u sva tri klimatološka termina i to za Varaždin. Strujanje zraka Osnovna karakteristika režima vjetra je dominantnost vjetrova južnog i jugozapadnog. po klimatološkim terminima i po klasama jačina vjetrova obrađeni su u Meteorološkoj podlozi za potrebe prostornog planiranja Županije varaždinske (izrađivač: Državni hidrometeorološki zavod Zagreb. Lepoglavu. U prosjeku se može očekivati 10 ili više dana sa snježnim pokrivačem visine 1cm i više (od prosinca do veljače s maksimumom u prosincu: 16-17 dana). U godišnjem hodu minimum se javlja u travnju (69-74%). Od svih oborinskih dana u samo 8-12% dana dnevne količine oborine su 20 mm ili više (11-12 puta godišnje i to u lipnju i srpnju). te sjevernog i sjeveroistočnog kvadranta.47 . koji se u godišnjem prosjeku javljaju s vjerojatnošću od 20-35%. Vlaga zraka Područje Varaždinske županije je relativno bogato vlagom tijekom cijele godine. a ljeto je godišnje doba s velikom učestalošću slabih vjetrova (oko 80%).

Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . kad ih ima oko 8 do 9 mjesečno. Tuča se javlja prosječno jednom godišnje. Vedri su najučestaliji ljeti. pri čemu je najopasniji onaj koji se pojavi u vegetacijskom razdoblju.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Naoblaka i insolacija Godišnji hod količine naoblake ima maksimum zimi. dok ih u razdoblju od studenog do veljače gotovo i nema.48 . a najkraće u prosincu (oko 2 sata dnevno). a s najvećom se vjerojatnošću može očekivati da se to dogodi od svibnja do srpnja. pri čemu se u siječnju javlja oko 10 dana s maglom. Meteorološke pojave Na području Županije godišnje ima oko 40 do 60 dana s maglom. a minimum u srpnju i kolovozu. Mraz se javlja od rujna do svibnja. Najdulje mjesečno trajanje sijanja sunca je u srpnju (oko 9 sati dnevno). Učestalija je u nizinama i dolinama rijeka. Područje Varaždina s 1994 sata sijanja sunca godišnje spada u srednje osunčana područja Hrvatske. dok se u ljetnim mjesecima pojavljuje rijetko ili izostaje. Godišnje ima oko 55 do 60 vedrih i dvostruko više oblačnih dana. U prosincu i siječnju je polovica dana u mjesecu oblačna.

12 Ukupno: 722. godine u sastav Županije ušlo naselje Ljubelj Kalnički. **. godine u sastav Županije još su ušla i naselja Segovina i Sudovec.60 % 63.04** Željeznice 2. g.229 km2. a potom.).261.stanje 31.46 5. tako da su svi katastarski podaci o osnovnim kategorijama zemljišta prvobitno bili evidentirani sukladno toj manjoj površini koja je iznosila oko 1.18 livada i pašnjak 203.49 .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 1.12.85* 723." Graf 6 Poljoprivredne površine Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Poljoprivredno zemlji{te Vode Ceste i putevi Ostalo [ume Zgrade i dvori{ta @eljeznice Graf 5 Osnovne kategorije korištenja zemljišta Tablica 58 Obradive površine km2 oranica i vrt 457.99** Zgrade i dvorišta 40.1997.39** Vode 40.41** Ceste i putevi 33.29 km2.11 100. Nova.2. ali katastarski podaci još se usklađuju prema toj novoj površini. Osnovne kategorije korištenja zemljišta Varaždinska županija je do teritorijalnog ustroja po Zakonu o područjima županija.39** Ostalo 14.katastarski podatak .36** 2 Izvor: * . Donošenjem navedenog Zakona je prvo 1992.00 vinograd 37."Statistički ljetopis 1997.15 28.prije novog teritorijalnog ustrojstva 1997.33 km2 . Tablica 57 Osnovne kategorije korištenja zemljišta (km ) Poljoprivredno zemljište 714.00 oranica i vrt vo}njak vinograd livada i pa{njak Izvor: "Statistički ljetopis 1997.2. gradova i općina u Republici Hrvatskoj imala manju površinu.75** Šume 322.30 voćnjak 25.bez naselja Sudovec i Segovina).g. .57* 380.28 3.235.raspored po kulturama i klasama zemljišta (Ured za katastarsko-geodetske poslove Varaždinske županije .". sukladno novom Zakonu od siječnja 1997. pa se u nastavku navode osnovne kategorije korištenja zemljišta prema raspoloživim statističkim i katastarskim podacima (Katastarski podaci su za površinu Županije od 1.1. povećana površina Županije iznosi oko 1.

što je povećanje za 17.38% u RH Obradive 66.880 novih parcela. Tablica 59 Poljoprivredne površine (ha) Ukupno 71.82 šuma 5.50 km2). a to su područja prikazana na slici 12.050 posjednika (u prosjeku 8 parcela na jednog posjednika).950 sa 100.768 0. odnosno 81. S 31.717 3.12.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Prema podacima iz Izvješća o radu Ureda za katastarsko-geodetske poslove Varaždinske županije za 1995. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .82 Podatke o površini ukupnog područja za razvoj naselja prema dosadašnjim planskim dokumentima (232. broj parcela iznosio je 830. Slika 12 Napomena: Građevinska područja odnose se na izgrađeni dio naselja i planirani prostor za širenje naselja utvrđen dosadašnjom planskom dokumentacijom." obradivih površina 2.41% u RH Tablica 60 Šumske površine (ha) 32.1997. g. godinu ukupan broj katastarskih parcela u Varaždinskoj županiji iznosio je oko 812.485 2.257 1. Područje Županije podijeljeno je na 108 katastarskih općina.700 domaćinstava koja posjeduju zemlju (u prosjeku jedno domaćinstvo posjeduje gotovo 10 parcela).55% u RH Tablica 61 Stanovnika po hektaru poljoprivrednih površina ukupno 2.62% u RH Ostale 4.830 (podaci Ureda za katastarsko-geodetske poslove). posjeduje Županijski zavod za prostorno uređenje.63 Izvor: "Statistički ljetopis 1997.50 .

51 .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Slika 13 Slika 14 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .

Područja pretežitih djelatnosti u odnosu na prirodne i druge resurse a) Gospodarstvo Nositelji gospodarskog razvitka i najznačajnijih industrijskih kapaciteta u Županiji su gradovi Varaždin. drvo. Takva struktura i razmještaj industrije ostala je gotovo nepromjenjena do neposredno iza II svjetskog rata.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 1. koja je zastupljena na svim područjima Županije. prerada biljnih ulja. godine u industriji ovog područja bilo zastupljeno desetak industrijskih grana. drvna galanterija i građevni elementi. Izbijanje krize dugova početkom osamdesetih godina iznijelo je na vidjelo nemogućnost razvitka zasnovanog na neefikasnom korištenju inozemnog kapitala. industrije kože i obuće. Ivanec. Kapaciteti prehrambene industrije nalaze se uglavnom u većim mjestima (bivšim općinskim središtima). prehrambena industrija. glina.52 . zbog čega se sirovina u obliku proizvoda primarne prerade drveta dopremala s drugih područja. visokim stupnjem specijalizacije proizvodnje. industrija građevnog materijala i drvna industrija. pored tradicionalnih djelatnosti razvijaju i druge djelatnosti. a dalje slijede: proizvodnja predmeta od pruća. Ludbreg. te je cijelo desetljeće gospodarskog života u Hrvatskoj obilježeno stagnacijom proizvodnje. klanje stoke. Učešće industrije ovog područja tako se je stalno povećavalo u ukupnoj industriji Hrvatske. te ostvarenjem značajnih integracija koje su omogućile proširenje tržišta. kemijska industrija te industrija papira. Najrazvijenija grupacija je proizvodnja namještaja. Tada se. prerada voća i povrća. Na ovom području ovo se razdoblje odrazilo još naglašenije upravo zbog radno intenzivne. padom standarda stanovništva i općim zastojem u razvitku. rezana građa. proizvodnja stočne hrane i dr). prehrambene industrije. Razvitak ove industrije omogućen je kroz stalno osuvremenjivanje postojećih i izgradnjom novih proizvodnih kapaciteta. Takva razvojna orijentacija rezultat je nedovoljnih količina drvne mase na vlastitom području. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . U strukturi kapaciteta i proizvodnje prevladava proizvodnja finalnih proizvoda od drveta. Među tradicionalne djelatnosti na ovom području spada i drvna industrija. a s druge strane na jeftinoj radnoj snazi. Tijekom sedamdesetih godina.1. drvne industrije. kamen). a na nalazištima ostalih sirovina industrija građevnog materijala. prerada mesa. npr. Nastajanje industrije na ovim prostorima temeljilo se s jedne strane na iskorištenju prirodnih resursa područja (ugljen. Najzastupljenija industrijska grana na ovom području je tekstilna industrija. pa je oko 1965. Novi Marof. Počeci industrijskog razvoja ovog područja datiraju s kraja prošlog stoljeća.2. Njihov razmještaj u prostoru je povoljan i pruža mogućnost uravnoteženog razvitka cijelog prostora Županije. dok je smanjen udio tekstilne industrije. a glavni kapaciteti koncentrirani su u Varaždinu. niskoakumulativne i pretežito izvozno orijentirane strukture gospodarstva. Na nalazištima ugljena razvilo se rudarstvo. pa je krajem 70-ih godina razvijenost industrije ovog područja bila iznad prosjeka ukupne razvijenosti industrije Hrvatske. elektroindustrija. prerada mlijeka. Sadašnje stanje obilježava upravo ovaj naslijeđeni sustav i struktura gospodarstva i intenziviranje promjena u društvenom i gospodarskom opredjeljenju na razvitak tržišnog gospodarstva. U razdoblju 60-ih i 70-ih godina najviše se povećavalo učešće metaloprerađivačke industrije. U Varaždinu kao glavnom urbanom centru postupno se razvila tekstilna industrija. U značajnije industrije ovog područja ubraja se prehrambena industrija koju sačinjavaju različite grane (proizvodnja kruha i peciva. taj je relativno dinamičan razvitak gospodarstva održavan rastućim zaduživanjem u inozemstvu. Nakon II svjetskog rata uspostavljen je privredni sustav i politika razvitka na dominantnoj ulozi društvenog vlasništva. obilježenih značajnim promjenama u svjetskom gospodarstvu. Varaždinske Toplice i Lepoglava.3. metaloprerađivačka industrija.

Ladanje. D.795 nezaposlenih. te brže prilagođavanje gospodarstva tržišnim uvjetima poslovanja. Razvojni centar Zagreb. sektor industrije. Petrijanec. u strukturi industrijskih djelatnosti prevladavaju slijedeće grane: tekstilna.).VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Industrija kože i obuće razvila se uglavnom iz zanatstva te je dugo vremena stagnirala na niskoj razini razvijenosti. Industrijska proizvodnja u Županiji bilježi stalan pad od 1990. Sveti Ilija. godine" (izrađivač: City Trust. mjerama. godina) u kojoj je analiziran dosadašnji razvoj gospodarstva. te date polazne osnove. godini pokazuju rastući trend u odnosu na 1994. Uz problem viška radne snage. a pregled najznačajnijih lokacija za mogući smještaj i razvoj gospodarskih djelatnosti obrađene su u posebnom elaboratu "Prostorne mogućnosti za razvoj gospodarstva. Voća. pravci i okviri razvoja s projekcijom. zastarjeli proizvodni programi i zbog toga nekonkurentnost na tržištu. proizvodnja električnih strojeva i aparata ili strojogradnja. Sedamdesetih godina ova industrija počinje ubrzaniji razvoj što je rezultat određenih rekonstrukcija i osuvremenjivanja kapaciteta. Prostorne pretpostavke za razvoj gospodarstva. industrija čini više od 45% i u njoj je zaposleno oko 55% radnika od ukupnog broja zaposlenih u privredi. Klenovnik i Žarovnica. U strukturi društvenog proizvoda gospodarstva Županije. Hrženica. dok je istodobno nezaposlenost porasla za 253%. Grane industrije koje bilježe pad proizvodnje osnovni su nositelji izvoza u Županiji: tekstilna industrija. drvoprerađivačka industrija.53 . Ključ. te je donesen Program poticanja poduzetništva u Varaždinskoj županiji kao temeljni dokument za dugoročno i sustavno poticanje malog gospodarstva. godine zabilježeno 8. neinventivnost menadžmenta. godina). Danas u Varaždinskoj županiji. u svom najvećem dijelu prilično je jalov. Naselja u kojima su planirane (dijelom i aktivirane) zone i lokacije za različite gospodarske djelatnosti su osim gradova i: Cestica. a uzroci takvom stanju bili su nedovoljna i neadekvatna tehnička opremljenost proizvodnih kapaciteta. nema razvojnih funkcija i egzistira preživljavanjem. Ljubešćica. a nije realno da turizam kao dio sektora usluga u Županiji može riješiti gospodarske probleme. god. 1996. Navedeni podaci i konstantacije preuzeti su iz "Analize stanja gospodarstva Županije varaždinske s prijedlogom mjera i aktivnosti za brži gospodarski razvoj" (Upravni odjel za gospodarski razvoj i poljoprivredu Varaždinske županije. obrtništva i malog poduzetništva" (Županijski zavod za prostorno uređenje . Zbog toga je strateška pozicija mnogih poduzeća na svjetskom tržištu nedefinirana ili slaba. a posebno nepostojanje strateške orijentacije poduzeća. Program se razvija u suradnji s Gospodarskom komorom Županije i Ministarstvom gospodarstva.1996. Za područje Županije izrađena je Studija razvitka Varaždinske županije: "Osnovne smjernice za utvrđivanje strategije i operativnih rješenja gospodarskog razvoja Županije varaždinske do 2005. Proizvodnim programima obuhvaćena je proizvodnja krupne kože. te je krajem 1995. obrtništva i malog poduzetništva osigurane su u gotovo svim većim naseljima naše Županije. a sada su u tijeku aktivnosti za formiranje takovih zona i u naseljima Trnovec i Maruševec. godine. kožarska i industrija građevnog materijala. industrija kože i obuće i druge. Jalžabet. Zaposlenost u gospodarstvu smanjena je od 1990. metalna. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . drvna. Pojedine grane. problem je i tehnološko zaostajanje ključnih industrija. Gornji Kneginec. međutim. do konca 1995. te povezivanja s razvijenim industrijama izvan ovog područja. Za poboljšanje i unapređenje stanja u gospodarstvu poduzima se niz aktivnosti i inicijativa kojima je cilj stvaranje uvjeta za rast materijalne proizvodnje i smanjenja broja nezaposlenih. te kožne obuće i galanterije. godinu. godine oko 25%. aktivnostima i prijedlozima za budući razvoj. D. Vinica. u 1995. kao metaloprerađivačka. Činjenica je da je bez razvoja industrije otežan i razvoj poljoprivrede. veljača 1996. U posljednje se vrijeme posebni napori ulažu u oživljavanje malog poduzetništva.

ali je prilično razvijena opskrba plinom. dok ostali dio opskrbljuju distributeri iz Koprivnice.54 . a dolazak i boravak domaćih turista uvjetovan je uglavnom poslovnim razlozima. Zagreb. u svrhu daljnje distribucije i potrošnje. Sektor za dobavu. ali one za sada nisu našle uporište u ekonomskoj isplativosti. dostignuta razina turističkog prometa i stanje turističke ponude. Neki najzapadniji rubni dijelovi Županije i dio potrošača u njima za sada još dobivaju električnu energiju od elektroprivrede Slovenije. Prijenosna i distributivna mreža električne energije u Županiji je razgranata. gdje je najznačajniji motiv dolaska turista lječilišno-kupališna. prisutnost voda tekućica pa i akumulacijskih Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Naftaplin. Na području Varaždinske županije nema nalazišta prirodnog plina i nafte. Na području Varaždinske županije osnovne pravce i mogućnosti razvoja turizma (i ugostiteljstva) određivali su i određuju: prirodno-geografski i kulturno-povijesni uvjeti. a predaje se distributerima i direktnim industrijskim potrošačima na mjerno-redukcijskim stanicama.d. posebice u razvoju seoskog turizma kao i različitim kombinacijama primorskog i kontinentalnog turizma. Iskorištenje vodnih resursa u energetske svrhe spomenuto je u okviru poglavlja o vodnim resursima. Za distribuciju plina na području Varaždinske županije nadležna su tri distributera KP "Termoplin" Varaždin. odnosno zdravstvena ponuda. JKGP "Komunalac" Ivanec i poduzeće "Komunalac" Novi Marof. Za područje Županije izrađena je posebna studija opskrbe plinom i postoji veliki interes stanovništva za priključenje na ovaj ekonomski i ekološki vrlo prihvatljiv energent. transport i prodaju plina. pa hidroenergetika ima značajnu ulogu u energetskoj slici Županije. Prirodni uvjeti za razvoj turizma su: termalne ljekovite vode. kao niti sustava naftovoda.Industrija nafte" d. što ne znači da u Varaždinskoj županiji razvoj turizma u budućnosti ne može preuzeti i značajniju ulogu u gospodarskom razvoju i zapošljavanju od dosadašnje. interesantna lovna područja s raznovrsnom divljači. Prostor Županije opskrbljuje prirodnim plinom poduzeće "INA . Prirodni plin se dobavlja i transportira sustavom plinovoda. Varaždinska županija ne bilježi značajnije pokazatelje u toj djelatnosti i u dosadašnjem razvoju nije predstavljala posebno značajno i atraktivno turističko područje. Polazeći od koncentracije turističke ponude i korištenja pojedinih kapaciteta može se cijeniti da su motivi dolaska i boravka turista za sada dosta usko usmjereni. Najveći broj noćenja se realizira u Gradu Varaždinske Toplice. Unatoč tome turizam ima svoje mjesto i ulogu u gospodarskom razvoju i znatno je razvijeniji u odnosu na neka druga kontinentalna područja. dosadašnji razvoj ugostiteljsko-turističke djelatnosti. Detaljniji podaci o distributivnoj mreži i kapacitetima sadržani su u poglavlju o komunalnoj infrastrukturi. povijesni spomenici. Najveći dio područja Županije (81%) električnu energiju dobiva od distributera "Elektra" iz Varaždina. Postoje ideje o iskorištavanju manjih vodnih potencijala za izgradnju malih hidroelektrana.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN b) Energetika Hidropotencijal rijeke Drave iskorišten je u prostoru Varaždinske županije izgradnjom hidrocentrala: HE "Varaždin" i HE "Čakovec" te akumulacije za HE "Dubrava". c) Turizam U odnosu na razvijenost turističke djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Prirodni preduvjeti razvoja turizma (i ugostiteljstva) na ovom području. a visokonaponska mreža uglavnom omogućuje opsluživanje cijelog prostora i to su bitne pretpostavke za dogradnju i uspostavu kvalitetnog sustava napajanja na cijelom području. a blizina Zagreba kao velikog emitivnog centra trebala bi se maksimalno iskoristiti. u cjelini su skromniji od primjerice uvjeta uz jadransku obalu. Motiv dolaska stranih turista na područje Županije je lovni turizam. Zeline i Križevaca.

mogućnost ribolova) i postojeći bajeri koji sanacijom pružaju mogućnosti formiranja ribnjaka. nedavno promoviranog u Lepoglavi). U dosadašnjem razdoblju ono je imalo uglavnom športskorekreacijski karakter i značaj. lovnog i ribolovnog turizma. za njegovu realizaciju postoje povoljni uvjeti. a uz dodatna ulaganja još više seoskih kućanstava moglo bi se početi baviti tom vrstom turizma. autohtone seljačke kuće. ribolovnih lokaliteta (prvenstveno dravski meandri. U varaždinskom području pretpostavke za izletnički. Dravski park). veći broj raznovrsnih i atraktivnih šumskih i brežuljkastih predjela za šport i rekreaciju. pa u kombinaciji s planinarsko-izletničkom zonom Ravne gore i Ivančice. lovni i tranzitni turizam temelje se na postojanju lovišta (Zelendvor i druge površine u okolici Varaždina). Bednja .000 hektara lovnih površina. vinske ceste. a kroz valorizaciju lokalne kuhinje i autohtonog ambijenta (klijeti. te prometno-geografski odnosno tranzitni položaj Varaždinske županije. Topličica). a time i aktiviranje ovih područja. lovačke kuće.55 . Mogućnosti značajnijeg razvoja turizma na novomarofskom području i području Varaždinskih Toplica prvenstveno leže u unapređenju zdravstvenog i rekreacijskog turizma zahvaljujući termalnim izvorima (Varaždinske Toplice. To su u prvom redu Varaždinske Toplice na podnožju Topličke gore. ali ne bi trebalo zanemariti ni iskorištenje Grebengrada. Određene mogućnosti pružaju i lovišta u nizinskim. ali i ribnjaci). Po svom značenju naročito se ističu izvori ljekovitih voda. Područje Varaždinske županije ima vrlo bogato kulturno-povijesno nasljeđe s većim brojem vrlo značajnih kulturno-povijesnih spomenika. sve naglašenije se razvija vjerski turizam. Na ludbreškom području uz spomenute mogućnosti razvoja rekreacijskog. To nasljeđe nije u turističkom pogledu dovoljno valorizirano što bi u narednom razdoblju trebalo učiniti. koja u Europi ima sve veći udio u cjelokupnoj turističkoj ponudi. Arboretum Opeka. seoskog. daju pretpostavke za razvitak izletničkog turizma. te kulturno-spomeničkoj i prirodnoj baštini (povijesna jezgra grada Varaždina. te rijeke (npr. polururalna cjelina Vinica. pa i šumskih predjela Pake. a brigu o očuvanju i uzgoju fonda divljači vodila su lovačka društva. lovnog i športskog turizma. ali kao potencijal može predstavljati respektabilni element u planiranju budućeg razvoja. Iako je taj oblik turističke ponude zahtjevan. a čime bi se postupno mogla uravnotežiti i demografska kretanja. Topličica kod Novog Marofa. ali uz obogaćivanje lovišta svim vrstama divljači i stvaranje uvjeta za njihov uzgoj i odgovarajuću zaštitu. te kulturnopovijesnim sadržajima Lepoglave i drugih okolnih prostora čini jednu interesantnu bogatu i raznovrsnu cjelinu na malom području. Vinogradarska područja. Okosnicu tih potencijala čini kompleks Trakošćan u kojem su stvorene temeljne pretpostavke za boravišni turizam. Jedna od mogućnosti za revitalizaciju kritičnih ruralnih područja je seoski turizam kojim bi se populacijski opustjela ili gospodarski nerazvijena i izolirana seoska područja mogla uključiti u suvremeni život. Na području Županije postoje i uvjeti za daljnji razvoj lovstva. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . groblje u Varaždinu. te prostori u ludbreškom području (izvor sumporne termalne vode koji se za sada ne koristi). osobito od Višnjice do Gornje Voće i ivanečko vinogorje. U Varaždinskoj županiji registrirano je samo šest kućanstava koja se povremeno ili stalno bave seoskim turizmom. Dobrim gospodarenjem proteklih je godina očuvano bogatstvo niske i visoke plemenite divljači na 75. brežuljkastim i planinskim područjima. Ivanečko područje obiluje različitim potencijalima turističkih resursa dovoljno interesantnim za razvoj izletničkog.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN površina prikladnih za ribolov i rekreaciju. Sada je u tijeku reguliranje pitanja lovnog gospodarenja na novim osnovama. rukavci i akumulacije. što je sve još prilično slabo iskorišteno. te uključivanje lokaliteta spilje Vindija i nalazišta kamena ahata Gaveznica.

) turistička mjesta u Varaždinskoj županiji razvrstana su u slijedeće razrede: Tablica 62 RAZRED A B D GRAD Varaždin.crkva Blažene Djevice Marije Lepoglavski dani Dvorac Klenovnik Zatvorski kompleks u Lepoglavi Dvorac Krkanec Termalno izvorište Ludbreg Dvorac Šaulovec Bednjanska svadba III Regionalna Povijesni kompleks središta Ivanca Dvorac Vinica Donja Dvorac Vidovec Dvorac Jalkovec Dvorac Martijanec Bela .povijesno središte "Aqua city" Termalno kupalište Topličica Arboretum Opeka Spilja Vindija .56 .crkve Dvorac Čalinec Dvorac Jalžabet Dvorac Bisag Lončarstvo Jerovec Planirana park šuma Križančija Dvorac Križovljan Grad Dvorac Bajnski dvori Dvorac Novi Marof Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Ivanec.Ludbreg Lepoglavski Rangerov put Drava s umjetnim jezerima Sajam lova i ribolova Varaždin "Deset dana Sv. broj 75/94. Vinica.. Nedjelje" Ludbreg Ravna gora Čevo na Ivančici Grebengrad na Ivančici Vraždinske Toplice . Zagreb.g. temeljni resursi Županije razvrstani su kao što je navedeno u slijedećoj tablici: Tablica 63 Valorizacija turističkih resursa Varaždinske županije Turistička opremljenost VAŽNOST A (100%) B (66%) C (33%) D (0%) Dvorac Trakošćan Stari grad Varaždin I Međunarodna Varaždinske barokne večeri Trakošćansko jezero i park šuma Lepoglavska čipka Varaždinske Toplice II Nacionalna Varaždinsko groblje Urbana jezgra Varaždina Lovište Zelendvor Ivančica Značajni krajolik Kalnik Varaždinske Toplice .). Prema valorizaciji u toj Studiji.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Prema Pravilniku o proglašenju i razvrstavanju turističkih mjesta u razrede ("NN". pa je izrađena zasebna studija iskorištenja turističkih mogućnosti cijelog prostora ("Strateški marketinški plan turizma Varaždinske županije" .Institut za turizam. 1997.78/99.arheološko nalazište Pavlinski kompleks u Lepoglavi Dvorac Batthany . Varaždinske Toplice OPĆINA G.. Varaždinske Toplice Varaždin - Na razini Županije procijenjeno je da turistički potencijal zaslužuje posebnu pažnju. Ludbreg. Bednja.dvorci Ivanečka Kamenica . Maruševec NASELJE Trakošćan.Rijeka Voćanska Hodočašće predrage krvi Isusove . Kneginec.Ludbreg Park prirode Hrvatsko zagorje Mačkova špilja Goranec Dvorac Maruševec Dvorac Veliki Bukovec Remetinec .69/97. Lepoglava.

Razvoj i ekspanziju doživjelo je peradarstvo. ilovačom i pijescima (pleistocen) ili s naslagama gline. voćnjaci i vinogradi s 9.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Varaždinska županija u odnosu na Republiku Hrvatsku sudjeluje u turističkoj ponudi s 0. Prema geološkoj karti šireg područja Varaždina. a na poslovne subjekte 1. koje je imalo vodeću ulogu u stočarstvu ovog područja.515 2. Ukupna poljoprivredna površina uglavnom se ne mijenja.7%. te općina Vinica. Bednja i Gornji Kneginec.58% ukupnih poljoprivrednih površina.316 3. poljoprivredna tla u nizinskom dijelu protežu se na riječnim nanosima . Tablica 64 Poljoprivredne površine Županije prema kategorijama i vlasništvu (ha) Poljoprivredna Obradiva površina površina Ukupno Oranica i vrt Voćnjak Vinograd Livada Ukupno Individualno Poslovni subjekti i državno vlasništvo Izvor: . pa bi bilo svrhovito izučiti pedološke karakteristike tala i preporučiti mjere za poboljšanje. Odnos između grupa kultura u duljem vremenskom razdoblju se bitno ne mijenja. Ludbrega.319 14. odnosno broj osnovnog stada u odnosu prema raspoloživim površinama.57 .815 504 Prema iskazanim podacima 93.297 42.173 ha ili 95. Za područje Varaždinske županije osnovana je Turistička zajednica Varaždinske županije. zaštitom od poplava. Stočarstvu u dosadašnjoj planskoj dokumentaciji nisu davani značajniji naglasci.šljuncima s pijeskom te lećama i proslojcima prašine i gline (pleistocen). odnosno glinovitih i pjeskovitih lapora.8%).šljuncima i pijescima s primjesama gline (holocen). Od ukupnih obradivih površina oranice su zastupljene sa 67. 71. te riječnim terasama . ali treba daleko više pozornosti posvetiti uporabi gnojiva i pesticida radi zaštite vodonosnika. godine.g. Prema navedenim podacima iz Statističkog ljetopisa za 1997.994 ha površina. čije su članice Turističke zajednice grada Varaždina.502% noćenja turista.9%.898 4. odvodnjom i navodnjavanjem kao i kompleksnim uređenjem zemljišta bilo bi moguće još nešto povećati kapacitete za intenzivniju poljoprivrednu proizvodnju. Na prijelazu prema pobrđima tla su praporasta s malo pjeskovite gline.380 2. 1. tako da ih danas nalazimo Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .587 66.401 45. Hidromelioracijom.89%. Osnovno obilježje je rascjepkanost .359 21 3. Varaždinskih Toplica.337% postelja. a obradive površine oko 52.721 3. d) Poljoprivreda Poljoprivredne površine u Županiji obuhvaćaju 56. U strukturi sjetve na području Županije veliko učešće imaju žitarice (68.485 66. dok je manje zastupljeno industrijsko i stočno krmno bilje.96%.1%.627 94 15. ali bi svakako trebalo provesti detaljniju analizu isplativosti takvih zahvata. ali je već bilježio stagnaciju. U porječju rijeke Drave je zbog hidroenergetskih zahvata došlo do određenih promjena. Uz stočni fond i razvoj stočarstva vezani su i klaonički i prerađivački kapaciteti prehrambene industrije.Statistički ljetopis 1997.9% obradivih površina je u individualnom vlasništvu.782 2.9% ukupnog teritorija Županije. Lepoglave i Ivanca. u Županiji je ukupno zasijano 43. odnosno 94. a livade s 22. Klimatske prilike i drugi ekološki uvjeti nisu posebno ograničavajući čimbenici za poljoprivrednu proizvodnju.usitnjenost posjeda.15%. od čega se na individualne proizvođače odnosi 42. mada je 80-ih godina bilježen relativno visok broj matičnih grla.821 ha ili 4.717 63. a od ukupno oko 715 km2 poljoprivrednog zemljišta oko 668 km2 je u privatnom vlasništvu. Kapaciteti za uzgoj vezani su uz tadašnje površine u društvenom vlasništvu.085% turista i 0.

Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . na stranama koje nisu pogodne za podizanje vinograda. a nizinske imaju zaštitnu ulogu i ne smiju se više smanjivati.068 11. ukupno ha 32. što je oko 26% površine Županije. ali je različit ovisno o vertikalnoj rasprostranjenosti šumskih zajednica. c) zemljište mješovite namjene .257 ha.359 1. e) Šumarstvo Ukupno gledajući Županija ne obiluje šumskim pokrovom i on se tijekom vremena smanjuje. tim više što karakter pojedinih prostora pruža dobre polazne mogućnosti za uspješni razvoj seoskog poljoprivrednog gospodarstva.58 . Od ukupnog šumskog fonda u vlasništvu države je oko 1/3 šuma (oko 35%). b) zemljište ograničeno pogodno za poljoprivredu.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN razmještene po prostoru cijele Županije. No. U postupcima izrade dosadašnje prostorno-planske dokumentacije analizirani su globalni podaci o poljoprivrednom zemljištu i njegovoj mogućnosti korištenja za pojedine namjene. Neke od tih kapaciteta koji su na vodonosniku (vodocrpilišna područja) valjalo bi podići na višu ekološku razinu proizvodnje i uporabe prostora u cilju zaštite resursa podzemne pitke vode. presudno je koncipirati strateške proizvodne programe koji će omogućiti razvoj obiteljskih gospodarstava i poduzetništva i konkurentnost poljoprivrednoprehrambenih proizvoda. vodeći računa o zaštiti prirodnih potencijala. pa i ovčarstvo). Tome prehrambena industrija kroz kooperativne odnose daje određene poticaje (kozarstvo.Statistički ljetopis 1997.189 sječa m3 41. U posljednje vrijeme pojavljuju se naznake oživljavanja stočarstva kroz seosko gospodarstvo i poduzetništvo. brežuljkasti i brdski predjeli). Na prostoru Županije šumski se pokrov pojavljuje u svim prostornim cjelinama (nizinski. ali su oni zapravo tek u začetku. pa se to zemljište može razvrstati u tri osnovne skupine: a) zemljište pogodno za poljoprivredu. koji karakterizira usitnjena i nespecijalizirana poljoprivredna proizvodnja te nerazvijeno tržište. U tom cilju bilo bi svrsishodno izraditi posebnu analizu i projekciju razvoja poljodjelstva u Varaždinskoj županiji. O relativnoj očuvanosti šuma može se govoriti samo u brdskom i brežuljkastom dijelu. Brdske šume predstavljaju jedno od osnovnih prirodnih bogatstava Županije. ali treba osigurati i prostorne i druge preduvjete za smještaj i razvoj djelatnosti. U sadašnjem trenutku.257 21. godine. a ne i kvalitetom. zbog dugogodišnjeg negativnog utjecaja čovjeka: sakuplja se listinac i vrši negativna selekcija među stablima (pogotovo u privatnim šumama).844 pošumljavanje ha 71 71 Velika naseljenost ovog područja i relativno laka pristupačnost šumama imala je za posljedicu osjetno smanjenje šumskih površina. i tu su većim dijelom šume prisutne samo pokrovnošću. Tablica 65 Šumske površine Županije Ukupno Individualni posjed Poslovni subjekti Izvor: .515 39.mozaik poljoprivrednog i degradiranog šumskog zemljišta isprepletenog s područjima za razvoj naselja. Prema podacima iz statističkog ljetopisa ukupna šumska površina iznosi 32. S obzirom na konfiguraciju terena i hidrografske karakteristike najčešće su prisutne kombinacije. Takve bi mogućnosti valjalo temeljitije procijeniti.

degradiranih prirodnih sastojina ili bivšim nešumskim površinama). fragilis. vlažnijoj s jasenom (nekada brijestom). Uz tako osmišljenu gospodarsku vrijednost šumskog fonda.borova i ariša koje svojom površinom nisu beznačajne (područje Zelendvora i Maruševca).šume hrasta kitnjaka i običnog graba (Qerco petrae-Carpinetum illyricum). visinske rasprostranjenosti. te provoditi mjere uzgoja i zaštite. kao i veliki udio privatnih šuma koje su znatnim dijelom degradirane.šume vrba i topola (Salici-Populetum). ali uglavnom na terenima iskrčenih. ali na masivima Ivančice. a tek fragmentarno ostaci šuma hrasta kitnjaka i kestena. duglazije. . .U nizinskom predjelu zastupljene su: . triandra). te Dravski park sjeverno od Varaždina. Ravne gore. viminalis. posebno značajna i nedovoljno iskorištena je rekreacijska. najbolje prirodnim putem ili pošumljavanjem (kod onih sječa kod kojih nije osigurana prirodna obnova šuma). ne postoje drugi posebno zaštićeni rezervati šumske vegetacije. iako postoje evidentirane površine: prostor Križančije. te plantaže euroameričkih topola (brzorastućih klonova). šumske površine okolice Varaždinskih Toplica. Gospodarska namjena ne znači isključivo namjenu u svrhu proizvodnje i eksploatacije drvne mase (iako je po Zakonu o šumama to osnovna namjena takovih šuma). Na području Županije postoje i umjetno podignute šumske sastojine (bez nekog pravila. . Zbog akumulacijskih jezera kao novih namjena u prostoru.nizinske šume hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli-Quercetum roboris). šume predstavljaju najracionalniji oblik iskorištenja zemljišta i prirodni su resurs o kojem treba voditi računa. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . lovna i turistička vrijednost. što se nepovoljno odrazilo na nizinske šume hrasta lužnjaka. došlo je do smanjenja šumskog pojasa i do promjena u razvoju šuma. johom. koja se pojavljuje u dvije asocijacije. topolom i sušoj s grabom. purpurea. To su kulture crnogoričnih vrsta: smreke. Varaždinska županija ne predstavlja značajnije šumsko područje u Hrvatskoj. Zbog toga ukupnom šumskom fondu treba osigurati uz gospodarski naročito ekološki aspekt razvoja. Konstantno smanjenje šumskih površina.59 . Izgradnja hidroenergetskog sustava utjecala je na promjenu vodnog režima u tlu.zajednice vrba (Salix alba. a namijenjena odmoru i rekreaciji. obavljati obnovu šuma. Racionalnim gospodarenjem šumski kompleksi gorskih masiva i pobrđa mogu postati relativno značajnim izvorištima drvne mase za zadovoljenje potreba većeg dijela lokalnog stanovništva za drvom.U brdskom predjelu zastupljene su: . . Danas glavni dio šuma uz Dravu čine mješovite šume crne i bijele johe. U ravničarskom dijelu najvažnija je šuma hrasta lužnjaka.šume crne johe s drhtavim šašem (Carici brizoides-Alnetum glutinosae). već naznaku da u označenim prostorima postoji mogućnost zadržavanja i daljnjega kontroliranog osmišljavanja ove djelatnosti sa sve većim naglaskom na općekorisne funkcije tih šuma. u ovisnosti od obujma sječe. U gospodarenju šumama nužno je.šume crne i bijele topole (Populetum nigro-albae). odnosno sađena šuma veće pejzažne vrijednosti.brdske bukove šume (Fagetum illyricum boreale montanum). te šume vrbe i topole. nizinskih šuma u području Zbela i dravskog prostora od Šemovca prema Hrženici. a postoje inicijative za zaštitu prostora Kalnika. Osim ove park-šume i državnih šuma uz rijeku Dravu (Varaždinske podravske šume) koje su proglašene šumom s posebnom namjenom.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN .U brežuljkastom predjelu zastupljene su: .bukovo-jelove šume (Abieti-Fagetum illyricum boreale). . klenom i trešnjom. Na području Županije Zakonom o zaštiti prirodezaštićena je park-šuma Trakošćan. . . U manjim dijelovima su sačuvane kvalitetnije bukove šume. kao prirodna. ne pruža mogućnost za ozbiljniju proizvodnju drvne mase. Kalnika te znatnog dijela pobrđa.

sprudovi. podno viničkih gorica. Osim potočića u goricama. No i vododjelnica Plitvice i Drave je dosta nejasna. turističke i slične namjene). lovne. Mješovita namjena označava mozaik uglavnom degradiranih šuma isprepletenih enklavama poljoprivrednog zemljišta i područja za razvoj naselja. Desnoobalni pritoci Plitvice su pretežno brdski vodotoci. Njegova tromeđa je zapadno od mjesta Vinice na obroncima Maceljskog gorja. vrlo krivudavim tokom. te velike protoke. a kod sela Greda mijenja smjer i protječe ravnicom prema istoku gotovo usporedno sa rijekom Dravom. Ova podzemna komunikacija s Dravom nije u takvim Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . s gospodarskog stanovišta manje značajnih. otoci i rukavci redovita su pojava na ovom dijelu Drave. gdje su primarne općekorisne funkcije tih šuma (unapređenje rekreativne. a srednje godišnje protoke kreću se od 297 m3/sec kod Maribora do 335 m3/sec kod ušća Mure. U početku Plitvica teče u smjeru jugoistoka između brežuljaka s kojih prima mnogobrojne pritoke. Po Zakonu o šumama takove šume po namjeni spadaju u zaštitne šume i šume s posebnom namjenom. pa je vododjelnicu prilično teško odrediti. a u Hrvatskoj su. f) Vodni resursi Rijeka Drava Srednja Drava svojim tokom kroz široku aluvijalnu dolinu od Maribora do ušća Mure. a svi lijevoobalni su izrazito nizinski. Plitvica u svom nizinskom toku prima većinom južne pritoke sa sjevernih obronaka Topličke gore (Varaždin breg).60 . ali i zaštitnu ulogu šuma radi štićenja sadržaja u prostoru.1%. gdje i Plitvica i Bednja teku u ravnici. od planiranih 8. Južna granica prema Bednji je uska i ide grebenom Varaždinsko Topličkog gorja sve do Ludbrega. koje samo malo prelaze visinu 300 m n. jer dobro dopunjuje hidroenergetske izvore dinarskog krša. ali i sa sjeverne strane nekoliko nizinskih potočića kojima hrbat dravske obale sprečava otjecanje u Dravu. Vodni režim je fluvio-glacijalni s najnižim protokama u siječnju i veljači. tj. Gotovo cijela dolina Plitvice sastavljena je od dravskog nanosa (šljunka i pijeska) koji prekriva razmjerno tanak sloj humusa. a tek manjim dijelom su nizinski potoci. a na jugu i jugozapadu područje rijeke Bednje.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Zaštitna funkcija šuma u sebi objedinjava zaštićena šumska područja u smislu Zakona o zaštiti prirode. tako da se njeno korito u dužem razdoblju mjestimično značajnije premješta. Energetsko korištenje Drave otpočelo je tek u ovom stoljeću. Može se reći da je područje Plitvice i neposredni sliv Drave zapravo jedinstveno područje. dugim oko 125 km ima relativni pad blizu 0. Nakon cca 65 km vodotoka ona se ulijeva u rukav Drave nedaleko Velikog Bukovca. Zbog promjena riječnog korita nekada je dolazilo do poplava koje su uništavale poljoprivredne kulture i ugrožavale obližnja naselja i pučanstvo. Erozija obala. Čakovec i Dubrava). u prošlosti su uzrokovali mnoge meandre i promjene toka. Na sjeveru i sjeverozapadu je neposredno slivno područje Drave. mjestimično s vrlo malim uzdužnim padom. športske. Slivno područje Plitvice iznosi cca 144 km2. ali sa stanovišta općekorisnih funkcija šuma također vrijednih šumskih površina. Rijeka Plitvica Plitvica izvire u sjeveroistočnim brežuljcima Maceljskog gorja. Zbog postojećih karakteristika vodnog režima Drava je povoljan vodotok za hidroenergetsko korištenje. površinski manjih šumskih kompleksa. Do danas su na čitavom toku Drave izgrađene ukupno 23 vodne stepenice.m. a najvišim u svibnju i lipnju. Znatni relativni pad srednje Drave s koritom u šljunkovitom terenu. izgrađene 3 (Varaždin. pa se i zamočvaruju.

kao bi se ispravnim rješenjem interveniralo na vrijeme da se spriječe veće štete. još je više zamuljeno i obraslo. Dužina toka Plitvice. Visoka i Sudovec su uglavnom uređeni. poprečnim profilima i građevinama. godina). a dijelom. uzrok je u tome. Tek visoka voda Drave na jednom dijelu nadvisuje veliku vodu Plitvice. Zato je potrebno svaki sliv detaljno obraditi. znatno povećavaju. U gornjim tokovima nastaju erozije. Izvire u zapadnom dijelu Županije ispod Brezove gore. Ravne gore i Kalničkog gorja) glavne su karakteristike vodnog režima rijeke Bednje. Ona je danas kao i njeni pritoci na ovom području bujičnog karaktera.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN prilikama veća. Ovi bujični vodotoci imaju slabije ili jače bujično djelovanje. Na km 31 Plitvica je spojena pomoću rasteretnog kanala sa Dravom tako.retencija ukupne zapremnine cca 8.67 km. Vrlo nepovoljan oblik slivnog područja koje je lepezasto prošireno u gornjem dijelu s nepovoljnom podjelom oborina (najveće su oborine upravo na lepezasto proširenom dijelu sliva) i nepovoljnim uvjetima otjecanja (naglo slijevanje palih oborina u korito s obronaka Ivančice. Dakle evidentiranjem i tretiranjem erozivnih procesa mogu se unaprijed otkloniti mnoge štete. Činjenica jest da se u slučaju zakašnjenja.istok i utječe u rijeku Dravu kod sela Mali Bukovec. a u nižim poplave polja i livada. Na ovom području Lonja ima niz pritoka. za smirenje vodnih valova je predviđeno 37 akumulacija . Rijeka Lonja Sliv rijeke Lonje zahvaća samo južni dio područja Županije (novomarofsko područje). je uređen i nizvodni dio (cca 1 km kod ceste Varaždin . radovi.000 m3 prema Idejnom rješenju vodnog sistema Plitvice . Obzirom na nagli dolazak palih oborina s gornjeg dijela sliva rijeke Bednje. Vodotok na dijelu od odušnog kanala do ušća u Dravu ne presuši. što potvrđuje i pretpostavku. da je nivo Plitvice viši od nivoa niske Drave. Dužina od izvorišta do Bisaga iznosi cca 18 km. a s time u vezi i prijenos i taloženje krupnog nanosa. Proteže se do vododjelnice na Kalničkom gorju koju sačinjavaju Lonjica i Grojanska šuma. Rijeka Bednja Bednja je najveći vodotok poslije Drave u Varaždinskoj županiji. te eventualnim rješavanjem s akumulacijama (retencijama) koje bi služile kao ribnjaci. i tek se s vremenom povukla više na sjever u niži i manje otporan teren sadašnje matice. a nisu još mjerene niti računate. uzdužnim padovima. Naglo formiranje velikih vodnih valova prouzrokuje vrlo učestale poplave. Uzvodni dio tog poteza od km 26. Bujični potoci trebat će se urediti pregradama i stepenicama. Svi ostali potoci nisu Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .500 ha.100 ha. od čega na poplavno područje otpada 12. Mali pad Plitvice dodatno je smanjen mlinskim ustavama. a prema tome i troškovi.7 do km 51. da je tim područjem nekad tekla matica Drave. ovisno o konfiguraciji terena i geološkim i pedološkim karakteristikama. kao i desni pritok Breznica s Manjevcem. a krivudavo korito (ne osobito izražajno). Pritoke na ovom području relativno su male. Dužina vodotoka iznosi oko 106 km. Korito rijeke Lonje na našem području još nije uređivano.Bednje (Varaždin 1989. Priprema se izrada studije koja bi dala rješenje vodotoka s trasom.000. a već više srednje oborine izazivaju poplave.61 . koja je bila predviđena za uređenje. Površina slivnog područja rijeke Bednje iznosi cca 65. te nakon proticanja kroz Trakošćansko jezero teče općenitim smjerom zapad .Lepoglava 51. Lijevi pritoci Kračevec. veliko razaranje korita.Ludbreg i cca 8 km kod ušća Plitvice u Dravu). da se velike vode Plitvice uzvodno od km 31 rasteretnim kanalom odvode direktno u Dravu i s time odterećuje nizvodni dio toka. a neophodno je da im se uredi i režim namjene i održavanja sliva kako bi se smanjio nagli dotok i stvaranje erozivnih područja.67 je već uređen. U nizvodni dio toka propušta se protoka od cca 2m3. te Trstenik. ukupno iznosi u svom nizinskom dijelu nizvodno od ceste Varaždin .

"Žgano vino" i "Šumi" ("Službeni vjesnik Varaždinske županije".05. godine). godine). Podzemne vode Vodonosni horizonti u šljunkovitim dravskim naplavinama dobre su izdašnosti i daju kvalitetnu. . te treba pristupiti njihovom uređenju s obzirom na štete koje prouzrokuju. .vodocrpilište "Varaždin".izvorišta "Ravna gora" i "Sutinska". "Žgano vino" i "Šumi". pa ima štete uglavnom samo na poljoprivrednim kulturama.1998. br. Na području Županije postoji nekoliko vodocrpilišta i izvorišta zaštićenih odgovarajućim pravilnicima i odlukama Skupštine Varaždinske županije: . Pravilnikom o zaštitnim mjerama i određivanju zona sanitarne zaštite crpilišta "Varaždin" regionalnog vodovoda "Varaždin" ("Službeni vjesnik Županije varaždinske" br.1995. Ti horizonti predstavljaju najvažniju vodoopskrbnu zonu Županije. 4/98. .05. 9/98.07.izvorišta "Bistrica". prirodnu i filtriranu vodu. Slika 15 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .1995. Odlukom o zaštiti izvorišta "Bistrica".VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN još uređeni. Pravilnikom o zaštitnim mjerama i određivanju zona sanitarne zaštite crpilišta "Bartolovec" regionalnog vodovoda "Varaždin" ("Službeni vjesnik Županije varaždinske" br. "Beli zdenci". . godine). od 06.1995. od 26. 12/95.03.1998. br.vodocrpilište "Bartolovec". godine).62 .izvorište "Belski dol". Pravilnikom o zaštitnim mjerama i određivanju zona sanitarne zaštite izvorišta "Belski dol" regionalnog vodovoda "Varaždin" ("Službeni vjesnik Županije varaždinske" br. godine). "Beli zdenci". tim više jer se nalaze u području najjače urbanizacije i najveće potrošnje vode.05. od 25. 7/95 od 17. 7/95 od 17. Oni ne protiču direktno kroz naselja. Odlukom o zaštiti izvorišta i određivanju zona sanitarne zaštite izvorišta "Ravna gora" i "Sutinska" ("Službeni vjesnik Varaždinske županije".

63 .10 0. Debljina tih naslaga procjenjena je na cca 140 metara. Ludbreško-legradskom pragu. a šljunčani slojevi kao potencijalni vodonosnici čine ovo područje perspektivnim u smislu osiguranja pitke vode. te obroncima Kalničkog gorja. između mjesta Karlovec Ludbreški (Općina Sveti Đurđ) i Prelog (Međimurska županija). učinjeno je relativno malo istražnih radova za definiranje kvartarnog kompleksa naslaga. Pleistocenske naslage na ovom području manjeg su značaja u smislu vodoopskrbe zbog česte izmjene glinovito-prašinastih i šljunkovito-pjeskovitih slojeva. Prema navedenim podacima vidljivo je da je značajniji prostor u smislu vodoopskrbe koji bi valjalo štititi. Kompletiranje podataka o ovakvim izvorima dovelo bi do saznanja o mogućnostima lokalne vodoopskrbe mjesta do kojih nije ekonomski opravdana izgradnja javne vodoopskrbne mreže (bilo zbog malih potreba ili visinskog položaja mjesta). gdje je registriran vodonosni Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . čiji kapaciteti premašuju potrebe samog mjesta. Na prostorima tih naslaga registriran je manji broj izvora koji bi mogli poslužiti za lokalnu vodoopskrbu mjesta smještenih na višim kotama od postojećih vodoopskrbnih građevina. .0 7. veće izdašnosti i značajnih rezervi na prostorima kod Sesveta Ludbreških i Velikog Bukovca.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tablica 66 Varaždin Bartolovec Belski dol Površine nekih zaštićenih vodocrpilišnih područja u km2 ukupno III zona II zona I zona A B 74. .Tercijarne naslage ne opravdavaju interes za istraživanja u smislu vodoopskrbe jer njihov pretežno glinovito-laporoviti razvoj s ulošcima pješčenjaka spada u slabo propusne naslage (osim prostorno malog dijela miocena). a nije poznata ni kvaliteta podzemne vode. prostor između naselja Karlovec Ludbreški i Prelog. a oplićivanje ovog kompleksa kreće se prema Varaždinu.2 74. .6 1.0 0.3* 0. gospodarenju i zaštiti georesursa na području (bivše) Općine Ludbreg iz 1991. danas nisu u upotrebi. Premda su bunari bili namijenjeni za sustav navodnjavanja poljoprivrednih površina. jer je podzemna voda relativno niske temperature pa djeluje negativno na navodnjavanje bilja u ljetnim mjesecima. te su tu izvedeni bunari.18 0.Ludbreško područje obuhvaća dobrim dijelom kvartarne naslage dravske potoline. . Podaci o tim izvorima nisu dokumentirani.6 7. a njihov najdeblji sloj smješten je uz sjevernu granicu Županije. a već su kaptirani izvori za lokalni vodovod na području mjesta Čukovec. no nakon istraživanja i bušenja bunara ustanovljeno je da kemijski sastav vode ne odgovara sanitarnim uvjetima zbog prekomjerne količine željeza u vodi.3 7.Značajne mogućnosti u smislu planiranja osiguranja vode za vodoopskrbu nalaze se u kvartarnim holocenskim naslagama.U sklopu istraživanja poduzeća "Bednja" u svrhu navodnjavanja poljoprivrednih površina pronađene su relativno kvalitetne vode (bez većih količina željeza). zonu Osim tih štićenih područja treba spomenuti i podatke iz Studije o istraživanju. godine pokušala se riješiti vodoopskrba na ludbreškom području iz vlastitog vodocrpilišta lociranog u okolici mjesta Selnik. tako da je najveći broj podataka vezan uz istraživanja provedena u svrhu izgradnje HE "Čakovec" i HE "Dubrava" (istražni radovi bili su ograničeni na uski pojas uz Dravu i to većim dijelom na lijevu obalu). Podaci za južni dio lubreškog područja dobiveni su kompilacijom s površinskim geološkim podacima i nisu provjereni istražnim radovima. što je značajno u pogledu kvalitete vode (kvalitetna zaštita vode od površinskih zagađenja). Međutim.59 - instalirani kapaciteti 500 l/s 85-90 l/s 70 l/s Izvor: podatak dobiven digitaliziranjem karte M 1 : 100 000 u Županijskom zavodu za prostorno uređenje *Vodocrpilišno područje Belski dol nema podijeljenu III. eksploataciji.2 47.70 47. godine. Istražne hidrogeološke bušotine tu su registrirale glinovito-prašinasti međusloj koji ovaj vodonosni kompleks naslaga dijeli u gornji i donji vodonosni horizont.Tijekom 1971. gdje se o vodnim resursima hladne podzemne vode navodi slijedeće: .12 7.

što su izrađeni u Uredu za rad. a samo u manjoj mjeri temeljne vode. smjerovi toka podzemne vode. nije posebno obilježen u grafičkom prikazu uz Studiju. Ljevaonicu i Mundus. a ispitivanja su u tijeku. Stanje te vodoopskrbne mreže je na granici zadovoljavajućeg. Velik dio Županije pokriven je izgrađenom vodovodnom mrežom koja se realizira u sklopu Regionalnog vodovoda Varaždin. Jedna od mogućih lokacija (prema dosadašnjim ispitivanjima) je prostor između odvodnog kanala HE Varaždin i starog korita Drave. Vodne resurse na tom području čine prvenstveno izvori."Izvješće o stanju seoskih vodovoda i javnih zdenaca područja bivše Općine Varaždin". To su vodovodi za Vindiju. Prvenstveno je bitna uloga vodoopskrbe (potreba za pitkom i tehnološkom vodom) i hidropotencijala. sa crpilišta u Bartolovcu i s izvorišta u Belskom dolu. zdravstvo i socijalnu skrb Varaždinske županije. no ograničen im je kapacitet. Korištenje vode za vodoopskrbu Za stanovništvo Županije. ribnjačarstvo."Zapisnik o snimljenom stanju vodoopskrbne građevine seoskog vodovoda Čukovec Općina Ludbreg". Vodovod Varaždina i regije crpi podzemne vode sa crpilišta lociranog na sjeverozapadnom dijelu grada. Prema provedenim ispitivanjima. U Varaždinu postoje i samostalni industrijski vodovodi koji koriste podzemnu vodu.). a ne treba zanemariti ni posebne vodne resurse kao što su mineralno-termalna vrela i vode geotermalnog porijekla. izolinije debljine vodonosnog kompleksa i sl. Korištenje vode u energetske svrhe Rijeka Drava i njezin hidropotencijal je na području Županije iskorišten za proizvodnju električne energije. . rekreacija i turizam). na Ivanečkom području postoji nekoliko manjih vodovodnih sistema koncipiranih na izvorištima podno Ivančice i Ravne gore: vodovod Sutinska. te nije moguće točno definirati koje područje bi trebalo štititi. već će biti potrebno oformiti novo crpilište. Kvaliteta voda je uglavnom dobra. pretpostavljeni rasjedi. .i . predvidivo je da u budućnosti neće biti dovoljne sadašnje lokacije crpilišta. Izrađeni su bušeni zdenci i crpne stanice. Vis.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN kompleks u dva horizonta. Naime. kompilacijske karte prikazuju pojedina područja određenih karakteristika (propusnosti tla. vodovod Ivanec. Sekundarna vodoopskrbna zona vezana je uz prostor gorja i pobrđa. Korištenje vode i vodnih resursa spada u najznačajnije komponente razvitka i perspektive ovog područja. Prednost Drave u relativno velikom padu. uravnoteženosti protoka tijekom Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . vrste nanosa. korištenje šljunka. pa je služba vodoprivrede već istakla prijedlog i potrebu rezervacije i štićenja tog prostora u prostornom planu. Varteks."Prikaz stanja seoskih (lokalnih) vodovoda područja bivše Općine Novi Marof". Premda se taj prostor spominje u tekstualnom dijelu spomenute Studije. Postoji i čitav niz lokalnih vodovoda o kojima su izrađeni slijedeći posebni nalazi i elaboracije: . vodovod Ravna gora. Osim Regionalnog vodovoda. te druge oblike gospodarskog korištenja (poljoprivreda."Prikaz stanja seoskih (lokalnih) vodovoda područja bivše Općine Ivanec".64 . ali i širi prostor od presudne je važnosti zaštita i korištenje vodonosnika za razvoj vodoopskrbnog sustava.

ali i u brežuljkastim i brdskim predjelima. (106m3) (106m3) Varaždin Čakovec Dubrava 1975. prvenstveno zbog nerješene zaštite od erozije.811 ha). odnosno nizvodno. te mogućnost visoke proizvodnje u vrijeme smanjenih uvjeta proizvodnje električne energije na tokovima drugih poriječja. Prema "Studiji uređenja zemljišta i otvorenih vodotoka za gornji dio vodnog područja rijeke Drave" (izrađena od VRO "Drava-Dunav" Osijek. Uz akumulaciju hidroelektrana izvedeni su drenažni kanali. sada su u zastoju.8 3.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN cijele godine.65 .050 1. Glavni recipijenti ovog područja (Plitvica i Bednja) sistematski se uređuju. ali u zadnjih nekoliko godina nije bilo značajnijih aktivnosti u tom dijelu. a na području uzvodno od Svibovca obrambeni nasip je u izgradnji. Detaljno uređenje zemljišta (u dijelu odvodnje) provedeno je do sada samo uz Plitvicu u sklopu provođenja komasacije na kompleksima Šemovca i Kelemena (ukupno 3. snaga (MW) Prosječna proizvodnja (GWh/god) Površina (104m2) Akumulacija Volumen Korisni vol.) Prosječna protoka (m3/s) Instal. što zahtjeva natapanje na području sniženih razina. Plitvica i Lonja i izazvale znatne štete u pojedinim dijelovima Županije. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . voća i cvijeća. te jezera Dubrava putem kanala DUB1. kad su se izlile rijeke Bednja. pa čak i u održavanju.7 53. do danas još nema površina koje se navodnjavaju a nema ni planiranja u tom smislu u bližoj budućnosti. te na površinama Zbelšćak i Brezje (ukupno 210 ha). koji kao otvoreni vodotoci prihvaćaju ili mogu prihvatiti sadašnje i buduće melioracijske kanale. a u skladu sa specifičnim potrebama pojedinih zemljišta.660 7.0 Izvor: Hrvatska vodoprivreda. a gdje je to moguće i podzemnih voda. HE "Čakovec" i HE "Dubrava" (na području Varaždinske županije smješteno je samo dubravsko jezero. Osnovni preduvjet za izgradnju sistema za navodnjavanje je uređenje potencijalnih recipijenata i osiguranje prostora za izgradnju kanalskog sistema. Navodnjavanje će eventualno doći u obzir u kasnijim etapama uređenja i iskorištenja vodnih resursa. realizirana je izgradnjom tri hidrocentrale: HE "Varaždin". OOUR "Vodogradnja" Varaždin iz 1989. godine tijekom nekoliko pojačanih kišnih perioda. Zaštita od štetnog djelovanja voda u nizinskim djelovima Županije koji se pretežito koriste za poljoprivredu. unaprijeđena je u posljednjih tridesetpet godina. a nizvodno smanjuje. 450 500 500 86 76 75 480 414 408 300 1. najvjerojatnije za uzgoj povrća. Potrebne količine osigurat će se iz otvorenih vodotoka ili iz akumulacija građenih za više namjena.3 2. Ispostava Varaždin Navodnjavanje i odvodnja Iako su planirane. godine) natapanje se predviđa iz Ormoškog i Varaždinskog akumulacijskog jezera putem glavnih natapnih kanala VAR1. Aktivnosti usmjerene na provođenje predviđenih komasacija. Tablica 67 Vodna stepenica U pogonu od (god. VAR2 i ČAK1. Duž toka rijeke Drave postoje izvedeni obrambeni nasipi hidroelektrana i vodoprivredni nasipi. ali ne i HE "Dubrava"). koje su nužne u postupku osiguranja potrebnog prostora za izvedbu građevina odvodnje (kanali i dr. To se očitovalo posebno u drugoj polovici 1998. 1982. Za rijeku Bednju je prema Studiji predviđena izgradnja niza brdskih retencija koje bi se koristile za natapanje površina ispod retencija. Kod planiranja raspodjele vodnih količina hidroelektrana na Dravi.). Regulacijom rijeke Drave i izgradnjom akumulacijskih jezera razina podzemne vode se uzvodno povisuje. osigurano je vodoprivrednim dozvolama cca 30m3/sec vode za potrebe navodnjavanja.0 96. 1990.0 3. no efekti u slivu Bednje su nezadovoljavajući.

Ležišta tehničkog građevinskog kamena građena su uglavnom od karbonatnih stijena. mlačna. Trijaski vapnenci eksploatiraju se u Belskom Dolu. mangana i željeza. Za sada se koristi u poljoprivredi kao magnifert. U prostoru Varaždinske županije najznačajnija je eksploatacija i prerada tehničkog građevinskog kamena.Ivanovo Polje . Najpoznatija su Varaždinske Toplice i Topličica. dok se kao industrijska sirovina upotrebljava u staklarskoj industriji. Prevladavajući element ovog vrela je sumpor.Varaždinske Toplice i Podrute . šljunka i pijeska. Zbog izvorišta i utvrđenih vodozaštitnih zona. S obzirom na petrografska i mehanička obilježja prisutni su razni varijeteti dolomita. regionalnih i detaljnih geoloških istraživanja na ovom su području dominantne nemetalne mineralne sirovine. a temperatura vode iznosi 57. a zapisi o postojanju i korištenju datiraju još iz rimskog doba (Aqua Iasae).66 .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Posebni vodni resursi U specifične vodne resurse ubrajamo mineralno-termalna vrela i vode geotermalnog porijekla. no s obzirom na visoki udio od 29.Beletinec . Ležišta dolomita vezana su uz trijaske naslage Ivančice i manjim dijelom Ravne gore. no to su pojave čije količine ne zadovoljavaju ekonomičnost eksploatacije. Litotamnijski vapnenci brda Kožljak i Mehuni kod Podruta intenzivno su istraživani 80-tih godina kao sirovinska osnova za tada planiranu tvornicu cementa u Podrutama. Za lokalne potrebe postoji više manjih kamenoloma. Na njihovo postojanje ukazala su duboka istražna bušenja za naftu i plin (primjer bušotine Lunjkovec kraj Ludbrega). a vapnenac u Presečnom i Podrutskom Gupcu za proizvodnju vapna.Drenovec. U visokogradnji se koriste za izradu betona i mortova. a razlikuju se s obzirom na mineralni sastav (sumporna. Samo manji dio je istražen i predstavlja istražene. Ravne gore i Kalnika za sada se slabo koriste kao industrijska sirovina. Od metalnih mineralnih sirovina registrirane su pojave ruda cinka. cestogradnji i visokogradnji. U proizvodnji kamene vune primjenjuje se kao topitelj. Drugi specifični vodni resurs predstavljaju geotermalne vode iz dubljih dijelova podzemlja. tijekom slijedećih godina i ta će eksploatacija prestati. topla). Najznačajnija je eksploatacija dolomita u kamenolomu Očura (Lepoglava) građenom od trijaskih dolomita. a vapnenci i dolomitizirani vapnenci u kamenolomu Špica (Ljubešćica). Kao sirovina za tvornicu cementa istražen je i masiv andezitskog tufa u blizini Podruta. Ležišta vapnenca vezana su uz naslage trijasa i tortona. a prema kemijskim analizama prisutan je i gotovo čisti dolomit. te opekarske gline. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . odnosno eksploatacijske rezerve. slana) i temperaturu vode (hladna. no uslijed iscrpljenja rezervi i neekonomičnosti eksploatacije zatvoreni su ugljenokopi lignita Ivanečko-ladanjskog bazena. koji se oplemenjuju i koriste u cestogradnji u proizvodnji habajućeg sloja asfalta za ceste prvog reda i za tamponski materijal. Složena geološka građa s naglašenim utjecajem tektonike uzrok su pojave mineralnotermalnih vrela duž rasjednih linija. U prošlosti su se ispirali zlatonosni pijesci rijeke Drave.8% MgO iz kamenoloma Očure postoji mogućnost šire upotrebe. U kamenolomu Marčan (Vinica) eksploatira se tortonski vapnenac. Trijaski dolomiti Ivančice. U Belskom Dolu eksploatira se vapnenac i dolomitizirani vapnenac trijaske starosti pogodan za utvrđivanje obala. Vrelo Varaždinske Toplice koristi se u zdravstvene svrhe. U prošlosti je vapnenac eksploatiran na području Ravne gore kao građevinski materijal. g) Eksploatacija mineralnih sirovina Prema saznanjima osnovnih. U prošlosti se eksploatirao ugljen. olova. koji se koriste u građevinarstvu.6oC. Vapnenac ležišta “Špica” ima industrijsku primjenu kao stočna kreda i za kalcitizaciju teških tala. koji ima industrijsku primjenu te se prerađuje za stočnu kredu i za kalcitizaciju tla. vapnenaca i dolomita. Također su detaljno istraženi i lapori Kamene gorice i Jelenščaka kod Podruta za potrebe cementare. mrkog ugljena na potezu Lepoglava . U kamenolomu “Špica” eksploatiraju se trijaski vapnenci i dolomitizirani vapnenci.

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

Magmatskih i metamorfnih stijena nema mnogo. Od eruptivnih su stijena najzastupljeniji dijabazi. Pojave eruptivnih stijena vezane su uz bazični inicijalni magmatizam koji se odvijao početkom krede. Intruzije gabra i tijela dijabaza registrirane su na više mjesta uz sjeverni rub Ivančice i Kalnika. Gabro u blizini Ljubešćice ne eksploatira se zbog tektonski razlomljenog ležišta i malih rezervi. Eksploatacija andezita u kamenolomima Kameni vrh i Vudelja prestala je 80-tih godina uslijed iscrpljenih rezervi. U Možđencu (Novi Marof) nalazi se tijelo dacita izrazito bijele boje koje nije detaljnije istraženo. Najznačajnija je eksploatacija u kamenolomu Hruškovec (Ljubešćica) gdje se kopa dijabaz kao sirovina za proizvodnju kamene vune. Dijabaz se u cestogradnji koristi za habajuće slojeve cesta prvog reda i kao tamponski materijal. U Podevčevu se eksploatira tehnički građevni kamen - dolomit, koji se koristi kao sirovina za zidanje i žbukanje, a zadovoljava potrebe korisnika na području Županije. U Jerovcu kod Ivanca eksploatiraju se kvarcni pijesci plio-kvartarne starosti. Zbog visokog sadržaja SiO2 (preko 90%) i niskog sadržaja svih ostalih mineralnih sastojaka, te povoljnog granulometrijskog sastava, kvarcni pijesci predstavljaju rijetku mineralnu sirovinu. Kemijski sastav odgovara za proizvodnju ambalažnog stakla. Kvarcni pijesci nižeg sadržaja SiO2 upotrebljavaju se u građevinarstvu kao agregat za žbuku. Ležište u Jerovcu je maleno i ograničenih rezervi. Na području Varaždinske županije za sada se eksploatiraju vrlo male količine arhitektonskog građevnog kamena i to samo s lokaliteta “Pećina” kraj Vinice. Sirovina (organogeni vapneni pješčenjak) poznata je pod nazivom “vinicit” i ugrađuje se u sakralne i profane građevine. Pokazuje izrazitu otpornost prema atmosferilijama i klimatskim utjecajima, lako se obrađuje, te se eksploatacijom dobivaju veliki blokovi od kojih se mogu rezati ploče. Opekarska glina eksploatira se za potrebe ciglana u Cerju Tužnom, Čretu, Ludbreškim Vinogradima, i Turčinu. Gornjopleistocenski les, zaglinjeni les i lesna ilovača mineralna su sirovina za opekarske proizvode. Problem ciglana je kvalitetna mineralna sirovina, a isto tako i količine. Danas jedino ciglana u Cerju Tužnom ima dostatne sirovine za dulju eksploataciju. Osim za opekarske proizvode glina je pogodna i za proizvodnju crijepa. Kvalitetan se crijep proizvodi u ciglani Čret (Lepoglava). Jedino je ciglana u Podrutama koristila trošne lapore donjeg ponta. Ležište je bilo premaleno da bi ciglana bila eksploatabilna, zbog čega je i zatvorena. Ciglana Ludbreški Vinogradi eksploatira opekarsku glinu za vlastite potrebe već 40ak godina i posjeduje dokumentaciju o kakvoći i rezervama opekarske gline. Spomenuta dokumentacija nije revidirana od nadležnih državnih organa, te je zbog toga istraživanje u tijeku. Za potrebe ciglane u Turčinu, na eksploatacijskom polju "Cukavec" iscrpljene su rezerve gline pogodne za opekarske proizvode (iz gornjih slojeva ležišta). Glina u donjim slojevima ležišta je, zbog svojih mineraloških karakteristika i visoke plastičnosti, pogodna kao brtveni sloj za odlagališta. Kod Bednje se javljaju montmorilonitne gline, koje su zbog izražene apsorpcije i kationske izmjene klasificirane kao bentonitne gline. Eksploatirale su se u rudniku Šaša. Ležišta šljunka i pijeska vezana su uz aluvij Drave. U dolini rijeke Drave nataložene su velike količine šljunka i pijeska. Debljina šljunkovito-pjeskovitog horizonta povećava se od zapada prema istoku. Kod Otok Virja iznosi 8 m, kod Varaždina 60 m, da bi kod Hrastovljana iznosila preko 100 m. Debljina se smanjuje prema obodu Varaždinsko-topličkog gorja, kao i prema krajnjoj granici Varaždinske županije. Šljunkoviti nanosi nataloženi su u obliku izduženog područja i predstavljaju najveće rezerve nemetalne mineralne sirovine. Šljunci sadrže valutice različitog petrografskog sastava u kojem prevladava kvarc. Postoji veći broj napuštenih šljunčara (Strmec, Sračinec) kao i šljunčara koje je koristilo lokalno stanovništvo. Šljunak se eksploatira u šljunčarama Motičnjak (Varaždin), Hrastovljan i Lešće (Ludbreg). Separacijom se dobivaju različiti granulati šljunka i pijeska, koji se koriste u građevinarstvu. Šljunčara u Motičnjaku danas obuhvaća prostor od 52 ha i koristi se dubinski iskop do 40 m. Kako ova šljunčara ima
Županijski zavod za prostorno uređenje 1 - 67

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

ograničene prostorne mogućnosti daljnjeg širenja (djelomično se već sanira uređenjem rekreacijskih prostora), na njoj će se eksploatacija postupno napuštati i zamijeniti korištenjem u športsko-rekreativne svrhe. Na području Varaždinske županije postoje termalni izvori u Varaždinskim Toplicama i Topličici (Madžarevo). Termalna voda eksploatira se u turističko-rekreativne i terapeutske svrhe. U Varaždinskim Toplicama kontinuirano i organizirano se koristi voda u terapeutske svrhe od kraja 18 st., a koristili su je već i Rimljani. Po hidrokemijskim obilježjima voda je CaMg-HCO3SO4 tipa. S ukupnom mineralizacijom može se uvrstiti u termomineralne vode. Visoke temperature utvrđene u dubokim istražnim bušotinama, mjestimično anomalnih vrijednosti, navode na zaključak da je područje potencijalni izvor geotermalne energije.

Slika 16

Područje Varaždinske županije za sada nije detaljnije istraženo na naftu. Bušotinom Varaždin-1 lociranom kod sela Imbriovec utvrđeno je da je područje perspektivno za naftu. Bušotina je obustavljena na 2700 m. Bušotine kod Ludbrega bile su negativne za razliku od Selnice, gdje je utvrđeno postojanje nafte i plina. Tokom slijedeće godine započet će nova istraživanja za naftu i plin snimanjem 2D profila, koja će odgovoriti o perspektivnosti područja. Bilo bi poželjno da se dosadašnja istraživanja sistematiziraju i nastavi sa sistematskim radom na daljnjem istraživanju, što bi dalo realnu sliku mogućnosti razvoja pojedinih grana koje se temelje na tim sirovinama. Za prostor Županije postoje slijedeći studijski materijali koji obrađuju ovu problematiku: - Mineralne sirovine područja (bivše) Zajednice općina Varaždin - Studija izrađena 1985. godine u poduzeću INA Projekt Zagreb - OOUR Kompleksna geološka istraživanja, - Studija o istraživanju, eksploataciji, gospodarenju i zaštiti georesursa na području (bivše) Općine Ludbreg - izrađena 1991. godine u poduzeću INA - Geološki konzalting d.o.o. Zagreb. Na području Varaždinske županije eksploatiraju se mineralne sirovine s isključivom primjenom u graditeljstvu. Korištenje mineralnih sirovina ovisno je o potrebama tržišta,
Županijski zavod za prostorno uređenje 1 - 68

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

a proizvodnja ovisi o prirodnom potencijalu. Rudarska se aktivnost odvijala u uskim lokalnim okvirima, bez postojane gospodarske politike. Značajnija napuštena eksploatacijska polja su: Šaša (bentonitna glina), Kameni Vrh (andezit), Lepoglavska Ves (dolomit), Velika Sutinska (dolomitizirani vapnenac), Presečno (litotamnijski vapnenac), Tiglin Horvatsko, Brodarovec, Ivanovo Polje i Ladanje (ugljen). h) Krajolik U prostorno-planskom kontekstu pojam krajolik ili krajobraz označava cjelovitu prostornu, biofizičku i antropogenu strukturu, u rasponu od potpuno prirodne do pretežito ili gotovo potpuno antropogene. Fizionomija područja Županije rezultat je kombinacije biofizičkih i antropogenih značajki koje čine značajnu, jedinstvenu i osebujnu cjelinu ovog dijela Hrvatske. Krajolik se može podijeliti, odnosno razvrstati s obzirom na postanak, značajke, način korištenja i stupanj antropogenih promjena u tri kategorije: prirodni, kultivirani i izgrađeni krajolik. Prirodni krajolik je pretežito biofizička struktura unutar koje se razvijaju relativno stabilni ekosustavi, a među elementima vlada određeni strukturni red i zakonitosti razvitka. Na području Županije se, s obzirom na lokalne posebnosti, mogu prepoznati prirodni predjeli sa skupnim obilježjima od kojih izdvajamo najznačajnije i najprostranije: veće šumske cjeline Ivančice, Kalnika, Pake, Ravne gore i kod Varaždinskih Toplica, manje šumske cjeline kao Zelendvor, Križančija, Zbel i dr., područje uz rijeku Dravu, vodni ekosustavi Plitvice, Bednje, Lonje, Zbela i ostalih manjih vodotoka i sl. Kultivirani krajolik ili pretežito ruralna struktura sadrži gotovo sve značajke prirodnog krajolika, a raščlanjuje se u manje cjeline s obzirom na vrstu i opseg antropogenih promjena. Kultivirani krajolik određen je poljodjelstvom kao osnovnim načinom korištenja zemljišta, a može se opisati s obzirom na smještaj (nizinski dio - ratarstvo, brežni dio - voćarstvo, vinogradarstvo) i veću ili manju zastupljenost prirodnih elemenata. Prevladavaju manja gustoća naseljenosti i opsegom manja naselja koja se stapaju s prirodnim okružjem. Posebnu značajku kultiviranom krajoliku daje njegova unutarnja strukturiranost i kulturni identitet (tipologija gradnje, oblikovanje naselja, raštrkanost zaselaka, ambijentalna uklopljenost, prepoznatljiva obilježja, tradicija i sl.), ali i naglašeni problemi kao što je neprimjerena vikend izgradnja u vinogradarsko-voćarskim predjelima. Na području Županije prevladava kultivirani (ruralni, poljodjelski) krajolik iz kojeg su izuzeti prirodni predjeli i izgrađene strukture. Izgrađeni krajolik je pretežito urbana struktura u kojoj je čovjek svojim zahvatima (tehničko-tehnološkim) u potpunosti promijenio prirodni ili kultivirani krajolik i stvorio posve novi svijet, gotovo neovisan od izvornog ekosustava. Najznačajnijim izgrađenim strukturama u Županiji mogu se smatrati Varaždin, Ivanec, Ludbreg, Novi Marof, Lepoglava i Varaždinske Toplice, a na nižim razinama i ostala naselja ili dijelovi naselja s obilježjima izgrađenog krajolika. Kulturno-povijesni krajolici su kultivirani i/ili izgrađeni krajolici koji su stvarani u dugom vremenskom slijedu s nastojanjem da se životni prostor oplemeni i prilagodi čovjekovim potrebama. Najznačajniji takovi krajolici u Županiji su zakonski zaštićene povijesne graditeljske cjeline i to: zaštićene urbane cjeline Varaždina i Varaždinskih Toplica, te zaštićene urbanoruralne cjeline Ludbrega i Vinice.
Županijski zavod za prostorno uređenje 1 - 69

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

1.1.2.4. Komunalna infrastruktura
a) Prometni sustav Područje Varaždinske županije svojim prometno-zemljopisnim položajem predstavlja sastavni dio sjeverozapadnog spoja Hrvatske prema europskim prometnim sustavima. U valorizaciji pogodnosti prostora Županije jedna od najznačajnijih prednosti pridaje se prometnoj ulozi područja, pa u tom značaju prelazi okvire same Županije. a1) Ceste Prostorom Varaždinske županije prolaze strateški cestovni pravci Hrvatske i to europski koridori E 65 i E 71 Mađarska-Varaždin-Zagreb-Rijeka i državni koridori koji su sastavni dijelovi "Podravske magistrale". Oni se križaju u Varaždinu i čine okosnicu cestovne mreže Županije. Položaj u prostoru Županije, strateški najznačajnijeg cestovnog pravca, autoceste Rijeka-Zagreb-Varaždin-Čakovec-Goričan, utvrđen je odgovarajućom projektnom dokumentacijom i Studijom utjecaja na okolinu, cesta je u izgradnji, a dionica od Drave do raskrižja "Varaždin" je realizirana. Drugi po važnosti cestovni pravac je pravac "Podravske magistrale", odnosno cestovne veze od granice s Republikom Slovenijom preko Varaždina prema istoku u pravcu Osijeka. Ovaj je pravac svojevremeno istraživan odgovarajućom prostorno-prometnom studijom, za koju su neki parametri i ulazna polazišta danas izmijenjeni činjenicom da je Republika Hrvatska samostalna država. Radi toga je iskazan interes da se određeni elementi u prostornoj dispoziciji planirane trase preispitaju i usklade s novim ili drugačijim saznanjima. Jedno od takvih saznanja je i kategorizacija graničnih prijelaza, jer u graničnom prostoru Otok Virje - Ormož kroz koji je spomenutom Studijom planirana trasa "Podravske magistrale" smješten je samo međunarodni prijelaz II kategorije, dok je međunarodni prijelaz prve kategorije ustanovljen u Dubravi Križovljanskoj pa je potrebno na temelju prethodnog međudržavnog dogovora utvrditi buduće mjesto prijelaza ove prometnice iz jedne države u drugu, što determinira vođenje trase u širem okolnom prostoru. Također je potrebno naglašenije štititi poljoprivredno zemljište. Na ovaj cestovni pravac nastavlja se izuzetno bitan i značajan koridor državne ceste prema Ivancu, Lepoglavi i Krapinsko-zagorskoj županiji sa spojem na autocestu Zagreb Maribor. U strategiji i politici razvoja cestovne mreže Hrvatske ovaj pravac treba također valorizirati s motrišta svekolikih interesa Republike Hrvatske za uravnoteženim razvojem svojih područja, jer se na ovom pravcu ogledaju i interesi susjedne nam Krapinsko-zagorske županije. Cestovna mreža u Županiji je prilično gusta i iznad je prosjeka Republike Hrvatske. To je rezultat visoke gustoće naseljenosti i velikog broja naselja, ali i geoprometnog značenja ovog prostora. Sada su javne ceste razvrstane na državne, županijske i lokalne:
Tablica 68

Razvrstavanje javnih cesta na području Varaždinske županije Asfaltirano (km) Neasfaltirano (km) Ukupno (km) Državne ceste i AC 217,69 6,72 224,41 Županijske ceste 364,70 36,54 401,24 Lokalne ceste 286,16 167,17 453,33 Ukupno 868,55 210,43 1.078,98

Izvor: "Hrvatska uprava za ceste" i "Županijska uprava za ceste" - 1998. g.

Stanje kvalitete cesta dijelom je jedva zadovoljavajuće, a godinama je prisutan nesrazmjer između potrebnih i osiguranih sredstava kako za redovno, tako i za pojačano održavanje, odnosno sanaciju i rekonstrukciju kolnika, a posebno na cestama nižeg prioriteta (neke županijske i lokalne).
Županijski zavod za prostorno uređenje 1 - 70

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

Općenito se može konstatirati da je cestovni prometni sustav nizinskog dijela Županije cjelovitiji i u boljem stanju od onog u brežnim područjima. Posebno nezadovoljavajuća situacija je uzduž pograničnog područja s Republikom Slovenijom. Tim prostorom ne prolazi niti jedna prometnica državnog značenja, a pristup do nekih naselja moguć je jedino cestama iz smjera Republike Slovenije. Poboljšanje stanja cestovne prometne infrastrukture Županije, a posebno pograničnog područja spada u glavne prioritete na razini Županije.

Slika 17

Po broju osobnih vozila na 1.000 stanovnika, Varaždinska županija je nešto iznad prosjeka Republike Hrvatske, a on iznosi 180 osobnih vozila na 1.000 stanovnika (republički prosjek je 175 vozila na 1.000 stanovnika, prema Statističkom ljetopisu 1997. g.).
Tablica 69

Ceste i registrirana cestovna motorna vozila u Varaždinskoj županiji Ceste
Ukupno (km) Suvremeni kolnik (km)** Gustoća cest. mreže (m/km2)

Cestovna motorna vozila *
Ukupno Osobni automobili Osobni auto. na 1000 st.***

1990. god. 1991. god. 1992. god. 31.12.1996.g.

1.202 941 945 945

775 694 696 738

981 768 771 763

56.344 57.725 53.297 46.360

26.682 27.450 22.850 33.599

143 147 122 180

Izvor: Statistički ljetopis 1997. g. * Podaci o registriranim cestovnim vozilima preuzeti su od Ministarstva unutarnjih poslova. ** Ceste izgrađene od asfalta, betona i kocke. *** Broj stanovnika prema procjeni za 1994. godinu.

Cestovni granični prijelazi prema Republici Sloveniji na području Varaždinske županije su: Dubrava Križovljanska (međunarodni I kategorije), Otok Virje i Sveti Florijan u Zlogonju (međunarodni II kategorije), Cvetlin i Gornja Voća (pogranični). Granični prijelazi utvrđeni su Uredbom o graničnim prijelazima u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 97/96.).
Županijski zavod za prostorno uređenje 1 - 71

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

a2) Željeznice Željeznički promet u sjeverozapadnoj Hrvatskoj ima vrlo dugu tradiciju i njegova je uloga u sveukupnom razvoju tog područja bila vrlo značajna. Osnovu tog prometa čini željeznička pruga Zaprešić - Zabok - Varaždin - Čakovec Kotoriba - granica Mađarske. Tom prugom, kao i u nastavku prugom Zaprešić - Zagreb, ovo područje je povezano s glavnim gradom Hrvatske. Na tu prugu se nadovezuju i čine s njom jedinstvenu prometnu cjelinu željezničke pruge Zabok - Gornja Stubica, Zabok - Krapina Đurmanec - granica Slovenije, Varaždin - Golubovec, Koprivnica - Varaždin, Čakovec Mursko Središće - granica Slovenije i pruga Čakovec - Macinec - granica Slovenije. Varaždin je od 1886. godine povezan željezničkom prugom sa Zagrebom. Kako se radilo o izrazito poljoprivrednom i rudarskom području u prošlosti su se prugama sjeverozapadne Hrvatske u najvećoj mjeri prevozili masovni tereti. Uz ugljen to su bili građevni materijali, drvo, poljoprivredni proizvodi i nafta. Prestankom eksploatacije ugljena dolazi do razvoja prerađivačke industrije i manjih potreba za masovnim prijevozima. Navedene željezničke pruge prolaze kroz najgušće naseljeno područje Hrvatske, te istima gravitira preko 450.000 stanovnika ovog područja. Tradicionalna privrženost stanovništva ovog područja željezničkom prometu u prošlosti je bila vrlo velika, a ona je i danas ostala izražena, tako da je prijevoz putnika na ovom području dominantan. Relativno gusta željeznička mreža kao i ostali kapaciteti željeznice zaostali su u modernizaciji, što rezultira gubljenjem konkurentnosti, odnosno preraspodjelom prometa na druge vidove, suprotno zakonitostima tržišta. Željeznička pruga Zaprešić - Zabok - Varaždin - Čakovec bila je svrstana u glavne pruge II reda, tzv. "Zagorska magistrala". Ta pruga ima veliko značenje za ovaj dio Hrvatskog zagorja u pogledu prijevoza putnika. Željeznička pruga Koprivnica - Varaždin predstavlja zadnju dionicu tzv. "Podravske magistrale" i ulazi u red vrlo značajnih prometnica za ovo područje. Ona povezuje gospodarske i kulturne centre Podravine, od Osijeka do Varaždina. Ima važnu ulogu kao sjeverna paralela pruzi Zagreb - Vinkovci. Ta je pruga također bila svrstana u glavne pruge II reda. Željeznička pruga Varaždin - Golubovec bila je svrstana u sporedne pruge III reda. Čitavom svojom dužinom, izuzev krajnjeg dijela, nalazi se na području Varaždinske županije. Izgrađena je za potrebe zagorskih rudnika ugljena, te je zatvaranjem ugljenokopa promet na ovoj pruzi znatno opao. Ove su pruge prema posljednjoj kategorizaciji postale lokalne i s motrišta i interesa Varaždinske županije do sada nisu dovoljno valorizirane, tako da su dominantni željeznički koridori, onako kako su do sada planirani, a većim dijelom i realizirani, položeni izvan ovog prostora. Željezničko raskrižje Varaždin vrlo je važno prometno križanje u ovom dijelu Republike Hrvatske. U okviru ovog raskrižja nalazi se veliki broj građevina i postrojenja, a industrijskim kolosijecima povezan je veći dio industrije na području grada Varaždina. Željeznička pruga Varaždin - Koprivnica je u tehničko-eksploatacijskom smislu u najboljem stanju, jer je izvršen remont pruge, osovinski pritisak iznosi 225 kN po osovini, a prometna brzina 100 km/h. Najlošije stanje je na pruzi Varaždin - Golubovec. Što se tiče brzine putovanja nepovoljna je situacija i na pruzi koja povezuje Varaždin sa Zagrebom, jer je na toj pruzi brzina od Varaždina do Varaždinskih Toplica 80 km/h, od Varaždinskih Toplica do Budinščine svega 45 km/h, te dalje opet 80 km/h. Ovakve, za suvremenu željeznicu (posebice za prijevoz putnika) premale brzine, te velika dužina i slaba kvaliteta ove pruge u velikoj mjeri negativno utječu na kvalitetno i brzo povezivanje željeznicom dva velika grada - centra regija. Tehničko-eksploatacijske karakteristike te pruge (veliki usponi, mali polumjeri zavoja), nestabilnosti donjeg stroja pruge i nedovoljnog osovinskog pritiska od svega 180 kN/os ne omogućuju podizanje razine prometne usluge na ovoj pruzi.
Županijski zavod za prostorno uređenje 1 - 72

30 km/h. 42255 Donja Višnjica.73 . Planskim postavkama bila je predviđena izgradnja zrakoplovnog pristaništa Varaždin kao gospodarske građevine (tercijarno zrakoplovno pristanište) .prilazna cesta i odgovarajuća infrastruktura. dužine 1. sa sjevera magistralnom cestom br. tako i u komercijalnom. tako da je trenutno ograničenje spušteno čak na 20 . te je tako mali osovinski pritisak izrazito nepovoljan.spojnica sa stajankom i parkiralištem za avione. To je tradicionalna putnička veza ivanečkog područja s Varaždinom. Svaka općina u Županiji na svom području ima barem jedan poštanski ured. 42104 Varaždin 4. .asfaltirana poletno-sletna staza pravca 16 . 42103 Varaždin 3. . Ova je pruga u tako lošem stanju da se na njoj iz godine u godinu uvode sve veća ograničenja u brzini putovanja.radi gospodarskog razvoja i povoljnih klimatskih uvjeta. 42204 Turčin. a3) Zračni promet Na području Varaždinske županije postoji Aerodrom Varaždin koji danas služi isključivo za športske potrebe. 42000 Varaždin 1.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Što se tiče osovinskog pritiska. Bez dodatne gospodarske i funkcionalne analize izgrađeni su određeni aerodromski sadržaji i to: . 3 Varaždin . 42243 Maruševec.34. Ta je dokumentacija ukazala na prostorna ograničenja postojeće lokacije u odnosu na pojedine moguće kategorije pristaništa.723. 42208 Cestica. 42205 Vidovec.0 m. 42244 Klenovnik.kontrolni toranj i upravna zgrada. Osiguranje pruga i kolodvora signalno-sigurnosnim uređajima je ili tehnološki zastarjelo ili ga uopće nema. 42206 Petrijanec. 42231 Mali Bukovec.Središte pošta Varaždin. 42226 Bisag.Koprivnica. Prostorne mogućnosti razvoja Aerodroma Varaždin ograničene su: s istoka blizinom uzletno-sletne staze prema naselju Trnovec. posebno je nepovoljno stanje na pruzi Varaždin Golubovec. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . 42207 Vinica i 42224 Visoko.hangar. 42250 Lepoglava.Osijek i s juga željezničkom prugom Varaždin . . Pogotovo se to odnosi na pruge s velikim brzinama (Koprivnica Varaždin). 42254 Trakošćan. a4) Pošta i telekomunikacije Pošta U okviru hrvatske poštanske mreže za odvijanje poštanskog prometa na području Varaždinske županije nadležno je poduzeće "Hrvatske pošte" . 42201 Beretinec. 42209 Sračinec. 42245 Donja Voća. 42202 Trnovec. sa svoje 32 pošte: 42253 Bednja. 42223 Varaždinske Toplice. godine izrađeno je i "Urbanističko i prometno-tehnološko rješenje aerodroma Varaždin" u tadašnjoj prometnoj organizaciji "Aerodrom Zagreb". 42220 Ljubešćica. 42240 Ivanec. 42220 Novi Marof. koja je u tehničkom pogledu u izrazito lošem stanju. sa zapada lokalnom cestovnom prometnicom iza koje je područje za razvoj grada Varaždina i prostorni rezervat za slobodnu carinsku i gospodarstvenu zonu. 1987. 42233 Sveti Đurđ. .53 m i širine 30. Cestovni putni prijelazi u razini (CPR) poseban su problem na prugama i cestama sjeverozapadne Hrvatske. ali se tom prugom prevozi u većoj mjeri i građevinski materijal (posebno kamen). 42214 Sveti Ilija. kako u tehničko-eksploatacijskom pogledu. 42232 Martijanec. 42230 Ludbreg. 42242 Radovan. 42225 Breznički Hum. a osovinski pritisak iznosi svega 160 kN/os. 42203 Jalžabet.

1998. Petkovec Toplički. Mali Bukovec. a do kraja 1998.1998.1998.07. Martijanec. Razvijenost poštanske mreže u Varaždinskoj županiji prikazuju i podaci o njezinoj pristupačnosti korisnicima. centralama (31. Hrastovsko. Veliki Lovrečan.SSS). što je od izuzetne važnosti za gospodarstvo Županije. godine) iznosio je 74. Lužan Biškupečki. Vrbno. Klenovnik.7 godina (31. Prosječna starost telefonskih centrala je 2. Ljubešćica. U okviru Središta pošta Varaždin postoji i Poštanski ured . godine bilo je predviđeno korištenje 56. Varaždinske Toplice.2%. Telekomunikacije Komutacijski kapaciteti U okviru hrvatske telekomunikacijske mreže.5 priključaka na km2. Podrute. za odvijanje telekomunikacijskog prometa na području Varaždinske županije nadležan je HT . Bolfan. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Cestica. Tuhovec. Sveti Đurđ.). te četiri nova RSS-a. šezdesetosam RSS-ova i jedna centrala ETC-960. Ludbreg.500 priključaka ili 74.866. Beretinec. g.178 169 1.TK centar Varaždin. Maruševec.7.07.74 . Kaštelanec.g. Bednja.Plan razvitka HP za 1999.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Sve se pošte. Sigetec Ludbreški. Vrtlinovec.07.07. Stanje s 31. na čitavom području TK centra Varaždin: dvije tranzitne centrale. povezuju putem Poštanskog centra za preradu poštanskih pošiljaka u jedinstvenu prometno tehnološku cjelinu.854 2.SSS i ARF-102) i TC/PC centralom u Lepoglavi (AXE-10. a gustoća je 60. jedanaest RSM-ova. Petrijanec. Jalžabet. Breznički Hum. koja je slijedeća: Tablica 70 Broj poštanskih ureda Broj km2 na jedan poštanski ured Broj stanovnika na jedan poštanski ured Broj stanovnika na jedan šalter Poštanski ormarići Broj stanovnika na jedan poštanski ormarić Središte pošta Varaždin 32 38 5. Poštanski centar za preradu poštanskih pošiljaka nalazi se u sklopu Središta pošta Varaždin sa zadatkom prikupljanja i raspodjele poštanskih pošiljaka. Ukupan broj instaliranih tf.2%. Veliki Bukovec.) je 44. godine trebala je biti izgrađena još jedna TC/PC centrala u Varaždinu. Breznica. Vinica. Martinkovec.157 49 3. Gustoća telefona (31. Svibovec. g. Hrženica. Šemovec. Gornja Voća. Vinogradi Ludbreški.1998. Globočec Ludbreški. Koškovec.500 priključaka ili 72. Lepoglava. Jalžabet. Vidovec. Sesvete Ludbreške. Žarovnica. priključaka na lokalnim tf. Donja Višnjica. Donja Voća. Trnovec. Broj instaliranih priključaka na 100 stanovnika iznosi 40. Remetinec. Ključ.42103 Varaždin 3 (pošta carinjenja) putem kojeg se obavlja carinski nadzor nad poštanskim pošiljkama u međunarodnom prometu. Sveti Petar.730 5. Bisag. Turčin. Visoko. Donje Ladanje. Središte pošta Varaždin .887 1. Nedeljanec. Selnik. Cvetlin. Do kraja 1998. kao i transporta poštanskih pošiljaka u pravcu Glavnog poštanskog centra u Zagrebu. UPS (udaljeni pretplatnički stupanj) u radu (postojeći) su: Brezova Gora.ukupno 1. Donji Kućan. Ustrojen je kao jedna mrežna skupina s TC/PC centralom u Varaždinu (AXE-10. Novi Marof. Filipići. godinu. kao mjesta izvršavanja poštanskih usluga.100 882 Izvor: HP. Slanje. Radovan. dvije centrale ARF-102. Sračinec.5 telefona/km2. Jalševec Svibovečki.108 HP . Iskorišteno je 55.

360.43 km.4 km kabela s optičkim nitima sa 130 iskorištenih optičkih niti.256 DPG-a. Ukupno u mrežnoj skupini Varaždin. kao prijenosni medij koriste se: a) simetrični kabeli b) koaksijalni kabeli c) kabeli sa staklenim (optičkim) nitima.076 km/parica pripada podzemnim mrežama. Osim pretplatničkih TK mreža koje su završene. godine. Ukupna duljina kabelske kanalizacije s cijevima promjera 110 mm u pretplatničkoj TK mreži na području TK centra Varaždin iznosi 29.42. na području TKC-a Varaždin. dok manji dio pripada relaciji Varaždin . Ukupna duljina kabelske kanalizacije s cijevima promjera 40/50 mm u pretplatničkoj TK mreži TK centra Varaždin iznosi 98. dok 5.501 km. magistralne kapacitete na relaciji Varaždin . . c) RR (radio-relejni) digitalni sustavi . Osim navedenoga u uporabi je: .990.09. dok je duljina nadzemnih kabela 2. d) Digitalni sustavi po optičkim kabelima . U odnosu na broj izlaznih parica. u koje je ugrađeno 4.instalirani kapacitet 480 kanala.30%.1997.359 km/parica.1997.33 km.5 km koaksijalnog kabela sa 6 koaksijalnih parica.46%. čemu treba dodati i 34 parice ispune.853 km kabela na dan 31. ukupne duljine parica 29 km. na kojoj je duljini izgrađeno 357 kabelskih zdenaca i položeno 191.Zagreb. U pretplatničkoj mreži broj izlaznih parica iznosi 153.352 km. Martinkovec. ukupne duljine 1. Vrtlinovec i Selnik.22. s 1.1998.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Prijenosni kapaciteti U prijenosnoj mreži između ATC-a na području TKC-a Varaždin (a u nekim slučajevima i izvan područja).283 km/parica otpada na nadzemne TK mreže.6 km. b) Digitalni sustavi po nesimetričnim kabelima . Katalena" na relaciji Varaždin .PS "CENTAR" i TK mreža Varaždinske Toplice rekonstruirale su se.Ludbreg i antenski stup "Tonimir" kod Varaždinskih Toplica). godine u TK centru Varaždin izgrađene su 64 pretplatničke mreže. g. ukupne duljine parica 84.12. ukupne duljine 71.625 kabelskih zdenaca i 213. a broj parica na kabelskim izvodima iznosi 98. Kapacitet pretplatničke mreže na dan 31.853 km kabela. Pretplatnička mreža Do 31. pretplatnička mreža iskorištena je 34.819.3 km NF kabela s iskorištenih 48 NF parica. od čega je u radu 35 kanala (Od infrastrukture na RR-vezama postoji pasivni reflektor "Sv.08 km cijevi kabelske kanalizacije. ukupna duljina prijenosnih medija za veze unutar mrežne skupine iznosi oko 425 km.24 km kabelske kanalizacije.1997. od kojih najveći broj otpada na prihvat digitalnih pretplatničkih centrala.6 km.30 DPG-a (digitalnih primarnih grupa) i 5 kanala. Od toga 282. Tuhovec. .kapacitet 749 DPG-a. a u odnosu na broj parica na kabelskim izvodima iskorištenost mreža iznosi 53. Svi prijenosni sustavi koji se koriste na području TK centra Varaždin digitalni su. od čega veći dio otpada na tzv.75 .12. na podzemne kabele otpadaju 2.254 km. Od spomenute duljine 4.Čakovec. godine bili u radu/postojali su: a) Digitalni sustavi po simetričnim kabelima .12. od čega je u prometu 380 DPG-a i 308 kanala. još su bile u izgradnji TK mreže Petkovec. tj. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . iznosio je 287. a podzemna TK mreža Varaždin . a njihovo brojčano stanje i kapaciteti s obzirom na prijenosne medije na dan 30.

84 km međumjesnog svjetlovodnog kabela ukupne duljine niti 6. koji će sveobuhvatno prikazati stanje vodoopskrbe i koncipirati budući razvoj. . a obuhvaća područje Varaždinske županije i dijelom Općinu Sveti Ivan Zelina. To područje opskrbljuje se vodom iz dva vodoopskrbna sustava.9 km s ukupno 1.12. Opskrba vodom na prostoru Županije obavlja se putem regionalnog sustava vodovoda "Varaždin" (na najvećem dijelu prostora).666. Razvitak vodoopskrbnog sustava i proširenje vodovodne mreže jedan je od prioritetnih zadataka jedinica lokalne samouprave.29 km.076. odnosno vodoopskrbni plan.za višestruko korištenje parica u pretplatničkoj TK mreži na području TKC-a Varaždin u uporabi su uređaji 1+1 FM (201) i četverokanalni PCM uređaji (698). sustava "Ivanec". . dok je maksimalna duljina pretplatničkih parica na takvom području 9.1997.525 km magistralnog svjetlovodnog kabela duljine 2.3 km s ukupno 96 niti.273. Prosječna duljina pretplatničkih parica u mjesnoj mreži ruralnog područja iznosi 2.76 .48 km.538 niti.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Prosječna duljina pretplatničkih parica u mjesnoj TK mreži u urbanom području je 1. "Ravna gora" i "Sutinska". Regionalni vodovod Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Do 31. nalazilo se u uporabi: .86. Slika 18 b) Vodoopskrba i odvodnja b1) Vodoopskrba Varaždinska županija ima značajne vodne resurse i prilično razgranatu vodoopskrbnu mrežu.62 km. g. a u vrijeme izrade ovog Plana izrađena je Studija vodoopskrbe Varaždinske županije. međutim u Varaždinskoj županiji ne obuhvaća Općinu Bednja i dijelom Grad Ivanec. Obuhvat Regionalnog vodovoda "Varaždin" postavljen je Planom i programom razvitka regionalnog sustava. te većih i manjih lokalnih vodovoda u zapadnom i južnom dijelu Županije.

a na temelju nje i prateća tehnička dokumentacija prema kojoj se provodi i realizacija vodoopskrbnih građevina. Cestica. 7. Bednje i Trakošćana. 11.sjeverozapadno područje. kao zasebnu jedinicu. obuhvaća teritorij jugoistočno od Varaždina. Varaždinske Toplice. . 3. Regionalni vodovod "Varaždin" trenutno ima instalirani kapacitet od 720 l/s.jugoistočno područje. odnosno građevine: a) vodocrpilišta. 1995. * Vodosprema "Budim" . do sistema Koprivnice.god. REGIONALNI VODOVOD "VARAŽDIN" Plan i Program razvoja Regionalnog vodovoda Varaždin razmatrao je rješenja za pojedina područja unutar zajedničkog vodoopskrbnog sustava. Ljubešćica. Vinica. To je posebno izraženo na prostoru sjeverozapadne Hrvatske gdje je praktički za svako bivše općinsko područje. 8. Opskrbljuje vodom oko 91% potencijalnog konzumnog područja. te općina: Jalžabet. c) cjevovode. Bukovec. Sveti Đurđ. Nažalost oko 11. Općenito se može istaći da je u dosadašnjoj praksi kod rješavanja vodoopskrbne problematike pojedinih područja često bio prisutan slučaj da granice pojedinih društvenopolitičkih zajednica predstavljaju ujedno i granice vodovodnih sustava.77 . 10.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN "Varaždin" pokriva vodom cca 35% stanovnika tog područja. kulturno-povijesnim i turističkim razvojnim potencijalima nalažu kvalitetno rješenje vodoopskrbe. izrađena studija opskrbe vodom. 2. Posebnu težinu ima područje Lepoglave. Breznica. dok se planira da vodovod "Ivanec" pokriva vodom ostatak.južno područje . uz potencijalnu mogućnost za daljnje proširenje.800 stanovnika još nema riješenu vodoopskrbu kvalitetnom i zdravom pitkom vodom. Bednja. U sustavu Regionalnog vodovoda "Varaždin" izgrađene su slijedeće hidrotehničke građevine putem kojih se obavlja kompletna vodoopskrba: Tablica 71 Vodospreme 1. a to znači da u narednom periodu razvoja treba pokriti oko 9% konzumnih potreba. b) hidrotehničke građevine. 9. . Trakošćan. 6. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . 5. 4. Visoko. Vrbno i Višnjica. i to naselja na relaciji Lepoglava. Breznički Hum. Nepokriveni su još dijelovi područja gradova: Ludbreg. Promatrana su slijedeća područja obuhvata: . Vodosprema "Varaždin" Vodosprema "Budim"* Vodosprema "Lužan" Vodosprema "Tonimir" Vodosprema "Vinica" Vodosprema "Barbara" Vodosprema "Lepoglava" Vodosprema "Ludbreg" Vodosprema "Bolfan" Vodosprema "Briška" Vodosprema "Topličica" V = 800 m3 V= 600 m3 V = 500 m3 V = 500 m3 V = 400 m3 V = 100 m3 V = 400 m3 V = 500 m3 V = 100 m3 V = 500 m3 V = 200 m3 Izvor: Osnovne smjernice za razvoj i organizaciju vodoopskrbe i zaštitu vodocrpilišta na području Varaždinske županije. Donja Voća i Klenovnik. Regionalni vodovod "Varaždin" u funkciji vodoopskrbe sadrži slijedeće resurse. koji svojim privrednim. Novi Marof. Upravni odjel za gospodarski razvoj i poljoprivredu Varaždinske županije.naknadno uvrštena u popis prema podacima JKP "Varkom" Varaždin. obuhvaća regiju zapadno i sjeverozapadno od grada Varaždina zaključno do granice s Republikom Slovenijom.do Zeline.

Lepoglava" 5. ukupne zapremnine V= 110. PS "Ladanje .god. a nalazi se na koti H=+435. Koškovec i dio Druškovca.00 l/sek.00 m3.00 l/sek. PS "Melinec" 2. Punikve. Voda se otprema u vodospremu "Pahinsko".00 lit/sek . Lukavec. Izvorište "Bistrica" pokriva čitavo istočno područje Ivanca preko lokalne vodospreme "Vitešinec". PS "Marčan" 6. cijeni se s minimalnim kapacitetom Q= 61. 2.00 m.00 m. Stažnjevec.00 m3. PS "Ladanje . Posredstvom vodospreme "Vitešinec" i "Vrhovec" obavlja se vodoopskrba naselja Vitešinec. 10. Crpilište "Varaždin" Crpilište "Bartolovec" Izvorište "Belski dol" Q = 500 l/s Q = 80 l/s Q = 100 l/s Q = 70 l/s Izvor: Osnovne smjernice za razvoj i organizaciju vodoopskrbe i zaštitu vodocrpilišta na području Varaždinske županije. godine. Cerje. Upravni odjel za gospodarski razvoj i poljoprivredu Varaždinske županije.00 m3. Na tom području postoje dvije starije vodospreme izgrađene 1930. što pruža mogućnost efikasne opskrbe čitavog naselja Ivanec.n. 3.n.. PS "Poljanec" 7.v.00 m3. nalazi se na koti H=+450. Vodosprema "Pahinsko" volumena je 500. a koja zapravo funkcionira kao prekidna komora na opskrbnom sistemu niže gravitirajućih naselja. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Gačice. 1995.78 ukupno ukupno ukupno 101. PS "Bolfan" 8. PS "Filipić" VODOOPSKRBNI SUSTAV "IVANEC" Ivanečki vodovod čine tri odvojena sustava: A) Sustav "Ivančica" B) Sustav "Ravna gora" C) Sustav "Sutinska" A) Sustav "IVANČICA" Sustav "Ivančica" temelji se na izvorima koji su locirani na sjevernim obroncima gore Ivančice.Kaptaža i izvorište "Bistrica".Vinica" 4. . zapremnine V= 80.00 lit/sek 12. zapremnine V= 80. Vodosprema "Pahinsko" locirana je na koti H=+300. što osigurava jedinstvenu funkcionalnost u vodoopskrbnoj mreži. PS "Petrijanec" 3.00 lit/sek.. Voda iz kaptaže se odvodi u vodospremu "Pilana".VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tablica 72 Crpilišta 1. i to: . volumena V= 500. Ivanečki Vrhovec.n. iskoristivog kapaciteta Q= 12. Crpna stanica: Seketin Prepumpne stanice: 1.00 m3. Salinovec. Od vodospreme "Vitešinec" izveden je cjevovod do vodospreme "Vrhovec".v.v.Kaptaža "Žgano Vino". PS "Topličica" 9.00 m. Vodosprema "Pilana" izgrađena je na istoj koti kao i "Pahinsko". Ta vodosprema funkcionira također kao prekidna komora za krajnje nizvodne potrošače ovog vodoopskrbnog sustava.

0 m3 i "Melišće" V=20. Postoji i problem zamućivanja vode kod jačih kiša.v.00 l/s 2.Meljan Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . a onda je hotel spojen na sistem "Sutinska".00 l/sek.00 l/s 3. do koje voda dolazi gravitacijom.Žgano Vino .. Q= 2. Q= 3. Izvorište "Meljan" također je površinskog karaktera.Ravna gora .00 m .Bijeli Zdenci . postoji izvor "Šumi" s minimalnim iskoristivim kapacitetom Q= 25.00 l/s 2. koja su povezana u cjelinu. koje je do 1991.00 m3 20.Vuglovec . Za vodoopskrbu perifernih naselja Ivanec u uporabi su još tri izvorišta: .00 m. obzirom na vremenske prilike.79 12. ukupnog kapaciteta 9.n. istočno od izvorišta "Žgano Vino" i "Bistrica".00 m3 i time je gravitacijom riješena vodoopskrba naselja Meljan (cca 60 domaćinstava). Izvorišta: . Gečkovec.00 l/s 61. godine služilo kao lokalni vodovod hotela "Trakošćan".Melišće .Vuglovec B) Sustav "RAVNA GORA" Izvorište "Ravna gora" je kapaciteta Q= 12.Na sjevernim obroncima Ivančice na koti H=+406.00 m.00 m3 500.00 l/sek.00 m3. Kaniža i Lančić) snabdijevaju dva izvorišta. a to su naselja: Kamenica.0 m3. Za to područje građene su dvije vodospreme: "Vuglovec" V=100. .00 l/s 3. koji za sada još uvijek funkcionira kao lokalni sustav za snabdijevanje Prigorca i kao javni vodovod za naselje Ivanečka Željeznica.Melišće .Ivanec . 3 15.Ivanec .Gula .n.00 l/sek.Šumi Vodospreme: .Pilana . a isto tako i dalje za područje koje pokriva. podložno varijacijama izdašnosti i zamućivanju.00 m3 100. . na koti H=+425.Ivanečki Vrhovec .00 m3 100.00 l/s 25.v. Žarovnica. Tada je izgrađena vodosprema "Meljan".00 l/sek.00 m3 80. Kaptaža je zapremnine V= 20. zapremnine 40. a na brdu Sv.Pahinsko .00 m3 Na južnim obroncima Ravne gore nalazi se izvorište "Meljan". Bedenec i dio Klenovnika. te značajno varira i po izdašnosti i po kvaliteti vode. i to "Vuglovec".Zapadni dio Ivanca (Vuglovec.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Iz vodovodne mreže Ivanec izveden je cijevni priključak na magistralni cjevovod regionalnog vodovoda kojim se doprema voda prema Lepoglavi. i "Melišće". Jelena izgrađena je vodosprema V= 200.00 l/sek.Bistrica .Vitešinec .00 l/s 500."Bijeli zdenci". Izvorište "Ravna gora" je površinskog karaktera.Ivanec .00 l/s .00 l/s 9. s minimalnom izdašnošću Q= 3. Izvorišta: .00 l/sek.

cijelo sjeverozapadno područje bivše Općine Ivanec. a u topografskom smislu zahtjevno područje.v.Prečni Breg 10.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Vodospreme: . ali su potrebna znatna financijska sredstva. Izgrađena je kaptaža i crpna stanica "Sutinska".00 l/sek. Sustav "Sutinska" ima vrlo veliki pogonski rizik. jer je veliko područje s puno potrošača koje je potrebno pokriti u raznim visinskim zonama. kapaciteti vodosprema iznose oko 1.Sutinska . Izvorište "Sutinska" snabdijeva vodom slijedeća naselja: Vrbno.00 l/s 100. te vodosprema "Prečni Breg". a još uvijek funkcionira kao privremeno rješenje za područje Vrbna.n. Zalužje i Budinščak.80 .Sutinska Vodosprema: .00 m3 40. te pored crpne stanice postoji još 6 hidroboks uređaja za osiguranje pogonske funkcionalnosti. Trakošćan. Šaša. Slika 19 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Višnjica.100 korisnika.00 m3 200. Zlogonje.00 m3 na koti 355. Pleša.00 m. Sustav "Sutinska" za sada u prijelaznoj fazi pokriva vrlo veliko.00 m3 Sveukupno za vodoopskrpni sustav "Ivanec" izdašnost izvora je oko 142 l/sek. Jamno. a dužina cjevovoda je oko 410.Meljan C) Sustav "SUTINSKA" 20. zapremnine V= 100. Pleš. Izvorište: .00 m3 Izdašnost izvorišta "Sutinska" iznosi Q= 10. tj.660 m3.Ravna gora . Sustav "Sutinska" ima preko 1. Šaše.Sveta Jelena .000 m. Šinkovice i Trakošćana i ima nepovoljne pogonske uvjete za čije unapređenje postoje rješenja.00 m3. a samo je jedna vodosprema od 100. Cvetlin.

te dio naselja Lepoglava. 1. 6.510 850 120 1. br. ali širenjem javnih vodovoda prestaju se koristiti lokalni. Kod svih lokalnih vodovoda posebni problem predstavljaju ograničeni kapacitet.598 1.406 14. Podrute. Madžarevo. 3. za naselje Očura. Prigorec. "Ključ .323 2."Presečno". 21. način i kvaliteta održavanja te kvaliteta vode zbog neodgovarajućih zaštitnih zona pojedinih crpilišta. za dio "KZ" Lepoglava . "Kapelski Ljubelj". Osijek .J. 3. Breznički Hum.294 1.148 1.745. 10. 15.584 16. 4. Muričevec.737 2. "Ljubešćica". Presečno-Sudovec.035 3.9% 2.567 5.554 381 348 964 1.687 2.537 3. Petkovec. . za kazneni zavod Lepoglava i Bolnicu za plućne bolesti i TBC Klenovnik. 7.234 6. 20. 4. 17. U istočnom dijelu Županije postoje lokalni vodovodi u Čukovcu i Segovini.8% 27. Paka i Makojišće.852 1.Čret.463 1.2% Ukupno 186. godine. Lokalnih vodovoda u skoroj prošlosti bilo je više.675 3.559 1. Sestranec i Purga. Toplice Općina Cestica Gornji Kneginec Jalžabet Vidovec Petrijanec Sveti Ilija Beretinec Trnovec Bartolovečki Vinica Sračinec Bednja Maruševec Klenovnik Donja Voća Donji Martijanec Sveti Đurđ Mali Bukovec Veliki Bukovec Breznički Hum Ljubešćica Breznica Visoko 48.959 2. GRAD/ OPĆINA Broj stanovnika Broj domaćinstava Vodovod Varaždi n Vodovod Ivanec Lokalni vodovod Hidrofor Zdenci udaljeni Broj domaćinstava 1. 12. 16.923 14.692 950 1.981 2. U zapadnom dijelu postoje slijedeći lokalni vodovodi: za naselje Seljanec.430 7.907 2. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .015 4.000 420 250 420 750 230 238 143 120 250 320 150 75 400 320 300 150 300 150 50 320 100 220 131 149 330 120 8.989 3.493 993 1. Lepoglavska Ves.81 .736 5. "Kapela Kalnička". Bednja.568 8.624 2.169 541 648 790 416 56. Hrastovec.ostala izvorišta . Tablica 73 Vodoopskrba Varaždinske županije. 5. 8. 2.105 949 10 36. 18. 22.205 1.251 4.686 14.510 4. Možđenec.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN LOKALNI VODOVODI Na području Županije postoji niz manjih lokalnih vodovoda u njenom zapadnom i južnom dijelu.391 4.489 100% 65% 7. Grad Varaždin Ivanec Lepoglava Ludbreg Novi Marof Vž. 2.Oštrice". a konzumenti se postupno priključuju na javne vodovode. 4.908 7. Slivarsko. osim vodovoda "Bela" postoje slijedeći lokalni vodovodi: .148 2.682 2.065 1. 13. Rinkovec.036 650 931 350 610 129 600 340 270 319 80 250 4.247 1.1% Izvor: Podaci JVP "Hrvatska vodoprivreda" O. načini snabdjevanja R.971 5.399 1.350 855 1. 9.284 1. 11. 6.476 2.Ispostava Varaždin iz travnja 1995.213 776 789 513 1.176 969 603 1.604 4.vodovodi na području bivše Općine Novi Marof za naselja: Podevčevo. U južnom dijelu Županije (područje bivše Općine Novi Marof). 5. Visoko.021 2. 14.403 4.866 8.161 1.408 4. 19.396 13.565 994 1.187 5.173 500 150 45 20 4. Čanjevo.054 966 668 1.529 7.9% 80 150 80 300 110 410 18 80 30 15 180 432 50 50 250 140 180 370 46 2. starost.

pa se otpadna voda direktno infiltrira u podzemlje i u vodonosne slojeve. Inženjerski projektni zavod .950 m. S obzirom da je za pretežni dio tog područja opskrba vodom uglavnom već riješena. Samo pojedina veća naselja imaju više ili manje izgrađenu kanalizaciju.glavnog odvodnog kolektora jugozapadne. .centralni gradski kolektor. Izgradnja sustava za odvodnju grada Varaždina datira još iz razdoblja prije drugog svjetskog rata kada su izgrađeni otvoreni kolektor od grada do Motičnjaka s ispustom u rijeku Dravu i dijelovi kanalizacijske mreže središnjeg gradskog prostora. a njime dalje prema uređaju za mehaničko pročišćavanje otpadnih voda.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN b2) Odvodnja Na području Varaždinske županije odvodnja nije zadovoljavajuće riješena.centralni gradski kolektor . Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . kanalizaciju s uređajem za kondicioniranje otpadnih voda ima manji dio Maruševca s dvorcem i novom izgradnjom.O. U većini naselja. uglavnom rubno područje grada danas nije kanalizirano. a predstavlja i sigurniji pogon. Kanalizacija grada Varaždina riješava se na način da se sve otpadne vode (kućanske. Odvodnja pročišćenih otpadnih voda danas se vrši drenažnim kanalom akumulacije HE Čakovec u staro korito Drave. dok se oborinske vode odvode uglavnom otvorenim kanalima ili cestovnim jarcima u najbliže vodotoke. a i ona u nekim od tih naselja ne zadovoljava.Zagreb. Većina septičkih jama je procjedna. Postojeću kanalizaciju grada Varaždina moguće je promatrati kao sustav šest internih slivova i pripadajućih im većih kanala spomenutih kolektora: .2 m3/s. sela i zaselaka fekalne otpadne vode riješavaju se septičkim taložnicama. a odvodnja otpadnih voda provodi se u septičke jame i većinom se direktno infiltrira u podzemlje. industrijske i oborinske) prihvaćaju jedinstvenom mrežom kanala ukupne dužine oko 42 km i usmjeravaju prema glavnom gradskom odvodnom kolektoru profila 300 cm. a prepumpavanje se vrši na izlazu iz glavnog gradskog kolektora u uređaj za mehaničko pročišćavanje otpadnih voda. Cijeli je tok odvodnje gravitacijski. južne i jugoistočne zone u dužini od 8. odnosno nastavno dalje prema biološkom uređaju za pročišćavanje koji je 1996.sjeverni gradski kolektor. Maksimalni računski protok (na koji je dimenzioniran glavni odvodni kolektor) iznosi Q= 13. Intenzivniji razvoj i izgradnja kanalizacije grada Varaždina započinje nakon 1960.sjeverni obuhvatni kolektor. godine pušten u početnu funkciju. Otpadne vode često se ispuštaju i bez ikakvih zahvata i septičkih jama nekontrolirano u najbliži odvodni jarak i dalje u najbliži vodotok. Grad Varaždin ima izgrađenu kanalizaciju mješovitog tipa koja obuhvaća odvodnju stambenih i industrijskih zona. dok je kapacitet uređaja za pročišćavanje Q= 1.sjevernog obuhvatnog kolektora (nastavak već izgrađenog do naselja Hrašćica) u dužini od 2. . Okolna sela nemaju kanalizaciju. .jug. nužno je što hitnije pristupiti rješavanju odvodnje.južni gradski kolektor. . u slivu Plitvice. U zapadnom dijelu Županije.1990. .450 m. što je značajan gospodarski čimbenik. kao i radi valorizacije postojećeg sustava izrađeno Koncepcijsko rješenje kanalizacije Varaždin ("Coning" .82 . Preostalo. godine) koje je riješilo gravitacijsku odvodnju na svim perifernim dijelovima grada uz već izgrađeni sustav i to pomoću: . bez dna. . godine. To je povoljno jer se cjelokupna odvodnja obavlja gravitacijski bez crpljenja. a sva rješenja temeljena su uglavnom na idejnom projektu gradske kanalizacije izrađenom od R.južni obuhvatni kolektor.3 m3/s. Radi toga je.

nema posebno uređenih sustava za odvodnju. Recipijenti su potoci Ivanuševec. a rijetka naselja koja i imaju neke elemente kanalizacijske odvodnje nemaju nikakvo pročišćavanje tih otpadnih voda. U istočnom dijelu Županije jedino naselja Ludbreg i Selnik imaju odvodnju otpadnih voda uspostavljenu nezadovoljavajućom kanalizacijskom mrežom. ali bez pročišćavanja (osim za tvornicu "Levi’s"). U južnom dijelu Županije.83 . Recipijent je rijeka Bednja. Potrebno je izvesti cjelokupan sistem kanalizacije kao i centralni uređaj za kondicioniranje otpadnih voda. u slivu rijeke Lonje. Kanalizacija je mješovitog sistema za veći dio naselja. Hotel Trakošćan ima odvodni sistem sa septičkom jamom s odvodom u Bednju. za što postoji projektna dokumentacija. U slivu rijeke Bednje na tom području smještena su naselja Novi Marof i Varaždinske Toplice. Lepoglava ima staru izgrađenu kanalizaciju koja je nedovoljna i ne funkcionira. uglavnom u svim ulicama. Postoji i niz rješenja sa septičkim taložnicama.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Rijeka Bednja koja je glavni recipijent na tom području prihvaća otpadne vode iz većine naselja. a odvodi sve otpadne vode direktno bez kondicioniranja u rijeku Bednju. Otpadne vode pojedinih građevina disponiraju se u septičkim taložnicama. Danas postoje tri kolektora usklađena s konfiguracijom terena. Bistrica i Matačina (pritoci Bednje). a postoje i određeni prijedlozi daljnjeg sustavnog rješavanja. Ivanec ima specifično izgrađenu kanalizaciju. dok se oborinske vode odvode cestovnim jarcima. Slika 20 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Bolnica u Klenovniku ima kanalizaciju koja se preko septičke jame odvodi u potok. a efluent se iz njih ispušta u kanalizaciju. Oba naselja imaju djelomično uspostavljenu odvodnju. Analiza postojećeg stanja i razvoj kanalizacijskog sustava područja naselja Ivanec razrađen je u projektu "Idejno rješenje kanalizacije Ivanca i prigradskih naselja" iz 1988. godine. ali i problemi odvodnje otpadnih voda i zaštite voda od zagađenja za sada nisu kritični iako su prisutni.

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

Pošto Varaždinska županija ima relativno dobro razvijenu vodoopskrbu, a ima i vrlo vrijedne vodne resurse nužno je što prije prići sustavnom rješavanju odvodnje naseljenih područja, jer zbog gusto raspoređenog i izgrađenog sustava naselja i upotrebe sve većih količina vode dolazi do sve intenzivnijeg ugrožavanja vodnih resursa. c) Elektroopskrba Područje Varaždinske županije električnom energijom opskrbljuju distributeri: DP "Elektra" Varaždin, DP "Elektra" Koprivnica, DP "Elektra" Bjelovar, DP "Elektra" Zagreb Pogon Zelina, a dio se opskrbljuje iz sustava Elektroprivrede Slovenije. Najveći dio područja Županije (81%) električnu energiju dobiva od distributera "Elektre" iz Varaždina, dok preostali dio opskrbljuju distributeri iz Koprivnice i Zeline, a dio potrošača uz granicu električnu energiju dobiva od elektroprivrede Slovenije. Značajan problem je loša kvaliteta u opskrbi električnom energijom posebno u južnom dijelu Županije u općinama Breznica, Breznički Hum i Visoko, te u pograničnom području sa Slovenijom u općinama Bednja, Donja Voća i Cestica. DP "Elektra" Varaždin najveći je distributer električne energije na području Varaždinske županije. Na tom prostoru izgrađene su slijedeće trafostanice: - TS 110/35/10 kV "Varaždin", inst. snaga 63 MVA - TS 110/35 kV "Nedeljanec", inst. snaga 80 MVA - TS 35/10 kV "Varaždin I", inst. snaga 16 MVA - TS 35/10 kV "Varaždin II", inst. snaga 16 MVA - TS 35/10 kV "Varaždin III", inst. snaga 16 MVA - TS 35/10 kV "Kneginec", inst. snaga 12 MVA - TS 35/10 kV "Vinica", inst. snaga 6,5 MVA - TS 35/10 kV "Ivanec", inst. snaga 16 MVA - TS 35/10 kV "Lepoglava", inst. snaga 6,5 MVA - TS 35/10 kV "Novi Marof", inst. snaga 5 MVA - TS 35/10 kV "Novi Marof II", inst. snaga 8 MVA - TS 35/10 kV "Varaždinske Toplice", inst. snaga 8 MVA Na tom području izgrađeno je ukupno 666 trafostanica TS 10/0,4 kV. Dužina 35 kV dalekovoda iznosi 74 km, a dužina 35 kV kabela je 10 km. Dužina 10 (20) kV dalekovoda iznosi 480 km, a dužina 10 kV kabela je 151 km. DP "Elektra" Koprivnica distribuira električnu energiju na istočnom dijelu Županije od Novakovca do Bolfana. Na tom prostoru izgrađene su slijedeće trafostanice: - TS 110/35 kV "Selnik", inst. snaga 20 MVA - TS 35/10 kV "Ludbreg", inst. snaga 2 x 8 MVA Izgrađeno je i 97 TS 10/0,4 kV vezanih na n.n. mrežu, inst. snage 50 - 250 kVA. Ukupna dužina 35 kV dalekovoda iznosi 12,87 km, a 10 kV je 99,5 km zračnih dalekovoda i 16,53 km kabela. Osnovna karakteristika ovog područja jesu padovi napona koji se javljaju na nivou 10 KV i 0,4 KV mreže, a postojeće trafostanice 10/0,4 KV traže postupnu zamjenu i rekonstrukciju. DP "Elektra" Zagreb - Pogon Zelina distribuira električnu energiju na južnom dijelu Županije od Pake do Mirkovca. Na tom prostoru izgrađena je TS 35/10 kV "Vinično", inst. snage 4 x 2,5 MVA i 31 TS 10/0,4 kV - vezane na n.n. mrežu, inst. snage 3425 kVA. Ukupna dužina 35 kV dalekovoda iznosi 6 km, a dužina 10 kV zračnog voda iznosi 25,5 km. Elektroenergetska mreža distribucijskog područja iz Zeline, a koja obuhvaća općine Breznica, Breznički Hum i Visoko, građena je u vremenu od 1941. do 1955. godine s tehničkim karakteristikama iz ondašnjeg vremena i u izrazito je lošem stanju. Za kvalitetnu distribuciju
Županijski zavod za prostorno uređenje 1 - 84

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

električne energije na tom području bila bi potrebna rekonstrukcija nekih postojećih 10/0,4 kV trafostanica, dijela niskonaponske mreže te kućnih niskonaponskih priključaka. Također bi bila potrebna izgradnja nekih novih elektroenergetskih postrojenja. Na području naselja Sudovec opskrbu električnom energijom obavlja DP "Elektra" Bjelovar, Pogon Križevci preko niskonaponske mreže instalirane snage do 250 kVA. U sjeverozapadnom dijelu Varaždinske županije jedan manji dio prostora uz granicu do sada je bio priključen na elektroprivredni sustav susjedne države Slovenije, pa je potrebno izgraditi odgovarajuća elektroenergetska postrojenja radi preuzimanja potrošača u sustav naših distributera.

Slika 21

d) Plinoopskrba Područje Varaždinske županije prirodnim plinom opskrbljuje "INA - INDUSTRIJA NAFTE", d.d. Zagreb, NAFTAPLIN, SEKTOR ZA DOBAVU, TRANSPORT I PRODAJU PLINA, a distribuciju plina na području Varaždinske županije obavljaju tri distributera: KP "Termoplin" Varaždin, JKGP "Komunalac" Ivanec i poduzeće "Komunalac" Novi Marof. Postojeći plinski sustav na području Varaždinske županije u vlasništvu "INA INDUSTRIJA NAFTE", d.d. Zagreb sastoji se od slijedećih građevina: 1. Plinovodi Na području Varaždinske županije nalazi se dio plinovodnog sustava Hrvatske slijedećih osnovnih karakteristika (nazivni pritisak ovih plinovoda je 50 bara):

Županijski zavod za prostorno uređenje 1 - 85

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN
Tablica 74

VRSTA I NAZIV PLINOVODA Zabok - Ludbreg Ludbreg - Novigrad Ludbreg - Budrovac Ludbreg - Varaždin Varaždin - Čakovec Varaždin - Lepoglava magistralni magistralni magistralni magistralni regionalni regionalni

PROMJER PLINOVODA mm "(incha) 500 20 500 20 300 12 300 12 200 8 150 6

Izvor: INA-Naftaplin, Sektor za dobavu, transport i prodaju plina.

2. Mjerno redukcijske stanice Prirodni plin se predaje distributerima na mjerno redukcijskim stanicama gdje se vrši redukcija pritiska i mjerenje količine. U Varaždinskoj županiji to se obavlja na slijedećim mjerno redukcijskim stanicama:
Tablica 75

MJERNO REDUKCIJSKA STANICA Varaždin 1 Varaždin 2 Ludbreg Novi Marof Tuhovec Cerje Tužno Ivanec Lepoglava

KAPACITET (m3/h) 20.000 16.000 6.600 2.600 4.000 4.000 1.000 1.600

Izvor: INA-Naftaplin, Sektor za dobavu, transport i prodaju plina. * Postoji i MRS Podrute, ali nije u upotrebi-potrebna potpuna rekonstrukcija

Na temelju ovog plinovodnog sustava u Varaždinskoj županiji se prilično intenzivno razvija distributivna plinska mreža, a njezina izgradnja provodi se u skladu sa "Studijom opskrbe prirodnim plinom Županije varaždinske" (Coning - 1995. g.). U vrijeme izrade ovog Plana pokrivenost teritorija Županije plinskom mrežom vidljiva je na priloženoj slici.

Slika 22

Županijski zavod za prostorno uređenje 1 - 86

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

e) Groblja Na području Varaždinske županije postoje slijedeća groblja:
Grad Varaždin: Gradska groblja: - Varaždin - Biškupec Židovsko groblje Spomen groblje Varaždin Grad Ivanec - Mjesno groblje Ivanec - Mjesno groblje Margečan - Mjesno groblje Prigorec - Mjesno groblje Radovan Grad Lepoglava - Spomen groblje Lepoglava - Mjesno groblje Lepoglava - Mjesno groblje Kamenica - Mjesno groblje Višnjica Grad Ludbreg - Mjesno groblje Ludbreg - Mjesno groblje Bolfan - Mjesno groblje Čukovec - Mjesno groblje Selnik - Mjesno groblje Segovina Grad Novi Marof - Mjesno groblje Madžarevo - Mjesno groblje Oštrice - Mjesno groblje Presečno - Mjesno groblje Remetinec Grad Varaždinske Toplice - Mjesno groblje Rukljevina - Mjesno groblje Svibovec - Mjesno groblje Varaždinske Toplice Općina Jalžabet - Mjesno groblje Jakopovec - Mjesno groblje Jalžabet Općina Klenovnik - Mjesno groblje Klenovnik Općina Ljubešćica - Mjesno groblje Kapela - Mjesno groblje Ljubešćica Općina Maruševec - Mjesno groblje Druškovec - Mjesno groblje Maruševec Općina Mali Bukovec - Mjesno groblje Mali Bukovec - Mjesno groblje Sveti Petar Općina Gornji Kneginec - Mjesno groblje Gornji Kneginec Općina Breznički Hum - Mjesno groblje Breznički Hum

Općina Petrijanec - Mjesno groblje Nova Ves Petrijanečka - Mjesno groblje Petrijanec Općina Sračinec - Mjesno groblje Sračinec - Mjesno groblje Svibovec Podravski Općina Sveti Đurđ - Mjesno groblje Hrženica - Mjesno groblje Sveti Đurđ - Mjesno groblje Sesvete Ludbreške - Mjesno groblje Struga Općina Sveti Ilija - Mjesno groblje Beletinec - Mjesno groblje Žigrovec Općina Trnovec Bartolovečki - Mjesno groblje Bartolovec - Mjesno groblje Šemovec Općina Veliki Bukovec - Mjesno groblje Veliki Bukovec Općina Vidovec - Mjesno groblje Vidovec Općina Vinica - Mjesno groblje Marčan - Vinica Općina Visoko - Mjesno groblje Visoko

Općina Bednja: - Mjesno groblje Bednja - Mjesno groblje Cvetlin - Mjesno groblje Vrbno Općina Beretinec - Mjesno groblje Črešnjevo Općina Breznica - Mjesno groblje Bisag Općina Cestica - Mjesno groblje Cestica - Mjesno groblje Lovrečan - Mjesno groblje Natkrižovljan Općina Donja Voća - Mjesno groblje Donja Voća Općina Donji Martijanec - Mjesno groblje Martijanec - Mjesno groblje Poljanec - Mjesno groblje Slanje

Županijski zavod za prostorno uređenje 1 - 87

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

Slika 23

Na području Varaždinske županije postoji niz grobišta žrtava drugog svjetskog rata i poraća. Popis poznatih daje se po gradovima/općinama: - Općina Beretinec - "Sambolov brijeg" (Šinkova savica) , - Općina Cestica - grobište "Križara" i "Pancerica " Otok Virje, - Općina Donji Martijanec - više grobišta, - Općina Gornji Kneginec - "Kolnjak", - Grad Lepoglava - "Belaš" Donja Višnjica, - Grad Ludbreg - "Šoderana", - Općina Maruševec - "Grabušnica" i "Imanje grofa Pongratz", - Grad Novi Marof - "Srednji brijeg", "Kod bajsove vikendice", "Počivale", "Mostišće", "Sokolovac"-Paka, "Tisavec" - Podevčevo, "Vrnešćine" - Paka i "Marof", - Općina Trnovec Bartolovečki - "Plitvički kanal" Zamlaka, - Grad Varaždinske Toplice - "Kruška" Leskovec, - Općina Vidovec - "Drvarićeva šuma" Tužno.
Izvor: Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava - Istraživačko središte Varaždin.

f) Zbrinjavanje otpada Jedan od najvećih problema u Varaždinskoj županiji je zbrinjavanje otpada. Nepostojanje suvremeno organiziranog sustava zbrinjavanja otpada, kao niti uređenih lokacija za odlaganje otpada rezultiralo je pojavom čitavog niza nekontroliranih odlagališta ili privremenih rješenja, bez odgovarajućih dozvola, koja sada opterećuju i ugrožavaju okolni prostor, a za jedinice lokalne samouprave predstavljaju vrlo neugodan problem. Neke općine su započele rješavati prikupljanje i odvoz komunalnog otpada sukladno novim zakonskim odredbama, a postojeća divlja odlagališta na svojem području nastoje zatvoriti, ukloniti, sanirati ili barem staviti pod kontrolu.
Županijski zavod za prostorno uređenje 1 - 88

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

Na razini Županije pokušava se iznaći i koordinirati rješenje cjelovitog i ekološki najprihvatljivijeg procesa i tehnološkog postupka zbrinjavanja otpada. U tom cilju izrađena je i Studija izbora lokacija odlagališta otpada na području Varaždinske županije, kao početni korak u razrješavanju ovog problema, kojom su naznačeni potencijalni prostori za moguće lociranje deponija, kao i mogući etapni pristupi u rješavanju. Kako u svim provedenim raspravama o Studiji nije prihvaćena niti jedna od potencijalnih lokacija, pokušava se u kombinaciji s izborom najsuvremenije tehnologije iznaći prihvatljiv model cjelovitog razrješenja zbrinjavanja otpada, koji bi minimizirao, a po mogućnosti i eliminirao potrebu za odlaganjem odnosno deponiranjem kao trajnim rješenjem u Županiji. Za sada je situacija u pogledu zbrinjavanja otpada u Županiji najkritičnija u području Varaždina zbog velikih količina otpada, a neodgovarajuće rješenog pitanja odlaganja (u Turčinu, Općina Gornji Kneginec), te u području Novog Marofa zbog odlaganja otpada direktno uz rijeku Bednju na otvoreni i često plavljeni prostor. Nešto je povoljnija u ludbreškom području zbog bolje organiziranosti i kontrole, iako se niti tu postojeće stanje ne može smatrati prihvatljivim na duži rok, ali je odlaganje pod određenim nadzorom. Na području Ivanca situacija je povoljnija zbog postojanja odlagališta u Jerovcu koje je u području napuštenog dijela eksploatacijskog polja pješčare i pod nadzorom je komunalnog poduzeća, pa su utjecaji u okolni prostor manje izraženi nego drugdje. Na varaždinskom području organizirano prikupljanje komunalnog otpada do sada je provodilo komunalno poduzeće "Varkom" a novom odlukom Grada Varaždina povjerena je ova djelatnost poduzeću Saubermacher, dok su neke općine organizirale prikupljanje i odvoz otpada putem drugih subjekata. Sav prikupljeni otpad od 1983. godine odvozi se na odlagalište u blizini naselja Turčin, prema kojem je to odlagalište i dobilo naziv. Tim prostorom sada upravlja Općina Gornji Kneginec. Kontrolira odlaganja u zadnje vrijeme je unaprijeđena i poboljšane se zaštitne mjere. Za lokaciju je 11.5.1983. godine izdano Uvjerenje o uvjetima uređenja prostora od tadašnje Općine Varaždin. Udaljena je od centra Varaždina oko 5 km i nalazi se neposredno uz istočni rub državne ceste Varaždin - Zagreb. Površina odlagališta iznosi oko 8 ha. Lokacija se nalazi uz južno rubno područje III B zaštitne zone vodocrpilišta Bartolovec. Na jednom dijelu udaljenost od stambenih zgrada ne prelazi 100 metara. Dio odlagališta omeđen je nasipom i ogradom. Na lokaciji postoje priključci za vodu i elektičnu energiju i instalirana je telefonska veza, a postoji i građevina za zaposlene. Otpaci se po istovaru razastiru, djelomice zbijaju i prekrivaju inertnim materijalom. Otpadne vode s površine i iz tijela odlagališta se ne sakupljaju niti pročišćavaju. Na odlagalištu nije rješeno otplinjavanje. Raspoloživi prostor na odlagalištu "Turčin" trebao bi se prema posljednjim dogovorima koristiti još najduže oko sedam godina u kojem vremenu bi se izvršila i postupna sanacija lokacije. Za lokaciju je u izradi odgovarajuća studijska dokumentacija kojom će se obuhvatiti predviđeno razdoblje korištenja, sanacija i zatvaranje deponije po isteku njenog korištenja. Područje Novog Marofa usprkos nastojanjima nema zadovoljavajuće riješeno pitanje zbrinjavanja komunalnog otpada. Naime, prema Izmjenama i dopunama Prostornog plana (bivše) Općine Novi Marof iz 1989. godine kao centralno odlagalište za područje bivše Općine Novi Marof predložena je lokacija "Žulinec" kod DP "Kaming" u Ljubešćici. Ova lokacija ocijenjena je sa svih aspekata kao najpovoljnija, pa su na njoj provedena i terenska istraživanja koja su rezultirala "Hidrotehničkim elaboratom" Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu - (OOUR Institut za geotehniku Varaždin, 1989. godina). Predloženo rješenje nije prihvaćeno od stanovnika Ljubešćice, koji su definitivno odbili prijedlog. Slično je bilo i s kasnijim pokušajima na području Pake, te na području Možđenca. Kao posljedica toga otpad se i dalje odlaže nekontrolirano, pa je uz 45 naselja registrirano više od 100 divljih smetlišta. Posebno je loša situacija u samom Novom Marofu gdje se smeće odlaže na lokaciju u dolini Bednje istočno od grada bez djelotvornih mjera
Županijski zavod za prostorno uređenje 1 - 89

godinu. Neprimjereno odlagalište otpada je i u Varaždinskim Toplicama uz stari rukavac rijeke Bednje.12. Problem odlaganja industrijskog otpada kamene vune od strane "Termike" d. Odlaganje otpada predstavlja dio sanacije eksploatacijskih polja pješčare Jerovec. godinu do 39.90 .9% za 2000. Za tu lokaciju izdani su Vodoprivredni uvjeti od Hrvatske vodoprivede 27. Novi Marof je riješen. moguće je načiniti vrlo grubu procjenu količine komunalnog otpada usvajajući neke uobičajene vrijednosti o njihovoj produkciji i množeći ih s brojem stanovnika.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN zaštite. godine.7 m3/stanovnik/godina što iznosi 1.910 m3. Komunalni otpad s ivanečkog područja odlaže se na odlagalište u depresijama nastalim eksploatacijom kvarcnog pijeska na lokaciji Jerovec. Sada Grad Novi Marof i Grad Varaždinske Toplice.12. Svim tim uvjetima propisano je da se odlagalište uredi i radi na način sanitarnog deponija (postavljanje ograde. te Posebni uvjeti glede zaštite od požara 20. U navedenim elaboratima razlikuju se i procjene dijela stanovništva koje koristi organizirano zbrinjavanje otpadaka u odnosu na ukupni broj stanovnika. Osim ove lokacije otpad se u ludbreškom području odlaže stihijski na više mjesta. Za realnu procjenu količine otpadaka u budućnosti trebalo bi raspolagati i pouzdanim podacima o trendovima promjene broja stanovnika. a posebno onih koji bi vrijedili u novim društveno-političkim i gospodarskim uvjetima još nema.0% za 2020. a ostale mjere zaštite i uređenja odlagališta trebale bi kontrolirati nadležne inspekcijske službe.500 m3 komunalnog otpada. U Ludbregu se komunalni otpad odlaže na lokaciji "Meka" kod Sigeteca južno od obilaznice Ludbrega i zapadno od rijeke Bednje. S druge strane u elaboratu "Studija utjecaja na okolinu odlagališta otpadaka Turčin" (Hidroexpert. migracijskim kretanjima.1993. promjenama životnog standarda itd. No i postojeći podaci o produkciji otpadaka dosta su različiti. godinu. te propisana tehnologija odlaganja. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Uz te pretpostavke došlo se do procjene srednje godišnje količine otpadaka po općinama na području Varaždinske županije za slijedećih 15 do 20 godina. Projektom su predviđene sve potrebne mjere zaštite. Tim elaboratom predviđeno je da će se do 2020. Sanitarno-tehnički i higijenski uvjeti od Sanitarne inspekcije 16. odlaganje isključivo komunalnog otpada. Uvidom na terenu utvrđeno je da se otpaci prekrivaju. odnosno 39. Pri tome je odabrana produkcija otpadaka od 1 kg/stanovnik/dan i 50%-tni udio stanovništva koje će koristiti organizirano zbrinjavanje otpadaka. Izračunate vrijednosti dane su u priloženoj tablici.2% za 1990.1% za 2000. ali problemi u svezi s lokacijama odlagališta i dalje nisu razriješeni.d. Investicijom u tehnološke procese kamena vuna se reciklira i vraća u proces proizvodnje.1993. ali ipak bolje nego u Novom Marofu.12. Prikupljanje. godine prikupiti 620.8% za 1993. Zagreb. godinu. Kako takvih podataka. godine. godina) navodi se da se na području bivše Općine Varaždin prikuplja 0.91 kg/stanovnik/dan. godina) za područje Grada Ivanca daje količina od 0. godinu do 53. 1989. Tako se u elaboratu "Sanacija eksploatacionih polja pješčare Jerovec" (Vodogradnja Varaždin.67 kg/stanovnik/dan komunalnih otpadaka.1993. svakodnevno prekrivanje razastrtih i sabijenih otpadaka. OOUR Vodogradnja Varaždin 1989. dok je staro odlagalište otpada u Svetom Đurđu sanirano primjereno. zaštitu površinskih i podzemnih voda i slično). 1993. a prijašnja deponija kod bivše vapnare je sanirana. za što treba načiniti adekvatnu projektnu dokumentaciju i provoditi propisane mjere. transport i odlaganje otpada provodi JKP "Lukom". te broj stanovnika prema Popisu iz 1991.1993. a odvija se u skladu s projektom koji je načinila VRO "Drava-Dunav" Osijek. te Općina Ljubešćica svako na svom području pokušava poboljšati stanje i uvjete zbrinjavanja komunalnog otpada. O količinama komunalnog otpada na području Varaždinske županije postoje samo djelomični podaci koji se odnose na područje bivših općina Ivanec i Varaždin.12. a ukupna korisna zapremnina deponija Jerovec II i Jerovec III procijenjena je na 976. Procjene za bivšu Općinu Varaždin kreću se od 46. Tako za bivšu Općinu Ivanec taj broj varira od 22. Posebni uvjeti građenja od Hrvatskih cesta 16.

977 3.292 791 93.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tablica 76 GRAD/OPĆINA Grad Varaždin Ivanec Lepoglava Ludbreg Novi Marof Varaždinske Toplice Općina Cestica Gornji Kneginec Jalžabet Vidovec Petrijanec Sveti Ilija Beretinec Trnovec Bartolovečki Vinica Sračinec Bednja Maruševec Klenovnik Donja Voća Donji Martijanec Sveti Đurđ Mali i Veliki Bukovec Breznički Hum Ljubešćica Breznica Visoko Ukupno Broj stanovnika 1991.293 466 551 842 804 803 317 386 471 288 34.585 1.619 4.181 738 834 738 1.834 14.237 2.024 2.410 4.426 4.618 2.070 Količina otpada kg/dan 24.557 3.417 7.056 908 684 990 853 654 408 1.751 5.278 1.587 2.535 Količina otpada t/god.676 3.724 3.570 5.954 3. Zbrinjavanje otpadnih voda na području Županije riješeno je na suvremeni način jedino u Gradu Varaždinu u kojem je izgrađen sustav kanalizacije s mehaničkim i biološkim uređajem za pročišćavanje.538 1.448 7.909 7.488 1.740 2.510 2.647 1.021 4.403 1.530 4.713 2. prosinac 1994.o.859 2.309 2.793 1. Slika 24 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .653 1.320 1.505 9.140 Izvor: "Studija izbora lokacije odlagališta otpada na području Županije varaždinske". ali biološki dio nije u funkciji.236 5.060 8. 48.252 4.239 6.875 2.119 3.416 13.205 2.285 2.583 187.049 4. godine.91 .535 2.089 2. 8.o.790 4.208 6.201 870 1. "Hidroekoing" d.116 2. Varaždin.912 2.544 1.474 4.058 1.338 1.

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 1. kulturu. Najjači obrazovni centar je Grad Varaždin gdje se djelatnost odgoja i osnovnog obrazovanja obavlja u sedam osnovnih škola bez područnih odjela i to: šest osnovnih škola u Varaždinu i jedna u Donjem Kućanu.92 . U Županiji dolazi jedna osnovna škola na 4. Na ostalom području Županije djelatnost odgoja i obrazovanja obavljaju 33 osnovne škole s 29 područnih razrednih odjela i to: Tablica 77 Naselja u Županiji u kojima se nalazi Osnovna škola ili područni razredni odjeli Osnovna škola Područni razredni Područni razredni Područni odjel I .2. a1) Osnovno školstvo Djelatnost osnovnog školstva provodi se na području Varaždinske županije u 6 gradova i 22 općine u 40 osnovnih škola s 29 područnih odjela. 1997. godina. te nešto više prilagođen potrebama ovdašnje sredine. Društvena infrastruktura a) Obrazovanje i odgoj Dosadašnji razvoj odgoja i obrazovanja na području Varaždinske županije bio je sukladan ukupnom razvoju obrazovanja na području Republike Hrvatske. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Podevčevo Novi Marof i Remetinec Podrute Završje Varaždinske Toplice Petkovec Toplički Svibovec Gornja Poljana i Drenovec Breznički Hum Šćepanje Ljubešćica Bisag Visoko Izvor: Podaci Ureda za prosvjetu.840 učenika u 831 razrednom odjelu od prvog do osmog razreda (podatak za 1997.IV razred odjel I . informiranje.VIII razred razredni odjel I II razred Cestica Veliki Lovrečan Gornji Kneginec Lužan Biškupečki Jalžabet Kelemen Petrijanec Nova Ves Petrijanečka Strmec Sračinec Svibovec Podravski Sveti Ilija Beletinec Trnovec Šemovec Vidovec Nedeljanec Tužno Črešnjevo Vinica Gornje Ladanje i Natkrižovljan Bednja Vrbno Maruševec Jurketinec Druškovec Ivanec Kuljevčica i Prigorec Salinovec Radovan Gačice i Margečan Klenovnik Donja Voća Gornja Voća Lepoglava Kamenica Donja Višnjica Cvetlin Ludbreg Martijanec Sveti Đurđ Veliki Bukovec Ključ. Odgojno-obrazovni program provodi se za cca 19. a osobito u srednjoškolskom obrazovanju. Madžarevo.1.5.684 stanovnika. godinu). šport i tehničku kulturu Varaždinske županije.

VI/I stupanj studija . Geotehnički fakultet Varaždin Sveučilišta u Zagrebu .VII/I stupanj studija. Adventistički teološki fakultet je visokoškolska ustanova akreditirana od Internacionalne odgojne udruge "The Board of Regents" General Conference of Seventh-day Adventists. Srednje škole su organizirane kao gimnazije. postoje u Vinici. Gimnazija Varaždin 2. Medicinska škola Varaždin 4. dok na ludbreškom i novomarofskom području nema ni jedne srednje škole.VII/I stupanj studija U Maruševcu. Osnovno glazbeno obrazovanje provodi se u Glazbenoj školi Varaždin i njezinim područnim glazbenim odjelima. Na takvo stanje u mreži srednjih škola utjecala je blizina Varaždina s razvijenim srednjim školstvom.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Na području Županije osnovno obrazovanje djece i mladeži s većim teškoćama u razvoju provodi se u Centru za odgoj i obrazovanje "Tomislav Špoljar" u Varaždinu. Srednja škola Ivanec u Ivancu 12. Srednje škole koncentrirane su u Varaždinu. dobre prometne veze i razlozi racionalnosti. Ivancu i Maruševcu.VI/I stupanj studija .VII/I stupanj studija 3. Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu Studijska jedinica Varaždin . Tekstilna škola Varaždin 5. Elektrostrojarska škola Varaždin 8. Silver Spring. Privatna gimnazija Varaždin. strukovne i gospodarske škole. u okviru Adventističkog teološkog fakulteta djeluje Adventističko učilište. Gospodarska škola Varaždin 9. Na području Županije djeluju slijedeće srednje škole: 1. Fakultet organizacije i informatike Varaždin Sveučilišta u Zagrebu .500 učenika koji su uključeni u programe trogodišnjeg i četverogodišnjeg obrazovanja.VI/I stupanj studija . Uz srednje škole u Varaždinu postoji i Učenički dom Varaždin.611 stanovnika Županije. USA . Srednja škola Maruševec 13. Strojarska škola Varaždin 7.93 . a3) Više i visoko školstvo Na području Varaždinske županije djeluju slijedeće visoke i više škole: 1. Rudarska i kemijska škola Varaždin 6.VI/I stupanj studija 2. Poljoprivredna i veterinarska škola "Arboretum Opeka" Vinica 11. Maryland. 12501 Old Columbia Pike. tako da postoji jedna srednja škola na 15. Osnovno obrazovanje odraslih provodi se u V Osnovnoj školi Varaždin i Osnovnoj školi Bisag. Srednja strukovna škola Varaždin 10. Glazbena škola Varaždin 3. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . a2) Srednje školstvo U Varaždinskoj županiji djeluje 13 srednjih škola s cca 10.

te jedan Družbe sestara milosrdnica. Ukupno Od toga OdgajaOstali telji Grad Varaždin Grad Novi Marof Grad Ivanec Grad Lepoglava Grad Ludbreg Grad Vž.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Slika 25 a4) Predškolski odgoj Društvena briga o djeci predškolske dobi ostvaruje se u predškolskim ustanovama koje pružaju usluge njege. informiranje. čiji broj se stalno mijenja. Tablica 78 Predškolske ustanove jedinica lokalne samouprave u Varaždinskoj županiji Djeca Zaposleni Osnivač Dječji vrtić "Varaždin" 9 građevina u gradu "Novi Marof" "Ivančice" "Lepoglava" "Radost" "Tratinčica" "Latica" Podružnica Ukupno Prema uzrastu do 2. prehrane i zaštite djece do njihovog polaska u osnovnu školu. g. 1997. g. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . od 2. kao i nekoliko privatnih. Zagreb koji djeluje u Ljubešćici. Toplice Općina Klenovnik Sračinec i Trnovec 1245 101 134 1111 101 157 13 25 11 17 11 4 96 9 14 6 12 7 2 61 4 11 5 5 4 2 Maruševec i Radovan 206 58 414 83 26 13 7 7 193 51 407 83 3 23 Izvor: Ured za prosvjetu. g. g. kulturu.94 . odgoja. U Varaždinskoj županiji ima 7 dječjih vrtića jedinica lokalne samouprave sa ukupno 19 građevina. do 6. šport i tehničku kulturu Varaždinske županije.

Dom zdravlja Ludbreg.Ulica braće Radić .Ambulanta Vidovec . .Ambulanta .Dom zdravlja Ivanec.Specijalna bolnica za kronične bolesti Novi Marof. .95 .Ambulanta . .Ambulanta Klenovnik .trajno obavljaju zdravstvene djelatnosti primarne zdravstvene zaštite.Specijalna bolnica za plućne bolesti i TBC Klenovnik.Ambulanta Cestica . Opća bolnica Varaždin kao županijska bolnica pruža stacionarnu zdravstvenu zaštitu organiziranu po odjelima na ukupno 730 bolničkih kreveta.Dom umirovljenika . sanitetskog prijevoza.Bolnice . znanstveno-istraživačke i nastavne djelatnosti iz područja medicinskih znanosti.Domovi zdravlja .Ambulanta Petrijanec . .Zdravstvena stanica Lepoglava sa sektorskom ambulantom Kamenica .Ambulanta .Banfica .Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije .Ambulanta Turčin .Ambulanta .Zdravstvena stanica Bednja sa sektorskom ambulantom Vrbno .Ambulanta Sračinec . te određenih oblika specijalističkokonzilijarne zdravstvene zaštite koje nije moguće organizirati u okviru cjelovite polikliničkokonzilijarne zdravstvene zaštite.Ambulanta Beretinec .Ambulanta Sveti Ilija b) U sklopu Doma zdravlja Ivanec .Dom zdravlja Novi Marof.Ambulanta Donja Voća sa sektorskom ambulantom Gornja Voća .Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice.Ambulanta Radovan .ustanova od javno-zdravstvenog interesa koja obavlja zdravstveno-preventivnu i sanitarnu zaštitu.Zdravstvena stanica Maruševec . .Dom zdravlja Varaždin. .Ambulanta Trnovec . . .obavljaju sekundarnu razinu zdravstvene zaštite u okviru bolničke i specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite.Ambulanta Donja Višnjica sa sektorskom ambulantom Trakošćan c) U sklopu Doma zdravlja Novi Marof .Ambulanta Jalžabet . Na području Županije djeluju: .Zagrebačka ulica . .Opća bolnica Varaždin. hitne medicinske pomoći.Ambulante a) U sklopu Doma zdravlja Varaždin .Djelatnost za sveobuhvatnu psihijatrijsku zaštitu Bajnski dvori.Ambulanta Beletinec .Ambulanta Novi Marof Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Na području Županije djeluju: .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN b) Zdravstvo i socijalna skrb b1) Zdravstvo Područje Varaždinske županije pokriveno je slijedećim zdravstvenim ustanovama: . .

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . Varaždin .Ljekarna dr. Varaždin ."Privatna ljekarna Ivanka Vručina" Turčin .Ambulanta Varaždinske Toplice .Centrala Varaždin .Poslovna jedinica Vinica .Poslovna jedinica Beletinec .Braće Radić 6.Ambulanta Breznički Hum .Poslovna jedinica Petrijanec .Caritas ljekarna Varaždin ."Ljekarna Ana Skupnjak" Varaždin .Ambulanta Sveti Đurđ Slika 26 .Ambulanta Breznica . Varaždin . Gaj Varaždin s poslovnim jedinicama ."Ljekarna Štruc Srebrenka" Varaždin Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .Poslovna jedinica Jalžabet .Ambulanta Mali Bukovec .Biljna ljekarna.96 .Ambulanta Martijanec .Poslovna jedinica Vidovec .Poslovna jedinica .Poslovna jedinica Sveti Ilija .Ambulanta Završje d) U sklopu Doma zdravlja Ludbreg .Poslovna jedinica br.Poslovna jedinica Trnovec .Ljekarne . 2 .Ambulanta Podrute ."Ljekarna Piskač Miroslav" Sračinec . 1 .Trg kralja Tomislava 2.Poslovna jedinica Cestica .Poslovna jedinica br.Ambulanta Ljubešćica .

Ljekarna "K Svetom Antunu" Novi Marof s poslovnim jedinicama . odmora i rekreacije te drugih aktivnosti.Depo lijekova Ljubešćica .Ljekarna Novi Marof .Depo lijekova Breznica . To su: Podružnica Varaždin.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . tj.Ljekarna Ludbreg s poslovnim jedinicama . kroz slijedeće ustanove i organizacije: .Ljekarna Maruševec . Podružnica Ivanec i Podružnica Ludbreg. Ivanec . teže ranjenih hrvatskih branitelja. zdravstvo i socijalnu skrb Varaždinske županije .Biljna ljekarna Varaždin . Ustrojstvo i mreža socijalne skrbi za sada ne prati županijski ustroj.Depo lijekova Martijanec Podaci o domovima zdravlja. br. vojnih i civilnih invalida rata i obitelji umrlih invalida i sudionika rata. prehrane.97 . godine. .o.Dom umirovljenika Varaždin .). pomoći i njege. te utvrđuje prava o posebnoj zaštiti obitelji poginulih. zdravstvene zaštite.Ljekarna Lepoglava ."Farmakon" d.o. 10/98.Centrala . a na području Županije postoje četiri podružnice Centra za socijalnu skrb koje su u organizacijskom pogledu osnovane kao podružnice Republičkog fonda socijalne zaštite.Centri za socijalnu skrb i ustanove socijalne skrbi provode socijalnu skrb.Ured za rad. Kapacitet Doma je 362 smještajna mjesta i to stambeni Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .Ljekarna Ivanec .Depo lijekova Završje .Ljekarna Bednja ."Ljekarna Berkupić Zvonka" Varaždin .Depo lijekova Mali Bukovec . koji je izradio Upravni odjel za društvene djelatnosti Varaždinske županije ("Službeni vjesnik Varaždinske županije". o njihovom smještaju i prehrani. b2) Socijalna skrb Osnovni pokazatelji i prikaz stanja socijalne skrbi u Županiji temeljeni su na posebno izrađenom materijalu "Socijalni program Županije varaždinske". reguliranje prava vojnih i civilnih invalida rata. Podružnica Novi Marof.Ljekarnička stanica Varaždinske Toplice . . ambulantama i ljekarnama dobiveni su od Upravnog odjela za društvene djelatnosti Varaždinske županije 1997. socijalnog rada.Vojvodina i Kosovo. U Varaždinskoj županiji prognanici i izbjeglice zbrinjavani su u privatnom (1/3) i organiziranom smještaju u bivšim vojarnama u Varaždinu i u dvorcu Rupčić u Vinici.pruža umirovljenicima i drugim starijim osobama usluge organiziranog stanovanja.provodi postupak za ostvarivanje prava određenih kategorija građana. a na području Varaždinske županije socijalna skrb provodi se u koordinaciji Upravnog odjela za društvene djelatnosti Varaždinske županije.Filijala . ."Runolist" .Regionalni ured za prognanike i izbjeglice koji djeluje samostalno i brine se o prognanim osobama iz Republike Hrvatske i izbjeglim osobama iz Bosne i Hercegovine te Srbije .Ustanove i zavodi socijalne skrbi: .Depo lijekova Podrute .

pruža odgoj i obrazovanje djeci s teškoćama u razvoju (laka i umjerena mentalna retardacija) za 244 učenika.Zavod za socijalno-zdravstvenu skrb Jalžabet . .Društvo Crvenog križa Varaždinske županije. te provode socijalne programe.Ured za prostorno uređenje.Ured za imovinsko-pravne poslove. radnog osposobljavanja i odgovarajuće oblike stručne pomoći maloljetnicima društveno neprihvatljivog ponašanja u dobi od 14 do 18 (i više) godina. dobrovoljna davalaštva krvi i aktivnosti prve pomoći. . Kapacitet Odgojnog doma je 70 smještajnih mjesta.Ured za katastarsko-geodetske poslove. . koji su propisani Zakonom o sustavu državne uprave i Zakonom o lokalnoj samoupravi i upravi. Na našem području djeluje i Ustanova za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju u kući sa sjedištem u Varaždinu.Odgojni dom za mušku omladinu "Pahinsko" Ivanec .pruža usluge privremenog smještaja i rehabilitacije duševnim bolesnicima. . Varaždinska županija je jedinica lokalne uprave i samouprave. zdravstvo i socijalnu skrb. higijenskih proizvoda i odjeće socijalno ugroženom pučanstvu. a osnovane su ispostave tih ureda (neke funkcije su objedinjene) sa sjedištima u Ivancu. .98 .Ured za opću upravu i . te drugim osobama koje zbog psihofizičkog stanja ne mogu ostati u vlastitoj obitelji ili drugoj organizaciji socijalne zaštite. prognanicima i izbjeglicama. Ukupni kapacitet Zavoda je 180 smještajnih mjesta i to stambeni dio sa 106 kreveta i jedinice za pojačanu njegu sa 74 kreveta.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN dio sa 274 kreveta i jedinice za pojačanu njegu sa 88 kreveta.Služba za poslove skupštine. županijski uredi i ispostave: . kulturu. Ludbregu i Novom Marofu. . Na razini Županije obavljaju se poslovi državne uprave i poslovi iz samoupravnog djelokruga. U Domu postoji odjel za invalide s 11 kreveta. Za obavljanje poslova državne uprave na području Županije ustrojeni su. šport i tehničku kulturu.Ured župana. . . Županijski uredi imaju sjedišta u Varaždinu. u određenim upravnim područjima.Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg.Centar za odgoj i obrazovanje "Tomislav Špoljar" Varaždin . c) Uprava i administracija Prema ustavnom i zakonskom određenju.Gradsko društvo Crvenog križa Novi Marof.Ured za gospodarstvo. . Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . .Ured za prosvjetu. . .Skupština Varaždinske županije. . odgoja. . Ova društva obavljaju humanitarne djelatnosti distribucije hrane. . U dijelu lokalne samouprave.pruža usluge zbrinjavanja.Poglavarstvo Varaždinske županije. informiranje. mentalno-retardiranim osobama. graditeljstvo i zaštitu okoliša. na području Županije djeluju slijedeća tijela: . ovisnicima o alkoholu i drugim sredstvima. . .Upravni odjel za gospodarski razvoj i poljoprivredu.Ured za rad.Ured za statistiku. U izgradnji je i Ustanova socijalne skrbi za stare i nemoćne osobe pri Caritasu Ivanec. poglavarstva i lokalnu samoupravu Županije.Gradsko društvo Crvenog križa Varaždin.Gradsko društvo Crvenog križa Ivanec i . stambeno-komunalne poslove.

posebice u odnosu na neke druge sredine. .Financijska policija Ministarstva financija . .Prekršajni sud u Ivancu. Na području Županije djeluju i slijedeća pravosudna tijela: . Međutim. . .Ministarstvo kulture.99 .Općinski sud u Novom Marofu. .Republički fond mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske s područnim službama u Varaždinu. .Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu. Ivancu.Državni ured za reviziju u Varaždinu. uprave. . a novim teritorijalno-političkim ustrojstvom data im je određena razina samostalnosti. Ludbregu i Novom Marofu. Ivancu.Županijski zavod za prostorno uređenje.Općinski sud u Ivancu. Ludbregu i Novom Marofu.Županijski sud u Varaždinu. .Policijska uprava Ministarstva unutarnjih poslova sa sjedištem u Varaždinu. . . te s policijskim postajama u Ivancu. . mreža organizacija i ustanova s područja kulture i umjetnosti ipak nije potpuno zadovoljavajuća.Općinsko državno odvjetništvo u Ivancu.Centar za socijalni rad Republičkog fonda socijalne zaštite s podružnicama u Varaždinu.Prekršajni sud u Varaždinu. Na takvim prostorima nema uopće ustanova kulture (osim Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Ivancu.Općinsko državno odvjetništvo u Ludbregu. Ivancu. a smještena su u sjedištima tih teritorijalnopolitičkih jedinica. . Ivancu. Ivancu. Ludbregu i Novom Marofu. Ludbregu i Novom Marofu. Osim spomenutih tijela državne uprave i samouprave. Navedena tijela imaju sjedišta u Varaždinu. Gradovi i općine imaju svoja vijeća.Zavod za platni promet s podružnicama u Varaždinu. Ludbregu i Novom Marofu.Zavod za zapošljavanje Ministarstva rada i socijalne skrbi s područnim službama u Varaždinu.Uprava za obranu Ministarstva obrane sa sjedištem u Varaždinu. .Općinski sud u Ludbregu. . podružnice i zavodi: . te s uredima obrane u Varaždinu. . odnosno općinskoj razini. . Ludbregu i Novom Marofu.Prekršajni sud u Ludbregu. . .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN .Postaja u Varaždinu.Općinsko državno odvjetništvo u Varaždinu. .Državno pravobraniteljstvo Županije u Varaždinu. osobito na prostorima koji su do sada gravitirali centrima bivših općina. Ivancu.Trgovački sud u Varaždinu. poglavarstva i upravna tijela (ili više upravnih tijela) koja obavljaju poslove lokalne samouprave na gradskoj.Upravni odjel za društvene djelatnosti.Konzervatorski odjel u Varaždinu.Porezna uprava Ministarstva financija . d) Kultura Dosadašnji razvoj kulture na području Varaždinske županije bio je dosta značajan.Područni ured u Varaždinu. . Ludbregu i Novom Marofu. . na području Županije djeluju i slijedeće područne službe.Prekršajni sud u Novom Marofu. . .Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje s područnim uredima u Varaždinu. .Općinski sud u Varaždinu. Ludbregu i Novom Marofu. Uprava za zaštitu kulturne baštine . te ispostave u Varaždinu. .

Gapa. 6. . "GTP-print".o. .. Radovanu. Željko Prstec. Ivancu..Povijesni arhiv u Varaždinu. Muzejsko-galerijska djelatnost . Književnost i nakladnička djelatnost . slijedeće ustanove i organizacije kulture: 1. Ivancu i Novom Marofu. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Grad Varaždin.Knjižnica Narodnog sveučilišta Ivanec u Ivancu. Bednji.Limena glazba Lepoglava u Lepoglavi. Nenad Opačić. Novom Marofu. Ivan Duić. Ludbregu.Knjižnica i čitaonica "M. Varaždinskim Toplicama.d.niz atelliera pojedinih likovnih umjetnika u Varaždinu (Branko Bobić. ujedno je bio i jest centar kulturnih zbivanja i mjesto koncentracije kulturnih ustanova.Knjižnice u sklopu visokih i viših. Lepoglava i Vinica. Petrijancu.o. . Na području Varaždinske županije djeluju.Stalni postav sakralne umjetnosti u Ludbregu. Vinici. . Heda Rušec. .Koncertni ured u Varaždinu. te u naseljima koja posjeduju značajniju kulturnopovijesnu baštinu i potencijal kao što su: Varaždinske Toplice. "Tiva" d. Lepoglavi. "Vall 042" d.Muzička omladina Varaždin u Varaždinu.Dvor Trakošćan u Trakošćanu. 2. . Živko Toplak. . pa je stanovništvo u zadovoljavanju svojih potreba za kulturom ostalo i dalje orijentirano na mjesta u kojima takve ustanove postoje. .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN eventualno društvenih domova). Trakošćan. Vidovcu i Jalžabetu. "Kajda" d. Bibliotečna djelatnost . prema djelatnostima. 5. Wanda Tuđa-Strahonja i dr. Maruševcu.Pjevački zbor obrtničko-glazbenog društva u Varaždinu.Zavičajni muzej u Varaždinskim Toplicama.Puhači orkestar Ludbreg. U postupku je formiranje Etnografskog muzeja u Ludbregu. . Vladimir Gašparić . Varaždinskim Toplicama i Vidovcu. Scenska umjetnost i glazba . . Hrženici. Kerstner" u Ludbregu.Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu (u sklopu HNK djeluje lutkarsko kazalište). .). "Eurokids". Likovna umjetnost .o. 3. Arhivska djelatnost . Visokom. 4.Pjevački zbor "Rudolf Rajter" u Ivancu. Određena razina kulturnih djelatnosti postoji u naseljima koja su bila središta razvoja u bivšoj teritorijalno-političkoj podjeli: Ludbregu."Varaždinske vijesti".niz kulturno-umjetničkih društava u Varaždinu. . u Varaždinu i "Grafičar" u Ludbregu. .Varaždinske barokne večeri.o. . Tiskara "Varteks".Gradski muzej Varaždin u Varaždinu.Zbor zdravstva Varaždin u Varaždinu.Knjižnica i čitaonica "Novi Marof" u Novom Marofu. kao žarište razvoja cjelokupnog ovog područja. Trnovcu. . srednjih te osnovnih škola Knjižnica "Metel Ožegović" Varaždin pokreće inicijativu za formiranje knjižnica u Bednji.100 . .Knjižnica i čitaonica "Metel Ožegović" u Varaždinu (regionalna).

Doraart. Likovno udruženje Varaždin.Narodno sveučilište Novi Marof u Novom Marofu. Ekološko društvo Ludbreg. "Varaždinske Toplice" Varaždinske Toplice.) te podvodne i ronilačke aktivnosti. a odnose se na likovnu i glazbenu amatersku djelatnost.kino "D.Uprava za zaštitu kulturne baštine . Aeroklub "Varaždin". .kino "Prosvjeta" u Ivancu. radio i auto klubovi. "Vidovec" Vidovec. 7. Heda Rušec. tehničku kulturu. Forum mladih.kino u Lepoglavi. Novak" u Ludbregu. Društvo prijatelja glazbe i narodnih običaja "Lampuš" Radovan. "Jalžabet" Jalžabet. Klub podvodnih aktivnosti "Drava" Varaždin. elektronika i radiotehnika. . Pokret prijatelja prirode "Lijepa naša" i niz drugih organizacija. Novak" u Ludbregu. Nosioci tih aktivnosti su: Zajednica tehničke kulture Županije. Kovačić-Macolić. godina). Zaštita kulturne baštine . Izvor: Podaci Ureda za prosvjetu. Ludbregu. Varaždinskim Toplicama (u sklopu Minerve). Zajednica tehničke kulture Ludbreg. Pjevački zbor "Petrijanec" Petrijanec.kino u Varaždinskim Toplicama. HDLU u Varaždinu.). "Croatia".Konzervatorski odjel u Varaždinu. . . 9.. . . ekologija i slično. "Novi Marof" Novi Marof.101 . promet i dr.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN .niz likovnih udruženja (Likovna kolonija "Julijana Drašković" u Varaždinu. Garestin. informiranje i šport i Upravnog odjela za društvene djelatnosti Varaždinske županije (1996.Zavod za znanstveni rad u Varaždinu.kino u Novom Marofu. "Hrvatske Željeznice". . Tu djeluje niz kulturno-umjetničkih društava i to: "Varteks". "Vindija".Restauratorski centar Ludbreg u Ludbregu. "Juraj Lončarić" Hrženica. "Sloboda . "Lepoglava" Lepoglava. Zajednica tehničke kulture Grada Varaždina.Vis". kulturu. HDLU). Upravna područja koja spadaju u djelokrug kulture. Prstec. te u Trakošćanu (u sklopu Dvora Trakošćan). . Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Osim KUD-ova. najvećim dijelom uređena su posebnim zakonima. Galerija slika. zrakoplovstvo.Narodno sveučilište Ivanec u Ivancu. "Anka Ošpuh" i Mješoviti pjevački zbor "Podravina" iz Ludbrega. . Postoje i druga područja koja nisu regulirana posebnim zakonima. Društvo inovatora Varaždinske županije.Ministarstvo kulture . Presečnom (Klopotan). računovodstvo. fotosekcije "Vis" Varaždin i "Ivančica" Ivanec. Otvoreno sveučilište .niz galerija uglavnom u Varaždinu (Albatros. "Pokret znanost mladima". Likovna kolonija "Vinica" u Vinici. Ludbregu (u okviru Otvorenog sveučilišta). Društvo umjetnika amatera u Ludbregu i u Novom Marofu. "Franjo Sret" Bednja. Kinematografija . . Na području Županije dosta je razvijena i tehnička kultura (u područjima: foto-video tehnika. "Braća Radić" Visoko. te Obrtničko glazbeno društvo iz Varaždina. 8.Otvoreno sveučilište "D.. kajakaštvo. . Novom Marofu i Varaždinu. "Vinica" Vinica. djelatnost pučkih i otvorenih sveučilišta i sl.kina "Gaj" i "Dom" u Varaždinu.HAZU . "Rudolf Rajter". a u osnivanju je i KUD u Svetom Iliji. Lepoglavi.Otvoreno sveučilište Varaždin u Varaždinu. te Društvo prijatelja narodnih običaja "Maska" iz Ivanca. Lepoglavi (Jamnić) i Ključu (Rabuzin). videoteka i sl. likovna društva u okviru KUD-ova "Sloboda" i "Varteks" u Varaždinu i dr. klubovi malih tehničara u Ivancu. inovatorstvo. Europa Media. aktivno je i niz likovnih udruženja (nabrojeni u dijelu Scenska umjetnost i glazba).

streličarstvo. šport i rekreacija se odvija u 15 športsko-rekreacijskih centara na cca 200 športskih terena. rukometni teren i kuglana "Varteks" u Varaždinu. sakralni kompleksi. odbojka. te Smotra folklora u Visokom i Vinici i dr.ŠRC "Lepoglava" u Lepoglavi.Nogometni stadion "Varteks" u Varaždinu. Lepoglavi. . Športska društva i grupe na ovom području obuhvaćaju cca 60. a obuhvaćen vannastavnim aktivnostima djece i mladeži u osnovnim i srednjim školama. tenis. Sadašnja materijalna osnova športa i rekreacije i mogućnosti za razvoj ovih aktivnosti ne mogu potpuno zadovoljiti potrebe stanovništva i još je uvijek relativno mali postotak stanovništva obuhvaćen tim aktivnostima. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .Nogometni stadion u Ludbregu. Na području Varaždinske županije održava se godišnje niz kulturnih priredbi i manifestacija od kojih su najznačajnije: "Varaždinske barokne večeri". izgradnjom određenih športskih i rekreacijskih građevina i organiziranjem značajnih natjecanja. .742 radio pretplatnika i 13. tereni i oprema) i kadrova nisu u mogućnosti svoju funkciju potpuno uspješno obaviti. Određeni vid športskih i rekreacijskih aktivnosti obavlja se u pojedinim poduzećima te športskim klubovima i udrugama. te proširenju i obogaćivanju oblika i sadržaja športskih i rekreacijskih aktivnosti. perivoji. teniski tereni. "Draga domača riječ" u Ivancu.Studio Varaždin i "Varaždinske vijesti".Športska dvorana "Graberje" u Varaždinu. Novi Marof i Ludbreg). HTV . rukomet.102 . a postoji i više lokalnih glasila. koja čini dobar potencijal za budući razvoj djelatnosti kulture. Postoji niz različitih oblika djelovanja uključujući takmičarski šport i šport i rekreaciju u pojedinim športsko rekreacijskim društvima. međutim ona nije dostatna za kvalitetan razvoj športa i rekreacije. Škole su vrlo često jedini nositelj tjelesnog odgoja djece i mladeži. koji se prvenstveno očituje kroz povećanje materijalne osnove športa. Značajnije športske građevine na području Varaždinske županije su: . "Varaždinski sejem" i "Ljeto uz tamburu" u Varaždinu. a u nedostatku osnovnih materijalnih uvjeta (dvorane.581 radio pretplatnika i 40. hrvanje i base-ball). "Muzička smotra djece i mladeži". zaštićeni prirodni dijelovi). Varaždinska županija imala je 43.Dvorana i tereni "Srednjoškolac" u Varaždinu. Od toga je 13.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Osnovni lokalni nositelji informiranja Varaždinske županije su: "Županijski radio" u Varaždinu. a unatoč spomenutih problema postignuti su značajni rezultati u nekim športovima (nogomet. U prostoru Varaždinske županije postoji niz vrijedne i zaštićene kulturne i prirodne baštine (dvorci. godina. e) Šport i rekreacija Na području športa i rekreacije. .Atletski stadion "Sloboda" u Varaždinu. pojedinačni spomenici kulture.000 članova.663 televizijskih pretplatnika. "Sveta nedjelja" u Ludbregu. proteklo razdoblje bilježi značajan napredak. Na području Županije. Mreža športskih ustanova i građevina najrazvijenija je u Gradu Varaždinu kao županijskom centru. . te u općinama: Maruševec i Trnovec Bartolovečki.Tenis centar u Ludbregu. . Značajan broj pretplatnika bilježen je u gradovima: Ivancu. . .ŠRC "Aquacity" sjeveroistočno od Varaždina. Ludbregu. atletika. Težište u dosadašnjem razvoju športa i rekreacije bilo je na omasovljenju tih aktivnosti. Novom Marofu i Varaždinskim Toplicama. . . Velik broj naselja s područja Županije ima također minimalnu razinu športskih terena i građevina (uglavnom nogometno igralište). ritmičko-športska gimnastika. Prema podacima iz Statističkog ljetopisa 1995.ŠRC "Drava" sjeverno od Varaždina. te u naseljima koja su u dosadašnjem teritorijalno-političkom ustrojstvu bila sjedišta teritorijalnih jedinica (Ivanec.553 televizijska pretplatnika bilo u Varaždinu.Bazeni. dok je aktivnost predškolske djece i studenata prilično slabo izražena.

nogomet. Prema podacima Upravnog odjela za društvene djelatnosti Varaždinske županije. odbojka nogomet. baseball. Izvor: Podaci Upravnog odjela za društvene djelatnosti Varaždinske županije iz lipnja 1996.680 15. športski ribolov.tenis. odbojka. športski ribolov. tenis. streljaštvo nogomet. karate nogomet nogomet. Tablica 79 Športske udruge u Varaždinskoj županiji i aktivni športaši u 1996.nogomet. rukomet. ** .103 . *** . kajak kanu. košarka. u skladu sa Zakonom o športu. košarka.nogomet. stolni tenis. kuglanje. godine. ***** . Na području Županije postoji i niz športskih dvorana i terena u sklopu osnovnih i srednjih škola u pojedinim naseljima. DŠK nogomet. rukomet. . boks. body building. stolni tenis. streljaštvo . DŠK. streljaštvo nogomet nogomet. kuglanje. rukomet. streljaštvo. mali nogomet. te rukometna i košarkaška igrališta i streljane. DŠK mali nogomet. košarka. hrvanje. DŠK nogomet. streličarstvo. karate. stolni tenis.. šah. DŠK nogomet. planinarstvo. planinarstvo.213 50 50 230 290 130 100 170 300 280 150 300 100 240 180 80 30 2.893 nogomet mali nogomet. streljaštvo. podvodne aktivnosti. To su pretežito nogometna igrališta. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . na području Županije postoji niz športskih građevina s pratećim sadržajima koje su općine. godini Športske grane Broj športskih Broj športaša udruga Grad Varaždin Ivanec Lepoglava Ludbreg Novi Marof Varaždinske Toplice Ukupno gradovi Općina Bednja Beretinec Breznica Breznički Hum Cestica Donji Martijanec Donja Voća Gornji Kneginec Jalžabet Klenovnik Ljubešćica Maruševec Mali Bukovec Veliki Bukovec Petrijanec Sračinec Sveti Đurđ Sveti Ilija Trnovec Bartolovečki Vidovec Vinica Visoko Ukupno općine Sveukupno * * nogomet. preuzele u vlasništvo. streljaštvo nogomet. šah. **** . kuglanje. kuglanje ** *** **** ***** 100 5 6 17 10 6 144 1 2 5 6 3 2 4 6 6 4 6 2 6 5 2 1 61 205 11.ŠRC kod Hrastovljana na ludbreškom području.Športske dvorane u Ivancu i Lepoglavi. kuglanje. karate. biciklizam. gimnastika. karate. tenis. streljaštvo. rukomet. karate. streljaštvo nogomet nogomet.nogomet. rukomet. športski ribolov.nogomet. odbojka. košarka nog. atletika.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN .178 220 260 840 475 240 13.

Sv. gradine (u okvirima naselja): Varaždin .Sv. Dvorci izgrađeni na posjedima: Klenovnik Bela (dva dvorca) Križovljangrad Novi Marof Vinica (povezano s parkom) Opeka (povezano s parkom) Martijanec Rastaurirani dvorci i kurije: Trakošćan Maruševec Župne kurije: Maruševec Sakralne građevine: Varaždin .Sv. Ponikve kod Ivanca Nizinske gradine.Goranec ANTIČKO DOBA Doba rimske antike: Aquae Iassae (Varaždinske Toplice) STAROHRVATSKO DOBA Prva faza Gradišta i nekropole: Gradište Sv. a razvijaju se do XVI ili XVII st. Marija .. Lovre .acheuleen.2. pr. e.Bl.Sv. Prašinske-Sermage.nastale pretežno od XI . utvrde.Sv. hrptovima. Ivana Krstitelja i samostan Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Marija Magdalena . pr. Juraj .kapela sv.104 .Hrvata) Velika pećina . Dj. burgovi. Zagreb 1978. Vindija (s nalazima od chellena do kasne antike i doseljenja Slavena .): PRETPOVIJESNO RAZDOBLJE Starije kameno doba (paleolitik): Chellen . palače plemstva (Patačić. n. kašteli. god. Zaštićena graditeljska i prirodna baština a) Graditeljska baština Područje Varaždinske županije obiluje spomenicima kulture. "Prilog analizi vrednovanja povijesnih urbanih cjelina i objekata arhitekture u okviru rada na zaštiti spomenika kulture u SR Hrvatskoj".Stari grad Bisag . e.): Varaždin Javne i utilitarne građevine: Varaždin . Marko Evanđelista RENESANSA I BAROK Urbane cjeline. često opkoljene vodom: Varaždin . zamci (na uzvisinama.. Varaždin Poluurbane cjeline: Vinica Varaždinske Toplice Ludbreg Ruralne cjeline: Donja Voća Ključ Lovrečan Mali Lovrečan Veliki Petrijanec Utvrde. Zakmardy. Nitzky. Petar kod Ludbrega DOBA SREDNJEG VIJEKA Urbane cjeline .ruševina Javne i utilitarne građevine: Varaždin Sakralne građevine: Gotički: Lepoglava Remetinec Varaždin G.Sv. n. Marije . Kneginec Maruševec Vukovoj Lovrečan (Mali) Vinica Mousterien . Wolfing . U nastavku se daje pregled prema povijesnom razdoblju (prema: Andrija Mohorovičić. gotika) Samotne gradine. 150 000 do 6 000 god. građanske predbarokne i barokne kuće. Keglević.Stari grad (romanika.6. vrhuncima): Trakošćan Grebengrad (djelomično sačuvan) . Oršić).VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 1. Nikola .Franjevačka crkva Sv. status gradova dobivaju u XIII i XIV st.do neolitika.XIII st. Oni pripadaju različitim razdobljima kao i različitim vrstama.Gradska vijećnica i županijska palača. Drašković. 500 000 do 100 000.vijećnica .1. kašteli i gradine (od XI do XVIII st.

Kapucinska crkva Sv. Jelene Purga kraj Lepoglave . Antun Padovanski Ivanečka Kamenica . zgrada željezničkog kolodvora.Uršulinska crkva Rođenja Isusova i samostan .gotička crkva Sv.Sv.dvorac Leitner Veliki Bukovec . Juraj Barokizirane gotičke građevine: Lepoglava .gotička crkva Sv.dvorac Drašković . (prijelaz iz baroka na barokni klasicizam.Sv.Sv.Sv. Vida .gotička samostanska crkva Sv. Trojstva i samostan i Župna crkva Sv.Župna crkva Sv. Lovre Donja Voća .Isusovačka crkva Uznesenja Marijina i samostan Sakralne građevine: Lovrečan . Bartol s kapelom Sv. trgovačke i obrtničke zgrade. Marije Vinica Slika 27 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .kazalište. Marka Evanđeliste Križovljan Radovečki . Martin sa cinktorom Cerje Tužno .Kapela Sv.Sv. Franjo Asiški DOBA XIX I POČETKA XX STOLJEĆA (DO PRVOG SVJETSKOG RATA) Urbane cjeline: Varaždin Javne i utilitarne građevine: Varaždin .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . Trojstva sa cinktorom Kraj baroknog razdoblja i početak XIX st. Nikole s gotičkim zvonikom . niz objekata ambijentalne vrijednosti u staroj jezgri grada Dvorci i kurije: Jalkovec . odnosno čisti klasicizam): Veliki Bukovec .gotička crkva Sv.105 . Križa Ludbreg .

arheološki lokalitet .samostan* (gotika. brežuljak "Gorica".župni dvor* (barok) .arheološki lokalitet . "Velika .) .ruralna aglomeracija . Donata .arheološki lokalitet .drvena raspela . APATIJA 2. Tome* na groblju (19.ruralna arhitektura 2.kapela Sv.ruralna aglomeracija .arheološki lokalitet "Gradišće" (srednji vijek) .) .poklonac .arheološki lokalitet jugoistočno od sela .ruralna aglomeracija . Florijana* (18. BEDENEC .župna crkva Pohođenja Bl.arheološki lokalitet "Gorička". Marije* (gotika. Bartola* (17.kapela Sv. MARGEČAN . Marije* (barok) .crkva Sv.drveno raspelo .kurija župnog dvora (barok) . ZBELAVA .arheološki lokalitet "Gorička" . IVANEČKA ŽELJEZNICA 6. Margarete (kasni barok s klasicizmom) . Dj.drveno raspelo .arheološki lokaliteti "Krč" i "Goranci" .) . Marije* .st) . Franje Ksaverskog .) .javno drveno raspelo Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .ruralna arhitektura .kapela Majke Božje Snježne ili Sv.ruralna aglomeracija .arheološki lokalitet u naselju (neolit) i korito Plitvice . Antuna Padovanskog* .) .) .kapela Sv.brdo Cukovec ili Gradišće . IVANEČKI VRHOVEC 7.ruralna aglomeracija .ruralna aglomeracija . ZALUŽJE 7. Jurja u Purgi* (18. Lovre (gotika.) .burg Kamenica .ruralna aglomeracija .zgrada stare osnovne škole .župni dvor . VARAŽDIN .poklonac (barok) . barokizirana) .ruralna aglomeracija . ŽAROVNICA 9.kapela Sv.arheološki lokalitet .župna crkva Sv. GORNJI KUĆAN 4.) .zgrada pučke škole . "Potok Čunica" i u naselju .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN POPIS SPOMENIKA KULTURE I ARHEOLOŠKIH LOKALITETA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE 12. st. GAČICE 4.arheološki lokalitet na području sela . "Kameni vrh" ili "Bedenje" . PRIGOREC Grad Ludbreg: 1.drveno raspelo .kapela Sv.ruralna aglomeracija .ruralna aglomeracija . barokizirana) .ruralna aglomeracija . Marije Magdalene* (početak 19. st. barokizirana) .arheološki lokalitet na području sela 13.arheološki lokalitet .kapela Sv.) . barokizirana) . IVANEC 4. PUNIKVE Grad Varaždin: 1. st. VUGLOVEC Grad Lepoglava: 1. "Bračkova pećina" . brdo "Kameni vrh" ili "Gaveznica".kapela Srca Isusova (1908) .kurija župnog dvora (18.stambena arhitektura . Jakova .drveno raspelo Grad Ivanec: 1.kapela Sv. STAŽNJEVEC 2.župna crkva Sv.106 .arheološki lokalitet .arheološki lokalitet "Gradišće". JALKOVEC 16. LOVREČAN 5. RADOVAN 14.arheološki lokaliteti "Kukelj".mlin obitelji Vidović* .ruralna arhitektura .arheološki lokalitet "Brezje" .povijesna jezgra grada° * .arheološki lokalitet . Ivana na Gorici* (18.crkva Sv. st.kapela Bl.kapela Sv.kapelica sa Sv. CERJE TUŽNO 3.kurija župnog dvora* (19. Duha* (gotika. JEROVEC 8.kip Majke Božje . "Tri žakli". st. KAMENICA 2. st.most (rimski)* .dvorac Leitner* i park (20.kurija župnog dvora* (barok) . Djevice Marije* .crkva Sv. BIŠKUPEC 3.arheološki lokalitet 5.ruralna aglomeracija .kapela Sv. BOLFAN . ZLOGONJE 8.arheološki lokalitet (neolit i brončano doba) . LEPOGLAVA 5. RIBIĆ BREG 15. st. OČURA 6.arheološki lokaliteti brežuljak "Budim". "Pod lipom"*.ruralna aglomeracija .arheološki lokalitet u naselju (neolit) i "Biškupečki pašnjak" .kapela Sv.urbanistička cjelina naselja* . st. st. GORNJA VIŠNJICA 3.ruralna aglomeracija 10. Ćirila i Metoda . DONJA VIŠNJICA Sutinska" .arheološki lokalitet "Kuljevčica" .kapela Sv. PECE 11. Jelene* (18. Trojstvom ./18.

mlinovi pod Novom Belom* .pil Sv. Mihovila . OŠTRICE 9. kapela Sv.kurija obitelji Erdödy (barok) .ruralna arhitektura (seljačke klijeti) .gradina "Štuk"* .) 7.arheološki lokalitet "Stražarska kula" (sada zvonik) . Marije (16. st.arheološki lokalitet 6.javno raspelo . TUHOVEC . "Marof 1" i "Marof 2" .ostaci srednjovjekovnog burga Kamenom Goricom (Grebengrad) .arheološki lokalitet .kapelica Sv. st.arheološki lokalitet 2. st. st.crkva Sv.arheološki lokalitet "Banjščina" Općina Bednja: .poklonac i javno raspelo .kapela Sv.arheološki lokaliteti "Ciglište". Fabijana i Sebastijana .) .arheološki lokalitet 10.stambena arhitektura u naselju (kurija. župna crkva.st.dvorac Stara Bela* -"Bela 1" (17. stambena prizemnica. st. kurija (18. župni dvor i drugo)* . građevina stare škole iz 18. ČURILOVEC .) . Florijana (18. BEDNJA 6.st. Dj.kapela Krista Kralja (20. Petra i Pavla* (početak 20. LUDBREG 7. Marije (19. RUKLJEVINA .kapela Sv. DRENOVEC .crkva Bl. HRASTOVSKO Grad Varaždinske Toplice: 1. st.) ./19.poklonac .ruralna aglomeracija (seoske kuće) .dvorac obitelji Erdödy* i park (18.) . VARAŽDINSKE TOPLICE .crkva Sv. st. CVETLIN .) .drveno raspelo 4.pravoslavna crkva Sv. st.) . KAMENA GORICA 4.) .arheološki lokalitet 1.arheološki lokalitet . st.župna crkva Sv.pravoslavna crkva Sv.kapelica obitelji Ožegović (17.) .župni dvor 3. NOVI MAROF 8. Dj.arheološki lokalitet 3.arheološki lokalitet .kurija Fošnar .profana arhitektura (kuća Posavec) .arheološki lokalitet (brončano i staro željezno doba) .) .) . KLJUČ 5. Oca Nikolaja (18.) . st.kurija župnog dvora*(18.kaštel Nova Bela* -"Bela 2" (18. st.arheološki lokalitet .arheološki lokalitet 11.pil s kipom Madone .naselje Ludbreg kao cjelina* . VILETINEC .pil "Krista Premišljevača" 5.kapela Uznesenja Bl.župna crkva Sv. BREZOVA GORA . Vida i Jurja(19. BELA 2.pil Sv.drveno raspelo 5. Josipa . ostaci rimske ceste od Bele do Podruta i burg "Pusta Bela" (14.ruralna cjelina (tradicijska arhitektura) 2.kapela Sv. SELNIK 8./18.ruševine burga Cvetlin .spomenik Đ.arheološki lokaliteti "Lipa Katalena"* i "Gmajna" . st. Florijana (19.arheološki lokalitet "Pilišće" i "Krvavina" 3./18.) nad 6. Duha. st.arheološki lokalitet "Grebengrad" .kapelica Sv. Trojstva (19. st. MADŽAREVO . JALŠEVEC .župna crkva Sv. Paraskeve (19.ruralna arhitektura .brdo Želimor (brončano i staro željezno doba) HUM iznad Bednje . GLOBOČEC LUDBREŠKI 12.spilja "Vilenica" .dvorac tj.) . Josipa* (17/18. BENKOVEC . Marije* (gotika. PODRUTE 10.župni dvor .pil sveca . GRANA 3.107 . MALI GORENEC . st.urbanistička cjelina* (unutar nje stari grad. Antuna (18. ZAVRŠJE PODBELSKO 5. PETKOVEC TOPLIČKI . Trojstva .) . VRTLINOVEC .kurija župnog dvora 9. SIGETEC LUDBREŠKI 9. MOŽĐENEC 7.antički arheološki lokalitet* 11.) .arheološki lokalitet oko kapelice 8.) . DONJA POLJANA .crkva Sv. gradina "Vučje grlo"* . PIŠĆANOVEC . Florijana (20. "Pleta" i samo naselje . PRESEČNO Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .kapela Sv.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . st.arheološki lokalitet "Loke Kroglice". lok. javna plastika . st. st.arheološki lokalitet 6. barok) .kapela Sv.arheološki lokaliteti: "Gradišće". Margarete . Utješinoviću (srušen) .) .kapela Sv. Fabijana i Sebastijana .pravoslavno raspelo .) .pil s kipom Madone*(1672) ./20./19.kapela Majke Božje (18. Tri Kralja* . REMETINEC .pilovi i skulpture. ČUKOVEC 4. st.arheološki lokalitet "Gradište" .dvorac Batthany . "Kukma".) .kapela Sv. SLOKOVEC Grad Novi Marof: 1.) . st. SVIBOVEC .) .arh.seljačke klijeti 4. Marije* .povijesna jezgra naselja ./17.kurija župnog dvora (ostaci samostana) .

župna crkva Sv.kurija .arheološki lokalitet oko kapele na gotičkim temeljima (1738) . MELJAN 10. "Kozinščak". tragovi antičke ceste i pretpovijesni nalazi 6.ruševine vlastelinskog dvorca (ostaci .drvena raspela 5.st. POLJANEC 7.pil (1658) . "Gamulica".kapela Uznesenja Blažene Djevice Marije (1875) . barokizirana) . ČREŠNJEVO .) 3. barokizirana) .kapela Sv.crkva Sv. st.kurija župnog dvora . Barbare* (18.kapela Sv. DUBRAVA KRIŽOVLJANSKA . Trojstva (nova) Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .) .arheološki lokalitet (antika) .arheološki lokalitet Kuserbanj-breg i Bahunsko selo . PLITVICA VOĆANSKA 4.arheološki lokalitet "Škarje" i oko crkve.ruralna aglomeracija Općina Beretinec: 1. PLEŠ 11.javno raspelo s kipom Sv.) i arheološki lokalitet . Duha na Ravnoj gori .) . mlađe željezno doba) . Tri Kralja (17/18.st) . Valentina (1908) . KRŠČENOVEC 3. Florijana 5.) .ruralna arhitektura* 7. "Poredje". st.arheološki lokalitet . GORNJA VOĆA Općina Breznica: 1. st. BERETINEC 2.) . barokizirana) . Marije na cesti prema Trakošćanu . NATKRIŽOVLJAN .rudina "Gradišće" 4.zaselak Kralji (ruralna arhitektura) .naselje .naselje . JAREK BISAŠKI Općina Breznički Hum: 1.arheološki lokalitet na području sela .ruševine grada Bisaga (15.ruralna arhitektura .župna crkva Sv.ostaci kapele Sv. 19. Martina* (18.poklonac Sv.Mikinova kapela *(19.kurija župnog dvora 8.arheološki lokalitet . st. GORNJE VRATNO .) . HRASTOVLJAN .crkva Uzvišenja Sv. Marije Magdalene (18.javno drveno raspelo s kipom Sv. Tome* . . JAZBINA CVETLINSKA 9. RINKOVEC 12. KRIŽOVLJAN .javno raspelo 3.dvorac* i park (klasicizam) . st.) 7.javno drveno raspelo .kurija .ruralna stambena arhitektura i još cijela skupina u naselju . RADOVEC . Mihaela 2. ČIČKOVINA 2.dvorac Križovljangrad* i park (17.javno raspelo 1.arheološki lokalitet na području sela . te tragovi antičke ceste (mlađe željezno doba.kapela Sv.arheološki lokalitet na području sela .) .kapela Presvetog Srca Isusova 2.arheološki lokalitet Šaulovec (neolit. VRBNO .arheološki lokalitet "Paka" 2.) .pil Sv.arheološki lokalitet na području sela .majur Babinec . st.) . Barbare (18.pil Sv.kapela Sv. Ivana* (18.mlin na Plitvici (18.kapela Sv. MADARAŠEVEC . BISAG . st. Križa* (gotika. RIJEKA VOĆANSKA Općina Donji Martijanec: . Duha . Marije .poklonac 4. "Gradišće".dvorac obitelji Drašković* i park (14.župna crkva Sv.st.dvorac Šaulovec* i park (kraj 18. Križa* (gotika. i kasnije) . Benedikta* (18.20.zaselak Korparsko (ruralna aglomeracija) .javno raspelo . MALI LOVREČAN .19. Josipa . KRIŽANČE 6. BREZNIČKI HUM 2.st.kapelica (Pieta) .arheološki lokalitet oko župnog dvora (antička stella) . antika) (seoske brvnare sa slamom) 9..kapela Sv. ./19. JAMNO 8. DONJA VOĆA . Martina (18.arheološki lokaliteti "Cufta".javno drveno raspelo .st.ruralna arhitektura* (seoske brvnare) Općina Donja Voća: 1.19.vinograd Ferice .arheološki lokalitet spilja Vindija* .zaselak Jagarinci (ruralna aglomeracija) . CESTICA .građevina osnovne škole (1928) .ruralna arhitektura . Martina* (gotika. MARTIJANEC .kurija župnog dvora (barok) .drveno javno raspelo u naselju . st.kurija (18.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN .ruralna aglomeracija . "Žgališće".kapela Sv. TRAKOŠĆAN 14.) . SLANJE . st. RADEŠIĆ Općina Cestica: 1. BABINEC .crkva Sv. ŠINKOVICA ŠAŠKA 13. VELIKI LOVREČAN .ruralna arhitektura . Lovre* .108 . st.kapelica Sv.kapela Sv.) 3.kapela Sv. st.arheološki lokalitet* (antika) .) .

6. VRBANOVEC Općina Gornji Kneginec: 1.arheološki lokalitet "Čardak" .kurija) (17.crkva Sv.pil Sv.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN .tumul u selu .mlin na Plitvici . s kasnijim prigradnjama) .javno drveno raspelo na cesti prema Kamenici . st.poklonac s kipom Krista Premišljevača . st.župna crkva Sv.dvorac obitelji Vragović* i park (17. Roka* (17/19.) .) .arheološki lokalitet "Medvedov breg" park (bolnica za TBC) .kapela Sv.) .drveni križ ispred sela .dvorac obitelji Drašković* i 2.ruralna aglomeracija . st. LJUBELJ PODSVIJEĆNJAK.dvorac Helene Somogy* (1744) .) . "Bistričak"*.arheološki lokalitet "Mačkova spilja" ili "Velika pećina" . KLENOVNIK Općina Mali Bukovec: 1. Trojstva* (18.dvorska kapela u dvorcu .drvena vodenica Općina Maruševec: 1. Marije Magdalene* (gotika .pil Sv.kurija župnog dvora i 2. antika) i "Rimska vila"* (1.arheološki lokalitet oko crkve .crkva Sv.kapela Sv. Florijana Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .arheološki lokaliteti "Pri Gomili"*. ČALINEC 4.pil Sv. LEŠTAKOVEC 6.dvorac* (bivši kaštel . GORNJI KNEGINEC .tumul .pil (ostatak) izvan naselja . st.ruralna arhitektura u zaselcima Oreški Kolareki .109 . SUDOVČINA 9.pil na cesti prema Žarovnici .) . JURKETINEC 7.arheološki lokalitet . Elizabete* (18.župna crkva Sv.arheološki lokalitet "Stari Graci" .drveno raspelo ./19. KOŠKOVEC 8.arheološki lokalitet na području sela . Klementa . CERJE NEBOJSE 2.stambena zgrada .kameno raspelo u selu ./19. CERJE NOVO 3.stari most . Marije Blažene Snježne (18.kurija .ruralna aglomeracija . LJUBEŠĆICA Općina Jalžabet: 1.arheološki lokalitet "Štuk" (antika) .) .pil na putu u naselje .kula burga Kene .kurija (19.kameni pilovi Općina Ljubešćica: 1. Florijana* . VUKOVOJ . MARUŠEVEC 5. NOVAKOVEC Općina Klenovnik: 1. barokizirana) .kapela (1940) . Rok" . MALI BUKOVEC .mlin na Plitvici .) .arheološki lokalitet 5.kurija župnog dvora 8. Klementa* (gotika.) .kapela Sv. JAKOPOVEC 2. KAŠTELANEC .kuća Šoštarića (18.-4. Jurja Mučenika* (gotika s kasnijim dogradnjama) . st.crkva Sv. KELEMEN 6.arheološki lokalitet "Sv.kurija župnog dvora (18. st. JALŽABET . st.) . DRUŠKOVEC 3. DONJE LADANJE 5. Trojstva .javno drveno raspelo u naselju 3./19.15.) .arheološki lokalitet "Funtekov breg" 4./18.kip Sv.arheološka zona na području sela . RAKOVEC .arheološki lokalitet 4. tragovi antičke ceste) .kurija Oršić .st.) . st.kurija župnog dvora* (18.) .arheološki lokalitet "Draguševec" . Wolfinga* (gotika) .) .5.pil "Krista Premišljevača" (1674) . PLEMENŠČINA .arheološki lokalitet "Zgoreti breg"(mlađe željezno doba) .kapela Sv. Barbare . LIPOVNIK . GORANEC .ruralna stambena građevina . st. Jakova .profana ruralna arhitektura 3.arheološki lokalitet (neolit. Ivana Nepomuka* (18.) .st.st. .arheološki lokalitet oko kapele Sv. Jakova* (barok s obnovom u 20.ruralna aglomeracija . "Breški" uz Plitvicu i njeno korito (nekropola pod tumulima starije željezno doba.pil Sv. st. Ivana Nepomuka .st.pil Sv.kapela Sv. st.arheološki lokalitet "Gradišće" .arheološki lokalitet "Tičji breg" (tumul) .antička vila uz Plitvicu (nalazi ville rusticae.

st.arheološka zona . barok) . STRMEC PODRAVSKI 6.st. Roka (barok.) .zgrada Poljoprivredne zadruge . i Mč.crkva Sv. Antuna*(17. st.) .) .javno raspelo na cesti prema Salinščaku* .pil .arheološki lokalitet "Šuma Krč" (neolit) 4.arheološki lokalitet "Varošćina" .) . Jurja (18.kurija . ŽABNIK Općina Veliki Bukovec: 1.kapela Sv. st. Nikole* (19.ruralna arhitektura (seoske kuće) . Benedikta* Općina Sveti Đurđ: 1.pil Sv.) .kapela Sv. PETRIJANEC . gotika i 19. st.poklonac Sv. "Gradišće".pil s kipom Krista* 3. st.kapela Sv.zgrada stare vijećnice (18. Florijana* (19.) . KRIŽANEC . Petra (1935. st.) 2.) Općina Trnovec Bartolovečki: 1. st..kapela Sv. Vida* (19.) . Ilije* (20.mauzolej) .110 ./20. st. VIDOVEC . SRAČINEC 2. Barbare . novac. ŠEMOVEC 3.tvornica alkohola .) 4. st.ruševan (19.pil Sv. oranice uz ist.kapela Bl. st. Nepomuka (18. trag antičke ceste) 5. BARTOLOVEC . st.) .) .arheološki lokalitet 2. Franje Asiškog (1820) .arheološko nalazište "Aqua viva"* (nekropola. NOVA VES PETRIJANEČKA . Florijana .kapela Sv. Bartola* (gotika.dvorac obitelji Patačić* 5. Marije grobna kapela obitelji Drašković Općina Sveti Ilija: Općina Petrijanec: 1.) . TUŽNO 4.stambena građevina (19. KAPELA PODRAVSKA Općina Sračinec: 1.) .) .pil* 3. ŽUPANEC (Križančija) 2. "Staro groblje". st.st. ZAMLAKA 5. SVETI ĐURĐ .kapela Sv.kapela Sv. SVETI PETAR .kapelica Djevice Marije* (barok) 2. HRŽENICA . BELETINEC . KRKANEC 3. st.arheološki lokalitet (neolit) .arheološki lokalitet "Cirkvena". Općina Vidovec: 1. Florijana . "Kolibe" i "Selišće" .kurija župnog dvora* (barok s kasnijim adaptacijama) . ŠTEFANEC 4.) . SESVETE LUDBREŠKE 4. Dj. VELIKI BUKOVEC Sv. izlaz sela) 3./19.vlastelinski dvorac Jordis Lohausen* i park (19. st.tragovi antičke arhitekture . MAJERJE .kapela Sv. brončano doba) .kapela Sv.poklonac* (19. ZELENDVOR . Florijana (1857) .kurija župnog dvora (iza 1800. DRUŽBINEC .) . st..dvorac obitelji Patačić*(1616) .javno raspelo .arheološki lokalitet u naselju (neolit.arheološki lokalitet u naselju 1. KARLOVEC LUDBREŠKI Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . antika i srednji vijek) .pil s kipom "Umornog Krista"* (1722.javno raspelo .arheološki lokalitet "Gradina".javno raspelo .) 2. Duha*(18. SEKETIN .pil Krista Premišljevača .kip Sv.kurija župnog dvora* (18.crkva Sv.) .* (gotika. barokizirana) .kapela Svih Svetih (1909) .javno raspelo .crkva Sv. st. STRUGA 5.kurija župnog dvora* (19. KRUŠLJEVEC . 18.) .) .župna crkva Svetog Jurja (18. CARGOVEC 2.arheološki lokalitet (tumul.arheološki lokaliteti "Šarnjak" "Zaves" i "Kupinje"* (pretpovijesno doba.naselje Petrijanec kao cjelina * . NOVO SELO PODRAVSKO 3.) . st. na starim temeljima) .) .kip okrunjenog Isusa . SVETI ILIJA .kapela Svih Svetih*(14. st.crkva Sv. Petra i Pavla (18. st.arheološki lokalitet u naselju i oko kapele .vlastelinski dvorac obitelji Sladović .zgrada Zadružne trgovine . SVIBOVEC PODRAVSKI Benedikta .ostaci vlastelinskog posjeda Zelendvor obitelji Bombelles* (2 gospodarske zgrade i grobna kapela .) . st.kapela Sv. . st. Trojstva 4.arheološki lokalitet "Crkvišće" 2.dvorac obitelji Drašković* i park (18. Katarine (18.19.kapela Sv.kapela Presvetog Trojstva . Elizabete (19.pil Sv. Mihovila Arkanđela* . st.crkva Sv.kapela Sv.kurija župnog dvora .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN .kurija župnog dvora (19.) .dvorska kapelica u parku (19.župna crkva Sv.) . Katarine Dj. st.

Općina Visoko: 1./20.kurija* (18. građevine na Trgu kralja Tomislava 5 i 6.) . Florijana (1946) Općina Vinica: 1. zgrada Županije na Franjevačkom trgu. VINICA . 8 i 10.pil Trpećeg Krista* (17.dvorac Banjski dvori* i park (historicizam.crkva .javni zdenac s kipom Sv. Trojstva* (gotika. palače Erdödy. st.pil Sv.) . Ivana Krstitelja .pil sa slikom Umornog Krista* (18. MARČAN .) .poklonac Sv. st.zgrada Poljoprivr.arheološki lokalitet "Frateršćina" .dvorac Vinica Gornja (obitelj Patačić) . ° Pojedinačni registrirani spomenici kulture unutar povijesne jezgre Grada (crkva Sv. Napomena: Zaštićene cjeline naselja uključuju i sve pojedinačne spomenike. ČANJEVO 2. te Gradskog muzeja Varaždin od studenog 1994.stara lipa Izvor: Podaci Uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine ./19.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . zadruge .dvorac Vinica Donja (obitelji Köröskeny i Rupčić 17. barokizirana) . Benedikta (18.pil Sv.kurija Dolanski . VISOKO . i 19.st./18. Patačić.poklonac s likom "Umornog Krista" (barok) * Zaštićeni i preventivno zaštićeni spomenici graditeljske baštine (rješenja o preventivnoj zaštiti). st.pil s kipom Sv. 6. Lisakova kula.urbanistička cjelina naselja* . Ivana Nepomuka .stup sramote (srednji vijek) .kurija Keglević . barokizirana) . godine i rujna 1997.kurija Nitzky . Erdödy* . Stari grad. Pavlinski marof).Jakoba Starijeg . st. Patačić-Putar i Zakmardy. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . DONJE VRATNO .kurija župnog dvora . brončano doba) 3. 19. VINIČNO 3. Nepomuka . Ostali navedeni spomenici kulture vode se kao evidentirani. građevine u Bakačevoj 4. građevina na Franjevačkom trgu 1 i 3.crkva Sv.pil Sv.groblje s nadgrobnim spomenicima .stari kamenolom Bela pećina (neolit. godine.arheološki lokalitet u naselju.dvorac Opeka* i arboretum (17. Marka Evanđeliste (gotika.grobna kapela grof. GORNJE LADANJE . Marije.Povjerenstvo Varaždin od lipnja i studenog 1996.arheološki lokalitet (Stella antička) ./18. Jurja*(1764) .) .) s reljefom Sv. st. godine.srednjovjekovni burg (Stari grad Vinica) .111 .) . st.pil 2.crkva Sv. na Starom gradu i Vinicabregu 4. groblje.Pranger .) .

.geološki: stijena i pećine Kamenac u dolini potoka Ljube.park u Klenovniku. Za nju je predviđeno proširenje na reprezentativno područje između Strahinčice. . vrlo često i s jezercem. . kao prethistorijsko i paleontološko nalazište (naselje Gorenec.112 .park uz dvorac Križovljangrad (naselje Cestica).park u Šaulovcu (naselje Črešnjevo). . . U kategoriji park-šume zaštićena je park-šuma Trakošćan (prirodna ili sađena šuma veće pejzažne vrijednosti. dok ih je nešto više evidentirano dosadašnjom prostorno-planskom dokumentacijom. . Nastaju početkom 18. Obično je uz dvorac uređen park s elementima po francuskom uzoru. .Gaveznica kao geološki spomenik: nalazište ahata i sačuvani fosilni vulkan (u naselju Lepoglava).izvorišni dio rijeke Lonje (kod Podruta) i .šire područje Kalnika.dio gornjeg toka rijeke Bednje (od Salinovca do Krušljevca). zajedno s izgradnjom reprezentativnih dvoraca. . Općina Donja Voća).park u Martijancu.park u Vidovcu. Križančija i dva šumska predjela u Varaždinskim Toplicama (sjeverno od parka i u zapadnom dijelu naselja).park u Bajnskim dvorima (naselje Gornje Ladanje). Prostor Varaždinske županije obiluje spomenicima parkovne arhitekture. a u nizinskim dijelovima i lužnjaka te eventualno johe.Mačkova spilja ili Velika pećina kod Velike Sutinske. uglavnom hrasta kitnjaka. Uz spomenutu zaštićenu park-šumu na području Županije postoji i nekoliko evidentiranih: Zelendvor.park u Velikom Bukovcu. Lasno. . . Zaštićeni spomenici prirode su: . stoljeća u sjevernom dijelu Hrvatskog zagorja i gornjoj Podravini. Dravski park.područje ušća rijeke Bednje i Plitvice.područje između Varaždinskog jezera i Jezera Dubrava. a namijenjena odmoru i rekreaciji). Postoji i jedan evidentirani spomenik prirode . Zaštićeni spomenici parkovne arhitekture Varaždinske županije su: .park u Maruševcu. . Evidentirani zaštićeni krajolici su: . . Macelja i Ravne gore i proglašenje parkomprirode "Hrvatsko zagorje" (park prirode evidentiran dosadašnjom dokumentacijom). Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . U kategoriji zaštićenog krajolika (prirodni ili kultivirani predio veće estetske ili kulturno-povijesne vrijednosti ili krajolik karakterističan za pojedino područje) zaštićeno je područje Kalnika (uži dio koji se nalazi u naselju Ljubelj Kalnički). . Na park se nastavlja autohtona šuma.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN b) Prirodna baština Na području Varaždinske županije.park u Jalkovcu. u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode.park u Novom Marofu . . Općina Klenovnik). .engleski stil.šumska površina zapadno od Varaždinskih Toplica. zaštićeno je nekoliko dijelova prirode.pećina Vindija kao arheološko i paleontološko nalazište (naselje Rijeka Voćanska. .područje šljunčare kod Hrastovljana.

širokolisna veprina (Ruscus hypoglossum). rubra).arboretum Opeka. planinčica (Trolius europaeus). alpski jaglac (Primula auricula).platana u Varaždinu (Banfica).dvije lipe pred Župnim dvorom u Bednji. . clorantha). ozimnica (Eranthis hyemalis). se oblikuje u francuskom stilu). . . Sve su nabrojene vrste ugrožene zbog promjena uvjeta na staništima i zbog pada brojnosti. čemu je osnovni razlog branje biljaka.platana u Jalžabetu. . . kranjski bijeli bun (Scopolia carniolica). božikovina (Ilex aquifolium). .Varaždinsko groblje (osnovano 1773. kranjski ljiljan (Lilium carniolicum) i kockavica (Fritillaria meleagris).dva divlja kestena i jablan pred Župnom crkvom u Martijancu. .113 . Slika 28 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . bijeli vimenjak (Platanthera bifolia) i žućkasti vimenjak (P. godine. . a od 1910."Belina lipa" u Visokom. Prema Zakonu o zaštiti prirode na području Županije zaštićene su slijedeće biljne vrste: bijela naglavica (Cephalanthera damasonium). tisa (Taxus baccata). crvena naglavica (C. ljiljan zlatan (Lilium martagon). .tisa u Čalincu (Općina Maruševec). lovorasti likovac (Daphne laureola).park u Varaždinskim Toplicama . .tisa u Varaždinu (Supilova 22). Na području Županije obitavaju i brojne životinjske vrste od kojih je oko 250 zaštićenih.lipa u Ivancu. . longifolia) i dugolisna naglavica (C.skupina stabala kod Varaždinskih Toplica.s prirodnom park-šumom u nastavku.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN .

rašeljka. a posebice početni dijelovi akumulacijskih jezera. brdska šume bukve. jastreb ptičar). livadnih. U višem pojasu razvijena je brdska bukova šuma. Osim drveća u ovim šumskim zajednicama postoji i niz bujnog prizemnog bilja (šafran. Najveću botaničku vrijednost ove šume predstavlja skupina od 70 stoljetnih stabala bijele topole. Ti su predjeli. ljiljan zlatan. paprati i mahovine). • područje Trakošćana: Najveći dio područja pokrivaju šumske zajednice i to: hrasta kitnjaka i običnog graba. zec. vodeni orašac i vodeni žabnjak. kalnički karanfil i dr. šaš. dok prikupljeni podaci o fauni govore o prisutnosti 109 vrsta (izuzeta je ihtiofauna i druge vodene životinje). vez. šuma bukve i jele.114 . gušterica). te sisavce (jelen obični. Na jezeru i obalama zastupane su močvarne zajednice (bijeli lopoč i žuti lokvanj. ilirskih biljaka koje su u sjevernoj Hrvatskoj prilično rijetke. Šumske zajednice su. U botaničkom pogledu najzanimljiviji je vršni stjenoviti greben i to osobito njegova sjeverna strana s posebno značajnim vrstama: alpski jaglac. jaglac. procjepak. obična šumarica. • Dravski park sjeverno od Varaždina: Dravska šuma je najatraktivnije šumsko područje u gornjem dijelu porječja Drave u Hrvatskoj. topola i joha. a na nižim. a na strmim obroncima šume hrasta medunca i crnog graba. značajni za gniježđenje močvarne ornitofaune. U dolini rijeke Drave i njezinih pritoka razvijene su šumske i livadne zajednice. te velik broj uskolisnih vrba. grozdasta kamenika. opisane u poglavlju b) Šumarstvo na stranici 1-39. častoslavica. Ovdje obitavaju uglavnom predstavnici srednjoeuropske faune od kojih valja spomenuti: leptire (jedarce. te seobe i zimovanja sjeverne populacije ptica. Biološka raznolikost Dravske šume je izuzetna: evidentirano je 35 vrsta drveća. a nešto manje je zastupana vegetacija stijena (čuvarkuća. žednjak. te šume kitnjaka i običnog kestena. grmolike i uskolisne vrbe. pontskih biljaka kojima je Kalnik jugozapadna granica areala i alpskih biljaka kojima je Kalnik istočna granica rasprostranjenosti. suručica. zebe. tršćak. a u širem području Kalnika zastupljeni su elementi šume hrasta lužnjaka. 21 vrsta grmolikih biljaka i 129 vrsta zeljastih biljaka. lastavice. muharice. održavanje i namjena prostora. vodnih i močvarnih. vodozemce i gmazove (obični vodenjak. kuna zlatica). pasji zub.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN c) Osobite biljne i životinjske zajednice Varaždinska regija obiluje raznim životinjskim biotopima i to upravo na izvornim i očuvanim staništima biljnih zajednica. Znatne površine zauzimaju livadne zajednice (krestaca i trave pahovke). te zajednice vrba. vrijes). Na području Županije to su slijedeći značajniji predjeli: • područje starog toka rijeke Drave između Ormoškog i Varaždinskog jezera. vlažnim položajima šuma crne johe s drhtavim šašem. uređenje. Floristički je Kalnik veoma zanimljiv zbog nazočnosti nekih mediteranskih biljaka koje u Hrvatskoj dosežu do Kalnika. a posebice šumskih. • područje Kalnika: U nižim područjima Kalnika razvijene su šumske zajednice kitnjaka i običnog graba. lastin rep. vjetruša bjelonokta. lisica. 1997. gatalinka. te šuma jele s rebračom. hrast lužnjak i bijela joha. preljevnica velika). srna. pjegavi daždevnjak. Na livadama i šumarcima uz vodotoke obitava srna. vuge. Na tom području je razvijena zajednica vrba i topola koju zastupaju slijedeće vrste: divovska stabla bijele topole. ševe. godine izrađena je elaboracija "Dravski park . sremza. divlja svinja. između Varaždinskog jezera i Jezera Dubrava i ušće Bednje i Plitvice u Dravu: Na gredama i obalama Drave razvijena je autohtona vegetacija vrba i topola. s obzirom na rasprostranjenost i vrste drveća. sit i žilj na rubu jezera).šuma" u kojoj je obrađeno postojeće stanje biološko-krajobraznih vrijednosti i predložena zaštita. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . poljski jasen. ptice (vrane.

zastupljene su oborinske livade sa zajednicama trava pahovka razvijenim na blagim padinama i podno brežuljaka. uz potoke i vlažna mjesta smeđa hrženica i zelena žaba. slijepić. obični zelembač. kockasta vodenjača. divlja svinja). Nadležno državno tijelo donijelo je pravilnike o zaštiti pojedinih vrsta sisavaca. ptica. zatim sovulja buljina. vodozemaca. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Na nižim terenima. Na cijelom području rasprostranjene su zelena i siva gubavica. te visoke divljači (srna. glodavaca. te u grmlju i krošnjama gatalinka. a u potocima i lokvama obični vodenjak i žuti mukač.115 . obični linjak. smuđ i dr. bjelouška.).VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN U jezeru obitavaju različite vrste riba (šaran. Od gmazova tu obitavaju obična zidna gušterica. Od sisavaca tu se nalaze zajednice rovki. gmazova. Na staništima na kojima voda ne stagnira dugo. Livadne zajednice zastupljene su u dva oblika. po vlažnim i sjenovitim mjestima pjegavi daždevnjak. pijavica i kopnenih puževa od kojih veliki broj vrsta nalazimo na cjelokupnom području Županije (od svih zaštićenih životinjskih vrsta u Hrvatskoj oko 250 ih obitava na području Županije). rječnih i močvarnih površina. sovina šumska. U svrhu zaštite flore temeljna je smjernica očuvanje preostalih šumskih. po svijetlim šumama i krčevinama rumena žaba. te sovina jastrebača i niz drugih ptica. šišmiša. barska kornjača i dr. te prorijeđena kuna zlatica. Od rijetkih ptica ovdje se pojavljuju skupine grabljivica (škanjac mišar. jastreb kokošar i kobac ptičar). Ovdje obitava i najmanja zvijer . riječnih rakovica. gdje se voda trajnije zadržava. razvijene su močvarne livade sa zajednicama livadnih šaševa i busike.obična lasica.

Novi Marof i Varaždinske Toplice čiji će razvoj biti potican uz nužnu potporu Države.iskorištenje raspoloživih i nedovoljno učinkovitih potencijala prvenstveno na lokacijama i kapacitetima koji mogu bez većih ulaganja dati brze. koje treba posebno respektirati na nižim razinama. gradova sa 7. zaštitu i obnovu specifičnih dijelova državnog teritorija (granična i ruralna područja). . obuhvaćaju slijedeća tematska područja: Stanovništvo i naselja .3.000 stanovnika.Uspostava optimalnog stupnja urbanizacije uz poboljšanje postojeće urbane mreže i skladan regionalni razvoj temeljen na pravilnom redu veličine gradova. Potrebno je poticati razvoj gradova srednjih veličina.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 1. Temeljne obveze iz Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske.116 . Ludbreg. a osobito gospodarski razvoj Hrvatske oslanja se na ubrzani razvoj cestovnog prometa.1.Ukupni. .000 . tj.poboljšanje učinkovitosti korištenja već angažiranog prostora. Obveze iz Programa prostornog uređenja Države Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske na temelju postavljenih općih i posebnih ciljeva ističu se globalni prioriteti i obveze koje je potrebno ugrađivati u planove i programe prostornog razvoja na nižim razinama. pa je obveza odabirati takove infrastrukturne koridore kojima će se zadržati prednost sačuvanosti prostora. Na razini Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske predviđa se razvoj regionalnih i subregionalnih središta kao što su Ivanec. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .Rijeka. Infrastrukturni sustavi Sačuvan prostor je od neprocjenjive važnosti za budućnost.1. kvalitetne i višeznačne učinke.Zagreb . U svemu treba odrediti prioritete na lokalnoj razini i prioritete u okviru sektora . .stvaranje kvalitativnih pretpostavki za poboljšanje uvjeta života posebno u depopulacijskim područjima (pokretanje i unapređenje gospodarstva uz osnaživanje prometnih funkcija). Lepoglava. Obveze iz Programa prostornog uređenja Države i ocjena postojećih prostornih planova 1. Globalni prioriteti predviđeni Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske odnose se na : . U tu svrhu potrebno je odrediti novi sustav središnjih naselja razvojnih žarišta u koja će ući i naselja iz ruralnih i pograničnih područja uz potrebnu preobrazbu funkcija u skladu sa razvojnim sposobnostima i životnoj ponudi.30.1.15.3.000 . . Cestovni promet .000 stanovnika koji bi trebali prerasti u gradove s 15.resora.U duhu nove strategije i politike demografskog razvitka potrebno je spriječiti prevelike koncentracije stanovništva uz korištenje. pa je slijedom toga prioritetna obveza dovršenje izgradnje autoceste Goričan . .saniranje kritičnih mjesta ugrožavanja prostora i okoliša.otklanjanje nedostataka i poboljšavanje postojećih infrastrukturnih sustava.

Željeznički promet .Potrebno je spriječiti daljnja proširenja naselja uzduž državnih i županijskih cesta kako ne bi došlo do sniženja kategorija cesta.osiguranje dovoljne količine kvalitetne vode za stanovništvo i gospodarstvo .Unapređenje kvalitete cestovne mreže zahtijeva uspostavu još nekih važnih cestovnih pravaca (Podravska brza cesta. sustava malih elektrana (MAHE) za lokalne potrebe. godine planira se dovršenje 400 kV dalekovoda prema Mađarskoj koji dijelom prolazi i kroz područje naše Županije. . definirati zone sanitarne zaštite.117 .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . Energetski sustav .Obveza je izraditi opći razvojni plan zračnih luka Hrvatske. . Zagorska brza cesta. . spriječiti nastajanje zagađenja na postojećim i potenciranim izvorištima. Vodnogospodarski sustav .Do 2005. . Telekomunikacijski promet . odnosno sva planirana rješenja potrebno je vezati uz vodoistražne radove radi utvrđivanja optimalnih izvorišta. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . a tamo gdje nema opravdanja za istima inicirati individualne uređaje. odnosno dopunu i modernizaciju mreže državnih cesta. .U svrhu unapređenja postojeće telekomunikacijske mreže potrebno je raditi na povećanju i modernizaciji postojećih kapaciteta u skladu s novim tehnologijama komuniciranja uz slijedeće smjernice: . te težiti centralnim uređajima za zajedničko pročišćavanje gradskih i industrijskih voda.Mađarska.potrebno je na lokalnim razinama punu pozornost posvetiti zaštitnim zonama izvorišta provođenjem osnovnih mjera i radova na zaštiti voda od zagađenja. a programsko opredjeljenje je da se u sustav mreže tercijarnih zračnih luka na području Države uvrsti izgradnja zračne luke 2C kategorije u Varaždinu.izgraditi preostalu mrežu odašiljača u svrhu poboljšanja čujnosti na području cijele Države.U ostvarivanju sustavnog planiranja cjelovite državne mreže potrebno je stvoriti uvjete za korištenje dopunskih (raspoloživih) izvora na županijskoj ili općinskoj razini pri čemu se potencira izgradnja malih postrojenja.Lepoglava .Čakovec .pojačati koridor koji Hrvatsku povezuje sa susjednom Mađarskom gdje Varaždin predstavlja čvor u sustavu prijenosa na međunarodnoj razini.Područje Varaždinske županije predstavlja značajan vodonosnik sjeverozapadne Hrvatske koji se nalazi u slivu Drave i Dunava za koji postoje nove spoznaje o izvorištima koje traže preispitivanje ranije zacrtanih koncepcija.Ivanec .Varaždin . Zračni promet . .Sustavno je potrebno uklanjati izvore ili uzroke zagađivanja voda. ali i utvrđivanjem učinkovitosti zaštite.U kontekstu aktivnosti na unapređenju povezivanja s europskim sustavom željeznica potrebno je izučiti i verificirati europske pravce.Unutarnja konsolidacija željezničkog prometa višeznačna je obveza kojom će se kroz plan razvoja željezničkog prometa (sa stajališta rentabilnosti i korištenja prostora) izvršiti modernizacija kapaciteta i tehnologije. obilaznice).Poštujući glavni cilj Dugoročnog programa vodoopskrbe . tj. od kojih se kroz područje Županije predviđa brza željeznička pruga: Krapina .

Gospodarski značaj ima eksploatacija šljunka u porječjima i drugim lokalitetima zbog velike potrošnje radi izgradnje (trend: cestovna infrastruktura).naselja. .118 .Potrebno je dignuti turizam na razinu koja može konkurirati u okvirima kontinentalnog turizma temeljenog na prirodnim uvjetima: šume.U svrhu očuvanja šuma potrebno je svaku uništenu šumsku površinu obnoviti pošumljavanjem. kao ni zaštićene šume. poticati povećanje zemljišnog posjeda te započeti s iskorištenjem do sada neobrađenih ili zapuštenih poljodjelskih površina.Turizam integrirati u ukupnu strukturu prostora . ekološke i socijalne funkcije šuma na lokalnoj i globalnoj razini. te poticati razvoj urbanog šumarstva. djelotvornog. lovna područja.Gradnju novih građevina ne izvoditi na atraktivnim lokacijama. graditeljska baština. . sposobna .školovana radna snaga. jezera.Svaki plan-projekt eksploatacije mora sadržavati komponentu sanacije tijekom radova. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . .U skladu s tržišnim uvjetima iskoristiti položaj u smislu uređenja i osposobljavanja radno prometnih zona za funkcije slobodnih zona. . termalni izvori.Potrebno je potencirati one industrijske grane koje imaju komparativne prednosti. ne prenamjenjivati šume ekološke i socijalne funkcije. . potrebno je zaustaviti degradaciju malih seoskih gospodarstava. već tamo gdje je potrebna sanacija terena.Potrebno je izvršiti izmještanje pogona iz užih jezgri uz prenamjenu u adekvatne ili primjerenije sadržaje. vodotoci. Industrija . tržište. a samo iznimno formirati izdvojene komplekse.Dati prednost revitalizaciji zapuštenih građevina i čitavih naselja. kao gospodarske komponente. . . potencirati zaštitnu ulogu šuma. .Šumarsko planiranje dio je općeg planiranja koje ima za cilj korištenje gospodarske. Poljodjelstvo .Posebno su osjetljiva područja pod utjecajem vodnih režima i podzemnih tokova voda gdje uslijed eksploatacije može doći do ugrožavanja voda. Rudarstvo . . . odnosno one za koje postoje prirodni resursi. . konkurentnog i ekološki čistog poljodjelstva. Turizam .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Gospodarske djelatnosti u prostoru Šumarstvo .U svrhu razvoja poljodjelstva.U poljodjelskom sektoru potrebno je izvršiti transformacije u pravcu razvoja suvremenog. a osobito uređenje prostora nakon završetka eksploatacije.Šport i rekreaciju vrednovati kao nove aspekte turizma uz uključivanje poljoprivrede i tradicije.U svrhu zaštite i očuvanja poljodjelskog resursa potrebno je u dokumente prostornog uređenja uključiti racionalno korištenje poljoprivrednog zemljišta te smanjenje korištenja kvalitetnog zemljišta za nepoljodjelske svrhe. te prilagoditi uvjete i gospodarsku strukturu grad-a/-ova na glavnim međunarodnim pravcima za snažniji udjel međunarodne razmjene dobara. kapital i tradicija vezana na ukupnu fizionomiju predmetnog područja.

gradskoj.119 .Pri nadležnim službama prostornog uređenja na županijskoj razini (državnoj. sporazume i konvencije koje vrijede za određeno područje i tip prostora resursa. .S realizacijom novih turističkih zona ne započeti prije izrade nove generacije prostornih planova.Sprovesti sustavni otkup najosjetljivijih i najugroženijih područja u zaštićenim dijelovima prirode. .U općinskim i gradskim planovima.Poticati istraživanja. potrebno je uspostaviti i održavati krajobraznu osnovu uz multidisciplinarnu suradnju svih potrebitih službi.) izvore u cilju njihova primjerenog korištenja. zaštićeni krajolik. Graditeljska baština . . . spomenik parkovne arhitekture). perivoje i spomenike parkovne arhitekture vrednovati i propisivanjem mjera zaštite zaštititi kao spomenike kulture i prirode.Uspostaviti sustav zaštite koji bi bio povezan s procesima planiranja razvitka pri izradi dokumenata prostornog uređenja. predvidjeti obveznu izradu generalnih planova uređenja naselja sa značajnim kulturnopovijesnim vrijednostima.U okviru prostornog uređenja. spomenik prirode. na temelju vrednovanja naselja. prema vrsti i količini). Zaštita posebnih vrijednosti prostora i okoliša Potrebno je utvrditi: • stupanj očuvanosti i kvalitete prostora. . brigu i zaštitu.Potrebno je očuvanje i/ili uspostavljanje uravnoteženog odnosa osnovnih izvornih povijesnih oblika graditeljske baštine i suvremenih graditeljskih pojava na području povijesnih urbanih i ruralnih cjelina.Zaštititi ljekovite (termalne.Zaštiti pojedine predjele/lokalitete (posebni rezervat.Parkove. Prirodna baština .Na području Županije potrebno je utvrditi nekoliko lokacija za prikupljanje i najmanje jednu za skladištenje opasnog otpada. . • opremljenost tehničkom infrastrukturom i nedostatke. . mineralne i sl. ustrojiti na lokalnoj razini na načelima teritorijalnog i granskog pristupa (za područje i sustave u kojima nastaje otpad.Zbrinjavanje komunalnog otpada riješiti. krajobrazno planiranje i planiranje uređenja seoskih područja treba dobiti izjednačeni status s urbanističkim planiranjem. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . te prihvatljive kapacitete prostora. • propise.Definirati područje obuhvata i proglasiti park prirode Hrvatsko zagorje (Trakošćan) te izraditi prostorni plan za to područje. tj. te temeljne stručne i znanstvene obrade područja značajnih povijesnih cjelina.Potenciranje izgradnje golf igrališta kao segmenta ponude od važnosti za Državu. osobito arheoloških zona i lokaliteta. općinskoj). . . Krajolik . • prirodne i stvorene vrijednosti koje treba zaštititi. . park-šuma.Prepoznati i definirati područja koja zaslužuju poseban odnos. .

odnosno osiguranog područja za razvoj naselja. br. Novi Marof i Varaždin.Uočen je nesrazmjer između planiranog razvoja sustava naselja. dok su danas. Ludbreg. i "Službenom vjesniku Županije varaždinske". pa je rezervirano preveliko područje. i 2/93. Ludbreg. br. a na snazi i u upotrebi ostali su slijedeći prostorni planovi: . 4/83. Primjenjujući planove u duhu današnjeg vremena i aktualnih trendova. br. 11/78. Dio područja južno od Ljubelja Kalničkog obuhvaćen je Prostornim planom Općine Križevci (Odluka o donošenju te izmjene i dopune objavljene su u "Službenom vjesniku Općine Križevci". . 4/83. 7/92. a time i potreba za osiguranjem novih površina za izgradnju naselja. 18/96. 15/83. Na temelju njega i paralelno s njim izrađeni su i prostorni planovi bivših općina: Ivanec. Definirane granice područja za razvoj naselja temeljene su na demografskim prognozama te na proslijeđenom stanju i iskustvenom osjećaju. Raskorak između demografskih kretanja i dinamike gradnje. godine. Novi Marof i Varaždin.1. Ivanec. 10/83. i "Službenom vjesniku Županije varaždinske". 4/93. br. te da takve ne treba zanemariti već im dati jače naglaske u dinamici realizacije. br. odnosno 2010. 18/96. demografskih kretanja i vezano uz to zaposjednutosti građevnog zemljišta. br. "Službenom vjesniku Općine Novi Marof". .Prostorni plan Općine Novi Marof (Odluka o donošenju te izmjene i dopune objavljene su u "Službenim novinama Varaždin". Globalno bi se moglo naglasiti: .).).U svom uvodnom dijelu te u dijelu geografskih osnova postojeća prostorno-planska dokumentacija daje određene konstatacije i karakteristike područja vezane uz prirodne uvjete koji su relativno nepromjenjive vrijednosti pa se dio te elaboracije može i nadalje koristiti kao jedno od polazišta u daljnjem planiranju razvoja u prostoru. 10/89.Predviđen način razvoja prostora usmjeravan je na način da grad Varaždin i preostala tri velika naselja Ivanec. što uzrokuje poteškoće u realizaciji željenog standarda življenja (osobito u realizaciji komunalnog standarda). može se reći da su neki od planskih elemenata podcijenjeni ili precijenjeni. očituje se pojavom rahle i razbacane ili izdužene izgradnje na nekim prostorima.Prostorni plan Općine Varaždin (Odluka o donošenju te izmjene i dopune objavljene su u "Službenom vjesniku Općine Varaždin".2. br.Prostorni plan Općine Ivanec (Odluka o donošenju te izmjene i dopune objavljene su u "Službenim novinama Varaždin". br. 22/86.). .. s obzirom na novo teritorijalno političko ustrojstvo i okruženje. i neka druga naselja dobila odgovarajući značaj time što su postala sjedišta novih općina i gradova.3. U jednom razdoblju postojala je Zajednica općina Varaždin kao asocijacija bivših općina: Čakovec.Prostorni plan Općine Ludbreg (Odluka o donošenju te izmjene i dopune objavljene su u "Službenim novinama Varaždin".VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 1. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Ludbreg i Novi Marof dobe najveći značaj. 10/95. Navedena prostorno-planska dokumentacija kao podloga za razvoj i gospodarenje prostorom temelji se na razvojnim planovima i shvaćanjima iz 80-ih godina s vremenskim obuhvatom uglavnom do 2000. jer Varaždinska županija nije postojala kao jedinstvena teritorijalna jedinica u vrijeme važenja ranijih zakonskih propisa o prostornom planiranju. 23/81. "Službenom vjesniku Ludbrega". i u "Službenom vjesniku Županije varaždinske" br. i 10/90. i 10/88. 17/86. ali isto tako da su pojedine koncepcijske postavke i danas aktualne. Ukidanjem Zajednice općina taj Prostorni plan je prestao važiti.). 14/86. Dokumentacijom je uglavnom precijenjena dinamika gradnje. 3/85. . br. te je u to doba izrađen Prostorni plan Zajednice općina Varaždin kao osnovni i strateški dokument uređenja i razvoja tog prostora.120 .). Ocjena postojećih prostornih planova Prostor Varaždinske županije do sada nije bio pokriven jedinstvenim prostornim planom. 12/82. i 13/83. . 8/91.. 3/83.

a niti jednom propisno uređenom deponijom. zaštita spomenika kulture i spomeničke cjeline nije osigurana na zadovoljavajući način. tako da je tijekom vremena došlo do napuštanja nekih povijesnih građevina.U predmetnoj dokumentaciji nije zadovoljavajuće osmišljena ni provedba zaštite izvorišta pitke vode. odnosno nije predstavljala kočnicu razvoja ovog prostora.Planiranim usmjeravanjem izgradnje i uređenja prostora. divljih odlagališta. pa kategorija vlasništva kao jedna od osnovnih pravnih kategorija nije odgovarajuće valorizirana i respektirana.Prostorno-planska dokumentacija nedovoljno. stoljetnih gospodarstava i imanja koja su prepuštena propadanju i gubitku svoje izvorne funkcije. kao ni zaštite zraka od zagađivanja i buke.121 . . Može se konstatirati da je dosadašnja prostorno-planska dokumentacija u uvjetima planske privrede i društvenog vlasništva uglavnom odgovarala razvojnim potrebama. pa je tako izostala i realizacija ovakve zaštite. Posebno treba naglasiti da je spomenuta dokumentacija prostora rađena u sustavu društvenog vlasništva. . što je uzrokovalo negativan utjecaj na prostor. budući da tada nisu postojale detaljnije administrativne pretpostavke zaštite vode.Problem zbrinjavanja otpada i otpadnih voda prostorno-planska dokumentacija slabo je respektirala. daje smjernice za uspostavu zaštite prirodne i kulturne sredine. ponegdje samo deklarativno. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . stoga su u toj domeni prisutni negativni učinci na prostor u smislu pojave niza ilegalnih. Provedba tih planova u današnjim uvjetima nije u mogućnosti optimalno odgovoriti na zahtjeve racionalnog gospodarenja prostorom i sve naglašeniju i strožu potrebu zaštite prostora. bez detaljne i učinkovite razrade.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . .

Varaždinska županija ima zadovoljavajuće pretpostavke da uz odgovarajuću državnu potporu (pogranična i ruralna područja) i poticajne mjere (mali gradovi) stvori dobru osnovu za budući razvoj. fizička kultura i šport.1. odnosno mogućnost zadovoljavanja njihovih potreba (kultura. infrastrukturnih. Prostorne prepreke nisu se posebno očitovale kako u pogledu širenja gradskih aglomeracija tako ni u razvitku adekvatne proizvodnje. te istočni dio Općine Varaždinske Toplice. iz čije procjene trebaju proizaći realni ciljevi u demografskoj politici koji ne smiju biti sami sebi svrha. pod kojima se podrazumijevaju uvjeti života i rada ljudi u najširem smislu. u općinama Bednja.122 . Breznica. mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje Varaždinska županija je nova jedinica lokalne uprave i samouprave u čiji sastav su ušle bivše općine: Ivanec. pa i u sada depopulacijskim prostorima bude po mjeri čovjeka. izbor zanimanja i zapošljavanja i drugo). akumulativnost i proizvodnost. sve vrste usluga. Negativne tendencije prenešene iz ranijeg višegodišnjeg razvitka nije moguće otkloniti u kratkom roku. Donja Voća. Razvitak je uvjetovan brojnim čimbenicima. već tome da život u svim. a najznačajniji su ekonomska. Demografsku sliku područja karakterizira stagnacija porasta broja stanovnika i sve naglašenija polarizacija u populacijskom razvoju. Novi Marof i Varaždin. struktura gospodarstva. prometni položaj i drugo.4. Ocjena stanja. Ljubešćica. kadrovski potencijal. Samo takav pristup može dugoročno osigurati optimalan odnos demografskih. socijalna i prostorna skupina čimbenika: • Ekonomski čimbenici. ali značajniju pozornost treba posvetiti uravnoteženijem i održivom razvoju koji treba poštivati dostignuća u vrednovanju i zaštiti prostora i okoliša. gospodarskih. stanovanje.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 1. Pri tome treba uvažavati civilizacijske dosege i standarde (komunalne. ekoloških i drugih odnosa u prostoru. te prostorima južnog i jugoistočnog područja naše Županije tj. ali je nužno angažirati sve potencijale Županije u njihovo dugoročno razrješavanje. strukturu i razmještaj naselja. gospodarskih i društvenih potencijala. Osnovna orijentacija u gospodarskom razvoju je tržišno gospodarstvo na temeljima suvremene međunarodne podjele rada. S obzirom na demografski potencijal. Ta područja obuhvaćaju 148 naselja u Županiji. Breznički Hum. te su dobrog ili bar zadovoljavajućeg komunalnog standarda. • Prostorni čimbenici do sada nisu bili posebno ograničavajući za razvitak Varaždinske županije. promatrani u cjelini mogu se na sadašnjem stupnju razvijenosti ocijeniti kao zadovoljavajući. zdravstvo. Posebno negativna i zabrinjavajuća kretanja kroz duži niz godina očita su na prostorima uz granicu sa Slovenijom tj. se za Varaždinsku županiju u polaznom momentu ne bi u cjelini mogli ocijeniti kao izrazito povoljni. Relativno je mali broj naselja koja bilježe porast unatrag deset godina i to su naselja koja leže uz dobre komunikacije i u blizini središta različitih funkcija. zapadni i jugoistočni dio Općine Novi Marof. te stupanj razvijenosti komunalne i društvene infrastrukture. Promjena negativnih trendova dugoročan je proces i uvjetovan mnogim čimbenicima. obrazovanje. u općinama Visoko. Cestica i Klenovnik. • Socijalni čimbenici. pod kojima se podrazumijeva prirodno i društveno bogatstvo. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Iznalaženje realnih i provodivih aktivnosti za zaustavljanje negativnih trendova i postupno (pa i selektivno) poboljšanje demografske slike zahtjevna je zadaća. gospodarske i društvene) kojima Hrvatska i naša Županija teže. To se može postići optimalnim međuodnosom prirodnih. Ludbreg. Lepoglava.

te hidroenergetskih obilježja. poboljšanje kvalitete proizvoda. krajobraznih i kulturno-povijesnih vrijednosti. te akumulativne i reproduktivne sposobnosti ukazuju da ovo područje ima dobre uvjete za razvitak. upravo na temelju snažnog aktiviranja ljudskog potencijala i pravilnog iskorištenja prirodnih obilježja i zemljopisnih prednosti. inovacije i tehnologija. financiranje. Ove dvije strategije kao opoziti praktično se u čistim oblicima nigdje ne javljaju. Uz uravnotežen daljnji razvoj već izgrađenih gospodarskih resursa ovo područje ima sve potrebne pretpostavke za brzi i kvalitetan napredak. npr. b) prilagođavanje unutarnje organizacije rada i poslovanja tržišno-ekonomskim kriterijima i novim propisima. snižavanje troškova proizvodnje. polazeći od prirodnih uvjeta za razvitak i kao drugo. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . dopunjujući sadašnju strukturu gospodarstva novim djelatnostima. Određena neravnoteža u prostornom razvoju očituje se u urbaniziranju prostora i formiranju područja za razvoj naselja. Veća naseljavanja i urbanizacija događala se uz značajne prometne pravce koji su uglavnom spajali središnja spomenuta naselja i centre okolnih područja. kontrola kvaliteta.). d) promjena strukture proizvodnje u skladu sa zahtjevima domaćeg i stranog tržišta. i e) kao rezultanta svega. odnosno sadašnje i buduće mjesto u društvenoj podjeli rada. stavljanje u funkciju umrtvljenog kapitala. podizanje proizvodnosti rada i efikasnosti korištenja sredstava. Kod opredjeljenja za strategiju razvitka treba se odlučiti za: .strategiju radno intenzivnog razvitka.akumulacije i . Kod definiranja koncepcije i strategije gospodarskog razvitka Varaždinske županije u prvom redu treba uzeti u obzir njene funkcije u širem prostoru Republike Hrvatske. promjena i osuvremenjavanje tehnologije. ali i prirodnih.izbora odgovarajućih programa. također se uklapa u strategijska opredjeljenja. Pri tome se treba uzeti u obzir težinu i složenost takve strategije razvitka i to s dva motrišta: .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Analiza prirodnih uvjeta razvitka. Sve analize i prognoze upućuju na to da je za Varaždinsku županiju najprihvatljivija strategija razvitka u kojoj će biti i elemenata kapitalno intenzivnog razvitka. ali će biti potrebni dodatni impulsi razvitku Županije integrirajući je u tokove Republike Hrvatske i šire.strategiju kapitalno intenzivnog razvitka ili . stupnja ekonomske razvijenosti Varaždinske županije. Iskorištenje geoprometnih prednosti. tj. financijska konsolidacija. kako u razvoju glavnih komunikacijskih i infrastrukturnih pravaca. I to ne samo zato što industrijalizacija omogućava najbrži razvitak i najbržu transformaciju cijele socio-ekonomske strukture na viši stupanj. U osnovi to obuhvaća: a) aktiviranje znanja i kreativne sposobnosti postojećeg kadrovskog potencijala. iako i ove djelatnosti imaju značajno mjesto u koncepciji razvitka Varaždinske županije. kadrovi i sl. istraživanje i razvitak. uklapanje Županije u sve transformacijske procese što ih donosi sadašnji i budući znanstveno-tehnički napredak. turizam i slično. povezivanje sa stranim partnerima. c) razvijanje funkcija imanentnih robnim proizvođačima (marketing i plasman proizvoda. tako i u očuvanju i razvoju izvornih obilježja ovog kraja. poljoprivreda. U izboru metoda razvitka vidljivo je da se treba opredjeliti za daljnju industrijalizaciju. već i zbog toga što Varaždinska županija ne raspolaže s nekim prednostima koje bi mogle biti snažni nosioci razvitka na dugoročnoj osnovi.123 .

Kapela Podravska.Nedeljanec . uzrokuje poteškoće u realizaciji planiranog ili željenog standarda življenja radi zahtjevne uspostave odgovarajućeg komunalnog sustava. koje nisu uvijek dovoljno kontrolirane.Zamlača . Dubovica . a s obzirom na tu činjenicu i lakšu pristupačnost.124 . kao i njegovih utjecajnih zona. Ludbregu i Koprivnici. pa je velik dio naselja na ovom prostoru mješovitog karaktera.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Karakteristika prostornog razvoja ovog područja jest izražena u osovinama prostornog razvoja koje se formiraju na prometnim pravcima što se pružaju od Varaždina prema granici sa Slovenijom. te Ivancu i Lepoglavi. što se odnosi na nepodesno deponiranje otpada. rasipanja otpada i sporadičnog odbacivanja po tlu. pa u tom smislu u budućnosti valja osigurati maksimalnu zaštitu. postoji ograničavajući faktor za razvoj određenih namjena i vrsta djelatnosti. tako i šireg kontaktnog područja (prema jugu). Gojanec .Šijanec Krkanec .Papinec .Selnik. Varaždinsko-Topličko gorje) koja su rezultat reljefnih mogućnosti i uključivanja vikend izgradnje u područje naselja. na prostoru vinogorskih pobrđa karakteristična su vrlo razvedena područja za razvoj (Viničko vinogorje i Haloze.Sigetec i Ludbreg . Tu se nalazi najplodnije tlo za uzgoj poljoprivrednih kultura. dok je pravih samostalnih vikend zona zapravo vrlo malo. te područje intenzivne poljoprivredne obrade.5 km).Cestica .Domitrovec .Donje Ladanje (dužine cca 10. pa tako i podzemnih voda dolazi od neriješene odvodnje i neriješenog deponiranja raznih vrsta komunalnog i industrijskog otpada. Takva kombinacija namjena je vrlo česta. Na ovim prostorima. tako da su već danas neka naselja spojena u neprekinuto područje dužine čak preko 10 km. Ovakav način formiranja naselja.Grana. što je uvjetovano praćenjem ceste uz koje su se ta područja formirala. Isto tako. Primjerice. To je iz razloga što je nizinski prostor ujedno i najnaseljenije i najurbaniziranije područje.Sudovčina . U višim zonama koje karakterizira raštrkanost vrlo malih naselja i zaselaka. Količina i kvaliteta tih voda je značajna za opskrbu pitkom vodom. Ludbreg .Ključ. Presečno . Jedan od najvećih problema koji se javlja na prostoru u okviru narušavanja okoliša je zagađenje podzemnih voda kao posljedica neizgrađene kanalizacijske mreže. postojeća izgradnja ima oblik izduženih vijugavih područja. Novi Marof . kao naslijeđeno stanje.Hrastovsko.Družbinec (dužine cca 3. Brezje Dravsko . sukladno spomenutoj karakteristici.Gornje Vratno . Vrbanovec . Takvi oblici naselja prevladavaju na ivanečkom i novomarofskom području. područja za razvoj naselja.Poljanec.Vidovec .Donje Vratno . kako područja Županije. Podzemne vode ovog vodonosnika vrlo su slabo zaštićene od prodora zagađivanja s površine. prisutna je kombinacija stambene izgradnje i izgradnje za odmor (vikendice i klijeti). Petrijanec . Ludbreg .Vinica Marčan . takva neprekinuta područja čine naselja Hrašćica . Ograničenja u razvoju vezana su i na vodne resurse. i to u brežnim prostorima. Za razliku od spomenutih područja.Radovec .Oštrice . Novi Marof Madžarevo. Na novomarofskom i dijelom varaždinskom području.Križovljan Radovečki . Ravničarski dio Županije građen je od uglavnom kvartarnih šljunkovito-pjeskovitih sedimenata koji akumuliraju veće količine podzemnih pitkih (hladnih) voda. što je uzrok otežanom komunalnom opremanju ovih prostora (različite potrebe i uvjeti komunalne izgradnje).5 km).Martijanec .Cargovec . u jednom razdoblju učestala je pojava izgradnji farmi (peradarskih i stočarskih) na područjima uglavnom izvan naselja. Na spomenutim osovinama i pravcima su formirane i veće zone za razvoj naselja. Tu se radi uglavnom o naseljima u ravničarskom dijelu Županije. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . U urbanim zonama zagađenje tla. bio je bolje naseljavan od brežnih područja Županije. čini velik broj malih površina koje su raštrkane u prostoru.Križovljan . Može se reći da za područje iznad vodonosnika.Budislavec (dužine cca 6 km). Infiltracija voda s površine terena u gornji vodonosni sloj ima nepovoljan utjecaj na kvalitetu vode. pa predstavljaju opasnost po zagađenje tla. odnosno nužnost provedbe odgovarajućih mjera zaštite. koji je posljedica postojećeg sustava naseljavanja prostora.Sračinec .Majerje (dužine cca 5 km).Prekno .Kolarovec Babinec .

). koji istovremeno utječe na gospodarske i društvene osobitosti ovog područja. Stoga se može smatrati da će svaki dodatni i novi utjecaji na tom prostoru prouzročiti određene posljedice. te vrijednim i zanimljivim primjerima seoske stambene i gospodarske arhitekture. Ivančice i Kalnika. Na gotovo svim područjima Županije prisutna je tendencija nestajanja vrednije ruralne arhitekture i specifičnih tipova naselja. posebno na području realizacije novih građevina.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Problemi vezani uz prostorne transformacije odnose se i na neke dijelove prirode i krajobraza. kuća za stanovanje i gospodarskih građevina. U takvim mjestima postoji niz primjera narušavanja ranijeg sklada neadekvatnim zahvatima. nepravilnih geometrijskih formi.naselja u ravničarskim predjelima i riječnim dolinama koja su zbijenog ili izduženog tipa. promjene u sustavu povezivanja i komuniciranja. ekološke promjene u najširem smislu i sl.125 . . To se odnosi i na niz ostalih vrijednijih prirodnih cjelina ekoloških značajki i jedinstvenih vrijednosti za Županiju ili za lokalnu sredinu kao što su: predio Trakošćana. Izgradnjom hidroenergetskog sustava nastale su bitne prostorne promjene u neposrednom i širem području (promjene u režimu podzemnih voda. biološke promjene. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . potok Zbel i dijelovi njegove šire okolice.naselja na pobrđima i brdskim predjelima koja su rastresitog tipa (sistem zaselaka) s prirodnim krajolikom. Neodgovarajući zahvati su neprihvatljivi za naselja gdje dovode do postupnog narušavanja ranijeg sklada i vrijedne i tipične sredine u tim mjestima kao primjerice: . promjene u funkcijama naselja. Predjeli starog korita rijeke Drave značajni su radi autohtone močvarne vegetacije i obitavanja močvarnih životinja. osobito ptica. vodni ekosustavi i dr. Ubrzane promjene načina života stanovništva dovele su do preobražaja u načinu gradnje seoskih domova. izvorišni dio Plitvice. Provedba hidroenergetskog projekta na Dravi novi je i vrlo izraženi prostorni element u zemljopisnoj cjelini dravske nizine.

1 . Ciljevi prostornog razvoja i uređenja Županijski zavod za prostorno uređenje 2.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 2.

prirodna i kulturna dobra. Posebni ciljevi predviđeni Strategijom i Programom: • povećati kvalitetu življenja i uravnotežiti razvoj svih područja Države. • razvojne ciljeve prilagoditi značajkama prostora. državnog i međunarodnog značaja Stjecanjem samostalnosti i suverenosti.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 2. stvaranje. • racionalno koristiti i zaštititi nacionalna dobra. mora stvoriti pretpostavke za ustrojstvo. prostornog razvoja i planiranja na razini Države su Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske i Program prostornog uređenja. društvenim i kulturnim razvojem. Temeljni dokumenti gospodarenja prostorom. Strategija sadrži osnove za usklađivanje i usmjeravanje prostornog razvoja i dugoročne ciljeve tog razvoja u skladu s ukupnim gospodarskim. U cilju ostvarenja višeg stupnja razvitka i bolje kvalitete života potrebno je poticati: • uspostavu prostorno-razvojne strukture koja omogućuje uravnotežen razvitak područja. raznolikost i osobitosti dijelova prostora. • uvažavati zajednička obilježja ali i osobitosti područja u planiranju razvoja. korištenje i uređenje prostora. Podunavlja. Ciljevi prostornog razvoja regionalnog.1. • povećanje vrijednosti i kvalitete prostora i okoliša. • razvijati infrastrukturne sustave. a Programom se utvrđuju mjere i aktivnosti za provođenje Strategije.2 . Republika Hrvatska je postala novi međunarodni pravni subjekt. Županijski zavod za prostorno uređenje 2. povezanih prometnim pravcima na višoj tehničko-tehnološko-sigurnosnoj razini. zaštitu. Kao samostalna Država u okruženju europskih prostornih cjelina: Mediterana.ljudski potencijal. • preobrazbu razvoja u prostoru s osloncem na resurse . prepoznavanje i poticanje okosnica i težišta razvitka s osloncem na mrežu gradova i drugih središta (policentrična mreža). Opći ciljevi predviđeni Strategijom i Programom: • jačanje prostorno-razvojne strukture Države. Alpa i Balkana. • uključenje u europske integracijske sustave. ali i svoj razvitak u prostoru. • osigurati učinkovitost sustava prostornog uređenja.

• zaštita i očuvanje prirodnih. spriječi pretjeranu koncentraciju industrije i stanovanja. Postoje područja s ograničenjima u razvoju zbog negativnih demografskih procesa. kojima se teži višem stupnju razvitka i kvalitete života stanovništva na svim područjima. • postići ravnomjerni raspored stanovništva u policentričnom sustavu naselja. • zaustaviti emigraciju mlađeg i visokoobrazovanog stanovništva u inozemstvo. funkcija i gospodarstva. ukoliko funkcionalni princip (pa i tradicionalne navike) ukazuju na drugačiji model. uz uvažavanje prirodnih značajki (prilagođavanje proizvodnje biološkim ciklusima i bez zagađenja) i strukturnih značajki (očuvanje krajobrazne fizionomije) prostora. razvoj i unapređenje sustava naselja. osigurava egzistenciju. visok komunalni standard i minimalno devastiranje prostora (što ima svoju cijenu izgradnje i održavanja). pri čemu administrativna podjela ne mora biti kriterij odabira. • obnoviti ruralna naselja (gdje je to objektivno i moguće). Strateški ciljevi demografske politike koji se odnose i na Varaždinsku županiju su slijedeći: • osigurati optimalno opće kretanje stanovništva (prirodne migracijske tokove). • poboljšavati strukturna i ostala obilježja stanovništva. • poticati razvoj manjih i srednjih gradova. te racionalnije koristi prirodne i izgrađene resurse. krajobraznih i kulturno-povijesnih vrijednosti s posebnim naglaskom na zaštitu voda. U okviru općih i strateških ciljeva prostornog razvoja definiranih na razini Države. Jedan od važnih ciljeva prostornog razvoja je uspostava dobro koncipirane i funkcionalno uravnotežene (optimirane) infrastrukturne mreže koja će osigurati policentrični i uravnoteženi razvoj u prostoru i omogućiti efikasnu povezanost. oskudnih resursa. državnim i regionalnim ciljevima: • • • • ravnomjerniji demografski razvoj i rješavanje demografskih problema. uključujući stvarno poboljšanje standarda i kvalitetu života. nerazvijenosti mreže naselja. provođenje mjera revitalizacije i poboljšanja uvjeta života u ruralnom i pograničnom području uz očuvanje izvornih obilježja i prepoznatljivosti prostora. Policentrični razvoj je koncept razvitka i uređenja prostora koji i u državnim i u lokalnim okvirima ima zadaću da potakne lokalne razvojne osobitosti područja. • poticati povratak hrvatskog stanovništva iz inozemstva i ostalog stanovništva iz dijaspore u njihov zavičaj.3 . Županijski zavod za prostorno uređenje 2. • svestrano revitalizirati demografski najugroženija i strateški značajna područja (pogranična područja). Cilj je uspostaviti i osposobiti takvu mrežu naselja koja će predstavljati žarišta razvitka svakog pojedinog područja. razvoj i integracija gospodarskih i infrastrukturnih sustava. postavljaju se osnovni ciljevi prostornog razvoja Županije koji će se međusobno prožimati s međunarodnim. a time i ostanak stanovništva. te perifernog položaja u odnosu na glavne pravce razvoja.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN S gledišta korištenja prostora osnovni ciljevi i težište postavljaju se na očuvanje fizičke cjelovitosti područja resursa (racionalno korištenje prostora za gradnju).

U tom pravcu gospodarske. Strateški cilj je da obnova i razvoj sela omogući prihode stanovništva za standard življenja sukladan gradskom. Zaštitu prostora potrebno je koncipirati na cjelovito područje vodeći računa o utjecaju susjednih i graničnih područja. kulturnim potrebama. a često niti na funkcionalnu. Jedan od ciljeva svekolikog razvitka je uspostava mehanizma koji će omogućiti prioritetno rješavanje nagomilanih problema u ovim područjima. a istovremeno određuju namjenu i način korištenja prostora. krajobraznih vrijednosti i ljudskim radom stvorenih dostignuća. u čemu Varaždinska županija ima mnogo razloga prednjačiti. kulturne. Prostor izvan naselja u funkciji gospodarstva. poljoprivrede. U tom smislu prioritetan cilj koji je nužno posebno naglasiti odnosi se na zaštitu vodonosnika podzemne pitke vode na koju najdirektnije može utjecati lokalna sredina. Prepoznatljivost područja obilježje je kojem se mora posvetiti posebna pažnja. tj. jer se ona ne može ograničiti na administrativnoteritorijalnu podjelu. Koncept zaštite prostora temelji se na načelu održivog razvitka. socijalne i fiskalne mjere trebaju biti usklađene s mjerama prostornog uređenja na razini Države i nižim razinama.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Strategijom Prostornog uređenja Republike Hrvatske utvrđene su problemske prostorne cjeline zajedničkih obilježja od kojih i Varaždinska županija ima dio područja uz državnu granicu.4 . Županijski zavod za prostorno uređenje 2. turističko-rekreativnih i drugih djelatnosti i aktivnosti treba koristiti obazrivo i u funkciji očuvanja temeljnih prirodnih vrijednosti i obilježja. šumarstva. koja ona sama nisu u mogućnosti riješiti. U tom pogledu treba visoko rangirati ciljeve u očuvanju kulturno-povijesne baštine. kao i ruralni i seoski prostor sa svim onim obilježjima koja zahtijevaju poseban planski pristup i mjere. tako da se u ruralnom prostoru ostvare optimalni uvjeti za poljodjelsku proizvodnju. Kriteriji zaštite bitno utječu na odabir djelatnosti u pojedinom prostoru. te da se unaprijedi stanovanje i kultura uopće. Zadatak je svake sredine očuvanje vlastitog identiteta i njegovanje tradicije i baštine. ali da se očuva karakter sela. zaštitom okoliša. rekreacijom i drugim općim i specifičnim potrebama. prirodna i kulturna dobra. ali i druge djelatnosti u skladu s karakterom krajolika. procjene dopustivog i prihvatnog kapaciteta okoliša i strogu kontrolu i ograničenje zagađenja.

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 2. Stoga proizlazi da je najsvrhovitija prostorna organizacija stvaranje policentrične mreže naselja. niti brzo ili bitno (ako je uopće moguće) preusmjeriti. gdje treba osobito poticati razvoj manjih gradova i gradova srednje veličine.1.1. ali i najreprezentativnija tvorevina civilizacije (najbolji oblik organiziranog života ljudi) predstavljaju čvorišne točke prostora koje upravljaju i djeluju na svoja socio-gospodarska gravitacijska područja.1. Razvoj gradova Proces urbanizacije i razvoj gradskih naselja danas je opći i ubrzani svjetski proces. Gradovi kao najsloženija. optimalno strukturiranih.1. Ovakva koncepcija je Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske naglašena kao prioritetna. Razvoj gradova i značajnih infrastrukturnih sustava 2. Važnija središta rada u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske Slika 29 Županijski zavod za prostorno uređenje 2 -5 . Današnja shvaćanja razvitka suvremenog tehnološkog društva ukazuju na nužnost razvitka urbanih zajednica i te se spoznaje očito ne mogu zanemariti.1.

a Lepoglava i Varaždinske Toplice spadaju u grupu manjih gradova. .ranije su bili. GUP-ovi.imaju veoma dugu povijesnu tradiciju . a i prema novom teritorijalnom ustrojstvu spadaju u značajnije upravne centre. na području Varaždinske županije u najznačajnija razvojna žarišta Strategija ubraja: Varaždin. dok u grupu srednjih gradova ulaze: Ivanec. tj. . Ivanec. Grad Varaždin spada u grupu od 18 velikih i većih gradova Hrvatske kao važnije nacionalno središte. Globalna je ocjena da se sada gradovi nalaze barem na jednom razvojnom stupnju niže nego što to pokazuje i otkriva njihovo formalno mjesto u hijerarhiji centara. Proglašavanje novih pet gradova na području Varaždinske županije ide u prilog stvaranju pravilno strukturirane mreže gradova u prostoru.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN U koncipiranoj policentričnoj mreži gradova. Ludbreg i Novi Marof.bilježe stalni rast broja stanovnika. U interesu je Države i u skladu sa Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske da se intenzivira proces urbanizacije na prostorima većih koncentracija stanovništva i u pograničnim područjima.imaju infrastrukturne elemente karakteristične gradskim obilježjima. koja je jedan od bitnih preduvjeta dobre organizacije prostora. razvijati pravilnu mrežu gradova na ovakvim područjima koji će funkcionirati kao razvojna žarišta. PUP-ovi). . ali i s državne razine. Ludbreg. Varaždin i pet ostalih gradova na području Varaždinske županije zadovoljavaju osnovne kriterije gradskih naselja: . s lokalne. u "sustavu središnjih naselja".predstavljaju važne gospodarske centre sa značajnom funkcijom rada. Stoga treba osobito poticati razvoj manjih i srednjih gradova. . Lepoglavu i Varaždinske Toplice. Novi Marof. . odnosno "sustavu razvojnih žarišta". . Županijski zavod za prostorno uređenje 2 -6 . što se može primijeniti i na prostoru Varaždinske županije.kontinuitet postojanja ("genius loci").imaju dugogodišnji kontinuitet praćenja razvoja naselja prostorno-planskom dokumentacijom (prostorni planovi.nalaze se na značajnim prometnim pravcima.

Varaždinska županija leži na dva takva prometna koridora i to: . jer je to pretpostavka za iskorištenje komparativnih prednosti.podravskom prometnom koridoru koji je sjeverna paralelna poveznica Države i osigurava alternativno povezivanje Središnje i Istočne Hrvatske međusobno. koji je poveznica srednje Europe i Jadrana. Infrastrukturni sustavi Prometni sustavi Unutar hrvatskog državnog teritorija ističe se nekoliko prometnih koridora europskog i državnog značenja. Unutar takvih geoprometnih pozicija Varaždinska županija temelji svoje prednosti za kreiranje budućeg razvitka.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 2. ali i sa susjednim državama. Cestovni promet u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske Slika 30 Županijski zavod za prostorno uređenje 2 -7 .1.2. ali je nužno planske postavke i strategijska opredjeljenja oživotvoriti. odnosno Mediterana i .prometnom koridoru sjever-jug.1.

što će osigurati značajan poticaj razvitku pograničnih područja prema Republici Sloveniji.cesta.Rijeka. Lepoglave i Krapinskozagorske županije sa spojem na autocestu Zagreb . u čijem sastavu je Podravska brza cesta od Republike Slovenije preko Varaždina prema Osijeku. U tom smislu je u interesu Županije osigurati i rezervirati prostor za njenu relizaciju.Zagreb .Maribor. u čijem sastavu je autocesta (Mađarska) . pretpostavlja daljnje poboljšanje uvjeta za odvijanje prometa na prilazno-obilaznim pravcima i raskrižjima grada Varaždina i drugih gradova koji leže na pravcima najvažnijih cesta.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN U cestovnom prometu okosnicu tvori mreža E .cesta nadovezuje se mreža brzih cesta od važnosti za povezivanje područja Države i međunarodno povezivanje. Na ovu bi cestu valjalo nadovezati pravac preko Ivanca.Goričan . a naročito Novog Marofa i Varaždinskih Toplica koji do sada nisu rješavani. Opredjeljenje o nužnosti postupnog rješavanja dionica i građevina na mreži državnih cesta i prilaznicama i obilaznicama većih gradova. Na mrežu E . koja ima i prioritet u gradnji. Željeznički promet u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske Slika 31 Županijski zavod za prostorno uređenje 2 -8 . pa je jedan od važnijih ciljeva Županije prihvaćanje ovog pravca u plan dugoročnog razvoja cestovne mreže Hrvatske.

a posebice na značenju dobiva varaždinsko prometno i robno-transportno raskrižje. njene pouzdanosti i sigurnosti.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN U željezničkom prometu prisutna je višegodišnja stagnacija u odnosu na Europu.zagorska županija) sa spojem na pravac Zagreb . a manjak energije lakše se može podmiriti uvozom iz susjednih zemalja. a još manje potreba u budućnosti.Varaždin . Uporaba samo ekološki prihvatljivih energenata imperativ je današnjice.Čakovec . Radi toga je potrebno dati odgovarajuću ulogu i funkciju željezničkom raskrižju Varaždin u sustavu željezničke prometne mreže Hrvatske. koji u kombinaciji sa slobodnom carinskom i gospodarskom zonom može predstavljati važnu ulogu u razvitku. U pogledu opskrbe plinom jedan od strateških ciljeva je izgradnja međunarodnog plinovoda ADRIA . ali i osnažuje potencijalne mogućnosti da tu ulogu i značenje iskoristi za vlastiti razvitak. Ubrzani razvoj telekomunikacijskog sustava (sustava veze) upotpunjuje cjelokupni prometni sustav i ističe važnost i ulogu područja Varaždinske županije u prometnim sustavima od važnosti za Državu. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 -9 . pri sagledavanju razvoja zračnih luka Hrvatske. U narednom razdoblju potrebno je od kapitalnih elektroenergetskih prijenosnih sustava na razini Države izgraditi dalekovod 400 kV na pravcu Žerjavinec .Mađarska u istočnom rubnom području Županije. U tom kontekstu svrhovita je uspostava kvalitetne željezničke veze Mađarska . Varaždinska županija pripada sjevernom dijelu elektroenergetskog sustava Hrvatske. posebice na pravcu Zagreb . onda ova činjenica predstavlja dodatnu prednost u valorizaciji mogućnosti za razvitak nekih novih djelatnosti. realnom je ocijenjena mogućnost iskorištenja postojećeg zrakoplovnog pristaništa Varaždin i mogućnost prekategorizacije u zračnu luku 2C kategorije. Ako se uzme u obzir vrlo povoljan geoprometni položaj Varaždinske županije.LNG koji prolazi i Varaždinskom županijom od pravca Zaboka preko Ludbrega u smjeru Kotoribe. a ostale mjere imaju zadatak osigurati prostorne i druge pretpostavke za povećanje i poboljšanje opskrbe. kako u samom gradu Varaždinu. Pri tome ne treba zanemariti značenje prijevoza putnika željeznicom na ovom području.Varaždin. Posebno značenje i pozornost potrebno je posvetiti robno-transportnom terminalu.Beč. premda raspolaže skoro sa svim poznatim energentima. Opća je ocjena da Hrvatska nema ni jednan oblik energije čija je proizvodnja u zemlji dovoljna za zadovoljenje sadašnjih potreba. što treba dodatno valorizirati u budućoj mreži pruga od državnog interesa. Na području Županije uspostavljen je temeljni sustav opskrbe plinom koji je potrebno dalje razvijati. pa je nužna svekolika reafirmacija željezničkog prometnog sustava i znatno bolje povezivanje na međunarodnu željezničku mrežu. Energetski sustav Zadovoljenje energetskih potreba stanovništva i gospodarstva spada u grupu ciljeva koji se u suvremenom društvu poistovjećuju s pitanjem opstanka. tako i u širem prostoru. koji se najvećim dijelom može opskrbiti iz vlastitih izvora (tu su u okviru proizvodnih sustava i hidroelektrane na rijeci Dravi). U zračnom prometu. čime se položaj Varaždinske županije višestruko oplemenjuje i dobiva sasvim nove dimenzije u perspektivi razvitka.Žutnica (Krapinsko .

pa kad se uzme u obzir činjenica da je potrebno osigurati zaštitu potencijala pitke vode u velikom prostoru Županije. ali ih je potrebno kompleksno planirati i provoditi u suradnji sa šumarskim i poljodjelskim aktivnostima. Gospodarenje vodama nužno je koncipirati na principima "održivog" razvoja.nizinski dio. tako i radi provedbe potrebne zaštite. gnojišta. te povremena i izvanredna zagađenja.10 . Zaštita otvorenih vodotoka na području Županije dijelom je (Drava) uvjetovana i stanjem u susjednim državama. evidentno je da tom problemu treba dati visoki prioritet.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Vodnogospodarski sustav Korištenje voda Glavni cilj dugoročnog programa vodoopskrbe je osiguranje dovoljne količine vode za stanovništvo i gospodarstvo. te je nužno prioritetno intervenirati u ta područja. da Hrvatska ima dovoljne količine potencijalnih izvora pitke vode.gradovima i sjedištima općina. aplikativnih sredstava u poljodjelstvu. Dosadašnji sustavi kanalizacije u Hrvatskoj su se prvenstveno gradili u naseljima . Zaštita voda od zagađivanja Dominantan izvor zagađenja su otpadne vode i otpadne tvari općenito. Smatra se. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . Ne postoji razrađeni i organizirani sustav izvedbe odvodnje. dravsko zaobalje Strategijom i Programom je predviđeno kao sastavni dio rezervata potencijala podzemne pitke vode u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. S druge strane u brežnim i rubnim (graničnim) područjima Županije vodoopskrba ne zadovoljava. Radi toga je nužno otkloniti visoke gubitke u postojećim sustavima i posvetiti punu pozornost izvorištima i zaštitnim zonama radi očuvanja kvalitete vode. Uz to je na ovom području prisutan utjecaj bujica i erozija. Ta činjenica daje novu dimenziju zaštiti prostora i okoliša ali i upravljanju vodnim resursima u ovom području. te se mora nastaviti provoditi bržim tempom. a parcijalna rješenja vrlo je teško povezati u suvisli kanalizacijski sustav te optimalno postaviti uređaje za konačno pročišćavanje otpadnih voda prije ispusta otpadnih voda u recipijent. pa su nužni hidrotehnički radovi. na temelju procjene sveukupnih količina voda. ali unatoč izvedenim i višenamjenskim hidroenergetskim građevinama zaštita od poplava nije u potpunosti provedena. Područje Varaždinske županije . kako radi uključivanja u sustave vodoopskrbe. Slična je situacija i u Varaždinskoj županiji gdje samo grad Varaždin ima razrađen i zadovoljavajuće razvijen koncept izgradnje kanalizacije. Izgradnja kanalizacijskih sustava ima višestruko značenje u zaštiti voda. održavaju ih i razvijaju. a usklađeno s principima zaštite okoliša. Do sada izvedeni radovi zaštitili su neke površine. a poseban značaj daje potrebi rješavanja odvodnje u naseljima. Varaždinska županija je najvećim dijelom u slivnom području Drave i Dunava. ali njihovo korištenje iziskuje značajne zahvate. ali su pritoci Drave ugroženi lokalnim zagađivačima. a komunalna poduzeća potrebno je osposobiti da upravljaju sustavima vodoopskrbe. tj. a manjim dijelom (rijeka Lonja) u slivnom području Save. ali se ne smiju zanemariti i drugi načini zagađenja kao ispiranje zagađenih površina. ili za potrebe industrijskih ili nekih specifičnih pogona. prometnica. Energetsko korištenje voda na području Županije iskorišteno je izgradnjom hidrocentrala na rijeci Dravi i one su značajan čimbenik energetskog sustava Hrvatske. Uređenje režima voda Zaštita od štetnog djelovanja voda planira se i provodi po slivnim područjima.

a posebno podzemne vode) kao jedine rezerve za opskrbu vodom. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . vodotoci u brdskim predjelima. b) Sanirati ili ukloniti zagađenja uslijed kojih dolazi do ugrožavanja ili zagađivanja vode za piće na postojećim ili planiranim izvorištima vode. Kod nove investicijske izgradnje inzistirati na provođenju potrebnih mjera zaštite. Ciljeve treba realizirati na načelima "održivog" razvoja.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN U cilju zaštite voda nužna je realizacija slijedećih ciljeva: a) Sačuvati vode koje su još čiste (gornji tokovi. razvitka koji zadovoljavanjem potreba sadašnje generacije ne ugrožava pravo i mogućnost slijedećih da to ostvare za sebe. d) Zaustaviti trend pogoršavanja kvalitete podzemnih i površinskih voda tamo gdje je ona narušena i poboljšati je izgradnjom potrebnih uređaja za prethodno pročišćavanje zagađenih voda i izgradnjom barem mehaničkog dijela centralnih uređaja. c) Očuvati kvalitetu voda tamo gdje ona zadovoljava propisane kriterije provođenjem mjera zaštite.11 . tj. zdravlja ljudi i uslijed toga do teškoća ili čak zastoja samog razvoja. te kontrolom rada izgrađenih građevina i uređaja za pročišćavanje zagađenih voda. f) Ostvariti sukladan i postojan razvoj u kojem neće neracionalno korištenje resursa prostora dovesti do pogoršanja kvalitete voda. e) Osigurati poboljšavanje ekoloških funkcija vode tamo gdje su narušene i postizavanje propisane kvalitete za određene namjene postupnom realizacijom cjelovitih programa i mjera zaštite.

te mreža malih gradova kao osnova za unapređenje prostorno-razvojne strukture policentričnog tipa. U okviru strateških odrednica Države koje se odnose na zaštitu resursa. za prostor Varaždinske županije mogu se izdvojiti slijedeći: .ekološka revitalizacija vodotoka Drave i pritoka.1.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 2. očuvanja i zaštite krajobraza. Od strateških ciljeva Države koji se odnose na zaštitu resursa. . Rezerve pitke vode Jedan od glavnih ciljeva Dugoročnog programa vodoopskrbe je osiguranje dovoljne količine kvalitetne vode za stanovništvo i gospodarstvo. U cilju zaštite krajobraza potrebno je: . .spriječiti neprikladnu gradnju stambenih građevina i vikend izgradnje (lokacijom i arhitekturom) i gradnju na pejzažno eksponiranim lokacijama. te pojačanog vrednovanja zaštite Drave i pritoka. pa se planska usmjerenja i na državnoj razini odnose na revitalizaciju i očuvanje vrijednosti prostora.zaštita rezervi pitke vode. u kojem je koncentrirano gospodarstvo i kulturne institucije.spriječiti nestanak šumaraka i živica u agromeliorativnim zahvatima. Obilježje tog područja je i porječje rijeke Drave.2. na području naše Županije evidentirane su potencijalne rezerve podzemnih voda u cijelom dravskom zaobalju i njihova je zaštita od državnog značenja.spriječiti neprikladnu poljoprivrednu obradu i usitnjavanje posjeda naročito u brežuljkastom dijelu Županije. te prijelaz iz ravničarskog u brežuljkasto područje Hrvatskog zagorja. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . osobito u rekreativnoj funkciji urbanih područja. Opskrba vodom rješavat će se iz podzemnih i nadzemnih izvorišta. a temeljem procjene sveukupnih količina voda može se zaključiti da područje Države ima dovoljne količine potencijalnih izvora pitke vode. . Razvojnu strukturu područja obilježava koncentracija . . te u tom konceptu treba sagledavati vrednovanje Hrvatskog zagorja kroz kompleksni program zaštite i revitalizacije. biofizičku i antropogenu strukturu u rasponu od potpuno prirodne do pretežito ili gotovo potpuno antropogene (visokourbanizirani ili tehničkotehnološki prostori).zaustavljanje procesa smanjivanja šumskih površina.sprječavanje (ograničavanje) pretvaranja poljoprivrednog tla u građevinsko zemljište i . . U tom kontekstu na našem području potrebno je naglasiti nužnost veće zaštite rezervi pitke vode. a to je i ključno raskrižje europskih i regionalnih prometnih pravaca. Radi toga su krajobraz i resursi pod utjecajem urbanizacije s velikim promjenama prirodnog i kultiviranog krajolika. ekonomski neopravdanu i neprimjerenu (geometrijsku) regulaciju vodotoka i nestanak tipičnih i doživljajno bogatih fluvijalnih lokaliteta.12 .spriječiti nepotrebnu. Racionalno korištenje prirodnih izvora Područje Varaždinske županije ubraja se u sustav županija Središnje Hrvatske za koje se Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske cijeni da je najrazvijenije područje Hrvatske.prsten gradova srednje veličine oko Zagreba. Zaštita krajobraza Karakteristike krajolika odnosno krajobraza u prostorno-planskom kontekstu podrazumijevaju cjelovitu prostornu.

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . značajnih. ali i ugroženih europskih riječnih ekosustava čije očuvanje više ne ovisi samo od procesa koje obavljaju prirodni sustavi. već usmjeriti djelovanje na rješavanje pitanja kako dobro gospodariti resursom. U tom je smislu Hrvatska kao potpisnica "Konvencije o suradnji na zaštiti i održivom korištenju rijeke Dunav" obvezna djelovati u okviru programa zaštite okoliša dunavskog slivnog područja. u koje spada i rijeka Drava. od osobite su prirodne vrijednosti ne samo u našoj regiji već i u širem prostoru. a ne samo kako spriječiti negativne posljedice eksploatacije mineralnih sirovina. U nekoliko posljednjih desetljeća na području rijeke izvršen je cijeli niz aktivnosti koje su negativno utjecale na kvalitetu prostora i okoliša.spriječiti daljnje smanjenje nizinskih šuma.gospodarenje mineralnim sirovinama definirati gospodarskom politikom. . Takav pristup "održiva razvoja" iziskuje i postojeća zakonska regulativa. Potencijalne rezerve podzemnih voda u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske Slika 32 Zaštita rijeke Drave Cijeli dravski pojas. U cilju zaštite prostora i planske Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . a posebice staro korito rijeke. Dravski pojas jedan je od rijetkih.13 . ali ne u uskim lokalnim okvirima.

14 . Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . racionalno i kontrolirano.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN artikulacije aktivnosti u dravskom pojasu potrebno je izraditi Prostorni plan područja posebnih obilježja rijeke Drave kako bi se riječni prostor počeo koristiti planski.

) Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . .crveni kvadratić .plavi kvadratić .15 .upisana dobra.zeleni kvadratić .dobra predložena za upis. Zaštita prostora i okoliša podrazumijeva racionalno iskorištavanje resursa.1. *Napomena uz sliku 33: Grad Varaždin je od 1998. ali i najosjetljivije prirodne datosti koje je potrebno racionalno koristiti uz stalno i nadzirano održavanje i čuvanje. . stremljenje k razvoju bez uništavanja i poticanje onih razvojnih djelatnosti za koje određeni prostor. najvrednije su.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 2. Iako prostor sam po sebi sadrži značajke održivosti. daje najpovoljnije uvjete.3. "dobro predloženo za upis" (Strategija prostornog uređenja Hrvatske je donesena 1997. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša Prostor i okoliš dva su nerazdruživa dobra od općeg interesa. nasljeđu i ljudskim potencijalima. po prirodnom bogatstvu. Zaštita prirodne i graditeljske baštine u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske Slika 33 Pojašnjenje oznaka za graditeljsku baštinu: . a ponekad čak neobnovljive i nepovratne.priprema dokumentacije za prijedlog dobara. potrebno je naglasiti da jednom nanesene štete u prostoru u velikom broju slučajeva postaju teško obnovljive.

vodeći računa o vrijednosnim prioritetima. danas postaje ključni čimbenik preventivne zaštite okoliša. Glavni ciljevi zaštite okoliša su: . Varaždinska županija prostorno pripada širim europskim gospodarskim i ekološkim sustavima. te se može iz te razine očekivati postavljanje strožih kriterija. Stoga prostorni razvoj Županije mora uvažavati međunarodne kodekse ponašanja. koji uključuju odnos prema drugima. Procjenjuje se da će daljnjim razvitkom sustava lokalne samouprave sve više jačati svijest o vrijednostima prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja. Geografski položaj. što znači da je status planiranja krajolika izjednačen s planiranjem izgrađenih površina (npr. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . odnosno optimalno korištenje njegovih vrijednosti. U procesu prostornog planiranja svaku plansku postavku treba preispitati sa stanovišta svih sastavnih dijelova okoliša.16 . Europske unije i drugih razvijenih europskih država. Za pojedine kategorije prostora nužno je postupno i kontinuirano ublažavati sukobe različitih interesa. Suvremeno planiranje prostora podrazumijeva aktivno uključivanje svih slobodnih površina u postupak planiranja.učinkovito očuvanje prostora i postizanje ujednačenije razine kakvoće života. te . . a time i obveza zaštite vrijednosti prostora u cilju njegovog očuvanja za budućnost. razvojne mogućnosti i prostorne prednosti moći će se potpunije iskoristiti prihvaćanjem razvojnih opredjeljenja većine zemalja Vijeća Europe. postojeća i planirana infrastruktura. kako bi se postigla optimalna namjena prostora.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Stoga prostorno planiranje.razvijanje svijesti o potrebi racionalnog gospodarenja prostorom kako bi se trajno optimirali učinci njegovog korištenja. koje sadrži i planiranje zaštite prostora. te je nužno postavljati i primjenjivati kriterije zaštite usklađeno sa susjednim državama i međunarodnom zajednicom. svekolikom okružju i kulturnom bogatstvu. a posebno je značajno regionalno povezivanje i uključivanje u razvojne trendove srednjeg Podunavlja i sjevernog Mediterana.usuglašavanje novih aktivnosti u prostoru s naprednim europskim/svjetskim ekološkim kriterijima uz saniranje postojećeg stanja (tamo gdje je potrebno). . očuvana prirodna i spomenička baština. obveza izrade prostornih planova područja posebnih obilježja).sveobuhvatno i trajno uključivanje troškova zaštite okoliša u troškove proizvodnje.

političkim. ne u smislu zaustavljanja njegova razvoja. Demografska problematika prisutna je i na području Varaždinske županije. • Potrebno je stvoriti/stvarati pretpostavke za uravnoteženiji razvoj naselja u cilju dobivanja što pozitivnije okosnice budućeg policentričnog razvitka. Zakon o obnovi. • Valja težiti ravnomjernijem demografskom. treba je sveobuhvatno sagledati i valorizirati.2. To su prvenstveno pogranični prostori i prostori južnog i jugoistočnog dijela Županije. Ciljevi i projekcije na županijskoj razini Uvažavajući demografsku sliku područja Županije koja je ukratko analizirana u poglavlju 1.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 2. već u cilju optimiranja razmještaja urbanih naselja na način koji predviđa Strategija i Program prostornog uređenja Države. etničkim i drugim čimbenicima. stoga je potrebno kompleksno sagledavanje njegove uloge u korištenju prostora i upravljanju prostorom. Naime. Kao podrška i smjernica za definiranje poticajnih mjera populacijske politike trebaju poslužiti smjernice. Demografski razvoj Stanovništvo je jedan od temeljnih čimbenika dugoročnog društveno-gospodarskog razvitka i korištenja prostora. aktivnosti i mjere iz postojećih dokumenata kao što su "Nacionalni program demografskog razvitka Republike Hrvatske". a koje je izradilo Ministarstvo razvitka i obnove. • Iseljavanje je potrebno svesti na najmanju moguću mjeru.1. kulturno-obrazovnim. • Populacijska politika mora biti sustavna. psihološkim. Stvaranje pozitivnog okruženja za djelovanje i promjenu tih čimbenika omogućuje zaustavljanje negativnih demografskih trendova i postizanje željenih promjena i rezultata.2. društvenogospodarskim. Polazišta. Demografski procesi odvijaju se sporo. Zakon o stimuliranju aktivnosti u područjima od posebnog državnog interesa. a po potrebi i specifično razrađena po gradovima i općinama. djelatna i trajna. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja 2. ali i koji se uklapa u koncept ravnomjernijeg razvoja Županije. evidentno je da bi trebalo djelovati u dva smjera: • Potrebno je djelovati u cilju zaustavljanja negativnog demografskog procesa u prostorima gdje je demografska slika izrazito nepovoljna i procesi depopulacije kritični. ali i općedruštvenom razvitku. zdravstveno-socijalnim. time bi se stvorile pretpostavke da se imigracijski tokovi preokrenu u korist manjih gradova Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . To podrazumijeva postupno ublažavanje migracijskih pritisaka na Varaždin. a za njeno rješavanje potrebno je donijeti programe mjera i akcija.17 . Problematika vezana uz demografsku obnovu koja proizlazi iz demografske slike Republike Hrvatske spada u prioritetne i dugoročne zadaće na razini Države. a uvjetovani su: biološkim. Stoga treba što je moguće više smanjivati demografske disproporcije. jer ono izravno poništava postignuća pronatalitetne politike.

Najveće gradsko naselje u Varaždinskoj županiji je Varaždin.18 . trebalo bi omogućiti da pitanje demografije bude prioritetno. a i cjelokupno lokalno stanovništvo. godine na tom području nije bilo državne granice. U značajnom dijelu ovog područja definirat će se i Park prirode "Hrvatsko zagorje". Urbana područja. primjenu suvremene tehnologije u poljodjelstvu. Za ova problemska područja. nego i drugim mjerama) da naselja koja već sadrže naznake urbanih obilježja postupno poprime gradski karakter te da postignu određenu višu kvalitetu življenja. kad se govori o naseljima osnovni kriterij za njihovu veličinu je broj stanovnika. Treba nastojati (ne samo dokumentima prostornog uređenja. prerada poljoprivrednih proizvoda na tradicionalan način. uz aktivno sudjelovanje državne uprave može najviše pridonijeti lokalna samouprava. Većina teritorija spada u ruralna područja brežnih dijelova Županije. jer se radi o ljudskim životima. Ostala naselja gradskog karaktera su Ivanec. uvođenje nepoljodjelskih djelatnosti u seoske obitelji/domaćinstva kao što je seoski turizam. Stoga je strateško pitanje poticati razvoj srednjih i manjih gradova. značajan su faktor u definiranju demografske politike. navikama i tradiciji gdje svaka promjena i uz najbolje mjere i akcije zahtijeva određenu vremensku prilagodbu. Prijelaz stanovništva iz tih područja u urbana potrebno je poticati i provoditi sa svrhom i ciljem optimalnog rasporeda stanovništva. kao depopulacijska područja spadaju prema Nacionalnom programu obnove i razvitka u problemska područja na razini Države.000 stanovnika. oskudnih resursa i perifernog položaja u odnosu na glavne pravce razvoja. a u funkciji gospodarskog i svekolikog razvitka. Općenito. jer su toliko raštrkana (dislocirana) i s prevelikim područjima za razvoj naselja. Na području Varaždinske županije nema naselja veličine 10-30 000 stanovnika. nije realno očekivati da se mogu revitalizirati sva seoska naselja. Intervencije u tom prostoru ne smiju biti agresivne i nasilne kako se ne bi poremetio uravnoteženi sustav čovjek-priroda koji je osnovna kvaliteta života na selu. a ne kvantitetu. Za njihovu obnovu i razvoj. koje prema Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske spada u važnija nacionalna središta i u gradove srednje veličine s 30-100. no taj proces kao i svaki drugi u tim područjima treba biti postupan i nenasilan. Međutim. Ruralna područja i selo. Obnovu i revitalizaciju sela treba sprovesti prvenstveno kroz osiguravanje komunalne i društvene infrastrukture. kao prostori s najvećom koncentracijom stanovništva. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . Stoga će se neminovno dogoditi da će neka naselja odumrijeti.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Županije. To su također pretežito depopulacijska područja s prisutnom stalnom emigracijom stanovništva. Ludbreg i Novi Marof (manja subregionalna središta) i Varaždinske Toplice i Lepoglava (važnija općinska središta) s 2-10. a proces urbanizacije zaostaje za prosjekom u Državi. Pogranična područja u Varaždinskoj županiji su uz granicu prema Sloveniji i nemaju tipična pogranična obilježja jer do 1991. a previše usitnjenim posjedima da su troškovi njihovog opremanja u nesrazmjeru s mogućnostima i potrebama našeg društva. Postizanje višeg standarda života na selu i očuvanje zdravog okoliša najznačajnije su mjere za zadržavanje stanovništva u ruralnim područjima i osnova za poticanje doseljavanja mlađeg stanovništva na selo. tradicionalni obrti i sl. razne kooperacije. što postavlja i dodatne zahtjeve na promišljanje i planiranje ciljeva demografske politike tog prostora. što je inače trend i nastojanje s razine Države. u skladu sa strategijskim opredjeljenjem Hrvatske.000 stanovnika. te primjerene planske koncepcije razvoja na županijskom nivou. kao i općenito razvijanje naselja gradskog karaktera. ali i globalni svjetski trend urbanizacije. Potrebne su posebne poticajne mjere na nivou nacionalnog programa obnove i razvitka. orijentaciju poljoprivredne proizvodnje na kvalitetu.

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

Potrebno je valorizirati sve dosadašnje uzroke negativnih kretanja, te predložiti realne i provedive aktivnosti za zaustavljanje negativnih trendova i postupno poboljšanje demografske slike pograničnog područja. Osnovni je cilj stvoriti takve pretpostavke razvitka pograničnog područja koje će postupno smanjivati nesrazmjer i zaostajanje u odnosu na ostala područja i stvarati potrebne pretpostavke za daljnji uravnoteženi i ravnomjerni razvitak sukladan ostalim dijelovima Županije i Republike Hrvatske. Uvažavajući suvremene urbane procese, kao i temeljne planske odrednice iz Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske potrebno je izraditi program populacijske politike, a u okviru toga: - stvoriti sve pretpostavke za demografsko obnavljanje onih naselja gdje za to postoje objektivne potrebe i mogućnosti, uključujući u to stvarno poboljšanje standarda i kvalitete življenja stanovništva, - pomoći izgraditi svu potrebnu suvremenu infrastrukturu, razviti mrežu funkcija za potrebe lokalnog stanovništva unutar sustava središnjih naselja, te integrirati gospodarske aktivnosti u prostoru, uz zaštitu i unapređenje kulturnih vrijednosti, uvažavajući osobine i tradiciju područja, - voditi aktivnu politiku uređenja seoskih naselja s povećanjem stambenih, komunalnih i drugih standarda, - za svaki tip naselja odrediti primjeren pravac preobrazbe: za gradska i općinska središta, za naselja iznad 1000 stanovnika, za manja naselja koja su sastavni dijelovi formiranih urbanih osovina prema općinskim središtima, za naselja s graničnim prijelazima, kao i za naselja koja su značajna zbog svojih posebnih prirodnih i povijesnih vrijednosti (Trakošćan). Za revitalizaciju naselja i sela neposredno uz državnu granicu valjalo bi dodatnim analizama procijeniti optimalnu potrebu i mogućnosti interveniranja. Jedan dio naselja i sela za koji ne postoji širi interes ovisit će isključivo o autonomnoj motivaciji lokalnih i privatnih aktera. Kod određivanja demografske politike za depopulacijska područja (ruralna, pogranična) potrebno je uvažavati civilizacijske dosege i standarde (komunalni, gospodarski i društveni) kojima Republika Hrvatska i Varaždinska županija teže. To se može postići optimalnim međuodnosom prirodnih, gospodarskih i društvenih potencijala, iz čije procjene proizlaze realni ciljevi u demografskoj politici koji ne smiju biti sami sebi svrha, već tome da život u sada depopulacijskim prostorima bude po mjeri čovjeka. Samo takav pristup može osigurati i garantirati ostanak, a i vraćanje ljudi na te prostore. Sigurno je da bi poboljšanje komunikacija i komunalnog standarda na depopulacijskim područjima bio prvi korak koji bi otvorio sve daljnje procese, pa Republika Hrvatska i Županija u svojoj strategiji razvoja moraju učiniti maksimum za oživotvorenje tih pretpostavki. Treba konstatirati da je napuštanje ruralnih i pograničnih područja ipak višegodišnja realnost ove Županije, koja se očito neće moći brzo promijeniti pa ni zaustaviti, ali bi je trebalo iskoristiti na način da se na određenim prostorima i prihvati koncept razvitka s manjim brojem stanovništva na istom prostoru, što bi kroz odgovarajući pristup i mjere omogućilo okrupnjavanje posjeda i stvaranje pretpostavki za različite oblike malog i srednjeg gospodarstva i poduzetništva. Time bi se u realnijim okvirima mogao očekivati prosperitet ovih područja. Uvažavajući temeljna promišljanja o mogućem demografskom razmještaju i projekciji bilo bi svrhovito: - izraditi detaljniju demografsku analizu, a po potrebi i sociološku, za cjelokupno područje Županije kao temeljnu podlogu za koncipiranje regionalnog programa demografske obnove, - na temelju demografskih istraživanja i projekcija koja bi se provela prilikom izrade predloženih analiza i programa demografske obnove, detaljnije razraditi procese i
Županijski zavod za prostorno uređenje 2 - 19

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

postupke koji će dovesti do zaustavljanja prirodnog pada stanovništva u ciljanim područjima i postizanja pozitivnih procesa u prirodnom priraštaju. Demografska predviđanja Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske, konstatirano je i istaknuto da je teško dati određenije i detaljnije projekcije demografskih kretanja stanovništva u Hrvatskoj. Međutim, uz neke poznate čimbenike i podatke Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, te uz neke pretpostavke na temelju planiranih akcija, ipak je moguće ponuditi neka predviđanja. Planirana promišljanja poduprta u određenoj mjeri ocjenama i procjenama "Studije razvitka Varaždinske županije za razdoblje 1996.-2005. godine" sugeriraju da bi bilo poželjno da nove projekcije kretanja u Varaždinskoj županiji za razdoblje do 2005. godine budu kao u slijedećoj tablici.
Tablica 80

Broj stanovnika - nove ocjene i projekcije
teritorijalna jedinica

b.O. Varaždin b.O. Ivanec b.O. Ludbreg b.O.Novi Marof Ukupno:

1991. (popis) 94.373 41.680 21.917 29.883 187.853

1995. (ocjena) 95.597 41.843 21.867 29.323 188.630

2000. (procjena) 96.750 41.950 21.950 29.500 190.150

2005. (procjena) 97.650 42.300 22.200 29.650 191.850

Izvor: "Studija razvitka Varaždinske županije za razdoblje od 1996-2005. godine" - City Trust - Razvojno-istraživački centar, Zagreb.

Uzevši u obzir aktualnu situaciju i određenu stagnaciju u demografskim kretanjima u ovom trenutku, kao i to da je situacija u Varaždinskoj županiji nešto povoljnija od one u Republici Hrvatskoj, ove projekcije predviđaju u periodu od 1995-2000. godine veoma blagi porast broja stanovnika u regijama bivših općina Ivanec, Ludbreg i Novi Marof, a nešto značajniji u regiji bivše Općine Varaždin. U slijedećih pet godina (od 2000-2005.g.) predviđa se nešto manji porast broja stanovnika u varaždinskoj regiji, dok bi srazmjerno tome bio nešto veći porast broja stanovnika u ostalim regijama, što bi značilo smanjenje iseljavanja stanovništva iz tih regija u Varaždin i druge veće centre u Državi. Za ostvarivanje spomenutih predviđanja mogu se primijeniti slijedeće mjere, čijom primjenom se željeni procesi mogu usmjeravati: - provoditi poticajnu, selektivnu i prostorno organiziranu populacijsku politiku, a s njom u skladu i poreznu, stambenu, socijalnu, agrarnu, razvojnu, kulturnu, obrazovnu i drugo, - utvrditi posebne mjere za revitalizaciju gradskih i ruralnih naselja, poticati obiteljski način života (obiteljsko poduzetništvo, farmerski i rančerski način života), - osigurati uvjete za širenje procesa urbanizacije u naseljima koja imaju realnu perspektivu razvitka, te usmjeriti stambenu gradnju u naselja opremljena komunalnom infrastrukturom i građevinama društvenog standarda, - otkupiti neobrađeno plodno zemljište i pašnjake od sadašnjih vlasnika i zajedno sa zemljištem koje je u vlasništvu Države dodijeliti, prodati ili dati u zakup zainteresiranom poljoprivrednom stanovništvu koje će ga kultivirati i koristiti, - potaknuti okrupnjavanje, nužnu parcelaciju i opremanje zemljišta u gospodarskim zonama, tj. osigurati ponudbeni materijal za ulaganje domaćih ili stranih ulagača,

Županijski zavod za prostorno uređenje 2 - 20

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

- omogućiti porezne i druge (komunalne) olakšice i povoljnije kredite na duži period i uz državnu pomoć poslodavcima koji će u ovom kraju, a osobito u demografski ugroženim područjima razvijati gospodarske djelatnosti - pretežno manje poduzetništvo koje ima komparativne prednosti, a u posljednje vrijeme je zapostavljeno, uz oslanjanje na lokalne resurse i domaću radnu snagu, - planirati razvoj infrastrukturne mreže na način da se problemska područja (pogranična, ruralna) što bolje povežu s razvojnim središtima, - u skladu sa zakonima iz domene obiteljskog života, materinstva, socijalne i zdravstvene zaštite, odgoja djece i sl. utvrditi specifične stimulativne mjere i poticati organiziranje institucija u tom djelokrugu, - stvarati pozitivno duhovno, kulturno i civilizacijsko ozračje.

Slika 34

Po izradi demografske analize i projekcije moglo bi se ući u kompetentnija predviđanja, ali tek s novim popisom stanovništva bi se dobili egzaktni podaci za izradu projekcija budućih demografskih promjena. Treba naglasiti da gore iznesena projekcija teško može biti ostvariva bez ranije navedenih strateški postavljenih, koordiniranih i usmjeravanih aktivnosti, kako na razini Države, tako i na razini Županije.

Županijski zavod za prostorno uređenje 2 - 21

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

2.2.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture
Osnovna koncepcija i strategija gospodarskog razvitka Županije razrađena je Studijom "Osnovne smjernice za utvrđivanje strategije i operativnih rješenja gospodarskog razvoja Županije varaždinske do 2005. godine" ("City Trust", Razvojni centar Zagreb, veljača 1996. g.). Temelji se na razvoju tržišnog gospodarstva i intenzivnom uključivanju u međunarodne gospodarske trendove i podjelu rada uz ubrzano napuštanje bivšeg gospodarskog sustava i politike razvitka na načelima planske privrede i društvenog vlasništva. U definiranju koncepcije i strategije gospodarskog razvitka Županije u prvom redu treba uzeti u obzir njene funkcije u širem prostoru Republike Hrvatske, odnosno sadašnje i buduće mjesto u društvenoj podjeli rada, polazeći od prirodnih uvjeta za razvitak i kao drugo, uklapanje Županije u sve transformacijske procese što ih donosi sadašnji i budući znanstveno tehnički napredak, tj. dopunjujući sadašnju strukturu gospodarstva novim djelatnostima. U osnovi to obuhvaća: - aktiviranje znanja i kreativne sposobnosti kadrovskog potencijala Županije, - prilagođavanje unutarnje organizacije rada i poslovanja tržišno-ekonomskim kriterijima i novim propisima, - razvijanje funkcija imanentnih robnim proizvođačima (marketing i plasman proizvoda, istraživanje i razvitak, kontrola kvalitete, inovacije i tehnologija, financiranje, kadrovi i sl.), - promjenu strukture proizvodnje u skladu sa zahtjevima domaćeg i stranog tržišta, - promjenu i osuvremenjavanje tehnologije, poboljšanje kvalitete proizvoda, stavljanje u funkciju umrtvljenog kapitala, financijska konsolidacija, povezivanje sa stranim partnerima i - kao rezultanta svega, snižavanje troškova proizvodnje, podizanje proizvodnosti rada i efikasnosti korištenja sredstava. Kod ciljeva i zadaća dugoročnog razvoja gospodarstva Varaždinske županije valja imati na umu i ograničenja daljnjeg razvoja. Među njima se posebno ističu: - nedostatak vlastite akumulacije i sigurnosti u pokretljivosti akumulacije s drugih područja i inozemstva u smislu optimalne regionalne alokacije, - ograničene mogućnosti uvoza strane tehnologije i strane opreme i teškoće oko izgradnje domaće znanstveno-istraživačke i tehnološko-razvojne djelatnosti, posebno kada je u pitanju supstitucija strane tehnologije i opreme, - nedostatak domaćih sirovina, posebno sirovinske osnove s ovog područja s problemom sekundarnih sirovina, - zahtjevne promjene u strukturi industrijske proizvodnje prema tržišno fleksibilnim proizvodnjama s padom jediničnih troškova i visokom konkurentnosti, - sve naglašeniji zahtjevi na zaštiti i očuvanju zdravog okoliša, te s tim u svezi uravnoteženog gospodarenja prostorom. Kod opredjeljenja za strategiju razvitka krajnosti su strategija kapitalno intenzivnog razvitka ili pak strategija radno intenzivnog razvitka. Ove dvije strategije praktično se u čistim oblicima nigdje ne javljaju. Sve analize i prognoze upućuju na to da je za Varaždinsku županiju najprihvatljivija kombinacija. Pri tome se mora imati na umu sva težina i složenost takve strategije razvitka i to sa stajališta akumulacije i izbora odgovarajućih programa. U izboru metoda razvitka još uvijek važno mjesto ima industrijalizacija, i to ne samo zato što industrijalizacija omogućava brži razvitak i transformaciju cijele socio-ekonomske strukture, već i zbog toga što Varaždinska županija ne raspolaže s drugim posebnim prednostima koje bi mogle biti dovoljno snažni nositelji razvitka na dugi rok, npr.
Županijski zavod za prostorno uređenje 2 - 22

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

poljoprivreda, turizam i sl., iako i ove djelatnosti imaju nezaobilazno mjesto u koncepciji razvitka Varaždinske županije. Gospodarsku razvojnu politiku Županije sa strategijskog stajališta valja usmjeriti na: - ostvarivanje relativno visokog gospodarskog rasta sa stopom rasta GNP oko 8% i maksimalizacijom profita po jedinici uloženih sredstava, - povećanje stupnja zaposlenosti (porast 3-4% u godišnjem prosjeku) radno sposobnog stanovništva i racionalnije korištenje radnih resursa s porastom proizvodnosti rada oko 4-5%, - optimalno i stabilno korištenje prirodnih, izvedenih, materijalnih i ljudskih resursa, - optimalni, granski i teritorijalni raspored sredstava proizvodnje, - stabilni rast životnog standarda, - zaštitu i očuvanje okoliša. U razdoblju od 1995. do 2005. godine doći će do značajnih promjena kako u strukturi proizvodnih faktora i proizvodnje, tako i u životu i standardu stanovništva. Za to vrijeme izmijenit će se najmanje dva ciklusa tehničko-tehnoloških inovacija, koji će obilježiti napredak proizvodnje i strukturu gospodarstva. U izboru pak pravaca razvoja postoji principijelna razlika kada se on vrši za uže područje ili za Državu kao cjelinu. Što je područje manje, manje su mogućnosti izbora. Definiranje osnovnih pravaca razvoja u prvom redu znači da se planiraju one djelatnosti koje s obzirom na najvažnije čimbenike imaju realne mogućnosti za uspješan razvoj. Polazeći od dostignutog stupnja razvoja, postojeće privredne strukture, prirodnih uvjeta, općih tendencija razvoja gospodarstva u svijetu i u nas, područja od naglašene važnosti za Varaždinsku županiju su: • Kompleks prerade metala i nemetala, • Industrija kemijskih proizvoda, • Građevinarstvo i industrija građevnog materijala, • Poljoprivredno-prehrambeni kompleks, • Tekstil, koža, obuća i galanterija, • Šumarstvo i industrijska prerada drveta, • Usluge i širi sektor tercijarnih djelatnosti, • Razvoj turizma i komplementarnih djelatnosti, • Razvoj komunalne infrastrukture, • Razvoj djelatnosti, ne samo u tercijarnom, već i kvartarnom sektoru. U okviru cjeline razvoja Varaždinska županija postala bi prometno komunikativnija cjelina s povećanjem dnevne pokretljivosti ljudi, posebno radnika, povećanjem prijevoza tereta i prijenosa informacija, jačanjem ekonomske snage i ekonomske integriranosti područja. Razvojem prometa valjalo bi težiti maksimalnoj valorizaciji tranzitno-prometnog položaja područja, stvaranjem uvjeta za privlačenje transportnog tranzitnog supstrata i proširenjem i modernizacijom cestovnih i željezničkih prometnica. U perspektivi će još više jačati potražnja za svim vrstama usluga. Zbog toga primjerenim aktivnostima i mjerama ekonomske politike Županije, gradova i općina, treba stvarati pogodnosti za razvoj tih djelatnosti. To će stvarati uvjete za veće angažiranje radno sposobnog stanovništva i povećanje dohotka. Opći cilj prostorno-ekonomskog razvoja je dugoročno optimalno korištenje prostora u ekonomske i druge korisne svrhe. Taj cilj se ne može odrediti kao neko točno
Županijski zavod za prostorno uređenje 2 - 23

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

buduće stanje prostora, već kao razvojni proces u kojem se prostor čuva i unapređuje u skladu s rastom broja i opsega ekonomskih i drugih aktivnosti koje se odvijaju u tom prostoru. U skladu s takvim postavkama osnovna područja dugoročnog razvoja Varaždinske županije u razdoblju do 2005. godine su: - primarni sektor - poljoprivredna proizvodnja, šumarstvo, lovna privreda i slatkovodno ribarstvo, - sekundarni sektor - energetika, metaloprerađivački kompleks, elektroindustrija i elektronika, proizvodnja i prerada tekstila, kemijska industrija, industrija prehrambenih proizvoda, drvoprerađivački kompleks, nemetali, građevinarstvo i industrija građevinskog materijala, - tercijarni sektor - promet i veze, trgovina i ugostiteljstvo, turizam i usluge, - privredna infrastruktura, - obrtništvo i poduzetništvo, - znanstveno-istraživačka i razvojna djelatnost, te - tehničko-konzultantske usluge. Važno područje razvoja u razdoblju do 2005. godine i dalje ostaje industrijalizacija, stvaranje moderne, visokoproduktivne i izvozno orijentirane industrije, koja bi imala i najvišu stopu rasta. Istodobno slijedi i brži i kvalitetniji razvoj onih djelatnosti koje imaju komparativne prednosti, u prvom redu stabilan i intenzivan razvoj poljoprivrede, čijim razvojem valja osigurati racionalno korištenje poljoprivrednog zemljišta i osigurati zadovoljavanje potreba domaćeg tržišta i izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, te razvoj sektora usluga, koji se temelji na povoljnom geografsko-prometnom položaju i klimatskim uvjetima, kao što su promet, termalna liječilišta, zdravstveni i lovni turizam. Opća koncepcija regionalnog razvoja ovog područja može se definirati kao: • modernizacija i proširenje postojećih gospodarskih kapaciteta s naglaskom na jačanju i proširenju postojećih djelatnosti (ne počinje se uvijek od početka, niti uvijek treba sve mijenjati, zapravo to nije niti moguće), • potpunije i efikasnije korištenje prirodnih uvjeta za proizvodnju (poljoprivreda, šumarstvo, industrija građevinskog materijala, građevinarstvo), • priprema sirovinske, proizvodne i tržišne osnove za novu proizvodnju i nove djelatnosti (kemijska industrija i druge), • povećanje obujma proizvodnje podjelom rada, specijalizacijom i kooperacijom kod postojećih djelatnosti (tekstilna, drvna, metalna, industrija građevnog materijala, prehrambena industrija i građevinarstvo), • dinamičniji i brži razvoj poljoprivredno-prehrambenog kompleksa, jačanjem poljoprivrede, industrijskim načinom proizvodnje, organiziranom proizvodnjom na obiteljskim gospodarstvima, visokim stupnjem finalizacije u proizvodnji hrane i boljim iskorištavanjem poljoprivrednih sirovina, osiguranim plasmanom u zemlji i inozemstvu, posebice proizvodnjom zdrave hrane, • dinamični razvoj građevinarstva kao komplementarne privredne aktivnosti niza drugih djelatnosti, industrije građevinskog materijala za potrebe regije i šire (s visokim multiplikatorom), • razvoj metaloprerađivačkog kompleksa na osnovi viših oblika specijalizacije i kooperacije u skladu s tehničkim napretkom i selektivnim pristupom u definiranju proizvodnih programa prema potrebama regionalne i međunarodne podjele rada i • brži i dinamičniji razvoj tercijarnog sektora u cjelini, a posebno ugostiteljstva i kontinentalnog turizma, vjerskog, zdravstvenog i lovnog, te turizma na seoskim gospodarstvima, prometa i veza s naglaskom na jačanje integralnog transporta, razvoj obrtništva, poduzetništva i kućne radinosti.
Županijski zavod za prostorno uređenje 2 - 24

a preostalu petinu od inozemnih kredita i investitora. Varaždinska županija s tih je stajališta u hrvatskim uvjetima iznadprosječno visoko. To postaje razvojno sve značajnije. a poslije 2000-te bi Hrvatska vlastitim sredstvima financirala 4/5 programa razvoja. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . sposobnost za suradnju i partnerstvo i drugo). Globalni parametri za postavljanje i operacionalizaciju nove strategije gospodarskog razvitka polaze od pretpostavke gospodarskog rasta u razdoblju obnove u kojem bi se proizvodnja i dohodak povećavali 25% godišnje. vode. Ovim Planom prate se i podupiru postavke iz tih dokumenata. dostignuti stupanj društvenog i ekonomskog razvoja i komparativne prednosti Varaždinske županije. šumarstva i lovstva. te stabilizirati gospodarstvo i tehnološki ga razviti prema mjerilima međunarodne ekonomije. Potrebno je iskoristiti tradicionalne gospodarske veze i interese za razvitak vlastitih mogućnosti. ali pri tome voditi računa da se ne prihvaćaju nečiste tehnologije i rješenja koja bi mijenjala kvalitativna obilježja prostora i okoliša. a procjenjuje se da sve razvojne aspiracije i poduzetničke inicijative neće biti moguće uklopiti u svaki prostor. godine "Strateški marketinški plan turizma Varaždinske županije". temelji projekcije gospodarske orijentacije Županije. Studijom razvitka Županije varaždinske "Osnovne smjernice za utvrđivanje strategije i operativnih rješenja gospodarskog razvoja Županije varaždinske do 2005. kako bi prvenstveno tehnološki intenzivne grane više od polovice proizvodnje realizirale u izvozu.) dati su pravci i okviri razvoja s projekcijama razvoja industrije (po područjima i granama). Ove su spoznaje uz druge čimbenike (nezagađenost tla. Najvažniji naglasci u Strategiji prostornog uređenja za područje gospodarstva. starenje i ratni gubici). što bi trebalo utjecati na skladniji i ravnomjerniji regionalni razvitak. a petnaest godina kasnije hrvatski proizvod bi mogao narasti na 40 milijardi US$ (resursi Hrvatske omogućuju ostvarivanje bržeg rasta uz oslanjanje na interes i ulaganja inozemnog kapitala). U predstojećem razdoblju gospodarski razvitak treba temeljiti na korištenju komparativnih prednosti pojedinih područja i disperziji gospodarskih sadržaja u prostoru uz neophodnu izgradnju infrastrukture. turizma. Prostorni razvitak u funkciji je gospodarskog razvitka pri čemu je presudno iskoristiti elemente europskih integracija za poticaj i konsolidaciju gospodarstva. jer prema najnovijim fundamentalnim spoznajama teorije razvoja kvalitetan živi ljudski rad i isto takva strategija i politika razvoja postaju najvažniji razvojni čimbenici. trgovine. građevinarstva. Istodobno izlučuju se tri najvažnija kriterija za rangiranje sposobnosti za rast: politička sigurnost i stabilnost. pa radi toga traže krajnje racionalno zauzimanje prostora za izgradnju. Može se očekivati da će u predstojećem razdoblju doći do određene gospodarske specijalizacije pojedinih područja i slijedom toga promjene u regionalnoj strukturi Hrvatske. osiguravanjem prostornih pretpostavki na načelima održivog razvoja. očuvanu prirodu. Za područje turizma izrađen je tijekom 1997. veljača 1996. godine" (City Trust Razvojni centar Zagreb. poljoprivrede. prometa i druge infrastrukture. Demografska situacija u Varaždinskoj županiji i posebno radni potencijali povoljniji su nego prosječno u Republici Hrvatskoj (gdje su dugoročni problemi: niski prirast stanovništva. vodoprivrede. iseljavanje. Nužno je povećati efikasnost i izvoz. Do 2000-te godine bilo je potrebno uložiti u obnovu i razvitak 25-30 milijardi US $ (uz pomoć inozemstva). vodeći računa o demografskom potencijalu i o zaštiti i unapređivanju okoliša. Neka područja zahtijevaju primjenu visokih kriterija zaštite prostora i okoliša i omogućavanje javnog korištenja posebnih vrijednosti.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Glavni sadržaji na kojima će se temeljiti dugoročne promjene gospodarske strukture ovog područja su: zemljopisno-prometni položaj.25 . dok bi u razdoblju poslije 2000-te godine stopa rasta iznosila 4-5% porasta godišnje. ljepote. razina obrazovanja stanovništva i otvorenost gospodarstva. posebno interesantni za prostor Varaždinske županije: Atraktivnost ulaganja nije jednaka za sva područja i segmente. turizma i ugostiteljstva te obrtništva i malog poduzetništva. Procjenjuje se da će domaći proizvod u 2000-toj biti 20 milijardi US $.

te prednosti koje postoje u ratarstvu. pri čemu treba davati prednost reprezentativnim i selektivnim oblicima s naglaskom na visoki (elitni) turizam. a u geoprometnom smislu pozicija Hrvatske omogućuje valorizaciju njezinog prostora i kroz bitno intenzivniji razvitak tranzitnog i izletničkog turizma.26 .prirodne i druge uvjete za restrukturiranje proizvodnje (primjerice za uzgoj zdrave hrane). provođenje svekolike zaštite okoliša i krajolika i brižno upravljanje turističkim resursima može osigurati preduvjete za uspješan razvitak turizma. Uvažavajući raspoložive resurse. . koji uz rješavanje infrastrukturnih problema. njegovu upotrebu treba visoko valorizirati s pozicije rekreacijskih funkcija i stacionarnog turizma.druge mjere usklađene s međunarodnom politikom u poljodjelstvu. područja koja treba sanirati ili oplemeniti. Cijeni se da je malo zemalja u "srcu" Europe koje mogu dugoročno ponuditi toliko izdašne i kvalitetne turističke potencijale kao Hrvatska. . Turistički sektor raspolaže razmjerno velikom suprastrukturom.razvitak turizma i uspostavu višeg stupnja potrošnje. voćarstvu. Temeljni resurs hrvatskog turizma je izdašan i ekološki visoko vrijedan prostor u cjelini (od morske obale do ruralnih područja i termalnih izvora). prvenstveno mediteranskog tipa. ali i kontinentalnog što omogućuje stvaranje veće i raznovrsnije turističke ponude za koju ne postoje ozbiljnije tržišne zapreke. gdje zbog malog šumskog fonda više dolazi do izražaja zaštitna uloga šuma i potreba za očuvanjem postojećeg šumskog fonda pravilnim gospodarenjem. bitno šire uvažavati u profiliranju gospodarskog razvitka Hrvatske. te građenje građevina provoditi na principima uklapanja u okoliš. održavanjem i postupnim povećanjem pošumljenih područja. Glavni razvojni potencijali poljodjelstva na razini Države iskazuju se kroz: . tržišne uvjete i mogući tehnički napredak konstatira se da Hrvatska ima odlične uvjete za razvoj turizma. . jer se s malim kvantitativnim. te brži i snažniji gospodarski razvitak područja sa specifičnim razvojnim problemima. Bolje iskorištenje potencijala u poljodjelstvu. gdje osim prirodnih vrijednosti veliku ulogu i značaj imaju kulturno-povijesna obilježja prostora. predlaže se kroz slijedeće: . pa je nužno mijenjati stereotipnu predodžbu o turizmu kao usko shvaćenoj gospodarskoj djelatnosti.bolje mogućnosti iskorištenja zemljišta putem privatizacije.uvođenje novog pristupa u utvrđivanju razreda tala i uvažavanjem parametara plodnosti zemljišta provoditi djelotvorniju zaštitu. ribarstvu i ribnjačarstvu. Varaždinska županija mora iskoristiti blizinu Zagreba kao jakog emitivnog centra i potencijalnog potrošača turističko-rekreativno-izletničkih ponuda. S te pozicije treba promatrati i ulogu šuma i šumarstva u Varaždinskoj županiji. te smanjiti ili onemogućiti korištenje kvalitetnog plodnog zemljišta za nepoljodjelske svrhe.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN U ostvarenju tih ciljeva planira se brži rast određenih gospodarskih djelatnosti u većem broju gradskih i radnih središta ravnomjernije raspoređenih u prostoru Hrvatske. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . u koja se ubrajaju i pogranična područja. ali će je biti nužno temeljito modernizirati.relativno visok stupanj tehničko-tehnološke stručnosti i osposobljenosti. Turizam treba značajnije. Radi toga je nužno čuvati vrijedne i atraktivne prostore.visoku vrijednost poljodjelskih površina na pojedinim područjima. a time i ekonomskog oporavka poljodjelstva. . Potrebno je započeti stvaranje novog identiteta turističkog sektora. . a gradnju usmjeriti na rubna područja. povrtlarstvu. a značajnim kvalitativnim pomacima mogu ostvariti daleko značajniji gospodarski učinci.

koja zagađuje okoliš. a nema tržišta. kapital i dr. osvajanje tržišta.jače afirmiranje stočarske proizvodnje orijentacijom prema vanjskom tržištu. tradiciju i znanje. ali i agrotehničkih postupaka (hidro i agromelioracija. tržište. pa strateško pitanje nije kako pojačati poziciju hrvatske industije u strukturi gospodarstva. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . s ciljem rasterećenja nekih područja aktiviranjem do sada neiskorištenih.primjenu suvremenih dostignuća biotehnologije i novih proizvodnih procesa. za što je neophodno industriju privatizirati i privući inozemne investitore. rukovođenje. te proizvodnju zdrave hrane. .) radi tržišne orijentacije. Ocjenjuje se da je do sada industrija bila prekomjerno koncentrirana u većim gradovima. učinkovitu organizaciju.sprječavanje daljnjeg cjepkanja zemljišnih površina i poticanje povećavanja posjeda. već kako je učiniti proizvodnijom i konkurentnijom. na onu koja koristi komparativne prednosti zemlje: položaj. komasacija i sl. zaustavljanje depopulacije i degradacije malih seoskih gospodarstava na vrednijim agrarnim prostorima i područjima od posebnog interesa za Državu (npr.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . prirodne resurse. . Napredak industrije zahtijeva modernu tehnologiju. primjerenije prostornoj strukturi. ljudski potencijal. a mjerama agrarne i porezne politike selektivno stimulirati određene proizvodnje i razvitak poljodjelstva u određenim područjima. Nužno je preorijentirati strukturu industrije iz bazične i teške koja traži puno energije i radne snage. pogranična područja). S gledišta korištenja prostora potrebno je ukazati na procese transformacije velikih industrijskih kompleksa i disperziju u manje jedinice. U takvim okolnostima Strategijom prostornog uređenja se ukazuje na dosadašnju poziciju industrije koja osjetno zaostaje u proizvodnosti i konkurentnosti na svjetskom tržištu i prestaje biti najvažnija i povlaštena grana gospodarstva u Hrvatskoj.27 .

s time da se u analizama naselja težište stavlja na gradska naselja i proces urbanizacije. Međutim. Gradovi sa svojim okolicama čine gradske regije. pored prethodno osiguranih prostornih preduvjeta.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 2. prijelazna i seoska. te postepeno poprimaju gradska obilježja. Pošto se preobrazba naselja najintenzivnije događa u okolici gradova i duž prometnih linija. a ostale tri su socioekonomskog karaktera (% poljoprivrednog u ukupnom broju stanovnika. prometne i ostale infrastrukture 2.2. odnosno od Varaždina prema Ludbregu i u pravcu Koprivnice. Prijelazna naselja su ona koja su doživjela određeni stupanj socoiekonomske i druge preobrazbe. % radnika u mjestu stanovanja i % domaćinstava bez poljoprivrednog gospodarstva). Oba procesa prati adekvatna modernizacija rada i života. Ovakva kretanja poželjno je planski poticati i usmjeravati. kao i kraka od Varaždina preko Petrijanca i Cestice do granice s Republikom Slovenijom. Seoska . Gradovi kao čvorišne točke prostora sa svojom funkcijom rada upravljaju i djeluju na svoje socio-gospodarske gravitacijske okolice. Sa stanovišta prostornog uređenja promatra se njihov socioekonomski karakter (gradovi određenih funkcija rada i okolice povoljnih socioekonomskih obilježja). što je i najizraženije u Središnjoj Hrvatskoj. od kojih jedan krak ide u pravcu Novog Marofa i Varaždina prema Čakovcu.3. razvitak središnjih naselja potrebno je poticati investicijskom politikom i decentralizacijom gospodarskih struktura. tj. u onom opsegu koji će omogućiti planirani razvitak gradova i ostalih važnih naselja. Značajna povoljnost je i dobra povezanost grada i gradske regije Varaždina s gradom i gradskom regijom Čakovca. Lepoglavi i u pravcu Krapine. na izgradnji kvalitetnog prometnog. vodoopskrbnog i energetskog sustava. Kriterij za definiranje gradskog naselja su četiri međuzavisne varijable: jedna je broj stanovnika (više od 2. U takvom sustavu formira se mreža naselja i uspostavlja se struktura gradova i gradskih naselja s funkcijama rada i stanovanja kao temeljnim funkcijama. Policentrični razvitak. Razvoj naselja.28 . i nisu doživjela značajne preobrazbe. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . jer "nagomilavanje" prevelikog broja ljudi u nekoliko gradova i "pražnjenje" seoskih područja problem je i drugih zemalja. Tipovi naselja Prostorno-planskom dokumentacijom naselja se razvrstavaju na gradska. a temeljiti ga.000 ljudi). Bez obzira što se radi o području u susjednoj županiji postupno se stvara prostor većih vezanih koncentracija stanovništva koju treba i u planskim dokumentima respektirati. društvene. međugradska i samostalna. Zamjetno je formiranje i poprečne osovine od Varaždina prema Ivancu. realno je očekivati da će se i tu dogoditi određene preobrazbe i to u dva različita pravca: neka će se urbanizirati.2. koja pak dijelimo u prigradska.ruralna naselja u RH i u Varaždinskoj županiji su još uvijek zastupljena u najvećem broju. pa ih nazivamo i urbaniziranim naseljima. uočava se zvjezdasto formiranje osovina urbanizacije s centrom u Zagrebu. Radi toga se Strategija prostornog uređenja na razini Države zalaže za sustav policentričnog razvoja i stvaranje policentrične mreže gradova i sustava naselja. Varaždin kao gradska regija ima veoma povoljnu socioekonomsku strukturu: polifunkcionalan grad s visoko urbaniziranom okolicom.3.1. Kriterij za definiranje prijelaznih naselja je postotak poljodjelskog stanovništva (manje od 20%) i postotak aktivnog stanovništva koji radi izvan vlastitog posjeda (više od 50%). Prijelazna ili urbanizirana naselja javljaju se najčešće u urbaniziranim područjima. a u nekima će jačati agrarni karakter. osobito u gospodarski nedovoljno razvijenim područjima. Razvoj naselja Proces urbanizacije treba usmjeriti u održivi smjer.

kao jedinih mjesta tradicijskog graditeljskog identiteta s funkcijama usluga. radnih. • Poticati razvoj Lepoglave i Varaždinskih Toplica kako bi postupno prerasli u gradove veličine oko 5.000 stanovnika spada u gradove srednje veličine (20. primjeren društvenoj i gospodarskoj razvijenosti. te njihovom opremljenošću komunalnom infrastrukturom i građevinama društvenog standarda utjecati na povoljnija demografska kretanja i cjelokupni razvitak svojeg područja. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 .000 stanovnika i u mreži gradskih naselja upotpunili dobro prostorno pozicioniranu policentričnu strukturu. Ivanca i Novog Marofa kako bi ojačali obilježja primjerena gradovima srednje veličine (10. tretirati ih kao više prostorne oblike urbanizacije. • Poticati rješavanje problematike pograničnih područja i naselja u njima. a na načelima policentričnog i uravnoteženog razvitka u prostoru. osobito u brežnim predjelima s ciljem da se kroz aktivnu politiku uređenja seoskih naselja poveća stambeni i komunalni standard za onaj dio populacije koji će korištenjem prirodnih mogućnosti i svojih radnih potencijala doprinijeti razvitku i prosperitetu tih prostora. kulture.000 stanovnika) da unaprijedi i potpuno razvije svoje funkcije za veličinu od oko 60. kako bi se u praksi uspostavio ravnomjerniji razvitak područja Županije.000 stanovnika) kojih u Varaždinskoj županiji nema. • Razvijati sustav središnjih naselja sukladan teritorijalnom ustrojstvu Županije i uklopljen u sustav naselja Države. • Poticati razvoj Ludbrega.000 do 70. uslužnih i rekreacijskih funkcija u manjim i srednjim gradskim središtima. te njihov razvoj kao cjeline regulirati Prostornim planovima i Generalnim planovima uređenja.000 stanovnika zadržavajući sva ključna obilježja povijesnog grada dimenzioniranog "po mjeri čovjeka". • Usmjeravati i poticati razvoj grada Varaždina koji sa sadašnjih oko 42. • Gradskim regijama. kvartarnih djelatnosti i stanovanja. vodeći računa o njihovu velikom značenju u strateškim interesima Republike Hrvatske. • Postupno i selektivno revitalizirati problemska ruralna područja.000-100. tj.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Osnovni ciljevi urbanog razvoja • Razvijati optimalni stupanj urbanizacije Varaždinske županije. • Poticati razvoj većih naselja i središta jedinica lokalne samouprave da poprime urbana obilježja manjih gradova nadopunjujući i stvarajući skladnu polifunkcionalnu strukturu gradova i žarišta razvitka.29 . gradovima i njihovim urbaniziranim okolicama koje tvore socioekonomske gradske regije treba posvetiti veću pažnju. te stvarati uvjete za očuvanje naseljenosti. tj. • Povećati udio u broju i veličini stambenih. • Obnoviti povijesna središta gradova i ostalih naselja.

društvene djelatnosti treba urediti s više tržišne logike i ponašanja. uglavnom su definirani i uklapaju se u planirani sustav naselja razrađen na razini Prostornog plana Županije. . već djelatnost koja je u direktnoj funkciji osiguranja napora za poboljšanje proizvodnosti rada i drugih uvjeta za poboljšanje standarda. statutarna obilježja. Očekuje se da će se daljnji razvoj ovog stupnja obrazovanja temeljiti na planiranju mreže srednjih škola ovisno o razvoju gospodarstva i industrije (moguća profilacija nekih srednjih škola drugačija od sadašnjih. sposobnosti i razvoja za osnovno tržišno ponašanje i novu etapu razvitka Hrvatske.2. Moguće je ukazati na neka polazišta i procese koji se mogu očekivati u daljnjem razvitku pojedinih djelatnosti: U predškolskom odgoju treba računati s povećanjem obuhvata djece.3. a predškolski odgoj ne treba shvaćati kao oblik gole potrošnje. Razvoj društvene infrastrukture Na području društvenih djelatnosti valja očekivati snažniji razvoj i značajnije strukturne promjene. U djelatnosti srednjeg i visokog obrazovanja na području Varaždinske županije evidentna je razvijenost mreža srednjih škola i fakulteta. Varaždinska županija ima osnovni sustav društvenih djelatnosti i mrežu društvene infrastrukture uspostavljenu tako da pokriva svoj teritorij i razmještaj stanovništva i naselja unutar svog područja. ovisno o demografskom stanju). jer materijalni razvoj i životni standard stanovništva sve više ovisi o njihovoj funkcionalnosti i efikasnosti. bilo adaptacijom postojećih prostora. Općenito se može konstatirati da će se polazne osnove za razvoj društvenih djelatnosti temeljiti na vrijednosnom sustavu slijedećih bitnih obilježja: . Prostori za razvitak sustava društvene infrastrukture vezani su uz naselja.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 2. utvrđivanje upisnih područja i školskih područja. Procjenjuje se da će posebno važan utjecaj na ukupni razvoj imati znanstveno-istraživački rad. npr. . ali uvažavajući da su tu dometi tržišta ograničeni. tehničko-gospodarska škola. U osnovnom obrazovanju razvoj djelatnosti treba nastaviti i permanentno unapređivati uspostavom optimalne mreže osnovnih škola na području Varaždinske županije uz suglasnost Ministarstva prosvjete i športa (utvrđivanje sjedišta osnovnih škola.društvene djelatnosti nisu klasična potrošnja već djelatnosti za promicanje znanja.2. kao i unapređivanju obrtničkog školstva uz posvećivanje dužne pažnje praktičnom osposobljavanju Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . što daje solidnu osnovu za daljnji razvoj društvenih djelatnosti i dobro je polazište za socijalni razvoj u cjelini. strani jezici). obrazovanje i zdravstvo. ovisno o stupnju razvoja Varaždinske županije. kemijska i graditeljska škola). a time i osposobljavanjem novih kapaciteta bilo izgradnjom.30 . nazivi mjesta u kojima se izvode programi. koji će sve više poprimati ulogu aktivnog sudionika u procesu privređivanja. ekonomsko-turistička. Treba napomenuti da jedinice lokalne samouprave (općine) mogu utvrditi javne potrebe u osnovnom školstvu više od potreba utvrđenih državnim pedagoškim standardom za koje osiguravaju i financijska sredstva u svom proračunu (izvanškolske aktivnosti.društvene djelatnosti trebaju sudjelovati u makroraspodjeli društvenog proizvoda.

posebice za mlađu populaciju. Za razvoj športa kao višestruko značajne društvene aktivnosti. oprema. kadar). Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . Naročito bi bilo potrebno izgraditi zatvorene građevine (postoji nedostatak prostora za cjelogodišnje korištenje). općina i Županije kao cjeline. bit će nužno unaprijediti i nadograditi sustav športskih centara i građevina u Županiji.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN za zanimanje putem radionica u suradnji s Ministarstvom i udrugom obrtnika (standardi. te usklađivati interese i poduzimati aktivnosti radi ravnomjernijeg kulturnog razvitka gradova.31 . U širokom spektru djelatnosti kulture na području Županije potrebno je u okviru brige o prostoru i zaštiti prostora naglašenije poticati skrb o zaštiti spomenika kulture i prirode na području Varaždinske županije u suradnji s jedinicama lokalne samouprave i državnim institucijama. klizanje) koje u postojećoj ponudi nisu zastupljene. uključujući športske aktivnosti (plivanje.

Goričan . SR. 79/1999. Razvoj prometne i ostale infrastrukture a) Prometni sustav Strateški cilj razvoja prometnog sustava Županije temelji se na efikasnom iskorištenju povoljnog geoprometnog položaja područja. • Drugi strateški cilj.Istočna Europa. a to je: Tablica 81 Mreža državnih cesta koje prolaze Varaždinskom županijom Identifikacijska oznaka 2 3 20 22 24 35 508 510 Vrsta i naziv ceste GP Dubrava Križovljanska (gr.3. Ivan Žabno (D28) Mokrice (D205)-Zabok-Zlatar Bistrica-D.) GP Goričan (gr.Budimpešta) . cesta D22 je neasfaltirana na području Županije. To podrazumijeva što brže oživotvorenje glavnih međunarodnih i državnih prometnih veza i koridora koji prolaze prostorom Županije. • Treći strateški cilj Županije je postupna (etapna) izgradnja cestovnog koridora Varaždin (autocesta: Zagreb . a u raskrižju Varaždin je čak jednako prioritetan kao i sam priključak gradskog cestovnog prometnog sustava na autocestu u izgradnji. Napomena: Od gore navedenih cesta. M. a1) Ceste • Osnovni strateški cilj Županije koji je istovjetan infrastrukturnim strateškim ciljevima Republike Hrvatske je ubrzano dovršenje izgradnje i stavljanje u prometnu funkciju autoceste Mađarska .)-Čakovec-Varaždin-Zagreb-Karlovac-Rijeka-PazinSvetvinčenat-Vodnjan (D21) Varaždin (D2)-Nedelišće-Čakovec-Prelog-D. Konjšćina-Budinšćina-N.Dubrava-Đelekovec-Drnje (D41) N.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 2.2. br.).Rijeka. Marof (D3)-Križevci-Sv.Ivanec . Slov. ali i podizanje kvalitete prometnog sustava unutar Županije.)-Varaždin-Virovitica-Našice-OsijekVukovar-GP Ilok (gr. • Do realizacije ovih kapitalnih cestovnih pravaca kroz područje Županije nužno je podizati kvalitetu i unapređivati prometno-tehničke i sigurnosne elemente na uspostavljenoj mreži državnih cesta. s ciljem da se koncepcija razvitka u prostoru konkretno podupre podizanjem kvalitete infrastrukturnog opsluživanja. R.Koprivnica .Osijek . Ovaj podravski koridor ima strateški značaj alternativnog i pomoćnog prometnog koridora onom glavnom posavskom koridoru i s razine županijskih interesa i prioriteta odmah je iza koridora autoceste.Beč) kao koridora brze ceste. koji se također poklapa sa strateškim ciljevima prometnog sustava Države je realizacija Podravske brze ceste: Slovenija Varaždin .32 . J. MarofVaraždinske Toplice-Ludbreg-D2 Varaždin (D2)-Lepoglava-Švaljkovec (D1) Macelj (D1)-Lepoglava (D35) Varaždin (D2)-Gornji Kneginec-Varaždinske Toplice (D24) Izvor: Odluka o razvrstavanju cesta u državne ceste ("Narodne novine".3.Lepoglava Krapinsko-zagorska županija (autocesta: Zagreb . Županijski zavod za prostorno uređenje 2 .Varaždin Zagreb . R.

Osijek. Varaždina i Čakovca za Mađarsku i važne pruge Varaždin . 24 do Legrada i državne granice s Republikom Mađarskom). da se ovaj koncept povezivanja s europskim pravcima podrži i oživotvori. To su pravci: Otok Virje . U skladu s općim strateškim ciljevima na razini Države.Voća . U kontekstu detaljnijeg planiranja trase buduće Podravske brze ceste i njene spojne točke s Republikom Slovenijom bit će potrebno definirati i lokaciju graničnog prijelaza na toj trasi. a druga je konsolidacija preostale željezničke mreže u zemlji. Na području Varaždinske županije to se ogleda kroz davanje sasvim nove uloge željezničkom pravcu Krapina . Prihvaćanjem ovakvog koncepta još više dobiva na vrijednosti značaj i uloga željezničkog koridora Varaždin .Klenovnik . kao i određenom povećanju gustoće te mreže.Legrad (nastavak državne ceste br.Varaždin . • U projekciji razvoja cestovne mreže Županije bit će nužno značajnu brigu posvetiti unapređenju stanja na mreži županijskih i lokalnih cesta.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN • Jedan od ciljeva razvitka i unapređenja sustava cestovne mreže Županije je i odgovarajuće povećanje gustoće mreže državnih cesta i na pravce koji trenutno nisu obuhvaćeni Odlukom o razvrstavanju cesta u državne ceste od svibnja 1997. • U cilju poboljšanja sigurnosti i protočnosti prometa potrebno je izgraditi obilaznice gradova.Beč) preko Ivanca.Čakovec . Prema Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske ovaj pravac je uvršten u generalnu mrežu brzih pruga. što bi se trebalo odraziti i na prostoru Varaždinske županije.Vratno Donje (spoj s međudržavnim graničnim prijelazom u Virje Otoku. Radi toga je prioritetan strateški interes Varaždinske županije u pogledu razvitka željezničke mreže. jer time daje prostoru sjeverozapadne Hrvatske kapitalni željeznički infrastrukturni koridor koji ga je u dosadašnjim koncepcijama razvitka zaobilazio. da željeznički prijevoz zasniva svoj razvoj na masovnom prijevozu roba i nešto manje putnika. Bednja . godine. • Posebnu pažnju bit će potrebno posvetiti uređenju graničnih prijelaza i njihovom opremanju svim potrebnim pratećim službama (međunarodni).33 . a2) Željeznice Sukladno svjetskim trendovima da se zbog energetskih razloga i ekoloških problema cestovni promet nedomjesti željezničkim gdje god je to tehnički i ekonomski opravdano proizlazi da će u narednom razdoblju jačati procesi supstitucije cestovnog prijevoza željezničkim i na području Republike Hrvatske. te ispravno Županijski zavod za prostorno uređenje 2 .Trakošćan . Ludbreg . a prema Ormožu u Sloveniji).Golubovec .Dubrava Križovljanska (cesta koja stvara pretpostavke za revitalizaciju pograničnog područja prema Republici Sloveniji).Koprivnica . potrebe i mogućnosti pruge Zagreb . a u cilju efikasnijeg policentričnog razvoja Županije. U predloženom konceptu oživotvorenja značajne međunarodne željezničke veze od Krapine (pruga Zagreb .posavskom koridoru) bit će nužno valorizirati ulogu.Varaždin. koji je u dosadašnjem željezničkom prometnom sustavu kao lokalna pruga bio praktički u odumiranju.Mađarska. procjene razvitka željeznice usmjeravaju se u dvije razine: jedna je povezivanje s europskim željezničkim mrežama.Osijek u podravskom koridoru (alternativa glavnom .

Na prostoru Županije TK Centar Varaždin. Razvoj TV i radio difuzije ne postavlja posebne prostorne zahtjeve.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN prometno-tehnološki i prostorno koncipirati i razvijati željeznički prometni čvor Varaždin. te procjenu isplativosti budućih zahvata. sigurne i suvremene telekomunikacijske mreže koja će efikasno povezati područje Županije s ostalim dijelovima Hrvatske i drugim državama. U cilju osiguravanja prostornih uvjeta za razvoj moguće je osigurati postojeći slobodni raspoloživi prostor za potrebe budućeg razvitka. ali uz prethodno sveobuhvatno valoriziranje ključnih međuutjecaja ovog sadržaja i okolnog prostora. ali i određenim prostornim ograničenjima u okruženju. ali i potrebama suvremenog prometnog opsluživanja gospodarskog i populacijskog okruženja. a4) Telekomunikacije Sustav veza je infrastrukturni sustav koji se vrlo brzo razvija i njegovo značenje znatno raste. ne samo iz razloga što direktno i indirektno utječe na opstanak i razvoj živog svijeta. predviđa u narednom razdoblju vrlo značajne zahvate na izgradnji i proširenju postojećih kapaciteta (komutacijski kapaciteti i prijenosni sustavi) u cilju proširenja i poboljšanja pretplatničkih telekomunikacijskih mreža. Od posebnog je značenja dobra uspostava telekomunikacijskih sustava u pograničnom području i ruralnom prostoru zbog sigurnosnih razloga i podizanja kvalitete života stanovništva. te tu u punom smislu riječi dolazi do izražaja pojam "održivog razvoja". brze. a i u relativno kratkom vremenu okoliš se sanira. a pogotovo kad se koriste podzemne mreže i bežične komunikacije. Činjenica je da su prostorni zahtjevi telekomunikacijske mreže prvenstveno vezani uz mrežu cesta i željezničkih pruga i to najvećim dijelom za urbane prostore tako da ih u Prostornom planu Županije nije nužno posebno izdvajati i naglašavati osim najznačajnijih. a3) Zračni promet Postojanje zrakoplovnog pristaništa za športske namjene s kvalitetnom asfaltiranom poletno sletnom stazom dužine oko 1720 m i nužnim pratećim građevinama. pa je razumljiv interes Županije za uspostavom kvalitetne. funkcionalnog i efikasnog vodnogospodarskog sustava može se smatrati strateški najznačajnijim prioritetom u Varaždinskoj županiji.34 . a na prostoru Varaždinske županije u velikoj (presudnoj) mjeri diktiraju uvjete pod kojima se prostor koristi ili se namjerava koristiti. tako da se dopuna postojeće mreže radi pokrivanja područja zasjenjenja (sa slabim signalom ili bez signala) može provoditi bez posebnih prostornih ograničenja. pa ne narušava prostor u značajnijoj mjeri. koji pokriva područje mrežne skupine Varaždin. Telekomunikacijski promet ima relativno male i prihvatljive potrebe za prostorom. Korištenje voda. već svojim karakteristikama bitno utječe na sve druge elemente korištenja prostora i gospodarenja prostorom. kako bi odgovorio novim zahtjevima buduće međunarodne uloge. b) Vodnogospodarski sustav Vodnogospodarska djelatnost i uspostava kvalitetnog. a Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske predviđa se mogućnost prerastanja postojećeg zrakoplovnog pristaništa u zračnu luku 2C kategorije. uređenje režima voda i zaštita voda od zagađivanja sastavni su elementi vodnogospodarskog sustava i međusobno se isprepliću i uvjetuju. ali i prostore Županije međusobno. Uvođenjem odgovarajućih komercijalnih uz postojeća športska obilježja mogao bi se razvijati zračni promet na području Županije. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . orijentiralo je županijska promišljanja na davanje razvojnih elemenata zračnom prometu.

U tom smislu povoljne su mogućnosti iskorištenja aluvijalnog područja uz rijeku Dravu. Ovim se Planom naglašava potreba zaštite i očuvanja prirodnih dijelova Drave između akumulacijskih jezera i ukazuje na neprihvatljivost eksploatacije šljunka na cijeloj dionici rijeke.35 . ističu u prioritetni plan potrebu za osiguranjem dovoljnih izvora ove mineralne sirovine. Korištenje ostalog hidropotencijala na razini Županije svojevremeno je načelno sagledavano radi izgradnje malih hidroelektrana. te uskladiti rješenja koja će osiguravati i održavati odgovarajući vodni režim. valjalo bi objektivno sagledati takve mogućnosti. Danas još nema površina koje se navodnjavaju. U tom cilju započelo se s provođenjem mjera zaštite novog vodocrpilišnog područja Vinokovšćak na širem prostoru naselja Svibovec Podravski između kanala HE Varaždin i starog korita rijeke Drave. te ukoliko postoje.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN b1) Korištenje voda Osiguranje dovoljnih količina zdrave pitke vode jedan je od osnovnih uvjeta opstanka. VAR 2 i ČAK 1. Za područje Varaždinske županije bilo bi svrhovito izučiti u kojoj mjeri postoje potencijalne mogućnosti za značajniji razvoj ribnjačarstva. kako bi se osigurale sve potrebne pretpostavke da se područje Županije (i šire) može dugoročno snabdijevati kvalitetnom vodom iz vlastitih izvora. Generalno je konstatirano da se zbog regulacije Drave i izgradnje akumulacija razina podzemne vode nizvodno snizuje. ali i razvoja ljudskog društva. što može zahtijevati natapanje.Dunav" Osijek. Prema provedenim ispitivanjima predvidivo je da u budućnosti neće biti dovoljne sadašnje lokacije crpilišta. Što se tiče korištenja vode u energetske svrhe već je konstatirano da je rijeka Drava i njezin hidropotencijal na području Županije iskorišten za proizvodnju električne energije. a u posljednje vrijeme naročito u cestogradnji. ali nije nađen ekonomski interes. a nema ni konkretnih planova u bližoj budućnosti. OOUR "Vodogradnja" Varaždin). već će biti potrebno oformiti nova crpilišta. a natapanje je predviđeno korištenjem voda iz Ormoškog i Varaždinskog akumulacijskog jezera putem glavnih natapnih kanala VAR 1. Korištenje voda za navodnjavanje i odvodnju razmatrano je "Studijom uređenja zemljišta i otvorenih vodotoka za gornji dio vodnog područja rijeke Drave (izrađenom 1989. ali na ograničenim i kontroliranim lokacijama za koje je prethodno nužno obaviti odgovarajuće istražne radove i izraditi studije utjecaja na površinske i podzemne vode i okoliš. Istovjetan je i interes Varaždinske županije pa je radi toga nužno i potrebno zaštititi prostor i njime promišljeno gospodariti. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . U cilju sustavnog rješavanja problematike vodoopskrbe izrađen je Vodoopskrbni plan Varaždinske županije kojeg je potrebno postupno realizirati. od tadašnje VRO "Drava . a za te potrebe predviđena je mogućnost korištenja 30 m3/s vode iz ukupnih vodnih količina hidroelektrana. Strateški je interes Države zaštita rezervi podzemne vode u dravskoj nizini Varaždinske i Međimurske županije. te jezera Dubrava putem kanala DUB 1. radi toga je glavni cilj dugoročnog programa vodoopskrbe na razini Republike Hrvatske. osiguranje dovoljnih količina kvalitetne vode za stanovništvo i gospodarstvo. Pošto se ne može isključiti interes za ovim korištenjem. dati im šanse da se oživotvore (uz uvažavanje i usklađivanje međuutjecaja u prostoru). jer današnje i buduće potrebe u graditeljstvu. Na području Županije u sklopu vodnogospodarskog sustava nužno je razmatrati i prostore za eksploataciju šljunka.

te blizine gusto naseljenih i razvijenih urbanih prostora opravdana su promišljanja da bi bilo svrhovito istovremeno s izgradnjom vodovodne mreže rješavati i problematiku odvodnje otpadnih voda. već postoje samo parcijalni pokušaji uzgoja u manjim ribnjacima. ali je i nadalje u gornjem toku (uzvodno od Varaždina) prisutno periodično plavljenje površina. 1984. kao i s uređenjem regulacijskih radova u dijelovima korita.g. Bujičnog je karaktera i u gornjem toku izaziva erozije. Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske. nesumnjivo je da rješavanje vodoopskrbe treba biti u uskoj svezi sa zaštitom voda. Radi efikasne zaštite područja predviđa se uređenje korita postojećeg vodotoka. Iskorištavanje posebnih vodnih resursa (mineralno-termalne vode geotermalnog porijekla) obrađeno je u poglavljima o turizmu i energetskom sustavu. U Dravskom slivu je štetno djelovanje rijeke Drave znatno smanjeno izgradnjom hidroenergetskog sustava. a u nižim dijelovima poplave. a štete su uglavnom na poljoprivrednim kulturama. Pošto je Županija izradila plan cjelovite vodoopskrbe svog područja.Bjelovar" (RO "Projekt" Zagreb. naročito na područjima bogatim podzemnim vodama. Sve je izraženije i korištenje voda u akumulacijskim jezerima i dijelovima toka Drave uz akumulacije za rekreacijsku i turističku plovidbu.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Za sada ta gospodarska djelatnost nije značajnije zastupljena na ovom području. Zbog dispozicije vodonosnika i izvorišta pitke vode. tako da je potrebno nastaviti s izgradnjom zaštitnih nasipa. a posebno nizinske dijelove prostora Županije. od državnog je značenja izgradnja zajedničkih uređaja za pročišćavanje zagađenih voda s dovodnim kolektorima i Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . a samo manjim dijelom u južnom području Županije preko Lonje u Savski sliv.000 m3 radi prihvaćanja vodnih valova u gornjem dijelu sliva Bednje. U sklopu izgradnje autoceste predviđa se u dolini Bednje u široj okolici Novog Marofa urediti tok rijeke Bednje i riješiti pitanje periodičnog plavljenja ovog prostora. ali uređenje treba nastaviti. te određeni radovi na sprječavanju erozija i uređenju bujica. Rijeka Plitvica je većim dijelom uređena. jer imperativno je tu vodu očuvati i zaštititi od zagađivanja.000.36 i vode .). potrebno je strateški osmisliti i koncept kanalizacije i odvodnje otpadnih voda. ali bez konkretnih programa budućeg razvitka. Vode s područja Županije pretežito gravitiraju u Dravski sliv. Na Bednji je predviđeno 37 akumulacija . a to uvjetuje uspostavu sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda. b2) Uređenje režima voda Zaštita od štetnog djelovanja voda spada u važne aktivnosti na području Varaždinske županije i u izgradnju i uređenje građevina zaštitnog sustava nužno je permanentno ulagati. U Savskom slivu vodotok Lonje prisutan je u području Županije od svog izvorišta do Bisaga u dužini od oko 18 km. Studijom je obuhvaćena zaštita od štetnog djelovanja voda sliva Lonje s uređenjem glavnih vodotoka.retencija ukupne zapremnine oko 8. b3) Zaštita voda Razmatrajući prethodno strateške ciljeve vodnogospodarskog sustava Županije u domeni vodoopskrbe. uređenjem retencija i akumulacija u slivu. Za slivno područje rijeke Lonje izrađena je "Studija hidrotehničkog uređenja sliva Lonje uzvodno od ceste Zagreb . ali bi u budućnosti valjalo razmotriti i u određenom obliku razviti ovu djelatnost u funkciji razvitka rekreativno-turističke ponude potencijala rijeke Drave. ali u praksi se ovo rijetko postiže. Smanjenje štetnog djelovanja Bednje i Plitvice razmotreno je "Idejnim rješenjem vodnog sistema slivova Plitvice i Bednje" iz 1989. koja za sada nema karakter organiziranog korištenja. godine. To vrijedi i za brežuljkaste. dok je športski ribolov i djelomice ribolovni turizam tradicionalno zastupljen. I u jednom i u drugom slivu prisutne su pojave poplava i bujično-erozijskih djelovanja. radi smanjenja maksimalnih i povećanja minimalnih protoka.

Doda li se tome i postojanje farmi i njihov disperzivan položaj u prostoru iznad vodonosnika vodocrpilišta "Varaždin". Kad se govori o zaštiti voda od zagađenja u Županiji. infrastrukturnih građevina i drugih pojedinačnih građevina. c) Energetski sustav Prirodni resursi na području Varaždinske županije za kapitalne zahvate u proizvodnji električne energije su iskorišteni. pitanje zaštite vode u zapadnom dijelu varaždinske nizine i dalje ostaje prioritetno. promjena metoda i načina poljoprivredne proizvodnje. Izgradnja kanalizacije u naseljima. već je realnije očekivati aktiviranje novog vodocrpilišnog područja u prostoru između kanala HE "Varaždin" i starog korita rijeke Drave. U strateške. pošto su ti vodotoci od izvora do ušća na našem području. jasno je zašto je nezadovoljavajuća situacija sa stanjem vode na tom vodocrpilištu. U pogledu zaštite vodotoka od zagađivanja sve aktivnosti i mjere nužno je usmjeriti k osnovnim ciljevima. dok je situacija na Lonji bolja. odnosno unapređenje sustava stalnog praćenja kvalitete voda i kontrole zagađivanja. Bednje i Plitvice kao najvažnijih recipijenata na području Županije zahtijeva neodložnu provedbu odnosno intenziviranje provedbe mjera zaštite. Uredbama o klasifikaciji i kategorizaciji definirano je kakvi bi vodotoci trebali biti obzirom na svoj značaj i uporabu. Bez obzira na ove naznake promjena u koncepciji vodoopskrbe. a posebno zaštiti resursa. a od županijskog značenja je izgradnja takvih uređaja i sustava veličine od 10 000 do 50 000 ES. uključivo i kontrolu ispiranja zagađenja s prometnica i drugih građevina i prostora na kojima postoje realne i potencijalne opasnosti od ugrožavanja kvalitete voda.37 . ali je nužno. pogotovo ne u kraćem vremenskom razdoblju. iako ne treba isključiti mogućnost privatne Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . Na lokalnoj razini treba rješavati izgradnju uređaja do 10 000 ES i individualne zahvate. U razmatranju degradacije vodotoka valja razlučiti rijeku Dravu kao veliki vodotok koji na naše područje već stiže zagađen. gdje se treba izvršiti mineralizacija i tek nakon toga distribucija na poljoprivredne površine. Stanje kvalitete voda rijeka Drave. mora biti prioritetan zadatak u narednom razdoblju. od ostalih (manjih) vodotoka za čiju degradaciju isključivu krivnju snosimo sami. ali i hitne zadaće treba uvrstiti i djelotvorno ustrojstvo. a i oni se na kraju (s izuzetkom Lonje) ulijevaju u Dravu. pošto je kvaliteta degradirana u II . a nalazišta nafte i plina nisu pronađena. To su i glavni razlozi najnovijih procjena o potrebi iznalaženja novog vodocrpilišnog područja koje bi trebalo riješiti ili smanjiti probleme vodoopskrbe s varaždinskog vodocrpilišta. To dodatno komplicira i potencira problematiku zaštite. a to su: očuvanje čistih voda. Izgradnja kanalizacije i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda prije upuštanja u recipijent za urbana područja i gospodarstvo imperativ je današnjice. Procjena sadašnjih mogućnosti ukazuje da nije realno očekivati bitniju promjenu i poboljšanje stanja u zaštiti prostora vodocrpilišta "Varaždin". zbrinjavanje otpadnih voda s farmi. umjesto propisane II kategorije kvalitete. tako da se u tom smislu ne očekuju novi značajniji zahvati u prostoru. jer suvremena poljoprivredna proizvodnja upotrebljava različita sredstva koja negativno utječu na kvalitetu vode. tada treba naglasiti da je najveći dio kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta upravo iznad potencijalnih ležišta podzemne pitke vode u dravskoj nizini.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN ispustima u recipijent čija veličina prelazi 50 000 ES. podzemne pitke vode. obzirom na potrebe zaštite prostora (poglavito vodonosnika) sustav kanalizacije uspostavljati i u naseljima unutar i na obodu vodocrpilišnih područja.III kategoriju. zaustavljanje trenda pogoršavanja kvalitete voda i stalno poboljšanje kvalitete degradiranih voda. a raštrkana ruralna područja i individualna seoska i poljoprivredna domaćinstva moraju provesti maksimalno skupljanje otpadnih voda u spremnicima. S obzirom na ciljeve i projekcije razvoja naselja evidentno je da u Županiji sustav kanalizacije prioritetno treba uspostavljati i razvijati u gradovima.

o čemu je bilo posebno govora u "Studiji o istraživanju. Studijom se ukazuje da je razložno planirati razvoj i iskorištavanje geotermalnih resursa sukladno realizaciji izgradnje geotermalne elektrane. INA-NAFTAPLIN predviđa rekonstrukciju i izgradnju kapitalnih građevina iz sustava za dobavu i transport plina. koja je obrađivala podatke naftno-geoloških i geofizičkih istraživanja početkom osamdesetih godina. gospodarenju i zaštiti georesursa na području Općine Ludbreg" (INA . godine na razini Županije prihvaćena je "Studija opskrbe prirodnim plinom Županije varaždinske". odnosno stambenih građevina.Mađarska koji kroz područje Županije prolazi krajnjim istočnim dijelom i njegov položaj u prostoru već je utvrđen odgovarajućom dokumentacijom. Mogući pravci razvoja su osim već planirane izgradnje postrojenja za dobivanje električne na bazi geotermalne energije i razvoj turističko-rekreativnog gospodarstva. U tehnološkom procesu proizvodnje električne energije korištenjem termalnih voda. Tijekom 1996. mreže. Na istočnom dijelu prostora Županije (ludbreško područje) evidentirano je postojanje geotermalnih resursa. Od strateških građevina na razini Države u narednom razdoblju očekuje se dovršenje dalekovoda 2 x 400 kV Žerjavinec . U slučaju razvijanja lječilišnog turizma potrebne su relativno Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . Najlošije stanje je u pograničnom području. srpanj 1991. za što bi bilo nužno na razini Županije sagledati objektivne mogućnosti izgradnje energetskih postrojenja malih kapaciteta. tako da temeljna dalekovodna mreža uglavnom omogućuje opsluživanje cijelog prostora.38 . ali prirodnim datostima bogato i vrijedno područje. Rezultati istraživanja ukazuju da u budućnosti treba dio razvoja ovog prostora bazirati na osnovu dobivanja relativno jeftine geotermalne energije. Na razini Županije problem je u nepovezanosti sustava tako da distribuciju električne energije obavljaju četri distributera.Geološki konzalting d. S obzirom na različito stanje potrebni su i različiti zahvati. U tu svrhu neophodno je nastaviti niz istraživanja za definiranje vodonosnika geotermalne vode u prostoru dodatnim geofizičkim mjerenjima.o. konstatirano je da prema potencijalnim mogućnostima iskorištenja geotermalne energije. javljaju se velike količine otpadnih voda još uvijek visokih temperatura (oko 80°C) koje mogu biti iskorištene bilo direktno. tako da je Direkcija za distribuciju DP "Elektra" Varaždin koja pokriva to područje izradila posebnu "Energetsku studiju pograničnog područja Županije varaždinske" od svibnja 1997. bilo ugradnjom izmjenjivača topline. te korištenje u poljoprivredi kao i za zagrijavanje gospodarskih. godine u Varaždinskoj županiji na ukupno 127 mil. detaljnijom namjenskom interpolacijom satelitskih i aviosnimaka. Strateški interes Županije je primjenjivati takve energente koji će biti ekonomski. U tom pogledu opskrba plinom ima prioritetno značenje. Varaždin) kojom se daje osnova za daljnje i cjelovito rješenje opskrbe plinom cijelog područja Županije. te geokemijskim istraživanjima vode bušotina. što je bitna pretpostavka za dogradnju i uspostavu kvalitetnog sustava napajanja u svim prostorima.o..VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN inicijative.d.n. izgradnji 10 i 20 kV mreže i rekonstrukciji n. Pošto se na razini Države Studijom "Plinofikacija Hrvatske i preduvjeti za njezino ostvarenje" predviđa povećanje potrošnje prirodnog plina do 2010. ludbreško područje prednjači pred ostalim područjima Republike Hrvatske. a jedan dio pograničnog područja bio je u sustavu elektroprivrede Slovenije. ali i ekološki najprihvatljiviji za njezino gusto naseljeno.). Županija je u osnovi povezana koridorima kapitalnih elektroenergetskih veza. Zagreb. m3 godišnje. Potaknuta su i razmišljanja o projektiranju prve elektrane koja bi za pogon koristila geotermalnu energiju. ("Coning Inženjering" d. Studijom. godine prema kojoj je predviđeno energetsko rješenje područja s planiranim zahvatima na trafostaničnim postrojenjima. eksploataciji. koje nisu kompletirane.

odnosno povremenih skladišta pojedinih vrsta komunalnog i neopasnog otpada i sekundarnih sirovina. nužno je shvatiti da otpad mora proći određeni predtretman prije završnog zbrinjavanja. odnosno gradskih/općinskih deponija za komunalni otpad. U Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske predviđa se za područje Varaždinske županije osigurati jedno skladište i nekoliko prikupljališta posebnog i opasnog otpada pa se u prostoru Županije mora predvidjeti osiguranje prostora i za te namjene. a Županija provođenje mjera zbrinjavanja tehnološki neopasnog otpada. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . to stanje i nadalje poboljšavati. U tom cilju predlaže se dopustiti općinama koje su krenule u sređivanje stanja na svom području. . kako bi njihove lokacije mogle dobiti potreban legalitet. Ako prevlada opredjeljenje o zbrinjavanju komunalnog otpada u vlastitoj sredini. da prostori koje uređuju sada ne zadovoljavaju kriterije da budu sanitarne deponije.Što prije usvojiti opredjeljenje o temeljnom principu rješavanja problematike zbrinjavanja komunalnog i bezopasnog tehnološkog otpada. To mogu biti svojevrsna prikupljališta otpada u prijelaznom razdoblju. sortirališta. pošto će od trenutka donošenja opredjeljenja pa do prvih faza oživotvorenja budućeg koncepta proći izvjesno vrijeme. na temelju kojeg će se detaljno razrađivati koncept i njegova buduća etapna realizacija. suvremenom i sveobuhvatnom pristupu zbrinjavanja otpada koje podrazumijeva cjelovit predtretman i završnu obradu ostatka otpada.39 . ali i financijski i gospodarski aspekt zbrinjavanja otpada ni u kom slučaju ne mogu argumentirati postojanje 28 odlagališta otpada. te uvažavajući svekolike prostorne uvjete u Županiji. jer pojedine lokalne sredine rješavaju vlastite probleme ne uvažavajući dugoročne principe zaštite okoliša i suvremenog gospodarenja otpadom. Ukoliko pak prevlada opredjeljenje o zajedničkom. tada će te sredine morati osigurati sve zakonom propisane mjere. Bez obzira na odabrani pristup rješavanju zbrinjavanja otpada. a županije za neopasni otpad.da se. . uvažavajući načela racionalnog i dobrog gospodarenja i s tim u svezi kvalitetne brige o prostoru i zaštiti neobnovljivih resursa. pri čemu treba naglasiti da načela očuvanja i zaštite okoliša. zajednički utvrdi strategija zbrinjavanja otpada (komunalnog i bezopasnog tehnološkog) koju bi prihvatili svi gradovi i općine i kao zajednički program je podržale i realizirale. pristup rješavanju problema otpada načelno može biti slijedeći: . tada se ovo prijelazno rješenje s pojedinim lokalnim odlagalištima može iskoristiti i za svojevrsnu mrežu prikupljališta.Nužno je koristiti (iznaći) prijelazna rješenja. ali treba naglasiti.da gradovi i općine osiguraju (zajednički ili samostalno) provođenje mjera zbrinjavanja komunalnog otpada.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN male količine prirodne termomineralne vode koje bi se mogle osigurati iz bušotina predviđenih za potrebe geotermalne elektrane. d) Zbrinjavanje otpada S obzirom na zakonske obveze koje govore da su se općine i gradovi dužni pobrinuti za komunalni. U cilju rješavanja problematike zbrinjavanja otpada na području Županije bilo bi svrhovito: . strateškom.

kultivirani. rekreacijskim. ali su pojedini predjeli još uvijek visokog stupnja prirodnosti. izgrađeni krajolik). kulturno-povijesnim i drugim vrijednostima i obilježjima prostora. Osnovni cilj očuvanja atraktivnih i vrijednih dijelova prirodne i graditeljske baštine. u rasponu od potpuno prirodne do pretežito ili gotovo potpuno antropogene. Za svaku kategoriju krajolika potrebno je definirati ciljeve i smjernice u svrhu zaštite i pravilnog gospodarenja. Zaštita krajobraznih vrijednosti Prostor Varaždinske županije ističe se raznolikošću i bogatstvom svojih prirodnih. To znači da je potrebno poštivati i vrednovati unutrašnju raščlanjenost. Krajobrazna raznolikost se danas u svijetu sve više uzima kao bogatstvo i vrijednost neke zemlje ili regije. S obzirom na unutarnju strukturu područja manje prostorne cjeline mogu se raščlaniti i podijeliti na predjele zajedničkih specifičnih obilježja.4. Detaljna inventarizacija mora biti jedan od ciljeva prilikom izrade prostornih planova uređenja gradova/općina. U postupku planiranja moraju se osim prirodnih značajki početi uvažavati i strukturne značajke prostora Županije. što je zadatak prostornih planova područja posebnih obilježja i prostornih planova uređenja općina/gradova.2. Sveukupno gledano. koji u praksi napušta ekstremne antropocentrične postupke i načine planiranja. Jedan od ciljeva očuvanja prostornog identiteta je da se prirodni predjeli u Županiji sačuvaju u najvećoj mogućoj mjeri. Stoga svaki daljnji razvoj u prostoru Županije treba svakako uvažavati osjećaj za zavičajni identitet i raznolikost kao važan element održivog razvoja.40 . prirodna obilježja na području Županije očuvana su djelomično. Opći ciljevi očuvanja prostornog identiteta Povoljne prirodne značajke i relativno niži stupanj industrijalizacije sačuvali su dio nenaseljenog prostora od većih oštećenja. Županijskim prostornim planom nije moguće detaljno strukturno definirati različite oblike krajolika. biofizičku i antropogenu strukturu. raznolikost i komplementarnost županijskog prostora i nastojati očuvati krajobraznu fizionomiju i identitet područja. kako bi se sačuvala krajobrazna fizionomija pojedinog užeg predjela. U cilju što kvalitetnije zaštite i očuvanja krajobraznih vrijednosti potrebno je uspostaviti krajobraznu osnovu Županije u kojoj bi se objedinili odgovarajući podaci o prirodnim. te ruralne i krajobrazne strukture Županije jest taj da se njezinom zaštitom očuva identitet Županije. a Varaždinska županija to bogatstvo ima. ali da ista.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 2. postane osnova za gospodarski razvitak (posebice u turizmu). Stoga je jedan od ciljeva prostornih planova uređenja općina/gradova da definiraju krajolik predmetnog područja prema njegovim značajkama (prirodni. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . agroekološkim. kao resurs. te se isti trajno dopunjavali sukladno novim stručnim spoznajama. S gledišta očuvanja prostornog identiteta opći cilj se može definirati kao nastojanje da se zadrži i unaprijedi fizička cjelovitost područja Županije. Pojam krajolik ili krajobraz u prostorno-planskom kontekstu označava cjelovitu prostornu. ruralnih i antropogenih (posebice kulturno-povijesnih) krajolika.

svrhovito je izvršiti sveobuhvatnu i višenamjensku valorizaciju svih prostora uz vodotoke prije značajnih vodoprivrednih zahvata. raznolikost i živopisnost nositelj identiteta krajolika. gubitak potočnih šumaraka. šume uz rijeku Dravu). Šume Kvalitetne šume u nizinskom dijelu Županije većim su dijelom iskrčene. a time i ornitoloških rezervata na mikrolokacijama. raznolikost. Upravo je ta različitost. Ako se izvode na neprimjeren način. "Čakovec" i "Dubrava". nizinskih riječnih šuma. a stupanj očuvanosti autohtonih šuma izrazito je nizak. Ivančice i Kalnika.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN U najvećoj mogućoj mjeri treba očuvati funkcionalnu i ukupnu ekološku cjelovitost i različitost područja Županije. regulacije vodotoka mogu uzrokovati nestanak tipičnih i doživljajno bogatih fluvijalnih lokaliteta. Šumske površine znatno su smanjene i nakon izgradnje akumulacijskih jezera za potrebe hidroelektrana "Varaždin". kao sastavna i nezaobilazna slika krajolika. ali i skladnost prostora umanjuje se kako prekomjernom parcelacijom zemljišta i usitnjavanjem posjeda. a iz kojih proizlaze i pojedinačni ciljevi na očuvanju prostornog identiteta: Vode Izgradnjom hidroenergetskog sustava na rijeci Dravi izmijenjena je slika šireg područja Županije i smanjena vizualna i ekološka raznolikost i bogatstvo prostora. a manje na glavne razvojne sustave. Takvim zahvatima obvezno bi trebale prethoditi studije ukupne gospodarske opravdanosti. jer i manji regulacijski zahvati mogu degradirati slikovit ili značajan krajolik. Nekada široki šumski pojas uz rijeku Dravu danas je zbog širenja poljoprivrednih površina na pojedinim mjestima sveden na uski pojas uz rijeku. fragmentarne šume u nizinskom dijelu. Posebno se naglašava cilj da se kroz prostorne planove uređenja gradova/općina nastoji u najvećoj mogućoj mjeri sačuvati šumske površine. a ponegdje čak ni to. Stoga je potrebno nastojati da se pod teretom težnje za ubrzanim razvojem ne izgube temeljne osobitosti prostornih struktura po kojima je Županija prepoznatljiva. Za Varaždinsku županiju mogu se definirati slijedeći osnovni problemi s obzirom na namjenu i korištenje zemljišta. šumarke i živice koji se sporadično prepliću s površinama druge namjene.41 . a razvoj planirati po načelu pretežitosti i predodređenosti prostora za određene djelatnosti primjerene temeljnim značajkama prostora. u najvećoj mogućoj mjeri očuvaju na području cijele Županije (brdske šume Ravne gore. Poljoprivredno zemljište Vizualna zanimljivost. kao i procjene utjecaja na okoliš s predviđenim mjerama ublažavanja negativnih posljedica. Cilj zaštite šuma kao nositelja identiteta područja je da se šume. tako i suvremenom i intenzivnom Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . te uočenih negativnih posljedica regulacija u zemljama zapadne Europe (vrši se renaturacija vodotoka). Za područje Varaždinske županije (a i širi prostor) od prioritetnog je značenja zadržavanje prirodnog stanja na prostoru starog korita rijeke Drave (područje s autohtonom močvarnom vegetacijom i staništem močvarnih životinja. osobito ptica) i očuvanje svih vodotoka . te primjenjivati posebne (a ne univerzalne) modele razvoja koji će veće težište dati na značajke područja.rijeka i potoka. Na području zaštite šuma potrebno je djelovati na očuvanju autohtonih šuma u reprezentativnim ekološkim sustavima (rezervati šumske vegetacije). Uvažavajući jedan od strateških ciljeva Države (ekološka revitalizacija Drave i pritoka). Cilj je očuvati ne samo vodotok već i širi prostor uz njega što uključuje vegetacijski pojas i prirodnu inundaciju odnosno dolinu ili kanjon kroz koji vodotok protiče.

Zbog reljefnih prepreka u prostoru. te je cilj da se spriječi njegova degradacija i da se planovima nižeg reda propišu uvjeti gradnje s obzirom na konkretnu lokaciju i šire okruženje. Upravo ta manja naselja.42 . Oblikovanje i izgradnja naselja U nizinskom dijelu Županije naselja su se nesmetano gradila i širila. Izdužena izgradnja uz postojeće ceste i spajanje naselja ostavlja vrlo male prostorne prekide i slobodne koridore unutar izgrađene strukture. Prepoznatljivost prostornog indentiteta Županije treba njegovati odmjerenim intervencijama u prostoru koje ne odudaraju od prirodnih i ambijentalnih obilježja u kojima nastaju. brežni dio. uzorci usklađeni s reljefnim značajkama prostora). pa tako i tradicionalno graditeljstvo. nekontroliranom (i bespravnom) stambenom. te primjenu autohtonog tradicionalnog korištenja prostora i arhitektonskog oblikovanja. ali i atraktivnog okoliša. zajedno s načinom življenja i korištenja zemljišta. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . ambijentalne vrijednosti životnog prostora). već i vizualnu smetnju u smislu neprekinutog slijeda urbanog tkiva. zadržavanjem livada i pašnjaka. travnjaci. U ruralnom području Županije gotovo potpuno je nestao tradicijski način života. sela i brojni zaselci koja se isprepliću i stapaju s prirodnom pozadinom i uklapaju u krajolik. Većina ostalih naselja nizinskog dijela. Županijski ruralni prostor je po svojoj vrijednosti od državnog (nacionalnog) značenja. Potrebno je spriječiti zapuštanje i napuštanje naslijeđenog građevinskog fonda (kulturno-povijesno naslijeđe. jer to utječe na vizualnu degradaciju urbanog prostora. Visoka doživljajna vrijednost i bogatstvo prostora mora se sačuvati njegovanjem značajki tradicionalne obrade tla (nizinski dio. već se uzori traže u gradskim ili inozemnim arhitektonskim i oblikovnim primjerima. vinogradi. a posebice ona koja se protežu uz glavne prometnice.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN poljoprivrednom proizvodnjom koja podrazumijeva velike meliorirane poljoprivredne površine s monokulturama i nestanak šumaraka i živica u agromeliorativnim zahvatima. zadržavanjem izmjeničnih kultura (njive. a naročito voditi brigu o očuvanju povijesnih jezgri gradova. da se postojeći izgrađeni dio primjereno preoblikuje i da se prvenstveno racionalno iskoristi njegov neizgrađeni dio. Ne gradi se po uzoru na vlastitu tradiciju. šume). Oblikovanje naselja i građevina (lokacijom i arhitekturom) nužno je usklađivati s vrijednim tradicijama poznatim u graditeljstvu našeg prostora. a u prostoru su razmještena raštrkano. što predstavlja ne samo fizičku prepreku. a u širem prostoru predstavljaju poseban i prepoznatljiv identitet pitomog krajolika Hrvatskog zagorja. Za pretežito istočni dio Županije karakteristična su oblikovno pravilna i kompaktna naselja koja u širem prostoru djeluju kao samostalne i izdvojene cjeline. naselja brežuljkastog dijela Županije razvila su se na obroncima gorja. a posebice vikend izgradnjom. Potrebno je stimulirati obnavljanje postojećih i etnološki vrijednih građevina graditeljske baštine. Iz tog je razloga prilikom izrade nove prostorno-planske dokumentacije potrebno voditi računa da se naselja ne šire uz prometnice. a ponegdje i velikih visinskih razlika. Stoga je potrebno poticati razvoj tradicionalne arhitekture i ekološki održivih građevinskih tehnologija. međusobno su se potpuno spojila i razvila u neprekinuti lanac naselja. Fizionomiju ruralnog krajolika narušava neprikladna gradnja građevina koje nisu prilagođene prirodnim osobitostima prostora i grade se na vizualno vrijednim i eksponiranim lokacijama. te na kontaktu sa šumom i vodotocima. Specifičan ruralni krajolik izmijenjen je pretjeranim usitnjavanjem posjeda u voćarskovinogradarskim predjelima. voćnjaci. uzvisinama i grebenima ili u dolinama. te su ruralna područja izgubila svoje izvorne vrijednosti. čine sliku tipičnog ruralnog krajolika naše Županije.

a izgled krajolika nastojati vratiti u prvobitno stanje (biološka rekultivacija) ili izvršiti prenamjenu prostora. Problem zbrinjavanja otpada potrebno je sustavno riješiti na županijskoj razini. prostor se degradira i vizualno.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Zaštićena i oplemenjena graditeljska baština sastavni je dio kulturnog naslijeđa i nerazdvojivi dio čovjekovog okoliša. dalekovodi. Potrebno je stimulirati ozelenjavanje gradskih i rubnih gradskih naselja. pa je nužno napuštene lokacije sanirati. uz prethodno sveobuhvatno vrednovanje međuodnosa u prostoru. već da indirektni troškovi i možebitne indirektne štete često puta višestruko nadmašuju troškove neracionalne gradnje. Odlagališta otpada Nedozvoljenim odlaganjem otpada. Urbana gradska naselja trebaju njegovati svoju fizionomiju uz istovremeno poboljšavanje ekoloških i socijalnih aspekata kvalitete življenja. glinokopi. a do tada se nezadovoljavajuće stanje mora poboljšavati kontrolom i mjerama u lokalnoj sredini. razvoju. Lokacije takvih zahvata i njihovo okruženje značajno se devastira. šume i naselja. Neželjeno postojeće stanje poistovjećuje se s negativnim i čini prostor manje vrijednim. naftovod. telekomunikacijske veze). Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . Površinska eksploatacija Površinski kopovi (kamenolomi. te nastojati da se koridori objedinjuju.43 . željeznica. privlačnim i atraktivnim. održavanju i upravljanju infrastrukturom i infrastrukturnim građevinama. magistralni vodovod i plinovod. Nužno je uvažavati spoznaje da često puta nije optimalna ona gradnja infrastrukture koja ima najniže direktne troškove građenja. a oko kontroliranih odlagališta zasaditi dovoljno širok pojas grmlja i visoke vegetacije. Svi razvojni programi koji značajnije zauzimaju prostor i utječu na okoliš moraju uz sve ostale troškove sadržavati i troškove sanacije i zaštite okoliša. S obzirom na zahtjevne potrebe suvremenog razvitka potrebno je poticati i razvijati integralni pristup planiranju. šljunčare) nastali uslijed iskorištavanja mineralnih sirovina predstavljaju vizualne "rane" u prostoru. Infrastruktura Posebno osjetljivo pitanje je vođenje i izgradnja infrastrukturnih koridora u prostoru. S obzirom na iskustva razvijenih zemalja činjenica je da je danas važnije nego ikad zaštititi prostor od mogućeg obezvređivanja neracionalnim i neusuglašenim iskorištavanjem za potrebe različitih infrastrukturnih koridora (ceste. Divlje deponije potrebno je sanirati. te treba spriječiti njeno propadanje. posebice uz vodotoke.

a ne kratkoročni. poštivajući karakteristike datog prostora. To znači da je cjelokupni prostor Županije potrebno vrednovati i selektivno koristiti sukladno njegovim osnovnim značajkama koje ukazuju na najbolju moguću namjenu. Na području Varaždinske županije zastupljeni su svi nabrojeni resursi. raznolikost i osobitosti prostora.spomenici graditeljske baštine. pa tako i Varaždinskoj županiji daju prednost u odnosu na one resurse koji Europi sve više nedostaju.2. zagadila tla. . poštivanje osobitosti i procjene dopustivosti zahvata. Također je potrebno postaviti i dosljedno zastupati jasan stav o neprihvaćanju nečistih i zastarjelih tehnologija i rješenja koja bi mijenjala kvalitativna obilježja prostora i okoliša (ugrozila vode i šume.zaštićena područja prirode. Jedan od glavnih razloga za postizanje tog cilja je činjenica da prostor Varaždinske županije ima djelomično očuvana prirodna obilježja.rezerve pitke vode. Njegovim učinkovitim očuvanjem može se postići ujednačena razina kakvoće života. ali se razlikuju prema važnosti. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina Očuvan prostor i okoliš najsnažniji su opći i strateški resursi koji Hrvatskoj. Prilikom predviđanja budućih razvojnih potreba trebao bi se uvažavati ne samo ljudski potencijal. Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske posebnim vrijednostima hrvatskog prostora smatraju se i strogu zaštitu posebno vrijednih resursa imaju: .očuvan prirodni i kultivirani krajobraz. Posebni cilj prostornog razvoja Županije može se definirati kao novi pristup iskorištavanju resursa napuštanjem pretežito kvantitativnih i kratkoročnih modela razvoja. kako bi učinci njegovog korištenja bili trajni.5.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 2. . Povećanjem kvalitete prostora Županije i ravnomjernim korištenjem resursa može se postići viši stupanj razvijenosti. te s obzirom na iste odrediti stupanj i oblike iskorištenja prostora Županije. s osloncem na prirodna i kulturna dobra. Značenje posebno vrijednih resursa na razini Županije imaju pitka voda. bila ona razvojna ili zaštitna. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 .44 . kvaliteti. tolerirala bespravnu izgradnju i sl. odnosno da je očuvanih prirodnih predjela sve manje. Održivi razvoj podrazumijeva selektivan pristup. . S gledišta zaštite osobito vrijednih resursa Županije i naglaskom na sveobuhvatnom i održivom prostornom razvoju mogu se iznijeti slijedeći opći ciljevi: • Prostorni razvoj Varaždinske županije trebao bi težiti ostvarivanju civilizacijskih pretpostavki kvalitetnog života.nezagađena tla. autohtone šume.prirodne šume (biljne i životinjske zajednice šuma). • Razvoj u prostoru trebao bi biti kompatibilan s njegovim prirodnim karakteristikama i unapređivati ih. kvalitetna tla i očuvani prirodni i kultivirani predjeli. količini i prostornom obuhvatu. te ostvariti napredak i viša kvaliteta života stanovništva. .). .termalni izvori i . • Nužno je razvijati svijest o potrebi racionalnog gospodarenja prostorom (resursima). Težište je stavljeno na prijelaz prema kvalitativnom razvoju. već i posebnosti prostora (vrijedni resursi).

te je u svrhu vodoopskrbe rezerviran prostor između starog korita rijeke Drave i derivacijskog kanala hidrocentrale "Varaždin".45 . Mogućnosti za kaptažu pitke vode dobre su i na vodonosnim potencijalima Ivančice i Ravne gore. Voda je najznačajniji element čovjekove okoline. uzgoj riba). Podzemne vode Podzemna pitka voda najvažnije je prirodno dobro. Poticati izradu prostornih planova područja posebnih obilježja. Osobito vrijedni resursi a) Vodni resursi Vodne resurse potrebno je prije svega promatrati sa stanovišta iskorištavanja za potrebe vodoopskrbe i osiguranja kvalitetne vode za piće. i osnovni preduvjet gospodarskog i drugog razvitka i kvalitete života. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . "Beli zdenci" i "Šumi" na Ivančici. Uspostaviti i unapređivati izgradnju informacijskog sustava kao informacijske infrastrukture za gospodarenje i zaštitu prostora i okoliša. odnosno izvršiti kvalitetnu prenamjenu prostora. Na ljestvici zaštite vodni resursi zauzimaju jedno od najviših mjesta upravo zbog toga što je voda strateška sirovina. Brdske potoke treba sačuvati i ne težiti maksimalnom iskorištavanju izvorišta. Težiti zaštiti županijskog prostora kroz uspostavu i vođenje mehanizama vrednovanja prostora s naglaskom na provođenje postupka procjene utjecaja na okoliš. Šljunkovito-pjeskoviti sedimenti tvore vodonosni sloj velike debljine. vrlo dobrih hidrauličkih značajki i mogućnosti napajanja. pitanju njihove zaštite od zagađivanja treba posvetiti posebnu pažnju. te "Sutinska" i "Ravna gora" na Ravnoj gori. koji je najviše ugrožen i čije daljnje zagađivanje može uzrokovati ozbiljne i višestruke probleme. a održavanju očuvanog prostora dati prednost pred drugim mogućnostima. Vodoopskrba tog dijela Županije zasniva se na zahvatima podzemnih voda karbonatnih masiva čija je osnovna hidrogeološka značajka sekundarna pukotinska poroznost. te područje dravske doline predstavlja naročito važno područje za vodoopskrbu regije. Postojeći udio antropogenog prostora može se zadržati. Dio rezervi podzemnih voda ovog područja koristi se putem izvorišta "Belski dol". U novim programima potrebno je smanjiti devastaciju prostora (kontrola rizičnih aktivnosti). "Bistrica". kao izrazite ekološke vrijednosti (bioraznolikost) i kao turistički potencijal (rekreacijske mogućnosti). Najveće količine podzemne pitke vode u sjeverozapadnoj Hrvatskoj sadržane su u kvartarnim naslagama dravske doline. Kako su ti prostori istovremeno naročito privlačni i pogodni za urbanizaciju i poljoprivrednu proizvodnju. odnosno uvjet opstanka uopće. te je taj resurs nužno zaštititi kao osobito vrijedan. Nužno je odrediti potencijalne zone zaštite u smislu odabira najpovoljnijih zona za formiranje budućih vodocrpilišta. U postupku istraživanja je rezervat šireg prostora kod naselja Svibovec Podravski (Vinokovščak) koji je preliminarno zaštićen odgovarajućom županijskom odlukom. a moguće ih je iskorištavati i kao gospodarske potencijale (energetsko iskorištavanje. navodnjavanje. Ludbreški vodonosnik također sadrži velike zalihe podzemne vode i predstavlja potencijal za smještaj crpilišta većeg značaja.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN • • • • • • Kvaliteta okoliša trebala bi biti jedan od osnovnih kriterija prostornog planiranja. ali svako eventualno povećanje uvjetovati saniranjem dijela postojećeg stanja. "Žgano vino". Već degradirana područja potrebno je sustavno sanirati.

Podzemne vode u nizinskom dijelu slabo su zaštićene od prodora zagađivanja s površine. odnosno priljevnim područjima. postepenim smanjenjem eksploatacijskih kapaciteta vodocrpilišta "Varaždin" i otvaranjem novih bunara. Problem odvodnje otpadnih voda potrebno je započeti rješavati s ciljem da se uspostavi sustav odvodnje za cijelu Županiju koji nudi cjelovita rješenja s mogućnošću postupne izgradnje. već i širem prostoru. ali s povećanom koncentracijom nitrata iznad dozvoljene granice. identifikacijom zagađivača. te u rubnom području istih. no kvaliteta vode nije svugdje jednaka i zadovoljavajuća. Centralno crpilište još uvijek sadrži dovoljne količine vode. Stoga je kvalitetnu vodu i zdravu vodoopskrbu potrebno osigurati smanjenjem zagađenja. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . Zbog prekomjernog sadržaja nitrata na centralnom crpilištu "Varaždin" krenulo se u aktivnosti na proširenju i zahvaćanju dubljih horizonata crpilišta "Bartolovec". a na jugu sa sjevernim obroncima Varaždinsko-topličkog gorja. ukupne zalihe podzemne vode i kvaliteta. industrijalizacijom i drugim oblicima zagađivanja. Izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda jedan je od osnovnih ciljeva u borbi protiv zagađivanja ne samo podzemne pitke vode. a opravdana je i iz financijsko-ekonomskih razloga. jer su ista izrazito ugrožena urbanizacijom. Poseban prioritet trebaju imati djelatnosti i naselja koja se nalaze unutar postojećih i potencijalnih budućih vodocrpilišnih zona. Studijska obrada nužna je zbog hidrogeoloških osobina vodonosnika koji implicira sustav odvodnje. bilo na tlu ili u vodotocima . utvrditi raspoloživi vodni potencijal za vodoopskrbu. na zapadu s Viničkim vinogorjem. Izrađen je Vodoopskrbni plan Varaždinske županije. način zaštite. mogućnosti korištenja. Zona koju je potrebno zaštititi je cjelokupni prostor omeđen vododjelnicama i to: sa sjevera brežuljcima Gornjeg Međimurja.46 . Potrebno je nastaviti otkrivati nalazišta i utvrđivati zalihe pitke podzemne i izvorske vode kako za postojeće. U tu je svrhu potrebno provedbeno uspostaviti sustav zaštite voda na nivou gospodarskih subjekata i gospodarstva u cjelini. njihovim uklanjanjem ili provođenjem zaštitnih mjera. te vršiti daljnja detaljna istraživanja: podaci o hidrogeološkim parametrima. Kvalitetu pitke vode potrebno je postići uspostavljanjem učinkovitog sustava zaštite voda od zagađivanja i provođenjem mjera zaštite: utvrditi i provoditi mjere za smanjenje unošenja nitrata i pojačati aktivnosti na sprječavanju zagađivanja podzemnih voda rješavanjem problema odvodnje. istražiti mogućnosti za eventualne veze sa susjednim i neposredno gravitirajućim vodoopskrbnim sustavima. tako i za buduće potrebe. praćenje stanja i dr. Te je ciljeve moguće postići poštivanjem odredbi pravilnika.U realizaciji bi ovom problemu trebalo dati odgovarajući prioritet zbog činjenice da je vodoopskrbni sustav gotovo u cijelosti uspostavljen i da se nizinsko područje nalazi na vodonosniku. a u trenutku donošenja ovog Plana započinje se s izradom studije kanalizacije i odvodnje. te pronalaženju nove lokacije crpilišta (Vinokovščak). područje zaštite.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Izrađena je studija kojom su određene vodozaštitne zone izvorišta Ivančice i Ravne gore i donijeti su pravilnici o zonama sanitarne zaštite izvorišta. Zalihe vode u kvantitativnom smislu mogu zadovoljiti trenutne potrebe.završava u podzemnoj vodi. Svako zagađenje disponirano na ovom prostoru. te je stoga potrebno osigurati maksimalnu zaštitu podzemnih voda od zagađivanja. Cilj izgradnje novih vodoopskrbnih građevina u sustavu regionalnog vodovoda je eksploatacija pitke vode neopterećene nitratima i miješanje s vodom vodocrpilišta "Varaždin". te zahtijevaju posebnu zaštitu. Zbog kakvoće vode i postojanosti stijena sva izvorišta na sjevernim obroncima Ivančice predstavljaju izuzetno značajne resurse. već i voda općenito. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti ne samo zaštitnim zonama vodocrpilišta i izvorišta.

Hidroenergetskim radovima na rijeci Dravi izgrađen je sustav kanala. a gospodarska korist prenaglašena. nasipa i jezera. To je visokovrijedno i istovremeno izrazito ranjivo područje koje je svakako potrebno zaštititi i spriječiti njegovo uništavanje. U planiranju i provođenju aktivnosti na zaštiti od štetnog djelovanja voda potrebno je interdisciplinarno Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . Problem plavljenja danas. a prije svega planski osmisliti. Za područje Županije. određene površine moguće je predvidjeti za posebne režime korištenja. kojoj bi osnova bila detaljna inventarizacija šireg područja rijeke Drave. od prioritetnog je značenja zadržavanje prirodnog stanja na području starog korita rijeke Drave. već da je razvoj u prirodnim strukturama moguće ograničiti i nadzirati. a ne parcijalnim razradama. Područja i krajolike uz vodu potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri zadržati u prirodnom stanju. Staro korito rijeke Drave i predio ušća Bednje i Plitvice središta su biološke raznolikosti dravskog ekosustava.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tekućice Cijeli dravski tok i širi pojas rijeke predstavlja prirodni vodni krajolik. Presijecanjem meandara smanjuje se duljina vodnog toka.47 . Postoje područja u kojima je potrebno na uređenju režima voda intervenirati hidrotehničkim zahvatima kako bi se neodgovarajuće stanje poboljšalo (ugroženost ljudi i imovine). Upravo prirodne i izvorne vrijednosti tog prostora predstavljaju osnovu za zaštitu. te kvalitativno ocijeniti sve novonastale promjene. Postoje područja u kojima je takva intervencija nepotrebna. To znači da zaštita ne isključuje prisutnost čovjeka. čija je ukupna površina i materijalna dobit ostvarena na njima. Lonje i brojnih potoka regulirana su mjestimično. Naknadno ozelenjavanje (nakon izvršene regulacije) ne može nadomijestiti autohtonu vegetaciju i ponovo uspostaviti složene i povezane odnose na pojedinim mikrolokacijama. te vodotok meandrira i stvara širok pojas vlažnog i periodički plavljenog zemljišta. U proširenjima dolina nagib korita je manji što utječe na smanjeno otjecanje vode. nekontrolirano mijenjanje i prisvajanje. To ukazuje na činjenicu da je tok Drave potrebno sagledati sveobuhvatno kao sustav jezera. premalena da bi opravdala izvođenje hidrotehničkih zahvata. Izgradnjom regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina kao isključivo tehničkih rješenja (kanal s nasipom) mijenja se izgled krajolika. Za razliku od Drave (kontrolirano inundacijsko područje unutar nasipa). Radi se o vlažnim livadama koje su pretvorene u njive i oranice. a zbog veće brzine voda erodira dno i obale korita. šikara i šumaraka u kojima obitavaju posebne biljne i životinjske vrste. Različite interese i potrebe moguće je usuglasiti sveobuhvatnom obradom predmetnog prostora kao zasebne cjeline. smanjenje protoka vode starim koritom i smanjenje poplavnog područja uz niz ekoloških promjena i poremećaja prirodnog vodnog režima rijeke. više nije ograničavajući čimbenik razvoja. a u svim ostalim slučajevima mogu ići samo do granice opterećenja koju podnosi prirodni okoliš. Zahvati u prirodi mogu biti opravdani ukoliko se radi o životnoj ugroženosti. močvara. ali i sposobnost biološkog samopročišćavanja. kanala i starog korita rijeke. U tu se svrhu predlaže izrada posebne prostorno-planske dokumentacije (prostorni plan područja posebnih obilježja). Konačni cilj hidrotehničkih zahvata mora biti nastojanje da se gospodarski i razvojni interesi usklade s vrijednostima prirodne sredine (zaštita okoliša). Tu se nalaze vrijedni biotopi vlažnih livada. korita Bednje. Pošto riječni prostor po svojoj prirodnoj opredjeljenosti predstavlja razvojni potencijal za rekreacijske i druge atraktivne sadržaje. u većini slučajeva. ali i za širi prostor. remeti prirodni ekosustav i nepovoljno utječe na vodni režim. što je imalo utjecaja i na režim podzemnih voda. te da se na taj način očuvaju preostala vlažna područja. Plitvice. Stoga je potrebno ispitati potrebu svake regulacije (i u slučaju privatnog posjeda) u smislu da se razmotri mogućnost sezonskih plavljenja u prirodnim retencijama.

te je tu činjenicu potrebno maksimalno iskoristiti. ekološke promjene. Potrebno je sustavno i detaljno proučiti sve posljedice koje su nastale nakon izgradnje hidroenergetskih građevina. športske aktivnosti). rijeke Bednja i Plitvica imaju izvor i ušće na području Županije. Ormoško jezero je poželjno tretirati i očuvati kao ornitološki rezervat. te utjecaj na sukcesije biljnih i životinjskih zajednica i vrsta. 1998. Za ostvarenje planskih postavki nužno je uspostaviti praćenje stanja i utjecaja na okoliš: prijedlog za vršenje stalnog nadzora nad šumama uz Dravu. kao i njeni pritoci Plitvica i Bednja su vodotoci čija kvaliteta vode ne odgovara propisanoj. natapanje poljoprivrednih površina. Potrebno je uvažiti saznanja da naknadne intervencije (renaturacija) mogu zahtijevati znatno veća financijska ulaganja u odnosu na ona koja je potrebno izdvojiti na početku. prirodni režimi i sl.umjetna jezera (Ormoško. biološke i ihtiološke značajke nadzemnih voda hidroenergetskog sustava HE Varaždin. kontrolirana eksploatacija šljunka). Drava i njeni pritoci u prirodnom stanju trebali bi biti vodotoci I i II kategorije. elektroenergetske i drugih struka). Akumulacije i jezera Tri velike akumulacije . Čakovec i Dubrava u 1997. pa je postojeće raznovrsne podatke potrebno integralno analizirati. promjene u režimu podzemnih voda. kemijske i biološke analize ukazuju da je Drava zagađena ("Fizičkokemijske. životinjski svijet. Također se ukazuje na neprihvatljivost eksploatacije šljunka na cijeloj dionici rijeke. Unatoč tome protok rijeke (biološki minimum) nije zadovoljavajući.48 . godini". lovnoribolovna namjena. Za razliku od Drave. te prijedlog istraživanja prilagodbe pojedinih biljnih i životinjskih vrsta na promjene vodnog režima i protoka Drave. te promjene režima podzemnih voda. biološke. šumarske. Na taj je način moguće očuvati izuzetno vrijedan riječni krajolik (vegetacija. promjene u mikroklimi. a njihovo daljnje iskorištavanje uklopiti u postojeće tokove prostornog razvitka regije. Na tom se području neka istraživanja već provode. Zagreb. odnosno stvorena hidroenergetskim radovima na rijeci Dravi. ribolov. unutar kojih ih je potrebno održavati odnosno njima težiti. tim više što se u susjednoj Sloveniji već primjenjuju mjere zaštite ornitofaune ovog jezera (postojeće Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . Sve otpadne vode koje se upuštaju u te rijeke svakako moraju proći predtretman pročišćavanja. povezati i vrednovati. posebna staništa. rekreacija. Rijeka Drava. PMF.). Nakon izgradnje hidroenergetskog sustava došlo je do značajnih prostornih promjena u neposrednom i širem području kao što su promjene u sustavu povezivanja i komuniciranja. Sustav vodnih akumulacija predstavlja potencijal na kojem se može postaviti plan uređenja prostora u smislu njegovog očuvanja (zaštita vrijednosti prostora i okoliša. prirodni rezervati) i višestrukog organiziranog korištenja (turistička.) Jednim dijelom na to ne možemo utjecati zbog uzvodnih zagađivača. a njena autopurifikacijska sposobnost je manja. i na odgovarajući ga način iskorištavati (lov. Tok Drave na području Županije ima relativno veći pad nego nešto nizvodnije.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN rješavati probleme i donositi odluke (suradnja vodnogospodarske. ali je poboljšanje kvalitete vode moguće postići pridržavanjem i bezuvjetnim provođenjem svih normi i uvjeta propisanih zakonom i pravilnicima. Jezera su umjetna. športsko-rekreacijska. Varaždinsko i Dubravsko jezero) novi su prostorni elementi u dravskoj nizini. Iako akumulacijska jezera djeluju kao taložnice i biološki uređaji za pročišćavanje voda.

ribnjak Lukavec sjeverozapadno od Brodarevca.). a uspjeh primanja sadnica je ispod očekivanog. ribnjak Bis jugoistočno od Ivanca. rekreacijska. što dravske naplavine svrstava u skupinu kontaminiranih muljeva s negativnim posljedicama po obnovu šuma. Gusta naseljenost. kupališna. ribnjaci kod Ludbrega. a veliki dio šumskih površina trajno je izgubljen ispod jezera. a njegov je zapadni dio (ušće stare Drave i kanala u jezero) područje pogodno za rekreacijsku i ribolovnu namjenu. Varaždinsko jezero ima najveće mogućnosti za športsko-rekreacijsko iskorištavanje (postojeći kupališni kompleks Drava i kupalište Aquacity na eksploatiranim dijelovima šljunčare za ribolov. Ostale manje jezerske površine na području Županije nikako nisu zanemarive: Trakošćansko jezero. ribnjak Bitoševlje. pa njihovo gospodarsko iskorištavanje može biti bitan čimbenik razvoja lokalne sredine. Gospodarenje šumama otežano je nakon izgradnje hidroenergetskog sustava. jedrenje. Zbog pristupačnosti i blizine grada. te se ne može opravdati daljnje provođenje propisa šumsko-uzgojnih radova. bajeri sjeverno od Ivanca. bajer sjeverno od Hrastovljana. ribnjak na Varaždinbregu i drugi. vožnju čamcima i dr. a stupanj očuvanosti autohtonih šuma nije zadovoljavajući. Obnova i rekultivacija tako oštećenih šumskih ekosistema izuzetno je složen zahvat. zaštita i unapređenje šumskog fonda koji se u načinu ostvarivanja razlikuje za nizinske i šume brdsko-brežuljkastog dijela Županije. što je posebno naglašeno u nizinskom dijelu Županije (te su šume većim dijelom iskrčene). Međutim. Početni dijelovi svih triju akumulacijskih jezera izuzetno su značajni kao staništa. Veliku količinu vode akumulacijskog jezera moguće je iskoristiti za potrebe industrije i posredno (preko kanala) za natapanje poljoprivrednih površina. Osnovni je cilj očuvanje. migracijski koridori i zimovališta ptica (otočići s vrbicima i šumarcima. već i zbog posebne problematike gospodarenja šumskim površinama uz Dravu.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN stanište ptica i lokacija u selidbenom koridoru). plićaci i sl. najznačajnija je njihova uloga u prirodnom okolišu.). Namjena i prateći sadržaji tih vodenih površina vrlo su različiti: športska. Ritske šume uz Dravu zahtijevaju poseban osvrt ne samo zbog posebnih prirodnih značajki vodnog krajolika. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . potreba za drvom i intenzivna poljoprivredna proizvodnja uzrok su smanjenju i usitnjavanju šumskih površina. kao stanište životinjskih (ptice. b) Šume Šume su specifično prirodno bogatstvo i one danas sve više zahtijevaju posebne uvjete očuvanja.49 . sušenje i propadanje drveća. ribe) i biljnih (vodna i priobalna vegetacija) zajednica i vrsta. jer je došlo do poremećaja u protoku Drave i režimu podzemnih voda. Nekada široki šumski pojas uz rijeku Dravu danas je zbog hidrotehničkih zahvata i širenja poljoprivrednih površina na pojedinim mjestima sveden na uski pojas. tršćaci. turističko-ugostiteljska. jezero Aquacity. Jezero Dubrava ima prvenstveno inženjersku namjenu. Prema navodima šumara na poplavnim lokacijama evidentiran je unos teških metala. Stoga bi i početak Varaždinskog i Dubravskog jezera bilo potrebno sačuvati kao područja značajna za ornitofaunu. Dosada provedeno pošumljavanje (prema Osnovi gospodarenja za gospodarsku jedinicu Varaždinske podravske šume) nije dalo značajnije rezultate. zaštite i razvoja. Niža razina podzemne vode i izostanak poplava uzroci su isušivanja tla. Rubno postavljen kompleks šuma i livada Zelendvora već se koristi kao uzgojno-lovna zona. Posljedica tih utjecaja su promijenjeni stanišni uvjeti što se na šumski pokrov odražava kao usporen rast. pa i korištenje prostora općenito. Na području Varaždinske županije još nije u dovoljnoj mjeri izražen značaj općekorisnih funkcija šuma. a sukcesija vegetacije teče u smjeru razvoja prema zajednicama s većim udjelom mezofilnih vrsta. uzgojno-ribolovna.

i taj da se već u postupku planiranja spriječi neracionalno ili neodgovarajuće korištenje najvrednijeg poljoprivrednog tla u druge svrhe. odnosno na njima uzgajati one kulture koje imaju predispozicije za odgovarajuća tla: 1. Stoga je pojedine površine potrebno iskorištavati. te postići veću kontrolu iskorištavanja u privatnim šumama (sječa za ogrijev i sitnu građu. zatim održavati šumske izvore. Cilj pedoekološke obrade prostora je. reljefne i hidrološke osobine tla. Šume brežuljkasto-brdskog dijela Županije potrebno je čuvati. a cilj je da se sve šume dravskog pojasa (gospodarske jedinice Ludbreških i Međimurskih podravskih šuma) proglase šumom s posebnom namjenom. pa se u tom pojasu mogu provoditi samo aktivnosti koje su u skladu sa šumsko-gospodarskom osnovom na koju je data suglasnost Hrvatskih voda. te način iskorištavanja zemljišta. Razvoj šumarstva kao gospodarske djelatnosti treba se temeljiti na načelu održivog gospodarenja. Šume je potrebno postupno vratiti u njihov izvorni oblik i to u pogledu uzgojnog oblika i sastava po vrstama. Područje Varaždinske županije je relativno malo šumovito. Posebno treba održavati šume u reprezentativnim ekološkim sustavima i krajolicima (Kalnik. Također je potrebno nastojati da šuma bude prisutna ne samo pokrovnošću. gospodariti prema stručnim kriterijima i principima šumarske struke i unaprijediti radi postizanja najvećih koristi koje šume pružaju svojim posrednim i neposrednim utjecajima.50 . Ne smije se dozvoliti širenje poljoprivrednih površina na štetu šumskih. Na ta dva područja podzemna voda ima značajan utjecaj na genezu i svojstva tla. Tla su pretežito 1. odnosno lito-geološke. odnosno održavanjem ekološke ravnoteže u prostoru. Od promijenjenih fitocenoza treba učiniti stabilnije zajednice. Ivančica. uz prisutne klimatske uvjete bitno utječu i na rasprostiranje vegetacije. Svrhovito je da sve dravske šume umjesto gospodarske dobiju općekorisnu funkciju. Geomorfološke grupe tala. a ne na proizvodno-sirovinsko iskorištavanje. a pošumljavanje provesti samo na onim terenima koji daju garanciju uspjeha.). Na dolinskim aluvijalnim i postaluvijalnim zamočvarenim ilovačama i glinama odvodnja vode je otežana. osigurati prijelazne i "tampon" zone (manje fragmentarne površine nastojati međusobno povezati). U skladu sa Strategijom prostornog uređenja i s posebnim značajkama županijskog prostora naglasak se stavlja u funkciju uspostavljanja ekološke ravnoteže i turističkorekreacijskog razvoja. Za potrebe ovog Plana korištena je pedoekološka studija iz Prostornog plana područja HE sistema "Drava" koja sadrži procjenu kvalitete tala i prijedlog namjene površina s obzirom na poljoprivrednu proizvodnju. a na njih se nadovezuje nešto povišena starija aluvijalna terasa.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Stoga je gospodarska jedinica Varaždinskih podravskih šuma proglašena šumom s posebnom namjenom. Za pošumljavanje koristiti autohtone vrste i sjeme vlastitih sjemenjača. 2. Potrebno je naglasiti da je čitav inundacijski pojas vodno dobro koje je u nadležnosti Hrvatskih voda. zbog prekomjernog vlaženja i nepovoljnih fizikalnih svojstva tih Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . a strane vrste unositi vrlo obazrivo i na strogo određenom području. Proizvodnost aluvijalnih tala kreće se u širokim granicama. između ostalog. te je potrebno očuvati sve postojeće šumske površine. Ravna gora). spriječiti neracionalno korištenje. a u najužoj je vezi s mehaničkim sastavom i utjecajem čovjeka (hidrotehnički zahvati i gnojidba). jer se poljoprivredne kulture ne mogu dulje zadržati na ispranim tlima koja zahtijevaju stalnu i intenzivnu obradu i gnojidbu. razreda i pogodna za uzgoj povrtlarskih kultura. Terene na kojima se tek formiraju inicijalne šumske zajednice treba prepustiti prirodnom razvoju. uz minimalne intervencije čovjeka. c) Tla Kvalitetno plodno tlo. i 2. odnosno obradive poljoprivredne površine također predstavljaju značajan prirodni resurs Županije. Najniži zaravnjeni položaji uz Dravu pripadaju recentnom aluviju. već i kvalitetom. štete krajem godine na smrekovim i jelovim kulturama i sl.

istočni obronci Strahinčice) spada u područje tala krša na tvrdim vapnencima. iako nisu brojne. i 4. .51 . Zastupljena tla visokog su razreda. parcijalno su istražene. razred. 6. te ispitivanja mogućnosti njihove primjene. Klasifikacija kartografskih jedinica tala Županije osnova je za iskorištavanje zemljišta na najpovoljniji način i utvrđivanje konkretnih mjera za povećanje plodnosti tla. 6. Stoga je u svrhu boljeg iskorištavanja zemljišta potrebno provesti intenzivne mjere konzervacije tla.tla pod rednim brojevima 3 i 5 okvirno su označena kao ostalo poljoprivredno tlo.. Područje tala na lesu zauzima zaravnjene terase dravske nizine (eutrična smeđa ilimerizirana tla). šume. kvaliteta i kompletna primjena. postojeće mineralne sirovine. glinama i polutvrdim vapnencima površinski je najzastupljenije. razreda. te predstavljaju značajnije resurse za intenzivan i svestran način iskorištavanja zemljišta za poljoprivredu. d) Mineralne sirovine Glavna nalazišta nemetalnih sirovina su gorske jezgre Ivančice i Kalnika koje obiluju kvalitetnim kamenom sedimentnog porijekla (vapnenac). flišu i pliocenskim ilovačama. .tla pod rednim brojevima 1 i 2 okvirno su označena kao ostala obradiva poljoprivredna tla. a neobrađeno plodno zemljište potrebno je privesti svrsi i namijeniti ga za proizvodnju hrane. Manje površine nalaze se pod oranicama. Gore navedena podjela može se u kartografskom dijelu PPŽ-a načelno iščitati na slijedeći način: . dolomitima (koluvijalnim i reliktnim). Iz tog je razloga potrebno uvoditi konturnu obradu tla zasijavanjem travnih smjesa i leguminoza.. Tla brežuljkasto-brdovitog reljefa (diluvijalne i neoplicenske ilovače.. Nemetali pripadaju Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . nepoznata im je količina. Trebalo bi izvršiti regionalna istraživanja mineralnih sirovina s ciljem izdvajanja perspektivnih područja s najkvalitetnijom sirovinom. tla 4. voćnjaci. i 7.). a ponegdje 3. Kvalitetnim plodnim tlom treba gospodariti racionalno. Ne smije se dozvoliti pretvaranje kvalitetnog plodnog zemljišta u građevinsko zemljište. Spektar primjene nemetalnih mineralnih sirovina mogao bi biti znatno širi. Na tim se tlima nalaze oranice. Međutim. Tla su 5. Ravna gora. Ukoliko se odvodnja izvrši. infrastruktura i dr. a na povoljnim položajima i vinogradi. i 4. a veći dio su meliorirani travnjaci i šume. ponegdje pijesci) 3.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN tala. Dio Hrvatskog zagorja (Ivančica. 3. voćnjacima i oranicama koje se otežano obrađuju zbog nepovoljnih reljefnih uvjeta (uglavnom za krmno bilje i kukuruz). Na tim područjima treba druge interese za korištenje zemljišta svesti na najmanju moguću mjeru (šumarstvo. su razreda. S obzirom na sirovinski potencijal i zahtjeve za sve većim količinama mineralnih sirovina Varaždinska županija ima perspektivu razvoja na vlastitim resursima. vodopropusna su i dobrih hidropedoloških osobina. 5. lapora. a nalaze se pod vinogradima. Područje tala brežuljkasto-brdovitog reljefa na vapnenim laporima. gline i pješčenjaka. 5.tla pod rednim brojem 4 okvirno su označena kao vrijedna poljoprivredna obradiva tla isključivo osnovne namjene. 3. a površinski su vrlo malo zastupljena. 4. a strmije padine pošumljavati.. nego što je do sada utvrđeno. Dravska naplavna ravnica obiluje šljunkom i pijeskom. šume i šumsko zemljište. Zone tercijarnih pobrđa obiluju naslagama vapnenaca. razreda prelaze u 2. Tla su zbog strmih padina obrasla šumama. Eruptivne stijene (dijabaz i andezit) znatno su rijeđe.

Nužno je voditi brigu o zaštiti prostora i okoliša iz razloga što je uz postojeću eksploataciju prisutan niz problema koji se nisu sustavno rješavali. već i o taktici očuvanja i zaštite okoliša. Na taj je način moguće ograničiti vizualnu i ostalu degradaciju prostora na već obezvrijeđena uža područja. Za otvaranje svakog novog eksploatacijskog polja zakonska regulativa iziskuje provedbu procjene utjecaja na okoliš.52 . Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . Projektom treba točno predvidjeti i odrediti način saniranja kopova ili prenamjenu devastiranih prostora. kao najvredniji dio kulturne baštine (s naročitim kulturnopovijesnim značenjem). Prije novih geoloških istraživanja i pronalaženja novih zaliha sirovina. a gdje je to moguće ista bi se trebala provoditi usporedo s rudarskim radovima. Potrebno je nastojati da ruralne cjeline i predjeli zadrže svoj identitet i izvorna obilježja. karakterističnih za formiranje ležišta pojedine sirovine. koje su u osobito teškom stanju. sastavni su i nerazdvojivi dio okoliša. Varaždinska županija ima od registriranih spomenika dvije cjeline i 30 građevina. raznovrsnosti i povezanosti s europskom tradicijom. te provesti reviziju popisa. Ocjenjuje se potrebnim na razini Države definirati jedinstvene kriterije za valorizaciju i kategorizaciju spomenika kulture. Karta mineralnih sirovina biti će osnova ne samo za podatke o sirovinskom potencijalu. kanali). a eksploatacija je takvog tipa da narušava ekološki sustav rijeke. Po kvaliteti. potrebno je ispitati gospodarsku i ekološku opravdanost postojećih nalazišta. Proces preobrazbi koji je zahvatio ruralne prostore nepovratno briše granice kulturnih regija i otežava definiranje cjelina sličnih tradicijskih oblika. rudarski projekti eksploatacije sadrže obvezu izvođenja odgovarajućih sanacijskih radova nakon eksploatacije.. uništen biljni i životinjski svijet) mogu se umanjiti ili otkloniti provođenjem biološke rekultivacije. te protok uglavnom biološkog minimuma vode ne može osigurati obnavljanje rezervi šljunka i pijeska.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN uglavnom sedimentnom tipu ležišta pa bi istraživanja trebalo usmjeriti na dijelove bazena sedimentacije. sklopovima i grupama. a nova polja nastojati otvarati neposredno uz njih. Degradacija spomeničkog fonda takvih je razmjera da se može govoriti o ugroženosti spomeničkih cjelina i pojedinačnih spomenika kulture: Urbane povijesne cjeline zadržale su svoja obilježja. rasprostranjenost i nedostatan stupanj istraženosti svrstava arheološka nalazišta u najugroženiju kategoriju kulturne baštine. a javljaju se i novi. Štetne posljedice (izmjenjen krajolik. e) Graditeljska baština Spomenici kulture. ruševine svih grupa i vrsta. pijeska i dr. brojnosti. te obvezu da se uz primjenu novih tehnoloških zahvata otklone ili smanje svi negativni utjecaji na okoliš. te je za njih obvezno osigurati financijska sredstva. a osobito kada je riječ o određenim aktivnostima u prostoru (infrastrukturne investicije). Pojavni oblici. šljunka. Zbog iscrpljenih rezervi javlja se potreba za utvrđivanjem novih ležišta opekarskih glina i kvarcnih pijesaka. a od preventivno zaštićenih spomenika pet cjelina i 384 građevine. Graditeljska baština u otvorenom krajoliku i izvan naseljenih prostora zastupana je s pojedinačnim građevinama. fond spomenika kulture Varaždinske županije zauzima vrlo značajno mjesto u Hrvatskoj. a posebice neke povijesne građevine. Za povijesnu urbanu cjelinu baroknog Varaždina trenutno je u postupku procedura za upis na Listu svjetske baštine UNESCO-a. te arheološki lokaliteti bez obzira na njihovo značenje i smještaj. Izgrađene energetske i prateće građevine (akumulacijska jezera. Prema zakonu. Na području Varaždinske županije provode se istražni radovi s ciljem utvrđivanja količina i kvalitete građevinskog kamena. U inundacijskom području rijeke Drave eksploatiraju se velike količine šljunka i pijeska (staro korito između Varaždinskog jezera i jezera Dubrava).

S obzirom na veliki broj spomenika graditeljske baštine prvenstvenu brigu društva treba usmjeriti na zaštićenu i evidentiranu graditeljsku baštinu razvrstanu u graditeljsku i arheološku baštinu. osobito na području povijesnih urbanih i ruralnih cjelina. znanstvenoistraživačku.53 . .uspostavljanje jedinstvenih osnova vrednovanja. .uspostavljanje jedinstvenog informacijsko-dokumentacijskog sustava u djelatnosti zaštite kulturne baštine.uz zaštitu vrijednih i izuzetnih arhitektonskih djela. ponovno vrednovanje i kategorizaciju dobara. kategorizacije i režima zaštite kulturnih dobara. Graditeljska baština Međunarodni značaj Varaždin: kulturno dobro predloženo za upis na listu svjetske baštine . od evidentirane su navedene samo značajnije građevine veće vrijednosti za koje postoji mogućnost da budu proglašene zaštićenima.provođenje revitalizacije zapuštene ili zanemarene graditeljske baštine uz ispitivanje mogućih novih ili izmijenjenih starih namjena pojedinačnih građevina ili povijesnih cjelina. Poljanec i Ludbreg. financije. arheoloških zona. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . . kulturnu i odgojno-obrazovnu djelatnost i u cilju očuvanja njihovih izvornih povijesnih vrijednosti koje svjedoče o nacionalnom identitetu naroda kojem pripadaju. te predjela izrazitih krajobraznih i kulturno-povijesnih vrijednosti radi iznalaženja načina njihova optimalnog uključivanja u programe razvoja.stalnim praćenjem i znanstvenim istraživanjem odgovarajućih pojava i procesa u prostoru pridonijeti uspostavi uravnoteženog odnosa osnovnih funkcija izvornih povijesnih oblika graditeljske baštine i suvremenih pojava. . porezi.uspostavljanje i provođenje takvog sustava zaštite koji bi s raznih gledišta (prostorno planiranje.povijesna jezgra sa Starim gradom.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Temeljne odrednice zaštite su: . uz napomenu da se građevine graditeljske baštine iste kategorije. .uključivanje lokalnih vlasti i lokalnog stanovništva u procese zaštite. U popisu značajnije zaštićene i evidentirane graditeljske baštine. kulturnih i gospodarskih promjena. . radi njihovog korištenja za stambenu i turističko-rekreacijsku. Popis odgovara kartografskom prikazu 3 (Uvjeti uređenja.uspostavljanje vrijednosnih odnosa između kulturne i prirodne baštine i odnosa kulturne baštine u kulturnom krajoliku. sklopove i građevine. Arheološka baština Arheološka područja Zaštićena: Varaždinske Toplice.neprekidno vrednovanje kulturne baštine u kontekstu stalno prisutnih društvenih. te definiranje metodologije planiranja u oblasti zaštite kulturne baštine.poticanje izrade studija područja značajnih povijesnih urbanih i ruralnih cjelina. povijesne graditeljske cjeline. Petrijanec. . kao podloge za inventarizaciju. graditeljstvo. korištenja i zaštite prostora). . obrazovanje) utjecao na ispravni odnos društva i pojedinih korisnika prema kulturnoj i prirodnoj baštini (integracija zaštite u strategiju društvenog razvitka i prostornog uređenja). bez obzira na njihov broj prikazuju jednim simbolom ako se nalaze na području istog naselja. afirmacija male i skromne arhitekture koja gradi ambijente. turizam. carine. Ciljevi zaštite graditeljske baštine: .

Županec-Križančija i Veliki Bukovec. Remetinec. Sračinec. Klenovnik. Gornje Ladanje i Vidovec. Novakovec i Sveti Petar. Svibovec Podravski. Voća.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Pojedinačni lokaliteti Zaštićeni: Varaždinske Toplice. Trakošćan. Jalkovec. D. Prirodne predjele izrazite očuvanosti i vrijednosti svakako je potrebno zaštititi. Martijanec.Višnjica. Veliki Bukovec. Sveti Ilija. Natkrižovljan. Madžarevo. Nova Ves Petrijanečka. Maruševec. Bartolovec. Jalkovec. Kneginec. Varaždinske Toplice. Vukovoj. gdje se građene strukture stapaju s prirodnom pozadinom. Krkanec. Bela (Bela I i Bela II). Bela. Evidentirani: Bisag. Sigetec Ludbreški. Klenovnik. Povijesne graditeljske cjeline Gradska naselja Zaštićena: Varaždin i Varaždinske Toplice. Beletinec. Evidentirani: Punikve. Križanec. Zbelava. To znači da je određene oblike zaštite potrebno usmjeriti i na prostore izvan granica zaštićenih dijelova prirode. Križovljan. Kamenica. Martijanec. Zamlaka. Ludbreg-Iovia. Povijesni sklop i građevine Graditeljski sklop (samostani. f) Prirodna baština Prirodna baština predstavlja dio resursne osnove Županije i temelj je očuvanja njenog prostornog i kulturnog identiteta. Rijeka Voćanska. Biškupec. jer imaju veće značenje za očuvanje ekološke ravnoteže na širem području. uređenje. Civilne građevine Zaštićene: Varaždin.ruralne predjele kultiviranog krajolika. Jalžabet. Črešnjevo. Vinica i Čanjevo. Marčan i Vinica. obnova. Hrastovsko. Jalžabet. Gradsko seoska naselja Zaštićena: Ludbreg i Vinica. Bela (Bela I i Bela II). Martijanec. Hrastovljan. Ludbreg. dvorci. Majerje. Petrijanec. Petrijanec. Treba naglasiti da zaštita pojedinih iznimnih dijelova prirode predstavlja samo dio zaštite čitavog županijskog prostora. Donja Višnjica. Stoga je jedan od ciljeva razvoja prostornog uređenja Županije i odgovarajuća zaštita. Cvetlin. a stupanj očuvanosti prostora još je uvijek relativno visok. Čalinec. Poljanec. Zlogonje. Maruševec. Seoska naselja Zaštićena: Mali Lovrečan. Hum iznad Bednje (Viletinec). održavanje i promicanje prirodnih vrijednosti prostora. a posebice na najugroženiju kategoriju . Novi Marof. Lepoglava. Žarovnica. Kultivirani krajolici također predstavljaju dio prirodne baštine (to Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . Vidovec. Veliki Lovrečan i Petrijanec. Jalžabet i Bartolovec. G. Breznički Hum. Gornje Ladanje.54 . utvrde) Zaštićeni: Varaždin. Ivanec. Bednja. Svibovec. Jakopovec. D. oplemenjivanje. Sakralne građevine: Zaštićene: Lepoglava. Seketin. Lepoglava. Trakošćan. Ludbreg. Cestica. Kelemen. Evidentirane: Bisag. Križovljan Radovečki. Mali Lovrečan. U tom se smislu predlaže pristup sveobuhvatne i međusobno povezane zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti prostora kroz različito stupnjevanu zaštitu ne samo prirodnog već i kultiviranog krajolika.

pošto saznanja o njima omogućuju ne samo ostvarivanje kvalitetnije zaštite već i pronalaženje najprimjernijih razvojnih varijanti. Granice planiranog parka prirode još nisu detaljnije definirane. u kojem će se prostornim planom područja posebnih obilježja odrediti stroži i blaži režimi zaštite. uređenje. području obuhvata i načinu zaštite nalazi odmah iza nacionalnog parka. ono može biti i kvalitetan izvor prihoda. stanovanje. analize i vrednovanja prostora. Park prirode je dio prostora kojem Republika Hrvatska osigurava osobitu zaštitu. što je vrlo mnogo. jer su za svrhovito planiranje i gospodarenje prostorom neophodni podaci o prirodnom i kulturnom nasljeđu županijskog prostora.. Prilikom određivanja granica parka prirode i provođenja ostalih aktivnosti na zaštiti tog područja potrebno je usuglasiti mišljenja i želje sa susjednom Krapinsko-zagorskom županijom. Krajobrazna osnova je isto tako otvoren dokument za unošenje podataka i rezultata novih istraživanja. te čini sastavni dio nacionalnog prostornog identiteta. • Prema Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske težište zaštite pripalo je parkovima prirode. a pošto je to područje vrhunske vrijednosti i potencijala. Park prirode proglašava Hrvatski državni sabor. pa će zauzeti bitno mjesto ne samo u međunarodnoj promidžbi Republike Hrvatske već i Varaždinske županije. Kvalitetu prirodnih i kulturnih dobara moguće je ostvariti ne samo odgovarajućim oblicima zaštite nego i primjerenim načinom njihovog korištenja. Površina predlaganog područja u nekim varijantama iznosi približno 150 km2. rekreacija. a ovim se Planom naznačuje šire područje s različitim prirodnim vrijednostima. a zaštita. već se dovodi u takve opće uvjete koji otklanjaju opasnost da se uništi glavno dobro koje omogućuje razvitak (održivost korištenja). kojeg također donosi Sabor. detaljnije inventarizacije. Korisno bi bilo da se objedinjavanjem što većeg broja odgovarajućih podataka o prostoru uspostavi županijska krajobrazna osnova.55 . Stoga je potrebno voditi računa o tome da korištenje zaštićenih dijelova prirode (turističkougostiteljska djelatnost. a u prioritetnu skupinu ulazi proglašenje parka-prirode Hrvatsko Zagorje (Trakošćan). područje". Hrvatsko zagorje u cjelini izuzetno je zanimljiv i ambijentalno specifičan dio Hrvatske. Na taj se način prisutnost pratećih djelatnosti ne izbacuje iz područja parka. a samim time podiže i kvaliteta življenja. promet) i prilagođavali prirodnim datostima prostora. Iako Zakon o zaštiti prirode definira park prirode kao "prostrano . Postupak je potrebno provoditi u suradnji s nadležnim tijelom za zaštitu prirode i okoliša (Odjel za zaštićena područja). Samom institucijom parka prirode takvo bi područje bilo zaštićeno od svake neprimjerene gospodarske eksploatacije ili izgradnje koja su u prostoru već prisutna. te je taj prijedlog obavezno potrebno podrobnije stručno analizirati. koji sadrži jednako važne prirodne i kulturno-povijesne elemente za zaštitu. Prijedlog obuhvata parka prirode trebao bi biti i rezultat želja lokalne sredine.. napominjemo da težište treba staviti prvenstveno na kvalitetu i vrijednosti iz koje će proizaći konačni prijedlog prostornog obuhvata zaštićenog područja. • Strategija i Program prostornog uređenja navode potrebu uključivanja svih značajnih šumskih zajednica Hrvatske u mrežu rezervata šumske vegetacije (kategorija posebnih Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . unapređenje i korištenje utvrđuje se prostornim planom (obavezno se donosi Prostorni plan područja posebnih obilježja). promicanja i gospodarenja.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN su resursi višeg reda) iako su se tijekom vremena mijenjali zbog međusobnog djelovanja različitih funkcija (proizvodnja. čime se postiže napredak i razvoj (posebice na području turizma i rekreacije). Park prirode se prema vrijednosti. športski sadržaji) ne bude u suprotnosti sa zakonski određenim kriterijima zaštite.

U duhu prijedloga očuvanja poplavnih šuma unutar inundacijskog pojasa rijeke Drave je zaštita kroz kategoriju šuma s posebnom namjenom. Sve spomenute lokacije preuzete su iz postojeće prostorno-planske dokumentacije kao evidentirana područja.starije reprezentativne sastojine brdske bukove šume (Fagetum croaticum montanum) u višem pojasu Kalnika i šume hrasta medunca i crnog graba (Querco-Ostryietum carpinofoliae) na strmim obroncima stjenovitih grebena Kalnika. Ti predjeli odražavaju reprezentativnu šumsku zajednicu kojoj se. odnosno mikrolokacije na kojima su posebno izražene ili zastupljene određene šumske zajednice. Ukoliko se ocijeni da određeni lokalitet uđe u postupak zaštite. zbog izuzetne vrijednosti koju ima. moraju se ispuniti sve zakonom propisane obveze i mjere (posebni režimi zaštite. Populetum nigro-albae. park šuma u Varaždinskim Toplicama (0. seobu i zimovanje ptica (posebno močvarnih). uređenja.relativno očuvane šumske sastojine hrasta kitnjaka i graba.56 . te posebice Carpino betuli-Quercetum roboris. .13 km2). a po mogućnosti i stručnom studijom ili elaboratom kojim bi se uz prikaz postojećeg stanja dali Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . • U kategoriji park šume zaštićena je park šuma Trakošćan koja sa spomenikom graditeljske baštine (dvorac) i očuvanom šumom čini jedinstvenu kulturno-povijesnu i prirodnu cjelinu. Prijedlog za zaštitu trebao bi biti potkrijepljen stvarnom potrebom. Predlaže se zaštita i točno definiranje brdskih šumskih predjela s autohtonom vegetacijom koji odražavaju reprezentativni ekološki sustav u kategoriji rezervata šumske vegetacije: .relativno očuvane autohtone šume bukve i jele (Abieti fagetum panonicum) na višim dijelovima i sjevernim stranama Ivančice i Ravne gore.18 km2). dvije su inicijative lokalne sredine (Grad Ivanec). močvarnih predjela i vegetacije vodenjara značajni za obitavanje. šuma oko jezera Bis u Ivancu (0. Predlaže se izvršiti inventarizaciju i analizu prirodnih vrijednosti dravskog pojasa. plitke vode. kitnjaka i kestena. Zaštićena park šuma zajedno s jezerom obuhvaća površinu od oko 0. a koje su već predložene Generalnim prostornim planom Kalnika. ušće Plitvice i Bednje u Dravu) koji su zbog šljunkovitih sprudova. Napominjemo da je gore naveden popis otvoren za nove prijedloge s lokalne sredine (prilikom izrade općinskih i gradskih prostornih planova). Duha u Prigorcu (0. gniježđenje. Prema tom programu područja poplavnih šuma uz rijeku Dravu planirana su za stavljanje pod zaštitu. unašanjem alohtonih vrsta. te na osnovi vrednovanih podataka odrediti područja. svrhom i opravdanošću. te kitnjaka i bukve na prigorjima i obroncima Ivančice. postupak u tijeku).7 km2) i šuma oko kapelice Sv. gospodarskim korištenjem i sl.) i koju kao takvu treba neizmijenjenu prepustiti procesima prema klimaksnom stadiju. dok za Dravsku parkšumu također postoji inicijativa lokalne sredine da se proglasi zaštićenom. održavanja i namjene zaštićenih dijelova prirode). U kategoriji posebnog rezervata potrebno je definirati lokacije zoološkog rezervata i to ornitološkog na pojedinim dijelovima dravskog pojasa (Ormoško jezero. Od ostalih predjela značajnih za ornitofaunu treba spomenuti početne dijelove Varaždinskog i Dubravskog jezera. uništavanjem. Radi se o tipičnim zajednicama šumskog drveća koje su danas u više ili manje oštećenom sastavu i pod intenzivnim utjecajem ljudskih aktivnosti: Salici-Populetum. ne smiju uništiti ili narušiti njena iskonska svojstva (posebice sječom.83 km2.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN rezervata). .86 km2. Za stavljanje pod zaštitu u toj kategoriji planirana su slijedeća područja: Dravska park šuma (površine približno 0.

prisutnost ugroženih i zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta i dr. u značajnoj populaciji od nekoliko stotina primjeraka. te je to osnovni razlog da je na njih stavljeno težište zaštite. uređenja i zaštite prostora) označeni kao prirodni Županijski zavod za prostorno uređenje 2 .06 km2). pontskih koje su na jugozapadnoj granici areala. • Analizom županijskog prostora uočeno je da su brdski predjeli i predjeli uz vodotoke sačuvali najviše prirodnih obilježja. • U kategoriji spomenika prirode na području Županije zaštićena su tri objekta. geološko i paleontološko nalazište već i kao svjetski značajan lokalitet (predlaže se način zaštite i prezentacije lokaliteta). Uži dio Kalnika (oko 13 km2) već je zaštićen. Predloženi i na kartografskom prikazu označeni predio u Varaždinskoj županiji površine je oko 78 km2. Čevo. a duge oko 200 m). salmonidni vodotok. ilirskih biljaka koje su na tom području prilično rijetke. Na području Županije još je nekoliko manjih. a sjeverni obronci Kalnika su samo djelomično naseljeni i kultivirani (zaselci. Stijene su izgrađene od vapnenačkog pješčenjaka. Vuka u Vukovoju kao jednog od rijetkih i vrlo vrijednih nalazišta crnkaste sase (Pulsatilla nigricans) u Hrvatskoj. Na osnovi inicijative lokalne sredine (Općina Klenovnik) u istoj se kategoriji predlaže zaštita područja oko kapele Sv. a nastale su erozijom ruba brijega koji se strmo spušta u dolinu (visoke oko 30 m. Za zaštitu u kategoriji zaštićenog krajolika predlažu se: krajolik potoka Zbel (oko 7. a pošto se nalazi uz županijsku granicu biti će potrebno surađivati s Koprivničko-križevačkom županijom. te alpskih koje su na istočnoj granici rasprostranjenja. Belski dol i dolina rijeke Bednje. oko 5 km2).Fritilaria meleagris) i nekoliko lokaliteta na Ivančici (Stričec). Postoji lokalna inicijativa za zaštitom geološkog stupa Drenovec u istoj kategoriji (sedimenti egenburške starosti) na južnim obroncima Ravne gore. ali izuzetno vrijednih lokaliteta biljnih vrsta koji bi po svojoj iznimnosti i rijetkosti mogli spadati u kategoriju botaničkog spomenika prirode: livade uz potok Zbel i livade kod Vidovca (stanište kockavice . livade. poljoprivredne površine). biološka raznolikost.5 km2.). te predio ušća Plitvice i Bednje u staro korito rijeke Drave (oko 12 km2). Utjecaj čovjeka nije u suprotnosti s prirodnim okolišem. Područje ušća nadovezuje se na zaštićeni posebni rezervat Veliki Pažut u Koprivničko-križevačkoj županiji. oko 17 km2). Područje Gaveznice . jedinstvene vrijednosti. To je područje jedino poznato nalazište poludragog kamenja u Republici Hrvatskoj (ahat) i jedini sačuvani fosilni vulkan. a za stavljanje pod zaštitu predlaže se širi predio od državne ceste 22 (dionica Sudovec-zaselak Zukci) na zapadu do zaselaka Graci.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN prijedlozi za održavanje i uređenje ili program za korištenje (kao što je to učinjeno za Dravsku park šumu). Grebengrad (izvorišni dio Lonje. lužnjakovo-grabove šume kao jedne od rijetkih većih očuvanih šumskih površina izvan dravskog pojasa. Osnovna značajka ovog područja su prostrani predjeli sačuvane izvorne (autohtone) šumske biocenoze. Ti su predjeli na karti 3 (Uvjeti korištenja. livade. Spomenutim projektom špilja Vindija prezentira se ne samo kao arheološko. Črnoglavec i Riječki Krči na istoku. U Prostornom planu (bivše) Općine Novi Marof evidentirana lokacija stijena i pećine Kamenac u dolini Ljube (Općina Ljubešćica) predlaže se zaštititi kao geomorfološki spomenik prirode. a odnosi se na špilju i područje oko nje. Kao geološko-paleontološki spomenici prirode zaštićeni su: špilja Vindija i Mačkova špilja.57 . U tijeku je izrada projekta pod nazivom "Zaštita i prezentacija špilje Vindije" kojeg izrađuje Gradski muzej Varaždin. jer je čovjek s njime usko životno i radno povezan.Kameni Vrh (u Lepoglavi) nedavno je zaštićeno kao geološkomineraloški spomenik prirode (površine 0. Na tom se području razvijaju ekosistemi bez direktnog utjecaja čovjeka. • U kategoriji zaštićenog krajolika Strategija i Program prostornog uređenja (među brdskim masivima) navode Kalnik. brdski masiv Ivančice (vršni dio. južno od sela Strupari. Za proglešenje botaničkim spomenikom prirode predlaže se već evidentirana lokacija na stjenovitim grebenima Kalnika gdje su nazočne neke od mediteranskih biljaka koje u sjevernoj Hrvatskoj dosežu do Ivančice i Kalnika.

2.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN krajobraz . površinu. Bajnski dvori. Jalkovec.52 km2. Šaulovec. zaštitu i održavanje. a po potrebi i s Republikom Slovenijom. Izraditi analizu. Vidovec. Ovim se Planom propisuje obveza izrade prostornog plana područja posebnih obilježja za rijeku Dravu.21 km2.13 km2). tri skupine stabala i šest pojedinačnih stabala.prirodni krajobraz) koje je moguće zaštiti u kategoriji zaštićenog krajolika: Goruševnjak . šumski predio šireg područja Pake i dijela Općine Visoko (oko 22 km2). s mogućnošću zaštite u kategoriji zaštićenog krajolika (u cjelini ili djelomično). odrediti kategoriju zaštite.6 km2). Na području Županije još je nekoliko manjih. Ukoliko se pristupi zaštiti u kategoriji zaštićenog krajolika. 3. groblje Varaždin površine 0. te nije moguće dopustiti njegovo uništavanje i propadanje. ukoliko se nalaze na području istog naselja.58 . Provesti reviziju popisa. Maruševec. Spomenici parkovne arhitekture prikazani su na kartografskom prikazu 3 "Uvjeti korištenja. Prilikom planiranja i promišljanja o zaštiti dravskog koridora biti će potrebno usuglasiti mišljenja i želje sa susjednom Međimurskom i Koprivničko-križevačkom županijom. Križovljangrad. vlasništvo.uži izvorišni dio rijeke Plitvice (oko 3 km2). a koji obuhvaća i rijeku Dravu. ali vrijednih prostora (osobito vrijedan predio . šumski predio šireg područja Segovine (oko 15 km2). sastojke. područje Zelendvora (3. upravljanje.predjeli posebnih vrijednosti. arboretum Opeka površine 0.87 km2).prirodni krajobraz. izvornost. Varaždinske Toplice. • U kategoriji spomenika parkovne arhitekture Strategija i Program kao poznatiji navode lječilišni perivoj u Varaždinskim Toplicama. Osnovni ciljevi očuvanja i obnove zaštićenih spomenika parkovne arhitekture su razrješavanje vlasničko-korisničkih odnosa. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 .05 km2. način korištenja. Šire područje Ivančice (oko 48 km2) također je definirano kao osobito vrijedan predio . Za sve zaštićene i evidentirane dijelove prirode potrebno je: 1. Na području Županije u toj je kategoriji zaštićeno 11 parkova (Novi Marof. potrebno je usuglasiti mišljenja s Krapinsko-zagorskom županijom. već i od ljudskih aktivnosti na zaštiti tog područja. posebice za kategoriju pojedinačnih objekata. Klenovnik. prirodne vrijednosti. te osiguranje i osposobljavanje dovoljno stručnih kadrova za njihovo održavanje i obnovu. prirodni tok rijeke Plitvice od Vrbanovca do Komarnice Ludbreške (oko 3.3 km2). Sve prijedloge potrebno je preispitati na način kao što je navedeno za park šumu. šumski predio zapadno od Varaždinskih Toplica (oko 5. uređenja i zaštite prostora" jednim simbolom bez obzira na njihov broj. odnosno točno utvrditi postojeće stanje. Izvršiti valorizaciju (vrednovanje) i usporedbu postojećeg stanja u odnosu na stanje dijela prirode u vrijeme njegovog proglašenja zaštićenim. Očuvanje dravskog pojasa nije ovisno samo od procesa koje obavljaju prirodni sustavi. Kao osobito vrijedan predio predlaže se analizirati i u najvrednijim dijelovima zaštititi prostor uz rijeku Dravu (oko 100 km2) na području Varaždinske i Međimurske županije. šuma Lasno kod Ludbrega (0. a prostire se od krajnjih zapadnih obronaka do Belskog dola na istoku i uključuje dolinu rijeke Bednje od Stažnjevca do Bele. Na međunarodnom nivou već se provode aktivnosti u skladu s Programom zaštite i očuvanja sliva rijeke Dunav. Cijeli prirodni pojas dravskog toka prirodno je dobro koje na ljestvici izvornih vrijednosti zauzima visoko mjesto. Veliki Bukovec i Martijanec) ukupne površine 1. a od najznačajnijih arboretuma spominje arboretum Opeka u Vinici.

U nizinskom dijelu gotovo da su u potpunosti izgubljene šume hrasta lužnjaka. koje su se djelomično zadržale uz Dravu i kod Zbelave (Merišće i Lug). Za provedbu zaštite potrebno je osigurati zakonom zajamčena sredstva za isplatu naknada zbog ograničenog korištenja zemljišta.59 . održavanje. Ovim se Planom na županijskoj razini načelno naznačuju potrebe i mogućnosti zaštite vrijednih dijelova prirode. a potom i zaštiti prirodne baštine. lokalitet botaničkog spomenika prirode na Kalniku. na način da njime upravlja javna ustanova kao neprofitna organizacija. a nakon evidencije različitih tipova staništa najvrednije i najugroženije predložiti za stavljanje pod zaštitu. Ukoliko je došlo do promjena zbog kojih su nestale kvalitete i vrijednosti prostora zbog kojih je objekat proglašen zaštićenim moguće je donijeti odluku o prestanku zaštite. Javnu ustanovu za upravljanje parkom prirode osniva Vlada Republike Hrvatske. stočarstvu). Ukupno je obuhvaćeno oko 320 km2 područja koji se smatraju predjelima od veće vrijednosti ili potencijalnim za zaštitu prema Zakonu o zaštiti prirode (približno 1/4 županijskog prostora). odnosno smanjenju ili povećanju površine koja je stavljena pod zaštitu. U tu skupinu svakako spadaju šumske biljne zajednice i biljne zajednice voda i močvara. 6. promicanje i nadzor nad zaštićenim dijelovima prirode. Zakonom o zaštiti prirode određen je organizacijski ustroj nad zaštićenim područjem. uređenja. prekategorizaciji zaštite.2% ukupne površine. pa je u postojećoj financijskoj situaciji probleme vlasničkih odnosa u zaštićenim dijelovima prirode nužno rješavati postupno. Sve zaštićene dijelove prirode potrebno je na osnovi utvrđenih kriterija razvrstati u razrede s obzirom na njihovu međunarodnu. • Biljni svijet Vegetacijski pokrivač definiran pojedinim biljnim zajednicama najbolji je zbirni pokazatelj stanja i promjena ekoloških prilika. državnu ili lokalnu vrijednost i značenje. poljodjelstvu.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 4. njihove dijelove i područja definirana kao osobito vrijedan krajobraz. Predlaže se također da se kroz zaštitu dravskog pojasa zaštite jedine i još netaknute lokacije dravskih sprudova obraslih kebračom (Myricaria germanica). U općinskim i gradskim prostornim planovima potrebno je usvojiti konačnu ocjenu o razini zaštite za objekte prirode. Za zaštićene dijelove prirode na području Varaždinske županije osnovana je javna ustanova sa zadatkom da obavlja zaštitu. te nekoliko vrijednih autohtonih šumskih zajednica. Osim toga pojedine biljne zajednice (šume. 5. Za područje Županije svakako je potrebno izvršiti inventarizaciju biljnih zajednica i vrsta. Ako se uzme u obzir da je sada u Varaždinskoj županiji zaštićeno svega oko 15 km2 ili 1. pašnjaci) imaju izrazitu gospodarsku vrijednost (iskorištavanje u šumarstvu. Na području Županije evidentiran je lokalitet botaničkog rezervata na Kalniku (šumske vegetacije). To se posebice odnosi na one dijelove prirode za koje prema Zakonu o zaštiti prirode detaljnije mjere zaštite propisuje Županijsko poglavarstvo. Za zaštićene dijelove prirode koji ne obuhvaćaju veće područje predviđa se donošenje mjera zaštite (donosi ih Županijsko poglavarstvo uz suglasnost nadležnog tijela za zaštitu prirode i okoliša). Tipološkom analizom vegetacije Županije moguće je definirati ekološko-gospodarske tipove biljnih zajednica koje mogu poslužiti kao pokazatelji za namjenu prostora u gospodarske svrhe. livade. Na temelju prethodnih postupaka moguće je donijeti odluku o poduzimanju mjera zaštite. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . unapređenja i načina korištenja. a stvarne vrijednosti i potrebe su značajno veće onda je razvidno da predstoje velike zadaće i obveze na detaljnijoj analizi i valorizaciji. Ta biljka svakako predstavlja značajni primjerak vrijedan zaštite i to u međunarodnim mjerilima.

60 . ali vjerojatno izumrla zbog pošumljavanja njezinih staništa. zatim kokica paučica (Ophrys sphegodes). Programom zaštite okoliša ili zasebnim studijama). Izumiranje prijeti i sitnom rogozu (Typha minima). veliki kaćun (O. pasji zub (Erythronium dens-canis). pa su ti predjeli izvorna obitavališta za ptičji i riblji svijet. Za područja proglašena ili predlagana park-šumom treba izraditi cjelovite programe valorizacije i zaštite. obični likovac (Daphne mezereum) i žućkasti naprstak (Digitalis grandiflora) koje su rasprostranjene na različitim staništima brdskih šuma Hrvatskog zagorja (Ivančica).inundatum. unutar inundacije starog korita rijeke Drave. Čret i Sveti Križ. Ivanca. šumarica (Anemone sylvestris) u okolici Varaždinskih Toplica. militaris). L. akumulacijska jezera staništa su za mnogobrojnu ornitofaunu. Plitvice i brojnih potoka ostala je sačuvana autohtona močvarna vegetacija. a proces privatizacije ovaj problem zaštite nije razriješio. Gorocvijet (Adonis vernalis) je vrsta koja je nastanjivala pokretne pijeske (područje Vinice). • Životinjski svijet Varaždinska županija obiluje raznolikim biotopima koji su obitavališta brojnih predstavnika srednjeeuropske faune: zbog vrlo velikog broja sitnih i rascjepkanih parcela poljoprivredni posjedi su omeđeni šumarcima i živicama u kojima obitavaju životinje. Lepoglave i Poljane. močvarni kaćun (O. mačkovo uho (O. staništa nestaju ili im prijeti izumiranje.clavatum) na kiselim tlima. kaćun podrimunak (O. Za veliki dio privatnih šuma još nema programa gospodarenja. mali zimzelen (Vinca minor). a njihova brojnost pada. tamnocrveni kukurijek (Helleborus atrorubens) na padinama nižih brdskih šuma. kaćun jelenjak (O. mascula). a to su obale Drave od Varaždina do Legrada. insectifera). te uz neregulirane dijelove Bednje. vonjavi kaćun (Orchis coriophora). Ovim se Planom daje preporuka da se postojeće stanje i problematika glede zakonski zaštićenih i gore navedenih biljnih vrsta na odgovarajući način obradi zasebnom dokumentacijom (npr. kokica mušica (O. biskupska kapica (Epimedium alpinum). drijemovac (Leucojum vernum). pallens). vodoljub (Butomus umbellatus) uz stajaće i sporotekuće vode u porječju Drave i kebrač (Myricaria germanica) na šljunčanim sprudovima Drave. zmijinac (Calla palustris) na močvarnim staništima kod Varaždinskih Toplica. Na brdskim livadama Ivančice gotovo je istrijebljen obični božur (Paeonia officinalis). Od biljnih vrsta koje su rasprostranjene na području Županije zbog promjena uvjeta na staništima i pada brojnosti još su ugrožene slijedeće: kokica pčelica (Ophrys apifera). Osim zakonski zaštićenih biljnih vrsta nabrojenih u dijelu koji obrađuje stanje u prostoru obuhvata Plana predlaže se proširenje zaštite na biljne vrste koje su rasprostranjene na području Varaždinske županije. rosika (Drosera rotundifolia) na cretovima uz Žabnik. jer zbog provedenih regulacijskih zahvata na rijeci Dravi nestaju njegova jedina poznata staništa u Hrvatskoj. šumska sirištara (Gentiana asclepiadea). laxiflora). Vrsta je vjerojatno izumrla. cretovima i vrištinama. vladisavka plućnikovka (Gentiana pneumonanthe) na vlažnim i močvarnim travnjacima. Svetog Ilije. cretna i obična crvotočina (Lycopodium complanatum. grozdasta kamenika (Saxifraga paniculata) na stijenama Kalnika te plosnata. posebice divljač. Vrste čija staništa nestaju su: sedmogradska gromotulja (Alyssum transilvanicum) na obroncima Ivančice. šikarama i šumarcima. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . jer su zbog hidrotehničkih zahvata i eksploatacije pijeska njena staništa nestala. crnkasta sasa (Pulsatilla nigricans).VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Pošto znatan dio evidentiranih i zaštićenih dijelova prirode pokrivaju šume potrebno je čim prije uskladiti odgovarajuće propise (Zakon o šumama i Zakon o zaštiti prirode) u smjeru preciznijih formulacija i ovlaštenja. Jedina staništa pasjeg trna (Hippophae fhamnoides) u Hrvatskoj bili su pješčani sprudovi Drave između Varaždina i slovenske granice. kaćun (Orchis simia). L. fuciflora). mjehurica (Physalis alkekengi) i hrvatska perunika (Iris croatica) koje su rasprostranjene na obroncima Strahinščice i Ivančice.

presijecanje prirodnih migracijskih puteva. ribnjaci. veliki prostor (grabežljive vrste) ili različita. bukavac nebogled (Botaurus stellaris). uništavanje šumaraka i živica. Osim područja zaštićenih i planiranih u smislu Zakona o zaštiti prirode. obična i mala čigra (Sterna hirundo. Kako bi se očuvala bioliška raznolikost vrsta. prirodne potoke. raspored mikrodepresija. .Nedozvoljenim odlaganjem otpada također se onečišćuje tlo i zagađuju ležišta podzemne pitke vode. čime se povećava sveukupna opasnost od poplava. a važni su za preživljavanje mnogih vrsta usko prilagođenih isključivo jednom tipu staništa. a od kojih nabrajamo slijedeće: .Izvođenjem regulacijskih radova uništava se priobalna vegetacija i mijenja izgled i ekološka uloga prirodnog toka rijeke Drave. pčelarica (Merops apiaster).Prenamjenom zemljišta uz rijeku u obradive površine onečišćuje se vodotok i tlo. neprimjereni zahvati u okoliš i sl. . sprudova. osigurati prijelaze i prolaze za životinje. S. greda. svakako je potrebno usuglasiti želje i potrebe pojedinih gospodarskih subjekata za korištenjem prostora s ostalim korisnicima prostora: npr. površine namijenjene za lovni turizam. šareni daždevnjak (Salamandra salamandra) u potocima sjenovitih šuma i divlja mačka (Felis silvestris) u brdskim šumama. bregunica (Riparia riparia). živih i mrtvih rukavaca. raštrkana izgradnja unutar lovišta. vrsta i njihovih staništa na području Županije. širenje naselja i komunikacija.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Neke od najugroženijih i zakonski zaštićenih životinjskih vrsta koje su rasprostranjene na području Županije su: crna roda (Ciconia nigra). vrsta čiji način života zahtijeva veliku pokretljivost (ptice selice). a time i uvjete za razvoj i rasprostranjenost vegetacije. svaka izumrla vrsta ili izgubljen ekosustav predstavlja nepovratni i trajni gubitak za biološku raznolikost na određenom području. buka. U vezi s faunom. a visokovrijedan prostor uz vodotoke vizualno se degradira. poželjno je da mreža očuvanih biotopa i prirodnih koridora bude što gušća. konjska pijavica (Haemopis sanguisuga) i vidra (Lutra lutra) čiji se biotopi nalaze uz rijeku Dravu. vodna staništa. zaravni. albifrons). Forsiranjem zaštite novonastalih njiva uz vodotoke smanjuje se mogućnost prihvaćanja visokih voda. U tu je svrhu nužno izvršiti inventarizaciju životinjskih zajednica. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . čaplja danguba (Ardea purpurea). Nestankom različitih vrsta i njihovih habitata smanjuje se raspoloživa "banka" gena (produktivnost vrsta i ekološka stabilnost prirodnih sustava). U nekoliko posljednjih desetljeća na području Županije provodi se niz aktivnosti od kojih većina negativno utječe na kvalitetu prostora i okoliša. međusobno povezana staništa. rascjepkanost i nepovezanost dijelova biološke cjeline Drave nakon izgradnje HE sustava. Na životinjski svijet djeluje niz negativnih čimbenika: zbog guste naseljenosti dio zemljišta pod znatnim je utjecajem čovjeka. stare šume. pašnjaci za stoku i sl. dok kod reguliranih vodotoka takvo bogatstvo prirodnih staništa i biološke raznolikosti izostaje. kako bi se dobila osnova podataka na temelju koje je moguće štititi pojedine predjele. Pošto za osnovne prirodne resurse (vodne i biološke) nema nadomjestka. sječom prirodne šume i sadnjom monokultura). te zagađuju ležišta podzemne pitke vode (upotreba zaštitnih sredstava u poljoprivredi). korištenje umjetnih gnojiva i kemijskih sredstava.61 . g) Bioraznolikost Zbog negativnog utjecaja čovjeka mijenja se raznolikost složenih bioloških sustava od složenih u jednostavne (npr. jer izolirani "otoci" nisu dovoljni. šumarke. vodomar (Alcedo atthis). nastojati u najvećoj mjeri sačuvati postojeće živice. medicinska pijavica (Hirudo medicinalis). potrebno je štititi i sve ugrožene biotope od lokalnog značenja (mikrolokaliteti). Prilikom gradnje prometnica treba izbjegavati presijecanje ključnih staništa. Prirodni tok neprestano mijenja položaj i izgled obala. riječni rak (Astacus astacus) u čistim tekućicama i jezerima.

odnosno za građevine čija je izgradnja izvan naselja dozvoljena.uspostaviti monitoring prirodnog okoliša.u poljoprivredi i vodoprivredi. uvjetovati dodatnu analizu zahvata. godine. do 2005. imajući na umu i potrebu ostavljanja . mikroklimi područja i regresivnih sukcesija biljnih i životinjskih zajednica i vrsta. . Republika Hrvatska uključena je u aktivnosti zaštite prostora i okoliša provođenjem i učešćem u međunarodnim programima i dokumentima koje je potrebno uvažavati na regionalnoj i županijskoj razini. . . . te se izgled prostora nikada ne vraća u prvobitno stanje.uspostaviti zaštićena područja radi očuvanja biološke raznolikosti. a posebice životinjskog svijeta (gubitak osjetljivih vrsta.nekontrolirana upotreba pesticida jedna je od najvećih opasnosti za živi svijet općenito. a nalaze se u posebno vrijednim područjima.ne dozvoliti bespravnu izgradnju. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . .Vađenjem šljunka i pijeska bez naknadne sanacije prostor se nepovratno devastira.spriječiti aktivnosti posljedica kojih su degradacija i smanjenje raznovrsnosti (biodiverziteta) biljnog svijeta. programe i mjere. .nakon evidencije različitih tipova staništa staviti pod zaštitu veći broj. lipnja 1999. . . . . .definirati područja i napraviti program za rehabilitaciju i revitalizaciju degradiranih područja. šumarke. prirodne potoke i druga vodna staništa. . biljnih i životinjskih zajednica i vrsta.uspostavljanja koridora za povezivanje tih staništa. Zbog održivosti prirodnih sustava negativne posljedice se primjećuju prekasno. prilikom izvođenja komasacija i regulacija u najvećoj mogućoj mjeri izbjegavati uništavanje prirodnih sustava i nastojati sačuvati postojeće živice.62 . nedozvoljen lov).Neprihvatljivo gospodarenje nizinskim šumama dovelo je do cijelog niza štetnih posljedica.u šumarstvu očuvati sve preostale vitalne stare šume i stabla. Napuštene lokacije se ne saniraju. obično nakon što je prijeđena kritična točka kada stanje okoliša počinje naglo propadati i prijeđe granicu reverzibilnosti procesa.prilikom gradnje prometnica izbjegavati presijecanje ključnih staništa.što prije i na što bolji način integrirati očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti u odgovarajuće planove. . .Konvencija o suradnji na zaštiti i održivom korištenju rijeke Dunav: u okviru Programa zaštite okoliša dunavskog slivnog područja (u koje spada i rijeka Drava) izrađen je Strateški plan djelovanja za razdoblje od 1995. .identificirati djelatnosti koje imaju nepovoljne učinke na biološku raznolikost. osobito riba).Ispuštanjem štetnih tvari u vodotoke dolazi do izumiranja biljnog. . te osigurati prijelaze i prolaze za faunu.Nekontroliranim zauzimanjem prirodnog prostora od strane čovjeka uznemiruju se životinje i istjeruju iz svog prirodnog obitavališta (izgradnja građevina.uspostaviti mehanizme ocjene utjecaja i posljedica pojedinih mjera i programa. .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . Stoga je potrebno: . a od kojih su najznačajniji slijedeći: .Konvencija o biološkoj raznolikosti.Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske s Pregledom stanja i zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti koju je donio Hrvatski državni sabor 28. osobito za područja koja traže hitne mjere zaštite i za područja koja nude najveće mogućnosti za održivo korištenje. te poticati oporavak ugroženih područja. . vožnja motociklima i gliserima. skloništa šumske faune. godine.Izgradnjom hidroenergetskih građevina došlo je do velikih promjena u režimu protoka podzemnih voda.

program EURONATUR-a i DOPPS-a na zaštiti Drave i Mure kao biosfernog rezervata (uključene Austrija. Na osnovi saznanja o subjektima onečišćavanja. a svaki znatniji poremećaj u fizičkokemijskom i biološkom sastavu zraka može imati višestruki utjecaj na čovjeka i okoliš. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . te veličini i stanju emisija na području Županije bit će moguće pratiti kvalitetu okoliša i trendove osnovnih indikatora o okolišu. Mađarska. Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša inicirala je projekt pod nazivom Katastar emisija u okoliš (KEO) kojeg čine podaci o emisijama u tlo. Zrak se zagađuje iz raznih izvora. vodu i zrak. pa je akcije zaštite potrebno provoditi na međudržavnom. već zahtijeva da se štite staništa i ekosustavi koji ne priznaju administrativne granice. Jednom uspostavljen katastar bit će informacijski servis koji sadrži podatke o svim onečišćivačima i svim emisijama iz pojedinačnih i kolektivnih izvora u Županiji. odnosno međunarodnom nivou.DUZPO je uključen u Akciju za očuvanje zaštićenih područja u Europi: EECONET (europska ekološka mreža) odobrava planove kojima se štite ne samo pojedinačne biljne i životinjske vrste i njihove lokacije. dok se na buduće stanje može utjecati zakonski propisanom uspostavom i provođenjem sustava upravljanja kakvoćom zraka. Strateški je cilj da se na području zaštite zraka pokuša postići najbolja moguća kakvoća zraka i to na način da se spriječe ili smanje postojeća onečišćenja.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . Iako se na području Županije još nismo suočili sa znatnijim onečišćenjima zraka može se reći da je utjecaj zagađenja izraženiji samo u većim naseljima. Također je potrebno napomenuti da kakvoća zraka ovisi i o daljinskom prijenosu onečišćenja na koje na području naše Županije ne možemo utjecati. . Na osnovi tih podataka moguće je poduzeti odgovarajuće mjere zaštite okoliša i kontrolirati njihovu uspješnost i donositi odluke na lokalnoj razini. prije svega u Varaždinu (promet) i na lokacijama industrijskih zona i postrojenja koje ne primjenjuju suvremenu tehnologiju proizvodnje i mjere za sprječavanje onečišćavanja zraka. h) Zrak Atmosfera je jedan od bitnih resursa s obzirom da ima ograničenu sposobnost samopročišćavanja.63 . Slovenija i Hrvatska).

rekonstrukciju i modernizaciju infrastrukturnih mreža. dok su ostali gradovi nešto bliže planskim prognozama. 70000 st. . . . pa gospodarske djelatnosti prioritetno treba locirati u već formiranim zonama tih djelatnosti (po potrebi uz nužna proširenja) i tamo gdje to infrastruktura omogućava.1. . • planiranje infrastrukturnih koridora uz prethodno ispitivanje kapaciteta i funkcionalnosti postojećih. daju se u slijedećoj tabeli: Tablica 82 Grad Varaždin Projekcija broja stanovnika za 2001.prema Prostornom planu bivše Općine 3500 st. U takvim slučajevima ne mogu se planirati ni proširenja postojećih lokacija.3. To se prije svega odnosi na: • zaustavljanje nepotrebnog zauzimanja prostora za izgradnju naselja. a u slučaju odabira novih potrebno je izbjegavati zauzimanje površina vrijednih resursa.prema Prostornom planu bivše Općine Iz gornjih pokazatelja je vidljivo da je prema planskim prognozama kretanja broja stanovnika naglašeno precijenjen očekivani demografski rast grada Varaždina. • stvaranje uvjeta za razvitak gospodarstva na načelima racionalanog odnosa prema prostoru.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 2. g. . .64 . jer je planska dokumentacija osigurala više nego dovoljno prostora za smještaj i razvoj naselja. 41846 5342 3327 Ivanec Ludbreg Novi Marof 5000 st. a u slučaju da to nije moguće treba planirati izmještanje. g.prema Prostornom planu bivše Općine 76853 st.prema Generalnom urbanističkom planu Broj stanovnika iz popisa 1991.prema Generalnom urbanističkom planu 2017 3781 1891 Lepoglava Varaždinske Toplice 6000 st. s ciljem da se oni maksimalno iskoriste i poboljšaju. Sagledavajući stanje u prostoru Varaždinske županije u segmentu razvoja naselja i osiguranja prostornih (površinskih) uvjeta za njihov nesmetani. te na gradnju. Prognoze kretanja broja stanovnika u dosadašnjoj planskoj dokumentaciji gradova Varaždinske županije u odnosu na broj stanovnika po popisu 1991. . • unapređenje postojećih djelatnosti koje po kriterijima zaštite okoliša ne odgovaraju prostoru u kojem su locirane i njihovu uspostavu na razinu prihvatljivosti u prostoru. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Županije 2. .3. Racionalno korištenje i zaštita prostora Racionalnim korištenjem prostora mora se postići učinkovitija funkcionalna organizacija prostora i štednja resursa.prema Prostornom planu bivše Općine 2100 st. ali i funkcionalan razvitak može se zaključiti da niti jedno naselje u Županiji nije imalo takvih prostornih ograničenja koja bi usporavala ili ograničavala njihov razvoj.prema Prostornom planu bivše Općine 5750 st. g. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 .prema Prostornom planu bivše Općine 5000 st.

Radi toga je u Varaždinskoj županiji nedvojbeno primjenjiva jedna od prioritetnih smjernica iz Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske koja ukazuje da je potrebno svim instrumentima politike uređenja prostora spriječiti svako daljnje neopravdano širenje građevinskog područja naselja i stimulirati optimalno korištenje postojećeg izgrađenog dijela naselja (kroz prostorne planove uređenja prostora općina i gradova).65 . * brutto površina Orijentacijski pokazatelji raspoloživog prostora za razvitak gospodarskih djelatnosti unutar područja gradova (za najvažnije planirane industrijske i gospodarske zone) daju slijedeću sliku planiranog i zaposjednutog prostora: Tablica 84 Grad Varaždin Ivanec Ludbreg Novi Marof Lepoglava Varaždinske Toplice Površina najvažnijih zona za razvoj gospodarstva (u ha) 198. gustoću naseljenosti. a broj stanovnika stagnira ili je u padu. Županijski zavod za prostorno uređenje. rujan 1996. tip i veličinu naselja.30 121. obrtništva i malog poduzetništva.88 2. osnovna obilježja domaćinstva i sl. uz dodatno pojašnjenje zašto je ta zauzetost veća uzevši u obzir geografski položaj. Slični pokazatelji vrijede i za najveći broj ostalih naselja u Županiji.00 24.70 30.50 Izvor: Prostorne mogućnosti za razvoj gospodarstva. s time da je u značajnom broju naselja osigurana površina za njihov razvoj 30 do 50% veća od izgrađene.50 13. Aproksimativni odnosi površina su slijedeći: Tablica 83 Grad Varaždin Ivanec Ludbreg Novi Marof Lepoglava Varaždinske Toplice Građevinsko područje (u km2) 24.99 Slobodno* (u km2) 12. aproksimativna računalska obrada postojeće izgrađenosti i planiranih građevinskih područja u dosadašnjoj dokumentaciji prostora.00 Slobodno (u ha) 154.19 2.79 Izgrađeni prostor (u km2) 12.41 3.31 2.80 18. uz naglašeno smanjenje na dimenzije primjerene potrebama.70 99. Smatra se uputnim prilikom izrade prostornih planova uređenja općina/gradova obrazložiti svaku zauzetost veću od one preporučene. Vezano na navedeno.14 0.50 Zaposjednuto (u ha) 43.50 5.00 71.03 5.30 61.31 1.00 152.08 2. što je naročito izraženo u ruralnim naseljima pograničnog i rubnog brežnog područja.02 2. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 .01 3.19 3.50 11. odnosno područja za razvoj naselja.00 77.50 43.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Jedan od pokazatelja mogućnosti razvitka gradova.80 Izvor: Županijski zavod za prostorno uređenje.50 75.46 1.33 1. g. preporuka iz Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske govori kako treba posebno obrazložiti zauzetost prostora ako ona prelazi 300 m2/stanovniku pri čemu se uzima u obzir izgrađena cjelina i kompaktini dijelovi naselja unutar građevinskog područja (područja za razvoj naselja) bez poljoprivrednih.50 3. odnosno najvećih naselja Varaždinske županije jesu planirana građevinska područja.70 22.32 0. šumskih i vodnih površina koje nisu u funkciji naselja.

iako područje Županije karakterizira gustoća naseljenosti iznad prosjeka Republike Hrvatske. Analizom podataka ustanovljeno je da broj stanovnika (u naseljima do 500 stanovnika. kao i stvaranja pretpostavki za razvitak gospodarskih djelatnosti. a u praksi bi se trebala (kod definiranja područja za širenje naselja u prostornim planovima gradova i općina) provoditi prvenstveno kroz: . poljoprivredni prostor i dr. Zbog usitnjavanja posjeda u brežnim je predjelima neplanski izgrađen vrlo veliki broj građevina (vikendice.precizno inventariziranje infrastrukturnih datosti (prometnice. . Unutar te skupine čak 1/3 naselja ima manje od 200 stanovnika. procjenom gospodarskih potencijala i potreba. telekomunikacije.66 . šume. Za naselja do 500 stanovnika područja za razvoj naselja nisu planirana objektivno i realno. prioritetno treba koristiti dijelove naselja koja su već opremljena komunalnom infrastrukturom. već je to bio pokušaj formalnog zadovoljenja zakonskih normi datog vremena.objektivno sagledavanje potreba za prostorom za svako naselje. klijeti. koje gospodarski nisu isplative. Za novu stambenu gradnju (koja je u naseljima prostorno najzastupljenija) i drugu gradnju. jer je prostora za razvoj naselja u usporedbi s brojem stanovnika i više nego dovoljno.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Napomena: Provedena analiza područja Županije u postupku izrade PPŽ-a ukazuje da prosječna zauzetost prostora (proračun rađen za naselja veća od 25 ha) iznosi oko 580 m2/stanovniku što znatno odstupa od smjernica iz Programa. za razdoblje od 30 godina) u čak 60% naselja pada. te drugih obilježja ili posebnosti značajnih za dotično naselje. Naselja do 500 stanovnika čine više od polovice (62%) ukupnog broja naselja u Županiji. a poglavito sve već izgrađene građevine. u 28% naselja stagnira. sufinanciranje iz drugih izvora) kako bi se uravnotežili programi želja i potreba sa stvarnim mogućnostima.) i procjenu potrebnih (ili poželjnih) infrastrukturnih zahvata u cilju poboljšanja kvalitete i standarda življenja. . dok u manjim naseljima i briježnom ruralnom prostoru taj kriterij iznosi znatno više. odnosno da se ne obezvrijede temeljni resursi (vode.procjenu vlasničkog stanja i realnih mogućnosti imovinsko-pravnog sređenja.troškovi. Ova planska usmjerenja prvenstveno bi trebalo primijeniti kod dimenzioniranja naselja iznad 500 stanovnika. Radi se o velikim površinama (posebice u brežnim područjima) kojima se nastojalo sva sela i zaselke.zaštita prostora . vodovod.) i njihova prostorna kompozicija u širem i užem okruženju. energetska mreža. a njihova iskoristivost (vremenski i funkcionalno) je slaba. Iz navedenog se može zaključiti da se postavljeni kriterij od 300 m2/stanovniku može zadovoljiti samo na području većih gradova. Novu gradnju (stambenu i drugu) ponajprije treba provoditi na nedovoljno ili neracionalno izgrađenim dijelovima gradova i naselja (interpolacijom ili dogradnjom i nadogradnjom). odvodnja i dr. procjenom budućih demografskih procesa. Ova temeljna smjernica. obuhvatiti prostorno-planskom dokumentacijom. Prostorne mogućnosti za širenje naselja prema važećoj prostornoj dokumentaciji (prostorni planovi bivših općina) postoje. uvažavanjem postojećih demografskih kretanja.valoriziranje kvalitete prostora i okoliša s ciljem da se zaštite i sačuvaju. ponegdje su već i vizualno degradirale prostor (neprimjerena gradnja i gradnja na vrijednim lokacijama). dakako treba se primjenjivati selektivno i u funkciji optimizacije odnosa: razvoj . a samo u 12% Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . stambene građevine).realnu procjenu financijskih mogućnosti pripreme i uređenja građevinskog zemljišta (lokalni proračun. . .

procijeniti demografske mogućnosti za popunjavanje kapaciteta zone za razvoj naselja (postojeći stupanj iskoristivosti je mali u odnosu na mogući kapacitet).u više od 52% tih naselja broj stanovnika raste. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN naselja raste. 4. utvrđeni ciljevi razvoja i zaštite općine i sl. Uspostaviti sustav informacija (demografska kretanja. Često je bila inicijatorom nekoncepcijskih i stihijskih zahvata na prometnoj i komunalnoj infrastrukturi.u obzir uzeti lokalne prirodne osobitosti.). stagnacija) u naseljima veličine do 500 stanovnika. koja se dobrim dijelom uvukla i u naselja ili tik uz njih. a i tamo gdje je legalna planski nije dobro koncipirana. lokacijske i građevinske dozvole i dr. a ako je potrebno za proširenje predložiti zamjensko zemljište. što prvenstveno važi za naselja u nizinskom dijelu Županije. o ulaganju i poticanju doseljavanja u seoska naselja ili prepuštanje procesu odumiranja i sl. a danas predstavlja tipične primjere neracionalnog korištenja prostora koju je gotovo nemoguće riješiti. . . .samo 17% tih naselja bilježi pad broja stanovnika. već je potrebno uvažiti slijedeće osnovne preporuke: .). .) u svrhu osiguranja korištenja i planiranja područja za razvoj naselja. .).analizom demografskih. na zemljište slabije poljoprivredne kvalitete i sl. Nakon kvalitetne procjene i provjere na terenu.67 . rast. socio-kulturnih i prostorno-planskih procesa definirati naselja čiji je razvoj uravnotežen. te izgradnja malih građevina do 25 m2 (klijeti i spremišta za voće) na usitnjenom posjedu. . Na osnovi ovakvog pristupa izvršiti reviziju područja za razvoj naselja i donijeti odluke o poduzimanju budućih mjera (npr.) Prilikom rješavanja problematike područja za razvoj naselja u općinskim/gradskim prostornim planovima treba poštivati slijedeće smjernice i mjere: 1.izuzeti iz zone namijenjene za razvoj naselja površine neprimjerne za izgradnju (šumsko i poljoprivredno zemljište.što racionalnije iskoristiti sadašnje stanje otvaranjem novih ulica i formiranjem građevinskih parcela u dubinu područja za razvoj. Trendovi kretanja broja stanovnika (pad. Stoga se može reći da nije opravdano ni svrhovito (posebice u naseljima sa stagnacijom i padom broja stanovnika) širiti do sada planirano područje za razvoj. Posebno treba napomenuti da je na znatnom dijelu prostora Županije (uglavnom brežna područja) prisutna vikend izgradnja. 2.ne proširivati postojeće područje za razvoj.u rad uključiti sve zainteresirane strukture (domicilno i sezonsko stanovništvo. gospodarsko stanje i infrastrukturnu opremljenost. utvrditi stvarne granice zaposjednutosti prostora i što je moguće točnije odrediti udio izgrađenog. 3.u 33% naselja broj stanovnika stagnira. klizišta i sl. naselja čiji razvojni procesi stagniraju i naselja koja zaostaju u razvoju. Uvažavajući lokalne interese i potrebe u odnosu na infrastrukturne i financijske mogućnosti jedinica lokalne samouprave valorizirati stanje u odnosu na željeno. te postaviti ostvarive i provedive ciljeve. za prvu susjednu gradnju. U tu je svrhu potrebno: . te financijske mogućnosti. a koja se nalaze na osovinama i pravcima razvitka su slijedeći: . socijalne i kulturne potrebe stanovništva. Takva gradnja ponegdje nije bila ni dozvoljena. s ciljem kompaktnije i racionalnije gradnje (npr. mjesne odbore) uz poštivanje višeg interesa (npr.

Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture U Varaždinskoj županiji je samo Varaždin naselje s preko 10. zdravstvenih i drugih sadržaja društvene infrastrukture. .mala bi naselja svela svoje prostorne granice u realne okvire i tako oslobodila dio zemljišta za druge namjene.000 stanovnika. te takvu koncepciju direktno poticati mjerama na razini Države. a od ostalih naselja jedino Ivanec prelazi 5.u ruralnom i seoskom prostoru je ionako potrebno provesti cijeli niz kompleksnih mjera u funkciji okrupnjavanja posjeda. Za unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture u pograničnom području. .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 2. godine. a Lepoglava i Varaždinske Toplice prema 5.gradska naselja bi dobila demografski potencijal. Varaždin je i kulturno i prosvjetno središte i sjedište upravnih. u suglasju s mjestom i ulogom naselja u policentričnoj mreži. a s tim u svezi i strukture naselja i djelatnosti u prostoru. Varaždin je i gospodarsko središte regije. Varaždin kao centralno naselje i sjedište Županije spada u grupu velikih i većih gradova kao važnije nacionalno središte. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 .2. ovakav pristup je potrebno prilagoditi posebnostima strateških ciljeva.povezivanje i opsluživanje prometnom i komunalnom infrastrukturom takve policentrične strukture moguće je realizirati sustavno.15. Izuzetna ljepota i očuvanost povijesne jezgre koja je istaknuta za upis na Listu svjetske baštine svrstavaju Varaždin u skupinu povijesnih gradova koji s posebnim senzibilitetom moraju voditi brigu o svojem razvoju. Za optimalno koncipiranje policentričnog razvoja bilo bi poželjno da se naselja Ivanec. mada se ono realno i dalje treba očekivati. koji uz prethodno programirani forsirani razvoj uz potporu Države može osigurati njihovu stvarnu razvojnu funkciju. a s tim u svezi i infrastrukturnog opremanja. . To je poželjno iz više razloga: . da se ne dogodi pretjerano pražnjenje pograničnog i ruralnog prostora.000 stanovnika prema popisu iz 1991. Bez obzira što ova naselja bilježe stalnu ekspanziju. . U inače dobro strukturiranoj mreži važnijih naselja Županije uočava se nedostatak gradova srednje veličine (7 .000 stanovnika) koji bi mogli samostalno generirati vlastiti razvoj i razvoj gravitacijskog područja.68 . odnosno procjenama o optimalnosti demografske slike. planski i etapno. Sve navedeno zahtijeva posebno odgovoran pristup u odabiru koncepta budućeg razvoja i uređenja prostora. I u takvim bi uvjetima ovaj kompleksan proces trebalo pratiti i kontrolirati sustavom odgovarajućih mjera. Nalazi se na značajnom prometnom raskrižju i kao razvojno središte šireg područja opterećen je svim problemima koji iz toga proizlaze. Procijenjuje se da bi bilo realno težiti takvoj demografskoj projekciji i kompoziciji funkcija u prostoru koja bi dosegla veličinu od oko 60. ali dobro kontroliranu preraspodjelu stanovništva u Županiji. a ujedno omogućila lakše i jeftinije infrastrukturno opsluživanje. Težnja za dobro strukturiranim policentričnim sustavom naselja u sadašnjim demografskim okolnostima nedvojbeno znači postupnu i dugoročnu.000) stanovnika na sada okvirno planiranom području za razvoj grada.000 stanovnika. Ludbreg i Novi Marof dižu na tu razinu.ostala važnija naselja u policentričnoj strukturi Županije (s 1. što bez preraspodjele stanovništva objektivno nije moguće. teško je očekivati približavanje navedenom cilju bez forsiranog razvoja uz potporu Države.000 i više stanovnika) mogu ojačati i ostvariti svoju lokalnu žarišnu funkciju. odnosno djelatnostima u prostoru.3.000 (70.

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3. Plan prostornog uređenja Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .1 .

glavni grad Države. Planska usmjerenja se odnose na očuvanje prirodnog okoliša gradova u rekreacijskoj funkciji. i drugi). Moslavine. Podravine i Podravskog prigorja na kojima je potrebna revitalizacija naselja i gospodarstva. Resursi i krajobraz su pod utjecajem urbanizacije s velikim promjenama prirodnog i kultiviranog krajobraza.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3. planska orijentacija je ublažavanje rasta i kvalitativno unapređenje Zagreba. Planiranje cjelovitih sustava odnosi se na veliku državnu i međudržavnu infrastrukturu (osobito prometni pravci prema zapadnoj i srednjoj Europi) s pratećim djelatnostima. Karlovac. Koprivničko-križevačka. uređenje područja uz državnu granicu (osobito jugoistočnu). Prostorno razvojnu strukturu obilježava koncentracija gradova srednjeeuropskog kruga. magistralnih i regionalnih pravaca. u koje se ubrajaju još i Zagrebačka. Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija. velika infrastruktura). lov. Budući da se očekuje još veći pritisak na gradove i pojačavanje ekoloških problema. Međimurska. Drave (srednji tokovi) i Kupe te prijelazom iz ravničarskog u brdsko područje Žumberka. Krapinsko-zagorska. razvitak kontinentalnog turizma vezanog na termalne vode.prometne funkcije gradova (Zagreb. s međunarodnim funkcijama i prsten gradova srednje veličine. zatim na eksploataciju plina i nafte (Podravina.1. razvoj i funkcije Grada Zagreba s rješenjem ključnoga prometnog čvorišta transeuropskih. te mreža malih gradova kao osnova za unapređenje prostorno razvojne strukture policentričnog tipa. S obzirom na globalna planska opredjeljenja bit će nužne poticajne mjere za osnaživanje mreže srednjih i malih gradova i važnijih naselja . a osobito poljodjelstva. Hrvatskog zagorja. kulturnu baštinu (dvorci). Uređenje prostora određeno je porječjima rijeka Save. odvodnju i otpad. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . ali u njihovoj strukturi još nedostaju gradovi srednje veličine koji bi mogli generirati vlastiti razvoj i razvoj okolnog područja. Bilogora) te na prometna čvorišta i gospodarsko . Sisak. Banovine. Varaždinska županija pripada prostorno-funkcionalnoj cjelini Središnje Hrvatske. Zagreb. rješenje uravnoteženja urbane koncentracije i nerazvijenih (slabo naseljenih) rubnih zona." Prostorno razvojnu strukturu Županije karakterizira: • Prostorni razmještaj gradova i važnijih naselja . sustavne mjere unaprijeđenja okoliša s osobitom pažnjom na uređenje voda. Korduna. Bjelovarsko-bilogorska. osnaživanje mreže ostalih gradova s osobitom pažnjom na zaustavljanje izgradnje i sanaciju perifernih zona (izmještanje magistralnih pravaca. koncentracija gospodarstva i kulturnih institucija. je povoljan i daje dobru osnovu za policentrični razvoj. Prikaz prostornih struktura Županije u odnosu na stanje i razvojna opredjeljenja Županije i Države Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske definira osnovne prostornofunkcionalne cjeline. Osnovne karakteristike i usmjerenja prostornog razvoja na globalnoj razini Strategijom su za područje središnje Hrvatske sažeto definirane na slijedeći način: "Najrazvijenije područje Hrvatske. razvitak i ulogu većih gradova u sklopu koncepta urbanizacije područja. ključno čvorište europskih i regionalnih prometnih pravaca.nositelja lokalnog razvoja. Varaždin.2 .nositelja razvitka.

te započeti realizaciju. Područje rijeke Drave. nisu ograničavajući čimbenik za njegov razvoj. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . • Zaštita prostora i okoliša mora se prožimati s razvojnim određenjima.Elektroenergetski sustav nije u cjelosti povezan. Revitalizacija naselja i gospodarstva.Od strateških cestovnih koridora autocesta je u izgradnji. a izgradnju brzih cesta treba što prije definirati. parka prirode "Hrvatsko zagorje" s Trakošćanom kao središtem. Bez poticajnih mjera i forsiranog razvoja nije realno očekivati značajnije promjene u kraćem vremenskom razdoblju. . predjeli Ivančice. te provedbu niza operativnih mjera od izgradnje sustava kanalizacije i zbrinjavanja otpada. S obzirom na raspoložive vrijednosti i mogućnosti nije dovoljno iskorištena. uz već donesene administrativne mjere (odluke o zonama sanitarne zaštite) i donošenje novih. Zaštita vodonosnika zahtijevat će. kako bi prostor Županije i nadalje zadržao osobine relativno očuvanog prirodnog i kultiviranog krajobraza. • Kapitalna infrastruktura nije na onom stupnju razvoja koji je potreban Županiji. • Od prirodnih resursa stratešku važnost ima vodonosnik podzemne pitke vode u dravskom zaobalju. Ravne gore. S obzirom na njegov položaj u prostoru Županije nužno je planirati i provoditi kompleksne mjere zaštite. u tim će predjelima biti vrlo kompleksan i zahtjevan proces koji bi trebao rezultirati boljom zaštitom i očuvanjem prostora i stvaranjem pretpostavki za standard življenja primjeren vremenu. .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN • Ruralni prostor i selo. Kalnika i arboretuma Opeka. a glede potreba zaštite dijelom se ocijenjuje ugroženom. do ograničenja uporabe kemijskih sredstava u poljoprivredi. . • Prirodna i kulturno-povijesna baština Županije je vrlo vrijedna i raznolika. ali i utjecaj urbanizacije koja donosi usitnjavanje posjeda. • Prirodna i kulturna baština Županije u kombinaciji s očuvanim prostorom predstavljaju potencijal koji bi u visokorazvijenom urbanom okruženju trebalo znatno bolje iskoristiti (kontinentalni turizam i rekracija). obilježavaju višegodišnji depopulacijski procesi. . a prostorni preduvjeti uz uvažavanje ekoloških načela i primjenu suvremene tehnologije. • Zaštita nije samo u funkciji očuvanja zdravog okoliša već i u funkciji razvitka. . posebno u rubnim i pograničnim područjima Županije.Sustav odvodnje otpadnih voda nije cjelovito definiran i znatno zaostaje u odnosu na sustav vodoopskrbe. a osobito poljodjelstva.Županija je izvan glavnih željezničkih koridora i razvoj željeznice je u zastoju pa je nužno usvojiti koncept povezivanja ovog prostora novom brzom željezničkom prugom. a treba ga i nadograditi.3 . posebno u pograničnom i rubnim dijelovima Županije. samo su najpoznatiji prirodni predjeli koje je potrebno naglašeno štititi.Sustav zbrinjavanja otpada nije ustrojen na načelima suvremenih organizacijskih i tehnoloških dostignuća. neprimjerenu izgradnju i velike promjene krajobraza. • Gospodarstvo je najvećim dijelom vezano uz gradove i važnija naselja.

Lepoglava. a posebno ga karakterizira obilje vodotoka i podzemni vodonosni sloj pitke vode. usuglašavajući potrebe raznih korisnika. Planom se evidentiraju i planiraju štititi i čuvati temeljna obilježja i vrijednosti prostora. zaposjednutosti i djelatnosti u prostoru utvrđuje osnovna namjena prostora. Ludbreg. Određeni dijelovi prostora s obzirom na svoje prirodne značajke sadrže u sebi predisponiranost za korištenje. Brežuljci i prijelazne padine tipičan su mozaik ruralnog prostora za vinogradarskovoćarsku namjenu i stočarstvo. brdski predjeli .4 . U mozaiku različitih namjena prisutno je nekoliko značajnih naselja različitih obilježja i gospodarskih značajki.000 stanovnika (6 gradova i 25 naselja) tvori osnovnu demografsku i razvojnu mrežu Županije.2.šume. a prema njihovim demografskim i razvojnim karakteristikama razvrstani su u različite kategorije. U njemu su razvijena najveća naselja i infrastrukturne građevine. te područje Županije karakterizira mozaičnost i mješovitost kako namjena tako i površina. Novi Marof i Varaždinske Toplice) čine okosnicu te mreže. a šest gradova (Varaždin. Plan teži k pomirenju različitih interesa kompromisnim rješenjima. Grupa gradova i naselja iznad 1. Gradovi i naselja Analizom su obuhvaćeni svi gradovi i naselja na području Županije. uz nastojanje da se očuvaju prirodna i kulturno-povijesna obilježja i što manje naruši prirodna ravnoteža.vodoopskrba. To je i područje vikend izgradnje pogodno za izletništvo. gospodarstvo). Vodonosnik iziskuje zaštitu i poseban. Ovi gradovi i naselja relativno su Županijski zavod za prostorno uređenje 3. vodonosnik . dostignuti stupanj našeg razvitka i veliki broj različitih potreba da se razvoj podigne na razinu standarda razvijene Europe (koja je naše prirodno i društveno okruženje). infrastruktura. osnovna namjena površina ima usmjeravajuće-razvojni karakter globalnog značenja. Ivanec. Brdski predjeli su najvećim dijelom namijenjeni šumarstvu.). Nizinski dio Županije pretežito je namijenjen za poljoprivredu. odnosno predodređenost za određenu namjenu (kvalitetno tlopoljoprivreda. Osnovnu namjenu prostora određuje i formiranost postojećih struktura (naselja. rekreaciju i lov. odnos čovjeka i njegovih aktivnosti prema toj prirodnoj datosti. postavljaju izuzetno zahtjevan zadatak u pogledu korištenja prostora. usklađujući razvojne potrebe i zaštitu prirodne i kulturno-povijesne osnove. Organizacija i osnovna namjena i korištenje prostora Prostornim planom Županije se na temelju spoznaja o prostoru i analize pretežitosti pojava. Prostorni plan Županije s jedne strane nastoji sačuvati još uvijek relativno dobar sklad prirodnih datosti i ljudskih intervencija. naslijeđa.000).VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3. Suvremene spoznaje na završetku ovog stoljeća ukazuju na potrebu da prirodna osnova u najvećoj mjeri određuje namjenu prostora. rekreaciji i izletništvu. vrlo zahtjevan i osjetljiv. vode . Osnovnom namjenom prostora određuju se i osiguravaju površine za daljnji razvoj naselja. S obzirom na karakter Plana i veličinu mjerila kartografskog dijela Plana (1:100. a pretpostavke za nesmetan i uravnotežen razvitak u prostoru osiguravaju se namjenom površina za pojedine kategorije korištenja prostora. djelatnosti i infrastrukturnih sustava. Međutim. korištenja. a s druge strane osigurati sve što je potrebno za očekivani i željeni gospodarski i društveni razvoj.rekreacija i sl. U većem dijelu područja Varaždinske županije namjena površina raspodijeljena je između mnogo korisnika i na mnogo površina.

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

dobro raspoređeni na području Županije i za njih se predlaže rezerviranje prostora za proširenje. Uvažavajući projekcije i planske postavke prema kojima bi u Županiji trebalo težiti uspostavi mreže gradova srednje veličine, Planom se naznačuje mogućnost formiranja gradskih urbanih zona objedinjavanjem svih kontaktnih prostora za razvoj naselja koja su se već međusobno spojila. Ovaj se koncept predlaže prvenstveno primijeniti za grad Varaždin, Ivanec, Ludbreg i Novi Marof (slike 40-43 na str. 3-14 do 3-17). Grupa naselja preko 500, a do 1.000 stanovnika (61 naselje) vrlo dobro nadopunjuje mrežu osnovnih naselja Županije. S obzirom na njihovu ulogu u sadašnjim i budućim demografskim i razvojnim procesima u Županiji, te razmještenosti u prostoru, tim je naseljima potrebno omogućiti daljnji razvitak, te se i za njih (uz prethodnu provjeru) predlaže rezerviranje prostora za proširenje. Prilikom osiguravanja prostora za razvoj i širenje ovih gradova i naselja u prostornim planovima gradova i općina treba uvažavati sve iznesene kriterije, smjernice i mjere u pogledu racionalnog gospodarenja prostorom i zaštite prostora. Ostala naselja Županije razvrstana su prema broju stanovnika na osnovi popisa iz 1991. godine u dvije grupe: naselja od 201 do 500 stanovnika i naselja do 200 stanovnika. Naselja s manje od 500 stanovnika, a pogotovo naselja s manje od 200 stanovnika pretežito se nalaze u mozaiku šumskih i poljoprivrednih površina. Već izgrađene i kultivirane površine potrebno je zadržati kao dio opće slike naselja ili predjela, ali u pravilu ne planirati proširenje naselja te ograničiti namjenu (odrediti zone za izgradnju kuća za odmor i sl.). Smatra se da postojeći rezervat više nego zadovoljava buduće potrebe (niski postotak izgrađenosti) pa ga je potrebno kroz općinske i gradske planove objektivno valorizirati i racionalizirati, naročito za mala naselja koja gube stanovništvo. Pojedinačne građevine i manje grupe kuća izvan naselja moguće je samo obnavljati. Unutar površina za razvoj gradova i naselja nalaze se površine, odnosno zone za stanovanje, za društvene, centralne i javne funkcije, zone športa i rekreacije, zone zelenila, industrijske zone, zone malog i srednjeg gospodarstva i poduzetništva, zone groblja i dr., a koje se razrađuju planovima niže razine. Napomena: U kartografskom prikazu 1 ucrtana su sva službena naselja prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u RH ("Narodne novine", br. 10/97.), ali su u skladu s "Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova" ona prikazana simbolom ili plohom, ovisno o veličini naselja: Naselja u svom izgrađenom dijelu ucrtana su plohom za: - kompaktna područja naselja veća od 25 ha, - nekompaktna naselja koja u zbiru pojedinačnih dijelova izgrađenog područja naselja prelazi 25 ha. Simbolom su prikazana: - naselja koja u izgrađenom dijelu područja ne prelaze 25 ha. Infrastrukturni sustavi Infrastrukturni sustavi, a poglavito prometni, veliki su korisnici prostora. Zbog toga je potrebno posvetiti veliku pozornost vođenju prometnih koridora tako da osiguraju dobro povezivanje, ali istodobno da što manje ugrožavaju vrijednosti prostora. Od novih prometnih koridora od državnog značenja kroz područje Županije prolazi autocesta u dužini od oko 45 km (u izgradnji), a za buduće brze ceste (Podravska i Zagorska), te
Županijski zavod za prostorno uređenje 3- 5

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

brzu željezničku prugu od Krapine preko Lepoglave, Ivanca i Varaždina u pravcu Čakovca u Planu se načelno pozicioniraju prostorni rezervati. Za vođenje ovih koridora razmatrano je nekoliko varijanti vođenja u prostoru, uvažavajući prometne potrebe, ali i vrijednosti prostora i postojećih datosti u prostoru. Predlaže se osigurati takve koridore koji će prije svega osigurati dobru prometnu povezanost područja, ali se njihovim grupiranjem (Zagorska brza cesta i željeznica, Podravska brza cesta i kanal HE) nastoji maksimalno izbjeći zauzimanje poljoprivrednih i drugih vrijednih površina, kao i suvišno dijeljenje prostora uvođenjem novih barijera. Buduća Podravska brza cesta kroz područje Županije protezala bi se u dužini od oko 56,5 km (ne računajući 7,5 km trase po autocesti), a buduća Zagorska brza cesta kroz područje Županije imala bi dužinu od oko 30 km. Ostali važniji prometni pravci uglavnom će se razvijati u postojećim koridorima uz manje ispravke i nadopune, a za obilaznice gradova prostor se osigurava u ili uz rub naselja. Ostali infrastrukturni sustavi (vodoopskrba, plinoopskrba, odvodnja, elektroopskrba, telekomunikacije) razvijat će se na temelju zasebnih koncepcijskih rješenja, poštivajući plansku razradu organizacije, namjene i zaštite prostora. Vodne površine i resursi Planom namjene određeni su vodni resursi i vodne površine koje čine rezerve podzemne pitke vode, vodotoci, akumulacije i jezera, koji se mogu koristiti na više načina (vodoopskrba, energetika, ribnjačarstvo, rekreacija, navodnjavanje i dr.). Cijela dravska dolina vodonosnik je podzemne pitke vode, koji je posebno vrednovan u Strategiji i Programu prostornog uređenja RH kao potencijalna rezerva podzemne pitke vode druge razine, a u Županiji se smatra najvrednijim i najvažnijim prirodnim resursom.

Slika 35

Radi maksimalne zaštite podzemne vode sve ostale namjene potrebno je koncipirati tako da način korištenja prostora ne ugrožava ovaj vodni resurs. To pretpostavlja koncipiranje i usmjeravanje poljoprivredne proizvodnje na način primjeren zaštiti vodonosnika i tla (ograničena i kontrolirana upotreba zaštitnih sredstava), osmišljavanje stočarske i peradarske proizvodnje (rješavanje zbrinjavanja otpada i otpadnih voda na farmama), sustavno rješavanje
Županijski zavod za prostorno uređenje 3- 6

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

problema zbrinjavanja komunalnog otpada i odvodnje otpadnih voda prioritetno za naselja koja se nalaze na vodonosniku. Vodonosne potencijale Ivančice, Kalnika i Ravne gore moguće je najučinkovitije zaštititi na način da se zadrži dosadašnja osnovna namjena tog prostora, a to je šumsko zemljište. Za druge načine korištenja, a to je najčešće iskorištavanje nemetalnih mineralnih sirovina, potrebno je u okviru propisanog postupka ocijeniti potrebu provođenja postupka procjene utjecaja na okoliš. Korištenje i namjena površina unutar postojećih zaštitnih zona vodocrpilišta (Varaždin, Bartolovec) i izvorišta (Belski dol, Ivančica, Ravna gora) ograničena je i propisana posebnim pravilnicima. U području budućeg vodocrpilišta Vinokovšćak između kanala HE Varaždin i starog korita rijeke Drave, zadržava se postojeća namjena te se ne može planirati korištenje zemljišta na način koji bi mogao ugroziti vodonosnik. Unutar granica Županije nalaze se akumulacije Ormoškog, Varaždinskog i Dubravskog jezera čija je prvenstvena namjena iskorištavanje u energetske svrhe. Od ostalih vodnih površina posebno je naznačeno Trakošćansko jezero dok su sve ostale vodne površine (ribnjaci, bajeri) bitno manje, a u kartografskom dijelu Plana uglavnom su naznačene kao rekreacijskoizletnički sadržaji. Područje starih korita rijeke Drave do obrambenog nasipa nalazi se unutar inundacijskog pojasa, te je korištenje istog ograničeno i uređeno Zakonom o vodama. Ovim se Planom predlaže izrada Prostornog plana područja posebnih obilježja rijeke i tretiranje dijelova područja u kategoriji zaštite - zaštićeni krajolik. Poljoprivredne površine Namjena površina u poljoprivredne svrhe Planom je postavljena tako da se u nizinskom dijelu Županije u osnovi definiraju dva tipa površina: poljoprivredne površine veće vrijednosti (pogodnosti) za poljoprivrednu proizvodnju i ostale poljoprivredne površine.

Slika 36

Poljoprivredne površine u nizinskom dijelu zadržavaju postojeću namjenu, jer je prioritetna njihova funkcija za proizvodnju hrane, pri čemu treba voditi računa o ranije spomenutoj nužnosti zaštite vodonosnika. Prekategorizacija ostalih poljoprivrednih površina u
Županijski zavod za prostorno uređenje 3- 7

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

viši razred moguća je nakon procjene opravdanosti i provedbe gospodarsko-ekološki opravdanih mjera (melioracije, odvodnjavanje, navodnjavanje, zaštita od poplava). U brežnom i brežuljkastom dijelu Županije naznačen je mozaik poljoprivredno-šumskih površina pogodan za voćarsku i vinogradarsku proizvodnju, te za stočarstvo. Upravo ta područja Županije intenzivno su pod utjecajem čovjeka (vikend izgradnja) i karakterizira ih veliki broj vrlo malih parcela. Stoga je za suvislu i gospodarski opravdanu voćarsku i vinogradarsku proizvodnju potrebno okrupnjavati posjede, a proizvodnju za vlastite potrebe nastojati održavati bez daljnje parcelacije zemljišta. Posebnu brigu i skrb zahtjeva pogranično područje, gdje je zamjetan trend napuštanja posjeda i obrade zemljišta (staračka domaćinstva), pa je osim nastojanja za okrupnjavanjem posjeda svrhovito marginalne poljoprivredne površine namijeniti šumarstvu. Podjela tala od rednog broja 1 do 6 navedena na stranicama 2-50 i 2-51 u okviru poglavlja 2.2.5. (točka c) izrađena je na osnovi pedoekološke studije Prostornog plana područja HE sistema "Drava", a u kartografskom dijelu PPŽ-a prikazana je na slijedeći način: - vrijedna poljoprivredna obradiva tla isključivo osnovne namjene (redni broj 4), - ostala obradiva poljoprivredna tla (redni brojevi 1 i 2), - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (redni brojevi 3 i 5). Šumska područja Predjeli gorskih masiva Ivančice, Kalnika i Ravne gore Planom su definirani kao gospodarske (proizvodne) šumske površine, a to su ujedno naše najvažnije autohtone šume. Temeljno je načelo da se te postojeće šumske površine ne bi smjele smanjivati.

Slika 37

Nizinske šume (Varaždinske podravske šume) definirane su kao šume s posebnom namjenom i one se više ne smiju smanjivati. Pošto je dobar dio nizinskih šuma iskrčen ili je izgubljen zbog izgradnje akumulacijskih jezera, bilo bi potrebno šumske površine nizinskih
Županijski zavod za prostorno uređenje 3- 8

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

šuma povećati i zaštitu (u smislu proglašavanja šuma s posebnom namjenom) proširiti i na Ludbreške i Međimurske podravske šume. Mozaik šumskog i poljoprivrednog zemljišta u brežuljkastim predjelima ne smije se smanjivati na štetu šuma. U tim je predjelima proizvodna vrijednost šuma zanemariva, ali su sve ostale općekorisne vrijednosti šuma od izuzetne važnosti. U slučaju nužnih intervencija u promjeni namjena potrebno je osigurati zamjenske površine. Ostale namjene Unutar prostora Županije definirane su ili rezervirane površine, koridori i lokacije za djelatnosti koje se obavljaju izvan naselja: za infrastrukturu, za energetske građevine, za eksploatacijska polja mineralnih sirovina, za značajnija područja turističke, ugostiteljske, športske, rekreacijske ili zdravstvene namjene, za potrebe obrane, te za zbrinjavanje otpada. Osnovnom organizacijom i namjenom prostora područje Županije raspodjeljuje se na glavne prostorne i namjenske cjeline koje predstavljaju okvir za detaljnije planske i stručne razrade. Na osnovi namjene površina utvrđuju se lokacije za određene djelatnosti i određuju prioriteti. Prilikom lociranja u prostoru obvezno je voditi računa o osnovnoj namjeni prostora i sve djelatnosti i zahvate koncipirati i razvijati tako da se ne dovede u pitanje temeljna namjena, vrijednost i značenje prostora. Lokacija se određuje prema kriterijima zaštite, očuvanju i unapređenju temeljne namjene, utjecaju na razvoj naselja, zaštiti okoliša i očuvanju prirodnih i kulturnih vrijednosti, te specifičnostima lokalnih uvjeta. Time se poštuje objektivna i prihvatljiva mogućnost prostora za razvoj, kojom se zadržavaju temeljna prostorna ravnoteža i osobitosti prostora Županije.

Slika 38

Županijski zavod za prostorno uređenje 3- 9

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

Sve ostale djelatnosti koje u skladu s propisima mogu biti locirane na bilo kojem pogodnom prostoru, podliježu odredbama o općim i posebnim kriterijima za vrstu djelatnosti, kako i kriterijima skladnog uklapanja u prostornu strukturu. Na temelju osnovnih obilježja prostora, postojećih namjena i naslijeđene prostorne strukture izvodi se temeljna integralna planska koncepcija korištenja i zaštite prostora Županije. Korištenje i zaštita prostora je u planskom procesu razrađena i prikazana na tri osnovna kartografska prikaza i to: kartografski prikaz 1. Korištenje i namjena prostora kartografski prikaz 2. Infrastrukturni sustavi kartografski prikaz 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora.

Županijski zavod za prostorno uređenje 3 - 10

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3.posebna namjena IS .ugostiteljsko-turistička namjena R . ukupno 28.128 2. Poljoprivredne površine .gospodarska šuma Š2 .22 45.2.2.32 5.šuma isključivo osnovne namjene Š1 .66 *0.87 *9.27 4. šume i šumsko zemljište V .ostala obradiva tla Š .7.00 GP . Ukupno građevinsko područje (GP) ne može se iskazati jer će se dio građevinskog područja planiran za izgradnju naselja tek utvrditi u prostornim planovima uređenja općine/grada. poljoprivredne. 1.14 1. broj Naziv županije/općine/grada VARAŽDINSKA ŽUPANIJA 1.ostala obradiva tla Šumske površine .218 stanovnika). šumske.46 *0.932 31.195 7.jezera i akumulacije Ostale površine ukupno E T+R P P2 P3 Š Š1 Š2 Š3 PŠ V 26.zaštitne .vodotoci .poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene P2 .659 1.92 17. ukupno ukupno 33.375 7.129 Napomena uz točku 1.18 1.51 *0. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA Oznaka Ukupno ha % od površine Županije stan/ha ha/stan* Građevinska područja > 25ha ukupno GP 8.749 126.46 101.6.81 Županija/općina/grad Oznake (prema kartografskom prikazu): ukupno 100. U podatku 17.11 .02 1.659 35.469 1.116 4.eksploatacijsko polje T .536 25.844 95 1.športsko-rekreacijska namjena P .granično > 25 ha . vodne te površine posebne namjene i ostale površine) Zbirna tablica 3.vrijedno obradivo tlo P3 . 1.gospodarske . ukupno N IS 1.5. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgrađene strukture.1.150 68 4.357 172 2 170 33.vodne površine N .šuma posebne namjene PŠ .ostalo poljoprivredno tlo.17 1.0.39 3. područja 6.23 *0.714 42.19 1.50 5.vrijedno obradivo tlo .a Red.zaštitna šuma Š3 .kontinentalno .građevinsko područje E .površine infrastrukturnih sustava Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . izgrađeni dio GP .ostalo > 25 ha Izgrađene strukture ukupno van građ.20 stan/ha u obračun je uzet broj stanovnika iz naselja većih od 25 ha (150.posebne namjene Ostale poljoprivredne i šumske površine Vodne površine .1.092.20 0.4.3.732 1. 1.1.

te gradovi: Lepoglava i Varaždinske Toplice koji slične kriterije zadovoljavaju sa svojim okolnim područjem.u pravcu Zagreba • Varaždin .Lepoglava Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . prometnim. Ludbreg i Novi Marof koji spadaju u grupu gradova za koju se Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske ocjenjuje da zadovoljavaju demografske i socio-ekonomske kriterije grada (prava žarišta). ovisno o terenskim.ruralnih oblika u urbanizirana naselja.1.Ludbreg • Varaždin . a može se uočiti da opada s udaljenošću od centra rada. teritorijalno-političkim i drugim uvjetima i mogućnostima. tu su i gradovi: Ivanec. te kao jedan od 18 velikih i većih gradova Hrvatske svrstan u grupu važnijih nacionalnih središta.Ivanec . Uz grad Varaždin koji je centar regije i središte Županije. Slika 39 Kroz područje Županije protežu se slijedeće osovine urbanizacije i razvitka: • Državna granica . U osovinama razvoja stupanj urbanizacije nije jednako intenzivan.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3. Sustav središnjih naselja i razvojnih središta 3.Varaždin .12 .nositelji razvitka i različitih funkcija koji su se međusobno povezivali jačim ili slabijim intenzitetom.3.3.Novi Marof . Ova je pojava najjače izražena upravo u Središnjoj Hrvatskoj. Osnovni centri i nositelji razvitka Varaždinske županije su gradovi. Na poveznicama tih razvojnih središta i nositelja različitih funkcija prepoznaju se karakteristične osovine i pravci naglašenijeg razvitka. a karakterizira je postupna preobrazba naselja iz seoskih . Gravitacijski odnosi i centralitet naselja Tijekom vremena u županijskom prostoru formirani su centri . nastali duž prometnih pravaca koji povezuju centre rada (prostorno obilježje urbanizacije).

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Između ovih osovina.Ivanec. • ravnomjerniji razvoj u prostoru. poštujući smjernice iz Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske. unutar kojih je postupno došlo i do potpunog ili djelomičnog spajanja naselja. • uravnotežen razvoj središnjih funkcija u cilju zadovoljavanja raznolikih potreba stanovništva i poboljšavanja svakodnevne kvalitete života.Beretinec .Kneginec .sva sjedišta općina.Varaždin . urbanizaciju.Vinica . društvene i druge razvojne karakteristike (nije nevažan i teritorijalno-administrativni ustroj). ali i nekoliko naselja ili nositelja specifičnih funkcija (turizam. identificiranih u širem prostoru Središnje Hrvatske i prisutnih na području Županije. kao uporišta policentrično razvijenoj mreži naselja.13 . obrazovanje i sl. deagrarizaciju i mnoge druge elemente koji se odražavaju na uporabu prostora i gospodarenje prostorom. .Kneginec .Turčin .Novi Marof . kultura. Planiranjem sustava . smanjivanjem razlika u urbaniziranosti područja. graditeljske baštine i okoliša u cjelini. • unapređivanje i razvitak oblikovnih obilježja i sadržajne strukture naselja sukladno s njihovom ulogom u planiranom sustavu naselja i vrijednostima prirodne sredine. društvenih funkcija. • granice naselja sa svrhom racionalnijeg korištenja prostora.Sveti Đurđ . struktura i oblik razvoja naselja. Ludbreg i Novi Marof . Time se utječe na razvitak gospodarskih djelatnosti. Sustav središnjih naselja. njihova prostorna dispozicija i funkcionalna optimalnost može se smatrati jednom od najvažnijih odrednica prostornog uređenja i razvitka.Lepoglava. Usmjeravanje i kontroliranje prostorne raspodjele stanovništva postiže se razvitkom optimalne mreže naselja.Tužno . Sagledavajući naslijeđe i uvjete koji su prevladavali u pojedinim razdobljima razvoja naselja.Jalžabet.Ludbreg . prepoznaju se i lokalni pravci i potezi urbanizacije i razvitka: . gospodarske. Varaždinske Toplice . a prije svega realne mogućnosti i potrebe sveukupnog razvoja Županije.Varaždinske Toplice . .) Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . razine centraliteta i njihovog značaja i uloge u prostoru treba usmjeravati prema daljnjem jačanju policentričnog sustava.mreže naselja kao jednim od osnovnih elemenata organizacije prostora.Ladanje .Ludbreg . usmjerava se i definira: • uravnotežena prostorna raspodjela stanovništva. • osnivanje lokalnih razvojnih žarišta. ali i današnje prostorne. . Na spomenutim osovinama intenzivnog razvitka i pravcima naglašenog razvitka uočavamo formiranje urbanih poteza.Vratno .Varaždinske Toplice. uz puno uvažavanje zaštite prostora. važeće teritorijalno ustrojstvo. radnih sadržaja i drugih funkcija. Koncipiranje daljnjeg razvitka naselja.Ljubešćica . • veličina.Hrženica.Veliki i Mali Bukovec. naselja Županije mogu se razvrstati u 4 osnovne skupine centraliteta: važnije nacionalno središte (regionalno gradsko središte) II subregionalno gradsko središte III ostala gradska središta IV lokalna središta razvijenih I . • načine i uvjete gradnje i uređivanja prostora.

4. Slika 40 Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .846 1. Procjenjuje se da bi razvoj Varaždina bilo svrhovito optimirati na veličinu 60. Donji Kućan. Gornji Kućan i Kućan Marof postupno formiraju gradsku urbanu zonu koja po popisu iz 1991. 5.093 1. 2.227 46.) 41.079 stanovnika.079 Varaždin i naselja Jalkovec. dobra prometna povezanost i vrlo dobra polifunkcionalnost osiguravaju daljnju ulogu i značaj središnjeg nositelja gospodarskog. Grad/Naselje Varaždin Jalkovec Donji Kućan Gornji Kućan Kućan Marof Ukupno: Površina građ. područja km2 24. društvenog i kulturnog razvitka područja.000 do 70.14 .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Grad Varaždin središnje je naselje i sjedište Županije i spada u grupu od 18 velikih i većih gradova Hrvatske kao važnije nacionalno središte.55 0. Tablica 85 Red. br. 3.93 29. godine ima 46.50 2. 1. a njegov centralni položaj u prostoru Županije.000 stanovnika .277 636 1.70 0.23 Broj stanovnika (1991.55 0.

000 stanovnika (u daljnjoj perspektivi i prema 15. 8. 2. a ostvarivost tog planskog modela ovisi s jedne strane o realnom demografskom potencijalu područja.78 0.11 0. 6. središta su bivših općina s određenim polifunkcionalnim karakteristikama nastalim u doba kada su takve teritorijalne jedinice bile zasebne lokalne administrativno-političke cjeline. a s druge strane o sustavnoj uspostavi gospodarsko-financijskih i pravno-političkih pretpostavki za postupnu preraspodjelu postojećeg stanovništva. godine ima 7.15 .720 Slika 41 Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .51 Broj stanovnika (1991. ti bi gradovi trebali doživljavati ubrzaniji (forsirani) razvoj i porast prema 10.720 stanovnika. Ludbreg i Novi Marof.) 5. To su prije svega željene planske veličine i orijentiri čijim bi se postupnim oživotvorenjem u Varaždinskoj županiji stvorila struktura naselja kakva sada nedostaje. 1. 9.41 0.33 0.000). br.342 319 125 338 391 114 438 317 241 95 7.54 0.49 0.10 8.38 0. Tablica 86 Red. 5. U planiranoj policentričnoj mreži naselja Županije.18 0. Ivanec sa svojim okolnim naseljima tvori područje urbaniteta koje po popisu iz 1991. područja km2 5.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Gradovi: Ivanec. Grad/Naselje Ivanec Kaniža Gečkovec Lančić Vuglovec Vitešinec Punikve Ivanečki Vrhovec Ivanečko Naselje Knapić Ukupno: Površina građ.19 0. 3. 10. 7. 4.

Vinogradi Ludbreški i Globočec Ludbreški.16 .) 3. Kućan Ludbreški.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN S Ludbregom kao centralnim naseljem postupno srastaju susjedna naselja: Sigetec Ludbreški. Grad/Naselje Ludbreg Sigetec Ludbreški Slokovec Kućan Ludbreški Hrastovsko Selnik Vinogradi Ludbreški Globočec Ludbreški Ukupno: Površina građ. godine taj prostor broji 7.41 0. Slokovec.61 Broj stanovnika (1991.53 10. 6. 5.301 stanovnika i postupno se oblikuje u objedinjeno urbano područje. 4. 7.16 0. Selnik. Po popisu iz 1991. Tablica 87 Red.301 Slika 42 Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .85 0. područja km2 3. 1.53 1.327 736 313 237 805 900 480 503 7. 3. Hrastovsko. 8.36 0.36 1.41 2. br. 2.

u prijašnjem ustrojstvu bivših općina nisu imali odlučujuću administrativno-političku ulogu.17 .507 stanovnika po popisu iz 1991. 1. područja km2 3.03 1. ali i na lokalnoj razini. funkcionalno su uže usmjereni ka autonomnom razvoju bez formiranja vlastitih urbanih zona. br. 2. Grad/Naselje Novi Marof Remetinec Krč Grana Ukupno: Površina građ. s ciljem da postupno dosegnu veličinu od 5.507 Slika 43 Ostali gradovi: Lepoglava i Varaždinske Toplice.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Novi Marof i naselja Remetinec. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .69 0. pa i prema 10.40 5.547 377 566 4. što također ne ovisi samo o demografskom potencijalu.000 stanovnika. 3.74 0.) 2.000 stanovnika. već i o cijelom nizu sustavnih mjera prvenstveno na razini Države. Tablica 88 Red.017 1. U modelu policentričnog razvoja Županije ove bi gradove također trebalo poticati u bržem razvitku. godine i tvori zajedničku urbanu zonu. Krč i Grana danas su zapravo jedinstveno građevinsko područje koje ima 4. 4.86 Broj stanovnika (1991.

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Slika 44 Slika 45 Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .18 .

Toplice Naselja iznad 1000 st. u funkciji smanjenja populacijskog pritiska na metropolu. IV Obrazovanje Varaždin Ivanec Ludbreg Vinica Maruševec Naselja s određenim tradicionalnim (stalnim ili povremenim) i manifestacijskim karakteristikama Kultura Varaždin N. Toplice Trakošćan Ludbreg Ivanec Lepoglava N. bilo svojom veličinom (iznad 1. šport. rekreacija Varaždin Varaždin Varaždin N. U grupu lokalnih središta ulaze sjedišta jedinica lokalne samouprave (22 naselja) koja su nakon novog teritorijalnog ustrojstva na određeni način izbila u prvi plan u odnosu na ostala naselja u novoformiranim općinama. Marof V. Toplice V.) ili pak ulogom u prostoru (Trakošćan) predstavljaju određenu vrstu specifičnog centraliteta.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Razvoj gradova Varaždinske županije treba sagledavati i kroz ulogu u mreži gradskih središta Hrvatske. Marof Lepoglava V. tako da su svojom novom funkcijom automatski dobila i svojevrsnu ulogu centraliteta. U ovu grupu ulaze i neka druga naselja koja. Toplice Zdravstvo i socijalna skrb Uprava i administracija Turizam. Marof Klenovnik Ivanec Ludbreg Ivanec Ludbreg N. Tablica 89 NEKE ZNAČAJNIJE FUNKCIJE Stanovanje i rad I Varaždin KATEGORIJE CENTRALITETA II Ivanec Ludbreg Novi Marof Ivanec Naselja s osnovnim školama III Lepoglava V. a posebice kroz moguću ulogu u prstenu gradova oko Zagreba.19 .000 st. Marof Grupa naselja različite veličine s pojedinim atraktivnim sadržajima Sjedišta jedinica lokalne samouprave Naselja s ambulantama i ljekarnama Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Slika 46 Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .20 .

Novi Marof. svako žarište i podžarište formira se unutar granica pojedine teritorijalne jedinice (grada/općine).koncentracija stanovništva. Broj stanovnika u razvojnom žarištu. tj. U Varaždinskoj županiji definirana su četiri osnovna tipa žarišta (Z1 . . podprostore i međuprostore i sve infrastrukturne i komunikacijske sustave koji povezuju mrežu gradova i naselja. tj.smjernice iz Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske. .000 stanovnika u Varaždinskoj županiji ne postoje. Žarište tipa T3 (u Strategiji RH) je Varaždin i ono u Prostornom planu Varaždinske županije nosi oznaku Z1. gravitiranje okolnog stanovništva u središnja naselja zbog korištenja njihovih funkcija i sadržaja i sl.kompaktnost naselja. tj.5km) 3-5.30.T8). radijusi gravitacije određuju se na osnovama praktičnog iskustva i sektorskih istraživanja (npr. Žarišta tipa T4 (u Strategiji RH) od 10 .3. 2 manje gradsko središte Z4 (r=2. linije prigradskog prometa.). u gravitacijskom području. Kružna područja. .opremljenost građevinama društvenog standarda (škole i slično). Sustav središnjih naselja Sustav središnjih naselja ili sustav razvojnih žarišta.000 st. najvažniji je kriterij za vrednovanje žarišta jer je čovjek (stručnjak.2. ali bi u cilju ravnomjernijeg i policentričnog razvoja trebalo poticati da žarišta koja u Prostornom planu Županije nose oznaku Z2 (5 do 10. Kružni prostori oko važnijih ili većih naselja predstavljaju postojeća ili potencijalna žarišta razvitka. jer se procjenjuje da ih osim teritorijalno-političkog ustroja na toj osnovi vežu i zajednički gospodarski i drugi interesi. Tablica 90 Razvojna žarišta u Varaždinskoj županiji tip žarišta broj žarišta napomena: županijsko središte. Z1 (r=4.lokalna promišljanja. Ostali kriteriji za određivanje tipa žarišta su: .000 stanovnika .upravna funkcija. . U definiranju žarišta polazi se od teritorijalnog principa.Ivanec. 1 regionalno središte gradsko središte.Z4). radna snaga) osnovni resurs za razvoj društva u cjelini.5km)30-80.5km)5-10.000 stanovnika. Z2 (r=3. Rijeka i Osijek (T2).000 st. . dnevne migracije radne snage.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3. 22 općinsko središte Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .21 . 3 subregionalno središte Z3 (r=2. područja s većom koncentracijom stanovništva.značajna kulturno-povijesna sredina. U žarišta tipa veliki gradovi spadaju: Zagreb (T1) i Split. a uz njih i ostala potencijalna žarišta u problemskim područjima i podžarišta. . jer on artikulira sve prostore.000 st. Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske definirano je 8 tipova žarišta (T1 . najvažniji je dio strateškog prostornog planiranja. tj.000 st. broj stanovnika unutar promatranog radijusa ili gravitacijskog područja.5km)1-5. Ludbreg) dugoročno gledano prerastu u žarišta s preko 10.

Salinovec. Lančić.987 1. jer se radi o novoproglašenim sjedištima teritorijalnih jedinica (gradovima i općinama) koji tek u državi Hrvatskoj dobivaju ovu funkciju i u fazi su vitalnih procesa organizacije i definiranja svojih sadržaja i funkcija.Statistički ljetopis. Tablica 91 Podaci o osnovnim tipovima žarišta u Varaždinskoj županiji tip žarišta Z1 (r=4. Punikve. .679 1.000 stanovnika i više od 2. Hrašćica.271 1. Ivanečki Vrhovec. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .570 3.470 1.22 .893 2.701 1.391 1.000 stanovnika Z2 (r=3.563 1.639 1. . Kaniža i Gečkovec.5km) 5-10.000 stanovnika Z3 (r=2.530 7.759 4. ovisno o potencijalnim mjerama forsiranog ulaganja mogu (trebaju) prerasti u žarište više razine Popis naselja u kružnom području pojedinog centralnog naselja: .5km) 3-5. Gojanec.Ivanec (r=3.615 1.557 3.5 km): Ivanec.544 1.000 stanovnika centralno naselje broj naselja u kružnom području 5 broj stanovnika broj zaposlenih broj poljoprivrednika (aktivnih) 553 (350) Varaždin 45.691 2.095 909 500 584 542 308 268 757 (662) 639 (477) 97 (65) 249 (155) 82 (59) 636 (545) 704 (551) 135 (112) 91 (66) 204 (189) 516 (402) 456 (359) Izvori: .977 4.396 2. Ivanečko Naselje.979 2. Vuglovec.888 8.841 2.479 1.509 3. Jalkovec i Kućan Marof.5km) 1-5. Prigorec.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Osnovni tipovi razvojnih žarišta Žarišta tipa Z1 i Z2 spadaju u prava razvojna žarišta u Županiji s više od 5.864 Ivanec Novi Marof Ludbreg Lepoglava Varažd.000 zaposlenih. dok su žarišta tipa Z3 i Z4 prostori forsiranog planskog razvoja. Toplice Turčin Sračinec Trnovec Cestica* Maruševec Petrijanec Martijanec Jalžabet Vidovec Vinica* Sveti Đurđ Klenovnik Ljubešćica Donja Voća Veliki Bukovec Bednja Sveti Ilija Mali Bukovec Beretinec Breznica Visoko Breznički Hum 12 11 8 4 11 5 2 1 9 9 4 7 6 8 4 6 5 3 4 3 7 4 3 2 4 5 4 8.438 1.375 1.5 km): Varaždin.794 2.Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske. Vitešinec.256 2.301 4. napomena: "-" nema sistematiziranih podataka * naselja koja.837 1.841 1.5km) 30-80.845 3.000 stanovnika Z4 (r=2. Knapić.597 17.Varaždin (r=4.488 2.

Oštrice i Orehovec. u brežnim područjima centralnog dijela Županije.23 . koja bi se na Županijskoj razini mogla predložiti kao potencijalna žarišta razvoja. aktualniji podaci. jer su tu naselja raštrkana i usitnjena. ruralni prostori i sela. Sigetec Ludbreški. Ostala potencijalna žarišta i podžarišta razvitka Strategijom Republike Hrvatske definirana su problemska područja. formiralo se nekoliko naselja s oko 1. već značajan strateški položaj i interes Države. Muričevec. područja s ograničenjima u razvoju.5 km): Ludbreg. tj. Gornje Makojišće. Madžarevo. Kućan Ludbreški. Međutim. Remetinec.naselje Cestica odnosno Vinica bi uz određene mjere forsiranog ulaganja moglo prerasti u žarišta više razine. Hrastovsko i Slokovec. U analizi žarišta tipa Z4. Podžarišta Unutar pojedinih općina/gradova u Varaždinskoj županiji. Cesticu i Maruševec). ali i za Varaždinsku županiju. Škarnik. Vulišinec i Kamenički Vrhovec. kao važnija općinska središta. tj. No. Čurilovec. jer bi za finiju podjelu trebali točniji. Tuhovec i Jarki Horvatićevi. Trnovec. . Globočec Ludbreški. U ruralnim brežnim područjima teško je eksplicitno definirati žarišta razvitka.žarišta razvoja uz granične prijelaze koja ne karakterizira velik broj stanovnika. ovim Planom definiraju se u njima žarišta razvoja koja predstavljaju smjerove nužnih ulaganja i prostornog uređenja.5 km): Novi Marof.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . Hrastovec Toplički. osobito u brežnim predjelima Županije. Sračinec.Lepoglava (r=2. pogranična područja uz hrvatsko-slovensku granicu. uz žarište razvoja čije centralno naselje je sjedište teritorijalne jedinice. Gornja Voća (pogranični prijelaz) i Jarki s okolnim naseljima. Grana. 2. Boričevec Toplički. kriteriji za definiranje ovakvih podžarišta su: Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . Vrtlinovec. Martinkovec. pojavljuju se naznake formiranja i manjih podžarišta. Topličica. trebalo bi izdvojiti 5 najvećih s preko 3. Zlogonje i Otok Virje (međudržavni granični prijelaz). godine. S obzirom da su ova područja od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku. ovim Planom se neće definirati podgrupe unutar tipa Z4. prostore forsiranog planskog razvoja na županijskoj razini.5 km): Lepoglava.5 km): Varaždinske Toplice. .000 stanovnika: Završje Podbelsko.Novi Marof (r=3. Donja i Gornja Višnjica. s obzirom da se navedeni podaci temelje na popisu stanovništva iz 1991. Županije i lokalne sredine za intenzivnijim razvojem gospodarstva. Gornje Ladanje. Presečno i Beletinec (s obzirom na strateški stav o revitalizaciji sela i naselja u brežnim područjima). Pišćanovec. Ključ. Selnik.žarišta kojima je kriterij određenja broj stanovnika: Žarovnica s gravitacijskim područjem. Lukačevec Toplički. na relativno malom području (potez dužine 5 km). . Podevčevo. Možđenec. Uz broj stanovnika u gravitacijskom području koji predstavlja osnovni resurs (radnu snagu) za razvoj gospodarstva.000 stanovnika (Gornji Kneginec.Varaždinske Toplice (r=2. U Varaždinskoj županiji to su: 1.000 ili više stanovnika. . . tj. koja su primarno općinska središta.značajna kulturno-povijesna i prirodna sredina Trakošćan s gravitacijskim područjem. pogranične privrede: Dubrava Križovljanska (značajan međunarodni granični prijelaz). U pograničnom području se uz žarišta obuhvaćena osnovnim tipovima (Z1-Z4) ovim Planom mogu kao ostala potencijalna žarišta naznačiti: . Uglavnom su to samostalna naselja ili manja gravitacijska područja uz značajnija ili veća naselja s oko 1. tj. Krč. Vinogradi Ludbreški. .Ludbreg (r=3.

Donje Ladanje. Sveti Petar.kompaktnost naselja. težiti tome da postanu manja razvojna žarišta.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . Hrženica. . Vratno i Babinec. Šemovec.naselja s više od 500 stanovnika (cca 15 naselja). .opremljenost građevinama društvenog standarda (škole i slično). Naselja koja nisu obuhvaćena žarištima možemo podijeliti u tri grupe: . . U tim naseljima i selima nije moguće identificirati javni interes. . Nedeljanec. Naselja koja nisu obuhvaćena žarištima Žarištima razvoja tipa Z 1-Z 4 (ukupno 28 žarišta) obuhvaćeno je 155 naselja. Petnaestak naselja iz grupe s više od 500 stanovnika spada u naselja čiji razvoj i revitalizaciju treba poticati s razine grada/općine. a koja nisu ušla u gravitacijsko područje nijednog razvojnog žarišta.naselja s manje od 200 stanovnika. Slika 47 Grupa naselja s manje od 200 stanovnika. gdje će se uz opće kriterije za definiranje žarišta ugraditi promišljanja na lokalnoj razini. Kategoriju žarišta unutar problemskih područja i kategoriju žarišta unutar samih općina/gradova potrebno je definirati prostornim planovima uređenja općina/gradova.značajna kulturno-povijesna sredina. . Nova Ves Petrijanečka. te njihov razvoj uglavnom ovisi o autonomnoj motivaciji i interesu lokalnih i privatnih aktera. Naselja koja dobivaju obilježja karakteristična za manja podžarišta su: Gornji Kućan. tj. Tužno.značajne gospodarske građevine. Jerovec.naselja s 200-500 stanovnika.24 . broji četrdesetak naselja. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .

25 . crijep i dr. ekonomičnosti i rentabiliteta postojeću industriju bi trebalo usmjeriti na kvalitativni razvoj proizvoda i ostvarivanje više stope rasta u odnosu na istovrsne djelatnosti. b) U kemijskoj industriji: prerada plastičnih masa. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti od značaja za Županiju i Državu 3. tradicionalno prisutnim proizvodnjama. njihovih sklopova. U okviru globalno projiciranog razvoja prioritetnih industrijskih djelatnosti postoje relevantni ekonomski argumenti da se njihov razvoj ovako strukturira: a) U preradi metala: proizvodnja strojeva i rezervnih dijelova. kemijskoj industriji. a ostvaruju veliku dodatnu vrijednost i izvoz po zaposlenom. te djelomično farmacijskih proizvoda.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3.2005.4.4. proizvodnju suvremenih građevinskih materijala (opeka. Polazeći od sagledavanja mogućnosti regije i suvremenih tendencija industrijskog razvoja proširenje industrijske proizvodnje posebno bi bilo poželjno u metaloprerađivačkoj i elektroindustriji. godine" (Razvojno-istraživački centar "City Trust" Zagreb. sintetičkih vlakana. Drugo. U cilju općeg razvoja i povećanja proizvodnosti rada. te uz aktivnu regionalnu politiku i mobilizaciju vlastitih izvora. . elektromotora. Takvi programi omogućuju zadržavanje i ekspanziju tržišne pozicije na svjetskom tržištu.). metalnih konstrukcija i armatura i utenzilija. prerastanjem potencijalnih jezgri. građevinskih elemenata i dijelova. c) U prehrambenoj industriji: daljnje razvijanje specifičnog proizvodnog programa ove industrije sve većom valorizacijom poljoprivrednih proizvoda i orijentacijom na kvalitetnije i visokovrijedne proizvode. komunalnih uređaja i opreme. proizvodnja dijelova vozila (auto dijelova. neovisno od toga da li su ona sada samostalna ili u okviru drugog poduzeća. d) Korištenje hidroenergetskih potencijala s višenamjenskom proizvodnjom električne energije. Pod visoko kvalitetnim programima podrazumijevaju se oni koji zahtijevaju relativno malo energije. Osuvremenjenje sustava industrije valja ostvarivati na dva načina. 1996. građevinske strojeve. te s povećanjem proizvodnje električne energije. uključujući socijalne zahtjeve. opruga). Prvo. podsklopova i dijelova za poljoprivredne strojeve i opremu. godine) proizlaze osnovna planska usmjerenja za razvitak gospodarstva Varaždinske županije: Industrija Planska određenja temelje se na relativnoj razvijenosti i afirmaciji postojeće industrije. postojećih pogona u kapacitete s naprednom proizvodnjom. Za ostvarivanje takvog razvoja potrebna je tekuća modernizacija primjenom suvremenih tehničko-tehnoloških dostignuća i odgovarajuće unapređenje organizacije proizvodnje. proizvodnju odljevaka. te veću industrijsku valorizaciju nemetalnih minerala. sirovina i drugih materijalnih inputa. neposrednom izgradnjom odgovarajućih novih kapaciteta za koje postoji ekonomsko opravdanje po općim ekonomskim i financijskim kriterijima. prehrambenoj industriji. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . e) Tome valja dodati proizvodnju reprodukcijskih materijala za tekstilnu industriju. Gospodarstvo u prostoru Na temelju razvojnih smjernica naznačenih u "Studiji razvitka Županije varaždinske za razdoblje od 1996.1.

Dosadašnja istraživanja nafte i zemnog plina potvrdila su pretpostavke da je na ovom području moguće očekivati i ekonomično iskorištavanje zemnog plina. što treba i dalje njegovati. te izvoz. ali može postati okosnicom razvoja lokalne sredine uz iznalaženje odgovarajućeg programa i sredstava. metalnog namještaja i tapeciranih proizvoda. grafičku industriju. razvoj lječilišno-rekreativnog turizma.26 . Izvor u Topličici prirodni je resurs koji se već koristio u rekreacijske svrhe (napušteni bazeni i ugostiteljske građevine). Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . te proizvodnju i preradu raznovrsnih industrijskih proizvoda. U pogledu izgradnje malih hidroelektrana. prehrambena industrija i druge) i kapitalno intenzivnih djelatnosti (proizvodnja elektroenergije. To prvenstveno vrijedi za proizvodnju i preradu metala. održanje stabilnosti u rastu. drvna industrija. rekonstrukcija ili zamjena dotrajalih kapaciteta. širenje tercijarnog sektora. Za te se grane djelatnosti u pravilu predviđa promjena i unapređenje tehnološkog procesa i osuvremenjavanje proizvodnje. ali za sada nije utvrđena njihova ekonomska isplativost. rezervaciju prostora ili posebne uvjete korištenja. prehrambenu industriju. prema podacima "Hrvatskih voda". Izvor u Varaždinskim Toplicama koristi se u terapeutske svrhe i osnova je razvoja grada (lječilišnorekreativni turizam). proizvodnji komadnog i garniturnog namještaja. na području Županije postoji 15 potencijalnih lokacija za izgradnju malih hidroelektrana. U narednom razdoblju u Županiji se može očekivati reaktiviranje ideja o izgradnji malih hidroelektrana i elektroenergetskih postrojenja u okviru industrijskih kapaciteta (energane i druge energetske građevine). proizvodnju tekstila i tekstilnih proizvoda. industriju kože i obuće. preradu drva. elektroindustrija. Za neke industrijske grane koje su neposrednije vezane na iskorištenje prirodnih resursa može se projicirati slijedeće: Na području energetike Procjenjuje se da postojeće izgrađene hidroelektrane neće imati potreba za dodatnim korištenjem prostora. a samim time i razvoj drugih gospodarskih grana. Sagledavajući ove osnovne koncepcijske postavke kroz refleksije na uporabu prostora. od kojih za ozbiljnije razmatranje dolaze u obzir dvije: Margečan i Željeznica. hidroenergetskih i poljoprivrednih potencijala. efikasnost kombinacije radno intenzivnih (metaloprerađivačka. Sa širokom skupinom takvih proizvodnji ima se na umu poticanje i osiguranje dinamičnog rasta i kvalitativne preobrazbe industrijske proizvodnje. uklapanje u programe širih industrijskih kompleksa u Hrvatskoj i inozemstvu.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN f) Težište u proizvodnji robe za široku potrošnju bit će na industriji trikotaže i konfekcije. kemijska industrija. kemijsku industriju. uvođenje određenih stupnjeva specijalizacije i dr. može se konstatirati da će većina industrijskih djelatnosti svoju egzistenciju i razvitak koncipirati na postojećim lokalitetima i unutar područja naselja. Povoljni rezultati istraživanja geotermalne vode na lokaciji Lunjkovec (a i širem području Ludbrega) ukazuju na mogućnost da se dio razvoja tog kraja može zasnivati na tom resursu: proizvodnja električne i toplinske energije. dio kemijske industrije). ali još nema konkretnih elemenata koji bi zahtijevali planska određenja. Na području Varaždinske županije postoji nekoliko izvora termalne vode. kao i zahtjev da pozitivno utječu na korištenje domaćih resursa: radne snage. formuliranje novih proizvodnih programa.

moći će se razmotriti modeli gospodarske politike u oblasti gospodarenja mineralnim sirovinama.mineralne sirovine koje se (izuzev bentonitne gline) isključivo koriste u građevinarstvu i graditeljstvu. drenaža. Inventarizacijom bi se na osnovi dostupnih podataka prezentirale mineralne sirovine. šećerna repa i uljarice) i to povećanjem i boljim korištenjem zemljišnih površina. a sve uz potporu informacijskog sustava. Potrebno je proučiti odnos između mineralnih sirovina i rudarskih aktivnosti prema ostalim interesima i djelatnostima. Apsolutnu prednost pred ostalim prirodnim resursima ima pitka voda. šljunak i pijesak.27 . Treba se usmjeriti na rješavanje pitanja kako dobro gospodariti resursom. kukuruz. koja je (zasada) dobrim dijelom prepuštena inicijativi poduzetnika. arhitektonski kamen. kvaliteti i mogućnosti uporabe. Poljoprivreda Razvoj poljoprivrede na području Varaždinske županije u cjelini ima povoljne uvjete. potrebno je izraditi katastar rudnog blaga. c) osposobljavanje obradivih površina za ostvarivanje visokih prinosa putem hidromelioracijskih zahvata. daljim razvojem vlastitog Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . a ne samo kako spriječiti negativne posljedice gospodarenja mineralnim sirovinama. nakon čega bi uslijedila valorizacija. ležišta. Stavljanjem rudarske djelatnosti u kontekst društvenoekonomskog razvoja i analizom mogućnosti. S obzirom na rasprostranjenost sirovinskog potencijala i zahtjeva za sve većim količinama mineralnih sirovina. Polazeći od sadašnjeg stupnja razvijenosti i organiziranosti poljoprivredne proizvodnje na ovom području može se očekivati: a) daljnje unapređenje proizvodnje osnovnih ratarskih proizvoda (pšenica. osnovna geološka svojstva.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Na području proizvodnje i prerade nemetalnih mineralnih sirovina Na području Varaždinske županije eksploatira se tehnički kamen. Suvremeni svjetonazor pod sintagmom "održivi razvoj" podrazumijeva novi pristup gospodarenju mineralnim sirovinama. c) definiranje potencijalnih područja i d) formiranje zaključnih ocjena. Izrada katastra rudnog blaga trebala bi obuhvatiti slijedeće: a) prikupljanje i interpretacija postojećih podataka i saznanja. kvaliteti i namjeni. a potom provesti valorizaciju resursa. opekarska i bentonitna glina . Valorizacija mineralnih resursa moguća je na temelju cjelovite studije društvenoekonomskog značenja eksploatacije. podaci i procjene o količinama. komasacija. b) poduzimanje mjera za proširenje oraničnih površina. Mineralne sirovine treba prvenstveno inventarizirati po količinama. okrupnjavanje poljoprivrednih površina. ali je nužno uvažavati i neka ograničenja koja su uvjetovana usitnjenošću posjeda i zaštitom vodonosnika podzemne pitke vode. njihov prostorni raspored. b) definiranje općih značajki mineralne sirovine. d) intenzifikacija proizvodnje i ostvarivanje visokih prinosa boljim korištenjem genetskih svojstava biljaka i svojstava pojedinih vrsta tla. odvodnjavanja i navodnjavanja. zaustavljanje usitnjavanja posjeda. otkup i drugo). arondacija. nastavak provođenja komasacije i drugih organizacijskih oblika (zakup.

koliko ona mogu ili bi mogla omogućiti aktivnim poljoprivrednicima određeni životni standard uz istovremeno unapređenje poljoprivredne proizvodnje. tek djelomično se nadoknađuju otkupljivanjem zemljišta za umjetno podizanje šuma. ne predstavlja značajniji gospodarski resurs. prema obujmu i kvaliteti šumskog fonda. Kod takvog stanja postavlja se pitanje kakve mogućnosti za tehnički napredak imaju ova gospodarstva s prosječnom veličinom oko 2 ha i s više od 20 parcela. Konstantno smanjenje šumskih površina. nije u stanju zadovoljavati potrebe postojeće drvne industrije na ovom području. korištenjem biotehnologije. a 10-tak % je u posjedništvu poljoprivrednih poduzeća i bivših zadruga. Šumarstvo i lovstvo Šumarstvo na području Varaždinske županije je gospodarska djelatnost koja. S obzirom na strateške potrebe zaštite ležišta podzemne pitke vode poljoprivrednu proizvodnju na vodonosniku potrebno je usmjeriti. U Varaždinskoj županiji obiteljska gospodarstva gospodare s gotovo 90% poljoprivrednog zemljišta. naročito ne povećanje. biološka reprodukcija šuma). stvaranjem uvjeta za razvoj konjogojstva i slatkovodnog ribarstva i g) razvoj reprodukcijskog materijala za primarnu poljoprivrednu proizvodnju i razvoj osnovnog stada u stočarstvu i peradarstvu. organizirati i stimulirati tako da se spriječe negativni utjecaji. kako po učešću u ukupnoj površini. predstavlja glavnu zapreku za povećanje proizvodnje drvne mase. tako i po usporedbi šumske površine s brojem stanovnika. f) proizvodnja mesa i mlijeka.28 . Gubici. Jedini sortiment u kome se u skoroj budućnosti može očekivati povećanje jest ogrjevno drvo. jer se u njima gospodari po principima šumarske znanosti (mogućnost ulaganja u njihovu obnovu. Za područje Varaždinske županije koja u poljoprivrednom zemljištu ima velik broj usitnjenih parcela treba planirati zemljišnu politiku kojom će doći do okrupnjavanja posjeda sa svim pretpostavkama za modernu i tehnološki razvijenu poljoprivrednu proizvodnju. Važno je napomenuti da su državne šume najbolje kvalitete. Šumski fond ove Županije za razliku od nekih susjednih područja.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN znanstveno-istraživačkog potencijala. dobiva se dojam relativno slabe šumovitosti. stvaranjem novih vrsta hibrida. radi gradnje akumulacija za hidroelektrane. koje osigurava visoku proizvodnju. U narednom periodu ne mogu se očekivati znatnije promjene u ukupnoj površini. Stoga je i za privatne šume potrebno voditi ispravnu šumarsku Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . koje su znatnim dijelom degradirane. genetskog inženjeringa i nove tehnike. Promatrajući regiju kao cjelinu. kao i veliko učešće šuma u privatnom vlasništvu. izgradnjom stočarskih farmi i povezivanjem gospodarskih subjekata poljoprivrede i obiteljskih gospodarstava. a manje sastojina bjelogorice i to jedino u režiji šumarija. koji su nastali na nizinskom dijelu ovog područja uslijed krčenja pridravskih šuma. najčešće kultura crnogorice. e) intenzifikacija proizvodnje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava organiziranjem robne proizvodnje od strane poljoprivrednih poduzeća i gospodarskih subjekata prehrambene industrije. U razvoju poljoprivredno-prehrambenog kompleksa ovog područja značajne teškoće predstavljaju brojna i sitna obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

vodoprivrednih zahvata. istom i nadalje gospodari kao državnim šumama kako bi zaštićeni objekat imao stručnog gospodara. silosa. stanogradnje i turizma. Obrtništvo i malo poduzetništvo U dosadašnjem razvoju gospodarstva Varaždinske županije. raznih javnih građevina. s naglašenim prisustvom lovaca iz inozemstva. jer postoje kvalitetna prirodna staništa za uzgoj visoke i niske divljači.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN politiku kako bi se osigurali uvjeti da se i privatnim šumama stručno gospodari (izrada programa. Ovo ujedno znači. Kod visoke divljači postoje dobri uvjeti za jelensku divljač. izgradnja i rekonstrukcija ugostiteljskih. Napori s tim ciljem moraju biti logistički podržani sa zakonodavno-pravnog gledišta (što velikim dijelom već i jest). metalna. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . posebno lječilišno-rekreacijskog turizma za koji na ovom području postoje povoljni uvjeti. Na ovom području postoji tradicionalan lovni turizam. Razvoj lovstva treba u narednom razdoblju vezati uz razvoj kontinentalnog turizma. keramička i dr. što treba iskoristiti kroz gospodarsko-financijske efekte. veće zapošljavanje i viši oblik zadovoljenja potreba u proizvodnoj kooperaciji i potrebama stanovništva. te nastavak stambene izgradnje. Građevinarstvo i građevinska operativa Raspoloživi resursi građevnog materijala i mineralnih sirovina na području Varaždinske županije. kamene ploče i agregati). U promatranju potreba razvoja ovog sustava djelatnosti treba istaći da one u ukupnoj privredi imaju veće učešće u zemljama razvijenog svijeta. ukoliko dođe do zaštite prirodne baštine koja se nalazi pod šumom (u smislu Zakona o zaštiti prirode). smjernica i osnova gospodarenja za privatne šume). Započeta i predviđena izgradnja krupnijih investicijskih građevina kao što je prometna i druga infrastruktura. kao poticajna grana ukupnog gospodarskog razvoja. te sa stručnog i nadzornog gledišta. fazane i drugu pernatu divljač.29 . pa i druga industrija koja radi za građevinarstvo (drvna. poseban naglasak treba staviti na povećanje jelenske i srneće divljači i zaštiti onih vrsta divljači koje se zbog urbanizacije na ovom području smanjuju. U budućem razvoju lovne privrede.) omogućuju povoljan razvoj građevinarstva. Građevinarstvo. izgradnja većih industrijskih građevina u Županiji i Republici Hrvatskoj. da na području Varaždinske županije ima značajnog prostora za razvoj obrtništva i poduzetništva što će omogućiti brži gospodarski razvoj. izgradnja i rekonstrukcija proizvodnih kapaciteta. prioritet je bio na industrijalizaciji kao metodi razvoja. To znači da bi se trebala organizirati služba za stručni rad i nadzor nad privatnim šumama. predstavlja solidnu osnovu za razvoj građevinarstva i građevinske operative. odnosno njihov utjecaj je također velik i u zemljama koje su manje razvijene nego što je Republika Hrvatska. srne. vezano je za investicijsku izgradnju naročito na projekte magistralne infrastrukture. divlje svinje. Također se daje preporuka da se. turističkih i rekreacijskih građevina. te riješiti njezino financiranje. Razvoj lovstva na području Varaždinske županije ima povoljne uvjete. te izgrađeni kapaciteti industrije građevnog materijala (ciglane. Razvojem obrtništva i poduzetništva konstituirao se sistem djelatnosti koji često nosi naziv "mala privreda". energetike. pa je realno očekivati i postavljanje dodatnih potreba za prostorom za razvoj građevinske djelatnosti i to prvenstveno uz ležišta resursa. skladišta. a od niske divljači za šumskog i poljskog zeca. betonska galanterija. odnosno uz gradilišta krupnijih investicijskih građevina. a čine dobru osnovu za razvoj ove djelatnosti. ali u tom procesu došlo je do diferencijacije djelatnosti u obliku manjih kapaciteta i viših faza tehnologije.

prirodno-zemljopisni i kulturno-povijesni uvjeti na području ove Županije u osnovi određuju pravce i mogućnosti dugoročnog razvitka turizma i ugostiteljstva. Zagreb. . stanje turističke ponude. Ovaj interes potrebno je realno i objektivno procijeniti i programski valorizirati te odgovarajuće prostorno osmisliti u gradskim/općinskim prostornim planovima. seoskog.program razvoja tranzitnog turizma. Dosadašnji razvoj turizma i ugostiteljstva na području Županije. izletničkog. tranzitni položaj. Slijedom toga za očekivati je (već se i iskazuju) pojačane interese za osiguranje prostora za razvoj obrtništva. .program razvoja vjerskog turizma. Turizam i ugostiteljstvo U periodu izrade Prostornog plana izrađen je "Strateški marketinški plan turizma Varaždinske županije" (Institut za turizam. dostignuta razina turističkog prometa. međusobno povezanih cjelina: . posebno radnika povratnika iz inozemstva. .program razvoja kadrovske osnove. foto lov).program razvoja privredne djelatnosti koje su u funkciji turističke ponude i razvoja ugostiteljstva.30 . malog i srednjeg poduzetništva. radi racionalne dislokacije nekih djelatnosti velikih organizacija razvijenih centara. njenu poziciju u odnosu na neposrednu konkurenciju i trendove te na temelju ograničenja i mogućnosti postavlja ciljeve marketinške strategije Županije.program razvoja turizma na seljačkim gospodarstvima. . Prirodni i drugi uvjeti za razvoj turizma u osnovi se svode na slijedeće: termalne ljekovite vode. gospodarska struktura. kulturno-povijesno nasljeđe i druge turističke privlačnosti. lovnog i vjerskog turizma (i drugih oblika turističke potrošnje) na ovom području.program razvoja izletničkog turizma (i eko turizma: promatranje ptica. U sklopu izrađenog Strateškog marketinškog plana i valorizacije kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti središnje Hrvatske predlaže se pokretanje nekoliko mega projekata za Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . prisutnost voda tekućica prikladnih za ribolov. . a i potreba daljnjeg i dugoročnog intenzivnog razvitka zdravstvenog. stanovništva i izvoza.program razvoja lovnog turizma. prostrana lovna područja s raznovrsnom divljači.program razvoja zdravstvenog turizma. kao i radi većeg uključivanja individualnih radnika s vlastitim sredstvima. Poglavito neka razvijenija općinska središta pokazuju interes za formiranjem poduzetničkih zona kakve u dosadašnjoj planskoj dokumentaciji u tim naseljima nisu postojale. šport i rekreaciju. rujan 1997. izgrađena infrastruktura. Raspoloživi prirodni i drugi uvjeti. povijesne i sakralne spomenike. kulturno-povijesnog.program intenzifikacije postojeće ponude. Razvoj turizma potrebno je usmjeriti na realizaciju posebnih. godine) koji na temelju analize relevantnih pokazatelja postojećeg stanja i turističke ponude i potražnje u Županiji integrira turističku tržišnu ponudu Županije. blizina jakih emitivnih turističkih centara. opća razina društveno-ekonomske razvijenosti.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Budući razvoj obrtništva i poduzetništva treba znatno ubrzati radi prijeko potrebnog preobražaja gospodarske strukture i boljeg zadovoljavanja raznovrsnih potreba privrede. veći broj atraktivnih šumskih predjela i zemljopisno prometni odnosno tranzitni položaj Županije. kao i stečena iskustva upućuju na zaključak da postoje značajne mogućnosti. u prvom redu Zagreba. . . .

Varaždinske Toplice (lječilišni turizam). Polazeći od osnovnih pretpostavki Strategije razvoja hrvatskog turizma prema kojoj se trebaju aktivirati svi turistički potencijali u našoj Državi. a prije svega kroz konkretne programe uređenja. korištenja i održavanja pojedinih lokaliteta.31 . Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . osnovna koncepcija razvoja turističke i ugostiteljske djelatnosti na ovom području ima svoje opravdanje i realnu osnovu za realizaciju u narednom razdoblju. turizam grada Varaždina.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN razvitak turizma u Županiji: Trakošćan. Očuvanje i revalorizacija prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti Županije jedan je od ciljeva prostornog razvoja u čijem kontekstu treba tražiti mogućnosti za unapređenje turističkog vrednovanja baštine na lokalnoj razini: u prostornim planovima nižeg reda. Ludbreg (vjerski turizam) i Lepoglava (Pavlinski kompleks).

U narednom razdoblju trebat će osigurati i poticati procese i mehanizme koji mogu omogućiti nesmetano funkcioniranje i razvitak pojedinih djelatnosti: . s više uključivanja tržišne logike i ponašanja.osnovno obrazovanje: Nastaviti s optimizacijom mreže osnovnih škola na području Županije (uz suglasnost nadležnog Ministarstva).predškolski odgoj: Povećati broj obuhvaćene djece.zdravstvo: Potrebni prostorni uvjeti za funkcioniranje i razvoj zdravstva na razini Županije postoje. Prvenstveno bi trebalo računati sa značajnijim razvitkom sustava obrazovanja i poticanja znanstveno-istraživačkog rada kao nezaobilaznih čimbenika u razvojnom procesu i sustavu privređivanja.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3. radi unapređenja kvalitete pružanja zdravstvene usluge. jer je to u direktnoj funkciji poboljšanja standarda i proizvodnosti rada. . već čak ukazuju i na pojedina predimenzioniranja. U tom smislu potrebno je poticati i razvoj restauratorske djelatnosti (dvorac Batthany).šport: Nadograđivati sustav športskih centara i građevina u Županiji s ciljem uključivanja što većeg broja korisnika (posebno mlađeg uzrasta) uz istovremeni jači razvitak i stimuliranje vrhunskog športa za što po brojnosti i nadarenosti ovo područje ima sve pretpostavke. . sveobuhvatni i dugoročni program budućih aktivnosti na planu zaštite i etapno ga razraditi. a strukturne i funkcionalne promjene koje su u tijeku ne iziskuju potrebu osiguranja novih ili dopunskih prostora. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . jer su za tu namjenu potrebna velika sredstva. očuvanja i restauracije te baštine izraditi stručni. . te sukladno tome provesti reviziju programa i uređenje i opremanje školskih ustanova. ali se pri tome treba voditi računa o činjenici da u domeni društvenih djelatnosti i društvenog standarda elementi tržišta uvažavaju socijalnu komponentu. U narednom razdoblju bit će nužno osigurati uvjete za kvalitetno uređenje i održavanje građevina u funkciji zdravstva te njihovo suvremeno opremanje. definirati broj razrednih odjela i razinu pedagoškog standarda (u suradnji s jedinicama lokalne samouprave).srednje i visoko obrazovanje: Na temelju potreba gospodarskog i društvenog razvitka planirati mreže srednjih škola i visokoškolskih ustanova na području Županije. dok bi u funkcionalnom smislu trebalo očekivati snažniji razvoj i značajnije strukturne promjene. te oživjeti i stimulirati izvanškolske aktivnosti. .2. Činjenica je da Varaždinska županija obiluje vrlo vrijednom kulturno-povijesnom baštinom koja je jedan od temelja njene prepoznatljivosti ne samo u Hrvatskoj.kultura: U djelatnosti kulture potrebno je računati s velikim brojem aktivnosti podjednako značajnih za različita interesna područja.4. a za to postoje svi prostorni uvjeti bilo kroz adaptaciju i prenamjenu postojećih prostora ili izgradnju novih. Društvene djelatnosti Uvažavajući polazne osnove i načela razvitka društvenih djelatnosti na području Varaždinske županije može se konstatirati da prostorna dispozicija uspostavljene mreže društvenih djelatnosti neće doživljavati bitnije izmjene. Sustav društvenih djelatnosti će se nadograđivati te funkcionalno i strukturno profilirati sukladno potrebama nove etape razvitka Hrvatske. ali bi u prostorno-planskoj razradi posebno značenje pripalo kulturno-povijesnoj baštini. u ovisnosti o materijalnom razvoju i životnom standardu stanovništva. . vodeći računa pri tome o osiguranju kvalitetnih radnih uvjeta kroz uređenje i održavanje. ali i suvremeno opremanje školskih građevina. pa je nužno u cilju zaštite.32 .

). prirodne sredine (biljni i životinjski svijet) i prostora općenito. uvjete. te analizira do sada provedene aktivnosti. .spriječiti neopravdano zauzimanje novih površina za širenje naselja. zrak). a još neiskorištenog građevinskog zemljišta.racionalno koristiti i upravljati zaštićenim i za zaštitu planiranim dijelovima prirode (utvrditi način. Za učinkovitu provedbu zaštite okoliša potrebno je za područje Županije izraditi odgovarajuće dokumente zaštite okoliša. voda. 11 parkova. . U tom pogledu Planom se prvenstveno ukazuje na potrebu svrhovitog gospodarenja prostorom te sprječavanja nepotrebnog i nekontroliranog zauzimanja zemljišta. Najučinkovitija provedba zaštitnih mjera je ona na razini subjekata. Za Varaždinsku županiju posebno se izdvajaju slijedeća područja značajnih prirodnih i kulturnih vrijednosti.uvažavati strukturne značajke: očuvati krajobraznu fizionomiju Županije. . . . Izvješće o stanju okoliša daje pregled postojećeg stanja okoliša (tlo.park šuma Trakošćan.spriječiti izgradnju na određenim dijelovima prostora (posebno vrijedni prostori i nekontrolirano širenje zona vikend naselja). ograničenja i mjere korištenja prostora).33 . Na kartografskom prikazu 3: "Uvjeti korištenja. uređenja i zaštite prostora" označena su ne samo zaštićena/planirana područja u kategoriji Zakona o zaštiti prirode. te posebno vrijedna područja: a) zaštićeni dijelovi prirode: .očuvati i postupno obnoviti i revitalizirati kulturno-povijesne cjeline i građevine. odnosno zagađenja. te dvije Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . spomenici prirode (spilja Vindija. usitnjavanje posjeda. b) dijelovi prirode predviđeni za zaštitu . posebni rezervati (ornitološki na Ormoškom jezeru i ušću Plitvice i Bednje u Dravu. Mačkova spilja i Gaveznica) i spomenici parkovne arhitekture (arboretum Opeka. Za nove namjene moraju se prvenstveno osigurati uvjeti za razvoj unutar već definiranog. Programom zaštite okoliša potrebno je utvrditi ciljeve zaštite okoliša u svrhu uspostavljanja učinkovitog sustava zaštite. te rezervat šumske vegetacije na Kalniku).park prirode Hrvatsko zagorje (s brdskim predjelom Ravne gore).obvezno voditi računa o očuvanju. . tri skupine stabala i šest pojedinačnih stabla). groblje u Varaždinu. Varaždinske Toplice.uvažavati prirodne značajke: prilagoditi proizvodnju biološkim ciklusima i bez zagađivanja.5. nekontrolirana gradnja. uređenja i zaštite prostora a) Uvjeti za racionalno korištenje i zaštitu prostora i okoliša Racionalno korištenje prostora ostvaruje se uravnoteženjem razvojnih komponenti s jasno definiranim opredjeljenjima zaštite i očuvanja prostora i okoliša.prirodni krajobraz). zaštićeni krajolik Kalnik.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3. . zaštiti i unapređenju kvalitete voda i vodonosnika. a uspješan nadzor proističe iz lokalne sredine (zakon omogućuje izradu programa zaštite okoliša za uža područja gradova ili općina).zaustaviti neracionalno korištenje prostora (zrakasto širenje naselja duž prometnica i spajanje naselja. Uvjeti korištenja. utvrđuje vrstu i količinu poremećaja. neprimjerena eksploatacija resursa i sl. Zbog svojih izvornih značajki ti su predjeli potencijalno izrazitije ugroženi i podložni nepovoljnim utjecajima ljudskih aktivnosti. Sukladno postavljenim planskim ciljevima i smjernicama valja poduzimati mjere koje će: .omogućavati širenje naselja samo ako to zahtijevaju jasno prepoznatljivi demografski ili gospodarski razlozi. već i područja od osobite vrijednosti i relativno visokog stupnja očuvanosti (posebno vrijedan predio . park šume (Dravska. .

područje uz rijeku Dravu. . unapređenje poljoprivrede (veličina posjeda. Posebne uvjete korištenja prostora u tim predjelima potrebno je definirati kroz izradu prostornih planova područja posebnih obilježja (park prirode Hrvatsko zagorje i područje Drave).predjeli ili objekti koji u sebi sadrže značajke identiteta dotične sredine (ruralni krajolik. te vršni dio Ivančice) i spomenici prirode (geološki stup Drenovec. Petrijanec. d) predjeli od značajne kulturno-povijesne vrijednosti: . te brdski potoci na području Ivančice i Kalnika koji su pritoci Bednje i Lonje (ekološki osobito vrijedna.posebno osjetljive i ugrožene cjeline. plasiranje proizvoda) i dr. specifični biotopi. crnkasta sasa na Vukovoju. kockavica kod Zbela. Poljanec i Ludbreg. tradicionalna izgradnja.naselja ili dijelovi naselja zaštićeni kao gradske. ambijentalne cjeline. Intervencije u prostor. šire područje Ivančice. a također i definiranjem posebnih uvjeta korištenja prostora u općinskim i gradskim prostornim planovima. turističko vrednovanje. šumski predjeli Pake i Segovine. Kamenjak). rijetki ili stari primjerci ili skupine stabala i sl. Bednje.predjeli u kojima su dopustive/poželjne aktivnosti u funkciji razvoja i stvaranja materijalnih preduvjeta za još kvalitetniju zaštitu.prirodni krajobraz: .34 . Belski dol i dolinu rijeke Bednje. . c) osobito vrijedni predjeli . krajnje racionalno zauzimanje prostora za izgradnju. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . posebice u nizinskom dijelu Županije. zahtijevaju primjenu visokih kriterija zaštite prostora i okoliša. . šuma Lasno. . Duga greda. ali istovremeno omogućavanje javnog korištenja posebnih vrijednosti. Zaštita. Gaj.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN lokacije kod Ivanca). Plan je s obzirom na veličinu prostora potrebno koncipirati ne samo kao projekt očuvanja već i revitalizacije i razvitka područja i to kroz primjereno prometno povezivanje i infrastrukturno opremanje.predjeli u kojima su dopustive aktivnosti primarno u funkciji oplemenjivanja i zaštite.vodni ekosustavi rijeka Plitvice. Gora. . okrupnjavanje.arheološka područja Varaždinske Toplice. mineralnim sirovinama. Za područje koje će ući u obuhvat zaštite parka prirode Hrvatsko zagorje izradit će se spomenuti plan na temelju kojega će se u budućnosti gospodariti ovim prostorom. kontrolirano i smišljeno uređenje naselja. . obrađivanje. pravilno gospodarenje šumama.strogo zaštićeni predjeli. Interes Županije je da se funkcionalna i ukupna ekološka cjelovitost i različitost područja (fizionomsko obilježje područja) očuva. Zelendvor. posebice u onaj koji je u središtu interesa zbog određenih vrijednosti i mogućih brzih ekonomskih učinaka. predio uz potok Zbel. prirodni predjeli ili objekti (ostala šumska područja. vodama. ali osjetljiva i rizična područja). zaštićeni krajolici (Kalnik. osim onih navedenih u posebnim propisima. Zbela i svih ostalih manjih vodotoka.ostali manji šumski predjeli. Postupak procjene utjecaja na okoliš (u daljnjem tekstu PUO) potrebno je provesti u okviru pripreme namjeravanog zahvata u prostoru za one zahvate koji su određeni posebnim propisima. šire područje Grebengrada koje uključuje izvorišni dio Lonje. izvori. . botanički spomenik na Kalniku). . U PPŽ-u se ne utvrđuju drugi zahvati za koje je potrebno provesti postupak PUO. gradsko-seoske ili seoske cjeline. Čevo. stijene i pećina Kamenac. zatim ušće Plitvice i Bednje u Dravu.značajniji zaštićeni i evidentirani objekti graditeljske baštine. vodotoci. šumski predio kod Varaždinskih Toplica (Kresovica. specifičan način obrade tla i druga obilježja). Goruševnjak (izvorišni dio Plitvice). prenamjena. Lonje. dio toka rijeke Plitvice.). uređenje i korištenje prostora treba biti koncipirana tako da se jasno i nedvojbeno razluče: .

35 .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Slika 48 Slika 49 Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .

Temeljno opredjeljenje planskih postavki Prostornog plana Županije je da se značajnije ne mijenja bilanca osnovnih kategorija korištenja prostora. odnosno regulirana je Zakonom o vodama. krajolik.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Na taj je način moguće posebno vrijedne. a nalaze se unutar dijelova prirode predviđenih za zaštitu i osobito vrijednih predjela. nego da se poboljšavaju kvalitativne značajke i racionalno koristi već angažirani prostor. b) Kriteriji za građenje izvan naselja Izvan naselja se prema Zakonu o prostornom uređenju može planirati izgradnja građevina infrastrukture (prometne. Za cjeline zajedničkih obilježja (riječni prostor. prirodne i graditeljske baštine. a svi u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti. ali isto tako i uvjeti. ruralni prostor) preporučljivo je izrađivati posebnu dokumentaciju i elaboraciju kojom se definira ekološka osobitost i posebnost predjela. a detaljno pozicioniranje i dimenzioniranje treba provoditi na temelju postavljenih odrednica prilikom izrade specijalističke dokumentacije i planova niže razine. te stambenih i gospodarskih građevina za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma. kao i da ne ugrožavaju vrijednosti okoliša.prioritetno je prostor unutar naselja. • Kapitalni prometni koridori u osnovi su definirani ovim Planom i imaju usmjeravajuće-razvojni karakter. Budući će kapitalni prometni koridori zauzeti značajnije nove površine i oni su u pravilu Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .). već izradom prostorno-planske dokumentacije unaprijediti i usmjeriti im razvoj (zaštita ruralnog područja Hrvatskog zagorja u kategoriji parka prirode). dok je prostor izvan naselja.36 . Detaljni uvjeti za izgradnju pojedinih vrsta građevina izvan naselja utvrdit će se prostornim planovima uređenja općina/gradova na temelju slijedećih smjernica: . poljoprivredno zemljište.građevine koje se mogu graditi izvan naselja trebaju se locirati. načini i mjere korištenja prostora. zaštićeno ili posebno vrijedno područje i sl. građevina obrane. šumarstva i vodnog gospodarstva. energetske.za građevine koje se već nalaze izvan naselja potrebno je utvrditi način postupanja s obzirom na njihovu namjenu. brdski prostor. ali istovremeno i zapuštene prostore ne samo zaštititi. iskorištavanje i proizvodnju mineralnih sirovina i prerađevina. osim za manje pojedinačne pomoćne zgrade. građevina za istraživanje. Prostor za rad i stanovanje te druge funkcije za zadovoljenje potreba ljudi . . Posebna ograničenja gradnje (zadovoljavanje posebnih uvjeta u odnosu na fizičkomehaničke značajke tla) vrijede za inženjersko-geološki nestabilna područja. . za izdavanje lokacijske dozvole cijeni se potreba izrade stručne podloge s posebnim osvrtom na način nepovoljnog utjecaja na okoliš.). prioritetno prostor poljodjelstva. kako ne bi dolazilo do ugrožavanja ljudi i imovine. Izvan naselja na poljoprivrednom zemljištu I i II razreda može se planirati izgradnja samo stambenih i gospodarskih građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti. te korištenje drugih građevina i sadržaja. Kriteriji za građenje izvan naselja određuju se prvenstveno u odnosu na temeljnu namjenu i zaštitu prostora (vodonosnik i vodne površine. šume. projektirati. graditi i koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu i šumarsku proizvodnju. građevina infrastrukture. te građevina za istraživanje i iskorištavanje energetskih i mineralnih sirovina. dok se u poplavnim područjima izgradnja ne može planirati.za građevine koje se grade izvan naselja. posebno ne na štetu prirodnih resursa od osobitog značenja i vrijednosti. zdravstvenih i rekreacijskih građevina. komunalne itd.

također se predlaže uvođenje mjera strože zaštite. To podrazumijeva primjenu odredbi Zakona o zaštiti prirode i Zakona o zaštiti okoliša i procjenu potrebe provođenja procjene utjecaja na okoliš za namjeravani zahvat izvan naselja. a nalaze se na vodonosniku i mogući su na temelju Zakona o prostornom uređenju. U tom smislu veći se naglasak stavlja na varaždinski vodonosnik (šire utjecajno područje.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN grupirani u zajedničke koridore i vođeni tako da se što manje zauzimaju područja veće vrijednosti i da se prostor Županije što manje dijeli novim barijerama. planirati s posebnom pažnjom i odgovornošću da se spriječi negativni utjecaj na okoliš.37 . • Što se tiče drugih prostora u Županiji koji već jesu ili se predlaže da budu u određenoj kategoriji zaštićenih dijelova prirode (lokaliteti označeni na Karti 3). Slijedom toga potrebno je one zahvate koji će se provoditi izvan naselja.na vodonosniku u brežnom području Županije (Ivančica. . kojom bi se definirala osnovna koncepcijska polazišta. • Na temelju Strategije i Programa prostornog uređenja RH ovim se Planom u Varaždinskoj županiji definira dio područja koje će činiti cjelinu budućeg parka prirode Hrvatsko zagorje. vodotoci i kontaktna područja uz vodotoke). a na temelju Strategije i Programa prostornog uređenja RH utvrđuje se obveza zaštite i očuvanja rezervata podzemnih pitkih voda u zaobalnom području rijeke Drave i područjima manjih. • Prostornim planom Varaždinske županije. načela i usmjerenja te ponudila rješenja iz kojih bi bilo razvidno kakve sustave primijeniti u pojedinim prostorima Županije. Ivančica i Ravna gora. To znači da za povećanje kapaciteta u pravilu ne treba tražiti nove prostore. Do trenutka izrade toga plana. Slijedom toga Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . Slična je situacija s telekomunikacijskim vezama i vodoopskrbnom mrežom čiji se razvoj također usmjerava na korištenje postojećih koridora. • Što se tiče izgradnje građevina ostale kapitalne infrastrukture treba konstatirati da su osnovni energetski koridori (temeljna mreža dalekovoda i mreža magistralnih plinovoda) u osnovi uspostavljeni u prostoru Županije. Turčina i Vidovca. područje između Varaždina. • U pogledu sustava odvodnje Prostornim se planom ukazuje na potrebu izrade studije odvodnje i zbrinjavanja otpadnih voda naselja i građevina u županijskom prostoru. Ukoliko se ti kriteriji primijene i dosljedno provode tada svaka od ponuđenih lokacija u ovom Prostornom planu može biti iskorištena za uspostavu suvremenog načina zbrinjavanja otpada u Županiji. prema Karti 3). a posebno: . tim će se planom detaljno propisati mogućnosti i kriteriji za građenje izvan naselja. odnosno na objedinjavanje u koridore prometne infrastrukture. potencijalno su ugrožena kategorija prostora. ali značajnih izvorišta kao što su Belski dol. • Ostala područja koja su ovim Planom naglašenije vrednovana (šume. a manji na ludbreški (područje sjeverno od Plitvice). Belski dol. Pošto se za to područje sukladno zakonu izrađuje prostorni plan područja posebnih obilježja. • Za rješavanje problematike zbrinjavanja otpada na području Županije treba primijeniti kriterije i dostignuća razvijenih zemalja i izbjeći daljnje odlaganje otpada bez prethodne obrade. Vinokovščak). već se oni mogu rješavati u okviru postojećih infrastrukturnih koridora.unutar zaštitnih zona vodocrpilišta i izvorišta ako zahvat nije zabranjen odgovarajućim propisom. Kalnik i dr. ovim se Planom ukazuje na potrebu strože zaštite i očuvanja temeljnih vrijednosti obuhvaćenog područja i u najvećoj mogućoj mjeri uvažavanje režima zaštite prirode koje Zakon propisuje za već zaštićene predjele.

U tom smislu. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . Pošto ruralno područje Županije nije detaljnije analizirano i na području cijele Županije nije jednako strukturirano (tipološki. U tim se predjelima postupno gube prepoznatljiva obilježja pitomog ruralnog krajolika Hrvatskog zagorja. oblik i veličina . ambijentalno. Gospodarskim zgradama u funkciji poljoprivredne proizvodnje smatraju se zgrade namijenjene obavljanju intenzivne poljoprivredne djelatnosti i manje pojedinačne pomoćne zgrade. te dati osnovne preporuke za primjerenu izgradnju. oblikovno. pojačanu pozornost usmjeriti na vrstu zahvata. Za izgradnju na poljoprivrednom ili šumskom zemljištu. gospodarsku opravdanost i učinkovitost namjeravanog zahvata i njegovu usklađenost s elementima zaštite i očuvanja prostora i okoliša. vizualno izloženim lokacijama. uz vodotoke i vodne površine.). tradicijski. Vinica i dr. Na razini gradskog/općinskog prostornog plana trebaju se na temelju osnovnih preporuka definirati ključne odrednice za oblikovanje i ambijentalno uklapanje. u planovima uređenja gradova i općina.) kao i u relativno očuvanim ili neizgrađenim. Nadležno tijelo državne uprave s posebnom pažnjom treba razmotriti zahtjeve za izgradnjom lovačkih i ribarskih kuća. Neprimjerenu gradnju potrebno je spriječiti i zaustaviti neracionalno korištenje prostora izvan utvrđenih granica naselja.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN bilo bi svrhovito u postupku utvrđivanja lokacijske dozvole. građevina u službi rekreacije i sl. problemski i sl. potrebno je planirati takve uvjete i standarde kojima će se onemogućiti neprikladna izgradnja na kontaktu šume i nižih brežuljaka. na ovoj razini planske dokumentacije nije svrhovito definirati konkretnije uvjete izgradnje i oblikovanja. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti utvrđivanju uvjeta za izgradnju u vinogradarskovoćarskim predjelima koji su pod pritiskom vikend izgradnje (neodgovarajuća lokacija. namjena. ali potencijalno ugroženim ruralnim predjelima (krajnji zapadni i južni dio Županije). • Zdravstvene građevine mogu se graditi na lokacijama koje pružaju prirodne pogodnosti za njihov razvitak (termalni izvori. planinarskih domova. odnosno prilikom priprema za realizaciju namjeravanog zahvata u prostoru. • Brežuljkasto područje Županije u nekim je dijelovima neprimjereno izgrađeno i pod utjecajima ljudskih aktivnosti. na način da se propišu posebni uvjeti s obzirom na vrstu zahvata i značajke svake pojedine lokacije. što je detaljnije definirano odredbama za provođenje.38 . na osnovi globalnih usmjerenja iz ovog Plana će se u gradskim/općinskim prostornim planovima i njihovim odredbama za provođenje planirati detaljnije smjernice i preciznije odrednice za vrste građevina koje se mogu graditi (ovisno o vrsti izgradnje. • Moguća i zakonom dopuštena izgradnja u funkciji poljoprivrede trebala bi prije odobrenja biti vrednovana kroz objektivne programe koji će dokazati svrhovitost.). razredu zemljišta ili namjeni šuma) kao i njihova minimalna udaljenost od naselja i kategoriziranih javnih cesta.. veličini posjeda. ugostiteljskih građevina uz turističko-rekreacijske lokalitete. područja kvalitetnog zraka i sl.Varaždinbreg.

povijesne graditeljske cjeline Županija/općina/grad ukupno KORIŠTENJE RESURSA - 1.628. 3.000 m3/24h oko 28.2.park šuma ZK . Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i cjeline (prirodni resursi.utrošeno 1995. oko 100. broj Naziv županije/općine/grada VARAŽDINSKA ŽUPANIJA 2.628.1.2. krajobraz.planirano 2015.29 115 *0.363.0.009 2. 3.9 83.park šuma Trakošćan .0.arheološka područja .1.0 1. ZAŠTIĆENE CJELINE Oznaka Ukupno ha % od površine Županije stan/ha ha/stan* Zaštićena prirodna baština ukupno PŠ ZK 1.b Red. .zaštićeni krajolik Kalnik .5.0 182.4. km 162 MW 894 GWh/god.zaštićeni krajolik ° . km ha.29 - - 3. 3. mjere za sirovinu 1.39 . godine Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . More i morska obala Energija Voda Mineralne sirovine Županija/općina/grad obalno područje otočno proizvodnja potrošnja vodozahvat° potrošnja°° ne iskazuje se ukupno Oznake (prema kartografskom prikazu): PŠ . 2. godine °° . 3. prirodne i kulturnopovijesne cjeline i vrijednosti) Zbirna tablica 3.3.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3.9 1.000 m3/24h jed.9 ha.ostali zaštićeni dijelovi prirode Zaštićena graditeljska baština .1.

Bez kvalitetnih prometnih veza nije realno očekivati oživotvorenje demografskog. kao i svekolike prilike u okruženju Hrvatske.brzih cesta. ali istovremeno vodeći brigu o zaštiti okoliša i kvaliteti življenja. Na taj se način integralnim prometom povezuje razvitak luka i pomorskog prometa s razvitkom riječnog. Radi toga je razvoj prometnog sustava jedan od najvažnijih prioriteta Varaždinske županije.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3. Prometni sustav nužno je razvijati etapno. Postoje pojedina područja koja je zbog svojih posebnih obilježja potrebno dodatno valorizirati i o njima posebno voditi računa. Uvažavajući političke promjene. ali se prave vrijednosti tog položaja mogu iskoristiti tek kad se razina izgrađenosti prometnica približi onoj u razvijenim zemljama Europe. Ovo je posebno važno za smanjenje pritiska na središnje dijelove gradskih aglomeracija. Razvitak prometnog sustava treba promatrati cjelovito i u međusobnoj ovisnosti s funkcijama koje povezuje i opslužuje. 2. ali je za ispravan razvitak presudno sagledati dugoročna rješenja. 1. .Jadran.6. 5. te postaviti prioritete realizacije u funkciji optimalnog doprinosa poticanju gospodarskog razvitka.6.40 . Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . te s tim u svezi uloge prometnog sustava u povezivanju zemlje sa svijetom i povezivanju unutarnjeg prostora definirane su i osnovne smjernice razvitka prometnog sustava. cestovnog i zračnog prometa. ali i individualnom prometu na pravcima najintenzivnijeg prometa. turističkog i svakog drugog napretka. potrebno je posebnu pažnju posvetiti planiranju i izgradnji sustava: . Nezamislivo je funkcioniranje integralnog prometnog sustava bez razvitka telekomunikacija i informatizacije. evidentna je prioritetna potreba za uspostavom kvalitetnog prometnog koridora na pravcu: Zapadna i Srednja Europa . odnosno suvremenog sustava veza. Vodeći računa o potrebi uravnoteženog i policentričnog razvitka Hrvatske i boljeg unutarnjeg međusobnog povezivanja. koristeći sve prednosti kombiniranog prometa.državnih cesta i . 3.1. gospodarskog. Na temelju strateških ciljeva razvitka u cjelokupnom prostoru Države. Prometni sustav nužno je razvijati u međusobnoj povezanosti. Razvoj infrastrukturnih sustava 3. društvene prilike. vrednovanje položaja i smještaja Hrvatske unutar šireg europskog prostora. S posebnom pažnjom potrebno je razvijati ključnu prigradsku i gradsku prometnu mrežu. željezničkog. 4. koja će biti osposobljena za kvalitetnu razinu usluge u javnom. Prometni infrastrukturni sustav Prednosti prostora Županije neosporno leže u prometnom i geostrateškom položaju. 6.županijskih cesta. s ciljem da se stanovništvo i gospodarstvo zadrži u područjima bitnim za oživotvorenje planiranog koncepta razvitka u prostoru.

Modernizirati državnu cestu D22. .Otok Virje (granični prijelaz). s ciljem postizanja uravnoteženog razvitka područja. koju će Grad Varaždin detaljnije razrađivati (odbaciti. . . Ti su pravci važni za kvalitetnije međudržavno i međužupanijsko povezivanje.Vratno Donje .Lepoglava . te Novog Marofa i Varaždinskih Toplica.Osijek (Istočna Europa). razvijati. te povezivanje regionalnih centara Sjeverozapadne Hrvatske na sustav autocesta.Proširiti mrežu državnih cesta uključivanjem pravaca: .Mali Bukovec . odnosno prostorno definirati i odgovarajuće razvrstati) svojom dokumentacijom prostora. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . Županijske ceste: . U tu svrhu ovim Planom se predlaže mogućnost rezervacije prostora (koridora) na sjevernom rubnom području grada. .Stalno unapređivati sigurnost prometa na najfrekventnijim pravcima i dionicama. te za uspostavu funkcionalnih veza u policentričnom sustavu naselja. način i dinamiku rješavanja prolaznog prometa kroz grad Varaždin na pravcu državne ceste D2.Cvetlin (s odvojkom na granični prijelaz) .Osigurati kvalitetnu razinu prometne usluge izgradnjom obilaznih pravaca grada Varaždina. .Uključiti u programe realizacije na razini Države projektiranje i postupnu izgradnju Zagorske brze ceste: Varaždin (autocesta: Goričan . s ciljem da se omogući revitalizacija i uravnoteženiji razvitak pograničnih i slabije razvijenih područja Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije. te postupno realizirati Podravsku brzu cestu: Hrvatsko-slovenska granica . unapređivati i nadograđivati mrežu županijskih cesta koja će osigurati kvalitetno povezivanje na državnu mrežu cesta i omogućiti funkcionalan policentrični razvoj Županije. a prvenstveno kroz naselja.Uspostaviti.Nastaviti i maksimalno ubrzati izgradnju autoceste: Goričan (Mađarska) Varaždin . prihvatiti.Projektirati i dinamički razraditi. te postupno smanjivanje razlika u razvijenosti.Krapina (autocesta: Zagreb .41 . U tom kontekstu posebno je prioritetno rješavanje jugozapadnog obilaznog pravca grada Varaždina. Državne ceste: .Veliki Lovrečan. . a ovim se Planom predlaže objedinjavanje u zajednički cestovni koridor s Podravskom brzom cestom.Legrad (Koprivničko-križevačka županija). gusto izgrađeni gradski prostor. Brze ceste: .Rijeka) Ivanec.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Planska usmjerenja za razvitak i unapređenje prometnog sustava na županijskoj razini i od interesa za Županiju: Ceste Autocesta: .Zagreb .Donja Voća Križanče .Rijeka.Ludbreg . koja prolazi kroz središnji. Također je potrebno valorizirati opravdanost.Koprivnica . za uravnoteženiji razvitak pograničnog područja.Trakošćan .Maribor).Varaždin .

. potrebno je izraditi program dugoročnih aktivnosti za unapređenje sustava županijskih cesta.S obzirom na gustu mrežu županijskih cesta i njihovu različitu kvalitetu. pa i funkcionalnost. ali i pravodobne informacije). te financijske mogućnosti društva. odnosno ulogu u povezivanju pojedinih područja. . a za individualni promet osigurati protok i sigurnost na primjerenoj razini. osigurati pouzdanost. prirodne i turističke lokalitete općinskog ili gradskog značenja s lokalnom. s listom prioriteta i dinamikom provedbe.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN .Županijske ceste potrebno je modernizirati suvremenim kolnikom. postupno rekonstruirati kritične dionice.Na temelju ovih kriterija provedeno je razvrstavanje cesta u lokalne ceste na području Županije. Lokalne ceste: . upotpuniti višim standardom prometne signalizacije (prvenstveno u funkciji sigurnosti. povijesne. te održavati u takvoj kvaliteti i sigurnosti koja će zadovoljiti zahtjeve gospodarskog razvitka.U okviru nadležnosti Županijske uprave za ceste potrebno je izraditi cjelovit program upravljanja lokalnim cestama s listom prioritetnih zahvata na njima. ceste koje povezuju prometne. Sukladno zakonskim propisima u lokalne ceste se razvrstavaju ceste koje povezuju sjedište grada odnosno općine s naseljima s više od 50 stanovnika. udobnost i pravovremenost javnog prometa. županijskom ili državnom mrežom cesta i određene ceste unutar naselja i stambenih četvrti.Lokalne ceste su javne ceste koje povezuju područje grada i/ili općine.42 . . Slika 50 Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .

Slika 51 Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Željeznice . a za sada se u Planu zadržava uglavnom u postojećem koridoru. preko Ivanca i Varaždina prema Čakovcu i Mađarskoj. kako bi mogao odgovoriti novim zahtjevima.Na temelju postavljene koncepcije budućih brzih pruga nužno je definirati značaj željezničke pruge Varaždin . poglavito na križanjima željezničkih pruga i cesta. a sve u funkciji privlačenja roba i putnika i povećanja opsega prijevoza.Kao prioritetnu mjeru posebno je važno unaprijediti sigurnost prometa. udobnost i brzinu putničkog prijevoza.Zagreb. osim u krajnjem zapadnom dijelu Županije. U nastupajućem vremenu potrebno je ovaj koridor detaljnije istražiti. kojeg treba prometno-tehnološki i prostorno ispravno valorizirati. te Koprivnici i Osijeku. potrebno je reafirmirati željeznički prometni sustav kao sredstvo masovnog prijevoza. U tom kontekstu promatra se i uspostava brze željezničke pruge od Krapine (veza Zagreb Beč). sa zadatkom osiguranja podobnih prometnih veza koje iz Europe vode preko Središnje Hrvatske prema Podunavlju.Potrebno je nastaviti modernizaciju infrastrukture. . . intenzivnije razvijati i osuvremeniti prijevozne kapacitete.Strateške smjernice razvitka željezničkog prometa kao državnog sustava ukazuju da osim jadranske orijentacije Hrvatske postoji potreba uspostave uzdužnog podravskog koridora kao pomoćnog i alternativnog glavnom posavskom koridoru. . razraditi i definirati u prostoru Županije. uvoditi novu tehnologiju prijevoza i prijevoznih sredstava.43 .Polazeći od strateških ciljeva da se željeznički promet u Državi razvija selektivno na dvije razine: jedna je povezivanje sa željezničkom mrežom Europe. te ulogu i mjesto željezničkog raskrižja Varaždin. a druga je konsolidacija preostale željezničke mreže u zemlji. poboljšati točnost. .

Varaždinsko zrakoplovno pristanište ima osnovne infrastrukturne preduvjete za opstanak i razvitak (pista.U okviru utvrđivanja koncepcije razvitka zračnog prometa u Hrvatskoj potrebno je odrediti mjesto i ulogu zrakoplovne luke Varaždin (kategorija 2C). Slika 52 Pošta Plan razvitka pošte predviđa: . ali postoji mogućnost njenog proširenja i prema sjeveru ukoliko prometna i gospodarska opravdanost zahtijeva premještanje postojeće državne ceste D2 sjevernije od sadašnje trase. zgrada). odnosno gospodarska valorizacija. jer ih treba upotpuniti prostornim (otkup i ograđivanje zemljišta). . Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . .povećanje pristupačnosti poštanske mreže. blizina građevina i prometnica) i zaštitnim (buka) elementima. . sigurnosnim (poletnosletne ravnine i zone. U tom smislu se naznačuje mogućnost novog pravca državne ceste uz akumulacije hidrocentrale. te na temelju njih usvoje opredjeljenja o budućnosti zračnog prometa u Varaždinskoj županiji. ."pokrivanje" 3.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Zračni promet .44 . .Dok se ovi elementi ne istraže i vrednuju.otvaranje poštanskog ureda u sjeverozapadnom dijelu Varaždina.782 stanovnika jednim poštanskim uredom tj. za što ključnu ulogu imaju stvarni interesi. ali oni sami nisu dovoljni.709 stanovnika jednim poštanskim šalterom.1. u Prostornom će planu biti rezerviran lokalitet zrakoplovnog pristaništa i kontaktnih zona za razvoj zračnog prometa.Lokacija zračne luke ograničena je okolnom izgradnjom naselja i postojećom infrastrukturom. sustav veza i navođenja. potrebe i mogućnosti lokalne sredine.

godine): . Jalkovcu. Gornjem Knegincu. proširenjem prijenosnih sustava i mreža. njegova izgradnja i osuvremenjavanje ne treba predstavljati značajniji problem u prostoru.Sustav veza i prijenosa informacija bez sumnje je danas na prijelazu u 21. . imperativ učinkovitog razvitka svake države. . pa je nužno ubrzano uspostavljati i razvijati suvremenu telekomunikacijsku mrežu u cijelom prostoru Republike Hrvatske i povezivati se sa svijetom. te izgradnja TK mreža u Možđencu. Ludbregu.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Slika 53 Telekomunikacije . izgradnja 25 telefonskih centrala (u 24 mjesta) i povećanje broja priključaka za gotovo 20.Potrebno je omogućiti i poticati svim sredstvima još snažniji razvitak telekomunikacija i informatičkog sustava. Novoj Vesi Petrijanečkoj. Rinkovcu.45 .Planira se (do 2005. stoljeće. Slanju.prijenosni sustavi: zamjena sustava na dvije postojeće relacije. Hrastovskom.000 novih telefonskih priključaka. Radi očuvanja prostora poželjno je instalacije objedinjavati u zajedničke infrastrukturne koridore. .pretplatničke TK mreže: dovršenje mreža u Bolfanu. nastaviti sa zamjenom tehnološki zastarjelih i uvođenjem suvremenih digitalnih kapaciteta. Majerju. Velikom i Malom Bukovcu.U prostoru Županije potrebno je sukladno postavljenim temeljnim ciljevima razvitka ovog sustava. Remetincu. a za povezivanje novih komutacijskih kapaciteta izgradnja novih svjetlovodnih prijenosnih sustava na oko 15 relacija. a pošto su potrebe tog sustava za korištenjem prostora relativno skromne. Donjem Kućanu. . Svibovcu Podravskom.komutacijski kapaciteti: zamjena centrala. . s ciljem osiguranja optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u svim područjima. Globočecu Ludbreškom i Sigetecu Ludbreškom (oko 100 km). Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .

Salinovcu. Selniku. Novom Marofu i Sudovcu (oko 344 km). TV i radio difuzije ne postavlja posebne prostorne zahtjeve i realizacija je uglavnom moguća bez posebnih prostornih ograničenja. Trakošćanu. Vrbanovcu.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN te dijelovima Varaždina. Jelenšćaku. Bartolovcu. .Razvitak sustava bežičnih veza.46 . Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .

m3/s 22. a temeljem procjene sveukupnih količina voda može se zaključiti da područje Republike Hrvatske ima dovoljne količine potencijalnih izvora pitke vode. Varijante programa razvoja Potrebe u m3/s varijanta I. 90% 81% 48.72 Opskrba vodom rješavat će se iz podzemnih i nadzemnih izvorišta. • Voditi stalnu brigu o kvaliteti vode i djelovati u smjeru zaštite i poboljšanja njene kvalitete.47 .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3. Kroz Strategiju i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske posebno je izdvojen interes Države u zaštiti rezervi podzemne vode u dravskoj nizini Varaždinske i Međimurske županije.2. optimalna i realna varijanta za razvoj vodoopskrbe kojoj je cilj dostizanje 81% opskrbljenosti vodom. • Istraživati. a bilo bi svrhovito izraditi i usvojiti program njegove etapne provedbe. gospodarenja prostorom i izgradnje u prostoru. Tablica 92 Stanje 1991. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . osiguravati i štititi ležišta i izvorišta kvalitetne pitke vode za koja se procijeni da su potrebna i eksploatacijski isplativa za vodoopskrbu.70 Izvor: Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske. kako bi se osigurale sve potrebne pretpostavke da se područje Županije (i šire) može dugoročno snabdijevati kvalitetnom vodom iz vlastitih izvora. varijanta razvoja ima cilj dostizanje 90% opskrbljenosti stanovništva javnim vodoopskrbnim sustavima i podmirenje potreba gospodarstva. Kako je osiguranje zdrave pitke vode za vodoopskrbu pitanje opstanka. varijanta II. odnosno Vodoopskrbni plan Županije.35 38. Prioritetno je vodom opskrbiti općine i naselja u zapadnom i južnom području Županije koja nemaju riješenu vodoopskrbu. Upravo zbog zaštite izvorišta u prvi plan strateških promišljanja dolaze pitanja načina korištenja prostora. a u dugoročnom programu vodoopskrbe na razini Republike Hrvatske planirane su dvije varijante razvoja vodoopskrbe u Hrvatskoj: 1. Radi toga je na razini Županije izrađena koncepcija vodoopskrbe. 2.g. Vodnogospodarski sustav Korištenje voda Korištenje i osiguranje potrebnih količina zdrave pitke vode ima strateško značenje. u narednom je razdoblju potrebno usmjeriti aktivnosti u tri osnovna pravca: • Razvijati sustav vodoopskrbe s ciljem da što prije sva naselja Županije dobiju vodovodnu mrežu i mogućnost priključivanja domaćinstava na suvremeni vodoopskrbni sustav. Varaždinska županija dobrim dijelom leži na vodonosniku ali još uvijek nema riješenu opskrbu vodom na cijelom svojem području (a pojavljuju se i problemi s kvalitetom vode).6. Istovjetan je i interes Varaždinske županije pa je radi toga nužno i potrebno zaštititi prostor i njime promišljeno gospodariti.

a za potrebe svih ostalih zona. temelji se na slijedećem: Cjelokupno područje Varaždinske županije je za potrebe izrade Vodoopskrbnog plana podijeljeno u četiri vodoopskrbna područja odnosno četiri vodoopskrbne zone: .Slanje" te brdovite predjele jugoističnog dijela. zasnovan na Vodoopskrbnom planu Varaždinske županije.pokusnim crpljenjem utvrditi hidrogeološka obilježja drugog vodonosnog sloja u Bartolovcu.Poljanec .Luka .Ladanje Jurketinec" koja je ujedno granična linija sa zonom "A".obuhvaća područje istočno od linije "Hrženica . smjer podzemne vode u odnosu na grad i drenažni kanal hidrocentrale. . Radi pojačane zaštite i poboljšanja kvalitete vode postojećih vodocrpilišta nužno je započeti s rješavanjem odvodnje (kanalizacije) u vodocrpilištima najbližim naseljima (Trnovec i Svibovec Podravski). jer se o drugom vodonosnom sloju malo zna i pitanje je njegova prihranjivanja.obuhvaća veći dio područja Ivanec te zapadne dijelove područja Varaždin. .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Nužno je provoditi sustavna istraživanja i praćenje količina i kvalitete vode. . te izraditi kartu hidroizohipsi. zapadno od linije "Strmec .48 . . te naznačuje mogućnost uspostave vodocrpilišta istočno od Hrženice.Istočna vodoopskrbna zona (zona "B") . na kojem se još moraju provesti odgovarajuća istraživanja i drugi radovi.obuhvaća cjelokupno područje južno od Varaždinbrega uključujući i sjeverne pribrežne obronke Ivančice. Granica ove vodoopskrbne zone povezuje se uz područja koja je moguće opskrbiti gravitacijom. a crpljenje iz prvog.na lokaciji potencijalnog vodocrpilišta "Vinokovšćak" te na lokaciji potencijalnog vodocrpilišta istočno od naselja Hrženica (lokacija nije razmatrana Vodoopskrbnim planom) potrebno je provesti detaljna ispitivanja hidrogeoloških obilježja vodonosnih slojeva na širem prostoru te donijeti zaključke i odluke o vodocrpilištima. gornjeg sloja smanjivati. Na temelju dosadašnjih spoznaja o varaždinskom vodonosniku ocjenjuje se potrebnim: .to je središnja zona koja obuhvaća nizinsko područje Dravske doline i predstavlja osnovicu cjelokupnog Regionalnog vodovoda Varaždin jer se na području ove zone nalaze gotovo sva izvorišta koja se koriste u tom vodovodu.Zapadna vodoopskrbna zona (zona "C") . U prostoru potencijalnog vodocrpilišta Vinokovšćak treba računati s prioritetnom izgradnjom kanalizacije naselja Svibovec Podravski. te zaštitu onih prostora za koje se istraživanjima utvrdi opravdanost zahvata. U Prostornom planu se uz postojeća vodocrpilišta i izvorišta štiti i prostor vodocrpilišta Vinokovšćak između kanala HE "Varaždin" i starog korita Drave. te na gospodarskim građevinama (farme) koje su u zaštitnim zonama. promatrano s obzirom na položaj glavnog vodospremnika Doljan. Osnovni koncept daljnjeg rješavanja vodoopskrbe Varaždinske županije.na vodocrpilištu Varaždin utvrditi: vododjelnicu gornjeg vodonosnog sloja.Primarna vodoopskrbna zona (zona "A") . s ciljem da se zadrži dio skupe infrastrukture.Južna vodoopskrbna zona (zona "D") . pa ako količine i kvaliteta zadovoljavaju izvesti bunare u drugom vodonosnom sloju kao i u Bartolovcu. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . Potrebno je također utvrditi debljinu drugog vodonosnog sloja i mogućnost crpljenja vode iz njega. . jer se procjenjuje da dovoljne količine zdrave pitke vode više nije moguće osigurati bez značajnih ulaganja i zahvata na zaštiti vodonosnika i uključivanja novih ležišta i izvorišta u sustav.

000 m3/24 h.000.ukupno 29. Zbog navedenog je.031. GI Zagreb. godina m /24 h 46.60 91.60 "A" "B" "C" "D" Županija .300 l/s.10 71. Daljnji istražni radovi i praćenje kvalitete vode crpilišta Varaždin. Posebnu pozornost trebat će posvetiti formiranju zaštitnih zona oko crpilišta. izvorišta smještenih na sjevernim obroncima Ivančice (Bistrica. navedene su u slijedećoj tablici.00 19.00 221.00 l/s 540.50 30.Zamlake .g.60 140. godina m /24 h 55. odnosno q=1.00 972.04 3 2005. Na temelju rezultata provedenih hidrogeoloških istraživanja utvrđeno je da je predmetnu količinu moguće osigurati većim dijelom iz vodocrpilišta Varaždin. Iz Regionalnog vodovoda Varaždin planira se podmirenje vodnih potreba Grada Sveti Ivan Zelina i Općine Bedenica s područja Zagrebačke županije.00 10.20 Izvor: .868.245.55 83.10 265. te se ukupna potreba vode treba razmatrati uz veličinu od oko Q = 112.664. godina m /24 h l/s 338. Žgano Vino. 1987.20 2. Tehnička rješenja predviđena su Vodoopskrbnim planom po pojedinim zonama: a) Primarna vodoopskrbna zona (zona "A") Na prostoru primarne zone nalaze se najznačajnija vodocrpilišta na kojima se uglavnom i zasniva vodoopskrba područja Varaždinske županije.49 .830. odnosno izvorišta s poduzimanjem potrebnih mjera zaštite kako bi se isključila mogućnost zagađivanja istih.00 101.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Potrebe za vodom procijenjene Vodoopskrbnim planom. na temelju izrađene studije. odnosno Svibovec .20 1.86 576. Za konačnu fazu realizacije Vodoopskrbnog plana Županije trebat će osigurati količine vode od oko Q=102.126.Varaždinbrega s ciljem određivanja zaliha i zaštite vode uključujući klasifikaciju i kategorizaciju podzemnih voda". dok bi se preostalih 200 l/s osiguralo iz lokalnih izvorišta: Bela (Q = 80 l/s).70 183. provedenim istražnim radovima i modeliranjem podzemlja.246.00 9.00 6.144.659.00 15.603. svih s područja zapadne vodoopskrbne zone "C" (ukupno Q = 130 l/s). po pojedinim zonama i ukupno. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . odnosno q = 1.00 22.180 l/s.000. Logično je da su na području ove zone predviđeni i najznačajniji zahvati te da su ovdje i najznačajnije promjene s obzirom na dosad važeću koncepciju. Tablica 93 UKUPNA POTREBA VODE ZONA 3 1995.097. a čije su potrebe za vodom.). Šumi i Beli Zdenci) te izvorišta Ravna gora i Sutinska.10 123. Ovome je posebno doprinijelo sustavno pogoršanje kvalitete vode postojećeg vodocrpilišta Varaždin i to uglavnom zbog permanentnog povećanja koncentracije nitrata u vodi.500 l/s i inicirano da se razlika u potrebnoj količini od Q = 600 l/s osigura iz donjeg vodonosnika vodocrpilišta Bartolovec u kojem su otkrivene značajne zalihe kvalitetne vode s učešćem nitrata ispod 5 mg/l ("Studija strujanja podzemnih voda dijela dravske doline između Vinice .00 l/s 636. odnosno Svibovec odredit će učešće istih u osiguranju zacrtanih potrebnih količina.00 12.70 3 2015.675.769.Vodoopskrbni plan Varaždinske županije. 1991.00 m3/24 h.00 84. prvo limitirano postojeće vodocrpilište na kapacitet Q = 450 .176.00 49.00 7. ocijenjene sa Q ≅ 120 l/s.Vinokovšćak u količini od cca Q = 500 l/s.961. iz vodocrpilišta Bartolovec (donji vodonosnik) u količini od cca Q = 600 l/s.

d) Južna vodoopskrbna zona (zona "D") Predmetno područje karakterizira danas najniži stupanj opskrbljenosti vodom u usporedbi s preostale tri vodoopskrbne zone Varaždinske županije. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Da bi se poboljšala kvaliteta vode centralnog i zapadnog dijela primarne zone. Od Poljanca će se navedena dva pravca objediniti u zajednički novopredviđeni transportni cjevovod DN 400 mm kojim će se voda dopremati zapadnim rubom Grada Ludbrega u vodospremnik Ludbreg. Šumi. potrebno je osim formiranja vodocrpilišta Bartolovec za pretpostavljeni kapacitet Q = 600 l/s izgraditi novi transportni cjevovod od vodocrpilišta Bartolovec do naselja Črnec (dužine cca 10 km) gdje je predviđen spoj s glavnim tlačnoopskrbnim cjevovodom Varaždin Doljan DN 600 mm. Isto tako potrebno je izgraditi prvu komoru budućeg centralnog vodospremnika Doljan (V = 3x5.Zamlaka . moguće je konstatirati da bi se na navedeni način zadovoljile potrebe za vodom ove zone za slijedećih nekoliko godina.50 . Žgano Vino.Novakovec . Pojedine međufaze planirane realizacije. izuzev izvora Šumi.Šemovec . Beli Zdenci. kao i mjesto i uloga novog vodocrpilišta Vinokovšćak. Krajnji jugoistočni dio zone ima riješenu vodoopskrbu iz izvorišta Belski Dol koje je smješteno na području južne vodoopskrbne zone (naselja Pece. kao i na području zapadne i južne vodoopskrbne zone. c) Zapadna vodoopskrbna zona (zona "C") Zapadna vodoopskrbna zona rješavanje vodoopskrbe bazira na značajnijim lokalnim izvorima smještenim na ovom području i na bazi vode iz Regionalnog vodovoda Varaždin. Svi navedeni izvori. Da bi to bilo moguće potrebno je izgraditi spoj crpilište Bartolovec .Poljanec.Sudovčina Martijanec .000 m3.Novakovec i spoj Luka . iz crpilišta Bartolovec (gornji i donji vodonosnik) i izvorišta Belski Dol.Poljanec. omogućeno je da se u prvoj fazi na promatrano područje južne zone dopremi interventna količina od Q = 80 l/s. Predviđeno je da se voda na područje zone doprema iz dva osnovna pravca: postojećim cjevovodom DN 300 mm Bartolovec .Doljan DN 600 mm. ukupnog kapaciteta od cca Q = 135 l/s. Vodoopskrbnim planom su posebno i detaljno razrađene pojedine faze izgradnje sustava. Za rješavanje vodoopskrbe ove zone predviđeno je da se koristi voda iz crpilišta Varaždin (alternativno Vinokovšćak).m.n. Škriljevec. privremene precrpne stanice Doljan i tlačnog cjevovoda Doljan . uz mogućnost da se i za potrebe Grada Sveti Ivan Zelina osigura količina od cca 20 l/s. S obzirom na složenost vodoopskrbnog područja. detaljnije su razrađeni Vodoopskrbnim planom.Seketin DN 400 mm sa spojem na postojeći magistralni vod DN 400 mm kod naselja Lužan. Izgradnjom tlačnoopskrbnog cjevovoda Varaždin . H = 225. Seljanec.Hrastovljan .Luka i spojem DN 250 mm crpilište Bartolovec . imaju već danas putem izgrađene vodovodne mreže formirano opskrbno područje.). Od lokalnih izvorišta za trajno korištenje predviđeni su izvori Bistrica. Uzme li se u obzir da se s izvorišta Belski Dol uz potrebitu rekonstrukciju prepumpne stanice Filipići i izgradnju prekidne komore Presečno vrlo brzo može osigurati dodatnih Q = 40 l/s. b) Istočna vodoopskrbna zona (zona "B") Vodoopskrba istočne zone bazirana je na dobavi vode iz vodocrpilišta Bartolovec. Osečka i Margečan). Ravna gora i Višnjica. Radovan.0 m.

Planovi na temelju kojih su izvedeni hidroenergetski zahvati na Dravi nisu realizirani u dijelu koji bi u potpunosti omogućio korištenje vodnih resursa Drave i za druge namjene (navodnjavanje. Tim se zahvatom mijenja vodni režim i eko-sustav Drave. Mogućnosti korištenja ostalih vodotoka u energetske svrhe svojevremeno su analizirane u "Hrvatskim vodama" (15 potencijalnih lokacija za male hidroelektrane). za iskorištenje geotermalnih izvora u energetske svrhe na ludbreškom području. Također postoje. jer postojeći i predstojeći značajni graditeljski zahvati zahtijevaju velike količine ovog mineralnog resursa.51 . dosadašnjim istraživanjima naznačene mogućnosti. Posebno je važno izučiti objektivne mogućnosti eksploatacije šljunka iz korita Drave.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Slika 54 U svrhu hitnog zadovoljenja najnužnijih potreba za vodoopskrbom pograničnog područja izrađen je u Varaždinskoj županiji i "Program vodoopskrbe pograničnog područja Županije varaždinske s Republikom Slovenijom . rekreacija i turizam). te je u cilju javnog interesa potrebno odrediti opseg budućih eksploatacija.I etapa" u ožujku 1995. Vode rijeke Drave na području Varaždinske županije iskorištene su u energetske svrhe. od kojih bi eventualno mogle doći u obzir Margečan i Željeznica. pa ukoliko u narednom razdoblju bude interesa za njihovo iskorištavanje te je interese potrebno valorizirati i uskladiti s međuutjecajima u prostoru i zahtjevima zaštite okoliša. pa će u narednom razdoblju trebati analizirati te mogućnosti i postupno ih iskorištavati u onoj mjeri koju dozvoljavaju načela i principi održivog razvoja. ribnjačarstvo. Stoga se daje preporuka za pristup koji podrazumijeva iznalaženje točkastih lokacija što bi u znatno manjoj mjeri negativno utjecalo na prostor i okoliš. za razliku od iskopa na cijeloj dionici rijeke. te financijskim pokazateljima za etapnu realizaciju. godine. koji sadrži plan vodoopskrbe pograničnog područja s centralnim vodoopskrbnim građevinama i razvodnom vodoopskrbnom mrežom. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .

a posebno podzemne vode) kao jedine rezerve za opskrbu vodom. okolica Ivanca). Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .Sanirati ili ukloniti zagađenja uslijed kojih dolazi do ugrožavanja ili zagađivanja vode za piće na postojećim ili planiranim izvorištima vode. velikog broja različitih djelatnosti i razvijenog sustava vodoopskrbe.52 . detaljnijom namjenskom interpolacijom satelitskih i aviosnimaka. U tu svrhu neophodno je nastaviti istraživanja za detaljnije definiranje vodonosnika geotermalne vode dodatnim geofizičkim mjerenjima. razvidno je da zaštita voda. nisu do sada pobliže vrednovane niti izučavane.Sačuvati vode koje su još čiste (gornji tokovi. mora biti u samom središtu pozornosti i brige svih subjekata Županije. Poznate vrijednosti Varaždinskih Toplica potrebno je osmisliti. Posebnu pozornost zaslužuje korištenje termalnih voda u zdravstvene. . posebno vodonosnika pitke vode. Poljoprivrednu proizvodnju na vodonosniku potrebno je usmjeriti na proizvodnju zdrave hrane uz upotrebu takvih agrotehničkih sredstava koja neće ugrožavati ležišta podzemne pitke vode i vodotoke. ali i u gospodarske (elektrana i zagrijavanje) svrhe. vodotoci u brdskim predjelima.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Mogućnosti korištenja ostalih voda na području Varaždinske županije u različite rekreativno-turističke ili gospodarske namjene. pa i gospodarske svrhe. Prisutne su pojave uređenja manjih jezerskih površina za lokalnu rekreaciju i športski ribolov (Varaždinbreg. te razraditi program etapnog rješavanja odvodnje. osim Trakošćana. danas zapušten. U Županiji treba unaprijediti sustavno praćenje stanja voda i evidenciju zagađivača. pa bi u narednom razdoblju bilo svrhovito prići tom izučavanju i uspostaviti svojevrstan katalog mogućnosti. jer postojeća istraživanja ukazuju na interesantan potencijal termalnih izvora za koji se pretpostavlja mogućnost korištenja i u zdravstveno-rekreativne. Lokalitet Topličice. Planska usmjerenja su: . Zaštita voda Sagledavajući hidrogeološku strukturu Varaždinske županije i uvažavajući ciljeve i smjernice svekolikog razvitka u ovom prostoru. U nastupajućem vremenu potrebno je detaljnije istražiti i razraditi mogućnosti korištenja geotermalnih voda u ludbreškom području. kako bi se problematika zagađivanja vodotoka učinkovito rješavala. koje nisu kompletirane. zaslužuje revitalizaciju. dopustivosti ili poželjnosti korištenja interesantnih voda naše Županije. Već je ranije navedeno koja bi naselja hitno trebala riješiti odvodnju kanalizacijom. prezentirati i iskoristiti u daleko većoj mjeri nego do sada. te geokemijskim istraživanjima vode bušotina. Nužno je usvojiti opredjeljenje o načinu gospodarenja otpadom te izraditi dokumentaciju na temelju koje će se što prije započeti sa suvremenim rješavanjem zbrinjavanja otpada. ali bi za sustavni pristup bilo potrebno izraditi studiju odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Varaždinske županije. turističkorekreativne. Problemu odvodnje i pročišćavanju otpadnih voda pogotovo nizinskog dijela Županije bit će potrebno u narednom razdoblju posvetiti punu pozornost zbog guste naseljenosti. što bi valjalo poticati i sveobuhvatnije osmisliti i na drugim površinama. a posebice one koje se odnose na korištenje voda za vodoopskrbu stanovništva i različitih djelatnosti. na što je ukazano i "Strateškim marketinškim planom turizma Varaždinske županije".

Potrebno je osigurati i ostvariti pravilno postupanje s otpadom i konačnu dispoziciju otpada.Zaustaviti trend pogoršavanja kvalitete podzemnih i površinskih voda. poboljšati je izgradnjom uređaja za prethodno pročišćavanje i izgradnjom barem mehaničkog dijela centralnih uređaja. . te kontrolom rada izgrađenih građevina i uređaja za pročišćavanje zagađenih voda. b) Izgradnja zajedničkih uređaja za pročišćavanje zagađenih voda s dovodnim kolektorima i ispustima u recipijent čija veličina prelazi 50.Osigurati poboljšavanje ekoloških funkcija vode i postizavanje propisane kvalitete donošenjem i postupnom realizacijom cjelovitih programa i mjera zaštite. odnosno zagađivanje smanjivati na mjestu njegova nastajanja.Izvore ili uzroke zagađivanja treba uklanjati.Uspostaviti utvrđene mjere zaštite u definiranim zonama sanitarne zaštite crpilišta. . Slika 55 Mjere zaštite državnog. sprečavati. županijskog i lokalnog značenja utvrđene Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske su: Na razini Države predlaže se: a) Provođenje mjera zaštite na osnovu međudržavnih dogovora i međunarodno ratificiranih konvencija. Kod nove investicijske izgradnje inzistirati na provođenju potrebnih mjera zaštite.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . .000 ES. . Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .Inicirati izgradnju individualnih uređaja za zaštitu tamo gdje nema tehničkog ili ekonomskog opravdanja za izgradnju zajedničkog sustava odvodnje s centralnim uređajima za pročišćavanje.53 .Težiti izgradnji centralnih uređaja za zajedničko pročišćavanje gradskih (komunalnih i industrijskih) otpadnih voda. . provođenjem i održavanjem mjera zaštite. . .Očuvati kvalitetu voda u propisanim kriterijima.

000 do 50. posebno štetnog i posebno opasnog otpada od značaja za Državu.Zagreb . a u sklopu izgradnje autoceste Goričan .Varaždin . Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . kako bi se spriječila periodička plavljenja.Bjelovar. erozija i dr. Na Bednji i Plitvici je potrebno izvesti niz značajnih zahvata predviđenih "Idejnim rješenjem vodnog sistema slivova Plitvice i Bednje".54 .Rijeka potrebno je urediti tok rijeke u širem kontaktnom području. vodeći računa o što manjem narušavanju bioloških vrijednosti područja. Uređenje režima voda Na području oba sliva Varaždinske županije prisutne su pojave plavljenja i bujičnoerozijskih djelovanja.000 ES i individualnih mjera zaštite. d) Mjere sanacije i kontrola ispiranja zagađenja s prometnica i tla od državnog značaja. pa je zaštita od štetnog djelovanja voda važna djelatnost koju u narednom razdoblju treba usmjeriti na provedbu uglavnom već planiranih aktivnosti. Na razini županija ukazuje se na nužnost provođenja slijedećih mjera: a) Izgradnja zajedničkih uređaja za pročišćavanje zagađenih voda s dovodnim kolektorom i ispustima u recipijent čija veličina iznosi 10. U okviru lokalnog djelovanja potrebno je provoditi slijedeće mjere zaštite: a) Izgradnja uređaja za pročišćavanje do 10. c) Sanacija izvanrednih zagađenja I stupnja. c) Mjere zaštite voda od ispiranja prometnica. tla. što bi trebalo razriješiti probleme plavljenja novomarofskog područja.000 ES. b) Zbrinjavanje komunalnog i specifičnog otpada na nivou županija. b) Uređenje kontroliranih deponija komunalnog otpada za potrebe općine. te izvedbom retencija i akumulacija u slivu kako je to planirano Studijom hidrotehničkog uređenja sliva Lonje od ceste Zagreb . a regulacijske radove u dijelovima korita provoditi u slučaju kad postoji krajnja nužnost zaštite obala od erozije.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN c) Zbrinjavanje specifičnog. e) Provođenje planova povećanja malih protoka i sanacija izvanrednih zagađenja II stupnja. Uz Dravu je potrebno provoditi izgradnju zaštitnih nasipa u gornjem toku radi sprječavanja periodičkog plavljenja izgrađenih i poljoprivrednih površina. Sprječavanje štetnog djelovanja Lonje i voda u njenom slivu treba rješavati uređenjem vodotoka.

55 . kao i postupno moderniziranje i razvoj niskonaponske mreže.4 kV). ali i u pojedinim naseljima naročito brežnog dijela Županije. Prioritetne aktivnosti u Županiji usmjerene su na pogranično područje i druga rubna područja Županije. trafostanična postrojenja i rekonstrukcija i izgradnja n. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . a energija se preuzima iz mreže preko dvije TS 110/35/10 kV i to "Nedeljanec" i "Varaždin".Mađarska.6. Slika 56 DP "Elektra" Varaždin pokriva oko 80% distribucijskog područja Županije.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3. Nije realno očekivati da će ostvarenje tih programskih postavki biti brzo. U pograničnom području prema Republici Sloveniji predstoji postupna realizacija programa elektroopskrbe. u kojima je elektroopskrba nezadovoljavajuća. za što su potrebna vrlo velika novčana sredstva. za osiguranje kvalitetnog i funkcionalno pouzdanog sustava opskrbe električnom energijom svih naselja i korisnika u narednom razdoblju.n. prioritetnim mjerama treba obuhvatiti izgradnju trafostaničnih postrojenja i odgovarajućih dalekovodnih veza. Energetski sustav U pogledu opskrbe električnom energijom od državnih strateških građevina planira se dovršenje dalekovoda 2x400 kV Žerjavinec . Prema plansko-programskim aktivnostima i procjenama na razini distributera električne energije u Županiji bi. mreže). za koji je izrađena dokumentacija i poznat položaj koridora u prostoru. pa je nužna etapna realizacija prema programu prioriteta. područje Županije pokriva jedan jedinstveni distributer. U rubnim područjima prema susjednim županijama. preko 670 km niskonaponskih vodova i više od 70 km 10 kV vodova. utvrđena "Energetskom studijom pograničnog područja Županije varaždinske" (10 i 20 kV mreža. trebalo izgraditi više od 670 malih trafostaničnih postrojenja (10/0. U tehnološko-organizacijskom pogledu ocjenjuje se svrhovitim povezati i objediniti sustav distribucije tako da umjesto tri.3.

Šafrani i Šćepanje) kao i rekonstrukcija postojećih.do Ludbrega zajedničkom trasom s postojećim plinovodom ∅ 500 mm/20" Zabok Ludbreg.n. a nazivni pritisak 100 bara. planira se postići revitalizacijom n. Pogon Križevci.Kotoriba prolazit će Varaždinskom županijom i to: . mrežu. te odgovarajuće mreže 10 kV dalekovoda.od Ludbrega do Kotoribe novom trasom. mreže. Procjenjuje se da ostali dijelovi primarnog plinskog sustava zadovoljavaju potrebe na području Varaždinske županije.Ludbreg .000 m3/h. mreže. Trasa tog plinovoda Zabok .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Porast potrošnje i opterećenja predviđeno je pokriti izgradnjom TS 110/20 kV "Ivanec".Zagreb . U pogledu opskrbe plinom utvrđeno je Studijom "Plinofikacija Hrvatske i preduvjeti za njeno ostvarenje" povećanje potrošnje prirodnog plina do 2010. izgradnja nove mjerno redukcijske stanice kapaciteta 2. Na razini Županije potrebno je nastaviti poticati provedbu plinofikacije općina i naselja kroz lokalne programe. . ali bi za kvalitetniju elektrifikaciju i zadovoljenje potreba trebalo rekonstruirati 10 kV dalekovodnu mrežu. Prostorna pokrivenost područja elektroenergetskim postrojenjima se ocjenjuje zadovoljavajućom. izgradnja nove mjerno redukcijske stanice kapaciteta 2.Jalžabet. Na južnom dijelu novomarofskog područja distribuciju obavlja DP "Elektra" Zagreb. Nadalje je nužna temeljita rekonstrukcija postojećih vodova i izgradnja nove n. te interpolacijom određenog broja građevina 35 i 10 kV odgovarajućim povezivanjem. Poboljšanje kvalitete elektrificiranosti domaćinstava. Visoko i Breznički Hum) preko TS 35/10 kV Vinično.Delnice . godine u Varaždinskoj županiji na ukupno 127 mil.Vodovodna" i 110/20 kV "Lepoglava".4 kV (Podvorec. Najznačajnija građevina plinskog sustava Hrvatske.4 kV i kvalitetnim povezivanjem 10 kV i n.000 m3/h. .MRS .Ludbreg / rekonstrukcija i povećanje kapaciteta za 4. Slijedom utvrđenih potreba predviđa se izgradnja slijedećih kapitalnih građevina iz sustava za dobavu i transport plina: .n.Karlovac . m3 godišnje. posebice radi zadovoljenja potreba gospodarstava i poduzetništva. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . ali je loše stanje niskonaponskih priključaka na cijelom području pa se u narednom razdoblju planira izgradnja novih TS 10/0.4 kV i poboljšati n.mađarska granica).56 . Sva naselja su elektrificirana. Planira se izgradnja i druge TS 35/10 kV u Ludbregu. čija se izgradnja predviđa dijelom na području Varaždinske županije je dio međunarodnog plinovoda iz projekta ADRIA-LNG (Omišalj . Promjer ovog plinovoda će biti ∅ 700 mm/28". . Za područje naselja Sudovec distribuciju obavlja DP "Elektra" Bjelovar.Zabok . mreže.n. Pogon Zelina (Breznica. određeni broj TS 10/0.MRS .Ludbreg .000 m3/h. kako je predviđeno "Studijom opskrbe prirodnim plinom Varaždinske županije". izgradnjom TS 10 /0.n. Prostorna pokrivenost područja elektroenergetskim postrojenjima se ocjenjuje zadovoljavajućom te se u narednom razdoblju planira samo djelomična rekonstrukcija nekih postojećih vodova.MRS .Bolfan. DP "Elektra" Koprivnica pokriva ludbreško područje preko TS 110/35 kV u Selniku i 35/10 kV u Ludbregu.Kotoriba . TS 110/10 kV "Varaždin .

57 .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Slika 57 Izgradnja infrastrukture za prijenos i distribuciju energije postavlja određene zahtjeve i potrebe za prostorom. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . Nužno je dosljedno primjenjivati integralni pristup planiranju i razvoju svih infrastrukturnih sustava te nastojati objedinjavati koridore s ciljem da se očuvaju vrijednosti prostora. Potrebno je uvažiti spoznaje da često puta jeftinija izgradnja infrastrukturnih koridora nanosi dugoročne indirektne štete koje mogu nadmašiti troškove izgradnje. Zadovoljenje tih potreba danas treba sagledavati kroz zaštitu i sprječavanje obezvređivanja prostora neracionalnim i neusuglašenim iskorištavanjem.

ali ne uvjetuje više oblike prerade otpada.sukladno opredjeljenju odrediti lokaciju za smještaj građevine za obradu otpada (termička. "Stari zdenac" (Općina Jalžabet).58 . glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec). mora postati neodgodiva zadaća cijele Županije i svake jedinice lokalne samouprave. Sukladno zakonskoj regulativi taj koncept morao bi sadržavati odgovarajuće više oblike obrađivanja otpada i tek nakon toga odlaganje obrađenog dijela otpada koji se ne može iskoristiti.nadzirati i pratiti mjere postupanja s otpadom. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . godine. . moguće ga je rješavati u dvije faze. Ovim Prostornim planom ukazuje se na svrhovitost. . Pošto se kod viših oblika prerade radi o velikim investicijama potrebno je utvrditi opravdanost i isplativost svakog rješenja s obzirom na proizvedene količine otpada i cijenu koštanja. S obzirom na postojeće stanje može se reći da je problem zbrinjavanja otpada prema zakonu potrebno riješiti do 01.opredjeliti se za način zbrinjavanja otpada. a ako je ikako moguće samo na jednoj lokaciji .odvojeno sakupljati otpad zbog iskorištavanja vrijednih osobina otpada.maksimalno iskoristiti sva vrijedna svojstva otpada (oporaba). Planirano stanje pretpostavlja. . potrebno je: .sanirati neprimjerena odlagališta otpada i otpadom onečišćena tla. a etapno gledano. Postrojenja mogu uključivati i energetsko iskorištavanje. odnosno jasno definiranje opredjeljenja glede trajnog zbrinjavanja otpada u Županiji. Poljana Biškupečka (Grad Varaždin). U tom smislu bilo bi svrhovito odabrati jednu od postojećih lokacija koja ima najmanje negativnih utjecaja na okolni prostor. "Malo Polce" (Grad Ludbreg). Postupanje s otpadom Sve je veći broj površina u Županiji koje su onečišćene nekontroliranim ili neodgovarajućim odlaganjem različitih vrsta otpada. U prvoj je fazi svakako potrebno djelovati i utjecati na poboljšanje sadašnjeg stanja u smislu organiziranog prikupljanja i zbrinjavanja otpada na klasičan način.osigurati financijska sredstva u svrhu postupanja s otpadom. .deponiji. .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3.uspostaviti svu potrebnu opremu i uređaje za obradu otpada. .odrediti lokaciju za odlaganje otpada koji se ne može iskoristiti. već obrađenih posebnim studijama: pješčara Jerovec (Grad Ivanec). "Vražji rid" (Grad Novi Marof).odrediti lokaciju/lokacije za prikupljanje i skladištenje otpada na kojima je moguće skladištenje odvojeno po vrstama i predobrađivanje otpada.izbjegavati i smanjivati nastajanje otpada. gospodarsku i ekološku opravdanost opredjeljenja koje teži uspostavi koncepta zajedničkog zbrinjavanja otpada za sve gradove i općine.2002. fizikalno-kemijska ili biološka). Smanjenje količina otpada i njegovo organizirano i kontrolirano zbrinjavanje. Sukladno važećim propisima i do sada poznatim opredjeljenjima Županije da uspostavi koncept zajedničkog zbrinjavanja otpada za sve gradove i općine s odgovarajućim višim oblicima obrađivanja otpada. Temeljni pristup u postupanju s otpadom polazi od slijedećih smjernica i mjera: .01. . . . "Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica).7.opredijeliti se za način zbrinjavanja. . te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec). S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih. Druga faza podrazumijeva iznalaženje rješenja.

59 . Lokacija za odlagalište otpada II kategorije (tehnološki otpad ovisno o sastavu eluata) utvrdit će se u daljnjim fazama postupka između predloženih u ovom Planu.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Lokacije kod Poljane Biškupečke i Turčina nalaze se na rubu vodonosnika podzemne pitke vode. Slika 58 Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja. za prikupljanje. skladištenje i predobrađivanje otpada bilo bi moguće iskoristiti i neka postojeća kontrolirana odlagališta otpada pod uvjetom da se ona urede. U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim Planom predložene prostore. Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept gospodarenja otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada. a lokacija u Turčinu je unutar zaštitnih zona vodocrpilišta "Bartolovec" što zahtijeva poduzimanje strožih i skupljih mjera uređenja. Uz ove lokacije ponuđena je od Općine Donji Martijanec lokacija na krajnjem južnom dijelu područja te Općine (predio Kalnika). Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini lokacije za odlagalište I kategorije (komunalni otpad i tehnološki otpad ovisno o sastavu eluata) utvrđuju se prostornim planovima gradova i općina uz preporuku da više općina zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi zajedničko odlagalište I kategorije. organiziraju i održavaju sukladno propisima. kao i iznalaženje rješenja za dugoročno zbrinjavanje otpada. zahtijeva definiranje lokacije. Ukoliko se prihvate viši oblici obrade (termička obrada) kao način zbrinjavanja otpada. koja nije istraživana pa se ne može ocijeniti njezina podobnost. Ukoliko se prihvati sanitarna deponija kao način zbrinjavanja otpada treba imati na umu da postoji zakonska obveza uređenja postojećih kontroliranih deponija i daljnjeg suvremenog i kontroliranog korištenja sukladno zakonskoj regulativi. zaštite i održavanja od ostalih koje su na manje propusnim podlogama.

Na temelju dosadašnjih saznanja i aktivnosti koje su poduzete može se predložiti slijedeće: • Potrebno je posebno naglasiti da postoji zakonska obveza saniranja postojećih deponija do 01.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Mjere za zbrinjavanje opasnog otpada na razini Države predviđaju da se u Županiji uspostavi jedno skladište i tri prikupljališta opasnog otpada. Ukoliko prevlada opredjeljenje o zajedničkom. • Potrebno je što prije usvojiti opredjeljenje o temeljnom principu rješavanja problematike zbrinjavanja komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada. nužno je koristiti (iznaći) prijelazna rješenja. kako bi njihove lokacije mogle dobiti potreban legalitet. na temelju kojeg će se detaljno razrađivati koncept i njegova buduća etapna realizacija.01. Do iznalaženja konačnog rješenja to mogu biti prikupljališta isključivo korisnog (oporabivog) otpada. • Sukladno dosadašnjim aktivnostima i promišljanjima u ovom Prostornom planu označene su potencijalne lokacije istraživane posebnim studijama. suvremenom i sveobuhvatnom pristupu zbrinjavanja. jer pojedine lokalne sredine rješavaju vlastite probleme ne uvažavajući dugoročne principe zaštite okoliša i suvremenog gospodarenja otpadom. Sadašnje deponije su lokacije koje ne zadovoljavaju kriterije da budu sanitarna odlagališta. jer sadašnje stanje ne trpi daljnje odlaganje. odnosno skladišta pojedinih vrsta komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada i sekundarnih sirovina. sortirališta. Općine i gradovi moraju riješiti nezadovoljavajuće stanje na svom području.60 . U tom su smislu općine i gradovi prema zakonu dužni krenuti u sređivanje stanja na svom području u smislu saniranja divljih deponija. • Pošto će od trenutka donošenja opredjeljenja pa do prvih faza oživotvorenja budućeg koncepta proći izvjesno vrijeme.2002. godine. tada se ovo rješenje s lokalnim odlagalištima može iskoristiti za svojevrsnu mrežu prikupljališta. tada će te sredine morati osigurati sve zakonom propisane mjere. strateškom. Lokacije za trajno zbrinjavanje opasnog otpada u Republici Hrvatskoj utvrdit će se na državnoj razini. Ako prevlada opredjeljenje o zbrinjavanju komunalnog otpada u vlastitoj sredini. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . već se predviđa ustrojiti skladište i prikupljališta opasnog otpada u okviru predloženih lokacija za zbrinjavanje otpada. Ovim se Prostornim planom ne predviđa osiguranje zasebnih lokacija za te namjene. a lokacije za trajno odlaganje ne predivđaju se na području Županije.

gospodarenje šumama. razvoj poljoprivrede. zaštita i očuvanje prostora. Utvrditi politiku (potpora) i gospodarske elemente zaštite (financiranje). Inventarizirati i ustanoviti postojeće stanje okoliša i prirodne baštine s obzirom na klasifikaciju. Sukladno tome postavljene su temeljne odrednice i usmjerenja za planiranje na nižim razinama i to u odnosu na razvoj naselja. odnos prema kulturno-povijesnoj baštini.započeti s rješavanjem odvodnje naselja za što bi bilo svrhovito izraditi cjelovitu studiju odvodnje (prioritetno za naselja na zaštitnim zonama vodocrpilišta: naselja Svibovec Podravski. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš sadržano je u svim dijelovima Plana.u izradi). razvoj u prostoru.8.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3. gospodarenje prostorom. kapitalnu infrastrukturu.u području razvoja vodocrpilišta Vinokovšćak koje je u trenutku izrade ovog Plana stavljeno pod zaštitu Odlukom o zaštitnim mjerama i određivanju zona sanitarne zaštite crpilišta Vinokovšćak vodovoda "Varaždin" ("Sl. odnosno sprječavanjem budućih nepovoljnih utjecaja na okoliš.radi smanjenja prevelike količine nitrata u pitkoj vodi poljoprivrednu proizvodnju treba prilagoditi uvjetima zaštite i to na način da se uvede kontrola upotrebe količine i vrsta zaštitnih sredstava. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš Korištenje prostora. 4. pa je dokument prostornog uređenja u cjelini prožet brigom o okolišu i smanjivanjem (otklanjanjem) postojećih. a posebice farmi na području vodonosnika (identifikacija zagađivača. kvalitetu i kvantitetu poremećaja. 2. U procesu izrade Prostornog plana Županije procijenjeno je da na području Varaždinske županije posebnu brigu i pozornost zahtijevaju područje vodonosnika. Vodonosniku je nužno osigurati maksimalnu zaštitu pa je u tom cilju potrebito poduzimati slijedeće mjere i aktivnosti: . provedba. Uspostaviti učinkoviti sustav ostvarivanja te zaštite (katastar emisija u okoliš. organizacija. Trnovec. te analizirati do sada poduzete aktivnosti za zaštitu i unapređenje okoliša (Izvješće o stanju okoliša . . njihovo uklanjanje ili provođenje zaštitnih mjera s naglaskom na dugoročno rješavanje Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . Nova Ves Petrijanečka. Da bi se moglo kontinuirano i kvalitetno pratiti stanje okoliša i poduzimati pravovremene mjere za unapređivanje stanja na županijskom nivou nužno je: 1. sastavnice su procesa koji se artikulira dokumentom prostornog uređenja. Planska usmjerenja nastoje da se na nižim razinama.hitno riješiti odvodnju i zbrinjavanje otpadnih voda gospodarskih subjekata. što je ujedno jedan od preduvjeta za orijentaciju na proizvodnju zdrave hrane (prioritetno unutar zaštitnih zona vodocrpilišta. . te najpodložniji i najizloženiji negativnim utjecajima. a nalazi se u nizinskom dijelu koji je pod najvećim utjecajem ljudskih aktivnosti. vodotoci. nadzor). krajobrazu i drugim tematskim cjelinama koje imaju utjecaj na vrijednost okoliša i njegovu zaštitu. a posebice za crpilište Varaždin kao i područje vodocrpilišta Vinokovšćak). šume i kvalitetno poljoprivredno tlo. prsten Sračinec-PetrijanecVinica-Greda-Vidovec-Nedeljanec.) potrebno je usklađivati mjere zaštite prema rezultatima istražnih i drugih radova. Sve značajnije ljudske aktivnosti uglavnom se događaju na onim prostorima koji sadrže najpovoljnije pretpostavke za određene djelatnosti. 3. . zbrinjavanje otpada. a to su često i najranjiviji dijelovi prostora ili su već na takovom stupnju ugroženosti da ih je potrebno sanirati.61 . vjesnik Varaždinske županije" 10/99. odnosno sektorski i detaljno jača svaka pojedina kategorija zaštite: Vode Rezervat podzemne pitke vode od strateškog je interesa za Državu i Županiju. a zatim na području cijelog vodonosnika). Izraditi potrebne dokumente u svrhu zaštite i unapređenja okoliša (Program zaštite okoliša).

vršiti predtretmane otpadnih voda.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN - - problema izgradnjom uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i/ili uvođenjem "čiste" tehnologije u proizvodne procese). te započeti s realizacijom. Sve se nizinske šume u Županiji smatraju zaštitnim u smislu zabrane njihovog krčenja. Sukladno tome poželjno je korištenje postojećih osnova gospodarenja državnim šumama i za okolne privatne šume kako bi se osiguralo očuvanje i unapređenje cjelokupnog šumskog fonda. Značajni naglasak stavlja se na zaštitu vodnih ekosustava. Ovim se Planom predlaže izrada Prostornog plana područja posebnih obilježja rijeke Drave kojim bi se dala usmjerenja kako za zaštitu. tj. te da pojačaju službe komunalnih redara. odnosno da svoje privremene lokacije-prikupljališta urede i kontroliraju. Zbog očuvanja prirodne ravnoteže vodnih ekosustava na područjima na kojima se planira izgradnja retencija potrebno je preispitati mogućnost izgradnje istih u smislu kišnih preljeva. Kako ne bi dolazilo do ugrožavanja ljudi i imovine ne smije se planirati izgradnja u potencijalno poplavnim područjima. Sa stanovišta zaštite okoliša potrebno je preispitati svaki namjeravani zahvat unutar inundacijskog pojasa. Planovima nižeg reda potrebno je potencirati izgradnju sustava odvodnje otpadnih voda. Zbel. tako i za gospodarenje prostorom uz rijeku Dravu. a općine i gradovi moraju u potpunosti ispuniti zakonsku obvezu uključivanja u sustav organiziranog prikupljanja. a zaštitu provoditi na svim rijekama i potocima. U tom je smislu potrebno preispitati nužnost izvođenja novih regulacija i razmotriti mogućnost da se dopuste sezonska plavljenja u prirodnim inundacijama. primjereno tehnološkim procesima proizvodnje. Buduće aktivnosti na tom području potrebno je provoditi u skladu s preuzetim obvezama iz međunarodnih projekata i programa. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . Za zaštitu vodotoka potrebno je uspostaviti odnosno unaprijediti sustav praćenja kvalitete voda kako bi se postigla propisana kvaliteta voda i uvesti nadzor nad onečišćivačima. Potrebno je provoditi zajedničku politiku gospodarenja državnim i privatnim šumama po pravilima struke. osposobiti postojeći uređaj za obradu otpadne vode (biološki dio) i tehnološki usavršiti mehanički dio. gospodarski subjekti priključeni na sustav javne odvodnje obavezno moraju. a posebice na onima čiji se izvori i ušća nalaze na području Županije (Bednja. Ispust otpadnih voda iz domaćinstava u potoke i kanale za odvodnju oborinskih voda zakonom je zabranjen. vodnog krajolika . Šume Šumski fond na području Varaždinske županije stalno se smanjuje i prioritetna je zadaća njegovo očuvanje i sprječavanje daljnjeg smanjenja. Ne preporučuje se pretvaranje vlažnih livada u njive i oranice.62 . Postojeće stanje na vodotocima I kategorije svakako se mora zadržati (brdski pritoci Bednje na području Ivančice i Kalnika). uključujući prirodni inundacijski pojas. a u brežnim područjima obveznu izgradnju trodjelnih nepropusnih septičkih jama. Ukoliko se otpadne vode upuštaju u vodotoke moraju proći predtretman pročišćavanja. Lonja). te se ukazuje na potrebu identifikacije zagađivača na lokalnom nivou kroz službe komunalnih redara. a sukladno tome potreban broj lokacija). ukloniti postojeća divlja odlagališta otpada i spriječiti nastajanje novih. odvoza i deponiranja otpada. jer se smatra da je materijalna dobit ostvarena na njima premalena da bi opravdala izvođenje hidrotehničkih zahvata.šireg vegetacijskog pojasa uz rijeke i potoke. što prije na županijskoj razini usvojiti opredjeljenje o sustavu zbrinjavanja komunalnog i tehnološki neopasnog otpada (izbor načina obrade. Plitvica.

životinjskog i biljnog svijeta. ludbreški dio vodonosnika). dok ih se u brežnom dijelu preporuča pošumiti. Ovim se Planom ukazuje na poželjnost pošumljavanja za slijedeće površine čija bi prednosna namjena bila šumska: .područja potencijalnih budućih vodocrpilišta (npr. ali se gospodarskim razvitkom i razvitkom prometnog sustava to stanje može narušiti (posebno razvojem zračnog prometa u zoni zrakoplovnog pristaništa). Vinokovšćak.prioritetno najuže zaštitne vodocrpilišne zone (I i II).VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN U gospodarskim jedinicama Varaždinskih. u smislu zabrane krčenja i obaveze zadržavanja istih. . Tlo Zaštitu tla od onečišćavanja treba provoditi u funkciji zaštite poljoprivrednog zemljišta i proizvodnje zdrave hrane. a kroz to i očuvanje tla od onečišćenja. U tu je svrhu potrebno racionalno koristiti zaštitna sredstva u poljoprivredi. Za grad Varaždin. zakonom je propisana obveza uspostave katastra emisija u okoliš iz kolektivnih izvora. Pošto se radi o manjim površinama koje su pretežito u privatnom vlasništvu preporuča se propisivanje konkretnijih mjera u planovima nižeg reda. . kao naselje s više od 40. Zakon zabranjuje prenamjenu vrijednog obradivog zemljišta u nepoljoprivredne.63 . Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . Izvješće o zaštiti zraka i Program mjerenja kakvoće zraka) kako bi se pravodobno i na utemeljen način mogao usmjeravati i kontrolirati razvoj u pojedinim područjima i izgradnja u prostoru (zaštitne udaljenosti od stambenih zona). . a naročito do IIIA zone zaštite vodocrpilišta. te u tom smislu važe iste mjere zaštite kao i za vodonosnik. Ludbreških i Međimurskih podravskih šuma ne smije se planirati širenje poljoprivrednih površina na štetu šuma u privatnom vlasništvu. vizualno oplemenjivanje). Bilo bi svrhovito pripremati takve programe poljoprivredne proizvodnje koji bi ukazali na moguće i poželjne pravce daljnjeg poljoprivrednog razvoja u funkciji proizvodnje zdrave hrane. a posebice u građevinske svrhe. Tlo se onečišćuje i neriješenom odvodnjom i neprimjerenim odlaganjem otpada.nekvalitetno poljoprivredno zemljište niskog razreda. . Zrak Kakvoća zraka na našem području za sada nije značajnije ugrožena onečišćivačima s teritorija Županije i takvo stanje treba zadržati. jer se poljoprivredne kulture ne mogu dulje zadržati na ispranim tlima koja zahtjevaju stalnu i intenzivnu gnojidbu. Preporuča se zapuštene poljoprivredne površine u nizinskom dijelu Županije privesti poljoprivrednoj proizvodnji. U tom smislu potrebno je izraditi zakonom propisane dokumente zaštite i poboljšanja kakvoće zraka (Program zaštite zraka.predjeli uz vodotoke i sl.000 stanovnika.područja uz koridore brzih cesta i autoceste (zaštita od buke. Buka Područje Županije za sada nije značajnije ugroženo bukom. Za urbana područja kao i prometne koridore u ili uz područja gdje borave ljudi potrebno je odgovarajućom dokumentacijom utvrditi razine buke koje se ne smiju prekoračiti sukladno posebnim propisima (grafički prikaz predviđenih razina buke u planovima nižeg reda). gdje se preporuča proizvodnja zdrave hrane bez upotrebe zaštitnih sredstava. prašine. Organiziranjem savjetodavne stručne pomoći moguće je uvesti nadzor nad vrstom i količinom tih sredstava. Od izuzetne je važnosti da se u najvećoj mogućoj mjeri očuvaju šumarci i živice koji se sporadično prepliću s površinama druge namjene. te zaštite zdravlja ljudi.

od križanja Varaždin do križanja Ludbreg. te po zajedničkoj trasi autoceste: Goričan . staništa nestaju ili im prijeti izumiranje. Prilikom vođenja infrastukturnih koridora u prostoru potrebno ih je nastojati usuglašeno i şektorski racionalizirati i objedinjavati. Za park prirode Hrvatsko zagorje potrebno je izraditi prostorni plan područja posebnih obilježja. režimi korištenja prostora. To je moguće postići propisivanjem oblikovnih smjernica u planovima nižeg reda. Izvorni ruralni krajolik (spoj antropogenih struktura i prirodne okoline) treba tretirati kao nositelja vrijednosti prostora i njegovog identiteta.planirana brza Zagorska cesta i brza željeznička pruga. značajkama i idejama) tako da ista bude uravnotežena s već postojećom kvalitetnom izgradnjom i da čini kontinuitet u razvoju i oblikovanju naselja i šireg područja. Planira se izrada projekta "Utvrđivanje rasprostranjenosti i gustoće populacija ugroženih biljnih i životinjskih vrsta Županije". U brežuljkastom dijelu Županije treba nastojati zadržati izvornu sliku ruralnog krajolika na način da se pojedinačno zaštite tipične seoske cjeline i zaselci i to kroz općinske/gradske programe. uvjeti izgradnje i dr. te pažljivo i odmjereno planirati novu izgradnju (s novim i suvremenim materijalima. Ovim Planom vođenje kapitalnih prometnih pravaca objedinjeno je u zajedničke koridore: . projekata i programa.64 . revitalizacija i sl.Zagreb.). Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . Ovim se Planom planira uspostavljanje posebnog ornitološkog rezervata na Ormoškom jezeru i predjelu ušća Plitvice i Bednje u Dravu. Prirodna baština Za racionalno korištenje i upravljanje zaštićenim dijelovima prirode uspostavlja se sustav gospodarenja i aktivne zaštite kroz instituciju javne ustanove. Graditeljska baština Za buduće oblikovanje naselja trebalo bi unaprijediti svijest o vrijednosti postojećih lokaliteta. To je moguće učiniti propisivanjem. Za ostale predjele potrebno je propisati uvjete gradnje tako da nove građevine lokacijom i arhitekturom ne naruše fizionomiju krajolika. a uz financijsku pomoć Države (subvencioniranje. Biljni i životinjski svijet U cilju unapređenja zaštite biljnog i životinjskog svijeta bilo bi svrhovito pokrenuti posebne programe i akcije. Novu izgradnju treba planirati i provoditi na način da se prvenstveno popuni neizgrađeni dio naselja te da se na taj način naselja zaokruže i kompaktiraju. a odvijaju se na međudržavnom nivou.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Krajobraz Na razini gradova i općina prilikom planiranja korištenja zemljišta prirodni krajobraz treba nastojati očuvati u potpunosti. U tom se smislu za naselja u nizinskom dijelu Županije ne preporuča izgradnja građevina uz prometnice i spajanje naselja. Sustav obnove i revitalizacije kulturno-povijesne baštine treba razraditi i odgovarajuće ga materijalno poduprijeti da bude učinkovit. ne planirati gradnju na vizualno vrijednim i eksponiranim lokacijama i na kontaktu sa šumom i vodotocima. . mjere zaštite. izradom posebnih studija. odnosno standardiziranjem normativa gradnje. Tim bi se planom detaljnije propisale uže i šire zone zaštite. Aktivnosti za rezervat na Ormoškom jezeru već su u tijeku. Sukladno rezultatima studije potrebno je odrediti mjere zaštite i očuvanja za biljne i životinjske vrste čija brojnost opada. ali i učinkovitom kontrolom buduće izgradnje.planirana brza Podravska cesta vođena je dijelom uz kanal HE "Varaždin". te revitalizacijom i zaštitom izvornih ruralnih cjelina.

detaljni planovi uređenja).65 . Zakon o otpadu. te specifičnost problema i uvjeta za njihovo rješavanje. Zakon o zaštiti prirode. 2. a naglašava se načelo lokalnog pristupa koje u obzir uzima posebnost i različitost okoliša dotične sredine. zaštite okoliša i zaštite prirodne i graditeljske baštine postižu svoju operativnu učinkovitost dosljednom provedbom prostornih planova jedinica lokalne samouprave (gradski i općinski prostorni planovi.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Svaka općina. Zakon o zaštiti spomenika kulture. Prostorni su planovi dokumenti u kojima se integriraju i usuglašavaju različiti interesi. Utvrditi način. Županijski prostorni plan je strateško-usmjeravajućeg značenja i njime se normativno ne propisuju mjere za sprječavanje štetnog utjecaja na okoliš. rijetki ili stari primjerci ili skupine stabala i sl. Ovaj je Plan samo jedan od koraka u uspostavljanju sustava integralnog planiranja i upravljanja prostorom i okolišem. Sa županijske razine potrebno je usuglašavanje i dogovor kako da se problemi uočavaju.posebno osjetljive i ugrožene cjeline. Svrsishodnije je djelovati kroz dokumente kao što su: Program zaštite okoliša. Planom se daju osnovne smjernice i mjere za cijelu Županiju s obzirom na značajke njenog područja i najvrednije resurse. grad ili lokalna sredina može odrediti predjele (mikrolokacije) potencijalne za stavljanje pod zakonsku zaštitu i način raspolaganja takvim prostorima. tradicionalna izgradnja. U cijelom su Planu sadržana nastojanja za sprječavanje štetnog utjecaja na okoliš. Zakon o poljoprivrednom zemljištu. pa se može reći da je cijeli Plan u tom smislu orijentiran na zaštitu okoliša. specifičan način obrade tla i druga obilježja). Uredba o procjeni utjecaja na okoliš i ostali podzakonski akti. uz uvažavanje i poštivanje županijskih planskih načela. Takve mjere. uočiti probleme i popisati onečišćivače. prate i rješavaju (sustavno i strateški ili lokalno) da bi se izbjegla preklapanja i osigurala djelotvornost. Značajna unapređenja mogu se postići malim zahvatima i pomacima. ako se sustavno provode i podupiru imaju strategijsko značenje i dugoročne učinke. Zakon o vodama. Također se naglašava činjenica da se zaštita okoliša ne provodi samo kroz dokumente prostornog uređenja. specifični biotopi. moguće detaljnije analizirati prostor i okoliš. a uz puno uvažavanje ocjene struke. Zakon o zaštiti zraka. Stoga je u gradskim i općinskim prostornim planovima potrebno: 1. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . 3. da se isti dosljedno pridržavaju i provode sve zakonske propise kojima se regulira zaštita prostora i okoliša: Zakon o prostornom uređenju. ambijentalne cjeline. Zakon o zaštiti od buke. . razvojna ili kombinirana namjena) na osnovi jasnih programa (ciljeva. Zakon o šumama. urbanistički planovi uređenja. Naglasak se stavlja na subjekte koji na bilo koji način koriste prostor kao resurs i svojom djelatnošću vrše utjecaj na okoliš. uvjete i mjere korištenja prostora (bilo to zaštitna. mjerama bolje organiziranosti subjekata unutar svojih područja nadležnosti i unutar lokalnih zajednica. vodotoci. Mjere racionalnog korištenja prostora. prirodni predjeli ili objekti (šumska područja. želja i mogućnosti) lokalne sredine. Inventarizirati područja planirana za zaštitu. podzakonski akti i planovi kojima jedinice lokalne uprave i samouprave usmjeravaju aktivnosti vezane na zaštitu okoliša. Smatra se da je općinskim odnosno gradskim prostornim planovima. U svrhu zaštite prirode naglasiti i izdvojiti i druge vrednije dijelove okoliša kao što su: . te samim time izreći konkretnije mjere zaštite prostora i sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš.). izvori.predjeli ili objekti koji u sebi sadrže značajke identiteta dotične sredine (ruralni krajolik. Zakon o zaštiti okoliša. generalni urbanistički planovi. projekcija.

Odredbe za provođenje Županijski zavod za prostorno uređenje .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN II.

ostala obradiva tla. voćarstvo. odnosno području planiranom za razvoj naselja koje se određuje prostornim planom uređenja općine/grada (u daljnjem tekstu: PPUO/G) sukladno zakonskim propisima. kultura. 1. Izvan naselja mogu se pod određenim uvjetima graditi: .9. 1. rekreacija i turizam. Uvjeti razgraničenja prostora prema obilježju. 1. Kultivirani predjeli (ruralni. Izgrađena (i namijenjena gradnji) područja obuhvaćaju ona područja u Županiji na kojima su izvršeni ili se planiraju izvršiti zahvati u prostoru kojima se trajno mijenja stanje u prirodnom okruženju. 1. Prostornim planom Varaždinske županije (u daljnjem tekstu PPŽ) razrađuju se načela prostornog uređenja i utvrđuju ciljevi prostornog razvoja.7.10.građevine infrastrukture.vrijednije poljoprivredno tlo i . U naselju. . korištenju i namjeni 1. šport. sanacija i drugo) izvode se: .zdravstvene i športsko-rekreacijske građevine. . 1. trgovina. 1. te organizacija.u naseljima (izgrađeno područje naselja i područje planirano za razvoj naselja). 1.5. Prirodni predjeli su područja u kojima se ljudske aktivnosti odvijaju isključivo u funkciji zaštite i očuvanja relativno stabilnih ekosustava ili u funkciji ograničenog i kontroliranog gospodarskog iskorištavanja prirodnih resursa kao što je šumarstvo. Prema osnovnim namjenama kultivirana područja u Županiji dijele se na: .4.3. Županijski zavod za prostorno uređenje 4. Razvoj u prostoru potrebno je provoditi na načelima racionalnog gospodarenja prostorom u cilju njegove zaštite i očuvanja. . Aktivnosti kojima se mijenja stanje u prostoru (gradnja. 1. zdravstvo. .6.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 1.mozaik manjih poljoprivrednih površina isprepletenih šumarcima i dijelovima naselja. prosvjeta. lovstvo.1. zadovoljavaju se funkcije stanovanja i svih drugih spojivih funkcija sukladnih važnosti i značenju naselja kao što su radne zone. uprava.građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina. korištenje i namjena prostora Županije. . vodno gospodarstvo. 1.izvan naselja (izdvojene funkcije i infrastruktura). vinogradarstvo i stočarstvo. Korištenje i namjena prostora uvjetovani su osnovnim obilježjima prostora i podjelom na izgrađena (i namijenjena gradnji). zaštita. .stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma ako su u funkciji poljoprivrednih djelatnosti. servisi i slično.2.1 . kultivirana i prirodna područja. poljodjelski) su ona područja u kojima se ljudske aktivnosti odvijaju bez značajnijih i/ili trajnijih promjena stanja prirodnog okruženja kroz djelatnosti kao što su poljoprivreda.građevine za potrebe obrane. eksploatacija.8.

Način korištenja prostora za određenu namjenu utvrđuje se prema vrsti i opsegu propisane zaštite i očuvanja prostora: a) zaštita prirodnih predjela. biljni i životinjski svijet.odnosi se na dijelove prostora izvan naselja u kojima se ne može planirati nova gradnja: a1 .područje ograničene gradnje i regulative. njegovu podobnost i prihvatnost za određene aktivnosti glede prirodnih obilježja i sustava. a2 . 1. b2 . režima korištenja i uređenja određuje se PPUO/G-om.III A i B zaštitna zona vodocrpilišta odnosno III zona izvorišta.000) očitavaju se i tumače kao načelne planske kategorije usmjeravajućeg značenja. planiraju se tri razine dopustivosti: a) I razina dopustivosti . biološka raznolikost i dr. ukoliko se propisanim mjerama zaštite ne dozvoljavaju izuzeci.poljoprivredno zemljište u skladu s propisima o poljoprivrednom zemljištu ( u PPŽ-u načelno označeno kao "vrijedno poljoprivredno tlo").područje planiranog parka prirode Hrvatsko zagorje do izrade prostornog plana područja posebnih obilježja. Županijski zavod za prostorno uređenje 4. b5 . Iznimno.11. a s obzirom na karakter plana i mjerilo (1:100.vodne površine koje se u pogledu namjene. otpad i dr. b) zaštita kultiviranih predjela u cilju racionalnog korištenja i zauzimanja prostora i očuvanja identiteta ruralnog krajolika.13. c) zaštita okoliša unutar izgrađenih (urbanih) područja u cilju zaštite zdravlja i unapređenja života ljudi (tlo. šume. odnosi se na dijelove prostora u kojima se može planirati gradnja uvažavajući posebne zaštitne mjere i uvjete uređenja prostora: b1 .poljoprivredno zemljište u skladu s propisima o poljoprivrednom zemljištu (u PPŽ-u načelno označeno kao "ostalo obradivo tlo").12.I i II zaštitna zona vodocrpilišta i izvorišta (osim priključne infrastrukture. voda.). Osnovna namjena. b) II razina dopustivosti . ali uz izvođenje posebnih mjera zaštite i to samo u slučaju ako je zamjensko rješenje neopravdano skupo. b3 . 1.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 1.šumske površine koje se po svojoj namjeni dijele na gospodarske.2 . Detaljnije razgraničenje pojedinih namjena i kategorija.zaštićeni dijelovi prirode: park šuma Trakošćan. 1.prostore prirodnih inundacijskih područja. u cilju zadržavanja prevladavajuće biofizičke strukture i daljnjeg razvoja relativno stabilnih ekosustava. zaštitne i šume posebne namjene. c) III razina dopustivosti . zaštićeni krajolik Kalnik i spomenici parkovne arhitekture kao postojeća zaštićena područja utvrđena (prikazana) na kartografskom prikazu 3. buka. ali uz izvođenje posebnih mjera zaštite). odnosno prirodnih resursa: vode.ostalo područje. a4 . a3 . može se planirati gradnja infrastrukture u područjima navedenim pod a3 i a4.14. U odnosu na osjetljivost prostora. Prema namjeni prirodna područja mogu biti: . odnosi se na one dijelove prostora u kojima je planirana gradnja bez posebnih ograničenja.. .predjeli planirani za stavljanje pod zaštitu prema Zakonu o zaštiti prirode i predjeli definirani u PPŽ-u kao osobito vrijedan krajobraz. korištenje i zaštita prostora prikazani su u grafičkom dijelu PPŽ-a. korištenja i zaštite na području Županije dijele na tekućice i umjetna jezera (akumulacije i kanali). odnosno 20 m od nožice nasipa. krajobraz. zrak.pojas do 50 m od ruba šume. b4 .

Ivanec .brza željeznička pruga Krapina .magistralni plinovod Zabok .Novigrad ∅ 500 mm.zračna luka kategorije 2C.dalekovod Žerjavinec .2. .1. . Uvjeti određivanja prostora za građevine od važnosti za Državu i Županiju se u PPŽ-u.male HE pod uvjetom da se sukladno točki 6.Zagreb. A.2.1. izdavanje lokacijske dozvole može temeljiti na PPŽ-u uz uvjet da se prethodno izradi stručna podloga za izdavanje lokacijske dozvole: A.dalekovodi i transformatorska postrojenja napona 110 kV.3.Koprivnica. Županijski zavod za prostorno uređenje 4. reda Varaždin .HE "Čakovec" instalirane snage 75. . PROMETNE GRAĐEVINE A.magistralni plinovod Ludbreg .1.2. kategorije Otok Virje .Varaždin ∅ 300 mm. s obzirom na značenje i ulogu Plana i mjerilo kartografskih prikaza.3 .magistralni plinovod Ludbreg .međunarodni plinovod ADRIA-LNG: dijelom uz koridor plinovoda Zagreb Ludbreg.Budrovac ∅ 300 mm.Čakovec Mađarska. B. . .3. kategorije Zlogonje . A. ovih Odredbi za provođenje provedu svi propisani postupci i mjere.Mađarska 2×400 kV.Meje. 2.Zagreb . Zrakoplovne građevine .Ludbreg ∅ 500 mm.Podravska brza cesta: Slovenija . Elektroenergetske građevine .2. reda Varaždin . očitavaju i tumače kao plansko-usmjeravajući načelni uvjeti globalnog značenja. kategorije Dubrava Križovljanska Zavrč.Varaždin .međunarodni granični cestovni prijelaz II.željeznička pruga I. . .međunarodni granični cestovni prijelaz I. . ENERGETSKE GRAĐEVINE B. .magistralni plinovod Ludbreg . . .Čakovec .željeznička pruga II.Varaždin .Koprivnica .Lepoglava .9 MW.državne ceste.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 2.Ivanec .HE "Varaždin" instalirane snage 86MW. B.Krapina. Uvjeti određivanja prostora građevina od važnosti za Državu i Županiju 2. .Varaždin . .Mađarska. Cestovne građevine s pripadajućim građevinama i uređajima .autocesta: Rijeka .međunarodni granični cestovni prijelaz I. Na temelju Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske te posebnih propisa određuju se građevine koje su od posebnog interesa za Državu i Županiju za koje se.međunarodni granični cestovni prijelaz II. . kategorije na Podravskoj brzoj cesti uz granicu s Republikom Slovenijom.Ormož. Građevine za transport plina . . Željezničke građevine s pripadajućim građevinama .Osijek.Zagorska brza cesta: Varaždin . . do donošenja PPUO/G-a. .

Šemovec.3. proizvodne građevine. brane i kanali). . "Čakovec" i "Dubrava" i nasipi dovodnog i odvodnog kanala HE "Varaždin".Čakovec. a prema Državnom planu obrane od poplava i to: nasipi Zamlaka-Hrženica. Hrastovljan.magistralni plinovod Varaždin . Turčin) i eksploatacija pijeska (Jerovec). C. C.igralište za golf (točka 3. Plitvice. turističke i ugostiteljske građevine. športske. 2.4 .3. izvorišta.3. VODNE GRAĐEVINE C. . Virje Otok-Brezje. Vinica).1. te građevine unutar povijesne urbanističke cjeline grada Varaždina) planiraju se PPUO/G-om.2.000 ekvivalentnih stanovnika koji će se graditi nakon što se izradi cjelovit plan odvodnje otpadnih voda Županije (točka 6. . vodosprema i važnijih vodoopskrbnih cjevovoda). .građevine za obranu od poplava na Dravi kao graničnom vodotoku.3.eksploatacija geotermalne vode u širem ludbreškom području (Lunjkovec). eksploatacija šljunka (Motičnjak.3. Lešće).vodoopskrbni sustav Županije planiran Vodoopskrbnim planom Županije s kapacitetom od 1300 l/s (sustav vodocrpilišta. ovih Provedbenih odredbi). eksploatacija opekarske gline (Ludbreški Vinogradi. Čanjevo. usporni nasipi kanala Plitvica. ovih Odredbi za provođenje). D.druge vrste eksploatacija pod uvjetom da se mogu osnovati kao odobrena eksploatacijska polja (točka 3. ŠPORTSKE GRAĐEVINE . .kompleks građevina hidroenergetskog sustava na rijeci Dravi koji se smatraju velikim regulacijskim zahvatom (akumulacije. te ostali sustavi i uređaji kapaciteta vaćeg od 25.sustav i uređaji za pročišćavanje otpadnih voda grada Varaždina.eksploatacija mineralnih sirovina: eksploatacija kamena (Očura. Županijski zavod za prostorno uređenje 4. Ljubešćica. slobodna bescarinska zona i robnotransportno središte. Zaštitne i regulacijske građevine . Svibovec. .2. C. crpnih stanica.skijalište sa žičarom na Ivančici. te drugim dokumentima prostornog uređenja ukoliko se takvi dokumenti izrađuju.magistralni plinovod Varaždin . Varaždin.građevine na dijelovima slivnih područja Bednje. Lonje i drugim unutarnjim vodotocima (ovisno o površini sliva i zapremnini vodnog vala).Lepoglava. Građevine za zaštitu voda . Građevine za korištenje voda .7.g ovih Odredbi za provođenje). nasipi akumulacija i brana HE "Varaždin".VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN .3. Cerje Tužno. Građevine eksploatacije mineralnih sirovina . B. Građevine od važnosti za Državu i Županiju koje se grade ili rekonstruiraju unutar naselja (infrastruktura u naselju.

Črljena zemlja-Breznički Hum.3. zauzeli svoje važno mjesto i ulogu žarišta i nositelja razvitka okolnog prostora u policentričnoj mreži gradova Županije. Potrebno je prvenstveno težiti boljem iskorištenju i popunjavanju postojećih industrijskih i drugih zona namijenjenih ovim djelatnostima.3.2. koja kao istražni prostori ispunjavaju propisane zahtjeve) pod uvjetom da se mogu osnovati kao odobrena eksploatacijska polja u skladu s propisima o rudarstvu. smještavaju se u naselja.2. zone malog gospodarstva i poduzetništva te obrtničke djelatnosti. Planiranje novih radnih zona treba temeljiti na realnom programu i analizi isplativosti u odnosu na troškove pripreme.3. ojačanjem njihovih funkcija u prostoru i stvaranjem pretpostavki za postupno poprimanje obilježja gradova srednje veličine (Ivanec. Uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja u prostoru 3.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3. Rudarstvo i eksploatacija mineralnih sirovina vezana je na iskorištenje prirodnih resursa i te se djelatnosti smještavaju uz ležišta sirovina. poduzetništva i obrtništva. Poželjno je poticati disperziju djelatnosti u lokalne centre s ciljem aktiviranja neiskorištenih potencijala i jačanja policentrične strukture gradova i naselja. posebice u općinskim središtima i naseljima s više od 1. 3. osim hidroenergetskih postrojenja.3. postrojenja za eksploataciju mineralnih sirovina i drugih postrojenja i djelatnosti. U okviru prostornog razmještaja gospodarskih sadržaja PPŽ utvrđuje osnovna usmjerenja za: . Potrebno je poticati razvoj malog i srednjeg gospodarstva. koja su vezana na iskorištenje prirodnih resursa. Županijski zavod za prostorno uređenje 4.2. .2.rudarstvo i eksploataciju mineralnih sirovina. uvažavajući osnovne smjernice i preporuke iz PPŽ-a o zaštiti okoliša i očuvanja krajobraznih vrijednosti prostora. 3. 3.poljodjelstvo. 3.1. malog gospodarstva. s ciljem da ta naselja unapređuju svoja razvojna i urbana obilježja i ostvare svoje planirano mjesto i ulogu u mreži naselja i mreži žarišta i podžarišta razvitka u prostoru.2. U tom cilju predlaže se poticati ubrzani razvoj gospodarstva u gradskim naseljima kako bi. s ciljem da se potpunije iskoristi prostor i infrastruktura u njima i spriječi neopravdano zauzimanje novih površina. poduzetništva i obrtništva. 3. Na području Županije moguće je formirati nova eksploatacijska polja (ČanjevoSudovec.turizam.šumarstvo. revitalizirati ili prenamijeniti u skladu s izrađenom dokumentacijom na načelima zaštite okoliša. Industrijski sadržaji. Postojeća eksploatacijska polja moguće je koristiti (proširivati) uz uvjete propisane zakonom.000 stanovnika.2.smještaj industrije. opremanja i uređenja zemljišta.1. Ludbreg i Novi Marof). . . . a dijelove i cjeline koji se napuštaju i zatvaraju potrebno je sanirati. Podevčevo i druga.5 . 3.1. 3.

uvažavajući težnju prema okrupnjavanju zemljišta u cilju zaštite prostora i sprječavanja neprimjerene izgradnje izvan naselja. potrebno je mijenjati strukturu i uvoditi specijalizaciju poljoprivredne proizvodnje s orijentacijom na smanjenje i prestanak uporabe sredstava koja doprinose povećanju koncentracije štetnih tvari u tlu i vodi. Materijal koji nastaje prilikom iskopa ribnjaka potrebno je. a ista se može koristiti isključivo za uzgoj ribe. 3. rekreacijske svrhe).4. moguća je izgradnja: . 3. koritima i rukavcima rijeka te na neplodnom tlu. Udaljenost ribnjaka od susjednih parcela mora biti takva da ne utječe na vodni režim susjednog obradivog zemljišta. 3. a poželjno je pristupiti novom utvrđivanju vrijednosti (razreda) tla i djelotvornijoj zaštiti kvalitetnog plodnog zemljišta.5. u pravilu. sve u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti. te detaljniju razradu načina korištenja prostora. 3. a . Razvoj poljoprivrede treba temeljiti na tržišnim načelima i obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. uključujući i farmerski tip gospodarstva.5.5. Županijski zavod za prostorno uređenje 4. trstik.za stočarsku i peradarsku proizvodnju iznad minimalnog broja uvjetnih grla.5 m. 3. ove točke. odnosno iskoristiti za uređenje okolnog prostora. pod uvjetom da je njihova isplativost dokazana odgovarajućim programom o namjeravanim ulaganjima.4. Izgradnja ribnjaka i pratećih građevina za uzgoj ribe moguća je isključivo na poljoprivrednom zemljištu katastarskih kultura močvara. Dopustivu izgradnju građevina izvan naselja u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti.1. moguća je izgradnja ribnjaka i pratećih građevina i na manjim površinama od navedenih u stavku 2. gospodarske.5. Izvan naselja. Maksimalni iskop za ribnjak je na dubinu do 2. U brdskim predjelima.čvrstih građevina. deponirati uz lokaciju ribnjaka. Minimalna površina ribnjaka za uzgoj mlađi je 3 ha. .5. te smjernica i preporuka ovih Odredbi za provođenje. moguće je planirati: . u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti. na temelju kriterija PPUO/G-a.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Na razini plansko-usmjeravajućih određenja predviđa se u širem području Ludbrega (Lunjkovcu) eksploatacijsko polje geotermalne vode a mogući su razni oblici korištenja resursa (energetske. Uvažavajući činjenicu da je značajan dio poljoprivrednog tla u Županiji smješten na vodonosniku podzemne pitke vode. kako bi se po prestanku njegovog korištenja iskopani materijal iskoristio za sanaciju iskopa. Prvenstveno je potrebno zaustaviti svako daljnje usitnjavanje i stimulirati povećavanje zemljišnog posjeda. na protočnim vodama ili uz njih. 3.5.5. Gradovi/općine će svojim planovima detaljnije propisati način postupanja s iskopanim materijalom prilikom formiranja ribnjaka. a ovisno o strukturi tla.2.na posjedu primjerene veličine. 3.3.montažnih i montažno-demontažnih građevina. napuštenim šljunčarama.6 . uz prethodnu procjenu isplativosti zahvata i utjecaj na okoliš.polumontažnih građevina i . Izvan naselja može se planirati izgradnja stambenih i gospodarskih građevina za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma. za uzgoj konzumne ribe je 5 ha.

ovisno o vrsti i količini namjeravane poljoprivredne proizvodnje i obrade.ždrebad 0. steona junica 1. .50 20 .8.teški konji 1.pristup na javne ceste.5.krmača + prasad 0. Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine 500 kg i obilježava koeficijentom 1. Sve vrste stoke i peradi svode se na uvjetna grla primjenom slijedećih koeficijenata: Vrsta stoke: Koeficijent Broj grla .mlade svinje 2-6 mjeseci 0.25 40 . 3.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN U slučaju da nije ispunjen uvjet o primjerenoj veličini posjeda ili minimalnom broju uvjetnih grla.5.bik 1.00 10 .površinu poljoprivrednog zemljišta predviđenu za korištenje. 3.00055 18.055 118 . . 0. Županijski zavod za prostorno uređenje 4.za druge životinjske vrste (krznaši.janjad i jarad 0.srednje teški konji 1.građevina/građevine za uzgoj cvijeća na posjedu minimalne veličine od 1 ha.junad 1-2 god.5.7 .13 77 .10 100 .5.80 13 .00 10 .70 14 .građevina/građevine za intenzivnu ratarsku djelatnost na posjedu minimalne veličine od 15 ha. Preporuke za minimalni broj uvjetnih grla temeljem kojeg se može planirati izgradnja građevina (farme) za uzgoj stoke i peradi iznosi 10 uvjetnih grla.000 .rasplodne nesilice 0.75 13 . su: .25 40 . . Preporuke za primjerenu veličinu posjeda na kojem se planira izgradnja građevina izvan naselja u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti.građevina/građevine za uzgoj voća ili voća i povrća na posjedu minimalne veličine od 5 ha.tovna perad 0.krava.građevina/građevine za uzgoj vinove loze na posjedu minimalne veličine od 4 ha.junad 6-12 mjeseci 0.05 200 . .8. . 3.000 .000 . Prilikom izgradnje potrebno je ispuniti sve propisane uvjete zaštite okoliša i očuvanja krajobraza. . ovnovi. ovisno o vrsti i intenzitetu poljoprivredne djelatnosti.50 7 .građevina/građevine za uzgoj povrća na posjedu minimalne veličine od 3 ha.) minimalni broj uvjetnih grla utvrđuje se Programom o namjeravanim ulaganjima iz točke 3.vrstu/vrste poljoprivredne proizvodnje koja će se organizirati na zemljištu.ovce.vol 1.0033 3.tovne svinje do 6 mjeseci 0. . Programom o namjeravanim ulaganjima temeljem kojeg se može planirati izgradnja potrebno je minimalno prikazati: . kunići i sl.002 5.broj i okvirnu veličinu potrebne građevine/građevina s predviđenim razmještajem.20 8 . izgradnju izvan naselja u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti moguće je dozvoliti na temelju programa o namjeravanim ulaganjima kojim se dokazuje opravdanost izgradnje.20 8 . koze i jarci 0.7.konzumne nesilice 0.laki konji 0.6.telad 0.

50 m od županijskih i 30 m od lokalnih cesta.300 301 . te činjenicu da te šume u gospodarskom smislu nemaju veću važnost.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . ali su izuzetno bitne u svojoj zaštitnoj funkciji i očuvanju ekološke stabilnosti okoliša. ovih Odredbi za provođenje.6. povrtnjake.ekonomsku opravdanost ulaganja. Gospodarenje šumama (naročito privatnim) s gledišta korištenja i zaštite prostora treba unaprijediti prema stručnim kriterijima i principima šumarske struke u cilju naglašavanja općekorisnih funkcija šuma i održanja ekološke ravnoteže u prostoru. Građevine (farme) za intenzivnu stočarsku i peradarsku proizvodnju mogu se planirati na odgovarajućoj udaljenosti od ruba područja predviđenog za razvoj naselja kako bi se spriječili možebitni negativni utjecaji.6. 3.8 . 3.800 i više Min.3. 3.5. Gospodarenje šumama unutar zaštićenih i posebno vrijednih područja potrebno je uskladiti s mjerama zaštite i drugim smjernicama koje su načelno propisane u točkama 7.potrebu za prometnom i komunalnom infrastrukturom. Poljoprivredna proizvodnja i uzgoj stoke u seoskom domaćinstvu za individualne potrebe te izgradnja na površinama manjim od preporučenih za voćnjake. udaljenost (m) 100 150 300 500 Gospodarske građevine za obavljanje intenzivne ratarske djelatnosti planiraju se na udaljenosti od najmanje 100 m od naselja. 3. može se planirati unutar naselja u skladu s odredbama PPUO/G-a. 3.10.4.mjere zaštite okoliša. ali se preporučuje da ne budu manje od: Broj uvjetnih grla 10 . a mogu biti veće ili manje od navedenih (što zahtjeva obrazloženje u planu). 3. vinograde.6.5.moguću turističku ponudu seljačkog domaćinstva (seoski turizam). i 8.100 101 . Minimalne udaljenosti gospodarskih zgrada namijenjenih intenzivnoj poljoprivrednoj djelatnosti od javnih cesta iznose: 100 m od državnih.15 16 . 3. Minimalne udaljenosti utvrđuju se u PPUO/G-u.2. . .6. Nizinskim šumama potrebno je gospodariti na poseban način uvažavajući osjetljivost prostora i raznolikost zahtjeva koji se tu pojavljuju. Županijski zavod za prostorno uređenje 4.1.9. . ako se predviđa. pa je njihove površine poželjno povećavati. Šumarstvo kao gospodarska djelatnost u prostoru Županije ima posebno značenje radi očuvanja i pojačane zaštite šumskog fonda.6. cvijetnjake i slično. Razvoj šumarstva kao gospodarske djelatnosti potrebno je temeljiti na načelu održivog gospodarenja.

izuzev područja I.) e) lovna područja sa središtem u Zelendvoru. . kapela Svetog Križa u dvorcu Batthany. . razine dopustivosti planirane gradnje iz točke 1. .12. golf.športsko-rekreacijski centar "Hrastovljan" na lokaciji šljunčare u Općini Donji Martijanec s kupalištem. g) cijeli niz raznovrsnih atraktivnih šumskih.izletničko-rekreacijsko-ribolovni kompleks s mogućnošću kampiranja i pratećom ugostiteljskom ponudom na rijeci Dravi kod Hrženice uz potrebnu ekološku revitalizaciju područja.športsko-rekreacijska cjelina/područje zapadno od Varaždina s mogućnošću organiziranja konjičkog športa i izgradnje golf igrališta. . d) vjerski turizam s naglaskom na razvoj u Ludbregu (zavjetna kapela Hrvatskog državnog sabora. . Uređenje i izgradnju odgovarajućih sadržaja potrebno je planirati i provoditi tako da se maksimalno očuva izvorna vrijednost prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja poštivajući gradnju datog područja.rekreacijski centar (tenis igralište. voda tekućica i akumulacija pogodnih za šport i rekreaciju: .izletničko-rekreacijsko-ribolovni centar kod Ivanca . klizalištem.športsko-rekreacijski centar "Aquacity" istočno od Varaždina na lokaciji šljunčare s kupalištem.izletničko-rekreacijsko-ribolovni centar kod Brodarevca. . lokalnog ambijenta. hotelom/motelom.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3. c) kulturno-povijesne lokalitete na području cijele Županije s centralnim sadržajima u Varaždinu (graditeljska i kulturno-povijesna baština.umjetne jezerske površine za rekreacijski i športski ribolov s mogućnošću piknika u prirodi i pratećim ugostiteljskim sadržajima pretežito na otvorenom. Razvoj turizma temeljen je na posebnom dokumentu "Strateški marketinški plan turizma Varaždinske županije". . a s gledišta korištenja prostora i planiranja sadržaja u prostoru vezan je uz: a) šire područje Trakošćana s turističko-ugostiteljskom ponudom i izletničkorekreacijsko-športskim sadržajima. b) zdravstveno-lječilišni kompleks u Varaždinskim Toplicama. . .9 .a4. tenis igralištima. športskim ribolovom (u kombinaciji s lokacijom "Lešće") i rekreaciju na otvorenom uz prateće ugostiteljske sadržaje. f) seoski turizam: ruralna područja prema interesu privatnih poduzetnika. programi i hodočašća uz blagdan Svete Nedjelje i dr. glazba). mogućnošću izgradnje golf igrališta manjeg opsega (ili vježbališta) i drugo.športsko-rekreacijski centar Topličica. hotelom. tj. .7.izletničko-rekreacijski centar s kupalištem na Dravi kod Varaždina. golfom i minigolfom s vježbalištem. .izletničko-rekreacijsko-ribolovni centar na Varaždinbregu s turističkougostiteljskim sadržajima (hotel. ugostiteljstvom na otvorenom i drugim sličnim sadržajima. brdskih i brežuljkastih predjela. kamp). športovima na vodi. tenis igralištima. Županijski zavod za prostorno uređenje 4.Ivančica s mogućnošću obnove skijališta i žičare.višenamjenski rekreacijski centar uz geotermalne izvore u blizini Ludbrega (Lunjkovec). rekreacijska šetnja crnogoričnom šumom) s lovnim turizmom oko kompleksa dvorca Maruševec. rekreacijom na vodi.

1. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti u prostoru 4. Prostori za športske djelatnosti mogu se planirati i izvan naselja.10 . 4.1.1. Prostori za razvitak sustava društvene infrastrukture i građevine u kojima su smješteni pojedini sadržaji nalaze se unutar naselja u odgovarajućoj zoni namjene.1.3. Županijski zavod za prostorno uređenje 4 . osim ukoliko nova sistematizacija pojedinih skupina društvenih djelatnosti utvrđena prema posebnim planovima razvitka i odgovarajućim standardima odredi drugačije. u okviru zdravstvenih i rekreacijskih sadržaja. pa je u PPUO/G-u i drugoj detaljnijoj dokumentaciji prostora potrebno te prostore analizirati i u skladu s potrebama i mogućnostima odgovarajuće dimenzionirati. 4.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 4. Postojeći sustav i mreža društvenih djelatnosti koji je uspostavljen na razini Županije u skladu je s postavkama PPŽ-a o strukturi naselja i ne planira se mijenjati.1.2. a hijerarhijsko ustrojstvo u uskoj je svezi s daljnjim razvitkom sustava središnjih naselja planiranim u PPŽ-u. Sustav i mreža društvenih djelatnosti vezani su na naselja. 4.

.novom stambenom gradnjom prvenstveno popunjavati prostor interpolacijama i nedovoljno ili neracionalno izgrađene dijelove gradova i naselja. c) grupa naselja do 500 stanovnika . ali selektivno i u funkciji optimizacije odnosa: razvoj naselja .11 . . Ivanec.tim naseljima moguće je osigurati prostor za razvoj uz prethodnu provjeru kriterija iz točke 5.000 stanovnika . .usmjeravati novu stambenu i drugu gradnju u prostorne cjeline gradova i naselja koje su već opremljene komunalnom infrastrukturom i građevinama društvenog standarda. Uvjeti određivanja građevinskih područja i korištenja izgrađena i neizgrađena dijela područja 5. uz uvažavanje slijedećeg: . b) grupa naselja od 500 do 1. . te izbjeći sukobe s planiranim infrastrukturnim koridorima.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 5. nije opravdano planirati prostore za širenje.za ta naselja procjenjuje se opravdanim planirati prostor za razvoj. . procjenu budućih demografskih procesa.kod tih naselja.aktivnostima očuvanja i obnove postojećeg stambenog fonda. procjenu gospodarskih potencijala i potreba.valorizirati kvalitetu prostora i okoliša s ciljem očuvanja temeljnih resursa i njihove prostorne kompozicije u okruženju.2. . .usmjeravati stambenu i drugu primjerenu gradnju u povijesne graditeljske cjeline radi njihove obnove i zaštite.1.000 stanovnika te općinska sjedišta . potrebno je primijeniti takav planski pristup kojim će se maksimalno čuvati prirodni predjeli u prostoru predviđenom za razvoj naselja.sprječavati svako daljnje spajanje naselja i formiranje naseljskih kontinuuma na pravcima pružanja kapitalne prometne infrastrukture. Županijski zavod za prostorno uređenje 4 . uz osiguravanje prostornih preduvjeta za gradnju pretežito obiteljskih kuća s racionalnim gustoćama naseljenosti i primjerene tipovima naselja i regionalnim značajkama. u pravilu. . Ovim Planom daju se osnovne preporuke za određivanje i oblikovanje naselja (prostor za razvoj naselja). osigurati višenamjensko i optimalno korištenje njegovog najvrijednijeg dijela i ukloniti neracionalnosti. kao i dogradnjama ili nadogradnjama postojećih građevina davati isto značenje kao novim stambenim gradnjama. ..što racionalnije koristiti postojeće izgrađeno (zaposjednuto) područje. koje treba primijeniti u PPUO/G.kada je nužno omogučiti razvoj proširenjem područja naselja. 5. .kvalitetnom procjenom i provjerom na terenu utvrditi stvarne granice izgrađenog (zaposjednutog) prostora te objektivno sagledati potrebu za prostorom za svako naselje uz uvažavanje postojećih demografskih kretanja. Temeljna polazišta za pojedine grupe naselja u PPŽ-u su slijedeća: a) grupa gradova i naselja preko 1.1. te drugih obilježja ili posebnosti značajnih za svako naselje.predlaže se za gradove Varaždin. Ludbreg i Novi Marof objedinjavanje susjednih naselja s centralnim naseljima u svrhu planskog oblikovanja jedinstvenog urbanog područja. štititi javni interes. Nužna i opravdana proširenja potrebno je posebno obrazložiti. te spriječiti svako daljnje neopravdano širenje naselja.zaštita prostora.u procesu planiranja sagledati realne troškove uređivanja građevinskog zemljišta i planski koncept temeljiti na njihovoj racionalizaciji. te ih razvijati kao kontinuiranu i programiranu djelatnost.

zanatsku proizvodnju. frizerske. buffe-i i slično. bravarije. visina dvojna građevina niz višestambena izgradnja* 40% 40% Po + P + 1 + K 50% 30% Po + P + 4 + K * mogućnost prisustva tihe i slične djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke. vikend i hobi zone. b) mješovita namjena pretežito stambena* max. Županijski zavod za prostorno uređenje 4 . d) Ostale osnovne namjene prostora: športsko-rekreacijska namjena. poslovna. kovačnice. za koja PPUO/G-om nije utvrđena obveza izrade detaljnijeg dokumenta prostornog uređenja. postolarske. izgrađenost parcele max. caffe-i. ** mogućnost prisustva bučne djelatnosti: automehaničarske radionice. caffe-i. 2. servise. prodavaonice mješovite robe. buffet-i i slično.3. ugostiteljsko-turistička max. visina Po = podrum P = prizemlje 1. fotografske radionice. 3. limarije. prodavaonice mješovite robe. visina pretežito poslovna** 40% Po + P + 1 + K 40% Po + P + 1 + K * mogućnost prisustva tihe i slične djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke. groblja i slično. fotografske radionice. javne zelene površine. zaštitne zelene površine. c) gospodarska namjena proizvodna. namjene i režime korištenja prostora uz uvažavanje slijedećih preporuka: a) stambena namjena niska stambena izgradnja* slobodnostojeća građevina max. odnosno građevine čiste industrije i druge proizvodnje te skladišta i servise koji svojim postojanjem i radom ne otežavaju i ne ugrožavaju život u naselju. izgrađenost parcele max. koje se pojavljuju unutar naselja svrhovito je planirati u onoj mjeri koja je primjerena i potrebna normalnom razvoju. ugostiteljske građevine s glazbom i slično. postolarske. oblikovanju i funkcijama naselja. 4 = kat K = potkrovlje 40% Po + P + 1 + K Zona gospodarske namjene sadrži industrijske građevine.12 . frizerske.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 5. površine posebne namjene. lakirnice. svrhovito je planirati i prikazati osnovne funkcije. izgrađenost parcele max. površine infrastrukturnih sustava. Unutar naselja. stolarije. skladišta.

1.cestovne granične prijelaze.Krapina (do autoceste Zagreb .državne i županijske ceste.Varaždin .5.Varaždin .Goričan.zračnu luku.Lepoglava .1. te izraditi potrebnu dokumentaciju uvažavajući temeljna planska usmjerenja o položaju koridora (objedinjeno uz kanal HE i vođenje izvan naselja).1.detaljnije razraditi položaj koridora u prostoru.4.Zagreb) . Uvjeti (funkcionalni. .Čakovec . a osnove razmještaja poštanskog i telekomunikacijskog sustava u kartografskom prikazu 2: "Infrastrukturni sustavi ".Zagreb .Slovenija). Postojeće državne i županijske ceste planirane su PPŽ-om temeljem propisa o razvrstavanju. vrijednosti i zaštitu prostora za: . željezničkog i zračnog prometnog sustava označene su u kartografskom prikazu 1: "Korištenje i namjena prostora".1.obilaznice gradova kao zamjenski pravci za postojeće državne ceste. .Ivanec .planirana Zagorska brza cesta: Varaždin (autocesta: Rijeka . Podravska brza cesta: hrvatsko-slovenska granica . razmještaj naselja. . optimalan broj i položaj križanja te definirati dinamiku realizacije.željezničke prometne pravce. prostorni.3. .načelno je planiran poželjan koridor u cilju osiguranja prostora za tu infrastrukturnu namjenu. . . optimalan broj i položaj križanja.6.1.Goričan .13 .na razini plansko-usmjeravajućeg značenja planiran je poželjan koridor i načelna dispozicija raskrižja. .glavne cestovne prometne pravce. a moguće su određene promjene u funkcionalnom (promjena Županijski zavod za prostorno uređenje 4 . .Osijek . 6. 6.1.Koprivnica . Glavni cestovni prometni pravci: Okosnicu cestovne prometne mreže u Županiji čine: . ekološki) utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava u prostoru 6.Zagreb Mađarska) . Prometni sustavi 6.Osijek.Varaždin . Autocesta: Rijeka .Koprivnica . U cilju provedbe potrebno je: .autocesta: Rijeka .planirana Podravska brza cesta: Slovenija .trasa je utvrđena i unesena u PPŽ temeljem izrađene dokumentacije.poštu i telekomunikacije. .Varaždin .Maribor) . 6.Ivanec .1. Osnove cestovnog. U PPŽ-u se na razini plansko-usmjeravajućeg značenja planira osnovni položaj prometnih sustava u prostoru Županije u odnosu na prometnu ulogu.Krapina (autocesta: Zagreb . Zagorska brza cesta: Varaždin (od autoceste Goričan .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 6.2. 6.Zagreb .1. 6.u narednom razdoblju potrebno je detaljnije razraditi trasu.

Postojeće športsko zračno pristanište.na razini plansko-usmjeravajućeg značenja rezerviran je koridor koji je potrebno razraditi detaljnijom dokumentacijom uvažavajući opredjeljenje da se što manje zauzima novi prostor. .izmicanjem postojeće državne ceste DC2 na novu sjeverniju trasu ukoliko prometno-sigurnosni zahtjevi i ekonomska isplativost opravdavaju takav zahtjev.u PPŽ-u se predviđa izgradnja novih obilaznih pravaca u Varaždinu. 6.unutar raspoloživog slobodnog prostora između naselja i postojećih infrastrukturnih koridora. Ivanca i Varaždina prema Čakovcu i Mađarskoj: .moguća je promjena razvrstavanja sukladno funkcionalnim potrebama.1.Beč) preko Lepoglave. . Koridori autoceste i brzih cesta vode se izvan područja naselja i obuhvaćaju prostorni rezervat potreban za izgradnju normalnog punog poprečnog presjeka autoceste odnosno brze ceste i križanja u više razina. Do izrade stručne podloge iz točke 2.14 . Novom Marofu i Varaždinskim Toplicama. smješteno istočno od Varaždina moguće je razvijati u ovisnosti o strateškim interesima u zračnu luku kategorije 2C. 6. te da se na dijelu od Lepoglave do Varaždina zadrži na trasi postojeće pruge.1. 6. . U okviru postojeće lokacije športskog zračnog pristaništa postoji mogućnost za širenje: . 6.2. zamjenskih ili novih pravaca: . Cestovni granični prijelazi: .10.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN kategorije) i prostornom (promjena trase) smislu u slučaju izgradnje obilaznica. potrebno je u PPUO/G-u planirati prostorne rezervate za prolaz cestovnih prometnih pravaca prema planiranim trasama u PPŽ-u. .9. Brza željeznička pruga od Krapine (veza Zagreb . uključujući i zakonom propisan zaštitni pojas unutar kojeg se može planirati i druga izgradnja u skladu s posebnim propisima.postojeći granični prijelazi mogu se razvijati prema procijenjenim potrebama bez posebnih prostornih ograničenja.1. Željeznički prometni pravci zadržavaju svoj postojeći položaj u prostoru osim dijela planirane trase brze željezničke pruge od Varaždina prema Krapini na dionici od Lepoglave do zapadne granice Županije.8. .7. Širine koridora državnih.širina koridora do detaljne razrade određuje se prema propisima o zaštitnom pojasu željezničke pruge.12. a na razini plansko-usmjeravajućeg određenja u PPŽ-u su planirane poželjne promjene u razvrstavanju. županijskih i lokalnih cesta izvan naselja u pravilu se ne povećavaju u odnosu na postojeće a potrebna proširenja kao i prostorni rezervati unutar naselja utvrdit će se u PPUO/G.1.1. Županijski zavod za prostorno uređenje 4 .1.na trasi Podravske brze ceste moguća je izgradnja novog međunarodnog cestovnog graničnog prijelaza I kategorije na budućoj spojnoj točki s Republikom Slovenijom u skladu s međudržavnim dogovorom.rekonstrukcija dionice ispravkom ili ublažavanjem loših tehničkih elemenata ceste ne smatra se promjenom trase. 6. ovih Odredbi za provođenje. 6.11.

2. a dalje u smjeru Kotoribe novom trasom. Plinofikacija naselja na području općina i gradova razvijat će se temeljem osnovnih postavki PPŽ-a i "Studije opskrbe prirodnim plinom Županije varaždinske". Delnice.2.15 . U PPŽ-u se ne sprječava mogućnost izgradnje malih hidroenergetskih građevina (male hidrocentrale).1.7.1. U dijelu koji se odnosi na izgradnju telekomunikacijskih vodova i mreža. Energetski sustav 6. Razvoj poštanskog prometa i telekomunikacija u dijelu koji se odnosi na izgradnju poslovnih građevina usmjeren je na područja unutar naselja.6. 6. 6.Ludbreg.2.LNG (Omišalj. Ukoliko se iskaže interes za takvu izgradnju.Ludbreg . Županijski zavod za prostorno uređenje 4 . potrebno je provesti odgovarajuće postupke. zadovoljiti kriterije zaštite prostora i okoliša.3. Sustav opskrbe električnom energijom na razini PPŽ-a obuhvaća proizvodna postrojenja te prijenosna i transformatorska postrojenja od 110 kV i više.Zagreb .osim propisanih općih i posebnih uvjeta izgradnje ove vrste građevina. 6. 6.5. Glede prijenosnih postrojenja ovim Planom osiguran je na krajnjem istočnom dijelu Županije (istočno od Malog Bukovca) koridor za prolaz dalekovoda 2x400 kV Žerjavinec . PPŽ ne zahtijeva ispunjenje drugih uvjeta lociranja i gradnje. a razrađivat će se PPUO/G-om. .Kotoriba mađarska granica): . te se PPUO/G-om i detaljnim planovima uređenja moraju planirati prostorne pretpostavke za nesmetan razvoj. .na trasi se planira izgradnja nove i rekonstrukcija postojeće mjernoredukcijske stanice za koje će se osigurati potreban prostor.2.2. PPŽ-om se ne predviđa osiguranje novih koridora izgradnje kapitalnih vodova.13. Unapređenje i razvoj ostalih prijenosnih kapaciteta i transformatorskih postrojenja razine 110 kV i više.2. 6.planiran je područjem Županije dijelom istim koridorom uz već postojeći magistralni plinovod Zabok .Zabok . te odgovarajućom stručnom dokumentacijom. 6. 6.Mađarska. predviđa se u okviru postojećih koridora i prostora (uz minimalna potrebna proširenja) radi zaštite i racionalnog korištenja prostora. te ekonomske isplativosti i ugraditi lokaciju u PPUO/G. Karlovac . Unapređenje sustava opskrbe plinom u smislu izgradnje kapitalnih građevina na razini Županije predviđa se ostvariti izgradnjom međunarodnog plinovoda ADRIA .4.2.2.2. ali njihove potencijalne lokacije nisu određene u grafičkom dijelu (u tekstualnom dijelu navode se lokacije Margečan i Željeznica). Kapitalna proizvodna postrojenja (HE Varaždin i HE Čakovec) su izgrađena i u PPŽ-u se ne predviđaju nove potrebe za prostorom. a za proširenje kapaciteta prvenstveno je potrebno koristiti postojeće infrastrukturne koridore i težiti njihovom objedinjavanju u cilju zaštite i očuvanja prostora i sprječavanja nepotrebnog zauzimanja novih površina.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 6.

bilo bi svrhovito izučiti i procijeniti prihvatljivost. a u funkcionalnom smislu potrebno ga je u potpunosti osposobiti za rad (biološki uređaj) na način da ne ugrožava druge sadržaje u okolnom prostoru.3.16 .kapitalne građevine za distribuciju .crpna stanica.sustav postojećih i planiranih vodosprema načelno je označen u kartografskom prikazu 2: "Infrastrukturni sustavi ". . opravdanost i svrhovitost rješenja za konkretan prostor tako da se preporuči zahvat koji će zadovoljiti zahtjeve zaštite okoliša i zaštite od štetnog djelovanja voda.zahvate treba provoditi uz maksimalno uvažavanje prirodnih i krajobraznih obilježja.izgradnja i proširenje vodoopskrbnog sustava u osnovi je utvrđena temeljem Vodoopskrbnog plana Županije.u sklopu izgradnje autoceste planira se regulacijski zahvat na dijelu rijeke Bednje. .1. . Županijski zavod za prostorno uređenje 4 .na dijelovima slivnih područja Bednje.trase vodova i lokacije građevina vodoopskrbnog sustava ucrtane u grafičkom dijelu PPŽ-a usmjeravajućeg su značenja i dozvoljene su odgovarajuće prostorne prilagodbe koje ne odstupaju od koncepcije rješenja.3. Belski Dol. . uz postojeća vodocrpilišta i izvorišta: Varaždin. 6. Zaštitne i regulacijske građevine: . Plitvice i Lonje predviđa se mogućnost izvedbe retencija za obranu od poplava.u cilju osiguranja rezervi pitke vode za vodoopskrbu stanovništva i osiguranje funkcije vodoopskrbnog sustava Županije. Građevine za zaštitu voda: .2. . Bistrica.na rijeci Dravi predviđa se izgradnja regulacijskih (vodne stepenice) i zaštitnih (nasipi) građevina. . Žgano vino. koji je potrebno izvesti u suglasju s principima zaštite okoliša. Beli Zdenci. Vodnogospodarski sustav 6. Sutinska i Ravna gora. planira se novo vodocrpilišno područje Vinokovšćak (između dovodno-odvodnog kanala HE Varaždin i starog korita rijeke Drave . Građevine za korištenje voda: .3. .3.sustav za odvodnju otpadnih voda Grada Varaždina u osnovi je prostorno definiran i potrebno ga je etapno izgrađivati.mrežu cjevovoda vodoopskrbnog sustava u pravilu je potrebno polagati u postojeće infrastrukturne koridore uvažavajući načela racionalnog korištenja prostora.3.potrebno je definirati cjelovit plan odvodnje otpadnih voda u Županiji prema kojem će se utvrditi područja u kojima je optimalno graditi sustave za odvodnju sa zajedničkim uređajima za pročišćavanje zagađenih voda. 6.šire područje naselja Svibovec) i vodocrpilišno područje istočno od Hrženice (u pravcu naselja Struga).VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 6. Šumi. . . kolektorom i ispustom u recipijent. Bartolovec. planira se u Doljanu.

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 7. pa se u cilju očuvanja izvorne slike krajobraza ne preporuča krčenje velikih šumskih površina.2.2. a posebice prometne koridore koji za sobom nužno povlače izgradnju građevina odnosno širenje naselja. pješčara i glinokopa prvenstveno je potrebno planirati neposredno uz postojeće lokacije u cilju zaštite krajobraznih vrijednosti prostora.1.1. U prirodnim inundacijama ne preporuča se planirati izgradnju radi zaštite ljudi i imovine. U slučaju planirane izgradnje potrebno je razraditi mjere zaštite ljudi i imovine i mjere za očuvanje sklada i cjelovitosti prirodnog vodnog krajolika. te je u takvim prostorima potrebno namjeravane zahvate usklađivati i provoditi uz uvažavanje krajobraznih vrijednosti i obilježja. 7. 7. 7. 7.2. Brdske šume predstavljaju prirodni krajolik. 7.1. Vodotoci s pripadajućim vegetacijskim pojasom i dolinom/kanjonom u kojoj se nalaze/kroz koji protječu.1. a opravdane zahvate izvoditi uz maksimalno očuvanje izvornih obilježja prostora.1.17 . Županijski zavod za prostorno uređenje 4 .3. Rudarski projekti moraju sadržavati i projekat sanacije kojim se definira daljnja namjena napuštenih eksploatacijskih polja (biološka rekultivacija ili prenamjena u svrhu rekreacije. u krajobraznom vrednovanju smatraju se jednom prostornom i strukturnom cjelinom. te ih je u najvećoj mogućoj mjeri potrebno sačuvati kao jedan od najbitnijih i vizualno dominantnih dijelova krajobraza. 7. Postojeće nizinske šume treba maksimalno zaštititi i očuvati pa se ne može planirati njihova prenamjena i krčenje.1. 7.2. ribolova i sl.2.2. Sve nadzemne infrastrukturne koridore potrebno je racionalizirati i sektorski usuglašeno objedinjavati. 7. Šume su kao visoka vegetacija od posebnog značaja i vrijednosti za krajolik. Prije izvođenja hidrotehničkih radova i prenamjene zemljišta (isušivanje vlažnih livada. 7. šljunčara. Mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti 7. Poželjno je pošumljavati nekvalitetno poljoprivredno zemljište i područja unutar zaštitnih zona vodocrpilišta.2.4.4.3. Nove površinske kopove kamenoloma. Prirodne vodne krajolike i vodne ekosustave potrebno je sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri kao izuzetno vrijedne i kao nositelje prepoznatljivosti i identiteta Županije. Šumarke i živice u nizinskim (posebice uz vodotoke) i brežnim predjelima (voćarsko-vinogradarska područja) potrebno je sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri kao nositelje bogatstva i raznolikosti kulturnog krajolika. 7.3.). pretvaranje u oranice) potrebno je provjeriti svrhovitost zahvata u odnosu na narušavanje ili umanjivanje krajobraznih vrijednosti i ekonomsku isplativost.

1. identitet.7. potrebno je poštivati preporuke sadržane u točki 5. 7. fizionomija. značajnim ili eksponiranim lokacijama i na kontaktu sa šumom i vodom.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 7. tradicijski čimbenici) na način da se za svaku konkretnu općinu/grad primjene oni modeli prostornih struktura koji neće narušiti. Potrebno je izbjegavati planiranje izgradnje u ruralnim predjelima na vizualno vrijednim.18 . U planovima nižeg reda preporuča se planirati područja za vikend izgradnju i utvrditi mjere za zaustavljanje i sprječavanje daljnje takve nekontrolirane izgradnje. Identitet ruralnog krajolika potrebno je očuvati na način da se zadrži prepoznatljiva slika sela i zaselaka koji se prepliću i stapaju s prirodnom pozadinom. komplementarnost. već naglasiti temeljne vrijednosti i osobitosti područja. ambijentalne značajke.5. Nove intervencije u prostoru moraju biti odmjerene i ne smiju odudarati od ambijentalnih obilježja u kojima nastaju. koje se odnose na katnost izgradnje.8. 7. 7. Potrebno je stimulirati ozelenjavanje gradskih i rubnih dijelova naselja i kapitalnih građevina infrastrukture. 7. vrednovati i sačuvati strukturne značajke prostora (unutrašnja raščlanjenost. Županijski zavod za prostorno uređenje 4 . U PPUO/G-u potrebno je uvažavati.5.6. U cilju očuvanja slike naseljenih predjela Županije i postojećeg sklada unutar naselja i u širem prostoru. raznolikost.3. U tom je smislu potrebno oblikovati naselja i građevine tako da se lokacijom i arhitekturom usklade s tradicionalnim graditeljstvom.

8.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 8. .1.1. planiraju zaštititi pojedini dijelovi rijeke Drave i to: .2.2. korištenje i uređenje prostora u nekoliko zona sa stupnjevanim zaštitnim režimima: . Za zaštićenu park šumu Trakošćan koja se nalazi unutar planiranog parka prirode treba propisati mjere zaštite i njome i nadalje gospodariti prema pravilima šumarske struke i propisanim mjerama zaštite. 8.1. Uz naglašenu pažnju prema prirodnim vrijednostima posebnu pažnju treba pridati graditeljskom naslijeđu. U PPŽ-u se planira potreba izrade PPPPO-a za područje rijeke Drave. Granice područja parka prirode označene u PPŽ-u očitavaju se i tumače kao planskousmjeravajući podatak koji će se utvrditi u skladu s posebnim zakonom. zaštitu. 8. Prilikom određivanja granica i provođenja ostalih aktivnosti na zaštiti tog područja. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina 8.2.5.područja u kojima su dozvoljene i poželjne aktivnosti u funkciji razvoja i stvaranja materijalnih preduvjeta za još kvalitetniju zaštitu najvrednijih područja. Mjere zaštite svrhovito je pobliže uskladiti s programima gospodarenja šumama.1. Prostornim planom potrebno je točno definirati prostor obuhvata. 8.Ormoško jezero kao posebni zoološki (ornitološki) rezervat.2. 8.3. 8. Županijski zavod za prostorno uređenje 4 . Planirani park prirode Hrvatsko zagorje prirodna je baština od državnog značaja za koju je zakonom utvrđena obveza izrade prostornog plana područja posebnih obilježja (u daljnjem tekstu PPPPO).prijelazna područja u kojima su dopustive aktivnosti u funkciji unapređenja i zaštite.1. 8. tradicijskim oblicima gospodarstva i zaštiti ruralnog krajolika. Ovim se Planom. U PPPPO-u za područje rijeke Drave potrebno je.1. a prema Zakonu o zaštiti prirode. Prilikom određivanja granica i provođenja planskih i ostalih aktivnosti na Ormoškom jezeru i starom koritu rijeke Drave. jer se planirani park prirode nalazi u pretežito šumskom području.područje ušća Plitvice i Bednje kao zaštićeni krajolik i kao posebni zoološki (ornitološki) rezervat.izdvojena uža područja pod strožom zaštitom.1.2. . 8.4. utvrditi dijelove dravskog ekosustava koje je potrebno zakonski zaštititi.1. .19 . potrebno je djelovati koordinirano na razini međudržavne suradnje i suradnje sa susjednim županijama (zaštita Drave kao biosfernog rezervata). potrebno je djelovati koordinirano s Krapinsko-zagorskom županijom. na osnovi inventarizacije i vrednovanja.

3. Čevo. Jalkovec. već se smatra uputnim postupak zaštite u kategoriji zaštićenog krajolika predložiti i pokrenuti koordinirano s Koprivničkokriževačkom županijom. 8.4.7.6. tri skupine stabala i šest pojedinačnih stabala i za te dijelove prirode treba propisati mjere zaštite prirode. Šaulovec. Ivančice. potrebno je propisati mjere zaštite i njime nadalje gospodariti prema pravilima šumarske struke i propisanim mjerama zaštite. Najvrednije predjele unutar tog prostranog područja treba posebno izdvojiti i propisati strože mjere zaštite (planirani rezervati šumske vegetacije.1. potrebno je djelovati koordinirano s Koprivničko-križevačkom županijom. Planirane predjele posebnog rezervata šumske vegetacije na području Kalnika. Ravne gore i Drave potrebno je uz suradnju šumarske i vodnogospodarske struke detaljnije definirati u PPUO/G-u.) može imati negativne učinke na spomenik prirode. Klenovnik. ali se ista ne isključuje. Bajnski dvori. U PPŽ-u su načelno planirane lokacije za zaštitu prema Zakonu o zaštiti prirode: a) u kategoriji park šume: Dravska park šuma.1. 8. Rješenjima o zaštiti zaštićeni su: arboretum Opeka. razgledavanje.3.3. 8. a također i za područja definirana kao osobito vrijedan krajobraz. zabrana unošenja alohtonih vrsta i dr. šuma oko jezera Bis u Ivancu i oko kapelice Sv. ušće Plitvice i Bednje u Dravu.2. 11 parkova (Novi Marof. U PPUO/G-u je potrebno predložiti razinu zaštite tih dijelova prirode.3. Nekontrolirano korištenje tih prostora (rekreacija. Mjere zaštite za dijelove Kalnika planirane za zaštitu u kategoriji zaštićenog krajolika potrebno je uskladiti s programima gospodarenja šumama. Duha u Prigorcu. geološki stup Drenovec. Belski dol i dolina rijeke Bednje). 8. krajolik potoka Zbel i šire područje Grebengrada (izvorišni dio Lonje.6.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 8. Za "Zaštićeni krajolik Kalnik" koji je već utvrđen.). šumsko-uzgojni zahvati). 8. groblje Varaždin.20 . Veliki Bukovec i Martijanec). širi predio Kalnika. b) u kategoriji zaštićenog krajolika: vršni dio Ivančice. Vidovec. spomenici prirode. Prilikom određivanja granica i provođenja ostalih aktivnosti na širem području Kalnika. 8. potrebno je propisati mjere zaštite.3. botanički spomenici na stijenama Kalnika i oko kapelice Sv. kako bi se na polazištima struke planiralo i provodilo korištenje i zaštita šuma (sječa. Za zaštićene spomenike prirode: geološko-paleontološke Vindiju i Mačkovu spilju i geološko-mineraloški Gaveznicu. Ukoliko se ocijeni svrhovitim provesti postupak zaštite preporuča se da šumama u tim predjelima upravljaju i gospodare "Hrvatske šume" (na vodnom dobru "Hrvatske šume" uz suglasnost "Hrvatskih voda"). Varaždinske Toplice.5. 8.4. kanjoni potoka i sl. održavanje neizmijenjene šumske zajednice. Za područje Kalnika kao prirodne baštine od državnog značaja ovim se PPŽ-om ne propisuje obveza izrade PPPPO-a. Križovljangrad. park šuma u Varaždinskim Toplicama. Županijski zavod za prostorno uređenje 4 . Vuka na Vukovoju te livade uz potok Zbel kao stanište kockavice. košnja i sl. Maruševec. pa mjere zaštite treba propisati na osnovi ocjene pojedinačnog lokaliteta.1. 8. 8. c) u kategoriji spomenika prirode: stijena i pećine Kamenac.

Zaštićene biljne i životinjske vrste.unutar zaštićenih predjela.za dijelove naselja registrirane (zaštićene) kao povijesne urbanističke cjeline (Varaždin i Varaždinske Toplice) obvezna je izrada urbanističkog plana uređenja na temelju prethodno izrađene konzervatorske dokumentacije.1. Očuvanje. nestaju staništa i prijeti odumiranje treba štititi: .9. revitalizaciju i afirmaciju kulturno-povijesnog naslijeđa treba definirati u PPUO/G-u. .za zaštićene gradsko seoske cjeline (Ludbreg i Vinica) i zaštićene seoske cjeline (Mali Lovrečan i Veliki Lovrečan) obvezna je izrada konzervatorske dokumentacije uz preporuku da se u PPUO/G-u za te dijelove naselja propiše izrada detaljnih planova uređenja. obnovu i revitalizaciju tih spomenika.za ostalu zaštićenu i značajniju evidentiranu graditeljsku baštinu obvezna je izrada konzervatorske dokumentacije i u slučaju kad za šire područje postoji detaljni plan uređenja.8. obnovu.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 8. Županijski zavod za prostorno uređenje 4 . ovih Odredbi za provođenje. kao i vrste kojima opada brojnost.21 . a razraditi u slijedećoj dokumentaciji prostora: . . 8.8.inventarizacijom takvih vrsta u PPUO/G-u i planiranjem mjera zaštite na lokalnoj razini sukladno točki 10. U svrhu očuvanja i obnove zaštićenih spomenika parkovne arhitekture preporuča se razrješiti vlasničko-korisničke odnose.7. 8. te osigurati stručne kadrove za održavanje. .

U okviru privremenog odlaganja moguće je organizirati sortiranje i druge djelatnosti (smanjivanje količine i volumena i sl. 9.7. "Malo Polce" (Grad Ludbreg). Turčin (Općina Gornji Kneginec). 9. Svaka od lokacija postojećih kontroliranih odlagališta može se pod određenim uvjetima upotrijebiti za skladištenje otpada (privremeno odlaganje). Županijski zavod za prostorno uređenje 4 . Prikupljanje i skladištenje opasnog otpada sukladno odredbama Zakona o otpadu. termičke obrade i odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.6. 9. Osnovni uvjet za usvajanje opredjeljenja mora biti količina i sastav proizvedenog otpada koje treba utvrditi na temelju što točnijih podataka.1. Jerovec). "Stari zdenac" (Općina Jalžabet). 9. Strategiji i Programu prostornog uređenja RH i Uredbe o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku. 9.5. "Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica). Varaždinske Toplice. Ludbreg.2.) ukoliko su one dopustive s obzirom na okolni prostor. Poljana Biškupečka (Grad Varaždin). kao i sva ostala odlagališta i divlje deponije moraju se sanirati do roka utvrđenog posebnim propisima. 9. a isplativije ih je organizirati na tim lokacijama nego u centru za obradu i odlaganje otpada.3. Do uređenja lokacije budućeg centra za obradu i odlaganje otpada u Županiji. Novi Marof. Postupanje s otpadom 9. u PPŽ-u se predviđa organizirati u okviru lokacije budućeg centra za obradu i odlaganje otpada. Skladištenje otpada (privremeno odlaganje) moguće je organizirati na više lokacija u Županiji koristeći prostore postojećih odlagališta uz prethodno propisano uređenje. Centar za obradu i odlaganje otpada mora nuditi kompletno zbrinjavanje što podrazumijeva postojanje sortirnice. Postojeća kontrolirana odlagališta (Turčin.4. te "Vražji rid" (Grad Novi Marof).22 . U PPŽ-u se utvrđuju slijedeće potencijalne lokacije za zbrinjavanje otpada (izgradnju centra za obradu i odlaganje otpada): Jerovec (Grad Ivanec). Za područje cijele Županije potrebno je što prije usvojiti opredjeljenje o temeljnom principu gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom. a ostali opasni otpad za koji nije organizirano prikupljanje i skladištenje skladišti se privremeno na mjestu nastajanja. kontrolirano prikupljanje i skladištenje opasnog otpada za cijelu Županiju (najvećim dijelom otpadnih ulja) organizira se i provodi na području grada Varaždina.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 9. U PPŽ-u se ocijenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada). uz provedbu zakonom propisanih mjera zaštite. kompostane.

2.5. U PPUO/G-u potrebno je koncepcijski riješiti odvodnju naselja koja se nalaze na zaštitnim zonama vodocrpilišta i na području cijelog vodonosnika. Otpadne vode obvezno treba tretirati preko pročistača otpadnih voda. na osnovi čega će se propisati mjere zaštite okoliša.6. smatra područjem potencijalnih rezervi podzemnih voda za širu regiju. pa je nove namjene i sadržaje na tom području potrebno uvoditi s posebnom pozornošću i uz mjere zaštite okoliša. 10. Izvješće o stanju okoliša Varaždinske županije. Za naselja odnosno građevine koji neće moći biti uključeni u sustav odvodnje ili do njihovog uključivanja u sustav obvezna je izgradnja trodjelnih nepropusnih septičkih jama. vodotoke. 10.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 10. 10. 10. Županijski zavod za prostorno uređenje 4 . uz zakonom propisani sadržaj. Trnovec. Svaka nova namjena u prostoru ne smije utjecati na postojeće stanje kvalitete voda na vodotocima I kategorije (brdski pritoci Bednje na području Ivančice i Kalnika.2. šume.2. smjernice i mjere zaštite okoliša za osobito vrijedne resurse: vode (pitka voda i odvodnja). Lonja) ili smanjiti kvalitetu voda na Plitvici i Bednji. značajke i posebnosti dotične sredine).2. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 10. Posebno se sugerira općinama i gradovima da iskoriste zakonsku mogućnost izrade programa zaštite okoliša za pojedina uža područja (s obzirom na resurse.23 . kako bi se prišlo smanjivanju količine štetnih tvari (prije svega nitrata) u podzemnoj pitkoj vodi.1. šume. tlo i krajolik kao osobito vrijedne resurse Županije.2.2. analizirati i vrednovati postojeće stanje s obzirom na klasifikaciju. Programom zaštite okoliša potrebno je za područje Županije detaljnije i konkretnije utvrditi uvjete.1. 10.3. s većim naglaskom treba obraditi područje vodonosnika. jedinica lokalne samouprave i pojedinačnih subjekata koji se nalaze na vodonosniku. Potrebno je što prije uvesti kontrolu nad upotrebom količine i vrste zaštitnih sredstava u poljoprivredi na području vodonosnika. dugoročno i strateški gledano. a posebice farmi na području vodonosnika. Na razini Županije. tlo i krajolik. U PPUO/G-u potrebno je detaljnije inventarizirati osnovne elemente okoliša. Potrebno je riješiti odvodnju i zbrinjavanje otpadnih voda gospodarskih subjekata unutar i izvan naselja. Cijeli se vodonosnik.2. zabranom odlaganja otpada i sprječavanjem prekomjerne upotrebe zaštitnih sredstava u poljoprivredi.3.1. Izvješće o stanju okoliša i Program zaštite okoliša 10. i prsten naselja Sračinec-Petrijanec-Vinica-Ladanje-Vidovec-Nedeljanec. 10.1. potrebno je riješiti zaštitu ležišta podzemne pitke vode izgradnjom sustava za odvodnju. 10. Potrebno je inventarizirati sve značajnije zagađivače na vodotocima.1. Nova Ves Petrijanečka.2. Naselja koja imaju prioritet su Svibovec Podravski. Vode 10. za koje je PPŽ dao osnovna usmjerenja u pogledu zaštite resursa.1. kvalitetu i kvantitetu poremećaja.4.2. 10.

3.2. 10.2.10.3. područje budućeg vodocrpilišta Vinokovšćak. Ne preporučuje se pretvaranje vlažnih livada u njive i oranice i izvođenje novih regulacija. 10. 10. zatvaranja i sl.8.2.) kada je potrebno iskrčiti nizinsku šumu.11. Do izrade i donošenja PPPPO-a za rijeku Dravu. 10. Tlo 10. U PPUO/G-u preporuča se propisivanje konkretnijih mjera zaštite. Šume 10. koji uključuje prirodni inundacijski pojas) potrebno je posebno preispitati svaki namjeravani zahvat odnosno prenamjenu zemljišta unutar inundacijskog pojasa. Šume i šumska zemljišta mogu mijenjati namjenu samo prema odredbama Zakona o šumama. od novih namjena može se planirati korištenje prostora isključivo u svrhu rekreacije. odnosno izvršiti prenamjenu zemljišta u šumska na slijedećim površinama: najuže zaštitne vodocrpilišne zone (I i II).7. te dati smjernice njihovog daljnjeg korištenja.širi vegetacijski pojas uz rijeke i potoke.3.3.). Ludbreških i Međimurskih podravskih šuma potrebno je spriječiti širenje poljoprivrednih i drugih površina na štetu nizinskih šuma. odnosno u svrhu zaštite vodnih ekosustava zadržati kao vlažne livade (točka 10. U opravdanom slučaju (gradnja infrastrukture i sl. unutar granica obuhvata plana predviđenih u PPŽ-u.4. U cilju zadržavanja površina pod šumom.2. u smislu zabrane krčenja i zadržavanja šumaraka i živica koji se sporadično prepliću s površinama druge namjene. U PPUO/G-u je potrebno utvrditi sve divlje deponije ili privremene lokacije prikupljališta. 10. područja uz koridore brzih cesta i autoceste.1. 10. Županijski zavod za prostorno uređenje 4 . U svrhu očuvanja i unapređenja šumskog fonda u privatnim šumama poželjno je korištenje postojećih osnova gospodarenja državnim šumama za okolne privatne šume. Poželjno je pošumljavati. Ne može se planirati prenamjena vrijednog obradivog zemljišta u nepoljoprivredne. sanacije. bilo bi svrhovito osigurati zamjensku površinu i pošumiti je.2.4. u gospodarskim jedinicama Varaždinskih. Zbog očuvanja prirodne ravnoteže vodnih ekosustava na područjima na kojima se planira izgradnja retencija poželjno je preispitati mogućnost izgradnje istih u smislu kišnih preljeva.2.1.9.24 . nekvalitetno poljoprivredno zemljište niske bonitetne klase. U svrhu zaštite vodnih ekosustava (vodni krajolik . Buduće aktivnosti na tom području potrebno je provoditi u skladu s preuzetim obvezama iz međunarodnih dokumenata i programa. a vrijedna i ostala obradiva poljoprivredna tla koja nisu obrađena potrebno je privesti poljoprivrednoj namjeni ili ih pošumiti. 10. predjeli uz vodotoke i sl. 10.3.7.3.4. a posebice u građevinske svrhe osim ako nema zemljišta nižih razreda.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 10. 10. Ne može se planirati izgradnja u potencijalno poplavnim područjima kako ne bi dolazilo do ugrožavanja ljudi i imovine.2.

6.9.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 10.6. te vrste čija brojnost opada. Mjere postupanja s otpadom obrađene su i nabrojene u točki 9. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina obrađene su i nabrojene u točki 8.7.6. 10. Zrak 10. Biljne i životinjske vrste 10. voditi katastar emisija u okoliš s obzirom na utvrđene djelatnosti koje onečišćuju zrak u zonama stanovanja i industrijskim područjima.9. Županijski zavod za prostorno uređenje 4 . Krajolik 10. sukladno zakonskim propisima. ovih Odredbi za provođenje.1. ovih Odredbi za provođenje. 10. 10. Predviđene razine buke u urbanim područjima potrebno je. Zaštita od buke 10.6. Građevine i postrojenja koja mogu biti izvor prekomjerne buke potrebno je planirati na odgovarajućoj udaljenosti od stambenih i rekreacijskih zona i drugih tihih djelatnosti. a u izuzetnim slučajevima i izvan naselja.1.8. u skladu sa zakonskim propisima.1. 10.11.8. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti obrađene su i nabrojene u točki 7.5.11. Grad Varaždin dužan je. 10. ovih Odredbi za provođenje. te za iste planirati mjere zaštite u skladu s podacima nadležne službe za zaštitu prirode i okoliša. Prilikom izrade PPUO/G-a svrhovito je utvrditi da li na području obuhvata plana rastu ili žive zaštićene biljne i životinjske vrste. ovih Odredbi za provođenje. 10.1. i 7.5.2. ovih Odredbi za provođenje.3.. uvažavajući mjere sadržane u točkama 5.9.25 . 10. staništa nestaju ili im prijeti izumiranje.1. 10. Postupanje s otpadom 10. U PPŽ-u se osim zahvata utvrđenih posebnim propisom ne utvrđuju drugi zahvati za koje je potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš (PUO).5.1. Oblikovanje naselja i kulturne vrijednosti 10.1.7. odrediti na grafičkom prikazu u planovima nižeg reda.1.10.2. 10.10.12. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti obrađene su i nabrojene u točki 8. Procjena utjecaja na okoliš 10. 7.12. Zaštićeni dijelovi prirode 10. Za buduće oblikovanje naselja potrebno je planiranje nove izgradnje uravnotežiti s postojećom izgradnjom zadržavajući i njegujući izvorna obilježja naselja i šireg područja.

Suglasnost na mjere zaštite okoliša 10. Donja Voća.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 10.1.13. Županijski zavod za prostorno uređenje 4 . to su slijedeće općine odnosno gradovi: Bednja. Ivanec. PPŽ-om se određuje da se pribavi suglasnost od nadležnog državnog tijela na mjere zaštite okoliša utvrđene PPUO/G-ima onih općina i gradova na čijem je području planiran park prirode Hrvatsko zagorje.13. ali i ograničavajućih mjera koje će doprinjeti unapređenju zaštite okoliša (uvažavajući namjenu i zaštitu prostora utvrđenu u PPŽ-u i drugim prostornim planovima).26 .14. Prema kartografskom prikazu 3. Uz zakonom propisane moguće i poželjne ekonomske poticaje u cilju unapređenja zaštite okoliša preporuča se na razini Županije razraditi posebni program poticajnih. Ekonomski poticaji 10.14. Klenovnik i Lepoglava.1. 10.

Na temelju Zakona o prostornom uređenju. uređenja i zaštite prostora"). Sračinec.1..3. Trnovec Bartolovečki. Donji Martijanec. Petrijanec. Vidovec. Po donošenju PPUO/G-a prestaje važiti dio prostornog plana bivše općine za to područje. i programima mjera za unapređenje stanja u prostoru.1. Cestica.1. Ivanec. Ivanec. a krajnji istočni dio u VIIIo MCS (što se iščitava i iz kartografskog prikaza 3: "Uvjeti korištenja. Ludbreg i Novi Marof.22 općine: Bednja. 11. i 42/86.1. Mjere provedbe 11. Mali Bukovec. . Obveza izrade detaljnog plana uređenja (DPU) ne utvrđuje se u PPŽ-u već će se ona utvrditi prostornim planovima iz točke 11. Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske te planskih usmjerenja i određenja u PPŽ-u. 11. b) Prostornog plana uređenja općine/grada (PPUO/G) za: . Beretinec. Sveti Đurđ. Gornji Kneginec. Breznički Hum. Ludbreg.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 11. Do donošenja novih propisa o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti potrebno je kod izrade planova nižeg reda u suradnji s nadležnim državnim tijelom primjenjivati Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora ("Narodne novine" br. Maruševec. Breznica. c) Generalnog urbanističkog plana (GUP) za Varaždin kao sjedište Županije. Novi Marof i Varaždinske Toplice. Vinica i Visoko. u dijelu koji nije u suprotnosti sa važećim odredbama Zakona o unutarnjim poslovima).1.6.2. Lepoglava. u slučaju izgradnje skloništa u skladu s prostornim planovima zaštite i spašavanja jedinica lokalne samouprave i uprave. .6 gradova: Varaždin. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja 11. Prostorni planovi područja bivših općina Varaždin. 29/83. te osobito uvažavati činjenicu da se pretežiti dio prostora Varaždinske županije ubraja u VIIo seizmičnosti (po MCS). potrebno je primijeniti slijedeće mjere: Županijski zavod za prostorno uređenje 4 . Klenovnik. 11.5.1. Novi Marof i Varaždinske Toplice. Sveti Ilija. d) Urbanističkog plana uređenja (UPU) za sjedišta gradova: Ivanec. ne primjenjuju se u dijelu u kojem su protivni PPŽ-u. Lepoglavu. 11. koji sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju ostaju na snazi do donošenja svih PPUO/G-a s područja bivše općine. 11.1. Jalžabet.područje rijeke Drave.1.4.park prirode Hrvatsko zagorje. 36/85.27 .. Ludbreg.1. utvrđuje se potreba izrade slijedećih prostornih planova: a) Prostornog plana područja posebnih obilježja (PPPPO) za: . Do donošenja Zakona o civilnoj zaštiti kojim će se detaljnije riješiti problematika zaštite i sklanjanja ljudi i materijalnih dobara. Ljubešćica. Veliki Bukovec. Donja Voća.1.

računajući da se na 50 m2 razvijene građevinske (bruto) površine zgrade osigura sklonišni prostor najmanje za jednog stanovnika.za kućna skloništa i skloništa za stambeni blok prema veličini zgrade odnosno skupine zgrada. Županijski zavod za prostorno uređenje 4 .28 . .za javna skloništa prema procijenjenom broju stanovnika koji se mogu zateći na javnom mjestu i broju stanovnika za koje nije osigurano kućno sklonište za stambeni blok u polumjeru gravitacije tog skloništa (250 m). b) Sva skloništa moraju biti projektirana i izvedena u skladu s propisom o tehničkim normativima za skloništa: . Sva skloništa osnovne zaštite moraju biti dvonamjenska i trebaju se koristiti u mirnodopske svrhe u suglasnosti s Ministarstvom unutarnjih poslova a u slučaju ratnih opasnosti trebaju se u roku od 24 sata osposobiti za potrebe sklanjanja.osigurati rezervne izlaze iz skloništa. . .dopunske zaštite otpornosti 50 kPa.za porodična skloništa za najmanje tri osobe.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN a) Za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara potrebno je osigurati skloništa po opsegu zaštite: . a pri radu u više smjena za dvije trećine broja djelatnika u najvećoj smjeni u vrijeme rada.za skloništa pravnih osoba za dvije trećine ukupnog broja djelatnika.osnovne zaštite otpornosti 100 do 300 kPa.osigurati potreban opseg zaštite (50 do 300 kPa).odrediti seizmičnost. . . Broj sklonišnih mjesta u skloništima treba odrediti prema vrsti: . . . .osigurati lokacije za javna skloništa.skloništa planirati ispod građevina kao najniže etaže.

Donja Voća.2. Područja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera 11.29 . te naselja Muričevec. Sračinec i Vinica. kao sjedištem Županije i važnijim nacionalnim središtem.3. Ludbreg i Novi Marof). predstavljaju okosnicu policentrične razvojne strukture Županije. a osobito poljodjelstva). 11. Ludbregom. kojim treba razraditi ne samo uvjete zaštite već i prihvatljive mogućnosti korištenja prostora koje će stvarati pretpostavke za učinkovitiju zaštitu.2.2. te Ivancem. Petrijanec. Ivanec. Rubna i manje razvijena područja obuhvaćaju općine Breznica. uz obavezno unapređenje stočarske i peradarske proizvodnje rješavanjem zbrinjavanja otpada i otpadnih voda na farmama. Cestica. a u cilju postupnog smanjivanja nesrazmjera i zaostajanja u odnosu na druga područja i daljnjeg ravnomjernijeg razvitka (revitalizacija naselja i gospodarstva. gospodarstva i poljodjelstva na realnim osnovama s ciljem postupnog smanjivanja razlika u razvoju u odnosu na druga područja. Novim Marofom. Potrebne su poticajne i razvojne mjere s državne razine prvenstveno za jačanje srednjih i manjih gradova kako bi dosegli onu razinu na kojoj postaju stvarna žarišta vlastitog razvitka i razvitka okolnog područja. Dio područja ulazi u sustav budućeg parka prirode Hrvatsko zagorje za koji će se izraditi PPPPO.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 11. U ovim prostorima potrebna je: . te stvaranje pretpostavki za standard življenja primjeren vremenu.2. Breznički Hum i Visoko.provedba stimulativnih mjera (sufinanciranje. kreditiranje. Županijski zavod za prostorno uređenje 4 . porezne olakšice i slično) za ostanak stanovništva u područjima u kojima je moguće stvoriti realne perspektive za razvoj i poticanje onih djelatnosti koje će osigurati primjerene uvjete za život. Lepoglavom i Varaždinskim Toplicama kao planiranim srednjim i manjim gradovima. Klenovnik. Zaštita vodonosnika kao najvažnijeg prirodnog resursa na području Županije zahtijeva primjenu slijedećih mjera: . Očura i Vulišinec) i općine Bednja. Za ovo područje predviđaju se poticajne mjere na razini nacionalnog programa obnove i razvoja uz razrađenu osnovnu plansku koncepciju razvitka na županijskoj i lokalnoj razini. Mreža gradskih naselja s Varaždinom. 11. 11. Pogranično područje obuhvaća Grad Lepoglavu (osim grada Lepoglave. .4.2. U PPŽ-u se daje mogućnost formiranja gradskih urbanih zona objedinjavanjem svih kontaktnih prostora u zajedničko područje za razvoj naselja koja su se međusobno spojila (koncept se predlaže prvenstveno primijeniti za Varaždin. .2.revitalizacija naselja.sustavno rješavanje problema zbrinjavanja otpada i odvodnje otpadnih voda prioritetno za naselja i infrastrukturu koja se nalazi na vodonosniku.osmišljavanje i usmjeravanje poljoprivredne proizvodnje na način primjeren zaštiti vodonosnika i tla (ograničena i kontrolirana upotreba zaštitnih sredstava).1.

3. Nalazišta (ležišta) geotermalne vode .3.potrebno je pratiti trendove radi možebitne neravnoteže i predlaganja mjera za uspostavu ravnoteže.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 11. stanja zaštite. studija.treba pratiti korištenje postojećih i sanaciju napuštenih polja s ciljem pravodobnog interveniranja u slučaju narušavanja vrijednosti prostora.izvorišni dio Plitvice te vodni ekosustavi rijeka Plitvice. 11. . Lonje sa svim pritocima te ekosustavi ostalih manjih vodotoka.30 . napuštena) .5. Izvješćima o stanju u prostoru obuhvatiti stanje i praćenje pojava.3. 11. pojave i procese u cilju praćenja učinaka provedenih mjera. Eksploatacijska polja (planirana. 11.9.potrebno je praćenje kvalitete.šire područje Kalničkog gorja. pojave i procese radi pravodobnog interveniranja u slučaju narušavanja tih vrijednosti.2. . Područja planirana za gradnju .treba pratiti stanje.4. Bednje.1.područje uz rijeku Dravu. .3. Županijski zavod za prostorno uređenje 4 .3. .6.3.3.3.3. Pogranična. Kapitalna infrastruktura i građevine od važnosti za Državu i Županiju .8. 11.potrebno je provođenje daljnjih istraživanja i mogućnosti korištenja.3. .područje kompleksa Trakošćan i šire okolice s brdskim predjelom Ravne gore. Poplavna područja .potrebno je pratiti realizaciju njihove izgradnje radi ravnomjernijeg povezivanja i razvoja područja.10. projekata i drugih elaboracija. Demografska kretanja . postojeća. način korištenja te potencijalno ugrožavanje i onečišćenje. 11.11. Područja značajne prirodne vrijednosti: . a u cilju racionalnog dimenzioniranja i korištenja tih područja. 11. Područja i lokaliteti za istraživanje i praćenje pojava i procesa u prostoru 11. 11.treba pratiti promjene s ciljem zaštite prostora u slučaju potencijalnog ugrožavanja ljudi i okoliša. 11. a u cilju njihove zaštite i očuvanja. 11.7. a programima mjera za unapređenje stanja u prostoru treba predlagati izradu stručnih i znanstvenih podloga te programa. potencijalnog ugrožavanja i onečišćenja.šumski predjeli na području cijele Županije. rubna i manje razvijena područja .potrebno je pratiti stanje.3. Za ova područja potrebno je pratiti stanje. Vodonosna područja (vodonosnik) .3.šire područje Ivančice koje obuhvaća gornji tok rijeke Bednje od Stažnjevca do Krušljevca. 11. Područja i lokaliteti prirodnih i kulturno-povijesnih obilježja i vrijednosti .3.treba pratiti korištenje i predlagati eventualne promjene.

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Dokumentacija i suradnja Županijski zavod za prostorno uređenje 5.1 .

Prostorni plan (bivše) Općine Varaždin. graditeljstva i stanovanja. 1982. 1996. Ministarstvo prostornog uređenja. 8.. Prostorni plan (bivše) Općine Ivanec. "Plan" APZ .Zagreb. Generalni plan uređenja naselja Varaždinske Toplice. (uključivo i sve izmjene i dopune planova) Županijski zavod za prostorno uređenje 5.Zagreb.Zagreb. 12. "Plan" APZ . 1983. Zavod za prostorno planiranje. 13. Zagreb. Zagreb.Zagreb. Prostorni plan područja HE sistema "Drava". 11. Zagreb. 2. Zagreb. 1983. Ministarstvo prostornog uređenja. "Plan" APZ . 1982. Prostorni plan područja posebne namjene Ivančica . graditeljstva i stanovanja. 1983. Generalni urbanistički plan Ludbrega 2000. Urbanistički plan uređenja naselja Novi Marof i kontaktnih zona. 10. 1984. Zagreb. 14. 6.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN a) Pregled korištenih relevantnih dokumenata: Planovi: 1. 1972.vršno područje. 16. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske. 1983. 1978. 1983. 9. 4. Zavod za urbanizam Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb. 15. Generalni prostorni plan Kalnika. Generalni urbanistički plan grada Varaždina. Prostorni plan Zajednice općina Varaždin. "Plan" APZ . 5.Zagreb. Generalni urbanistički plan Ivanca i kontaktnih građevinskih zona.Zagreb. Prostorni plan (bivše) Općine Novi Marof. 1982. 7. 1977. "Plan" APZ . Zavod za prostorno planiranje.2 . 1997. Zagreb. Prostorni plan (bivše) Općine Križevci. Zagreb. Prostorni plan (bivše) Općine Ludbreg. 3. Zavod za urbanizam Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. "Coning" Varaždin. 1998. 1998. i 1986. Zagreb. Zagreb. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske. "Plan" APZ .

Varaždi. RO "Projekt" Zagreb. 5. 1991. Mineralne sirovine područja Zajednice općina Varaždin. 18..Geološki konzalting d. Institut za turizam. Varaždin.d.Goričan. INA . INA Projekt. Zagreb. OOUR "Vodogradnja" Varaždin. 1998. Studija opskrbe prirodnim plinom Županije varaždinske. Osnovne smjernice za utvrđivanje strategije i operativnih rješenja gospodarskog razvoja Županije varaždinske do 2005. Strateški plan djelovanja za dunavsko slivno područje 1995. dionica: Dubrava Križovljanska .o. Građevinski institut. 1996. 1985. 4. Podravska brza cesta. 1984. Studija vodoopskrbe (bivše) Općine Ludbreg. VRO "Drava . Zagreb. Strateški markentiški plan turizma Varaždinske županije. Varaždin. Studija hidrotehničkog uređenja sliva Lonje uzvodno od ceste Zagreb . Vodoopskrbni plan Varaždinske županije. 1. 1994. 16. Fakultet građevinskih znanosti sveučilišta u Zagrebu.. Seizmička mikrorajonizacija Varaždina . 1995. Zagreb. Centar za meteorološka istraživanja. Environmental Policy Europe asbi. Zagreb. Županijski zavod za prostorno uređenje 5. Zagreb. "Hidroekoing" d. Zagreb.3 . dionica Komin . "Hidroprojekt".Varaždin . Studija utjecaja na okoliš dalekovoda 2×400 kV Žerjavinec . 7. građevinsko-tehnička studija. Varaždin. 1989. Zagreb. Coning inženjering d. 2. Zagreb.Goričan. "City trust". Osijek i Varaždin. 1995.Inženjerski projektni zavod. 13. 12.Mađarska.Dunav" Osijek.Dunav" Osijek. Meteorološka podloga za potrebe prostornog planiranja Županije varaždinske. Državni hidrometeorološki zavod. Zagreb. 8. 9.Bjelovar.o. 10.o. OOUR "Vodogradnja" Varaždin.o. "Geotehnika" Zagreb . Zagreb. Studija o istraživanju. 14. 1995. 20. 1995..regionalna studija. Prostorno-prometna studija koridora magistralnih cesta br. Urbanistički institut Hrvatske.Institut Geoekspert.3 i 7 na području Zajednica općina Bjelovar. Varaždin. 11. 1996. 1972. VRO "Drava . Vodoprivredna osnova za vodno područje slivova Drave i Dunava. 1994. godine. Zagreb. Studija izbora lokacije odlagališta otpada na području Županije varaždinske. 1997.o. Integralna studija . Zagreb. 1989.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Studije: 1.regionalni vodovod Varaždin (I faza). Idejno rješenje vodnog sistema slivova Bednje i Plitvice. 1989. 6. 19. 1991. Studija utjecaja na okoliš autoceste Zagreb .o. Zagreb. gospodarenju i zaštiti georesursa na području (bivše) Općine Ludbreg. 1985. Inženjerski projektni zavod. 3.-2005. 3. Studija uređenja zemljišta i otvorenih vodotoka za gornji dio vodnog područja rijeke Drave. Republička 15. 17. 1989. Dalekovod d. eksploataciji. AT Consult d. Brussels.d. "Hrvatske ceste" . vodoprivredna interesna zajednica Zagreb.

1994. Statistički ljetopis. Varaždin.. Popis stanovništva 1991. Dokumentacija 881. Varaždin. "Službeni vjesnik Županije varaždinske". 2/98. Zagreb. Dokumentacija 882. Varaždin. Zavod za prostorno uređenje Varaždinske županije.1997. Državni zavod za statistiku. . Državni zavod za statistiku. Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Varaždinske županije za razdoblje 1998. 4. 16. Statistički ljetopis hrvatskih županija. Zavod za prostorno uređenje Varaždinske županije. 1993. "Službeni vjesnik Županije varaždinske". 1994. Osnove korištenja i zaštite prostora za područje (bivše) Općine Varaždin. 7. Hum Breznički. Osnove korištenja i zaštite prostora za područje općina: Novi Marof. br. 1995. Varaždin. 5. 13. 15. Zavod za prostorno uređenje Varaždinske županije. godine. 1996. Izvješće o stanju u prostoru Varaždinske županije za razdoblje 1995. Zagreb. obrtništva i malog poduzetništva. godine. Breznica. Popis stanovništva 1991. Zagreb.. Varaždinske Toplice i Visoko. 1994. Osnove korištenja i zaštite prostora za područje (bivše) Općine Ivanec. Dokumentacija 884. Državni zavod za statistiku. Statistički ljetopis. 9. Zagreb. "Postupanje s otpadom u Županiji varaždinskoj" . Državni zavod za statistiku. 1995. Državni zavod za statistiku. 8. 1995. Zavod za prostorno uređenje Varaždinske županije. 18. Zavod za prostorno uređenje Varaždinske županije. 1993. 10/95. Državni zavod za statistiku. Osnove korištenja i zaštite prostora za područje općina: Donji Martijanec. Mali Bukovec i Sveti Đurđ. Izvješća o stanju u prostoru i Programi mjera za unapređenje stanja u prostoru za gradove i općine na području Varaždinske županije izrađeni u razdoblju od 1995. br. 2/98. Ludbreg. 14/94. 3. 1994. Prostorne mogućnosti za razvoj gospodarstva. 1999. i 4/98. br. Županijski zavod za prostorno uređenje 5.. 12. Popis stanovništva 1991. "Službeni vjesnik Varaždinske županije". Osnovna obilježja prostora i prostornog uređenja Županije varaždinske. "Službeni vjesnik Varaždinske županije".VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Ostali dokumenti: 1. 11. Zagreb. Državni zavod za statistiku. 1992. Varaždin. 1996. 1994. Zagreb.. Popis stanovništva 1991.prilog za Program zaštite okoliša i Strategije zbrinjavanja otpada u Županiji varaždinskoj. 6. Varaždin. br. Zagreb. 14. Varaždin. Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Županije varaždinske. 2. 1995.4 . 17. Ljubešćica. Dokumentacija 888. Zavod za prostorno uređenje Varaždinske županije. 19. Izvješće o stanju u prostoru Županije varaždinske. 10. do 1997.

E. JKP "Varkom" Varaždin.. Pravilnik o zaštitnim mjerama i određivanju zona sanitarne zaštite crpilišta Varaždin Regionalnog vodovoda Varaždin. Hrvatsko društvo za sustave. 1997.. Odluka o zaštitnim mjerama i određivanju zona sanitarne zaštite crpilišta "Vinokovšćak" vodovoda "Varaždin". "Beli zdenci". Bjelovar. "Šumi" i Žgano vino". Dravska park šuma. Muzejsko društvo sjeverozapadne Hrvatske. "Bistrica". Varaždin. 30. V. Zavod za prostorno uređenje Varaždinske županije. 22. 1996.o. "Izvješće o postupanju s otpadom u Varaždinskoj županiji" . 25. Županijski zavod za prostorno uređenje 5.. 29.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 20. 1997.N. Grad u historiji. 1995. J. 1997. JKP "Varkom" Varaždin. Flajšman. 1999. 28.R... Čakovec i Dubrava u 1997.prilog za Program zaštite okoliša. 34. Informator. 33. E. biološke i ihtiološke značajke nadzemnih voda hidroenergetskog sustava HE Varaždin.o. 1995. Varaždin. Zagreb. Elaborat zona sanitarne zaštite izvorišta "Ravna gora". Hrženjak. PMF. Mumford. L. godini. Registar arheoloških nalaza i nalazišta sjeverozapadne Hrvatske. Grad kao složen sustav. Pravilnik o zaštitnim mjerama i određivanju zona sanitarne zaštite izvorišta Belski Dol Regionalnog vodovoda Varaždin. AT Consult d. Varaždin. Zagreb. 1998. 26. 1997. Pogranično područje .: Strateške osnove razvoja turizma Grada Ivanca.o. Zagreb. 23. Naprijed Zagreb. "Sutinska". Lokalna samouprava i uprava u Republici Hrvatskoj..5 . d. Zagreb.o. Nakladni zavod Matice Hrvatske. 1995. 31. Zagreb. JKP "Varkom" Varaždin. 27. Razvojna politika za granična područja Republike Hrvatske.uređenje i zaštita prostora. 21. Kušen. Varaždin. 32. 24. Cetinski. 1997.L. 1988. 1996. Fizičko-kemijske. Pravilnik o zaštitnim mjerama i određivanju zona sanitarne zaštite crpilišta Bartolovec Regionalnog vodovoda Varaždin. 1995. Varaždin. JKP "Varkom" Varaždin. V. 1993.

d. .Ministarstvo unutarnjih poslova . . Županijska komora Varaždin.Ministarstvo prostornog uređenja.Županijski zavod za prostorno uređenje Koprivničko-križevačke županije.Središte pošta Varaždin. Uprava šuma Koprivnica. .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN b) Suradnja tijela. . Županijski zavod za prostorno uređenje 5. Služba planiranja. . .Hrvatska pošta d.Hrvatske željeznice.Distribucijsko područje "Elektra" Varaždin.Ministarstvo obrane.Ministarstvo pomorstva. Zagreb."Cesta" d.Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva.Županijski zavod za prostorno uređenje Krapinsko-zagorske županije. . graditeljstva i stanovanja.Hrvatske vode Zagreb. .Policijska uprava Varaždinska. .Hrvatske šume.Vodnogospodarski odsjek Varaždin.Županijski zavod za prostorno uređenje Međimurske županije. Ivanec i Ludbreg.Pogon Zelina. . Odjel planiranja i pripreme. . . . Varaždin.d. projektiranja i građenja.Ministarstvo kulture. . . . . . .6 . . ustanova i subjekata: .Distribucijsko područje "Elektra" Zagreb . Konzervatorski odjel u Varaždinu.Hrvatska gospodarska komora. Prijevozno područje Varaždin. .Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša. . .Vodnogospodarska ispostava za slivno područje "Plitvica-Bednja".Hrvatske telekomunikacije d. . Šumarija Varaždin. . Ispostava Varaždin. Vodnogospodarski odjel za vodno područje slivova Drave i Dunava. prometa i veza.TK centar Varaždin. . Uprava za zaštitu kulturne baštine.Županijski zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije.Distribucijsko područje "Elektra" Koprivnica.Hrvatska uprava za ceste.Hrvatska elektroprivreda d.Hrvatska uprava za ceste. .Županijska uprava za ceste Varaždin. .d.d.

Upravni odjel za komunalne djelatnosti i uređenje grada Varaždina. . .Pokret prijatelja prirode "Lijepa naša" . ."Ivkom" d.Upravni odjel za društvene djelatnosti Varaždinske županije. .KP "Termoplin" Varaždin.Ured za katastarsko-geodetske poslove Varaždinske županije.Upravni odjel za gospodarski razvoj i poljoprivredu Varaždinske županije. Ivanec.IGEA Varaždin.Ured za prostorno uređenje. Županijski zavod za prostorno uređenje 5.7 . šport i tehničku kulturu Varaždinske županije. stambeno-komunalne poslove. . . . .Ured za prosvjetu. informiranje.Ured za gospodarstvo Varaždinske županije.Ured za rad. . kulturu."Naftaplin" Zagreb."Lukom" Ludbreg.JKP "Varkom" Varaždin.d. graditeljstvo i zaštitu okoliša Varaždinske županije. . .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . .Ogranak Varaždin. .INA . .Ured za statistiku Varaždinske županije.Gradski muzej Varaždin. . zdravstvo i socijalnu skrb Varaždinske županije. ."Komunalac" Novi Marof. .

.

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Grafički dio Županijski zavod za prostorno uređenje .

000 Kartografski prikaz 1. Plinoopskrba Kartogram 5.000 Kartogram 1.2. Sustav središnjih naselja i razvojnih središta Kartogram Kartogram Kartogram Kartogram 4. Teritorijalno-politički ustroj Kartogram 2. Administrativna sjedišta i razvrstaj državnih i županijskih cesta Kartogram 3. Elektroenergetika i korištenje voda 4. Infrastrukturni sustavi 4.3. Pošta i telekomunikacije 4. uređenja i zaštite prostora Grafički prilozi . Postupanje s otpadom Županijski zavod za prostorno uređenje . Uvjeti korištenja. Korištenje i namjena prostora Kartografski prikaz 2.1. Infrastrukturni sustavi Kartografski prikaz 3. Vodovod i odvodnja 4.4.kartogrami u mjerilu 1:200.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Sadržaj: Kartografski prikazi u mjerilu 1:100.