REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA Županijski zavod za prostorno uređenje

PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

Varaždin, svibanj 2000. godine

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA Klasa: 350-02/99-01/8 Urbroj: 2186/1-01-00-16 Varaždin, 18. svibnja 2000. Na temelju članka 19. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" br. 30/94., 68/98. i 35/99.), suglasnosti Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Klasa: 350-02/99-04/64 Urbroj: 531-04/1-00-5/VĐ od 19. siječnja 2000. godine i članka 15. točke 9. Statuta Varaždinske županije ("Službeni vjesnik Varaždinske županije" br. 8/99. - pročišćeni tekst i 18/99), Županijska skupština Varaždinske županije na sjednici održanoj 18. svibnja 2000. donosi

ODLUKU o donošenju Prostornog plana Varaždinske županije Članak 1. Donosi se Prostorni plan Varaždinske županije. Članak 2. Prostorni plan Varaždinske županije sastavni je dio ove Odluke i sadrži: Tekstualni dio: Uvod I Obrazloženje 1. Polazišta 2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja 3. Plan prostornog uređenja II Odredbe za provođenje Grafički dio: Kartografski prikazi: 1. Korištenje i namjena prostora 2. Infrastrukturni sustavi 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora

Grafički prilozi - kartogrami: 1. Teritorijalno-politički ustroj 2. Administrativna sjedišta i razvrstaj državnih i županijskih cesta 3. Sustav naselja i razvojnih središta 4. Infrastrukturni sustavi 5. Postupanje s otpadom Članak 3. Danom stupanja na snagu Odluke o donošenju Prostornog plana Varaždinske županije, prostorni planovi područja bivših općina Varaždin, Ivanec, Ludbreg i Novi Marof, ostaju na snazi do donošenja prostornih planova uređenja općina/gradova, osim u dijelovima koji su protivni Prostornom planu Varaždinske županije. Stupanjem na snagu odluke o donošenju prostornog plana uređenja općine/grada prestaje važiti dio Prostornog plana bivše općine za to područje. Članak 4. Tekstualni dio Prostornog plana Varaždinske županije objavit će se u "Službenom vjesniku Varaždinske županije", a kartografski prikazi se čuvaju u Županijskom zavodu za prostorno uređenje Varaždinske županije. Članak 5. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom vjesniku Varaždinske županije".

PREDSJEDNIK: Dragutin Gložinić, dipl.ing.

PROSTORNI

PLAN

VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

Nositelj izrade: Županijski zavod za prostorno uređenje Varaždinske županije

Stručni tim Zavoda: Ravnatelj i voditelj tima: Davorin Gregurinčić, dipl. inž. prometa Koordinatori, savjetnici i suradnici: Tanja Martinec, dipl. inž. arh. Višnja Jalušić, dipl. inž. arh. Dubravka Komes-Jukić, dipl. inž. arh. Natalija Ježek, dipl. inž. krajob. arh. Marina Kögl, dipl. inž. arh. Grafička obrada: Biserka Bračić, građ. tehničar Višnja Jakovac, građ. tehničar Obrada teksta: Vera Biljan, upr. ref. Snježana Oreški, steno.dak. Tim vanjskih suradnika: dr. sc. Nevenka Krklec, dipl. inž. geol. Ivana Dukši, dipl. inž. biolog. Ksenija Gomaz, dipl. inž. arh. Emil Flajšman, dipl. inž. biolog. Zvonko Kranjc, dipl. inž. šum.

Plan je izrađen na računalima INTERGRAPH i COMPAQ uporabom programskih alata MICROSTATION i MICROSOFT OFFICE, a otisnut je pomoću štampača HP Laserjet 4P, HPDeskJet 1120C i PLOTERA HP 650C.

Obrazac

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA
Naziv prostornog plana:

PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE
Program mjera za unapređenje stanja u prostoru (službeno glasilo): "Službeni vjesnik Varaždinske županije", br. 2/1998. Javna rasprava (datum objave): "Varaždinske vijesti" 14.04.1999. "Večernji list" 15.04.1999. Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave: Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana (službeno glasilo): "Službeni vjesnik Varaždinske županije", br. 8/2000. Javni uvid održan od: 30.04.1999. do: 30.06.1999. Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:

Davorin Gregurinčić, dipl. inž. prom. _________________________________ (ime, prezime i potpis) Suglasnost na plan prema članku 19. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" br. 30/94., 68/98. i 35/99.), Klasa: 350-02/99-04/64 Urbroj: 531-04/1-00-5/VĐ datum: 19. siječnja 2000.
Pravna osoba/tijelo koje je izradilo plan:

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA - ŽUPANIJSKI ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE Pečat pravne osobe/tijela koje je izradilo plan: Odgovorna osoba: Davorin Gregurinčić, dipl. inž. prom. ________________________________ (ime, prezime i potpis) Koordinator plana: Davorin Gregurinčić, dipl. inž. prom. Stručni tim u izradi plana: 1. Tanja Martinec, dipl. inž. arh. 2. Višnja Jalušić, dipl. inž. arh. 3. Dubravka Komes-Jukić, dipl. inž. arh. 4. Natalija Ježek, dipl. inž. krajob. arh. 5. Marina Kögl, dipl. inž. arh. Pečat predstavničkog tijela:

6. dr. sc. Nevenka Krklec, dipl. inž. geol. 7. Biserka Bračić, građ. teh. 8. Višnja Jakovac, građ. teh. 9. Vera Biljan, upr. ref. 10. Snježana Oreški, steno.dak. Predsjednik predstavničkog tijela: Dragutin Gložinić, dipl. inž. ________________________________ (ime, prezime i potpis) Pečat nadležnog tijela:

Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava: Višnja Jalušić, dipl. inž. arh. ______________________________ (ime, prezime i potpis)

POLAZIŠTA 11 01 1.2.1.1.1. značaj i posebnosti županijskog područja u odnosu na prostor i sustave Države 1.1.41 1.24 1.2.1. Položaj. Površina.22 1.49 11111- 52 52 54 54 57 . Područja pretežitih djelatnosti u odnosu na prirodne i druge resurse a) Gospodarstvo b) Energetika c) Turizam d) Poljoprivreda Županijski zavod za prostorno uređenje I 1.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN SADRŽAJ: TEKSTUALNI DIO UVOD I.1.1.1.2.1. stanovništvo i naseljenost a) Površina b) Stanovništvo c) Naseljenost d) Osvrt na projekcije kretanja stanovništva prema dosad važećim prostornim planovima bivših općina na području Županije e) Novije demografske promjene 111111- 2 5 5 5 8 11 1.43 1111143 43 44 44 46 1. Osnovne kategorije korištenja zemljišta 1.1. Naselja 1.1. Zemljopisna obilježja a) Geološka obilježja b) Obilježja reljefa c) Hidrografska obilježja d) Klimatska obilježja 1. Zbirni tablični iskazi osnovnih podataka o stanju u prostoru 1.39 1.1. O b r a z l o ž e nj e 1.1.3.4.2.26 1.2.1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke 1. Područje uz državnu granicu 1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 1.1.3.1.

Zaštićena graditeljska i prirodna baština a) Graditeljska baština b) Prirodna baština c) Osobite biljne i životinjske zajednice 1.95 1.2. Razvoj gradova i značajnih infrastrukturnih sustava 2. Ciljevi prostornog razvoja regionalnog. Društvena infrastruktura a) Obrazovanje i odgoj b) Zdravstvo i socijalna skrb c) Uprava i administracija d) Kultura e) Šport i rekreacija 1.4.1.1.1.2. Obveze iz Programa prostornog uređenja Države 1.7 .92 1.1.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN e) Šumarstvo f) Vodni resursi g) Eksploatacija mineralnih sirovina h) Krajolik 11111111111- 58 60 66 69 70 70 76 84 85 87 88 1.3. Ocjena postojećih prostornih planova 1-116 1-116 1-120 1. Infrastrukturni sustavi Županijski zavod za prostorno uređenje II 2- 2 2.1.1.1.2. mogućnosti i ograničenja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje 1-122 2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 2- 1 2.92 1.99 1-102 1-104 1-104 1-112 1-114 1.1.1.1. Obveze iz Programa prostornog uređenja Države i ocjena postojećih prostornih planova 1.3.1.4. Ocjena stanja.1.2. državnog i međunarodnog značaja 2.98 1. Razvoj gradova 2. Komunalna infrastruktura a) Prometni sustav b) Vodoopskrba i odvodnja c) Elektroopskrba d) Plinoopskrba e) Groblja f) Zbrinjavanje otpada 1.5.2.1.1.1.3.6.5 2.5 2.

4.63 2.1.3.17 2.2. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša 2.2. Demografski razvoj 2.32 2.2. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Županije 2.2.51 2.68 .2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture Županijski zavod za prostorno uređenje III 2. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina a) Vodni resursi b) Šume c) Tla d) Mineralne sirovine e) Graditeljska baština f) Prirodna baština g) Bioraznolikost h) Zrak 2.3.12 2.3.1.32 2. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja 2. Odabir prostorne i gospodarske strukture 2.3.2.3.2.34 2.39 2.2.2. Razvoj prometne i ostale infrastrukture a) Prometni sustav b) Vodnogospodarski sustav c) Energetski sustav d) Zbrinjavanje otpada 2.54 2.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 2. Razvoj naselja 2. Zaštita krajobraznih vrijednosti 2.1.22 2.1.49 2. Racionalno korištenje i zaštita prostora 2.28 2.17 2.2.52 2.15 2.61 2.2.28 2.40 2.2.45 2.64 2.5.37 2.50 2.1. Razvoj naselja.3.44 2. prometne i ostale infrastrukture 2.3.2. društvene.3.30 2.64 2. Razvoj društvene infrastrukture 2.3. Racionalno korištenje prirodnih izvora 2.

47 3.25 3.36 3.61 3.1.2.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3. Sustav središnjih naselja i razvojnih središta 3.12 3.3.1.58 3.4 3. Sustav središnjih naselja 3.1. uređenja i zaštite prostora a) Uvjeti za racionalno korištenje i zaštitu prostora i okoliša b) Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja 3.4. Prikaz prostornih struktura Županije u odnosu na stanje i razvojna opredjeljenja Županije i Države 3.4. Društvene djelatnosti 3.7.32 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3- 1 3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina 3- 2 3.5.3.33 3.1.2. Energetski sustav 3.21 3. Organizacija i osnovna namjena i korištenje prostora 3.12 3. Razvoj infrastrukturnih sustava 3.11 3. Vodnogospodarski sustav 3.25 3. Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i cjeline 3.3.2. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš Županijski zavod za prostorno uređenje IV .6.39 3. Postupanje s otpadom 3.6.2.1. Prometni infrastrukturni sustav 3.33 3. Gospodarstvo u prostoru 3. Uvjeti korištenja.4.40 3.40 3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti od značaja za Županiju i Državu 3. Gravitacioni odnosi i centralitet naselja 3.1.2.5.55 3.6.6.3.8.

1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja 11. Uvjeti razgraničenja prostora prema obilježju.23 4.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN II. 3.27 4-27 11. 8. ekološki) utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava u prostoru Mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina Postupanje s otpadom Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš Mjere provedbe 4.2 5.3. Odredbe za provođenje 1. korištenju i namjeni Uvjeti određivanja prostora građevina od važnosti za Državu i Županiju Uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja u prostoru Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti u prostoru Uvjeti određivanja građevinskih područja i korištenja izgrađena i neizgrađena dijela područja Uvjeti (funkcionalni.5 4-10 4-11 4-13 4-17 4-19 4-22 4. 5. Područja i lokaliteti za istraživanje i praćenje pojava i procesa u prostoru 4-30 Dokumentacija i suradnja a) Pregled korištenih relevantnih dokumenata b) Suradnja tijela. 7.1 4. 4. ustanova i subjekata Županijski zavod za prostorno uređenje V 5. 9.6 . 2. 10.1 5.3 4. prostorni. Područja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera 4-29 11.2. 11. 6.

Infrastrukturni sustavi Kartografski prikaz 3. Teritorijalno-politički ustroj Kartogram 2. Sustav središnjih naselja i razvojnih središta Kartogram Kartogram Kartogram Kartogram 4. Pošta i telekomunikacije 4.1. Vodovod i odvodnja 4. Elektroenergetika i korištenje voda 4. Korištenje i namjena prostora Kartografski prikaz 2. Uvjeti korištenja.3. uređenja i zaštite prostora Grafički prilozi . Plinoopskrba Kartogram 5. Administrativna sjedišta i razvrstaj državnih i županijskih cesta Kartogram 3. Postupanje s otpadom Županijski zavod za prostorno uređenje VI .2.000 Kartogram 1.000 Kartografski prikaz 1.kartogrami u mjerilu 1:200.4.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN GRAFIČKI DIO Kartografski prikazi u mjerilu 1:100. Infrastrukturni sustavi 4.

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Uvod Županijski zavod za prostorno uređenje 0 -1 .

studijska i projektna dokumentacija izrađena za pojedina tematska područja. Županija kao jedinica lokalne uprave i samouprave ima Ustavom Republike Hrvatske zagarantirano pravo na lokalnu samoupravu.10/95.o brizi za djecu. godine prikupljanjem.usklađuje razvitak i mrežu odgojnih. obrađeni i prezentirani u posebnom elaboratu "Županija varaždinska . Segovina i Sudovec. a osobito: .usklađuje interese i poduzima aktivnosti radi ravnomjernog gospodarskog i društvenog razvitka općina i gradova u sastavu županije i županije kao cjeline.2 . Ludbreg.određuje uvjete uređenja i zaštite prostora županije.o socijalnoj skrbi. zaštita. kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti. U radu na Prostornom planu Županije korištena su općinska Izvješća i Programi.o zaštiti i unapređenju prirodnog okoliša. sustav razvojne regionalne infrastrukture.o uređivanju naselja i stanovanja. . tjelesnoj kulturi. Zakon o prostornom uređenju temeljno mjesto daje prostornom planu županije kojim se razrađuju načela prostornog uređenja i utvrđuju ciljevi prostornog razvoja te organizacija.Osnovna obilježja prostora i prostornog uređenja". Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Županije varaždinske ("Službeni vjesnik Županije varaždinske" br. . a kojima su se naknadno pripojila još 3 naselja s područja Koprivničko-križevačke županije: Ljubelj Kalnički. sustav središnjih naselja regionalnog značenja. i ti su podaci sistematizirani. zdravstvenih. korištenje i namjena prostora. športu i tehničkoj kulturi.o komunalnim djelatnostima. godine. i 1995.o kulturi.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Uvod Varaždinska županija je jedinica lokalne uprave i samouprave u čiji sastav su ušle novonastale općine i gradovi s područja bivših općina: Ivanec.). Nakon toga izrađeno je Izvješće o stanju u prostoru Županije varaždinske ("Službeni vjesnik Županije varaždinske" br. Županijski zavod za prostorno uređenje 0 . osnove za uređenje i zaštitu prostora. . te .o uređivanju prostora i urbanističkom planiranju. Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi utvrđuje da županija u okviru samoupravnog djelokruga između ostalog: . U tom globalnom okviru. . . Ludbreg. . komunalnih i drugih institucija kao i građevina infrastrukture od važnosti za područje županije kao cjeline. za očuvanje i unapređenje prirodnih. obradom i analizom svih relevantnih podataka i elemenata od značaja za prostor i aktivnosti u prostoru Županije. socijalnih. . koje obuhvaća pravo odlučivanja o potrebama i interesima građana lokalnog značenja. ako zakonom nije drugačije određeno. koje je Županijski zavod izradio tijekom 1994. mjere za unapređenje i zaštitu okoliša te druge elemente od važnosti za županiju. kao i Osnove korištenja i zaštite prostora područja bivših općina Ivanec. mjerila i smjernice za gospodarski razvoj. Pripremne radnje na izradi Prostornog plana Županije započele su tijekom 1994. kulturnih. ako zakonom nije drugačije određeno. Prostorni plan županije treba sadržavati prostornu i gospodarsku strukturu županije. Prostorni plan Varaždinske županije izradio je Županijski zavod za prostorno uređenje. postojeća dokumentacija prostora i svi drugi raspoloživi podaci o prostoru i elementima prostora Županije.14/94. Novi Marof i Varaždin. Novi Marof i Varaždin. prosvjetnih.).

Zagreb. br. 1995. Vodoopskrbni plan Varaždinske županije ( AT Consult d. . . Studija izbora lokacije odlagališta otpada na području Županije varaždinske (Hidroekoing d. uređenje i zaštita prostora (Zavod za prostorno uređenje Varaždinske županije. Plan je izrađen u skladu s Pravilnikom o sadržaju. Županija varaždinska . br. Hum Breznički.) Prostorni plan Varaždinske županije temelji se na Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske koju je u lipnju 1997. 50/1999.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Prilikom izrade Izvješća o stanju u prostoru i Programa mjera Županije ukazano je na poželjnost izrade dodatne dokumentacije koja bi omogućila kvalitetnu pripremu i izradu Prostornog plana. Meteorološka podloga za potrebe prostornog planiranja Županije varaždinske (Državni Hidrometeorološki Zavod. Program mjera za unapređenje stanja u prostoru ("Službeni vjesnik Županije varaždinske". Centar za meteorološka istraživanja. siječanj 1997. prosinac 1995. Izvješće o stanju u prostoru ("Službeni vjesnik Županije varaždinske".). Mali Bukovec i Sveti Đurđ (bivša Općina Ludbreg) (Zavod za prostorno uređenje Varaždinske županije. 14/94. Ljubešćica.o. godine). br. . Donji Martijanec. godine). Studija razvitka Županije varaždinske za razdoblje od 1996.o. godine ("Službeni vjesnik Varaždinske županije".2005. 1994. 2/98. 10/95.o.). godine). graditeljstva i stanovanja o usklađenosti Prostornog plana sa Strategijom prostornog uređenja i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske. godine (City Trust. 1994.) i Program mjera za unapređenje stanja u prostoru za razdoblje 1998. godine donio Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora i na Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. mjerilima kartografskih prikaza. Varaždinske Toplice i Visoko (bivša Općina Novi Marof) (Zavod za prostorno uređenje Varaždinske županije. Osnova korištenja i zaštite prostora (bivše) Općine Ivanec (Zavod za prostorno uređenje Varaždinske županije. 1996. godine ("Službeni vjesnik Varaždinske županije".) i Izvješće o stanju u prostoru za razdoblje 1995. . 1996.gospodarske analize i projekcije.klimatskih i meteoroloških karakteristika područja. godine). .o. te je između ostalog preporučeno pribavljanje: . Studija opskrbe prirodnim plinom Županije varaždinske ("Coning" Varaždin. Osnova korištenja i zaštite prostora za općine: Ludbreg.1999. Prostorni plan Varaždinske županije donosi Skupština Županije po prethodno provedenoj javnoj raspravi i po prethodno pribavljenoj suglasnosti Ministarstva prostornog uređenja. br. prosinac 1994. godine). obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova ("Narodne novine" broj 106/1998. prognoza i migracija. Zagreb.sociološke studije. Županijski zavod za prostorno uređenje 0 . godine). 2/98. godine). godine).analize demografskih kretanja.Pogranično područje.3 . Osnova korištenja i zaštite prostora za općine: Novi Marof.-1997. godine). godine). U tijeku rada na Prostornom planu Županije izrađena je slijedeća dokumentacija: Osnova korištenja i zaštite prostora (bivše) Općine Varaždin (Zavod za prostorno uređenje Varaždinske županije. Razvojno-istraživački centar. i 4/98. 1998. Varaždin.analize stanja okoliša i utjecaja na okoliš. godine). Breznica. 1995. Varaždin.

.Odluka o određivanju novog imena naselju "Tkalec Breznički" ("Službeni vjesnik Varaždinske županije " br. Novi Marof i Varaždinske Toplice dobivaju status Grada. . .) .Odluka o izdvajanju dijela naselja Viletinec u novo naselje i određivanju imena novom naselju ("Službeni vjesnik Varaždinske županije" br.) .općina/naselje Hum Breznički mijenja naziv u Breznički Hum.Odluka o određivanju novog imena naselja "Donji Martijanec" ("Službeni vjesnik Varaždinske županije " br.23/98.Odluka o razdvajanju naselja Petrijanec na naselje Zelendvor i Petrijanec("Službeni vjesnik Varaždinske županije " br.novo ime je "Martijanec". Ludbreg.novo ime je "Sveti Petar".Odluka o određivanju novog imena naselju "Sveti Petar Ludbreški" ("Službeni vjesnik Varaždinske županije " br. godine. . 10/99. Županijski zavod za prostorno uređenje 0 .Naselje Viletinec iz Grada Lepoglava prelazi u sastav Općine Bednja.). Dubovica i Kapela Podravska i tvore novu Općinu Veliki Bukovec.4/99.Naselje Donje Vratno cijepa se u dva dijela od kojih jedan ostaje u Općini Vinica a drugi dio prelazi u Općinu Petrijanec. Novi Marof i Varaždin.nova imena su "Trnovec" i "Štefanec".PPUO/G: Prostorni plan uređenja općine ili grada. .). . Prema gore navedenom izvršeno je ažuriranje podataka u tekstualnom i grafičkom dijelu Plana sa stanjem srpanj 1999. .) regulirane su slijedeće promjene teritorijalnog ustroja odnosno naziva općina/naselja na području Varaždinske županije: .novo ime je " Tkalec".10/98.) .UPU: Urbanistički plan uređenja. gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine 10/97. Lepoglava.GUP: Generalni urbanistički plan.4 .PPŽ: Prostorni plan županije.Naselja Sudovec i Segovina s područja Koprivničko-križevačke županije ulaze u sastav Varaždinske županije (Sudovec-Grad Novi Marof. Svi podaci vezani na broj stanovnika temelje se na Popisu stanovništva iz 1991.Odluka o određivanju novih imena naselja "Trnovec Bartolovečki" i "Štefanec Bartolovečki" ("Službeni vjesnik Varaždinske županije " br. gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine 90/92.godine a ažurirani su te prilagođeni novom teritorijalnom ustrojstvu prema Zakonu o područjima županija.DPU: Detaljni plan uređenja. .) i kao takvi korišteni u Planu.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Napomena: Na osnovi Zakona o područjima županija. Novim Zakonom o područjima županija. U ovom se Planu upotrebljavaju slijedeće kratice: .Općine Ivanec. . . gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine 10/97. .19/97.) . a u sastav Općine Bednja dodano je naselje Sveti Josip. . . gradova i općina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 128/99. . Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o područjima županija.) formirana je Varaždinska županija kao jedinica lokalne uprave i samouprave u čiji sastav su ušle novonastale općine i Grad Varaždin s područja bivših općina: Ivanec. . te naselje Ljubelj Kalnički s područja Koprivničko-križevačke županije.PPPPO: Prostorni plan područja posebnih obilježja.) izvršena je teritorijalna promjena za naselje Viletinec iz Općine Bednja u Grad Lepoglava. bez dodatnih obrazloženja uz pojedine tablične prikaze. Ludbreg. Glede naziva i razdvajanja naselja Županijska skupština Varaždinske županije donijela je slijedeće odluke: .Naselje Vinično iz Općine Breznica prelazi u sastav Općine Visoko. Segovina-Grad Ludbreg). .10/98.Iz Općine Mali Bukovec izdvajaju se naselja Veliki Bukovec.

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 1. Polazišta Županijski zavod za prostorno uređenje 1.1 .

Jedna je od manjih županija površinom.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 1. te je time Varaždinska županija jedna od najgušće naseljenih županija u Republici Hrvatskoj.853. a dobiven je u Zavodu za fotogrametriju digitalnim postupkom u svibnju 1997. Za površinu Županije navode se različiti podaci. br. Broj stanovnika na tom prostoru prema Popisu iz 1991. a u ovom Planu koristi se podatak od 1. gustoća naseljenosti je 148. Sjevernije od tog niza nalazi se prostraniji podravski dio koji je pretežito nizinski s brežuljcima na jugu i zapadu. značaj i posebnosti županijskog područja u odnosu na prostor i sustave Države Slika 1 Varaždinska županija nalazi se u krajnjem sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske.). 10/97. koji pripada dravskom porječju i manjeg koji pripada savskom porječju. Položaj. Pripada prostoru središnje Hrvatske. Međusobno su odvojeni gorskim nizom Ivančice i Kalničkog gorja.261. većinom brežuljkast i izdužen od sjevera prema jugu uz rijeku Lonju koja otječe prema rijeci Savi. Sa zapadne strane graniči s Republikom Slovenijom. U geografskom pogledu sastoji se od dva dijela: većeg. Zagrebačka i Krapinsko-zagorska. godine iznosi 187.2 . Županijski zavod za prostorno uređenje 1. Koprivničkokriževačka.9 st/km2.1. Južni dio je manji.29 km2. Susjedne županije su joj: Međimurska. usklađen prema teritorijalnoj podjeli temeljem Zakona o područjima županija. godine. gradova i općina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine". a granični karakter daje joj i blizina susjednih zemalja: Austrije i Mađarske.

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Glavni integracijski pravci za Hrvatsku Slika 2 Glavni cestovni pravci od važnosti za Varaždinsku županiju Slika 3 Županijski zavod za prostorno uređenje 1.3 .

Županijski zavod za prostorno uređenje 1.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Županija ima veliko prometno značenje jer se u ovom prostoru križaju dva važna prometna koridora: transverzalni primarnog značenja.4 . pa iskorištenje te prednosti. te u prirodnoj. "hrvatskog praga") i longitudinalni sekundarnog značenja. Upravo položaj Varaždinske županije u hrvatskom prostoru naglašenu važnost i prednost daje geoprometnom značenju našeg područja. koji je najkraća i prometno najpogodnija veza srednjeg Podunavlja i sjevernog Jadrana (preko tzv. predstavlja temeljna polazišta budućeg razvitka. koji slijedi tok rijeke Drave i povezuje Republiku Hrvatsku sa zapadnim i istočnim susjedima. gospodarskoj i prometnoj usmjerenosti zemalja Srednjeg Podunavlja prema Jadranu. prirodnih i drugih vrijednosti i prednosti. Vrednovanje geostrateških. ističe Hrvatsku u širem europskom prostoru kroz značenje u prometnom povezivanju Zapadne i Srednje Europe s Jugoistočnom Europom i Bliskim Istokom. uz aktiviranje prostornih i demografskih potencijala i tradicionalnih gospodarskih veza s užim i širim okruženjem. položajnih. geopolitičkih. Mediteranu i izlazu na svjetska mora.

Cestica. a to su: Bednja.1. 10/97. Donja Voća. Sveti Đurđ. Jalžabet. Novi Marof. Ludbreg.1. Trnovec Bartolovečki. Osnovni podaci o stanju u prostoru 1.29 km2 koji je dobiven za potrebe izrade ovog Plana od Zavoda za fotogrametriju digitalnim postupkom u svibnju 1997. Podatak o površini Županije od oko 1. godine došlo je do promjene površine i broja stanovnika Županije tako da su raniji podaci o površini i broju stanovnika (dobiveni kao zbroj površina bivših općina i naselja Ljubelj Kalnički) uvećani za površinu i broj stanovnika naselja Segovina i Sudovec. stanovništvo i naseljenost Prema Zakonu o područjima županija. Veliki Bukovec. Breznički Hum. U sastav Varaždinske županije ušle su bivše općine: Varaždin. može se koristiti samo kao orijentacijski.5 . godine. Županijski zavod za prostorno uređenje 1. Beretinec. Gornji Kneginec. Površina. Lepoglava.261. odnosno Križevci. Mali Bukovec. Ljubešćica. Novi Marof i Ludbreg. Sveti Ilija. Varaždin i Varaždinske Toplice i 22 općine. Petrijanec. a to su: Ivanec.) Varaždinska županija obuhvaća 6 gradova. Ivanec.1. Sračinec. Donji Martijanec. a naselja Ljubelj Kalnički. Slika 4 a) Površina Prema teritorijalnom ustrojstvu od siječnja 1997.1. Breznica. Segovina i Sudovec bila su ranije u bivšoj Općini Koprivnica. Grad Varaždin je sjedište Varaždinske županije.1. br. Vinica i Visoko.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 1. Vidovec. Klenovnik. gradova i općina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine". Maruševec. jer nije temeljen na katastarskim površinama.

.s Krapinsko-zagorskom i Zagrebačkom županijom.2 2.na jugu . g.jug (B) *km2.na istoku .s Međimurskom županijom. godine.na zapadu .površina Županije iznosi 1260 km2) Županijski zavod za prostorno uređenje 1.na sjeveru .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Slika 5 Varaždinska županija graniči: . Osnovni podaci o teritoriju Županije: Tablica 1 VARAŽDINSKA ŽUPANIJA površina dužina državne granice opseg granice udaljenost krajnjih točaka zapad .20 265.10 % u RH (kopneni dio) 2. .pretežno grebenom Kalničkog gorja.10 44. . .29* 54.20 69.s Koprivničko-križevačkom županijom.s Republikom Slovenijom.istok (A) udaljenost krajnjih točaka sjever . .na jugozapadu . Geografski gledano granice joj teku: .na zapadu . (U Statističkom ljetopisu 1997.7 - Izvor: Podaci se temelje na teritorijalnoj podjeli dobivenoj od Zavoda za fotogrametriju digitalnim postupkom u svibnju 1997.Maceljskim pobrđem i istočnim Halozama.na jugoistoku . .na sjeveru .rijekom Dravom i umjetnim akumulacijama na njoj.6 . km 1.visovima Ivančice. .261.

Prostorna jedinica Općina Površina (km2) 59.09 100.95 3.42 8.97 3.45 96.32 6.15 47.30 111.74 22.65 22. Donja Voća 7. Klenovnik 11.28 50.7 .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tablica 2 Grad 1.24 17.43 25.53 2.85 6.58 1.82 2. Breznički Hum 5. Varaždin 2.36 3.34 38.75 79.40 34.90 54.98 23.98 2.33 1. Ivanec 3. Sračinec 16. Petrijanec 15.60 37. Cestica 6. Ljubešćica 12.10 64. Bednja 2.75 78. Beretinec 3.07 1.85 3. Novi Marof 6.03 2. Breznica 4. Vidovec 21.14 25. Sveti Đurđ 17.82 2.66 35.84 4. Vinica 22. Varaždinske Toplice 1.261.61 5.64 2. Gornji Kneginec 9.22 38.19 1.29 % 4. Donji Martijanec 8.07 3.80 1.70 2.11 45.77 3.99 32.18 0. Ludbreg 5. Maruševec 14.01 12.06 26.04 2.58 68. Jalžabet 10.00 Grad Lepoglava Grad Ludbreg Grad Ivanec Grad Vara`din Visoko Vinica Vidovec Veliki Bukovec Trnovec Bartolove~ki Sveti Ilija Sveti \ur| Sra~inec Petrijanec Maru{evec Bednja Grad Vara`dinske Toplice Donja Vo}a Donji Martijanec Gornji Kneginec Jal`abet Klenovnik Ljube{}ica Mali Bukovec Breznica Brezni~ki Hum Beretinec Cestica Grad Novi Marof Graf 1 Udio površina gradova i općina u ukupnoj površini Županije Županijski zavod za prostorno uređenje 1. Sveti Ilija 18. Trnovec Bartolovečki 19. Lepoglava 4.91 35.12 5.55 2. Veliki Bukovec 20.41 45.95 31.71 7. Mali Bukovec 13. Visoko Ukupno Izvor: Podaci o površini se temelje na teritorijalnoj podjeli kao za tablicu 1.

790 9. Varaždinske Toplice 1.848 11.426 3. Trnovec Bartolovečki 19.089 4.619 4.992 13. što je vrlo visoka gustoća u odnosu na republički prosjek koji iznosi 84.495 7.990 4.041 2.587 6. Ljubešćica 12.974 3.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN b) Stanovništvo Na području Varaždinske županije živi 187.927 1991.330 2.977 3. Jalžabet 10.653 2.240 5. Gornji Kneginec 9.934 1.303 7.616 3.171 6.841 4. Breznica 3.815 1.621 5.474 1. Donji Martijanec 8.765 6. Visoko Ukupno Broj stanovnika 1971.787 3. Županijski zavod za prostorno uređenje 1. 48.296 2. Vinica 22.450 4. Podatak o gustoći naseljenosti može biti različit s obzirom na različite podatke o površini Županije. Novi Marof 6.974 2. Sračinec 16.605 5. Sveti Đurđ 17. Vidovec 21.395 2. Cestica 6.194 4.". Breznički Hum 4. Veliki Bukovec 20.952 2. Ivanec 3.801 2. Donja Voća 7. a prema izmjeri površine koja se koristi u ovom Planu iznosi 148.570 4.834 14.829 3.257 4.759 186.331 14.350 7. Maruševec 14.8 .734 5.853 stanovnika (prema popisu iz 1991./km2) (b) 148.125 2. godine).154 7. c) Varaždinska županija.853 gustoća naseljenosti (stan.630 8. što iznosi 3. Ludbreg 5. Ured za statistiku. Lepoglava 4.129 1.052 14.198 2.557 9.330 5.508 4.265 stanovnika). 39.564 6.333 7.048 4.6 stanovnika po km2.790 3.572 3. Mali Bukovec 13.740 2.416 4.487 2.880 Izvor: a) "Statistički ljetopis 1997. 1981. Bednja 2.282 8.730 8. Tablica 4 Prostorna jedinica Grad Općina 1. Varaždin 2.910 4.410 3.788 4.9 stanovnika po km2.992 7.784.240 8.9 % od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske (4. Klenovnik 11.048 3.uz napomenu da su podaci prilagođeni novoj teritorijalnoj podjeli.706 broj stanova (c) 56. Tablica 3 ukupan broj stanovnika (a) 187.853 Izvor: Statistički ljetopisi .437 4.024 182.740 2.236 5.573 1.333 2. Beretinec 5.239 5. Sveti Ilija 18.679 5.724 7.383 45.751 2.116 2.091 4.9 broj domaćinstava (a) 56. Petrijanec 15.475 3.152 3.868 187.408 4.842 2. b) Na temelju podatka o površini kao za tablicu 1.485 14.

49 37.000 50 i više 57.959 51.336 Izvor: Popis stanovništva 1991.14 15 . od siječnja 1994.083 39.29g 30 .) 0 . 50 i vi{e g 30% 0 -14g 15 .) Županijski zavod za prostorno uređenje 1.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Grad Vara`din Visoko Vinica Vidovec Veliki Bukovec Trnovec Bartolove~ki Sveti Ilija Sveti \ur| Sra~inec Petrijanec Maru{evec Grad Vara`dinske Toplice Grad Novi Marof Bednja Breznica Brezni~ki Hum Beretinec Cestica Donja Vo}a Donji Martijanec Gornji Kneginec Jal`abet Klenovnik Ljube{}ica Mali Bukovec Grad Ivanec Grad Lepoglava Grad Ludbreg Graf 2 Udio stanovništva pojedinog grada i općine u ukupnom stanovništvu Županije Tablica 5 Dob (godine) Dobna struktura stanovništva (prema popisu 1991.49g 28% 15 .29g 22% Graf 3 Dobna struktura stanovništva (popis 1991. Dokumentacija 882.49g 50 i vi{e g 0 -14g 20% 30 .29 30 . a razlika do ukupnog broja odnosi se na nepoznatu starost.9 .

517 Izvor: Popis stanovništva 1991.201 5.790 3. Klenovnik 8.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tablica 6 Broj stanovnika u Varaždinu (bez okolnih naselja) 41.091 4. Donja Voća 5.846 Broj stanovnika u ostalim naseljima Županije 146. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Sračinec 7. Bednja 3. Petrijanec 6. Vinica Ukupno Broj stanovnika 4.815 34. Napomena: Naselja Muričevec.10 . Cestica 4.487 3.007 Broj stanovnika u graničnom području Grad/Općina 1.570 2. Očura. Lepoglava (dio) 2.653 5. Vulišinec i Lepoglava iz sastava Grada Lepoglave nisu u graničnom području. uz prilagodbu podataka novoj teritorijalnoj podjeli.910 4.

7 72.9 59.5 180.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN c) Naseljenost Tablica 7 R. .5 222.1 86.podaci o površini su preuzeti s podloge o teritorijalnoj podjeli kao za tablicu 1.6 118.podaci o broju stanovnika su iz Statističkog ljetopisa.4 90.1 141.1 1 2 3 4 5 6 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 Donji Martijanec Gornji Kneginec Jalžabet Klenovnik Ljubešćica Mali Bukovec Maruševec Petrijanec Sračinec Sveti Đurđ Sveti Ilija Trnovec Bartolovečki Veliki Bukovec Vidovec Vinica Visoko Županija 84..3 167.11 .2 148.2 128.1 73. Gustoća naseljenosti st/km2 Grad Varaždin Ivanec Lepoglava Ludbreg Novi Marof Varaždinske Toplice Općina Bednja Beretinec Breznica Breznički Hum Cestica Donja Voća 821.2 97.7 74.2 124.5 208. br.4 73.6 96. Slika 6 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .6 126.9 Izvor: .5 66.8 97.2 135.4 102. uz prilagodbu novoj teritorijalnoj podjeli.2 169.4 152.3 195.6 75.

24.78 6.98 4.12 2.13 1.9 48.67 1.42 1.23 3.06 3.16 3.342 305 284 306 317 198 241 956 913 309 319 82 95 347 338 474 515 134 130 386 402 314 261 99 94 660 668 430 438 339 363 142 155 538 500 180 212 367 351 316 292 135 114 369 391 196 165 13.63 3.79 1. 8.08 5. 23.1 104.93 100.48 1. 12.76 4.093 498 667 1.90 2.65 2.03 2. 16.95 7.5 63.1 160.00 Površina km2 % 2.06 36.22 4.75 1. 613 613 592 636 508 580 969 1.06 3.71 0.73 9.25 1.78 0.1 105.35 2.13 100.89 2.00 Gustoća st/ km2 258.09 1.09 4.49 1. 19.08 3.5 206.61 2.00 Gustoća st/ km2 125.4 60. Naziv naselja Bedenec Cerje Tužno Gačice Gečkovec Horvatsko Ivanec Ivanečka Željeznica Ivanečki Vrhovec Ivanečko Naselje Jerovec Kaniža Knapić Lančić Lovrečan Lukavec Margečan Osečka Pece Prigorec Punikve Radovan Ribić Breg Salinovec Seljanec Stažnjevec Škriljevec Vitešinec Vuglovec Željeznica Ukupno: 1971.90 1. 28.2 337.13 2. 4.00 0.21 1. 10.97 3.3 251. 7.90 85.25 2. 943 159 440 2. 9.1 611.87 4.9 821.1 104.9 192.43 1.64 4.47 3.0 43. 2.24 1.3 97.52 0. 5.78 3.31 3.86 5. 8. 3. 11.3 49.0 68.42 0.8 180.51 0.19 2.94 3.4 135.32 3.84 4.31 2.718 5.064 1.61 1.20 2.95 2.9 152.70 0.68 96. 17.383 Broj stanovnika 1981.5 689.56 1. 7.78 0.47 5.277 1.37 2.56 2.312 402 39.227 447 441 39.020 779 401 34.6 200. 14.40 2.23 4.10 100.40 0.37 3.16 3. 4.5 107.22 59.07 1.25 5.29 1.38 3. 20.85 1.4 Tablica 9 GRAD IVANEC R. 933 874 164 175 427 396 148 125 155 4.85 7.12 .834 % (1991.8 524. 13. 18.10 2.52 1. 5.0 384. 3.45 100.94 2. Naziv naselja Črnec Biškupečki Donji Kućan Gojanec Gornji Kućan Hrašćica Jalkovec Kućan Marof Poljana Biškupečka Varaždin Zbelava Ukupno: 1971. 583 500 481 905 1. 6. 22.17 1.8 76.68 2.8 163.52 3.78 2.84 3.51 4.35 3. 25.57 3.25 3.18 0.45 2.06 1. 15.) 1.630 % (1991.81 3. 9.49 0.47 34.br.) 5.58 2.34 3.97 1.168 1.2 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .30 1.790 14.4 95.39 2. 1991.95 4.62 6.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tabelarni pregled po gradovima/općinama Tablica 8 GRAD VARAŽDIN R.4 22.0 84.78 2.00 Površina km2 % 6.222.846 444 454 45.00 2.6 108.20 5.6 253.8 86.992 Broj stanovnika 1981.65 6. 27.848 48.7 299.3 97.6 250.991 345 396 903 257 88 311 457 134 467 333 96 640 442 347 128 558 168 350 336 138 381 184 11.29 8. 10.7 1.95 2.22 57. 6.20 5.6 270. 26. 29. 1.br. 1.99 2.545 41.40 3. 1991. 21.83 6. 2.80 1.8 56.

482 1.07 0.054 512 377 940 984 732 698 1.23 1.83 1.17 6.46 1. 22.34 2.70 3.99 4.5 251.16 5.557 Broj stanovnika 1981.09 1. 1991.73 3.50 6.70 5.16 2.) 0.3 136.84 3. 11.100 467 1.96 0.5 117.41 8.) u sastav Grada Lepoglava ulazi naselje Viletinec Tablica 11 GRAD NOVI MAROF R. 20.3 115.5 264. 313 404 627 407 106 227 302 791 3.96 5.68 6.123 9.3 172.25 3.48 43.05 8.2 113.6 120.1 126. 7.57 64.06 1.00 Gustoća st/ km2 32.482 2. 12. 10.64 6.63 2.51 6.41 2. 12.41 14.027 9. 17.32 0. 2.8 109.0 223. 1991.37 1. 5.2 Napomena: Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o područjima županija.90 7.8 19.36 10. 5.22 7.12 4. 6. 18.27 6. 6.8 46.6 410. Naziv naselja Bednjica Crkovec Donja Višnjica Gornja Višnjica Jazbina Višnjička Kamenica Kamenički Vrhovec Kameničko Podgorje Lepoglava Muričevec Očura Vulišinec Zalužje Zlogonje Žarovnica Ukupno: 1971. 3.1 75.18 7.36 5.) 2.89 3.473 266 310 330 254 624 1.9 45.42 5. Naziv naselja Bela Donje Makojišće Filipići Gornje Makojišće Grana Jelenščak Kamena Gorica Ključ Krč Madžarevo Možđenec Novi Marof Orehovec Oštrice Paka Podevčevo Podrute Presečno Remetinec Strmec Remetinečki Sudovec Topličica Završje Podbelsko Ukupno: 1971. 79 78 821 627 172 166 372 392 575 566 354 305 388 350 1.1 135.7 91.547 535 498 515 441 32 85 891 885 13.86 4.4 180.1 69.13 2.43 7.75 100.51 2.41 2. 7.04 0.28 5.38 1.br.54 4.44 4.1 194. 8.87 4.03 4.7 65. 4.4 76.58 100.20 5.11 7.118 749 1.16 8. 128/99.42 1.86 3.786 3. 299 216 322 272 684 614 391 353 86 55 193 196 303 276 635 478 3.35 2.9 195.7 180.017 253 276 555 534 101 899 859 664 598 886 912 1.8 128.98 10.333 8.35 5.69 0. 9.31 2. 14. 10. 21. 11.85 5.02 2. 4.46 8. 23.63 6.639 14. 15.350 % (1991.45 3.00 Gustoća st/ km2 86.1 70.1 50.12 7. 2.3 69.76 11.62 3.91 3. 70 764 168 504 540 413 524 1.80 6.769 Broj stanovnika 1981. 14. 16.00 Površina km2 % 2.99 3.74 1.17 100.4 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .4 543.06 23.72 0.4 142.40 5.23 4.47 3.69 7.02 0.35 5.51 7.76 100.8 73.55 1.74 3.15 1.047 1.86 14.03 4.9 246.13 2.00 Površina km2 % 2. 13.067 314 585 891 725 898 1.9 83. 19.61 9.04 4.781 230 227 278 248 278 273 228 211 573 503 1.6 170.730 % (1991. 8.13 .36 0. 9.015 1.91 7.1 260.64 3.51 3.94 2.07 5.09 1.78 3.71 3.47 3.60 2.84 111.26 9.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tablica 10 GRAD LEPOGLAVA R.443 510 562 919 13.32 3.30 15. 1.92 3.57 1. 13. gradova i općina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br.3 135.30 11. 3.9 113.69 1. 1. 15.59 6.br.87 1.

65 2.05 0.54 2.10 27.43 4.21 0. 17.20 1.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tablica 12 GRAD LUDBREG R.36 2.1 90.7 277. 9.891 340 312 7. 16.79 39. 2.4 31. 12. 12.16 7. 1.28 5.133 Broj stanovnika 1981.61 8.70 0.42 2. Naziv naselja Boričevec Toplički Črnile Čurilovec Donja Poljana Drenovec Gornja Poljana Grešćevina Hrastovec Toplički Jalševec Svibovečki Jarki Horvatićevi Leskovec Toplički Lovrentovec Lukačevec Toplički Martinkovec Petkovec Toplički Pišćanovec Retkovec Svibovečki Rukljevina Svibovec Škarnik Tuhovec Varaždinske Toplice Vrtlinovec Ukupno: 1971.76 5.78 13.66 3.327 73 69 853 900 701 736 310 313 448 480 7.42 1.95 1.62 1. 10. 7.642 1.49 2.95 2.39 2.00 Površina km2 % 2.236 % (1991.1 37.br.78 1.77 12.2 133.50 3.64 8.00 Gustoća st/ km2 16. 9. 18.06 0. 21. 15.6 249.69 4.12 0.48 3. 8.84 4.85 2.93 9.05 26.38 4.5 282.9 119.1 124.15 0.293 332 7. Naziv naselja Apatija Bolfan Čukovec Globočec Ludbreški Hrastovsko Kučan Ludbreški Ludbreg Segovina Selnik Sigetec Ludbreški Slokovec Vinogradi Ludbreški Ukupno: 1971. 8.20 4. 5.37 2.20 3.05 5.89 1.1 68. 7.238 107 792 605 340 476 7.63 2.023 3.92 7.31 100.78 4.69 5.29 7.13 6.81 2.28 5.4 293. 46 50 222 190 149 166 527 509 551 487 334 316 218 196 210 237 390 376 103 84 572 565 151 148 64 51 71 66 319 262 95 90 54 36 27 26 393 366 97 85 707 727 1.82 1.3 77.6 123 124.5 53.8 40.0 177.03 1.72 8. 11.10 5. 4.12 3.02 10.10 16.72 5.1 43. 348 329 498 467 255 319 501 503 792 805 242 237 3.96 1.2 197.2 165.2 62. 19. 1. 3.4 59.) 0. 1991.7 180.06 1.88 5.5 473.03 6.50 8.9 12.45 1.66 100.17 10. 2. 23.36 2.39 7. 13.11 6. 1991.2 Tablica 13 GRAD VARAŽDINSKE TOPLICE R.7 13. 22.84 1.00 Gustoća st/ km2 149. 10.50 0.81 10.14 13. 3. 14.35 1.34 1.00 Površina km2 % 3.8 217. 6.69 2.4 66. 5.07 19.br.7 112.30 100.50 6.07 1.82 6.67 3.75 100.13 4.1 281. 11.43 0.7 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .32 1.96 0.73 4.96 68.) 3.485 % (1991.64 2.07 16.282 7. 62 249 177 570 576 358 255 240 413 118 593 185 97 98 368 129 70 35 465 135 677 1.495 Broj stanovnika 1981.26 4.71 3.22 2.05 4.7 118.91 1. 385 550 250 456 816 225 2.24 0. 6.22 8.92 79.6 25.12 0.55 6.91 3.971 8.3 37.6 29.27 2.14 .86 7.2 102. 20. 4.36 5.90 1.

4.4 95.1 111.30 2.26 6.74 4.239 % (1991. 9.97 2.54 5.171 2.829 5.28 8. 714 287 285 356 753 2.072 733 393 2.86 4.5 111.br. 23.87 0.45 2.82 1. 7.03 7.8 44.1 145.) iz sastava Općine Bednja briše se naselje Viletinec a dodaje naselje Sveti Josip Tablica 15 OPĆINA BERETINEC R.58 4. 2.73 0.01 100.8 72.2 72.3 24. 1991.73 4.34 1.15 6.90 4.8 74. 24.00 Površina km2 % 5.2 181.38 2.63 3.20 100.4 52.82 100.24 5.4 37.0 56.653 % (1991.03 35.4 7.8 67. 5.00 Gustoća st/ km2 104.8 18.57 4.5 * Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o područjima županija. 6.8 52. Naziv naselja Breznički Hum Butkovec Krščenovec Radešić Šćepanje Ukupno: 1971.43 35.85 2.) 47.60 2.36 4.198 Broj stanovnika 1981.97 2.37 12.47 2.52 13.br. 1991.52 3.6 55.65 21.58 4. 3.13 5.11 100.br. 8.63 2. 17. 2.14 5.053 745 801 389 385 2.53 1.73 2.9 78.58 2.6 59.56 9.30 2.041 1. 773 783 351 308 228 141 493 422 223 151 498 461 475 387 188 155 319 241 96 76 145 99 442 374 60 33 341 250 146 116 414 356 209 149 174 146 244 162 24 30 74 66 243 205 225 177 381 324 63 41 6.62 0.740 % (1991. 25. 1.7 57.32 42.79 2. Naziv naselja Bednja Benkovec Brezova Gora Cvetlin Jamno Jazbina Cvetlinska Ježovec Mali Gorenec Meljan Osonjak Pašnik Pleš Podgorje Bednjansko Prebukovje Purga Bednjanska Rinkovec Šaša Šinkovica Bednjanska Šinkovica Šaška Trakošćan Veliki Gorenec Viletinec* Vranojelje Vrbno Vrhovec Bednjanski Ukupno: 1971.68 3.17 1.5 55. 16.63 21.64 12. 20. 778 417 348 635 359 613 654 242 420 136 223 535 115 508 180 436 196 195 316 25 82 293 288 473 97 8.1 45.73 0.00 Gustoća st/ km2 197.03 2.64 2. 1.87 1. 11.40 1.74 0. 3.80 27.84 2.27 1.72 2.9 180. 1.44 20.00 Površina km2 % 5.75 6.48 5.68 4.64 3.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tablica 14 OPĆINA BEDNJA R.85 5.6 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .84 2.00 Gustoća st/ km2 129.15 .70 3.53 2.33 1.7 97.4 48. 3.05 2.53 11.564 Broj stanovnika 1981.73 3.21 15.00 Površina km2 % 6.05 6.17 3.43 4.395 Broj stanovnika 1981.43 0.61 1. 12. 5.72 6. 128/99.6 Tablica 16 OPĆINA BREZNIČKI HUM R. 13. 19.64 0.54 3. 10. gradova i općina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br.82 3.9 64.77 17.8 175.94 78.23 2.47 3.30 1.40 100. Naziv naselja Beretinec Črešnjevo Ledinec Ukupno: 1971. 1991.39 26.73 100. 22.1 103.4 66. 18. 1.) 13. 14.55 9.26 1.037 1. 2. 4.3 180.) 32. 15.82 7.49 7.92 3.7 114.42 2.67 8. 645 568 244 218 229 195 309 275 614 484 2.24 35.92 8.4 90. 1. 21.

87 1.4 101.44 4.125 Broj stanovnika 1981.9 48.32 3.55 4.00 Površina km2 % 1.35 3.15 100.5 126.7 119.1 98.52 1.0 101.94 0.16 . 8.06 100.63 5.27 1.22 2.70 5.990 5.25 2.51 7.71 1.00 Gustoća st/ km2 127.22 6.88 2.14 3.74 279 236 4.3 57.85 1. 2. 18.2 129.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tablica 17 OPĆINA BREZNICA R.91 252 218 3.16 4.00 Površina km2 % 1.1 31.53 7. Naziv naselja Babinec Brezje Dravsko Cestica Dubrava Križovljanska Falinić Breg Gornje Vratno Jarki Kolarovec Križanče Križovljan Radovečki Mali Lovrečan Malo Gradišće Natkrižovljan Otok Virje Radovec Polje Radovec Selci Križovljanski Veliki Lovrečan Virje Križovljansko Vratno Otok Ukupno: 1971. 16. 4.37 2.28 21.73 3.2 59. 14.169 20. 3.84 2.3 123.31 2.30 5. 9.573 % (1991.44 5.27 6. % (1991.73 233 248 4. 2.28 159 158 2.81 8.00 Gustoća st/ km2 228.64 45. 19. 17.66 3. 15.63 241 158 2.) 458 448 7.70 2.53 3.60 7. 1.24 2.br.15 57 76 1.3 40. 6.5 352.03 110 99 1.3 70.19 170 155 2.br.68 270 268 4.6 232.5 152.240 Broj stanovnika 1981.38 287 291 5.8 61.14 17.73 304 300 5.31 5. 10. 13.790 100.71 3. 1991.48 0.801 2. 8.12 129 109 1. 6. 1991.12 2.16 38.88 375 332 5.91 100. 10.11 4.92 2.55 3. 5. 5. 12.52 1. 210 146 1. 7.35 5.1 118. 11.80 34.68 10.) 11. 9.99 5.18 141 65 1.8 40. 4.79 309 298 5.01 2.10 5.33 2.85 1. 20. 3.13 4.5 Tablica 18 OPĆINA CESTICA R.4 58.03 10.5 62.85 1.38 30.03 7.6 229.129 1. 196 197 134 115 1.6 193.7 126.37 5.1 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .70 10.8 75.86 10.87 6. 503 285 340 260 150 1.01 5.026 32 32 478 453 152 132 228 201 149 131 150 136 161 150 2.88 0.00 2.240 44 548 163 256 163 152 203 3.0 109.4 127. 1.96 1.96 4.73 303 284 4.7 120.77 331 393 6.208 189 254 308 383 75 156 414 441 275 491 508 6.6 35.3 93.65 1.30 2.35 2.06 453 485 8. 7.121 1. Naziv naselja Bisag Borenec Breznica Čret Bisaški Drašković Jales Breznički Jarek Bisaški Mirkovec Breznički Podvorec Tkalec Ukupno: 1971.66 1.

16 9.48 7.7 86.576 1. 3.1 104.89 7.82 8.88 5.99 0. 9.75 2.) 14.0 91.544 91 1.2 15.416 Broj stanovnika 1981.42 3. 5.94 2.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tablica 19 OPĆINA DONJA VOĆA R.86 12.br.) 5.64 2.84 7.8 45.977 % (1991.br.04 12. 10. 2. 180 168 1.5 80.80 3.048 Broj stanovnika 1981. Naziv naselja Donji Kneginec Gornji Kneginec Lužan Biškupečki Turčin Varaždin Breg Ukupno: 1971.237 4.4 127. 5.89 8.61 35.00 Gustoća st/ km2 89.25 3.7 119.82 54.00 Gustoća st/ km2 49.191 181 184 644 416 4.597 462 436 840 974 1.40 11. 312 452 154 546 376 301 788 94 870 373 782 5.00 Površina km2 % 1.734 3.04 5.32 25.362 465 747 1.1 90.45 33.90 100.18 18.0 84. 1.68 1.091 % (1991. 7. 4.69 9.4 222.0 74.6 162.33 20.01 3. 1991.5 Tablica 21 OPĆINA GORNJI KNEGINEC R. 1991.2 51. 1.8 68.8 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .62 9.27 4.74 32.44 39.08 8.94 2.6 558.34 100. 666 1.787 4.88 5. 3.96 2.4 131.6 75. 1.65 100. 2.03 15.57 24.841 4.41 18.95 3.475 Broj stanovnika 1981. 8.239 1.04 22.231 72 70 961 753 151 93 117 94 492 376 341 306 3.03 3.36 3.48 9. 224 1.17 . 278 263 427 447 113 77 476 457 371 336 269 250 874 853 91 81 783 715 395 417 764 723 4.br.4 150. 11.96 4.83 2. 4. 8. Naziv naselja Čičkovina Martijanec Gornji Martijanec Hrastovljan Križovljan Madaraševec Poljanec Rivalno Slanje Sudovčina Vrbanovec Ukupno: 1971.00 Gustoća st/ km2 253.27 5.76 5.9 155.420 1.76 19.67 9. 7.90 100.69 6.19 2.85 100.1 Tablica 20 OPĆINA DONJI MARTIJANEC R.00 Površina km2 % 2.47 1.26 24.7 257.43 6.31 14.) 5. 670 733 1.89 12. 5.3 88. 6. 2.7 681.619 % (1991.27 9.1 38.59 1.68 1.62 2.45 9.75 15. 4.00 Površina km2 % 5.24 9.05 5. 1991.66 100.85 53. 3.176 4. Naziv naselja Budinščak Donja Voća Fotez Breg Gornja Voća Jelovec Voćanski Plitvica Voćanska Rijeka Voćanska Slivarsko Ukupno: 1971.82 1. 6.69 26.24 9.76 1.

1.00 Gustoća st/ km2 73.53 3.952 Broj stanovnika 1981.00 Površina km2 % 5.1 59.21 29.35 100.01 12.58 6.330 Broj stanovnika 1981.) 8.66 100.30 64.27 32.487 % (1991.20 6.048 942 186 176 318 278 854 816 317 259 2.6 131.90 20.46 8.358 1. 1991.00 Gustoća st/ km2 190. 7. 5.28 12.9 77.32 16.) 15.00 Površina km2 % 3. 5.6 143.8 54.3 158.60 100.66 37.22 13.69 14. 6.91 38.45 1.45 1.br.72 4.98 2.8 14. 632 125 1.751 % (1991.11 2. 5. Naziv naselja Lunjkovec Mali Bukovec Martinić Novo Selo Podravsko Sveti Petar Županec Ukupno: 1971.91 8.12 5.96 25.54 1.35 33.460 154 2.5 95.9 56. 616 500 84 52 1.36 7.88 44.4 Tablica 25 OPĆINA MALI BUKOVEC R. 4. 4.70 6.45 7. Naziv naselja Kapela Kalnička Ljubelj Kalnički Ljubelj Ljubešćica Rakovec Ukupno: 1971.6 122.16 7.58 6.50 100.56 1.56 3.27 2.7 73.24 4.) 9. 1.73 16.724 % (1991.28 100.25 14.42 35. 6.187 391 403 196 171 255 174 2.116 % (1991. 2.57 13. 333 548 945 513 652 320 596 67 3.6 52. 2.740 2.992 2. 1.1 76.40 40.83 3.58 5.1 73.31 5.1 50.12 1.83 15. 371 327 134 188 152 91 1. 1. 379 165 172 1.12 2. 4. 3.4 128. 5.48 15.76 4.br.11 5.52 9.42 19.96 9.04 27.66 100. 3.88 7. 311 1.29 34. 269 253 1.1 105.) 20.6 45.013 508 468 607 576 282 272 555 546 61 51 3.43 100.9 Tablica 24 OPĆINA LJUBEŠĆICA R.95 13.333 Broj stanovnika 1981.01 19.842 3.67 4. 354 336 533 489 942 1.br.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tablica 22 OPĆINA JALŽABET R.6 Tablica 23 OPĆINA KLENOVNIK R.93 5.00 100.00 Gustoća st/ km2 99.6 137.7 96.198 1.18 .46 9.5 77.50 17.00 Površina km2 % 1. 1991.br. 2. 4.184 205 327 960 346 3.369 137 141 2.10 2. 3.5 89.1 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .09 47.23 4. Naziv naselja Dubravec Goranec Klenovnik Lipovnik Plemenšćina Vukovoj Ukupno: 1971.2 132. 1991.5 97.1 11.88 4. 2. 6.07 11. 1991.13 43. Naziv naselja Imbriovec Jalžabetski Jakopovec Jalžabet Kaštelanec Kelemen Leštakovec Novakovec Pihovec Ukupno: 1971. 3. 8.252 381 257 305 2.61 1.00 Površina km2 % 1.69 16.152 2.974 Broj stanovnika 1981.17 13.46 10.00 Gustoća st/ km2 190.

br.58 13.76 8.68 6.98 2. Donje Vratno .dio Družbinec Majerje Nova Ves Petrijanečka Petrijanec Zelendvor** Strmec Podravski Ukupno: 551 694 1.0 90.65 47.92 5. Naziv naselja Sračinec Svibovec Podravski Ukupno: 1971. ** Zelendvor .613 951 957 4.19 2.94 100. 11.4 Tablica 27 OPĆINA PETRIJANEC R.00 Površina km2 % 10.257 7. 7.19 . 5.089 % (1991.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tablica 26 OPĆINA MARUŠEVEC R. godine.8 107.39 4. 9.10 2.74 3.74 3.437 Broj stanovnika 1981. 1.94 100.41 2.9 111.15 100.49 17.69 15.508 *234 566 820 987 1. 5.33 1.82 3.570 % (1991.34 15.12 43.04 3.348 537 587 468 127 146 402 243 555 660 442 7. 2. 1991. Naziv naselja Bikovec Biljevec Brodarovec Čalinec Cerje Nebojse Donje Ladanje Druškovec Greda Jurketinec Kapelec Korenjak Koretinec Koškovec Maruševec Novaki Selnik Ukupno: 1971.593 710 4.35 4.52 3.28 6. 1991. 2.44 14.457 3.47 2. 1.77 11. 4.00 Površina km2 % 1.72 9.43 7.88 6.6 210.4 182. 14.59 6. 7.31 1.249 478 426 604 609 479 483 131 117 142 133 422 428 242 258 523 550 616 598 465 431 7.03 50.337 1.1 106.4 76. 306 206 244 552 480 1.6 119.2 92.2 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .67 6. 4.47 2.77 23. 6. Naziv naselja 1971.40 4. 12.36 7.06 20.408 4.452 682 4.09 8.194 Broj stanovnika 1981. 13.85 7.5 173.5 141.62 6.3 4. 15.0 109.1 74.81 1.440 648 4.8 102. 1.08 100.00 1.43 6. 10.46 100.65 1.23 13.00 Gustoća st/ km2 357.3 103. 2.910 % (1991. Tablica 28 OPĆINA SRAČINEC R. 3.64 7.47 3. 1991.3 153.12 10.273 921 4.nema službenih podataka o broju stanovnika.br. 8.00 Gustoća st/ km2 210.69 5.28 7.17 2.4 91.53 16.70 20.36 19.4 61. 262 246 256 267 218 219 603 615 479 460 1.37 9.21 3.16 4.01 8.98 15.0 195.77 2. 3.97 27.058 1.) 79.0 109.00 Gustoća st/ km2 163. 592 757 1.73 2.52 13.) Površina % km2 1.3 283.68 7.54 1. 3.071 1.77 3.31 1.35 4. 6.2 259. 16.22 14.00 * Podjela broja stanovnika izvršena je prema procjeni novoustrojene podjele naselja iz 1997.) 3.41 100. 3.6 246.303 Broj stanovnika 1981.br.10 32.29 56.0 72.

88 1. 1.69 4.616 Broj stanovnika 1981.) 21.2 336.1 152.095 1. 1.00 Gustoća st/ km2 139.00 Površina km2 % 4.5 79. 5.85 16.45 6.50 45.00 Površina km2 % 8.572 4.34 1.934 Broj stanovnika 1981.37 3.34 45.5 Tablica 30 OPĆINA SVETI ILIJA R.00 Gustoća st/ km2 210.) 10.63 22.65 12.00 Površina km2 % 5.87 5.551 3.68 100. Naziv naselja Dubovica Kapela Veliki Bukovec Ukupno: 1971. 1.14 2.65 17. 8.44 14. 550 915 424 3.24 4.16 6.025 1.0 191. 6. 1991.br.00 Gustoća st/ km2 46.3 73.55 1. 7.84 6.28 38.br.40 0.74 14.60 9.96 3. 3.66 5.93 11.72 13.12 10.00 34.27 3.7 156.00 Gustoća st/ km2 69. 3.8 167.39 7. 2.16 6.679 % (1991.56 15.95 100.) 29.00 Površina km2 % 14.24 100.2 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . 4. 7.66 15. 3.83 4.03 6. 2.2 96.33 6.3 115.44 100.5 80. 4.2 80.21 4.20 .13 5.605 1.788 Broj stanovnika 1981.2 317.58 10.49 8.5 67.22 100.200 515 161 5.3 208.129 6. 2.74 1.br.004 681 648 196 191 306 307 133 138 278 262 633 561 660 574 660 725 4.30 9. Naziv naselja Hrženica Karlovec Ludbreški Komarnica Ludbreška Luka Ludbreška Obrankovec Priles Sesvete Ludbreške Struga Sveti Đurđ Ukupno: 1971.765 Broj stanovnika 1981. 1991.2 134.90 2. Naziv naselja Beletinec Doljan Križanec Krušljevec Seketin Sveti Ilija Tomaševec Biškupečki Žigrovec Ukupno: 1971.9 340.26 100. Naziv naselja Bartolovec Šemovec Štefanec Trnovec Zamlaka Žabnik Ukupno: 1971.10 31.88 1.05 0.32 1.51 32.94 12.21 2.91 100.3 Tablica 31 OPĆINA TRNOVEC BARTOLOVEČKI R.074 697 209 297 138 291 666 700 716 4. 3. 1.51 11.1 337.90 12. 2.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tablica 29 OPĆINA SVETI ĐURĐ R.621 3.07 59.6 97.1 Tablica 32 OPĆINA VELIKI BUKOVEC R.23 3.92 5.br. 1991.78 12.02 16.74 0.8 190.127 345 315 312 429 514 353 221 3. 598 667 915 961 415 393 3. 5. 201 369 574 543 830 767 1.8 345. 6.3 89.30 14.8 128.07 6. 5. 1.86 3.62 15.) 22.99 15.061 371 392 312 313 296 260 420 417 508 542 406 390 213 212 3.474 % (1991.845 486 462 164 146 6.25 11.39 49.77 14.45 2. 1.34 12. 9.29 1.2 142. 4.09 31.93 8.72 7.05 29. 1991.0 167. 420 582 932 1. 6.98 32.74 100.1 71. 1.410 % (1991. 8. 1.1 168.587 % (1991.

87 4.96 15.330 Broj stanovnika 1981.529 1.0 105.78 11.3 300.) 8.02 12.00 Površina km2 % 1.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tablica 33 OPĆINA VIDOVEC R.1 290.29 4. 2.1 118.7 125. 337 276 234 208 148 140 228 225 289 285 625 597 163 137 2. Naziv naselja Donje Vratno .26 31.66 9. 287 457 239 235 1.0 92.486 154 193 249 1.82 3.0 48. 6.63 14.21 1.60 2.13 7.09 4.51 10. 3.024 1.59 6. 1991.27 1.2 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .99 25.99 100.13 2.00 Površina km2 % 3.32 19.48 27.153 98 640 219 484 1. 3.42 19.04 15. 446 *306 1.br.00 Gustoća st/ km2 91. 2.3 64. 251 203 445 427 249 237 244 243 1.8 185.138 4.) 3.20 7. godine Tablica 35 OPĆINA VISOKO R.94 9. 5.66 6.0 208.70 2.00 Gustoća st/ km2 69. 11.40 32.70 17.48 8.59 4.033 824 846 361 377 5.815 % (1991. 8.01 2.19 100.00 Površina km2 % 2.974 3.499 126 118 167 203 235 240 1.5 90.67 1. 1.63 2.22 6. 1991.868 % (1991. 5.9 169.053 73 103 613 652 213 171 408 308 1. 1. 6. Naziv naselja Čanjevo Đurinovec Kračevec Presečno Visočko Vinično Visoko Vrh Visočki Ukupno: 1971. 5. 7.62 3.19 1.47 1. 7.35 4.172 1.7 * Podjela broja stanovnika izvršena je prema procjeni novoustrojene podjele naselja iz 1997.0 186. 4. Naziv naselja Budislavec Cargovec Domitrovec Krkanec Nedeljanec Papinec Prekno Šijanec Tužno Vidovec Zamlača Ukupno: 1971. 10.74 4.51 5.222 3.6 Tablica 34 OPĆINA VINICA R.56 11.82 8.47 20.5 105.14 100.2 73.95 100. 3.92 1.17 3.21 .7 176.03 100.2 144.019 1.49 12.00 Gustoća st/ km2 226.95 3.049 1.7 94.296 Broj stanovnika 1981.426 % (1991.05 15.22 0.dio Gornje Ladanje Goruševnjak Marčan Pešćenica Vinička Vinica Breg Vinica Ukupno: 1971.82 5.33 100.37 4. 1.048 Broj stanovnika 1981.74 7. 4.09 0.7 135. 316 1.23 32.0 49.3 72.) 14.44 8.4 55.84 11. 424 265 169 250 340 680 168 2.03 27.013 685 332 5.77 30. 2.78 24.3 117.92 7.2 231.03 4.19 4.67 2.450 5.51 2.96 7.89 15. 4.7 74.64 5.br. 7. 9.00 3.31 7. 6.13 31.07 32. 1991.78 15.br.

7 96. .1 118. Sračinec 23. Klenovnik 25.2 7. d) Osvrt na projekcije kretanja stanovništva prema dosad važećim prostornim planovima bivših općina na području Županije Demografska kretanja i procesi uvijek su bili među najvažnijim komponentama u planskim promišljanjima.podaci o površini su preuzeti s podloge o tetirorijalnoj podjeli kao za tablicu 1.3 Izvor: .g.) analizirali demografsku problematiku na promatranom prostoru i davali odgovarajuće projekcije.261.9 86. Petrijanec 48. Vinica 32.9 8.0 2. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .1 4. Donja Voća 35.9 1.podatak o broju stanovnika iz Statističkog ljetopisa. Lepoglava (dio) 42.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Slika 7 Tablica 36 Površina i gustoća naseljenosti U Županiji U graničnom području Površina (km2) Gustoća (st/km2) Grad/Općina Površina (km2) Gustoća (st/km2) 1.0 102.0 72.0 100.22 .4 195.9 126.5 3. pa su i dosadašnji prostorni planovi bivših općina (iz 1983. Cestica 45. Bednja 78.3 148.0 104.3 6.7 Ukupno 331.1 5.

917 29. te istočnom dijelu Grada Varaždinske Toplice. ovakav nastavak demografskih kretanja doveo bi do depopulacije stanovništva.000 208. pa se razlikuju od izvedenih podataka koji se koriste u ovom Prostornom planu Varaždinske županije.700 31. (projekcije) 108. uslijedio bi prirodni pad broja stanovnika.860 22. (popis) (popis) (popis) (projekcije) 83. pa se na povoljnije demografske procese. Stanovništvo je ovisno o razvoju gospodarstva i promjeni njegove strukture. Donja Voća.O. U njima je prisutan stalan pad broja stanovnika (veće emigracije od prirodnog priraštaja) i proces starenja stanovništva (odlazak mlađeg stanovništva).000 46. te je projiciran slijedeći broj stanovnika za 1991.000 22.805 186. uz pretpostavke da će se 80-ih godina zaustaviti tendencija pada broja stanovništva. Također je uočeno da u većini područja postoji višak poljoprivrednog stanovništva.340 31. Cestica i Klenovnik.500 30.546* 34. kao i povoljniji razmještaj nastanjenosti može utjecati odgovarajućom politikom ravnomjernijeg regionalnog razvoja. Varaždin b. i općinama: Bednja.000 * Podaci su uzeti iz navedenih planova bez korekcija koje su nastale zbog naknadnih izmjena u teritorijalnom ustrojstvu. te značajne dnevne migracije.846 99.765* 39. smanjenje broja poljoprivrednog stanovništva (deagrarizacija).601 46. Breznički Hum.883 187. Breznica. 1981. u Gradu Lepoglavi.373 41.600 22.400 196.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Temeljne karakteristike su slijedeće: . Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .360 22.popisi i projekcije iz planova 1971. Na tom osnovu. od II svjetskog rata do danas je apsorbirao oko jedne trećine ukupnog prirodnog prirasta svoje regije. Dugoročno. Ludbreg i Novi Marof karakteriziraju emigracijski procesi. tj.545 94.371 29. Ljubešćica. povećanje broja zaposlenih (osobito u industriji). Ludbreg b.312 90. i 2000.O. Relativno je mali broj naselja koja bilježe porast unatrag deset godina i to su naselja koja leže uz dobre komunikacije i u blizini središta različitih funkcija. u općinama: Visoko. Posebno negativna i zabrinjavajuća kretanja kroz duži niz godina očita su na prostorima uz granicu sa Slovenijom tj. zapadnom i jugoistočnom dijelu Grada Novog Marofa. Novi Marof Ukupno: grad Varaždin Broj stanovnika .245 183. Ivanec b. 1991. Demografsku sliku našeg područja karakterizira stagnacija porasta broja stanovnika i sve naglašenija polarizacija u populacijskom razvoju.Područja bivših općina Ivanec.853 41.O.000 2000. 1991. (Sam grad Varaždin.23 .300 70.) .Područje bivše Općine Varaždin izrazito je imigracijsko i bilježi stalan porast broja stanovnika (koji je većim dijelom upravo rezultat tih imigracija).O.000 45. godinu za pojedina područja bivših općina i (posebno) za grad Varaždin: Tablica 37 teritorijalna jedinica b. te su dobrog ili bar zadovoljavajućeg komunalnog standarda. Ta područja obuhvaćaju 148 naselja u Županiji. kreiran je optimističan stav prema demografskim kretanjima za period do kraja stoljeća. te u prostorima južnog i jugoistočnog područja naše Županije tj. "pomlađivanje" stanovništva (zbog imigracija uglavnom mlađeg stanovništva). jer bi mortalitet bio veći od nataliteta. Uočene negativne trendove pokušalo se u dosadašnjim planovima ublažiti i postupno usmjeriti u pozitivnom pravcu predviđanjem ubrzanog razvitka gospodarstva.680 21. te smanjivanje ukupnog broja stanovnika i bez emigracija.900 55. koji bilježi najveće imigracije.729 43.

podaci iz prostornih planova. Nekada je većinu emigriranog stanovništva predstavljala mlada nekvalificirana i niskokvalificirana radna snaga.500 7.969 27.620 13. Tablica 38 Kretanje udjela poljoprivrednog stanovništva u ukupnom broju stanovnika terit.City Trust. tj.3 Izvor: "Statistički ljetopis hrvatskih županija 1993. da nije zaustavljen trend pada broja stanovnika. 97.9% b. dok je danas prisutan trend emigriranja visokoobrazovane i stručne mlade populacije.24 .800 18.6% b. g. Ludbreg 5.Novi Marof 25.O.O. no sa znatno manjim povećanjem od planiranog. porast mortaliteta) prisutan u Republici Hrvatskoj. Nije realno očekivati da će projekcije postavljene za 2000. potrebno je posebnu pažnju posvetiti mjerama i aktivnostima kojima bi se smanjio interes mlade populacije za iseljavanjem. godinu biti ostvarene. dok je porast stanovništva u bivšoj Općini Varaždin nastavljen i to uglavnom kao rezultat migracione komponente.1% Ukupno: Izvor: . naročito u nekim područjima bivših općina Ivanec. Ivanec 5." i "Statistički ljetopis 1995. Dosadašnjim planovima predviđen pad broja poljoprivrednog stanovništva ostvaruje se čak i nešto bržom dinamikom od predviđene. godine gotovo dostignuta predviđanja za 2000. a posljedice Domovinskog rata su još više pogoršale zatečeno stanje. . Prema popisu iz 1991.O.3% 6.7% 29.2% b. Iz navedenog tabelarnog prikaza razvidno je da su već 1991.2 91. . godine" .2% 6. U svrhu sprečavanja takvih pojava." Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .873 8.0 93. e) Novije demografske promjene Glavni problem Varaždinske županije je emigracija stanovništva mlađe dobi koja je na ovom području prisutna već duže vremensko razdoblje. Ovi problemi su prisutni i u Varaždinskoj županiji: Vitalni indeks (broj živorođenih/100 umrlih) u Varaždinskoj županiji: Tablica 39 godina vitalni indeks 90. godinu iz planova 7. 86.700 21.4% 8. godinu.007 14. vidljivo je da očekivanja nisu ispunjena u cijelosti.2 92.O. godine predviđanja za 2000. Varaždin 6. koje se negativno reflektiraju na cjelokupnu kako demografsku tako i gospodarsku sliku kraja.3% 7. godine. godinu i podatke iz "Statističkog ljetopisa" prema izvršenom popisu 1991.410 14. Zagreb.771 19.410 28. Ludbreg i Novi Marof.podaci Državnog zavoda za statistiku RH.0% b. jedinica stvarno stanje 1991. 89.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Uspoređujući te projekcije za 1991. 87."Studija razvitka Varaždinske županije za razdoblje od 1996-2005. razvidno je da je problem starenja i prirodni pad stanovništva (smanjenje nataliteta.

Razlika između stope nataliteta je nešto veća od razlike u stopi mortaliteta. 148 83. 132 88. Županija bilježi blagi porast broja stanovnika. 118 90.25 . 143 85. 133 86. 130 87. 149 82. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . g.natalitet u Varaždinskoj županiji: Tablica 40 godina stopa nataliteta 81. 125 89. no iz priložene tabele razvidno je da je stopa nataliteta sve niža: Prirodno kretanje stanovništva .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN U periodu od 1971-91. 114 Izvor: "Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske". što je uvjetovalo da je i stopa prirodnog priraštaja na području Varaždinske županije veća od republičkog prosjeka. 145 84. Stopa nataliteta i stopa mortaliteta u Varaždinskoj županiji nešto je viša od prosjeka za cijelu Republiku Hrvatsku.

Jazbina Cvetlinska 7. Prigorec 20. Retkovec Svibovečki 18. Knapić 13. Pece 19. Cvetlin 5. 8. Bedenec 2. Čukovec 4. Gečkovec 5. Gojanec 4. Kučan Ludbreški 7. Petkovec Toplički 16. 18. Hrastovsko 6. Cerje Tužno 3. 14. Gornja Višnjica 5. Ivanečki Vrhovec 9. Lukavec 16. Zalužje 14. Jalkovec 7. Lukačevec Toplički 14. Črnec Biškupečki 2. Bolfan 3. Ivanec 7. 16. Ivanečko Naselje 10. Bela 2. Žarovnica Grad Ludbreg Naziv naselja 1. Horvatsko 6. Osečka 18. 21. Kamenički Vrhovec 8. Gačice 4. Črnile 3. 23. Crkovec 3. Mali Gorenec 9. Donja Poljana 5. Škriljevec 27. Rukljevina 19. Gornja Poljana 7. Stažnjevec 26. Pašnik 12. Sigetec Ludbreški 11. Kaniža 12. Seljanec 25. Muričevec 11. Jalševec Svibovečki 10. Lovrečan 15. Donji Kućan 3. Kameničko Podgorje 9. Margečan 17. 12. Vitešinec 28. 19. Globočec Ludbreški 5. Hrašćica 6. Varaždin 10. Bednja 2. Tuhovec 22. Boričevec Toplički 2. 17.26 .2. Segovina 9. 20. Donja Višnjica 4. Jarki Horvatićevi 11. 13. Grana 6. Jerovec 11. Očura 12. 15. Osonjak 11. Lančić 14. Gornje Makojišće 5. Jelenščak Kamena Gorica Ključ Krč Madžarevo Možđenec Novi Marof Orehovec Oštrice Paka Podevčevo Podrute Presečno Remetinec Strmec Remetinečki Sudovec Topličica Završje Podbelsko Grad Varaždin Naziv naselja 1. Drenovec 6. Martinkovec 15. Vulišinec 13. Ivanečka Željeznica 8. Kučan Marof 8. 11. Selnik 10. Vuglovec 29. Jazbina Višnjička 6. Brezova Gora 4. Punikve 21. Salinovec 24. Slokovec 12. Lovrentovec 13. Bednjica 2. Benkovec 3. Svibovec 20. Naselja Popis gradova i naselja po gradovima i općinama Grad Ivanec Naziv naselja 1. Filipići 4. Lepoglava 10. Čurilovec 4. Jamno 6. Apatija 2. Pišćanovec 17. 7. Ludbreg 8. Vinogradi Ludbreški Grad Novi Marof Naziv naselja 1. Željeznica Grad Lepoglava Naziv naselja 1.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 1. Varaždinske Toplice 23. Vrtlinovec Općina Bednja Naziv naselja 1. Ribić Breg 23. Leskovec Toplički 12. 22. Grešćevina 8. Poljana Biškupečka 9.1. Zbelava Grad Varaždinske Toplice Naziv naselja 1. Zlogonje 15. Ježovec 8.1. Donje Makojišće 3. Radovan 22. Pleš Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . 10. Gornji Kućan 5. Meljan 10. Kamenica 7. 9. Hrastovec Toplički 9. Škarnik 21.

Imbriovec Jalžabetski 2. Otok Virje 15. Leštakovec 7. Gornja Voća 5. Selci Križovljanski 18. Donji Kneginec 2. Bisag 2. Greda 9. Selnik Općina Petrijanec Naziv naselja 1. Falinić Breg 6. Donja Voća 3. Rakovec Općina Mali Bukovec Naziv naselja 1. Kapelec 11. Klenovnik 4. Borenec 3. Jelovec Voćanski 6. Koretinec 13. Korenjak 12. Maruševec 15. Križanče 10. Gornji Kneginec 3. Ledinec Općina Cestica Naziv naselja 1. Kaštelanec 5. Strmec Podravski 6. Breznički Hum 2. Donje Vratno . Plemenšćina 6. Gornji Martijanec 4. Butkovec 3. Jales Breznički 7. Budinščak 2. Križovljan Radovečki 11. Šinkovica Bednjanska 20.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 13. Ljubelj 4. Podgorje Bednjansko 14. Plitvica Voćanska 7. Kelemen 6. Novakovec 8. Mirkovec Breznički 9. Turčin 5. Pihovec Općina Klenovnik Naziv naselja 1. Radovec Polje 16. Beretinec 2. Slanje 10. Mali Lovrečan 12. Purga Bednjanska 16. Biljevec 3. Čalinec 5. Kapela Kalnička 2. Križovljan 6. Novo Selo Podravsko 5. Dubrava Križovljanska 5. Varaždin Breg Općina Jalžabet Naziv naselja 1. Brodarovec 4. Martinić 4. Koškovec 14.27 . Krščenovec 4. Zelendvor 7. Vrhovec Bednjanski Općina Breznica Naziv naselja 1. Vranojelje 24. Vratno Otok Općina Donja Voća Naziv naselja 1. Črešnjevo 3. Kolarovec 9. Veliki Lovrečan 19.dio Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Babinec 2. Hrastovljan 5. Podvorec 10. Šćepanje Općina Beretinec Naziv naselja 1. Trakošćan 18. Goranec 3. Lipovnik 5. Ljubešćica 5. Družbinec 2. Šinkovica Šaška 21. Županec Općina Maruševec Naziv naselja 1. Veliki Gorenec 22. Sudovčina 11. Tkalec Općina Breznički Hum Naziv naselja 1. Jalžabet 4. Virje Križovljansko 20. Donje Ladanje 7. Lužan Biškupečki 4. Martijanec 3. Cestica 4. Druškovec 8. Mali Bukovec 3. Dubravec 2. Ljubelj Kalnički 3. Viletinec* 23. Slivarsko Općina Donji Martijanec Naziv naselja 1. Brezje Dravsko 3. Čret Bisaški 5. Petrijanec 5. Vrbanovec Općina Gornji Kneginec Naziv naselja 1. Malo Gradišće 13. Jurketinec 10. Majerje 3. Fotez Breg 4. Jakopovec 3. Rinkovec 17. Jarki 8. Natkrižovljan 14. Drašković 6. Breznica 4. Novaki 16. Šaša 19. Poljanec 8. Čičkovina 2. Bikovec 2. Jarek Bisaški 8. Vukovoj Općina Ljubešćica Naziv naselja 1. Vrbno 25. Madaraševec 7. Prebukovje 15. Rivalno 9. Rijeka Voćanska 8. Lunjkovec 2. Nova Ves Petrijanečka 4. Gornje Vratno 7. Cerje Nebojse 6. Radovec 17. Sveti Petar 6. Radešić 5.

Obrankovec 6. Vinica 7. (* vidjeti napomenu na strani 0-4) Slika 8 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Presečno Visočko 5. Zamlača Općina Vinica Naziv naselja 1. Krkanec 5. gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Struga 9. Bartolovec 2. Vidovec 11. Dubovica 2. Žigrovec Općina Trnovec Bartolovečki Naziv naselja 1. Žabnik Općina Veliki Bukovec Naziv naselja 1. Čanjevo 2. Tužno 10. Zamlaka 6.dio Općina Visoko Naziv naselja 1. Goruševnjak 3. 10/1997. "Narodne novine" br. Pešćenica Vinička 5. Šijanec 9. Veliki Bukovec Općina Vidovec Naziv naselja 1. Prekno 8. Vinica Breg 6. Budislavec 2. Komarnica Ludbreška 4. Kapela 3. Tomaševec Biškupečki 8. Beletinec 2. Sveti Ilija 7. Križanec 4. Vinično 6. Sračinec 2. Sveti Đurđ Općina Sveti Ilija Naziv naselja 1. Cargovec 3. Luka Ludbreška 5. Doljan 3. Nedeljanec 6. Štefanec 4. Marčan 4. Gornje Ladanje 2. Priles 7. Domitrovec 4. Sesvete Ludbreške 8. Krušljevec 5. Papinec 7.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Općina Sračinec Naziv naselja 1. Šemovec 3. Đurinovec 3. Svibovec Podravski Općina Sveti Đurđ Naziv naselja 1. Vrh Visočki Zakon o područjima županija. Seketin 6. Hrženica 2. Donje Vratno . Kračevec 4. Karlovec Ludbreški 3.28 . Visoko 7. Trnovec 5.

na prometnom pravcu Varaždin . I u bivšem sistemu Varaždin je imao važnu upravnu funkciju kao sjedište bivše Općine Varaždin i sjedište Zajednice općina Varaždin. Povlastice slobodnog i kraljevskog grada dobiva 1209. Ivanec je po broju stanovnika drugo naselje u Varaždinskoj županiji. što govori u prilog kontinuitetu postojanja i povoljnom položaju naselja u prostoru . a i šireg područja. Krajem 19. godine.godine) značilo je da je Varaždin imao i šire značenje za cijelu Kraljevinu. stoljeća dolazi do značajnog prodora industrijske proizvodnje u ovaj kraj (otvaranje ugljenokopa 1888. godine. U 19."genius loci". zatim u rimsko doba. kao jedan od najstarijih gradova u sjevernoj Hrvatskoj prvi put se spominje u ispravi hrvatsko-ugarskog kralja Bele III iz 1181. stoljeća nov i snažan industrijski razvoj. Turska opasnost je istaknula važnost grada Varaždina u širim razmjerima. a Varaždin postaje provincijski gradić. danas je nominirana za upis u Listu svjetske baštine. Arheološka nalazišta govore o prisustvu čovjeka na ovom lokalitetu i u doba predpovijesti. i uz Varaždin jedno od važnijih razvojnih žarišta. duž kojeg se već formirala osovina urbanizacije na kojoj se Ivanec i Lepoglava ističu kao centri urbanizacije. Kulturna prošlost Varaždina ostavila je neprocjenjivu graditeljsku baštinu. U razdoblju od 1756. Prema svojoj funkcionalnoj strukturi grad Varaždin je polifunkcionalan. kao i u doba rimske dominacije. koji je stanovnicima Ivanca potvrdio njihove povlastice.Krapina. tiskara i dr. godine Varaždin je bio glavni i brojem žitelja najveći grad u Hrvatskoj. godine. srednjeg vijeka. Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske Varaždin ima status regionalnog središta. jezgra oko koje se razvio suvremeni urbani i industrijski grad sa svim socio-ekonomskim obilježjima geopolitičkog središta sjeverozapadne Hrvatske. kao prvog grada u sjevernoj Hrvatskoj (Zagreb je tu povlasticu dobio tek 1242. Dobivanje takvog statusa. preko srednjeg vijeka pa sve do danas. stoljeću počinje razvoj manufakturne proizvodnje (motavaonica svile. stoljeću grad se utvrđuje i pretvara u ključnu tvrđavu za obranu Carstva. izgradnja željezničke pruge Varaždin . a spada u srednje velike gradove na području Republike Hrvatske. Povijesna urbana cjelina renesanse i baroka. IVANEC Ivanec se smjestio na kontaktu podgorja Ivančice i južnog ruba doline Bednje. vrijednosti koje je grad uspio sačuvati do danas. pa sve do danas. Ivanec se prvi put spominje 1395. Za grad Varaždin oduvijek je od presudnog značaja bio izuzetno povoljan strateški i prometni položaj u dolini rijeke Drave. pa do velikog požara 1776. U 16.povijesni razvoj VARAŽDIN Varaždin.Golubovec 1890. na sjecištu važnih prometnih i drugih infrastrukturnih pravaca u transverzalnom i longitudinalnom smjeru. a dolaskom 20.). godine. godine u povelji Ivana Paližne.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Gradovi . Razvojem obrta i trgovine grad ponovno doživljava svoj kulturni i privredni uspon.29 . Danas je Varaždin sjedište i najveći grad na području Varaždinske županije. Uz upravnu funkciju grad je dobro opremljen društvenom infrastrukturom i danas je centar gravitacije čitave Županije. Nakon požara taj primat preuzima Zagreb. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . priora belskog. neolit). prava i slobode. suknara. Arheološka nalazišta u Ivancu i okolnim područjima svjedoče o predpovijesnom prisustvu čovjeka na ovom području (paleolit.

što je do danas ostalo najvažnija funkcionalna usmjerenost Ivanca i u znatnoj mjeri utjecalo na njegov izgled. Srednjovjekovni Ludbreg spominje se u pisanim dokumentima u 13. utemeljenja župe oko 1300. Ludbreg je naselje s veoma dugim kontinuitetom naseljenosti koje se može pratiti od kamenog doba. Do 1886. i 14. a te godine reorganizacijom uprave prelazi u Varaždinsku županiju. Ističe se svojim izrazito povoljnim položajem na važnom prometnom pravcu Varaždin . najveće teritorijalne jedinice nastale podjelom bivše Općine Ludbreg. U tom razdoblju tu se formira feudalna uprava i sud. sakralna spomenička baština i izgradnja novog Svetišta pridonose sve značajnijem razvoju vjerskog turizma. Doba feudalizma donosi gradu razvoj obrta i trgovine.st) sa svim funkcijama i infrastrukturom tadašnjih gradova. a prema novom teritorijalnom ustrojstvu ima status sjedišta Grada Ludbrega. pa je sigurno i u ravnici.-5. obrt i industriju u Zagrebu. godine kada ga je uništio požar.Castra Ioviae Botovia je naseobina starih Rimljana (od 1. i prema Podravini na istoku. a prema novom teritorijalnom ustrojstvu ima status sjedišta Grada Ivanca.g. o čemu svjedoče brojne iskopine. godine Novi Marof je sijelo porodice Erdödy. počeli naseljavati Novi Marof. godine novomarofski kotar spada u Koprivničkokriževačku županiju. kao kraljevski posjed (Bela IV). I danas mu gravitiraju sva naselja iz sastava bivše Općine zbog njegove opremljenosti upravnim i drugim centralnim funkcijama. nastanka prošteništa priznatog od 1513. Ivanec ima značajnu upravnu i samoupravnu funkciju. najveće od šest teritorijalnih jedinica na koje se podijelila nekadašnja Općina. zdanje koje je temelj današnjeg naselja Novi Marof. koje treba upotpunjavati s ciljem da još ojača svoju žarišnu ulogu nositelja razvitka okolnog prostora. izuzetno povoljnog strateškog položaja. LUDBREG Ludbreg se smjestio u podnožju Kalničkog gorja. Antički Ludbreg . S obzirom da je tada već minula opasnost od Turaka. godine . pa do izgradnje zavjetne kapele 1994. trgovce i krčmare. Za Ludbreg je veoma važna tradicija kršćanskih i katoličkih događaja: od koncila kršćanskih općina između Save i Drave održanog 381. godine. u dolini rijeke Bednje. tadašnji vlasnici posjeda. Ranije je bio sjedište bivše Općine Ivanec. godine grade novi dvorac na brežuljku.Svetište Presvete Krvi Isusove. osnovano u 12. bio je centar tog vlastelinstva do 1710. a u doba kapitalizma i socijalizma razvoj industrije. a bivši vlastelinski dvorac kupuje država koja uz postojeću Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .Koprivnica. s parkom i gospodarskim zgradama (danas bolnica). koja je do danas ostala najvažnija funkcionalna usmjerenost Ludbrega. Razvoju naselja značajno je pridonio izuzetno povoljan prometni položaj na raskršću puteva prema Zagorju na zapadu. te dobre opremljenosti društvenom infrastrukturom.30 . sa starim putem Zagreb Varaždin. Zbog nepovoljnosti ovog položaja (poplave). Grebengrad (stari majur). st. stoljeće i veže se uz vlastelinstvo Greben. na rubu pridravske ravnice. st. Od druge polovice 18. grofovi Erdödy napuštaju stari majur i osnivaju novi u dolini rijeke Bednje. 1925. Znamenita ludbreška hodočašća (svake prve nedjelje u rujnu). kao najveći centar na toj osovini urbanizacije. grof Rudolf Erdödy prodaje imanje Centralnoj banci za trgovinu. Novonastale općine/gradovi (koje su bile u sastavu bivše Općine Ivanec) još uvijek gravitiraju gradu Ivancu zbog njegovih upravnih i drugih centralnih funkcija. NOVI MAROF Postanak naselja Novi Marof seže u 18. godine. preko brončanog i željeznog.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN godine). koji su tijekom 19. 1776. godine. stoljeću. To je privuklo i prve zanatlije. Ludbreg ima važnu upravnu funkciju: bio je sjedište bivše Općine Ludbreg. stoljeća pa do 1925.

kad su ukinuti svi kontemplativni redovi i samostani u Monarhiji. Značajna funkcionalna usmjerenost Lepoglave je na državno-upravnu funkciju (velik broj zaposlenih u kazneno-popravnom domu. na principima moderne penologije pokušalo se humanizirati kazneni postupak. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Izgradnjom nove zatvorske zgrade 1914. LEPOGLAVA Ime Lepoglava (Lepaglawa) prvi put se spominje u pisanim dokumentima 1399. st.). višestoljetno žarište hrvatske kulture. međutim u novije vrijeme sve veći primat preuzima industrija (drvna.g. na prometnom pravcu Varaždin .31 . Problem izmještanja kaznionice iz centra Lepoglave načet je već 1876. u samostanu osnovana kaznionica i započela devastacija Pavlinskog kompleksa koja je trajala do kraja drugog svjetskog rata. 1656. a osobito od kad je 1854. U velikom je kontrastu. u bivšem sistemu bila je sjedište bivše Općine Lepoglava do 1963. godine. VARAŽDINSKE TOPLICE Naselje Varaždinske Toplice nastalo je na obroncima Topličkog gorja i spušta se u omanju kotlinu rijeke Bednje. tzv. udruženjima i fondovima) i na industriju (građevinsku.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN zgradu gradi još neke građevine i otvara bolnicu pod nazivom "Državno lječilište za plućne bolesti". naselje ima zaklonjen položaj. na obroncima Ivančice i uz dolinu rijeke Bednje. Uz slikovitost položaja na terasama južnih padina. a prije svega kulturno-povijesnim nasljeđem predstavlja izrazit turistički potencijal i zajedno s obližnjim Trakošćanom prvorazrednu vizitacijsku atrakciju. prije početka visokoškolske nastave na Isusovačkom kolegiju u Zagrebu). Primarna funkcionalna usmjerenost Novog Marofa donedavno je bila zdravstvo (bolnica za TBC). građevinska). g. lokalnoj samoupravi. g. Prema novom teritorijalnom ustrojstvu Lepoglava ima status sjedišta Grada Lepoglave i time dobiva ponovo upravnu i samoupravnu funkciju. odnos koji prema Lepoglavi vlada od kad su iz nje silom istjerani redovnici. Lepoglava se smjestila. 13 g.Krapina. slikarstva i književnosti (u 16. a već 1400. slikovitom i zdravom okolicom. koja se novim teritorijalnim ustrojstvom podijelila na 6 jedinica lokalne samouprave (4 općine i 2 grada). godine. Najveća od njih je Grad Novi Marof sa sjedištem u Novom Marofu kojem gravitiraju još uvijek sva naselja iz sastava bivše Općine. prema svim ostvarenim vrijednostima. pokrenut je u Lepoglavi studij filozofije. g. te ima nešto blažu klimu nego obližnji Varaždin. metalnu i drvnu). Upravna funkcija Novog Marofa kao društveno-političkog i administrativnog centra odigrala je presudnu ulogu u razvoju Novog Marofa i procesu urbanizacije (u posljednjih 20 godina broj stanovnika naselja Novi Marof se udvostručio). godine. tekstilna. duž kojeg se razvio oblik urbanizacije u formi osovine na kojoj su Ivanec i Lepoglava značajne jezgre prostornog razvoja.g. u Lepoglavi je osnovan Pavlinski samostan koji postoji sve do 1786. Iz tog perioda potiče značajan gotičko-barokni sakralno-samostanski kompleks. Smatra se da Lepoglava svojim geoprometnim položajem. prosvjete. Ranije je Novi Marof bio sjedište bivše Općine Novi Marof. Zvijezde. no rat i događaji poslije njega ubrzo su takove planove gurnuli u zaborav. kao i Ivanec. godine i predmet je rasprava sve do danas (Lepoglavski zbornik 1992. prvo hrvatsko sveučilište. u Lepoglavi djeluje redovnička i svjetovna gimnazija. komunalnom i društvenom infrastrukturom.

do 1963. kada je Zavod za urbanizam Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu izradio prvi Generalni urbanistički plan grada Varaždina. Prema novom teritorijalnom ustrojstvu Varaždinske Toplice imaju status sjedišta Grada Varaždinske Toplice i time dobivaju ponovo upravnu i samoupravnu funkciju. godine. Iz 1962. godine (uz naknadne izmjene i dopune).g.Goričan. a u međuvremenu je izrađeno još niz provedbenih urbanističkih planova što dokazuje visoku prisutnost prostorno-planerskog praćenja razvoja grada Varaždina. tj. 1982. Novom Marofu. Ludbreg i Novi Marof. Nadalje su izrađivani provedbeni urbanistički planovi za pojedine stambene zone.Varaždin . a prema novom teritorijalno-političkom ustrojstvu dobili su status sjedišta grada. datira prva Odluka o Urbanističkom planu naselja Novi Marof. a 1967. proces metropolizacije zbog sve veće složenosti gradova čija najveća boljka je prometni kolaps. Primarna funkcionalna usmjerenost Varaždinskih Toplica je lječilišni turizam. kontroverznog srednjeg vijeka. godine. industrijsku Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . značaj dobiva i industrija (metalna. Ovaj problem narasta i u gradu Varaždinu. već je dugo prisutan problem u civiliziranom svijetu. a nadalje je izrađeno još niz provedbenih urbanističkih planova što dokazuje visoku prisutnost prostorno-planerskog praćenja razvoja Ivanca kao naselja gradskog karaktera i Ivanca kao razvojnog žarišta mikroregije. Smjernice i postava generalnog urbanističkog plana Ludbrega izrađene su 1966.idejna studija s idejnom skicom centra. g. Ivanec.g. Bili su sjedišta bivših općina Ivanec. prehrambena). st.. Kontinuirano urbanističko planiranje u razvoju grada Varaždina primjenjuje se od 1958. a i u najvećim gradovima Republike Hrvatske. Rimskog doba iz kojeg je poznato naselje Aquae Iasae. osigurati što kvalitetniji proces decentralizacije i višestrukog oplemenjivanja suburbanog (periferije) i šireg (regije) područja sa sistemom policentričnog razvoja manjih gradova.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Zahvaljujući položaju uz termalmi izvor ljekovite vode ovaj lokalitet ima neprekinuti kontinuitet naseljenosti od pretpovijesti. "Kriza grada".g. a u 20. Za dijelove Ludbrega izrađeni su provedbeni urbanistički planovi i urbanistička rješenja. Ludbreg i Novi Marof imaju važnu upravnu funkciju. Varaždinskim Toplicama i Lepoglavi. uz nekoliko izmjena i dopuna. U bivšem sistemu bile su sjedište bivše Općine Varaždinske Toplice. prometni položaj Varaždinskih Toplica bit će znatno povoljniji. pa do danas kad su Varaždinske Toplice značajno turističko središte lječilišnog tipa. Izgradnjom autoceste Zagreb . osnovana je općina Varaždinske Toplice unutar novomarofskog kotara.32 . godine izrađen je prvi Urbanistički plan mjesta Ivanca . Detaljni (provedbeni) urbanistički plan centralnog dijela naselja Novi Marof donesen je 1970. a treba ga ublažavati sustavnim integralnim planerskim pristupom. a i ranije 1886. Kontinuitet urbanističkog planiranja prisutan je na području Varaždinske županije u gradu Varaždinu. Ludbregu. Varaždinske Toplice imaju relativno izoliran položaj i prometno su vezane uz čvorište u Varaždinu. I danas im gravitiraju sva naselja iz sastava bivše općine zbog njihove opremljenosti upravnim i drugim centralnim funkcijama koje treba upotpunjavati s ciljem da još ojačaju svoju žarišnu ulogu nositelja razvitka okolnog prostora. ideal kojem je grad Varaždin veoma blizu. 1960. godine donesen je GUP Ivanca i kontaktnih građevinskih zona (za 12 samostalnih naselja). prvi GUP mjesta Ludbreg. doba kapitalizma u kojem je kupališno lječilište podijeljeno na oazu za malobrojnu elitu i rezervat za brojni puk. Danas važeći GUP grada Varaždina donesen je 1982. Grad Varaždin treba planirati kao "grad po mjeri čovjeka" tj. koji je do danas važeći. Novi GUP "Ludbreg 2000" donesen je 1977. čija trasa prolazi blizu naselja. preko ilirsko-panonskih Jasa. godine. Ivancu. kao mjesto u kojem je ugodno živjeti.

nepravedno zapostavljene u bivšem sistemu. koji postaje okvirna programska osnova za sve akcije u Lepoglavi do kraja 80-ih godina. političkim i drugim mjerama. Danas važeći Urbanistički plan uređenja naselja Novi Marof i kontaktnih zona.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN zonu. Urbanistički institut SR Hrvatske iz Zagreba izradio je 1979. i to nešto manji u periodu od 1981-91. Nadalje su izrađivani urbanistički planovi i provedbeni urbanistički planovi za pojedine stambene zone. vikend naselje. donesen je 1998. funkcionalno su uže usmjereni ka autonomnom razvoju. Urbanistički plan Lepoglave. industrijsku zonu.342 3. socijalnim. godina 39. godina 34. Današnja situacija prostorno-planskog praćenja razvoja gradskog naselja Lepoglava nije zadovoljavajuća.327 2. Kod svih gradova u Varaždinskoj županiji prisutan je kontinuirani porast broja stanovnika. nego u periodu od 1971. godine.-1991. danas je jednako prisutan u čitavoj Republici Hrvatskoj. Trendovi. izgradnjom koja već postoji ili će tek nastati kao logična posljedica novih funkcija".1991.545 4. Bit urbanističke koncepcije ovog plana bio je uskladiti suprotnosti. što govori u prilog kontinuiranom prostorno-planskom praćenju razvoja naselja Varaždinske Toplice.238 1. te ga nastojati odgovarajućim aktivnostima: prostorno-planerskim.196 1991. osobito što se tiče pokrivenosti naselja PUP-ovima. i kaznione u obliku zvijezde. "revalorizirati do maksimalno moguće mjere iskonski i originalni prostor dragocjenog Pavlinskog kompleksa. a s njom i razvoj gradova kao opći i ubrzani svjetski proces. godine. te uskladiti s novim naseljem Lepoglave. godine. Prva prostorno-planska dokumentacija izrađena za naselje Varaždinske Toplice je Urbanistički plan iz 1969. Ubrzo nakon formiranja novog teritorijalnog ustrojstva izrađen je novi Generalni urbanistički plan naselja Varaždinske Toplice (1995. ali ga je potrebno prije svega istražiti i spoznati. ispravno usmjeriti. g.-81.godine.718 3. godine. u kojima se broj stanovnika skoro udvostručio. žarišta Urbanizacija.467 1.642 54.1981. Ovaj proces je nemoguće zaustaviti.godine.017 3.781 1. izrađena je Idejna studija urbanističkog plana s rješenjem centra Lepoglave.293 45. godine). povijesnu jezgru i bolničku zonu.891 58. Značajan porast stanovnika u posljednjih 20 godina dogodio se u Ivancu i Novom Marofu.067 3. . Broj stanovnika u gradovima Varaždinske županije 1971.312 2.204 Izvor: Popis stanovništva 1971.846 5.-1981. jedinstvenog po svojoj vrijednosti i značenju u Hrvatskoj. te se Programom mjera Grada planira izrada novog plana koji bi reafirmirao autentične vrijednosti Lepoglave. gospodarskim. 1962. Ostali gradovi Lepoglava i Varaždinske Toplice.368 Broj stanovnika 1981. pa tako i u Varaždinskoj županiji. Odluka o Detaljnom (provedbenom) urbanističkom planu za športsko-rekreacijski centar Varaždinske Toplice donesena je 1970. bez formiranja vlastitih urbanih zona.33 . godina 41. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .g.991 2. . zonu šireg centra. u prijašnjem ustrojstvu bivših općina nisu imali odlučujuću administrativno-političku ulogu.482 3.023 1.786 1. funkcije. godine Tablica 41 Gradovi Varaždinske županije Varaždin Ivanec Ludbreg Novi Marof Lepoglava Varaždinske Toplice Ukupno: 1971. tj.

1 industrija 76.g.5 (prosjek 2. U slijedećem tabelarnom prikazu vidljivo je da je u najznačajnijim razvojnim žarištima u našoj Županiji.000 zaposlenih.000 zaposlenih.796 Ludbreg 3.6-7.6 industrija i zdravstvo Značajnu funkciju rada na području Varaždinske županije ima jedino Varaždin.3 stanovnika na jednog zaposlenog.388 52.7 1. ali udio aktivnog poljoprivrednog stanovništva je neznatan. (osim u razvojnom žarištu uz grad Varaždin) više od pola domaćinstava s gospodarstvima.272 Novi Marof 2. g. decentralizacija razvoja gradova i sl. Odnos funkcije rada i stanovanja u gradovima Varaždinske županije kreće se u rasponu od 0.2/3 stanovništva u RH živi u 157 gradova . dok Lepoglava i Varaždinske Toplice zadovoljavaju slične kriterije tek s uključenim kružnim područjem (žarišta potencijalnog okupljanja i forsiranog planskog ulaganja). porast gradskog stanovništva u RH bio je 12. Ludbreg i Novi Marof spadaju u 117 gradova koji zadovoljavaju demografske i socioekonomske kriterije grada (prava žarišta). a u Varaždinskoj županiji 7.327 5.6-1. Funkcionalna usmjerenost Novog Marofa na zdravstvo posljednjih godina nije toliko naglašena. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .7 0. Funkcija rada i funkcionalna usmjerenost (stanje 1991.846 31.9 0.017 3.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Iz navedenog tabelarnog prikaza proizlazi da je od ukupnog broja stanovnika u Varaždinskoj županiji 1971. godine cca 25% stanovnika stanovalo u gradskim naseljima. jer se povećava utjecaj industrije i privatnog poduzetništva.790 Ivanec 5. . a 1991. U slučaju Ludbrega i Novog Marofa taj odnos u korist funkcije rada je takav da ukupan broj zaposlenih značajnije prelazi ukupan broj stanovnika u naselju. 1981. Ivanec. razvoj prigradskog prometa. Varaždin je polifunkcionalan grad. U periodu od 1981.3 1. što je nešto manje od 1/3 ukupnog broja stanovnika Županije.4%. U Strategiji Republike Hrvatske govori se o 117 do 157 gradova. lokacija novih industrijskih pogona.3 bez 64. Varaždin. godine 29% stanovnika. godine 31% stanovnika. Ludbreg i Novi Marof još uvijek spadaju u male centre rada s 3-5. U gradovima Varaždinske županije velik je udio dnevnih migranata u ukupnom broju zaposlenih. Ovakva situacija nameće pokretanje pojedinih procesa u gradovima i okolici: rješavanje stambenih problema u gradu.naselja s gradskim obilježjima). koji spada u 12 gradova u Hrvatskoj s više od 20.1). Dinamika urbanizacije (indeks porasta gradskog stanovništva) u Varaždinskoj županiji sporija je od prosjeka Hrvatske. a znatno niže od prosjeka Hrvatske (1991.34 . Ivanec.6 industrija 81.4%. uređenje urbanih podsustava.342 4. što je uz broj zaposlenih važan socioekonomski kriterij razvoja gradova. dok Ivanec i Ludbreg pokazuju određenu usmjerenost na industriju.prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske Tablica 42 GRAD Broj stanovnika Broj zaposlenih (mještani i dnevni migranti) Udio dnevnih migranata u % Broj stanovnika na 1 zaposlenog Usmjerenost na pojedinu djelatnost Varaždin 41. godine) .-91. dok se taj odnos u Državi kreće od 0.

759 8. Iz navedenog tabelarnog prikaza razvidno je da je gustoća naseljenosti u Varaždinskoj županiji znatno (skoro dvostruko) veća od prosjeka u Republici Hrvatskoj.5 11 3.Čakovec stvorila se značajna osovina urbanizacije u kojoj se kroz bivše planske dokumente nastojalo formirati dvojni grad Varaždin .6%) 235 2.5 12 3.694 715 91% 1.470 806 97 65 1.662 (34%) Republika Hrvatska 4.530 2. godine) Tablica 43 Funkcija upravna funkcija r -radijus kružnog područja (km) broj naselja u kružnom području broj stanovnika u kružnom području broj zaposlenih stanovnika rade i stanuju u naselju poljoprivrednici aktivni poljoprivrednici broj domaćinstava broj gospodarstava Varaždin sjedište Županije 4.597 17./naselju) naselja od 0-1.) Općina Bednja dobiva novo naselje Sveti Josip razdvajanjem naselja Viletinec na naselja .9 299* (4.853 (3. * Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o područjima županija.5 8 7.45% u odnosu na RH) 630 90% 94.Statistički ljetopis 1995. no veličina prosječnog naselja je nešto manja od prosjeka.5 4 2.841 1.000 st.370 (50. gradova i općina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br.000 (30.557 1. broja) broj stanovnika u naseljima do 1.428 1.). U slijedećem tabelarnom prikazu date su komparativne vrijednosti Varaždinska županija . Postoje međutim neke značajne razlike u strukturi naselja i naseljenosti naše Županije u odnosu na Republiku Hrvatsku. broj stanovnika gustoća naseljenosti broj naselja (stanovnika/km2) prosječna veličina naselja (br.g. Broj i veličina naselja Hrvatska je zemlja malih naselja i disperzne naseljenosti što je prisutno i u Varaždinskoj županiji.000 st. iako takvo funkcioniranje nikada nije saživjelo u praksi.000 st.35 .291 639 477 2. a ta činjenica zahtijeva kompleksan i osjetljiv pristup u uređivanju prostora (organizacija prostora.841 746 757 662 2. .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Gradovi sa svojim kružnim područjima kao najznačajnija razvojna žarišta i područja koncentracije stanovništva Varaždinske županije (stanje 1991. I danas se s državnog nivoa Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske potencira takav razvoj. broj stanovnika u naseljima iznad 2. (% od ukup. broj naselja iznad 2. godina.819.876 Ivanec Novi Ludbreg Marof sjedište teritorijalne jedinice i ispostave županijskih ureda 3. 128/99.2%) 7 65.485 2. Varaždinska županija 187.5 5 45.195 1. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . godine: Tablica 44 Popis stanovništva 1991.321 Lepoglava Var.265 85 6.Strategija prostornog uređenja RH. S obzirom na veliku koncentraciju stanovništva u ovom dijelu Republike Hrvatske duž državne ceste D3 Varaždin .444 553 350 15.Republika Hrvatska za naselja.864 15. a podaci o broju stanovnika iz Statističkog ljetopisa. prema popisu iz 1991.464.888 4.9% u odnosu na RH) 148.301 2. st.000 st.856 (59%) Izvor: .784. opremanje infrastrukturom i sl.5 11 8. Toplice sjedište teritorijalne jedinice 2.Viletinec i Sveti Josip.361 871 Izvor: .619 3.Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske.Čakovec.

Iz navedenog proizlazi da je koncentracija stanovništva u gradskim naseljima Varaždinske županije znatno niža od prosjeka u RH. odnosno strukturu naselja i naseljenosti u našoj Županiji. dok u preostalim naseljima živi 124.000 stanovnika) u Republici Hrvatskoj živi 2.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Vidljivo je također da je u Republici Hrvatskoj od ukupnog broja naselja 91% naselja do 1.409 stanovnika. stoga je poticanje razvoja gradova u Varaždinskoj županiji strateško pitanje. Ovaj podatak znakovito ukazuje na strukturu stanovništva naše Županije. Iz toga proizlazi da polovica stanovništva naše Županije živi u pretežito seoskim naseljima.000 stanovnika.819. dolazi se do podataka da je u Republici Hrvatskoj od 6. a slična je struktura i u Varaždinskoj županiji gdje je od ukupnog broja naselja 90% naselja do 1. dok je u Varaždinskoj županiji od ukupnog broja naselja.459 manjih naselja živi 1.082 stanovnika. dok je na razini Republike Hrvatske broj stanovnika koji žive u takvom tipu naselja manji od trećine.000 stanovnika u ukupnom broju naselja u Varaždinskoj županiji i Republici Hrvatskoj gotovo jednak. Slika 9 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . što je upola manje od podataka za cijelu Hrvatsku. U 235 gradova i većih naselja (iznad 2.000 stanovnika.36 . Iako je udio naselja do 1.000 stanovnika) živi 63.2%) nego li u Republici Hrvatskoj (30. tj.771 stanovnik (34%). 27% naselja do 200 stanovnika. O različitoj strukturi i razmještaju stanovništva po naseljima u Varaždinskoj županiji u odnosu na Republiku Hrvatsku govore i slijedeći podaci: U Varaždinskoj županiji u sedam najvećih naselja (5 gradova i 2 naselja s više od 2. a u ostalih 6.694 naselja čak 51% naselja do 200 stanovnika.964. a koju treba posebno uvažavati u planiranju budućeg razvitka.6%). Analizirajući pojedine veličine naselja. unutar grupacije naselja do 1.000 stanovnika. udio stanovnika koji žive u tim naseljima u odnosu na ukupan broj stanovnika veći je u Varaždinskoj županiji (50. da većina stanovništva u Varaždinskoj županiji živi u provincijskim naseljima.856 stanovnika (59%).

Ljubešćica 1.) Općina Bednja dobiva novo naselje Sveti Josip razdvajanjem naselja Viletinec na dva naselja .000 5.327 2. 5.026 30.891 1.169 22. Beretinec 1. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Nedeljanec 1.5 672. Ivanec 5.053 27..001-10.4 3. Beletinec 1.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tablica 45 do 500 207* UKUPNO NASELJA 299* Veličine naselja (prema broju stanovnika) 501-1.054 25. od travnja 1992.846 2.708.001-2. Varaždin Breg 1.podaci o površini su dobiveni digitaliziranjem karte M 1:100. 10. Gornji Kučan 1. gradova i općina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br.327 7. NASELJA VEĆA OD 1.597 10.613 3. Dokumentacija 881.000 1 Tablica 46 *Napomena uz tablicu 45 i 46: Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o područjima županija.5 1.7 1. jedinicu Varaždin 48.0 1. OSNOVNI PODACI ZA 10 NAJVEĆIH NASELJA U ŽUPANIJI redni broj 1. 2.6 funkcija naselja sjedište Županije (veće regionalno središte) gradsko sjedište (manje regionalno središte) općinsko sjedište i veće lokalno središte gradsko sjedište (veće lokalno središte) općinsko sjedište i veće lokalno središte gradsko sjedište (manje regionalno središte) gradsko sjedište (manje regionalno središte) gradsko sjedište (veće lokalno središte) malo razvojno središte općinsko sjedište i veće lokalno središte Ukupno 68.7 1.004 Tablica 47 Izvor: Popis stanovništva 1991.027 29.593 površina građevinskog područja (b) km2 24.222 20. Gornje Ladanje 1.017 8. ** Podaci za naselje Petrijanec iskazani bez izuzimanja novog naselja Zelendvor zbog nepostojanja službenih podataka.000 61 24 5 1 GRADOVI naziv i br.017 1.popis stanovništva 1991.) 1.231 18.0 Izvor: a . Jalkovec 1.730 8.613 6.013 31. Donje Ladanje 1. 4.6 gustoća naseljenosti st/km2 (građ. Tužno 1.3 1. Remetinec 1. Toplice 8. Trnovec 3.000 u Županijskom zavodu za prostorno uređenje. Gornji Kneginec 1.249 16.0 1. Donja Voća 1.000 STANOVNIKA redni naziv broj stanovnika broj 1.338. 9. naziv naselja Varaždin Ivanec Trnovec Lepoglava Sračinec Ludbreg Novi Marof Varaždinske Toplice Gornji Kneginec Petrijanec** broj stanovnika (a) 41.350 7.2 2. 7.342 3.237 17.1 978.Viletinec i Sveti Josip.846 5.342 3. od travnja 1992. Lepoglava 3.593 11.027.000 2. Dokumentacija 881. 3.8 5. Žarovnica 1. Hrženica 1.187 21. 6. Varaždinske Toplice 1. Jalžabet 1.373.5 2.485 14. Petrijanec** 1.781 5.845 3. Ludbreg 3. stanovnika za cijelu terit.112. Gornje Vratno 1. Sračinec 3.podr.5 5. Klenovnik 1.781 3.4 995. Ključ 1. Breznica 1.845 4. Vinica 1.547 12.033 28.001-50. Varaždin 41.227 19.597 1.891 9.061 24.630 Lepoglava Ludbreg Novi Marof Var.4 939.499 13. 128/99.000 1.236 10.37 . b .834 Ivanec 14. Kučan Marof 1.369 14.3 1.053 26. Novi Marof 2.852 52. 8.277 15.093 23.7 3.2 687.001-5.

250 2. 48 i 49 odnose se na izgrađeni dio naselja i planirani prostor za širenje naselja utvrđen dosadašnjom planskom dokumentacijom.Popis stanovništva 1991. Tablica 49 ukupno 8.za površine .450 Izvor: podaci o površini su dobiveni digitaliziranjem karte M 1:100.0 Izvor: . Dokumentacija 881.000 u Županijskom zavodu za prostorno uređenje.000 u Županijskom zavodu za prostorno uređenje.za broj stanovnika . Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .38 . od travnja 1992.1 Gustoća naseljenosti (st/ha) u građevinskim područjima grad Varaždin (područje naselja) ostala naselja 17.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tablica 48 Površine građevinskih područja naselja (ha) ukupno grad Varaždin (područje naselja) 23.podaci o površini su dobiveni digitaliziranjem karte M 1:100. Napomena: Građevinska područja iz tablice 47.. .1 7.

u Općini Sračinec sva naselja.091 35.4 26.1 102.2 Gustoća naseljenosti (st/km2) 100. Klenovnik 8. Zlogonje.1. .0 72. Sračinec 7. Tablica 50 Grad/Općina 1. Donja Voća 5.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 1.u Općini Petrijanec sva naselja.5 126. Kameničko Podgorje. Kamenički Vrhovec.1 34. .7 3. Gornja Višnjica.0 5.4 2.39 . .3 195.9 4.u Općini Bednja sva naselja.201 42.910 48. Crkovec.u Općini Cestica sva naselja.2 96. Jazbina Višnjička. . Cestica 4.570 23.0 5. Bednja 3. Žarovnica. u pograničnom području Varaždinske županije nalaze se slijedeća naselja: .0 18.1. Područje uz državnu granicu Prema Sporazumu između Republike Hrvatske i Republike Slovenije o pograničnom prometu i suradnji.790 45. Petrijanec 6.0 4.3 Slika 10 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .517 331. Zalužje.9 3.u Općini Vinica sva naselja.815 32. .1 86. . . Donja Višnjica.653 78. Lepoglava (dio) 2.u Gradu Lepoglavi slijedeća naselja: Bednjica.u Općini Klenovnik sva naselja.u Općini Donja Voća sva naselja.487 25. Kamenica.9 118. Vinica Ukupno: % u Županiji Osnovni podaci o pograničnom području Broj stanovnika Površina (km2) 4.7 104.3.

40 . Leskovec Dubrava Križovljanska Zavrč Otok Virje Ormož Gornja Voća Drenovec Granični prijelazi utvrđeni su Uredbom o graničnim prijelazima u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 97/1996. Cestica NASELJE uz graničnu crtu Zlogonje Cvetlin Dubrava Križovljanska Otok Virje 4. Bednja 3. Lepoglava 2. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Donja Voća Gornja Voća KATEGORIJA GRANIČNOG PRIJELAZA međunarodni međudržavni pogranični I kategorija II kategorija Zlogonje Meje Cvetlin Z.).VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Granični prijelazi po pojedinim kategorijama navedeni su u slijedećoj tablici: Tablica 51 GRAD OPĆINA 1.

2 1.6 4.990 3.0 32.2 169.2 128.6 28. Beretinec 3.628 1.9 2.468 6. Visoko 22.9 23.0 1.796 3.264 1.2 2.64 2.0 4.671 4.8 2.0 7.98 2.5 26.480 1.159* 1. Donja Voća 7.8 4.8 4.041 5.8 1.346 3. Lepoglava ** 4.0 1.467 993 669 762 2.2 2.089 4.3 1.6 2.6 118.751 2.9 28.55 2.3 111.4 1.875 1.078 509 0.3 1.275 3.923 1.503 1.12 5.6 2.6 96.1 141.815 1.04 2.117 2. Naziv županije VARAŽDINSKA ŽUPANIJA STANOVNICI POVRŠINA Popis 1981. Bednja ** 2. Gornji Kneginec 9.469 1.1 4.060* 486 73.149 1.801 47.6 1. Donji Martijanec 8.853 100 51.4 1.619 2.5 1.265 48.3 38.239 2.9 735 1. Trnovec Bartolovečki 19. godine je imalo ukupno 117 stanova i 120 domaćinstava.82 4.5 79.61 5.261.3 4.4 3.588 5. Sveti Đurđ 17.80 1.298 948 702 646 2.295 3.7 7. Varaždinske Toplice Općine Ukupno 1.8 561 1.523 975 1.267 3.4 2.084 1.787 3.6 4.3 195.730 8.05 4. Veliki Bukovec 20.581 15.7 580 1.5 1.6 3.115 1.587 1.4 26. Varaždin 2.116 2.32 7.4 22.71 7.84 2.621 1.1 1.3 3.049 1.5 3.1 2.139 879 1.6 2.605 5.95 6.1 86.6 102.1 821.33 4.4 54.8 2.141 932 724 2.1 0.0 1.724 7.487 2. Petrijanec 15.41 .498 1.2 2.630 8.9 32.) broj km2 Županija Ukupno Gradovi Ukupno 1.062 0.175 2.698 32.704 1.2 1.143 2.8 440 1.1 3.5 85.039 1.0 432 1.1 1.5 1.97 3.1 45.6 4.570 4.07 3.339 1.2 1.5 7. Popis 1991.9 59.9 2.82 2.1 2. Ludbreg 5.8 2.0 1.408 4.1 37.3 50.9 1.129 3.880 100 52.2 1.07 6. Breznica 4.4. 128/99.377 4. Sračinec 16.214 56.18 0. a u sastav Općine Bednja dodaje se naselje Sveti Josip.70 88.9 559 1.578 14.8 7.3 100 186.573 2.024 0.4 29.6 27.740 5.085 502 453 1.4 23.5 208.53 2.354 2.679 5. DOMAĆINSTVA Popis 1981.7 3.734 1.5 7.992 7.1 3.58 1.452 100 56.463 2.9 35.94 % broj % broj % broj % broj % broj broj stan/km2 * Bez dijela naselja Vratno Donje.288 84.7 38.428 2.5 72.360 4. Cestica 6.071 1.163 90.171 2.2 1.154 52.790 9.573 45.790 612 728 109.741 55. Ljubešćica 12.257 4.2 4.0 2. Popis 1991.9 2. Vidovec 21.572 3.1 2.9 7.1 781.6 126.) kojom prilikom je izvršena teritorijalna promjena za naselje Viletinec iz Općine Bednja u Grad Lepoglavu. Popis 1991.295 1.6 2. Klenovnik 11.707 4.450 3.653 2.399 1.222 986 1.1 1. Sveti Ilija 18.6 1.6 1.9 2.7 1.4 152.236 3.3 32.910 4.845 56.1 1.1 61. Novi Marof 6.03 2.4 1.834 14.8 759 2.1 64.9 2.7 7.7 35.410 3.2 97.9 59.8 2.610 946 66.1 1.2 1.809 590 778 43.4 102.6 68.9 2.706 148.368 973 711 643 1.180* 1.6 75.2 2.36 2.1.210 973 73.95 3.4 34.9 2.519 953 542 1. Mali Bukovec 13.790 3.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 1.282 3.974 2.6 4.927 100 187.508 4.106 4.3 7.7 749 1.2 47. STANOVI Popis 1981.5 1.3 1.474 3.003 716 671 222.9 3.4 1.0 12.6 1.77 3.6 2.3 22.2 17.1 25. Breznički Hum 5.091 0.8 2.5 3.998 167.2 1.4 78.7 479.910 1.9 2.065 213.2 124.42 8.4 2.5 96.0 1. a 1991. Jalžabet 10.977 3.841 2.09 1.85 98. a dijelom Vinici.1 1.5 180.7 24.829 2.350 54.2 1. Vinica 22.3 6.848 13.4 25.85 3.362 16.7 74.7 6.842 2.725 2.6 1.4 24.8 1.9 0.740 2. Gustoća naseljenosti (1991.698 2.223 1.5 7. Ivanec 3.575 4.052 14.1.868 0.8 97.319 1. koje dijelom pripada Petrijancu.8 2.518 1.798 564 740 24.6 3. Zbirni tablični iskazi osnovnih podataka o stanju u prostoru Zbirna tablica 1.1 1.4 5.152 2.593 3.2 38.2 1. Maruševec 14. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .459 45.9 470 1.4 45.597 2.426 3. gradova i općina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br.5 1.3 3.808 529 759 44.075* 521 0. ** Navedeni podaci ne obuhvaćaju promjene utvrđene Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o područjima županija.4 2.333 8.2 135.335 2.485 14.258 16.

0 187.517 18.3 73.9 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . broj OBALNO čl.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Zbirna tablica 2.0 OSTALO 930.6 161. 983 80.0 148.4 111. žup. 45.8 34. 927 100.42 .3 100.8 149.2 153. broj % Popis 1991.8 ŽUPANIJA Ukupno 1. 853 100. broj Popis 1991. Zakona o prostornom uređenju 36.3 164.336 81. Zakona o prostornom uređenju KONTINENTALNO GRANIČNO 331. broj % Popis 1981.6 104.3 OTOČNO čl. 944 19. Naziv županije POVRŠINA STANOVNICI GUSTOĆA NASELJENOSTI VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PODRUČJE ŽUPANIJE km2 udio u povr. % 26.2 Popis 1981.261.0 186.2 148. 45.

16. godine: Tablica 52 NASELJE IVANEC IVANČICA V.Kuna gora i Brežice . a) U zagorskom sektoru ističu se planinski masivi Ravne gore. Područje Varaždinske županije nalazi se u graničnom području triju velikih geotektonskih cjelina: Istočnih Alpi. razvija u okviru zapadnog dijela Panonskog bazena.43 .8 stupnjeva MCS skale.Koprivnica. Drugom sustavu rasjeda pripadaju transkurentni rasjedi s desnim horizontalnim kretanjem.Rogatec .2. Nadmorske visine nizinskih područja uglavnom ne prelaze 200 m. Zemljopisna obilježja a) Geološka obilježja Prostor Varaždinske županije karakterizira složena geološka građa. Topličica). Prigorja obuhvaćaju pobrđa navedenih planina.2. Zbog intenzivne tektonske aktivnosti seizmičnost u ovom prostoru iznosi 7 .Koprivnica. les i dr. mezozojskih i u manjoj mjeri tercijarnih stijena.JI. TOPLICE JAČINE POTRESA STUPANJ MCS VII VII VII DATUM 11.1973. b) Podravski sektor obuhvaća uzdužni pojas zemljišta južno od rijeke Drave. U prvom se sustavu rasjeda ističu reversni rasjedi Velenje . pijesci.6. među kojima je najznačajniji rasjed Maribor Varaždin . Najveći dio predstavljaju brežuljci čija nadmorska visina ne prelazi 400 m. U prilog tektonske aktivnosti ukazuju i termalno-mineralna vrela (Varaždinske Toplice. a drugi rasjedi pružanja SZ .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 1. pješčenjaci. Morfološki izraženiji oblici izgrađeni su od gornjobadenskih vapnenačkih stijena. Prostorno razvojne i resursne značajke 1.različitih tipova vapnenaca i dolomita.Z do SI . Konačno strukturno oblikovanje omogućili su tektonski pokreti koji su započeli između oligocena i donjeg miocena. Planine su izgrađene od različitih paleozojskih. U litološkom sastavu dominiraju različiti tercijarni ili kvartarni klastiti (lapori. Lonje i Plitvice.1993. Nizine se nalaze u dolinama Bednje.1. do 1995. prelazi 120 m).3. Stijene koje izgrađuju ovo područje zahvaćene su brojnim tektonskim poremećajima koji su se odvijali u završnom dijelu hercinskog orogenetskog ciklusa." Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Ivančice i Kalnika.6. Ispunjene su kvartarnim nevezanim klastičnim sedimentima. 1. Od srednjeg se miocena istraživano područje. Unutrašnjih Dinarida i Panonskog bazena.1. Potresi jačeg intenziteta od 1946. Dominantna su dva sustava rasjeda: prvi čine rasjedi pružanja I . rjeđe tercijarnih karbonatnih stijena .1.JZ. Ivančica . Planine se u obliku uskih i izduženih nizova protežu od istočne Slovenije prema Podravini. Centralno mjesto zauzima Ivančica (1059 m).). Geološki predstavlja Varaždinsku depresiju zapunjenu šljunkovito-pjeskovitim sedimentima pleistocensko-holocenske starosti.1983. pod utjecajem neotektonskih pokreta.Drava. Debljina šljunkovito-pjeskovitih sedimenata raste od zapada (Otok Virje 8 m) prema istoku (Ludbreg. najviša planina sjeverozapadne Hrvatske. Morfološki izraženi dijelovi reljefa pretežno se sastoje od trijaskih. pripadaju alpskom orogenetskom ciklusu i neotektonskim pokretima. VRIJEME POTRESA SAT MINUTA 03 15 13 52 19 51 SEKUNDA 42 52 09 Izvor: "Statistički ljetopis 1997. Debljina se smanjuje prema brežuljkastom području gdje se pojavljuju deluvijalno-proluvijalne naslage. koje su maksimalne širine 2-3 km.

c) Samostalna pobrđa su najrasprostranjenija. Ti su prostori dobro obrađeni i gusto naseljeni. Nešto su slabije obrađena.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN b) Obilježja reljefa Na prostoru Županije tri su osnovne vrste reljefa: 1. Karakteristika ravni je da ima šljunkovitu podlogu velike debljine.44 . Podzemne vode S obzirom na hidrogeološke osobine prostora Županije razlikujemo: a) temeljna gorja. Maceljsko pobrđe i najistočniji obronci Haloza. jer se protežu čitavom dužinom Ivančice. To su gorski masivi: Ivančica. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Kalničko gorje i Ravna gora. b) Podgorja na osojnim padinama gora znatno je više. Stvorena je radom rijeke Drave koja kao tekućica alpskih obilježja brzo pritječe iz viših krajeva i prije hidroenergetskih zahvata donosila je mnogo naplavnog materijala osobito šljunka. 1. Brežuljci. Kalničkog gorja i Ravne gore. Gore. Mijenjajući svoj položaj Drava je stvorila naplavnu ravan velike debljine. b) tercijarni sedimentni kompleks i c) zone kvartarnih naslaga.059 686 642 c) Hidrografska obilježja 1. a čine ih: a) podgorja na prisojnim (južnim) stranama gora. Planine i planinski vrhovi viši od 500 m: Tablica 53 PLANINA IVANČICA RAVNA GORA KALNIČKO GORJE Izvor: "Statistički ljetopis 1997. Čine ih Varaždinsko-toplička gora. 2. a) Podgorja na prisojnim padinama gora nisu jače zastupljena u Varaždinskoj županiji. b) podgorja na osojnim (sjevernim) stranama gora i c) pobrđa koja se ne vežu uz gorske masive. Naplavne ravni." VRH Ivančica Ravna gora Kalnik NADMORSKA VISINA (m) 1. Najveća naplavna ravan je prostrano varaždinsko polje. 3. 2. Naplavne ravni Naplavne ravni i brežuljkasti krajevi najrašireniji su elementi reljefa. Nalazimo ih kod Ravne gore u jugoistočnom dijelu Ivančice i jugozapadnom dijelu Kalničkog gorja. a ističu se visinom. Pretežito su to šumske površine s mjestimičnom eksploatacijom kamena. Gore Čine najmanju površinu. osobito u središnjem dijelu. Brežuljci Nastali su na podlozi tercijarnih sedimenata oblikovanih egzogenim procesima tijekom kvartara. 3. nastavak Slovenskih gorica.

Bednja. a i zbog plitke temeljnice skloniji su zagađivanju. Drava ima nivalni režim (maksimum vode u lipnju. Plitvica i Lonja imaju pluvijalni (kišni) režim. izgrađena su od pretežno mezozojskih karbonatnih stijena sekundarne poroznosti s podzemnim vodama na različitim dubinama. Kalnik i Ravna gora. s maksimalnim protocima u proljeće (ožujak-travanj) te nemaju tako povoljne hidrološke karakteristike. Na takvim stijenama su izvorišta Bednje i Plitvice. Pravac otjecanja rijeke Drave zapad istok odredio je longitudinalno usmjerenje čitave riječne mreže. Veće akumulacije vode ne postoje.038 651 144 5944 Dunav Dravu Dravu Savu Izvor: "Statistički ljetopis 1997. Tekućice Varaždinska županija ima dobro razvijenu riječnu mrežu i značajnije je hidrografsko čvorište u Hrvatskoj. Ima stijene primarne poroznosti.150 651 144 5944 6. lijeva pritoka Save. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN a) Temeljna gorja Ivančica. vodonosnik je podložan onečišćenju. Slika 11 Rijeke: Tablica 54 RIJEKA DUŽINA u km UKUPNO U ŽUPANIJI U RH POVRŠINA PORJEČJA u km2 UKUPNO U RH UTJEČE U DRAVA BEDNJA PLITVICA LONJA 707 106 65 133 71 106 65 25 505 106 65 133 40.45 . Šljunkovito-pjeskovite naslage u ravnici Drave predstavljaju vodonosnik pogodan za vodoopskrbu šireg područja. a minimum u prosincu). 2. Zbog visoke urbanizacije. Dolinske ravni oko gornje i srednje Bednje i gornjeg toka Lonje nosioci su manje izdašnih vodonosnih slojeva. c) Zone kvartarnih naslaga u dubinskim razmacima akumuliraju najveće količine podzemne vode." i "Hrvatske vode". S desne strane Dravi pritječu Plitvica i Bednja. neriješene odvodnje i intenzivne poljoprivrede. Južni dio prostora odvodnjava rijeka Lonja. koja odvodnjava najveći dio prostora. već se javlja veći broj izvora manjeg kapaciteta. b) Tercijarni sedimentni kompleks prevladava u brežuljkastim pobrđima. Glavni vodotok predstavlja rijeka Drava.

a najhladniji siječanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od -1°C i jedini je mjesec u godini čija je srednja temperatura niža od 0°C. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Tablica 55 postaja Varaždin Lepoglava Ludbreg Novi Marof kategorija postaje glavna obična obična obična nadmorska visina h (u m) 167 227 158 272 geografska širina (ϕ) ϕ 46°18′ 46°13′ 46°15′ 46°10′ geografska dužina (λ) λ 16°23′ 16°05′ 16°37′ 16°20′ Izvor: "Meteorološka podloga za potrebe prostornog planiranja Županije varaždinske". u izvorišnom dijelu rijeke Bednje. Godišnji hod količine oborine je kontinentalnog tipa s maksimumom u toplom dijelu godine i sekundarnim maksimumom u kasnu jesen. d) Klimatska obilježja Osnovna klimatska obilježja Varaždinske županije obrađena su u studiji "Meteorološka podloga za potrebe prostornog planiranja Županije varaždinske". izrađenoj u Državnom hidrometeorološkom zavodu u prosincu 1995. dok su ostale jezerske površine akumulacijska jezera stvorena za potrebe hidroenergetskog iskorištavanja rijeke Drave. dok se u zimskim mjesecima više razlikuju (posebno u veljači).2 km2). Temperatura najhladnijeg mjeseca takve klase klima kreće se općenito između 3°C i 18°C. godine. Klima čitave Županije je umjerena toplo-kišna klima. Topli dio godine u kojem je srednja temperatura viša od godišnjeg prosjeka traje od sredine travnja do sredine listopada i poklapa se s vegetacijskim razdobljem. a sliv rijeke Lonje zahvaća samo južni dio područja Županije. Najtopliji mjesec je srpanj sa srednjom mjesečnom temperaturom oko 19°C. Ispitivanje vremena na području Županije je rezultat analize relevantnih meteoroloških veličina za klimatsko razdoblje 1961-1990. Dužina od izvorišta do Bisaga iznosi oko 25 km.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Rijeka Lonja izvire u istočnoj Ivančici podno V. Temperaturne prilike su najstabilnije ljeti. Lubenjaka. Temperatura zraka Srednja godišnja temperatura zraka iznosi oko 10°C. a općenite karakteristike te klime (tzv. a korišteni podaci su sa meteoroloških postaja od kojih su glavne: Varaždin. Ludbreg i Novi Marof. Jezerske površine Najmanja i najstarija akumulacija je Trakošćansko jezero (0. Sušnih razdoblja nema. st. 3. za vrijeme jedne od rekonstrukcija dvorca.46 . Tablica 56 najtopliji mjeseci srpanj u 70% slučajeva kolovoz u 20% slučajeva lipanj u 13% slučajeva najhladniji mjeseci siječanj u 70% slučajeva prosinac u 20% slučajeva veljača u 17% slučajeva Izvor: "Meteorološka podloga za potrebe prostornog planiranja Županije varaždinske". Lepoglava. nastalo polovicom 19. grupacija .klasa Cfwbx klima) su topla ljeta (srednja temperatura najtoplijeg mjeseca ne prelazi 22°C). a više od četiri mjeseca u godini imaju srednju temperaturu višu od 10°C.

Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . U nastavku se daje prikaz vjerojatnosti istovremenog pojavljivanja različitih smjerova vjetrova (u%) određene jačine. Strujanje zraka Osnovna karakteristika režima vjetra je dominantnost vjetrova južnog i jugozapadnog. a 40-45% u hladnom dijelu godine (listopad do ožujak).VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Oborine Ukupne godišnje količine oborine rastu od nizinskih područja u dolini Drave prema gorskim dijelovima Hrvatskog zagorja i kreću se od 880 mm u Varaždinu do 1. prosinac 1995. po klimatološkim terminima i po klasama jačina vjetrova obrađeni su u Meteorološkoj podlozi za potrebe prostornog planiranja Županije varaždinske (izrađivač: Državni hidrometeorološki zavod Zagreb. a maksimum u studenom ili prosincu (85-86%). U toku godine najvjetrovitije je proljeće. godine). Ludbreg i Novi Marof. a ljeto je godišnje doba s velikom učestalošću slabih vjetrova (oko 80%).162 mm u Klenovniku. Veće dnevne količine oborine su rjeđe. Od svih oborinskih dana u samo 8-12% dana dnevne količine oborine su 20 mm ili više (11-12 puta godišnje i to u lipnju i srpnju). u sva tri klimatološka termina i to za Varaždin. koji se u godišnjem prosjeku javljaju s vjerojatnošću od 20-35%. Prosječne mjesečne vrijednosti relativne vlage zraka su iznad 70%. U prosjeku se može očekivati 10 ili više dana sa snježnim pokrivačem visine 1cm i više (od prosinca do veljače s maksimumom u prosincu: 16-17 dana). Tijekom zime snježni pokrivač se javlja između 45 i 50 dana. te sjevernog i sjeveroistočnog kvadranta.47 . Lepoglavu. Od ukupne godišnje količine oborine 55-60% padne u toplom dijelu godine (travanj do rujan). za cijelu godinu. U godišnjem hodu minimum se javlja u travnju (69-74%). Graf 4 Detaljniji podaci i prikazi vjerojatnosti pojavljivanja različitih smjerova vjetrova po sezonama. Vlaga zraka Područje Varaždinske županije je relativno bogato vlagom tijekom cijele godine. Učestalost oborinskih dana s različitim količinama oborine je 30-40% dana u godini (115-140 dana).

kad ih ima oko 8 do 9 mjesečno. dok se u ljetnim mjesecima pojavljuje rijetko ili izostaje. Područje Varaždina s 1994 sata sijanja sunca godišnje spada u srednje osunčana područja Hrvatske. U prosincu i siječnju je polovica dana u mjesecu oblačna. Učestalija je u nizinama i dolinama rijeka.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Naoblaka i insolacija Godišnji hod količine naoblake ima maksimum zimi. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Meteorološke pojave Na području Županije godišnje ima oko 40 do 60 dana s maglom. pri čemu je najopasniji onaj koji se pojavi u vegetacijskom razdoblju. Godišnje ima oko 55 do 60 vedrih i dvostruko više oblačnih dana. Najdulje mjesečno trajanje sijanja sunca je u srpnju (oko 9 sati dnevno). a najkraće u prosincu (oko 2 sata dnevno). pri čemu se u siječnju javlja oko 10 dana s maglom. dok ih u razdoblju od studenog do veljače gotovo i nema. a s najvećom se vjerojatnošću može očekivati da se to dogodi od svibnja do srpnja. a minimum u srpnju i kolovozu. Vedri su najučestaliji ljeti. Mraz se javlja od rujna do svibnja. Tuča se javlja prosječno jednom godišnje.48 .

75** Šume 322. Nova. godine u sastav Županije još su ušla i naselja Segovina i Sudovec.11 100.28 3.00 vinograd 37." Graf 6 Poljoprivredne površine Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .prije novog teritorijalnog ustrojstva 1997.12.29 km2.18 livada i pašnjak 203.2. tako da su svi katastarski podaci o osnovnim kategorijama zemljišta prvobitno bili evidentirani sukladno toj manjoj površini koja je iznosila oko 1. g.36** 2 Izvor: * . povećana površina Županije iznosi oko 1. **.39** Ostalo 14.46 5. Tablica 57 Osnovne kategorije korištenja zemljišta (km ) Poljoprivredno zemljište 714.85* 723. ali katastarski podaci još se usklađuju prema toj novoj površini.235. pa se u nastavku navode osnovne kategorije korištenja zemljišta prema raspoloživim statističkim i katastarskim podacima (Katastarski podaci su za površinu Županije od 1. sukladno novom Zakonu od siječnja 1997. Osnovne kategorije korištenja zemljišta Varaždinska županija je do teritorijalnog ustroja po Zakonu o područjima županija.41** Ceste i putevi 33.60 % 63.04** Željeznice 2.stanje 31. a potom.229 km2.raspored po kulturama i klasama zemljišta (Ured za katastarsko-geodetske poslove Varaždinske županije .).VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 1.99** Zgrade i dvorišta 40.33 km2 . godine u sastav Županije ušlo naselje Ljubelj Kalnički.30 voćnjak 25.15 28."Statistički ljetopis 1997. Poljoprivredno zemlji{te Vode Ceste i putevi Ostalo [ume Zgrade i dvori{ta @eljeznice Graf 5 Osnovne kategorije korištenja zemljišta Tablica 58 Obradive površine km2 oranica i vrt 457.bez naselja Sudovec i Segovina).39** Vode 40.1997.1.2.57* 380.g. .49 . Donošenjem navedenog Zakona je prvo 1992.". gradova i općina u Republici Hrvatskoj imala manju površinu.12 Ukupno: 722.katastarski podatak .00 oranica i vrt vo}njak vinograd livada i pa{njak Izvor: "Statistički ljetopis 1997.261.

62% u RH Ostale 4. S 31. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . posjeduje Županijski zavod za prostorno uređenje. godinu ukupan broj katastarskih parcela u Varaždinskoj županiji iznosio je oko 812.50 km2). odnosno 81.700 domaćinstava koja posjeduju zemlju (u prosjeku jedno domaćinstvo posjeduje gotovo 10 parcela).830 (podaci Ureda za katastarsko-geodetske poslove). Područje Županije podijeljeno je na 108 katastarskih općina. što je povećanje za 17.950 sa 100.55% u RH Tablica 61 Stanovnika po hektaru poljoprivrednih površina ukupno 2.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Prema podacima iz Izvješća o radu Ureda za katastarsko-geodetske poslove Varaždinske županije za 1995. broj parcela iznosio je 830.257 1. g. Slika 12 Napomena: Građevinska područja odnose se na izgrađeni dio naselja i planirani prostor za širenje naselja utvrđen dosadašnjom planskom dokumentacijom.050 posjednika (u prosjeku 8 parcela na jednog posjednika).82 šuma 5.12.38% u RH Obradive 66.485 2.63 Izvor: "Statistički ljetopis 1997.41% u RH Tablica 60 Šumske površine (ha) 32.717 3.880 novih parcela.1997. Tablica 59 Poljoprivredne površine (ha) Ukupno 71." obradivih površina 2.768 0.50 . a to su područja prikazana na slici 12.82 Podatke o površini ukupnog područja za razvoj naselja prema dosadašnjim planskim dokumentima (232.

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Slika 13 Slika 14 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .51 .

metaloprerađivačka industrija. Tada se. Među tradicionalne djelatnosti na ovom području spada i drvna industrija. a s druge strane na jeftinoj radnoj snazi. Najzastupljenija industrijska grana na ovom području je tekstilna industrija. dok je smanjen udio tekstilne industrije. Novi Marof. industrije kože i obuće. Ivanec. obilježenih značajnim promjenama u svjetskom gospodarstvu. proizvodnja stočne hrane i dr). Područja pretežitih djelatnosti u odnosu na prirodne i druge resurse a) Gospodarstvo Nositelji gospodarskog razvitka i najznačajnijih industrijskih kapaciteta u Županiji su gradovi Varaždin. prehrambena industrija. Najrazvijenija grupacija je proizvodnja namještaja. Nastajanje industrije na ovim prostorima temeljilo se s jedne strane na iskorištenju prirodnih resursa područja (ugljen. a na nalazištima ostalih sirovina industrija građevnog materijala. rezana građa.2.3. te je cijelo desetljeće gospodarskog života u Hrvatskoj obilježeno stagnacijom proizvodnje. prerada mlijeka. klanje stoke. U strukturi kapaciteta i proizvodnje prevladava proizvodnja finalnih proizvoda od drveta. drvna galanterija i građevni elementi. Njihov razmještaj u prostoru je povoljan i pruža mogućnost uravnoteženog razvitka cijelog prostora Županije. Izbijanje krize dugova početkom osamdesetih godina iznijelo je na vidjelo nemogućnost razvitka zasnovanog na neefikasnom korištenju inozemnog kapitala. Takva struktura i razmještaj industrije ostala je gotovo nepromjenjena do neposredno iza II svjetskog rata.1.52 . Ludbreg. Počeci industrijskog razvoja ovog područja datiraju s kraja prošlog stoljeća. koja je zastupljena na svim područjima Županije. U Varaždinu kao glavnom urbanom centru postupno se razvila tekstilna industrija. drvo. visokim stupnjem specijalizacije proizvodnje. prerada mesa. pa je krajem 70-ih godina razvijenost industrije ovog područja bila iznad prosjeka ukupne razvijenosti industrije Hrvatske. prerada biljnih ulja. Razvitak ove industrije omogućen je kroz stalno osuvremenjivanje postojećih i izgradnjom novih proizvodnih kapaciteta. niskoakumulativne i pretežito izvozno orijentirane strukture gospodarstva. pored tradicionalnih djelatnosti razvijaju i druge djelatnosti. Učešće industrije ovog područja tako se je stalno povećavalo u ukupnoj industriji Hrvatske. prehrambene industrije. a dalje slijede: proizvodnja predmeta od pruća. te ostvarenjem značajnih integracija koje su omogućile proširenje tržišta. kemijska industrija te industrija papira. taj je relativno dinamičan razvitak gospodarstva održavan rastućim zaduživanjem u inozemstvu. Nakon II svjetskog rata uspostavljen je privredni sustav i politika razvitka na dominantnoj ulozi društvenog vlasništva. Tijekom sedamdesetih godina. Na nalazištima ugljena razvilo se rudarstvo. pa je oko 1965. drvne industrije. prerada voća i povrća. zbog čega se sirovina u obliku proizvoda primarne prerade drveta dopremala s drugih područja. padom standarda stanovništva i općim zastojem u razvitku. U značajnije industrije ovog područja ubraja se prehrambena industrija koju sačinjavaju različite grane (proizvodnja kruha i peciva. Kapaciteti prehrambene industrije nalaze se uglavnom u većim mjestima (bivšim općinskim središtima). U razdoblju 60-ih i 70-ih godina najviše se povećavalo učešće metaloprerađivačke industrije. industrija građevnog materijala i drvna industrija. elektroindustrija. Varaždinske Toplice i Lepoglava. a glavni kapaciteti koncentrirani su u Varaždinu.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 1. npr. Na ovom području ovo se razdoblje odrazilo još naglašenije upravo zbog radno intenzivne. Takva razvojna orijentacija rezultat je nedovoljnih količina drvne mase na vlastitom području. glina. godine u industriji ovog područja bilo zastupljeno desetak industrijskih grana. kamen). Sadašnje stanje obilježava upravo ovaj naslijeđeni sustav i struktura gospodarstva i intenziviranje promjena u društvenom i gospodarskom opredjeljenju na razvitak tržišnog gospodarstva. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .

795 nezaposlenih. pravci i okviri razvoja s projekcijom. obrtništva i malog poduzetništva osigurane su u gotovo svim većim naseljima naše Županije. godine zabilježeno 8.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Industrija kože i obuće razvila se uglavnom iz zanatstva te je dugo vremena stagnirala na niskoj razini razvijenosti. Danas u Varaždinskoj županiji. 1996. u 1995. te kožne obuće i galanterije. aktivnostima i prijedlozima za budući razvoj. neinventivnost menadžmenta. industrija kože i obuće i druge. međutim. godine oko 25%. Pojedine grane. godinu.1996. kožarska i industrija građevnog materijala. Zaposlenost u gospodarstvu smanjena je od 1990. Hrženica. U posljednje se vrijeme posebni napori ulažu u oživljavanje malog poduzetništva. godine" (izrađivač: City Trust. D. Za poboljšanje i unapređenje stanja u gospodarstvu poduzima se niz aktivnosti i inicijativa kojima je cilj stvaranje uvjeta za rast materijalne proizvodnje i smanjenja broja nezaposlenih. Industrijska proizvodnja u Županiji bilježi stalan pad od 1990. Činjenica je da je bez razvoja industrije otežan i razvoj poljoprivrede. godini pokazuju rastući trend u odnosu na 1994. sektor industrije. te je krajem 1995. nema razvojnih funkcija i egzistira preživljavanjem. te brže prilagođavanje gospodarstva tržišnim uvjetima poslovanja. a uzroci takvom stanju bili su nedovoljna i neadekvatna tehnička opremljenost proizvodnih kapaciteta. zastarjeli proizvodni programi i zbog toga nekonkurentnost na tržištu. Uz problem viška radne snage. industrija čini više od 45% i u njoj je zaposleno oko 55% radnika od ukupnog broja zaposlenih u privredi. kao metaloprerađivačka. Ključ. obrtništva i malog poduzetništva" (Županijski zavod za prostorno uređenje . D. Gornji Kneginec. Razvojni centar Zagreb. drvoprerađivačka industrija. godina) u kojoj je analiziran dosadašnji razvoj gospodarstva. Za područje Županije izrađena je Studija razvitka Varaždinske županije: "Osnovne smjernice za utvrđivanje strategije i operativnih rješenja gospodarskog razvoja Županije varaždinske do 2005. Sveti Ilija. proizvodnja električnih strojeva i aparata ili strojogradnja. te date polazne osnove. Petrijanec.).53 . U strukturi društvenog proizvoda gospodarstva Županije. te je donesen Program poticanja poduzetništva u Varaždinskoj županiji kao temeljni dokument za dugoročno i sustavno poticanje malog gospodarstva. Klenovnik i Žarovnica. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . u svom najvećem dijelu prilično je jalov. Zbog toga je strateška pozicija mnogih poduzeća na svjetskom tržištu nedefinirana ili slaba. Naselja u kojima su planirane (dijelom i aktivirane) zone i lokacije za različite gospodarske djelatnosti su osim gradova i: Cestica. Ljubešćica. Vinica. drvna. Grane industrije koje bilježe pad proizvodnje osnovni su nositelji izvoza u Županiji: tekstilna industrija. problem je i tehnološko zaostajanje ključnih industrija. godina). Proizvodnim programima obuhvaćena je proizvodnja krupne kože. metalna. a pregled najznačajnijih lokacija za mogući smještaj i razvoj gospodarskih djelatnosti obrađene su u posebnom elaboratu "Prostorne mogućnosti za razvoj gospodarstva. veljača 1996. te povezivanja s razvijenim industrijama izvan ovog područja. Ladanje. a posebno nepostojanje strateške orijentacije poduzeća. u strukturi industrijskih djelatnosti prevladavaju slijedeće grane: tekstilna. Navedeni podaci i konstantacije preuzeti su iz "Analize stanja gospodarstva Županije varaždinske s prijedlogom mjera i aktivnosti za brži gospodarski razvoj" (Upravni odjel za gospodarski razvoj i poljoprivredu Varaždinske županije. a nije realno da turizam kao dio sektora usluga u Županiji može riješiti gospodarske probleme. Jalžabet. Program se razvija u suradnji s Gospodarskom komorom Županije i Ministarstvom gospodarstva. godine. dok je istodobno nezaposlenost porasla za 253%. do konca 1995. mjerama. a sada su u tijeku aktivnosti za formiranje takovih zona i u naseljima Trnovec i Maruševec. Prostorne pretpostavke za razvoj gospodarstva. god. Voća. Sedamdesetih godina ova industrija počinje ubrzaniji razvoj što je rezultat određenih rekonstrukcija i osuvremenjivanja kapaciteta.

pa hidroenergetika ima značajnu ulogu u energetskoj slici Županije. Za distribuciju plina na području Varaždinske županije nadležna su tri distributera KP "Termoplin" Varaždin. Zagreb. u cjelini su skromniji od primjerice uvjeta uz jadransku obalu. ali je prilično razvijena opskrba plinom. Prirodni plin se dobavlja i transportira sustavom plinovoda. odnosno zdravstvena ponuda. Varaždinska županija ne bilježi značajnije pokazatelje u toj djelatnosti i u dosadašnjem razvoju nije predstavljala posebno značajno i atraktivno turističko područje. a visokonaponska mreža uglavnom omogućuje opsluživanje cijelog prostora i to su bitne pretpostavke za dogradnju i uspostavu kvalitetnog sustava napajanja na cijelom području. Motiv dolaska stranih turista na područje Županije je lovni turizam. Na području Varaždinske županije osnovne pravce i mogućnosti razvoja turizma (i ugostiteljstva) određivali su i određuju: prirodno-geografski i kulturno-povijesni uvjeti. a blizina Zagreba kao velikog emitivnog centra trebala bi se maksimalno iskoristiti. Prirodni preduvjeti razvoja turizma (i ugostiteljstva) na ovom području.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN b) Energetika Hidropotencijal rijeke Drave iskorišten je u prostoru Varaždinske županije izgradnjom hidrocentrala: HE "Varaždin" i HE "Čakovec" te akumulacije za HE "Dubrava". a predaje se distributerima i direktnim industrijskim potrošačima na mjerno-redukcijskim stanicama. prisutnost voda tekućica pa i akumulacijskih Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Prijenosna i distributivna mreža električne energije u Županiji je razgranata. c) Turizam U odnosu na razvijenost turističke djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Naftaplin. što ne znači da u Varaždinskoj županiji razvoj turizma u budućnosti ne može preuzeti i značajniju ulogu u gospodarskom razvoju i zapošljavanju od dosadašnje. Najveći broj noćenja se realizira u Gradu Varaždinske Toplice. kao niti sustava naftovoda. interesantna lovna područja s raznovrsnom divljači. JKGP "Komunalac" Ivanec i poduzeće "Komunalac" Novi Marof. Za područje Županije izrađena je posebna studija opskrbe plinom i postoji veliki interes stanovništva za priključenje na ovaj ekonomski i ekološki vrlo prihvatljiv energent. posebice u razvoju seoskog turizma kao i različitim kombinacijama primorskog i kontinentalnog turizma. Detaljniji podaci o distributivnoj mreži i kapacitetima sadržani su u poglavlju o komunalnoj infrastrukturi. gdje je najznačajniji motiv dolaska turista lječilišno-kupališna. Na području Varaždinske županije nema nalazišta prirodnog plina i nafte. Iskorištenje vodnih resursa u energetske svrhe spomenuto je u okviru poglavlja o vodnim resursima. a dolazak i boravak domaćih turista uvjetovan je uglavnom poslovnim razlozima. transport i prodaju plina. Zeline i Križevaca. Neki najzapadniji rubni dijelovi Županije i dio potrošača u njima za sada još dobivaju električnu energiju od elektroprivrede Slovenije. Postoje ideje o iskorištavanju manjih vodnih potencijala za izgradnju malih hidroelektrana. Sektor za dobavu. Prostor Županije opskrbljuje prirodnim plinom poduzeće "INA .54 . dok ostali dio opskrbljuju distributeri iz Koprivnice. Polazeći od koncentracije turističke ponude i korištenja pojedinih kapaciteta može se cijeniti da su motivi dolaska i boravka turista za sada dosta usko usmjereni. Najveći dio područja Županije (81%) električnu energiju dobiva od distributera "Elektra" iz Varaždina.d. povijesni spomenici. dosadašnji razvoj ugostiteljsko-turističke djelatnosti. dostignuta razina turističkog prometa i stanje turističke ponude. u svrhu daljnje distribucije i potrošnje. Unatoč tome turizam ima svoje mjesto i ulogu u gospodarskom razvoju i znatno je razvijeniji u odnosu na neka druga kontinentalna područja.Industrija nafte" d. Prirodni uvjeti za razvoj turizma su: termalne ljekovite vode. ali one za sada nisu našle uporište u ekonomskoj isplativosti.

ali uz obogaćivanje lovišta svim vrstama divljači i stvaranje uvjeta za njihov uzgoj i odgovarajuću zaštitu. Okosnicu tih potencijala čini kompleks Trakošćan u kojem su stvorene temeljne pretpostavke za boravišni turizam. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . za njegovu realizaciju postoje povoljni uvjeti. pa u kombinaciji s planinarsko-izletničkom zonom Ravne gore i Ivančice. U Varaždinskoj županiji registrirano je samo šest kućanstava koja se povremeno ili stalno bave seoskim turizmom. lovni i tranzitni turizam temelje se na postojanju lovišta (Zelendvor i druge površine u okolici Varaždina). lovačke kuće. Područje Varaždinske županije ima vrlo bogato kulturno-povijesno nasljeđe s većim brojem vrlo značajnih kulturno-povijesnih spomenika. Po svom značenju naročito se ističu izvori ljekovitih voda. a time i aktiviranje ovih područja. a čime bi se postupno mogla uravnotežiti i demografska kretanja. To nasljeđe nije u turističkom pogledu dovoljno valorizirano što bi u narednom razdoblju trebalo učiniti. a brigu o očuvanju i uzgoju fonda divljači vodila su lovačka društva. veći broj raznovrsnih i atraktivnih šumskih i brežuljkastih predjela za šport i rekreaciju. rukavci i akumulacije. Jedna od mogućnosti za revitalizaciju kritičnih ruralnih područja je seoski turizam kojim bi se populacijski opustjela ili gospodarski nerazvijena i izolirana seoska područja mogla uključiti u suvremeni život. sve naglašenije se razvija vjerski turizam. koja u Europi ima sve veći udio u cjelokupnoj turističkoj ponudi. Arboretum Opeka. Određene mogućnosti pružaju i lovišta u nizinskim. a kroz valorizaciju lokalne kuhinje i autohtonog ambijenta (klijeti. nedavno promoviranog u Lepoglavi). pa i šumskih predjela Pake.55 . a uz dodatna ulaganja još više seoskih kućanstava moglo bi se početi baviti tom vrstom turizma. Bednja .000 hektara lovnih površina. Na ludbreškom području uz spomenute mogućnosti razvoja rekreacijskog. polururalna cjelina Vinica. te uključivanje lokaliteta spilje Vindija i nalazišta kamena ahata Gaveznica. lovnog i športskog turizma. To su u prvom redu Varaždinske Toplice na podnožju Topličke gore. Ivanečko područje obiluje različitim potencijalima turističkih resursa dovoljno interesantnim za razvoj izletničkog. osobito od Višnjice do Gornje Voće i ivanečko vinogorje. ribolovnih lokaliteta (prvenstveno dravski meandri. brežuljkastim i planinskim područjima. te kulturno-spomeničkoj i prirodnoj baštini (povijesna jezgra grada Varaždina.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN površina prikladnih za ribolov i rekreaciju. te prostori u ludbreškom području (izvor sumporne termalne vode koji se za sada ne koristi). Na području Županije postoje i uvjeti za daljnji razvoj lovstva. te kulturnopovijesnim sadržajima Lepoglave i drugih okolnih prostora čini jednu interesantnu bogatu i raznovrsnu cjelinu na malom području. vinske ceste. Iako je taj oblik turističke ponude zahtjevan. ali ne bi trebalo zanemariti ni iskorištenje Grebengrada. Topličica). ali kao potencijal može predstavljati respektabilni element u planiranju budućeg razvoja. Dobrim gospodarenjem proteklih je godina očuvano bogatstvo niske i visoke plemenite divljači na 75. ali i ribnjaci). Dravski park). Topličica kod Novog Marofa. groblje u Varaždinu. Sada je u tijeku reguliranje pitanja lovnog gospodarenja na novim osnovama. autohtone seljačke kuće. te rijeke (npr. Vinogradarska područja.mogućnost ribolova) i postojeći bajeri koji sanacijom pružaju mogućnosti formiranja ribnjaka. U dosadašnjem razdoblju ono je imalo uglavnom športskorekreacijski karakter i značaj. Mogućnosti značajnijeg razvoja turizma na novomarofskom području i području Varaždinskih Toplica prvenstveno leže u unapređenju zdravstvenog i rekreacijskog turizma zahvaljujući termalnim izvorima (Varaždinske Toplice. U varaždinskom području pretpostavke za izletnički. te prometno-geografski odnosno tranzitni položaj Varaždinske županije. daju pretpostavke za razvitak izletničkog turizma. seoskog. lovnog i ribolovnog turizma. što je sve još prilično slabo iskorišteno.

arheološko nalazište Pavlinski kompleks u Lepoglavi Dvorac Batthany .Rijeka Voćanska Hodočašće predrage krvi Isusove .dvorci Ivanečka Kamenica .69/97.Ludbreg Lepoglavski Rangerov put Drava s umjetnim jezerima Sajam lova i ribolova Varaždin "Deset dana Sv.). Ivanec.) turistička mjesta u Varaždinskoj županiji razvrstana su u slijedeće razrede: Tablica 62 RAZRED A B D GRAD Varaždin.crkve Dvorac Čalinec Dvorac Jalžabet Dvorac Bisag Lončarstvo Jerovec Planirana park šuma Križančija Dvorac Križovljan Grad Dvorac Bajnski dvori Dvorac Novi Marof Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Maruševec NASELJE Trakošćan..crkva Blažene Djevice Marije Lepoglavski dani Dvorac Klenovnik Zatvorski kompleks u Lepoglavi Dvorac Krkanec Termalno izvorište Ludbreg Dvorac Šaulovec Bednjanska svadba III Regionalna Povijesni kompleks središta Ivanca Dvorac Vinica Donja Dvorac Vidovec Dvorac Jalkovec Dvorac Martijanec Bela . Kneginec.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Prema Pravilniku o proglašenju i razvrstavanju turističkih mjesta u razrede ("NN"..56 .g.78/99. Vinica. broj 75/94. Nedjelje" Ludbreg Ravna gora Čevo na Ivančici Grebengrad na Ivančici Vraždinske Toplice . 1997. Ludbreg.povijesno središte "Aqua city" Termalno kupalište Topličica Arboretum Opeka Spilja Vindija .Institut za turizam. Varaždinske Toplice OPĆINA G. Lepoglava.Ludbreg Park prirode Hrvatsko zagorje Mačkova špilja Goranec Dvorac Maruševec Dvorac Veliki Bukovec Remetinec . Varaždinske Toplice Varaždin - Na razini Županije procijenjeno je da turistički potencijal zaslužuje posebnu pažnju. pa je izrađena zasebna studija iskorištenja turističkih mogućnosti cijelog prostora ("Strateški marketinški plan turizma Varaždinske županije" . Bednja. Zagreb. temeljni resursi Županije razvrstani su kao što je navedeno u slijedećoj tablici: Tablica 63 Valorizacija turističkih resursa Varaždinske županije Turistička opremljenost VAŽNOST A (100%) B (66%) C (33%) D (0%) Dvorac Trakošćan Stari grad Varaždin I Međunarodna Varaždinske barokne večeri Trakošćansko jezero i park šuma Lepoglavska čipka Varaždinske Toplice II Nacionalna Varaždinsko groblje Urbana jezgra Varaždina Lovište Zelendvor Ivančica Značajni krajolik Kalnik Varaždinske Toplice . Prema valorizaciji u toj Studiji.

te općina Vinica. Bednja i Gornji Kneginec.717 63.9% ukupnog teritorija Županije.401 45. od čega se na individualne proizvođače odnosi 42. Na prijelazu prema pobrđima tla su praporasta s malo pjeskovite gline. Varaždinskih Toplica. pa bi bilo svrhovito izučiti pedološke karakteristike tala i preporučiti mjere za poboljšanje. Hidromelioracijom.usitnjenost posjeda. odvodnjom i navodnjavanjem kao i kompleksnim uređenjem zemljišta bilo bi moguće još nešto povećati kapacitete za intenzivniju poljoprivrednu proizvodnju. Ukupna poljoprivredna površina uglavnom se ne mijenja.502% noćenja turista. odnosno broj osnovnog stada u odnosu prema raspoloživim površinama. u Županiji je ukupno zasijano 43. Stočarstvu u dosadašnjoj planskoj dokumentaciji nisu davani značajniji naglasci.337% postelja. odnosno glinovitih i pjeskovitih lapora. voćnjaci i vinogradi s 9. Kapaciteti za uzgoj vezani su uz tadašnje površine u društvenom vlasništvu.58% ukupnih poljoprivrednih površina.89%.173 ha ili 95. a obradive površine oko 52.085% turista i 0.8%).9%. a livade s 22.627 94 15.15%. Odnos između grupa kultura u duljem vremenskom razdoblju se bitno ne mijenja.515 2.1%. koje je imalo vodeću ulogu u stočarstvu ovog područja. Tablica 64 Poljoprivredne površine Županije prema kategorijama i vlasništvu (ha) Poljoprivredna Obradiva površina površina Ukupno Oranica i vrt Voćnjak Vinograd Livada Ukupno Individualno Poslovni subjekti i državno vlasništvo Izvor: . Od ukupnih obradivih površina oranice su zastupljene sa 67. godine. Razvoj i ekspanziju doživjelo je peradarstvo. Prema geološkoj karti šireg područja Varaždina.721 3. dok je manje zastupljeno industrijsko i stočno krmno bilje.šljuncima s pijeskom te lećama i proslojcima prašine i gline (pleistocen). Uz stočni fond i razvoj stočarstva vezani su i klaonički i prerađivački kapaciteti prehrambene industrije. ali je već bilježio stagnaciju.297 42.Statistički ljetopis 1997.380 2. U porječju rijeke Drave je zbog hidroenergetskih zahvata došlo do određenih promjena. ali treba daleko više pozornosti posvetiti uporabi gnojiva i pesticida radi zaštite vodonosnika.57 . Osnovno obilježje je rascjepkanost . 1.821 ha ili 4.šljuncima i pijescima s primjesama gline (holocen).7%. a na poslovne subjekte 1. mada je 80-ih godina bilježen relativno visok broj matičnih grla. d) Poljoprivreda Poljoprivredne površine u Županiji obuhvaćaju 56. tako da ih danas nalazimo Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .587 66. Za područje Varaždinske županije osnovana je Turistička zajednica Varaždinske županije.898 4. 71.g. Prema navedenim podacima iz Statističkog ljetopisa za 1997.815 504 Prema iskazanim podacima 93. Lepoglave i Ivanca.782 2.359 21 3.96%.994 ha površina.485 66. odnosno 94.9% obradivih površina je u individualnom vlasništvu. ali bi svakako trebalo provesti detaljniju analizu isplativosti takvih zahvata.316 3. a od ukupno oko 715 km2 poljoprivrednog zemljišta oko 668 km2 je u privatnom vlasništvu. te riječnim terasama . U strukturi sjetve na području Županije veliko učešće imaju žitarice (68. poljoprivredna tla u nizinskom dijelu protežu se na riječnim nanosima . Ludbrega. Klimatske prilike i drugi ekološki uvjeti nisu posebno ograničavajući čimbenici za poljoprivrednu proizvodnju.319 14. čije su članice Turističke zajednice grada Varaždina. zaštitom od poplava.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Varaždinska županija u odnosu na Republiku Hrvatsku sudjeluje u turističkoj ponudi s 0. ilovačom i pijescima (pleistocen) ili s naslagama gline.

zbog dugogodišnjeg negativnog utjecaja čovjeka: sakuplja se listinac i vrši negativna selekcija među stablima (pogotovo u privatnim šumama).515 39. e) Šumarstvo Ukupno gledajući Županija ne obiluje šumskim pokrovom i on se tijekom vremena smanjuje.844 pošumljavanje ha 71 71 Velika naseljenost ovog područja i relativno laka pristupačnost šumama imala je za posljedicu osjetno smanjenje šumskih površina. pa se to zemljište može razvrstati u tri osnovne skupine: a) zemljište pogodno za poljoprivredu. tim više što karakter pojedinih prostora pruža dobre polazne mogućnosti za uspješni razvoj seoskog poljoprivrednog gospodarstva. Tablica 65 Šumske površine Županije Ukupno Individualni posjed Poslovni subjekti Izvor: . godine. c) zemljište mješovite namjene . koji karakterizira usitnjena i nespecijalizirana poljoprivredna proizvodnja te nerazvijeno tržište.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN razmještene po prostoru cijele Županije. S obzirom na konfiguraciju terena i hidrografske karakteristike najčešće su prisutne kombinacije. O relativnoj očuvanosti šuma može se govoriti samo u brdskom i brežuljkastom dijelu.189 sječa m3 41. U posljednje vrijeme pojavljuju se naznake oživljavanja stočarstva kroz seosko gospodarstvo i poduzetništvo. ukupno ha 32. U sadašnjem trenutku.Statistički ljetopis 1997. Tome prehrambena industrija kroz kooperativne odnose daje određene poticaje (kozarstvo.068 11. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . pa i ovčarstvo).257 21. što je oko 26% površine Županije. U tom cilju bilo bi svrsishodno izraditi posebnu analizu i projekciju razvoja poljodjelstva u Varaždinskoj županiji.mozaik poljoprivrednog i degradiranog šumskog zemljišta isprepletenog s područjima za razvoj naselja. i tu su većim dijelom šume prisutne samo pokrovnošću. ali je različit ovisno o vertikalnoj rasprostranjenosti šumskih zajednica. ali treba osigurati i prostorne i druge preduvjete za smještaj i razvoj djelatnosti.58 . Neke od tih kapaciteta koji su na vodonosniku (vodocrpilišna područja) valjalo bi podići na višu ekološku razinu proizvodnje i uporabe prostora u cilju zaštite resursa podzemne pitke vode. Takve bi mogućnosti valjalo temeljitije procijeniti. b) zemljište ograničeno pogodno za poljoprivredu. ali su oni zapravo tek u začetku. brežuljkasti i brdski predjeli). Od ukupnog šumskog fonda u vlasništvu države je oko 1/3 šuma (oko 35%). presudno je koncipirati strateške proizvodne programe koji će omogućiti razvoj obiteljskih gospodarstava i poduzetništva i konkurentnost poljoprivrednoprehrambenih proizvoda.359 1.257 ha. No. a ne i kvalitetom. a nizinske imaju zaštitnu ulogu i ne smiju se više smanjivati. vodeći računa o zaštiti prirodnih potencijala. Prema podacima iz statističkog ljetopisa ukupna šumska površina iznosi 32. U postupcima izrade dosadašnje prostorno-planske dokumentacije analizirani su globalni podaci o poljoprivrednom zemljištu i njegovoj mogućnosti korištenja za pojedine namjene. Na prostoru Županije šumski se pokrov pojavljuje u svim prostornim cjelinama (nizinski. Brdske šume predstavljaju jedno od osnovnih prirodnih bogatstava Županije. na stranama koje nisu pogodne za podizanje vinograda.

U ravničarskom dijelu najvažnija je šuma hrasta lužnjaka. te plantaže euroameričkih topola (brzorastućih klonova). vlažnijoj s jasenom (nekada brijestom). . ali uglavnom na terenima iskrčenih. purpurea. te šume vrbe i topole. kao i veliki udio privatnih šuma koje su znatnim dijelom degradirane.brdske bukove šume (Fagetum illyricum boreale montanum).U brdskom predjelu zastupljene su: . posebno značajna i nedovoljno iskorištena je rekreacijska. a postoje inicijative za zaštitu prostora Kalnika.59 . šumske površine okolice Varaždinskih Toplica. ali na masivima Ivančice.šume vrba i topola (Salici-Populetum). . a namijenjena odmoru i rekreaciji. johom. Ravne gore. Izgradnja hidroenergetskog sustava utjecala je na promjenu vodnog režima u tlu. te provoditi mjere uzgoja i zaštite. lovna i turistička vrijednost.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . fragilis. .U nizinskom predjelu zastupljene su: . došlo je do smanjenja šumskog pojasa i do promjena u razvoju šuma. odnosno sađena šuma veće pejzažne vrijednosti. a tek fragmentarno ostaci šuma hrasta kitnjaka i kestena. Varaždinska županija ne predstavlja značajnije šumsko područje u Hrvatskoj. degradiranih prirodnih sastojina ili bivšim nešumskim površinama). visinske rasprostranjenosti. nizinskih šuma u području Zbela i dravskog prostora od Šemovca prema Hrženici. Konstantno smanjenje šumskih površina. triandra). Na području Županije postoje i umjetno podignute šumske sastojine (bez nekog pravila. duglazije. .šume crne johe s drhtavim šašem (Carici brizoides-Alnetum glutinosae). u ovisnosti od obujma sječe. viminalis. Gospodarska namjena ne znači isključivo namjenu u svrhu proizvodnje i eksploatacije drvne mase (iako je po Zakonu o šumama to osnovna namjena takovih šuma).borova i ariša koje svojom površinom nisu beznačajne (područje Zelendvora i Maruševca). topolom i sušoj s grabom.šume crne i bijele topole (Populetum nigro-albae).U brežuljkastom predjelu zastupljene su: . Zbog akumulacijskih jezera kao novih namjena u prostoru. Racionalnim gospodarenjem šumski kompleksi gorskih masiva i pobrđa mogu postati relativno značajnim izvorištima drvne mase za zadovoljenje potreba većeg dijela lokalnog stanovništva za drvom. ne postoje drugi posebno zaštićeni rezervati šumske vegetacije. već naznaku da u označenim prostorima postoji mogućnost zadržavanja i daljnjega kontroliranog osmišljavanja ove djelatnosti sa sve većim naglaskom na općekorisne funkcije tih šuma. iako postoje evidentirane površine: prostor Križančije. U manjim dijelovima su sačuvane kvalitetnije bukove šume. ne pruža mogućnost za ozbiljniju proizvodnju drvne mase. najbolje prirodnim putem ili pošumljavanjem (kod onih sječa kod kojih nije osigurana prirodna obnova šuma).nizinske šume hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli-Quercetum roboris). koja se pojavljuje u dvije asocijacije. Kalnika te znatnog dijela pobrđa. . klenom i trešnjom. obavljati obnovu šuma. . Na području Županije Zakonom o zaštiti prirodezaštićena je park-šuma Trakošćan. kao prirodna. . Osim ove park-šume i državnih šuma uz rijeku Dravu (Varaždinske podravske šume) koje su proglašene šumom s posebnom namjenom. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . To su kulture crnogoričnih vrsta: smreke. šume predstavljaju najracionalniji oblik iskorištenja zemljišta i prirodni su resurs o kojem treba voditi računa. Zbog toga ukupnom šumskom fondu treba osigurati uz gospodarski naročito ekološki aspekt razvoja. Uz tako osmišljenu gospodarsku vrijednost šumskog fonda. te Dravski park sjeverno od Varaždina. što se nepovoljno odrazilo na nizinske šume hrasta lužnjaka.zajednice vrba (Salix alba.bukovo-jelove šume (Abieti-Fagetum illyricum boreale).šume hrasta kitnjaka i običnog graba (Qerco petrae-Carpinetum illyricum). Danas glavni dio šuma uz Dravu čine mješovite šume crne i bijele johe. U gospodarenju šumama nužno je.

a najvišim u svibnju i lipnju. Mješovita namjena označava mozaik uglavnom degradiranih šuma isprepletenih enklavama poljoprivrednog zemljišta i područja za razvoj naselja. Plitvica u svom nizinskom toku prima većinom južne pritoke sa sjevernih obronaka Topličke gore (Varaždin breg). pa se i zamočvaruju. podno viničkih gorica.60 . ali sa stanovišta općekorisnih funkcija šuma također vrijednih šumskih površina. Erozija obala. Nakon cca 65 km vodotoka ona se ulijeva u rukav Drave nedaleko Velikog Bukovca. s gospodarskog stanovišta manje značajnih. Po Zakonu o šumama takove šume po namjeni spadaju u zaštitne šume i šume s posebnom namjenom. te velike protoke. Rijeka Plitvica Plitvica izvire u sjeveroistočnim brežuljcima Maceljskog gorja.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Zaštitna funkcija šuma u sebi objedinjava zaštićena šumska područja u smislu Zakona o zaštiti prirode. a na jugu i jugozapadu područje rijeke Bednje. Energetsko korištenje Drave otpočelo je tek u ovom stoljeću. gdje i Plitvica i Bednja teku u ravnici. Južna granica prema Bednji je uska i ide grebenom Varaždinsko Topličkog gorja sve do Ludbrega. a tek manjim dijelom su nizinski potoci. od planiranih 8. U početku Plitvica teče u smjeru jugoistoka između brežuljaka s kojih prima mnogobrojne pritoke. tj. izgrađene 3 (Varaždin. Zbog promjena riječnog korita nekada je dolazilo do poplava koje su uništavale poljoprivredne kulture i ugrožavale obližnja naselja i pučanstvo. površinski manjih šumskih kompleksa. Čakovec i Dubrava). jer dobro dopunjuje hidroenergetske izvore dinarskog krša. športske. Na sjeveru i sjeverozapadu je neposredno slivno područje Drave. Do danas su na čitavom toku Drave izgrađene ukupno 23 vodne stepenice. Desnoobalni pritoci Plitvice su pretežno brdski vodotoci. lovne. Vodni režim je fluvio-glacijalni s najnižim protokama u siječnju i veljači. Može se reći da je područje Plitvice i neposredni sliv Drave zapravo jedinstveno područje. Znatni relativni pad srednje Drave s koritom u šljunkovitom terenu.m. vrlo krivudavim tokom. No i vododjelnica Plitvice i Drave je dosta nejasna. Zbog postojećih karakteristika vodnog režima Drava je povoljan vodotok za hidroenergetsko korištenje. ali i sa sjeverne strane nekoliko nizinskih potočića kojima hrbat dravske obale sprečava otjecanje u Dravu. u prošlosti su uzrokovali mnoge meandre i promjene toka.1%. koje samo malo prelaze visinu 300 m n. a svi lijevoobalni su izrazito nizinski. tako da se njeno korito u dužem razdoblju mjestimično značajnije premješta. Njegova tromeđa je zapadno od mjesta Vinice na obroncima Maceljskog gorja. Osim potočića u goricama. gdje su primarne općekorisne funkcije tih šuma (unapređenje rekreativne. pa je vododjelnicu prilično teško odrediti. Slivno područje Plitvice iznosi cca 144 km2. dugim oko 125 km ima relativni pad blizu 0. Ova podzemna komunikacija s Dravom nije u takvim Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . f) Vodni resursi Rijeka Drava Srednja Drava svojim tokom kroz široku aluvijalnu dolinu od Maribora do ušća Mure. a u Hrvatskoj su. turističke i slične namjene). Gotovo cijela dolina Plitvice sastavljena je od dravskog nanosa (šljunka i pijeska) koji prekriva razmjerno tanak sloj humusa. ali i zaštitnu ulogu šuma radi štićenja sadržaja u prostoru. otoci i rukavci redovita su pojava na ovom dijelu Drave. a kod sela Greda mijenja smjer i protječe ravnicom prema istoku gotovo usporedno sa rijekom Dravom. sprudovi. a srednje godišnje protoke kreću se od 297 m3/sec kod Maribora do 335 m3/sec kod ušća Mure. mjestimično s vrlo malim uzdužnim padom.

7 do km 51. te nakon proticanja kroz Trakošćansko jezero teče općenitim smjerom zapad . uzdužnim padovima. Svi ostali potoci nisu Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . te Trstenik. Mali pad Plitvice dodatno je smanjen mlinskim ustavama. za smirenje vodnih valova je predviđeno 37 akumulacija . da je tim područjem nekad tekla matica Drave. Dužina toka Plitvice. Visoka i Sudovec su uglavnom uređeni.Bednje (Varaždin 1989. Korito rijeke Lonje na našem području još nije uređivano.67 je već uređen. U nizvodni dio toka propušta se protoka od cca 2m3. kao i desni pritok Breznica s Manjevcem. Rijeka Lonja Sliv rijeke Lonje zahvaća samo južni dio područja Županije (novomarofsko područje). Na km 31 Plitvica je spojena pomoću rasteretnog kanala sa Dravom tako. a već više srednje oborine izazivaju poplave. a nisu još mjerene niti računate. Tek visoka voda Drave na jednom dijelu nadvisuje veliku vodu Plitvice. Priprema se izrada studije koja bi dala rješenje vodotoka s trasom. godina). Rijeka Bednja Bednja je najveći vodotok poslije Drave u Varaždinskoj županiji. Ovi bujični vodotoci imaju slabije ili jače bujično djelovanje. što potvrđuje i pretpostavku. Dužina od izvorišta do Bisaga iznosi cca 18 km. ukupno iznosi u svom nizinskom dijelu nizvodno od ceste Varaždin . Dakle evidentiranjem i tretiranjem erozivnih procesa mogu se unaprijed otkloniti mnoge štete. Vodotok na dijelu od odušnog kanala do ušća u Dravu ne presuši.istok i utječe u rijeku Dravu kod sela Mali Bukovec. Lijevi pritoci Kračevec. Na ovom području Lonja ima niz pritoka. Vrlo nepovoljan oblik slivnog područja koje je lepezasto prošireno u gornjem dijelu s nepovoljnom podjelom oborina (najveće su oborine upravo na lepezasto proširenom dijelu sliva) i nepovoljnim uvjetima otjecanja (naglo slijevanje palih oborina u korito s obronaka Ivančice.67 km. te eventualnim rješavanjem s akumulacijama (retencijama) koje bi služile kao ribnjaci. Pritoke na ovom području relativno su male. da se velike vode Plitvice uzvodno od km 31 rasteretnim kanalom odvode direktno u Dravu i s time odterećuje nizvodni dio toka.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN prilikama veća. a s time u vezi i prijenos i taloženje krupnog nanosa. Bujični potoci trebat će se urediti pregradama i stepenicama.61 . U gornjim tokovima nastaju erozije.000.Ludbreg i cca 8 km kod ušća Plitvice u Dravu). a prema tome i troškovi. Izvire u zapadnom dijelu Županije ispod Brezove gore.000 m3 prema Idejnom rješenju vodnog sistema Plitvice . Zato je potrebno svaki sliv detaljno obraditi. Površina slivnog područja rijeke Bednje iznosi cca 65. ovisno o konfiguraciji terena i geološkim i pedološkim karakteristikama. Činjenica jest da se u slučaju zakašnjenja. a u nižim poplave polja i livada.100 ha. poprečnim profilima i građevinama. i tek se s vremenom povukla više na sjever u niži i manje otporan teren sadašnje matice. od čega na poplavno područje otpada 12. još je više zamuljeno i obraslo. Dužina vodotoka iznosi oko 106 km. Proteže se do vododjelnice na Kalničkom gorju koju sačinjavaju Lonjica i Grojanska šuma. je uređen i nizvodni dio (cca 1 km kod ceste Varaždin .500 ha. Ravne gore i Kalničkog gorja) glavne su karakteristike vodnog režima rijeke Bednje. radovi. a krivudavo korito (ne osobito izražajno). da je nivo Plitvice viši od nivoa niske Drave. Obzirom na nagli dolazak palih oborina s gornjeg dijela sliva rijeke Bednje. znatno povećavaju. a dijelom. Ona je danas kao i njeni pritoci na ovom području bujičnog karaktera. uzrok je u tome. a neophodno je da im se uredi i režim namjene i održavanja sliva kako bi se smanjio nagli dotok i stvaranje erozivnih područja. kao bi se ispravnim rješenjem interveniralo na vrijeme da se spriječe veće štete. veliko razaranje korita. Uzvodni dio tog poteza od km 26. koja je bila predviđena za uređenje. Naglo formiranje velikih vodnih valova prouzrokuje vrlo učestale poplave.Lepoglava 51.retencija ukupne zapremnine cca 8.

br. "Žgano vino" i "Šumi". Odlukom o zaštiti izvorišta "Bistrica". te treba pristupiti njihovom uređenju s obzirom na štete koje prouzrokuju. godine). .1995. br. Oni ne protiču direktno kroz naselja.vodocrpilište "Bartolovec". godine). "Žgano vino" i "Šumi" ("Službeni vjesnik Varaždinske županije".05. Podzemne vode Vodonosni horizonti u šljunkovitim dravskim naplavinama dobre su izdašnosti i daju kvalitetnu. . "Beli zdenci". Pravilnikom o zaštitnim mjerama i određivanju zona sanitarne zaštite crpilišta "Bartolovec" regionalnog vodovoda "Varaždin" ("Službeni vjesnik Županije varaždinske" br. pa ima štete uglavnom samo na poljoprivrednim kulturama.07.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN još uređeni. godine). 7/95 od 17.05. Na području Županije postoji nekoliko vodocrpilišta i izvorišta zaštićenih odgovarajućim pravilnicima i odlukama Skupštine Varaždinske županije: .62 .vodocrpilište "Varaždin". Pravilnikom o zaštitnim mjerama i određivanju zona sanitarne zaštite izvorišta "Belski dol" regionalnog vodovoda "Varaždin" ("Službeni vjesnik Županije varaždinske" br. godine). . Slika 15 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . tim više jer se nalaze u području najjače urbanizacije i najveće potrošnje vode. Pravilnikom o zaštitnim mjerama i određivanju zona sanitarne zaštite crpilišta "Varaždin" regionalnog vodovoda "Varaždin" ("Službeni vjesnik Županije varaždinske" br. od 06.izvorišta "Ravna gora" i "Sutinska". "Beli zdenci".1995.izvorišta "Bistrica". Odlukom o zaštiti izvorišta i određivanju zona sanitarne zaštite izvorišta "Ravna gora" i "Sutinska" ("Službeni vjesnik Varaždinske županije". godine).izvorište "Belski dol".1998.1998. Ti horizonti predstavljaju najvažniju vodoopskrbnu zonu Županije. 4/98. od 26.1995. 12/95. od 25. 7/95 od 17.03. 9/98.05. prirodnu i filtriranu vodu. .

godine pokušala se riješiti vodoopskrba na ludbreškom području iz vlastitog vodocrpilišta lociranog u okolici mjesta Selnik. a već su kaptirani izvori za lokalni vodovod na području mjesta Čukovec. učinjeno je relativno malo istražnih radova za definiranje kvartarnog kompleksa naslaga.63 . prostor između naselja Karlovec Ludbreški i Prelog. Istražne hidrogeološke bušotine tu su registrirale glinovito-prašinasti međusloj koji ovaj vodonosni kompleks naslaga dijeli u gornji i donji vodonosni horizont. Kompletiranje podataka o ovakvim izvorima dovelo bi do saznanja o mogućnostima lokalne vodoopskrbe mjesta do kojih nije ekonomski opravdana izgradnja javne vodoopskrbne mreže (bilo zbog malih potreba ili visinskog položaja mjesta). .Ludbreško područje obuhvaća dobrim dijelom kvartarne naslage dravske potoline. gdje se o vodnim resursima hladne podzemne vode navodi slijedeće: .10 0.18 0. jer je podzemna voda relativno niske temperature pa djeluje negativno na navodnjavanje bilja u ljetnim mjesecima. Pleistocenske naslage na ovom području manjeg su značaja u smislu vodoopskrbe zbog česte izmjene glinovito-prašinastih i šljunkovito-pjeskovitih slojeva. između mjesta Karlovec Ludbreški (Općina Sveti Đurđ) i Prelog (Međimurska županija).59 - instalirani kapaciteti 500 l/s 85-90 l/s 70 l/s Izvor: podatak dobiven digitaliziranjem karte M 1 : 100 000 u Županijskom zavodu za prostorno uređenje *Vodocrpilišno područje Belski dol nema podijeljenu III.3 7. eksploataciji. gdje je registriran vodonosni Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . danas nisu u upotrebi.2 74. a šljunčani slojevi kao potencijalni vodonosnici čine ovo područje perspektivnim u smislu osiguranja pitke vode. a oplićivanje ovog kompleksa kreće se prema Varaždinu.12 7. . godine. . Debljina tih naslaga procjenjena je na cca 140 metara. Na prostorima tih naslaga registriran je manji broj izvora koji bi mogli poslužiti za lokalnu vodoopskrbu mjesta smještenih na višim kotama od postojećih vodoopskrbnih građevina. gospodarenju i zaštiti georesursa na području (bivše) Općine Ludbreg iz 1991. a njihov najdeblji sloj smješten je uz sjevernu granicu Županije. Ludbreško-legradskom pragu. tako da je najveći broj podataka vezan uz istraživanja provedena u svrhu izgradnje HE "Čakovec" i HE "Dubrava" (istražni radovi bili su ograničeni na uski pojas uz Dravu i to većim dijelom na lijevu obalu). Prema navedenim podacima vidljivo je da je značajniji prostor u smislu vodoopskrbe koji bi valjalo štititi. . te obroncima Kalničkog gorja.6 1.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tablica 66 Varaždin Bartolovec Belski dol Površine nekih zaštićenih vodocrpilišnih područja u km2 ukupno III zona II zona I zona A B 74.2 47.3* 0.0 7.6 7. što je značajno u pogledu kvalitete vode (kvalitetna zaštita vode od površinskih zagađenja).70 47.U sklopu istraživanja poduzeća "Bednja" u svrhu navodnjavanja poljoprivrednih površina pronađene su relativno kvalitetne vode (bez većih količina željeza). a nije poznata ni kvaliteta podzemne vode.Tijekom 1971. Podaci za južni dio lubreškog područja dobiveni su kompilacijom s površinskim geološkim podacima i nisu provjereni istražnim radovima. Međutim.Značajne mogućnosti u smislu planiranja osiguranja vode za vodoopskrbu nalaze se u kvartarnim holocenskim naslagama. veće izdašnosti i značajnih rezervi na prostorima kod Sesveta Ludbreških i Velikog Bukovca. te su tu izvedeni bunari.Tercijarne naslage ne opravdavaju interes za istraživanja u smislu vodoopskrbe jer njihov pretežno glinovito-laporoviti razvoj s ulošcima pješčenjaka spada u slabo propusne naslage (osim prostorno malog dijela miocena). čiji kapaciteti premašuju potrebe samog mjesta. no nakon istraživanja i bušenja bunara ustanovljeno je da kemijski sastav vode ne odgovara sanitarnim uvjetima zbog prekomjerne količine željeza u vodi. Podaci o tim izvorima nisu dokumentirani.0 0. zonu Osim tih štićenih područja treba spomenuti i podatke iz Studije o istraživanju. Premda su bunari bili namijenjeni za sustav navodnjavanja poljoprivrednih površina.

sa crpilišta u Bartolovcu i s izvorišta u Belskom dolu. Velik dio Županije pokriven je izgrađenom vodovodnom mrežom koja se realizira u sklopu Regionalnog vodovoda Varaždin. Prednost Drave u relativno velikom padu. a samo u manjoj mjeri temeljne vode. Stanje te vodoopskrbne mreže je na granici zadovoljavajućeg. Prvenstveno je bitna uloga vodoopskrbe (potreba za pitkom i tehnološkom vodom) i hidropotencijala. pa je služba vodoprivrede već istakla prijedlog i potrebu rezervacije i štićenja tog prostora u prostornom planu. Prema provedenim ispitivanjima. Korištenje vode za vodoopskrbu Za stanovništvo Županije. Kvaliteta voda je uglavnom dobra. To su vodovodi za Vindiju. . Osim Regionalnog vodovoda. Vodovod Varaždina i regije crpi podzemne vode sa crpilišta lociranog na sjeverozapadnom dijelu grada. a ispitivanja su u tijeku. no ograničen im je kapacitet. rekreacija i turizam)."Prikaz stanja seoskih (lokalnih) vodovoda područja bivše Općine Novi Marof". Varteks. predvidivo je da u budućnosti neće biti dovoljne sadašnje lokacije crpilišta. ribnjačarstvo. .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN kompleks u dva horizonta. Korištenje vode u energetske svrhe Rijeka Drava i njezin hidropotencijal je na području Županije iskorišten za proizvodnju električne energije.64 . Vis.i . Ljevaonicu i Mundus. ali i širi prostor od presudne je važnosti zaštita i korištenje vodonosnika za razvoj vodoopskrbnog sustava. Sekundarna vodoopskrbna zona vezana je uz prostor gorja i pobrđa. nije posebno obilježen u grafičkom prikazu uz Studiju. Vodne resurse na tom području čine prvenstveno izvori. smjerovi toka podzemne vode. Postoji i čitav niz lokalnih vodovoda o kojima su izrađeni slijedeći posebni nalazi i elaboracije: ."Izvješće o stanju seoskih vodovoda i javnih zdenaca područja bivše Općine Varaždin". uravnoteženosti protoka tijekom Županijski zavod za prostorno uređenje 1 ."Prikaz stanja seoskih (lokalnih) vodovoda područja bivše Općine Ivanec". što su izrađeni u Uredu za rad. U Varaždinu postoje i samostalni industrijski vodovodi koji koriste podzemnu vodu. vodovod Ivanec. korištenje šljunka. te nije moguće točno definirati koje područje bi trebalo štititi. a ne treba zanemariti ni posebne vodne resurse kao što su mineralno-termalna vrela i vode geotermalnog porijekla. na Ivanečkom području postoji nekoliko manjih vodovodnih sistema koncipiranih na izvorištima podno Ivančice i Ravne gore: vodovod Sutinska. zdravstvo i socijalnu skrb Varaždinske županije. Izrađeni su bušeni zdenci i crpne stanice. Jedna od mogućih lokacija (prema dosadašnjim ispitivanjima) je prostor između odvodnog kanala HE Varaždin i starog korita Drave. Naime."Zapisnik o snimljenom stanju vodoopskrbne građevine seoskog vodovoda Čukovec Općina Ludbreg". izolinije debljine vodonosnog kompleksa i sl.). vodovod Ravna gora. Premda se taj prostor spominje u tekstualnom dijelu spomenute Studije. vrste nanosa. te druge oblike gospodarskog korištenja (poljoprivreda. pretpostavljeni rasjedi. Korištenje vode i vodnih resursa spada u najznačajnije komponente razvitka i perspektive ovog područja. kompilacijske karte prikazuju pojedina područja određenih karakteristika (propusnosti tla. već će biti potrebno oformiti novo crpilište.

te na površinama Zbelšćak i Brezje (ukupno 210 ha). unaprijeđena je u posljednjih tridesetpet godina. Duž toka rijeke Drave postoje izvedeni obrambeni nasipi hidroelektrana i vodoprivredni nasipi.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN cijele godine. kad su se izlile rijeke Bednja. osigurano je vodoprivrednim dozvolama cca 30m3/sec vode za potrebe navodnjavanja. koje su nužne u postupku osiguranja potrebnog prostora za izvedbu građevina odvodnje (kanali i dr. Uz akumulaciju hidroelektrana izvedeni su drenažni kanali.050 1. sada su u zastoju. odnosno nizvodno. do danas još nema površina koje se navodnjavaju a nema ni planiranja u tom smislu u bližoj budućnosti.) Prosječna protoka (m3/s) Instal. a u skladu sa specifičnim potrebama pojedinih zemljišta.65 . snaga (MW) Prosječna proizvodnja (GWh/god) Površina (104m2) Akumulacija Volumen Korisni vol. a na području uzvodno od Svibovca obrambeni nasip je u izgradnji. HE "Čakovec" i HE "Dubrava" (na području Varaždinske županije smješteno je samo dubravsko jezero. Tablica 67 Vodna stepenica U pogonu od (god. te mogućnost visoke proizvodnje u vrijeme smanjenih uvjeta proizvodnje električne energije na tokovima drugih poriječja. ali u zadnjih nekoliko godina nije bilo značajnijih aktivnosti u tom dijelu. ali i u brežuljkastim i brdskim predjelima. a gdje je to moguće i podzemnih voda.811 ha). (106m3) (106m3) Varaždin Čakovec Dubrava 1975.7 53. pa čak i u održavanju. te jezera Dubrava putem kanala DUB1. 450 500 500 86 76 75 480 414 408 300 1. realizirana je izgradnjom tri hidrocentrale: HE "Varaždin". no efekti u slivu Bednje su nezadovoljavajući.3 2.). Kod planiranja raspodjele vodnih količina hidroelektrana na Dravi.0 3. Aktivnosti usmjerene na provođenje predviđenih komasacija. ali ne i HE "Dubrava"). Glavni recipijenti ovog područja (Plitvica i Bednja) sistematski se uređuju. voća i cvijeća. Ispostava Varaždin Navodnjavanje i odvodnja Iako su planirane. Plitvica i Lonja i izazvale znatne štete u pojedinim dijelovima Županije. Prema "Studiji uređenja zemljišta i otvorenih vodotoka za gornji dio vodnog područja rijeke Drave" (izrađena od VRO "Drava-Dunav" Osijek. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .8 3. prvenstveno zbog nerješene zaštite od erozije. Detaljno uređenje zemljišta (u dijelu odvodnje) provedeno je do sada samo uz Plitvicu u sklopu provođenja komasacije na kompleksima Šemovca i Kelemena (ukupno 3. 1982. Potrebne količine osigurat će se iz otvorenih vodotoka ili iz akumulacija građenih za više namjena. što zahtjeva natapanje na području sniženih razina. Navodnjavanje će eventualno doći u obzir u kasnijim etapama uređenja i iskorištenja vodnih resursa. Osnovni preduvjet za izgradnju sistema za navodnjavanje je uređenje potencijalnih recipijenata i osiguranje prostora za izgradnju kanalskog sistema. To se očitovalo posebno u drugoj polovici 1998. Regulacijom rijeke Drave i izgradnjom akumulacijskih jezera razina podzemne vode se uzvodno povisuje. VAR2 i ČAK1. OOUR "Vodogradnja" Varaždin iz 1989. najvjerojatnije za uzgoj povrća. godine) natapanje se predviđa iz Ormoškog i Varaždinskog akumulacijskog jezera putem glavnih natapnih kanala VAR1.0 96. Za rijeku Bednju je prema Studiji predviđena izgradnja niza brdskih retencija koje bi se koristile za natapanje površina ispod retencija. 1990.0 Izvor: Hrvatska vodoprivreda. a nizvodno smanjuje. godine tijekom nekoliko pojačanih kišnih perioda. Zaštita od štetnog djelovanja voda u nizinskim djelovima Županije koji se pretežito koriste za poljoprivredu. koji kao otvoreni vodotoci prihvaćaju ili mogu prihvatiti sadašnje i buduće melioracijske kanale.660 7.

Ravne gore i Kalnika za sada se slabo koriste kao industrijska sirovina. Za sada se koristi u poljoprivredi kao magnifert. Najznačajnija je eksploatacija dolomita u kamenolomu Očura (Lepoglava) građenom od trijaskih dolomita. šljunka i pijeska. koji ima industrijsku primjenu te se prerađuje za stočnu kredu i za kalcitizaciju tla. Trijaski vapnenci eksploatiraju se u Belskom Dolu. koji se koriste u građevinarstvu. Zbog izvorišta i utvrđenih vodozaštitnih zona. dok se kao industrijska sirovina upotrebljava u staklarskoj industriji. Na njihovo postojanje ukazala su duboka istražna bušenja za naftu i plin (primjer bušotine Lunjkovec kraj Ludbrega).VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Posebni vodni resursi U specifične vodne resurse ubrajamo mineralno-termalna vrela i vode geotermalnog porijekla. mlačna. vapnenaca i dolomita. slana) i temperaturu vode (hladna. Najpoznatija su Varaždinske Toplice i Topličica. U kamenolomu Marčan (Vinica) eksploatira se tortonski vapnenac.Ivanovo Polje . Ležišta dolomita vezana su uz trijaske naslage Ivančice i manjim dijelom Ravne gore. te opekarske gline. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . cestogradnji i visokogradnji.Drenovec. Ležišta tehničkog građevinskog kamena građena su uglavnom od karbonatnih stijena. Za lokalne potrebe postoji više manjih kamenoloma. Kao sirovina za tvornicu cementa istražen je i masiv andezitskog tufa u blizini Podruta. S obzirom na petrografska i mehanička obilježja prisutni su razni varijeteti dolomita. U proizvodnji kamene vune primjenjuje se kao topitelj. Ležišta vapnenca vezana su uz naslage trijasa i tortona. a temperatura vode iznosi 57. U Belskom Dolu eksploatira se vapnenac i dolomitizirani vapnenac trijaske starosti pogodan za utvrđivanje obala. U prošlosti je vapnenac eksploatiran na području Ravne gore kao građevinski materijal.6oC. a zapisi o postojanju i korištenju datiraju još iz rimskog doba (Aqua Iasae). no to su pojave čije količine ne zadovoljavaju ekonomičnost eksploatacije. Drugi specifični vodni resurs predstavljaju geotermalne vode iz dubljih dijelova podzemlja. Vrelo Varaždinske Toplice koristi se u zdravstvene svrhe. U kamenolomu “Špica” eksploatiraju se trijaski vapnenci i dolomitizirani vapnenci.8% MgO iz kamenoloma Očure postoji mogućnost šire upotrebe. Vapnenac ležišta “Špica” ima industrijsku primjenu kao stočna kreda i za kalcitizaciju teških tala. Litotamnijski vapnenci brda Kožljak i Mehuni kod Podruta intenzivno su istraživani 80-tih godina kao sirovinska osnova za tada planiranu tvornicu cementa u Podrutama. olova. mrkog ugljena na potezu Lepoglava . no uslijed iscrpljenja rezervi i neekonomičnosti eksploatacije zatvoreni su ugljenokopi lignita Ivanečko-ladanjskog bazena. a vapnenac u Presečnom i Podrutskom Gupcu za proizvodnju vapna. U prostoru Varaždinske županije najznačajnija je eksploatacija i prerada tehničkog građevinskog kamena.Beletinec . Trijaski dolomiti Ivančice. koji se oplemenjuju i koriste u cestogradnji u proizvodnji habajućeg sloja asfalta za ceste prvog reda i za tamponski materijal. regionalnih i detaljnih geoloških istraživanja na ovom su području dominantne nemetalne mineralne sirovine. Također su detaljno istraženi i lapori Kamene gorice i Jelenščaka kod Podruta za potrebe cementare. a razlikuju se s obzirom na mineralni sastav (sumporna. odnosno eksploatacijske rezerve. Od metalnih mineralnih sirovina registrirane su pojave ruda cinka. Samo manji dio je istražen i predstavlja istražene. topla). a vapnenci i dolomitizirani vapnenci u kamenolomu Špica (Ljubešćica). U prošlosti se eksploatirao ugljen. mangana i željeza. U prošlosti su se ispirali zlatonosni pijesci rijeke Drave. a prema kemijskim analizama prisutan je i gotovo čisti dolomit. U visokogradnji se koriste za izradu betona i mortova. g) Eksploatacija mineralnih sirovina Prema saznanjima osnovnih. no s obzirom na visoki udio od 29.Varaždinske Toplice i Podrute . Prevladavajući element ovog vrela je sumpor.66 . Složena geološka građa s naglašenim utjecajem tektonike uzrok su pojave mineralnotermalnih vrela duž rasjednih linija. tijekom slijedećih godina i ta će eksploatacija prestati.

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

Magmatskih i metamorfnih stijena nema mnogo. Od eruptivnih su stijena najzastupljeniji dijabazi. Pojave eruptivnih stijena vezane su uz bazični inicijalni magmatizam koji se odvijao početkom krede. Intruzije gabra i tijela dijabaza registrirane su na više mjesta uz sjeverni rub Ivančice i Kalnika. Gabro u blizini Ljubešćice ne eksploatira se zbog tektonski razlomljenog ležišta i malih rezervi. Eksploatacija andezita u kamenolomima Kameni vrh i Vudelja prestala je 80-tih godina uslijed iscrpljenih rezervi. U Možđencu (Novi Marof) nalazi se tijelo dacita izrazito bijele boje koje nije detaljnije istraženo. Najznačajnija je eksploatacija u kamenolomu Hruškovec (Ljubešćica) gdje se kopa dijabaz kao sirovina za proizvodnju kamene vune. Dijabaz se u cestogradnji koristi za habajuće slojeve cesta prvog reda i kao tamponski materijal. U Podevčevu se eksploatira tehnički građevni kamen - dolomit, koji se koristi kao sirovina za zidanje i žbukanje, a zadovoljava potrebe korisnika na području Županije. U Jerovcu kod Ivanca eksploatiraju se kvarcni pijesci plio-kvartarne starosti. Zbog visokog sadržaja SiO2 (preko 90%) i niskog sadržaja svih ostalih mineralnih sastojaka, te povoljnog granulometrijskog sastava, kvarcni pijesci predstavljaju rijetku mineralnu sirovinu. Kemijski sastav odgovara za proizvodnju ambalažnog stakla. Kvarcni pijesci nižeg sadržaja SiO2 upotrebljavaju se u građevinarstvu kao agregat za žbuku. Ležište u Jerovcu je maleno i ograničenih rezervi. Na području Varaždinske županije za sada se eksploatiraju vrlo male količine arhitektonskog građevnog kamena i to samo s lokaliteta “Pećina” kraj Vinice. Sirovina (organogeni vapneni pješčenjak) poznata je pod nazivom “vinicit” i ugrađuje se u sakralne i profane građevine. Pokazuje izrazitu otpornost prema atmosferilijama i klimatskim utjecajima, lako se obrađuje, te se eksploatacijom dobivaju veliki blokovi od kojih se mogu rezati ploče. Opekarska glina eksploatira se za potrebe ciglana u Cerju Tužnom, Čretu, Ludbreškim Vinogradima, i Turčinu. Gornjopleistocenski les, zaglinjeni les i lesna ilovača mineralna su sirovina za opekarske proizvode. Problem ciglana je kvalitetna mineralna sirovina, a isto tako i količine. Danas jedino ciglana u Cerju Tužnom ima dostatne sirovine za dulju eksploataciju. Osim za opekarske proizvode glina je pogodna i za proizvodnju crijepa. Kvalitetan se crijep proizvodi u ciglani Čret (Lepoglava). Jedino je ciglana u Podrutama koristila trošne lapore donjeg ponta. Ležište je bilo premaleno da bi ciglana bila eksploatabilna, zbog čega je i zatvorena. Ciglana Ludbreški Vinogradi eksploatira opekarsku glinu za vlastite potrebe već 40ak godina i posjeduje dokumentaciju o kakvoći i rezervama opekarske gline. Spomenuta dokumentacija nije revidirana od nadležnih državnih organa, te je zbog toga istraživanje u tijeku. Za potrebe ciglane u Turčinu, na eksploatacijskom polju "Cukavec" iscrpljene su rezerve gline pogodne za opekarske proizvode (iz gornjih slojeva ležišta). Glina u donjim slojevima ležišta je, zbog svojih mineraloških karakteristika i visoke plastičnosti, pogodna kao brtveni sloj za odlagališta. Kod Bednje se javljaju montmorilonitne gline, koje su zbog izražene apsorpcije i kationske izmjene klasificirane kao bentonitne gline. Eksploatirale su se u rudniku Šaša. Ležišta šljunka i pijeska vezana su uz aluvij Drave. U dolini rijeke Drave nataložene su velike količine šljunka i pijeska. Debljina šljunkovito-pjeskovitog horizonta povećava se od zapada prema istoku. Kod Otok Virja iznosi 8 m, kod Varaždina 60 m, da bi kod Hrastovljana iznosila preko 100 m. Debljina se smanjuje prema obodu Varaždinsko-topličkog gorja, kao i prema krajnjoj granici Varaždinske županije. Šljunkoviti nanosi nataloženi su u obliku izduženog područja i predstavljaju najveće rezerve nemetalne mineralne sirovine. Šljunci sadrže valutice različitog petrografskog sastava u kojem prevladava kvarc. Postoji veći broj napuštenih šljunčara (Strmec, Sračinec) kao i šljunčara koje je koristilo lokalno stanovništvo. Šljunak se eksploatira u šljunčarama Motičnjak (Varaždin), Hrastovljan i Lešće (Ludbreg). Separacijom se dobivaju različiti granulati šljunka i pijeska, koji se koriste u građevinarstvu. Šljunčara u Motičnjaku danas obuhvaća prostor od 52 ha i koristi se dubinski iskop do 40 m. Kako ova šljunčara ima
Županijski zavod za prostorno uređenje 1 - 67

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

ograničene prostorne mogućnosti daljnjeg širenja (djelomično se već sanira uređenjem rekreacijskih prostora), na njoj će se eksploatacija postupno napuštati i zamijeniti korištenjem u športsko-rekreativne svrhe. Na području Varaždinske županije postoje termalni izvori u Varaždinskim Toplicama i Topličici (Madžarevo). Termalna voda eksploatira se u turističko-rekreativne i terapeutske svrhe. U Varaždinskim Toplicama kontinuirano i organizirano se koristi voda u terapeutske svrhe od kraja 18 st., a koristili su je već i Rimljani. Po hidrokemijskim obilježjima voda je CaMg-HCO3SO4 tipa. S ukupnom mineralizacijom može se uvrstiti u termomineralne vode. Visoke temperature utvrđene u dubokim istražnim bušotinama, mjestimično anomalnih vrijednosti, navode na zaključak da je područje potencijalni izvor geotermalne energije.

Slika 16

Područje Varaždinske županije za sada nije detaljnije istraženo na naftu. Bušotinom Varaždin-1 lociranom kod sela Imbriovec utvrđeno je da je područje perspektivno za naftu. Bušotina je obustavljena na 2700 m. Bušotine kod Ludbrega bile su negativne za razliku od Selnice, gdje je utvrđeno postojanje nafte i plina. Tokom slijedeće godine započet će nova istraživanja za naftu i plin snimanjem 2D profila, koja će odgovoriti o perspektivnosti područja. Bilo bi poželjno da se dosadašnja istraživanja sistematiziraju i nastavi sa sistematskim radom na daljnjem istraživanju, što bi dalo realnu sliku mogućnosti razvoja pojedinih grana koje se temelje na tim sirovinama. Za prostor Županije postoje slijedeći studijski materijali koji obrađuju ovu problematiku: - Mineralne sirovine područja (bivše) Zajednice općina Varaždin - Studija izrađena 1985. godine u poduzeću INA Projekt Zagreb - OOUR Kompleksna geološka istraživanja, - Studija o istraživanju, eksploataciji, gospodarenju i zaštiti georesursa na području (bivše) Općine Ludbreg - izrađena 1991. godine u poduzeću INA - Geološki konzalting d.o.o. Zagreb. Na području Varaždinske županije eksploatiraju se mineralne sirovine s isključivom primjenom u graditeljstvu. Korištenje mineralnih sirovina ovisno je o potrebama tržišta,
Županijski zavod za prostorno uređenje 1 - 68

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

a proizvodnja ovisi o prirodnom potencijalu. Rudarska se aktivnost odvijala u uskim lokalnim okvirima, bez postojane gospodarske politike. Značajnija napuštena eksploatacijska polja su: Šaša (bentonitna glina), Kameni Vrh (andezit), Lepoglavska Ves (dolomit), Velika Sutinska (dolomitizirani vapnenac), Presečno (litotamnijski vapnenac), Tiglin Horvatsko, Brodarovec, Ivanovo Polje i Ladanje (ugljen). h) Krajolik U prostorno-planskom kontekstu pojam krajolik ili krajobraz označava cjelovitu prostornu, biofizičku i antropogenu strukturu, u rasponu od potpuno prirodne do pretežito ili gotovo potpuno antropogene. Fizionomija područja Županije rezultat je kombinacije biofizičkih i antropogenih značajki koje čine značajnu, jedinstvenu i osebujnu cjelinu ovog dijela Hrvatske. Krajolik se može podijeliti, odnosno razvrstati s obzirom na postanak, značajke, način korištenja i stupanj antropogenih promjena u tri kategorije: prirodni, kultivirani i izgrađeni krajolik. Prirodni krajolik je pretežito biofizička struktura unutar koje se razvijaju relativno stabilni ekosustavi, a među elementima vlada određeni strukturni red i zakonitosti razvitka. Na području Županije se, s obzirom na lokalne posebnosti, mogu prepoznati prirodni predjeli sa skupnim obilježjima od kojih izdvajamo najznačajnije i najprostranije: veće šumske cjeline Ivančice, Kalnika, Pake, Ravne gore i kod Varaždinskih Toplica, manje šumske cjeline kao Zelendvor, Križančija, Zbel i dr., područje uz rijeku Dravu, vodni ekosustavi Plitvice, Bednje, Lonje, Zbela i ostalih manjih vodotoka i sl. Kultivirani krajolik ili pretežito ruralna struktura sadrži gotovo sve značajke prirodnog krajolika, a raščlanjuje se u manje cjeline s obzirom na vrstu i opseg antropogenih promjena. Kultivirani krajolik određen je poljodjelstvom kao osnovnim načinom korištenja zemljišta, a može se opisati s obzirom na smještaj (nizinski dio - ratarstvo, brežni dio - voćarstvo, vinogradarstvo) i veću ili manju zastupljenost prirodnih elemenata. Prevladavaju manja gustoća naseljenosti i opsegom manja naselja koja se stapaju s prirodnim okružjem. Posebnu značajku kultiviranom krajoliku daje njegova unutarnja strukturiranost i kulturni identitet (tipologija gradnje, oblikovanje naselja, raštrkanost zaselaka, ambijentalna uklopljenost, prepoznatljiva obilježja, tradicija i sl.), ali i naglašeni problemi kao što je neprimjerena vikend izgradnja u vinogradarsko-voćarskim predjelima. Na području Županije prevladava kultivirani (ruralni, poljodjelski) krajolik iz kojeg su izuzeti prirodni predjeli i izgrađene strukture. Izgrađeni krajolik je pretežito urbana struktura u kojoj je čovjek svojim zahvatima (tehničko-tehnološkim) u potpunosti promijenio prirodni ili kultivirani krajolik i stvorio posve novi svijet, gotovo neovisan od izvornog ekosustava. Najznačajnijim izgrađenim strukturama u Županiji mogu se smatrati Varaždin, Ivanec, Ludbreg, Novi Marof, Lepoglava i Varaždinske Toplice, a na nižim razinama i ostala naselja ili dijelovi naselja s obilježjima izgrađenog krajolika. Kulturno-povijesni krajolici su kultivirani i/ili izgrađeni krajolici koji su stvarani u dugom vremenskom slijedu s nastojanjem da se životni prostor oplemeni i prilagodi čovjekovim potrebama. Najznačajniji takovi krajolici u Županiji su zakonski zaštićene povijesne graditeljske cjeline i to: zaštićene urbane cjeline Varaždina i Varaždinskih Toplica, te zaštićene urbanoruralne cjeline Ludbrega i Vinice.
Županijski zavod za prostorno uređenje 1 - 69

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

1.1.2.4. Komunalna infrastruktura
a) Prometni sustav Područje Varaždinske županije svojim prometno-zemljopisnim položajem predstavlja sastavni dio sjeverozapadnog spoja Hrvatske prema europskim prometnim sustavima. U valorizaciji pogodnosti prostora Županije jedna od najznačajnijih prednosti pridaje se prometnoj ulozi područja, pa u tom značaju prelazi okvire same Županije. a1) Ceste Prostorom Varaždinske županije prolaze strateški cestovni pravci Hrvatske i to europski koridori E 65 i E 71 Mađarska-Varaždin-Zagreb-Rijeka i državni koridori koji su sastavni dijelovi "Podravske magistrale". Oni se križaju u Varaždinu i čine okosnicu cestovne mreže Županije. Položaj u prostoru Županije, strateški najznačajnijeg cestovnog pravca, autoceste Rijeka-Zagreb-Varaždin-Čakovec-Goričan, utvrđen je odgovarajućom projektnom dokumentacijom i Studijom utjecaja na okolinu, cesta je u izgradnji, a dionica od Drave do raskrižja "Varaždin" je realizirana. Drugi po važnosti cestovni pravac je pravac "Podravske magistrale", odnosno cestovne veze od granice s Republikom Slovenijom preko Varaždina prema istoku u pravcu Osijeka. Ovaj je pravac svojevremeno istraživan odgovarajućom prostorno-prometnom studijom, za koju su neki parametri i ulazna polazišta danas izmijenjeni činjenicom da je Republika Hrvatska samostalna država. Radi toga je iskazan interes da se određeni elementi u prostornoj dispoziciji planirane trase preispitaju i usklade s novim ili drugačijim saznanjima. Jedno od takvih saznanja je i kategorizacija graničnih prijelaza, jer u graničnom prostoru Otok Virje - Ormož kroz koji je spomenutom Studijom planirana trasa "Podravske magistrale" smješten je samo međunarodni prijelaz II kategorije, dok je međunarodni prijelaz prve kategorije ustanovljen u Dubravi Križovljanskoj pa je potrebno na temelju prethodnog međudržavnog dogovora utvrditi buduće mjesto prijelaza ove prometnice iz jedne države u drugu, što determinira vođenje trase u širem okolnom prostoru. Također je potrebno naglašenije štititi poljoprivredno zemljište. Na ovaj cestovni pravac nastavlja se izuzetno bitan i značajan koridor državne ceste prema Ivancu, Lepoglavi i Krapinsko-zagorskoj županiji sa spojem na autocestu Zagreb Maribor. U strategiji i politici razvoja cestovne mreže Hrvatske ovaj pravac treba također valorizirati s motrišta svekolikih interesa Republike Hrvatske za uravnoteženim razvojem svojih područja, jer se na ovom pravcu ogledaju i interesi susjedne nam Krapinsko-zagorske županije. Cestovna mreža u Županiji je prilično gusta i iznad je prosjeka Republike Hrvatske. To je rezultat visoke gustoće naseljenosti i velikog broja naselja, ali i geoprometnog značenja ovog prostora. Sada su javne ceste razvrstane na državne, županijske i lokalne:
Tablica 68

Razvrstavanje javnih cesta na području Varaždinske županije Asfaltirano (km) Neasfaltirano (km) Ukupno (km) Državne ceste i AC 217,69 6,72 224,41 Županijske ceste 364,70 36,54 401,24 Lokalne ceste 286,16 167,17 453,33 Ukupno 868,55 210,43 1.078,98

Izvor: "Hrvatska uprava za ceste" i "Županijska uprava za ceste" - 1998. g.

Stanje kvalitete cesta dijelom je jedva zadovoljavajuće, a godinama je prisutan nesrazmjer između potrebnih i osiguranih sredstava kako za redovno, tako i za pojačano održavanje, odnosno sanaciju i rekonstrukciju kolnika, a posebno na cestama nižeg prioriteta (neke županijske i lokalne).
Županijski zavod za prostorno uređenje 1 - 70

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

Općenito se može konstatirati da je cestovni prometni sustav nizinskog dijela Županije cjelovitiji i u boljem stanju od onog u brežnim područjima. Posebno nezadovoljavajuća situacija je uzduž pograničnog područja s Republikom Slovenijom. Tim prostorom ne prolazi niti jedna prometnica državnog značenja, a pristup do nekih naselja moguć je jedino cestama iz smjera Republike Slovenije. Poboljšanje stanja cestovne prometne infrastrukture Županije, a posebno pograničnog područja spada u glavne prioritete na razini Županije.

Slika 17

Po broju osobnih vozila na 1.000 stanovnika, Varaždinska županija je nešto iznad prosjeka Republike Hrvatske, a on iznosi 180 osobnih vozila na 1.000 stanovnika (republički prosjek je 175 vozila na 1.000 stanovnika, prema Statističkom ljetopisu 1997. g.).
Tablica 69

Ceste i registrirana cestovna motorna vozila u Varaždinskoj županiji Ceste
Ukupno (km) Suvremeni kolnik (km)** Gustoća cest. mreže (m/km2)

Cestovna motorna vozila *
Ukupno Osobni automobili Osobni auto. na 1000 st.***

1990. god. 1991. god. 1992. god. 31.12.1996.g.

1.202 941 945 945

775 694 696 738

981 768 771 763

56.344 57.725 53.297 46.360

26.682 27.450 22.850 33.599

143 147 122 180

Izvor: Statistički ljetopis 1997. g. * Podaci o registriranim cestovnim vozilima preuzeti su od Ministarstva unutarnjih poslova. ** Ceste izgrađene od asfalta, betona i kocke. *** Broj stanovnika prema procjeni za 1994. godinu.

Cestovni granični prijelazi prema Republici Sloveniji na području Varaždinske županije su: Dubrava Križovljanska (međunarodni I kategorije), Otok Virje i Sveti Florijan u Zlogonju (međunarodni II kategorije), Cvetlin i Gornja Voća (pogranični). Granični prijelazi utvrđeni su Uredbom o graničnim prijelazima u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 97/96.).
Županijski zavod za prostorno uređenje 1 - 71

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

a2) Željeznice Željeznički promet u sjeverozapadnoj Hrvatskoj ima vrlo dugu tradiciju i njegova je uloga u sveukupnom razvoju tog područja bila vrlo značajna. Osnovu tog prometa čini željeznička pruga Zaprešić - Zabok - Varaždin - Čakovec Kotoriba - granica Mađarske. Tom prugom, kao i u nastavku prugom Zaprešić - Zagreb, ovo područje je povezano s glavnim gradom Hrvatske. Na tu prugu se nadovezuju i čine s njom jedinstvenu prometnu cjelinu željezničke pruge Zabok - Gornja Stubica, Zabok - Krapina Đurmanec - granica Slovenije, Varaždin - Golubovec, Koprivnica - Varaždin, Čakovec Mursko Središće - granica Slovenije i pruga Čakovec - Macinec - granica Slovenije. Varaždin je od 1886. godine povezan željezničkom prugom sa Zagrebom. Kako se radilo o izrazito poljoprivrednom i rudarskom području u prošlosti su se prugama sjeverozapadne Hrvatske u najvećoj mjeri prevozili masovni tereti. Uz ugljen to su bili građevni materijali, drvo, poljoprivredni proizvodi i nafta. Prestankom eksploatacije ugljena dolazi do razvoja prerađivačke industrije i manjih potreba za masovnim prijevozima. Navedene željezničke pruge prolaze kroz najgušće naseljeno područje Hrvatske, te istima gravitira preko 450.000 stanovnika ovog područja. Tradicionalna privrženost stanovništva ovog područja željezničkom prometu u prošlosti je bila vrlo velika, a ona je i danas ostala izražena, tako da je prijevoz putnika na ovom području dominantan. Relativno gusta željeznička mreža kao i ostali kapaciteti željeznice zaostali su u modernizaciji, što rezultira gubljenjem konkurentnosti, odnosno preraspodjelom prometa na druge vidove, suprotno zakonitostima tržišta. Željeznička pruga Zaprešić - Zabok - Varaždin - Čakovec bila je svrstana u glavne pruge II reda, tzv. "Zagorska magistrala". Ta pruga ima veliko značenje za ovaj dio Hrvatskog zagorja u pogledu prijevoza putnika. Željeznička pruga Koprivnica - Varaždin predstavlja zadnju dionicu tzv. "Podravske magistrale" i ulazi u red vrlo značajnih prometnica za ovo područje. Ona povezuje gospodarske i kulturne centre Podravine, od Osijeka do Varaždina. Ima važnu ulogu kao sjeverna paralela pruzi Zagreb - Vinkovci. Ta je pruga također bila svrstana u glavne pruge II reda. Željeznička pruga Varaždin - Golubovec bila je svrstana u sporedne pruge III reda. Čitavom svojom dužinom, izuzev krajnjeg dijela, nalazi se na području Varaždinske županije. Izgrađena je za potrebe zagorskih rudnika ugljena, te je zatvaranjem ugljenokopa promet na ovoj pruzi znatno opao. Ove su pruge prema posljednjoj kategorizaciji postale lokalne i s motrišta i interesa Varaždinske županije do sada nisu dovoljno valorizirane, tako da su dominantni željeznički koridori, onako kako su do sada planirani, a većim dijelom i realizirani, položeni izvan ovog prostora. Željezničko raskrižje Varaždin vrlo je važno prometno križanje u ovom dijelu Republike Hrvatske. U okviru ovog raskrižja nalazi se veliki broj građevina i postrojenja, a industrijskim kolosijecima povezan je veći dio industrije na području grada Varaždina. Željeznička pruga Varaždin - Koprivnica je u tehničko-eksploatacijskom smislu u najboljem stanju, jer je izvršen remont pruge, osovinski pritisak iznosi 225 kN po osovini, a prometna brzina 100 km/h. Najlošije stanje je na pruzi Varaždin - Golubovec. Što se tiče brzine putovanja nepovoljna je situacija i na pruzi koja povezuje Varaždin sa Zagrebom, jer je na toj pruzi brzina od Varaždina do Varaždinskih Toplica 80 km/h, od Varaždinskih Toplica do Budinščine svega 45 km/h, te dalje opet 80 km/h. Ovakve, za suvremenu željeznicu (posebice za prijevoz putnika) premale brzine, te velika dužina i slaba kvaliteta ove pruge u velikoj mjeri negativno utječu na kvalitetno i brzo povezivanje željeznicom dva velika grada - centra regija. Tehničko-eksploatacijske karakteristike te pruge (veliki usponi, mali polumjeri zavoja), nestabilnosti donjeg stroja pruge i nedovoljnog osovinskog pritiska od svega 180 kN/os ne omogućuju podizanje razine prometne usluge na ovoj pruzi.
Županijski zavod za prostorno uređenje 1 - 72

42231 Mali Bukovec. 42000 Varaždin 1. 42204 Turčin. 42254 Trakošćan. 42226 Bisag.hangar.kontrolni toranj i upravna zgrada. 42205 Vidovec. 42203 Jalžabet. 42245 Donja Voća. sa sjevera magistralnom cestom br. Osiguranje pruga i kolodvora signalno-sigurnosnim uređajima je ili tehnološki zastarjelo ili ga uopće nema. sa svoje 32 pošte: 42253 Bednja. a osovinski pritisak iznosi svega 160 kN/os.723. 42243 Maruševec. 42230 Ludbreg. ali se tom prugom prevozi u većoj mjeri i građevinski materijal (posebno kamen). sa zapada lokalnom cestovnom prometnicom iza koje je područje za razvoj grada Varaždina i prostorni rezervat za slobodnu carinsku i gospodarstvenu zonu.Koprivnica. kako u tehničko-eksploatacijskom pogledu. To je tradicionalna putnička veza ivanečkog područja s Varaždinom. . Svaka općina u Županiji na svom području ima barem jedan poštanski ured. tako i u komercijalnom.prilazna cesta i odgovarajuća infrastruktura. a3) Zračni promet Na području Varaždinske županije postoji Aerodrom Varaždin koji danas služi isključivo za športske potrebe. Bez dodatne gospodarske i funkcionalne analize izgrađeni su određeni aerodromski sadržaji i to: . 42104 Varaždin 4.Osijek i s juga željezničkom prugom Varaždin . 1987. godine izrađeno je i "Urbanističko i prometno-tehnološko rješenje aerodroma Varaždin" u tadašnjoj prometnoj organizaciji "Aerodrom Zagreb". . Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . 42220 Ljubešćica. Ova je pruga u tako lošem stanju da se na njoj iz godine u godinu uvode sve veća ograničenja u brzini putovanja. 42255 Donja Višnjica. 42103 Varaždin 3.radi gospodarskog razvoja i povoljnih klimatskih uvjeta. 42206 Petrijanec.Središte pošta Varaždin. 42233 Sveti Đurđ. 42207 Vinica i 42224 Visoko. Pogotovo se to odnosi na pruge s velikim brzinama (Koprivnica Varaždin). 42220 Novi Marof. posebno je nepovoljno stanje na pruzi Varaždin Golubovec. 42240 Ivanec. 42250 Lepoglava. 42201 Beretinec. 42232 Martijanec. . 42223 Varaždinske Toplice. tako da je trenutno ograničenje spušteno čak na 20 . Prostorne mogućnosti razvoja Aerodroma Varaždin ograničene su: s istoka blizinom uzletno-sletne staze prema naselju Trnovec. dužine 1. 42208 Cestica. .asfaltirana poletno-sletna staza pravca 16 .spojnica sa stajankom i parkiralištem za avione.53 m i širine 30. te je tako mali osovinski pritisak izrazito nepovoljan. 3 Varaždin .34. 42242 Radovan. 42225 Breznički Hum. 42202 Trnovec. Ta je dokumentacija ukazala na prostorna ograničenja postojeće lokacije u odnosu na pojedine moguće kategorije pristaništa. Planskim postavkama bila je predviđena izgradnja zrakoplovnog pristaništa Varaždin kao gospodarske građevine (tercijarno zrakoplovno pristanište) .0 m.30 km/h.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Što se tiče osovinskog pritiska. 42209 Sračinec. Cestovni putni prijelazi u razini (CPR) poseban su problem na prugama i cestama sjeverozapadne Hrvatske. a4) Pošta i telekomunikacije Pošta U okviru hrvatske poštanske mreže za odvijanje poštanskog prometa na području Varaždinske županije nadležno je poduzeće "Hrvatske pošte" . koja je u tehničkom pogledu u izrazito lošem stanju. 42244 Klenovnik. 42214 Sveti Ilija.73 .

Koškovec.ukupno 1. što je od izuzetne važnosti za gospodarstvo Županije. povezuju putem Poštanskog centra za preradu poštanskih pošiljaka u jedinstvenu prometno tehnološku cjelinu. Sveti Đurđ.1998. za odvijanje telekomunikacijskog prometa na području Varaždinske županije nadležan je HT . godine trebala je biti izgrađena još jedna TC/PC centrala u Varaždinu. Hrženica. Bednja. Cestica.157 49 3. Slanje.5 telefona/km2. Veliki Lovrečan. Vinogradi Ludbreški. Ustrojen je kao jedna mrežna skupina s TC/PC centralom u Varaždinu (AXE-10. Gustoća telefona (31. Donja Voća. Sesvete Ludbreške. Žarovnica. Breznica. Breznički Hum.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Sve se pošte.730 5. Radovan.866. Ključ. Mali Bukovec.100 882 Izvor: HP. Selnik. Donje Ladanje. Telekomunikacije Komutacijski kapaciteti U okviru hrvatske telekomunikacijske mreže. Do kraja 1998. kao i transporta poštanskih pošiljaka u pravcu Glavnog poštanskog centra u Zagrebu. Globočec Ludbreški. Središte pošta Varaždin . Vrtlinovec. Iskorišteno je 55. Sveti Petar. koja je slijedeća: Tablica 70 Broj poštanskih ureda Broj km2 na jedan poštanski ured Broj stanovnika na jedan poštanski ured Broj stanovnika na jedan šalter Poštanski ormarići Broj stanovnika na jedan poštanski ormarić Središte pošta Varaždin 32 38 5. Sigetec Ludbreški. Poštanski centar za preradu poštanskih pošiljaka nalazi se u sklopu Središta pošta Varaždin sa zadatkom prikupljanja i raspodjele poštanskih pošiljaka. Hrastovsko. Šemovec. Gornja Voća. Lepoglava. Beretinec. kao mjesta izvršavanja poštanskih usluga.1998. Turčin. Petkovec Toplički. Razvijenost poštanske mreže u Varaždinskoj županiji prikazuju i podaci o njezinoj pristupačnosti korisnicima. Jalševec Svibovečki. Petrijanec. Tuhovec. godine bilo je predviđeno korištenje 56.178 169 1. centralama (31. UPS (udaljeni pretplatnički stupanj) u radu (postojeći) su: Brezova Gora.07. Martijanec.2%. U okviru Središta pošta Varaždin postoji i Poštanski ured . Remetinec. Kaštelanec. Ljubešćica.7. Veliki Bukovec. Sračinec.500 priključaka ili 72. Klenovnik.500 priključaka ili 74. Maruševec.Plan razvitka HP za 1999.1998. Bolfan. te četiri nova RSS-a.).108 HP .887 1.07. Cvetlin. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Vidovec. Visoko. Broj instaliranih priključaka na 100 stanovnika iznosi 40. Donja Višnjica.07. Varaždinske Toplice. Filipići. Novi Marof. Jalžabet. Prosječna starost telefonskih centrala je 2. na čitavom području TK centra Varaždin: dvije tranzitne centrale. jedanaest RSM-ova. g. Trnovec.07. dvije centrale ARF-102. a gustoća je 60.SSS i ARF-102) i TC/PC centralom u Lepoglavi (AXE-10.5 priključaka na km2. Donji Kućan.SSS). Jalžabet.g.7 godina (31. a do kraja 1998. Stanje s 31. Lužan Biškupečki. Vrbno. priključaka na lokalnim tf. Ludbreg. Vinica.42103 Varaždin 3 (pošta carinjenja) putem kojeg se obavlja carinski nadzor nad poštanskim pošiljkama u međunarodnom prometu. Bisag. Ukupan broj instaliranih tf. Nedeljanec. godine) iznosio je 74. Martinkovec.1998.2%. Svibovec.74 . godinu. šezdesetosam RSS-ova i jedna centrala ETC-960. Podrute.) je 44.854 2.TK centar Varaždin. g.

c) RR (radio-relejni) digitalni sustavi .359 km/parica.Čakovec. godine.5 km koaksijalnog kabela sa 6 koaksijalnih parica.352 km.kapacitet 749 DPG-a. ukupne duljine 1. iznosio je 287. a u odnosu na broj parica na kabelskim izvodima iskorištenost mreža iznosi 53.283 km/parica otpada na nadzemne TK mreže.256 DPG-a. tj. dok 5. Ukupna duljina kabelske kanalizacije s cijevima promjera 110 mm u pretplatničkoj TK mreži na području TK centra Varaždin iznosi 29.625 kabelskih zdenaca i 213.instalirani kapacitet 480 kanala.30%.6 km. a broj parica na kabelskim izvodima iznosi 98. a njihovo brojčano stanje i kapaciteti s obzirom na prijenosne medije na dan 30.30 DPG-a (digitalnih primarnih grupa) i 5 kanala.24 km kabelske kanalizacije. Osim navedenoga u uporabi je: .4 km kabela s optičkim nitima sa 130 iskorištenih optičkih niti.6 km.254 km. Kapacitet pretplatničke mreže na dan 31.33 km. Od toga 282. . godine u TK centru Varaždin izgrađene su 64 pretplatničke mreže. u koje je ugrađeno 4.PS "CENTAR" i TK mreža Varaždinske Toplice rekonstruirale su se. Osim pretplatničkih TK mreža koje su završene. čemu treba dodati i 34 parice ispune.853 km kabela na dan 31. ukupne duljine parica 29 km.3 km NF kabela s iskorištenih 48 NF parica. b) Digitalni sustavi po nesimetričnim kabelima . Svi prijenosni sustavi koji se koriste na području TK centra Varaždin digitalni su. a podzemna TK mreža Varaždin .43 km. na podzemne kabele otpadaju 2. Martinkovec. od kojih najveći broj otpada na prihvat digitalnih pretplatničkih centrala. od čega veći dio otpada na tzv. Katalena" na relaciji Varaždin .076 km/parica pripada podzemnim mrežama.1997.990. još su bile u izgradnji TK mreže Petkovec.09. ukupne duljine 71.501 km. ukupne duljine parica 84.Ludbreg i antenski stup "Tonimir" kod Varaždinskih Toplica).75 .42.1997. od čega je u prometu 380 DPG-a i 308 kanala.12. magistralne kapacitete na relaciji Varaždin .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Prijenosni kapaciteti U prijenosnoj mreži između ATC-a na području TKC-a Varaždin (a u nekim slučajevima i izvan područja).12. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . d) Digitalni sustavi po optičkim kabelima . g.1998. godine bili u radu/postojali su: a) Digitalni sustavi po simetričnim kabelima . kao prijenosni medij koriste se: a) simetrični kabeli b) koaksijalni kabeli c) kabeli sa staklenim (optičkim) nitima.22. dok manji dio pripada relaciji Varaždin . Vrtlinovec i Selnik. s 1. Ukupno u mrežnoj skupini Varaždin. dok je duljina nadzemnih kabela 2. U odnosu na broj izlaznih parica. na kojoj je duljini izgrađeno 357 kabelskih zdenaca i položeno 191. na području TKC-a Varaždin.853 km kabela.1997. .Zagreb. Pretplatnička mreža Do 31. od čega je u radu 35 kanala (Od infrastrukture na RR-vezama postoji pasivni reflektor "Sv.08 km cijevi kabelske kanalizacije. Ukupna duljina kabelske kanalizacije s cijevima promjera 40/50 mm u pretplatničkoj TK mreži TK centra Varaždin iznosi 98.46%.360.819. ukupna duljina prijenosnih medija za veze unutar mrežne skupine iznosi oko 425 km. U pretplatničkoj mreži broj izlaznih parica iznosi 153.12. Od spomenute duljine 4. Tuhovec. pretplatnička mreža iskorištena je 34.

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Prosječna duljina pretplatničkih parica u mjesnoj TK mreži u urbanom području je 1. Razvitak vodoopskrbnog sustava i proširenje vodovodne mreže jedan je od prioritetnih zadataka jedinica lokalne samouprave. "Ravna gora" i "Sutinska".86. Do 31.29 km.525 km magistralnog svjetlovodnog kabela duljine 2.62 km. Opskrba vodom na prostoru Županije obavlja se putem regionalnog sustava vodovoda "Varaždin" (na najvećem dijelu prostora).076. . te većih i manjih lokalnih vodovoda u zapadnom i južnom dijelu Županije.538 niti.666.3 km s ukupno 96 niti.273. .84 km međumjesnog svjetlovodnog kabela ukupne duljine niti 6. a obuhvaća područje Varaždinske županije i dijelom Općinu Sveti Ivan Zelina. Regionalni vodovod Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . a u vrijeme izrade ovog Plana izrađena je Studija vodoopskrbe Varaždinske županije.9 km s ukupno 1.48 km. Prosječna duljina pretplatničkih parica u mjesnoj mreži ruralnog područja iznosi 2. koji će sveobuhvatno prikazati stanje vodoopskrbe i koncipirati budući razvoj. Slika 18 b) Vodoopskrba i odvodnja b1) Vodoopskrba Varaždinska županija ima značajne vodne resurse i prilično razgranatu vodoopskrbnu mrežu.12. g. dok je maksimalna duljina pretplatničkih parica na takvom području 9. Obuhvat Regionalnog vodovoda "Varaždin" postavljen je Planom i programom razvitka regionalnog sustava.76 . nalazilo se u uporabi: . odnosno vodoopskrbni plan.za višestruko korištenje parica u pretplatničkoj TK mreži na području TKC-a Varaždin u uporabi su uređaji 1+1 FM (201) i četverokanalni PCM uređaji (698). sustava "Ivanec". međutim u Varaždinskoj županiji ne obuhvaća Općinu Bednja i dijelom Grad Ivanec.1997. To područje opskrbljuje se vodom iz dva vodoopskrbna sustava.

Breznica. Bukovec. Breznički Hum. * Vodosprema "Budim" . 11. 8. 9. Bednja. Sveti Đurđ. odnosno građevine: a) vodocrpilišta. i to naselja na relaciji Lepoglava. 4. obuhvaća teritorij jugoistočno od Varaždina. Vodosprema "Varaždin" Vodosprema "Budim"* Vodosprema "Lužan" Vodosprema "Tonimir" Vodosprema "Vinica" Vodosprema "Barbara" Vodosprema "Lepoglava" Vodosprema "Ludbreg" Vodosprema "Bolfan" Vodosprema "Briška" Vodosprema "Topličica" V = 800 m3 V= 600 m3 V = 500 m3 V = 500 m3 V = 400 m3 V = 100 m3 V = 400 m3 V = 500 m3 V = 100 m3 V = 500 m3 V = 200 m3 Izvor: Osnovne smjernice za razvoj i organizaciju vodoopskrbe i zaštitu vodocrpilišta na području Varaždinske županije.77 . a to znači da u narednom periodu razvoja treba pokriti oko 9% konzumnih potreba.južno područje . 2. Upravni odjel za gospodarski razvoj i poljoprivredu Varaždinske županije. Regionalni vodovod "Varaždin" trenutno ima instalirani kapacitet od 720 l/s. U sustavu Regionalnog vodovoda "Varaždin" izgrađene su slijedeće hidrotehničke građevine putem kojih se obavlja kompletna vodoopskrba: Tablica 71 Vodospreme 1. Nažalost oko 11. Visoko. Promatrana su slijedeća područja obuhvata: . kulturno-povijesnim i turističkim razvojnim potencijalima nalažu kvalitetno rješenje vodoopskrbe. izrađena studija opskrbe vodom. dok se planira da vodovod "Ivanec" pokriva vodom ostatak. b) hidrotehničke građevine. Ljubešćica. Posebnu težinu ima područje Lepoglave.god. 10. Nepokriveni su još dijelovi područja gradova: Ludbreg.800 stanovnika još nema riješenu vodoopskrbu kvalitetnom i zdravom pitkom vodom. te općina: Jalžabet. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . . kao zasebnu jedinicu.naknadno uvrštena u popis prema podacima JKP "Varkom" Varaždin. uz potencijalnu mogućnost za daljnje proširenje. 6. 5. do sistema Koprivnice. Vinica. 3. c) cjevovode. REGIONALNI VODOVOD "VARAŽDIN" Plan i Program razvoja Regionalnog vodovoda Varaždin razmatrao je rješenja za pojedina područja unutar zajedničkog vodoopskrbnog sustava. Opskrbljuje vodom oko 91% potencijalnog konzumnog područja. Varaždinske Toplice. Donja Voća i Klenovnik. Općenito se može istaći da je u dosadašnjoj praksi kod rješavanja vodoopskrbne problematike pojedinih područja često bio prisutan slučaj da granice pojedinih društvenopolitičkih zajednica predstavljaju ujedno i granice vodovodnih sustava. Regionalni vodovod "Varaždin" u funkciji vodoopskrbe sadrži slijedeće resurse.sjeverozapadno područje. Bednje i Trakošćana.do Zeline. obuhvaća regiju zapadno i sjeverozapadno od grada Varaždina zaključno do granice s Republikom Slovenijom.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN "Varaždin" pokriva vodom cca 35% stanovnika tog područja.jugoistočno područje. To je posebno izraženo na prostoru sjeverozapadne Hrvatske gdje je praktički za svako bivše općinsko područje. Cestica. 1995. 7. Trakošćan. . Vrbno i Višnjica. koji svojim privrednim. Novi Marof. a na temelju nje i prateća tehnička dokumentacija prema kojoj se provodi i realizacija vodoopskrbnih građevina.

Vodosprema "Pahinsko" volumena je 500. nalazi se na koti H=+450.00 l/sek. PS "Melinec" 2.Vinica" 4.v.00 m3. Upravni odjel za gospodarski razvoj i poljoprivredu Varaždinske županije.00 lit/sek . PS "Topličica" 9.. PS "Petrijanec" 3.00 lit/sek. cijeni se s minimalnim kapacitetom Q= 61. PS "Ladanje .78 ukupno ukupno ukupno 101. Stažnjevec. Od vodospreme "Vitešinec" izveden je cjevovod do vodospreme "Vrhovec".00 lit/sek 12. Punikve. PS "Ladanje .00 m3. što osigurava jedinstvenu funkcionalnost u vodoopskrbnoj mreži. Voda se otprema u vodospremu "Pahinsko". Koškovec i dio Druškovca. PS "Filipić" VODOOPSKRBNI SUSTAV "IVANEC" Ivanečki vodovod čine tri odvojena sustava: A) Sustav "Ivančica" B) Sustav "Ravna gora" C) Sustav "Sutinska" A) Sustav "IVANČICA" Sustav "Ivančica" temelji se na izvorima koji su locirani na sjevernim obroncima gore Ivančice.00 m3. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . godine. i to: . volumena V= 500. a koja zapravo funkcionira kao prekidna komora na opskrbnom sistemu niže gravitirajućih naselja. Crpna stanica: Seketin Prepumpne stanice: 1. Gačice. ukupne zapremnine V= 110. 1995. Ta vodosprema funkcionira također kao prekidna komora za krajnje nizvodne potrošače ovog vodoopskrbnog sustava.v.. Salinovec. PS "Marčan" 6. Voda iz kaptaže se odvodi u vodospremu "Pilana". . Vodosprema "Pahinsko" locirana je na koti H=+300.00 m. 3. Ivanečki Vrhovec. a nalazi se na koti H=+435. Cerje. PS "Bolfan" 8.00 m.00 m3.Kaptaža "Žgano Vino".00 m.00 m3.Lepoglava" 5. zapremnine V= 80.n. Posredstvom vodospreme "Vitešinec" i "Vrhovec" obavlja se vodoopskrba naselja Vitešinec. PS "Poljanec" 7. Crpilište "Varaždin" Crpilište "Bartolovec" Izvorište "Belski dol" Q = 500 l/s Q = 80 l/s Q = 100 l/s Q = 70 l/s Izvor: Osnovne smjernice za razvoj i organizaciju vodoopskrbe i zaštitu vodocrpilišta na području Varaždinske županije.00 l/sek. zapremnine V= 80. Na tom području postoje dvije starije vodospreme izgrađene 1930.god. Vodosprema "Pilana" izgrađena je na istoj koti kao i "Pahinsko". Izvorište "Bistrica" pokriva čitavo istočno područje Ivanca preko lokalne vodospreme "Vitešinec". što pruža mogućnost efikasne opskrbe čitavog naselja Ivanec.n.v. 10. 2.n.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tablica 72 Crpilišta 1. iskoristivog kapaciteta Q= 12.Kaptaža i izvorište "Bistrica". Lukavec.

00 m3. a onda je hotel spojen na sistem "Sutinska".Na sjevernim obroncima Ivančice na koti H=+406.Zapadni dio Ivanca (Vuglovec.Meljan Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .00 m3 100.Žgano Vino . Jelena izgrađena je vodosprema V= 200.00 l/s 500.79 12.Ravna gora .00 m3 100.00 l/sek. Izvorišta: . koje je do 1991."Bijeli zdenci". godine služilo kao lokalni vodovod hotela "Trakošćan".00 l/s 2. podložno varijacijama izdašnosti i zamućivanju. Q= 2. Q= 3. a isto tako i dalje za područje koje pokriva.00 l/sek. koja su povezana u cjelinu.Ivanec . a to su naselja: Kamenica.00 l/s 2.Vuglovec B) Sustav "RAVNA GORA" Izvorište "Ravna gora" je kapaciteta Q= 12.00 m. Tada je izgrađena vodosprema "Meljan". Bedenec i dio Klenovnika. 3 15. Gečkovec.0 m3 i "Melišće" V=20.v.00 m3 20.00 m .Bijeli Zdenci . i "Melišće".00 l/s 25.00 l/sek. . Za vodoopskrbu perifernih naselja Ivanec u uporabi su još tri izvorišta: . koji za sada još uvijek funkcionira kao lokalni sustav za snabdijevanje Prigorca i kao javni vodovod za naselje Ivanečka Željeznica.Pilana .00 m3 500.Melišće .v.Ivanec . istočno od izvorišta "Žgano Vino" i "Bistrica".Pahinsko . i to "Vuglovec". ukupnog kapaciteta 9.00 l/sek. .00 m3 80.n.00 m. zapremnine 40.Vitešinec .00 m3 i time je gravitacijom riješena vodoopskrba naselja Meljan (cca 60 domaćinstava). Kaptaža je zapremnine V= 20.00 l/sek.00 l/s .0 m3..Ivanec . Izvorište "Ravna gora" je površinskog karaktera.Bistrica . Postoji i problem zamućivanja vode kod jačih kiša.Gula .Šumi Vodospreme: .n.00 l/s 9. Žarovnica. Izvorište "Meljan" također je površinskog karaktera.00 l/sek. Za to područje građene su dvije vodospreme: "Vuglovec" V=100.00 l/s 61. obzirom na vremenske prilike.Vuglovec . Izvorišta: .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Iz vodovodne mreže Ivanec izveden je cijevni priključak na magistralni cjevovod regionalnog vodovoda kojim se doprema voda prema Lepoglavi.00 l/s 3. na koti H=+425. Kaniža i Lančić) snabdijevaju dva izvorišta.00 m3 Na južnim obroncima Ravne gore nalazi se izvorište "Meljan".00 l/s 3.Ivanečki Vrhovec .Melišće . postoji izvor "Šumi" s minimalnim iskoristivim kapacitetom Q= 25. a na brdu Sv. te značajno varira i po izdašnosti i po kvaliteti vode. do koje voda dolazi gravitacijom. s minimalnom izdašnošću Q= 3.

Sustav "Sutinska" za sada u prijelaznoj fazi pokriva vrlo veliko. tj. ali su potrebna znatna financijska sredstva. Pleš. te vodosprema "Prečni Breg". Šaše. Pleša. Sustav "Sutinska" ima preko 1. a dužina cjevovoda je oko 410. Izvorište: .00 m3 Sveukupno za vodoopskrpni sustav "Ivanec" izdašnost izvora je oko 142 l/sek.00 m3 Izdašnost izvorišta "Sutinska" iznosi Q= 10. Slika 19 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .n. Jamno. Sustav "Sutinska" ima vrlo veliki pogonski rizik.80 . cijelo sjeverozapadno područje bivše Općine Ivanec. Zlogonje.00 l/sek. a samo je jedna vodosprema od 100.00 m3 na koti 355.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Vodospreme: . Šaša. te pored crpne stanice postoji još 6 hidroboks uređaja za osiguranje pogonske funkcionalnosti.00 l/s 100.Sutinska .100 korisnika.Meljan C) Sustav "SUTINSKA" 20. Izgrađena je kaptaža i crpna stanica "Sutinska".Sveta Jelena . a u topografskom smislu zahtjevno područje.v. Zalužje i Budinščak. Višnjica.00 m3 200.00 m3.00 m. jer je veliko područje s puno potrošača koje je potrebno pokriti u raznim visinskim zonama. Izvorište "Sutinska" snabdijeva vodom slijedeća naselja: Vrbno.660 m3. zapremnine V= 100. Trakošćan.Sutinska Vodosprema: . Cvetlin. Šinkovice i Trakošćana i ima nepovoljne pogonske uvjete za čije unapređenje postoje rješenja.000 m.Ravna gora .Prečni Breg 10. kapaciteti vodosprema iznose oko 1.00 m3 40. a još uvijek funkcionira kao privremeno rješenje za područje Vrbna.

Hrastovec. Kod svih lokalnih vodovoda posebni problem predstavljaju ograničeni kapacitet. starost. za naselje Očura.vodovodi na području bivše Općine Novi Marof za naselja: Podevčevo. a konzumenti se postupno priključuju na javne vodovode. 17.687 2.9% 2. 11.065 1.430 7.737 2.2% Ukupno 186.567 5.554 381 348 964 1.176 969 603 1. 18. Čanjevo. 20.907 2.675 3.323 2. Prigorec. 9.598 1. Visoko. Podrute.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN LOKALNI VODOVODI Na području Županije postoji niz manjih lokalnih vodovoda u njenom zapadnom i južnom dijelu.148 2.408 4.981 2.148 1. 6.1% Izvor: Podaci JVP "Hrvatska vodoprivreda" O. 3. za dio "KZ" Lepoglava .923 14. 19. Breznički Hum. Paka i Makojišće. Lepoglavska Ves.ostala izvorišta .054 966 668 1.396 13. "Kapela Kalnička".584 16.021 2.81 . 7. 6. 8. Tablica 73 Vodoopskrba Varaždinske županije.476 2.959 2. 10.624 2. Muričevec.391 4. 13.9% 80 150 80 300 110 410 18 80 30 15 180 432 50 50 250 140 180 370 46 2. Bednja. 4. U južnom dijelu Županije (područje bivše Općine Novi Marof).852 1. Lokalnih vodovoda u skoroj prošlosti bilo je više.736 5.529 7.559 1.745.234 6. osim vodovoda "Bela" postoje slijedeći lokalni vodovodi: . za kazneni zavod Lepoglava i Bolnicu za plućne bolesti i TBC Klenovnik. 2. 15. Možđenec.604 4.350 855 1. 16.Čret. Petkovec.537 3.294 1.403 4.493 993 1. 3.406 14.105 949 10 36.399 1. Madžarevo.568 8. Grad Varaždin Ivanec Lepoglava Ludbreg Novi Marof Vž. "Kapelski Ljubelj".251 4. 4.213 776 789 513 1. ali širenjem javnih vodovoda prestaju se koristiti lokalni.Ispostava Varaždin iz travnja 1995.169 541 648 790 416 56. Osijek .908 7. 21.510 4."Presečno". te dio naselja Lepoglava.Oštrice".682 2.000 420 250 420 750 230 238 143 120 250 320 150 75 400 320 300 150 300 150 50 320 100 220 131 149 330 120 8.284 1. Toplice Općina Cestica Gornji Kneginec Jalžabet Vidovec Petrijanec Sveti Ilija Beretinec Trnovec Bartolovečki Vinica Sračinec Bednja Maruševec Klenovnik Donja Voća Donji Martijanec Sveti Đurđ Mali Bukovec Veliki Bukovec Breznički Hum Ljubešćica Breznica Visoko 48.8% 27.161 1. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . "Ljubešćica".866 8.015 4. .205 1. 1. Sestranec i Purga. godine.463 1. 14.989 3.036 650 931 350 610 129 600 340 270 319 80 250 4. Rinkovec. "Ključ .187 5.489 100% 65% 7. načini snabdjevanja R. 12.692 950 1. br. Slivarsko. Presečno-Sudovec. U istočnom dijelu Županije postoje lokalni vodovodi u Čukovcu i Segovini. 5.J. 2. 5.247 1. 22.971 5. U zapadnom dijelu postoje slijedeći lokalni vodovodi: za naselje Seljanec. 4.173 500 150 45 20 4.686 14. način i kvaliteta održavanja te kvaliteta vode zbog neodgovarajućih zaštitnih zona pojedinih crpilišta.565 994 1.035 3. GRAD/ OPĆINA Broj stanovnika Broj domaćinstava Vodovod Varaždi n Vodovod Ivanec Lokalni vodovod Hidrofor Zdenci udaljeni Broj domaćinstava 1.510 850 120 1.

Zagreb.centralni gradski kolektor .južni obuhvatni kolektor.južni gradski kolektor. . godine. Maksimalni računski protok (na koji je dimenzioniran glavni odvodni kolektor) iznosi Q= 13. pa se otpadna voda direktno infiltrira u podzemlje i u vodonosne slojeve. a predstavlja i sigurniji pogon. . Izgradnja sustava za odvodnju grada Varaždina datira još iz razdoblja prije drugog svjetskog rata kada su izgrađeni otvoreni kolektor od grada do Motičnjaka s ispustom u rijeku Dravu i dijelovi kanalizacijske mreže središnjeg gradskog prostora. S obzirom da je za pretežni dio tog područja opskrba vodom uglavnom već riješena. Inženjerski projektni zavod . a sva rješenja temeljena su uglavnom na idejnom projektu gradske kanalizacije izrađenom od R. kao i radi valorizacije postojećeg sustava izrađeno Koncepcijsko rješenje kanalizacije Varaždin ("Coning" . uglavnom rubno područje grada danas nije kanalizirano.sjeverni obuhvatni kolektor. Preostalo.centralni gradski kolektor. a prepumpavanje se vrši na izlazu iz glavnog gradskog kolektora u uređaj za mehaničko pročišćavanje otpadnih voda. u slivu Plitvice.sjevernog obuhvatnog kolektora (nastavak već izgrađenog do naselja Hrašćica) u dužini od 2.82 . Samo pojedina veća naselja imaju više ili manje izgrađenu kanalizaciju. Cijeli je tok odvodnje gravitacijski. kanalizaciju s uređajem za kondicioniranje otpadnih voda ima manji dio Maruševca s dvorcem i novom izgradnjom. Intenzivniji razvoj i izgradnja kanalizacije grada Varaždina započinje nakon 1960. Kanalizacija grada Varaždina riješava se na način da se sve otpadne vode (kućanske. . U većini naselja. dok se oborinske vode odvode uglavnom otvorenim kanalima ili cestovnim jarcima u najbliže vodotoke. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . a i ona u nekim od tih naselja ne zadovoljava.glavnog odvodnog kolektora jugozapadne.jug. bez dna. industrijske i oborinske) prihvaćaju jedinstvenom mrežom kanala ukupne dužine oko 42 km i usmjeravaju prema glavnom gradskom odvodnom kolektoru profila 300 cm. godine) koje je riješilo gravitacijsku odvodnju na svim perifernim dijelovima grada uz već izgrađeni sustav i to pomoću: .2 m3/s. Većina septičkih jama je procjedna. dok je kapacitet uređaja za pročišćavanje Q= 1. . U zapadnom dijelu Županije. južne i jugoistočne zone u dužini od 8.O. Radi toga je. Otpadne vode često se ispuštaju i bez ikakvih zahvata i septičkih jama nekontrolirano u najbliži odvodni jarak i dalje u najbliži vodotok.1990. Okolna sela nemaju kanalizaciju. sela i zaselaka fekalne otpadne vode riješavaju se septičkim taložnicama. a odvodnja otpadnih voda provodi se u septičke jame i većinom se direktno infiltrira u podzemlje.3 m3/s. što je značajan gospodarski čimbenik. Grad Varaždin ima izgrađenu kanalizaciju mješovitog tipa koja obuhvaća odvodnju stambenih i industrijskih zona. To je povoljno jer se cjelokupna odvodnja obavlja gravitacijski bez crpljenja. godine pušten u početnu funkciju.950 m.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN b2) Odvodnja Na području Varaždinske županije odvodnja nije zadovoljavajuće riješena. . Odvodnja pročišćenih otpadnih voda danas se vrši drenažnim kanalom akumulacije HE Čakovec u staro korito Drave. odnosno nastavno dalje prema biološkom uređaju za pročišćavanje koji je 1996. a njime dalje prema uređaju za mehaničko pročišćavanje otpadnih voda. Postojeću kanalizaciju grada Varaždina moguće je promatrati kao sustav šest internih slivova i pripadajućih im većih kanala spomenutih kolektora: .450 m.sjeverni gradski kolektor. . nužno je što hitnije pristupiti rješavanju odvodnje.

U južnom dijelu Županije. Potrebno je izvesti cjelokupan sistem kanalizacije kao i centralni uređaj za kondicioniranje otpadnih voda. a efluent se iz njih ispušta u kanalizaciju. ali i problemi odvodnje otpadnih voda i zaštite voda od zagađenja za sada nisu kritični iako su prisutni. Analiza postojećeg stanja i razvoj kanalizacijskog sustava područja naselja Ivanec razrađen je u projektu "Idejno rješenje kanalizacije Ivanca i prigradskih naselja" iz 1988. Bolnica u Klenovniku ima kanalizaciju koja se preko septičke jame odvodi u potok. godine. Recipijent je rijeka Bednja. Otpadne vode pojedinih građevina disponiraju se u septičkim taložnicama. Lepoglava ima staru izgrađenu kanalizaciju koja je nedovoljna i ne funkcionira. Danas postoje tri kolektora usklađena s konfiguracijom terena.83 . Ivanec ima specifično izgrađenu kanalizaciju. a odvodi sve otpadne vode direktno bez kondicioniranja u rijeku Bednju. Bistrica i Matačina (pritoci Bednje). dok se oborinske vode odvode cestovnim jarcima. uglavnom u svim ulicama. Recipijenti su potoci Ivanuševec. nema posebno uređenih sustava za odvodnju. ali bez pročišćavanja (osim za tvornicu "Levi’s"). za što postoji projektna dokumentacija. Kanalizacija je mješovitog sistema za veći dio naselja. U slivu rijeke Bednje na tom području smještena su naselja Novi Marof i Varaždinske Toplice. u slivu rijeke Lonje. Hotel Trakošćan ima odvodni sistem sa septičkom jamom s odvodom u Bednju. Postoji i niz rješenja sa septičkim taložnicama. Slika 20 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . a postoje i određeni prijedlozi daljnjeg sustavnog rješavanja. U istočnom dijelu Županije jedino naselja Ludbreg i Selnik imaju odvodnju otpadnih voda uspostavljenu nezadovoljavajućom kanalizacijskom mrežom.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Rijeka Bednja koja je glavni recipijent na tom području prihvaća otpadne vode iz većine naselja. Oba naselja imaju djelomično uspostavljenu odvodnju. a rijetka naselja koja i imaju neke elemente kanalizacijske odvodnje nemaju nikakvo pročišćavanje tih otpadnih voda.

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

Pošto Varaždinska županija ima relativno dobro razvijenu vodoopskrbu, a ima i vrlo vrijedne vodne resurse nužno je što prije prići sustavnom rješavanju odvodnje naseljenih područja, jer zbog gusto raspoređenog i izgrađenog sustava naselja i upotrebe sve većih količina vode dolazi do sve intenzivnijeg ugrožavanja vodnih resursa. c) Elektroopskrba Područje Varaždinske županije električnom energijom opskrbljuju distributeri: DP "Elektra" Varaždin, DP "Elektra" Koprivnica, DP "Elektra" Bjelovar, DP "Elektra" Zagreb Pogon Zelina, a dio se opskrbljuje iz sustava Elektroprivrede Slovenije. Najveći dio područja Županije (81%) električnu energiju dobiva od distributera "Elektre" iz Varaždina, dok preostali dio opskrbljuju distributeri iz Koprivnice i Zeline, a dio potrošača uz granicu električnu energiju dobiva od elektroprivrede Slovenije. Značajan problem je loša kvaliteta u opskrbi električnom energijom posebno u južnom dijelu Županije u općinama Breznica, Breznički Hum i Visoko, te u pograničnom području sa Slovenijom u općinama Bednja, Donja Voća i Cestica. DP "Elektra" Varaždin najveći je distributer električne energije na području Varaždinske županije. Na tom prostoru izgrađene su slijedeće trafostanice: - TS 110/35/10 kV "Varaždin", inst. snaga 63 MVA - TS 110/35 kV "Nedeljanec", inst. snaga 80 MVA - TS 35/10 kV "Varaždin I", inst. snaga 16 MVA - TS 35/10 kV "Varaždin II", inst. snaga 16 MVA - TS 35/10 kV "Varaždin III", inst. snaga 16 MVA - TS 35/10 kV "Kneginec", inst. snaga 12 MVA - TS 35/10 kV "Vinica", inst. snaga 6,5 MVA - TS 35/10 kV "Ivanec", inst. snaga 16 MVA - TS 35/10 kV "Lepoglava", inst. snaga 6,5 MVA - TS 35/10 kV "Novi Marof", inst. snaga 5 MVA - TS 35/10 kV "Novi Marof II", inst. snaga 8 MVA - TS 35/10 kV "Varaždinske Toplice", inst. snaga 8 MVA Na tom području izgrađeno je ukupno 666 trafostanica TS 10/0,4 kV. Dužina 35 kV dalekovoda iznosi 74 km, a dužina 35 kV kabela je 10 km. Dužina 10 (20) kV dalekovoda iznosi 480 km, a dužina 10 kV kabela je 151 km. DP "Elektra" Koprivnica distribuira električnu energiju na istočnom dijelu Županije od Novakovca do Bolfana. Na tom prostoru izgrađene su slijedeće trafostanice: - TS 110/35 kV "Selnik", inst. snaga 20 MVA - TS 35/10 kV "Ludbreg", inst. snaga 2 x 8 MVA Izgrađeno je i 97 TS 10/0,4 kV vezanih na n.n. mrežu, inst. snage 50 - 250 kVA. Ukupna dužina 35 kV dalekovoda iznosi 12,87 km, a 10 kV je 99,5 km zračnih dalekovoda i 16,53 km kabela. Osnovna karakteristika ovog područja jesu padovi napona koji se javljaju na nivou 10 KV i 0,4 KV mreže, a postojeće trafostanice 10/0,4 KV traže postupnu zamjenu i rekonstrukciju. DP "Elektra" Zagreb - Pogon Zelina distribuira električnu energiju na južnom dijelu Županije od Pake do Mirkovca. Na tom prostoru izgrađena je TS 35/10 kV "Vinično", inst. snage 4 x 2,5 MVA i 31 TS 10/0,4 kV - vezane na n.n. mrežu, inst. snage 3425 kVA. Ukupna dužina 35 kV dalekovoda iznosi 6 km, a dužina 10 kV zračnog voda iznosi 25,5 km. Elektroenergetska mreža distribucijskog područja iz Zeline, a koja obuhvaća općine Breznica, Breznički Hum i Visoko, građena je u vremenu od 1941. do 1955. godine s tehničkim karakteristikama iz ondašnjeg vremena i u izrazito je lošem stanju. Za kvalitetnu distribuciju
Županijski zavod za prostorno uređenje 1 - 84

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

električne energije na tom području bila bi potrebna rekonstrukcija nekih postojećih 10/0,4 kV trafostanica, dijela niskonaponske mreže te kućnih niskonaponskih priključaka. Također bi bila potrebna izgradnja nekih novih elektroenergetskih postrojenja. Na području naselja Sudovec opskrbu električnom energijom obavlja DP "Elektra" Bjelovar, Pogon Križevci preko niskonaponske mreže instalirane snage do 250 kVA. U sjeverozapadnom dijelu Varaždinske županije jedan manji dio prostora uz granicu do sada je bio priključen na elektroprivredni sustav susjedne države Slovenije, pa je potrebno izgraditi odgovarajuća elektroenergetska postrojenja radi preuzimanja potrošača u sustav naših distributera.

Slika 21

d) Plinoopskrba Područje Varaždinske županije prirodnim plinom opskrbljuje "INA - INDUSTRIJA NAFTE", d.d. Zagreb, NAFTAPLIN, SEKTOR ZA DOBAVU, TRANSPORT I PRODAJU PLINA, a distribuciju plina na području Varaždinske županije obavljaju tri distributera: KP "Termoplin" Varaždin, JKGP "Komunalac" Ivanec i poduzeće "Komunalac" Novi Marof. Postojeći plinski sustav na području Varaždinske županije u vlasništvu "INA INDUSTRIJA NAFTE", d.d. Zagreb sastoji se od slijedećih građevina: 1. Plinovodi Na području Varaždinske županije nalazi se dio plinovodnog sustava Hrvatske slijedećih osnovnih karakteristika (nazivni pritisak ovih plinovoda je 50 bara):

Županijski zavod za prostorno uređenje 1 - 85

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN
Tablica 74

VRSTA I NAZIV PLINOVODA Zabok - Ludbreg Ludbreg - Novigrad Ludbreg - Budrovac Ludbreg - Varaždin Varaždin - Čakovec Varaždin - Lepoglava magistralni magistralni magistralni magistralni regionalni regionalni

PROMJER PLINOVODA mm "(incha) 500 20 500 20 300 12 300 12 200 8 150 6

Izvor: INA-Naftaplin, Sektor za dobavu, transport i prodaju plina.

2. Mjerno redukcijske stanice Prirodni plin se predaje distributerima na mjerno redukcijskim stanicama gdje se vrši redukcija pritiska i mjerenje količine. U Varaždinskoj županiji to se obavlja na slijedećim mjerno redukcijskim stanicama:
Tablica 75

MJERNO REDUKCIJSKA STANICA Varaždin 1 Varaždin 2 Ludbreg Novi Marof Tuhovec Cerje Tužno Ivanec Lepoglava

KAPACITET (m3/h) 20.000 16.000 6.600 2.600 4.000 4.000 1.000 1.600

Izvor: INA-Naftaplin, Sektor za dobavu, transport i prodaju plina. * Postoji i MRS Podrute, ali nije u upotrebi-potrebna potpuna rekonstrukcija

Na temelju ovog plinovodnog sustava u Varaždinskoj županiji se prilično intenzivno razvija distributivna plinska mreža, a njezina izgradnja provodi se u skladu sa "Studijom opskrbe prirodnim plinom Županije varaždinske" (Coning - 1995. g.). U vrijeme izrade ovog Plana pokrivenost teritorija Županije plinskom mrežom vidljiva je na priloženoj slici.

Slika 22

Županijski zavod za prostorno uređenje 1 - 86

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

e) Groblja Na području Varaždinske županije postoje slijedeća groblja:
Grad Varaždin: Gradska groblja: - Varaždin - Biškupec Židovsko groblje Spomen groblje Varaždin Grad Ivanec - Mjesno groblje Ivanec - Mjesno groblje Margečan - Mjesno groblje Prigorec - Mjesno groblje Radovan Grad Lepoglava - Spomen groblje Lepoglava - Mjesno groblje Lepoglava - Mjesno groblje Kamenica - Mjesno groblje Višnjica Grad Ludbreg - Mjesno groblje Ludbreg - Mjesno groblje Bolfan - Mjesno groblje Čukovec - Mjesno groblje Selnik - Mjesno groblje Segovina Grad Novi Marof - Mjesno groblje Madžarevo - Mjesno groblje Oštrice - Mjesno groblje Presečno - Mjesno groblje Remetinec Grad Varaždinske Toplice - Mjesno groblje Rukljevina - Mjesno groblje Svibovec - Mjesno groblje Varaždinske Toplice Općina Jalžabet - Mjesno groblje Jakopovec - Mjesno groblje Jalžabet Općina Klenovnik - Mjesno groblje Klenovnik Općina Ljubešćica - Mjesno groblje Kapela - Mjesno groblje Ljubešćica Općina Maruševec - Mjesno groblje Druškovec - Mjesno groblje Maruševec Općina Mali Bukovec - Mjesno groblje Mali Bukovec - Mjesno groblje Sveti Petar Općina Gornji Kneginec - Mjesno groblje Gornji Kneginec Općina Breznički Hum - Mjesno groblje Breznički Hum

Općina Petrijanec - Mjesno groblje Nova Ves Petrijanečka - Mjesno groblje Petrijanec Općina Sračinec - Mjesno groblje Sračinec - Mjesno groblje Svibovec Podravski Općina Sveti Đurđ - Mjesno groblje Hrženica - Mjesno groblje Sveti Đurđ - Mjesno groblje Sesvete Ludbreške - Mjesno groblje Struga Općina Sveti Ilija - Mjesno groblje Beletinec - Mjesno groblje Žigrovec Općina Trnovec Bartolovečki - Mjesno groblje Bartolovec - Mjesno groblje Šemovec Općina Veliki Bukovec - Mjesno groblje Veliki Bukovec Općina Vidovec - Mjesno groblje Vidovec Općina Vinica - Mjesno groblje Marčan - Vinica Općina Visoko - Mjesno groblje Visoko

Općina Bednja: - Mjesno groblje Bednja - Mjesno groblje Cvetlin - Mjesno groblje Vrbno Općina Beretinec - Mjesno groblje Črešnjevo Općina Breznica - Mjesno groblje Bisag Općina Cestica - Mjesno groblje Cestica - Mjesno groblje Lovrečan - Mjesno groblje Natkrižovljan Općina Donja Voća - Mjesno groblje Donja Voća Općina Donji Martijanec - Mjesno groblje Martijanec - Mjesno groblje Poljanec - Mjesno groblje Slanje

Županijski zavod za prostorno uređenje 1 - 87

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

Slika 23

Na području Varaždinske županije postoji niz grobišta žrtava drugog svjetskog rata i poraća. Popis poznatih daje se po gradovima/općinama: - Općina Beretinec - "Sambolov brijeg" (Šinkova savica) , - Općina Cestica - grobište "Križara" i "Pancerica " Otok Virje, - Općina Donji Martijanec - više grobišta, - Općina Gornji Kneginec - "Kolnjak", - Grad Lepoglava - "Belaš" Donja Višnjica, - Grad Ludbreg - "Šoderana", - Općina Maruševec - "Grabušnica" i "Imanje grofa Pongratz", - Grad Novi Marof - "Srednji brijeg", "Kod bajsove vikendice", "Počivale", "Mostišće", "Sokolovac"-Paka, "Tisavec" - Podevčevo, "Vrnešćine" - Paka i "Marof", - Općina Trnovec Bartolovečki - "Plitvički kanal" Zamlaka, - Grad Varaždinske Toplice - "Kruška" Leskovec, - Općina Vidovec - "Drvarićeva šuma" Tužno.
Izvor: Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava - Istraživačko središte Varaždin.

f) Zbrinjavanje otpada Jedan od najvećih problema u Varaždinskoj županiji je zbrinjavanje otpada. Nepostojanje suvremeno organiziranog sustava zbrinjavanja otpada, kao niti uređenih lokacija za odlaganje otpada rezultiralo je pojavom čitavog niza nekontroliranih odlagališta ili privremenih rješenja, bez odgovarajućih dozvola, koja sada opterećuju i ugrožavaju okolni prostor, a za jedinice lokalne samouprave predstavljaju vrlo neugodan problem. Neke općine su započele rješavati prikupljanje i odvoz komunalnog otpada sukladno novim zakonskim odredbama, a postojeća divlja odlagališta na svojem području nastoje zatvoriti, ukloniti, sanirati ili barem staviti pod kontrolu.
Županijski zavod za prostorno uređenje 1 - 88

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

Na razini Županije pokušava se iznaći i koordinirati rješenje cjelovitog i ekološki najprihvatljivijeg procesa i tehnološkog postupka zbrinjavanja otpada. U tom cilju izrađena je i Studija izbora lokacija odlagališta otpada na području Varaždinske županije, kao početni korak u razrješavanju ovog problema, kojom su naznačeni potencijalni prostori za moguće lociranje deponija, kao i mogući etapni pristupi u rješavanju. Kako u svim provedenim raspravama o Studiji nije prihvaćena niti jedna od potencijalnih lokacija, pokušava se u kombinaciji s izborom najsuvremenije tehnologije iznaći prihvatljiv model cjelovitog razrješenja zbrinjavanja otpada, koji bi minimizirao, a po mogućnosti i eliminirao potrebu za odlaganjem odnosno deponiranjem kao trajnim rješenjem u Županiji. Za sada je situacija u pogledu zbrinjavanja otpada u Županiji najkritičnija u području Varaždina zbog velikih količina otpada, a neodgovarajuće rješenog pitanja odlaganja (u Turčinu, Općina Gornji Kneginec), te u području Novog Marofa zbog odlaganja otpada direktno uz rijeku Bednju na otvoreni i često plavljeni prostor. Nešto je povoljnija u ludbreškom području zbog bolje organiziranosti i kontrole, iako se niti tu postojeće stanje ne može smatrati prihvatljivim na duži rok, ali je odlaganje pod određenim nadzorom. Na području Ivanca situacija je povoljnija zbog postojanja odlagališta u Jerovcu koje je u području napuštenog dijela eksploatacijskog polja pješčare i pod nadzorom je komunalnog poduzeća, pa su utjecaji u okolni prostor manje izraženi nego drugdje. Na varaždinskom području organizirano prikupljanje komunalnog otpada do sada je provodilo komunalno poduzeće "Varkom" a novom odlukom Grada Varaždina povjerena je ova djelatnost poduzeću Saubermacher, dok su neke općine organizirale prikupljanje i odvoz otpada putem drugih subjekata. Sav prikupljeni otpad od 1983. godine odvozi se na odlagalište u blizini naselja Turčin, prema kojem je to odlagalište i dobilo naziv. Tim prostorom sada upravlja Općina Gornji Kneginec. Kontrolira odlaganja u zadnje vrijeme je unaprijeđena i poboljšane se zaštitne mjere. Za lokaciju je 11.5.1983. godine izdano Uvjerenje o uvjetima uređenja prostora od tadašnje Općine Varaždin. Udaljena je od centra Varaždina oko 5 km i nalazi se neposredno uz istočni rub državne ceste Varaždin - Zagreb. Površina odlagališta iznosi oko 8 ha. Lokacija se nalazi uz južno rubno područje III B zaštitne zone vodocrpilišta Bartolovec. Na jednom dijelu udaljenost od stambenih zgrada ne prelazi 100 metara. Dio odlagališta omeđen je nasipom i ogradom. Na lokaciji postoje priključci za vodu i elektičnu energiju i instalirana je telefonska veza, a postoji i građevina za zaposlene. Otpaci se po istovaru razastiru, djelomice zbijaju i prekrivaju inertnim materijalom. Otpadne vode s površine i iz tijela odlagališta se ne sakupljaju niti pročišćavaju. Na odlagalištu nije rješeno otplinjavanje. Raspoloživi prostor na odlagalištu "Turčin" trebao bi se prema posljednjim dogovorima koristiti još najduže oko sedam godina u kojem vremenu bi se izvršila i postupna sanacija lokacije. Za lokaciju je u izradi odgovarajuća studijska dokumentacija kojom će se obuhvatiti predviđeno razdoblje korištenja, sanacija i zatvaranje deponije po isteku njenog korištenja. Područje Novog Marofa usprkos nastojanjima nema zadovoljavajuće riješeno pitanje zbrinjavanja komunalnog otpada. Naime, prema Izmjenama i dopunama Prostornog plana (bivše) Općine Novi Marof iz 1989. godine kao centralno odlagalište za područje bivše Općine Novi Marof predložena je lokacija "Žulinec" kod DP "Kaming" u Ljubešćici. Ova lokacija ocijenjena je sa svih aspekata kao najpovoljnija, pa su na njoj provedena i terenska istraživanja koja su rezultirala "Hidrotehničkim elaboratom" Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu - (OOUR Institut za geotehniku Varaždin, 1989. godina). Predloženo rješenje nije prihvaćeno od stanovnika Ljubešćice, koji su definitivno odbili prijedlog. Slično je bilo i s kasnijim pokušajima na području Pake, te na području Možđenca. Kao posljedica toga otpad se i dalje odlaže nekontrolirano, pa je uz 45 naselja registrirano više od 100 divljih smetlišta. Posebno je loša situacija u samom Novom Marofu gdje se smeće odlaže na lokaciju u dolini Bednje istočno od grada bez djelotvornih mjera
Županijski zavod za prostorno uređenje 1 - 89

1993.910 m3.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN zaštite. transport i odlaganje otpada provodi JKP "Lukom". Posebni uvjeti građenja od Hrvatskih cesta 16. migracijskim kretanjima. Svim tim uvjetima propisano je da se odlagalište uredi i radi na način sanitarnog deponija (postavljanje ograde. Osim ove lokacije otpad se u ludbreškom području odlaže stihijski na više mjesta. godinu. zaštitu površinskih i podzemnih voda i slično). godinu do 39. godine. Sada Grad Novi Marof i Grad Varaždinske Toplice. dok je staro odlagalište otpada u Svetom Đurđu sanirano primjereno. te broj stanovnika prema Popisu iz 1991. Zagreb. U Ludbregu se komunalni otpad odlaže na lokaciji "Meka" kod Sigeteca južno od obilaznice Ludbrega i zapadno od rijeke Bednje. U navedenim elaboratima razlikuju se i procjene dijela stanovništva koje koristi organizirano zbrinjavanje otpadaka u odnosu na ukupni broj stanovnika. Tako se u elaboratu "Sanacija eksploatacionih polja pješčare Jerovec" (Vodogradnja Varaždin.2% za 1990. Investicijom u tehnološke procese kamena vuna se reciklira i vraća u proces proizvodnje. 1989. Za tu lokaciju izdani su Vodoprivredni uvjeti od Hrvatske vodoprivede 27.12. Uz te pretpostavke došlo se do procjene srednje godišnje količine otpadaka po općinama na području Varaždinske županije za slijedećih 15 do 20 godina. a prijašnja deponija kod bivše vapnare je sanirana. godinu do 53. moguće je načiniti vrlo grubu procjenu količine komunalnog otpada usvajajući neke uobičajene vrijednosti o njihovoj produkciji i množeći ih s brojem stanovnika.91 kg/stanovnik/dan.90 . Problem odlaganja industrijskog otpada kamene vune od strane "Termike" d. Tako za bivšu Općinu Ivanec taj broj varira od 22. Kako takvih podataka. Procjene za bivšu Općinu Varaždin kreću se od 46. Sanitarno-tehnički i higijenski uvjeti od Sanitarne inspekcije 16.12. Projektom su predviđene sve potrebne mjere zaštite.12. 1993. Neprimjereno odlagalište otpada je i u Varaždinskim Toplicama uz stari rukavac rijeke Bednje. Izračunate vrijednosti dane su u priloženoj tablici.7 m3/stanovnik/godina što iznosi 1. godine. odlaganje isključivo komunalnog otpada. S druge strane u elaboratu "Studija utjecaja na okolinu odlagališta otpadaka Turčin" (Hidroexpert. godina) za područje Grada Ivanca daje količina od 0. promjenama životnog standarda itd. No i postojeći podaci o produkciji otpadaka dosta su različiti. godina) navodi se da se na području bivše Općine Varaždin prikuplja 0. Pri tome je odabrana produkcija otpadaka od 1 kg/stanovnik/dan i 50%-tni udio stanovništva koje će koristiti organizirano zbrinjavanje otpadaka.8% za 1993.67 kg/stanovnik/dan komunalnih otpadaka. te propisana tehnologija odlaganja. odnosno 39.9% za 2000. godine prikupiti 620. Uvidom na terenu utvrđeno je da se otpaci prekrivaju. te Općina Ljubešćica svako na svom području pokušava poboljšati stanje i uvjete zbrinjavanja komunalnog otpada.1% za 2000. svakodnevno prekrivanje razastrtih i sabijenih otpadaka. a posebno onih koji bi vrijedili u novim društveno-političkim i gospodarskim uvjetima još nema. a odvija se u skladu s projektom koji je načinila VRO "Drava-Dunav" Osijek. Prikupljanje.0% za 2020.1993.12. Komunalni otpad s ivanečkog područja odlaže se na odlagalište u depresijama nastalim eksploatacijom kvarcnog pijeska na lokaciji Jerovec. te Posebni uvjeti glede zaštite od požara 20.500 m3 komunalnog otpada.d. godinu. ali problemi u svezi s lokacijama odlagališta i dalje nisu razriješeni. Novi Marof je riješen. Tim elaboratom predviđeno je da će se do 2020. godinu. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Odlaganje otpada predstavlja dio sanacije eksploatacijskih polja pješčare Jerovec. OOUR Vodogradnja Varaždin 1989.1993.1993. Za realnu procjenu količine otpadaka u budućnosti trebalo bi raspolagati i pouzdanim podacima o trendovima promjene broja stanovnika. a ukupna korisna zapremnina deponija Jerovec II i Jerovec III procijenjena je na 976. a ostale mjere zaštite i uređenja odlagališta trebale bi kontrolirati nadležne inspekcijske službe. za što treba načiniti adekvatnu projektnu dokumentaciju i provoditi propisane mjere. ali ipak bolje nego u Novom Marofu. O količinama komunalnog otpada na području Varaždinske županije postoje samo djelomični podaci koji se odnose na područje bivših općina Ivanec i Varaždin.

417 7.510 2.834 14.954 3.535 2. 8.o.676 3.236 5.239 6. 48.912 2.91 .201 870 1.181 738 834 738 1.793 1.070 Količina otpada kg/dan 24.252 4.060 8.320 1.474 4.740 2.292 791 93.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tablica 76 GRAD/OPĆINA Grad Varaždin Ivanec Lepoglava Ludbreg Novi Marof Varaždinske Toplice Općina Cestica Gornji Kneginec Jalžabet Vidovec Petrijanec Sveti Ilija Beretinec Trnovec Bartolovečki Vinica Sračinec Bednja Maruševec Klenovnik Donja Voća Donji Martijanec Sveti Đurđ Mali i Veliki Bukovec Breznički Hum Ljubešćica Breznica Visoko Ukupno Broj stanovnika 1991.724 3.089 2.488 1. prosinac 1994.416 13.538 1.587 2.505 9.o.058 1.790 4. Varaždin.448 7. Slika 24 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .056 908 684 990 853 654 408 1. Zbrinjavanje otpadnih voda na području Županije riješeno je na suvremeni način jedino u Gradu Varaždinu u kojem je izgrađen sustav kanalizacije s mehaničkim i biološkim uređajem za pročišćavanje.024 2.570 5.977 3.618 2.557 3.309 2.293 466 551 842 804 803 317 386 471 288 34.285 2.208 6.909 7.751 5.140 Izvor: "Studija izbora lokacije odlagališta otpada na području Županije varaždinske". ali biološki dio nije u funkciji.237 2.338 1.403 1.021 4.205 2.544 1.410 4.713 2.116 2.585 1.119 3.583 187.875 2. godine. "Hidroekoing" d.278 1.647 1.859 2.653 1.530 4.619 4.426 4.049 4.535 Količina otpada t/god.

Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . godina. Odgojno-obrazovni program provodi se za cca 19. U Županiji dolazi jedna osnovna škola na 4. Madžarevo.840 učenika u 831 razrednom odjelu od prvog do osmog razreda (podatak za 1997. Na ostalom području Županije djelatnost odgoja i obrazovanja obavljaju 33 osnovne škole s 29 područnih razrednih odjela i to: Tablica 77 Naselja u Županiji u kojima se nalazi Osnovna škola ili područni razredni odjeli Osnovna škola Područni razredni Područni razredni Područni odjel I . a osobito u srednjoškolskom obrazovanju.92 . 1997.5. Podevčevo Novi Marof i Remetinec Podrute Završje Varaždinske Toplice Petkovec Toplički Svibovec Gornja Poljana i Drenovec Breznički Hum Šćepanje Ljubešćica Bisag Visoko Izvor: Podaci Ureda za prosvjetu.IV razred odjel I .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 1.2.1. šport i tehničku kulturu Varaždinske županije. a1) Osnovno školstvo Djelatnost osnovnog školstva provodi se na području Varaždinske županije u 6 gradova i 22 općine u 40 osnovnih škola s 29 područnih odjela. Društvena infrastruktura a) Obrazovanje i odgoj Dosadašnji razvoj odgoja i obrazovanja na području Varaždinske županije bio je sukladan ukupnom razvoju obrazovanja na području Republike Hrvatske. informiranje.VIII razred razredni odjel I II razred Cestica Veliki Lovrečan Gornji Kneginec Lužan Biškupečki Jalžabet Kelemen Petrijanec Nova Ves Petrijanečka Strmec Sračinec Svibovec Podravski Sveti Ilija Beletinec Trnovec Šemovec Vidovec Nedeljanec Tužno Črešnjevo Vinica Gornje Ladanje i Natkrižovljan Bednja Vrbno Maruševec Jurketinec Druškovec Ivanec Kuljevčica i Prigorec Salinovec Radovan Gačice i Margečan Klenovnik Donja Voća Gornja Voća Lepoglava Kamenica Donja Višnjica Cvetlin Ludbreg Martijanec Sveti Đurđ Veliki Bukovec Ključ. te nešto više prilagođen potrebama ovdašnje sredine. Najjači obrazovni centar je Grad Varaždin gdje se djelatnost odgoja i osnovnog obrazovanja obavlja u sedam osnovnih škola bez područnih odjela i to: šest osnovnih škola u Varaždinu i jedna u Donjem Kućanu.684 stanovnika. kulturu. godinu).

VI/I stupanj studija . Adventistički teološki fakultet je visokoškolska ustanova akreditirana od Internacionalne odgojne udruge "The Board of Regents" General Conference of Seventh-day Adventists. Medicinska škola Varaždin 4. Silver Spring. strukovne i gospodarske škole. Geotehnički fakultet Varaždin Sveučilišta u Zagrebu . Tekstilna škola Varaždin 5. Elektrostrojarska škola Varaždin 8.VII/I stupanj studija. Srednja strukovna škola Varaždin 10. 12501 Old Columbia Pike. Fakultet organizacije i informatike Varaždin Sveučilišta u Zagrebu . Osnovno obrazovanje odraslih provodi se u V Osnovnoj školi Varaždin i Osnovnoj školi Bisag. tako da postoji jedna srednja škola na 15. Maryland. Gimnazija Varaždin 2. Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu Studijska jedinica Varaždin . Strojarska škola Varaždin 7. USA . Srednje škole koncentrirane su u Varaždinu. postoje u Vinici. Poljoprivredna i veterinarska škola "Arboretum Opeka" Vinica 11.VII/I stupanj studija 3.500 učenika koji su uključeni u programe trogodišnjeg i četverogodišnjeg obrazovanja. a3) Više i visoko školstvo Na području Varaždinske županije djeluju slijedeće visoke i više škole: 1.93 .VI/I stupanj studija .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Na području Županije osnovno obrazovanje djece i mladeži s većim teškoćama u razvoju provodi se u Centru za odgoj i obrazovanje "Tomislav Špoljar" u Varaždinu. dobre prometne veze i razlozi racionalnosti. Srednja škola Ivanec u Ivancu 12.VII/I stupanj studija U Maruševcu. Na području Županije djeluju slijedeće srednje škole: 1.VI/I stupanj studija . Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .VI/I stupanj studija 2. Na takvo stanje u mreži srednjih škola utjecala je blizina Varaždina s razvijenim srednjim školstvom. u okviru Adventističkog teološkog fakulteta djeluje Adventističko učilište. Gospodarska škola Varaždin 9. dok na ludbreškom i novomarofskom području nema ni jedne srednje škole. Ivancu i Maruševcu. Glazbena škola Varaždin 3. a2) Srednje školstvo U Varaždinskoj županiji djeluje 13 srednjih škola s cca 10. Srednja škola Maruševec 13. Rudarska i kemijska škola Varaždin 6.611 stanovnika Županije. Srednje škole su organizirane kao gimnazije. Uz srednje škole u Varaždinu postoji i Učenički dom Varaždin. Privatna gimnazija Varaždin. Osnovno glazbeno obrazovanje provodi se u Glazbenoj školi Varaždin i njezinim područnim glazbenim odjelima.

g. čiji broj se stalno mijenja. Tablica 78 Predškolske ustanove jedinica lokalne samouprave u Varaždinskoj županiji Djeca Zaposleni Osnivač Dječji vrtić "Varaždin" 9 građevina u gradu "Novi Marof" "Ivančice" "Lepoglava" "Radost" "Tratinčica" "Latica" Podružnica Ukupno Prema uzrastu do 2. kulturu. od 2. 1997. informiranje. prehrane i zaštite djece do njihovog polaska u osnovnu školu. U Varaždinskoj županiji ima 7 dječjih vrtića jedinica lokalne samouprave sa ukupno 19 građevina. šport i tehničku kulturu Varaždinske županije.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Slika 25 a4) Predškolski odgoj Društvena briga o djeci predškolske dobi ostvaruje se u predškolskim ustanovama koje pružaju usluge njege. te jedan Družbe sestara milosrdnica. Ukupno Od toga OdgajaOstali telji Grad Varaždin Grad Novi Marof Grad Ivanec Grad Lepoglava Grad Ludbreg Grad Vž. g. g. odgoja. do 6. Toplice Općina Klenovnik Sračinec i Trnovec 1245 101 134 1111 101 157 13 25 11 17 11 4 96 9 14 6 12 7 2 61 4 11 5 5 4 2 Maruševec i Radovan 206 58 414 83 26 13 7 7 193 51 407 83 3 23 Izvor: Ured za prosvjetu. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Zagreb koji djeluje u Ljubešćici.94 . kao i nekoliko privatnih. g.

Ambulanta .Dom umirovljenika .ustanova od javno-zdravstvenog interesa koja obavlja zdravstveno-preventivnu i sanitarnu zaštitu. . Opća bolnica Varaždin kao županijska bolnica pruža stacionarnu zdravstvenu zaštitu organiziranu po odjelima na ukupno 730 bolničkih kreveta.Zdravstvena stanica Maruševec .Ambulanta Trnovec . .Ambulanta Beretinec .Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice.Ambulanta Jalžabet .Specijalna bolnica za plućne bolesti i TBC Klenovnik.Ambulanta Donja Voća sa sektorskom ambulantom Gornja Voća .Zdravstvena stanica Lepoglava sa sektorskom ambulantom Kamenica .Ambulanta .obavljaju sekundarnu razinu zdravstvene zaštite u okviru bolničke i specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite.Opća bolnica Varaždin.Djelatnost za sveobuhvatnu psihijatrijsku zaštitu Bajnski dvori. Na području Županije djeluju: . sanitetskog prijevoza.Zagrebačka ulica .Dom zdravlja Varaždin.Banfica . . te određenih oblika specijalističkokonzilijarne zdravstvene zaštite koje nije moguće organizirati u okviru cjelovite polikliničkokonzilijarne zdravstvene zaštite.Domovi zdravlja .Specijalna bolnica za kronične bolesti Novi Marof. .Dom zdravlja Novi Marof. . . hitne medicinske pomoći.Ambulanta Petrijanec .Ambulanta Beletinec . .Ambulanta Cestica .Ambulanta Sveti Ilija b) U sklopu Doma zdravlja Ivanec .Ambulante a) U sklopu Doma zdravlja Varaždin .95 .trajno obavljaju zdravstvene djelatnosti primarne zdravstvene zaštite.Ambulanta Novi Marof Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Na području Županije djeluju: .Dom zdravlja Ludbreg.Ambulanta Sračinec .Ambulanta .Ambulanta Vidovec . .Dom zdravlja Ivanec.Ambulanta Donja Višnjica sa sektorskom ambulantom Trakošćan c) U sklopu Doma zdravlja Novi Marof .Ulica braće Radić .Ambulanta Klenovnik .Ambulanta . .Zdravstvena stanica Bednja sa sektorskom ambulantom Vrbno .Ambulanta Radovan .Bolnice . .Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN b) Zdravstvo i socijalna skrb b1) Zdravstvo Područje Varaždinske županije pokriveno je slijedećim zdravstvenim ustanovama: .Ambulanta Turčin . znanstveno-istraživačke i nastavne djelatnosti iz područja medicinskih znanosti.

Poslovna jedinica Vinica .96 . Gaj Varaždin s poslovnim jedinicama .Poslovna jedinica Beletinec .Braće Radić 6.Biljna ljekarna.Poslovna jedinica br.Ambulanta Varaždinske Toplice .Poslovna jedinica Sveti Ilija .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN .Ambulanta Martijanec .Ambulanta Sveti Đurđ Slika 26 .Ambulanta Mali Bukovec .Ljekarna dr.Poslovna jedinica Jalžabet .Poslovna jedinica br.Poslovna jedinica Vidovec . 1 .Ambulanta Završje d) U sklopu Doma zdravlja Ludbreg . Varaždin ."Ljekarna Štruc Srebrenka" Varaždin Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Varaždin .Ambulanta Breznica .Ambulanta Breznički Hum ."Privatna ljekarna Ivanka Vručina" Turčin .Poslovna jedinica ."Ljekarna Piskač Miroslav" Sračinec .Ambulanta Ljubešćica .Trg kralja Tomislava 2.Caritas ljekarna Varaždin .Ambulanta Podrute .Poslovna jedinica Trnovec ."Ljekarna Ana Skupnjak" Varaždin .Centrala Varaždin . Varaždin .Poslovna jedinica Petrijanec . 2 .Ljekarne .Poslovna jedinica Cestica .

"Farmakon" d. Ivanec .Depo lijekova Ljubešćica . zdravstvo i socijalnu skrb Varaždinske županije .Ljekarna Maruševec . br. 10/98.Depo lijekova Mali Bukovec . Podružnica Ivanec i Podružnica Ludbreg. Podružnica Novi Marof.Ustanove i zavodi socijalne skrbi: ."Runolist" . . godine. vojnih i civilnih invalida rata i obitelji umrlih invalida i sudionika rata. reguliranje prava vojnih i civilnih invalida rata.Depo lijekova Martijanec Podaci o domovima zdravlja.97 .Biljna ljekarna Varaždin . .o. ambulantama i ljekarnama dobiveni su od Upravnog odjela za društvene djelatnosti Varaždinske županije 1997.Depo lijekova Završje .Filijala . a na području Varaždinske županije socijalna skrb provodi se u koordinaciji Upravnog odjela za društvene djelatnosti Varaždinske županije. To su: Podružnica Varaždin.Ljekarna "K Svetom Antunu" Novi Marof s poslovnim jedinicama . teže ranjenih hrvatskih branitelja. koji je izradio Upravni odjel za društvene djelatnosti Varaždinske županije ("Službeni vjesnik Varaždinske županije".VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . pomoći i njege. Kapacitet Doma je 362 smještajna mjesta i to stambeni Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . tj.Ured za rad. o njihovom smještaju i prehrani.Ljekarna Ludbreg s poslovnim jedinicama . kroz slijedeće ustanove i organizacije: . prehrane.Ljekarna Lepoglava .Centrala .Vojvodina i Kosovo.).provodi postupak za ostvarivanje prava određenih kategorija građana. . odmora i rekreacije te drugih aktivnosti. socijalnog rada.Dom umirovljenika Varaždin . zdravstvene zaštite. a na području Županije postoje četiri podružnice Centra za socijalnu skrb koje su u organizacijskom pogledu osnovane kao podružnice Republičkog fonda socijalne zaštite.pruža umirovljenicima i drugim starijim osobama usluge organiziranog stanovanja. te utvrđuje prava o posebnoj zaštiti obitelji poginulih.Centri za socijalnu skrb i ustanove socijalne skrbi provode socijalnu skrb.Depo lijekova Podrute .Ljekarna Novi Marof .Depo lijekova Breznica .Regionalni ured za prognanike i izbjeglice koji djeluje samostalno i brine se o prognanim osobama iz Republike Hrvatske i izbjeglim osobama iz Bosne i Hercegovine te Srbije .Ljekarna Bednja .o. U Varaždinskoj županiji prognanici i izbjeglice zbrinjavani su u privatnom (1/3) i organiziranom smještaju u bivšim vojarnama u Varaždinu i u dvorcu Rupčić u Vinici.Ljekarnička stanica Varaždinske Toplice ."Ljekarna Berkupić Zvonka" Varaždin . Ustrojstvo i mreža socijalne skrbi za sada ne prati županijski ustroj.Ljekarna Ivanec . b2) Socijalna skrb Osnovni pokazatelji i prikaz stanja socijalne skrbi u Županiji temeljeni su na posebno izrađenom materijalu "Socijalni program Županije varaždinske".

. U izgradnji je i Ustanova socijalne skrbi za stare i nemoćne osobe pri Caritasu Ivanec. stambeno-komunalne poslove. te provode socijalne programe.Odgojni dom za mušku omladinu "Pahinsko" Ivanec .Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg.pruža odgoj i obrazovanje djeci s teškoćama u razvoju (laka i umjerena mentalna retardacija) za 244 učenika. županijski uredi i ispostave: . . . . na području Županije djeluju slijedeća tijela: .Zavod za socijalno-zdravstvenu skrb Jalžabet . informiranje.Centar za odgoj i obrazovanje "Tomislav Špoljar" Varaždin . .Skupština Varaždinske županije. .Gradsko društvo Crvenog križa Varaždin. prognanicima i izbjeglicama. ovisnicima o alkoholu i drugim sredstvima. a osnovane su ispostave tih ureda (neke funkcije su objedinjene) sa sjedištima u Ivancu.Ured za rad. U dijelu lokalne samouprave. . .Ured za katastarsko-geodetske poslove. U Domu postoji odjel za invalide s 11 kreveta. . . Na našem području djeluje i Ustanova za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju u kući sa sjedištem u Varaždinu.Ured za imovinsko-pravne poslove. te drugim osobama koje zbog psihofizičkog stanja ne mogu ostati u vlastitoj obitelji ili drugoj organizaciji socijalne zaštite.Upravni odjel za gospodarski razvoj i poljoprivredu. c) Uprava i administracija Prema ustavnom i zakonskom određenju. . radnog osposobljavanja i odgovarajuće oblike stručne pomoći maloljetnicima društveno neprihvatljivog ponašanja u dobi od 14 do 18 (i više) godina. u određenim upravnim područjima.Služba za poslove skupštine. Za obavljanje poslova državne uprave na području Županije ustrojeni su. higijenskih proizvoda i odjeće socijalno ugroženom pučanstvu. .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN dio sa 274 kreveta i jedinice za pojačanu njegu sa 88 kreveta. Ukupni kapacitet Zavoda je 180 smještajnih mjesta i to stambeni dio sa 106 kreveta i jedinice za pojačanu njegu sa 74 kreveta.pruža usluge privremenog smještaja i rehabilitacije duševnim bolesnicima. . odgoja. Ludbregu i Novom Marofu.Gradsko društvo Crvenog križa Ivanec i . Županijski uredi imaju sjedišta u Varaždinu. . Na razini Županije obavljaju se poslovi državne uprave i poslovi iz samoupravnog djelokruga.Ured za prosvjetu. zdravstvo i socijalnu skrb.Ured župana. dobrovoljna davalaštva krvi i aktivnosti prve pomoći.Ured za prostorno uređenje. Kapacitet Odgojnog doma je 70 smještajnih mjesta. Ova društva obavljaju humanitarne djelatnosti distribucije hrane.Gradsko društvo Crvenog križa Novi Marof.Društvo Crvenog križa Varaždinske županije.Ured za gospodarstvo. kulturu. .Ured za statistiku. koji su propisani Zakonom o sustavu državne uprave i Zakonom o lokalnoj samoupravi i upravi.pruža usluge zbrinjavanja.Poglavarstvo Varaždinske županije. graditeljstvo i zaštitu okoliša. poglavarstva i lokalnu samoupravu Županije. šport i tehničku kulturu.98 .Ured za opću upravu i . Varaždinska županija je jedinica lokalne uprave i samouprave. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . . . mentalno-retardiranim osobama.

te ispostave u Varaždinu. . . . d) Kultura Dosadašnji razvoj kulture na području Varaždinske županije bio je dosta značajan. Na području Županije djeluju i slijedeća pravosudna tijela: .Općinski sud u Novom Marofu. . . poglavarstva i upravna tijela (ili više upravnih tijela) koja obavljaju poslove lokalne samouprave na gradskoj. .Prekršajni sud u Ludbregu.99 .Prekršajni sud u Novom Marofu.Županijski zavod za prostorno uređenje. . Međutim.Upravni odjel za društvene djelatnosti. . Osim spomenutih tijela državne uprave i samouprave. . Uprava za zaštitu kulturne baštine .Zavod za platni promet s podružnicama u Varaždinu.Prekršajni sud u Varaždinu. a smještena su u sjedištima tih teritorijalnopolitičkih jedinica.Centar za socijalni rad Republičkog fonda socijalne zaštite s podružnicama u Varaždinu.Općinsko državno odvjetništvo u Varaždinu. Na takvim prostorima nema uopće ustanova kulture (osim Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . .Općinsko državno odvjetništvo u Ivancu.Državno pravobraniteljstvo Županije u Varaždinu. . .Trgovački sud u Varaždinu. Gradovi i općine imaju svoja vijeća.Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu.Županijski sud u Varaždinu. posebice u odnosu na neke druge sredine.Financijska policija Ministarstva financija . . na području Županije djeluju i slijedeće područne službe.Uprava za obranu Ministarstva obrane sa sjedištem u Varaždinu. Ludbregu i Novom Marofu. odnosno općinskoj razini. uprave.Ministarstvo kulture. . .Konzervatorski odjel u Varaždinu. a novim teritorijalno-političkim ustrojstvom data im je određena razina samostalnosti.Republički fond mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske s područnim službama u Varaždinu. .Općinski sud u Ludbregu.Područni ured u Varaždinu. osobito na prostorima koji su do sada gravitirali centrima bivših općina. . te s uredima obrane u Varaždinu. . . Ivancu. . Ludbregu i Novom Marofu. Ludbregu i Novom Marofu. Ivancu. podružnice i zavodi: .Policijska uprava Ministarstva unutarnjih poslova sa sjedištem u Varaždinu. .Postaja u Varaždinu.Općinsko državno odvjetništvo u Ludbregu. Ludbregu i Novom Marofu.Zavod za zapošljavanje Ministarstva rada i socijalne skrbi s područnim službama u Varaždinu.Prekršajni sud u Ivancu. Ivancu. Ludbregu i Novom Marofu.Porezna uprava Ministarstva financija .Općinski sud u Varaždinu.Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje s područnim uredima u Varaždinu. Navedena tijela imaju sjedišta u Varaždinu.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . te s policijskim postajama u Ivancu. .Državni ured za reviziju u Varaždinu. Ivancu. mreža organizacija i ustanova s područja kulture i umjetnosti ipak nije potpuno zadovoljavajuća. Ludbregu i Novom Marofu. . Ludbregu i Novom Marofu.Općinski sud u Ivancu. Ivancu. Ludbregu i Novom Marofu. . Ivancu. . Ivancu.

o. Željko Prstec. Tiskara "Varteks". .Gradski muzej Varaždin u Varaždinu. 2. "GTP-print". "Tiva" d.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN eventualno društvenih domova). Arhivska djelatnost .Varaždinske barokne večeri. Varaždinskim Toplicama. Trnovcu. Maruševcu.o. Petrijancu. Nenad Opačić. Ivancu. "Eurokids". 5. Grad Varaždin.niz atelliera pojedinih likovnih umjetnika u Varaždinu (Branko Bobić. "Kajda" d. u Varaždinu i "Grafičar" u Ludbregu. pa je stanovništvo u zadovoljavanju svojih potreba za kulturom ostalo i dalje orijentirano na mjesta u kojima takve ustanove postoje.Dvor Trakošćan u Trakošćanu. .Koncertni ured u Varaždinu.. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . "Vall 042" d.Knjižnica i čitaonica "Novi Marof" u Novom Marofu. . . U postupku je formiranje Etnografskog muzeja u Ludbregu. 3. Radovanu.Knjižnica i čitaonica "Metel Ožegović" u Varaždinu (regionalna). 6. . srednjih te osnovnih škola Knjižnica "Metel Ožegović" Varaždin pokreće inicijativu za formiranje knjižnica u Bednji. kao žarište razvoja cjelokupnog ovog područja. Bibliotečna djelatnost . Muzejsko-galerijska djelatnost . . .o. Scenska umjetnost i glazba .niz kulturno-umjetničkih društava u Varaždinu.). . Bednji.o. Wanda Tuđa-Strahonja i dr. Visokom. Heda Rušec.100 .Pjevački zbor "Rudolf Rajter" u Ivancu. slijedeće ustanove i organizacije kulture: 1. . prema djelatnostima.d. Ivancu i Novom Marofu.Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu (u sklopu HNK djeluje lutkarsko kazalište). Na području Varaždinske županije djeluju. Trakošćan. Vladimir Gašparić .Zavičajni muzej u Varaždinskim Toplicama. . Živko Toplak. Varaždinskim Toplicama i Vidovcu.Limena glazba Lepoglava u Lepoglavi. te u naseljima koja posjeduju značajniju kulturnopovijesnu baštinu i potencijal kao što su: Varaždinske Toplice. Novom Marofu. . .Gapa. Kerstner" u Ludbregu.Knjižnica i čitaonica "M."Varaždinske vijesti". Književnost i nakladnička djelatnost .Zbor zdravstva Varaždin u Varaždinu. Lepoglavi. Vinici. Ludbregu.Pjevački zbor obrtničko-glazbenog društva u Varaždinu. Hrženici. Ivan Duić. Likovna umjetnost . Vidovcu i Jalžabetu. 4. ujedno je bio i jest centar kulturnih zbivanja i mjesto koncentracije kulturnih ustanova.Stalni postav sakralne umjetnosti u Ludbregu. Određena razina kulturnih djelatnosti postoji u naseljima koja su bila središta razvoja u bivšoj teritorijalno-političkoj podjeli: Ludbregu. Lepoglava i Vinica.Povijesni arhiv u Varaždinu. . .Knjižnice u sklopu visokih i viših.Knjižnica Narodnog sveučilišta Ivanec u Ivancu.Muzička omladina Varaždin u Varaždinu. .Puhači orkestar Ludbreg.. .

Upravna područja koja spadaju u djelokrug kulture.kino "Prosvjeta" u Ivancu. Forum mladih. Osim KUD-ova. Garestin. "Vidovec" Vidovec. . zrakoplovstvo. "Rudolf Rajter". .. Klub podvodnih aktivnosti "Drava" Varaždin. "Sloboda . Lepoglavi (Jamnić) i Ključu (Rabuzin). a u osnivanju je i KUD u Svetom Iliji. "Pokret znanost mladima". Novak" u Ludbregu. "Hrvatske Željeznice".Konzervatorski odjel u Varaždinu. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . . aktivno je i niz likovnih udruženja (nabrojeni u dijelu Scenska umjetnost i glazba).101 .Restauratorski centar Ludbreg u Ludbregu.Vis". . Ekološko društvo Ludbreg. .kino u Novom Marofu. ekologija i slično. Likovno udruženje Varaždin. računovodstvo. a odnose se na likovnu i glazbenu amatersku djelatnost.Otvoreno sveučilište "D. radio i auto klubovi. Likovna kolonija "Vinica" u Vinici. Postoje i druga područja koja nisu regulirana posebnim zakonima. Lepoglavi. Nosioci tih aktivnosti su: Zajednica tehničke kulture Županije.. te Društvo prijatelja narodnih običaja "Maska" iz Ivanca. HDLU u Varaždinu. "Croatia".kino u Lepoglavi. inovatorstvo.Zavod za znanstveni rad u Varaždinu. "Vinica" Vinica. Društvo prijatelja glazbe i narodnih običaja "Lampuš" Radovan.Narodno sveučilište Ivanec u Ivancu. . te Obrtničko glazbeno društvo iz Varaždina. Ludbregu. 9. 7. HDLU). . "Varaždinske Toplice" Varaždinske Toplice. Na području Županije dosta je razvijena i tehnička kultura (u područjima: foto-video tehnika. "Jalžabet" Jalžabet. kulturu. te u Trakošćanu (u sklopu Dvora Trakošćan). Presečnom (Klopotan). tehničku kulturu. Doraart. "Anka Ošpuh" i Mješoviti pjevački zbor "Podravina" iz Ludbrega.Otvoreno sveučilište Varaždin u Varaždinu. Galerija slika.) te podvodne i ronilačke aktivnosti. djelatnost pučkih i otvorenih sveučilišta i sl. "Novi Marof" Novi Marof. promet i dr. fotosekcije "Vis" Varaždin i "Ivančica" Ivanec. . "Vindija". Heda Rušec.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . Prstec.HAZU .). Izvor: Podaci Ureda za prosvjetu. kajakaštvo. Varaždinskim Toplicama (u sklopu Minerve). . videoteka i sl. "Juraj Lončarić" Hrženica. informiranje i šport i Upravnog odjela za društvene djelatnosti Varaždinske županije (1996. Pokret prijatelja prirode "Lijepa naša" i niz drugih organizacija. Društvo umjetnika amatera u Ludbregu i u Novom Marofu.niz likovnih udruženja (Likovna kolonija "Julijana Drašković" u Varaždinu. elektronika i radiotehnika. Otvoreno sveučilište . klubovi malih tehničara u Ivancu.Ministarstvo kulture .niz galerija uglavnom u Varaždinu (Albatros. "Braća Radić" Visoko. Tu djeluje niz kulturno-umjetničkih društava i to: "Varteks". Europa Media. Zajednica tehničke kulture Grada Varaždina.kino "D. najvećim dijelom uređena su posebnim zakonima. "Lepoglava" Lepoglava.Narodno sveučilište Novi Marof u Novom Marofu. Pjevački zbor "Petrijanec" Petrijanec. Kinematografija . Zajednica tehničke kulture Ludbreg. Novak" u Ludbregu. "Franjo Sret" Bednja. Kovačić-Macolić. Ludbregu (u okviru Otvorenog sveučilišta).Uprava za zaštitu kulturne baštine .kino u Varaždinskim Toplicama. Društvo inovatora Varaždinske županije. .kina "Gaj" i "Dom" u Varaždinu. Aeroklub "Varaždin". likovna društva u okviru KUD-ova "Sloboda" i "Varteks" u Varaždinu i dr. 8. Zaštita kulturne baštine . godina). . Novom Marofu i Varaždinu.

663 televizijskih pretplatnika. Velik broj naselja s područja Županije ima također minimalnu razinu športskih terena i građevina (uglavnom nogometno igralište). šport i rekreacija se odvija u 15 športsko-rekreacijskih centara na cca 200 športskih terena.Tenis centar u Ludbregu. zaštićeni prirodni dijelovi). "Varaždinski sejem" i "Ljeto uz tamburu" u Varaždinu. "Sveta nedjelja" u Ludbregu. . Ludbregu. Novom Marofu i Varaždinskim Toplicama.Športska dvorana "Graberje" u Varaždinu. dok je aktivnost predškolske djece i studenata prilično slabo izražena. atletika. tereni i oprema) i kadrova nisu u mogućnosti svoju funkciju potpuno uspješno obaviti. međutim ona nije dostatna za kvalitetan razvoj športa i rekreacije. pojedinačni spomenici kulture. Sadašnja materijalna osnova športa i rekreacije i mogućnosti za razvoj ovih aktivnosti ne mogu potpuno zadovoljiti potrebe stanovništva i još je uvijek relativno mali postotak stanovništva obuhvaćen tim aktivnostima. tenis. . . odbojka. .553 televizijska pretplatnika bilo u Varaždinu. Mreža športskih ustanova i građevina najrazvijenija je u Gradu Varaždinu kao županijskom centru. te u naseljima koja su u dosadašnjem teritorijalno-političkom ustrojstvu bila sjedišta teritorijalnih jedinica (Ivanec. a unatoč spomenutih problema postignuti su značajni rezultati u nekim športovima (nogomet. Varaždinska županija imala je 43.ŠRC "Aquacity" sjeveroistočno od Varaždina.581 radio pretplatnika i 40. Od toga je 13.Studio Varaždin i "Varaždinske vijesti". a obuhvaćen vannastavnim aktivnostima djece i mladeži u osnovnim i srednjim školama. perivoji. teniski tereni.Atletski stadion "Sloboda" u Varaždinu.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Osnovni lokalni nositelji informiranja Varaždinske županije su: "Županijski radio" u Varaždinu. Športska društva i grupe na ovom području obuhvaćaju cca 60. a u nedostatku osnovnih materijalnih uvjeta (dvorane. te u općinama: Maruševec i Trnovec Bartolovečki. .Nogometni stadion "Varteks" u Varaždinu. koji se prvenstveno očituje kroz povećanje materijalne osnove športa.Nogometni stadion u Ludbregu.ŠRC "Drava" sjeverno od Varaždina.Dvorana i tereni "Srednjoškolac" u Varaždinu. Težište u dosadašnjem razvoju športa i rekreacije bilo je na omasovljenju tih aktivnosti. izgradnjom određenih športskih i rekreacijskih građevina i organiziranjem značajnih natjecanja. . ritmičko-športska gimnastika. te Smotra folklora u Visokom i Vinici i dr. Lepoglavi. e) Šport i rekreacija Na području športa i rekreacije. . proteklo razdoblje bilježi značajan napredak.742 radio pretplatnika i 13. Škole su vrlo često jedini nositelj tjelesnog odgoja djece i mladeži. Na području Županije. rukomet. hrvanje i base-ball). sakralni kompleksi.000 članova. HTV . Novi Marof i Ludbreg). a postoji i više lokalnih glasila.102 . te proširenju i obogaćivanju oblika i sadržaja športskih i rekreacijskih aktivnosti. rukometni teren i kuglana "Varteks" u Varaždinu. Na području Varaždinske županije održava se godišnje niz kulturnih priredbi i manifestacija od kojih su najznačajnije: "Varaždinske barokne večeri". U prostoru Varaždinske županije postoji niz vrijedne i zaštićene kulturne i prirodne baštine (dvorci. Prema podacima iz Statističkog ljetopisa 1995. godina. Određeni vid športskih i rekreacijskih aktivnosti obavlja se u pojedinim poduzećima te športskim klubovima i udrugama. . Značajnije športske građevine na području Varaždinske županije su: .ŠRC "Lepoglava" u Lepoglavi. Značajan broj pretplatnika bilježen je u gradovima: Ivancu.Bazeni. "Draga domača riječ" u Ivancu. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . streličarstvo. koja čini dobar potencijal za budući razvoj djelatnosti kulture. "Muzička smotra djece i mladeži". Postoji niz različitih oblika djelovanja uključujući takmičarski šport i šport i rekreaciju u pojedinim športsko rekreacijskim društvima. .

karate. karate. streljaštvo. **** .103 . streljaštvo nogomet nogomet.nogomet. podvodne aktivnosti. streljaštvo nogomet. ***** . karate. preuzele u vlasništvo. DŠK mali nogomet. karate. kuglanje. tenis. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . košarka nog. rukomet. rukomet. streljaštvo. Tablica 79 Športske udruge u Varaždinskoj županiji i aktivni športaši u 1996. kajak kanu. rukomet.. . odbojka. godini Športske grane Broj športskih Broj športaša udruga Grad Varaždin Ivanec Lepoglava Ludbreg Novi Marof Varaždinske Toplice Ukupno gradovi Općina Bednja Beretinec Breznica Breznički Hum Cestica Donji Martijanec Donja Voća Gornji Kneginec Jalžabet Klenovnik Ljubešćica Maruševec Mali Bukovec Veliki Bukovec Petrijanec Sračinec Sveti Đurđ Sveti Ilija Trnovec Bartolovečki Vidovec Vinica Visoko Ukupno općine Sveukupno * * nogomet. košarka. streljaštvo.893 nogomet mali nogomet. odbojka. To su pretežito nogometna igrališta.213 50 50 230 290 130 100 170 300 280 150 300 100 240 180 80 30 2. *** .178 220 260 840 475 240 13. rukomet. športski ribolov. stolni tenis. atletika. DŠK.ŠRC kod Hrastovljana na ludbreškom području. body building. stolni tenis. streljaštvo nogomet. kuglanje ** *** **** ***** 100 5 6 17 10 6 144 1 2 5 6 3 2 4 6 6 4 6 2 6 5 2 1 61 205 11. biciklizam. karate nogomet nogomet. DŠK nogomet. DŠK nogomet.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . u skladu sa Zakonom o športu. planinarstvo. športski ribolov. streljaštvo . streljaštvo nogomet nogomet. košarka. te rukometna i košarkaška igrališta i streljane. športski ribolov. kuglanje. kuglanje. na području Županije postoji niz športskih građevina s pratećim sadržajima koje su općine. Izvor: Podaci Upravnog odjela za društvene djelatnosti Varaždinske županije iz lipnja 1996. planinarstvo.tenis. tenis. mali nogomet. Na području Županije postoji i niz športskih dvorana i terena u sklopu osnovnih i srednjih škola u pojedinim naseljima.nogomet. streličarstvo. ** . šah. košarka. stolni tenis.Športske dvorane u Ivancu i Lepoglavi. boks.680 15. hrvanje.nogomet. rukomet. Prema podacima Upravnog odjela za društvene djelatnosti Varaždinske županije.nogomet. šah. kuglanje. godine. odbojka nogomet. gimnastika. DŠK nogomet.nogomet. baseball.

utvrde.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 1. a razvijaju se do XVI ili XVII st. Zagreb 1978.vijećnica .): Varaždin Javne i utilitarne građevine: Varaždin . Kneginec Maruševec Vukovoj Lovrečan (Mali) Vinica Mousterien . U nastavku se daje pregled prema povijesnom razdoblju (prema: Andrija Mohorovičić. 500 000 do 100 000. Marko Evanđelista RENESANSA I BAROK Urbane cjeline. 150 000 do 6 000 god..Franjevačka crkva Sv. "Prilog analizi vrednovanja povijesnih urbanih cjelina i objekata arhitekture u okviru rada na zaštiti spomenika kulture u SR Hrvatskoj".. Dj. vrhuncima): Trakošćan Grebengrad (djelomično sačuvan) .Sv. Marija . gotika) Samotne gradine. Petar kod Ludbrega DOBA SREDNJEG VIJEKA Urbane cjeline . Nitzky. građanske predbarokne i barokne kuće. Lovre . palače plemstva (Patačić. često opkoljene vodom: Varaždin .Sv. god. e.acheuleen.nastale pretežno od XI . kašteli i gradine (od XI do XVIII st.1. e. kašteli.Sv. Ponikve kod Ivanca Nizinske gradine. pr. hrptovima.XIII st.Sv. Zakmardy. Drašković. Marija Magdalena .Bl. Marije .Stari grad (romanika.6.ruševina Javne i utilitarne građevine: Varaždin Sakralne građevine: Gotički: Lepoglava Remetinec Varaždin G. status gradova dobivaju u XIII i XIV st.Goranec ANTIČKO DOBA Doba rimske antike: Aquae Iassae (Varaždinske Toplice) STAROHRVATSKO DOBA Prva faza Gradišta i nekropole: Gradište Sv.Sv.Gradska vijećnica i županijska palača.Sv. pr. Keglević.104 . zamci (na uzvisinama.2. Varaždin Poluurbane cjeline: Vinica Varaždinske Toplice Ludbreg Ruralne cjeline: Donja Voća Ključ Lovrečan Mali Lovrečan Veliki Petrijanec Utvrde. Nikola . n.do neolitika. Oni pripadaju različitim razdobljima kao i različitim vrstama. n. Prašinske-Sermage. Wolfing . Juraj .kapela sv. Ivana Krstitelja i samostan Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .): PRETPOVIJESNO RAZDOBLJE Starije kameno doba (paleolitik): Chellen . Oršić). Dvorci izgrađeni na posjedima: Klenovnik Bela (dva dvorca) Križovljangrad Novi Marof Vinica (povezano s parkom) Opeka (povezano s parkom) Martijanec Rastaurirani dvorci i kurije: Trakošćan Maruševec Župne kurije: Maruševec Sakralne građevine: Varaždin .Stari grad Bisag .Hrvata) Velika pećina . Vindija (s nalazima od chellena do kasne antike i doseljenja Slavena . gradine (u okvirima naselja): Varaždin . Zaštićena graditeljska i prirodna baština a) Graditeljska baština Područje Varaždinske županije obiluje spomenicima kulture. burgovi.

dvorac Drašković .dvorac Leitner Veliki Bukovec .Sv.Sv. Juraj Barokizirane gotičke građevine: Lepoglava . Jelene Purga kraj Lepoglave .105 .Sv. Trojstva sa cinktorom Kraj baroknog razdoblja i početak XIX st. Marka Evanđeliste Križovljan Radovečki .kazalište.Kapucinska crkva Sv. Antun Padovanski Ivanečka Kamenica . Vida .Kapela Sv.gotička crkva Sv.Sv.Župna crkva Sv.Uršulinska crkva Rođenja Isusova i samostan .gotička samostanska crkva Sv. Nikole s gotičkim zvonikom . niz objekata ambijentalne vrijednosti u staroj jezgri grada Dvorci i kurije: Jalkovec .Isusovačka crkva Uznesenja Marijina i samostan Sakralne građevine: Lovrečan . trgovačke i obrtničke zgrade. (prijelaz iz baroka na barokni klasicizam.Sv.gotička crkva Sv. Lovre Donja Voća . Trojstva i samostan i Župna crkva Sv. odnosno čisti klasicizam): Veliki Bukovec .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . Marije Vinica Slika 27 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Križa Ludbreg .gotička crkva Sv. Franjo Asiški DOBA XIX I POČETKA XX STOLJEĆA (DO PRVOG SVJETSKOG RATA) Urbane cjeline: Varaždin Javne i utilitarne građevine: Varaždin . Bartol s kapelom Sv. Martin sa cinktorom Cerje Tužno . zgrada željezničkog kolodvora.

BIŠKUPEC 3.kurija župnog dvora* (19. CERJE TUŽNO 3.župna crkva Sv.kapela Bl.ruralna aglomeracija .arheološki lokaliteti "Krč" i "Goranci" .poklonac .arheološki lokalitet .kip Majke Božje .stambena arhitektura .župni dvor .ruralna arhitektura .arheološki lokalitet .ruralna aglomeracija .ruralna aglomeracija . "Tri žakli". brdo "Kameni vrh" ili "Gaveznica". RIBIĆ BREG 15. STAŽNJEVEC 2. Jakova . "Pod lipom"*.kapela Sv. Ćirila i Metoda .kapelica sa Sv. ZALUŽJE 7.kapela Sv. BOLFAN . VARAŽDIN . PUNIKVE Grad Varaždin: 1. OČURA 6. Djevice Marije* . Jelene* (18. ZLOGONJE 8.arheološki lokalitet "Brezje" .ruralna aglomeracija . IVANEČKI VRHOVEC 7.arheološki lokalitet "Gradišće". "Potok Čunica" i u naselju . Florijana* (18.) .samostan* (gotika.) .kurija župnog dvora (18. barokizirana) . barokizirana) .drvena raspela .arheološki lokalitet "Gorička".kapela Srca Isusova (1908) .drveno raspelo .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN POPIS SPOMENIKA KULTURE I ARHEOLOŠKIH LOKALITETA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE 12. st.župni dvor* (barok) . barokizirana) .arheološki lokalitet na području sela . Tome* na groblju (19.mlin obitelji Vidović* . "Bračkova pećina" . st.kapela Sv.) .arheološki lokaliteti brežuljak "Budim". ŽAROVNICA 9.st) . "Kameni vrh" ili "Bedenje" . st.dvorac Leitner* i park (20.) .most (rimski)* . Ivana na Gorici* (18.106 .ruralna aglomeracija .arheološki lokalitet 5. IVANEČKA ŽELJEZNICA 6.ruralna aglomeracija .arheološki lokalitet (neolit i brončano doba) . Marije* (gotika.kapela Majke Božje Snježne ili Sv.kapela Sv.) . JALKOVEC 16. barokizirana) .zgrada stare osnovne škole .ruralna arhitektura 2. st. Trojstvom . Marije* (barok) .župna crkva Pohođenja Bl. Franje Ksaverskog .arheološki lokalitet . GORNJA VIŠNJICA 3.povijesna jezgra grada° * .brdo Cukovec ili Gradišće . KAMENICA 2. Antuna Padovanskog* .arheološki lokalitet jugoistočno od sela . BEDENEC .ruralna aglomeracija .arheološki lokalitet . GAČICE 4.arheološki lokalitet u naselju (neolit) i korito Plitvice .kapela Sv./18. ZBELAVA .crkva Sv. IVANEC 4. PECE 11.drveno raspelo .ruralna arhitektura .arheološki lokalitet . Dj. JEROVEC 8. Marije* .drveno raspelo . st. GORNJI KUĆAN 4.) .arheološki lokalitet na području sela 13.) .kapela Sv.ruralna aglomeracija .urbanistička cjelina naselja* .arheološki lokalitet .arheološki lokalitet "Gorička" . st.crkva Sv.arheološki lokalitet . Bartola* (17.arheološki lokalitet "Kuljevčica" .župna crkva Sv.kapela Sv.kapela Sv. st. Margarete (kasni barok s klasicizmom) . MARGEČAN . Jurja u Purgi* (18.zgrada pučke škole .burg Kamenica .ruralna aglomeracija .kapela Sv. "Velika .arheološki lokalitet "Gradišće" (srednji vijek) . st. LOVREČAN 5. Donata . Marije Magdalene* (početak 19. PRIGOREC Grad Ludbreg: 1.ruralna aglomeracija 10.) .ruralna aglomeracija . RADOVAN 14.poklonac (barok) .arheološki lokalitet u naselju (neolit) i "Biškupečki pašnjak" . APATIJA 2. Duha* (gotika.ruralna aglomeracija .kapela Sv.javno drveno raspelo Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .drveno raspelo Grad Ivanec: 1.kurija župnog dvora* (barok) . brežuljak "Gorica". st.ruralna aglomeracija . VUGLOVEC Grad Lepoglava: 1. Lovre (gotika.kurija župnog dvora (barok) .kapela Sv. LEPOGLAVA 5.ruralna aglomeracija .crkva Sv.) . DONJA VIŠNJICA Sutinska" .arheološki lokaliteti "Kukelj".

GRANA 3.župna crkva Sv. župna crkva.kapelica obitelji Ožegović (17. Trojstva (19.poklonac i javno raspelo .arheološki lokalitet "Banjščina" Općina Bednja: . TUHOVEC .) .stambena arhitektura u naselju (kurija. SELNIK 8.arheološki lokalitet . VARAŽDINSKE TOPLICE .dvorac obitelji Erdödy* i park (18.seljačke klijeti 4.kapela Sv.pravoslavna crkva Sv.arheološki lokalitet . BREZOVA GORA .st.arheološki lokalitet "Grebengrad" .) . Antuna (18. LUDBREG 7.arheološki lokalitet 3.pravoslavno raspelo . Duha.spomenik Đ. stambena prizemnica.ostaci srednjovjekovnog burga Kamenom Goricom (Grebengrad) . Tri Kralja* .) . BELA 2.ruralna arhitektura (seljačke klijeti) . MADŽAREVO . župni dvor i drugo)* . SLOKOVEC Grad Novi Marof: 1. Josipa . Margarete .) .crkva Sv.pil s kipom Madone . Marije* .) . RUKLJEVINA .) . Marije (19./19. st.) . Marije* (gotika. gradina "Vučje grlo"* .) 7.) .kapela Sv.javno raspelo . st. Vida i Jurja(19. st.kapela Uznesenja Bl.kaštel Nova Bela* -"Bela 2" (18.) nad 6.) .arheološki lokalitet oko kapelice 8.kapela Sv. Paraskeve (19. HRASTOVSKO Grad Varaždinske Toplice: 1.kapela Sv.pil Sv.) .kapela Sv.župni dvor 3. ČUKOVEC 4. st.kapela Sv.) .kapelica Sv.arheološki lokalitet 6./18. OŠTRICE 9.kapela Majke Božje (18. Dj. st.) .kurija obitelji Erdödy (barok) . st. PODRUTE 10. st.107 . st.dvorac Stara Bela* -"Bela 1" (17. st.arheološki lokalitet "Pilišće" i "Krvavina" 3. Utješinoviću (srušen) . "Marof 1" i "Marof 2" .ruralna arhitektura .kapela Krista Kralja (20. Florijana (19.pravoslavna crkva Sv.arh. kapela Sv. st. KAMENA GORICA 4.crkva Sv.pil "Krista Premišljevača" 5. PETKOVEC TOPLIČKI .kurija župnog dvora (ostaci samostana) . građevina stare škole iz 18.arheološki lokalitet "Loke Kroglice". "Pleta" i samo naselje . PIŠĆANOVEC .ruralna aglomeracija (seoske kuće) ./19.brdo Želimor (brončano i staro željezno doba) HUM iznad Bednje .gradina "Štuk"* .kurija župnog dvora 9. Fabijana i Sebastijana .arheološki lokalitet "Stražarska kula" (sada zvonik) . CVETLIN . Oca Nikolaja (18.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . javna plastika ./18. Dj. Florijana (20.kurija Fošnar .arheološki lokaliteti "Lipa Katalena"* i "Gmajna" . VILETINEC .crkva Bl.urbanistička cjelina* (unutar nje stari grad. st.crkva Sv.arheološki lokalitet "Gradište" .) .dvorac tj. Marije (16.poklonac . "Kukma".pil s kipom Madone*(1672) . Florijana (18. Petra i Pavla* (početak 20.dvorac Batthany . ZAVRŠJE PODBELSKO 5.) .) . BEDNJA 6. GLOBOČEC LUDBREŠKI 12. MALI GORENEC . PRESEČNO Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .) .arheološki lokalitet 2./17. st.pil Sv. REMETINEC .pil sveca .drveno raspelo 5. ostaci rimske ceste od Bele do Podruta i burg "Pusta Bela" (14. DRENOVEC .župna crkva Sv.naselje Ludbreg kao cjelina* . SVIBOVEC . NOVI MAROF 8. ČURILOVEC .st. Mihovila .ruševine burga Cvetlin . Fabijana i Sebastijana .profana arhitektura (kuća Posavec) .) .arheološki lokalitet 11. st. KLJUČ 5. st. VRTLINOVEC .ruralna cjelina (tradicijska arhitektura) 2.) .arheološki lokalitet 10. DONJA POLJANA . st.povijesna jezgra naselja .kapelica Sv.župni dvor .pilovi i skulpture. BENKOVEC .arheološki lokalitet 6. st.) .drveno raspelo 4. kurija (18.župna crkva Sv.spilja "Vilenica" . MOŽĐENEC 7.arheološki lokalitet .arheološki lokaliteti: "Gradišće". st. lok.mlinovi pod Novom Belom* . st. Trojstva . SIGETEC LUDBREŠKI 9.kurija župnog dvora*(18. st.arheološki lokalitet (brončano i staro željezno doba) . JALŠEVEC ./20.) .arheološki lokalitet . st. barok) .antički arheološki lokalitet* 11.arheološki lokalitet 1.arheološki lokaliteti "Ciglište".kapela Sv. Josipa* (17/18.

"Poredje".dvorac* i park (klasicizam) . Florijana 5.kapela Uznesenja Blažene Djevice Marije (1875) . RADEŠIĆ Općina Cestica: 1. JAZBINA CVETLINSKA 9.arheološki lokalitet oko župnog dvora (antička stella) .) . antika) (seoske brvnare sa slamom) 9. RIJEKA VOĆANSKA Općina Donji Martijanec: . GORNJE VRATNO . .poklonac 4. SLANJE . VRBNO ./19. mlađe željezno doba) .arheološki lokalitet "Škarje" i oko crkve.kapela Presvetog Srca Isusova 2. st.arheološki lokalitet (antika) .ruralna arhitektura .vinograd Ferice .dvorac obitelji Drašković* i park (14.ruralna arhitektura* 7.st.st) .crkva Sv.javno raspelo s kipom Sv. st. Benedikta* (18. DUBRAVA KRIŽOVLJANSKA .javno drveno raspelo s kipom Sv.ruralna arhitektura* (seoske brvnare) Općina Donja Voća: 1.zaselak Korparsko (ruralna aglomeracija) .kurija . st. st.) .drvena raspela 5.kapela Sv. MELJAN 10.) . ČIČKOVINA 2. JAMNO 8. st. i kasnije) .kurija .) . Križa* (gotika. POLJANEC 7. Mihaela 2. VELIKI LOVREČAN .kurija župnog dvora 8.kurija (18. TRAKOŠĆAN 14.majur Babinec . Valentina (1908) . barokizirana) ..ruralna stambena arhitektura i još cijela skupina u naselju .arheološki lokalitet na području sela .crkva Uzvišenja Sv. RINKOVEC 12. Martina* (gotika. BERETINEC 2.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN .javno raspelo 1. Marije .arheološki lokalitet .) 3. Marije Magdalene (18.građevina osnovne škole (1928) . Tome* . st.kapelica (Pieta) .javno raspelo 3. Križa* (gotika. KRŠČENOVEC 3. st. Martina* (18.) .župna crkva Sv.arheološki lokaliteti "Cufta".kapela Sv.108 . st.19.) .mlin na Plitvici (18. HRASTOVLJAN . NATKRIŽOVLJAN .javno drveno raspelo .arheološki lokalitet* (antika) . "Gradišće". CESTICA .javno drveno raspelo .arheološki lokalitet na području sela .kapela Sv.kapela Sv. ČREŠNJEVO .kapela Sv.st.st.arheološki lokalitet na području sela . st. Ivana* (18.ruševine vlastelinskog dvorca (ostaci . BREZNIČKI HUM 2.naselje .kapela Sv.naselje .19. RADOVEC . "Kozinščak".kapela Sv.drveno javno raspelo u naselju .zaselak Kralji (ruralna arhitektura) .zaselak Jagarinci (ruralna aglomeracija) .arheološki lokalitet Šaulovec (neolit.župna crkva Sv.ostaci kapele Sv.javno raspelo .kapelica Sv.dvorac Šaulovec* i park (kraj 18.) .ruralna arhitektura .pil Sv. KRIŽANČE 6.kapela Sv.kapela Sv.crkva Sv.ruralna aglomeracija Općina Beretinec: 1.ruralna aglomeracija .) i arheološki lokalitet .) . GORNJA VOĆA Općina Breznica: 1. Lovre* . Martina (18.arheološki lokalitet . barokizirana) .dvorac Križovljangrad* i park (17. 19.arheološki lokalitet "Paka" 2.arheološki lokalitet oko kapele na gotičkim temeljima (1738) . BABINEC .) . KRIŽOVLJAN .) . Barbare (18.ruševine grada Bisaga (15.poklonac Sv.župna crkva Sv. Trojstva (nova) Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .arheološki lokalitet spilja Vindija* . BISAG . Duha na Ravnoj gori . MADARAŠEVEC . . Tri Kralja (17/18.pil Sv. "Žgališće".ruralna arhitektura . PLITVICA VOĆANSKA 4.st. DONJA VOĆA . "Gamulica". JAREK BISAŠKI Općina Breznički Hum: 1. te tragovi antičke ceste (mlađe željezno doba.20. Josipa . Barbare* (18. st. Duha . ŠINKOVICA ŠAŠKA 13.) 3. barokizirana) .) 7. st.kurija župnog dvora . Marije na cesti prema Trakošćanu . tragovi antičke ceste i pretpovijesni nalazi 6.arheološki lokalitet na području sela .rudina "Gradišće" 4.pil (1658) . MARTIJANEC .kurija župnog dvora (barok) . PLEŠ 11.arheološki lokalitet Kuserbanj-breg i Bahunsko selo . MALI LOVREČAN .Mikinova kapela *(19.

kapela (1940) .kapela Sv. tragovi antičke ceste) .) .pil Sv./18.pil "Krista Premišljevača" (1674) .kurija župnog dvora i 2.antička vila uz Plitvicu (nalazi ville rusticae.kurija (19.arheološki lokaliteti "Pri Gomili"*. st.kula burga Kene .) .stambena zgrada . st. st./19.109 .kurija) (17. st. VRBANOVEC Općina Gornji Kneginec: 1.župna crkva Sv. .arheološki lokalitet "Štuk" (antika) . Trojstva .5. JURKETINEC 7. Jakova .kameno raspelo u selu .arheološka zona na području sela . MARUŠEVEC 5. KLENOVNIK Općina Mali Bukovec: 1.pil Sv. LJUBELJ PODSVIJEĆNJAK.ruralna aglomeracija ./19. "Breški" uz Plitvicu i njeno korito (nekropola pod tumulima starije željezno doba. LIPOVNIK .) .pil na cesti prema Žarovnici . Barbare .ruralna aglomeracija .) .dvorac obitelji Vragović* i park (17.crkva Sv.pil Sv. KAŠTELANEC . 6. barokizirana) . antika) i "Rimska vila"* (1.pil Sv.st.arheološki lokalitet 4.st.drveni križ ispred sela . st.arheološki lokalitet "Draguševec" . Florijana Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .stari most .kapela Sv. Florijana* .ruralna arhitektura u zaselcima Oreški Kolareki . Ivana Nepomuka* (18.st. PLEMENŠČINA . st. NOVAKOVEC Općina Klenovnik: 1. ČALINEC 4.) .st.arheološki lokalitet oko crkve .arheološki lokalitet "Sv.dvorska kapela u dvorcu . s kasnijim prigradnjama) .dvorac obitelji Drašković* i 2. Jakova* (barok s obnovom u 20. DRUŠKOVEC 3.profana ruralna arhitektura 3.arheološki lokalitet "Stari Graci" .arheološki lokalitet "Tičji breg" (tumul) .tumul . Roka* (17/19.kurija župnog dvora* (18. Klementa* (gotika.arheološki lokalitet "Funtekov breg" 4. Ivana Nepomuka . SUDOVČINA 9. st.15.javno drveno raspelo na cesti prema Kamenici .-4.drveno raspelo . CERJE NEBOJSE 2.kuća Šoštarića (18.arheološki lokalitet . st.pil na putu u naselje .arheološki lokalitet 5. GORNJI KNEGINEC . CERJE NOVO 3. GORANEC . Wolfinga* (gotika) .kapela Sv. RAKOVEC .pil (ostatak) izvan naselja .arheološki lokalitet "Mačkova spilja" ili "Velika pećina" .) . st.ruralna stambena građevina . Marije Blažene Snježne (18.kip Sv.kapela Sv. VUKOVOJ .) .javno drveno raspelo u naselju 3.kurija župnog dvora (18.) .tumul u selu .drvena vodenica Općina Maruševec: 1. KELEMEN 6.poklonac s kipom Krista Premišljevača .dvorac* (bivši kaštel .arheološki lokalitet "Medvedov breg" park (bolnica za TBC) .arheološki lokalitet "Čardak" .mlin na Plitvici .arheološki lokalitet (neolit. Rok" . "Bistričak"*. JAKOPOVEC 2.crkva Sv.dvorac Helene Somogy* (1744) . MALI BUKOVEC .kurija .kameni pilovi Općina Ljubešćica: 1. KOŠKOVEC 8.župna crkva Sv.) .crkva Sv.arheološki lokalitet "Zgoreti breg"(mlađe željezno doba) . JALŽABET ./19.pil Sv.kurija župnog dvora 8. Jurja Mučenika* (gotika s kasnijim dogradnjama) . st.) .) .ruralna aglomeracija .mlin na Plitvici .arheološki lokalitet na području sela .arheološki lokalitet oko kapele Sv. st.) . Elizabete* (18. LJUBEŠĆICA Općina Jalžabet: 1.arheološki lokalitet "Gradišće" .kapela Sv. LEŠTAKOVEC 6.kurija Oršić . Trojstva* (18. Klementa .) .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . DONJE LADANJE 5.) . Marije Magdalene* (gotika .

arheološka zona .arheološki lokalitet (neolit) .) .kip okrunjenog Isusa . st.crkva Sv. st. st.) .kapela Presvetog Trojstva . st.) . st. NOVO SELO PODRAVSKO 3. Roka (barok.) Općina Trnovec Bartolovečki: 1. KARLOVEC LUDBREŠKI Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . SRAČINEC 2. Antuna*(17. Trojstva 4.pil .. BARTOLOVEC . Franje Asiškog (1820) . st. 18.kurija župnog dvora* (18. .110 . ŽUPANEC (Križančija) 2./19.vlastelinski dvorac obitelji Sladović . Katarine (18. ŠEMOVEC 3.kapela Sv.arheološki lokalitet "Cirkvena". novac. st. st.) . SESVETE LUDBREŠKE 4. Jurja (18. st. st. st. Vida* (19. st.arheološko nalazište "Aqua viva"* (nekropola. st. PETRIJANEC .crkva Sv.tragovi antičke arhitekture .kapela Bl. DRUŽBINEC .ruralna arhitektura (seoske kuće) . Ilije* (20.) .) .arheološki lokalitet "Gradina". st. SVETI ĐURĐ . STRMEC PODRAVSKI 6.* (gotika.st.) . Barbare .) .) .tvornica alkohola . SEKETIN . Mihovila Arkanđela* .kapela Sv. gotika i 19.župna crkva Svetog Jurja (18.arheološki lokalitet u naselju (neolit. st. KRUŠLJEVEC .javno raspelo . Marije grobna kapela obitelji Drašković Općina Sveti Ilija: Općina Petrijanec: 1. Benedikta* Općina Sveti Đurđ: 1. st. i Mč. st.kapela Sv. Dj. Florijana .arheološki lokalitet u naselju i oko kapele .zgrada stare vijećnice (18.pil Sv. KRIŽANEC .poklonac Sv.kapela Sv. VELIKI BUKOVEC Sv.stambena građevina (19. Florijana ./20.arheološki lokalitet 2.arheološki lokalitet (tumul.mauzolej) .pil Sv. na starim temeljima) .) .kapela Svih Svetih (1909) .kurija župnog dvora (iza 1800.kapela Sv.) . SVETI ILIJA . CARGOVEC 2. Općina Vidovec: 1.) 2.crkva Sv. Petra (1935. st.kurija župnog dvora* (barok s kasnijim adaptacijama) . KAPELA PODRAVSKA Općina Sračinec: 1.poklonac* (19. barok) .naselje Petrijanec kao cjelina * ..kapela Svih Svetih*(14.javno raspelo . Petra i Pavla (18. st. izlaz sela) 3.kapela Sv.javno raspelo .arheološki lokalitet "Crkvišće" 2. Katarine Dj. Elizabete (19. ZAMLAKA 5.zgrada Poljoprivredne zadruge .) 4.kapelica Djevice Marije* (barok) 2. oranice uz ist.ruševan (19.) . SVIBOVEC PODRAVSKI Benedikta .kurija župnog dvora* (19. st.kapela Sv. "Gradišće".crkva Sv.) .vlastelinski dvorac Jordis Lohausen* i park (19.kurija .kip Sv.pil Sv.javno raspelo na cesti prema Salinščaku* . NOVA VES PETRIJANEČKA .arheološki lokaliteti "Šarnjak" "Zaves" i "Kupinje"* (pretpovijesno doba.19. SVETI PETAR .arheološki lokalitet "Šuma Krč" (neolit) 4.) 2.) .kapela Sv.) . st.) .kapela Sv. VIDOVEC . Duha*(18.dvorska kapelica u parku (19. Florijana (1857) . st.dvorac obitelji Drašković* i park (18.) .pil* 3.) .pil s kipom "Umornog Krista"* (1722.) . st.kapela Sv.arheološki lokalitet u naselju 1. brončano doba) . Florijana* (19. ZELENDVOR .) . HRŽENICA .crkva Sv. "Kolibe" i "Selišće" . BELETINEC . barokizirana) .dvorac obitelji Patačić* 5.kurija župnog dvora .zgrada Zadružne trgovine . Nikole* (19. KRKANEC 3.župna crkva Sv.pil Krista Premišljevača . Bartola* (gotika.kurija župnog dvora (19.arheološki lokalitet "Varošćina" . antika i srednji vijek) . trag antičke ceste) 5.dvorac obitelji Patačić*(1616) .javno raspelo .kapela Sv. Nepomuka (18.) .) .pil s kipom Krista* 3. STRUGA 5.kapela Sv. ŽABNIK Općina Veliki Bukovec: 1.st. "Staro groblje".VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN .ostaci vlastelinskog posjeda Zelendvor obitelji Bombelles* (2 gospodarske zgrade i grobna kapela . TUŽNO 4. MAJERJE . ŠTEFANEC 4.

Stari grad. DONJE VRATNO .dvorac Banjski dvori* i park (historicizam.dvorac Vinica Gornja (obitelj Patačić) ./18. VISOKO . Pavlinski marof). barokizirana) . Nepomuka .) .pil Trpećeg Krista* (17. VINICA .poklonac Sv. na Starom gradu i Vinicabregu 4.urbanistička cjelina naselja* .stara lipa Izvor: Podaci Uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine . i 19. Trojstva* (gotika.crkva . Marka Evanđeliste (gotika.) .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN .stup sramote (srednji vijek) . st. godine.pil Sv.kurija Nitzky .dvorac Vinica Donja (obitelji Köröskeny i Rupčić 17.crkva Sv. građevine u Bakačevoj 4. MARČAN . Napomena: Zaštićene cjeline naselja uključuju i sve pojedinačne spomenike.) . Ivana Nepomuka . Jurja*(1764) . građevine na Trgu kralja Tomislava 5 i 6. 8 i 10. 6.) . 19.pil s kipom Sv. Erdödy* .kurija Dolanski .pil sa slikom Umornog Krista* (18.arheološki lokalitet u naselju.srednjovjekovni burg (Stari grad Vinica) . zgrada Županije na Franjevačkom trgu./18. st. zadruge .st. groblje.pil 2. VINIČNO 3.111 . palače Erdödy.) .poklonac s likom "Umornog Krista" (barok) * Zaštićeni i preventivno zaštićeni spomenici graditeljske baštine (rješenja o preventivnoj zaštiti). godine i rujna 1997./19. Općina Visoko: 1.arheološki lokalitet "Frateršćina" .grobna kapela grof. Ivana Krstitelja . brončano doba) 3. st. Florijana (1946) Općina Vinica: 1.Povjerenstvo Varaždin od lipnja i studenog 1996. Patačić-Putar i Zakmardy. ° Pojedinačni registrirani spomenici kulture unutar povijesne jezgre Grada (crkva Sv. Benedikta (18. Ostali navedeni spomenici kulture vode se kao evidentirani. građevina na Franjevačkom trgu 1 i 3.Jakoba Starijeg .arheološki lokalitet (Stella antička) . st.kurija Keglević . GORNJE LADANJE .javni zdenac s kipom Sv. Lisakova kula.) s reljefom Sv. st.kurija* (18.groblje s nadgrobnim spomenicima .dvorac Opeka* i arboretum (17. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . godine. Marije.Pranger ./20.stari kamenolom Bela pećina (neolit.) .zgrada Poljoprivr. ČANJEVO 2.pil Sv.pil Sv. st. Patačić. te Gradskog muzeja Varaždin od studenog 1994. barokizirana) .crkva Sv.kurija župnog dvora .

Zaštićeni spomenici prirode su: . .park u Velikom Bukovcu.park u Maruševcu.engleski stil.Mačkova spilja ili Velika pećina kod Velike Sutinske.područje ušća rijeke Bednje i Plitvice.park u Novom Marofu . . .park u Jalkovcu.geološki: stijena i pećine Kamenac u dolini potoka Ljube. Za nju je predviđeno proširenje na reprezentativno područje između Strahinčice. u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode.park u Martijancu.park u Bajnskim dvorima (naselje Gornje Ladanje).dio gornjeg toka rijeke Bednje (od Salinovca do Krušljevca). . . U kategoriji park-šume zaštićena je park-šuma Trakošćan (prirodna ili sađena šuma veće pejzažne vrijednosti. .park u Klenovniku. . stoljeća u sjevernom dijelu Hrvatskog zagorja i gornjoj Podravini. Lasno. . Prostor Varaždinske županije obiluje spomenicima parkovne arhitekture.Gaveznica kao geološki spomenik: nalazište ahata i sačuvani fosilni vulkan (u naselju Lepoglava). Na park se nastavlja autohtona šuma. Dravski park. Križančija i dva šumska predjela u Varaždinskim Toplicama (sjeverno od parka i u zapadnom dijelu naselja). zaštićeno je nekoliko dijelova prirode. Macelja i Ravne gore i proglašenje parkomprirode "Hrvatsko zagorje" (park prirode evidentiran dosadašnjom dokumentacijom). zajedno s izgradnjom reprezentativnih dvoraca. dok ih je nešto više evidentirano dosadašnjom prostorno-planskom dokumentacijom. Postoji i jedan evidentirani spomenik prirode . kao prethistorijsko i paleontološko nalazište (naselje Gorenec.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN b) Prirodna baština Na području Varaždinske županije. Evidentirani zaštićeni krajolici su: . . uglavnom hrasta kitnjaka. . . a namijenjena odmoru i rekreaciji). a u nizinskim dijelovima i lužnjaka te eventualno johe. Zaštićeni spomenici parkovne arhitekture Varaždinske županije su: .šire područje Kalnika. Nastaju početkom 18. U kategoriji zaštićenog krajolika (prirodni ili kultivirani predio veće estetske ili kulturno-povijesne vrijednosti ili krajolik karakterističan za pojedino područje) zaštićeno je područje Kalnika (uži dio koji se nalazi u naselju Ljubelj Kalnički).park u Vidovcu. Općina Klenovnik).112 . Uz spomenutu zaštićenu park-šumu na području Županije postoji i nekoliko evidentiranih: Zelendvor.pećina Vindija kao arheološko i paleontološko nalazište (naselje Rijeka Voćanska. . .park uz dvorac Križovljangrad (naselje Cestica). vrlo često i s jezercem.područje između Varaždinskog jezera i Jezera Dubrava.područje šljunčare kod Hrastovljana. Obično je uz dvorac uređen park s elementima po francuskom uzoru.izvorišni dio rijeke Lonje (kod Podruta) i .šumska površina zapadno od Varaždinskih Toplica. . Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .park u Šaulovcu (naselje Črešnjevo). Općina Donja Voća). . .

Slika 28 Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . ljiljan zlatan (Lilium martagon).platana u Jalžabetu. . .platana u Varaždinu (Banfica). rubra). .arboretum Opeka. ozimnica (Eranthis hyemalis). se oblikuje u francuskom stilu). godine. clorantha). . . lovorasti likovac (Daphne laureola).113 . čemu je osnovni razlog branje biljaka. . Sve su nabrojene vrste ugrožene zbog promjena uvjeta na staništima i zbog pada brojnosti. . Na području Županije obitavaju i brojne životinjske vrste od kojih je oko 250 zaštićenih.tisa u Varaždinu (Supilova 22). a od 1910.dvije lipe pred Župnim dvorom u Bednji. . . širokolisna veprina (Ruscus hypoglossum). alpski jaglac (Primula auricula). longifolia) i dugolisna naglavica (C.tisa u Čalincu (Općina Maruševec). bijeli vimenjak (Platanthera bifolia) i žućkasti vimenjak (P. božikovina (Ilex aquifolium). planinčica (Trolius europaeus).lipa u Ivancu. . kranjski bijeli bun (Scopolia carniolica).dva divlja kestena i jablan pred Župnom crkvom u Martijancu.park u Varaždinskim Toplicama . Prema Zakonu o zaštiti prirode na području Županije zaštićene su slijedeće biljne vrste: bijela naglavica (Cephalanthera damasonium)."Belina lipa" u Visokom. .s prirodnom park-šumom u nastavku. kranjski ljiljan (Lilium carniolicum) i kockavica (Fritillaria meleagris).VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . tisa (Taxus baccata).Varaždinsko groblje (osnovano 1773.skupina stabala kod Varaždinskih Toplica. crvena naglavica (C.

šaš. preljevnica velika). srna. Ti su predjeli. livadnih. 21 vrsta grmolikih biljaka i 129 vrsta zeljastih biljaka. kalnički karanfil i dr. suručica. Na livadama i šumarcima uz vodotoke obitava srna. te zajednice vrba. grmolike i uskolisne vrbe. a nešto manje je zastupana vegetacija stijena (čuvarkuća. muharice. Osim drveća u ovim šumskim zajednicama postoji i niz bujnog prizemnog bilja (šafran. rašeljka. paprati i mahovine). • područje Trakošćana: Najveći dio područja pokrivaju šumske zajednice i to: hrasta kitnjaka i običnog graba. Na području Županije to su slijedeći značajniji predjeli: • područje starog toka rijeke Drave između Ormoškog i Varaždinskog jezera. gatalinka. vodeni orašac i vodeni žabnjak. vez. ljiljan zlatan. dok prikupljeni podaci o fauni govore o prisutnosti 109 vrsta (izuzeta je ihtiofauna i druge vodene životinje). sit i žilj na rubu jezera). kuna zlatica). između Varaždinskog jezera i Jezera Dubrava i ušće Bednje i Plitvice u Dravu: Na gredama i obalama Drave razvijena je autohtona vegetacija vrba i topola. poljski jasen. Biološka raznolikost Dravske šume je izuzetna: evidentirano je 35 vrsta drveća. lastavice. Znatne površine zauzimaju livadne zajednice (krestaca i trave pahovke). te šuma jele s rebračom. ptice (vrane. vodozemce i gmazove (obični vodenjak. gušterica). • područje Kalnika: U nižim područjima Kalnika razvijene su šumske zajednice kitnjaka i običnog graba. zebe. vodnih i močvarnih. vuge. šuma bukve i jele. Najveću botaničku vrijednost ove šume predstavlja skupina od 70 stoljetnih stabala bijele topole. ševe. zec. te velik broj uskolisnih vrba. U dolini rijeke Drave i njezinih pritoka razvijene su šumske i livadne zajednice. procjepak. s obzirom na rasprostranjenost i vrste drveća.šuma" u kojoj je obrađeno postojeće stanje biološko-krajobraznih vrijednosti i predložena zaštita. Ovdje obitavaju uglavnom predstavnici srednjoeuropske faune od kojih valja spomenuti: leptire (jedarce. ilirskih biljaka koje su u sjevernoj Hrvatskoj prilično rijetke. • Dravski park sjeverno od Varaždina: Dravska šuma je najatraktivnije šumsko područje u gornjem dijelu porječja Drave u Hrvatskoj. jastreb ptičar). lisica. te sisavce (jelen obični. uređenje. Šumske zajednice su. te šume kitnjaka i običnog kestena. divlja svinja. a na strmim obroncima šume hrasta medunca i crnog graba. Na tom području je razvijena zajednica vrba i topola koju zastupaju slijedeće vrste: divovska stabla bijele topole. pjegavi daždevnjak. topola i joha. lastin rep. a na nižim. grozdasta kamenika. održavanje i namjena prostora. obična šumarica. hrast lužnjak i bijela joha. a u širem području Kalnika zastupljeni su elementi šume hrasta lužnjaka. a posebice šumskih. pasji zub. te seobe i zimovanja sjeverne populacije ptica. U višem pojasu razvijena je brdska bukova šuma. godine izrađena je elaboracija "Dravski park . tršćak. vrijes). brdska šume bukve. opisane u poglavlju b) Šumarstvo na stranici 1-39. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Na jezeru i obalama zastupane su močvarne zajednice (bijeli lopoč i žuti lokvanj. U botaničkom pogledu najzanimljiviji je vršni stjenoviti greben i to osobito njegova sjeverna strana s posebno značajnim vrstama: alpski jaglac.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN c) Osobite biljne i životinjske zajednice Varaždinska regija obiluje raznim životinjskim biotopima i to upravo na izvornim i očuvanim staništima biljnih zajednica. častoslavica. 1997. vlažnim položajima šuma crne johe s drhtavim šašem. pontskih biljaka kojima je Kalnik jugozapadna granica areala i alpskih biljaka kojima je Kalnik istočna granica rasprostranjenosti. jaglac. žednjak. vjetruša bjelonokta. značajni za gniježđenje močvarne ornitofaune. Floristički je Kalnik veoma zanimljiv zbog nazočnosti nekih mediteranskih biljaka koje u Hrvatskoj dosežu do Kalnika. sremza. a posebice početni dijelovi akumulacijskih jezera.114 .

a u potocima i lokvama obični vodenjak i žuti mukač. Na cijelom području rasprostranjene su zelena i siva gubavica. Ovdje obitava i najmanja zvijer . Od rijetkih ptica ovdje se pojavljuju skupine grabljivica (škanjac mišar.115 . jastreb kokošar i kobac ptičar). obični zelembač. te visoke divljači (srna. razvijene su močvarne livade sa zajednicama livadnih šaševa i busike. zastupljene su oborinske livade sa zajednicama trava pahovka razvijenim na blagim padinama i podno brežuljaka. smuđ i dr. pijavica i kopnenih puževa od kojih veliki broj vrsta nalazimo na cjelokupnom području Županije (od svih zaštićenih životinjskih vrsta u Hrvatskoj oko 250 ih obitava na području Županije). po svijetlim šumama i krčevinama rumena žaba. glodavaca.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN U jezeru obitavaju različite vrste riba (šaran. sovina šumska. te prorijeđena kuna zlatica. divlja svinja). vodozemaca. riječnih rakovica.obična lasica. šišmiša. po vlažnim i sjenovitim mjestima pjegavi daždevnjak. zatim sovulja buljina. obični linjak. Od gmazova tu obitavaju obična zidna gušterica. te sovina jastrebača i niz drugih ptica. kockasta vodenjača. Na staništima na kojima voda ne stagnira dugo. gmazova. Nadležno državno tijelo donijelo je pravilnike o zaštiti pojedinih vrsta sisavaca. rječnih i močvarnih površina. slijepić. Livadne zajednice zastupljene su u dva oblika. Na nižim terenima. U svrhu zaštite flore temeljna je smjernica očuvanje preostalih šumskih. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .). gdje se voda trajnije zadržava. bjelouška. te u grmlju i krošnjama gatalinka. Od sisavaca tu se nalaze zajednice rovki. barska kornjača i dr. ptica. uz potoke i vlažna mjesta smeđa hrženica i zelena žaba.

.116 . Na razini Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske predviđa se razvoj regionalnih i subregionalnih središta kao što su Ivanec.30. Lepoglava. koje treba posebno respektirati na nižim razinama. .poboljšanje učinkovitosti korištenja već angažiranog prostora.Uspostava optimalnog stupnja urbanizacije uz poboljšanje postojeće urbane mreže i skladan regionalni razvoj temeljen na pravilnom redu veličine gradova.3.1.saniranje kritičnih mjesta ugrožavanja prostora i okoliša.otklanjanje nedostataka i poboljšavanje postojećih infrastrukturnih sustava. .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 1.3.15. zaštitu i obnovu specifičnih dijelova državnog teritorija (granična i ruralna područja).U duhu nove strategije i politike demografskog razvitka potrebno je spriječiti prevelike koncentracije stanovništva uz korištenje. . pa je obveza odabirati takove infrastrukturne koridore kojima će se zadržati prednost sačuvanosti prostora.Ukupni.000 stanovnika. Infrastrukturni sustavi Sačuvan prostor je od neprocjenjive važnosti za budućnost. Obveze iz Programa prostornog uređenja Države i ocjena postojećih prostornih planova 1. gradova sa 7. tj. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . U svemu treba odrediti prioritete na lokalnoj razini i prioritete u okviru sektora . Temeljne obveze iz Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske. U tu svrhu potrebno je odrediti novi sustav središnjih naselja razvojnih žarišta u koja će ući i naselja iz ruralnih i pograničnih područja uz potrebnu preobrazbu funkcija u skladu sa razvojnim sposobnostima i životnoj ponudi. Ludbreg.000 . a osobito gospodarski razvoj Hrvatske oslanja se na ubrzani razvoj cestovnog prometa.iskorištenje raspoloživih i nedovoljno učinkovitih potencijala prvenstveno na lokacijama i kapacitetima koji mogu bez većih ulaganja dati brze. Novi Marof i Varaždinske Toplice čiji će razvoj biti potican uz nužnu potporu Države. . pa je slijedom toga prioritetna obveza dovršenje izgradnje autoceste Goričan .000 . Cestovni promet .Rijeka.Zagreb .000 stanovnika koji bi trebali prerasti u gradove s 15. kvalitetne i višeznačne učinke. obuhvaćaju slijedeća tematska područja: Stanovništvo i naselja . Potrebno je poticati razvoj gradova srednjih veličina.stvaranje kvalitativnih pretpostavki za poboljšanje uvjeta života posebno u depopulacijskim područjima (pokretanje i unapređenje gospodarstva uz osnaživanje prometnih funkcija). Globalni prioriteti predviđeni Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske odnose se na : .1.resora.1. Obveze iz Programa prostornog uređenja Države Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske na temelju postavljenih općih i posebnih ciljeva ističu se globalni prioriteti i obveze koje je potrebno ugrađivati u planove i programe prostornog razvoja na nižim razinama.

Potrebno je spriječiti daljnja proširenja naselja uzduž državnih i županijskih cesta kako ne bi došlo do sniženja kategorija cesta.Područje Varaždinske županije predstavlja značajan vodonosnik sjeverozapadne Hrvatske koji se nalazi u slivu Drave i Dunava za koji postoje nove spoznaje o izvorištima koje traže preispitivanje ranije zacrtanih koncepcija. ali i utvrđivanjem učinkovitosti zaštite.Poštujući glavni cilj Dugoročnog programa vodoopskrbe .U svrhu unapređenja postojeće telekomunikacijske mreže potrebno je raditi na povećanju i modernizaciji postojećih kapaciteta u skladu s novim tehnologijama komuniciranja uz slijedeće smjernice: .potrebno je na lokalnim razinama punu pozornost posvetiti zaštitnim zonama izvorišta provođenjem osnovnih mjera i radova na zaštiti voda od zagađenja.U kontekstu aktivnosti na unapređenju povezivanja s europskim sustavom željeznica potrebno je izučiti i verificirati europske pravce.osiguranje dovoljne količine kvalitetne vode za stanovništvo i gospodarstvo .Lepoglava .Čakovec . a tamo gdje nema opravdanja za istima inicirati individualne uređaje. te težiti centralnim uređajima za zajedničko pročišćavanje gradskih i industrijskih voda.Sustavno je potrebno uklanjati izvore ili uzroke zagađivanja voda. Zagorska brza cesta. sustava malih elektrana (MAHE) za lokalne potrebe. Energetski sustav .Unapređenje kvalitete cestovne mreže zahtijeva uspostavu još nekih važnih cestovnih pravaca (Podravska brza cesta. Zračni promet . od kojih se kroz područje Županije predviđa brza željeznička pruga: Krapina . . . obilaznice). odnosno sva planirana rješenja potrebno je vezati uz vodoistražne radove radi utvrđivanja optimalnih izvorišta.Varaždin .Mađarska.Ivanec .pojačati koridor koji Hrvatsku povezuje sa susjednom Mađarskom gdje Varaždin predstavlja čvor u sustavu prijenosa na međunarodnoj razini.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . a programsko opredjeljenje je da se u sustav mreže tercijarnih zračnih luka na području Države uvrsti izgradnja zračne luke 2C kategorije u Varaždinu. godine planira se dovršenje 400 kV dalekovoda prema Mađarskoj koji dijelom prolazi i kroz područje naše Županije. . Željeznički promet . . . definirati zone sanitarne zaštite. Telekomunikacijski promet .Obveza je izraditi opći razvojni plan zračnih luka Hrvatske.117 .U ostvarivanju sustavnog planiranja cjelovite državne mreže potrebno je stvoriti uvjete za korištenje dopunskih (raspoloživih) izvora na županijskoj ili općinskoj razini pri čemu se potencira izgradnja malih postrojenja.Unutarnja konsolidacija željezničkog prometa višeznačna je obveza kojom će se kroz plan razvoja željezničkog prometa (sa stajališta rentabilnosti i korištenja prostora) izvršiti modernizacija kapaciteta i tehnologije. tj. odnosno dopunu i modernizaciju mreže državnih cesta.izgraditi preostalu mrežu odašiljača u svrhu poboljšanja čujnosti na području cijele Države. Vodnogospodarski sustav .Do 2005. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . spriječiti nastajanje zagađenja na postojećim i potenciranim izvorištima. .

.Gradnju novih građevina ne izvoditi na atraktivnim lokacijama. kao gospodarske komponente.Potrebno je potencirati one industrijske grane koje imaju komparativne prednosti.Gospodarski značaj ima eksploatacija šljunka u porječjima i drugim lokalitetima zbog velike potrošnje radi izgradnje (trend: cestovna infrastruktura). Industrija . sposobna .Šumarsko planiranje dio je općeg planiranja koje ima za cilj korištenje gospodarske.Svaki plan-projekt eksploatacije mora sadržavati komponentu sanacije tijekom radova. graditeljska baština.školovana radna snaga. kapital i tradicija vezana na ukupnu fizionomiju predmetnog područja. jezera. ne prenamjenjivati šume ekološke i socijalne funkcije. . Turizam .naselja.Potrebno je izvršiti izmještanje pogona iz užih jezgri uz prenamjenu u adekvatne ili primjerenije sadržaje. .Potrebno je dignuti turizam na razinu koja može konkurirati u okvirima kontinentalnog turizma temeljenog na prirodnim uvjetima: šume. ekološke i socijalne funkcije šuma na lokalnoj i globalnoj razini. lovna područja. potrebno je zaustaviti degradaciju malih seoskih gospodarstava.118 .Posebno su osjetljiva područja pod utjecajem vodnih režima i podzemnih tokova voda gdje uslijed eksploatacije može doći do ugrožavanja voda. kao ni zaštićene šume. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .U poljodjelskom sektoru potrebno je izvršiti transformacije u pravcu razvoja suvremenog. . tržište. .Turizam integrirati u ukupnu strukturu prostora . te prilagoditi uvjete i gospodarsku strukturu grad-a/-ova na glavnim međunarodnim pravcima za snažniji udjel međunarodne razmjene dobara. potencirati zaštitnu ulogu šuma. termalni izvori. djelotvornog.Dati prednost revitalizaciji zapuštenih građevina i čitavih naselja. Rudarstvo . konkurentnog i ekološki čistog poljodjelstva.U skladu s tržišnim uvjetima iskoristiti položaj u smislu uređenja i osposobljavanja radno prometnih zona za funkcije slobodnih zona. Poljodjelstvo .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Gospodarske djelatnosti u prostoru Šumarstvo . vodotoci. te poticati razvoj urbanog šumarstva. . .U svrhu razvoja poljodjelstva. poticati povećanje zemljišnog posjeda te započeti s iskorištenjem do sada neobrađenih ili zapuštenih poljodjelskih površina. . već tamo gdje je potrebna sanacija terena. . .U svrhu očuvanja šuma potrebno je svaku uništenu šumsku površinu obnoviti pošumljavanjem.U svrhu zaštite i očuvanja poljodjelskog resursa potrebno je u dokumente prostornog uređenja uključiti racionalno korištenje poljoprivrednog zemljišta te smanjenje korištenja kvalitetnog zemljišta za nepoljodjelske svrhe. . a osobito uređenje prostora nakon završetka eksploatacije. a samo iznimno formirati izdvojene komplekse. odnosno one za koje postoje prirodni resursi.Šport i rekreaciju vrednovati kao nove aspekte turizma uz uključivanje poljoprivrede i tradicije.

perivoje i spomenike parkovne arhitekture vrednovati i propisivanjem mjera zaštite zaštititi kao spomenike kulture i prirode. te prihvatljive kapacitete prostora. Graditeljska baština . zaštićeni krajolik. tj.U okviru prostornog uređenja. krajobrazno planiranje i planiranje uređenja seoskih područja treba dobiti izjednačeni status s urbanističkim planiranjem. sporazume i konvencije koje vrijede za određeno područje i tip prostora resursa. • prirodne i stvorene vrijednosti koje treba zaštititi.Definirati područje obuhvata i proglasiti park prirode Hrvatsko zagorje (Trakošćan) te izraditi prostorni plan za to područje. . Zaštita posebnih vrijednosti prostora i okoliša Potrebno je utvrditi: • stupanj očuvanosti i kvalitete prostora. . Krajolik .Sprovesti sustavni otkup najosjetljivijih i najugroženijih područja u zaštićenim dijelovima prirode.Uspostaviti sustav zaštite koji bi bio povezan s procesima planiranja razvitka pri izradi dokumenata prostornog uređenja. park-šuma. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . . . .Potrebno je očuvanje i/ili uspostavljanje uravnoteženog odnosa osnovnih izvornih povijesnih oblika graditeljske baštine i suvremenih graditeljskih pojava na području povijesnih urbanih i ruralnih cjelina. .Parkove. spomenik prirode.) izvore u cilju njihova primjerenog korištenja.Potenciranje izgradnje golf igrališta kao segmenta ponude od važnosti za Državu. . • propise. . na temelju vrednovanja naselja. .Poticati istraživanja.Prepoznati i definirati područja koja zaslužuju poseban odnos.S realizacijom novih turističkih zona ne započeti prije izrade nove generacije prostornih planova. Prirodna baština . spomenik parkovne arhitekture).U općinskim i gradskim planovima.Pri nadležnim službama prostornog uređenja na županijskoj razini (državnoj. . općinskoj).Zaštititi ljekovite (termalne. brigu i zaštitu. predvidjeti obveznu izradu generalnih planova uređenja naselja sa značajnim kulturnopovijesnim vrijednostima. potrebno je uspostaviti i održavati krajobraznu osnovu uz multidisciplinarnu suradnju svih potrebitih službi. . . mineralne i sl. osobito arheoloških zona i lokaliteta.Zbrinjavanje komunalnog otpada riješiti.Na području Županije potrebno je utvrditi nekoliko lokacija za prikupljanje i najmanje jednu za skladištenje opasnog otpada. • opremljenost tehničkom infrastrukturom i nedostatke. gradskoj.Zaštiti pojedine predjele/lokalitete (posebni rezervat. te temeljne stručne i znanstvene obrade područja značajnih povijesnih cjelina.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . ustrojiti na lokalnoj razini na načelima teritorijalnog i granskog pristupa (za područje i sustave u kojima nastaje otpad. prema vrsti i količini).119 .

i 2/93. br. 14/86. Novi Marof i Varaždin.120 . 17/86.).). Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .). i 10/90.. dok su danas. Ludbreg i Novi Marof dobe najveći značaj.3. te da takve ne treba zanemariti već im dati jače naglaske u dinamici realizacije.Prostorni plan Općine Varaždin (Odluka o donošenju te izmjene i dopune objavljene su u "Službenom vjesniku Općine Varaždin". Na temelju njega i paralelno s njim izrađeni su i prostorni planovi bivših općina: Ivanec. te je u to doba izrađen Prostorni plan Zajednice općina Varaždin kao osnovni i strateški dokument uređenja i razvoja tog prostora.). Navedena prostorno-planska dokumentacija kao podloga za razvoj i gospodarenje prostorom temelji se na razvojnim planovima i shvaćanjima iz 80-ih godina s vremenskim obuhvatom uglavnom do 2000. 4/83. i 13/83. očituje se pojavom rahle i razbacane ili izdužene izgradnje na nekim prostorima. Ukidanjem Zajednice općina taj Prostorni plan je prestao važiti. a na snazi i u upotrebi ostali su slijedeći prostorni planovi: .Prostorni plan Općine Novi Marof (Odluka o donošenju te izmjene i dopune objavljene su u "Službenim novinama Varaždin". i neka druga naselja dobila odgovarajući značaj time što su postala sjedišta novih općina i gradova. Ivanec. "Službenom vjesniku Ludbrega". demografskih kretanja i vezano uz to zaposjednutosti građevnog zemljišta. 15/83. Novi Marof i Varaždin. 23/81. godine. 8/91. što uzrokuje poteškoće u realizaciji željenog standarda življenja (osobito u realizaciji komunalnog standarda).U svom uvodnom dijelu te u dijelu geografskih osnova postojeća prostorno-planska dokumentacija daje određene konstatacije i karakteristike područja vezane uz prirodne uvjete koji su relativno nepromjenjive vrijednosti pa se dio te elaboracije može i nadalje koristiti kao jedno od polazišta u daljnjem planiranju razvoja u prostoru. 4/83. br.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 1. 10/95..1. i "Službenom vjesniku Županije varaždinske". i u "Službenom vjesniku Županije varaždinske" br. br. . pa je rezervirano preveliko područje. s obzirom na novo teritorijalno političko ustrojstvo i okruženje.). Dio područja južno od Ljubelja Kalničkog obuhvaćen je Prostornim planom Općine Križevci (Odluka o donošenju te izmjene i dopune objavljene su u "Službenom vjesniku Općine Križevci". odnosno 2010. može se reći da su neki od planskih elemenata podcijenjeni ili precijenjeni. 18/96. i 10/88. . Ocjena postojećih prostornih planova Prostor Varaždinske županije do sada nije bio pokriven jedinstvenim prostornim planom. br. . br. Globalno bi se moglo naglasiti: . 7/92. Ludbreg.2. ali isto tako da su pojedine koncepcijske postavke i danas aktualne. 10/89. U jednom razdoblju postojala je Zajednica općina Varaždin kao asocijacija bivših općina: Čakovec. odnosno osiguranog područja za razvoj naselja.Predviđen način razvoja prostora usmjeravan je na način da grad Varaždin i preostala tri velika naselja Ivanec. "Službenom vjesniku Općine Novi Marof". Ludbreg. br. i "Službenom vjesniku Županije varaždinske".Prostorni plan Općine Ivanec (Odluka o donošenju te izmjene i dopune objavljene su u "Službenim novinama Varaždin". Dokumentacijom je uglavnom precijenjena dinamika gradnje. 18/96. Primjenjujući planove u duhu današnjeg vremena i aktualnih trendova. Raskorak između demografskih kretanja i dinamike gradnje. 12/82. Definirane granice područja za razvoj naselja temeljene su na demografskim prognozama te na proslijeđenom stanju i iskustvenom osjećaju. 11/78. 3/83. 4/93. 22/86. br. 3/85. jer Varaždinska županija nije postojala kao jedinstvena teritorijalna jedinica u vrijeme važenja ranijih zakonskih propisa o prostornom planiranju. .Prostorni plan Općine Ludbreg (Odluka o donošenju te izmjene i dopune objavljene su u "Službenim novinama Varaždin". br. a time i potreba za osiguranjem novih površina za izgradnju naselja. . 10/83. br.Uočen je nesrazmjer između planiranog razvoja sustava naselja.

zaštita spomenika kulture i spomeničke cjeline nije osigurana na zadovoljavajući način.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . daje smjernice za uspostavu zaštite prirodne i kulturne sredine. divljih odlagališta. tako da je tijekom vremena došlo do napuštanja nekih povijesnih građevina. odnosno nije predstavljala kočnicu razvoja ovog prostora. pa je tako izostala i realizacija ovakve zaštite. ponegdje samo deklarativno.121 . Provedba tih planova u današnjim uvjetima nije u mogućnosti optimalno odgovoriti na zahtjeve racionalnog gospodarenja prostorom i sve naglašeniju i strožu potrebu zaštite prostora. . stoga su u toj domeni prisutni negativni učinci na prostor u smislu pojave niza ilegalnih.U predmetnoj dokumentaciji nije zadovoljavajuće osmišljena ni provedba zaštite izvorišta pitke vode. kao ni zaštite zraka od zagađivanja i buke. što je uzrokovalo negativan utjecaj na prostor. Posebno treba naglasiti da je spomenuta dokumentacija prostora rađena u sustavu društvenog vlasništva. .Problem zbrinjavanja otpada i otpadnih voda prostorno-planska dokumentacija slabo je respektirala.Planiranim usmjeravanjem izgradnje i uređenja prostora. budući da tada nisu postojale detaljnije administrativne pretpostavke zaštite vode. . Može se konstatirati da je dosadašnja prostorno-planska dokumentacija u uvjetima planske privrede i društvenog vlasništva uglavnom odgovarala razvojnim potrebama. a niti jednom propisno uređenom deponijom. stoljetnih gospodarstava i imanja koja su prepuštena propadanju i gubitku svoje izvorne funkcije. bez detaljne i učinkovite razrade. pa kategorija vlasništva kao jedna od osnovnih pravnih kategorija nije odgovarajuće valorizirana i respektirana. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .Prostorno-planska dokumentacija nedovoljno.

Ludbreg. mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje Varaždinska županija je nova jedinica lokalne uprave i samouprave u čiji sastav su ušle bivše općine: Ivanec. obrazovanje. Posebno negativna i zabrinjavajuća kretanja kroz duži niz godina očita su na prostorima uz granicu sa Slovenijom tj. Samo takav pristup može dugoročno osigurati optimalan odnos demografskih. Negativne tendencije prenešene iz ranijeg višegodišnjeg razvitka nije moguće otkloniti u kratkom roku. S obzirom na demografski potencijal. Ta područja obuhvaćaju 148 naselja u Županiji. ali je nužno angažirati sve potencijale Županije u njihovo dugoročno razrješavanje. Ljubešćica. akumulativnost i proizvodnost. ali značajniju pozornost treba posvetiti uravnoteženijem i održivom razvoju koji treba poštivati dostignuća u vrednovanju i zaštiti prostora i okoliša. izbor zanimanja i zapošljavanja i drugo). Lepoglava. Cestica i Klenovnik. Demografsku sliku područja karakterizira stagnacija porasta broja stanovnika i sve naglašenija polarizacija u populacijskom razvoju. u općinama Bednja. te stupanj razvijenosti komunalne i društvene infrastrukture. odnosno mogućnost zadovoljavanja njihovih potreba (kultura. prometni položaj i drugo. a najznačajniji su ekonomska. • Prostorni čimbenici do sada nisu bili posebno ograničavajući za razvitak Varaždinske županije. infrastrukturnih. stanovanje. Razvitak je uvjetovan brojnim čimbenicima. se za Varaždinsku županiju u polaznom momentu ne bi u cjelini mogli ocijeniti kao izrazito povoljni. gospodarskih i društvenih potencijala. Novi Marof i Varaždin. u općinama Visoko. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 1. • Socijalni čimbenici. socijalna i prostorna skupina čimbenika: • Ekonomski čimbenici.4.122 . Iznalaženje realnih i provodivih aktivnosti za zaustavljanje negativnih trendova i postupno (pa i selektivno) poboljšanje demografske slike zahtjevna je zadaća. te su dobrog ili bar zadovoljavajućeg komunalnog standarda. pod kojima se podrazumijevaju uvjeti života i rada ljudi u najširem smislu. Donja Voća. zapadni i jugoistočni dio Općine Novi Marof. strukturu i razmještaj naselja. gospodarskih. iz čije procjene trebaju proizaći realni ciljevi u demografskoj politici koji ne smiju biti sami sebi svrha. Promjena negativnih trendova dugoročan je proces i uvjetovan mnogim čimbenicima. struktura gospodarstva. te prostorima južnog i jugoistočnog područja naše Županije tj. Prostorne prepreke nisu se posebno očitovale kako u pogledu širenja gradskih aglomeracija tako ni u razvitku adekvatne proizvodnje. Varaždinska županija ima zadovoljavajuće pretpostavke da uz odgovarajuću državnu potporu (pogranična i ruralna područja) i poticajne mjere (mali gradovi) stvori dobru osnovu za budući razvoj. gospodarske i društvene) kojima Hrvatska i naša Županija teže. Relativno je mali broj naselja koja bilježe porast unatrag deset godina i to su naselja koja leže uz dobre komunikacije i u blizini središta različitih funkcija. te istočni dio Općine Varaždinske Toplice. već tome da život u svim. Pri tome treba uvažavati civilizacijske dosege i standarde (komunalne.1. pa i u sada depopulacijskim prostorima bude po mjeri čovjeka. ekoloških i drugih odnosa u prostoru. Breznički Hum. zdravstvo. Osnovna orijentacija u gospodarskom razvoju je tržišno gospodarstvo na temeljima suvremene međunarodne podjele rada. sve vrste usluga. promatrani u cjelini mogu se na sadašnjem stupnju razvijenosti ocijeniti kao zadovoljavajući. Ocjena stanja. pod kojima se podrazumijeva prirodno i društveno bogatstvo. To se može postići optimalnim međuodnosom prirodnih. Breznica. fizička kultura i šport. kadrovski potencijal.

kontrola kvaliteta. d) promjena strukture proizvodnje u skladu sa zahtjevima domaćeg i stranog tržišta. stavljanje u funkciju umrtvljenog kapitala. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . iako i ove djelatnosti imaju značajno mjesto u koncepciji razvitka Varaždinske županije.123 . tako i u očuvanju i razvoju izvornih obilježja ovog kraja. ali će biti potrebni dodatni impulsi razvitku Županije integrirajući je u tokove Republike Hrvatske i šire. odnosno sadašnje i buduće mjesto u društvenoj podjeli rada.izbora odgovarajućih programa. Uz uravnotežen daljnji razvoj već izgrađenih gospodarskih resursa ovo područje ima sve potrebne pretpostavke za brzi i kvalitetan napredak. financijska konsolidacija. također se uklapa u strategijska opredjeljenja.akumulacije i . ali i prirodnih. Sve analize i prognoze upućuju na to da je za Varaždinsku županiju najprihvatljivija strategija razvitka u kojoj će biti i elemenata kapitalno intenzivnog razvitka. podizanje proizvodnosti rada i efikasnosti korištenja sredstava. b) prilagođavanje unutarnje organizacije rada i poslovanja tržišno-ekonomskim kriterijima i novim propisima. Određena neravnoteža u prostornom razvoju očituje se u urbaniziranju prostora i formiranju područja za razvoj naselja. poboljšanje kvalitete proizvoda. stupnja ekonomske razvijenosti Varaždinske županije. te akumulativne i reproduktivne sposobnosti ukazuju da ovo područje ima dobre uvjete za razvitak. te hidroenergetskih obilježja. krajobraznih i kulturno-povijesnih vrijednosti. poljoprivreda.strategiju kapitalno intenzivnog razvitka ili . financiranje. Veća naseljavanja i urbanizacija događala se uz značajne prometne pravce koji su uglavnom spajali središnja spomenuta naselja i centre okolnih područja. istraživanje i razvitak. povezivanje sa stranim partnerima. Iskorištenje geoprometnih prednosti. npr. tj. turizam i slično. promjena i osuvremenjavanje tehnologije. c) razvijanje funkcija imanentnih robnim proizvođačima (marketing i plasman proizvoda. inovacije i tehnologija. Kod opredjeljenja za strategiju razvitka treba se odlučiti za: .strategiju radno intenzivnog razvitka. kadrovi i sl. dopunjujući sadašnju strukturu gospodarstva novim djelatnostima. uklapanje Županije u sve transformacijske procese što ih donosi sadašnji i budući znanstveno-tehnički napredak. U izboru metoda razvitka vidljivo je da se treba opredjeliti za daljnju industrijalizaciju. Ove dvije strategije kao opoziti praktično se u čistim oblicima nigdje ne javljaju. U osnovi to obuhvaća: a) aktiviranje znanja i kreativne sposobnosti postojećeg kadrovskog potencijala. Kod definiranja koncepcije i strategije gospodarskog razvitka Varaždinske županije u prvom redu treba uzeti u obzir njene funkcije u širem prostoru Republike Hrvatske. i e) kao rezultanta svega. Pri tome se treba uzeti u obzir težinu i složenost takve strategije razvitka i to s dva motrišta: . snižavanje troškova proizvodnje.). I to ne samo zato što industrijalizacija omogućava najbrži razvitak i najbržu transformaciju cijele socio-ekonomske strukture na viši stupanj. upravo na temelju snažnog aktiviranja ljudskog potencijala i pravilnog iskorištenja prirodnih obilježja i zemljopisnih prednosti. kako u razvoju glavnih komunikacijskih i infrastrukturnih pravaca.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Analiza prirodnih uvjeta razvitka. već i zbog toga što Varaždinska županija ne raspolaže s nekim prednostima koje bi mogle biti snažni nosioci razvitka na dugoročnoj osnovi. polazeći od prirodnih uvjeta za razvitak i kao drugo.

tako i šireg kontaktnog područja (prema jugu). pa je velik dio naselja na ovom prostoru mješovitog karaktera. takva neprekinuta područja čine naselja Hrašćica . Količina i kvaliteta tih voda je značajna za opskrbu pitkom vodom. Tu se nalazi najplodnije tlo za uzgoj poljoprivrednih kultura.5 km). Ludbreg . koji je posljedica postojećeg sustava naseljavanja prostora. Tu se radi uglavnom o naseljima u ravničarskom dijelu Županije. Vrbanovec .Radovec .Poljanec. Presečno . Isto tako.5 km).Cestica . dok je pravih samostalnih vikend zona zapravo vrlo malo. U višim zonama koje karakterizira raštrkanost vrlo malih naselja i zaselaka. odnosno nužnost provedbe odgovarajućih mjera zaštite.124 . čini velik broj malih površina koje su raštrkane u prostoru. postojeća izgradnja ima oblik izduženih vijugavih područja. kako područja Županije.Majerje (dužine cca 5 km).Zamlača . Na novomarofskom i dijelom varaždinskom području. i to u brežnim prostorima.Selnik. Petrijanec . područja za razvoj naselja. Primjerice.Budislavec (dužine cca 6 km).Oštrice . te Ivancu i Lepoglavi. Na spomenutim osovinama i pravcima su formirane i veće zone za razvoj naselja.Donje Vratno . kao naslijeđeno stanje. To je iz razloga što je nizinski prostor ujedno i najnaseljenije i najurbaniziranije područje. pa u tom smislu u budućnosti valja osigurati maksimalnu zaštitu. Ravničarski dio Županije građen je od uglavnom kvartarnih šljunkovito-pjeskovitih sedimenata koji akumuliraju veće količine podzemnih pitkih (hladnih) voda.Cargovec . Za razliku od spomenutih područja.Donje Ladanje (dužine cca 10.Vidovec . pa predstavljaju opasnost po zagađenje tla.Križovljan . Ludbregu i Koprivnici. U urbanim zonama zagađenje tla.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Karakteristika prostornog razvoja ovog područja jest izražena u osovinama prostornog razvoja koje se formiraju na prometnim pravcima što se pružaju od Varaždina prema granici sa Slovenijom. Ludbreg . što je uvjetovano praćenjem ceste uz koje su se ta područja formirala. što je uzrok otežanom komunalnom opremanju ovih prostora (različite potrebe i uvjeti komunalne izgradnje). sukladno spomenutoj karakteristici. a s obzirom na tu činjenicu i lakšu pristupačnost. u jednom razdoblju učestala je pojava izgradnji farmi (peradarskih i stočarskih) na područjima uglavnom izvan naselja.Kolarovec Babinec . Novi Marof Madžarevo. Može se reći da za područje iznad vodonosnika. što se odnosi na nepodesno deponiranje otpada. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 .Martijanec . bio je bolje naseljavan od brežnih područja Županije. Gojanec .Nedeljanec . postoji ograničavajući faktor za razvoj određenih namjena i vrsta djelatnosti.Papinec . Takva kombinacija namjena je vrlo česta. Infiltracija voda s površine terena u gornji vodonosni sloj ima nepovoljan utjecaj na kvalitetu vode.Križovljan Radovečki .Ključ. rasipanja otpada i sporadičnog odbacivanja po tlu. Jedan od najvećih problema koji se javlja na prostoru u okviru narušavanja okoliša je zagađenje podzemnih voda kao posljedica neizgrađene kanalizacijske mreže.Šijanec Krkanec . Brezje Dravsko .Družbinec (dužine cca 3.Prekno . Na ovim prostorima.Sudovčina . uzrokuje poteškoće u realizaciji planiranog ili željenog standarda življenja radi zahtjevne uspostave odgovarajućeg komunalnog sustava.Kapela Podravska.Hrastovsko. prisutna je kombinacija stambene izgradnje i izgradnje za odmor (vikendice i klijeti). pa tako i podzemnih voda dolazi od neriješene odvodnje i neriješenog deponiranja raznih vrsta komunalnog i industrijskog otpada. Podzemne vode ovog vodonosnika vrlo su slabo zaštićene od prodora zagađivanja s površine. koje nisu uvijek dovoljno kontrolirane. tako da su već danas neka naselja spojena u neprekinuto područje dužine čak preko 10 km. Takvi oblici naselja prevladavaju na ivanečkom i novomarofskom području. Dubovica . na prostoru vinogorskih pobrđa karakteristična su vrlo razvedena područja za razvoj (Viničko vinogorje i Haloze. te područje intenzivne poljoprivredne obrade.Domitrovec . kao i njegovih utjecajnih zona. Novi Marof . Ovakav način formiranja naselja.Sigetec i Ludbreg .Gornje Vratno . Varaždinsko-Topličko gorje) koja su rezultat reljefnih mogućnosti i uključivanja vikend izgradnje u područje naselja.Grana. Ograničenja u razvoju vezana su i na vodne resurse.Sračinec .Vinica Marčan .

naselja na pobrđima i brdskim predjelima koja su rastresitog tipa (sistem zaselaka) s prirodnim krajolikom. Na gotovo svim područjima Županije prisutna je tendencija nestajanja vrednije ruralne arhitekture i specifičnih tipova naselja. Stoga se može smatrati da će svaki dodatni i novi utjecaji na tom prostoru prouzročiti određene posljedice.naselja u ravničarskim predjelima i riječnim dolinama koja su zbijenog ili izduženog tipa. kuća za stanovanje i gospodarskih građevina. Županijski zavod za prostorno uređenje 1 . Predjeli starog korita rijeke Drave značajni su radi autohtone močvarne vegetacije i obitavanja močvarnih životinja. osobito ptica. biološke promjene. vodni ekosustavi i dr. ekološke promjene u najširem smislu i sl. promjene u sustavu povezivanja i komuniciranja. posebno na području realizacije novih građevina. Provedba hidroenergetskog projekta na Dravi novi je i vrlo izraženi prostorni element u zemljopisnoj cjelini dravske nizine.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Problemi vezani uz prostorne transformacije odnose se i na neke dijelove prirode i krajobraza. U takvim mjestima postoji niz primjera narušavanja ranijeg sklada neadekvatnim zahvatima. . Neodgovarajući zahvati su neprihvatljivi za naselja gdje dovode do postupnog narušavanja ranijeg sklada i vrijedne i tipične sredine u tim mjestima kao primjerice: .). Izgradnjom hidroenergetskog sustava nastale su bitne prostorne promjene u neposrednom i širem području (promjene u režimu podzemnih voda. Ivančice i Kalnika.125 . koji istovremeno utječe na gospodarske i društvene osobitosti ovog područja. To se odnosi i na niz ostalih vrijednijih prirodnih cjelina ekoloških značajki i jedinstvenih vrijednosti za Županiju ili za lokalnu sredinu kao što su: predio Trakošćana. Ubrzane promjene načina života stanovništva dovele su do preobražaja u načinu gradnje seoskih domova. potok Zbel i dijelovi njegove šire okolice. te vrijednim i zanimljivim primjerima seoske stambene i gospodarske arhitekture. promjene u funkcijama naselja. nepravilnih geometrijskih formi. izvorišni dio Plitvice.

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja Županijski zavod za prostorno uređenje 2.1 .

a Programom se utvrđuju mjere i aktivnosti za provođenje Strategije.1. korištenje i uređenje prostora. • racionalno koristiti i zaštititi nacionalna dobra. • povećanje vrijednosti i kvalitete prostora i okoliša. zaštitu. Posebni ciljevi predviđeni Strategijom i Programom: • povećati kvalitetu življenja i uravnotežiti razvoj svih područja Države. Alpa i Balkana.ljudski potencijal. Ciljevi prostornog razvoja regionalnog. • razvojne ciljeve prilagoditi značajkama prostora. Podunavlja. mora stvoriti pretpostavke za ustrojstvo. Opći ciljevi predviđeni Strategijom i Programom: • jačanje prostorno-razvojne strukture Države. Kao samostalna Država u okruženju europskih prostornih cjelina: Mediterana. raznolikost i osobitosti dijelova prostora.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 2. društvenim i kulturnim razvojem. stvaranje. Strategija sadrži osnove za usklađivanje i usmjeravanje prostornog razvoja i dugoročne ciljeve tog razvoja u skladu s ukupnim gospodarskim. prirodna i kulturna dobra. povezanih prometnim pravcima na višoj tehničko-tehnološko-sigurnosnoj razini. Županijski zavod za prostorno uređenje 2. državnog i međunarodnog značaja Stjecanjem samostalnosti i suverenosti.2 . • uvažavati zajednička obilježja ali i osobitosti područja u planiranju razvoja. ali i svoj razvitak u prostoru. U cilju ostvarenja višeg stupnja razvitka i bolje kvalitete života potrebno je poticati: • uspostavu prostorno-razvojne strukture koja omogućuje uravnotežen razvitak područja. Republika Hrvatska je postala novi međunarodni pravni subjekt. • preobrazbu razvoja u prostoru s osloncem na resurse . • razvijati infrastrukturne sustave. prepoznavanje i poticanje okosnica i težišta razvitka s osloncem na mrežu gradova i drugih središta (policentrična mreža). prostornog razvoja i planiranja na razini Države su Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske i Program prostornog uređenja. Temeljni dokumenti gospodarenja prostorom. • uključenje u europske integracijske sustave. • osigurati učinkovitost sustava prostornog uređenja.

visok komunalni standard i minimalno devastiranje prostora (što ima svoju cijenu izgradnje i održavanja). • zaštita i očuvanje prirodnih. • obnoviti ruralna naselja (gdje je to objektivno i moguće). • zaustaviti emigraciju mlađeg i visokoobrazovanog stanovništva u inozemstvo.3 . uključujući stvarno poboljšanje standarda i kvalitetu života. • svestrano revitalizirati demografski najugroženija i strateški značajna područja (pogranična područja). Jedan od važnih ciljeva prostornog razvoja je uspostava dobro koncipirane i funkcionalno uravnotežene (optimirane) infrastrukturne mreže koja će osigurati policentrični i uravnoteženi razvoj u prostoru i omogućiti efikasnu povezanost. Cilj je uspostaviti i osposobiti takvu mrežu naselja koja će predstavljati žarišta razvitka svakog pojedinog područja. • poboljšavati strukturna i ostala obilježja stanovništva. razvoj i unapređenje sustava naselja. funkcija i gospodarstva. krajobraznih i kulturno-povijesnih vrijednosti s posebnim naglaskom na zaštitu voda. ukoliko funkcionalni princip (pa i tradicionalne navike) ukazuju na drugačiji model. a time i ostanak stanovništva. • poticati razvoj manjih i srednjih gradova. Županijski zavod za prostorno uređenje 2. pri čemu administrativna podjela ne mora biti kriterij odabira. nerazvijenosti mreže naselja. oskudnih resursa. postavljaju se osnovni ciljevi prostornog razvoja Županije koji će se međusobno prožimati s međunarodnim. te perifernog položaja u odnosu na glavne pravce razvoja. • postići ravnomjerni raspored stanovništva u policentričnom sustavu naselja. provođenje mjera revitalizacije i poboljšanja uvjeta života u ruralnom i pograničnom području uz očuvanje izvornih obilježja i prepoznatljivosti prostora. spriječi pretjeranu koncentraciju industrije i stanovanja. • poticati povratak hrvatskog stanovništva iz inozemstva i ostalog stanovništva iz dijaspore u njihov zavičaj. kojima se teži višem stupnju razvitka i kvalitete života stanovništva na svim područjima.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN S gledišta korištenja prostora osnovni ciljevi i težište postavljaju se na očuvanje fizičke cjelovitosti područja resursa (racionalno korištenje prostora za gradnju). U okviru općih i strateških ciljeva prostornog razvoja definiranih na razini Države. razvoj i integracija gospodarskih i infrastrukturnih sustava. državnim i regionalnim ciljevima: • • • • ravnomjerniji demografski razvoj i rješavanje demografskih problema. te racionalnije koristi prirodne i izgrađene resurse. Policentrični razvoj je koncept razvitka i uređenja prostora koji i u državnim i u lokalnim okvirima ima zadaću da potakne lokalne razvojne osobitosti područja. Postoje područja s ograničenjima u razvoju zbog negativnih demografskih procesa. osigurava egzistenciju. Strateški ciljevi demografske politike koji se odnose i na Varaždinsku županiju su slijedeći: • osigurati optimalno opće kretanje stanovništva (prirodne migracijske tokove). uz uvažavanje prirodnih značajki (prilagođavanje proizvodnje biološkim ciklusima i bez zagađenja) i strukturnih značajki (očuvanje krajobrazne fizionomije) prostora.

Strateški cilj je da obnova i razvoj sela omogući prihode stanovništva za standard življenja sukladan gradskom. U tom pogledu treba visoko rangirati ciljeve u očuvanju kulturno-povijesne baštine. Županijski zavod za prostorno uređenje 2. koja ona sama nisu u mogućnosti riješiti. turističko-rekreativnih i drugih djelatnosti i aktivnosti treba koristiti obazrivo i u funkciji očuvanja temeljnih prirodnih vrijednosti i obilježja. prirodna i kulturna dobra. tako da se u ruralnom prostoru ostvare optimalni uvjeti za poljodjelsku proizvodnju. rekreacijom i drugim općim i specifičnim potrebama. te da se unaprijedi stanovanje i kultura uopće. socijalne i fiskalne mjere trebaju biti usklađene s mjerama prostornog uređenja na razini Države i nižim razinama. zaštitom okoliša. ali da se očuva karakter sela. Kriteriji zaštite bitno utječu na odabir djelatnosti u pojedinom prostoru. kulturne. kao i ruralni i seoski prostor sa svim onim obilježjima koja zahtijevaju poseban planski pristup i mjere. Zadatak je svake sredine očuvanje vlastitog identiteta i njegovanje tradicije i baštine. procjene dopustivog i prihvatnog kapaciteta okoliša i strogu kontrolu i ograničenje zagađenja. jer se ona ne može ograničiti na administrativnoteritorijalnu podjelu. U tom smislu prioritetan cilj koji je nužno posebno naglasiti odnosi se na zaštitu vodonosnika podzemne pitke vode na koju najdirektnije može utjecati lokalna sredina.4 . a istovremeno određuju namjenu i način korištenja prostora. tj. ali i druge djelatnosti u skladu s karakterom krajolika. u čemu Varaždinska županija ima mnogo razloga prednjačiti. krajobraznih vrijednosti i ljudskim radom stvorenih dostignuća. Zaštitu prostora potrebno je koncipirati na cjelovito područje vodeći računa o utjecaju susjednih i graničnih područja. šumarstva. a često niti na funkcionalnu. U tom pravcu gospodarske.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Strategijom Prostornog uređenja Republike Hrvatske utvrđene su problemske prostorne cjeline zajedničkih obilježja od kojih i Varaždinska županija ima dio područja uz državnu granicu. Prostor izvan naselja u funkciji gospodarstva. poljoprivrede. kulturnim potrebama. Koncept zaštite prostora temelji se na načelu održivog razvitka. Jedan od ciljeva svekolikog razvitka je uspostava mehanizma koji će omogućiti prioritetno rješavanje nagomilanih problema u ovim područjima. Prepoznatljivost područja obilježje je kojem se mora posvetiti posebna pažnja.

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 2. ali i najreprezentativnija tvorevina civilizacije (najbolji oblik organiziranog života ljudi) predstavljaju čvorišne točke prostora koje upravljaju i djeluju na svoja socio-gospodarska gravitacijska područja. Gradovi kao najsloženija. Razvoj gradova i značajnih infrastrukturnih sustava 2. Ovakva koncepcija je Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske naglašena kao prioritetna. Razvoj gradova Proces urbanizacije i razvoj gradskih naselja danas je opći i ubrzani svjetski proces. optimalno strukturiranih. Današnja shvaćanja razvitka suvremenog tehnološkog društva ukazuju na nužnost razvitka urbanih zajednica i te se spoznaje očito ne mogu zanemariti. niti brzo ili bitno (ako je uopće moguće) preusmjeriti.1. Stoga proizlazi da je najsvrhovitija prostorna organizacija stvaranje policentrične mreže naselja.1.1.1. Važnija središta rada u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske Slika 29 Županijski zavod za prostorno uređenje 2 -5 . gdje treba osobito poticati razvoj manjih gradova i gradova srednje veličine.1.

U interesu je Države i u skladu sa Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske da se intenzivira proces urbanizacije na prostorima većih koncentracija stanovništva i u pograničnim područjima.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN U koncipiranoj policentričnoj mreži gradova. odnosno "sustavu razvojnih žarišta". Stoga treba osobito poticati razvoj manjih i srednjih gradova. GUP-ovi.predstavljaju važne gospodarske centre sa značajnom funkcijom rada. s lokalne. Varaždin i pet ostalih gradova na području Varaždinske županije zadovoljavaju osnovne kriterije gradskih naselja: . koja je jedan od bitnih preduvjeta dobre organizacije prostora.imaju dugogodišnji kontinuitet praćenja razvoja naselja prostorno-planskom dokumentacijom (prostorni planovi.bilježe stalni rast broja stanovnika. Novi Marof. a i prema novom teritorijalnom ustrojstvu spadaju u značajnije upravne centre.imaju infrastrukturne elemente karakteristične gradskim obilježjima. Ludbreg. a Lepoglava i Varaždinske Toplice spadaju u grupu manjih gradova. dok u grupu srednjih gradova ulaze: Ivanec. . što se može primijeniti i na prostoru Varaždinske županije. na području Varaždinske županije u najznačajnija razvojna žarišta Strategija ubraja: Varaždin. PUP-ovi). Proglašavanje novih pet gradova na području Varaždinske županije ide u prilog stvaranju pravilno strukturirane mreže gradova u prostoru.imaju veoma dugu povijesnu tradiciju . Ivanec. Globalna je ocjena da se sada gradovi nalaze barem na jednom razvojnom stupnju niže nego što to pokazuje i otkriva njihovo formalno mjesto u hijerarhiji centara. . Grad Varaždin spada u grupu od 18 velikih i većih gradova Hrvatske kao važnije nacionalno središte. u "sustavu središnjih naselja". Lepoglavu i Varaždinske Toplice. Ludbreg i Novi Marof. tj. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 -6 .nalaze se na značajnim prometnim pravcima. . . razvijati pravilnu mrežu gradova na ovakvim područjima koji će funkcionirati kao razvojna žarišta. ali i s državne razine.ranije su bili. . .kontinuitet postojanja ("genius loci").

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 2. Infrastrukturni sustavi Prometni sustavi Unutar hrvatskog državnog teritorija ističe se nekoliko prometnih koridora europskog i državnog značenja. Cestovni promet u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske Slika 30 Županijski zavod za prostorno uređenje 2 -7 .prometnom koridoru sjever-jug. ali je nužno planske postavke i strategijska opredjeljenja oživotvoriti. jer je to pretpostavka za iskorištenje komparativnih prednosti.2. Unutar takvih geoprometnih pozicija Varaždinska županija temelji svoje prednosti za kreiranje budućeg razvitka.1.1. odnosno Mediterana i .podravskom prometnom koridoru koji je sjeverna paralelna poveznica Države i osigurava alternativno povezivanje Središnje i Istočne Hrvatske međusobno. ali i sa susjednim državama. koji je poveznica srednje Europe i Jadrana. Varaždinska županija leži na dva takva prometna koridora i to: .

Zagreb . u čijem sastavu je autocesta (Mađarska) . u čijem sastavu je Podravska brza cesta od Republike Slovenije preko Varaždina prema Osijeku. pretpostavlja daljnje poboljšanje uvjeta za odvijanje prometa na prilazno-obilaznim pravcima i raskrižjima grada Varaždina i drugih gradova koji leže na pravcima najvažnijih cesta. Lepoglave i Krapinskozagorske županije sa spojem na autocestu Zagreb .cesta nadovezuje se mreža brzih cesta od važnosti za povezivanje područja Države i međunarodno povezivanje. koja ima i prioritet u gradnji.Rijeka. Na mrežu E . pa je jedan od važnijih ciljeva Županije prihvaćanje ovog pravca u plan dugoročnog razvoja cestovne mreže Hrvatske.Maribor. Na ovu bi cestu valjalo nadovezati pravac preko Ivanca.Goričan . Željeznički promet u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske Slika 31 Županijski zavod za prostorno uređenje 2 -8 . Opredjeljenje o nužnosti postupnog rješavanja dionica i građevina na mreži državnih cesta i prilaznicama i obilaznicama većih gradova.cesta.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN U cestovnom prometu okosnicu tvori mreža E . U tom smislu je u interesu Županije osigurati i rezervirati prostor za njenu relizaciju. što će osigurati značajan poticaj razvitku pograničnih područja prema Republici Sloveniji. a naročito Novog Marofa i Varaždinskih Toplica koji do sada nisu rješavani.

premda raspolaže skoro sa svim poznatim energentima. što treba dodatno valorizirati u budućoj mreži pruga od državnog interesa. pa je nužna svekolika reafirmacija željezničkog prometnog sustava i znatno bolje povezivanje na međunarodnu željezničku mrežu. koji se najvećim dijelom može opskrbiti iz vlastitih izvora (tu su u okviru proizvodnih sustava i hidroelektrane na rijeci Dravi). Radi toga je potrebno dati odgovarajuću ulogu i funkciju željezničkom raskrižju Varaždin u sustavu željezničke prometne mreže Hrvatske. Ubrzani razvoj telekomunikacijskog sustava (sustava veze) upotpunjuje cjelokupni prometni sustav i ističe važnost i ulogu područja Varaždinske županije u prometnim sustavima od važnosti za Državu.Varaždin. Varaždinska županija pripada sjevernom dijelu elektroenergetskog sustava Hrvatske. ali i osnažuje potencijalne mogućnosti da tu ulogu i značenje iskoristi za vlastiti razvitak.Beč. tako i u širem prostoru. U narednom razdoblju potrebno je od kapitalnih elektroenergetskih prijenosnih sustava na razini Države izgraditi dalekovod 400 kV na pravcu Žerjavinec .LNG koji prolazi i Varaždinskom županijom od pravca Zaboka preko Ludbrega u smjeru Kotoribe.Varaždin . čime se položaj Varaždinske županije višestruko oplemenjuje i dobiva sasvim nove dimenzije u perspektivi razvitka.Mađarska u istočnom rubnom području Županije. Pri tome ne treba zanemariti značenje prijevoza putnika željeznicom na ovom području.zagorska županija) sa spojem na pravac Zagreb . posebice na pravcu Zagreb . onda ova činjenica predstavlja dodatnu prednost u valorizaciji mogućnosti za razvitak nekih novih djelatnosti. pri sagledavanju razvoja zračnih luka Hrvatske.Žutnica (Krapinsko . U pogledu opskrbe plinom jedan od strateških ciljeva je izgradnja međunarodnog plinovoda ADRIA .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN U željezničkom prometu prisutna je višegodišnja stagnacija u odnosu na Europu. njene pouzdanosti i sigurnosti.Čakovec . a još manje potreba u budućnosti. a ostale mjere imaju zadatak osigurati prostorne i druge pretpostavke za povećanje i poboljšanje opskrbe. kako u samom gradu Varaždinu. koji u kombinaciji sa slobodnom carinskom i gospodarskom zonom može predstavljati važnu ulogu u razvitku. realnom je ocijenjena mogućnost iskorištenja postojećeg zrakoplovnog pristaništa Varaždin i mogućnost prekategorizacije u zračnu luku 2C kategorije. a posebice na značenju dobiva varaždinsko prometno i robno-transportno raskrižje. Opća je ocjena da Hrvatska nema ni jednan oblik energije čija je proizvodnja u zemlji dovoljna za zadovoljenje sadašnjih potreba. U zračnom prometu. Uporaba samo ekološki prihvatljivih energenata imperativ je današnjice. a manjak energije lakše se može podmiriti uvozom iz susjednih zemalja. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 -9 . Energetski sustav Zadovoljenje energetskih potreba stanovništva i gospodarstva spada u grupu ciljeva koji se u suvremenom društvu poistovjećuju s pitanjem opstanka. Na području Županije uspostavljen je temeljni sustav opskrbe plinom koji je potrebno dalje razvijati. Ako se uzme u obzir vrlo povoljan geoprometni položaj Varaždinske županije. Posebno značenje i pozornost potrebno je posvetiti robno-transportnom terminalu. U tom kontekstu svrhovita je uspostava kvalitetne željezničke veze Mađarska .

ali su pritoci Drave ugroženi lokalnim zagađivačima. dravsko zaobalje Strategijom i Programom je predviđeno kao sastavni dio rezervata potencijala podzemne pitke vode u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Do sada izvedeni radovi zaštitili su neke površine. Slična je situacija i u Varaždinskoj županiji gdje samo grad Varaždin ima razrađen i zadovoljavajuće razvijen koncept izgradnje kanalizacije. a komunalna poduzeća potrebno je osposobiti da upravljaju sustavima vodoopskrbe.gradovima i sjedištima općina. kako radi uključivanja u sustave vodoopskrbe. pa su nužni hidrotehnički radovi. održavaju ih i razvijaju. ali njihovo korištenje iziskuje značajne zahvate. Ta činjenica daje novu dimenziju zaštiti prostora i okoliša ali i upravljanju vodnim resursima u ovom području. ili za potrebe industrijskih ili nekih specifičnih pogona. ali unatoč izvedenim i višenamjenskim hidroenergetskim građevinama zaštita od poplava nije u potpunosti provedena.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Vodnogospodarski sustav Korištenje voda Glavni cilj dugoročnog programa vodoopskrbe je osiguranje dovoljne količine vode za stanovništvo i gospodarstvo. Radi toga je nužno otkloniti visoke gubitke u postojećim sustavima i posvetiti punu pozornost izvorištima i zaštitnim zonama radi očuvanja kvalitete vode. a poseban značaj daje potrebi rješavanja odvodnje u naseljima. te se mora nastaviti provoditi bržim tempom. Gospodarenje vodama nužno je koncipirati na principima "održivog" razvoja. da Hrvatska ima dovoljne količine potencijalnih izvora pitke vode. te je nužno prioritetno intervenirati u ta područja. Ne postoji razrađeni i organizirani sustav izvedbe odvodnje.nizinski dio. evidentno je da tom problemu treba dati visoki prioritet. te povremena i izvanredna zagađenja. na temelju procjene sveukupnih količina voda. Zaštita voda od zagađivanja Dominantan izvor zagađenja su otpadne vode i otpadne tvari općenito. Zaštita otvorenih vodotoka na području Županije dijelom je (Drava) uvjetovana i stanjem u susjednim državama. Područje Varaždinske županije . tj. ali se ne smiju zanemariti i drugi načini zagađenja kao ispiranje zagađenih površina. a usklađeno s principima zaštite okoliša. Dosadašnji sustavi kanalizacije u Hrvatskoj su se prvenstveno gradili u naseljima . a manjim dijelom (rijeka Lonja) u slivnom području Save. tako i radi provedbe potrebne zaštite. Izgradnja kanalizacijskih sustava ima višestruko značenje u zaštiti voda. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . Uz to je na ovom području prisutan utjecaj bujica i erozija. aplikativnih sredstava u poljodjelstvu. Energetsko korištenje voda na području Županije iskorišteno je izgradnjom hidrocentrala na rijeci Dravi i one su značajan čimbenik energetskog sustava Hrvatske. Varaždinska županija je najvećim dijelom u slivnom području Drave i Dunava. Smatra se. Uređenje režima voda Zaštita od štetnog djelovanja voda planira se i provodi po slivnim područjima. prometnica. ali ih je potrebno kompleksno planirati i provoditi u suradnji sa šumarskim i poljodjelskim aktivnostima. pa kad se uzme u obzir činjenica da je potrebno osigurati zaštitu potencijala pitke vode u velikom prostoru Županije.10 . gnojišta. S druge strane u brežnim i rubnim (graničnim) područjima Županije vodoopskrba ne zadovoljava. a parcijalna rješenja vrlo je teško povezati u suvisli kanalizacijski sustav te optimalno postaviti uređaje za konačno pročišćavanje otpadnih voda prije ispusta otpadnih voda u recipijent.

e) Osigurati poboljšavanje ekoloških funkcija vode tamo gdje su narušene i postizavanje propisane kvalitete za određene namjene postupnom realizacijom cjelovitih programa i mjera zaštite. te kontrolom rada izgrađenih građevina i uređaja za pročišćavanje zagađenih voda. tj. c) Očuvati kvalitetu voda tamo gdje ona zadovoljava propisane kriterije provođenjem mjera zaštite. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . a posebno podzemne vode) kao jedine rezerve za opskrbu vodom. zdravlja ljudi i uslijed toga do teškoća ili čak zastoja samog razvoja. Kod nove investicijske izgradnje inzistirati na provođenju potrebnih mjera zaštite. razvitka koji zadovoljavanjem potreba sadašnje generacije ne ugrožava pravo i mogućnost slijedećih da to ostvare za sebe. d) Zaustaviti trend pogoršavanja kvalitete podzemnih i površinskih voda tamo gdje je ona narušena i poboljšati je izgradnjom potrebnih uređaja za prethodno pročišćavanje zagađenih voda i izgradnjom barem mehaničkog dijela centralnih uređaja. b) Sanirati ili ukloniti zagađenja uslijed kojih dolazi do ugrožavanja ili zagađivanja vode za piće na postojećim ili planiranim izvorištima vode. f) Ostvariti sukladan i postojan razvoj u kojem neće neracionalno korištenje resursa prostora dovesti do pogoršanja kvalitete voda. Ciljeve treba realizirati na načelima "održivog" razvoja.11 .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN U cilju zaštite voda nužna je realizacija slijedećih ciljeva: a) Sačuvati vode koje su još čiste (gornji tokovi. vodotoci u brdskim predjelima.

te mreža malih gradova kao osnova za unapređenje prostorno-razvojne strukture policentričnog tipa.1. Razvojnu strukturu područja obilježava koncentracija . U okviru strateških odrednica Države koje se odnose na zaštitu resursa. U cilju zaštite krajobraza potrebno je: . Racionalno korištenje prirodnih izvora Područje Varaždinske županije ubraja se u sustav županija Središnje Hrvatske za koje se Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske cijeni da je najrazvijenije područje Hrvatske. a to je i ključno raskrižje europskih i regionalnih prometnih pravaca. ekonomski neopravdanu i neprimjerenu (geometrijsku) regulaciju vodotoka i nestanak tipičnih i doživljajno bogatih fluvijalnih lokaliteta. osobito u rekreativnoj funkciji urbanih područja. Rezerve pitke vode Jedan od glavnih ciljeva Dugoročnog programa vodoopskrbe je osiguranje dovoljne količine kvalitetne vode za stanovništvo i gospodarstvo.spriječiti nepotrebnu. .sprječavanje (ograničavanje) pretvaranja poljoprivrednog tla u građevinsko zemljište i .ekološka revitalizacija vodotoka Drave i pritoka. biofizičku i antropogenu strukturu u rasponu od potpuno prirodne do pretežito ili gotovo potpuno antropogene (visokourbanizirani ili tehničkotehnološki prostori).spriječiti neprikladnu poljoprivrednu obradu i usitnjavanje posjeda naročito u brežuljkastom dijelu Županije. .spriječiti neprikladnu gradnju stambenih građevina i vikend izgradnje (lokacijom i arhitekturom) i gradnju na pejzažno eksponiranim lokacijama. te u tom konceptu treba sagledavati vrednovanje Hrvatskog zagorja kroz kompleksni program zaštite i revitalizacije. U tom kontekstu na našem području potrebno je naglasiti nužnost veće zaštite rezervi pitke vode. Opskrba vodom rješavat će se iz podzemnih i nadzemnih izvorišta. za prostor Varaždinske županije mogu se izdvojiti slijedeći: .12 . na području naše Županije evidentirane su potencijalne rezerve podzemnih voda u cijelom dravskom zaobalju i njihova je zaštita od državnog značenja. Zaštita krajobraza Karakteristike krajolika odnosno krajobraza u prostorno-planskom kontekstu podrazumijevaju cjelovitu prostornu. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . . te prijelaz iz ravničarskog u brežuljkasto područje Hrvatskog zagorja.zaustavljanje procesa smanjivanja šumskih površina. a temeljem procjene sveukupnih količina voda može se zaključiti da područje Države ima dovoljne količine potencijalnih izvora pitke vode. .2. Od strateških ciljeva Države koji se odnose na zaštitu resursa.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 2.prsten gradova srednje veličine oko Zagreba. očuvanja i zaštite krajobraza.spriječiti nestanak šumaraka i živica u agromeliorativnim zahvatima. u kojem je koncentrirano gospodarstvo i kulturne institucije. te pojačanog vrednovanja zaštite Drave i pritoka. . Radi toga su krajobraz i resursi pod utjecajem urbanizacije s velikim promjenama prirodnog i kultiviranog krajolika. pa se planska usmjerenja i na državnoj razini odnose na revitalizaciju i očuvanje vrijednosti prostora. Obilježje tog područja je i porječje rijeke Drave.zaštita rezervi pitke vode.

. značajnih.13 . Dravski pojas jedan je od rijetkih. od osobite su prirodne vrijednosti ne samo u našoj regiji već i u širem prostoru. Takav pristup "održiva razvoja" iziskuje i postojeća zakonska regulativa. a ne samo kako spriječiti negativne posljedice eksploatacije mineralnih sirovina. U cilju zaštite prostora i planske Županijski zavod za prostorno uređenje 2 .gospodarenje mineralnim sirovinama definirati gospodarskom politikom.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . U tom je smislu Hrvatska kao potpisnica "Konvencije o suradnji na zaštiti i održivom korištenju rijeke Dunav" obvezna djelovati u okviru programa zaštite okoliša dunavskog slivnog područja. ali ne u uskim lokalnim okvirima. u koje spada i rijeka Drava. U nekoliko posljednjih desetljeća na području rijeke izvršen je cijeli niz aktivnosti koje su negativno utjecale na kvalitetu prostora i okoliša.spriječiti daljnje smanjenje nizinskih šuma. ali i ugroženih europskih riječnih ekosustava čije očuvanje više ne ovisi samo od procesa koje obavljaju prirodni sustavi. već usmjeriti djelovanje na rješavanje pitanja kako dobro gospodariti resursom. a posebice staro korito rijeke. Potencijalne rezerve podzemnih voda u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske Slika 32 Zaštita rijeke Drave Cijeli dravski pojas.

racionalno i kontrolirano.14 .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN artikulacije aktivnosti u dravskom pojasu potrebno je izraditi Prostorni plan područja posebnih obilježja rijeke Drave kako bi se riječni prostor počeo koristiti planski. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 .

zeleni kvadratić . Zaštita prostora i okoliša podrazumijeva racionalno iskorištavanje resursa. daje najpovoljnije uvjete. Zaštita prirodne i graditeljske baštine u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske Slika 33 Pojašnjenje oznaka za graditeljsku baštinu: .15 . stremljenje k razvoju bez uništavanja i poticanje onih razvojnih djelatnosti za koje određeni prostor.plavi kvadratić . "dobro predloženo za upis" (Strategija prostornog uređenja Hrvatske je donesena 1997. po prirodnom bogatstvu. .upisana dobra. nasljeđu i ljudskim potencijalima.) Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . potrebno je naglasiti da jednom nanesene štete u prostoru u velikom broju slučajeva postaju teško obnovljive. .crveni kvadratić . a ponekad čak neobnovljive i nepovratne. *Napomena uz sliku 33: Grad Varaždin je od 1998.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 2.dobra predložena za upis. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša Prostor i okoliš dva su nerazdruživa dobra od općeg interesa.3. Iako prostor sam po sebi sadrži značajke održivosti. najvrednije su. ali i najosjetljivije prirodne datosti koje je potrebno racionalno koristiti uz stalno i nadzirano održavanje i čuvanje.1.priprema dokumentacije za prijedlog dobara.

svekolikom okružju i kulturnom bogatstvu.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Stoga prostorno planiranje. Glavni ciljevi zaštite okoliša su: . Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . što znači da je status planiranja krajolika izjednačen s planiranjem izgrađenih površina (npr. očuvana prirodna i spomenička baština. a posebno je značajno regionalno povezivanje i uključivanje u razvojne trendove srednjeg Podunavlja i sjevernog Mediterana. . te . Procjenjuje se da će daljnjim razvitkom sustava lokalne samouprave sve više jačati svijest o vrijednostima prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja. odnosno optimalno korištenje njegovih vrijednosti.16 . Stoga prostorni razvoj Županije mora uvažavati međunarodne kodekse ponašanja. te se može iz te razine očekivati postavljanje strožih kriterija. danas postaje ključni čimbenik preventivne zaštite okoliša. postojeća i planirana infrastruktura. koji uključuju odnos prema drugima. vodeći računa o vrijednosnim prioritetima. koje sadrži i planiranje zaštite prostora. Europske unije i drugih razvijenih europskih država.sveobuhvatno i trajno uključivanje troškova zaštite okoliša u troškove proizvodnje. kako bi se postigla optimalna namjena prostora. Varaždinska županija prostorno pripada širim europskim gospodarskim i ekološkim sustavima. U procesu prostornog planiranja svaku plansku postavku treba preispitati sa stanovišta svih sastavnih dijelova okoliša. . Geografski položaj. Za pojedine kategorije prostora nužno je postupno i kontinuirano ublažavati sukobe različitih interesa. razvojne mogućnosti i prostorne prednosti moći će se potpunije iskoristiti prihvaćanjem razvojnih opredjeljenja većine zemalja Vijeća Europe. obveza izrade prostornih planova područja posebnih obilježja).razvijanje svijesti o potrebi racionalnog gospodarenja prostorom kako bi se trajno optimirali učinci njegovog korištenja.usuglašavanje novih aktivnosti u prostoru s naprednim europskim/svjetskim ekološkim kriterijima uz saniranje postojećeg stanja (tamo gdje je potrebno). te je nužno postavljati i primjenjivati kriterije zaštite usklađeno sa susjednim državama i međunarodnom zajednicom. a time i obveza zaštite vrijednosti prostora u cilju njegovog očuvanja za budućnost. Suvremeno planiranje prostora podrazumijeva aktivno uključivanje svih slobodnih površina u postupak planiranja.učinkovito očuvanje prostora i postizanje ujednačenije razine kakvoće života.

2. djelatna i trajna. kulturno-obrazovnim. time bi se stvorile pretpostavke da se imigracijski tokovi preokrenu u korist manjih gradova Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . • Populacijska politika mora biti sustavna. a po potrebi i specifično razrađena po gradovima i općinama. političkim. Polazišta. stoga je potrebno kompleksno sagledavanje njegove uloge u korištenju prostora i upravljanju prostorom. To su prvenstveno pogranični prostori i prostori južnog i jugoistočnog dijela Županije. a uvjetovani su: biološkim. ne u smislu zaustavljanja njegova razvoja.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 2. Demografski razvoj Stanovništvo je jedan od temeljnih čimbenika dugoročnog društveno-gospodarskog razvitka i korištenja prostora. evidentno je da bi trebalo djelovati u dva smjera: • Potrebno je djelovati u cilju zaustavljanja negativnog demografskog procesa u prostorima gdje je demografska slika izrazito nepovoljna i procesi depopulacije kritični. aktivnosti i mjere iz postojećih dokumenata kao što su "Nacionalni program demografskog razvitka Republike Hrvatske". Kao podrška i smjernica za definiranje poticajnih mjera populacijske politike trebaju poslužiti smjernice. zdravstveno-socijalnim. etničkim i drugim čimbenicima. Demografski procesi odvijaju se sporo. • Valja težiti ravnomjernijem demografskom. Stoga treba što je moguće više smanjivati demografske disproporcije. • Potrebno je stvoriti/stvarati pretpostavke za uravnoteženiji razvoj naselja u cilju dobivanja što pozitivnije okosnice budućeg policentričnog razvitka. Problematika vezana uz demografsku obnovu koja proizlazi iz demografske slike Republike Hrvatske spada u prioritetne i dugoročne zadaće na razini Države. Ciljevi i projekcije na županijskoj razini Uvažavajući demografsku sliku područja Županije koja je ukratko analizirana u poglavlju 1. Stvaranje pozitivnog okruženja za djelovanje i promjenu tih čimbenika omogućuje zaustavljanje negativnih demografskih trendova i postizanje željenih promjena i rezultata. a koje je izradilo Ministarstvo razvitka i obnove. Zakon o stimuliranju aktivnosti u područjima od posebnog državnog interesa.1. jer ono izravno poništava postignuća pronatalitetne politike. psihološkim. društvenogospodarskim. • Iseljavanje je potrebno svesti na najmanju moguću mjeru. Demografska problematika prisutna je i na području Varaždinske županije.2. Zakon o obnovi. Naime. ali i općedruštvenom razvitku. već u cilju optimiranja razmještaja urbanih naselja na način koji predviđa Strategija i Program prostornog uređenja Države. a za njeno rješavanje potrebno je donijeti programe mjera i akcija. treba je sveobuhvatno sagledati i valorizirati. To podrazumijeva postupno ublažavanje migracijskih pritisaka na Varaždin. ali i koji se uklapa u koncept ravnomjernijeg razvoja Županije. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja 2.17 .

Prijelaz stanovništva iz tih područja u urbana potrebno je poticati i provoditi sa svrhom i ciljem optimalnog rasporeda stanovništva. što postavlja i dodatne zahtjeve na promišljanje i planiranje ciljeva demografske politike tog prostora. ali i globalni svjetski trend urbanizacije. To su također pretežito depopulacijska područja s prisutnom stalnom emigracijom stanovništva. uz aktivno sudjelovanje državne uprave može najviše pridonijeti lokalna samouprava. Ostala naselja gradskog karaktera su Ivanec. Većina teritorija spada u ruralna područja brežnih dijelova Županije. Stoga će se neminovno dogoditi da će neka naselja odumrijeti. nije realno očekivati da se mogu revitalizirati sva seoska naselja. kao i općenito razvijanje naselja gradskog karaktera. tradicionalni obrti i sl. razne kooperacije.18 . kao depopulacijska područja spadaju prema Nacionalnom programu obnove i razvitka u problemska područja na razini Države. Pogranična područja u Varaždinskoj županiji su uz granicu prema Sloveniji i nemaju tipična pogranična obilježja jer do 1991. trebalo bi omogućiti da pitanje demografije bude prioritetno. navikama i tradiciji gdje svaka promjena i uz najbolje mjere i akcije zahtijeva određenu vremensku prilagodbu. a proces urbanizacije zaostaje za prosjekom u Državi. primjenu suvremene tehnologije u poljodjelstvu. Najveće gradsko naselje u Varaždinskoj županiji je Varaždin.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Županije. jer se radi o ljudskim životima. Ludbreg i Novi Marof (manja subregionalna središta) i Varaždinske Toplice i Lepoglava (važnija općinska središta) s 2-10. a previše usitnjenim posjedima da su troškovi njihovog opremanja u nesrazmjeru s mogućnostima i potrebama našeg društva. nego i drugim mjerama) da naselja koja već sadrže naznake urbanih obilježja postupno poprime gradski karakter te da postignu određenu višu kvalitetu življenja. a ne kvantitetu. no taj proces kao i svaki drugi u tim područjima treba biti postupan i nenasilan. a i cjelokupno lokalno stanovništvo. Za ova problemska područja. Intervencije u tom prostoru ne smiju biti agresivne i nasilne kako se ne bi poremetio uravnoteženi sustav čovjek-priroda koji je osnovna kvaliteta života na selu. koje prema Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske spada u važnija nacionalna središta i u gradove srednje veličine s 30-100. Urbana područja. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . Postizanje višeg standarda života na selu i očuvanje zdravog okoliša najznačajnije su mjere za zadržavanje stanovništva u ruralnim područjima i osnova za poticanje doseljavanja mlađeg stanovništva na selo. Stoga je strateško pitanje poticati razvoj srednjih i manjih gradova. značajan su faktor u definiranju demografske politike. godine na tom području nije bilo državne granice. Međutim. jer su toliko raštrkana (dislocirana) i s prevelikim područjima za razvoj naselja. te primjerene planske koncepcije razvoja na županijskom nivou. Na području Varaždinske županije nema naselja veličine 10-30 000 stanovnika. orijentaciju poljoprivredne proizvodnje na kvalitetu.000 stanovnika. u skladu sa strategijskim opredjeljenjem Hrvatske. Ruralna područja i selo. što je inače trend i nastojanje s razine Države. oskudnih resursa i perifernog položaja u odnosu na glavne pravce razvoja. uvođenje nepoljodjelskih djelatnosti u seoske obitelji/domaćinstva kao što je seoski turizam.000 stanovnika. Za njihovu obnovu i razvoj. U značajnom dijelu ovog područja definirat će se i Park prirode "Hrvatsko zagorje". Potrebne su posebne poticajne mjere na nivou nacionalnog programa obnove i razvitka. prerada poljoprivrednih proizvoda na tradicionalan način. Obnovu i revitalizaciju sela treba sprovesti prvenstveno kroz osiguravanje komunalne i društvene infrastrukture. kao prostori s najvećom koncentracijom stanovništva. Općenito. kad se govori o naseljima osnovni kriterij za njihovu veličinu je broj stanovnika. a u funkciji gospodarskog i svekolikog razvitka. Treba nastojati (ne samo dokumentima prostornog uređenja.

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

Potrebno je valorizirati sve dosadašnje uzroke negativnih kretanja, te predložiti realne i provedive aktivnosti za zaustavljanje negativnih trendova i postupno poboljšanje demografske slike pograničnog područja. Osnovni je cilj stvoriti takve pretpostavke razvitka pograničnog područja koje će postupno smanjivati nesrazmjer i zaostajanje u odnosu na ostala područja i stvarati potrebne pretpostavke za daljnji uravnoteženi i ravnomjerni razvitak sukladan ostalim dijelovima Županije i Republike Hrvatske. Uvažavajući suvremene urbane procese, kao i temeljne planske odrednice iz Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske potrebno je izraditi program populacijske politike, a u okviru toga: - stvoriti sve pretpostavke za demografsko obnavljanje onih naselja gdje za to postoje objektivne potrebe i mogućnosti, uključujući u to stvarno poboljšanje standarda i kvalitete življenja stanovništva, - pomoći izgraditi svu potrebnu suvremenu infrastrukturu, razviti mrežu funkcija za potrebe lokalnog stanovništva unutar sustava središnjih naselja, te integrirati gospodarske aktivnosti u prostoru, uz zaštitu i unapređenje kulturnih vrijednosti, uvažavajući osobine i tradiciju područja, - voditi aktivnu politiku uređenja seoskih naselja s povećanjem stambenih, komunalnih i drugih standarda, - za svaki tip naselja odrediti primjeren pravac preobrazbe: za gradska i općinska središta, za naselja iznad 1000 stanovnika, za manja naselja koja su sastavni dijelovi formiranih urbanih osovina prema općinskim središtima, za naselja s graničnim prijelazima, kao i za naselja koja su značajna zbog svojih posebnih prirodnih i povijesnih vrijednosti (Trakošćan). Za revitalizaciju naselja i sela neposredno uz državnu granicu valjalo bi dodatnim analizama procijeniti optimalnu potrebu i mogućnosti interveniranja. Jedan dio naselja i sela za koji ne postoji širi interes ovisit će isključivo o autonomnoj motivaciji lokalnih i privatnih aktera. Kod određivanja demografske politike za depopulacijska područja (ruralna, pogranična) potrebno je uvažavati civilizacijske dosege i standarde (komunalni, gospodarski i društveni) kojima Republika Hrvatska i Varaždinska županija teže. To se može postići optimalnim međuodnosom prirodnih, gospodarskih i društvenih potencijala, iz čije procjene proizlaze realni ciljevi u demografskoj politici koji ne smiju biti sami sebi svrha, već tome da život u sada depopulacijskim prostorima bude po mjeri čovjeka. Samo takav pristup može osigurati i garantirati ostanak, a i vraćanje ljudi na te prostore. Sigurno je da bi poboljšanje komunikacija i komunalnog standarda na depopulacijskim područjima bio prvi korak koji bi otvorio sve daljnje procese, pa Republika Hrvatska i Županija u svojoj strategiji razvoja moraju učiniti maksimum za oživotvorenje tih pretpostavki. Treba konstatirati da je napuštanje ruralnih i pograničnih područja ipak višegodišnja realnost ove Županije, koja se očito neće moći brzo promijeniti pa ni zaustaviti, ali bi je trebalo iskoristiti na način da se na određenim prostorima i prihvati koncept razvitka s manjim brojem stanovništva na istom prostoru, što bi kroz odgovarajući pristup i mjere omogućilo okrupnjavanje posjeda i stvaranje pretpostavki za različite oblike malog i srednjeg gospodarstva i poduzetništva. Time bi se u realnijim okvirima mogao očekivati prosperitet ovih područja. Uvažavajući temeljna promišljanja o mogućem demografskom razmještaju i projekciji bilo bi svrhovito: - izraditi detaljniju demografsku analizu, a po potrebi i sociološku, za cjelokupno područje Županije kao temeljnu podlogu za koncipiranje regionalnog programa demografske obnove, - na temelju demografskih istraživanja i projekcija koja bi se provela prilikom izrade predloženih analiza i programa demografske obnove, detaljnije razraditi procese i
Županijski zavod za prostorno uređenje 2 - 19

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

postupke koji će dovesti do zaustavljanja prirodnog pada stanovništva u ciljanim područjima i postizanja pozitivnih procesa u prirodnom priraštaju. Demografska predviđanja Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske, konstatirano je i istaknuto da je teško dati određenije i detaljnije projekcije demografskih kretanja stanovništva u Hrvatskoj. Međutim, uz neke poznate čimbenike i podatke Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, te uz neke pretpostavke na temelju planiranih akcija, ipak je moguće ponuditi neka predviđanja. Planirana promišljanja poduprta u određenoj mjeri ocjenama i procjenama "Studije razvitka Varaždinske županije za razdoblje 1996.-2005. godine" sugeriraju da bi bilo poželjno da nove projekcije kretanja u Varaždinskoj županiji za razdoblje do 2005. godine budu kao u slijedećoj tablici.
Tablica 80

Broj stanovnika - nove ocjene i projekcije
teritorijalna jedinica

b.O. Varaždin b.O. Ivanec b.O. Ludbreg b.O.Novi Marof Ukupno:

1991. (popis) 94.373 41.680 21.917 29.883 187.853

1995. (ocjena) 95.597 41.843 21.867 29.323 188.630

2000. (procjena) 96.750 41.950 21.950 29.500 190.150

2005. (procjena) 97.650 42.300 22.200 29.650 191.850

Izvor: "Studija razvitka Varaždinske županije za razdoblje od 1996-2005. godine" - City Trust - Razvojno-istraživački centar, Zagreb.

Uzevši u obzir aktualnu situaciju i određenu stagnaciju u demografskim kretanjima u ovom trenutku, kao i to da je situacija u Varaždinskoj županiji nešto povoljnija od one u Republici Hrvatskoj, ove projekcije predviđaju u periodu od 1995-2000. godine veoma blagi porast broja stanovnika u regijama bivših općina Ivanec, Ludbreg i Novi Marof, a nešto značajniji u regiji bivše Općine Varaždin. U slijedećih pet godina (od 2000-2005.g.) predviđa se nešto manji porast broja stanovnika u varaždinskoj regiji, dok bi srazmjerno tome bio nešto veći porast broja stanovnika u ostalim regijama, što bi značilo smanjenje iseljavanja stanovništva iz tih regija u Varaždin i druge veće centre u Državi. Za ostvarivanje spomenutih predviđanja mogu se primijeniti slijedeće mjere, čijom primjenom se željeni procesi mogu usmjeravati: - provoditi poticajnu, selektivnu i prostorno organiziranu populacijsku politiku, a s njom u skladu i poreznu, stambenu, socijalnu, agrarnu, razvojnu, kulturnu, obrazovnu i drugo, - utvrditi posebne mjere za revitalizaciju gradskih i ruralnih naselja, poticati obiteljski način života (obiteljsko poduzetništvo, farmerski i rančerski način života), - osigurati uvjete za širenje procesa urbanizacije u naseljima koja imaju realnu perspektivu razvitka, te usmjeriti stambenu gradnju u naselja opremljena komunalnom infrastrukturom i građevinama društvenog standarda, - otkupiti neobrađeno plodno zemljište i pašnjake od sadašnjih vlasnika i zajedno sa zemljištem koje je u vlasništvu Države dodijeliti, prodati ili dati u zakup zainteresiranom poljoprivrednom stanovništvu koje će ga kultivirati i koristiti, - potaknuti okrupnjavanje, nužnu parcelaciju i opremanje zemljišta u gospodarskim zonama, tj. osigurati ponudbeni materijal za ulaganje domaćih ili stranih ulagača,

Županijski zavod za prostorno uređenje 2 - 20

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

- omogućiti porezne i druge (komunalne) olakšice i povoljnije kredite na duži period i uz državnu pomoć poslodavcima koji će u ovom kraju, a osobito u demografski ugroženim područjima razvijati gospodarske djelatnosti - pretežno manje poduzetništvo koje ima komparativne prednosti, a u posljednje vrijeme je zapostavljeno, uz oslanjanje na lokalne resurse i domaću radnu snagu, - planirati razvoj infrastrukturne mreže na način da se problemska područja (pogranična, ruralna) što bolje povežu s razvojnim središtima, - u skladu sa zakonima iz domene obiteljskog života, materinstva, socijalne i zdravstvene zaštite, odgoja djece i sl. utvrditi specifične stimulativne mjere i poticati organiziranje institucija u tom djelokrugu, - stvarati pozitivno duhovno, kulturno i civilizacijsko ozračje.

Slika 34

Po izradi demografske analize i projekcije moglo bi se ući u kompetentnija predviđanja, ali tek s novim popisom stanovništva bi se dobili egzaktni podaci za izradu projekcija budućih demografskih promjena. Treba naglasiti da gore iznesena projekcija teško može biti ostvariva bez ranije navedenih strateški postavljenih, koordiniranih i usmjeravanih aktivnosti, kako na razini Države, tako i na razini Županije.

Županijski zavod za prostorno uređenje 2 - 21

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

2.2.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture
Osnovna koncepcija i strategija gospodarskog razvitka Županije razrađena je Studijom "Osnovne smjernice za utvrđivanje strategije i operativnih rješenja gospodarskog razvoja Županije varaždinske do 2005. godine" ("City Trust", Razvojni centar Zagreb, veljača 1996. g.). Temelji se na razvoju tržišnog gospodarstva i intenzivnom uključivanju u međunarodne gospodarske trendove i podjelu rada uz ubrzano napuštanje bivšeg gospodarskog sustava i politike razvitka na načelima planske privrede i društvenog vlasništva. U definiranju koncepcije i strategije gospodarskog razvitka Županije u prvom redu treba uzeti u obzir njene funkcije u širem prostoru Republike Hrvatske, odnosno sadašnje i buduće mjesto u društvenoj podjeli rada, polazeći od prirodnih uvjeta za razvitak i kao drugo, uklapanje Županije u sve transformacijske procese što ih donosi sadašnji i budući znanstveno tehnički napredak, tj. dopunjujući sadašnju strukturu gospodarstva novim djelatnostima. U osnovi to obuhvaća: - aktiviranje znanja i kreativne sposobnosti kadrovskog potencijala Županije, - prilagođavanje unutarnje organizacije rada i poslovanja tržišno-ekonomskim kriterijima i novim propisima, - razvijanje funkcija imanentnih robnim proizvođačima (marketing i plasman proizvoda, istraživanje i razvitak, kontrola kvalitete, inovacije i tehnologija, financiranje, kadrovi i sl.), - promjenu strukture proizvodnje u skladu sa zahtjevima domaćeg i stranog tržišta, - promjenu i osuvremenjavanje tehnologije, poboljšanje kvalitete proizvoda, stavljanje u funkciju umrtvljenog kapitala, financijska konsolidacija, povezivanje sa stranim partnerima i - kao rezultanta svega, snižavanje troškova proizvodnje, podizanje proizvodnosti rada i efikasnosti korištenja sredstava. Kod ciljeva i zadaća dugoročnog razvoja gospodarstva Varaždinske županije valja imati na umu i ograničenja daljnjeg razvoja. Među njima se posebno ističu: - nedostatak vlastite akumulacije i sigurnosti u pokretljivosti akumulacije s drugih područja i inozemstva u smislu optimalne regionalne alokacije, - ograničene mogućnosti uvoza strane tehnologije i strane opreme i teškoće oko izgradnje domaće znanstveno-istraživačke i tehnološko-razvojne djelatnosti, posebno kada je u pitanju supstitucija strane tehnologije i opreme, - nedostatak domaćih sirovina, posebno sirovinske osnove s ovog područja s problemom sekundarnih sirovina, - zahtjevne promjene u strukturi industrijske proizvodnje prema tržišno fleksibilnim proizvodnjama s padom jediničnih troškova i visokom konkurentnosti, - sve naglašeniji zahtjevi na zaštiti i očuvanju zdravog okoliša, te s tim u svezi uravnoteženog gospodarenja prostorom. Kod opredjeljenja za strategiju razvitka krajnosti su strategija kapitalno intenzivnog razvitka ili pak strategija radno intenzivnog razvitka. Ove dvije strategije praktično se u čistim oblicima nigdje ne javljaju. Sve analize i prognoze upućuju na to da je za Varaždinsku županiju najprihvatljivija kombinacija. Pri tome se mora imati na umu sva težina i složenost takve strategije razvitka i to sa stajališta akumulacije i izbora odgovarajućih programa. U izboru metoda razvitka još uvijek važno mjesto ima industrijalizacija, i to ne samo zato što industrijalizacija omogućava brži razvitak i transformaciju cijele socio-ekonomske strukture, već i zbog toga što Varaždinska županija ne raspolaže s drugim posebnim prednostima koje bi mogle biti dovoljno snažni nositelji razvitka na dugi rok, npr.
Županijski zavod za prostorno uređenje 2 - 22

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

poljoprivreda, turizam i sl., iako i ove djelatnosti imaju nezaobilazno mjesto u koncepciji razvitka Varaždinske županije. Gospodarsku razvojnu politiku Županije sa strategijskog stajališta valja usmjeriti na: - ostvarivanje relativno visokog gospodarskog rasta sa stopom rasta GNP oko 8% i maksimalizacijom profita po jedinici uloženih sredstava, - povećanje stupnja zaposlenosti (porast 3-4% u godišnjem prosjeku) radno sposobnog stanovništva i racionalnije korištenje radnih resursa s porastom proizvodnosti rada oko 4-5%, - optimalno i stabilno korištenje prirodnih, izvedenih, materijalnih i ljudskih resursa, - optimalni, granski i teritorijalni raspored sredstava proizvodnje, - stabilni rast životnog standarda, - zaštitu i očuvanje okoliša. U razdoblju od 1995. do 2005. godine doći će do značajnih promjena kako u strukturi proizvodnih faktora i proizvodnje, tako i u životu i standardu stanovništva. Za to vrijeme izmijenit će se najmanje dva ciklusa tehničko-tehnoloških inovacija, koji će obilježiti napredak proizvodnje i strukturu gospodarstva. U izboru pak pravaca razvoja postoji principijelna razlika kada se on vrši za uže područje ili za Državu kao cjelinu. Što je područje manje, manje su mogućnosti izbora. Definiranje osnovnih pravaca razvoja u prvom redu znači da se planiraju one djelatnosti koje s obzirom na najvažnije čimbenike imaju realne mogućnosti za uspješan razvoj. Polazeći od dostignutog stupnja razvoja, postojeće privredne strukture, prirodnih uvjeta, općih tendencija razvoja gospodarstva u svijetu i u nas, područja od naglašene važnosti za Varaždinsku županiju su: • Kompleks prerade metala i nemetala, • Industrija kemijskih proizvoda, • Građevinarstvo i industrija građevnog materijala, • Poljoprivredno-prehrambeni kompleks, • Tekstil, koža, obuća i galanterija, • Šumarstvo i industrijska prerada drveta, • Usluge i širi sektor tercijarnih djelatnosti, • Razvoj turizma i komplementarnih djelatnosti, • Razvoj komunalne infrastrukture, • Razvoj djelatnosti, ne samo u tercijarnom, već i kvartarnom sektoru. U okviru cjeline razvoja Varaždinska županija postala bi prometno komunikativnija cjelina s povećanjem dnevne pokretljivosti ljudi, posebno radnika, povećanjem prijevoza tereta i prijenosa informacija, jačanjem ekonomske snage i ekonomske integriranosti područja. Razvojem prometa valjalo bi težiti maksimalnoj valorizaciji tranzitno-prometnog položaja područja, stvaranjem uvjeta za privlačenje transportnog tranzitnog supstrata i proširenjem i modernizacijom cestovnih i željezničkih prometnica. U perspektivi će još više jačati potražnja za svim vrstama usluga. Zbog toga primjerenim aktivnostima i mjerama ekonomske politike Županije, gradova i općina, treba stvarati pogodnosti za razvoj tih djelatnosti. To će stvarati uvjete za veće angažiranje radno sposobnog stanovništva i povećanje dohotka. Opći cilj prostorno-ekonomskog razvoja je dugoročno optimalno korištenje prostora u ekonomske i druge korisne svrhe. Taj cilj se ne može odrediti kao neko točno
Županijski zavod za prostorno uređenje 2 - 23

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

buduće stanje prostora, već kao razvojni proces u kojem se prostor čuva i unapređuje u skladu s rastom broja i opsega ekonomskih i drugih aktivnosti koje se odvijaju u tom prostoru. U skladu s takvim postavkama osnovna područja dugoročnog razvoja Varaždinske županije u razdoblju do 2005. godine su: - primarni sektor - poljoprivredna proizvodnja, šumarstvo, lovna privreda i slatkovodno ribarstvo, - sekundarni sektor - energetika, metaloprerađivački kompleks, elektroindustrija i elektronika, proizvodnja i prerada tekstila, kemijska industrija, industrija prehrambenih proizvoda, drvoprerađivački kompleks, nemetali, građevinarstvo i industrija građevinskog materijala, - tercijarni sektor - promet i veze, trgovina i ugostiteljstvo, turizam i usluge, - privredna infrastruktura, - obrtništvo i poduzetništvo, - znanstveno-istraživačka i razvojna djelatnost, te - tehničko-konzultantske usluge. Važno područje razvoja u razdoblju do 2005. godine i dalje ostaje industrijalizacija, stvaranje moderne, visokoproduktivne i izvozno orijentirane industrije, koja bi imala i najvišu stopu rasta. Istodobno slijedi i brži i kvalitetniji razvoj onih djelatnosti koje imaju komparativne prednosti, u prvom redu stabilan i intenzivan razvoj poljoprivrede, čijim razvojem valja osigurati racionalno korištenje poljoprivrednog zemljišta i osigurati zadovoljavanje potreba domaćeg tržišta i izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, te razvoj sektora usluga, koji se temelji na povoljnom geografsko-prometnom položaju i klimatskim uvjetima, kao što su promet, termalna liječilišta, zdravstveni i lovni turizam. Opća koncepcija regionalnog razvoja ovog područja može se definirati kao: • modernizacija i proširenje postojećih gospodarskih kapaciteta s naglaskom na jačanju i proširenju postojećih djelatnosti (ne počinje se uvijek od početka, niti uvijek treba sve mijenjati, zapravo to nije niti moguće), • potpunije i efikasnije korištenje prirodnih uvjeta za proizvodnju (poljoprivreda, šumarstvo, industrija građevinskog materijala, građevinarstvo), • priprema sirovinske, proizvodne i tržišne osnove za novu proizvodnju i nove djelatnosti (kemijska industrija i druge), • povećanje obujma proizvodnje podjelom rada, specijalizacijom i kooperacijom kod postojećih djelatnosti (tekstilna, drvna, metalna, industrija građevnog materijala, prehrambena industrija i građevinarstvo), • dinamičniji i brži razvoj poljoprivredno-prehrambenog kompleksa, jačanjem poljoprivrede, industrijskim načinom proizvodnje, organiziranom proizvodnjom na obiteljskim gospodarstvima, visokim stupnjem finalizacije u proizvodnji hrane i boljim iskorištavanjem poljoprivrednih sirovina, osiguranim plasmanom u zemlji i inozemstvu, posebice proizvodnjom zdrave hrane, • dinamični razvoj građevinarstva kao komplementarne privredne aktivnosti niza drugih djelatnosti, industrije građevinskog materijala za potrebe regije i šire (s visokim multiplikatorom), • razvoj metaloprerađivačkog kompleksa na osnovi viših oblika specijalizacije i kooperacije u skladu s tehničkim napretkom i selektivnim pristupom u definiranju proizvodnih programa prema potrebama regionalne i međunarodne podjele rada i • brži i dinamičniji razvoj tercijarnog sektora u cjelini, a posebno ugostiteljstva i kontinentalnog turizma, vjerskog, zdravstvenog i lovnog, te turizma na seoskim gospodarstvima, prometa i veza s naglaskom na jačanje integralnog transporta, razvoj obrtništva, poduzetništva i kućne radinosti.
Županijski zavod za prostorno uređenje 2 - 24

ali pri tome voditi računa da se ne prihvaćaju nečiste tehnologije i rješenja koja bi mijenjala kvalitativna obilježja prostora i okoliša. razina obrazovanja stanovništva i otvorenost gospodarstva. osiguravanjem prostornih pretpostavki na načelima održivog razvoja. temelji projekcije gospodarske orijentacije Županije. Najvažniji naglasci u Strategiji prostornog uređenja za područje gospodarstva. starenje i ratni gubici).) dati su pravci i okviri razvoja s projekcijama razvoja industrije (po područjima i granama). Potrebno je iskoristiti tradicionalne gospodarske veze i interese za razvitak vlastitih mogućnosti. Za područje turizma izrađen je tijekom 1997. trgovine. posebno interesantni za prostor Varaždinske županije: Atraktivnost ulaganja nije jednaka za sva područja i segmente. Ove su spoznaje uz druge čimbenike (nezagađenost tla. Prostorni razvitak u funkciji je gospodarskog razvitka pri čemu je presudno iskoristiti elemente europskih integracija za poticaj i konsolidaciju gospodarstva. pa radi toga traže krajnje racionalno zauzimanje prostora za izgradnju. U predstojećem razdoblju gospodarski razvitak treba temeljiti na korištenju komparativnih prednosti pojedinih područja i disperziji gospodarskih sadržaja u prostoru uz neophodnu izgradnju infrastrukture. Globalni parametri za postavljanje i operacionalizaciju nove strategije gospodarskog razvitka polaze od pretpostavke gospodarskog rasta u razdoblju obnove u kojem bi se proizvodnja i dohodak povećavali 25% godišnje. jer prema najnovijim fundamentalnim spoznajama teorije razvoja kvalitetan živi ljudski rad i isto takva strategija i politika razvoja postaju najvažniji razvojni čimbenici. Studijom razvitka Županije varaždinske "Osnovne smjernice za utvrđivanje strategije i operativnih rješenja gospodarskog razvoja Županije varaždinske do 2005. a preostalu petinu od inozemnih kredita i investitora. godine "Strateški marketinški plan turizma Varaždinske županije". a petnaest godina kasnije hrvatski proizvod bi mogao narasti na 40 milijardi US$ (resursi Hrvatske omogućuju ostvarivanje bržeg rasta uz oslanjanje na interes i ulaganja inozemnog kapitala). ljepote. Procjenjuje se da će domaći proizvod u 2000-toj biti 20 milijardi US $. poljoprivrede. Istodobno izlučuju se tri najvažnija kriterija za rangiranje sposobnosti za rast: politička sigurnost i stabilnost. kako bi prvenstveno tehnološki intenzivne grane više od polovice proizvodnje realizirale u izvozu. turizma. vodeći računa o demografskom potencijalu i o zaštiti i unapređivanju okoliša. Demografska situacija u Varaždinskoj županiji i posebno radni potencijali povoljniji su nego prosječno u Republici Hrvatskoj (gdje su dugoročni problemi: niski prirast stanovništva. šumarstva i lovstva. turizma i ugostiteljstva te obrtništva i malog poduzetništva. Ovim Planom prate se i podupiru postavke iz tih dokumenata. dok bi u razdoblju poslije 2000-te godine stopa rasta iznosila 4-5% porasta godišnje. te stabilizirati gospodarstvo i tehnološki ga razviti prema mjerilima međunarodne ekonomije. veljača 1996. što bi trebalo utjecati na skladniji i ravnomjerniji regionalni razvitak. Do 2000-te godine bilo je potrebno uložiti u obnovu i razvitak 25-30 milijardi US $ (uz pomoć inozemstva). dostignuti stupanj društvenog i ekonomskog razvoja i komparativne prednosti Varaždinske županije. vodoprivrede. Može se očekivati da će u predstojećem razdoblju doći do određene gospodarske specijalizacije pojedinih područja i slijedom toga promjene u regionalnoj strukturi Hrvatske. Neka područja zahtijevaju primjenu visokih kriterija zaštite prostora i okoliša i omogućavanje javnog korištenja posebnih vrijednosti. vode. To postaje razvojno sve značajnije. Nužno je povećati efikasnost i izvoz. a poslije 2000-te bi Hrvatska vlastitim sredstvima financirala 4/5 programa razvoja. Varaždinska županija s tih je stajališta u hrvatskim uvjetima iznadprosječno visoko. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Glavni sadržaji na kojima će se temeljiti dugoročne promjene gospodarske strukture ovog područja su: zemljopisno-prometni položaj. građevinarstva. a procjenjuje se da sve razvojne aspiracije i poduzetničke inicijative neće biti moguće uklopiti u svaki prostor. godine" (City Trust Razvojni centar Zagreb.25 . iseljavanje. sposobnost za suradnju i partnerstvo i drugo). prometa i druge infrastrukture. očuvanu prirodu.

a time i ekonomskog oporavka poljodjelstva.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN U ostvarenju tih ciljeva planira se brži rast određenih gospodarskih djelatnosti u većem broju gradskih i radnih središta ravnomjernije raspoređenih u prostoru Hrvatske. jer se s malim kvantitativnim. bitno šire uvažavati u profiliranju gospodarskog razvitka Hrvatske. Glavni razvojni potencijali poljodjelstva na razini Države iskazuju se kroz: . a značajnim kvalitativnim pomacima mogu ostvariti daleko značajniji gospodarski učinci. .26 . područja koja treba sanirati ili oplemeniti. njegovu upotrebu treba visoko valorizirati s pozicije rekreacijskih funkcija i stacionarnog turizma.relativno visok stupanj tehničko-tehnološke stručnosti i osposobljenosti.razvitak turizma i uspostavu višeg stupnja potrošnje. Turistički sektor raspolaže razmjerno velikom suprastrukturom. Cijeni se da je malo zemalja u "srcu" Europe koje mogu dugoročno ponuditi toliko izdašne i kvalitetne turističke potencijale kao Hrvatska.druge mjere usklađene s međunarodnom politikom u poljodjelstvu. Uvažavajući raspoložive resurse. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . ali će je biti nužno temeljito modernizirati. te građenje građevina provoditi na principima uklapanja u okoliš. pa je nužno mijenjati stereotipnu predodžbu o turizmu kao usko shvaćenoj gospodarskoj djelatnosti. te brži i snažniji gospodarski razvitak područja sa specifičnim razvojnim problemima. prvenstveno mediteranskog tipa. Bolje iskorištenje potencijala u poljodjelstvu. a u geoprometnom smislu pozicija Hrvatske omogućuje valorizaciju njezinog prostora i kroz bitno intenzivniji razvitak tranzitnog i izletničkog turizma. održavanjem i postupnim povećanjem pošumljenih područja. ribarstvu i ribnjačarstvu. pri čemu treba davati prednost reprezentativnim i selektivnim oblicima s naglaskom na visoki (elitni) turizam.bolje mogućnosti iskorištenja zemljišta putem privatizacije.prirodne i druge uvjete za restrukturiranje proizvodnje (primjerice za uzgoj zdrave hrane). provođenje svekolike zaštite okoliša i krajolika i brižno upravljanje turističkim resursima može osigurati preduvjete za uspješan razvitak turizma. gdje osim prirodnih vrijednosti veliku ulogu i značaj imaju kulturno-povijesna obilježja prostora. Radi toga je nužno čuvati vrijedne i atraktivne prostore. ali i kontinentalnog što omogućuje stvaranje veće i raznovrsnije turističke ponude za koju ne postoje ozbiljnije tržišne zapreke. te smanjiti ili onemogućiti korištenje kvalitetnog plodnog zemljišta za nepoljodjelske svrhe. gdje zbog malog šumskog fonda više dolazi do izražaja zaštitna uloga šuma i potreba za očuvanjem postojećeg šumskog fonda pravilnim gospodarenjem. povrtlarstvu. . Potrebno je započeti stvaranje novog identiteta turističkog sektora. Temeljni resurs hrvatskog turizma je izdašan i ekološki visoko vrijedan prostor u cjelini (od morske obale do ruralnih područja i termalnih izvora). te prednosti koje postoje u ratarstvu.uvođenje novog pristupa u utvrđivanju razreda tala i uvažavanjem parametara plodnosti zemljišta provoditi djelotvorniju zaštitu. tržišne uvjete i mogući tehnički napredak konstatira se da Hrvatska ima odlične uvjete za razvoj turizma. . predlaže se kroz slijedeće: .visoku vrijednost poljodjelskih površina na pojedinim područjima. Varaždinska županija mora iskoristiti blizinu Zagreba kao jakog emitivnog centra i potencijalnog potrošača turističko-rekreativno-izletničkih ponuda. u koja se ubrajaju i pogranična područja. Turizam treba značajnije. a gradnju usmjeriti na rubna područja. . voćarstvu. S te pozicije treba promatrati i ulogu šuma i šumarstva u Varaždinskoj županiji. koji uz rješavanje infrastrukturnih problema. .

te proizvodnju zdrave hrane.sprječavanje daljnjeg cjepkanja zemljišnih površina i poticanje povećavanja posjeda. S gledišta korištenja prostora potrebno je ukazati na procese transformacije velikih industrijskih kompleksa i disperziju u manje jedinice. osvajanje tržišta. U takvim okolnostima Strategijom prostornog uređenja se ukazuje na dosadašnju poziciju industrije koja osjetno zaostaje u proizvodnosti i konkurentnosti na svjetskom tržištu i prestaje biti najvažnija i povlaštena grana gospodarstva u Hrvatskoj. kapital i dr. učinkovitu organizaciju. komasacija i sl. tradiciju i znanje. već kako je učiniti proizvodnijom i konkurentnijom. a nema tržišta. Nužno je preorijentirati strukturu industrije iz bazične i teške koja traži puno energije i radne snage.27 . Ocjenjuje se da je do sada industrija bila prekomjerno koncentrirana u većim gradovima. za što je neophodno industriju privatizirati i privući inozemne investitore. prirodne resurse.jače afirmiranje stočarske proizvodnje orijentacijom prema vanjskom tržištu. . ali i agrotehničkih postupaka (hidro i agromelioracija. a mjerama agrarne i porezne politike selektivno stimulirati određene proizvodnje i razvitak poljodjelstva u određenim područjima. koja zagađuje okoliš. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . zaustavljanje depopulacije i degradacije malih seoskih gospodarstava na vrednijim agrarnim prostorima i područjima od posebnog interesa za Državu (npr. Napredak industrije zahtijeva modernu tehnologiju.primjenu suvremenih dostignuća biotehnologije i novih proizvodnih procesa.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . . na onu koja koristi komparativne prednosti zemlje: položaj. primjerenije prostornoj strukturi. pogranična područja). pa strateško pitanje nije kako pojačati poziciju hrvatske industije u strukturi gospodarstva. rukovođenje.) radi tržišne orijentacije. ljudski potencijal. s ciljem rasterećenja nekih područja aktiviranjem do sada neiskorištenih. tržište.

pored prethodno osiguranih prostornih preduvjeta. Prijelazna ili urbanizirana naselja javljaju se najčešće u urbaniziranim područjima. te postepeno poprimaju gradska obilježja. Gradovi sa svojim okolicama čine gradske regije. vodoopskrbnog i energetskog sustava. uočava se zvjezdasto formiranje osovina urbanizacije s centrom u Zagrebu. Ovakva kretanja poželjno je planski poticati i usmjeravati. Sa stanovišta prostornog uređenja promatra se njihov socioekonomski karakter (gradovi određenih funkcija rada i okolice povoljnih socioekonomskih obilježja). Tipovi naselja Prostorno-planskom dokumentacijom naselja se razvrstavaju na gradska. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . Lepoglavi i u pravcu Krapine. Varaždin kao gradska regija ima veoma povoljnu socioekonomsku strukturu: polifunkcionalan grad s visoko urbaniziranom okolicom. Kriterij za definiranje prijelaznih naselja je postotak poljodjelskog stanovništva (manje od 20%) i postotak aktivnog stanovništva koji radi izvan vlastitog posjeda (više od 50%). društvene. Seoska . Razvoj naselja Proces urbanizacije treba usmjeriti u održivi smjer.2.3.ruralna naselja u RH i u Varaždinskoj županiji su još uvijek zastupljena u najvećem broju. prijelazna i seoska. prometne i ostale infrastrukture 2.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 2.1. s time da se u analizama naselja težište stavlja na gradska naselja i proces urbanizacije. U takvom sustavu formira se mreža naselja i uspostavlja se struktura gradova i gradskih naselja s funkcijama rada i stanovanja kao temeljnim funkcijama. Radi toga se Strategija prostornog uređenja na razini Države zalaže za sustav policentričnog razvoja i stvaranje policentrične mreže gradova i sustava naselja. osobito u gospodarski nedovoljno razvijenim područjima. u onom opsegu koji će omogućiti planirani razvitak gradova i ostalih važnih naselja.000 ljudi). i nisu doživjela značajne preobrazbe. realno je očekivati da će se i tu dogoditi određene preobrazbe i to u dva različita pravca: neka će se urbanizirati. Kriterij za definiranje gradskog naselja su četiri međuzavisne varijable: jedna je broj stanovnika (više od 2. Bez obzira što se radi o području u susjednoj županiji postupno se stvara prostor većih vezanih koncentracija stanovništva koju treba i u planskim dokumentima respektirati. Razvoj naselja. a ostale tri su socioekonomskog karaktera (% poljoprivrednog u ukupnom broju stanovnika. odnosno od Varaždina prema Ludbregu i u pravcu Koprivnice. Prijelazna naselja su ona koja su doživjela određeni stupanj socoiekonomske i druge preobrazbe. što je i najizraženije u Središnjoj Hrvatskoj. jer "nagomilavanje" prevelikog broja ljudi u nekoliko gradova i "pražnjenje" seoskih područja problem je i drugih zemalja. od kojih jedan krak ide u pravcu Novog Marofa i Varaždina prema Čakovcu. Pošto se preobrazba naselja najintenzivnije događa u okolici gradova i duž prometnih linija. Policentrični razvitak. tj.3. međugradska i samostalna. Gradovi kao čvorišne točke prostora sa svojom funkcijom rada upravljaju i djeluju na svoje socio-gospodarske gravitacijske okolice.2. Zamjetno je formiranje i poprečne osovine od Varaždina prema Ivancu. Oba procesa prati adekvatna modernizacija rada i života. kao i kraka od Varaždina preko Petrijanca i Cestice do granice s Republikom Slovenijom. na izgradnji kvalitetnog prometnog. razvitak središnjih naselja potrebno je poticati investicijskom politikom i decentralizacijom gospodarskih struktura. Značajna povoljnost je i dobra povezanost grada i gradske regije Varaždina s gradom i gradskom regijom Čakovca.28 . Međutim. a temeljiti ga. % radnika u mjestu stanovanja i % domaćinstava bez poljoprivrednog gospodarstva). a u nekima će jačati agrarni karakter. pa ih nazivamo i urbaniziranim naseljima. koja pak dijelimo u prigradska.

000 stanovnika) da unaprijedi i potpuno razvije svoje funkcije za veličinu od oko 60. • Povećati udio u broju i veličini stambenih. • Poticati razvoj Lepoglave i Varaždinskih Toplica kako bi postupno prerasli u gradove veličine oko 5.000 do 70. • Poticati razvoj većih naselja i središta jedinica lokalne samouprave da poprime urbana obilježja manjih gradova nadopunjujući i stvarajući skladnu polifunkcionalnu strukturu gradova i žarišta razvitka.000 stanovnika spada u gradove srednje veličine (20. • Poticati rješavanje problematike pograničnih područja i naselja u njima. radnih.29 .000 stanovnika) kojih u Varaždinskoj županiji nema. uslužnih i rekreacijskih funkcija u manjim i srednjim gradskim središtima. • Razvijati sustav središnjih naselja sukladan teritorijalnom ustrojstvu Županije i uklopljen u sustav naselja Države.000 stanovnika zadržavajući sva ključna obilježja povijesnog grada dimenzioniranog "po mjeri čovjeka".000 stanovnika i u mreži gradskih naselja upotpunili dobro prostorno pozicioniranu policentričnu strukturu. • Usmjeravati i poticati razvoj grada Varaždina koji sa sadašnjih oko 42. gradovima i njihovim urbaniziranim okolicama koje tvore socioekonomske gradske regije treba posvetiti veću pažnju. a na načelima policentričnog i uravnoteženog razvitka u prostoru. • Postupno i selektivno revitalizirati problemska ruralna područja. • Obnoviti povijesna središta gradova i ostalih naselja. • Gradskim regijama. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . Ivanca i Novog Marofa kako bi ojačali obilježja primjerena gradovima srednje veličine (10. vodeći računa o njihovu velikom značenju u strateškim interesima Republike Hrvatske. kako bi se u praksi uspostavio ravnomjerniji razvitak područja Županije. kao jedinih mjesta tradicijskog graditeljskog identiteta s funkcijama usluga. • Poticati razvoj Ludbrega. tj.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Osnovni ciljevi urbanog razvoja • Razvijati optimalni stupanj urbanizacije Varaždinske županije. te stvarati uvjete za očuvanje naseljenosti. kulture. osobito u brežnim predjelima s ciljem da se kroz aktivnu politiku uređenja seoskih naselja poveća stambeni i komunalni standard za onaj dio populacije koji će korištenjem prirodnih mogućnosti i svojih radnih potencijala doprinijeti razvitku i prosperitetu tih prostora. kvartarnih djelatnosti i stanovanja. tretirati ih kao više prostorne oblike urbanizacije. te njihov razvoj kao cjeline regulirati Prostornim planovima i Generalnim planovima uređenja.000-100. primjeren društvenoj i gospodarskoj razvijenosti. te njihovom opremljenošću komunalnom infrastrukturom i građevinama društvenog standarda utjecati na povoljnija demografska kretanja i cjelokupni razvitak svojeg područja. tj.

kemijska i graditeljska škola). U osnovnom obrazovanju razvoj djelatnosti treba nastaviti i permanentno unapređivati uspostavom optimalne mreže osnovnih škola na području Varaždinske županije uz suglasnost Ministarstva prosvjete i športa (utvrđivanje sjedišta osnovnih škola. jer materijalni razvoj i životni standard stanovništva sve više ovisi o njihovoj funkcionalnosti i efikasnosti. ekonomsko-turistička. Očekuje se da će se daljnji razvoj ovog stupnja obrazovanja temeljiti na planiranju mreže srednjih škola ovisno o razvoju gospodarstva i industrije (moguća profilacija nekih srednjih škola drugačija od sadašnjih. ovisno o demografskom stanju). Procjenjuje se da će posebno važan utjecaj na ukupni razvoj imati znanstveno-istraživački rad. koji će sve više poprimati ulogu aktivnog sudionika u procesu privređivanja. ovisno o stupnju razvoja Varaždinske županije. Prostori za razvitak sustava društvene infrastrukture vezani su uz naselja.30 . sposobnosti i razvoja za osnovno tržišno ponašanje i novu etapu razvitka Hrvatske. nazivi mjesta u kojima se izvode programi.2. tehničko-gospodarska škola. obrazovanje i zdravstvo.društvene djelatnosti treba urediti s više tržišne logike i ponašanja. kao i unapređivanju obrtničkog školstva uz posvećivanje dužne pažnje praktičnom osposobljavanju Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . Moguće je ukazati na neka polazišta i procese koji se mogu očekivati u daljnjem razvitku pojedinih djelatnosti: U predškolskom odgoju treba računati s povećanjem obuhvata djece.2. ali uvažavajući da su tu dometi tržišta ograničeni. utvrđivanje upisnih područja i školskih područja. npr. Varaždinska županija ima osnovni sustav društvenih djelatnosti i mrežu društvene infrastrukture uspostavljenu tako da pokriva svoj teritorij i razmještaj stanovništva i naselja unutar svog područja. Razvoj društvene infrastrukture Na području društvenih djelatnosti valja očekivati snažniji razvoj i značajnije strukturne promjene. Treba napomenuti da jedinice lokalne samouprave (općine) mogu utvrditi javne potrebe u osnovnom školstvu više od potreba utvrđenih državnim pedagoškim standardom za koje osiguravaju i financijska sredstva u svom proračunu (izvanškolske aktivnosti. . strani jezici).društvene djelatnosti nisu klasična potrošnja već djelatnosti za promicanje znanja. a predškolski odgoj ne treba shvaćati kao oblik gole potrošnje. . bilo adaptacijom postojećih prostora.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 2. što daje solidnu osnovu za daljnji razvoj društvenih djelatnosti i dobro je polazište za socijalni razvoj u cjelini.društvene djelatnosti trebaju sudjelovati u makroraspodjeli društvenog proizvoda. statutarna obilježja.3. Općenito se može konstatirati da će se polazne osnove za razvoj društvenih djelatnosti temeljiti na vrijednosnom sustavu slijedećih bitnih obilježja: . uglavnom su definirani i uklapaju se u planirani sustav naselja razrađen na razini Prostornog plana Županije. a time i osposobljavanjem novih kapaciteta bilo izgradnjom. U djelatnosti srednjeg i visokog obrazovanja na području Varaždinske županije evidentna je razvijenost mreža srednjih škola i fakulteta. već djelatnost koja je u direktnoj funkciji osiguranja napora za poboljšanje proizvodnosti rada i drugih uvjeta za poboljšanje standarda.

Za razvoj športa kao višestruko značajne društvene aktivnosti. kadar). te usklađivati interese i poduzimati aktivnosti radi ravnomjernijeg kulturnog razvitka gradova. posebice za mlađu populaciju. bit će nužno unaprijediti i nadograditi sustav športskih centara i građevina u Županiji.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN za zanimanje putem radionica u suradnji s Ministarstvom i udrugom obrtnika (standardi. uključujući športske aktivnosti (plivanje. klizanje) koje u postojećoj ponudi nisu zastupljene. Naročito bi bilo potrebno izgraditi zatvorene građevine (postoji nedostatak prostora za cjelogodišnje korištenje).31 . oprema. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . U širokom spektru djelatnosti kulture na području Županije potrebno je u okviru brige o prostoru i zaštiti prostora naglašenije poticati skrb o zaštiti spomenika kulture i prirode na području Varaždinske županije u suradnji s jedinicama lokalne samouprave i državnim institucijama. općina i Županije kao cjeline.

Konjšćina-Budinšćina-N.32 .2.)-Varaždin-Virovitica-Našice-OsijekVukovar-GP Ilok (gr.Goričan .Ivanec . Napomena: Od gore navedenih cesta. br. a to je: Tablica 81 Mreža državnih cesta koje prolaze Varaždinskom županijom Identifikacijska oznaka 2 3 20 22 24 35 508 510 Vrsta i naziv ceste GP Dubrava Križovljanska (gr. J.)-Čakovec-Varaždin-Zagreb-Karlovac-Rijeka-PazinSvetvinčenat-Vodnjan (D21) Varaždin (D2)-Nedelišće-Čakovec-Prelog-D.Beč) kao koridora brze ceste. • Drugi strateški cilj.Koprivnica . SR. Ivan Žabno (D28) Mokrice (D205)-Zabok-Zlatar Bistrica-D. a1) Ceste • Osnovni strateški cilj Županije koji je istovjetan infrastrukturnim strateškim ciljevima Republike Hrvatske je ubrzano dovršenje izgradnje i stavljanje u prometnu funkciju autoceste Mađarska . koji se također poklapa sa strateškim ciljevima prometnog sustava Države je realizacija Podravske brze ceste: Slovenija Varaždin . • Do realizacije ovih kapitalnih cestovnih pravaca kroz područje Županije nužno je podizati kvalitetu i unapređivati prometno-tehničke i sigurnosne elemente na uspostavljenoj mreži državnih cesta.Istočna Europa. R.Rijeka.Lepoglava Krapinsko-zagorska županija (autocesta: Zagreb . MarofVaraždinske Toplice-Ludbreg-D2 Varaždin (D2)-Lepoglava-Švaljkovec (D1) Macelj (D1)-Lepoglava (D35) Varaždin (D2)-Gornji Kneginec-Varaždinske Toplice (D24) Izvor: Odluka o razvrstavanju cesta u državne ceste ("Narodne novine". Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . Razvoj prometne i ostale infrastrukture a) Prometni sustav Strateški cilj razvoja prometnog sustava Županije temelji se na efikasnom iskorištenju povoljnog geoprometnog položaja područja.Varaždin Zagreb . Marof (D3)-Križevci-Sv.3. M.Budimpešta) . • Treći strateški cilj Županije je postupna (etapna) izgradnja cestovnog koridora Varaždin (autocesta: Zagreb . cesta D22 je neasfaltirana na području Županije.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 2. Slov. a u raskrižju Varaždin je čak jednako prioritetan kao i sam priključak gradskog cestovnog prometnog sustava na autocestu u izgradnji.3. Ovaj podravski koridor ima strateški značaj alternativnog i pomoćnog prometnog koridora onom glavnom posavskom koridoru i s razine županijskih interesa i prioriteta odmah je iza koridora autoceste. R.Dubrava-Đelekovec-Drnje (D41) N.) GP Goričan (gr. 79/1999.Osijek .). s ciljem da se koncepcija razvitka u prostoru konkretno podupre podizanjem kvalitete infrastrukturnog opsluživanja. To podrazumijeva što brže oživotvorenje glavnih međunarodnih i državnih prometnih veza i koridora koji prolaze prostorom Županije. ali i podizanje kvalitete prometnog sustava unutar Županije.

Prema Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske ovaj pravac je uvršten u generalnu mrežu brzih pruga.Voća . Radi toga je prioritetan strateški interes Varaždinske županije u pogledu razvitka željezničke mreže. potrebe i mogućnosti pruge Zagreb . • Posebnu pažnju bit će potrebno posvetiti uređenju graničnih prijelaza i njihovom opremanju svim potrebnim pratećim službama (međunarodni). • U projekciji razvoja cestovne mreže Županije bit će nužno značajnu brigu posvetiti unapređenju stanja na mreži županijskih i lokalnih cesta.Trakošćan . Bednja . U kontekstu detaljnijeg planiranja trase buduće Podravske brze ceste i njene spojne točke s Republikom Slovenijom bit će potrebno definirati i lokaciju graničnog prijelaza na toj trasi. godine. a u cilju efikasnijeg policentričnog razvoja Županije. Varaždina i Čakovca za Mađarsku i važne pruge Varaždin .Beč) preko Ivanca. jer time daje prostoru sjeverozapadne Hrvatske kapitalni željeznički infrastrukturni koridor koji ga je u dosadašnjim koncepcijama razvitka zaobilazio. što bi se trebalo odraziti i na prostoru Varaždinske županije. da se ovaj koncept povezivanja s europskim pravcima podrži i oživotvori. kao i određenom povećanju gustoće te mreže.Vratno Donje (spoj s međudržavnim graničnim prijelazom u Virje Otoku.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN • Jedan od ciljeva razvitka i unapređenja sustava cestovne mreže Županije je i odgovarajuće povećanje gustoće mreže državnih cesta i na pravce koji trenutno nisu obuhvaćeni Odlukom o razvrstavanju cesta u državne ceste od svibnja 1997.Osijek u podravskom koridoru (alternativa glavnom . a prema Ormožu u Sloveniji). U predloženom konceptu oživotvorenja značajne međunarodne željezničke veze od Krapine (pruga Zagreb . koji je u dosadašnjem željezničkom prometnom sustavu kao lokalna pruga bio praktički u odumiranju.posavskom koridoru) bit će nužno valorizirati ulogu.Legrad (nastavak državne ceste br. 24 do Legrada i državne granice s Republikom Mađarskom). da željeznički prijevoz zasniva svoj razvoj na masovnom prijevozu roba i nešto manje putnika. procjene razvitka željeznice usmjeravaju se u dvije razine: jedna je povezivanje s europskim željezničkim mrežama.Golubovec .33 . te ispravno Županijski zavod za prostorno uređenje 2 .Varaždin .Koprivnica .Čakovec . To su pravci: Otok Virje . U skladu s općim strateškim ciljevima na razini Države.Klenovnik .Varaždin.Mađarska.Dubrava Križovljanska (cesta koja stvara pretpostavke za revitalizaciju pograničnog područja prema Republici Sloveniji). a2) Željeznice Sukladno svjetskim trendovima da se zbog energetskih razloga i ekoloških problema cestovni promet nedomjesti željezničkim gdje god je to tehnički i ekonomski opravdano proizlazi da će u narednom razdoblju jačati procesi supstitucije cestovnog prijevoza željezničkim i na području Republike Hrvatske.Osijek. Ludbreg . Na području Varaždinske županije to se ogleda kroz davanje sasvim nove uloge željezničkom pravcu Krapina . • U cilju poboljšanja sigurnosti i protočnosti prometa potrebno je izgraditi obilaznice gradova. a druga je konsolidacija preostale željezničke mreže u zemlji. Prihvaćanjem ovakvog koncepta još više dobiva na vrijednosti značaj i uloga željezničkog koridora Varaždin .

a3) Zračni promet Postojanje zrakoplovnog pristaništa za športske namjene s kvalitetnom asfaltiranom poletno sletnom stazom dužine oko 1720 m i nužnim pratećim građevinama. b) Vodnogospodarski sustav Vodnogospodarska djelatnost i uspostava kvalitetnog. te procjenu isplativosti budućih zahvata. tako da se dopuna postojeće mreže radi pokrivanja područja zasjenjenja (sa slabim signalom ili bez signala) može provoditi bez posebnih prostornih ograničenja. a Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske predviđa se mogućnost prerastanja postojećeg zrakoplovnog pristaništa u zračnu luku 2C kategorije. ali i prostore Županije međusobno. brze.34 .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN prometno-tehnološki i prostorno koncipirati i razvijati željeznički prometni čvor Varaždin. Na prostoru Županije TK Centar Varaždin. a4) Telekomunikacije Sustav veza je infrastrukturni sustav koji se vrlo brzo razvija i njegovo značenje znatno raste. uređenje režima voda i zaštita voda od zagađivanja sastavni su elementi vodnogospodarskog sustava i međusobno se isprepliću i uvjetuju. ali i određenim prostornim ograničenjima u okruženju. sigurne i suvremene telekomunikacijske mreže koja će efikasno povezati područje Županije s ostalim dijelovima Hrvatske i drugim državama. U cilju osiguravanja prostornih uvjeta za razvoj moguće je osigurati postojeći slobodni raspoloživi prostor za potrebe budućeg razvitka. ne samo iz razloga što direktno i indirektno utječe na opstanak i razvoj živog svijeta. a i u relativno kratkom vremenu okoliš se sanira. Razvoj TV i radio difuzije ne postavlja posebne prostorne zahtjeve. Uvođenjem odgovarajućih komercijalnih uz postojeća športska obilježja mogao bi se razvijati zračni promet na području Županije. orijentiralo je županijska promišljanja na davanje razvojnih elemenata zračnom prometu. pa je razumljiv interes Županije za uspostavom kvalitetne. Telekomunikacijski promet ima relativno male i prihvatljive potrebe za prostorom. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . Korištenje voda. kako bi odgovorio novim zahtjevima buduće međunarodne uloge. a na prostoru Varaždinske županije u velikoj (presudnoj) mjeri diktiraju uvjete pod kojima se prostor koristi ili se namjerava koristiti. predviđa u narednom razdoblju vrlo značajne zahvate na izgradnji i proširenju postojećih kapaciteta (komutacijski kapaciteti i prijenosni sustavi) u cilju proširenja i poboljšanja pretplatničkih telekomunikacijskih mreža. te tu u punom smislu riječi dolazi do izražaja pojam "održivog razvoja". a pogotovo kad se koriste podzemne mreže i bežične komunikacije. ali uz prethodno sveobuhvatno valoriziranje ključnih međuutjecaja ovog sadržaja i okolnog prostora. Činjenica je da su prostorni zahtjevi telekomunikacijske mreže prvenstveno vezani uz mrežu cesta i željezničkih pruga i to najvećim dijelom za urbane prostore tako da ih u Prostornom planu Županije nije nužno posebno izdvajati i naglašavati osim najznačajnijih. funkcionalnog i efikasnog vodnogospodarskog sustava može se smatrati strateški najznačajnijim prioritetom u Varaždinskoj županiji. već svojim karakteristikama bitno utječe na sve druge elemente korištenja prostora i gospodarenja prostorom. pa ne narušava prostor u značajnijoj mjeri. Od posebnog je značenja dobra uspostava telekomunikacijskih sustava u pograničnom području i ruralnom prostoru zbog sigurnosnih razloga i podizanja kvalitete života stanovništva. ali i potrebama suvremenog prometnog opsluživanja gospodarskog i populacijskog okruženja. koji pokriva područje mrežne skupine Varaždin.

U tom cilju započelo se s provođenjem mjera zaštite novog vodocrpilišnog područja Vinokovšćak na širem prostoru naselja Svibovec Podravski između kanala HE Varaždin i starog korita rijeke Drave. Korištenje ostalog hidropotencijala na razini Županije svojevremeno je načelno sagledavano radi izgradnje malih hidroelektrana. te uskladiti rješenja koja će osiguravati i održavati odgovarajući vodni režim. te jezera Dubrava putem kanala DUB 1.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN b1) Korištenje voda Osiguranje dovoljnih količina zdrave pitke vode jedan je od osnovnih uvjeta opstanka. Što se tiče korištenja vode u energetske svrhe već je konstatirano da je rijeka Drava i njezin hidropotencijal na području Županije iskorišten za proizvodnju električne energije. Na području Županije u sklopu vodnogospodarskog sustava nužno je razmatrati i prostore za eksploataciju šljunka. ali i razvoja ljudskog društva. ističu u prioritetni plan potrebu za osiguranjem dovoljnih izvora ove mineralne sirovine. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . Pošto se ne može isključiti interes za ovim korištenjem. te ukoliko postoje. Korištenje voda za navodnjavanje i odvodnju razmatrano je "Studijom uređenja zemljišta i otvorenih vodotoka za gornji dio vodnog područja rijeke Drave (izrađenom 1989. U tom smislu povoljne su mogućnosti iskorištenja aluvijalnog područja uz rijeku Dravu. ali nije nađen ekonomski interes. a natapanje je predviđeno korištenjem voda iz Ormoškog i Varaždinskog akumulacijskog jezera putem glavnih natapnih kanala VAR 1. Istovjetan je i interes Varaždinske županije pa je radi toga nužno i potrebno zaštititi prostor i njime promišljeno gospodariti. valjalo bi objektivno sagledati takve mogućnosti. a u posljednje vrijeme naročito u cestogradnji. jer današnje i buduće potrebe u graditeljstvu. već će biti potrebno oformiti nova crpilišta. što može zahtijevati natapanje. U cilju sustavnog rješavanja problematike vodoopskrbe izrađen je Vodoopskrbni plan Varaždinske županije kojeg je potrebno postupno realizirati. Danas još nema površina koje se navodnjavaju. Ovim se Planom naglašava potreba zaštite i očuvanja prirodnih dijelova Drave između akumulacijskih jezera i ukazuje na neprihvatljivost eksploatacije šljunka na cijeloj dionici rijeke. Generalno je konstatirano da se zbog regulacije Drave i izgradnje akumulacija razina podzemne vode nizvodno snizuje. Prema provedenim ispitivanjima predvidivo je da u budućnosti neće biti dovoljne sadašnje lokacije crpilišta. od tadašnje VRO "Drava . radi toga je glavni cilj dugoročnog programa vodoopskrbe na razini Republike Hrvatske. a za te potrebe predviđena je mogućnost korištenja 30 m3/s vode iz ukupnih vodnih količina hidroelektrana.Dunav" Osijek. Za područje Varaždinske županije bilo bi svrhovito izučiti u kojoj mjeri postoje potencijalne mogućnosti za značajniji razvoj ribnjačarstva. OOUR "Vodogradnja" Varaždin). dati im šanse da se oživotvore (uz uvažavanje i usklađivanje međuutjecaja u prostoru).35 . ali na ograničenim i kontroliranim lokacijama za koje je prethodno nužno obaviti odgovarajuće istražne radove i izraditi studije utjecaja na površinske i podzemne vode i okoliš. osiguranje dovoljnih količina kvalitetne vode za stanovništvo i gospodarstvo. a nema ni konkretnih planova u bližoj budućnosti. kako bi se osigurale sve potrebne pretpostavke da se područje Županije (i šire) može dugoročno snabdijevati kvalitetnom vodom iz vlastitih izvora. VAR 2 i ČAK 1. Strateški je interes Države zaštita rezervi podzemne vode u dravskoj nizini Varaždinske i Međimurske županije.

potrebno je strateški osmisliti i koncept kanalizacije i odvodnje otpadnih voda.36 i vode .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Za sada ta gospodarska djelatnost nije značajnije zastupljena na ovom području. U Dravskom slivu je štetno djelovanje rijeke Drave znatno smanjeno izgradnjom hidroenergetskog sustava. a štete su uglavnom na poljoprivrednim kulturama. Vode s područja Županije pretežito gravitiraju u Dravski sliv. godine. ali uređenje treba nastaviti. Rijeka Plitvica je većim dijelom uređena. jer imperativno je tu vodu očuvati i zaštititi od zagađivanja. 1984.Bjelovar" (RO "Projekt" Zagreb. U sklopu izgradnje autoceste predviđa se u dolini Bednje u široj okolici Novog Marofa urediti tok rijeke Bednje i riješiti pitanje periodičnog plavljenja ovog prostora. Zbog dispozicije vodonosnika i izvorišta pitke vode. Smanjenje štetnog djelovanja Bednje i Plitvice razmotreno je "Idejnim rješenjem vodnog sistema slivova Plitvice i Bednje" iz 1989. Iskorištavanje posebnih vodnih resursa (mineralno-termalne vode geotermalnog porijekla) obrađeno je u poglavljima o turizmu i energetskom sustavu. uređenjem retencija i akumulacija u slivu.000 m3 radi prihvaćanja vodnih valova u gornjem dijelu sliva Bednje. Bujičnog je karaktera i u gornjem toku izaziva erozije. ali bez konkretnih programa budućeg razvitka. Radi efikasne zaštite područja predviđa se uređenje korita postojećeg vodotoka. ali je i nadalje u gornjem toku (uzvodno od Varaždina) prisutno periodično plavljenje površina. Sve je izraženije i korištenje voda u akumulacijskim jezerima i dijelovima toka Drave uz akumulacije za rekreacijsku i turističku plovidbu.g. od državnog je značenja izgradnja zajedničkih uređaja za pročišćavanje zagađenih voda s dovodnim kolektorima i Županijski zavod za prostorno uređenje 2 .000. a u nižim dijelovima poplave. I u jednom i u drugom slivu prisutne su pojave poplava i bujično-erozijskih djelovanja. ali bi u budućnosti valjalo razmotriti i u određenom obliku razviti ovu djelatnost u funkciji razvitka rekreativno-turističke ponude potencijala rijeke Drave.retencija ukupne zapremnine oko 8. a posebno nizinske dijelove prostora Županije. već postoje samo parcijalni pokušaji uzgoja u manjim ribnjacima. Studijom je obuhvaćena zaštita od štetnog djelovanja voda sliva Lonje s uređenjem glavnih vodotoka. a to uvjetuje uspostavu sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda. b3) Zaštita voda Razmatrajući prethodno strateške ciljeve vodnogospodarskog sustava Županije u domeni vodoopskrbe. tako da je potrebno nastaviti s izgradnjom zaštitnih nasipa. Pošto je Županija izradila plan cjelovite vodoopskrbe svog područja. naročito na područjima bogatim podzemnim vodama.). te određeni radovi na sprječavanju erozija i uređenju bujica. U Savskom slivu vodotok Lonje prisutan je u području Županije od svog izvorišta do Bisaga u dužini od oko 18 km. dok je športski ribolov i djelomice ribolovni turizam tradicionalno zastupljen. Za slivno područje rijeke Lonje izrađena je "Studija hidrotehničkog uređenja sliva Lonje uzvodno od ceste Zagreb . Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske. Na Bednji je predviđeno 37 akumulacija . a samo manjim dijelom u južnom području Županije preko Lonje u Savski sliv. radi smanjenja maksimalnih i povećanja minimalnih protoka. b2) Uređenje režima voda Zaštita od štetnog djelovanja voda spada u važne aktivnosti na području Varaždinske županije i u izgradnju i uređenje građevina zaštitnog sustava nužno je permanentno ulagati. To vrijedi i za brežuljkaste. kao i s uređenjem regulacijskih radova u dijelovima korita. koja za sada nema karakter organiziranog korištenja. ali u praksi se ovo rijetko postiže. te blizine gusto naseljenih i razvijenih urbanih prostora opravdana su promišljanja da bi bilo svrhovito istovremeno s izgradnjom vodovodne mreže rješavati i problematiku odvodnje otpadnih voda. nesumnjivo je da rješavanje vodoopskrbe treba biti u uskoj svezi sa zaštitom voda.

jasno je zašto je nezadovoljavajuća situacija sa stanjem vode na tom vodocrpilištu.37 . U razmatranju degradacije vodotoka valja razlučiti rijeku Dravu kao veliki vodotok koji na naše područje već stiže zagađen. pošto je kvaliteta degradirana u II . ali i hitne zadaće treba uvrstiti i djelotvorno ustrojstvo. S obzirom na ciljeve i projekcije razvoja naselja evidentno je da u Županiji sustav kanalizacije prioritetno treba uspostavljati i razvijati u gradovima. umjesto propisane II kategorije kvalitete. Bez obzira na ove naznake promjena u koncepciji vodoopskrbe. mora biti prioritetan zadatak u narednom razdoblju. obzirom na potrebe zaštite prostora (poglavito vodonosnika) sustav kanalizacije uspostavljati i u naseljima unutar i na obodu vodocrpilišnih područja. U strateške. iako ne treba isključiti mogućnost privatne Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . dok je situacija na Lonji bolja. od ostalih (manjih) vodotoka za čiju degradaciju isključivu krivnju snosimo sami. Izgradnja kanalizacije i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda prije upuštanja u recipijent za urbana područja i gospodarstvo imperativ je današnjice. podzemne pitke vode. zbrinjavanje otpadnih voda s farmi. već je realnije očekivati aktiviranje novog vodocrpilišnog područja u prostoru između kanala HE "Varaždin" i starog korita rijeke Drave. c) Energetski sustav Prirodni resursi na području Varaždinske županije za kapitalne zahvate u proizvodnji električne energije su iskorišteni. tada treba naglasiti da je najveći dio kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta upravo iznad potencijalnih ležišta podzemne pitke vode u dravskoj nizini. U pogledu zaštite vodotoka od zagađivanja sve aktivnosti i mjere nužno je usmjeriti k osnovnim ciljevima.III kategoriju. pitanje zaštite vode u zapadnom dijelu varaždinske nizine i dalje ostaje prioritetno. Uredbama o klasifikaciji i kategorizaciji definirano je kakvi bi vodotoci trebali biti obzirom na svoj značaj i uporabu.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN ispustima u recipijent čija veličina prelazi 50 000 ES. Procjena sadašnjih mogućnosti ukazuje da nije realno očekivati bitniju promjenu i poboljšanje stanja u zaštiti prostora vodocrpilišta "Varaždin". uključivo i kontrolu ispiranja zagađenja s prometnica i drugih građevina i prostora na kojima postoje realne i potencijalne opasnosti od ugrožavanja kvalitete voda. promjena metoda i načina poljoprivredne proizvodnje. ali je nužno. Doda li se tome i postojanje farmi i njihov disperzivan položaj u prostoru iznad vodonosnika vodocrpilišta "Varaždin". Stanje kvalitete voda rijeka Drave. To su i glavni razlozi najnovijih procjena o potrebi iznalaženja novog vodocrpilišnog područja koje bi trebalo riješiti ili smanjiti probleme vodoopskrbe s varaždinskog vodocrpilišta. Izgradnja kanalizacije u naseljima. infrastrukturnih građevina i drugih pojedinačnih građevina. tako da se u tom smislu ne očekuju novi značajniji zahvati u prostoru. jer suvremena poljoprivredna proizvodnja upotrebljava različita sredstva koja negativno utječu na kvalitetu vode. a od županijskog značenja je izgradnja takvih uređaja i sustava veličine od 10 000 do 50 000 ES. a to su: očuvanje čistih voda. Kad se govori o zaštiti voda od zagađenja u Županiji. Bednje i Plitvice kao najvažnijih recipijenata na području Županije zahtijeva neodložnu provedbu odnosno intenziviranje provedbe mjera zaštite. To dodatno komplicira i potencira problematiku zaštite. pogotovo ne u kraćem vremenskom razdoblju. gdje se treba izvršiti mineralizacija i tek nakon toga distribucija na poljoprivredne površine. odnosno unapređenje sustava stalnog praćenja kvalitete voda i kontrole zagađivanja. zaustavljanje trenda pogoršavanja kvalitete voda i stalno poboljšanje kvalitete degradiranih voda. a nalazišta nafte i plina nisu pronađena. a posebno zaštiti resursa. pošto su ti vodotoci od izvora do ušća na našem području. a raštrkana ruralna područja i individualna seoska i poljoprivredna domaćinstva moraju provesti maksimalno skupljanje otpadnih voda u spremnicima. a i oni se na kraju (s izuzetkom Lonje) ulijevaju u Dravu. Na lokalnoj razini treba rješavati izgradnju uređaja do 10 000 ES i individualne zahvate.

izgradnji 10 i 20 kV mreže i rekonstrukciji n. ali prirodnim datostima bogato i vrijedno područje. tako da je Direkcija za distribuciju DP "Elektra" Varaždin koja pokriva to područje izradila posebnu "Energetsku studiju pograničnog područja Županije varaždinske" od svibnja 1997.. o čemu je bilo posebno govora u "Studiji o istraživanju. Najlošije stanje je u pograničnom području. INA-NAFTAPLIN predviđa rekonstrukciju i izgradnju kapitalnih građevina iz sustava za dobavu i transport plina. Studijom se ukazuje da je razložno planirati razvoj i iskorištavanje geotermalnih resursa sukladno realizaciji izgradnje geotermalne elektrane. a jedan dio pograničnog područja bio je u sustavu elektroprivrede Slovenije.Mađarska koji kroz područje Županije prolazi krajnjim istočnim dijelom i njegov položaj u prostoru već je utvrđen odgovarajućom dokumentacijom. mreže.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN inicijative. Na razini Županije problem je u nepovezanosti sustava tako da distribuciju električne energije obavljaju četri distributera. konstatirano je da prema potencijalnim mogućnostima iskorištenja geotermalne energije.Geološki konzalting d. Županija je u osnovi povezana koridorima kapitalnih elektroenergetskih veza. ("Coning Inženjering" d.o. Tijekom 1996. godine u Varaždinskoj županiji na ukupno 127 mil. koja je obrađivala podatke naftno-geoloških i geofizičkih istraživanja početkom osamdesetih godina. što je bitna pretpostavka za dogradnju i uspostavu kvalitetnog sustava napajanja u svim prostorima.). srpanj 1991. U tom pogledu opskrba plinom ima prioritetno značenje. Od strateških građevina na razini Države u narednom razdoblju očekuje se dovršenje dalekovoda 2 x 400 kV Žerjavinec . U tehnološkom procesu proizvodnje električne energije korištenjem termalnih voda. S obzirom na različito stanje potrebni su i različiti zahvati. te korištenje u poljoprivredi kao i za zagrijavanje gospodarskih.o. za što bi bilo nužno na razini Županije sagledati objektivne mogućnosti izgradnje energetskih postrojenja malih kapaciteta. U tu svrhu neophodno je nastaviti niz istraživanja za definiranje vodonosnika geotermalne vode u prostoru dodatnim geofizičkim mjerenjima. godine na razini Županije prihvaćena je "Studija opskrbe prirodnim plinom Županije varaždinske". Mogući pravci razvoja su osim već planirane izgradnje postrojenja za dobivanje električne na bazi geotermalne energije i razvoj turističko-rekreativnog gospodarstva. javljaju se velike količine otpadnih voda još uvijek visokih temperatura (oko 80°C) koje mogu biti iskorištene bilo direktno. gospodarenju i zaštiti georesursa na području Općine Ludbreg" (INA . ali i ekološki najprihvatljiviji za njezino gusto naseljeno.n.38 . odnosno stambenih građevina.d. eksploataciji. Strateški interes Županije je primjenjivati takve energente koji će biti ekonomski. koje nisu kompletirane. Na istočnom dijelu prostora Županije (ludbreško područje) evidentirano je postojanje geotermalnih resursa. godine prema kojoj je predviđeno energetsko rješenje područja s planiranim zahvatima na trafostaničnim postrojenjima. ludbreško područje prednjači pred ostalim područjima Republike Hrvatske. tako da temeljna dalekovodna mreža uglavnom omogućuje opsluživanje cijelog prostora. detaljnijom namjenskom interpolacijom satelitskih i aviosnimaka. bilo ugradnjom izmjenjivača topline. U slučaju razvijanja lječilišnog turizma potrebne su relativno Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . m3 godišnje. Varaždin) kojom se daje osnova za daljnje i cjelovito rješenje opskrbe plinom cijelog područja Županije. Pošto se na razini Države Studijom "Plinofikacija Hrvatske i preduvjeti za njezino ostvarenje" predviđa povećanje potrošnje prirodnog plina do 2010. Rezultati istraživanja ukazuju da u budućnosti treba dio razvoja ovog prostora bazirati na osnovu dobivanja relativno jeftine geotermalne energije. Studijom. Zagreb. te geokemijskim istraživanjima vode bušotina. Potaknuta su i razmišljanja o projektiranju prve elektrane koja bi za pogon koristila geotermalnu energiju.

a Županija provođenje mjera zbrinjavanja tehnološki neopasnog otpada. Bez obzira na odabrani pristup rješavanju zbrinjavanja otpada. nužno je shvatiti da otpad mora proći određeni predtretman prije završnog zbrinjavanja. a županije za neopasni otpad.Nužno je koristiti (iznaći) prijelazna rješenja. suvremenom i sveobuhvatnom pristupu zbrinjavanja otpada koje podrazumijeva cjelovit predtretman i završnu obradu ostatka otpada. U tom cilju predlaže se dopustiti općinama koje su krenule u sređivanje stanja na svom području. Ako prevlada opredjeljenje o zbrinjavanju komunalnog otpada u vlastitoj sredini. to stanje i nadalje poboljšavati. odnosno gradskih/općinskih deponija za komunalni otpad. zajednički utvrdi strategija zbrinjavanja otpada (komunalnog i bezopasnog tehnološkog) koju bi prihvatili svi gradovi i općine i kao zajednički program je podržale i realizirale.da gradovi i općine osiguraju (zajednički ili samostalno) provođenje mjera zbrinjavanja komunalnog otpada. . Ukoliko pak prevlada opredjeljenje o zajedničkom. U Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske predviđa se za područje Varaždinske županije osigurati jedno skladište i nekoliko prikupljališta posebnog i opasnog otpada pa se u prostoru Županije mora predvidjeti osiguranje prostora i za te namjene.39 . To mogu biti svojevrsna prikupljališta otpada u prijelaznom razdoblju.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN male količine prirodne termomineralne vode koje bi se mogle osigurati iz bušotina predviđenih za potrebe geotermalne elektrane.Što prije usvojiti opredjeljenje o temeljnom principu rješavanja problematike zbrinjavanja komunalnog i bezopasnog tehnološkog otpada. odnosno povremenih skladišta pojedinih vrsta komunalnog i neopasnog otpada i sekundarnih sirovina. na temelju kojeg će se detaljno razrađivati koncept i njegova buduća etapna realizacija. pristup rješavanju problema otpada načelno može biti slijedeći: . pošto će od trenutka donošenja opredjeljenja pa do prvih faza oživotvorenja budućeg koncepta proći izvjesno vrijeme. strateškom. tada će te sredine morati osigurati sve zakonom propisane mjere. te uvažavajući svekolike prostorne uvjete u Županiji. pri čemu treba naglasiti da načela očuvanja i zaštite okoliša. jer pojedine lokalne sredine rješavaju vlastite probleme ne uvažavajući dugoročne principe zaštite okoliša i suvremenog gospodarenja otpadom. kako bi njihove lokacije mogle dobiti potreban legalitet. ali i financijski i gospodarski aspekt zbrinjavanja otpada ni u kom slučaju ne mogu argumentirati postojanje 28 odlagališta otpada.da se. da prostori koje uređuju sada ne zadovoljavaju kriterije da budu sanitarne deponije. tada se ovo prijelazno rješenje s pojedinim lokalnim odlagalištima može iskoristiti i za svojevrsnu mrežu prikupljališta. . ali treba naglasiti. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . sortirališta. U cilju rješavanja problematike zbrinjavanja otpada na području Županije bilo bi svrhovito: . d) Zbrinjavanje otpada S obzirom na zakonske obveze koje govore da su se općine i gradovi dužni pobrinuti za komunalni. uvažavajući načela racionalnog i dobrog gospodarenja i s tim u svezi kvalitetne brige o prostoru i zaštiti neobnovljivih resursa.

Sveukupno gledano. agroekološkim. ali da ista. ruralnih i antropogenih (posebice kulturno-povijesnih) krajolika. Stoga svaki daljnji razvoj u prostoru Županije treba svakako uvažavati osjećaj za zavičajni identitet i raznolikost kao važan element održivog razvoja. ali su pojedini predjeli još uvijek visokog stupnja prirodnosti. postane osnova za gospodarski razvitak (posebice u turizmu). Opći ciljevi očuvanja prostornog identiteta Povoljne prirodne značajke i relativno niži stupanj industrijalizacije sačuvali su dio nenaseljenog prostora od većih oštećenja. kultivirani.40 . Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . rekreacijskim. što je zadatak prostornih planova područja posebnih obilježja i prostornih planova uređenja općina/gradova. biofizičku i antropogenu strukturu. U cilju što kvalitetnije zaštite i očuvanja krajobraznih vrijednosti potrebno je uspostaviti krajobraznu osnovu Županije u kojoj bi se objedinili odgovarajući podaci o prirodnim. Detaljna inventarizacija mora biti jedan od ciljeva prilikom izrade prostornih planova uređenja gradova/općina. u rasponu od potpuno prirodne do pretežito ili gotovo potpuno antropogene.2. Stoga je jedan od ciljeva prostornih planova uređenja općina/gradova da definiraju krajolik predmetnog područja prema njegovim značajkama (prirodni. kako bi se sačuvala krajobrazna fizionomija pojedinog užeg predjela.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 2. Jedan od ciljeva očuvanja prostornog identiteta je da se prirodni predjeli u Županiji sačuvaju u najvećoj mogućoj mjeri.4. Pojam krajolik ili krajobraz u prostorno-planskom kontekstu označava cjelovitu prostornu. Zaštita krajobraznih vrijednosti Prostor Varaždinske županije ističe se raznolikošću i bogatstvom svojih prirodnih. prirodna obilježja na području Županije očuvana su djelomično. Krajobrazna raznolikost se danas u svijetu sve više uzima kao bogatstvo i vrijednost neke zemlje ili regije. te se isti trajno dopunjavali sukladno novim stručnim spoznajama. U postupku planiranja moraju se osim prirodnih značajki početi uvažavati i strukturne značajke prostora Županije. Županijskim prostornim planom nije moguće detaljno strukturno definirati različite oblike krajolika. To znači da je potrebno poštivati i vrednovati unutrašnju raščlanjenost. kulturno-povijesnim i drugim vrijednostima i obilježjima prostora. a Varaždinska županija to bogatstvo ima. te ruralne i krajobrazne strukture Županije jest taj da se njezinom zaštitom očuva identitet Županije. izgrađeni krajolik). koji u praksi napušta ekstremne antropocentrične postupke i načine planiranja. kao resurs. S obzirom na unutarnju strukturu područja manje prostorne cjeline mogu se raščlaniti i podijeliti na predjele zajedničkih specifičnih obilježja. Osnovni cilj očuvanja atraktivnih i vrijednih dijelova prirodne i graditeljske baštine. Za svaku kategoriju krajolika potrebno je definirati ciljeve i smjernice u svrhu zaštite i pravilnog gospodarenja. S gledišta očuvanja prostornog identiteta opći cilj se može definirati kao nastojanje da se zadrži i unaprijedi fizička cjelovitost područja Županije. raznolikost i komplementarnost županijskog prostora i nastojati očuvati krajobraznu fizionomiju i identitet područja.

Nekada široki šumski pojas uz rijeku Dravu danas je zbog širenja poljoprivrednih površina na pojedinim mjestima sveden na uski pojas uz rijeku. tako i suvremenom i intenzivnom Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . Cilj zaštite šuma kao nositelja identiteta područja je da se šume. "Čakovec" i "Dubrava". Šumske površine znatno su smanjene i nakon izgradnje akumulacijskih jezera za potrebe hidroelektrana "Varaždin". raznolikost i živopisnost nositelj identiteta krajolika. osobito ptica) i očuvanje svih vodotoka .41 . Ivančice i Kalnika. a manje na glavne razvojne sustave. Ako se izvode na neprimjeren način. fragmentarne šume u nizinskom dijelu. Poljoprivredno zemljište Vizualna zanimljivost. kao sastavna i nezaobilazna slika krajolika. svrhovito je izvršiti sveobuhvatnu i višenamjensku valorizaciju svih prostora uz vodotoke prije značajnih vodoprivrednih zahvata. ali i skladnost prostora umanjuje se kako prekomjernom parcelacijom zemljišta i usitnjavanjem posjeda. te primjenjivati posebne (a ne univerzalne) modele razvoja koji će veće težište dati na značajke područja. a iz kojih proizlaze i pojedinačni ciljevi na očuvanju prostornog identiteta: Vode Izgradnjom hidroenergetskog sustava na rijeci Dravi izmijenjena je slika šireg područja Županije i smanjena vizualna i ekološka raznolikost i bogatstvo prostora. regulacije vodotoka mogu uzrokovati nestanak tipičnih i doživljajno bogatih fluvijalnih lokaliteta.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN U najvećoj mogućoj mjeri treba očuvati funkcionalnu i ukupnu ekološku cjelovitost i različitost područja Županije. Za područje Varaždinske županije (a i širi prostor) od prioritetnog je značenja zadržavanje prirodnog stanja na prostoru starog korita rijeke Drave (područje s autohtonom močvarnom vegetacijom i staništem močvarnih životinja. a stupanj očuvanosti autohtonih šuma izrazito je nizak. gubitak potočnih šumaraka. jer i manji regulacijski zahvati mogu degradirati slikovit ili značajan krajolik. šume uz rijeku Dravu). a razvoj planirati po načelu pretežitosti i predodređenosti prostora za određene djelatnosti primjerene temeljnim značajkama prostora.rijeka i potoka. Za Varaždinsku županiju mogu se definirati slijedeći osnovni problemi s obzirom na namjenu i korištenje zemljišta. te uočenih negativnih posljedica regulacija u zemljama zapadne Europe (vrši se renaturacija vodotoka). Takvim zahvatima obvezno bi trebale prethoditi studije ukupne gospodarske opravdanosti. u najvećoj mogućoj mjeri očuvaju na području cijele Županije (brdske šume Ravne gore. raznolikost. a ponegdje čak ni to. Šume Kvalitetne šume u nizinskom dijelu Županije većim su dijelom iskrčene. Upravo je ta različitost. Cilj je očuvati ne samo vodotok već i širi prostor uz njega što uključuje vegetacijski pojas i prirodnu inundaciju odnosno dolinu ili kanjon kroz koji vodotok protiče. šumarke i živice koji se sporadično prepliću s površinama druge namjene. kao i procjene utjecaja na okoliš s predviđenim mjerama ublažavanja negativnih posljedica. nizinskih riječnih šuma. a time i ornitoloških rezervata na mikrolokacijama. Stoga je potrebno nastojati da se pod teretom težnje za ubrzanim razvojem ne izgube temeljne osobitosti prostornih struktura po kojima je Županija prepoznatljiva. Posebno se naglašava cilj da se kroz prostorne planove uređenja gradova/općina nastoji u najvećoj mogućoj mjeri sačuvati šumske površine. Na području zaštite šuma potrebno je djelovati na očuvanju autohtonih šuma u reprezentativnim ekološkim sustavima (rezervati šumske vegetacije). Uvažavajući jedan od strateških ciljeva Države (ekološka revitalizacija Drave i pritoka).

Većina ostalih naselja nizinskog dijela. Za pretežito istočni dio Županije karakteristična su oblikovno pravilna i kompaktna naselja koja u širem prostoru djeluju kao samostalne i izdvojene cjeline. voćnjaci. te je cilj da se spriječi njegova degradacija i da se planovima nižeg reda propišu uvjeti gradnje s obzirom na konkretnu lokaciju i šire okruženje.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN poljoprivrednom proizvodnjom koja podrazumijeva velike meliorirane poljoprivredne površine s monokulturama i nestanak šumaraka i živica u agromeliorativnim zahvatima. Županijski ruralni prostor je po svojoj vrijednosti od državnog (nacionalnog) značenja. što predstavlja ne samo fizičku prepreku. zadržavanjem livada i pašnjaka. Prepoznatljivost prostornog indentiteta Županije treba njegovati odmjerenim intervencijama u prostoru koje ne odudaraju od prirodnih i ambijentalnih obilježja u kojima nastaju. čine sliku tipičnog ruralnog krajolika naše Županije. već se uzori traže u gradskim ili inozemnim arhitektonskim i oblikovnim primjerima. uzvisinama i grebenima ili u dolinama. a posebice ona koja se protežu uz glavne prometnice. ali i atraktivnog okoliša. a naročito voditi brigu o očuvanju povijesnih jezgri gradova. naselja brežuljkastog dijela Županije razvila su se na obroncima gorja. ambijentalne vrijednosti životnog prostora). Specifičan ruralni krajolik izmijenjen je pretjeranim usitnjavanjem posjeda u voćarskovinogradarskim predjelima. a ponegdje i velikih visinskih razlika. pa tako i tradicionalno graditeljstvo. Oblikovanje naselja i građevina (lokacijom i arhitekturom) nužno je usklađivati s vrijednim tradicijama poznatim u graditeljstvu našeg prostora. vinogradi. međusobno su se potpuno spojila i razvila u neprekinuti lanac naselja. te primjenu autohtonog tradicionalnog korištenja prostora i arhitektonskog oblikovanja. te na kontaktu sa šumom i vodotocima. Upravo ta manja naselja. Zbog reljefnih prepreka u prostoru. travnjaci.42 . Potrebno je stimulirati obnavljanje postojećih i etnološki vrijednih građevina graditeljske baštine. Fizionomiju ruralnog krajolika narušava neprikladna gradnja građevina koje nisu prilagođene prirodnim osobitostima prostora i grade se na vizualno vrijednim i eksponiranim lokacijama. a u prostoru su razmještena raštrkano. Stoga je potrebno poticati razvoj tradicionalne arhitekture i ekološki održivih građevinskih tehnologija. sela i brojni zaselci koja se isprepliću i stapaju s prirodnom pozadinom i uklapaju u krajolik. U ruralnom području Županije gotovo potpuno je nestao tradicijski način života. već i vizualnu smetnju u smislu neprekinutog slijeda urbanog tkiva. zajedno s načinom življenja i korištenja zemljišta. brežni dio. te su ruralna područja izgubila svoje izvorne vrijednosti. zadržavanjem izmjeničnih kultura (njive. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . jer to utječe na vizualnu degradaciju urbanog prostora. a posebice vikend izgradnjom. nekontroliranom (i bespravnom) stambenom. Ne gradi se po uzoru na vlastitu tradiciju. uzorci usklađeni s reljefnim značajkama prostora). Izdužena izgradnja uz postojeće ceste i spajanje naselja ostavlja vrlo male prostorne prekide i slobodne koridore unutar izgrađene strukture. da se postojeći izgrađeni dio primjereno preoblikuje i da se prvenstveno racionalno iskoristi njegov neizgrađeni dio. Oblikovanje i izgradnja naselja U nizinskom dijelu Županije naselja su se nesmetano gradila i širila. Iz tog je razloga prilikom izrade nove prostorno-planske dokumentacije potrebno voditi računa da se naselja ne šire uz prometnice. a u širem prostoru predstavljaju poseban i prepoznatljiv identitet pitomog krajolika Hrvatskog zagorja. šume). Potrebno je spriječiti zapuštanje i napuštanje naslijeđenog građevinskog fonda (kulturno-povijesno naslijeđe. Visoka doživljajna vrijednost i bogatstvo prostora mora se sačuvati njegovanjem značajki tradicionalne obrade tla (nizinski dio.

Problem zbrinjavanja otpada potrebno je sustavno riješiti na županijskoj razini. te nastojati da se koridori objedinjuju. privlačnim i atraktivnim. a izgled krajolika nastojati vratiti u prvobitno stanje (biološka rekultivacija) ili izvršiti prenamjenu prostora. održavanju i upravljanju infrastrukturom i infrastrukturnim građevinama. željeznica. uz prethodno sveobuhvatno vrednovanje međuodnosa u prostoru. Lokacije takvih zahvata i njihovo okruženje značajno se devastira. Odlagališta otpada Nedozvoljenim odlaganjem otpada. Površinska eksploatacija Površinski kopovi (kamenolomi. glinokopi. magistralni vodovod i plinovod. Divlje deponije potrebno je sanirati. dalekovodi. šljunčare) nastali uslijed iskorištavanja mineralnih sirovina predstavljaju vizualne "rane" u prostoru. a oko kontroliranih odlagališta zasaditi dovoljno širok pojas grmlja i visoke vegetacije. već da indirektni troškovi i možebitne indirektne štete često puta višestruko nadmašuju troškove neracionalne gradnje. Potrebno je stimulirati ozelenjavanje gradskih i rubnih gradskih naselja.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Zaštićena i oplemenjena graditeljska baština sastavni je dio kulturnog naslijeđa i nerazdvojivi dio čovjekovog okoliša. Nužno je uvažavati spoznaje da često puta nije optimalna ona gradnja infrastrukture koja ima najniže direktne troškove građenja. naftovod. pa je nužno napuštene lokacije sanirati. Neželjeno postojeće stanje poistovjećuje se s negativnim i čini prostor manje vrijednim. S obzirom na zahtjevne potrebe suvremenog razvitka potrebno je poticati i razvijati integralni pristup planiranju. Infrastruktura Posebno osjetljivo pitanje je vođenje i izgradnja infrastrukturnih koridora u prostoru.43 . prostor se degradira i vizualno. telekomunikacijske veze). posebice uz vodotoke. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . te treba spriječiti njeno propadanje. razvoju. Svi razvojni programi koji značajnije zauzimaju prostor i utječu na okoliš moraju uz sve ostale troškove sadržavati i troškove sanacije i zaštite okoliša. šume i naselja. S obzirom na iskustva razvijenih zemalja činjenica je da je danas važnije nego ikad zaštititi prostor od mogućeg obezvređivanja neracionalnim i neusuglašenim iskorištavanjem za potrebe različitih infrastrukturnih koridora (ceste. a do tada se nezadovoljavajuće stanje mora poboljšavati kontrolom i mjerama u lokalnoj sredini. Urbana gradska naselja trebaju njegovati svoju fizionomiju uz istovremeno poboljšavanje ekoloških i socijalnih aspekata kvalitete življenja.

pa tako i Varaždinskoj županiji daju prednost u odnosu na one resurse koji Europi sve više nedostaju. već i posebnosti prostora (vrijedni resursi). S gledišta zaštite osobito vrijednih resursa Županije i naglaskom na sveobuhvatnom i održivom prostornom razvoju mogu se iznijeti slijedeći opći ciljevi: • Prostorni razvoj Varaždinske županije trebao bi težiti ostvarivanju civilizacijskih pretpostavki kvalitetnog života.rezerve pitke vode. . . količini i prostornom obuhvatu. Prilikom predviđanja budućih razvojnih potreba trebao bi se uvažavati ne samo ljudski potencijal. Posebni cilj prostornog razvoja Županije može se definirati kao novi pristup iskorištavanju resursa napuštanjem pretežito kvantitativnih i kratkoročnih modela razvoja.5. Jedan od glavnih razloga za postizanje tog cilja je činjenica da prostor Varaždinske županije ima djelomično očuvana prirodna obilježja.44 . poštivajući karakteristike datog prostora.nezagađena tla. autohtone šume. Na području Varaždinske županije zastupljeni su svi nabrojeni resursi. .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 2. a ne kratkoročni. tolerirala bespravnu izgradnju i sl. Održivi razvoj podrazumijeva selektivan pristup. Značenje posebno vrijednih resursa na razini Županije imaju pitka voda. Njegovim učinkovitim očuvanjem može se postići ujednačena razina kakvoće života.termalni izvori i . kvaliteti. s osloncem na prirodna i kulturna dobra. • Nužno je razvijati svijest o potrebi racionalnog gospodarenja prostorom (resursima). . raznolikost i osobitosti prostora. zagadila tla. ali se razlikuju prema važnosti. To znači da je cjelokupni prostor Županije potrebno vrednovati i selektivno koristiti sukladno njegovim osnovnim značajkama koje ukazuju na najbolju moguću namjenu. Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske posebnim vrijednostima hrvatskog prostora smatraju se i strogu zaštitu posebno vrijednih resursa imaju: . Županijski zavod za prostorno uređenje 2 .2. . • Razvoj u prostoru trebao bi biti kompatibilan s njegovim prirodnim karakteristikama i unapređivati ih. Povećanjem kvalitete prostora Županije i ravnomjernim korištenjem resursa može se postići viši stupanj razvijenosti. kako bi učinci njegovog korištenja bili trajni.spomenici graditeljske baštine.). te ostvariti napredak i viša kvaliteta života stanovništva. Također je potrebno postaviti i dosljedno zastupati jasan stav o neprihvaćanju nečistih i zastarjelih tehnologija i rješenja koja bi mijenjala kvalitativna obilježja prostora i okoliša (ugrozila vode i šume. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina Očuvan prostor i okoliš najsnažniji su opći i strateški resursi koji Hrvatskoj. kvalitetna tla i očuvani prirodni i kultivirani predjeli. poštivanje osobitosti i procjene dopustivosti zahvata. te s obzirom na iste odrediti stupanj i oblike iskorištenja prostora Županije.očuvan prirodni i kultivirani krajobraz.zaštićena područja prirode. Težište je stavljeno na prijelaz prema kvalitativnom razvoju. bila ona razvojna ili zaštitna. odnosno da je očuvanih prirodnih predjela sve manje.prirodne šume (biljne i životinjske zajednice šuma).

Na ljestvici zaštite vodni resursi zauzimaju jedno od najviših mjesta upravo zbog toga što je voda strateška sirovina. Postojeći udio antropogenog prostora može se zadržati. Najveće količine podzemne pitke vode u sjeverozapadnoj Hrvatskoj sadržane su u kvartarnim naslagama dravske doline. pitanju njihove zaštite od zagađivanja treba posvetiti posebnu pažnju. Podzemne vode Podzemna pitka voda najvažnije je prirodno dobro. U postupku istraživanja je rezervat šireg prostora kod naselja Svibovec Podravski (Vinokovščak) koji je preliminarno zaštićen odgovarajućom županijskom odlukom. koji je najviše ugrožen i čije daljnje zagađivanje može uzrokovati ozbiljne i višestruke probleme. "Bistrica". te je taj resurs nužno zaštititi kao osobito vrijedan. Dio rezervi podzemnih voda ovog područja koristi se putem izvorišta "Belski dol". kao izrazite ekološke vrijednosti (bioraznolikost) i kao turistički potencijal (rekreacijske mogućnosti). i osnovni preduvjet gospodarskog i drugog razvitka i kvalitete života. "Žgano vino". a moguće ih je iskorištavati i kao gospodarske potencijale (energetsko iskorištavanje. ali svako eventualno povećanje uvjetovati saniranjem dijela postojećeg stanja. te je u svrhu vodoopskrbe rezerviran prostor između starog korita rijeke Drave i derivacijskog kanala hidrocentrale "Varaždin". U novim programima potrebno je smanjiti devastaciju prostora (kontrola rizičnih aktivnosti). Poticati izradu prostornih planova područja posebnih obilježja. Šljunkovito-pjeskoviti sedimenti tvore vodonosni sloj velike debljine. odnosno uvjet opstanka uopće. Vodoopskrba tog dijela Županije zasniva se na zahvatima podzemnih voda karbonatnih masiva čija je osnovna hidrogeološka značajka sekundarna pukotinska poroznost. "Beli zdenci" i "Šumi" na Ivančici. Težiti zaštiti županijskog prostora kroz uspostavu i vođenje mehanizama vrednovanja prostora s naglaskom na provođenje postupka procjene utjecaja na okoliš. uzgoj riba). a održavanju očuvanog prostora dati prednost pred drugim mogućnostima. te "Sutinska" i "Ravna gora" na Ravnoj gori. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . Voda je najznačajniji element čovjekove okoline. Brdske potoke treba sačuvati i ne težiti maksimalnom iskorištavanju izvorišta. navodnjavanje. Kako su ti prostori istovremeno naročito privlačni i pogodni za urbanizaciju i poljoprivrednu proizvodnju. Nužno je odrediti potencijalne zone zaštite u smislu odabira najpovoljnijih zona za formiranje budućih vodocrpilišta.45 . Već degradirana područja potrebno je sustavno sanirati. odnosno izvršiti kvalitetnu prenamjenu prostora.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN • • • • • • Kvaliteta okoliša trebala bi biti jedan od osnovnih kriterija prostornog planiranja. Mogućnosti za kaptažu pitke vode dobre su i na vodonosnim potencijalima Ivančice i Ravne gore. Osobito vrijedni resursi a) Vodni resursi Vodne resurse potrebno je prije svega promatrati sa stanovišta iskorištavanja za potrebe vodoopskrbe i osiguranja kvalitetne vode za piće. vrlo dobrih hidrauličkih značajki i mogućnosti napajanja. Uspostaviti i unapređivati izgradnju informacijskog sustava kao informacijske infrastrukture za gospodarenje i zaštitu prostora i okoliša. Ludbreški vodonosnik također sadrži velike zalihe podzemne vode i predstavlja potencijal za smještaj crpilišta većeg značaja. te područje dravske doline predstavlja naročito važno područje za vodoopskrbu regije.

mogućnosti korištenja. već i širem prostoru. identifikacijom zagađivača. već i voda općenito. Problem odvodnje otpadnih voda potrebno je započeti rješavati s ciljem da se uspostavi sustav odvodnje za cijelu Županiju koji nudi cjelovita rješenja s mogućnošću postupne izgradnje. područje zaštite. postepenim smanjenjem eksploatacijskih kapaciteta vodocrpilišta "Varaždin" i otvaranjem novih bunara.46 . Zona koju je potrebno zaštititi je cjelokupni prostor omeđen vododjelnicama i to: sa sjevera brežuljcima Gornjeg Međimurja. način zaštite.završava u podzemnoj vodi. a na jugu sa sjevernim obroncima Varaždinsko-topličkog gorja. Stoga je kvalitetnu vodu i zdravu vodoopskrbu potrebno osigurati smanjenjem zagađenja. Kvalitetu pitke vode potrebno je postići uspostavljanjem učinkovitog sustava zaštite voda od zagađivanja i provođenjem mjera zaštite: utvrditi i provoditi mjere za smanjenje unošenja nitrata i pojačati aktivnosti na sprječavanju zagađivanja podzemnih voda rješavanjem problema odvodnje. Potrebno je nastaviti otkrivati nalazišta i utvrđivati zalihe pitke podzemne i izvorske vode kako za postojeće. Zalihe vode u kvantitativnom smislu mogu zadovoljiti trenutne potrebe. tako i za buduće potrebe. Cilj izgradnje novih vodoopskrbnih građevina u sustavu regionalnog vodovoda je eksploatacija pitke vode neopterećene nitratima i miješanje s vodom vodocrpilišta "Varaždin". ukupne zalihe podzemne vode i kvaliteta.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Izrađena je studija kojom su određene vodozaštitne zone izvorišta Ivančice i Ravne gore i donijeti su pravilnici o zonama sanitarne zaštite izvorišta. odnosno priljevnim područjima. bilo na tlu ili u vodotocima . no kvaliteta vode nije svugdje jednaka i zadovoljavajuća. Centralno crpilište još uvijek sadrži dovoljne količine vode. praćenje stanja i dr. Studijska obrada nužna je zbog hidrogeoloških osobina vodonosnika koji implicira sustav odvodnje. ali s povećanom koncentracijom nitrata iznad dozvoljene granice. a opravdana je i iz financijsko-ekonomskih razloga. industrijalizacijom i drugim oblicima zagađivanja. Poseban prioritet trebaju imati djelatnosti i naselja koja se nalaze unutar postojećih i potencijalnih budućih vodocrpilišnih zona. Zbog kakvoće vode i postojanosti stijena sva izvorišta na sjevernim obroncima Ivančice predstavljaju izuzetno značajne resurse. te u rubnom području istih. Svako zagađenje disponirano na ovom prostoru. njihovim uklanjanjem ili provođenjem zaštitnih mjera. te je stoga potrebno osigurati maksimalnu zaštitu podzemnih voda od zagađivanja. te pronalaženju nove lokacije crpilišta (Vinokovščak). a u trenutku donošenja ovog Plana započinje se s izradom studije kanalizacije i odvodnje. te zahtijevaju posebnu zaštitu. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . na zapadu s Viničkim vinogorjem. jer su ista izrazito ugrožena urbanizacijom. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti ne samo zaštitnim zonama vodocrpilišta i izvorišta.U realizaciji bi ovom problemu trebalo dati odgovarajući prioritet zbog činjenice da je vodoopskrbni sustav gotovo u cijelosti uspostavljen i da se nizinsko područje nalazi na vodonosniku. Podzemne vode u nizinskom dijelu slabo su zaštićene od prodora zagađivanja s površine. utvrditi raspoloživi vodni potencijal za vodoopskrbu. Izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda jedan je od osnovnih ciljeva u borbi protiv zagađivanja ne samo podzemne pitke vode. te vršiti daljnja detaljna istraživanja: podaci o hidrogeološkim parametrima. Te je ciljeve moguće postići poštivanjem odredbi pravilnika. istražiti mogućnosti za eventualne veze sa susjednim i neposredno gravitirajućim vodoopskrbnim sustavima. Izrađen je Vodoopskrbni plan Varaždinske županije. U tu je svrhu potrebno provedbeno uspostaviti sustav zaštite voda na nivou gospodarskih subjekata i gospodarstva u cjelini. Zbog prekomjernog sadržaja nitrata na centralnom crpilištu "Varaždin" krenulo se u aktivnosti na proširenju i zahvaćanju dubljih horizonata crpilišta "Bartolovec".

ali i sposobnost biološkog samopročišćavanja. smanjenje protoka vode starim koritom i smanjenje poplavnog područja uz niz ekoloških promjena i poremećaja prirodnog vodnog režima rijeke. močvara. te vodotok meandrira i stvara širok pojas vlažnog i periodički plavljenog zemljišta. Hidroenergetskim radovima na rijeci Dravi izgrađen je sustav kanala. U tu se svrhu predlaže izrada posebne prostorno-planske dokumentacije (prostorni plan područja posebnih obilježja). Pošto riječni prostor po svojoj prirodnoj opredjeljenosti predstavlja razvojni potencijal za rekreacijske i druge atraktivne sadržaje. premalena da bi opravdala izvođenje hidrotehničkih zahvata. te da se na taj način očuvaju preostala vlažna područja. Problem plavljenja danas. nasipa i jezera. određene površine moguće je predvidjeti za posebne režime korištenja. korita Bednje. Postoje područja u kojima je potrebno na uređenju režima voda intervenirati hidrotehničkim zahvatima kako bi se neodgovarajuće stanje poboljšalo (ugroženost ljudi i imovine). a gospodarska korist prenaglašena. U proširenjima dolina nagib korita je manji što utječe na smanjeno otjecanje vode. U planiranju i provođenju aktivnosti na zaštiti od štetnog djelovanja voda potrebno je interdisciplinarno Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . Konačni cilj hidrotehničkih zahvata mora biti nastojanje da se gospodarski i razvojni interesi usklade s vrijednostima prirodne sredine (zaštita okoliša). Za razliku od Drave (kontrolirano inundacijsko područje unutar nasipa). Radi se o vlažnim livadama koje su pretvorene u njive i oranice. kojoj bi osnova bila detaljna inventarizacija šireg područja rijeke Drave. Za područje Županije. ali i za širi prostor. Presijecanjem meandara smanjuje se duljina vodnog toka. više nije ograničavajući čimbenik razvoja. Zahvati u prirodi mogu biti opravdani ukoliko se radi o životnoj ugroženosti. Tu se nalaze vrijedni biotopi vlažnih livada. nekontrolirano mijenjanje i prisvajanje. a zbog veće brzine voda erodira dno i obale korita. Postoje područja u kojima je takva intervencija nepotrebna. Lonje i brojnih potoka regulirana su mjestimično. Upravo prirodne i izvorne vrijednosti tog prostora predstavljaju osnovu za zaštitu. remeti prirodni ekosustav i nepovoljno utječe na vodni režim. Izgradnjom regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina kao isključivo tehničkih rješenja (kanal s nasipom) mijenja se izgled krajolika. a u svim ostalim slučajevima mogu ići samo do granice opterećenja koju podnosi prirodni okoliš.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Tekućice Cijeli dravski tok i širi pojas rijeke predstavlja prirodni vodni krajolik. a ne parcijalnim razradama. te kvalitativno ocijeniti sve novonastale promjene. čija je ukupna površina i materijalna dobit ostvarena na njima. a prije svega planski osmisliti. Plitvice. kanala i starog korita rijeke.47 . Naknadno ozelenjavanje (nakon izvršene regulacije) ne može nadomijestiti autohtonu vegetaciju i ponovo uspostaviti složene i povezane odnose na pojedinim mikrolokacijama. od prioritetnog je značenja zadržavanje prirodnog stanja na području starog korita rijeke Drave. To je visokovrijedno i istovremeno izrazito ranjivo područje koje je svakako potrebno zaštititi i spriječiti njegovo uništavanje. u većini slučajeva. Staro korito rijeke Drave i predio ušća Bednje i Plitvice središta su biološke raznolikosti dravskog ekosustava. Različite interese i potrebe moguće je usuglasiti sveobuhvatnom obradom predmetnog prostora kao zasebne cjeline. Stoga je potrebno ispitati potrebu svake regulacije (i u slučaju privatnog posjeda) u smislu da se razmotri mogućnost sezonskih plavljenja u prirodnim retencijama. što je imalo utjecaja i na režim podzemnih voda. To ukazuje na činjenicu da je tok Drave potrebno sagledati sveobuhvatno kao sustav jezera. Područja i krajolike uz vodu potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri zadržati u prirodnom stanju. šikara i šumaraka u kojima obitavaju posebne biljne i životinjske vrste. već da je razvoj u prirodnim strukturama moguće ograničiti i nadzirati. To znači da zaštita ne isključuje prisutnost čovjeka.

ali je poboljšanje kvalitete vode moguće postići pridržavanjem i bezuvjetnim provođenjem svih normi i uvjeta propisanih zakonom i pravilnicima.umjetna jezera (Ormoško. Ormoško jezero je poželjno tretirati i očuvati kao ornitološki rezervat. te prijedlog istraživanja prilagodbe pojedinih biljnih i životinjskih vrsta na promjene vodnog režima i protoka Drave. elektroenergetske i drugih struka). Za razliku od Drave. a njena autopurifikacijska sposobnost je manja. biološke. Sve otpadne vode koje se upuštaju u te rijeke svakako moraju proći predtretman pročišćavanja. odnosno stvorena hidroenergetskim radovima na rijeci Dravi. Tok Drave na području Županije ima relativno veći pad nego nešto nizvodnije.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN rješavati probleme i donositi odluke (suradnja vodnogospodarske. te utjecaj na sukcesije biljnih i životinjskih zajednica i vrsta. Iako akumulacijska jezera djeluju kao taložnice i biološki uređaji za pročišćavanje voda. Drava i njeni pritoci u prirodnom stanju trebali bi biti vodotoci I i II kategorije. životinjski svijet. biološke i ihtiološke značajke nadzemnih voda hidroenergetskog sustava HE Varaždin. Na tom se području neka istraživanja već provode. kao i njeni pritoci Plitvica i Bednja su vodotoci čija kvaliteta vode ne odgovara propisanoj. ribolov.). Unatoč tome protok rijeke (biološki minimum) nije zadovoljavajući. športsko-rekreacijska.48 . Varaždinsko i Dubravsko jezero) novi su prostorni elementi u dravskoj nizini. Također se ukazuje na neprihvatljivost eksploatacije šljunka na cijeloj dionici rijeke. tim više što se u susjednoj Sloveniji već primjenjuju mjere zaštite ornitofaune ovog jezera (postojeće Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . Potrebno je uvažiti saznanja da naknadne intervencije (renaturacija) mogu zahtijevati znatno veća financijska ulaganja u odnosu na ona koja je potrebno izdvojiti na početku. Rijeka Drava. rijeke Bednja i Plitvica imaju izvor i ušće na području Županije. promjene u mikroklimi.) Jednim dijelom na to ne možemo utjecati zbog uzvodnih zagađivača. Zagreb. godini". športske aktivnosti). Akumulacije i jezera Tri velike akumulacije . kontrolirana eksploatacija šljunka). ekološke promjene. lovnoribolovna namjena. Za ostvarenje planskih postavki nužno je uspostaviti praćenje stanja i utjecaja na okoliš: prijedlog za vršenje stalnog nadzora nad šumama uz Dravu. pa je postojeće raznovrsne podatke potrebno integralno analizirati. te promjene režima podzemnih voda. Čakovec i Dubrava u 1997. 1998. šumarske. Na taj je način moguće očuvati izuzetno vrijedan riječni krajolik (vegetacija. promjene u režimu podzemnih voda. Jezera su umjetna. Sustav vodnih akumulacija predstavlja potencijal na kojem se može postaviti plan uređenja prostora u smislu njegovog očuvanja (zaštita vrijednosti prostora i okoliša. prirodni režimi i sl. te je tu činjenicu potrebno maksimalno iskoristiti. rekreacija. Potrebno je sustavno i detaljno proučiti sve posljedice koje su nastale nakon izgradnje hidroenergetskih građevina. kemijske i biološke analize ukazuju da je Drava zagađena ("Fizičkokemijske. a njihovo daljnje iskorištavanje uklopiti u postojeće tokove prostornog razvitka regije. prirodni rezervati) i višestrukog organiziranog korištenja (turistička. Nakon izgradnje hidroenergetskog sustava došlo je do značajnih prostornih promjena u neposrednom i širem području kao što su promjene u sustavu povezivanja i komuniciranja. i na odgovarajući ga način iskorištavati (lov. posebna staništa. PMF. unutar kojih ih je potrebno održavati odnosno njima težiti. povezati i vrednovati. natapanje poljoprivrednih površina.

a uspjeh primanja sadnica je ispod očekivanog. Na području Varaždinske županije još nije u dovoljnoj mjeri izražen značaj općekorisnih funkcija šuma.). Jezero Dubrava ima prvenstveno inženjersku namjenu.). a sukcesija vegetacije teče u smjeru razvoja prema zajednicama s većim udjelom mezofilnih vrsta. Početni dijelovi svih triju akumulacijskih jezera izuzetno su značajni kao staništa. pa i korištenje prostora općenito. kupališna. već i zbog posebne problematike gospodarenja šumskim površinama uz Dravu. Posljedica tih utjecaja su promijenjeni stanišni uvjeti što se na šumski pokrov odražava kao usporen rast. ribnjak na Varaždinbregu i drugi. rekreacijska. a njegov je zapadni dio (ušće stare Drave i kanala u jezero) područje pogodno za rekreacijsku i ribolovnu namjenu. Ritske šume uz Dravu zahtijevaju poseban osvrt ne samo zbog posebnih prirodnih značajki vodnog krajolika. najznačajnija je njihova uloga u prirodnom okolišu. a veliki dio šumskih površina trajno je izgubljen ispod jezera. ribnjaci kod Ludbrega. Zbog pristupačnosti i blizine grada.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN stanište ptica i lokacija u selidbenom koridoru). zaštite i razvoja. a stupanj očuvanosti autohtonih šuma nije zadovoljavajući. turističko-ugostiteljska. zaštita i unapređenje šumskog fonda koji se u načinu ostvarivanja razlikuje za nizinske i šume brdsko-brežuljkastog dijela Županije. Dosada provedeno pošumljavanje (prema Osnovi gospodarenja za gospodarsku jedinicu Varaždinske podravske šume) nije dalo značajnije rezultate. plićaci i sl. Prema navodima šumara na poplavnim lokacijama evidentiran je unos teških metala. bajeri sjeverno od Ivanca. uzgojno-ribolovna. što je posebno naglašeno u nizinskom dijelu Županije (te su šume većim dijelom iskrčene). Međutim. Gusta naseljenost. kao stanište životinjskih (ptice. potreba za drvom i intenzivna poljoprivredna proizvodnja uzrok su smanjenju i usitnjavanju šumskih površina. tršćaci. Rubno postavljen kompleks šuma i livada Zelendvora već se koristi kao uzgojno-lovna zona.49 . Gospodarenje šumama otežano je nakon izgradnje hidroenergetskog sustava. Niža razina podzemne vode i izostanak poplava uzroci su isušivanja tla. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . Stoga bi i početak Varaždinskog i Dubravskog jezera bilo potrebno sačuvati kao područja značajna za ornitofaunu. jezero Aquacity. ribnjak Bis jugoistočno od Ivanca. te se ne može opravdati daljnje provođenje propisa šumsko-uzgojnih radova. b) Šume Šume su specifično prirodno bogatstvo i one danas sve više zahtijevaju posebne uvjete očuvanja. što dravske naplavine svrstava u skupinu kontaminiranih muljeva s negativnim posljedicama po obnovu šuma. Varaždinsko jezero ima najveće mogućnosti za športsko-rekreacijsko iskorištavanje (postojeći kupališni kompleks Drava i kupalište Aquacity na eksploatiranim dijelovima šljunčare za ribolov. ribe) i biljnih (vodna i priobalna vegetacija) zajednica i vrsta. Ostale manje jezerske površine na području Županije nikako nisu zanemarive: Trakošćansko jezero. Veliku količinu vode akumulacijskog jezera moguće je iskoristiti za potrebe industrije i posredno (preko kanala) za natapanje poljoprivrednih površina. sušenje i propadanje drveća. migracijski koridori i zimovališta ptica (otočići s vrbicima i šumarcima. Obnova i rekultivacija tako oštećenih šumskih ekosistema izuzetno je složen zahvat. jedrenje. vožnju čamcima i dr. jer je došlo do poremećaja u protoku Drave i režimu podzemnih voda. ribnjak Bitoševlje. pa njihovo gospodarsko iskorištavanje može biti bitan čimbenik razvoja lokalne sredine. Nekada široki šumski pojas uz rijeku Dravu danas je zbog hidrotehničkih zahvata i širenja poljoprivrednih površina na pojedinim mjestima sveden na uski pojas. Osnovni je cilj očuvanje. Namjena i prateći sadržaji tih vodenih površina vrlo su različiti: športska. ribnjak Lukavec sjeverozapadno od Brodarevca. bajer sjeverno od Hrastovljana.

2. a na njih se nadovezuje nešto povišena starija aluvijalna terasa. Stoga je pojedine površine potrebno iskorištavati. Posebno treba održavati šume u reprezentativnim ekološkim sustavima i krajolicima (Kalnik.). Područje Varaždinske županije je relativno malo šumovito. odnosno obradive poljoprivredne površine također predstavljaju značajan prirodni resurs Županije. između ostalog. Razvoj šumarstva kao gospodarske djelatnosti treba se temeljiti na načelu održivog gospodarenja. Proizvodnost aluvijalnih tala kreće se u širokim granicama.50 . Od promijenjenih fitocenoza treba učiniti stabilnije zajednice. zatim održavati šumske izvore. zbog prekomjernog vlaženja i nepovoljnih fizikalnih svojstva tih Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . Potrebno je naglasiti da je čitav inundacijski pojas vodno dobro koje je u nadležnosti Hrvatskih voda. osigurati prijelazne i "tampon" zone (manje fragmentarne površine nastojati međusobno povezati). Na ta dva područja podzemna voda ima značajan utjecaj na genezu i svojstva tla. U skladu sa Strategijom prostornog uređenja i s posebnim značajkama županijskog prostora naglasak se stavlja u funkciju uspostavljanja ekološke ravnoteže i turističkorekreacijskog razvoja. Šume je potrebno postupno vratiti u njihov izvorni oblik i to u pogledu uzgojnog oblika i sastava po vrstama. odnosno lito-geološke.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Stoga je gospodarska jedinica Varaždinskih podravskih šuma proglašena šumom s posebnom namjenom. Na dolinskim aluvijalnim i postaluvijalnim zamočvarenim ilovačama i glinama odvodnja vode je otežana. Ivančica. te postići veću kontrolu iskorištavanja u privatnim šumama (sječa za ogrijev i sitnu građu. već i kvalitetom. Svrhovito je da sve dravske šume umjesto gospodarske dobiju općekorisnu funkciju. štete krajem godine na smrekovim i jelovim kulturama i sl. Terene na kojima se tek formiraju inicijalne šumske zajednice treba prepustiti prirodnom razvoju. Za potrebe ovog Plana korištena je pedoekološka studija iz Prostornog plana područja HE sistema "Drava" koja sadrži procjenu kvalitete tala i prijedlog namjene površina s obzirom na poljoprivrednu proizvodnju. a strane vrste unositi vrlo obazrivo i na strogo određenom području. uz minimalne intervencije čovjeka. odnosno na njima uzgajati one kulture koje imaju predispozicije za odgovarajuća tla: 1. Ravna gora). Za pošumljavanje koristiti autohtone vrste i sjeme vlastitih sjemenjača. Šume brežuljkasto-brdskog dijela Županije potrebno je čuvati. pa se u tom pojasu mogu provoditi samo aktivnosti koje su u skladu sa šumsko-gospodarskom osnovom na koju je data suglasnost Hrvatskih voda. a u najužoj je vezi s mehaničkim sastavom i utjecajem čovjeka (hidrotehnički zahvati i gnojidba). uz prisutne klimatske uvjete bitno utječu i na rasprostiranje vegetacije. Cilj pedoekološke obrade prostora je. te način iskorištavanja zemljišta. razreda i pogodna za uzgoj povrtlarskih kultura. te je potrebno očuvati sve postojeće šumske površine. a ne na proizvodno-sirovinsko iskorištavanje. Geomorfološke grupe tala. i taj da se već u postupku planiranja spriječi neracionalno ili neodgovarajuće korištenje najvrednijeg poljoprivrednog tla u druge svrhe. reljefne i hidrološke osobine tla. jer se poljoprivredne kulture ne mogu dulje zadržati na ispranim tlima koja zahtijevaju stalnu i intenzivnu obradu i gnojidbu. c) Tla Kvalitetno plodno tlo. Najniži zaravnjeni položaji uz Dravu pripadaju recentnom aluviju. i 2. gospodariti prema stručnim kriterijima i principima šumarske struke i unaprijediti radi postizanja najvećih koristi koje šume pružaju svojim posrednim i neposrednim utjecajima. spriječiti neracionalno korištenje. odnosno održavanjem ekološke ravnoteže u prostoru. a cilj je da se sve šume dravskog pojasa (gospodarske jedinice Ludbreških i Međimurskih podravskih šuma) proglase šumom s posebnom namjenom. a pošumljavanje provesti samo na onim terenima koji daju garanciju uspjeha. Također je potrebno nastojati da šuma bude prisutna ne samo pokrovnošću. Tla su pretežito 1. Ne smije se dozvoliti širenje poljoprivrednih površina na štetu šumskih.

. Nemetali pripadaju Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . Ne smije se dozvoliti pretvaranje kvalitetnog plodnog zemljišta u građevinsko zemljište. a veći dio su meliorirani travnjaci i šume. Tla su 5. lapora. 5. a površinski su vrlo malo zastupljena. 3. i 4. . šume. Zone tercijarnih pobrđa obiluju naslagama vapnenaca. Na tim se tlima nalaze oranice. iako nisu brojne.tla pod rednim brojem 4 okvirno su označena kao vrijedna poljoprivredna obradiva tla isključivo osnovne namjene. Stoga je u svrhu boljeg iskorištavanja zemljišta potrebno provesti intenzivne mjere konzervacije tla. 3. Zastupljena tla visokog su razreda. Ukoliko se odvodnja izvrši. infrastruktura i dr. Tla su zbog strmih padina obrasla šumama.. a ponegdje 3. . parcijalno su istražene. Na tim područjima treba druge interese za korištenje zemljišta svesti na najmanju moguću mjeru (šumarstvo. razreda. nepoznata im je količina.tla pod rednim brojevima 3 i 5 okvirno su označena kao ostalo poljoprivredno tlo. istočni obronci Strahinčice) spada u područje tala krša na tvrdim vapnencima. vodopropusna su i dobrih hidropedoloških osobina. su razreda. 6.51 . tla 4. a neobrađeno plodno zemljište potrebno je privesti svrsi i namijeniti ga za proizvodnju hrane. nego što je do sada utvrđeno. Dravska naplavna ravnica obiluje šljunkom i pijeskom. te ispitivanja mogućnosti njihove primjene. glinama i polutvrdim vapnencima površinski je najzastupljenije. šume i šumsko zemljište.tla pod rednim brojevima 1 i 2 okvirno su označena kao ostala obradiva poljoprivredna tla. Eruptivne stijene (dijabaz i andezit) znatno su rijeđe.. a strmije padine pošumljavati.). 5. Područje tala na lesu zauzima zaravnjene terase dravske nizine (eutrična smeđa ilimerizirana tla). Iz tog je razloga potrebno uvoditi konturnu obradu tla zasijavanjem travnih smjesa i leguminoza. razred. S obzirom na sirovinski potencijal i zahtjeve za sve većim količinama mineralnih sirovina Varaždinska županija ima perspektivu razvoja na vlastitim resursima. gline i pješčenjaka. Gore navedena podjela može se u kartografskom dijelu PPŽ-a načelno iščitati na slijedeći način: . kvaliteta i kompletna primjena. Klasifikacija kartografskih jedinica tala Županije osnova je za iskorištavanje zemljišta na najpovoljniji način i utvrđivanje konkretnih mjera za povećanje plodnosti tla. Ravna gora. i 7. d) Mineralne sirovine Glavna nalazišta nemetalnih sirovina su gorske jezgre Ivančice i Kalnika koje obiluju kvalitetnim kamenom sedimentnog porijekla (vapnenac). Spektar primjene nemetalnih mineralnih sirovina mogao bi biti znatno širi. 4. voćnjacima i oranicama koje se otežano obrađuju zbog nepovoljnih reljefnih uvjeta (uglavnom za krmno bilje i kukuruz). Dio Hrvatskog zagorja (Ivančica. dolomitima (koluvijalnim i reliktnim). i 4. postojeće mineralne sirovine. Kvalitetnim plodnim tlom treba gospodariti racionalno. voćnjaci. a na povoljnim položajima i vinogradi.. razreda prelaze u 2. ponegdje pijesci) 3. a nalaze se pod vinogradima. Područje tala brežuljkasto-brdovitog reljefa na vapnenim laporima. Tla brežuljkasto-brdovitog reljefa (diluvijalne i neoplicenske ilovače. Trebalo bi izvršiti regionalna istraživanja mineralnih sirovina s ciljem izdvajanja perspektivnih područja s najkvalitetnijom sirovinom. Manje površine nalaze se pod oranicama. 6.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN tala. te predstavljaju značajnije resurse za intenzivan i svestran način iskorištavanja zemljišta za poljoprivredu. flišu i pliocenskim ilovačama. Međutim.

Degradacija spomeničkog fonda takvih je razmjera da se može govoriti o ugroženosti spomeničkih cjelina i pojedinačnih spomenika kulture: Urbane povijesne cjeline zadržale su svoja obilježja. te provesti reviziju popisa. te protok uglavnom biološkog minimuma vode ne može osigurati obnavljanje rezervi šljunka i pijeska. ruševine svih grupa i vrsta. rudarski projekti eksploatacije sadrže obvezu izvođenja odgovarajućih sanacijskih radova nakon eksploatacije. Prije novih geoloških istraživanja i pronalaženja novih zaliha sirovina. koje su u osobito teškom stanju.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN uglavnom sedimentnom tipu ležišta pa bi istraživanja trebalo usmjeriti na dijelove bazena sedimentacije. Prema zakonu. sastavni su i nerazdvojivi dio okoliša. sklopovima i grupama. Za otvaranje svakog novog eksploatacijskog polja zakonska regulativa iziskuje provedbu procjene utjecaja na okoliš. e) Graditeljska baština Spomenici kulture. Na taj je način moguće ograničiti vizualnu i ostalu degradaciju prostora na već obezvrijeđena uža područja. rasprostranjenost i nedostatan stupanj istraženosti svrstava arheološka nalazišta u najugroženiju kategoriju kulturne baštine. te je za njih obvezno osigurati financijska sredstva. Ocjenjuje se potrebnim na razini Države definirati jedinstvene kriterije za valorizaciju i kategorizaciju spomenika kulture. a posebice neke povijesne građevine. Projektom treba točno predvidjeti i odrediti način saniranja kopova ili prenamjenu devastiranih prostora.52 . te arheološki lokaliteti bez obzira na njihovo značenje i smještaj. Karta mineralnih sirovina biti će osnova ne samo za podatke o sirovinskom potencijalu. šljunka. Izgrađene energetske i prateće građevine (akumulacijska jezera. Na području Varaždinske županije provode se istražni radovi s ciljem utvrđivanja količina i kvalitete građevinskog kamena. Zbog iscrpljenih rezervi javlja se potreba za utvrđivanjem novih ležišta opekarskih glina i kvarcnih pijesaka. U inundacijskom području rijeke Drave eksploatiraju se velike količine šljunka i pijeska (staro korito između Varaždinskog jezera i jezera Dubrava). brojnosti. pijeska i dr. Proces preobrazbi koji je zahvatio ruralne prostore nepovratno briše granice kulturnih regija i otežava definiranje cjelina sličnih tradicijskih oblika. a nova polja nastojati otvarati neposredno uz njih. Štetne posljedice (izmjenjen krajolik. karakterističnih za formiranje ležišta pojedine sirovine. a od preventivno zaštićenih spomenika pet cjelina i 384 građevine. Potrebno je nastojati da ruralne cjeline i predjeli zadrže svoj identitet i izvorna obilježja. Pojavni oblici. a gdje je to moguće ista bi se trebala provoditi usporedo s rudarskim radovima. te obvezu da se uz primjenu novih tehnoloških zahvata otklone ili smanje svi negativni utjecaji na okoliš. a javljaju se i novi. fond spomenika kulture Varaždinske županije zauzima vrlo značajno mjesto u Hrvatskoj.. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . uništen biljni i životinjski svijet) mogu se umanjiti ili otkloniti provođenjem biološke rekultivacije. raznovrsnosti i povezanosti s europskom tradicijom. Nužno je voditi brigu o zaštiti prostora i okoliša iz razloga što je uz postojeću eksploataciju prisutan niz problema koji se nisu sustavno rješavali. a osobito kada je riječ o određenim aktivnostima u prostoru (infrastrukturne investicije). Za povijesnu urbanu cjelinu baroknog Varaždina trenutno je u postupku procedura za upis na Listu svjetske baštine UNESCO-a. potrebno je ispitati gospodarsku i ekološku opravdanost postojećih nalazišta. već i o taktici očuvanja i zaštite okoliša. kanali). a eksploatacija je takvog tipa da narušava ekološki sustav rijeke. Graditeljska baština u otvorenom krajoliku i izvan naseljenih prostora zastupana je s pojedinačnim građevinama. kao najvredniji dio kulturne baštine (s naročitim kulturnopovijesnim značenjem). Varaždinska županija ima od registriranih spomenika dvije cjeline i 30 građevina. Po kvaliteti.

.poticanje izrade studija područja značajnih povijesnih urbanih i ruralnih cjelina. . arheoloških zona. graditeljstvo. U popisu značajnije zaštićene i evidentirane graditeljske baštine. .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Temeljne odrednice zaštite su: . financije. te definiranje metodologije planiranja u oblasti zaštite kulturne baštine. ponovno vrednovanje i kategorizaciju dobara. carine.stalnim praćenjem i znanstvenim istraživanjem odgovarajućih pojava i procesa u prostoru pridonijeti uspostavi uravnoteženog odnosa osnovnih funkcija izvornih povijesnih oblika graditeljske baštine i suvremenih pojava.provođenje revitalizacije zapuštene ili zanemarene graditeljske baštine uz ispitivanje mogućih novih ili izmijenjenih starih namjena pojedinačnih građevina ili povijesnih cjelina. Petrijanec. osobito na području povijesnih urbanih i ruralnih cjelina.uspostavljanje i provođenje takvog sustava zaštite koji bi s raznih gledišta (prostorno planiranje. . S obzirom na veliki broj spomenika graditeljske baštine prvenstvenu brigu društva treba usmjeriti na zaštićenu i evidentiranu graditeljsku baštinu razvrstanu u graditeljsku i arheološku baštinu. . Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . Graditeljska baština Međunarodni značaj Varaždin: kulturno dobro predloženo za upis na listu svjetske baštine . povijesne graditeljske cjeline.uključivanje lokalnih vlasti i lokalnog stanovništva u procese zaštite. znanstvenoistraživačku.uspostavljanje jedinstvenih osnova vrednovanja. turizam. afirmacija male i skromne arhitekture koja gradi ambijente. radi njihovog korištenja za stambenu i turističko-rekreacijsku.uspostavljanje vrijednosnih odnosa između kulturne i prirodne baštine i odnosa kulturne baštine u kulturnom krajoliku. Ciljevi zaštite graditeljske baštine: . . uz napomenu da se građevine graditeljske baštine iste kategorije.povijesna jezgra sa Starim gradom. porezi.neprekidno vrednovanje kulturne baštine u kontekstu stalno prisutnih društvenih. bez obzira na njihov broj prikazuju jednim simbolom ako se nalaze na području istog naselja. . . kulturnu i odgojno-obrazovnu djelatnost i u cilju očuvanja njihovih izvornih povijesnih vrijednosti koje svjedoče o nacionalnom identitetu naroda kojem pripadaju.53 . obrazovanje) utjecao na ispravni odnos društva i pojedinih korisnika prema kulturnoj i prirodnoj baštini (integracija zaštite u strategiju društvenog razvitka i prostornog uređenja). Arheološka baština Arheološka područja Zaštićena: Varaždinske Toplice. kao podloge za inventarizaciju. korištenja i zaštite prostora). sklopove i građevine.uspostavljanje jedinstvenog informacijsko-dokumentacijskog sustava u djelatnosti zaštite kulturne baštine. Popis odgovara kartografskom prikazu 3 (Uvjeti uređenja. te predjela izrazitih krajobraznih i kulturno-povijesnih vrijednosti radi iznalaženja načina njihova optimalnog uključivanja u programe razvoja. kulturnih i gospodarskih promjena.uz zaštitu vrijednih i izuzetnih arhitektonskih djela. kategorizacije i režima zaštite kulturnih dobara. od evidentirane su navedene samo značajnije građevine veće vrijednosti za koje postoji mogućnost da budu proglašene zaštićenima. Poljanec i Ludbreg.

54 . Mali Lovrečan. Svibovec Podravski. Povijesne graditeljske cjeline Gradska naselja Zaštićena: Varaždin i Varaždinske Toplice. Veliki Bukovec. Povijesni sklop i građevine Graditeljski sklop (samostani. Cestica. U tom se smislu predlaže pristup sveobuhvatne i međusobno povezane zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti prostora kroz različito stupnjevanu zaštitu ne samo prirodnog već i kultiviranog krajolika. Nova Ves Petrijanečka. Klenovnik. Gornje Ladanje i Vidovec. Seoska naselja Zaštićena: Mali Lovrečan. Kamenica. Martijanec. Zamlaka. Ludbreg-Iovia. G. Remetinec. Bela (Bela I i Bela II). Križanec. gdje se građene strukture stapaju s prirodnom pozadinom. Hum iznad Bednje (Viletinec). Trakošćan. dvorci. Martijanec. Petrijanec. Voća. Novakovec i Sveti Petar. Treba naglasiti da zaštita pojedinih iznimnih dijelova prirode predstavlja samo dio zaštite čitavog županijskog prostora. Ivanec. Hrastovsko. Črešnjevo. jer imaju veće značenje za očuvanje ekološke ravnoteže na širem području. D. Madžarevo.Višnjica. uređenje. obnova. Bela (Bela I i Bela II). Seketin. Rijeka Voćanska. Kelemen. Varaždinske Toplice. Hrastovljan. Žarovnica. Zlogonje. To znači da je određene oblike zaštite potrebno usmjeriti i na prostore izvan granica zaštićenih dijelova prirode. Maruševec. Sveti Ilija. Sigetec Ludbreški.ruralne predjele kultiviranog krajolika. oplemenjivanje. Svibovec. Evidentirani: Punikve. Križovljan. Ludbreg. Stoga je jedan od ciljeva razvoja prostornog uređenja Županije i odgovarajuća zaštita. utvrde) Zaštićeni: Varaždin. Civilne građevine Zaštićene: Varaždin. Veliki Lovrečan i Petrijanec. Kultivirani krajolici također predstavljaju dio prirodne baštine (to Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . Martijanec. Jalžabet. Sakralne građevine: Zaštićene: Lepoglava. Gradsko seoska naselja Zaštićena: Ludbreg i Vinica. Trakošćan. Vinica i Čanjevo.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Pojedinačni lokaliteti Zaštićeni: Varaždinske Toplice. Maruševec. Marčan i Vinica. Jalkovec. Natkrižovljan. Županec-Križančija i Veliki Bukovec. Beletinec. Križovljan Radovečki. Bartolovec. Čalinec. Kneginec. f) Prirodna baština Prirodna baština predstavlja dio resursne osnove Županije i temelj je očuvanja njenog prostornog i kulturnog identiteta. Jakopovec. Vukovoj. Jalkovec. Novi Marof. Zbelava. Breznički Hum. Gornje Ladanje. Poljanec. Sračinec. a posebice na najugroženiju kategoriju . Cvetlin. Bela. Biškupec. Petrijanec. održavanje i promicanje prirodnih vrijednosti prostora. Donja Višnjica. Vidovec. Krkanec. Evidentirani: Bisag. Prirodne predjele izrazite očuvanosti i vrijednosti svakako je potrebno zaštititi. Majerje. Bednja. Klenovnik. Ludbreg. Lepoglava. a stupanj očuvanosti prostora još je uvijek relativno visok. Jalžabet. D. Lepoglava. Evidentirane: Bisag. Jalžabet i Bartolovec.

Hrvatsko zagorje u cjelini izuzetno je zanimljiv i ambijentalno specifičan dio Hrvatske. Granice planiranog parka prirode još nisu detaljnije definirane. Iako Zakon o zaštiti prirode definira park prirode kao "prostrano . promicanja i gospodarenja. koji sadrži jednako važne prirodne i kulturno-povijesne elemente za zaštitu. • Prema Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske težište zaštite pripalo je parkovima prirode. Na taj se način prisutnost pratećih djelatnosti ne izbacuje iz područja parka. pošto saznanja o njima omogućuju ne samo ostvarivanje kvalitetnije zaštite već i pronalaženje najprimjernijih razvojnih varijanti. Stoga je potrebno voditi računa o tome da korištenje zaštićenih dijelova prirode (turističkougostiteljska djelatnost. Prilikom određivanja granica parka prirode i provođenja ostalih aktivnosti na zaštiti tog područja potrebno je usuglasiti mišljenja i želje sa susjednom Krapinsko-zagorskom županijom. rekreacija. Krajobrazna osnova je isto tako otvoren dokument za unošenje podataka i rezultata novih istraživanja.55 . Park prirode proglašava Hrvatski državni sabor. te čini sastavni dio nacionalnog prostornog identiteta. unapređenje i korištenje utvrđuje se prostornim planom (obavezno se donosi Prostorni plan područja posebnih obilježja).. • Strategija i Program prostornog uređenja navode potrebu uključivanja svih značajnih šumskih zajednica Hrvatske u mrežu rezervata šumske vegetacije (kategorija posebnih Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . kojeg također donosi Sabor. ono može biti i kvalitetan izvor prihoda. napominjemo da težište treba staviti prvenstveno na kvalitetu i vrijednosti iz koje će proizaći konačni prijedlog prostornog obuhvata zaštićenog područja. a zaštita. Postupak je potrebno provoditi u suradnji s nadležnim tijelom za zaštitu prirode i okoliša (Odjel za zaštićena područja). u kojem će se prostornim planom područja posebnih obilježja odrediti stroži i blaži režimi zaštite. a u prioritetnu skupinu ulazi proglašenje parka-prirode Hrvatsko Zagorje (Trakošćan). što je vrlo mnogo. Park prirode je dio prostora kojem Republika Hrvatska osigurava osobitu zaštitu. stanovanje. a ovim se Planom naznačuje šire područje s različitim prirodnim vrijednostima. uređenje. Prijedlog obuhvata parka prirode trebao bi biti i rezultat želja lokalne sredine. a samim time podiže i kvaliteta življenja. detaljnije inventarizacije. Kvalitetu prirodnih i kulturnih dobara moguće je ostvariti ne samo odgovarajućim oblicima zaštite nego i primjerenim načinom njihovog korištenja. športski sadržaji) ne bude u suprotnosti sa zakonski određenim kriterijima zaštite. promet) i prilagođavali prirodnim datostima prostora. pa će zauzeti bitno mjesto ne samo u međunarodnoj promidžbi Republike Hrvatske već i Varaždinske županije. čime se postiže napredak i razvoj (posebice na području turizma i rekreacije). a pošto je to područje vrhunske vrijednosti i potencijala. analize i vrednovanja prostora. Park prirode se prema vrijednosti. Samom institucijom parka prirode takvo bi područje bilo zaštićeno od svake neprimjerene gospodarske eksploatacije ili izgradnje koja su u prostoru već prisutna. Korisno bi bilo da se objedinjavanjem što većeg broja odgovarajućih podataka o prostoru uspostavi županijska krajobrazna osnova.. Površina predlaganog područja u nekim varijantama iznosi približno 150 km2.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN su resursi višeg reda) iako su se tijekom vremena mijenjali zbog međusobnog djelovanja različitih funkcija (proizvodnja. već se dovodi u takve opće uvjete koji otklanjaju opasnost da se uništi glavno dobro koje omogućuje razvitak (održivost korištenja). područje". te je taj prijedlog obavezno potrebno podrobnije stručno analizirati. području obuhvata i načinu zaštite nalazi odmah iza nacionalnog parka. jer su za svrhovito planiranje i gospodarenje prostorom neophodni podaci o prirodnom i kulturnom nasljeđu županijskog prostora.

održavanja i namjene zaštićenih dijelova prirode).7 km2) i šuma oko kapelice Sv.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN rezervata). Predlaže se zaštita i točno definiranje brdskih šumskih predjela s autohtonom vegetacijom koji odražavaju reprezentativni ekološki sustav u kategoriji rezervata šumske vegetacije: . U kategoriji posebnog rezervata potrebno je definirati lokacije zoološkog rezervata i to ornitološkog na pojedinim dijelovima dravskog pojasa (Ormoško jezero. a po mogućnosti i stručnom studijom ili elaboratom kojim bi se uz prikaz postojećeg stanja dali Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . a koje su već predložene Generalnim prostornim planom Kalnika. močvarnih predjela i vegetacije vodenjara značajni za obitavanje.starije reprezentativne sastojine brdske bukove šume (Fagetum croaticum montanum) u višem pojasu Kalnika i šume hrasta medunca i crnog graba (Querco-Ostryietum carpinofoliae) na strmim obroncima stjenovitih grebena Kalnika. Zaštićena park šuma zajedno s jezerom obuhvaća površinu od oko 0. Prijedlog za zaštitu trebao bi biti potkrijepljen stvarnom potrebom.13 km2). Ti predjeli odražavaju reprezentativnu šumsku zajednicu kojoj se. uređenja. plitke vode. • U kategoriji park šume zaštićena je park šuma Trakošćan koja sa spomenikom graditeljske baštine (dvorac) i očuvanom šumom čini jedinstvenu kulturno-povijesnu i prirodnu cjelinu. te posebice Carpino betuli-Quercetum roboris. svrhom i opravdanošću. uništavanjem.86 km2. odnosno mikrolokacije na kojima su posebno izražene ili zastupljene određene šumske zajednice. dok za Dravsku parkšumu također postoji inicijativa lokalne sredine da se proglasi zaštićenom. Za stavljanje pod zaštitu u toj kategoriji planirana su slijedeća područja: Dravska park šuma (površine približno 0.56 .relativno očuvane autohtone šume bukve i jele (Abieti fagetum panonicum) na višim dijelovima i sjevernim stranama Ivančice i Ravne gore. unašanjem alohtonih vrsta.18 km2). postupak u tijeku). U duhu prijedloga očuvanja poplavnih šuma unutar inundacijskog pojasa rijeke Drave je zaštita kroz kategoriju šuma s posebnom namjenom. Od ostalih predjela značajnih za ornitofaunu treba spomenuti početne dijelove Varaždinskog i Dubravskog jezera. Sve spomenute lokacije preuzete su iz postojeće prostorno-planske dokumentacije kao evidentirana područja. . park šuma u Varaždinskim Toplicama (0. . Napominjemo da je gore naveden popis otvoren za nove prijedloge s lokalne sredine (prilikom izrade općinskih i gradskih prostornih planova). dvije su inicijative lokalne sredine (Grad Ivanec). ušće Plitvice i Bednje u Dravu) koji su zbog šljunkovitih sprudova. te na osnovi vrednovanih podataka odrediti područja. seobu i zimovanje ptica (posebno močvarnih). Ukoliko se ocijeni da određeni lokalitet uđe u postupak zaštite.) i koju kao takvu treba neizmijenjenu prepustiti procesima prema klimaksnom stadiju. Predlaže se izvršiti inventarizaciju i analizu prirodnih vrijednosti dravskog pojasa. Duha u Prigorcu (0.83 km2. gospodarskim korištenjem i sl. gniježđenje. šuma oko jezera Bis u Ivancu (0. Prema tom programu područja poplavnih šuma uz rijeku Dravu planirana su za stavljanje pod zaštitu. Radi se o tipičnim zajednicama šumskog drveća koje su danas u više ili manje oštećenom sastavu i pod intenzivnim utjecajem ljudskih aktivnosti: Salici-Populetum. te kitnjaka i bukve na prigorjima i obroncima Ivančice.relativno očuvane šumske sastojine hrasta kitnjaka i graba. ne smiju uništiti ili narušiti njena iskonska svojstva (posebice sječom. kitnjaka i kestena. moraju se ispuniti sve zakonom propisane obveze i mjere (posebni režimi zaštite. zbog izuzetne vrijednosti koju ima. Populetum nigro-albae.

južno od sela Strupari. Spomenutim projektom špilja Vindija prezentira se ne samo kao arheološko. Na području Županije još je nekoliko manjih. salmonidni vodotok. u značajnoj populaciji od nekoliko stotina primjeraka. oko 17 km2). a duge oko 200 m).57 . geološko i paleontološko nalazište već i kao svjetski značajan lokalitet (predlaže se način zaštite i prezentacije lokaliteta). te je to osnovni razlog da je na njih stavljeno težište zaštite. U Prostornom planu (bivše) Općine Novi Marof evidentirana lokacija stijena i pećine Kamenac u dolini Ljube (Općina Ljubešćica) predlaže se zaštititi kao geomorfološki spomenik prirode.5 km2. Uži dio Kalnika (oko 13 km2) već je zaštićen. Područje Gaveznice . Na tom se području razvijaju ekosistemi bez direktnog utjecaja čovjeka. a za stavljanje pod zaštitu predlaže se širi predio od državne ceste 22 (dionica Sudovec-zaselak Zukci) na zapadu do zaselaka Graci. Za proglešenje botaničkim spomenikom prirode predlaže se već evidentirana lokacija na stjenovitim grebenima Kalnika gdje su nazočne neke od mediteranskih biljaka koje u sjevernoj Hrvatskoj dosežu do Ivančice i Kalnika. Kao geološko-paleontološki spomenici prirode zaštićeni su: špilja Vindija i Mačkova špilja. Čevo. Postoji lokalna inicijativa za zaštitom geološkog stupa Drenovec u istoj kategoriji (sedimenti egenburške starosti) na južnim obroncima Ravne gore. Osnovna značajka ovog područja su prostrani predjeli sačuvane izvorne (autohtone) šumske biocenoze. livade. U tijeku je izrada projekta pod nazivom "Zaštita i prezentacija špilje Vindije" kojeg izrađuje Gradski muzej Varaždin.Kameni Vrh (u Lepoglavi) nedavno je zaštićeno kao geološkomineraloški spomenik prirode (površine 0. To je područje jedino poznato nalazište poludragog kamenja u Republici Hrvatskoj (ahat) i jedini sačuvani fosilni vulkan. Područje ušća nadovezuje se na zaštićeni posebni rezervat Veliki Pažut u Koprivničko-križevačkoj županiji. a pošto se nalazi uz županijsku granicu biti će potrebno surađivati s Koprivničko-križevačkom županijom. te predio ušća Plitvice i Bednje u staro korito rijeke Drave (oko 12 km2). a odnosi se na špilju i područje oko nje. jer je čovjek s njime usko životno i radno povezan. • Analizom županijskog prostora uočeno je da su brdski predjeli i predjeli uz vodotoke sačuvali najviše prirodnih obilježja. lužnjakovo-grabove šume kao jedne od rijetkih većih očuvanih šumskih površina izvan dravskog pojasa. livade. Utjecaj čovjeka nije u suprotnosti s prirodnim okolišem.). ali izuzetno vrijednih lokaliteta biljnih vrsta koji bi po svojoj iznimnosti i rijetkosti mogli spadati u kategoriju botaničkog spomenika prirode: livade uz potok Zbel i livade kod Vidovca (stanište kockavice . brdski masiv Ivančice (vršni dio. Na osnovi inicijative lokalne sredine (Općina Klenovnik) u istoj se kategoriji predlaže zaštita područja oko kapele Sv. Belski dol i dolina rijeke Bednje.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN prijedlozi za održavanje i uređenje ili program za korištenje (kao što je to učinjeno za Dravsku park šumu). prisutnost ugroženih i zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta i dr. Za zaštitu u kategoriji zaštićenog krajolika predlažu se: krajolik potoka Zbel (oko 7. uređenja i zaštite prostora) označeni kao prirodni Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . • U kategoriji spomenika prirode na području Županije zaštićena su tri objekta. Predloženi i na kartografskom prikazu označeni predio u Varaždinskoj županiji površine je oko 78 km2. oko 5 km2). a sjeverni obronci Kalnika su samo djelomično naseljeni i kultivirani (zaselci. Črnoglavec i Riječki Krči na istoku. Vuka u Vukovoju kao jednog od rijetkih i vrlo vrijednih nalazišta crnkaste sase (Pulsatilla nigricans) u Hrvatskoj. biološka raznolikost. te alpskih koje su na istočnoj granici rasprostranjenja. a nastale su erozijom ruba brijega koji se strmo spušta u dolinu (visoke oko 30 m. Ti su predjeli na karti 3 (Uvjeti korištenja. Grebengrad (izvorišni dio Lonje. Stijene su izgrađene od vapnenačkog pješčenjaka. • U kategoriji zaštićenog krajolika Strategija i Program prostornog uređenja (među brdskim masivima) navode Kalnik.06 km2). pontskih koje su na jugozapadnoj granici areala. ilirskih biljaka koje su na tom području prilično rijetke. jedinstvene vrijednosti.Fritilaria meleagris) i nekoliko lokaliteta na Ivančici (Stričec). poljoprivredne površine).

3. Bajnski dvori. šumski predio zapadno od Varaždinskih Toplica (oko 5. Veliki Bukovec i Martijanec) ukupne površine 1. Osnovni ciljevi očuvanja i obnove zaštićenih spomenika parkovne arhitekture su razrješavanje vlasničko-korisničkih odnosa. a prostire se od krajnjih zapadnih obronaka do Belskog dola na istoku i uključuje dolinu rijeke Bednje od Stažnjevca do Bele. a od najznačajnijih arboretuma spominje arboretum Opeka u Vinici.21 km2. ali vrijednih prostora (osobito vrijedan predio . Jalkovec.58 . Provesti reviziju popisa. Izraditi analizu. Za sve zaštićene i evidentirane dijelove prirode potrebno je: 1. Ukoliko se pristupi zaštiti u kategoriji zaštićenog krajolika. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . prirodne vrijednosti.87 km2). arboretum Opeka površine 0. zaštitu i održavanje. te osiguranje i osposobljavanje dovoljno stručnih kadrova za njihovo održavanje i obnovu. a po potrebi i s Republikom Slovenijom. uređenja i zaštite prostora" jednim simbolom bez obzira na njihov broj. Izvršiti valorizaciju (vrednovanje) i usporedbu postojećeg stanja u odnosu na stanje dijela prirode u vrijeme njegovog proglašenja zaštićenim. Na međunarodnom nivou već se provode aktivnosti u skladu s Programom zaštite i očuvanja sliva rijeke Dunav. Na području Županije u toj je kategoriji zaštićeno 11 parkova (Novi Marof. izvornost. način korištenja. Varaždinske Toplice. Očuvanje dravskog pojasa nije ovisno samo od procesa koje obavljaju prirodni sustavi. površinu. prirodni tok rijeke Plitvice od Vrbanovca do Komarnice Ludbreške (oko 3.05 km2. šuma Lasno kod Ludbrega (0. vlasništvo. sastojke. odnosno točno utvrditi postojeće stanje. Spomenici parkovne arhitekture prikazani su na kartografskom prikazu 3 "Uvjeti korištenja. Prilikom planiranja i promišljanja o zaštiti dravskog koridora biti će potrebno usuglasiti mišljenja i želje sa susjednom Međimurskom i Koprivničko-križevačkom županijom. groblje Varaždin površine 0. ukoliko se nalaze na području istog naselja.predjeli posebnih vrijednosti. šumski predio šireg područja Segovine (oko 15 km2). tri skupine stabala i šest pojedinačnih stabala. Ovim se Planom propisuje obveza izrade prostornog plana područja posebnih obilježja za rijeku Dravu. odrediti kategoriju zaštite. • U kategoriji spomenika parkovne arhitekture Strategija i Program kao poznatiji navode lječilišni perivoj u Varaždinskim Toplicama. Cijeli prirodni pojas dravskog toka prirodno je dobro koje na ljestvici izvornih vrijednosti zauzima visoko mjesto.uži izvorišni dio rijeke Plitvice (oko 3 km2).13 km2). Maruševec. već i od ljudskih aktivnosti na zaštiti tog područja. šumski predio šireg područja Pake i dijela Općine Visoko (oko 22 km2). Kao osobito vrijedan predio predlaže se analizirati i u najvrednijim dijelovima zaštititi prostor uz rijeku Dravu (oko 100 km2) na području Varaždinske i Međimurske županije.6 km2). Na području Županije još je nekoliko manjih. Sve prijedloge potrebno je preispitati na način kao što je navedeno za park šumu. područje Zelendvora (3. s mogućnošću zaštite u kategoriji zaštićenog krajolika (u cjelini ili djelomično). Križovljangrad. 2. Šaulovec. Klenovnik.3 km2).52 km2.prirodni krajobraz) koje je moguće zaštiti u kategoriji zaštićenog krajolika: Goruševnjak . Šire područje Ivančice (oko 48 km2) također je definirano kao osobito vrijedan predio . upravljanje.prirodni krajobraz.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN krajobraz . potrebno je usuglasiti mišljenja s Krapinsko-zagorskom županijom. a koji obuhvaća i rijeku Dravu. te nije moguće dopustiti njegovo uništavanje i propadanje. posebice za kategoriju pojedinačnih objekata. Vidovec.

a nakon evidencije različitih tipova staništa najvrednije i najugroženije predložiti za stavljanje pod zaštitu. Osim toga pojedine biljne zajednice (šume. Ukupno je obuhvaćeno oko 320 km2 područja koji se smatraju predjelima od veće vrijednosti ili potencijalnim za zaštitu prema Zakonu o zaštiti prirode (približno 1/4 županijskog prostora). Za zaštićene dijelove prirode na području Varaždinske županije osnovana je javna ustanova sa zadatkom da obavlja zaštitu. njihove dijelove i područja definirana kao osobito vrijedan krajobraz. pašnjaci) imaju izrazitu gospodarsku vrijednost (iskorištavanje u šumarstvu. Zakonom o zaštiti prirode određen je organizacijski ustroj nad zaštićenim područjem. a potom i zaštiti prirodne baštine. Za provedbu zaštite potrebno je osigurati zakonom zajamčena sredstva za isplatu naknada zbog ograničenog korištenja zemljišta. Na području Županije evidentiran je lokalitet botaničkog rezervata na Kalniku (šumske vegetacije). Predlaže se također da se kroz zaštitu dravskog pojasa zaštite jedine i još netaknute lokacije dravskih sprudova obraslih kebračom (Myricaria germanica). uređenja. U tu skupinu svakako spadaju šumske biljne zajednice i biljne zajednice voda i močvara. pa je u postojećoj financijskoj situaciji probleme vlasničkih odnosa u zaštićenim dijelovima prirode nužno rješavati postupno. Sve zaštićene dijelove prirode potrebno je na osnovi utvrđenih kriterija razvrstati u razrede s obzirom na njihovu međunarodnu. Ta biljka svakako predstavlja značajni primjerak vrijedan zaštite i to u međunarodnim mjerilima. Na temelju prethodnih postupaka moguće je donijeti odluku o poduzimanju mjera zaštite. Javnu ustanovu za upravljanje parkom prirode osniva Vlada Republike Hrvatske. prekategorizaciji zaštite. Tipološkom analizom vegetacije Županije moguće je definirati ekološko-gospodarske tipove biljnih zajednica koje mogu poslužiti kao pokazatelji za namjenu prostora u gospodarske svrhe. promicanje i nadzor nad zaštićenim dijelovima prirode. Ukoliko je došlo do promjena zbog kojih su nestale kvalitete i vrijednosti prostora zbog kojih je objekat proglašen zaštićenim moguće je donijeti odluku o prestanku zaštite. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . državnu ili lokalnu vrijednost i značenje. Za područje Županije svakako je potrebno izvršiti inventarizaciju biljnih zajednica i vrsta. Za zaštićene dijelove prirode koji ne obuhvaćaju veće područje predviđa se donošenje mjera zaštite (donosi ih Županijsko poglavarstvo uz suglasnost nadležnog tijela za zaštitu prirode i okoliša). 6. unapređenja i načina korištenja. te nekoliko vrijednih autohtonih šumskih zajednica.59 . a stvarne vrijednosti i potrebe su značajno veće onda je razvidno da predstoje velike zadaće i obveze na detaljnijoj analizi i valorizaciji. U nizinskom dijelu gotovo da su u potpunosti izgubljene šume hrasta lužnjaka. 5.2% ukupne površine. Ovim se Planom na županijskoj razini načelno naznačuju potrebe i mogućnosti zaštite vrijednih dijelova prirode. To se posebice odnosi na one dijelove prirode za koje prema Zakonu o zaštiti prirode detaljnije mjere zaštite propisuje Županijsko poglavarstvo. lokalitet botaničkog spomenika prirode na Kalniku.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 4. Ako se uzme u obzir da je sada u Varaždinskoj županiji zaštićeno svega oko 15 km2 ili 1. koje su se djelomično zadržale uz Dravu i kod Zbelave (Merišće i Lug). U općinskim i gradskim prostornim planovima potrebno je usvojiti konačnu ocjenu o razini zaštite za objekte prirode. održavanje. na način da njime upravlja javna ustanova kao neprofitna organizacija. livade. • Biljni svijet Vegetacijski pokrivač definiran pojedinim biljnim zajednicama najbolji je zbirni pokazatelj stanja i promjena ekoloških prilika. odnosno smanjenju ili povećanju površine koja je stavljena pod zaštitu. stočarstvu). poljodjelstvu.

drijemovac (Leucojum vernum). vonjavi kaćun (Orchis coriophora). a njihova brojnost pada. Vrste čija staništa nestaju su: sedmogradska gromotulja (Alyssum transilvanicum) na obroncima Ivančice. pa su ti predjeli izvorna obitavališta za ptičji i riblji svijet. močvarni kaćun (O.inundatum. militaris). pallens). mačkovo uho (O. Vrsta je vjerojatno izumrla. kaćun podrimunak (O. vladisavka plućnikovka (Gentiana pneumonanthe) na vlažnim i močvarnim travnjacima. veliki kaćun (O. L. zmijinac (Calla palustris) na močvarnim staništima kod Varaždinskih Toplica. Od biljnih vrsta koje su rasprostranjene na području Županije zbog promjena uvjeta na staništima i pada brojnosti još su ugrožene slijedeće: kokica pčelica (Ophrys apifera). insectifera).clavatum) na kiselim tlima. laxiflora). cretna i obična crvotočina (Lycopodium complanatum. Jedina staništa pasjeg trna (Hippophae fhamnoides) u Hrvatskoj bili su pješčani sprudovi Drave između Varaždina i slovenske granice. akumulacijska jezera staništa su za mnogobrojnu ornitofaunu. Ivanca. a to su obale Drave od Varaždina do Legrada. fuciflora). Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . jer su zbog hidrotehničkih zahvata i eksploatacije pijeska njena staništa nestala. L. Lepoglave i Poljane.60 . Osim zakonski zaštićenih biljnih vrsta nabrojenih u dijelu koji obrađuje stanje u prostoru obuhvata Plana predlaže se proširenje zaštite na biljne vrste koje su rasprostranjene na području Varaždinske županije. grozdasta kamenika (Saxifraga paniculata) na stijenama Kalnika te plosnata.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Pošto znatan dio evidentiranih i zaštićenih dijelova prirode pokrivaju šume potrebno je čim prije uskladiti odgovarajuće propise (Zakon o šumama i Zakon o zaštiti prirode) u smjeru preciznijih formulacija i ovlaštenja. zatim kokica paučica (Ophrys sphegodes). jer zbog provedenih regulacijskih zahvata na rijeci Dravi nestaju njegova jedina poznata staništa u Hrvatskoj. šumska sirištara (Gentiana asclepiadea). šumarica (Anemone sylvestris) u okolici Varaždinskih Toplica. Plitvice i brojnih potoka ostala je sačuvana autohtona močvarna vegetacija. kaćun (Orchis simia). Programom zaštite okoliša ili zasebnim studijama). posebice divljač. Čret i Sveti Križ. unutar inundacije starog korita rijeke Drave. Za područja proglašena ili predlagana park-šumom treba izraditi cjelovite programe valorizacije i zaštite. Ovim se Planom daje preporuka da se postojeće stanje i problematika glede zakonski zaštićenih i gore navedenih biljnih vrsta na odgovarajući način obradi zasebnom dokumentacijom (npr. biskupska kapica (Epimedium alpinum). rosika (Drosera rotundifolia) na cretovima uz Žabnik. pasji zub (Erythronium dens-canis). Za veliki dio privatnih šuma još nema programa gospodarenja. staništa nestaju ili im prijeti izumiranje. ali vjerojatno izumrla zbog pošumljavanja njezinih staništa. Na brdskim livadama Ivančice gotovo je istrijebljen obični božur (Paeonia officinalis). kaćun jelenjak (O. obični likovac (Daphne mezereum) i žućkasti naprstak (Digitalis grandiflora) koje su rasprostranjene na različitim staništima brdskih šuma Hrvatskog zagorja (Ivančica). mjehurica (Physalis alkekengi) i hrvatska perunika (Iris croatica) koje su rasprostranjene na obroncima Strahinščice i Ivančice. cretovima i vrištinama. a proces privatizacije ovaj problem zaštite nije razriješio. Izumiranje prijeti i sitnom rogozu (Typha minima). vodoljub (Butomus umbellatus) uz stajaće i sporotekuće vode u porječju Drave i kebrač (Myricaria germanica) na šljunčanim sprudovima Drave. tamnocrveni kukurijek (Helleborus atrorubens) na padinama nižih brdskih šuma. kokica mušica (O. mali zimzelen (Vinca minor). šikarama i šumarcima. te uz neregulirane dijelove Bednje. crnkasta sasa (Pulsatilla nigricans). mascula). • Životinjski svijet Varaždinska županija obiluje raznolikim biotopima koji su obitavališta brojnih predstavnika srednjeeuropske faune: zbog vrlo velikog broja sitnih i rascjepkanih parcela poljoprivredni posjedi su omeđeni šumarcima i živicama u kojima obitavaju životinje. Svetog Ilije. Gorocvijet (Adonis vernalis) je vrsta koja je nastanjivala pokretne pijeske (područje Vinice).

živih i mrtvih rukavaca. vodomar (Alcedo atthis). g) Bioraznolikost Zbog negativnog utjecaja čovjeka mijenja se raznolikost složenih bioloških sustava od složenih u jednostavne (npr. bukavac nebogled (Botaurus stellaris). nastojati u najvećoj mjeri sačuvati postojeće živice. svaka izumrla vrsta ili izgubljen ekosustav predstavlja nepovratni i trajni gubitak za biološku raznolikost na određenom području. širenje naselja i komunikacija. svakako je potrebno usuglasiti želje i potrebe pojedinih gospodarskih subjekata za korištenjem prostora s ostalim korisnicima prostora: npr. kako bi se dobila osnova podataka na temelju koje je moguće štititi pojedine predjele. obična i mala čigra (Sterna hirundo. albifrons).Prenamjenom zemljišta uz rijeku u obradive površine onečišćuje se vodotok i tlo. U vezi s faunom.61 . a važni su za preživljavanje mnogih vrsta usko prilagođenih isključivo jednom tipu staništa. presijecanje prirodnih migracijskih puteva. bregunica (Riparia riparia). Prilikom gradnje prometnica treba izbjegavati presijecanje ključnih staništa. neprimjereni zahvati u okoliš i sl. Na životinjski svijet djeluje niz negativnih čimbenika: zbog guste naseljenosti dio zemljišta pod znatnim je utjecajem čovjeka. osigurati prijelaze i prolaze za životinje. S. te zagađuju ležišta podzemne pitke vode (upotreba zaštitnih sredstava u poljoprivredi). čaplja danguba (Ardea purpurea). ribnjaci. a visokovrijedan prostor uz vodotoke vizualno se degradira. međusobno povezana staništa. a time i uvjete za razvoj i rasprostranjenost vegetacije. a od kojih nabrajamo slijedeće: . zaravni. Forsiranjem zaštite novonastalih njiva uz vodotoke smanjuje se mogućnost prihvaćanja visokih voda. riječni rak (Astacus astacus) u čistim tekućicama i jezerima. sječom prirodne šume i sadnjom monokultura). Kako bi se očuvala bioliška raznolikost vrsta. vrsta i njihovih staništa na području Županije. Prirodni tok neprestano mijenja položaj i izgled obala. Nestankom različitih vrsta i njihovih habitata smanjuje se raspoloživa "banka" gena (produktivnost vrsta i ekološka stabilnost prirodnih sustava). konjska pijavica (Haemopis sanguisuga) i vidra (Lutra lutra) čiji se biotopi nalaze uz rijeku Dravu. dok kod reguliranih vodotoka takvo bogatstvo prirodnih staništa i biološke raznolikosti izostaje. vodna staništa. rascjepkanost i nepovezanost dijelova biološke cjeline Drave nakon izgradnje HE sustava. Pošto za osnovne prirodne resurse (vodne i biološke) nema nadomjestka. pašnjaci za stoku i sl. sprudova. prirodne potoke. greda. U tu je svrhu nužno izvršiti inventarizaciju životinjskih zajednica. korištenje umjetnih gnojiva i kemijskih sredstava. pčelarica (Merops apiaster). medicinska pijavica (Hirudo medicinalis). buka.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Neke od najugroženijih i zakonski zaštićenih životinjskih vrsta koje su rasprostranjene na području Županije su: crna roda (Ciconia nigra). veliki prostor (grabežljive vrste) ili različita. raštrkana izgradnja unutar lovišta. uništavanje šumaraka i živica. poželjno je da mreža očuvanih biotopa i prirodnih koridora bude što gušća. šumarke. šareni daždevnjak (Salamandra salamandra) u potocima sjenovitih šuma i divlja mačka (Felis silvestris) u brdskim šumama. površine namijenjene za lovni turizam. . . U nekoliko posljednjih desetljeća na području Županije provodi se niz aktivnosti od kojih većina negativno utječe na kvalitetu prostora i okoliša. stare šume. raspored mikrodepresija.Nedozvoljenim odlaganjem otpada također se onečišćuje tlo i zagađuju ležišta podzemne pitke vode.Izvođenjem regulacijskih radova uništava se priobalna vegetacija i mijenja izgled i ekološka uloga prirodnog toka rijeke Drave. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . jer izolirani "otoci" nisu dovoljni. potrebno je štititi i sve ugrožene biotope od lokalnog značenja (mikrolokaliteti). čime se povećava sveukupna opasnost od poplava. Osim područja zaštićenih i planiranih u smislu Zakona o zaštiti prirode. vrsta čiji način života zahtijeva veliku pokretljivost (ptice selice).

. šumarke. do 2005. . .Vađenjem šljunka i pijeska bez naknadne sanacije prostor se nepovratno devastira. obično nakon što je prijeđena kritična točka kada stanje okoliša počinje naglo propadati i prijeđe granicu reverzibilnosti procesa. .Nekontroliranim zauzimanjem prirodnog prostora od strane čovjeka uznemiruju se životinje i istjeruju iz svog prirodnog obitavališta (izgradnja građevina.uspostaviti mehanizme ocjene utjecaja i posljedica pojedinih mjera i programa. uvjetovati dodatnu analizu zahvata. prirodne potoke i druga vodna staništa.identificirati djelatnosti koje imaju nepovoljne učinke na biološku raznolikost.Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske s Pregledom stanja i zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti koju je donio Hrvatski državni sabor 28.uspostaviti monitoring prirodnog okoliša.u poljoprivredi i vodoprivredi.uspostavljanja koridora za povezivanje tih staništa.spriječiti aktivnosti posljedica kojih su degradacija i smanjenje raznovrsnosti (biodiverziteta) biljnog svijeta. . biljnih i životinjskih zajednica i vrsta.62 .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . prilikom izvođenja komasacija i regulacija u najvećoj mogućoj mjeri izbjegavati uništavanje prirodnih sustava i nastojati sačuvati postojeće živice. godine. .Izgradnjom hidroenergetskih građevina došlo je do velikih promjena u režimu protoka podzemnih voda. lipnja 1999. te osigurati prijelaze i prolaze za faunu. a od kojih su najznačajniji slijedeći: . .u šumarstvu očuvati sve preostale vitalne stare šume i stabla. programe i mjere. godine. . .Ispuštanjem štetnih tvari u vodotoke dolazi do izumiranja biljnog. skloništa šumske faune. te poticati oporavak ugroženih područja.definirati područja i napraviti program za rehabilitaciju i revitalizaciju degradiranih područja. osobito za područja koja traže hitne mjere zaštite i za područja koja nude najveće mogućnosti za održivo korištenje. mikroklimi područja i regresivnih sukcesija biljnih i životinjskih zajednica i vrsta. Republika Hrvatska uključena je u aktivnosti zaštite prostora i okoliša provođenjem i učešćem u međunarodnim programima i dokumentima koje je potrebno uvažavati na regionalnoj i županijskoj razini.nakon evidencije različitih tipova staništa staviti pod zaštitu veći broj. Stoga je potrebno: . Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . odnosno za građevine čija je izgradnja izvan naselja dozvoljena.prilikom gradnje prometnica izbjegavati presijecanje ključnih staništa. . . . . Napuštene lokacije se ne saniraju.Neprihvatljivo gospodarenje nizinskim šumama dovelo je do cijelog niza štetnih posljedica. .nekontrolirana upotreba pesticida jedna je od najvećih opasnosti za živi svijet općenito. a posebice životinjskog svijeta (gubitak osjetljivih vrsta. te se izgled prostora nikada ne vraća u prvobitno stanje.uspostaviti zaštićena područja radi očuvanja biološke raznolikosti. vožnja motociklima i gliserima. . . nedozvoljen lov).što prije i na što bolji način integrirati očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti u odgovarajuće planove. osobito riba). a nalaze se u posebno vrijednim područjima. . . Zbog održivosti prirodnih sustava negativne posljedice se primjećuju prekasno.ne dozvoliti bespravnu izgradnju. imajući na umu i potrebu ostavljanja .Konvencija o biološkoj raznolikosti.Konvencija o suradnji na zaštiti i održivom korištenju rijeke Dunav: u okviru Programa zaštite okoliša dunavskog slivnog područja (u koje spada i rijeka Drava) izrađen je Strateški plan djelovanja za razdoblje od 1995.

Zrak se zagađuje iz raznih izvora.DUZPO je uključen u Akciju za očuvanje zaštićenih područja u Europi: EECONET (europska ekološka mreža) odobrava planove kojima se štite ne samo pojedinačne biljne i životinjske vrste i njihove lokacije. dok se na buduće stanje može utjecati zakonski propisanom uspostavom i provođenjem sustava upravljanja kakvoćom zraka.program EURONATUR-a i DOPPS-a na zaštiti Drave i Mure kao biosfernog rezervata (uključene Austrija. Strateški je cilj da se na području zaštite zraka pokuša postići najbolja moguća kakvoća zraka i to na način da se spriječe ili smanje postojeća onečišćenja. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . vodu i zrak. a svaki znatniji poremećaj u fizičkokemijskom i biološkom sastavu zraka može imati višestruki utjecaj na čovjeka i okoliš.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša inicirala je projekt pod nazivom Katastar emisija u okoliš (KEO) kojeg čine podaci o emisijama u tlo. prije svega u Varaždinu (promet) i na lokacijama industrijskih zona i postrojenja koje ne primjenjuju suvremenu tehnologiju proizvodnje i mjere za sprječavanje onečišćavanja zraka. Jednom uspostavljen katastar bit će informacijski servis koji sadrži podatke o svim onečišćivačima i svim emisijama iz pojedinačnih i kolektivnih izvora u Županiji. Na osnovi tih podataka moguće je poduzeti odgovarajuće mjere zaštite okoliša i kontrolirati njihovu uspješnost i donositi odluke na lokalnoj razini. odnosno međunarodnom nivou. Mađarska. . h) Zrak Atmosfera je jedan od bitnih resursa s obzirom da ima ograničenu sposobnost samopročišćavanja. već zahtijeva da se štite staništa i ekosustavi koji ne priznaju administrativne granice. pa je akcije zaštite potrebno provoditi na međudržavnom. Također je potrebno napomenuti da kakvoća zraka ovisi i o daljinskom prijenosu onečišćenja na koje na području naše Županije ne možemo utjecati. Na osnovi saznanja o subjektima onečišćavanja. Slovenija i Hrvatska). te veličini i stanju emisija na području Županije bit će moguće pratiti kvalitetu okoliša i trendove osnovnih indikatora o okolišu.63 . Iako se na području Županije još nismo suočili sa znatnijim onečišćenjima zraka može se reći da je utjecaj zagađenja izraženiji samo u većim naseljima.

1. Prognoze kretanja broja stanovnika u dosadašnjoj planskoj dokumentaciji gradova Varaždinske županije u odnosu na broj stanovnika po popisu 1991. . dok su ostali gradovi nešto bliže planskim prognozama. .prema Prostornom planu bivše Općine 5750 st. . daju se u slijedećoj tabeli: Tablica 82 Grad Varaždin Projekcija broja stanovnika za 2001.64 . • stvaranje uvjeta za razvitak gospodarstva na načelima racionalanog odnosa prema prostoru. . . • planiranje infrastrukturnih koridora uz prethodno ispitivanje kapaciteta i funkcionalnosti postojećih. a u slučaju odabira novih potrebno je izbjegavati zauzimanje površina vrijednih resursa.prema Prostornom planu bivše Općine 5000 st. . g. 70000 st. Sagledavajući stanje u prostoru Varaždinske županije u segmentu razvoja naselja i osiguranja prostornih (površinskih) uvjeta za njihov nesmetani. jer je planska dokumentacija osigurala više nego dovoljno prostora za smještaj i razvoj naselja. • unapređenje postojećih djelatnosti koje po kriterijima zaštite okoliša ne odgovaraju prostoru u kojem su locirane i njihovu uspostavu na razinu prihvatljivosti u prostoru. U takvim slučajevima ne mogu se planirati ni proširenja postojećih lokacija.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 2.prema Prostornom planu bivše Općine 3500 st. . . a u slučaju da to nije moguće treba planirati izmještanje.prema Generalnom urbanističkom planu Broj stanovnika iz popisa 1991. te na gradnju. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Županije 2. g.prema Prostornom planu bivše Općine Iz gornjih pokazatelja je vidljivo da je prema planskim prognozama kretanja broja stanovnika naglašeno precijenjen očekivani demografski rast grada Varaždina.prema Prostornom planu bivše Općine 2100 st. To se prije svega odnosi na: • zaustavljanje nepotrebnog zauzimanja prostora za izgradnju naselja.prema Generalnom urbanističkom planu 2017 3781 1891 Lepoglava Varaždinske Toplice 6000 st. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 .prema Prostornom planu bivše Općine 76853 st. Racionalno korištenje i zaštita prostora Racionalnim korištenjem prostora mora se postići učinkovitija funkcionalna organizacija prostora i štednja resursa. 41846 5342 3327 Ivanec Ludbreg Novi Marof 5000 st.3. g. s ciljem da se oni maksimalno iskoriste i poboljšaju. pa gospodarske djelatnosti prioritetno treba locirati u već formiranim zonama tih djelatnosti (po potrebi uz nužna proširenja) i tamo gdje to infrastruktura omogućava. ali i funkcionalan razvitak može se zaključiti da niti jedno naselje u Županiji nije imalo takvih prostornih ograničenja koja bi usporavala ili ograničavala njihov razvoj.3. rekonstrukciju i modernizaciju infrastrukturnih mreža.

46 1. Vezano na navedeno.08 2.30 61.99 Slobodno* (u km2) 12. g.79 Izgrađeni prostor (u km2) 12.65 .01 3.50 5. što je naročito izraženo u ruralnim naseljima pograničnog i rubnog brežnog područja. gustoću naseljenosti. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 .50 11.50 Zaposjednuto (u ha) 43.19 2.80 18.50 13. * brutto površina Orijentacijski pokazatelji raspoloživog prostora za razvitak gospodarskih djelatnosti unutar područja gradova (za najvažnije planirane industrijske i gospodarske zone) daju slijedeću sliku planiranog i zaposjednutog prostora: Tablica 84 Grad Varaždin Ivanec Ludbreg Novi Marof Lepoglava Varaždinske Toplice Površina najvažnijih zona za razvoj gospodarstva (u ha) 198. tip i veličinu naselja. Aproksimativni odnosi površina su slijedeći: Tablica 83 Grad Varaždin Ivanec Ludbreg Novi Marof Lepoglava Varaždinske Toplice Građevinsko područje (u km2) 24.50 Izvor: Prostorne mogućnosti za razvoj gospodarstva. Smatra se uputnim prilikom izrade prostornih planova uređenja općina/gradova obrazložiti svaku zauzetost veću od one preporučene.70 99. odnosno najvećih naselja Varaždinske županije jesu planirana građevinska područja.00 24.30 121.50 75.00 71.03 5. s time da je u značajnom broju naselja osigurana površina za njihov razvoj 30 do 50% veća od izgrađene.70 22.50 3.19 3.00 152. Radi toga je u Varaždinskoj županiji nedvojbeno primjenjiva jedna od prioritetnih smjernica iz Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske koja ukazuje da je potrebno svim instrumentima politike uređenja prostora spriječiti svako daljnje neopravdano širenje građevinskog područja naselja i stimulirati optimalno korištenje postojećeg izgrađenog dijela naselja (kroz prostorne planove uređenja prostora općina i gradova). obrtništva i malog poduzetništva.31 1. preporuka iz Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske govori kako treba posebno obrazložiti zauzetost prostora ako ona prelazi 300 m2/stanovniku pri čemu se uzima u obzir izgrađena cjelina i kompaktini dijelovi naselja unutar građevinskog područja (područja za razvoj naselja) bez poljoprivrednih.41 3. odnosno područja za razvoj naselja.80 Izvor: Županijski zavod za prostorno uređenje.33 1.31 2. a broj stanovnika stagnira ili je u padu.70 30. aproksimativna računalska obrada postojeće izgrađenosti i planiranih građevinskih područja u dosadašnjoj dokumentaciji prostora. uz dodatno pojašnjenje zašto je ta zauzetost veća uzevši u obzir geografski položaj.32 0. Slični pokazatelji vrijede i za najveći broj ostalih naselja u Županiji. Županijski zavod za prostorno uređenje. osnovna obilježja domaćinstva i sl. rujan 1996. uz naglašeno smanjenje na dimenzije primjerene potrebama.88 2.50 43.02 2. šumskih i vodnih površina koje nisu u funkciji naselja.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Jedan od pokazatelja mogućnosti razvitka gradova.14 0.00 Slobodno (u ha) 154.00 77.

Prostorne mogućnosti za širenje naselja prema važećoj prostornoj dokumentaciji (prostorni planovi bivših općina) postoje.objektivno sagledavanje potreba za prostorom za svako naselje. Iz navedenog se može zaključiti da se postavljeni kriterij od 300 m2/stanovniku može zadovoljiti samo na području većih gradova.precizno inventariziranje infrastrukturnih datosti (prometnice. Analizom podataka ustanovljeno je da broj stanovnika (u naseljima do 500 stanovnika.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Napomena: Provedena analiza područja Županije u postupku izrade PPŽ-a ukazuje da prosječna zauzetost prostora (proračun rađen za naselja veća od 25 ha) iznosi oko 580 m2/stanovniku što znatno odstupa od smjernica iz Programa. energetska mreža. procjenom budućih demografskih procesa. prioritetno treba koristiti dijelove naselja koja su već opremljena komunalnom infrastrukturom. obuhvatiti prostorno-planskom dokumentacijom. Naselja do 500 stanovnika čine više od polovice (62%) ukupnog broja naselja u Županiji. Radi se o velikim površinama (posebice u brežnim područjima) kojima se nastojalo sva sela i zaselke. uvažavanjem postojećih demografskih kretanja. Zbog usitnjavanja posjeda u brežnim je predjelima neplanski izgrađen vrlo veliki broj građevina (vikendice. Za naselja do 500 stanovnika područja za razvoj naselja nisu planirana objektivno i realno.valoriziranje kvalitete prostora i okoliša s ciljem da se zaštite i sačuvaju. dakako treba se primjenjivati selektivno i u funkciji optimizacije odnosa: razvoj . dok u manjim naseljima i briježnom ruralnom prostoru taj kriterij iznosi znatno više. već je to bio pokušaj formalnog zadovoljenja zakonskih normi datog vremena. klijeti. vodovod. šume. Za novu stambenu gradnju (koja je u naseljima prostorno najzastupljenija) i drugu gradnju. jer je prostora za razvoj naselja u usporedbi s brojem stanovnika i više nego dovoljno. iako područje Županije karakterizira gustoća naseljenosti iznad prosjeka Republike Hrvatske. .zaštita prostora .troškovi. a u praksi bi se trebala (kod definiranja područja za širenje naselja u prostornim planovima gradova i općina) provoditi prvenstveno kroz: .procjenu vlasničkog stanja i realnih mogućnosti imovinsko-pravnog sređenja. sufinanciranje iz drugih izvora) kako bi se uravnotežili programi želja i potreba sa stvarnim mogućnostima. a njihova iskoristivost (vremenski i funkcionalno) je slaba. a poglavito sve već izgrađene građevine. poljoprivredni prostor i dr. . odnosno da se ne obezvrijede temeljni resursi (vode. odvodnja i dr. Ova planska usmjerenja prvenstveno bi trebalo primijeniti kod dimenzioniranja naselja iznad 500 stanovnika. procjenom gospodarskih potencijala i potreba.) i procjenu potrebnih (ili poželjnih) infrastrukturnih zahvata u cilju poboljšanja kvalitete i standarda življenja. telekomunikacije. a samo u 12% Županijski zavod za prostorno uređenje 2 .realnu procjenu financijskih mogućnosti pripreme i uređenja građevinskog zemljišta (lokalni proračun. .) i njihova prostorna kompozicija u širem i užem okruženju. u 28% naselja stagnira. za razdoblje od 30 godina) u čak 60% naselja pada. Unutar te skupine čak 1/3 naselja ima manje od 200 stanovnika. Ova temeljna smjernica.66 . ponegdje su već i vizualno degradirale prostor (neprimjerena gradnja i gradnja na vrijednim lokacijama). koje gospodarski nisu isplative. te drugih obilježja ili posebnosti značajnih za dotično naselje. Novu gradnju (stambenu i drugu) ponajprije treba provoditi na nedovoljno ili neracionalno izgrađenim dijelovima gradova i naselja (interpolacijom ili dogradnjom i nadogradnjom). . kao i stvaranja pretpostavki za razvitak gospodarskih djelatnosti. stambene građevine).

3. . te izgradnja malih građevina do 25 m2 (klijeti i spremišta za voće) na usitnjenom posjedu.). . te financijske mogućnosti. 2. o ulaganju i poticanju doseljavanja u seoska naselja ili prepuštanje procesu odumiranja i sl.) Prilikom rješavanja problematike područja za razvoj naselja u općinskim/gradskim prostornim planovima treba poštivati slijedeće smjernice i mjere: 1. na zemljište slabije poljoprivredne kvalitete i sl. . Nakon kvalitetne procjene i provjere na terenu. utvrditi stvarne granice zaposjednutosti prostora i što je moguće točnije odrediti udio izgrađenog. socio-kulturnih i prostorno-planskih procesa definirati naselja čiji je razvoj uravnotežen. naselja čiji razvojni procesi stagniraju i naselja koja zaostaju u razvoju. Stoga se može reći da nije opravdano ni svrhovito (posebice u naseljima sa stagnacijom i padom broja stanovnika) širiti do sada planirano područje za razvoj. već je potrebno uvažiti slijedeće osnovne preporuke: .u 33% naselja broj stanovnika stagnira. lokacijske i građevinske dozvole i dr.u više od 52% tih naselja broj stanovnika raste. 4. a koja se nalaze na osovinama i pravcima razvitka su slijedeći: . a i tamo gdje je legalna planski nije dobro koncipirana. za prvu susjednu gradnju. socijalne i kulturne potrebe stanovništva.ne proširivati postojeće područje za razvoj.u rad uključiti sve zainteresirane strukture (domicilno i sezonsko stanovništvo. U tu je svrhu potrebno: .procijeniti demografske mogućnosti za popunjavanje kapaciteta zone za razvoj naselja (postojeći stupanj iskoristivosti je mali u odnosu na mogući kapacitet).što racionalnije iskoristiti sadašnje stanje otvaranjem novih ulica i formiranjem građevinskih parcela u dubinu područja za razvoj. Uspostaviti sustav informacija (demografska kretanja.u obzir uzeti lokalne prirodne osobitosti. klizišta i sl. Uvažavajući lokalne interese i potrebe u odnosu na infrastrukturne i financijske mogućnosti jedinica lokalne samouprave valorizirati stanje u odnosu na željeno. Posebno treba napomenuti da je na znatnom dijelu prostora Županije (uglavnom brežna područja) prisutna vikend izgradnja.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN naselja raste. . mjesne odbore) uz poštivanje višeg interesa (npr. s ciljem kompaktnije i racionalnije gradnje (npr. gospodarsko stanje i infrastrukturnu opremljenost.). stagnacija) u naseljima veličine do 500 stanovnika. a danas predstavlja tipične primjere neracionalnog korištenja prostora koju je gotovo nemoguće riješiti. rast.). Na osnovi ovakvog pristupa izvršiti reviziju područja za razvoj naselja i donijeti odluke o poduzimanju budućih mjera (npr. . .67 .analizom demografskih. Takva gradnja ponegdje nije bila ni dozvoljena. a ako je potrebno za proširenje predložiti zamjensko zemljište. koja se dobrim dijelom uvukla i u naselja ili tik uz njih.samo 17% tih naselja bilježi pad broja stanovnika. te postaviti ostvarive i provedive ciljeve. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 . .izuzeti iz zone namijenjene za razvoj naselja površine neprimjerne za izgradnju (šumsko i poljoprivredno zemljište. što prvenstveno važi za naselja u nizinskom dijelu Županije. Često je bila inicijatorom nekoncepcijskih i stihijskih zahvata na prometnoj i komunalnoj infrastrukturi. Trendovi kretanja broja stanovnika (pad. utvrđeni ciljevi razvoja i zaštite općine i sl.) u svrhu osiguranja korištenja i planiranja područja za razvoj naselja.

000 stanovnika) koji bi mogli samostalno generirati vlastiti razvoj i razvoj gravitacijskog područja. što bez preraspodjele stanovništva objektivno nije moguće.gradska naselja bi dobila demografski potencijal.68 . ovakav pristup je potrebno prilagoditi posebnostima strateških ciljeva. Sve navedeno zahtijeva posebno odgovoran pristup u odabiru koncepta budućeg razvoja i uređenja prostora. Varaždin kao centralno naselje i sjedište Županije spada u grupu velikih i većih gradova kao važnije nacionalno središte.000) stanovnika na sada okvirno planiranom području za razvoj grada. Ludbreg i Novi Marof dižu na tu razinu. da se ne dogodi pretjerano pražnjenje pograničnog i ruralnog prostora. a s tim u svezi i strukture naselja i djelatnosti u prostoru.povezivanje i opsluživanje prometnom i komunalnom infrastrukturom takve policentrične strukture moguće je realizirati sustavno. . . I u takvim bi uvjetima ovaj kompleksan proces trebalo pratiti i kontrolirati sustavom odgovarajućih mjera. Varaždin je i gospodarsko središte regije.000 (70. godine. Za optimalno koncipiranje policentričnog razvoja bilo bi poželjno da se naselja Ivanec. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture U Varaždinskoj županiji je samo Varaždin naselje s preko 10.3. ali dobro kontroliranu preraspodjelu stanovništva u Županiji. Izuzetna ljepota i očuvanost povijesne jezgre koja je istaknuta za upis na Listu svjetske baštine svrstavaju Varaždin u skupinu povijesnih gradova koji s posebnim senzibilitetom moraju voditi brigu o svojem razvoju. odnosno procjenama o optimalnosti demografske slike.000 i više stanovnika) mogu ojačati i ostvariti svoju lokalnu žarišnu funkciju. a ujedno omogućila lakše i jeftinije infrastrukturno opsluživanje. Varaždin je i kulturno i prosvjetno središte i sjedište upravnih. zdravstvenih i drugih sadržaja društvene infrastrukture. Težnja za dobro strukturiranim policentričnim sustavom naselja u sadašnjim demografskim okolnostima nedvojbeno znači postupnu i dugoročnu. To je poželjno iz više razloga: . a od ostalih naselja jedino Ivanec prelazi 5. Nalazi se na značajnom prometnom raskrižju i kao razvojno središte šireg područja opterećen je svim problemima koji iz toga proizlaze. planski i etapno. a s tim u svezi i infrastrukturnog opremanja. a Lepoglava i Varaždinske Toplice prema 5. Procijenjuje se da bi bilo realno težiti takvoj demografskoj projekciji i kompoziciji funkcija u prostoru koja bi dosegla veličinu od oko 60. . Za unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture u pograničnom području.000 stanovnika.15. u suglasju s mjestom i ulogom naselja u policentričnoj mreži. mada se ono realno i dalje treba očekivati. teško je očekivati približavanje navedenom cilju bez forsiranog razvoja uz potporu Države. koji uz prethodno programirani forsirani razvoj uz potporu Države može osigurati njihovu stvarnu razvojnu funkciju. Bez obzira što ova naselja bilježe stalnu ekspanziju.2. odnosno djelatnostima u prostoru. U inače dobro strukturiranoj mreži važnijih naselja Županije uočava se nedostatak gradova srednje veličine (7 .ostala važnija naselja u policentričnoj strukturi Županije (s 1.000 stanovnika prema popisu iz 1991.u ruralnom i seoskom prostoru je ionako potrebno provesti cijeli niz kompleksnih mjera u funkciji okrupnjavanja posjeda. .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 2. Županijski zavod za prostorno uređenje 2 .000 stanovnika.mala bi naselja svela svoje prostorne granice u realne okvire i tako oslobodila dio zemljišta za druge namjene. te takvu koncepciju direktno poticati mjerama na razini Države.

Plan prostornog uređenja Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .1 .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3.

uređenje područja uz državnu granicu (osobito jugoistočnu). rješenje uravnoteženja urbane koncentracije i nerazvijenih (slabo naseljenih) rubnih zona. Prikaz prostornih struktura Županije u odnosu na stanje i razvojna opredjeljenja Županije i Države Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske definira osnovne prostornofunkcionalne cjeline. ali u njihovoj strukturi još nedostaju gradovi srednje veličine koji bi mogli generirati vlastiti razvoj i razvoj okolnog područja." Prostorno razvojnu strukturu Županije karakterizira: • Prostorni razmještaj gradova i važnijih naselja . magistralnih i regionalnih pravaca. s međunarodnim funkcijama i prsten gradova srednje veličine. u koje se ubrajaju još i Zagrebačka. Moslavine. velika infrastruktura). Karlovac. razvitak i ulogu većih gradova u sklopu koncepta urbanizacije područja. Hrvatskog zagorja. a osobito poljodjelstva.2 . Bilogora) te na prometna čvorišta i gospodarsko . lov. Uređenje prostora određeno je porječjima rijeka Save. Bjelovarsko-bilogorska. odvodnju i otpad. Budući da se očekuje još veći pritisak na gradove i pojačavanje ekoloških problema. Koprivničko-križevačka. osnaživanje mreže ostalih gradova s osobitom pažnjom na zaustavljanje izgradnje i sanaciju perifernih zona (izmještanje magistralnih pravaca. Zagreb. Krapinsko-zagorska. Varaždin.prometne funkcije gradova (Zagreb. S obzirom na globalna planska opredjeljenja bit će nužne poticajne mjere za osnaživanje mreže srednjih i malih gradova i važnijih naselja . Prostorno razvojnu strukturu obilježava koncentracija gradova srednjeeuropskog kruga. Sisak. Planiranje cjelovitih sustava odnosi se na veliku državnu i međudržavnu infrastrukturu (osobito prometni pravci prema zapadnoj i srednjoj Europi) s pratećim djelatnostima. glavni grad Države. Drave (srednji tokovi) i Kupe te prijelazom iz ravničarskog u brdsko područje Žumberka. Osnovne karakteristike i usmjerenja prostornog razvoja na globalnoj razini Strategijom su za područje središnje Hrvatske sažeto definirane na slijedeći način: "Najrazvijenije područje Hrvatske.nositelja razvitka.nositelja lokalnog razvoja. Banovine. ključno čvorište europskih i regionalnih prometnih pravaca. razvoj i funkcije Grada Zagreba s rješenjem ključnoga prometnog čvorišta transeuropskih. sustavne mjere unaprijeđenja okoliša s osobitom pažnjom na uređenje voda. zatim na eksploataciju plina i nafte (Podravina. Planska usmjerenja se odnose na očuvanje prirodnog okoliša gradova u rekreacijskoj funkciji. Korduna. Resursi i krajobraz su pod utjecajem urbanizacije s velikim promjenama prirodnog i kultiviranog krajobraza.1. Međimurska. planska orijentacija je ublažavanje rasta i kvalitativno unapređenje Zagreba. koncentracija gospodarstva i kulturnih institucija.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3. Varaždinska županija pripada prostorno-funkcionalnoj cjelini Središnje Hrvatske. Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija. razvitak kontinentalnog turizma vezanog na termalne vode. te mreža malih gradova kao osnova za unapređenje prostorno razvojne strukture policentričnog tipa. i drugi). je povoljan i daje dobru osnovu za policentrični razvoj. Podravine i Podravskog prigorja na kojima je potrebna revitalizacija naselja i gospodarstva. kulturnu baštinu (dvorci). Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .

te provedbu niza operativnih mjera od izgradnje sustava kanalizacije i zbrinjavanja otpada.Sustav zbrinjavanja otpada nije ustrojen na načelima suvremenih organizacijskih i tehnoloških dostignuća. a osobito poljodjelstva.3 . a glede potreba zaštite dijelom se ocijenjuje ugroženom. samo su najpoznatiji prirodni predjeli koje je potrebno naglašeno štititi. u tim će predjelima biti vrlo kompleksan i zahtjevan proces koji bi trebao rezultirati boljom zaštitom i očuvanjem prostora i stvaranjem pretpostavki za standard življenja primjeren vremenu. predjeli Ivančice. .Županija je izvan glavnih željezničkih koridora i razvoj željeznice je u zastoju pa je nužno usvojiti koncept povezivanja ovog prostora novom brzom željezničkom prugom. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . . nisu ograničavajući čimbenik za njegov razvoj. te započeti realizaciju. Zaštita vodonosnika zahtijevat će. posebno u rubnim i pograničnim područjima Županije. ali i utjecaj urbanizacije koja donosi usitnjavanje posjeda. • Zaštita prostora i okoliša mora se prožimati s razvojnim određenjima. Ravne gore. Bez poticajnih mjera i forsiranog razvoja nije realno očekivati značajnije promjene u kraćem vremenskom razdoblju.Od strateških cestovnih koridora autocesta je u izgradnji. parka prirode "Hrvatsko zagorje" s Trakošćanom kao središtem. • Prirodna i kulturna baština Županije u kombinaciji s očuvanim prostorom predstavljaju potencijal koji bi u visokorazvijenom urbanom okruženju trebalo znatno bolje iskoristiti (kontinentalni turizam i rekracija). a prostorni preduvjeti uz uvažavanje ekoloških načela i primjenu suvremene tehnologije. • Gospodarstvo je najvećim dijelom vezano uz gradove i važnija naselja. neprimjerenu izgradnju i velike promjene krajobraza. • Od prirodnih resursa stratešku važnost ima vodonosnik podzemne pitke vode u dravskom zaobalju. a treba ga i nadograditi. Područje rijeke Drave. kako bi prostor Županije i nadalje zadržao osobine relativno očuvanog prirodnog i kultiviranog krajobraza. . obilježavaju višegodišnji depopulacijski procesi.Elektroenergetski sustav nije u cjelosti povezan.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN • Ruralni prostor i selo.Sustav odvodnje otpadnih voda nije cjelovito definiran i znatno zaostaje u odnosu na sustav vodoopskrbe. • Zaštita nije samo u funkciji očuvanja zdravog okoliša već i u funkciji razvitka. posebno u pograničnom i rubnim dijelovima Županije. S obzirom na raspoložive vrijednosti i mogućnosti nije dovoljno iskorištena. . a izgradnju brzih cesta treba što prije definirati. Revitalizacija naselja i gospodarstva. Kalnika i arboretuma Opeka. S obzirom na njegov položaj u prostoru Županije nužno je planirati i provoditi kompleksne mjere zaštite. • Prirodna i kulturno-povijesna baština Županije je vrlo vrijedna i raznolika. do ograničenja uporabe kemijskih sredstava u poljoprivredi. . uz već donesene administrativne mjere (odluke o zonama sanitarne zaštite) i donošenje novih. • Kapitalna infrastruktura nije na onom stupnju razvoja koji je potreban Županiji.

a šest gradova (Varaždin. Grupa gradova i naselja iznad 1.). usklađujući razvojne potrebe i zaštitu prirodne i kulturno-povijesne osnove. Ivanec. Lepoglava.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3. U njemu su razvijena najveća naselja i infrastrukturne građevine. odnosno predodređenost za određenu namjenu (kvalitetno tlopoljoprivreda. Organizacija i osnovna namjena i korištenje prostora Prostornim planom Županije se na temelju spoznaja o prostoru i analize pretežitosti pojava. Međutim. Brežuljci i prijelazne padine tipičan su mozaik ruralnog prostora za vinogradarskovoćarsku namjenu i stočarstvo. Osnovnu namjenu prostora određuje i formiranost postojećih struktura (naselja. vode . U mozaiku različitih namjena prisutno je nekoliko značajnih naselja različitih obilježja i gospodarskih značajki. Brdski predjeli su najvećim dijelom namijenjeni šumarstvu. a posebno ga karakterizira obilje vodotoka i podzemni vodonosni sloj pitke vode. osnovna namjena površina ima usmjeravajuće-razvojni karakter globalnog značenja. Osnovnom namjenom prostora određuju se i osiguravaju površine za daljnji razvoj naselja. vodonosnik . dostignuti stupanj našeg razvitka i veliki broj različitih potreba da se razvoj podigne na razinu standarda razvijene Europe (koja je naše prirodno i društveno okruženje).šume. usuglašavajući potrebe raznih korisnika. Određeni dijelovi prostora s obzirom na svoje prirodne značajke sadrže u sebi predisponiranost za korištenje. gospodarstvo). postavljaju izuzetno zahtjevan zadatak u pogledu korištenja prostora.4 . U većem dijelu područja Varaždinske županije namjena površina raspodijeljena je između mnogo korisnika i na mnogo površina. Planom se evidentiraju i planiraju štititi i čuvati temeljna obilježja i vrijednosti prostora. Ovi gradovi i naselja relativno su Županijski zavod za prostorno uređenje 3.000 stanovnika (6 gradova i 25 naselja) tvori osnovnu demografsku i razvojnu mrežu Županije. a pretpostavke za nesmetan i uravnotežen razvitak u prostoru osiguravaju se namjenom površina za pojedine kategorije korištenja prostora. te područje Županije karakterizira mozaičnost i mješovitost kako namjena tako i površina. Suvremene spoznaje na završetku ovog stoljeća ukazuju na potrebu da prirodna osnova u najvećoj mjeri određuje namjenu prostora. odnos čovjeka i njegovih aktivnosti prema toj prirodnoj datosti. Gradovi i naselja Analizom su obuhvaćeni svi gradovi i naselja na području Županije. To je i područje vikend izgradnje pogodno za izletništvo. Ludbreg. Nizinski dio Županije pretežito je namijenjen za poljoprivredu.rekreacija i sl. Prostorni plan Županije s jedne strane nastoji sačuvati još uvijek relativno dobar sklad prirodnih datosti i ljudskih intervencija. naslijeđa. Vodonosnik iziskuje zaštitu i poseban. Novi Marof i Varaždinske Toplice) čine okosnicu te mreže. rekreaciji i izletništvu.000). uz nastojanje da se očuvaju prirodna i kulturno-povijesna obilježja i što manje naruši prirodna ravnoteža. brdski predjeli . djelatnosti i infrastrukturnih sustava. a s druge strane osigurati sve što je potrebno za očekivani i željeni gospodarski i društveni razvoj. vrlo zahtjevan i osjetljiv.2.vodoopskrba. korištenja. rekreaciju i lov. a prema njihovim demografskim i razvojnim karakteristikama razvrstani su u različite kategorije. zaposjednutosti i djelatnosti u prostoru utvrđuje osnovna namjena prostora. Plan teži k pomirenju različitih interesa kompromisnim rješenjima. S obzirom na karakter Plana i veličinu mjerila kartografskog dijela Plana (1:100. infrastruktura.

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

dobro raspoređeni na području Županije i za njih se predlaže rezerviranje prostora za proširenje. Uvažavajući projekcije i planske postavke prema kojima bi u Županiji trebalo težiti uspostavi mreže gradova srednje veličine, Planom se naznačuje mogućnost formiranja gradskih urbanih zona objedinjavanjem svih kontaktnih prostora za razvoj naselja koja su se već međusobno spojila. Ovaj se koncept predlaže prvenstveno primijeniti za grad Varaždin, Ivanec, Ludbreg i Novi Marof (slike 40-43 na str. 3-14 do 3-17). Grupa naselja preko 500, a do 1.000 stanovnika (61 naselje) vrlo dobro nadopunjuje mrežu osnovnih naselja Županije. S obzirom na njihovu ulogu u sadašnjim i budućim demografskim i razvojnim procesima u Županiji, te razmještenosti u prostoru, tim je naseljima potrebno omogućiti daljnji razvitak, te se i za njih (uz prethodnu provjeru) predlaže rezerviranje prostora za proširenje. Prilikom osiguravanja prostora za razvoj i širenje ovih gradova i naselja u prostornim planovima gradova i općina treba uvažavati sve iznesene kriterije, smjernice i mjere u pogledu racionalnog gospodarenja prostorom i zaštite prostora. Ostala naselja Županije razvrstana su prema broju stanovnika na osnovi popisa iz 1991. godine u dvije grupe: naselja od 201 do 500 stanovnika i naselja do 200 stanovnika. Naselja s manje od 500 stanovnika, a pogotovo naselja s manje od 200 stanovnika pretežito se nalaze u mozaiku šumskih i poljoprivrednih površina. Već izgrađene i kultivirane površine potrebno je zadržati kao dio opće slike naselja ili predjela, ali u pravilu ne planirati proširenje naselja te ograničiti namjenu (odrediti zone za izgradnju kuća za odmor i sl.). Smatra se da postojeći rezervat više nego zadovoljava buduće potrebe (niski postotak izgrađenosti) pa ga je potrebno kroz općinske i gradske planove objektivno valorizirati i racionalizirati, naročito za mala naselja koja gube stanovništvo. Pojedinačne građevine i manje grupe kuća izvan naselja moguće je samo obnavljati. Unutar površina za razvoj gradova i naselja nalaze se površine, odnosno zone za stanovanje, za društvene, centralne i javne funkcije, zone športa i rekreacije, zone zelenila, industrijske zone, zone malog i srednjeg gospodarstva i poduzetništva, zone groblja i dr., a koje se razrađuju planovima niže razine. Napomena: U kartografskom prikazu 1 ucrtana su sva službena naselja prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u RH ("Narodne novine", br. 10/97.), ali su u skladu s "Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova" ona prikazana simbolom ili plohom, ovisno o veličini naselja: Naselja u svom izgrađenom dijelu ucrtana su plohom za: - kompaktna područja naselja veća od 25 ha, - nekompaktna naselja koja u zbiru pojedinačnih dijelova izgrađenog područja naselja prelazi 25 ha. Simbolom su prikazana: - naselja koja u izgrađenom dijelu područja ne prelaze 25 ha. Infrastrukturni sustavi Infrastrukturni sustavi, a poglavito prometni, veliki su korisnici prostora. Zbog toga je potrebno posvetiti veliku pozornost vođenju prometnih koridora tako da osiguraju dobro povezivanje, ali istodobno da što manje ugrožavaju vrijednosti prostora. Od novih prometnih koridora od državnog značenja kroz područje Županije prolazi autocesta u dužini od oko 45 km (u izgradnji), a za buduće brze ceste (Podravska i Zagorska), te
Županijski zavod za prostorno uređenje 3- 5

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

brzu željezničku prugu od Krapine preko Lepoglave, Ivanca i Varaždina u pravcu Čakovca u Planu se načelno pozicioniraju prostorni rezervati. Za vođenje ovih koridora razmatrano je nekoliko varijanti vođenja u prostoru, uvažavajući prometne potrebe, ali i vrijednosti prostora i postojećih datosti u prostoru. Predlaže se osigurati takve koridore koji će prije svega osigurati dobru prometnu povezanost područja, ali se njihovim grupiranjem (Zagorska brza cesta i željeznica, Podravska brza cesta i kanal HE) nastoji maksimalno izbjeći zauzimanje poljoprivrednih i drugih vrijednih površina, kao i suvišno dijeljenje prostora uvođenjem novih barijera. Buduća Podravska brza cesta kroz područje Županije protezala bi se u dužini od oko 56,5 km (ne računajući 7,5 km trase po autocesti), a buduća Zagorska brza cesta kroz područje Županije imala bi dužinu od oko 30 km. Ostali važniji prometni pravci uglavnom će se razvijati u postojećim koridorima uz manje ispravke i nadopune, a za obilaznice gradova prostor se osigurava u ili uz rub naselja. Ostali infrastrukturni sustavi (vodoopskrba, plinoopskrba, odvodnja, elektroopskrba, telekomunikacije) razvijat će se na temelju zasebnih koncepcijskih rješenja, poštivajući plansku razradu organizacije, namjene i zaštite prostora. Vodne površine i resursi Planom namjene određeni su vodni resursi i vodne površine koje čine rezerve podzemne pitke vode, vodotoci, akumulacije i jezera, koji se mogu koristiti na više načina (vodoopskrba, energetika, ribnjačarstvo, rekreacija, navodnjavanje i dr.). Cijela dravska dolina vodonosnik je podzemne pitke vode, koji je posebno vrednovan u Strategiji i Programu prostornog uređenja RH kao potencijalna rezerva podzemne pitke vode druge razine, a u Županiji se smatra najvrednijim i najvažnijim prirodnim resursom.

Slika 35

Radi maksimalne zaštite podzemne vode sve ostale namjene potrebno je koncipirati tako da način korištenja prostora ne ugrožava ovaj vodni resurs. To pretpostavlja koncipiranje i usmjeravanje poljoprivredne proizvodnje na način primjeren zaštiti vodonosnika i tla (ograničena i kontrolirana upotreba zaštitnih sredstava), osmišljavanje stočarske i peradarske proizvodnje (rješavanje zbrinjavanja otpada i otpadnih voda na farmama), sustavno rješavanje
Županijski zavod za prostorno uređenje 3- 6

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

problema zbrinjavanja komunalnog otpada i odvodnje otpadnih voda prioritetno za naselja koja se nalaze na vodonosniku. Vodonosne potencijale Ivančice, Kalnika i Ravne gore moguće je najučinkovitije zaštititi na način da se zadrži dosadašnja osnovna namjena tog prostora, a to je šumsko zemljište. Za druge načine korištenja, a to je najčešće iskorištavanje nemetalnih mineralnih sirovina, potrebno je u okviru propisanog postupka ocijeniti potrebu provođenja postupka procjene utjecaja na okoliš. Korištenje i namjena površina unutar postojećih zaštitnih zona vodocrpilišta (Varaždin, Bartolovec) i izvorišta (Belski dol, Ivančica, Ravna gora) ograničena je i propisana posebnim pravilnicima. U području budućeg vodocrpilišta Vinokovšćak između kanala HE Varaždin i starog korita rijeke Drave, zadržava se postojeća namjena te se ne može planirati korištenje zemljišta na način koji bi mogao ugroziti vodonosnik. Unutar granica Županije nalaze se akumulacije Ormoškog, Varaždinskog i Dubravskog jezera čija je prvenstvena namjena iskorištavanje u energetske svrhe. Od ostalih vodnih površina posebno je naznačeno Trakošćansko jezero dok su sve ostale vodne površine (ribnjaci, bajeri) bitno manje, a u kartografskom dijelu Plana uglavnom su naznačene kao rekreacijskoizletnički sadržaji. Područje starih korita rijeke Drave do obrambenog nasipa nalazi se unutar inundacijskog pojasa, te je korištenje istog ograničeno i uređeno Zakonom o vodama. Ovim se Planom predlaže izrada Prostornog plana područja posebnih obilježja rijeke i tretiranje dijelova područja u kategoriji zaštite - zaštićeni krajolik. Poljoprivredne površine Namjena površina u poljoprivredne svrhe Planom je postavljena tako da se u nizinskom dijelu Županije u osnovi definiraju dva tipa površina: poljoprivredne površine veće vrijednosti (pogodnosti) za poljoprivrednu proizvodnju i ostale poljoprivredne površine.

Slika 36

Poljoprivredne površine u nizinskom dijelu zadržavaju postojeću namjenu, jer je prioritetna njihova funkcija za proizvodnju hrane, pri čemu treba voditi računa o ranije spomenutoj nužnosti zaštite vodonosnika. Prekategorizacija ostalih poljoprivrednih površina u
Županijski zavod za prostorno uređenje 3- 7

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

viši razred moguća je nakon procjene opravdanosti i provedbe gospodarsko-ekološki opravdanih mjera (melioracije, odvodnjavanje, navodnjavanje, zaštita od poplava). U brežnom i brežuljkastom dijelu Županije naznačen je mozaik poljoprivredno-šumskih površina pogodan za voćarsku i vinogradarsku proizvodnju, te za stočarstvo. Upravo ta područja Županije intenzivno su pod utjecajem čovjeka (vikend izgradnja) i karakterizira ih veliki broj vrlo malih parcela. Stoga je za suvislu i gospodarski opravdanu voćarsku i vinogradarsku proizvodnju potrebno okrupnjavati posjede, a proizvodnju za vlastite potrebe nastojati održavati bez daljnje parcelacije zemljišta. Posebnu brigu i skrb zahtjeva pogranično područje, gdje je zamjetan trend napuštanja posjeda i obrade zemljišta (staračka domaćinstva), pa je osim nastojanja za okrupnjavanjem posjeda svrhovito marginalne poljoprivredne površine namijeniti šumarstvu. Podjela tala od rednog broja 1 do 6 navedena na stranicama 2-50 i 2-51 u okviru poglavlja 2.2.5. (točka c) izrađena je na osnovi pedoekološke studije Prostornog plana područja HE sistema "Drava", a u kartografskom dijelu PPŽ-a prikazana je na slijedeći način: - vrijedna poljoprivredna obradiva tla isključivo osnovne namjene (redni broj 4), - ostala obradiva poljoprivredna tla (redni brojevi 1 i 2), - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (redni brojevi 3 i 5). Šumska područja Predjeli gorskih masiva Ivančice, Kalnika i Ravne gore Planom su definirani kao gospodarske (proizvodne) šumske površine, a to su ujedno naše najvažnije autohtone šume. Temeljno je načelo da se te postojeće šumske površine ne bi smjele smanjivati.

Slika 37

Nizinske šume (Varaždinske podravske šume) definirane su kao šume s posebnom namjenom i one se više ne smiju smanjivati. Pošto je dobar dio nizinskih šuma iskrčen ili je izgubljen zbog izgradnje akumulacijskih jezera, bilo bi potrebno šumske površine nizinskih
Županijski zavod za prostorno uređenje 3- 8

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

šuma povećati i zaštitu (u smislu proglašavanja šuma s posebnom namjenom) proširiti i na Ludbreške i Međimurske podravske šume. Mozaik šumskog i poljoprivrednog zemljišta u brežuljkastim predjelima ne smije se smanjivati na štetu šuma. U tim je predjelima proizvodna vrijednost šuma zanemariva, ali su sve ostale općekorisne vrijednosti šuma od izuzetne važnosti. U slučaju nužnih intervencija u promjeni namjena potrebno je osigurati zamjenske površine. Ostale namjene Unutar prostora Županije definirane su ili rezervirane površine, koridori i lokacije za djelatnosti koje se obavljaju izvan naselja: za infrastrukturu, za energetske građevine, za eksploatacijska polja mineralnih sirovina, za značajnija područja turističke, ugostiteljske, športske, rekreacijske ili zdravstvene namjene, za potrebe obrane, te za zbrinjavanje otpada. Osnovnom organizacijom i namjenom prostora područje Županije raspodjeljuje se na glavne prostorne i namjenske cjeline koje predstavljaju okvir za detaljnije planske i stručne razrade. Na osnovi namjene površina utvrđuju se lokacije za određene djelatnosti i određuju prioriteti. Prilikom lociranja u prostoru obvezno je voditi računa o osnovnoj namjeni prostora i sve djelatnosti i zahvate koncipirati i razvijati tako da se ne dovede u pitanje temeljna namjena, vrijednost i značenje prostora. Lokacija se određuje prema kriterijima zaštite, očuvanju i unapređenju temeljne namjene, utjecaju na razvoj naselja, zaštiti okoliša i očuvanju prirodnih i kulturnih vrijednosti, te specifičnostima lokalnih uvjeta. Time se poštuje objektivna i prihvatljiva mogućnost prostora za razvoj, kojom se zadržavaju temeljna prostorna ravnoteža i osobitosti prostora Županije.

Slika 38

Županijski zavod za prostorno uređenje 3- 9

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN

Sve ostale djelatnosti koje u skladu s propisima mogu biti locirane na bilo kojem pogodnom prostoru, podliježu odredbama o općim i posebnim kriterijima za vrstu djelatnosti, kako i kriterijima skladnog uklapanja u prostornu strukturu. Na temelju osnovnih obilježja prostora, postojećih namjena i naslijeđene prostorne strukture izvodi se temeljna integralna planska koncepcija korištenja i zaštite prostora Županije. Korištenje i zaštita prostora je u planskom procesu razrađena i prikazana na tri osnovna kartografska prikaza i to: kartografski prikaz 1. Korištenje i namjena prostora kartografski prikaz 2. Infrastrukturni sustavi kartografski prikaz 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora.

Županijski zavod za prostorno uređenje 3 - 10

092.poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene P2 .vrijedno obradivo tlo P3 .posebna namjena IS .2.536 25.1.gospodarske .0.00 GP . Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgrađene strukture.23 *0.46 101.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3.659 1.granično > 25 ha . izgrađeni dio GP . broj Naziv županije/općine/grada VARAŽDINSKA ŽUPANIJA 1.32 5.20 stan/ha u obračun je uzet broj stanovnika iz naselja većih od 25 ha (150.732 1.zaštitne .50 5.18 1.eksploatacijsko polje T .a Red. vodne te površine posebne namjene i ostale površine) Zbirna tablica 3. U podatku 17. 1.195 7.19 1.129 Napomena uz točku 1.2.6.27 4.218 stanovnika).gospodarska šuma Š2 . ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA Oznaka Ukupno ha % od površine Županije stan/ha ha/stan* Građevinska područja > 25ha ukupno GP 8.659 35.1.kontinentalno .02 1.357 172 2 170 33. šume i šumsko zemljište V . područja 6.22 45.1.87 *9.92 17. šumske.14 1.vodotoci .vrijedno obradivo tlo .375 7.128 2.844 95 1.469 1.ugostiteljsko-turistička namjena R .17 1. ukupno ukupno 33.građevinsko područje E .39 3.81 Županija/općina/grad Oznake (prema kartografskom prikazu): ukupno 100.vodne površine N .150 68 4.46 *0.714 42.66 *0.5.51 *0.ostala obradiva tla Šumske površine .3.7. 1.šuma isključivo osnovne namjene Š1 . Ukupno građevinsko područje (GP) ne može se iskazati jer će se dio građevinskog područja planiran za izgradnju naselja tek utvrditi u prostornim planovima uređenja općine/grada.749 126. ukupno 28.116 4. ukupno N IS 1.932 31.posebne namjene Ostale poljoprivredne i šumske površine Vodne površine .športsko-rekreacijska namjena P .zaštitna šuma Š3 .jezera i akumulacije Ostale površine ukupno E T+R P P2 P3 Š Š1 Š2 Š3 PŠ V 26.šuma posebne namjene PŠ .20 0. 1.ostala obradiva tla Š . poljoprivredne. Poljoprivredne površine .ostalo > 25 ha Izgrađene strukture ukupno van građ.površine infrastrukturnih sustava Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .11 .ostalo poljoprivredno tlo.4.

Osnovni centri i nositelji razvitka Varaždinske županije su gradovi. Ludbreg i Novi Marof koji spadaju u grupu gradova za koju se Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske ocjenjuje da zadovoljavaju demografske i socio-ekonomske kriterije grada (prava žarišta).ruralnih oblika u urbanizirana naselja. ovisno o terenskim. Na poveznicama tih razvojnih središta i nositelja različitih funkcija prepoznaju se karakteristične osovine i pravci naglašenijeg razvitka. Uz grad Varaždin koji je centar regije i središte Županije. Slika 39 Kroz područje Županije protežu se slijedeće osovine urbanizacije i razvitka: • Državna granica . prometnim.Lepoglava Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3.Ludbreg • Varaždin . teritorijalno-političkim i drugim uvjetima i mogućnostima.3.nositelji razvitka i različitih funkcija koji su se međusobno povezivali jačim ili slabijim intenzitetom. tu su i gradovi: Ivanec.u pravcu Zagreba • Varaždin .Novi Marof . Sustav središnjih naselja i razvojnih središta 3.Varaždin . Gravitacijski odnosi i centralitet naselja Tijekom vremena u županijskom prostoru formirani su centri . te gradovi: Lepoglava i Varaždinske Toplice koji slične kriterije zadovoljavaju sa svojim okolnim područjem. nastali duž prometnih pravaca koji povezuju centre rada (prostorno obilježje urbanizacije).12 . U osovinama razvoja stupanj urbanizacije nije jednako intenzivan. a može se uočiti da opada s udaljenošću od centra rada. te kao jedan od 18 velikih i većih gradova Hrvatske svrstan u grupu važnijih nacionalnih središta. Ova je pojava najjače izražena upravo u Središnjoj Hrvatskoj. a karakterizira je postupna preobrazba naselja iz seoskih .1.3.Ivanec .

Ladanje . Sustav središnjih naselja.Jalžabet. kultura.Ljubešćica . gospodarske.mreže naselja kao jednim od osnovnih elemenata organizacije prostora.Vinica .Varaždinske Toplice. Planiranjem sustava . Na spomenutim osovinama intenzivnog razvitka i pravcima naglašenog razvitka uočavamo formiranje urbanih poteza. graditeljske baštine i okoliša u cjelini.Ivanec. • načine i uvjete gradnje i uređivanja prostora. unutar kojih je postupno došlo i do potpunog ili djelomičnog spajanja naselja. Usmjeravanje i kontroliranje prostorne raspodjele stanovništva postiže se razvitkom optimalne mreže naselja.Ludbreg .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Između ovih osovina. Koncipiranje daljnjeg razvitka naselja. urbanizaciju. . • osnivanje lokalnih razvojnih žarišta.Lepoglava. usmjerava se i definira: • uravnotežena prostorna raspodjela stanovništva. društvenih funkcija.Novi Marof . . • unapređivanje i razvitak oblikovnih obilježja i sadržajne strukture naselja sukladno s njihovom ulogom u planiranom sustavu naselja i vrijednostima prirodne sredine.Sveti Đurđ .Varaždin . prepoznaju se i lokalni pravci i potezi urbanizacije i razvitka: . • granice naselja sa svrhom racionalnijeg korištenja prostora.Kneginec . uz puno uvažavanje zaštite prostora.Veliki i Mali Bukovec. • veličina. razine centraliteta i njihovog značaja i uloge u prostoru treba usmjeravati prema daljnjem jačanju policentričnog sustava. .sva sjedišta općina. smanjivanjem razlika u urbaniziranosti područja. Time se utječe na razvitak gospodarskih djelatnosti. deagrarizaciju i mnoge druge elemente koji se odražavaju na uporabu prostora i gospodarenje prostorom. • uravnotežen razvoj središnjih funkcija u cilju zadovoljavanja raznolikih potreba stanovništva i poboljšavanja svakodnevne kvalitete života. njihova prostorna dispozicija i funkcionalna optimalnost može se smatrati jednom od najvažnijih odrednica prostornog uređenja i razvitka. Sagledavajući naslijeđe i uvjete koji su prevladavali u pojedinim razdobljima razvoja naselja. naselja Županije mogu se razvrstati u 4 osnovne skupine centraliteta: važnije nacionalno središte (regionalno gradsko središte) II subregionalno gradsko središte III ostala gradska središta IV lokalna središta razvijenih I . kao uporišta policentrično razvijenoj mreži naselja.Turčin . ali i nekoliko naselja ili nositelja specifičnih funkcija (turizam.Varaždinske Toplice .) Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .Vratno . Ludbreg i Novi Marof . a prije svega realne mogućnosti i potrebe sveukupnog razvoja Županije.Beretinec . identificiranih u širem prostoru Središnje Hrvatske i prisutnih na području Županije. radnih sadržaja i drugih funkcija.Hrženica. društvene i druge razvojne karakteristike (nije nevažan i teritorijalno-administrativni ustroj).Tužno . Varaždinske Toplice .13 .Ludbreg . • ravnomjerniji razvoj u prostoru. ali i današnje prostorne. poštujući smjernice iz Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske. obrazovanje i sl. važeće teritorijalno ustrojstvo.Kneginec . struktura i oblik razvoja naselja.

a njegov centralni položaj u prostoru Županije.000 stanovnika .277 636 1. 5.55 0.093 1. društvenog i kulturnog razvitka područja.) 41.50 2. Gornji Kućan i Kućan Marof postupno formiraju gradsku urbanu zonu koja po popisu iz 1991.70 0. 4. Procjenjuje se da bi razvoj Varaždina bilo svrhovito optimirati na veličinu 60. 2.55 0.23 Broj stanovnika (1991.079 Varaždin i naselja Jalkovec. 3.846 1.000 do 70.93 29. 1. br.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Grad Varaždin središnje je naselje i sjedište Županije i spada u grupu od 18 velikih i većih gradova Hrvatske kao važnije nacionalno središte. Slika 40 Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .079 stanovnika. dobra prometna povezanost i vrlo dobra polifunkcionalnost osiguravaju daljnju ulogu i značaj središnjeg nositelja gospodarskog. Donji Kućan. područja km2 24.14 . Grad/Naselje Varaždin Jalkovec Donji Kućan Gornji Kućan Kućan Marof Ukupno: Površina građ. godine ima 46. Tablica 85 Red.227 46.

U planiranoj policentričnoj mreži naselja Županije. Tablica 86 Red. područja km2 5.000). središta su bivših općina s određenim polifunkcionalnim karakteristikama nastalim u doba kada su takve teritorijalne jedinice bile zasebne lokalne administrativno-političke cjeline.11 0. 1.000 stanovnika (u daljnjoj perspektivi i prema 15.18 0.54 0.78 0.41 0. br.51 Broj stanovnika (1991.10 8.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Gradovi: Ivanec. godine ima 7. 2.15 . Ludbreg i Novi Marof. 10. To su prije svega željene planske veličine i orijentiri čijim bi se postupnim oživotvorenjem u Varaždinskoj županiji stvorila struktura naselja kakva sada nedostaje. 6. Ivanec sa svojim okolnim naseljima tvori područje urbaniteta koje po popisu iz 1991.342 319 125 338 391 114 438 317 241 95 7.720 stanovnika. 4. 3.33 0.38 0.720 Slika 41 Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .19 0. a ostvarivost tog planskog modela ovisi s jedne strane o realnom demografskom potencijalu područja.49 0. ti bi gradovi trebali doživljavati ubrzaniji (forsirani) razvoj i porast prema 10. a s druge strane o sustavnoj uspostavi gospodarsko-financijskih i pravno-političkih pretpostavki za postupnu preraspodjelu postojećeg stanovništva. 8.) 5. 5. 7. Grad/Naselje Ivanec Kaniža Gečkovec Lančić Vuglovec Vitešinec Punikve Ivanečki Vrhovec Ivanečko Naselje Knapić Ukupno: Površina građ. 9.

2.327 736 313 237 805 900 480 503 7.36 0.41 2. Kućan Ludbreški. br.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN S Ludbregom kao centralnim naseljem postupno srastaju susjedna naselja: Sigetec Ludbreški.16 0. Selnik.85 0. područja km2 3. 4. Vinogradi Ludbreški i Globočec Ludbreški. godine taj prostor broji 7.301 stanovnika i postupno se oblikuje u objedinjeno urbano područje. 6. Tablica 87 Red. Hrastovsko.41 0.36 1. 5. 3.61 Broj stanovnika (1991. 7. Po popisu iz 1991.16 .) 3.53 1. 1.53 10. Grad/Naselje Ludbreg Sigetec Ludbreški Slokovec Kućan Ludbreški Hrastovsko Selnik Vinogradi Ludbreški Globočec Ludbreški Ukupno: Površina građ.301 Slika 42 Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . Slokovec. 8.

507 stanovnika po popisu iz 1991. Tablica 88 Red. Krč i Grana danas su zapravo jedinstveno građevinsko područje koje ima 4. ali i na lokalnoj razini. što također ne ovisi samo o demografskom potencijalu.000 stanovnika.40 5. u prijašnjem ustrojstvu bivših općina nisu imali odlučujuću administrativno-političku ulogu. godine i tvori zajedničku urbanu zonu. 4.507 Slika 43 Ostali gradovi: Lepoglava i Varaždinske Toplice. 2.03 1. funkcionalno su uže usmjereni ka autonomnom razvoju bez formiranja vlastitih urbanih zona. Grad/Naselje Novi Marof Remetinec Krč Grana Ukupno: Površina građ. 3. s ciljem da postupno dosegnu veličinu od 5. br.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Novi Marof i naselja Remetinec.017 1. već i o cijelom nizu sustavnih mjera prvenstveno na razini Države.000 stanovnika. pa i prema 10.69 0.17 . područja km2 3.) 2. U modelu policentričnog razvoja Županije ove bi gradove također trebalo poticati u bržem razvitku.74 0.86 Broj stanovnika (1991. 1. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .547 377 566 4.

18 .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Slika 44 Slika 45 Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .

rekreacija Varaždin Varaždin Varaždin N. bilo svojom veličinom (iznad 1.19 .) ili pak ulogom u prostoru (Trakošćan) predstavljaju određenu vrstu specifičnog centraliteta. Toplice Zdravstvo i socijalna skrb Uprava i administracija Turizam.000 st. Marof V. šport. U grupu lokalnih središta ulaze sjedišta jedinica lokalne samouprave (22 naselja) koja su nakon novog teritorijalnog ustrojstva na određeni način izbila u prvi plan u odnosu na ostala naselja u novoformiranim općinama. IV Obrazovanje Varaždin Ivanec Ludbreg Vinica Maruševec Naselja s određenim tradicionalnim (stalnim ili povremenim) i manifestacijskim karakteristikama Kultura Varaždin N. Toplice Trakošćan Ludbreg Ivanec Lepoglava N. a posebice kroz moguću ulogu u prstenu gradova oko Zagreba. u funkciji smanjenja populacijskog pritiska na metropolu. U ovu grupu ulaze i neka druga naselja koja.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Razvoj gradova Varaždinske županije treba sagledavati i kroz ulogu u mreži gradskih središta Hrvatske. Marof Grupa naselja različite veličine s pojedinim atraktivnim sadržajima Sjedišta jedinica lokalne samouprave Naselja s ambulantama i ljekarnama Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . Marof Klenovnik Ivanec Ludbreg Ivanec Ludbreg N. Tablica 89 NEKE ZNAČAJNIJE FUNKCIJE Stanovanje i rad I Varaždin KATEGORIJE CENTRALITETA II Ivanec Ludbreg Novi Marof Ivanec Naselja s osnovnim školama III Lepoglava V. Toplice Naselja iznad 1000 st. Toplice V. Marof Lepoglava V. tako da su svojom novom funkcijom automatski dobila i svojevrsnu ulogu centraliteta.

20 .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Slika 46 Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .

ali bi u cilju ravnomjernijeg i policentričnog razvoja trebalo poticati da žarišta koja u Prostornom planu Županije nose oznaku Z2 (5 do 10. 2 manje gradsko središte Z4 (r=2. Z2 (r=3. Rijeka i Osijek (T2).000 stanovnika. .upravna funkcija. a uz njih i ostala potencijalna žarišta u problemskim područjima i podžarišta. . U žarišta tipa veliki gradovi spadaju: Zagreb (T1) i Split. tj. svako žarište i podžarište formira se unutar granica pojedine teritorijalne jedinice (grada/općine). dnevne migracije radne snage. Tablica 90 Razvojna žarišta u Varaždinskoj županiji tip žarišta broj žarišta napomena: županijsko središte.smjernice iz Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske.kompaktnost naselja. Sustav središnjih naselja Sustav središnjih naselja ili sustav razvojnih žarišta. broj stanovnika unutar promatranog radijusa ili gravitacijskog područja. .). jer on artikulira sve prostore. u gravitacijskom području. Ludbreg) dugoročno gledano prerastu u žarišta s preko 10.21 . Kružna područja.30. .5km) 3-5. tj.000 st. 3 subregionalno središte Z3 (r=2.2. linije prigradskog prometa. najvažniji je kriterij za vrednovanje žarišta jer je čovjek (stručnjak. gravitiranje okolnog stanovništva u središnja naselja zbog korištenja njihovih funkcija i sadržaja i sl. jer se procjenjuje da ih osim teritorijalno-političkog ustroja na toj osnovi vežu i zajednički gospodarski i drugi interesi.značajna kulturno-povijesna sredina. Novi Marof.000 st. najvažniji je dio strateškog prostornog planiranja. Žarište tipa T3 (u Strategiji RH) je Varaždin i ono u Prostornom planu Varaždinske županije nosi oznaku Z1.3. . radna snaga) osnovni resurs za razvoj društva u cjelini. Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske definirano je 8 tipova žarišta (T1 .5km)30-80. U definiranju žarišta polazi se od teritorijalnog principa.000 stanovnika u Varaždinskoj županiji ne postoje. radijusi gravitacije određuju se na osnovama praktičnog iskustva i sektorskih istraživanja (npr. Žarišta tipa T4 (u Strategiji RH) od 10 .5km)5-10.5km)1-5. Kružni prostori oko važnijih ili većih naselja predstavljaju postojeća ili potencijalna žarišta razvitka. 22 općinsko središte Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .T8). Z1 (r=4.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3.opremljenost građevinama društvenog standarda (škole i slično).lokalna promišljanja. Ostali kriteriji za određivanje tipa žarišta su: . podprostore i međuprostore i sve infrastrukturne i komunikacijske sustave koji povezuju mrežu gradova i naselja. područja s većom koncentracijom stanovništva.000 st. Broj stanovnika u razvojnom žarištu. U Varaždinskoj županiji definirana su četiri osnovna tipa žarišta (Z1 .koncentracija stanovništva. .Ivanec. tj.000 st. 1 regionalno središte gradsko središte. tj.000 stanovnika .Z4).

000 stanovnika Z4 (r=2.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Osnovni tipovi razvojnih žarišta Žarišta tipa Z1 i Z2 spadaju u prava razvojna žarišta u Županiji s više od 5.563 1.5km) 5-10.Statistički ljetopis.000 stanovnika centralno naselje broj naselja u kružnom području 5 broj stanovnika broj zaposlenih broj poljoprivrednika (aktivnih) 553 (350) Varaždin 45.570 3.691 2. Jalkovec i Kućan Marof.5km) 1-5.Ivanec (r=3.095 909 500 584 542 308 268 757 (662) 639 (477) 97 (65) 249 (155) 82 (59) 636 (545) 704 (551) 135 (112) 91 (66) 204 (189) 516 (402) 456 (359) Izvori: . Punikve.977 4.893 2.597 17. Kaniža i Gečkovec.794 2. Ivanečko Naselje.615 1. Hrašćica. Vitešinec.Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske.438 1.544 1.000 stanovnika i više od 2.000 zaposlenih.256 2.Varaždin (r=4. ovisno o potencijalnim mjerama forsiranog ulaganja mogu (trebaju) prerasti u žarište više razine Popis naselja u kružnom području pojedinog centralnog naselja: .488 2.301 4. dok su žarišta tipa Z3 i Z4 prostori forsiranog planskog razvoja.837 1.888 8.5 km): Varaždin. Lančić. napomena: "-" nema sistematiziranih podataka * naselja koja. .000 stanovnika Z2 (r=3. Prigorec. Vuglovec.845 3. Toplice Turčin Sračinec Trnovec Cestica* Maruševec Petrijanec Martijanec Jalžabet Vidovec Vinica* Sveti Đurđ Klenovnik Ljubešćica Donja Voća Veliki Bukovec Bednja Sveti Ilija Mali Bukovec Beretinec Breznica Visoko Breznički Hum 12 11 8 4 11 5 2 1 9 9 4 7 6 8 4 6 5 3 4 3 7 4 3 2 4 5 4 8.5km) 30-80.271 1. Ivanečki Vrhovec.375 1.509 3.530 7. jer se radi o novoproglašenim sjedištima teritorijalnih jedinica (gradovima i općinama) koji tek u državi Hrvatskoj dobivaju ovu funkciju i u fazi su vitalnih procesa organizacije i definiranja svojih sadržaja i funkcija.701 1.5km) 3-5.470 1. Tablica 91 Podaci o osnovnim tipovima žarišta u Varaždinskoj županiji tip žarišta Z1 (r=4.479 1.396 2.391 1. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .557 3. Knapić. Salinovec.639 1.759 4.841 1.22 .841 2.5 km): Ivanec. .979 2. Gojanec.000 stanovnika Z3 (r=2.864 Ivanec Novi Marof Ludbreg Lepoglava Varažd.987 1.679 1.

Ključ. . Uglavnom su to samostalna naselja ili manja gravitacijska područja uz značajnija ili veća naselja s oko 1. S obzirom da su ova područja od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku. Boričevec Toplički. na relativno malom području (potez dužine 5 km).5 km): Novi Marof. Trnovec. Čurilovec. U analizi žarišta tipa Z4. Madžarevo. godine. Hrastovsko i Slokovec. Hrastovec Toplički. Grana.000 ili više stanovnika. Globočec Ludbreški. Pišćanovec.značajna kulturno-povijesna i prirodna sredina Trakošćan s gravitacijskim područjem. Cesticu i Maruševec). pogranična područja uz hrvatsko-slovensku granicu. jer su tu naselja raštrkana i usitnjena. formiralo se nekoliko naselja s oko 1. Sigetec Ludbreški. Lukačevec Toplički. u brežnim područjima centralnog dijela Županije. Martinkovec. 2. jer bi za finiju podjelu trebali točniji. Podžarišta Unutar pojedinih općina/gradova u Varaždinskoj županiji.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . Možđenec. Presečno i Beletinec (s obzirom na strateški stav o revitalizaciji sela i naselja u brežnim područjima). Škarnik. Sračinec. trebalo bi izdvojiti 5 najvećih s preko 3. Topličica. ovim Planom se neće definirati podgrupe unutar tipa Z4. U ruralnim brežnim područjima teško je eksplicitno definirati žarišta razvitka. . već značajan strateški položaj i interes Države. Uz broj stanovnika u gravitacijskom području koji predstavlja osnovni resurs (radnu snagu) za razvoj gospodarstva. Selnik. Gornje Makojišće. uz žarište razvoja čije centralno naselje je sjedište teritorijalne jedinice. Podevčevo. pojavljuju se naznake formiranja i manjih podžarišta. U Varaždinskoj županiji to su: 1. U pograničnom području se uz žarišta obuhvaćena osnovnim tipovima (Z1-Z4) ovim Planom mogu kao ostala potencijalna žarišta naznačiti: .Novi Marof (r=3. tj. Oštrice i Orehovec.naselje Cestica odnosno Vinica bi uz određene mjere forsiranog ulaganja moglo prerasti u žarišta više razine.žarišta razvoja uz granične prijelaze koja ne karakterizira velik broj stanovnika.5 km): Varaždinske Toplice. . Gornja Voća (pogranični prijelaz) i Jarki s okolnim naseljima. No. Tuhovec i Jarki Horvatićevi. Krč. tj. ovim Planom definiraju se u njima žarišta razvoja koja predstavljaju smjerove nužnih ulaganja i prostornog uređenja. područja s ograničenjima u razvoju. koja bi se na Županijskoj razini mogla predložiti kao potencijalna žarišta razvoja. Vulišinec i Kamenički Vrhovec.23 . s obzirom da se navedeni podaci temelje na popisu stanovništva iz 1991.žarišta kojima je kriterij određenja broj stanovnika: Žarovnica s gravitacijskim područjem. kriteriji za definiranje ovakvih podžarišta su: Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . . osobito u brežnim predjelima Županije. .000 stanovnika: Završje Podbelsko. Gornje Ladanje. Međutim. tj. pogranične privrede: Dubrava Križovljanska (značajan međunarodni granični prijelaz). Vrtlinovec. Županije i lokalne sredine za intenzivnijim razvojem gospodarstva. ruralni prostori i sela. Donja i Gornja Višnjica.Lepoglava (r=2. . Remetinec.Varaždinske Toplice (r=2.5 km): Lepoglava. Zlogonje i Otok Virje (međudržavni granični prijelaz).000 stanovnika (Gornji Kneginec. Vinogradi Ludbreški. Ostala potencijalna žarišta i podžarišta razvitka Strategijom Republike Hrvatske definirana su problemska područja. Muričevec. Kućan Ludbreški.Ludbreg (r=3. koja su primarno općinska središta. prostore forsiranog planskog razvoja na županijskoj razini. aktualniji podaci. kao važnija općinska središta.5 km): Ludbreg. tj. ali i za Varaždinsku županiju.

U tim naseljima i selima nije moguće identificirati javni interes.naselja s manje od 200 stanovnika. Kategoriju žarišta unutar problemskih područja i kategoriju žarišta unutar samih općina/gradova potrebno je definirati prostornim planovima uređenja općina/gradova. Naselja koja nisu obuhvaćena žarištima možemo podijeliti u tri grupe: . Donje Ladanje. Jerovec. . Naselja koja dobivaju obilježja karakteristična za manja podžarišta su: Gornji Kućan. . Šemovec. Petnaestak naselja iz grupe s više od 500 stanovnika spada u naselja čiji razvoj i revitalizaciju treba poticati s razine grada/općine.24 . Tužno. Sveti Petar.kompaktnost naselja.značajne gospodarske građevine. . . broji četrdesetak naselja. Slika 47 Grupa naselja s manje od 200 stanovnika. gdje će se uz opće kriterije za definiranje žarišta ugraditi promišljanja na lokalnoj razini.naselja s 200-500 stanovnika. Vratno i Babinec. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . a koja nisu ušla u gravitacijsko područje nijednog razvojnog žarišta.opremljenost građevinama društvenog standarda (škole i slično). te njihov razvoj uglavnom ovisi o autonomnoj motivaciji i interesu lokalnih i privatnih aktera. tj. Nedeljanec. Nova Ves Petrijanečka. Naselja koja nisu obuhvaćena žarištima Žarištima razvoja tipa Z 1-Z 4 (ukupno 28 žarišta) obuhvaćeno je 155 naselja.naselja s više od 500 stanovnika (cca 15 naselja).značajna kulturno-povijesna sredina. Hrženica. .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . težiti tome da postanu manja razvojna žarišta.

Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . te djelomično farmacijskih proizvoda.4. metalnih konstrukcija i armatura i utenzilija. prerastanjem potencijalnih jezgri. . kemijskoj industriji. 1996. te uz aktivnu regionalnu politiku i mobilizaciju vlastitih izvora. a ostvaruju veliku dodatnu vrijednost i izvoz po zaposlenom. e) Tome valja dodati proizvodnju reprodukcijskih materijala za tekstilnu industriju. Prvo. b) U kemijskoj industriji: prerada plastičnih masa. U okviru globalno projiciranog razvoja prioritetnih industrijskih djelatnosti postoje relevantni ekonomski argumenti da se njihov razvoj ovako strukturira: a) U preradi metala: proizvodnja strojeva i rezervnih dijelova. ekonomičnosti i rentabiliteta postojeću industriju bi trebalo usmjeriti na kvalitativni razvoj proizvoda i ostvarivanje više stope rasta u odnosu na istovrsne djelatnosti. sintetičkih vlakana. d) Korištenje hidroenergetskih potencijala s višenamjenskom proizvodnjom električne energije. crijep i dr. Gospodarstvo u prostoru Na temelju razvojnih smjernica naznačenih u "Studiji razvitka Županije varaždinske za razdoblje od 1996. proizvodnju odljevaka.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3. Takvi programi omogućuju zadržavanje i ekspanziju tržišne pozicije na svjetskom tržištu. Polazeći od sagledavanja mogućnosti regije i suvremenih tendencija industrijskog razvoja proširenje industrijske proizvodnje posebno bi bilo poželjno u metaloprerađivačkoj i elektroindustriji. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti od značaja za Županiju i Državu 3. Drugo. prehrambenoj industriji. Pod visoko kvalitetnim programima podrazumijevaju se oni koji zahtijevaju relativno malo energije. godine" (Razvojno-istraživački centar "City Trust" Zagreb. njihovih sklopova. U cilju općeg razvoja i povećanja proizvodnosti rada. opruga). te s povećanjem proizvodnje električne energije. godine) proizlaze osnovna planska usmjerenja za razvitak gospodarstva Varaždinske županije: Industrija Planska određenja temelje se na relativnoj razvijenosti i afirmaciji postojeće industrije. elektromotora. Osuvremenjenje sustava industrije valja ostvarivati na dva načina. podsklopova i dijelova za poljoprivredne strojeve i opremu. postojećih pogona u kapacitete s naprednom proizvodnjom. građevinske strojeve. neovisno od toga da li su ona sada samostalna ili u okviru drugog poduzeća.1. Za ostvarivanje takvog razvoja potrebna je tekuća modernizacija primjenom suvremenih tehničko-tehnoloških dostignuća i odgovarajuće unapređenje organizacije proizvodnje. sirovina i drugih materijalnih inputa. c) U prehrambenoj industriji: daljnje razvijanje specifičnog proizvodnog programa ove industrije sve većom valorizacijom poljoprivrednih proizvoda i orijentacijom na kvalitetnije i visokovrijedne proizvode. uključujući socijalne zahtjeve.2005. proizvodnja dijelova vozila (auto dijelova.). te veću industrijsku valorizaciju nemetalnih minerala.4.25 . komunalnih uređaja i opreme. građevinskih elemenata i dijelova. proizvodnju suvremenih građevinskih materijala (opeka. neposrednom izgradnjom odgovarajućih novih kapaciteta za koje postoji ekonomsko opravdanje po općim ekonomskim i financijskim kriterijima. tradicionalno prisutnim proizvodnjama.

Na području Varaždinske županije postoji nekoliko izvora termalne vode. uvođenje određenih stupnjeva specijalizacije i dr. Izvor u Topličici prirodni je resurs koji se već koristio u rekreacijske svrhe (napušteni bazeni i ugostiteljske građevine). To prvenstveno vrijedi za proizvodnju i preradu metala. prehrambenu industriju. rekonstrukcija ili zamjena dotrajalih kapaciteta. te proizvodnju i preradu raznovrsnih industrijskih proizvoda. metalnog namještaja i tapeciranih proizvoda. ali još nema konkretnih elemenata koji bi zahtijevali planska određenja. od kojih za ozbiljnije razmatranje dolaze u obzir dvije: Margečan i Željeznica. efikasnost kombinacije radno intenzivnih (metaloprerađivačka. Izvor u Varaždinskim Toplicama koristi se u terapeutske svrhe i osnova je razvoja grada (lječilišnorekreativni turizam). na području Županije postoji 15 potencijalnih lokacija za izgradnju malih hidroelektrana. dio kemijske industrije). Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . drvna industrija. ali može postati okosnicom razvoja lokalne sredine uz iznalaženje odgovarajućeg programa i sredstava. može se konstatirati da će većina industrijskih djelatnosti svoju egzistenciju i razvitak koncipirati na postojećim lokalitetima i unutar područja naselja. grafičku industriju. prehrambena industrija i druge) i kapitalno intenzivnih djelatnosti (proizvodnja elektroenergije. ali za sada nije utvrđena njihova ekonomska isplativost. formuliranje novih proizvodnih programa. održanje stabilnosti u rastu. U narednom razdoblju u Županiji se može očekivati reaktiviranje ideja o izgradnji malih hidroelektrana i elektroenergetskih postrojenja u okviru industrijskih kapaciteta (energane i druge energetske građevine). Za neke industrijske grane koje su neposrednije vezane na iskorištenje prirodnih resursa može se projicirati slijedeće: Na području energetike Procjenjuje se da postojeće izgrađene hidroelektrane neće imati potreba za dodatnim korištenjem prostora. kemijsku industriju. proizvodnji komadnog i garniturnog namještaja. prema podacima "Hrvatskih voda". Sa širokom skupinom takvih proizvodnji ima se na umu poticanje i osiguranje dinamičnog rasta i kvalitativne preobrazbe industrijske proizvodnje. U pogledu izgradnje malih hidroelektrana. proizvodnju tekstila i tekstilnih proizvoda. razvoj lječilišno-rekreativnog turizma.26 . širenje tercijarnog sektora. preradu drva. a samim time i razvoj drugih gospodarskih grana. Povoljni rezultati istraživanja geotermalne vode na lokaciji Lunjkovec (a i širem području Ludbrega) ukazuju na mogućnost da se dio razvoja tog kraja može zasnivati na tom resursu: proizvodnja električne i toplinske energije. hidroenergetskih i poljoprivrednih potencijala. uklapanje u programe širih industrijskih kompleksa u Hrvatskoj i inozemstvu. rezervaciju prostora ili posebne uvjete korištenja. kemijska industrija. Dosadašnja istraživanja nafte i zemnog plina potvrdila su pretpostavke da je na ovom području moguće očekivati i ekonomično iskorištavanje zemnog plina. kao i zahtjev da pozitivno utječu na korištenje domaćih resursa: radne snage. Za te se grane djelatnosti u pravilu predviđa promjena i unapređenje tehnološkog procesa i osuvremenjavanje proizvodnje. Sagledavajući ove osnovne koncepcijske postavke kroz refleksije na uporabu prostora. elektroindustrija.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN f) Težište u proizvodnji robe za široku potrošnju bit će na industriji trikotaže i konfekcije. što treba i dalje njegovati. industriju kože i obuće. te izvoz.

d) intenzifikacija proizvodnje i ostvarivanje visokih prinosa boljim korištenjem genetskih svojstava biljaka i svojstava pojedinih vrsta tla. Apsolutnu prednost pred ostalim prirodnim resursima ima pitka voda. Inventarizacijom bi se na osnovi dostupnih podataka prezentirale mineralne sirovine. koja je (zasada) dobrim dijelom prepuštena inicijativi poduzetnika. nakon čega bi uslijedila valorizacija. Izrada katastra rudnog blaga trebala bi obuhvatiti slijedeće: a) prikupljanje i interpretacija postojećih podataka i saznanja. potrebno je izraditi katastar rudnog blaga. kvaliteti i mogućnosti uporabe. a potom provesti valorizaciju resursa. Suvremeni svjetonazor pod sintagmom "održivi razvoj" podrazumijeva novi pristup gospodarenju mineralnim sirovinama. osnovna geološka svojstva. komasacija. arondacija. ali je nužno uvažavati i neka ograničenja koja su uvjetovana usitnjenošću posjeda i zaštitom vodonosnika podzemne pitke vode.mineralne sirovine koje se (izuzev bentonitne gline) isključivo koriste u građevinarstvu i graditeljstvu. Stavljanjem rudarske djelatnosti u kontekst društvenoekonomskog razvoja i analizom mogućnosti. a ne samo kako spriječiti negativne posljedice gospodarenja mineralnim sirovinama.27 . Potrebno je proučiti odnos između mineralnih sirovina i rudarskih aktivnosti prema ostalim interesima i djelatnostima. nastavak provođenja komasacije i drugih organizacijskih oblika (zakup. ležišta. podaci i procjene o količinama. b) poduzimanje mjera za proširenje oraničnih površina. okrupnjavanje poljoprivrednih površina. Valorizacija mineralnih resursa moguća je na temelju cjelovite studije društvenoekonomskog značenja eksploatacije. opekarska i bentonitna glina . drenaža.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Na području proizvodnje i prerade nemetalnih mineralnih sirovina Na području Varaždinske županije eksploatira se tehnički kamen. c) osposobljavanje obradivih površina za ostvarivanje visokih prinosa putem hidromelioracijskih zahvata. arhitektonski kamen. a sve uz potporu informacijskog sustava. kvaliteti i namjeni. odvodnjavanja i navodnjavanja. Treba se usmjeriti na rješavanje pitanja kako dobro gospodariti resursom. šljunak i pijesak. moći će se razmotriti modeli gospodarske politike u oblasti gospodarenja mineralnim sirovinama. zaustavljanje usitnjavanja posjeda. Mineralne sirovine treba prvenstveno inventarizirati po količinama. njihov prostorni raspored. šećerna repa i uljarice) i to povećanjem i boljim korištenjem zemljišnih površina. b) definiranje općih značajki mineralne sirovine. kukuruz. Polazeći od sadašnjeg stupnja razvijenosti i organiziranosti poljoprivredne proizvodnje na ovom području može se očekivati: a) daljnje unapređenje proizvodnje osnovnih ratarskih proizvoda (pšenica. Poljoprivreda Razvoj poljoprivrede na području Varaždinske županije u cjelini ima povoljne uvjete. c) definiranje potencijalnih područja i d) formiranje zaključnih ocjena. S obzirom na rasprostranjenost sirovinskog potencijala i zahtjeva za sve većim količinama mineralnih sirovina. daljim razvojem vlastitog Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . otkup i drugo).

Kod takvog stanja postavlja se pitanje kakve mogućnosti za tehnički napredak imaju ova gospodarstva s prosječnom veličinom oko 2 ha i s više od 20 parcela. Gubici. Jedini sortiment u kome se u skoroj budućnosti može očekivati povećanje jest ogrjevno drvo. jer se u njima gospodari po principima šumarske znanosti (mogućnost ulaganja u njihovu obnovu. izgradnjom stočarskih farmi i povezivanjem gospodarskih subjekata poljoprivrede i obiteljskih gospodarstava. koliko ona mogu ili bi mogla omogućiti aktivnim poljoprivrednicima određeni životni standard uz istovremeno unapređenje poljoprivredne proizvodnje. Stoga je i za privatne šume potrebno voditi ispravnu šumarsku Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . Važno je napomenuti da su državne šume najbolje kvalitete. Za područje Varaždinske županije koja u poljoprivrednom zemljištu ima velik broj usitnjenih parcela treba planirati zemljišnu politiku kojom će doći do okrupnjavanja posjeda sa svim pretpostavkama za modernu i tehnološki razvijenu poljoprivrednu proizvodnju. tako i po usporedbi šumske površine s brojem stanovnika. Šumarstvo i lovstvo Šumarstvo na području Varaždinske županije je gospodarska djelatnost koja. organizirati i stimulirati tako da se spriječe negativni utjecaji. koji su nastali na nizinskom dijelu ovog područja uslijed krčenja pridravskih šuma. a manje sastojina bjelogorice i to jedino u režiji šumarija. f) proizvodnja mesa i mlijeka. a 10-tak % je u posjedništvu poljoprivrednih poduzeća i bivših zadruga. radi gradnje akumulacija za hidroelektrane. stvaranjem novih vrsta hibrida. e) intenzifikacija proizvodnje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava organiziranjem robne proizvodnje od strane poljoprivrednih poduzeća i gospodarskih subjekata prehrambene industrije. predstavlja glavnu zapreku za povećanje proizvodnje drvne mase. tek djelomično se nadoknađuju otkupljivanjem zemljišta za umjetno podizanje šuma. biološka reprodukcija šuma). kako po učešću u ukupnoj površini. dobiva se dojam relativno slabe šumovitosti. S obzirom na strateške potrebe zaštite ležišta podzemne pitke vode poljoprivrednu proizvodnju na vodonosniku potrebno je usmjeriti. ne predstavlja značajniji gospodarski resurs.28 . koje su znatnim dijelom degradirane. U narednom periodu ne mogu se očekivati znatnije promjene u ukupnoj površini. naročito ne povećanje. nije u stanju zadovoljavati potrebe postojeće drvne industrije na ovom području. Promatrajući regiju kao cjelinu. Konstantno smanjenje šumskih površina. stvaranjem uvjeta za razvoj konjogojstva i slatkovodnog ribarstva i g) razvoj reprodukcijskog materijala za primarnu poljoprivrednu proizvodnju i razvoj osnovnog stada u stočarstvu i peradarstvu.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN znanstveno-istraživačkog potencijala. genetskog inženjeringa i nove tehnike. U razvoju poljoprivredno-prehrambenog kompleksa ovog područja značajne teškoće predstavljaju brojna i sitna obiteljska poljoprivredna gospodarstva. U Varaždinskoj županiji obiteljska gospodarstva gospodare s gotovo 90% poljoprivrednog zemljišta. Šumski fond ove Županije za razliku od nekih susjednih područja. kao i veliko učešće šuma u privatnom vlasništvu. korištenjem biotehnologije. prema obujmu i kvaliteti šumskog fonda. najčešće kultura crnogorice. koje osigurava visoku proizvodnju.

Na ovom području postoji tradicionalan lovni turizam. ali u tom procesu došlo je do diferencijacije djelatnosti u obliku manjih kapaciteta i viših faza tehnologije. U promatranju potreba razvoja ovog sustava djelatnosti treba istaći da one u ukupnoj privredi imaju veće učešće u zemljama razvijenog svijeta. smjernica i osnova gospodarenja za privatne šume). metalna. izgradnja većih industrijskih građevina u Županiji i Republici Hrvatskoj. U budućem razvoju lovne privrede. poseban naglasak treba staviti na povećanje jelenske i srneće divljači i zaštiti onih vrsta divljači koje se zbog urbanizacije na ovom području smanjuju. betonska galanterija. Građevinarstvo. turističkih i rekreacijskih građevina. silosa. raznih javnih građevina. veće zapošljavanje i viši oblik zadovoljenja potreba u proizvodnoj kooperaciji i potrebama stanovništva. Građevinarstvo i građevinska operativa Raspoloživi resursi građevnog materijala i mineralnih sirovina na području Varaždinske županije. jer postoje kvalitetna prirodna staništa za uzgoj visoke i niske divljači.) omogućuju povoljan razvoj građevinarstva. keramička i dr. a od niske divljači za šumskog i poljskog zeca. predstavlja solidnu osnovu za razvoj građevinarstva i građevinske operative. Razvojem obrtništva i poduzetništva konstituirao se sistem djelatnosti koji često nosi naziv "mala privreda". stanogradnje i turizma. fazane i drugu pernatu divljač. izgradnja i rekonstrukcija ugostiteljskih. te sa stručnog i nadzornog gledišta. te izgrađeni kapaciteti industrije građevnog materijala (ciglane. a čine dobru osnovu za razvoj ove djelatnosti. odnosno uz gradilišta krupnijih investicijskih građevina. vezano je za investicijsku izgradnju naročito na projekte magistralne infrastrukture. skladišta. Obrtništvo i malo poduzetništvo U dosadašnjem razvoju gospodarstva Varaždinske županije. pa i druga industrija koja radi za građevinarstvo (drvna. posebno lječilišno-rekreacijskog turizma za koji na ovom području postoje povoljni uvjeti. Započeta i predviđena izgradnja krupnijih investicijskih građevina kao što je prometna i druga infrastruktura. Također se daje preporuka da se.29 . Ovo ujedno znači. vodoprivrednih zahvata. To znači da bi se trebala organizirati služba za stručni rad i nadzor nad privatnim šumama. s naglašenim prisustvom lovaca iz inozemstva. izgradnja i rekonstrukcija proizvodnih kapaciteta. kao poticajna grana ukupnog gospodarskog razvoja. istom i nadalje gospodari kao državnim šumama kako bi zaštićeni objekat imao stručnog gospodara. odnosno njihov utjecaj je također velik i u zemljama koje su manje razvijene nego što je Republika Hrvatska. te nastavak stambene izgradnje. Razvoj lovstva treba u narednom razdoblju vezati uz razvoj kontinentalnog turizma. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN politiku kako bi se osigurali uvjeti da se i privatnim šumama stručno gospodari (izrada programa. ukoliko dođe do zaštite prirodne baštine koja se nalazi pod šumom (u smislu Zakona o zaštiti prirode). pa je realno očekivati i postavljanje dodatnih potreba za prostorom za razvoj građevinske djelatnosti i to prvenstveno uz ležišta resursa. Napori s tim ciljem moraju biti logistički podržani sa zakonodavno-pravnog gledišta (što velikim dijelom već i jest). prioritet je bio na industrijalizaciji kao metodi razvoja. kamene ploče i agregati). da na području Varaždinske županije ima značajnog prostora za razvoj obrtništva i poduzetništva što će omogućiti brži gospodarski razvoj. Razvoj lovstva na području Varaždinske županije ima povoljne uvjete. energetike. srne. Kod visoke divljači postoje dobri uvjeti za jelensku divljač. te riješiti njezino financiranje. divlje svinje. što treba iskoristiti kroz gospodarsko-financijske efekte.

. tranzitni položaj. Turizam i ugostiteljstvo U periodu izrade Prostornog plana izrađen je "Strateški marketinški plan turizma Varaždinske županije" (Institut za turizam. Prirodni i drugi uvjeti za razvoj turizma u osnovi se svode na slijedeće: termalne ljekovite vode. dostignuta razina turističkog prometa. Dosadašnji razvoj turizma i ugostiteljstva na području Županije. . kulturno-povijesnog.program razvoja privredne djelatnosti koje su u funkciji turističke ponude i razvoja ugostiteljstva. godine) koji na temelju analize relevantnih pokazatelja postojećeg stanja i turističke ponude i potražnje u Županiji integrira turističku tržišnu ponudu Županije.program razvoja izletničkog turizma (i eko turizma: promatranje ptica. međusobno povezanih cjelina: .30 . rujan 1997. njenu poziciju u odnosu na neposrednu konkurenciju i trendove te na temelju ograničenja i mogućnosti postavlja ciljeve marketinške strategije Županije. Razvoj turizma potrebno je usmjeriti na realizaciju posebnih. . malog i srednjeg poduzetništva. kao i radi većeg uključivanja individualnih radnika s vlastitim sredstvima. kao i stečena iskustva upućuju na zaključak da postoje značajne mogućnosti. foto lov).program razvoja zdravstvenog turizma. .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Budući razvoj obrtništva i poduzetništva treba znatno ubrzati radi prijeko potrebnog preobražaja gospodarske strukture i boljeg zadovoljavanja raznovrsnih potreba privrede. gospodarska struktura. . a i potreba daljnjeg i dugoročnog intenzivnog razvitka zdravstvenog. U sklopu izrađenog Strateškog marketinškog plana i valorizacije kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti središnje Hrvatske predlaže se pokretanje nekoliko mega projekata za Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . . posebno radnika povratnika iz inozemstva.program razvoja turizma na seljačkim gospodarstvima.program razvoja lovnog turizma. seoskog. Ovaj interes potrebno je realno i objektivno procijeniti i programski valorizirati te odgovarajuće prostorno osmisliti u gradskim/općinskim prostornim planovima. Zagreb. Slijedom toga za očekivati je (već se i iskazuju) pojačane interese za osiguranje prostora za razvoj obrtništva.program razvoja vjerskog turizma. izletničkog. veći broj atraktivnih šumskih predjela i zemljopisno prometni odnosno tranzitni položaj Županije. radi racionalne dislokacije nekih djelatnosti velikih organizacija razvijenih centara. . stanovništva i izvoza. prirodno-zemljopisni i kulturno-povijesni uvjeti na području ove Županije u osnovi određuju pravce i mogućnosti dugoročnog razvitka turizma i ugostiteljstva. Raspoloživi prirodni i drugi uvjeti. prostrana lovna područja s raznovrsnom divljači. povijesne i sakralne spomenike. stanje turističke ponude. u prvom redu Zagreba. opća razina društveno-ekonomske razvijenosti. blizina jakih emitivnih turističkih centara.program razvoja kadrovske osnove. prisutnost voda tekućica prikladnih za ribolov.program razvoja tranzitnog turizma. lovnog i vjerskog turizma (i drugih oblika turističke potrošnje) na ovom području. šport i rekreaciju. . Poglavito neka razvijenija općinska središta pokazuju interes za formiranjem poduzetničkih zona kakve u dosadašnjoj planskoj dokumentaciji u tim naseljima nisu postojale.program intenzifikacije postojeće ponude. kulturno-povijesno nasljeđe i druge turističke privlačnosti. izgrađena infrastruktura.

Varaždinske Toplice (lječilišni turizam). a prije svega kroz konkretne programe uređenja. korištenja i održavanja pojedinih lokaliteta.31 . Ludbreg (vjerski turizam) i Lepoglava (Pavlinski kompleks). turizam grada Varaždina. osnovna koncepcija razvoja turističke i ugostiteljske djelatnosti na ovom području ima svoje opravdanje i realnu osnovu za realizaciju u narednom razdoblju. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN razvitak turizma u Županiji: Trakošćan. Očuvanje i revalorizacija prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti Županije jedan je od ciljeva prostornog razvoja u čijem kontekstu treba tražiti mogućnosti za unapređenje turističkog vrednovanja baštine na lokalnoj razini: u prostornim planovima nižeg reda. Polazeći od osnovnih pretpostavki Strategije razvoja hrvatskog turizma prema kojoj se trebaju aktivirati svi turistički potencijali u našoj Državi.

vodeći računa pri tome o osiguranju kvalitetnih radnih uvjeta kroz uređenje i održavanje. ali se pri tome treba voditi računa o činjenici da u domeni društvenih djelatnosti i društvenog standarda elementi tržišta uvažavaju socijalnu komponentu.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3. U narednom razdoblju trebat će osigurati i poticati procese i mehanizme koji mogu omogućiti nesmetano funkcioniranje i razvitak pojedinih djelatnosti: .osnovno obrazovanje: Nastaviti s optimizacijom mreže osnovnih škola na području Županije (uz suglasnost nadležnog Ministarstva). u ovisnosti o materijalnom razvoju i životnom standardu stanovništva. . ali bi u prostorno-planskoj razradi posebno značenje pripalo kulturno-povijesnoj baštini. a za to postoje svi prostorni uvjeti bilo kroz adaptaciju i prenamjenu postojećih prostora ili izgradnju novih. Činjenica je da Varaždinska županija obiluje vrlo vrijednom kulturno-povijesnom baštinom koja je jedan od temelja njene prepoznatljivosti ne samo u Hrvatskoj. jer su za tu namjenu potrebna velika sredstva. Društvene djelatnosti Uvažavajući polazne osnove i načela razvitka društvenih djelatnosti na području Varaždinske županije može se konstatirati da prostorna dispozicija uspostavljene mreže društvenih djelatnosti neće doživljavati bitnije izmjene. radi unapređenja kvalitete pružanja zdravstvene usluge. očuvanja i restauracije te baštine izraditi stručni. jer je to u direktnoj funkciji poboljšanja standarda i proizvodnosti rada.4. s više uključivanja tržišne logike i ponašanja. definirati broj razrednih odjela i razinu pedagoškog standarda (u suradnji s jedinicama lokalne samouprave).srednje i visoko obrazovanje: Na temelju potreba gospodarskog i društvenog razvitka planirati mreže srednjih škola i visokoškolskih ustanova na području Županije. već čak ukazuju i na pojedina predimenzioniranja. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . Sustav društvenih djelatnosti će se nadograđivati te funkcionalno i strukturno profilirati sukladno potrebama nove etape razvitka Hrvatske. . pa je nužno u cilju zaštite. .kultura: U djelatnosti kulture potrebno je računati s velikim brojem aktivnosti podjednako značajnih za različita interesna područja. sveobuhvatni i dugoročni program budućih aktivnosti na planu zaštite i etapno ga razraditi. te oživjeti i stimulirati izvanškolske aktivnosti.šport: Nadograđivati sustav športskih centara i građevina u Županiji s ciljem uključivanja što većeg broja korisnika (posebno mlađeg uzrasta) uz istovremeni jači razvitak i stimuliranje vrhunskog športa za što po brojnosti i nadarenosti ovo područje ima sve pretpostavke. dok bi u funkcionalnom smislu trebalo očekivati snažniji razvoj i značajnije strukturne promjene. U narednom razdoblju bit će nužno osigurati uvjete za kvalitetno uređenje i održavanje građevina u funkciji zdravstva te njihovo suvremeno opremanje. U tom smislu potrebno je poticati i razvoj restauratorske djelatnosti (dvorac Batthany). ali i suvremeno opremanje školskih građevina. . a strukturne i funkcionalne promjene koje su u tijeku ne iziskuju potrebu osiguranja novih ili dopunskih prostora.zdravstvo: Potrebni prostorni uvjeti za funkcioniranje i razvoj zdravstva na razini Županije postoje. Prvenstveno bi trebalo računati sa značajnijim razvitkom sustava obrazovanja i poticanja znanstveno-istraživačkog rada kao nezaobilaznih čimbenika u razvojnom procesu i sustavu privređivanja.2. te sukladno tome provesti reviziju programa i uređenje i opremanje školskih ustanova.32 . .predškolski odgoj: Povećati broj obuhvaćene djece.

33 . groblje u Varaždinu. park šume (Dravska. spomenici prirode (spilja Vindija. odnosno zagađenja. . Najučinkovitija provedba zaštitnih mjera je ona na razini subjekata.prirodni krajobraz). .spriječiti izgradnju na određenim dijelovima prostora (posebno vrijedni prostori i nekontrolirano širenje zona vikend naselja). 11 parkova. utvrđuje vrstu i količinu poremećaja. . a još neiskorištenog građevinskog zemljišta. uređenja i zaštite prostora" označena su ne samo zaštićena/planirana područja u kategoriji Zakona o zaštiti prirode. uvjete. . Izvješće o stanju okoliša daje pregled postojećeg stanja okoliša (tlo.zaustaviti neracionalno korištenje prostora (zrakasto širenje naselja duž prometnica i spajanje naselja. tri skupine stabala i šest pojedinačnih stabla). U tom pogledu Planom se prvenstveno ukazuje na potrebu svrhovitog gospodarenja prostorom te sprječavanja nepotrebnog i nekontroliranog zauzimanja zemljišta. zaštiti i unapređenju kvalitete voda i vodonosnika.park prirode Hrvatsko zagorje (s brdskim predjelom Ravne gore).5. Za Varaždinsku županiju posebno se izdvajaju slijedeća područja značajnih prirodnih i kulturnih vrijednosti. Zbog svojih izvornih značajki ti su predjeli potencijalno izrazitije ugroženi i podložni nepovoljnim utjecajima ljudskih aktivnosti. b) dijelovi prirode predviđeni za zaštitu . Uvjeti korištenja.obvezno voditi računa o očuvanju. a uspješan nadzor proističe iz lokalne sredine (zakon omogućuje izradu programa zaštite okoliša za uža područja gradova ili općina). Sukladno postavljenim planskim ciljevima i smjernicama valja poduzimati mjere koje će: . posebni rezervati (ornitološki na Ormoškom jezeru i ušću Plitvice i Bednje u Dravu. Za učinkovitu provedbu zaštite okoliša potrebno je za područje Županije izraditi odgovarajuće dokumente zaštite okoliša.park šuma Trakošćan. . neprimjerena eksploatacija resursa i sl. te rezervat šumske vegetacije na Kalniku). te posebno vrijedna područja: a) zaštićeni dijelovi prirode: .omogućavati širenje naselja samo ako to zahtijevaju jasno prepoznatljivi demografski ili gospodarski razlozi. nekontrolirana gradnja. zaštićeni krajolik Kalnik. usitnjavanje posjeda. Na kartografskom prikazu 3: "Uvjeti korištenja. ograničenja i mjere korištenja prostora).očuvati i postupno obnoviti i revitalizirati kulturno-povijesne cjeline i građevine. Varaždinske Toplice. već i područja od osobite vrijednosti i relativno visokog stupnja očuvanosti (posebno vrijedan predio . .racionalno koristiti i upravljati zaštićenim i za zaštitu planiranim dijelovima prirode (utvrditi način. uređenja i zaštite prostora a) Uvjeti za racionalno korištenje i zaštitu prostora i okoliša Racionalno korištenje prostora ostvaruje se uravnoteženjem razvojnih komponenti s jasno definiranim opredjeljenjima zaštite i očuvanja prostora i okoliša.uvažavati strukturne značajke: očuvati krajobraznu fizionomiju Županije. Za nove namjene moraju se prvenstveno osigurati uvjeti za razvoj unutar već definiranog. Programom zaštite okoliša potrebno je utvrditi ciljeve zaštite okoliša u svrhu uspostavljanja učinkovitog sustava zaštite. Mačkova spilja i Gaveznica) i spomenici parkovne arhitekture (arboretum Opeka.).uvažavati prirodne značajke: prilagoditi proizvodnju biološkim ciklusima i bez zagađivanja. . te analizira do sada provedene aktivnosti.spriječiti neopravdano zauzimanje novih površina za širenje naselja. .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3. te dvije Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . prirodne sredine (biljni i životinjski svijet) i prostora općenito. voda. zrak).

te brdski potoci na području Ivančice i Kalnika koji su pritoci Bednje i Lonje (ekološki osobito vrijedna. kontrolirano i smišljeno uređenje naselja.prirodni krajobraz: . zahtijevaju primjenu visokih kriterija zaštite prostora i okoliša. vodotoci.predjeli u kojima su dopustive/poželjne aktivnosti u funkciji razvoja i stvaranja materijalnih preduvjeta za još kvalitetniju zaštitu. plasiranje proizvoda) i dr. d) predjeli od značajne kulturno-povijesne vrijednosti: . te vršni dio Ivančice) i spomenici prirode (geološki stup Drenovec.značajniji zaštićeni i evidentirani objekti graditeljske baštine. predio uz potok Zbel.predjeli ili objekti koji u sebi sadrže značajke identiteta dotične sredine (ruralni krajolik. kockavica kod Zbela. Petrijanec. šuma Lasno. . pravilno gospodarenje šumama. Zbela i svih ostalih manjih vodotoka. . Duga greda. ali osjetljiva i rizična područja). .34 . obrađivanje. Čevo. Posebne uvjete korištenja prostora u tim predjelima potrebno je definirati kroz izradu prostornih planova područja posebnih obilježja (park prirode Hrvatsko zagorje i područje Drave). dio toka rijeke Plitvice. okrupnjavanje. . mineralnim sirovinama. gradsko-seoske ili seoske cjeline. Zelendvor.posebno osjetljive i ugrožene cjeline.područje uz rijeku Dravu. Belski dol i dolinu rijeke Bednje. . . Plan je s obzirom na veličinu prostora potrebno koncipirati ne samo kao projekt očuvanja već i revitalizacije i razvitka područja i to kroz primjereno prometno povezivanje i infrastrukturno opremanje.vodni ekosustavi rijeka Plitvice. prirodni predjeli ili objekti (ostala šumska područja. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . šire područje Ivančice. Za područje koje će ući u obuhvat zaštite parka prirode Hrvatsko zagorje izradit će se spomenuti plan na temelju kojega će se u budućnosti gospodariti ovim prostorom. Postupak procjene utjecaja na okoliš (u daljnjem tekstu PUO) potrebno je provesti u okviru pripreme namjeravanog zahvata u prostoru za one zahvate koji su određeni posebnim propisima. rijetki ili stari primjerci ili skupine stabala i sl. Gaj. unapređenje poljoprivrede (veličina posjeda. vodama. Zaštita. Poljanec i Ludbreg. ambijentalne cjeline. Goruševnjak (izvorišni dio Plitvice). izvori.strogo zaštićeni predjeli. Interes Županije je da se funkcionalna i ukupna ekološka cjelovitost i različitost područja (fizionomsko obilježje područja) očuva. Lonje. tradicionalna izgradnja. Bednje. U PPŽ-u se ne utvrđuju drugi zahvati za koje je potrebno provesti postupak PUO. Gora. zaštićeni krajolici (Kalnik. botanički spomenik na Kalniku). Intervencije u prostor. šumski predio kod Varaždinskih Toplica (Kresovica. uređenje i korištenje prostora treba biti koncipirana tako da se jasno i nedvojbeno razluče: . krajnje racionalno zauzimanje prostora za izgradnju. . crnkasta sasa na Vukovoju. šire područje Grebengrada koje uključuje izvorišni dio Lonje. stijene i pećina Kamenac. ali istovremeno omogućavanje javnog korištenja posebnih vrijednosti. specifični biotopi. prenamjena. Kamenjak).ostali manji šumski predjeli. osim onih navedenih u posebnim propisima. a također i definiranjem posebnih uvjeta korištenja prostora u općinskim i gradskim prostornim planovima. posebice u nizinskom dijelu Županije. .). specifičan način obrade tla i druga obilježja).naselja ili dijelovi naselja zaštićeni kao gradske.predjeli u kojima su dopustive aktivnosti primarno u funkciji oplemenjivanja i zaštite. turističko vrednovanje.arheološka područja Varaždinske Toplice.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN lokacije kod Ivanca). šumski predjeli Pake i Segovine. c) osobito vrijedni predjeli . zatim ušće Plitvice i Bednje u Dravu. posebice u onaj koji je u središtu interesa zbog određenih vrijednosti i mogućih brzih ekonomskih učinaka.

35 .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Slika 48 Slika 49 Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .

osim za manje pojedinačne pomoćne zgrade. kao i da ne ugrožavaju vrijednosti okoliša. poljoprivredno zemljište.prioritetno je prostor unutar naselja. te stambenih i gospodarskih građevina za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma. a svi u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti. za izdavanje lokacijske dozvole cijeni se potreba izrade stručne podloge s posebnim osvrtom na način nepovoljnog utjecaja na okoliš.36 . građevina za istraživanje. kako ne bi dolazilo do ugrožavanja ljudi i imovine. građevina obrane. Detaljni uvjeti za izgradnju pojedinih vrsta građevina izvan naselja utvrdit će se prostornim planovima uređenja općina/gradova na temelju slijedećih smjernica: . brdski prostor. graditi i koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu i šumarsku proizvodnju. te građevina za istraživanje i iskorištavanje energetskih i mineralnih sirovina. • Kapitalni prometni koridori u osnovi su definirani ovim Planom i imaju usmjeravajuće-razvojni karakter. projektirati. zaštićeno ili posebno vrijedno područje i sl. šumarstva i vodnog gospodarstva. dok se u poplavnim područjima izgradnja ne može planirati. komunalne itd.za građevine koje se već nalaze izvan naselja potrebno je utvrditi način postupanja s obzirom na njihovu namjenu. Budući će kapitalni prometni koridori zauzeti značajnije nove površine i oni su u pravilu Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Na taj je način moguće posebno vrijedne. građevina infrastrukture. . ali isto tako i uvjeti. . krajolik. šume. dok je prostor izvan naselja. prioritetno prostor poljodjelstva. Prostor za rad i stanovanje te druge funkcije za zadovoljenje potreba ljudi . a detaljno pozicioniranje i dimenzioniranje treba provoditi na temelju postavljenih odrednica prilikom izrade specijalističke dokumentacije i planova niže razine. energetske. nego da se poboljšavaju kvalitativne značajke i racionalno koristi već angažirani prostor. Posebna ograničenja gradnje (zadovoljavanje posebnih uvjeta u odnosu na fizičkomehaničke značajke tla) vrijede za inženjersko-geološki nestabilna područja.).građevine koje se mogu graditi izvan naselja trebaju se locirati.). iskorištavanje i proizvodnju mineralnih sirovina i prerađevina. prirodne i graditeljske baštine.za građevine koje se grade izvan naselja. ali istovremeno i zapuštene prostore ne samo zaštititi. te korištenje drugih građevina i sadržaja. Izvan naselja na poljoprivrednom zemljištu I i II razreda može se planirati izgradnja samo stambenih i gospodarskih građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti. Kriteriji za građenje izvan naselja određuju se prvenstveno u odnosu na temeljnu namjenu i zaštitu prostora (vodonosnik i vodne površine. posebno ne na štetu prirodnih resursa od osobitog značenja i vrijednosti. Temeljno opredjeljenje planskih postavki Prostornog plana Županije je da se značajnije ne mijenja bilanca osnovnih kategorija korištenja prostora. b) Kriteriji za građenje izvan naselja Izvan naselja se prema Zakonu o prostornom uređenju može planirati izgradnja građevina infrastrukture (prometne. ruralni prostor) preporučljivo je izrađivati posebnu dokumentaciju i elaboraciju kojom se definira ekološka osobitost i posebnost predjela. već izradom prostorno-planske dokumentacije unaprijediti i usmjeriti im razvoj (zaštita ruralnog područja Hrvatskog zagorja u kategoriji parka prirode). odnosno regulirana je Zakonom o vodama. zdravstvenih i rekreacijskih građevina. Za cjeline zajedničkih obilježja (riječni prostor. a nalaze se unutar dijelova prirode predviđenih za zaštitu i osobito vrijednih predjela. načini i mjere korištenja prostora.

a manji na ludbreški (područje sjeverno od Plitvice). vodotoci i kontaktna područja uz vodotoke). Kalnik i dr. Vinokovščak). • Prostornim planom Varaždinske županije. U tom smislu veći se naglasak stavlja na varaždinski vodonosnik (šire utjecajno područje. ali značajnih izvorišta kao što su Belski dol. Belski dol. • Ostala područja koja su ovim Planom naglašenije vrednovana (šume. • U pogledu sustava odvodnje Prostornim se planom ukazuje na potrebu izrade studije odvodnje i zbrinjavanja otpadnih voda naselja i građevina u županijskom prostoru.na vodonosniku u brežnom području Županije (Ivančica. ovim se Planom ukazuje na potrebu strože zaštite i očuvanja temeljnih vrijednosti obuhvaćenog područja i u najvećoj mogućoj mjeri uvažavanje režima zaštite prirode koje Zakon propisuje za već zaštićene predjele. To znači da za povećanje kapaciteta u pravilu ne treba tražiti nove prostore. potencijalno su ugrožena kategorija prostora. a nalaze se na vodonosniku i mogući su na temelju Zakona o prostornom uređenju. Turčina i Vidovca. planirati s posebnom pažnjom i odgovornošću da se spriječi negativni utjecaj na okoliš. • Na temelju Strategije i Programa prostornog uređenja RH ovim se Planom u Varaždinskoj županiji definira dio područja koje će činiti cjelinu budućeg parka prirode Hrvatsko zagorje. Slijedom toga Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . a na temelju Strategije i Programa prostornog uređenja RH utvrđuje se obveza zaštite i očuvanja rezervata podzemnih pitkih voda u zaobalnom području rijeke Drave i područjima manjih. Slična je situacija s telekomunikacijskim vezama i vodoopskrbnom mrežom čiji se razvoj također usmjerava na korištenje postojećih koridora. a posebno: . područje između Varaždina. načela i usmjerenja te ponudila rješenja iz kojih bi bilo razvidno kakve sustave primijeniti u pojedinim prostorima Županije.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN grupirani u zajedničke koridore i vođeni tako da se što manje zauzimaju područja veće vrijednosti i da se prostor Županije što manje dijeli novim barijerama. već se oni mogu rješavati u okviru postojećih infrastrukturnih koridora.unutar zaštitnih zona vodocrpilišta i izvorišta ako zahvat nije zabranjen odgovarajućim propisom. • Što se tiče izgradnje građevina ostale kapitalne infrastrukture treba konstatirati da su osnovni energetski koridori (temeljna mreža dalekovoda i mreža magistralnih plinovoda) u osnovi uspostavljeni u prostoru Županije. kojom bi se definirala osnovna koncepcijska polazišta. tim će se planom detaljno propisati mogućnosti i kriteriji za građenje izvan naselja. Pošto se za to područje sukladno zakonu izrađuje prostorni plan područja posebnih obilježja. Ivančica i Ravna gora. odnosno na objedinjavanje u koridore prometne infrastrukture. također se predlaže uvođenje mjera strože zaštite. . • Za rješavanje problematike zbrinjavanja otpada na području Županije treba primijeniti kriterije i dostignuća razvijenih zemalja i izbjeći daljnje odlaganje otpada bez prethodne obrade. Do trenutka izrade toga plana. Slijedom toga potrebno je one zahvate koji će se provoditi izvan naselja.37 . To podrazumijeva primjenu odredbi Zakona o zaštiti prirode i Zakona o zaštiti okoliša i procjenu potrebe provođenja procjene utjecaja na okoliš za namjeravani zahvat izvan naselja. • Što se tiče drugih prostora u Županiji koji već jesu ili se predlaže da budu u određenoj kategoriji zaštićenih dijelova prirode (lokaliteti označeni na Karti 3). prema Karti 3). Ukoliko se ti kriteriji primijene i dosljedno provode tada svaka od ponuđenih lokacija u ovom Prostornom planu može biti iskorištena za uspostavu suvremenog načina zbrinjavanja otpada u Županiji.

na način da se propišu posebni uvjeti s obzirom na vrstu zahvata i značajke svake pojedine lokacije. Gospodarskim zgradama u funkciji poljoprivredne proizvodnje smatraju se zgrade namijenjene obavljanju intenzivne poljoprivredne djelatnosti i manje pojedinačne pomoćne zgrade. odnosno prilikom priprema za realizaciju namjeravanog zahvata u prostoru. U tom smislu.Varaždinbreg. namjena. u planovima uređenja gradova i općina. • Brežuljkasto područje Županije u nekim je dijelovima neprimjereno izgrađeno i pod utjecajima ljudskih aktivnosti. na ovoj razini planske dokumentacije nije svrhovito definirati konkretnije uvjete izgradnje i oblikovanja. Vinica i dr. ambijentalno. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . veličini posjeda. pojačanu pozornost usmjeriti na vrstu zahvata. područja kvalitetnog zraka i sl. Nadležno tijelo državne uprave s posebnom pažnjom treba razmotriti zahtjeve za izgradnjom lovačkih i ribarskih kuća. • Moguća i zakonom dopuštena izgradnja u funkciji poljoprivrede trebala bi prije odobrenja biti vrednovana kroz objektivne programe koji će dokazati svrhovitost. potrebno je planirati takve uvjete i standarde kojima će se onemogućiti neprikladna izgradnja na kontaktu šume i nižih brežuljaka. što je detaljnije definirano odredbama za provođenje.. te dati osnovne preporuke za primjerenu izgradnju. problemski i sl. uz vodotoke i vodne površine. gospodarsku opravdanost i učinkovitost namjeravanog zahvata i njegovu usklađenost s elementima zaštite i očuvanja prostora i okoliša. Pošto ruralno područje Županije nije detaljnije analizirano i na području cijele Županije nije jednako strukturirano (tipološki.).). ali potencijalno ugroženim ruralnim predjelima (krajnji zapadni i južni dio Županije). tradicijski. Za izgradnju na poljoprivrednom ili šumskom zemljištu. U tim se predjelima postupno gube prepoznatljiva obilježja pitomog ruralnog krajolika Hrvatskog zagorja. ugostiteljskih građevina uz turističko-rekreacijske lokalitete. razredu zemljišta ili namjeni šuma) kao i njihova minimalna udaljenost od naselja i kategoriziranih javnih cesta.38 . planinarskih domova. građevina u službi rekreacije i sl. oblik i veličina . oblikovno. • Zdravstvene građevine mogu se graditi na lokacijama koje pružaju prirodne pogodnosti za njihov razvitak (termalni izvori. Neprimjerenu gradnju potrebno je spriječiti i zaustaviti neracionalno korištenje prostora izvan utvrđenih granica naselja. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti utvrđivanju uvjeta za izgradnju u vinogradarskovoćarskim predjelima koji su pod pritiskom vikend izgradnje (neodgovarajuća lokacija. na osnovi globalnih usmjerenja iz ovog Plana će se u gradskim/općinskim prostornim planovima i njihovim odredbama za provođenje planirati detaljnije smjernice i preciznije odrednice za vrste građevina koje se mogu graditi (ovisno o vrsti izgradnje. Na razini gradskog/općinskog prostornog plana trebaju se na temelju osnovnih preporuka definirati ključne odrednice za oblikovanje i ambijentalno uklapanje.) kao i u relativno očuvanim ili neizgrađenim. vizualno izloženim lokacijama.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN bilo bi svrhovito u postupku utvrđivanja lokacijske dozvole.

.utrošeno 1995.3.park šuma ZK . 2.000 m3/24h jed.b Red.1. km ha.9 1.9 83.363.2.0.628. 3. prirodne i kulturnopovijesne cjeline i vrijednosti) Zbirna tablica 3.1.povijesne graditeljske cjeline Županija/općina/grad ukupno KORIŠTENJE RESURSA - 1. 3.009 2.000 m3/24h oko 28.arheološka područja .0 182.0 1. Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i cjeline (prirodni resursi. krajobraz.ostali zaštićeni dijelovi prirode Zaštićena graditeljska baština .planirano 2015.39 .4. 3.0.29 115 *0. 3. oko 100.1. km 162 MW 894 GWh/god.29 - - 3.5.zaštićeni krajolik ° .park šuma Trakošćan .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3. More i morska obala Energija Voda Mineralne sirovine Županija/općina/grad obalno područje otočno proizvodnja potrošnja vodozahvat° potrošnja°° ne iskazuje se ukupno Oznake (prema kartografskom prikazu): PŠ .zaštićeni krajolik Kalnik .2.628. ZAŠTIĆENE CJELINE Oznaka Ukupno ha % od površine Županije stan/ha ha/stan* Zaštićena prirodna baština ukupno PŠ ZK 1. godine °° .9 ha. mjere za sirovinu 1. broj Naziv županije/općine/grada VARAŽDINSKA ŽUPANIJA 2. godine Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .

S posebnom pažnjom potrebno je razvijati ključnu prigradsku i gradsku prometnu mrežu. vrednovanje položaja i smještaja Hrvatske unutar šireg europskog prostora. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . Postoje pojedina područja koja je zbog svojih posebnih obilježja potrebno dodatno valorizirati i o njima posebno voditi računa. Uvažavajući političke promjene.državnih cesta i . 5. Prometni sustav nužno je razvijati etapno.6. Na taj se način integralnim prometom povezuje razvitak luka i pomorskog prometa s razvitkom riječnog. Razvitak prometnog sustava treba promatrati cjelovito i u međusobnoj ovisnosti s funkcijama koje povezuje i opslužuje. 4. potrebno je posebnu pažnju posvetiti planiranju i izgradnji sustava: .6.1. ali i individualnom prometu na pravcima najintenzivnijeg prometa. s ciljem da se stanovništvo i gospodarstvo zadrži u područjima bitnim za oživotvorenje planiranog koncepta razvitka u prostoru. Prometni sustav nužno je razvijati u međusobnoj povezanosti. Radi toga je razvoj prometnog sustava jedan od najvažnijih prioriteta Varaždinske županije.županijskih cesta. evidentna je prioritetna potreba za uspostavom kvalitetnog prometnog koridora na pravcu: Zapadna i Srednja Europa . Na temelju strateških ciljeva razvitka u cjelokupnom prostoru Države. kao i svekolike prilike u okruženju Hrvatske.Jadran. te postaviti prioritete realizacije u funkciji optimalnog doprinosa poticanju gospodarskog razvitka. Nezamislivo je funkcioniranje integralnog prometnog sustava bez razvitka telekomunikacija i informatizacije. Bez kvalitetnih prometnih veza nije realno očekivati oživotvorenje demografskog. ali je za ispravan razvitak presudno sagledati dugoročna rješenja.brzih cesta. Prometni infrastrukturni sustav Prednosti prostora Županije neosporno leže u prometnom i geostrateškom položaju. . koja će biti osposobljena za kvalitetnu razinu usluge u javnom. 2. gospodarskog.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3. ali istovremeno vodeći brigu o zaštiti okoliša i kvaliteti življenja. Ovo je posebno važno za smanjenje pritiska na središnje dijelove gradskih aglomeracija. Razvoj infrastrukturnih sustava 3. Vodeći računa o potrebi uravnoteženog i policentričnog razvitka Hrvatske i boljeg unutarnjeg međusobnog povezivanja. turističkog i svakog drugog napretka. željezničkog. ali se prave vrijednosti tog položaja mogu iskoristiti tek kad se razina izgrađenosti prometnica približi onoj u razvijenim zemljama Europe. 3.40 . 1. koristeći sve prednosti kombiniranog prometa. društvene prilike. 6. cestovnog i zračnog prometa. te s tim u svezi uloge prometnog sustava u povezivanju zemlje sa svijetom i povezivanju unutarnjeg prostora definirane su i osnovne smjernice razvitka prometnog sustava. odnosno suvremenog sustava veza.

Varaždin .Vratno Donje . koju će Grad Varaždin detaljnije razrađivati (odbaciti.Proširiti mrežu državnih cesta uključivanjem pravaca: .Donja Voća Križanče . s ciljem da se omogući revitalizacija i uravnoteženiji razvitak pograničnih i slabije razvijenih područja Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .Ludbreg .Veliki Lovrečan. s ciljem postizanja uravnoteženog razvitka područja.Lepoglava .Uključiti u programe realizacije na razini Države projektiranje i postupnu izgradnju Zagorske brze ceste: Varaždin (autocesta: Goričan .Rijeka) Ivanec. te povezivanje regionalnih centara Sjeverozapadne Hrvatske na sustav autocesta.Zagreb . odnosno prostorno definirati i odgovarajuće razvrstati) svojom dokumentacijom prostora.Nastaviti i maksimalno ubrzati izgradnju autoceste: Goričan (Mađarska) Varaždin .Projektirati i dinamički razraditi. te za uspostavu funkcionalnih veza u policentričnom sustavu naselja. za uravnoteženiji razvitak pograničnog područja. Županijske ceste: .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Planska usmjerenja za razvitak i unapređenje prometnog sustava na županijskoj razini i od interesa za Županiju: Ceste Autocesta: . .Krapina (autocesta: Zagreb . . unapređivati i nadograđivati mrežu županijskih cesta koja će osigurati kvalitetno povezivanje na državnu mrežu cesta i omogućiti funkcionalan policentrični razvoj Županije.Modernizirati državnu cestu D22. U tom kontekstu posebno je prioritetno rješavanje jugozapadnog obilaznog pravca grada Varaždina. .Rijeka. . razvijati. Državne ceste: .Cvetlin (s odvojkom na granični prijelaz) . te Novog Marofa i Varaždinskih Toplica. . te postupno smanjivanje razlika u razvijenosti. te postupno realizirati Podravsku brzu cestu: Hrvatsko-slovenska granica . prihvatiti.Uspostaviti. a ovim se Planom predlaže objedinjavanje u zajednički cestovni koridor s Podravskom brzom cestom. U tu svrhu ovim Planom se predlaže mogućnost rezervacije prostora (koridora) na sjevernom rubnom području grada. Također je potrebno valorizirati opravdanost. Ti su pravci važni za kvalitetnije međudržavno i međužupanijsko povezivanje. . gusto izgrađeni gradski prostor.Otok Virje (granični prijelaz).Trakošćan .41 .Osijek (Istočna Europa). a prvenstveno kroz naselja. koja prolazi kroz središnji.Maribor).Mali Bukovec .Legrad (Koprivničko-križevačka županija). Brze ceste: .Stalno unapređivati sigurnost prometa na najfrekventnijim pravcima i dionicama.Koprivnica . način i dinamiku rješavanja prolaznog prometa kroz grad Varaždin na pravcu državne ceste D2.Osigurati kvalitetnu razinu prometne usluge izgradnjom obilaznih pravaca grada Varaždina.

te održavati u takvoj kvaliteti i sigurnosti koja će zadovoljiti zahtjeve gospodarskog razvitka.Županijske ceste potrebno je modernizirati suvremenim kolnikom.Lokalne ceste su javne ceste koje povezuju područje grada i/ili općine. s listom prioriteta i dinamikom provedbe. ali i pravodobne informacije). udobnost i pravovremenost javnog prometa. Slika 50 Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . osigurati pouzdanost. povijesne. Sukladno zakonskim propisima u lokalne ceste se razvrstavaju ceste koje povezuju sjedište grada odnosno općine s naseljima s više od 50 stanovnika. te financijske mogućnosti društva. . potrebno je izraditi program dugoročnih aktivnosti za unapređenje sustava županijskih cesta.Na temelju ovih kriterija provedeno je razvrstavanje cesta u lokalne ceste na području Županije. . županijskom ili državnom mrežom cesta i određene ceste unutar naselja i stambenih četvrti. Lokalne ceste: . upotpuniti višim standardom prometne signalizacije (prvenstveno u funkciji sigurnosti.S obzirom na gustu mrežu županijskih cesta i njihovu različitu kvalitetu. a za individualni promet osigurati protok i sigurnost na primjerenoj razini. postupno rekonstruirati kritične dionice. pa i funkcionalnost.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . . prirodne i turističke lokalitete općinskog ili gradskog značenja s lokalnom.42 . ceste koje povezuju prometne. odnosno ulogu u povezivanju pojedinih područja.U okviru nadležnosti Županijske uprave za ceste potrebno je izraditi cjelovit program upravljanja lokalnim cestama s listom prioritetnih zahvata na njima.

sa zadatkom osiguranja podobnih prometnih veza koje iz Europe vode preko Središnje Hrvatske prema Podunavlju. udobnost i brzinu putničkog prijevoza. Slika 51 Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . kako bi mogao odgovoriti novim zahtjevima. .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Željeznice .Polazeći od strateških ciljeva da se željeznički promet u Državi razvija selektivno na dvije razine: jedna je povezivanje sa željezničkom mrežom Europe. U nastupajućem vremenu potrebno je ovaj koridor detaljnije istražiti. razraditi i definirati u prostoru Županije. poglavito na križanjima željezničkih pruga i cesta. U tom kontekstu promatra se i uspostava brze željezničke pruge od Krapine (veza Zagreb Beč).43 . . uvoditi novu tehnologiju prijevoza i prijevoznih sredstava. preko Ivanca i Varaždina prema Čakovcu i Mađarskoj. . potrebno je reafirmirati željeznički prometni sustav kao sredstvo masovnog prijevoza. te Koprivnici i Osijeku. a za sada se u Planu zadržava uglavnom u postojećem koridoru. te ulogu i mjesto željezničkog raskrižja Varaždin. a sve u funkciji privlačenja roba i putnika i povećanja opsega prijevoza. poboljšati točnost. a druga je konsolidacija preostale željezničke mreže u zemlji.Kao prioritetnu mjeru posebno je važno unaprijediti sigurnost prometa. osim u krajnjem zapadnom dijelu Županije.Na temelju postavljene koncepcije budućih brzih pruga nužno je definirati značaj željezničke pruge Varaždin . kojeg treba prometno-tehnološki i prostorno ispravno valorizirati. intenzivnije razvijati i osuvremeniti prijevozne kapacitete.Zagreb.Strateške smjernice razvitka željezničkog prometa kao državnog sustava ukazuju da osim jadranske orijentacije Hrvatske postoji potreba uspostave uzdužnog podravskog koridora kao pomoćnog i alternativnog glavnom posavskom koridoru. .Potrebno je nastaviti modernizaciju infrastrukture.

Lokacija zračne luke ograničena je okolnom izgradnjom naselja i postojećom infrastrukturom. Slika 52 Pošta Plan razvitka pošte predviđa: . za što ključnu ulogu imaju stvarni interesi. zgrada). jer ih treba upotpuniti prostornim (otkup i ograđivanje zemljišta). . potrebe i mogućnosti lokalne sredine.povećanje pristupačnosti poštanske mreže.otvaranje poštanskog ureda u sjeverozapadnom dijelu Varaždina. . sustav veza i navođenja. .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Zračni promet . blizina građevina i prometnica) i zaštitnim (buka) elementima. te na temelju njih usvoje opredjeljenja o budućnosti zračnog prometa u Varaždinskoj županiji.Varaždinsko zrakoplovno pristanište ima osnovne infrastrukturne preduvjete za opstanak i razvitak (pista. odnosno gospodarska valorizacija. sigurnosnim (poletnosletne ravnine i zone.709 stanovnika jednim poštanskim šalterom. .782 stanovnika jednim poštanskim uredom tj. ali oni sami nisu dovoljni.Dok se ovi elementi ne istraže i vrednuju. .44 .U okviru utvrđivanja koncepcije razvitka zračnog prometa u Hrvatskoj potrebno je odrediti mjesto i ulogu zrakoplovne luke Varaždin (kategorija 2C). ali postoji mogućnost njenog proširenja i prema sjeveru ukoliko prometna i gospodarska opravdanost zahtijeva premještanje postojeće državne ceste D2 sjevernije od sadašnje trase. u Prostornom će planu biti rezerviran lokalitet zrakoplovnog pristaništa i kontaktnih zona za razvoj zračnog prometa. U tom smislu se naznačuje mogućnost novog pravca državne ceste uz akumulacije hidrocentrale. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .1."pokrivanje" 3.

Gornjem Knegincu. a za povezivanje novih komutacijskih kapaciteta izgradnja novih svjetlovodnih prijenosnih sustava na oko 15 relacija. imperativ učinkovitog razvitka svake države. Donjem Kućanu. Ludbregu.U prostoru Županije potrebno je sukladno postavljenim temeljnim ciljevima razvitka ovog sustava. godine): . Velikom i Malom Bukovcu. . njegova izgradnja i osuvremenjavanje ne treba predstavljati značajniji problem u prostoru. Radi očuvanja prostora poželjno je instalacije objedinjavati u zajedničke infrastrukturne koridore. Novoj Vesi Petrijanečkoj. . stoljeće. Jalkovcu. . s ciljem osiguranja optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u svim područjima. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .prijenosni sustavi: zamjena sustava na dvije postojeće relacije. proširenjem prijenosnih sustava i mreža. Remetincu.45 . te izgradnja TK mreža u Možđencu. a pošto su potrebe tog sustava za korištenjem prostora relativno skromne.komutacijski kapaciteti: zamjena centrala. Globočecu Ludbreškom i Sigetecu Ludbreškom (oko 100 km). Majerju.000 novih telefonskih priključaka. Svibovcu Podravskom. pa je nužno ubrzano uspostavljati i razvijati suvremenu telekomunikacijsku mrežu u cijelom prostoru Republike Hrvatske i povezivati se sa svijetom.Potrebno je omogućiti i poticati svim sredstvima još snažniji razvitak telekomunikacija i informatičkog sustava.Planira se (do 2005. nastaviti sa zamjenom tehnološki zastarjelih i uvođenjem suvremenih digitalnih kapaciteta. Hrastovskom.Sustav veza i prijenosa informacija bez sumnje je danas na prijelazu u 21. Slanju.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Slika 53 Telekomunikacije . izgradnja 25 telefonskih centrala (u 24 mjesta) i povećanje broja priključaka za gotovo 20.pretplatničke TK mreže: dovršenje mreža u Bolfanu. . Rinkovcu. .

TV i radio difuzije ne postavlja posebne prostorne zahtjeve i realizacija je uglavnom moguća bez posebnih prostornih ograničenja. Bartolovcu. Selniku. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . Salinovcu. Jelenšćaku.Razvitak sustava bežičnih veza.46 . Novom Marofu i Sudovcu (oko 344 km). Trakošćanu.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN te dijelovima Varaždina. . Vrbanovcu.

g. Varaždinska županija dobrim dijelom leži na vodonosniku ali još uvijek nema riješenu opskrbu vodom na cijelom svojem području (a pojavljuju se i problemi s kvalitetom vode). u narednom je razdoblju potrebno usmjeriti aktivnosti u tri osnovna pravca: • Razvijati sustav vodoopskrbe s ciljem da što prije sva naselja Županije dobiju vodovodnu mrežu i mogućnost priključivanja domaćinstava na suvremeni vodoopskrbni sustav. gospodarenja prostorom i izgradnje u prostoru.2. • Voditi stalnu brigu o kvaliteti vode i djelovati u smjeru zaštite i poboljšanja njene kvalitete. odnosno Vodoopskrbni plan Županije. Vodnogospodarski sustav Korištenje voda Korištenje i osiguranje potrebnih količina zdrave pitke vode ima strateško značenje. Istovjetan je i interes Varaždinske županije pa je radi toga nužno i potrebno zaštititi prostor i njime promišljeno gospodariti.35 38. varijanta II.6. kako bi se osigurale sve potrebne pretpostavke da se područje Županije (i šire) može dugoročno snabdijevati kvalitetnom vodom iz vlastitih izvora. a temeljem procjene sveukupnih količina voda može se zaključiti da područje Republike Hrvatske ima dovoljne količine potencijalnih izvora pitke vode. Varijante programa razvoja Potrebe u m3/s varijanta I. Radi toga je na razini Županije izrađena koncepcija vodoopskrbe.72 Opskrba vodom rješavat će se iz podzemnih i nadzemnih izvorišta. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . Prioritetno je vodom opskrbiti općine i naselja u zapadnom i južnom području Županije koja nemaju riješenu vodoopskrbu. m3/s 22. Upravo zbog zaštite izvorišta u prvi plan strateških promišljanja dolaze pitanja načina korištenja prostora.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3. a bilo bi svrhovito izraditi i usvojiti program njegove etapne provedbe. Kako je osiguranje zdrave pitke vode za vodoopskrbu pitanje opstanka. 2. optimalna i realna varijanta za razvoj vodoopskrbe kojoj je cilj dostizanje 81% opskrbljenosti vodom. Tablica 92 Stanje 1991. Kroz Strategiju i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske posebno je izdvojen interes Države u zaštiti rezervi podzemne vode u dravskoj nizini Varaždinske i Međimurske županije. a u dugoročnom programu vodoopskrbe na razini Republike Hrvatske planirane su dvije varijante razvoja vodoopskrbe u Hrvatskoj: 1.47 .70 Izvor: Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske. • Istraživati. 90% 81% 48. varijanta razvoja ima cilj dostizanje 90% opskrbljenosti stanovništva javnim vodoopskrbnim sustavima i podmirenje potreba gospodarstva. osiguravati i štititi ležišta i izvorišta kvalitetne pitke vode za koja se procijeni da su potrebna i eksploatacijski isplativa za vodoopskrbu.

jer se o drugom vodonosnom sloju malo zna i pitanje je njegova prihranjivanja.na vodocrpilištu Varaždin utvrditi: vododjelnicu gornjeg vodonosnog sloja.to je središnja zona koja obuhvaća nizinsko područje Dravske doline i predstavlja osnovicu cjelokupnog Regionalnog vodovoda Varaždin jer se na području ove zone nalaze gotovo sva izvorišta koja se koriste u tom vodovodu. te na gospodarskim građevinama (farme) koje su u zaštitnim zonama. zasnovan na Vodoopskrbnom planu Varaždinske županije. te naznačuje mogućnost uspostave vodocrpilišta istočno od Hrženice. U Prostornom planu se uz postojeća vodocrpilišta i izvorišta štiti i prostor vodocrpilišta Vinokovšćak između kanala HE "Varaždin" i starog korita Drave. gornjeg sloja smanjivati. .obuhvaća područje istočno od linije "Hrženica . a za potrebe svih ostalih zona.Zapadna vodoopskrbna zona (zona "C") .na lokaciji potencijalnog vodocrpilišta "Vinokovšćak" te na lokaciji potencijalnog vodocrpilišta istočno od naselja Hrženica (lokacija nije razmatrana Vodoopskrbnim planom) potrebno je provesti detaljna ispitivanja hidrogeoloških obilježja vodonosnih slojeva na širem prostoru te donijeti zaključke i odluke o vodocrpilištima. pa ako količine i kvaliteta zadovoljavaju izvesti bunare u drugom vodonosnom sloju kao i u Bartolovcu. te izraditi kartu hidroizohipsi. Granica ove vodoopskrbne zone povezuje se uz područja koja je moguće opskrbiti gravitacijom. . Na temelju dosadašnjih spoznaja o varaždinskom vodonosniku ocjenjuje se potrebnim: . temelji se na slijedećem: Cjelokupno područje Varaždinske županije je za potrebe izrade Vodoopskrbnog plana podijeljeno u četiri vodoopskrbna područja odnosno četiri vodoopskrbne zone: . Osnovni koncept daljnjeg rješavanja vodoopskrbe Varaždinske županije.Južna vodoopskrbna zona (zona "D") . zapadno od linije "Strmec .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Nužno je provoditi sustavna istraživanja i praćenje količina i kvalitete vode. promatrano s obzirom na položaj glavnog vodospremnika Doljan. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . s ciljem da se zadrži dio skupe infrastrukture.Slanje" te brdovite predjele jugoističnog dijela. na kojem se još moraju provesti odgovarajuća istraživanja i drugi radovi. . a crpljenje iz prvog. .Poljanec .Istočna vodoopskrbna zona (zona "B") . Potrebno je također utvrditi debljinu drugog vodonosnog sloja i mogućnost crpljenja vode iz njega. te zaštitu onih prostora za koje se istraživanjima utvrdi opravdanost zahvata.Primarna vodoopskrbna zona (zona "A") . jer se procjenjuje da dovoljne količine zdrave pitke vode više nije moguće osigurati bez značajnih ulaganja i zahvata na zaštiti vodonosnika i uključivanja novih ležišta i izvorišta u sustav. Radi pojačane zaštite i poboljšanja kvalitete vode postojećih vodocrpilišta nužno je započeti s rješavanjem odvodnje (kanalizacije) u vodocrpilištima najbližim naseljima (Trnovec i Svibovec Podravski).Ladanje Jurketinec" koja je ujedno granična linija sa zonom "A".obuhvaća veći dio područja Ivanec te zapadne dijelove područja Varaždin. smjer podzemne vode u odnosu na grad i drenažni kanal hidrocentrale.Luka . U prostoru potencijalnog vodocrpilišta Vinokovšćak treba računati s prioritetnom izgradnjom kanalizacije naselja Svibovec Podravski.pokusnim crpljenjem utvrditi hidrogeološka obilježja drugog vodonosnog sloja u Bartolovcu. .48 .obuhvaća cjelokupno područje južno od Varaždinbrega uključujući i sjeverne pribrežne obronke Ivančice.

00 19. svih s područja zapadne vodoopskrbne zone "C" (ukupno Q = 130 l/s).Zamlake . Za konačnu fazu realizacije Vodoopskrbnog plana Županije trebat će osigurati količine vode od oko Q=102.10 265. godina m /24 h 55.180 l/s.04 3 2005.00 101. prvo limitirano postojeće vodocrpilište na kapacitet Q = 450 .500 l/s i inicirano da se razlika u potrebnoj količini od Q = 600 l/s osigura iz donjeg vodonosnika vodocrpilišta Bartolovec u kojem su otkrivene značajne zalihe kvalitetne vode s učešćem nitrata ispod 5 mg/l ("Studija strujanja podzemnih voda dijela dravske doline između Vinice .00 12.00 6. Daljnji istražni radovi i praćenje kvalitete vode crpilišta Varaždin.000 m3/24 h. Logično je da su na području ove zone predviđeni i najznačajniji zahvati te da su ovdje i najznačajnije promjene s obzirom na dosad važeću koncepciju.).00 m3/24 h. na temelju izrađene studije. te se ukupna potreba vode treba razmatrati uz veličinu od oko Q = 112.60 140.176.00 84. odnosno q=1.Vinokovšćak u količini od cca Q = 500 l/s.00 49.659. dok bi se preostalih 200 l/s osiguralo iz lokalnih izvorišta: Bela (Q = 80 l/s).245.00 221.ukupno 29. Šumi i Beli Zdenci) te izvorišta Ravna gora i Sutinska.300 l/s. godina m /24 h l/s 338. odnosno Svibovec odredit će učešće istih u osiguranju zacrtanih potrebnih količina.50 30.830. Iz Regionalnog vodovoda Varaždin planira se podmirenje vodnih potreba Grada Sveti Ivan Zelina i Općine Bedenica s područja Zagrebačke županije.70 3 2015.00 10.55 83. odnosno izvorišta s poduzimanjem potrebnih mjera zaštite kako bi se isključila mogućnost zagađivanja istih.000. Tablica 93 UKUPNA POTREBA VODE ZONA 3 1995.g.70 183.144. GI Zagreb.664.603. odnosno q = 1. odnosno Svibovec .868. Ovome je posebno doprinijelo sustavno pogoršanje kvalitete vode postojećeg vodocrpilišta Varaždin i to uglavnom zbog permanentnog povećanja koncentracije nitrata u vodi. ocijenjene sa Q ≅ 120 l/s.00 22. Na temelju rezultata provedenih hidrogeoloških istraživanja utvrđeno je da je predmetnu količinu moguće osigurati većim dijelom iz vodocrpilišta Varaždin.246. iz vodocrpilišta Bartolovec (donji vodonosnik) u količini od cca Q = 600 l/s.60 91.769.675.00 15.00 l/s 540. godina m /24 h 46.49 .10 123.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Potrebe za vodom procijenjene Vodoopskrbnim planom. po pojedinim zonama i ukupno. izvorišta smještenih na sjevernim obroncima Ivančice (Bistrica.Vodoopskrbni plan Varaždinske županije.86 576.00 7.097.961. Posebnu pozornost trebat će posvetiti formiranju zaštitnih zona oko crpilišta. Tehnička rješenja predviđena su Vodoopskrbnim planom po pojedinim zonama: a) Primarna vodoopskrbna zona (zona "A") Na prostoru primarne zone nalaze se najznačajnija vodocrpilišta na kojima se uglavnom i zasniva vodoopskrba područja Varaždinske županije.126. Žgano Vino.60 "A" "B" "C" "D" Županija .10 71. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . navedene su u slijedećoj tablici.031. 1991.00 972.00 9.20 2.20 Izvor: . 1987.000. a čije su potrebe za vodom.20 1.00 l/s 636. Zbog navedenog je. provedenim istražnim radovima i modeliranjem podzemlja.Varaždinbrega s ciljem određivanja zaliha i zaštite vode uključujući klasifikaciju i kategorizaciju podzemnih voda".

moguće je konstatirati da bi se na navedeni način zadovoljile potrebe za vodom ove zone za slijedećih nekoliko godina.Hrastovljan .50 . omogućeno je da se u prvoj fazi na promatrano područje južne zone dopremi interventna količina od Q = 80 l/s. Radovan. Žgano Vino. c) Zapadna vodoopskrbna zona (zona "C") Zapadna vodoopskrbna zona rješavanje vodoopskrbe bazira na značajnijim lokalnim izvorima smještenim na ovom području i na bazi vode iz Regionalnog vodovoda Varaždin. Ravna gora i Višnjica. Osečka i Margečan). potrebno je osim formiranja vodocrpilišta Bartolovec za pretpostavljeni kapacitet Q = 600 l/s izgraditi novi transportni cjevovod od vodocrpilišta Bartolovec do naselja Črnec (dužine cca 10 km) gdje je predviđen spoj s glavnim tlačnoopskrbnim cjevovodom Varaždin Doljan DN 600 mm. b) Istočna vodoopskrbna zona (zona "B") Vodoopskrba istočne zone bazirana je na dobavi vode iz vodocrpilišta Bartolovec.000 m3. Škriljevec.Novakovec i spoj Luka .Šemovec .Seketin DN 400 mm sa spojem na postojeći magistralni vod DN 400 mm kod naselja Lužan. Uzme li se u obzir da se s izvorišta Belski Dol uz potrebitu rekonstrukciju prepumpne stanice Filipići i izgradnju prekidne komore Presečno vrlo brzo može osigurati dodatnih Q = 40 l/s. iz crpilišta Bartolovec (gornji i donji vodonosnik) i izvorišta Belski Dol. Isto tako potrebno je izgraditi prvu komoru budućeg centralnog vodospremnika Doljan (V = 3x5. H = 225. privremene precrpne stanice Doljan i tlačnog cjevovoda Doljan . Šumi.Luka i spojem DN 250 mm crpilište Bartolovec . kao i mjesto i uloga novog vodocrpilišta Vinokovšćak.Sudovčina Martijanec . S obzirom na složenost vodoopskrbnog područja.Novakovec .n.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Da bi se poboljšala kvaliteta vode centralnog i zapadnog dijela primarne zone. imaju već danas putem izgrađene vodovodne mreže formirano opskrbno područje. Predviđeno je da se voda na područje zone doprema iz dva osnovna pravca: postojećim cjevovodom DN 300 mm Bartolovec . Da bi to bilo moguće potrebno je izgraditi spoj crpilište Bartolovec . Od Poljanca će se navedena dva pravca objediniti u zajednički novopredviđeni transportni cjevovod DN 400 mm kojim će se voda dopremati zapadnim rubom Grada Ludbrega u vodospremnik Ludbreg.Poljanec. detaljnije su razrađeni Vodoopskrbnim planom. Izgradnjom tlačnoopskrbnog cjevovoda Varaždin .m. Krajnji jugoistočni dio zone ima riješenu vodoopskrbu iz izvorišta Belski Dol koje je smješteno na području južne vodoopskrbne zone (naselja Pece. uz mogućnost da se i za potrebe Grada Sveti Ivan Zelina osigura količina od cca 20 l/s. Za rješavanje vodoopskrbe ove zone predviđeno je da se koristi voda iz crpilišta Varaždin (alternativno Vinokovšćak).Poljanec. Pojedine međufaze planirane realizacije. Seljanec.Doljan DN 600 mm. Svi navedeni izvori. Od lokalnih izvorišta za trajno korištenje predviđeni su izvori Bistrica. ukupnog kapaciteta od cca Q = 135 l/s. izuzev izvora Šumi. Beli Zdenci.Zamlaka . d) Južna vodoopskrbna zona (zona "D") Predmetno područje karakterizira danas najniži stupanj opskrbljenosti vodom u usporedbi s preostale tri vodoopskrbne zone Varaždinske županije. Vodoopskrbnim planom su posebno i detaljno razrađene pojedine faze izgradnje sustava.0 m.). Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . kao i na području zapadne i južne vodoopskrbne zone.

Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . za razliku od iskopa na cijeloj dionici rijeke.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Slika 54 U svrhu hitnog zadovoljenja najnužnijih potreba za vodoopskrbom pograničnog područja izrađen je u Varaždinskoj županiji i "Program vodoopskrbe pograničnog područja Županije varaždinske s Republikom Slovenijom . Također postoje. Planovi na temelju kojih su izvedeni hidroenergetski zahvati na Dravi nisu realizirani u dijelu koji bi u potpunosti omogućio korištenje vodnih resursa Drave i za druge namjene (navodnjavanje. te financijskim pokazateljima za etapnu realizaciju. od kojih bi eventualno mogle doći u obzir Margečan i Željeznica. pa će u narednom razdoblju trebati analizirati te mogućnosti i postupno ih iskorištavati u onoj mjeri koju dozvoljavaju načela i principi održivog razvoja. te je u cilju javnog interesa potrebno odrediti opseg budućih eksploatacija. Tim se zahvatom mijenja vodni režim i eko-sustav Drave. Stoga se daje preporuka za pristup koji podrazumijeva iznalaženje točkastih lokacija što bi u znatno manjoj mjeri negativno utjecalo na prostor i okoliš. za iskorištenje geotermalnih izvora u energetske svrhe na ludbreškom području. Posebno je važno izučiti objektivne mogućnosti eksploatacije šljunka iz korita Drave. Vode rijeke Drave na području Varaždinske županije iskorištene su u energetske svrhe. godine. dosadašnjim istraživanjima naznačene mogućnosti. koji sadrži plan vodoopskrbe pograničnog područja s centralnim vodoopskrbnim građevinama i razvodnom vodoopskrbnom mrežom. ribnjačarstvo. pa ukoliko u narednom razdoblju bude interesa za njihovo iskorištavanje te je interese potrebno valorizirati i uskladiti s međuutjecajima u prostoru i zahtjevima zaštite okoliša. Mogućnosti korištenja ostalih vodotoka u energetske svrhe svojevremeno su analizirane u "Hrvatskim vodama" (15 potencijalnih lokacija za male hidroelektrane). rekreacija i turizam).I etapa" u ožujku 1995. jer postojeći i predstojeći značajni graditeljski zahvati zahtijevaju velike količine ovog mineralnog resursa.51 .

Posebnu pozornost zaslužuje korištenje termalnih voda u zdravstvene. U nastupajućem vremenu potrebno je detaljnije istražiti i razraditi mogućnosti korištenja geotermalnih voda u ludbreškom području. koje nisu kompletirane. zaslužuje revitalizaciju. . U tu svrhu neophodno je nastaviti istraživanja za detaljnije definiranje vodonosnika geotermalne vode dodatnim geofizičkim mjerenjima. ali bi za sustavni pristup bilo potrebno izraditi studiju odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Varaždinske županije.Sačuvati vode koje su još čiste (gornji tokovi. Lokalitet Topličice. pa i gospodarske svrhe. Problemu odvodnje i pročišćavanju otpadnih voda pogotovo nizinskog dijela Županije bit će potrebno u narednom razdoblju posvetiti punu pozornost zbog guste naseljenosti. posebno vodonosnika pitke vode. pa bi u narednom razdoblju bilo svrhovito prići tom izučavanju i uspostaviti svojevrstan katalog mogućnosti. te geokemijskim istraživanjima vode bušotina. Zaštita voda Sagledavajući hidrogeološku strukturu Varaždinske županije i uvažavajući ciljeve i smjernice svekolikog razvitka u ovom prostoru. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . te razraditi program etapnog rješavanja odvodnje.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Mogućnosti korištenja ostalih voda na području Varaždinske županije u različite rekreativno-turističke ili gospodarske namjene. jer postojeća istraživanja ukazuju na interesantan potencijal termalnih izvora za koji se pretpostavlja mogućnost korištenja i u zdravstveno-rekreativne. mora biti u samom središtu pozornosti i brige svih subjekata Županije. razvidno je da zaštita voda. Nužno je usvojiti opredjeljenje o načinu gospodarenja otpadom te izraditi dokumentaciju na temelju koje će se što prije započeti sa suvremenim rješavanjem zbrinjavanja otpada. Poznate vrijednosti Varaždinskih Toplica potrebno je osmisliti. turističkorekreativne. što bi valjalo poticati i sveobuhvatnije osmisliti i na drugim površinama. Planska usmjerenja su: .Sanirati ili ukloniti zagađenja uslijed kojih dolazi do ugrožavanja ili zagađivanja vode za piće na postojećim ili planiranim izvorištima vode. U Županiji treba unaprijediti sustavno praćenje stanja voda i evidenciju zagađivača. kako bi se problematika zagađivanja vodotoka učinkovito rješavala. dopustivosti ili poželjnosti korištenja interesantnih voda naše Županije. Poljoprivrednu proizvodnju na vodonosniku potrebno je usmjeriti na proizvodnju zdrave hrane uz upotrebu takvih agrotehničkih sredstava koja neće ugrožavati ležišta podzemne pitke vode i vodotoke. nisu do sada pobliže vrednovane niti izučavane. detaljnijom namjenskom interpolacijom satelitskih i aviosnimaka. prezentirati i iskoristiti u daleko većoj mjeri nego do sada.52 . ali i u gospodarske (elektrana i zagrijavanje) svrhe. Već je ranije navedeno koja bi naselja hitno trebala riješiti odvodnju kanalizacijom. okolica Ivanca). a posebice one koje se odnose na korištenje voda za vodoopskrbu stanovništva i različitih djelatnosti. danas zapušten. osim Trakošćana. Prisutne su pojave uređenja manjih jezerskih površina za lokalnu rekreaciju i športski ribolov (Varaždinbreg. na što je ukazano i "Strateškim marketinškim planom turizma Varaždinske županije". a posebno podzemne vode) kao jedine rezerve za opskrbu vodom. velikog broja različitih djelatnosti i razvijenog sustava vodoopskrbe. vodotoci u brdskim predjelima.

b) Izgradnja zajedničkih uređaja za pročišćavanje zagađenih voda s dovodnim kolektorima i ispustima u recipijent čija veličina prelazi 50. . provođenjem i održavanjem mjera zaštite.Potrebno je osigurati i ostvariti pravilno postupanje s otpadom i konačnu dispoziciju otpada. . . . Slika 55 Mjere zaštite državnog. županijskog i lokalnog značenja utvrđene Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske su: Na razini Države predlaže se: a) Provođenje mjera zaštite na osnovu međudržavnih dogovora i međunarodno ratificiranih konvencija. . sprečavati.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN .Težiti izgradnji centralnih uređaja za zajedničko pročišćavanje gradskih (komunalnih i industrijskih) otpadnih voda. .Očuvati kvalitetu voda u propisanim kriterijima. odnosno zagađivanje smanjivati na mjestu njegova nastajanja.Osigurati poboljšavanje ekoloških funkcija vode i postizavanje propisane kvalitete donošenjem i postupnom realizacijom cjelovitih programa i mjera zaštite. te kontrolom rada izgrađenih građevina i uređaja za pročišćavanje zagađenih voda. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . .Uspostaviti utvrđene mjere zaštite u definiranim zonama sanitarne zaštite crpilišta.000 ES. Kod nove investicijske izgradnje inzistirati na provođenju potrebnih mjera zaštite.Inicirati izgradnju individualnih uređaja za zaštitu tamo gdje nema tehničkog ili ekonomskog opravdanja za izgradnju zajedničkog sustava odvodnje s centralnim uređajima za pročišćavanje.53 . poboljšati je izgradnjom uređaja za prethodno pročišćavanje i izgradnjom barem mehaničkog dijela centralnih uređaja.Izvore ili uzroke zagađivanja treba uklanjati.Zaustaviti trend pogoršavanja kvalitete podzemnih i površinskih voda.

Uređenje režima voda Na području oba sliva Varaždinske županije prisutne su pojave plavljenja i bujičnoerozijskih djelovanja.000 ES i individualnih mjera zaštite. Na Bednji i Plitvici je potrebno izvesti niz značajnih zahvata predviđenih "Idejnim rješenjem vodnog sistema slivova Plitvice i Bednje". tla. c) Sanacija izvanrednih zagađenja I stupnja. Na razini županija ukazuje se na nužnost provođenja slijedećih mjera: a) Izgradnja zajedničkih uređaja za pročišćavanje zagađenih voda s dovodnim kolektorom i ispustima u recipijent čija veličina iznosi 10.Rijeka potrebno je urediti tok rijeke u širem kontaktnom području.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN c) Zbrinjavanje specifičnog. vodeći računa o što manjem narušavanju bioloških vrijednosti područja. erozija i dr. b) Uređenje kontroliranih deponija komunalnog otpada za potrebe općine. U okviru lokalnog djelovanja potrebno je provoditi slijedeće mjere zaštite: a) Izgradnja uređaja za pročišćavanje do 10. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . što bi trebalo razriješiti probleme plavljenja novomarofskog područja. posebno štetnog i posebno opasnog otpada od značaja za Državu.Varaždin .000 do 50. e) Provođenje planova povećanja malih protoka i sanacija izvanrednih zagađenja II stupnja. a u sklopu izgradnje autoceste Goričan . te izvedbom retencija i akumulacija u slivu kako je to planirano Studijom hidrotehničkog uređenja sliva Lonje od ceste Zagreb . c) Mjere zaštite voda od ispiranja prometnica. d) Mjere sanacije i kontrola ispiranja zagađenja s prometnica i tla od državnog značaja. Sprječavanje štetnog djelovanja Lonje i voda u njenom slivu treba rješavati uređenjem vodotoka. a regulacijske radove u dijelovima korita provoditi u slučaju kad postoji krajnja nužnost zaštite obala od erozije. kako bi se spriječila periodička plavljenja. pa je zaštita od štetnog djelovanja voda važna djelatnost koju u narednom razdoblju treba usmjeriti na provedbu uglavnom već planiranih aktivnosti.000 ES.54 .Zagreb . b) Zbrinjavanje komunalnog i specifičnog otpada na nivou županija. Uz Dravu je potrebno provoditi izgradnju zaštitnih nasipa u gornjem toku radi sprječavanja periodičkog plavljenja izgrađenih i poljoprivrednih površina.Bjelovar.

trebalo izgraditi više od 670 malih trafostaničnih postrojenja (10/0. Nije realno očekivati da će ostvarenje tih programskih postavki biti brzo. U tehnološko-organizacijskom pogledu ocjenjuje se svrhovitim povezati i objediniti sustav distribucije tako da umjesto tri. prioritetnim mjerama treba obuhvatiti izgradnju trafostaničnih postrojenja i odgovarajućih dalekovodnih veza.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3. Slika 56 DP "Elektra" Varaždin pokriva oko 80% distribucijskog područja Županije. u kojima je elektroopskrba nezadovoljavajuća.6. mreže).n. U rubnim područjima prema susjednim županijama. za što su potrebna vrlo velika novčana sredstva.55 . utvrđena "Energetskom studijom pograničnog područja Županije varaždinske" (10 i 20 kV mreža. preko 670 km niskonaponskih vodova i više od 70 km 10 kV vodova. Prioritetne aktivnosti u Županiji usmjerene su na pogranično područje i druga rubna područja Županije.Mađarska. U pograničnom području prema Republici Sloveniji predstoji postupna realizacija programa elektroopskrbe. područje Županije pokriva jedan jedinstveni distributer. za osiguranje kvalitetnog i funkcionalno pouzdanog sustava opskrbe električnom energijom svih naselja i korisnika u narednom razdoblju.3. Prema plansko-programskim aktivnostima i procjenama na razini distributera električne energije u Županiji bi. a energija se preuzima iz mreže preko dvije TS 110/35/10 kV i to "Nedeljanec" i "Varaždin". ali i u pojedinim naseljima naročito brežnog dijela Županije. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . za koji je izrađena dokumentacija i poznat položaj koridora u prostoru.4 kV). Energetski sustav U pogledu opskrbe električnom energijom od državnih strateških građevina planira se dovršenje dalekovoda 2x400 kV Žerjavinec . trafostanična postrojenja i rekonstrukcija i izgradnja n. kao i postupno moderniziranje i razvoj niskonaponske mreže. pa je nužna etapna realizacija prema programu prioriteta.

određeni broj TS 10/0.Zabok .MRS .000 m3/h. . Pogon Zelina (Breznica.000 m3/h.Ludbreg . Sva naselja su elektrificirana. posebice radi zadovoljenja potreba gospodarstava i poduzetništva. Na razini Županije potrebno je nastaviti poticati provedbu plinofikacije općina i naselja kroz lokalne programe. m3 godišnje.Kotoriba prolazit će Varaždinskom županijom i to: . Visoko i Breznički Hum) preko TS 35/10 kV Vinično. te odgovarajuće mreže 10 kV dalekovoda. Za područje naselja Sudovec distribuciju obavlja DP "Elektra" Bjelovar. planira se postići revitalizacijom n. mreže. izgradnjom TS 10 /0.56 . Nadalje je nužna temeljita rekonstrukcija postojećih vodova i izgradnja nove n. ali je loše stanje niskonaponskih priključaka na cijelom području pa se u narednom razdoblju planira izgradnja novih TS 10/0.000 m3/h. Promjer ovog plinovoda će biti ∅ 700 mm/28". mreže.Ludbreg / rekonstrukcija i povećanje kapaciteta za 4. TS 110/10 kV "Varaždin .Ludbreg . Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .Delnice . .Zagreb .n. Prostorna pokrivenost područja elektroenergetskim postrojenjima se ocjenjuje zadovoljavajućom te se u narednom razdoblju planira samo djelomična rekonstrukcija nekih postojećih vodova. godine u Varaždinskoj županiji na ukupno 127 mil.do Ludbrega zajedničkom trasom s postojećim plinovodom ∅ 500 mm/20" Zabok Ludbreg. Slijedom utvrđenih potreba predviđa se izgradnja slijedećih kapitalnih građevina iz sustava za dobavu i transport plina: . mreže. Procjenjuje se da ostali dijelovi primarnog plinskog sustava zadovoljavaju potrebe na području Varaždinske županije.od Ludbrega do Kotoribe novom trasom. Šafrani i Šćepanje) kao i rekonstrukcija postojećih. Na južnom dijelu novomarofskog područja distribuciju obavlja DP "Elektra" Zagreb. izgradnja nove mjerno redukcijske stanice kapaciteta 2. . Najznačajnija građevina plinskog sustava Hrvatske. izgradnja nove mjerno redukcijske stanice kapaciteta 2.4 kV i kvalitetnim povezivanjem 10 kV i n.MRS . Prostorna pokrivenost područja elektroenergetskim postrojenjima se ocjenjuje zadovoljavajućom. ali bi za kvalitetniju elektrifikaciju i zadovoljenje potreba trebalo rekonstruirati 10 kV dalekovodnu mrežu. a nazivni pritisak 100 bara. Planira se izgradnja i druge TS 35/10 kV u Ludbregu. kako je predviđeno "Studijom opskrbe prirodnim plinom Varaždinske županije".Karlovac .n.n. Pogon Križevci. Trasa tog plinovoda Zabok . DP "Elektra" Koprivnica pokriva ludbreško područje preko TS 110/35 kV u Selniku i 35/10 kV u Ludbregu.4 kV (Podvorec. Poboljšanje kvalitete elektrificiranosti domaćinstava.mađarska granica). mrežu.Jalžabet. U pogledu opskrbe plinom utvrđeno je Studijom "Plinofikacija Hrvatske i preduvjeti za njeno ostvarenje" povećanje potrošnje prirodnog plina do 2010.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Porast potrošnje i opterećenja predviđeno je pokriti izgradnjom TS 110/20 kV "Ivanec".n.MRS .Vodovodna" i 110/20 kV "Lepoglava".Kotoriba . čija se izgradnja predviđa dijelom na području Varaždinske županije je dio međunarodnog plinovoda iz projekta ADRIA-LNG (Omišalj . te interpolacijom određenog broja građevina 35 i 10 kV odgovarajućim povezivanjem.Bolfan.4 kV i poboljšati n.

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Slika 57 Izgradnja infrastrukture za prijenos i distribuciju energije postavlja određene zahtjeve i potrebe za prostorom. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . Nužno je dosljedno primjenjivati integralni pristup planiranju i razvoju svih infrastrukturnih sustava te nastojati objedinjavati koridore s ciljem da se očuvaju vrijednosti prostora. Potrebno je uvažiti spoznaje da često puta jeftinija izgradnja infrastrukturnih koridora nanosi dugoročne indirektne štete koje mogu nadmašiti troškove izgradnje.57 . Zadovoljenje tih potreba danas treba sagledavati kroz zaštitu i sprječavanje obezvređivanja prostora neracionalnim i neusuglašenim iskorištavanjem.

deponiji. Postupanje s otpadom Sve je veći broj površina u Županiji koje su onečišćene nekontroliranim ili neodgovarajućim odlaganjem različitih vrsta otpada. "Stari zdenac" (Općina Jalžabet). ali ne uvjetuje više oblike prerade otpada. Planirano stanje pretpostavlja.sukladno opredjeljenju odrediti lokaciju za smještaj građevine za obradu otpada (termička. U prvoj je fazi svakako potrebno djelovati i utjecati na poboljšanje sadašnjeg stanja u smislu organiziranog prikupljanja i zbrinjavanja otpada na klasičan način. moguće ga je rješavati u dvije faze.sanirati neprimjerena odlagališta otpada i otpadom onečišćena tla. Temeljni pristup u postupanju s otpadom polazi od slijedećih smjernica i mjera: . mora postati neodgodiva zadaća cijele Županije i svake jedinice lokalne samouprave.01. .58 .osigurati financijska sredstva u svrhu postupanja s otpadom.odrediti lokaciju za odlaganje otpada koji se ne može iskoristiti.opredijeliti se za način zbrinjavanja. Sukladno zakonskoj regulativi taj koncept morao bi sadržavati odgovarajuće više oblike obrađivanja otpada i tek nakon toga odlaganje obrađenog dijela otpada koji se ne može iskoristiti.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3. te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec). a etapno gledano.nadzirati i pratiti mjere postupanja s otpadom. Poljana Biškupečka (Grad Varaždin).izbjegavati i smanjivati nastajanje otpada. a ako je ikako moguće samo na jednoj lokaciji .odrediti lokaciju/lokacije za prikupljanje i skladištenje otpada na kojima je moguće skladištenje odvojeno po vrstama i predobrađivanje otpada. Sukladno važećim propisima i do sada poznatim opredjeljenjima Županije da uspostavi koncept zajedničkog zbrinjavanja otpada za sve gradove i općine s odgovarajućim višim oblicima obrađivanja otpada. Druga faza podrazumijeva iznalaženje rješenja.opredjeliti se za način zbrinjavanja otpada. Smanjenje količina otpada i njegovo organizirano i kontrolirano zbrinjavanje. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . . . glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec). potrebno je: . "Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica).uspostaviti svu potrebnu opremu i uređaje za obradu otpada. U tom smislu bilo bi svrhovito odabrati jednu od postojećih lokacija koja ima najmanje negativnih utjecaja na okolni prostor. odnosno jasno definiranje opredjeljenja glede trajnog zbrinjavanja otpada u Županiji. . . S obzirom na postojeće stanje može se reći da je problem zbrinjavanja otpada prema zakonu potrebno riješiti do 01. . godine. S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih.2002. . fizikalno-kemijska ili biološka). Ovim Prostornim planom ukazuje se na svrhovitost. "Vražji rid" (Grad Novi Marof). .maksimalno iskoristiti sva vrijedna svojstva otpada (oporaba). već obrađenih posebnim studijama: pješčara Jerovec (Grad Ivanec). "Malo Polce" (Grad Ludbreg). . .7. Postrojenja mogu uključivati i energetsko iskorištavanje. gospodarsku i ekološku opravdanost opredjeljenja koje teži uspostavi koncepta zajedničkog zbrinjavanja otpada za sve gradove i općine. Pošto se kod viših oblika prerade radi o velikim investicijama potrebno je utvrditi opravdanost i isplativost svakog rješenja s obzirom na proizvedene količine otpada i cijenu koštanja.odvojeno sakupljati otpad zbog iskorištavanja vrijednih osobina otpada.

Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja. Uz ove lokacije ponuđena je od Općine Donji Martijanec lokacija na krajnjem južnom dijelu područja te Općine (predio Kalnika). koja nije istraživana pa se ne može ocijeniti njezina podobnost. za prikupljanje. a lokacija u Turčinu je unutar zaštitnih zona vodocrpilišta "Bartolovec" što zahtijeva poduzimanje strožih i skupljih mjera uređenja. Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept gospodarenja otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada. Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini lokacije za odlagalište I kategorije (komunalni otpad i tehnološki otpad ovisno o sastavu eluata) utvrđuju se prostornim planovima gradova i općina uz preporuku da više općina zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi zajedničko odlagalište I kategorije. skladištenje i predobrađivanje otpada bilo bi moguće iskoristiti i neka postojeća kontrolirana odlagališta otpada pod uvjetom da se ona urede.59 .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Lokacije kod Poljane Biškupečke i Turčina nalaze se na rubu vodonosnika podzemne pitke vode. Ukoliko se prihvate viši oblici obrade (termička obrada) kao način zbrinjavanja otpada. zahtijeva definiranje lokacije. kao i iznalaženje rješenja za dugoročno zbrinjavanje otpada. Slika 58 Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . Ukoliko se prihvati sanitarna deponija kao način zbrinjavanja otpada treba imati na umu da postoji zakonska obveza uređenja postojećih kontroliranih deponija i daljnjeg suvremenog i kontroliranog korištenja sukladno zakonskoj regulativi. Lokacija za odlagalište otpada II kategorije (tehnološki otpad ovisno o sastavu eluata) utvrdit će se u daljnjim fazama postupka između predloženih u ovom Planu. organiziraju i održavaju sukladno propisima. zaštite i održavanja od ostalih koje su na manje propusnim podlogama. U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim Planom predložene prostore.

Ako prevlada opredjeljenje o zbrinjavanju komunalnog otpada u vlastitoj sredini. tada će te sredine morati osigurati sve zakonom propisane mjere. na temelju kojeg će se detaljno razrađivati koncept i njegova buduća etapna realizacija. nužno je koristiti (iznaći) prijelazna rješenja. Do iznalaženja konačnog rješenja to mogu biti prikupljališta isključivo korisnog (oporabivog) otpada. U tom su smislu općine i gradovi prema zakonu dužni krenuti u sređivanje stanja na svom području u smislu saniranja divljih deponija. strateškom. Ukoliko prevlada opredjeljenje o zajedničkom. kako bi njihove lokacije mogle dobiti potreban legalitet. a lokacije za trajno odlaganje ne predivđaju se na području Županije. Sadašnje deponije su lokacije koje ne zadovoljavaju kriterije da budu sanitarna odlagališta. jer sadašnje stanje ne trpi daljnje odlaganje. • Sukladno dosadašnjim aktivnostima i promišljanjima u ovom Prostornom planu označene su potencijalne lokacije istraživane posebnim studijama. tada se ovo rješenje s lokalnim odlagalištima može iskoristiti za svojevrsnu mrežu prikupljališta. odnosno skladišta pojedinih vrsta komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada i sekundarnih sirovina.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Mjere za zbrinjavanje opasnog otpada na razini Države predviđaju da se u Županiji uspostavi jedno skladište i tri prikupljališta opasnog otpada. Ovim se Prostornim planom ne predviđa osiguranje zasebnih lokacija za te namjene. • Pošto će od trenutka donošenja opredjeljenja pa do prvih faza oživotvorenja budućeg koncepta proći izvjesno vrijeme. sortirališta. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . jer pojedine lokalne sredine rješavaju vlastite probleme ne uvažavajući dugoročne principe zaštite okoliša i suvremenog gospodarenja otpadom. Na temelju dosadašnjih saznanja i aktivnosti koje su poduzete može se predložiti slijedeće: • Potrebno je posebno naglasiti da postoji zakonska obveza saniranja postojećih deponija do 01. godine.60 . • Potrebno je što prije usvojiti opredjeljenje o temeljnom principu rješavanja problematike zbrinjavanja komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada. već se predviđa ustrojiti skladište i prikupljališta opasnog otpada u okviru predloženih lokacija za zbrinjavanje otpada.01. Lokacije za trajno zbrinjavanje opasnog otpada u Republici Hrvatskoj utvrdit će se na državnoj razini. Općine i gradovi moraju riješiti nezadovoljavajuće stanje na svom području. suvremenom i sveobuhvatnom pristupu zbrinjavanja.2002.

u području razvoja vodocrpilišta Vinokovšćak koje je u trenutku izrade ovog Plana stavljeno pod zaštitu Odlukom o zaštitnim mjerama i određivanju zona sanitarne zaštite crpilišta Vinokovšćak vodovoda "Varaždin" ("Sl. odnos prema kulturno-povijesnoj baštini. 3. a posebice farmi na području vodonosnika (identifikacija zagađivača. provedba. kvalitetu i kvantitetu poremećaja. šume i kvalitetno poljoprivredno tlo. zaštita i očuvanje prostora. Utvrditi politiku (potpora) i gospodarske elemente zaštite (financiranje). organizacija. Inventarizirati i ustanoviti postojeće stanje okoliša i prirodne baštine s obzirom na klasifikaciju. . prsten Sračinec-PetrijanecVinica-Greda-Vidovec-Nedeljanec.radi smanjenja prevelike količine nitrata u pitkoj vodi poljoprivrednu proizvodnju treba prilagoditi uvjetima zaštite i to na način da se uvede kontrola upotrebe količine i vrsta zaštitnih sredstava. kapitalnu infrastrukturu. razvoj poljoprivrede. a zatim na području cijelog vodonosnika). sastavnice su procesa koji se artikulira dokumentom prostornog uređenja. . odnosno sprječavanjem budućih nepovoljnih utjecaja na okoliš.u izradi). vodotoci. Nova Ves Petrijanečka. gospodarenje prostorom.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3. Planska usmjerenja nastoje da se na nižim razinama. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš Korištenje prostora. Sve značajnije ljudske aktivnosti uglavnom se događaju na onim prostorima koji sadrže najpovoljnije pretpostavke za određene djelatnosti. razvoj u prostoru. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš sadržano je u svim dijelovima Plana. nadzor). a to su često i najranjiviji dijelovi prostora ili su već na takovom stupnju ugroženosti da ih je potrebno sanirati. Vodonosniku je nužno osigurati maksimalnu zaštitu pa je u tom cilju potrebito poduzimati slijedeće mjere i aktivnosti: . a nalazi se u nizinskom dijelu koji je pod najvećim utjecajem ljudskih aktivnosti. zbrinjavanje otpada. 2. Trnovec. gospodarenje šumama. vjesnik Varaždinske županije" 10/99. te najpodložniji i najizloženiji negativnim utjecajima. krajobrazu i drugim tematskim cjelinama koje imaju utjecaj na vrijednost okoliša i njegovu zaštitu. što je ujedno jedan od preduvjeta za orijentaciju na proizvodnju zdrave hrane (prioritetno unutar zaštitnih zona vodocrpilišta. odnosno sektorski i detaljno jača svaka pojedina kategorija zaštite: Vode Rezervat podzemne pitke vode od strateškog je interesa za Državu i Županiju. a posebice za crpilište Varaždin kao i područje vodocrpilišta Vinokovšćak). pa je dokument prostornog uređenja u cjelini prožet brigom o okolišu i smanjivanjem (otklanjanjem) postojećih.započeti s rješavanjem odvodnje naselja za što bi bilo svrhovito izraditi cjelovitu studiju odvodnje (prioritetno za naselja na zaštitnim zonama vodocrpilišta: naselja Svibovec Podravski. U procesu izrade Prostornog plana Županije procijenjeno je da na području Varaždinske županije posebnu brigu i pozornost zahtijevaju područje vodonosnika. Sukladno tome postavljene su temeljne odrednice i usmjerenja za planiranje na nižim razinama i to u odnosu na razvoj naselja. 4. Uspostaviti učinkoviti sustav ostvarivanja te zaštite (katastar emisija u okoliš.) potrebno je usklađivati mjere zaštite prema rezultatima istražnih i drugih radova. . Izraditi potrebne dokumente u svrhu zaštite i unapređenja okoliša (Program zaštite okoliša).hitno riješiti odvodnju i zbrinjavanje otpadnih voda gospodarskih subjekata. te analizirati do sada poduzete aktivnosti za zaštitu i unapređenje okoliša (Izvješće o stanju okoliša .8.61 . Da bi se moglo kontinuirano i kvalitetno pratiti stanje okoliša i poduzimati pravovremene mjere za unapređivanje stanja na županijskom nivou nužno je: 1. njihovo uklanjanje ili provođenje zaštitnih mjera s naglaskom na dugoročno rješavanje Županijski zavod za prostorno uređenje 3 .

šireg vegetacijskog pojasa uz rijeke i potoke. što prije na županijskoj razini usvojiti opredjeljenje o sustavu zbrinjavanja komunalnog i tehnološki neopasnog otpada (izbor načina obrade. uključujući prirodni inundacijski pojas. a sukladno tome potreban broj lokacija). jer se smatra da je materijalna dobit ostvarena na njima premalena da bi opravdala izvođenje hidrotehničkih zahvata. Za zaštitu vodotoka potrebno je uspostaviti odnosno unaprijediti sustav praćenja kvalitete voda kako bi se postigla propisana kvaliteta voda i uvesti nadzor nad onečišćivačima. te započeti s realizacijom. odnosno da svoje privremene lokacije-prikupljališta urede i kontroliraju. a zaštitu provoditi na svim rijekama i potocima. a općine i gradovi moraju u potpunosti ispuniti zakonsku obvezu uključivanja u sustav organiziranog prikupljanja. Značajni naglasak stavlja se na zaštitu vodnih ekosustava. Buduće aktivnosti na tom području potrebno je provoditi u skladu s preuzetim obvezama iz međunarodnih projekata i programa. odvoza i deponiranja otpada. osposobiti postojeći uređaj za obradu otpadne vode (biološki dio) i tehnološki usavršiti mehanički dio. te se ukazuje na potrebu identifikacije zagađivača na lokalnom nivou kroz službe komunalnih redara. Sve se nizinske šume u Županiji smatraju zaštitnim u smislu zabrane njihovog krčenja. gospodarski subjekti priključeni na sustav javne odvodnje obavezno moraju. vršiti predtretmane otpadnih voda. Ne preporučuje se pretvaranje vlažnih livada u njive i oranice. Lonja). Ovim se Planom predlaže izrada Prostornog plana područja posebnih obilježja rijeke Drave kojim bi se dala usmjerenja kako za zaštitu. U tom je smislu potrebno preispitati nužnost izvođenja novih regulacija i razmotriti mogućnost da se dopuste sezonska plavljenja u prirodnim inundacijama. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . Postojeće stanje na vodotocima I kategorije svakako se mora zadržati (brdski pritoci Bednje na području Ivančice i Kalnika). a u brežnim područjima obveznu izgradnju trodjelnih nepropusnih septičkih jama. Ispust otpadnih voda iz domaćinstava u potoke i kanale za odvodnju oborinskih voda zakonom je zabranjen. Sa stanovišta zaštite okoliša potrebno je preispitati svaki namjeravani zahvat unutar inundacijskog pojasa. primjereno tehnološkim procesima proizvodnje. tako i za gospodarenje prostorom uz rijeku Dravu. Potrebno je provoditi zajedničku politiku gospodarenja državnim i privatnim šumama po pravilima struke.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN - - problema izgradnjom uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i/ili uvođenjem "čiste" tehnologije u proizvodne procese). a posebice na onima čiji se izvori i ušća nalaze na području Županije (Bednja. Sukladno tome poželjno je korištenje postojećih osnova gospodarenja državnim šumama i za okolne privatne šume kako bi se osiguralo očuvanje i unapređenje cjelokupnog šumskog fonda. vodnog krajolika . tj. Zbog očuvanja prirodne ravnoteže vodnih ekosustava na područjima na kojima se planira izgradnja retencija potrebno je preispitati mogućnost izgradnje istih u smislu kišnih preljeva. Plitvica. Kako ne bi dolazilo do ugrožavanja ljudi i imovine ne smije se planirati izgradnja u potencijalno poplavnim područjima. te da pojačaju službe komunalnih redara. Zbel. Planovima nižeg reda potrebno je potencirati izgradnju sustava odvodnje otpadnih voda. ukloniti postojeća divlja odlagališta otpada i spriječiti nastajanje novih. Ukoliko se otpadne vode upuštaju u vodotoke moraju proći predtretman pročišćavanja. Šume Šumski fond na području Varaždinske županije stalno se smanjuje i prioritetna je zadaća njegovo očuvanje i sprječavanje daljnjeg smanjenja.62 .

Od izuzetne je važnosti da se u najvećoj mogućoj mjeri očuvaju šumarci i živice koji se sporadično prepliću s površinama druge namjene. vizualno oplemenjivanje). životinjskog i biljnog svijeta. Buka Područje Županije za sada nije značajnije ugroženo bukom. te zaštite zdravlja ljudi. Vinokovšćak. kao naselje s više od 40. Zrak Kakvoća zraka na našem području za sada nije značajnije ugrožena onečišćivačima s teritorija Županije i takvo stanje treba zadržati. te u tom smislu važe iste mjere zaštite kao i za vodonosnik. .područja potencijalnih budućih vodocrpilišta (npr. Preporuča se zapuštene poljoprivredne površine u nizinskom dijelu Županije privesti poljoprivrednoj proizvodnji. dok ih se u brežnom dijelu preporuča pošumiti. Za urbana područja kao i prometne koridore u ili uz područja gdje borave ljudi potrebno je odgovarajućom dokumentacijom utvrditi razine buke koje se ne smiju prekoračiti sukladno posebnim propisima (grafički prikaz predviđenih razina buke u planovima nižeg reda). Tlo Zaštitu tla od onečišćavanja treba provoditi u funkciji zaštite poljoprivrednog zemljišta i proizvodnje zdrave hrane. . a naročito do IIIA zone zaštite vodocrpilišta. ludbreški dio vodonosnika). .nekvalitetno poljoprivredno zemljište niskog razreda. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . U tu je svrhu potrebno racionalno koristiti zaštitna sredstva u poljoprivredi.63 . ali se gospodarskim razvitkom i razvitkom prometnog sustava to stanje može narušiti (posebno razvojem zračnog prometa u zoni zrakoplovnog pristaništa). Pošto se radi o manjim površinama koje su pretežito u privatnom vlasništvu preporuča se propisivanje konkretnijih mjera u planovima nižeg reda. Bilo bi svrhovito pripremati takve programe poljoprivredne proizvodnje koji bi ukazali na moguće i poželjne pravce daljnjeg poljoprivrednog razvoja u funkciji proizvodnje zdrave hrane.prioritetno najuže zaštitne vodocrpilišne zone (I i II). prašine. Za grad Varaždin. a kroz to i očuvanje tla od onečišćenja.područja uz koridore brzih cesta i autoceste (zaštita od buke. zakonom je propisana obveza uspostave katastra emisija u okoliš iz kolektivnih izvora. gdje se preporuča proizvodnja zdrave hrane bez upotrebe zaštitnih sredstava. Ovim se Planom ukazuje na poželjnost pošumljavanja za slijedeće površine čija bi prednosna namjena bila šumska: . jer se poljoprivredne kulture ne mogu dulje zadržati na ispranim tlima koja zahtjevaju stalnu i intenzivnu gnojidbu. Ludbreških i Međimurskih podravskih šuma ne smije se planirati širenje poljoprivrednih površina na štetu šuma u privatnom vlasništvu. Tlo se onečišćuje i neriješenom odvodnjom i neprimjerenim odlaganjem otpada. Izvješće o zaštiti zraka i Program mjerenja kakvoće zraka) kako bi se pravodobno i na utemeljen način mogao usmjeravati i kontrolirati razvoj u pojedinim područjima i izgradnja u prostoru (zaštitne udaljenosti od stambenih zona).predjeli uz vodotoke i sl. a posebice u građevinske svrhe. Zakon zabranjuje prenamjenu vrijednog obradivog zemljišta u nepoljoprivredne.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN U gospodarskim jedinicama Varaždinskih. Organiziranjem savjetodavne stručne pomoći moguće je uvesti nadzor nad vrstom i količinom tih sredstava. u smislu zabrane krčenja i obaveze zadržavanja istih. .000 stanovnika. U tom smislu potrebno je izraditi zakonom propisane dokumente zaštite i poboljšanja kakvoće zraka (Program zaštite zraka.

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Krajobraz Na razini gradova i općina prilikom planiranja korištenja zemljišta prirodni krajobraz treba nastojati očuvati u potpunosti. To je moguće postići propisivanjem oblikovnih smjernica u planovima nižeg reda. a uz financijsku pomoć Države (subvencioniranje. Sustav obnove i revitalizacije kulturno-povijesne baštine treba razraditi i odgovarajuće ga materijalno poduprijeti da bude učinkovit. . ne planirati gradnju na vizualno vrijednim i eksponiranim lokacijama i na kontaktu sa šumom i vodotocima. staništa nestaju ili im prijeti izumiranje. Graditeljska baština Za buduće oblikovanje naselja trebalo bi unaprijediti svijest o vrijednosti postojećih lokaliteta.64 . uvjeti izgradnje i dr. značajkama i idejama) tako da ista bude uravnotežena s već postojećom kvalitetnom izgradnjom i da čini kontinuitet u razvoju i oblikovanju naselja i šireg područja. U tom se smislu za naselja u nizinskom dijelu Županije ne preporuča izgradnja građevina uz prometnice i spajanje naselja. U brežuljkastom dijelu Županije treba nastojati zadržati izvornu sliku ruralnog krajolika na način da se pojedinačno zaštite tipične seoske cjeline i zaselci i to kroz općinske/gradske programe. režimi korištenja prostora. odnosno standardiziranjem normativa gradnje. projekata i programa. Ovim Planom vođenje kapitalnih prometnih pravaca objedinjeno je u zajedničke koridore: . revitalizacija i sl. Biljni i životinjski svijet U cilju unapređenja zaštite biljnog i životinjskog svijeta bilo bi svrhovito pokrenuti posebne programe i akcije. te revitalizacijom i zaštitom izvornih ruralnih cjelina. Za ostale predjele potrebno je propisati uvjete gradnje tako da nove građevine lokacijom i arhitekturom ne naruše fizionomiju krajolika. Izvorni ruralni krajolik (spoj antropogenih struktura i prirodne okoline) treba tretirati kao nositelja vrijednosti prostora i njegovog identiteta. od križanja Varaždin do križanja Ludbreg.). Prilikom vođenja infrastukturnih koridora u prostoru potrebno ih je nastojati usuglašeno i şektorski racionalizirati i objedinjavati. ali i učinkovitom kontrolom buduće izgradnje. mjere zaštite. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . Planira se izrada projekta "Utvrđivanje rasprostranjenosti i gustoće populacija ugroženih biljnih i životinjskih vrsta Županije".planirana brza Zagorska cesta i brza željeznička pruga. Za park prirode Hrvatsko zagorje potrebno je izraditi prostorni plan područja posebnih obilježja.planirana brza Podravska cesta vođena je dijelom uz kanal HE "Varaždin". te pažljivo i odmjereno planirati novu izgradnju (s novim i suvremenim materijalima. Aktivnosti za rezervat na Ormoškom jezeru već su u tijeku. izradom posebnih studija. Prirodna baština Za racionalno korištenje i upravljanje zaštićenim dijelovima prirode uspostavlja se sustav gospodarenja i aktivne zaštite kroz instituciju javne ustanove. Tim bi se planom detaljnije propisale uže i šire zone zaštite. To je moguće učiniti propisivanjem. a odvijaju se na međudržavnom nivou. te po zajedničkoj trasi autoceste: Goričan . Ovim se Planom planira uspostavljanje posebnog ornitološkog rezervata na Ormoškom jezeru i predjelu ušća Plitvice i Bednje u Dravu. Novu izgradnju treba planirati i provoditi na način da se prvenstveno popuni neizgrađeni dio naselja te da se na taj način naselja zaokruže i kompaktiraju.Zagreb. Sukladno rezultatima studije potrebno je odrediti mjere zaštite i očuvanja za biljne i životinjske vrste čija brojnost opada.

moguće detaljnije analizirati prostor i okoliš.predjeli ili objekti koji u sebi sadrže značajke identiteta dotične sredine (ruralni krajolik. projekcija. U svrhu zaštite prirode naglasiti i izdvojiti i druge vrednije dijelove okoliša kao što su: . U cijelom su Planu sadržana nastojanja za sprječavanje štetnog utjecaja na okoliš. Županijski zavod za prostorno uređenje 3 . prate i rješavaju (sustavno i strateški ili lokalno) da bi se izbjegla preklapanja i osigurala djelotvornost. uočiti probleme i popisati onečišćivače. Značajna unapređenja mogu se postići malim zahvatima i pomacima. grad ili lokalna sredina može odrediti predjele (mikrolokacije) potencijalne za stavljanje pod zakonsku zaštitu i način raspolaganja takvim prostorima. specifični biotopi. Županijski prostorni plan je strateško-usmjeravajućeg značenja i njime se normativno ne propisuju mjere za sprječavanje štetnog utjecaja na okoliš. specifičan način obrade tla i druga obilježja). izvori. mjerama bolje organiziranosti subjekata unutar svojih područja nadležnosti i unutar lokalnih zajednica. a naglašava se načelo lokalnog pristupa koje u obzir uzima posebnost i različitost okoliša dotične sredine. uvjete i mjere korištenja prostora (bilo to zaštitna. detaljni planovi uređenja). urbanistički planovi uređenja. pa se može reći da je cijeli Plan u tom smislu orijentiran na zaštitu okoliša. Zakon o zaštiti od buke. Smatra se da je općinskim odnosno gradskim prostornim planovima. Utvrditi način. ambijentalne cjeline. Ovaj je Plan samo jedan od koraka u uspostavljanju sustava integralnog planiranja i upravljanja prostorom i okolišem. prirodni predjeli ili objekti (šumska područja.). te samim time izreći konkretnije mjere zaštite prostora i sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš. rijetki ili stari primjerci ili skupine stabala i sl. 2. Zakon o vodama. Mjere racionalnog korištenja prostora. Prostorni su planovi dokumenti u kojima se integriraju i usuglašavaju različiti interesi. 3. tradicionalna izgradnja.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Svaka općina. Zakon o zaštiti zraka. generalni urbanistički planovi. želja i mogućnosti) lokalne sredine. Uredba o procjeni utjecaja na okoliš i ostali podzakonski akti. Zakon o šumama. . Naglasak se stavlja na subjekte koji na bilo koji način koriste prostor kao resurs i svojom djelatnošću vrše utjecaj na okoliš. podzakonski akti i planovi kojima jedinice lokalne uprave i samouprave usmjeravaju aktivnosti vezane na zaštitu okoliša. Zakon o otpadu. Takve mjere. te specifičnost problema i uvjeta za njihovo rješavanje. ako se sustavno provode i podupiru imaju strategijsko značenje i dugoročne učinke. Zakon o zaštiti prirode.posebno osjetljive i ugrožene cjeline. Zakon o zaštiti okoliša. razvojna ili kombinirana namjena) na osnovi jasnih programa (ciljeva. Također se naglašava činjenica da se zaštita okoliša ne provodi samo kroz dokumente prostornog uređenja. uz uvažavanje i poštivanje županijskih planskih načela. Planom se daju osnovne smjernice i mjere za cijelu Županiju s obzirom na značajke njenog područja i najvrednije resurse. Svrsishodnije je djelovati kroz dokumente kao što su: Program zaštite okoliša. Stoga je u gradskim i općinskim prostornim planovima potrebno: 1. vodotoci. Zakon o zaštiti spomenika kulture. Sa županijske razine potrebno je usuglašavanje i dogovor kako da se problemi uočavaju. da se isti dosljedno pridržavaju i provode sve zakonske propise kojima se regulira zaštita prostora i okoliša: Zakon o prostornom uređenju. Inventarizirati područja planirana za zaštitu. zaštite okoliša i zaštite prirodne i graditeljske baštine postižu svoju operativnu učinkovitost dosljednom provedbom prostornih planova jedinica lokalne samouprave (gradski i općinski prostorni planovi. Zakon o poljoprivrednom zemljištu. a uz puno uvažavanje ocjene struke.65 .

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN II. Odredbe za provođenje Županijski zavod za prostorno uređenje .

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 1.8. 1.5. U naselju. . te organizacija. Kultivirani predjeli (ruralni. šport. . zaštita. . 1. prosvjeta. trgovina.u naseljima (izgrađeno područje naselja i područje planirano za razvoj naselja). Korištenje i namjena prostora uvjetovani su osnovnim obilježjima prostora i podjelom na izgrađena (i namijenjena gradnji).stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma ako su u funkciji poljoprivrednih djelatnosti. 1. uprava. Izvan naselja mogu se pod određenim uvjetima graditi: . Razvoj u prostoru potrebno je provoditi na načelima racionalnog gospodarenja prostorom u cilju njegove zaštite i očuvanja. lovstvo. Izgrađena (i namijenjena gradnji) područja obuhvaćaju ona područja u Županiji na kojima su izvršeni ili se planiraju izvršiti zahvati u prostoru kojima se trajno mijenja stanje u prirodnom okruženju. 1. Prostornim planom Varaždinske županije (u daljnjem tekstu PPŽ) razrađuju se načela prostornog uređenja i utvrđuju ciljevi prostornog razvoja.3. 1. rekreacija i turizam.građevine za potrebe obrane.1 .izvan naselja (izdvojene funkcije i infrastruktura). Županijski zavod za prostorno uređenje 4. Prirodni predjeli su područja u kojima se ljudske aktivnosti odvijaju isključivo u funkciji zaštite i očuvanja relativno stabilnih ekosustava ili u funkciji ograničenog i kontroliranog gospodarskog iskorištavanja prirodnih resursa kao što je šumarstvo. Prema osnovnim namjenama kultivirana područja u Županiji dijele se na: . poljodjelski) su ona područja u kojima se ljudske aktivnosti odvijaju bez značajnijih i/ili trajnijih promjena stanja prirodnog okruženja kroz djelatnosti kao što su poljoprivreda. .mozaik manjih poljoprivrednih površina isprepletenih šumarcima i dijelovima naselja. Uvjeti razgraničenja prostora prema obilježju.7. . 1. korištenje i namjena prostora Županije.zdravstvene i športsko-rekreacijske građevine.2. voćarstvo. kultivirana i prirodna područja.10. kultura. Aktivnosti kojima se mijenja stanje u prostoru (gradnja. 1.građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina. odnosno području planiranom za razvoj naselja koje se određuje prostornim planom uređenja općine/grada (u daljnjem tekstu: PPUO/G) sukladno zakonskim propisima. 1.4.vrijednije poljoprivredno tlo i . eksploatacija.9.1. servisi i slično. vinogradarstvo i stočarstvo. zdravstvo. sanacija i drugo) izvode se: . korištenju i namjeni 1. 1.6. vodno gospodarstvo.građevine infrastrukture. zadovoljavaju se funkcije stanovanja i svih drugih spojivih funkcija sukladnih važnosti i značenju naselja kao što su radne zone. .ostala obradiva tla.

pojas do 50 m od ruba šume. b4 . Osnovna namjena. b3 . b5 .predjeli planirani za stavljanje pod zaštitu prema Zakonu o zaštiti prirode i predjeli definirani u PPŽ-u kao osobito vrijedan krajobraz. ukoliko se propisanim mjerama zaštite ne dozvoljavaju izuzeci. korištenje i zaštita prostora prikazani su u grafičkom dijelu PPŽ-a. odnosno prirodnih resursa: vode.). 1. otpad i dr. c) III razina dopustivosti .prostore prirodnih inundacijskih područja. zaštićeni krajolik Kalnik i spomenici parkovne arhitekture kao postojeća zaštićena područja utvrđena (prikazana) na kartografskom prikazu 3. biološka raznolikost i dr.ostalo područje. buka. njegovu podobnost i prihvatnost za određene aktivnosti glede prirodnih obilježja i sustava.11. 1. zrak. b) II razina dopustivosti . biljni i životinjski svijet. b2 . odnosno 20 m od nožice nasipa.poljoprivredno zemljište u skladu s propisima o poljoprivrednom zemljištu (u PPŽ-u načelno označeno kao "ostalo obradivo tlo").zaštićeni dijelovi prirode: park šuma Trakošćan. voda.poljoprivredno zemljište u skladu s propisima o poljoprivrednom zemljištu ( u PPŽ-u načelno označeno kao "vrijedno poljoprivredno tlo").12.područje ograničene gradnje i regulative.vodne površine koje se u pogledu namjene.000) očitavaju se i tumače kao načelne planske kategorije usmjeravajućeg značenja.područje planiranog parka prirode Hrvatsko zagorje do izrade prostornog plana područja posebnih obilježja. korištenja i zaštite na području Županije dijele na tekućice i umjetna jezera (akumulacije i kanali). može se planirati gradnja infrastrukture u područjima navedenim pod a3 i a4. U odnosu na osjetljivost prostora.2 . a4 . . a3 . Iznimno. šume. Prema namjeni prirodna područja mogu biti: . 1. ali uz izvođenje posebnih mjera zaštite). odnosi se na one dijelove prostora u kojima je planirana gradnja bez posebnih ograničenja. zaštitne i šume posebne namjene.14.III A i B zaštitna zona vodocrpilišta odnosno III zona izvorišta. c) zaštita okoliša unutar izgrađenih (urbanih) područja u cilju zaštite zdravlja i unapređenja života ljudi (tlo. a2 . Način korištenja prostora za određenu namjenu utvrđuje se prema vrsti i opsegu propisane zaštite i očuvanja prostora: a) zaštita prirodnih predjela. b) zaštita kultiviranih predjela u cilju racionalnog korištenja i zauzimanja prostora i očuvanja identiteta ruralnog krajolika. planiraju se tri razine dopustivosti: a) I razina dopustivosti . krajobraz. a s obzirom na karakter plana i mjerilo (1:100.13.I i II zaštitna zona vodocrpilišta i izvorišta (osim priključne infrastrukture.šumske površine koje se po svojoj namjeni dijele na gospodarske.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 1. odnosi se na dijelove prostora u kojima se može planirati gradnja uvažavajući posebne zaštitne mjere i uvjete uređenja prostora: b1 . Županijski zavod za prostorno uređenje 4. Detaljnije razgraničenje pojedinih namjena i kategorija..odnosi se na dijelove prostora izvan naselja u kojima se ne može planirati nova gradnja: a1 . ali uz izvođenje posebnih mjera zaštite i to samo u slučaju ako je zamjensko rješenje neopravdano skupo. u cilju zadržavanja prevladavajuće biofizičke strukture i daljnjeg razvoja relativno stabilnih ekosustava. režima korištenja i uređenja određuje se PPUO/G-om.

Podravska brza cesta: Slovenija .Varaždin ∅ 300 mm. .željeznička pruga II.Čakovec .male HE pod uvjetom da se sukladno točki 6.Budrovac ∅ 300 mm.Ormož.Zagreb .Lepoglava . Cestovne građevine s pripadajućim građevinama i uređajima . . Željezničke građevine s pripadajućim građevinama . Elektroenergetske građevine .HE "Varaždin" instalirane snage 86MW.3 .9 MW. Građevine za transport plina . B.dalekovod Žerjavinec . . izdavanje lokacijske dozvole može temeljiti na PPŽ-u uz uvjet da se prethodno izradi stručna podloga za izdavanje lokacijske dozvole: A.brza željeznička pruga Krapina . ovih Odredbi za provođenje provedu svi propisani postupci i mjere. očitavaju i tumače kao plansko-usmjeravajući načelni uvjeti globalnog značenja.međunarodni granični cestovni prijelaz II.2.3.Krapina. s obzirom na značenje i ulogu Plana i mjerilo kartografskih prikaza. Uvjeti određivanja prostora građevina od važnosti za Državu i Županiju 2.magistralni plinovod Ludbreg . . B.Ivanec .1.2.Zagorska brza cesta: Varaždin .2.zračna luka kategorije 2C. .magistralni plinovod Ludbreg .magistralni plinovod Zabok . kategorije na Podravskoj brzoj cesti uz granicu s Republikom Slovenijom.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 2.državne ceste. .3. PROMETNE GRAĐEVINE A. kategorije Zlogonje .željeznička pruga I. A.Osijek.magistralni plinovod Ludbreg .Koprivnica. kategorije Otok Virje .Ludbreg ∅ 500 mm. . ENERGETSKE GRAĐEVINE B.Mađarska 2×400 kV.Varaždin . . .Čakovec Mađarska.Varaždin .Meje. .međunarodni granični cestovni prijelaz I. reda Varaždin .Novigrad ∅ 500 mm.1.1. .2.Zagreb.Ivanec . . Uvjeti određivanja prostora za građevine od važnosti za Državu i Županiju se u PPŽ-u. 2. . .međunarodni granični cestovni prijelaz II.Varaždin .međunarodni plinovod ADRIA-LNG: dijelom uz koridor plinovoda Zagreb Ludbreg. do donošenja PPUO/G-a. . Županijski zavod za prostorno uređenje 4.međunarodni granični cestovni prijelaz I. reda Varaždin . kategorije Dubrava Križovljanska Zavrč.autocesta: Rijeka .dalekovodi i transformatorska postrojenja napona 110 kV.Koprivnica . Na temelju Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske te posebnih propisa određuju se građevine koje su od posebnog interesa za Državu i Županiju za koje se. Zrakoplovne građevine .HE "Čakovec" instalirane snage 75. .Mađarska. A. .

. proizvodne građevine. turističke i ugostiteljske građevine. izvorišta.igralište za golf (točka 3. "Čakovec" i "Dubrava" i nasipi dovodnog i odvodnog kanala HE "Varaždin".3. ovih Odredbi za provođenje). Šemovec. eksploatacija šljunka (Motičnjak.7. Zaštitne i regulacijske građevine . D.kompleks građevina hidroenergetskog sustava na rijeci Dravi koji se smatraju velikim regulacijskim zahvatom (akumulacije. crpnih stanica.3.1.000 ekvivalentnih stanovnika koji će se graditi nakon što se izradi cjelovit plan odvodnje otpadnih voda Županije (točka 6. usporni nasipi kanala Plitvica.građevine za obranu od poplava na Dravi kao graničnom vodotoku.druge vrste eksploatacija pod uvjetom da se mogu osnovati kao odobrena eksploatacijska polja (točka 3. Građevine za korištenje voda . . . ovih Provedbenih odredbi). Plitvice.3.2. 2. Čanjevo. Cerje Tužno. te ostali sustavi i uređaji kapaciteta vaćeg od 25.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN . .2. brane i kanali). nasipi akumulacija i brana HE "Varaždin". slobodna bescarinska zona i robnotransportno središte.magistralni plinovod Varaždin . a prema Državnom planu obrane od poplava i to: nasipi Zamlaka-Hrženica.eksploatacija mineralnih sirovina: eksploatacija kamena (Očura.građevine na dijelovima slivnih područja Bednje.skijalište sa žičarom na Ivančici. .3. Ljubešćica.vodoopskrbni sustav Županije planiran Vodoopskrbnim planom Županije s kapacitetom od 1300 l/s (sustav vodocrpilišta. Građevine za zaštitu voda . B. Građevine od važnosti za Državu i Županiju koje se grade ili rekonstruiraju unutar naselja (infrastruktura u naselju. te drugim dokumentima prostornog uređenja ukoliko se takvi dokumenti izrađuju.g ovih Odredbi za provođenje). Lonje i drugim unutarnjim vodotocima (ovisno o površini sliva i zapremnini vodnog vala). ŠPORTSKE GRAĐEVINE . C. Županijski zavod za prostorno uređenje 4. Vinica). Svibovec. Građevine eksploatacije mineralnih sirovina . Lešće). C.eksploatacija geotermalne vode u širem ludbreškom području (Lunjkovec). C. te građevine unutar povijesne urbanističke cjeline grada Varaždina) planiraju se PPUO/G-om. Hrastovljan.magistralni plinovod Varaždin . vodosprema i važnijih vodoopskrbnih cjevovoda). VODNE GRAĐEVINE C.4 .Lepoglava. Varaždin. športske.Čakovec.sustav i uređaji za pročišćavanje otpadnih voda grada Varaždina. Turčin) i eksploatacija pijeska (Jerovec).3.3. eksploatacija opekarske gline (Ludbreški Vinogradi. Virje Otok-Brezje. .

U okviru prostornog razmještaja gospodarskih sadržaja PPŽ utvrđuje osnovna usmjerenja za: .2. 3. smještavaju se u naselja. posebice u općinskim središtima i naseljima s više od 1. postrojenja za eksploataciju mineralnih sirovina i drugih postrojenja i djelatnosti. Potrebno je prvenstveno težiti boljem iskorištenju i popunjavanju postojećih industrijskih i drugih zona namijenjenih ovim djelatnostima. Ludbreg i Novi Marof).2.000 stanovnika. malog gospodarstva. revitalizirati ili prenamijeniti u skladu s izrađenom dokumentacijom na načelima zaštite okoliša.3.2. Poželjno je poticati disperziju djelatnosti u lokalne centre s ciljem aktiviranja neiskorištenih potencijala i jačanja policentrične strukture gradova i naselja.1.1. koja su vezana na iskorištenje prirodnih resursa. zone malog gospodarstva i poduzetništva te obrtničke djelatnosti. osim hidroenergetskih postrojenja.smještaj industrije. poduzetništva i obrtništva. koja kao istražni prostori ispunjavaju propisane zahtjeve) pod uvjetom da se mogu osnovati kao odobrena eksploatacijska polja u skladu s propisima o rudarstvu. 3. Postojeća eksploatacijska polja moguće je koristiti (proširivati) uz uvjete propisane zakonom. 3. opremanja i uređenja zemljišta. Uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja u prostoru 3. zauzeli svoje važno mjesto i ulogu žarišta i nositelja razvitka okolnog prostora u policentričnoj mreži gradova Županije. s ciljem da se potpunije iskoristi prostor i infrastruktura u njima i spriječi neopravdano zauzimanje novih površina. Rudarstvo i eksploatacija mineralnih sirovina vezana je na iskorištenje prirodnih resursa i te se djelatnosti smještavaju uz ležišta sirovina.1.šumarstvo. . Črljena zemlja-Breznički Hum.rudarstvo i eksploataciju mineralnih sirovina.2. . poduzetništva i obrtništva. 3.poljodjelstvo. s ciljem da ta naselja unapređuju svoja razvojna i urbana obilježja i ostvare svoje planirano mjesto i ulogu u mreži naselja i mreži žarišta i podžarišta razvitka u prostoru.3. 3. Podevčevo i druga.3. Potrebno je poticati razvoj malog i srednjeg gospodarstva.5 . uvažavajući osnovne smjernice i preporuke iz PPŽ-a o zaštiti okoliša i očuvanja krajobraznih vrijednosti prostora.2.turizam. Županijski zavod za prostorno uređenje 4.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3.2. Planiranje novih radnih zona treba temeljiti na realnom programu i analizi isplativosti u odnosu na troškove pripreme. ojačanjem njihovih funkcija u prostoru i stvaranjem pretpostavki za postupno poprimanje obilježja gradova srednje veličine (Ivanec.3. Na području Županije moguće je formirati nova eksploatacijska polja (ČanjevoSudovec. . 3. . U tom cilju predlaže se poticati ubrzani razvoj gospodarstva u gradskim naseljima kako bi. Industrijski sadržaji. a dijelove i cjeline koji se napuštaju i zatvaraju potrebno je sanirati. 3.

5. Izvan naselja. potrebno je mijenjati strukturu i uvoditi specijalizaciju poljoprivredne proizvodnje s orijentacijom na smanjenje i prestanak uporabe sredstava koja doprinose povećanju koncentracije štetnih tvari u tlu i vodi. moguća je izgradnja: .na posjedu primjerene veličine. Minimalna površina ribnjaka za uzgoj mlađi je 3 ha. moguća je izgradnja ribnjaka i pratećih građevina i na manjim površinama od navedenih u stavku 2. na protočnim vodama ili uz njih. Izgradnja ribnjaka i pratećih građevina za uzgoj ribe moguća je isključivo na poljoprivrednom zemljištu katastarskih kultura močvara.4. gospodarske. Uvažavajući činjenicu da je značajan dio poljoprivrednog tla u Županiji smješten na vodonosniku podzemne pitke vode. U brdskim predjelima. kako bi se po prestanku njegovog korištenja iskopani materijal iskoristio za sanaciju iskopa. . koritima i rukavcima rijeka te na neplodnom tlu. 3.montažnih i montažno-demontažnih građevina.6 . deponirati uz lokaciju ribnjaka.2. Udaljenost ribnjaka od susjednih parcela mora biti takva da ne utječe na vodni režim susjednog obradivog zemljišta. trstik. te detaljniju razradu načina korištenja prostora.4. sve u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti. moguće je planirati: . pod uvjetom da je njihova isplativost dokazana odgovarajućim programom o namjeravanim ulaganjima. Dopustivu izgradnju građevina izvan naselja u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti.polumontažnih građevina i . Izvan naselja može se planirati izgradnja stambenih i gospodarskih građevina za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma. Gradovi/općine će svojim planovima detaljnije propisati način postupanja s iskopanim materijalom prilikom formiranja ribnjaka. a ista se može koristiti isključivo za uzgoj ribe. 3. a poželjno je pristupiti novom utvrđivanju vrijednosti (razreda) tla i djelotvornijoj zaštiti kvalitetnog plodnog zemljišta.5 m. Materijal koji nastaje prilikom iskopa ribnjaka potrebno je.za stočarsku i peradarsku proizvodnju iznad minimalnog broja uvjetnih grla.5.3. te smjernica i preporuka ovih Odredbi za provođenje. 3. na temelju kriterija PPUO/G-a. ove točke.5. a ovisno o strukturi tla. a . rekreacijske svrhe).5. napuštenim šljunčarama. za uzgoj konzumne ribe je 5 ha.5. Maksimalni iskop za ribnjak je na dubinu do 2.5.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Na razini plansko-usmjeravajućih određenja predviđa se u širem području Ludbrega (Lunjkovcu) eksploatacijsko polje geotermalne vode a mogući su razni oblici korištenja resursa (energetske. 3.5. u pravilu. uz prethodnu procjenu isplativosti zahvata i utjecaj na okoliš. uključujući i farmerski tip gospodarstva. 3. Županijski zavod za prostorno uređenje 4. u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti. Razvoj poljoprivrede treba temeljiti na tržišnim načelima i obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. 3.1. Prvenstveno je potrebno zaustaviti svako daljnje usitnjavanje i stimulirati povećavanje zemljišnog posjeda. odnosno iskoristiti za uređenje okolnog prostora. 3. uvažavajući težnju prema okrupnjavanju zemljišta u cilju zaštite prostora i sprječavanja neprimjerene izgradnje izvan naselja.čvrstih građevina.

ovnovi. .20 8 .25 40 .vrstu/vrste poljoprivredne proizvodnje koja će se organizirati na zemljištu.broj i okvirnu veličinu potrebne građevine/građevina s predviđenim razmještajem.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN U slučaju da nije ispunjen uvjet o primjerenoj veličini posjeda ili minimalnom broju uvjetnih grla.građevina/građevine za intenzivnu ratarsku djelatnost na posjedu minimalne veličine od 15 ha.ovce.8.ždrebad 0.za druge životinjske vrste (krznaši.pristup na javne ceste.površinu poljoprivrednog zemljišta predviđenu za korištenje.srednje teški konji 1. .janjad i jarad 0.05 200 .vol 1. Prilikom izgradnje potrebno je ispuniti sve propisane uvjete zaštite okoliša i očuvanja krajobraza. . .10 100 .8.) minimalni broj uvjetnih grla utvrđuje se Programom o namjeravanim ulaganjima iz točke 3. izgradnju izvan naselja u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti moguće je dozvoliti na temelju programa o namjeravanim ulaganjima kojim se dokazuje opravdanost izgradnje.80 13 .tovne svinje do 6 mjeseci 0.7 .tovna perad 0.50 20 . .krmača + prasad 0.70 14 .5. kunići i sl. ovisno o vrsti i količini namjeravane poljoprivredne proizvodnje i obrade. Programom o namjeravanim ulaganjima temeljem kojeg se može planirati izgradnja potrebno je minimalno prikazati: .6.građevina/građevine za uzgoj povrća na posjedu minimalne veličine od 3 ha.konzumne nesilice 0. Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine 500 kg i obilježava koeficijentom 1.telad 0.00 10 .00055 18.teški konji 1.krava.građevina/građevine za uzgoj cvijeća na posjedu minimalne veličine od 1 ha. steona junica 1.5.laki konji 0.000 .5.mlade svinje 2-6 mjeseci 0.75 13 . koze i jarci 0.junad 6-12 mjeseci 0. .13 77 .rasplodne nesilice 0.055 118 .7. Županijski zavod za prostorno uređenje 4.25 40 .0033 3.građevina/građevine za uzgoj voća ili voća i povrća na posjedu minimalne veličine od 5 ha.000 . 3.junad 1-2 god.00 10 .građevina/građevine za uzgoj vinove loze na posjedu minimalne veličine od 4 ha. 3. Preporuke za primjerenu veličinu posjeda na kojem se planira izgradnja građevina izvan naselja u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti.50 7 .002 5. ovisno o vrsti i intenzitetu poljoprivredne djelatnosti.20 8 . 3. 0.5. Preporuke za minimalni broj uvjetnih grla temeljem kojeg se može planirati izgradnja građevina (farme) za uzgoj stoke i peradi iznosi 10 uvjetnih grla.bik 1.000 . . su: . Sve vrste stoke i peradi svode se na uvjetna grla primjenom slijedećih koeficijenata: Vrsta stoke: Koeficijent Broj grla .

ovih Odredbi za provođenje.5.5. Poljoprivredna proizvodnja i uzgoj stoke u seoskom domaćinstvu za individualne potrebe te izgradnja na površinama manjim od preporučenih za voćnjake.2. . ako se predviđa. 3. povrtnjake.ekonomsku opravdanost ulaganja. te činjenicu da te šume u gospodarskom smislu nemaju veću važnost. 3. 3. Gospodarenje šumama unutar zaštićenih i posebno vrijednih područja potrebno je uskladiti s mjerama zaštite i drugim smjernicama koje su načelno propisane u točkama 7.potrebu za prometnom i komunalnom infrastrukturom. Minimalne udaljenosti utvrđuju se u PPUO/G-u.6.8 .mjere zaštite okoliša. 3.100 101 . ali su izuzetno bitne u svojoj zaštitnoj funkciji i očuvanju ekološke stabilnosti okoliša. 3. udaljenost (m) 100 150 300 500 Gospodarske građevine za obavljanje intenzivne ratarske djelatnosti planiraju se na udaljenosti od najmanje 100 m od naselja. vinograde.10.3. Razvoj šumarstva kao gospodarske djelatnosti potrebno je temeljiti na načelu održivog gospodarenja.300 301 .800 i više Min.4.15 16 . Šumarstvo kao gospodarska djelatnost u prostoru Županije ima posebno značenje radi očuvanja i pojačane zaštite šumskog fonda.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN .6. Građevine (farme) za intenzivnu stočarsku i peradarsku proizvodnju mogu se planirati na odgovarajućoj udaljenosti od ruba područja predviđenog za razvoj naselja kako bi se spriječili možebitni negativni utjecaji. 3.6.moguću turističku ponudu seljačkog domaćinstva (seoski turizam). Nizinskim šumama potrebno je gospodariti na poseban način uvažavajući osjetljivost prostora i raznolikost zahtjeva koji se tu pojavljuju.1. i 8. Minimalne udaljenosti gospodarskih zgrada namijenjenih intenzivnoj poljoprivrednoj djelatnosti od javnih cesta iznose: 100 m od državnih. može se planirati unutar naselja u skladu s odredbama PPUO/G-a. cvijetnjake i slično.6. a mogu biti veće ili manje od navedenih (što zahtjeva obrazloženje u planu).6. Gospodarenje šumama (naročito privatnim) s gledišta korištenja i zaštite prostora treba unaprijediti prema stručnim kriterijima i principima šumarske struke u cilju naglašavanja općekorisnih funkcija šuma i održanja ekološke ravnoteže u prostoru. 3. ali se preporučuje da ne budu manje od: Broj uvjetnih grla 10 . pa je njihove površine poželjno povećavati. . 50 m od županijskih i 30 m od lokalnih cesta. .9. Županijski zavod za prostorno uređenje 4.

voda tekućica i akumulacija pogodnih za šport i rekreaciju: . rekreacijska šetnja crnogoričnom šumom) s lovnim turizmom oko kompleksa dvorca Maruševec. .športsko-rekreacijski centar Topličica. rekreacijom na vodi. d) vjerski turizam s naglaskom na razvoj u Ludbregu (zavjetna kapela Hrvatskog državnog sabora. . golfom i minigolfom s vježbalištem.12.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 3. .izletničko-rekreacijsko-ribolovni centar na Varaždinbregu s turističkougostiteljskim sadržajima (hotel. . hotelom. športovima na vodi. športskim ribolovom (u kombinaciji s lokacijom "Lešće") i rekreaciju na otvorenom uz prateće ugostiteljske sadržaje. izuzev područja I. tj. . . . mogućnošću izgradnje golf igrališta manjeg opsega (ili vježbališta) i drugo.7. .rekreacijski centar (tenis igralište.izletničko-rekreacijsko-ribolovni kompleks s mogućnošću kampiranja i pratećom ugostiteljskom ponudom na rijeci Dravi kod Hrženice uz potrebnu ekološku revitalizaciju područja. tenis igralištima. brdskih i brežuljkastih predjela.izletničko-rekreacijsko-ribolovni centar kod Ivanca .športsko-rekreacijski centar "Hrastovljan" na lokaciji šljunčare u Općini Donji Martijanec s kupalištem. .9 . kapela Svetog Križa u dvorcu Batthany. golf. razine dopustivosti planirane gradnje iz točke 1.) e) lovna područja sa središtem u Zelendvoru. b) zdravstveno-lječilišni kompleks u Varaždinskim Toplicama. klizalištem.športsko-rekreacijska cjelina/područje zapadno od Varaždina s mogućnošću organiziranja konjičkog športa i izgradnje golf igrališta. kamp). Razvoj turizma temeljen je na posebnom dokumentu "Strateški marketinški plan turizma Varaždinske županije".a4. f) seoski turizam: ruralna područja prema interesu privatnih poduzetnika. tenis igralištima. . lokalnog ambijenta. hotelom/motelom.izletničko-rekreacijski centar s kupalištem na Dravi kod Varaždina. ugostiteljstvom na otvorenom i drugim sličnim sadržajima. g) cijeli niz raznovrsnih atraktivnih šumskih.športsko-rekreacijski centar "Aquacity" istočno od Varaždina na lokaciji šljunčare s kupalištem. a s gledišta korištenja prostora i planiranja sadržaja u prostoru vezan je uz: a) šire područje Trakošćana s turističko-ugostiteljskom ponudom i izletničkorekreacijsko-športskim sadržajima. Uređenje i izgradnju odgovarajućih sadržaja potrebno je planirati i provoditi tako da se maksimalno očuva izvorna vrijednost prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja poštivajući gradnju datog područja.izletničko-rekreacijsko-ribolovni centar kod Brodarevca.Ivančica s mogućnošću obnove skijališta i žičare. .umjetne jezerske površine za rekreacijski i športski ribolov s mogućnošću piknika u prirodi i pratećim ugostiteljskim sadržajima pretežito na otvorenom. Županijski zavod za prostorno uređenje 4. programi i hodočašća uz blagdan Svete Nedjelje i dr. c) kulturno-povijesne lokalitete na području cijele Županije s centralnim sadržajima u Varaždinu (graditeljska i kulturno-povijesna baština. glazba).višenamjenski rekreacijski centar uz geotermalne izvore u blizini Ludbrega (Lunjkovec).

a hijerarhijsko ustrojstvo u uskoj je svezi s daljnjim razvitkom sustava središnjih naselja planiranim u PPŽ-u.1. Prostori za športske djelatnosti mogu se planirati i izvan naselja. Županijski zavod za prostorno uređenje 4 . Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti u prostoru 4.1. Postojeći sustav i mreža društvenih djelatnosti koji je uspostavljen na razini Županije u skladu je s postavkama PPŽ-a o strukturi naselja i ne planira se mijenjati.1.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 4.1.3.2. Prostori za razvitak sustava društvene infrastrukture i građevine u kojima su smješteni pojedini sadržaji nalaze se unutar naselja u odgovarajućoj zoni namjene. Sustav i mreža društvenih djelatnosti vezani su na naselja. 4. pa je u PPUO/G-u i drugoj detaljnijoj dokumentaciji prostora potrebno te prostore analizirati i u skladu s potrebama i mogućnostima odgovarajuće dimenzionirati.10 .1. osim ukoliko nova sistematizacija pojedinih skupina društvenih djelatnosti utvrđena prema posebnim planovima razvitka i odgovarajućim standardima odredi drugačije. 4. 4. u okviru zdravstvenih i rekreacijskih sadržaja.

ali selektivno i u funkciji optimizacije odnosa: razvoj naselja . . osigurati višenamjensko i optimalno korištenje njegovog najvrijednijeg dijela i ukloniti neracionalnosti. .što racionalnije koristiti postojeće izgrađeno (zaposjednuto) područje. Uvjeti određivanja građevinskih područja i korištenja izgrađena i neizgrađena dijela područja 5.u procesu planiranja sagledati realne troškove uređivanja građevinskog zemljišta i planski koncept temeljiti na njihovoj racionalizaciji. 5.000 stanovnika te općinska sjedišta .zaštita prostora. . nije opravdano planirati prostore za širenje.kada je nužno omogučiti razvoj proširenjem područja naselja. Ovim Planom daju se osnovne preporuke za određivanje i oblikovanje naselja (prostor za razvoj naselja).usmjeravati stambenu i drugu primjerenu gradnju u povijesne graditeljske cjeline radi njihove obnove i zaštite. u pravilu. .11 . Temeljna polazišta za pojedine grupe naselja u PPŽ-u su slijedeća: a) grupa gradova i naselja preko 1.za ta naselja procjenjuje se opravdanim planirati prostor za razvoj. koje treba primijeniti u PPUO/G.1.novom stambenom gradnjom prvenstveno popunjavati prostor interpolacijama i nedovoljno ili neracionalno izgrađene dijelove gradova i naselja. . . potrebno je primijeniti takav planski pristup kojim će se maksimalno čuvati prirodni predjeli u prostoru predviđenom za razvoj naselja.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 5. Ludbreg i Novi Marof objedinjavanje susjednih naselja s centralnim naseljima u svrhu planskog oblikovanja jedinstvenog urbanog područja.000 stanovnika .kvalitetnom procjenom i provjerom na terenu utvrditi stvarne granice izgrađenog (zaposjednutog) prostora te objektivno sagledati potrebu za prostorom za svako naselje uz uvažavanje postojećih demografskih kretanja. .tim naseljima moguće je osigurati prostor za razvoj uz prethodnu provjeru kriterija iz točke 5. . Županijski zavod za prostorno uređenje 4 ..2.usmjeravati novu stambenu i drugu gradnju u prostorne cjeline gradova i naselja koje su već opremljene komunalnom infrastrukturom i građevinama društvenog standarda. te izbjeći sukobe s planiranim infrastrukturnim koridorima. b) grupa naselja od 500 do 1.kod tih naselja. uz osiguravanje prostornih preduvjeta za gradnju pretežito obiteljskih kuća s racionalnim gustoćama naseljenosti i primjerene tipovima naselja i regionalnim značajkama. . procjenu gospodarskih potencijala i potreba. c) grupa naselja do 500 stanovnika .1. štititi javni interes.sprječavati svako daljnje spajanje naselja i formiranje naseljskih kontinuuma na pravcima pružanja kapitalne prometne infrastrukture.predlaže se za gradove Varaždin. procjenu budućih demografskih procesa.valorizirati kvalitetu prostora i okoliša s ciljem očuvanja temeljnih resursa i njihove prostorne kompozicije u okruženju. te spriječiti svako daljnje neopravdano širenje naselja. kao i dogradnjama ili nadogradnjama postojećih građevina davati isto značenje kao novim stambenim gradnjama. te drugih obilježja ili posebnosti značajnih za svako naselje. Ivanec. .aktivnostima očuvanja i obnove postojećeg stambenog fonda. uz uvažavanje slijedećeg: . Nužna i opravdana proširenja potrebno je posebno obrazložiti. te ih razvijati kao kontinuiranu i programiranu djelatnost.

caffe-i. ** mogućnost prisustva bučne djelatnosti: automehaničarske radionice. buffet-i i slično. b) mješovita namjena pretežito stambena* max. servise. visina pretežito poslovna** 40% Po + P + 1 + K 40% Po + P + 1 + K * mogućnost prisustva tihe i slične djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke. za koja PPUO/G-om nije utvrđena obveza izrade detaljnijeg dokumenta prostornog uređenja. fotografske radionice. poslovna. lakirnice. stolarije. skladišta. fotografske radionice. ugostiteljske građevine s glazbom i slično. 4 = kat K = potkrovlje 40% Po + P + 1 + K Zona gospodarske namjene sadrži industrijske građevine. Unutar naselja. postolarske. namjene i režime korištenja prostora uz uvažavanje slijedećih preporuka: a) stambena namjena niska stambena izgradnja* slobodnostojeća građevina max. groblja i slično. buffe-i i slično. izgrađenost parcele max. oblikovanju i funkcijama naselja. prodavaonice mješovite robe. bravarije. 3. c) gospodarska namjena proizvodna. površine infrastrukturnih sustava. vikend i hobi zone.3. javne zelene površine. izgrađenost parcele max. izgrađenost parcele max. limarije. postolarske. koje se pojavljuju unutar naselja svrhovito je planirati u onoj mjeri koja je primjerena i potrebna normalnom razvoju. frizerske. 2. zanatsku proizvodnju. odnosno građevine čiste industrije i druge proizvodnje te skladišta i servise koji svojim postojanjem i radom ne otežavaju i ne ugrožavaju život u naselju. ugostiteljsko-turistička max. prodavaonice mješovite robe.12 . svrhovito je planirati i prikazati osnovne funkcije. zaštitne zelene površine. površine posebne namjene. visina dvojna građevina niz višestambena izgradnja* 40% 40% Po + P + 1 + K 50% 30% Po + P + 4 + K * mogućnost prisustva tihe i slične djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke. frizerske. Županijski zavod za prostorno uređenje 4 .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 5. caffe-i. kovačnice. d) Ostale osnovne namjene prostora: športsko-rekreacijska namjena. visina Po = podrum P = prizemlje 1.

6. U cilju provedbe potrebno je: .Varaždin . .Zagreb .1.detaljnije razraditi položaj koridora u prostoru. 6. .1.trasa je utvrđena i unesena u PPŽ temeljem izrađene dokumentacije.na razini plansko-usmjeravajućeg značenja planiran je poželjan koridor i načelna dispozicija raskrižja.obilaznice gradova kao zamjenski pravci za postojeće državne ceste. Glavni cestovni prometni pravci: Okosnicu cestovne prometne mreže u Županiji čine: . vrijednosti i zaštitu prostora za: . optimalan broj i položaj križanja te definirati dinamiku realizacije.5.Varaždin . optimalan broj i položaj križanja.u narednom razdoblju potrebno je detaljnije razraditi trasu.13 . željezničkog i zračnog prometnog sustava označene su u kartografskom prikazu 1: "Korištenje i namjena prostora".Ivanec .Koprivnica . razmještaj naselja.Lepoglava .Zagreb) .Zagreb Mađarska) . a moguće su određene promjene u funkcionalnom (promjena Županijski zavod za prostorno uređenje 4 .1. te izraditi potrebnu dokumentaciju uvažavajući temeljna planska usmjerenja o položaju koridora (objedinjeno uz kanal HE i vođenje izvan naselja). . U PPŽ-u se na razini plansko-usmjeravajućeg značenja planira osnovni položaj prometnih sustava u prostoru Županije u odnosu na prometnu ulogu.Varaždin . a osnove razmještaja poštanskog i telekomunikacijskog sustava u kartografskom prikazu 2: "Infrastrukturni sustavi ".1.cestovne granične prijelaze.4.državne i županijske ceste. .Maribor) .Ivanec . 6. .autocesta: Rijeka .Varaždin . .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 6. Prometni sustavi 6. 6.Krapina (do autoceste Zagreb .Krapina (autocesta: Zagreb .planirana Podravska brza cesta: Slovenija . 6.Osijek.poštu i telekomunikacije.1.glavne cestovne prometne pravce. ekološki) utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava u prostoru 6.Slovenija). .Čakovec .2. Zagorska brza cesta: Varaždin (od autoceste Goričan .1. Podravska brza cesta: hrvatsko-slovenska granica .Goričan . Uvjeti (funkcionalni.Zagreb .1. . prostorni.3.Osijek .planirana Zagorska brza cesta: Varaždin (autocesta: Rijeka . Autocesta: Rijeka .željezničke prometne pravce. Postojeće državne i županijske ceste planirane su PPŽ-om temeljem propisa o razvrstavanju.Goričan. Osnove cestovnog.Koprivnica . .1.načelno je planiran poželjan koridor u cilju osiguranja prostora za tu infrastrukturnu namjenu.zračnu luku. 6.

na razini plansko-usmjeravajućeg značenja rezerviran je koridor koji je potrebno razraditi detaljnijom dokumentacijom uvažavajući opredjeljenje da se što manje zauzima novi prostor. smješteno istočno od Varaždina moguće je razvijati u ovisnosti o strateškim interesima u zračnu luku kategorije 2C.unutar raspoloživog slobodnog prostora između naselja i postojećih infrastrukturnih koridora. uključujući i zakonom propisan zaštitni pojas unutar kojeg se može planirati i druga izgradnja u skladu s posebnim propisima.1. U okviru postojeće lokacije športskog zračnog pristaništa postoji mogućnost za širenje: . Do izrade stručne podloge iz točke 2.na trasi Podravske brze ceste moguća je izgradnja novog međunarodnog cestovnog graničnog prijelaza I kategorije na budućoj spojnoj točki s Republikom Slovenijom u skladu s međudržavnim dogovorom. Željeznički prometni pravci zadržavaju svoj postojeći položaj u prostoru osim dijela planirane trase brze željezničke pruge od Varaždina prema Krapini na dionici od Lepoglave do zapadne granice Županije. .11. Koridori autoceste i brzih cesta vode se izvan područja naselja i obuhvaćaju prostorni rezervat potreban za izgradnju normalnog punog poprečnog presjeka autoceste odnosno brze ceste i križanja u više razina. te da se na dijelu od Lepoglave do Varaždina zadrži na trasi postojeće pruge.9. . Ivanca i Varaždina prema Čakovcu i Mađarskoj: .14 . 6.7. a na razini plansko-usmjeravajućeg određenja u PPŽ-u su planirane poželjne promjene u razvrstavanju. Novom Marofu i Varaždinskim Toplicama. . Cestovni granični prijelazi: . 6.8. 6.12. Širine koridora državnih. potrebno je u PPUO/G-u planirati prostorne rezervate za prolaz cestovnih prometnih pravaca prema planiranim trasama u PPŽ-u.izmicanjem postojeće državne ceste DC2 na novu sjeverniju trasu ukoliko prometno-sigurnosni zahtjevi i ekonomska isplativost opravdavaju takav zahtjev.2. zamjenskih ili novih pravaca: . 6.Beč) preko Lepoglave.1.rekonstrukcija dionice ispravkom ili ublažavanjem loših tehničkih elemenata ceste ne smatra se promjenom trase.u PPŽ-u se predviđa izgradnja novih obilaznih pravaca u Varaždinu.1.1. ovih Odredbi za provođenje.širina koridora do detaljne razrade određuje se prema propisima o zaštitnom pojasu željezničke pruge. Postojeće športsko zračno pristanište. 6. .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN kategorije) i prostornom (promjena trase) smislu u slučaju izgradnje obilaznica.10. 6.postojeći granični prijelazi mogu se razvijati prema procijenjenim potrebama bez posebnih prostornih ograničenja. županijskih i lokalnih cesta izvan naselja u pravilu se ne povećavaju u odnosu na postojeće a potrebna proširenja kao i prostorni rezervati unutar naselja utvrdit će se u PPUO/G. Županijski zavod za prostorno uređenje 4 . .moguća je promjena razvrstavanja sukladno funkcionalnim potrebama. Brza željeznička pruga od Krapine (veza Zagreb .1.1.

Unapređenje i razvoj ostalih prijenosnih kapaciteta i transformatorskih postrojenja razine 110 kV i više. Sustav opskrbe električnom energijom na razini PPŽ-a obuhvaća proizvodna postrojenja te prijenosna i transformatorska postrojenja od 110 kV i više. ali njihove potencijalne lokacije nisu određene u grafičkom dijelu (u tekstualnom dijelu navode se lokacije Margečan i Željeznica).2. Energetski sustav 6.2. Delnice. potrebno je provesti odgovarajuće postupke.Zabok .2. te odgovarajućom stručnom dokumentacijom. a dalje u smjeru Kotoribe novom trasom. te ekonomske isplativosti i ugraditi lokaciju u PPUO/G. Razvoj poštanskog prometa i telekomunikacija u dijelu koji se odnosi na izgradnju poslovnih građevina usmjeren je na područja unutar naselja.Ludbreg. 6. Unapređenje sustava opskrbe plinom u smislu izgradnje kapitalnih građevina na razini Županije predviđa se ostvariti izgradnjom međunarodnog plinovoda ADRIA .7. 6.2.2. 6. a razrađivat će se PPUO/G-om. Karlovac . zadovoljiti kriterije zaštite prostora i okoliša. PPŽ-om se ne predviđa osiguranje novih koridora izgradnje kapitalnih vodova. Ukoliko se iskaže interes za takvu izgradnju.Kotoriba mađarska granica): . 6.3.LNG (Omišalj. . U PPŽ-u se ne sprječava mogućnost izgradnje malih hidroenergetskih građevina (male hidrocentrale). 6.Ludbreg . Kapitalna proizvodna postrojenja (HE Varaždin i HE Čakovec) su izgrađena i u PPŽ-u se ne predviđaju nove potrebe za prostorom. te se PPUO/G-om i detaljnim planovima uređenja moraju planirati prostorne pretpostavke za nesmetan razvoj.15 .na trasi se planira izgradnja nove i rekonstrukcija postojeće mjernoredukcijske stanice za koje će se osigurati potreban prostor.2.13.2. PPŽ ne zahtijeva ispunjenje drugih uvjeta lociranja i gradnje.5. Glede prijenosnih postrojenja ovim Planom osiguran je na krajnjem istočnom dijelu Županije (istočno od Malog Bukovca) koridor za prolaz dalekovoda 2x400 kV Žerjavinec .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 6.planiran je područjem Županije dijelom istim koridorom uz već postojeći magistralni plinovod Zabok .Mađarska. U dijelu koji se odnosi na izgradnju telekomunikacijskih vodova i mreža.6. 6.Zagreb .2. Županijski zavod za prostorno uređenje 4 .4.1. a za proširenje kapaciteta prvenstveno je potrebno koristiti postojeće infrastrukturne koridore i težiti njihovom objedinjavanju u cilju zaštite i očuvanja prostora i sprječavanja nepotrebnog zauzimanja novih površina. predviđa se u okviru postojećih koridora i prostora (uz minimalna potrebna proširenja) radi zaštite i racionalnog korištenja prostora. Plinofikacija naselja na području općina i gradova razvijat će se temeljem osnovnih postavki PPŽ-a i "Studije opskrbe prirodnim plinom Županije varaždinske". 6.2. .osim propisanih općih i posebnih uvjeta izgradnje ove vrste građevina.1.

na dijelovima slivnih područja Bednje. Vodnogospodarski sustav 6.crpna stanica. 6. Bartolovec.3.1.3.3. Belski Dol.trase vodova i lokacije građevina vodoopskrbnog sustava ucrtane u grafičkom dijelu PPŽ-a usmjeravajućeg su značenja i dozvoljene su odgovarajuće prostorne prilagodbe koje ne odstupaju od koncepcije rješenja. opravdanost i svrhovitost rješenja za konkretan prostor tako da se preporuči zahvat koji će zadovoljiti zahtjeve zaštite okoliša i zaštite od štetnog djelovanja voda. Žgano vino. planira se novo vodocrpilišno područje Vinokovšćak (između dovodno-odvodnog kanala HE Varaždin i starog korita rijeke Drave . Građevine za korištenje voda: . Plitvice i Lonje predviđa se mogućnost izvedbe retencija za obranu od poplava. Zaštitne i regulacijske građevine: . a u funkcionalnom smislu potrebno ga je u potpunosti osposobiti za rad (biološki uređaj) na način da ne ugrožava druge sadržaje u okolnom prostoru.kapitalne građevine za distribuciju .2. . Beli Zdenci.3.16 . koji je potrebno izvesti u suglasju s principima zaštite okoliša. . Građevine za zaštitu voda: . 6.3. .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 6. . uz postojeća vodocrpilišta i izvorišta: Varaždin.šire područje naselja Svibovec) i vodocrpilišno područje istočno od Hrženice (u pravcu naselja Struga). planira se u Doljanu.u cilju osiguranja rezervi pitke vode za vodoopskrbu stanovništva i osiguranje funkcije vodoopskrbnog sustava Županije. Sutinska i Ravna gora.zahvate treba provoditi uz maksimalno uvažavanje prirodnih i krajobraznih obilježja.na rijeci Dravi predviđa se izgradnja regulacijskih (vodne stepenice) i zaštitnih (nasipi) građevina. kolektorom i ispustom u recipijent. . Šumi. . . Bistrica. Županijski zavod za prostorno uređenje 4 .sustav za odvodnju otpadnih voda Grada Varaždina u osnovi je prostorno definiran i potrebno ga je etapno izgrađivati.mrežu cjevovoda vodoopskrbnog sustava u pravilu je potrebno polagati u postojeće infrastrukturne koridore uvažavajući načela racionalnog korištenja prostora. bilo bi svrhovito izučiti i procijeniti prihvatljivost. .izgradnja i proširenje vodoopskrbnog sustava u osnovi je utvrđena temeljem Vodoopskrbnog plana Županije. .potrebno je definirati cjelovit plan odvodnje otpadnih voda u Županiji prema kojem će se utvrditi područja u kojima je optimalno graditi sustave za odvodnju sa zajedničkim uređajima za pročišćavanje zagađenih voda.sustav postojećih i planiranih vodosprema načelno je označen u kartografskom prikazu 2: "Infrastrukturni sustavi ".u sklopu izgradnje autoceste planira se regulacijski zahvat na dijelu rijeke Bednje.

7. pretvaranje u oranice) potrebno je provjeriti svrhovitost zahvata u odnosu na narušavanje ili umanjivanje krajobraznih vrijednosti i ekonomsku isplativost.2. 7.2.4.1.). 7. Šumarke i živice u nizinskim (posebice uz vodotoke) i brežnim predjelima (voćarsko-vinogradarska područja) potrebno je sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri kao nositelje bogatstva i raznolikosti kulturnog krajolika.2.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 7.3. pa se u cilju očuvanja izvorne slike krajobraza ne preporuča krčenje velikih šumskih površina.2. Županijski zavod za prostorno uređenje 4 . U slučaju planirane izgradnje potrebno je razraditi mjere zaštite ljudi i imovine i mjere za očuvanje sklada i cjelovitosti prirodnog vodnog krajolika. pješčara i glinokopa prvenstveno je potrebno planirati neposredno uz postojeće lokacije u cilju zaštite krajobraznih vrijednosti prostora.1. Šume su kao visoka vegetacija od posebnog značaja i vrijednosti za krajolik. Prirodne vodne krajolike i vodne ekosustave potrebno je sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri kao izuzetno vrijedne i kao nositelje prepoznatljivosti i identiteta Županije.4.3. a posebice prometne koridore koji za sobom nužno povlače izgradnju građevina odnosno širenje naselja. Rudarski projekti moraju sadržavati i projekat sanacije kojim se definira daljnja namjena napuštenih eksploatacijskih polja (biološka rekultivacija ili prenamjena u svrhu rekreacije.1. Mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti 7.2. 7. 7.2. 7. ribolova i sl. Nove površinske kopove kamenoloma.17 . 7. 7.1. 7. Postojeće nizinske šume treba maksimalno zaštititi i očuvati pa se ne može planirati njihova prenamjena i krčenje. a opravdane zahvate izvoditi uz maksimalno očuvanje izvornih obilježja prostora. Vodotoci s pripadajućim vegetacijskim pojasom i dolinom/kanjonom u kojoj se nalaze/kroz koji protječu. Sve nadzemne infrastrukturne koridore potrebno je racionalizirati i sektorski usuglašeno objedinjavati. te je u takvim prostorima potrebno namjeravane zahvate usklađivati i provoditi uz uvažavanje krajobraznih vrijednosti i obilježja. u krajobraznom vrednovanju smatraju se jednom prostornom i strukturnom cjelinom. U prirodnim inundacijama ne preporuča se planirati izgradnju radi zaštite ljudi i imovine. 7. te ih je u najvećoj mogućoj mjeri potrebno sačuvati kao jedan od najbitnijih i vizualno dominantnih dijelova krajobraza. Brdske šume predstavljaju prirodni krajolik.3. šljunčara. Poželjno je pošumljavati nekvalitetno poljoprivredno zemljište i područja unutar zaštitnih zona vodocrpilišta.1.2.1. Prije izvođenja hidrotehničkih radova i prenamjene zemljišta (isušivanje vlažnih livada.

raznolikost. identitet. komplementarnost. Identitet ruralnog krajolika potrebno je očuvati na način da se zadrži prepoznatljiva slika sela i zaselaka koji se prepliću i stapaju s prirodnom pozadinom. 7. 7. Potrebno je stimulirati ozelenjavanje gradskih i rubnih dijelova naselja i kapitalnih građevina infrastrukture. U tom je smislu potrebno oblikovati naselja i građevine tako da se lokacijom i arhitekturom usklade s tradicionalnim graditeljstvom.1.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 7. tradicijski čimbenici) na način da se za svaku konkretnu općinu/grad primjene oni modeli prostornih struktura koji neće narušiti. već naglasiti temeljne vrijednosti i osobitosti područja. ambijentalne značajke. fizionomija. U PPUO/G-u potrebno je uvažavati.5. Nove intervencije u prostoru moraju biti odmjerene i ne smiju odudarati od ambijentalnih obilježja u kojima nastaju.3.7. 7.8. U cilju očuvanja slike naseljenih predjela Županije i postojećeg sklada unutar naselja i u širem prostoru. potrebno je poštivati preporuke sadržane u točki 5. Potrebno je izbjegavati planiranje izgradnje u ruralnim predjelima na vizualno vrijednim.5.6. 7. značajnim ili eksponiranim lokacijama i na kontaktu sa šumom i vodom.18 . vrednovati i sačuvati strukturne značajke prostora (unutrašnja raščlanjenost. U planovima nižeg reda preporuča se planirati područja za vikend izgradnju i utvrditi mjere za zaustavljanje i sprječavanje daljnje takve nekontrolirane izgradnje. Županijski zavod za prostorno uređenje 4 . koje se odnose na katnost izgradnje.

.2. Županijski zavod za prostorno uređenje 4 .1. Prilikom određivanja granica i provođenja planskih i ostalih aktivnosti na Ormoškom jezeru i starom koritu rijeke Drave. 8.2. Mjere zaštite svrhovito je pobliže uskladiti s programima gospodarenja šumama. 8.područja u kojima su dozvoljene i poželjne aktivnosti u funkciji razvoja i stvaranja materijalnih preduvjeta za još kvalitetniju zaštitu najvrednijih područja. 8.prijelazna područja u kojima su dopustive aktivnosti u funkciji unapređenja i zaštite. .2. U PPPPO-u za područje rijeke Drave potrebno je. planiraju zaštititi pojedini dijelovi rijeke Drave i to: .1. U PPŽ-u se planira potreba izrade PPPPO-a za područje rijeke Drave. Prostornim planom potrebno je točno definirati prostor obuhvata. . Planirani park prirode Hrvatsko zagorje prirodna je baština od državnog značaja za koju je zakonom utvrđena obveza izrade prostornog plana područja posebnih obilježja (u daljnjem tekstu PPPPO). korištenje i uređenje prostora u nekoliko zona sa stupnjevanim zaštitnim režimima: . 8.1. potrebno je djelovati koordinirano na razini međudržavne suradnje i suradnje sa susjednim županijama (zaštita Drave kao biosfernog rezervata).1.2. Ovim se Planom. na osnovi inventarizacije i vrednovanja. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina 8.Ormoško jezero kao posebni zoološki (ornitološki) rezervat.19 . 8.1.1. 8. potrebno je djelovati koordinirano s Krapinsko-zagorskom županijom.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 8. Prilikom određivanja granica i provođenja ostalih aktivnosti na zaštiti tog područja. Za zaštićenu park šumu Trakošćan koja se nalazi unutar planiranog parka prirode treba propisati mjere zaštite i njome i nadalje gospodariti prema pravilima šumarske struke i propisanim mjerama zaštite. Uz naglašenu pažnju prema prirodnim vrijednostima posebnu pažnju treba pridati graditeljskom naslijeđu. a prema Zakonu o zaštiti prirode.4.3.1. 8.5. utvrditi dijelove dravskog ekosustava koje je potrebno zakonski zaštititi.1. Granice područja parka prirode označene u PPŽ-u očitavaju se i tumače kao planskousmjeravajući podatak koji će se utvrditi u skladu s posebnim zakonom. zaštitu. jer se planirani park prirode nalazi u pretežito šumskom području. 8. tradicijskim oblicima gospodarstva i zaštiti ruralnog krajolika.2.područje ušća Plitvice i Bednje kao zaštićeni krajolik i kao posebni zoološki (ornitološki) rezervat.izdvojena uža područja pod strožom zaštitom.

Belski dol i dolina rijeke Bednje). park šuma u Varaždinskim Toplicama. U PPŽ-u su načelno planirane lokacije za zaštitu prema Zakonu o zaštiti prirode: a) u kategoriji park šume: Dravska park šuma. kanjoni potoka i sl.6. krajolik potoka Zbel i šire područje Grebengrada (izvorišni dio Lonje. ali se ista ne isključuje. kako bi se na polazištima struke planiralo i provodilo korištenje i zaštita šuma (sječa. Klenovnik. Rješenjima o zaštiti zaštićeni su: arboretum Opeka. 8. 11 parkova (Novi Marof. Najvrednije predjele unutar tog prostranog područja treba posebno izdvojiti i propisati strože mjere zaštite (planirani rezervati šumske vegetacije. Ukoliko se ocijeni svrhovitim provesti postupak zaštite preporuča se da šumama u tim predjelima upravljaju i gospodare "Hrvatske šume" (na vodnom dobru "Hrvatske šume" uz suglasnost "Hrvatskih voda"). Prilikom određivanja granica i provođenja ostalih aktivnosti na širem području Kalnika. Maruševec.20 . Ravne gore i Drave potrebno je uz suradnju šumarske i vodnogospodarske struke detaljnije definirati u PPUO/G-u. 8. Županijski zavod za prostorno uređenje 4 .1.3. Čevo.5. Za područje Kalnika kao prirodne baštine od državnog značaja ovim se PPŽ-om ne propisuje obveza izrade PPPPO-a.) može imati negativne učinke na spomenik prirode. 8. 8. Za "Zaštićeni krajolik Kalnik" koji je već utvrđen. groblje Varaždin. pa mjere zaštite treba propisati na osnovi ocjene pojedinačnog lokaliteta. ušće Plitvice i Bednje u Dravu.4. potrebno je djelovati koordinirano s Koprivničko-križevačkom županijom. širi predio Kalnika. Šaulovec. Križovljangrad. geološki stup Drenovec. c) u kategoriji spomenika prirode: stijena i pećine Kamenac.1. Duha u Prigorcu.3.2. b) u kategoriji zaštićenog krajolika: vršni dio Ivančice. potrebno je propisati mjere zaštite. 8. Za zaštićene spomenike prirode: geološko-paleontološke Vindiju i Mačkovu spilju i geološko-mineraloški Gaveznicu. šuma oko jezera Bis u Ivancu i oko kapelice Sv. 8. Vuka na Vukovoju te livade uz potok Zbel kao stanište kockavice. a također i za područja definirana kao osobito vrijedan krajobraz.7.). potrebno je propisati mjere zaštite i njime nadalje gospodariti prema pravilima šumarske struke i propisanim mjerama zaštite. botanički spomenici na stijenama Kalnika i oko kapelice Sv.6. Bajnski dvori. Vidovec. Ivančice. košnja i sl. šumsko-uzgojni zahvati). tri skupine stabala i šest pojedinačnih stabala i za te dijelove prirode treba propisati mjere zaštite prirode. 8.3. Mjere zaštite za dijelove Kalnika planirane za zaštitu u kategoriji zaštićenog krajolika potrebno je uskladiti s programima gospodarenja šumama.3. Varaždinske Toplice. spomenici prirode. U PPUO/G-u je potrebno predložiti razinu zaštite tih dijelova prirode. Planirane predjele posebnog rezervata šumske vegetacije na području Kalnika. Jalkovec.1. 8. zabrana unošenja alohtonih vrsta i dr.4. održavanje neizmijenjene šumske zajednice. Nekontrolirano korištenje tih prostora (rekreacija. Veliki Bukovec i Martijanec).3. 8. razgledavanje.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 8. već se smatra uputnim postupak zaštite u kategoriji zaštićenog krajolika predložiti i pokrenuti koordinirano s Koprivničkokriževačkom županijom.

. obnovu. U svrhu očuvanja i obnove zaštićenih spomenika parkovne arhitekture preporuča se razrješiti vlasničko-korisničke odnose. te osigurati stručne kadrove za održavanje.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 8.8. Županijski zavod za prostorno uređenje 4 .za ostalu zaštićenu i značajniju evidentiranu graditeljsku baštinu obvezna je izrada konzervatorske dokumentacije i u slučaju kad za šire područje postoji detaljni plan uređenja. Očuvanje.21 . Zaštićene biljne i životinjske vrste. kao i vrste kojima opada brojnost.8.za dijelove naselja registrirane (zaštićene) kao povijesne urbanističke cjeline (Varaždin i Varaždinske Toplice) obvezna je izrada urbanističkog plana uređenja na temelju prethodno izrađene konzervatorske dokumentacije.9. revitalizaciju i afirmaciju kulturno-povijesnog naslijeđa treba definirati u PPUO/G-u.inventarizacijom takvih vrsta u PPUO/G-u i planiranjem mjera zaštite na lokalnoj razini sukladno točki 10. obnovu i revitalizaciju tih spomenika.za zaštićene gradsko seoske cjeline (Ludbreg i Vinica) i zaštićene seoske cjeline (Mali Lovrečan i Veliki Lovrečan) obvezna je izrada konzervatorske dokumentacije uz preporuku da se u PPUO/G-u za te dijelove naselja propiše izrada detaljnih planova uređenja. 8. ovih Odredbi za provođenje. nestaju staništa i prijeti odumiranje treba štititi: .7. a razraditi u slijedećoj dokumentaciji prostora: .1. . 8. .unutar zaštićenih predjela.

22 . Do uređenja lokacije budućeg centra za obradu i odlaganje otpada u Županiji. Za područje cijele Županije potrebno je što prije usvojiti opredjeljenje o temeljnom principu gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom.3. 9. 9. Ludbreg. Novi Marof. Županijski zavod za prostorno uređenje 4 .) ukoliko su one dopustive s obzirom na okolni prostor.2.1. kontrolirano prikupljanje i skladištenje opasnog otpada za cijelu Županiju (najvećim dijelom otpadnih ulja) organizira se i provodi na području grada Varaždina. termičke obrade i odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada. Turčin (Općina Gornji Kneginec). uz provedbu zakonom propisanih mjera zaštite. Postojeća kontrolirana odlagališta (Turčin. Svaka od lokacija postojećih kontroliranih odlagališta može se pod određenim uvjetima upotrijebiti za skladištenje otpada (privremeno odlaganje).4. Jerovec). U okviru privremenog odlaganja moguće je organizirati sortiranje i druge djelatnosti (smanjivanje količine i volumena i sl. kompostane. Prikupljanje i skladištenje opasnog otpada sukladno odredbama Zakona o otpadu. Strategiji i Programu prostornog uređenja RH i Uredbe o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku. Osnovni uvjet za usvajanje opredjeljenja mora biti količina i sastav proizvedenog otpada koje treba utvrditi na temelju što točnijih podataka. kao i sva ostala odlagališta i divlje deponije moraju se sanirati do roka utvrđenog posebnim propisima.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 9. Centar za obradu i odlaganje otpada mora nuditi kompletno zbrinjavanje što podrazumijeva postojanje sortirnice.6. Postupanje s otpadom 9. 9. 9. Poljana Biškupečka (Grad Varaždin). u PPŽ-u se predviđa organizirati u okviru lokacije budućeg centra za obradu i odlaganje otpada. te "Vražji rid" (Grad Novi Marof). Skladištenje otpada (privremeno odlaganje) moguće je organizirati na više lokacija u Županiji koristeći prostore postojećih odlagališta uz prethodno propisano uređenje. "Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica).7.5. a isplativije ih je organizirati na tim lokacijama nego u centru za obradu i odlaganje otpada. Varaždinske Toplice. 9. a ostali opasni otpad za koji nije organizirano prikupljanje i skladištenje skladišti se privremeno na mjestu nastajanja. "Stari zdenac" (Općina Jalžabet). 9. U PPŽ-u se utvrđuju slijedeće potencijalne lokacije za zbrinjavanje otpada (izgradnju centra za obradu i odlaganje otpada): Jerovec (Grad Ivanec). U PPŽ-u se ocijenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada). "Malo Polce" (Grad Ludbreg).

kako bi se prišlo smanjivanju količine štetnih tvari (prije svega nitrata) u podzemnoj pitkoj vodi. Potrebno je što prije uvesti kontrolu nad upotrebom količine i vrste zaštitnih sredstava u poljoprivredi na području vodonosnika. zabranom odlaganja otpada i sprječavanjem prekomjerne upotrebe zaštitnih sredstava u poljoprivredi. 10.23 . analizirati i vrednovati postojeće stanje s obzirom na klasifikaciju.2. Cijeli se vodonosnik.2.1. 10.5. Na razini Županije. smjernice i mjere zaštite okoliša za osobito vrijedne resurse: vode (pitka voda i odvodnja).2.3. Posebno se sugerira općinama i gradovima da iskoriste zakonsku mogućnost izrade programa zaštite okoliša za pojedina uža područja (s obzirom na resurse. smatra područjem potencijalnih rezervi podzemnih voda za širu regiju. U PPUO/G-u potrebno je koncepcijski riješiti odvodnju naselja koja se nalaze na zaštitnim zonama vodocrpilišta i na području cijelog vodonosnika. Trnovec. 10.3. Programom zaštite okoliša potrebno je za područje Županije detaljnije i konkretnije utvrditi uvjete. Naselja koja imaju prioritet su Svibovec Podravski. 10. kvalitetu i kvantitetu poremećaja.6.1. Vode 10. Lonja) ili smanjiti kvalitetu voda na Plitvici i Bednji. s većim naglaskom treba obraditi područje vodonosnika.1. Izvješće o stanju okoliša Varaždinske županije. za koje je PPŽ dao osnovna usmjerenja u pogledu zaštite resursa. i prsten naselja Sračinec-Petrijanec-Vinica-Ladanje-Vidovec-Nedeljanec.2.1. Za naselja odnosno građevine koji neće moći biti uključeni u sustav odvodnje ili do njihovog uključivanja u sustav obvezna je izgradnja trodjelnih nepropusnih septičkih jama.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 10. Potrebno je riješiti odvodnju i zbrinjavanje otpadnih voda gospodarskih subjekata unutar i izvan naselja. na osnovi čega će se propisati mjere zaštite okoliša.4. Nova Ves Petrijanečka.2. potrebno je riješiti zaštitu ležišta podzemne pitke vode izgradnjom sustava za odvodnju. tlo i krajolik kao osobito vrijedne resurse Županije. U PPUO/G-u potrebno je detaljnije inventarizirati osnovne elemente okoliša. šume. uz zakonom propisani sadržaj.2. 10. značajke i posebnosti dotične sredine). 10. pa je nove namjene i sadržaje na tom području potrebno uvoditi s posebnom pozornošću i uz mjere zaštite okoliša.2. Izvješće o stanju okoliša i Program zaštite okoliša 10. 10. šume. a posebice farmi na području vodonosnika. jedinica lokalne samouprave i pojedinačnih subjekata koji se nalaze na vodonosniku. Svaka nova namjena u prostoru ne smije utjecati na postojeće stanje kvalitete voda na vodotocima I kategorije (brdski pritoci Bednje na području Ivančice i Kalnika. Otpadne vode obvezno treba tretirati preko pročistača otpadnih voda. dugoročno i strateški gledano. vodotoke.1.2. tlo i krajolik. 10. Županijski zavod za prostorno uređenje 4 .1.2. Potrebno je inventarizirati sve značajnije zagađivače na vodotocima. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 10.

od novih namjena može se planirati korištenje prostora isključivo u svrhu rekreacije.4.širi vegetacijski pojas uz rijeke i potoke. 10. Tlo 10. 10. 10. Županijski zavod za prostorno uređenje 4 .1. a vrijedna i ostala obradiva poljoprivredna tla koja nisu obrađena potrebno je privesti poljoprivrednoj namjeni ili ih pošumiti. područja uz koridore brzih cesta i autoceste.24 .10. Ludbreških i Međimurskih podravskih šuma potrebno je spriječiti širenje poljoprivrednih i drugih površina na štetu nizinskih šuma.3.9.3. sanacije. 10.3. Zbog očuvanja prirodne ravnoteže vodnih ekosustava na područjima na kojima se planira izgradnja retencija poželjno je preispitati mogućnost izgradnje istih u smislu kišnih preljeva.2.7.2.). U opravdanom slučaju (gradnja infrastrukture i sl. u gospodarskim jedinicama Varaždinskih.3. Šume 10. U PPUO/G-u je potrebno utvrditi sve divlje deponije ili privremene lokacije prikupljališta. U svrhu zaštite vodnih ekosustava (vodni krajolik .2.3. Ne preporučuje se pretvaranje vlažnih livada u njive i oranice i izvođenje novih regulacija. predjeli uz vodotoke i sl. Ne može se planirati izgradnja u potencijalno poplavnim područjima kako ne bi dolazilo do ugrožavanja ljudi i imovine. U cilju zadržavanja površina pod šumom.2. Poželjno je pošumljavati.2. 10.3. zatvaranja i sl. 10. u smislu zabrane krčenja i zadržavanja šumaraka i živica koji se sporadično prepliću s površinama druge namjene.11. U PPUO/G-u preporuča se propisivanje konkretnijih mjera zaštite.2. koji uključuje prirodni inundacijski pojas) potrebno je posebno preispitati svaki namjeravani zahvat odnosno prenamjenu zemljišta unutar inundacijskog pojasa. 10.8. područje budućeg vodocrpilišta Vinokovšćak. nekvalitetno poljoprivredno zemljište niske bonitetne klase. bilo bi svrhovito osigurati zamjensku površinu i pošumiti je. Do izrade i donošenja PPPPO-a za rijeku Dravu. odnosno izvršiti prenamjenu zemljišta u šumska na slijedećim površinama: najuže zaštitne vodocrpilišne zone (I i II). Ne može se planirati prenamjena vrijednog obradivog zemljišta u nepoljoprivredne. Buduće aktivnosti na tom području potrebno je provoditi u skladu s preuzetim obvezama iz međunarodnih dokumenata i programa. Šume i šumska zemljišta mogu mijenjati namjenu samo prema odredbama Zakona o šumama.) kada je potrebno iskrčiti nizinsku šumu.2. odnosno u svrhu zaštite vodnih ekosustava zadržati kao vlažne livade (točka 10. 10.7.4.1.4. unutar granica obuhvata plana predviđenih u PPŽ-u. a posebice u građevinske svrhe osim ako nema zemljišta nižih razreda. te dati smjernice njihovog daljnjeg korištenja. 10.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 10. U svrhu očuvanja i unapređenja šumskog fonda u privatnim šumama poželjno je korištenje postojećih osnova gospodarenja državnim šumama za okolne privatne šume.

U PPŽ-u se osim zahvata utvrđenih posebnim propisom ne utvrđuju drugi zahvati za koje je potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš (PUO).5. ovih Odredbi za provođenje.6.5. 10.10.8. i 7.7.5..1.9. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti obrađene su i nabrojene u točki 7.8. voditi katastar emisija u okoliš s obzirom na utvrđene djelatnosti koje onečišćuju zrak u zonama stanovanja i industrijskim područjima. 10. ovih Odredbi za provođenje.11.6.12.12. 10. Postupanje s otpadom 10. 10. Krajolik 10. 10.25 . uvažavajući mjere sadržane u točkama 5. staništa nestaju ili im prijeti izumiranje. sukladno zakonskim propisima.7. Županijski zavod za prostorno uređenje 4 . a u izuzetnim slučajevima i izvan naselja. te vrste čija brojnost opada. 7. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina obrađene su i nabrojene u točki 8. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti obrađene su i nabrojene u točki 8.11. Predviđene razine buke u urbanim područjima potrebno je. Zrak 10.2.1.6. ovih Odredbi za provođenje. Zaštita od buke 10.9. 10. Za buduće oblikovanje naselja potrebno je planiranje nove izgradnje uravnotežiti s postojećom izgradnjom zadržavajući i njegujući izvorna obilježja naselja i šireg područja. u skladu sa zakonskim propisima. Grad Varaždin dužan je.10.6. 10.1. te za iste planirati mjere zaštite u skladu s podacima nadležne službe za zaštitu prirode i okoliša. ovih Odredbi za provođenje.9. Biljne i životinjske vrste 10. 10. Oblikovanje naselja i kulturne vrijednosti 10. 10. Mjere postupanja s otpadom obrađene su i nabrojene u točki 9.1.3. Zaštićeni dijelovi prirode 10. odrediti na grafičkom prikazu u planovima nižeg reda. Građevine i postrojenja koja mogu biti izvor prekomjerne buke potrebno je planirati na odgovarajućoj udaljenosti od stambenih i rekreacijskih zona i drugih tihih djelatnosti.1.1. Procjena utjecaja na okoliš 10.1.2.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 10. Prilikom izrade PPUO/G-a svrhovito je utvrditi da li na području obuhvata plana rastu ili žive zaštićene biljne i životinjske vrste.1. ovih Odredbi za provođenje.

Ekonomski poticaji 10.26 . 10.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 10.13. Uz zakonom propisane moguće i poželjne ekonomske poticaje u cilju unapređenja zaštite okoliša preporuča se na razini Županije razraditi posebni program poticajnih.14.13. Županijski zavod za prostorno uređenje 4 . Ivanec. Suglasnost na mjere zaštite okoliša 10. to su slijedeće općine odnosno gradovi: Bednja.1.14. Klenovnik i Lepoglava. Prema kartografskom prikazu 3.1. PPŽ-om se određuje da se pribavi suglasnost od nadležnog državnog tijela na mjere zaštite okoliša utvrđene PPUO/G-ima onih općina i gradova na čijem je području planiran park prirode Hrvatsko zagorje. Donja Voća. ali i ograničavajućih mjera koje će doprinjeti unapređenju zaštite okoliša (uvažavajući namjenu i zaštitu prostora utvrđenu u PPŽ-u i drugim prostornim planovima).

Vidovec. Lepoglava. Maruševec. Ivanec.6 gradova: Varaždin. 11. Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske te planskih usmjerenja i određenja u PPŽ-u. a krajnji istočni dio u VIIIo MCS (što se iščitava i iz kartografskog prikaza 3: "Uvjeti korištenja. Na temelju Zakona o prostornom uređenju.park prirode Hrvatsko zagorje. . Gornji Kneginec. .. Do donošenja Zakona o civilnoj zaštiti kojim će se detaljnije riješiti problematika zaštite i sklanjanja ljudi i materijalnih dobara. Ludbreg. Petrijanec. Obveza izrade detaljnog plana uređenja (DPU) ne utvrđuje se u PPŽ-u već će se ona utvrditi prostornim planovima iz točke 11. Mjere provedbe 11.1. potrebno je primijeniti slijedeće mjere: Županijski zavod za prostorno uređenje 4 . Vinica i Visoko. Ljubešćica.1.. Novi Marof i Varaždinske Toplice. Donji Martijanec.1.1. Prostorni planovi područja bivših općina Varaždin. u dijelu koji nije u suprotnosti sa važećim odredbama Zakona o unutarnjim poslovima). Beretinec.4.5. Sveti Ilija.1. Mali Bukovec.3. 11. 29/83. Donja Voća. Lepoglavu. ne primjenjuju se u dijelu u kojem su protivni PPŽ-u. Po donošenju PPUO/G-a prestaje važiti dio prostornog plana bivše općine za to područje. 11.6. Breznica. 11.1. u slučaju izgradnje skloništa u skladu s prostornim planovima zaštite i spašavanja jedinica lokalne samouprave i uprave. Jalžabet. koji sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju ostaju na snazi do donošenja svih PPUO/G-a s područja bivše općine. uređenja i zaštite prostora"). Ivanec. d) Urbanističkog plana uređenja (UPU) za sjedišta gradova: Ivanec. i 42/86.1. Sveti Đurđ. te osobito uvažavati činjenicu da se pretežiti dio prostora Varaždinske županije ubraja u VIIo seizmičnosti (po MCS).27 .1.1. Novi Marof i Varaždinske Toplice. c) Generalnog urbanističkog plana (GUP) za Varaždin kao sjedište Županije.22 općine: Bednja. 11. Trnovec Bartolovečki. Ludbreg. Veliki Bukovec.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 11. Klenovnik. 36/85. utvrđuje se potreba izrade slijedećih prostornih planova: a) Prostornog plana područja posebnih obilježja (PPPPO) za: .2. Sračinec.područje rijeke Drave. Ludbreg i Novi Marof.1. b) Prostornog plana uređenja općine/grada (PPUO/G) za: . Do donošenja novih propisa o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti potrebno je kod izrade planova nižeg reda u suradnji s nadležnim državnim tijelom primjenjivati Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora ("Narodne novine" br. Cestica. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja 11. i programima mjera za unapređenje stanja u prostoru. Breznički Hum.

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN a) Za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara potrebno je osigurati skloništa po opsegu zaštite: . . . . Sva skloništa osnovne zaštite moraju biti dvonamjenska i trebaju se koristiti u mirnodopske svrhe u suglasnosti s Ministarstvom unutarnjih poslova a u slučaju ratnih opasnosti trebaju se u roku od 24 sata osposobiti za potrebe sklanjanja. . b) Sva skloništa moraju biti projektirana i izvedena u skladu s propisom o tehničkim normativima za skloništa: .za skloništa pravnih osoba za dvije trećine ukupnog broja djelatnika.skloništa planirati ispod građevina kao najniže etaže.osigurati potreban opseg zaštite (50 do 300 kPa). računajući da se na 50 m2 razvijene građevinske (bruto) površine zgrade osigura sklonišni prostor najmanje za jednog stanovnika.dopunske zaštite otpornosti 50 kPa.28 . .osigurati rezervne izlaze iz skloništa.osigurati lokacije za javna skloništa. Županijski zavod za prostorno uređenje 4 .osnovne zaštite otpornosti 100 do 300 kPa. a pri radu u više smjena za dvije trećine broja djelatnika u najvećoj smjeni u vrijeme rada.za javna skloništa prema procijenjenom broju stanovnika koji se mogu zateći na javnom mjestu i broju stanovnika za koje nije osigurano kućno sklonište za stambeni blok u polumjeru gravitacije tog skloništa (250 m).za kućna skloništa i skloništa za stambeni blok prema veličini zgrade odnosno skupine zgrada.za porodična skloništa za najmanje tri osobe. .odrediti seizmičnost. . Broj sklonišnih mjesta u skloništima treba odrediti prema vrsti: . .

11.1. Dio područja ulazi u sustav budućeg parka prirode Hrvatsko zagorje za koji će se izraditi PPPPO. Petrijanec. 11. kojim treba razraditi ne samo uvjete zaštite već i prihvatljive mogućnosti korištenja prostora koje će stvarati pretpostavke za učinkovitiju zaštitu. te stvaranje pretpostavki za standard življenja primjeren vremenu. U PPŽ-u se daje mogućnost formiranja gradskih urbanih zona objedinjavanjem svih kontaktnih prostora u zajedničko područje za razvoj naselja koja su se međusobno spojila (koncept se predlaže prvenstveno primijeniti za Varaždin. te naselja Muričevec.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 11. Donja Voća. Potrebne su poticajne i razvojne mjere s državne razine prvenstveno za jačanje srednjih i manjih gradova kako bi dosegli onu razinu na kojoj postaju stvarna žarišta vlastitog razvitka i razvitka okolnog područja. Pogranično područje obuhvaća Grad Lepoglavu (osim grada Lepoglave. .revitalizacija naselja.2.2. Klenovnik. Lepoglavom i Varaždinskim Toplicama kao planiranim srednjim i manjim gradovima.2. Mreža gradskih naselja s Varaždinom. uz obavezno unapređenje stočarske i peradarske proizvodnje rješavanjem zbrinjavanja otpada i otpadnih voda na farmama.4. .2. Zaštita vodonosnika kao najvažnijeg prirodnog resursa na području Županije zahtijeva primjenu slijedećih mjera: . a osobito poljodjelstva). Ivanec. porezne olakšice i slično) za ostanak stanovništva u područjima u kojima je moguće stvoriti realne perspektive za razvoj i poticanje onih djelatnosti koje će osigurati primjerene uvjete za život. Područja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera 11.3.2. kao sjedištem Županije i važnijim nacionalnim središtem.osmišljavanje i usmjeravanje poljoprivredne proizvodnje na način primjeren zaštiti vodonosnika i tla (ograničena i kontrolirana upotreba zaštitnih sredstava). U ovim prostorima potrebna je: . te Ivancem. 11. Ludbregom. Sračinec i Vinica. predstavljaju okosnicu policentrične razvojne strukture Županije.provedba stimulativnih mjera (sufinanciranje. Cestica.sustavno rješavanje problema zbrinjavanja otpada i odvodnje otpadnih voda prioritetno za naselja i infrastrukturu koja se nalazi na vodonosniku. Novim Marofom. Breznički Hum i Visoko. Rubna i manje razvijena područja obuhvaćaju općine Breznica. Za ovo područje predviđaju se poticajne mjere na razini nacionalnog programa obnove i razvoja uz razrađenu osnovnu plansku koncepciju razvitka na županijskoj i lokalnoj razini.2.29 . Ludbreg i Novi Marof). Očura i Vulišinec) i općine Bednja. a u cilju postupnog smanjivanja nesrazmjera i zaostajanja u odnosu na druga područja i daljnjeg ravnomjernijeg razvitka (revitalizacija naselja i gospodarstva. Županijski zavod za prostorno uređenje 4 . kreditiranje. gospodarstva i poljodjelstva na realnim osnovama s ciljem postupnog smanjivanja razlika u razvoju u odnosu na druga područja.

. projekata i drugih elaboracija. Lonje sa svim pritocima te ekosustavi ostalih manjih vodotoka.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 11. način korištenja te potencijalno ugrožavanje i onečišćenje.6. 11. Nalazišta (ležišta) geotermalne vode . a programima mjera za unapređenje stanja u prostoru treba predlagati izradu stručnih i znanstvenih podloga te programa. pojave i procese radi pravodobnog interveniranja u slučaju narušavanja tih vrijednosti.treba pratiti promjene s ciljem zaštite prostora u slučaju potencijalnog ugrožavanja ljudi i okoliša. . Izvješćima o stanju u prostoru obuhvatiti stanje i praćenje pojava. a u cilju njihove zaštite i očuvanja.3. 11.5.30 . Za ova područja potrebno je pratiti stanje. stanja zaštite. pojave i procese u cilju praćenja učinaka provedenih mjera.3. Bednje. Vodonosna područja (vodonosnik) . studija. Poplavna područja .treba pratiti korištenje i predlagati eventualne promjene.4.potrebno je pratiti stanje. Područja planirana za gradnju . postojeća. . Pogranična. Područja i lokaliteti prirodnih i kulturno-povijesnih obilježja i vrijednosti . a u cilju racionalnog dimenzioniranja i korištenja tih područja. Eksploatacijska polja (planirana. rubna i manje razvijena područja . 11.područje kompleksa Trakošćan i šire okolice s brdskim predjelom Ravne gore. potencijalnog ugrožavanja i onečišćenja.3.3. 11. 11.šumski predjeli na području cijele Županije. .treba pratiti korištenje postojećih i sanaciju napuštenih polja s ciljem pravodobnog interveniranja u slučaju narušavanja vrijednosti prostora.treba pratiti stanje.2. 11.3.3. Demografska kretanja .područje uz rijeku Dravu.3.potrebno je praćenje kvalitete.šire područje Ivančice koje obuhvaća gornji tok rijeke Bednje od Stažnjevca do Krušljevca. napuštena) . 11.8.potrebno je pratiti trendove radi možebitne neravnoteže i predlaganja mjera za uspostavu ravnoteže.3.3.11. 11.10.7.potrebno je provođenje daljnjih istraživanja i mogućnosti korištenja.3.3.šire područje Kalničkog gorja. Područja i lokaliteti za istraživanje i praćenje pojava i procesa u prostoru 11. Područja značajne prirodne vrijednosti: .3. Županijski zavod za prostorno uređenje 4 .9. .3. Kapitalna infrastruktura i građevine od važnosti za Državu i Županiju . 11.izvorišni dio Plitvice te vodni ekosustavi rijeka Plitvice. 11.1.potrebno je pratiti realizaciju njihove izgradnje radi ravnomjernijeg povezivanja i razvoja područja.

1 .VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Dokumentacija i suradnja Županijski zavod za prostorno uređenje 5.

16.Zagreb. 6. 1997. 1996. "Plan" APZ . Zagreb. Zavod za urbanizam Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prostorni plan (bivše) Općine Ludbreg. Zagreb.vršno područje. 1998. Zagreb.Zagreb. "Plan" APZ . 1983. Prostorni plan (bivše) Općine Križevci. Prostorni plan (bivše) Općine Varaždin. 1982. Zagreb.2 . 1977. 1983. Generalni urbanistički plan Ivanca i kontaktnih građevinskih zona. Generalni urbanistički plan grada Varaždina. 14.Zagreb. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske. Generalni plan uređenja naselja Varaždinske Toplice. 5. Ministarstvo prostornog uređenja. 13. i 1986. Ministarstvo prostornog uređenja. Prostorni plan (bivše) Općine Novi Marof. Generalni urbanistički plan Ludbrega 2000. 1998.Zagreb. 1972. "Coning" Varaždin. Prostorni plan područja posebne namjene Ivančica . Zagreb. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske. Zagreb. Prostorni plan (bivše) Općine Ivanec. Zagreb. 15. Generalni prostorni plan Kalnika.Zagreb. Prostorni plan Zajednice općina Varaždin. Zagreb.. Zagreb. (uključivo i sve izmjene i dopune planova) Županijski zavod za prostorno uređenje 5. 9. 1983. Zagreb. 1983. "Plan" APZ . "Plan" APZ . 8.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN a) Pregled korištenih relevantnih dokumenata: Planovi: 1. Zavod za prostorno planiranje. 4. 1983. Prostorni plan područja HE sistema "Drava". 1982. Zavod za prostorno planiranje. "Plan" APZ .Zagreb. "Plan" APZ . 3. 2. 11. graditeljstva i stanovanja. 12. Zavod za urbanizam Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 1982. graditeljstva i stanovanja. 7. 1978. 10. Urbanistički plan uređenja naselja Novi Marof i kontaktnih zona. 1984.

Zagreb. dionica: Dubrava Križovljanska .Goričan.. Osijek i Varaždin. AT Consult d. Dalekovod d. 5. Studija vodoopskrbe (bivše) Općine Ludbreg. "Hidroekoing" d. 14.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Studije: 1. 1995.o. Zagreb. Vodoprivredna osnova za vodno područje slivova Drave i Dunava. Osnovne smjernice za utvrđivanje strategije i operativnih rješenja gospodarskog razvoja Županije varaždinske do 2005. Zagreb. Varaždin. Zagreb.Bjelovar.Institut Geoekspert. 1991. 1997. 7. Zagreb. Fakultet građevinskih znanosti sveučilišta u Zagrebu. Urbanistički institut Hrvatske.d.3 . 1991.Goričan. 11. Studija utjecaja na okoliš autoceste Zagreb .Dunav" Osijek.Dunav" Osijek. 1989. Integralna studija . Studija hidrotehničkog uređenja sliva Lonje uzvodno od ceste Zagreb . Seizmička mikrorajonizacija Varaždina . 1985. Zagreb. Studija utjecaja na okoliš dalekovoda 2×400 kV Žerjavinec .regionalna studija. 1985. 18. 20. Studija o istraživanju.. 2. Zagreb. Environmental Policy Europe asbi. 6. Podravska brza cesta. 1972. Studija opskrbe prirodnim plinom Županije varaždinske. vodoprivredna interesna zajednica Zagreb. "Hidroprojekt". Inženjerski projektni zavod. Vodoopskrbni plan Varaždinske županije. VRO "Drava . OOUR "Vodogradnja" Varaždin. Centar za meteorološka istraživanja. Institut za turizam. Republička 15.d. 1994.Varaždin .o. 1989.o. RO "Projekt" Zagreb.regionalni vodovod Varaždin (I faza). Varaždin. 1995. 3. Mineralne sirovine područja Zajednice općina Varaždin.Geološki konzalting d.o. 9.Mađarska. 1998. 19. 1989. Zagreb. Zagreb. Građevinski institut. Državni hidrometeorološki zavod. građevinsko-tehnička studija. Varaždin. Coning inženjering d. 1995. gospodarenju i zaštiti georesursa na području (bivše) Općine Ludbreg. Strateški plan djelovanja za dunavsko slivno područje 1995.. 10. 4. 17.o. 1996. 1996. Brussels. eksploataciji. "Hrvatske ceste" . Prostorno-prometna studija koridora magistralnih cesta br. OOUR "Vodogradnja" Varaždin. Županijski zavod za prostorno uređenje 5. Meteorološka podloga za potrebe prostornog planiranja Županije varaždinske. 1994. Zagreb. INA . Idejno rješenje vodnog sistema slivova Bednje i Plitvice. Studija izbora lokacije odlagališta otpada na području Županije varaždinske. 16. Zagreb.o. Varaždin. Zagreb. 1. VRO "Drava . 3.3 i 7 na području Zajednica općina Bjelovar. Strateški markentiški plan turizma Varaždinske županije. 1989. 1984. INA Projekt. godine. 12.Inženjerski projektni zavod. dionica Komin . "City trust". Studija uređenja zemljišta i otvorenih vodotoka za gornji dio vodnog područja rijeke Drave. "Geotehnika" Zagreb .Varaždi. Zagreb.-2005. 13. 8. 1995.

Državni zavod za statistiku. Osnove korištenja i zaštite prostora za područje (bivše) Općine Ivanec. 6. Zagreb. obrtništva i malog poduzetništva. Dokumentacija 884. Izvješće o stanju u prostoru Varaždinske županije za razdoblje 1995. Dokumentacija 888. "Službeni vjesnik Varaždinske županije". Zavod za prostorno uređenje Varaždinske županije. Zagreb. Osnove korištenja i zaštite prostora za područje općina: Donji Martijanec. "Službeni vjesnik Županije varaždinske". 1996. 18. do 1997. Popis stanovništva 1991. Zavod za prostorno uređenje Varaždinske županije. Osnove korištenja i zaštite prostora za područje općina: Novi Marof. Državni zavod za statistiku. Varaždin. br. 1995. Varaždinske Toplice i Visoko. 15. Državni zavod za statistiku. Zavod za prostorno uređenje Varaždinske županije. Mali Bukovec i Sveti Đurđ. "Postupanje s otpadom u Županiji varaždinskoj" . 17. Varaždin. "Službeni vjesnik Varaždinske županije". Statistički ljetopis. 12. Državni zavod za statistiku. Varaždin. i 4/98. 1994. Zagreb. 8. Državni zavod za statistiku. 10/95. Hum Breznički. Ludbreg. Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Varaždinske županije za razdoblje 1998. 14/94. Breznica. Državni zavod za statistiku. 2. Ljubešćica. 1992. 1995. 7.. Zagreb. br. Varaždin. Izvješće o stanju u prostoru Županije varaždinske. 5. Varaždin. Statistički ljetopis. Prostorne mogućnosti za razvoj gospodarstva. Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Županije varaždinske. 1999. 2/98. 10. 14. Zavod za prostorno uređenje Varaždinske županije.4 . 1996. "Službeni vjesnik Županije varaždinske". godine. Popis stanovništva 1991. 16. godine. Popis stanovništva 1991. Dokumentacija 882. Popis stanovništva 1991. Zavod za prostorno uređenje Varaždinske županije. Varaždin. 2/98. Županijski zavod za prostorno uređenje 5. 4. 1993. 9. Dokumentacija 881. 1994. 1994. 19. Osnovna obilježja prostora i prostornog uređenja Županije varaždinske. br. Zagreb. Varaždin. 1993. . Statistički ljetopis hrvatskih županija. br. 1995. Zagreb. Zavod za prostorno uređenje Varaždinske županije.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Ostali dokumenti: 1. Zagreb. Izvješća o stanju u prostoru i Programi mjera za unapređenje stanja u prostoru za gradove i općine na području Varaždinske županije izrađeni u razdoblju od 1995. 1994. Osnove korištenja i zaštite prostora za područje (bivše) Općine Varaždin. 3. 11...prilog za Program zaštite okoliša i Strategije zbrinjavanja otpada u Županiji varaždinskoj. 1995. 1994. Državni zavod za statistiku..1997. 13.

Pravilnik o zaštitnim mjerama i određivanju zona sanitarne zaštite crpilišta Varaždin Regionalnog vodovoda Varaždin. Bjelovar.. JKP "Varkom" Varaždin. JKP "Varkom" Varaždin. Dravska park šuma. Varaždin.o. 1997. 30. V. Kušen. Cetinski. AT Consult d. 1995. J. Zagreb. V.. Mumford. 34. 21. Pogranično područje . Zagreb. 23. E. 1997. 1999. Varaždin.5 . Čakovec i Dubrava u 1997. Pravilnik o zaštitnim mjerama i određivanju zona sanitarne zaštite crpilišta Bartolovec Regionalnog vodovoda Varaždin. PMF. 1996. Grad kao složen sustav. 26. Razvojna politika za granična područja Republike Hrvatske.. Elaborat zona sanitarne zaštite izvorišta "Ravna gora". Lokalna samouprava i uprava u Republici Hrvatskoj. Registar arheoloških nalaza i nalazišta sjeverozapadne Hrvatske.o. d. biološke i ihtiološke značajke nadzemnih voda hidroenergetskog sustava HE Varaždin.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN 20. 29. Fizičko-kemijske.uređenje i zaštita prostora. Nakladni zavod Matice Hrvatske. 1993. 25. 1995. Odluka o zaštitnim mjerama i određivanju zona sanitarne zaštite crpilišta "Vinokovšćak" vodovoda "Varaždin". 1997. Zagreb. 1998.N. 33. 1997. Varaždin. Varaždin. 28. Grad u historiji. Hrvatsko društvo za sustave. "Bistrica". 31.o. 1995. "Beli zdenci".o. 32.prilog za Program zaštite okoliša. E. Varaždin.. 1988. Pravilnik o zaštitnim mjerama i određivanju zona sanitarne zaštite izvorišta Belski Dol Regionalnog vodovoda Varaždin. L. JKP "Varkom" Varaždin.: Strateške osnove razvoja turizma Grada Ivanca. Zagreb. "Sutinska".L. 27. Hrženjak. 1995. Naprijed Zagreb.R. godini. Informator. JKP "Varkom" Varaždin. Zavod za prostorno uređenje Varaždinske županije. 1997. 24. 1996. 22. "Izvješće o postupanju s otpadom u Varaždinskoj županiji" . Županijski zavod za prostorno uređenje 5.. Zagreb. Muzejsko društvo sjeverozapadne Hrvatske. Flajšman.. "Šumi" i Žgano vino".

Prijevozno područje Varaždin.Ministarstvo prostornog uređenja.Hrvatska pošta d. . projektiranja i građenja.Pogon Zelina. . .Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša.Ministarstvo pomorstva.Ministarstvo unutarnjih poslova . graditeljstva i stanovanja.Vodnogospodarska ispostava za slivno područje "Plitvica-Bednja". ustanova i subjekata: .Županijski zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije. Šumarija Varaždin. .Distribucijsko područje "Elektra" Zagreb .Hrvatske željeznice. Ivanec i Ludbreg.d. .Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. . Ispostava Varaždin.Policijska uprava Varaždinska. .Distribucijsko područje "Elektra" Koprivnica. Uprava šuma Koprivnica.Županijska uprava za ceste Varaždin.TK centar Varaždin. . Konzervatorski odjel u Varaždinu. . .6 . Odjel planiranja i pripreme. ."Cesta" d.Distribucijsko područje "Elektra" Varaždin. .Središte pošta Varaždin. .d.Hrvatske vode Zagreb. . Vodnogospodarski odjel za vodno područje slivova Drave i Dunava.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN b) Suradnja tijela.d.Ministarstvo obrane. .Hrvatske telekomunikacije d. .Vodnogospodarski odsjek Varaždin. .Hrvatska elektroprivreda d.Županijski zavod za prostorno uređenje Međimurske županije. Županijska komora Varaždin.d. . Služba planiranja.Hrvatska uprava za ceste. . Uprava za zaštitu kulturne baštine.Županijski zavod za prostorno uređenje Koprivničko-križevačke županije. . Zagreb.Hrvatska gospodarska komora.Ministarstvo kulture. . . . . prometa i veza. Županijski zavod za prostorno uređenje 5.Županijski zavod za prostorno uređenje Krapinsko-zagorske županije. .Hrvatske šume. . Varaždin. .Hrvatska uprava za ceste. .

Ured za prostorno uređenje.Upravni odjel za komunalne djelatnosti i uređenje grada Varaždina.Ogranak Varaždin."Lukom" Ludbreg.Gradski muzej Varaždin. . .Ured za prosvjetu."Ivkom" d.Ured za katastarsko-geodetske poslove Varaždinske županije. .INA .Upravni odjel za društvene djelatnosti Varaždinske županije. . .Ured za statistiku Varaždinske županije. stambeno-komunalne poslove.VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN ."Komunalac" Novi Marof. . . graditeljstvo i zaštitu okoliša Varaždinske županije. .IGEA Varaždin. šport i tehničku kulturu Varaždinske županije."Naftaplin" Zagreb.Upravni odjel za gospodarski razvoj i poljoprivredu Varaždinske županije. .JKP "Varkom" Varaždin. . . zdravstvo i socijalnu skrb Varaždinske županije. . .7 . . .Ured za rad. Županijski zavod za prostorno uređenje 5.KP "Termoplin" Varaždin. informiranje.Pokret prijatelja prirode "Lijepa naša" .Ured za gospodarstvo Varaždinske županije. .d. kulturu. . Ivanec.

.

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Grafički dio Županijski zavod za prostorno uređenje .

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN Sadržaj: Kartografski prikazi u mjerilu 1:100.000 Kartografski prikaz 1. Plinoopskrba Kartogram 5. Vodovod i odvodnja 4.1.2. Pošta i telekomunikacije 4. Elektroenergetika i korištenje voda 4. Administrativna sjedišta i razvrstaj državnih i županijskih cesta Kartogram 3. uređenja i zaštite prostora Grafički prilozi .4.kartogrami u mjerilu 1:200. Infrastrukturni sustavi 4. Uvjeti korištenja. Teritorijalno-politički ustroj Kartogram 2.000 Kartogram 1. Korištenje i namjena prostora Kartografski prikaz 2. Postupanje s otpadom Županijski zavod za prostorno uređenje . Sustav središnjih naselja i razvojnih središta Kartogram Kartogram Kartogram Kartogram 4.3. Infrastrukturni sustavi Kartografski prikaz 3.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful