You are on page 1of 10

TA JE PRAVO? Postoje razli ita mi ljenja o tome ta je pravo.

Odgovori mogu biti subjektivne naravi, religijske, te objektivne koje daje sociologija prava ± pravna znanost. ODAKLE JE PRAVO Pravo poti e iz volje autoriteta mo i, svjesti ljudi. Poti e iz dru tvenog ugovora. Odgovori mogu biti subjektivni. ZA TO PRAVO? Mogu biti pravna lica. Bez prava bi ivjeli u anarhiji. KAKO RAZUMJETI PRAVO/KAKO PRAVNO RAZMI LJATI? Pravno razmi lja onako kako ti nala e zakon, pravna presuda, te onako kako ti nala e nauka. Nauke o pravu ± promatraju pravo sa strane kao predmet svog nau nog promatranja. Neke od nauka su: - filozofija prava, - historija prava, - teorija prava, - sociologija prava SOCIOLOGIJA PRAVA promatra pravo izvanjski, kao izvanjski predmet na koji se onda izvanjski odnosi. iste pravne nauke problem ne promatraju izvanjski nego iznutra. Pravni tekstovi (tra i se volja ili namjera vo e zakona) ISTE PRAVNE NAUKE: pravna normativistika i pravna dogmatika SOCIOLOGIJA PRAVA je nauka o pravu. Naziv za sociologiju prava jeste pravna sociologija. Pravo je predmet nauke o sociologiji prava. PREDMETI SOCIOLOGIJE PRAVA: zakon, norma, odluka, presude, prvani institut i institucije SOCIOLOGIJA PRAVA IZU AVA dru tvene aktivnosti i kontekste nastajanja nekog ustava i zakona. Istra uje dru tvene okolnosti u kojima je donesena neka presuda (religijska, ekonomska). Pravna sociologija se bavi odnosom pravnog poretka i dru tvene stvarnosti. RAZLIKA SOCIOLOGIJE I SOCIOLOGIJE PRAVA SA SOCIOLOGIJOM STANOVI TA Sociologija izu ava sve dru tvene pojave i fenomene. Pravo je jedan dru tveni fenomen. Sve pravne pojave (ustav, zakon, sudske presude, odluke u cjelini) jesu dru tvene pojave. Pravo je najdominantniji dio ljudske stvarnosti. Sociologija prava se bavi pravnim pojavama, svim dru tvenim pojavama koje na bilo koji na in mogu do i u dodir s pravom. VRSTE PRAVNE NORME: primarne i sekundarne U primarne pravne norme spadaju zakoni, norma, sudske presude itd. U sekundarne pravne pojave u irem smislu mogu, a naj e e jesu u dodiru sa pravom ili zakonom.

CIVILIZACIJA ± odnos spram divlja tva i barabarstva. zakonsko pravo. Ugovori ili dogovori (dogovorene teorije. Pravo je kultruna tvorevina. racionalisti e i aperionisti ke teorije. razvijaju je Dirkemovi teoreti ari ( or Gurvi i dr. Pravo je jedan od dominantnih oblika dru tvene svjesti.prirodno pravo (racionlano). kojem nisu potrebni zakoni. jednopartiski ODNOS SOCIOLOGIJE SA DRUGIM NAUKAMA: -odnos sociologije i pravne sociologije. VRSTE PRAVA: .odnos sociologije prava sa komprativnim pravom. Kultura je sveukpnost na eg ivljenja. (Habermas). Pozitvno pravo je va e e pravo. Sankcija odlikuje pravnu normu. za etak ovih teorija nalazimo kod gr kih sofista) Ljudska solidarnost (ovdje je nastala solidarsiti ka teorija prava) one u osnovi zapo inju Dirkemovom teorijom solidarnosti. Um i razum kao izvor prava. interindividualna prava (prava odnos enja izme u ljudi) VRSTE USTAVA: vi epartiski. zakonskim i podzakonskim aktima. individualna prava. . . tzv. HISTORIJSKA IZVR NOST PRAVA Prema prvim teorijam pravo izvire iz svijesti ljudi. Segment prirodnog rava je teolo ko pravo.TA JE PRAVO? Pojam dr ave (politi ka zajednica) Pojam dru tva (osnovna supstanca su plemenska dru tva) Dru tvene pojave mogu biti tangirane pravom (pravne javnosti). dru tvenog odnosa unutar dru tva i kontrole tih odnosa. . VRSTE PRAVA: pravo zajednice. Pravo je oblik dru tvene i individualne kontrole pona anja. propisno pravo. Pravo je jedan od najdominantnijih vidova stvarnosti. Sociologija prava se razvila iz op e soicologije. na e egzistencije. . . Pravo je dru tvena injenica. pravo javnsoti. Pravo je jedan kulturni fenomen dominiraju i segment ljudske kulture.) . U naj irem smislu kultru odre ujemo kao odnos izme u ovjeka spram prirode koji zapo inje zemljoradstvom.pozitivno pravo (pravna stvarnost) Prirodno pravo je pravo koje izvire iz uma. ono je oblik duhovne kulture. dru tvene kontrole. realnost. Pozitivno pravo je propisano ustavom. Pravo je kulturni fenomen u najop enitijem smislu. Realnost je realnost na eg ivljenja.odnos sociologije prava i filozofije. Obi ajno pravo je obavezuju e pravo.odnos sociologije prava sa historijom prava. Emil Dirkem se smatra osniva em sociologije prava. Pravo je oblik dru tvene regulacije.odnos sociologije prava i teorije prava.

slabi da bi se za titili od nemo i. Pravo je univerzalno za odre eno podru je. TEORIJE NEJEDNAKOSTI TRAZIMAH ± pravda nije svojstvo mo na ovjeka. Kada se govori o Rimu. Ovu teoriju zastupa Moris Horiju. st. vlast treba dati sposobnijima. dr ava kao institucija). do 4. Platon mu je posvetio djelo ÄProtagora³. stare ere. ANTIFON ± ka e da su svi ljudi jednaki. HIPIA ± ÄLjudi pa svi smo mi samo srodinici. To su prirodni zakoni. treba da budemo jednaki. onda bi mi kao slobodna bi a trebali da se dogovorimo da nas zakon tretira sve kao jednake. tako u dr avi kao politi koj zajednici.progonstvo iz zajedniceA Obi ajno pravo se svodi na dva na ina: pravo prirodne jednakosti i pravo prirodne nejednakosti PREDSTAVNICI PRIRODNE JEDNAKOSTI: Protagora.³ . Trebali se nemo nima dati vlast da vladaju? Ne. ETHOS ± pravila ivota unutar zajednice EGZERCIZAM. Antifont. a ljudski zakoni su nas u inili nejednakima. U prvim razmi ljanjima helenska misao je bilakozmologijska. Sofisti pripaduju od 6.Rije je da ljudi po prirodnom pravu trebaju stvarati prirodne zakone. Postoje e pravo se svodilo na prirodno pravo. ANINOM I JAMBLIHOV ± ka e ako su zakoni nepravedni i ako nas dijeli na nepravedne. Kanta. Alkidamant. Pravda da se odnosi prema svim drugim odli jima kao i prema samom sebi. Anonim i Jamblihov.Filozofksa teorija prava (pravo kao oblik mi ljenja. Ishodi te ovih teorija nalazimo u antici kod Platona. Helensko mi ljenje se odnosi na sofisti ke teorije. ugovor. ISHODI TE PRAVA Helenskog porijekla (izvori na tlu stare Gr ke). Podru je dr ave. stvoreni od prirode. Gorgia. te zakone treba ispravljati. Instiktivisti ka teorija nalazi porijeklo u dru tvenim institucijama (brak. Po prirodi svi smo ljudska bi a. KALIKLE ± me u ljudima nema prirodne nejednakosti . Grci su bili filozofi. Hegela. Nesloga nas uni tava. Pravu dr e nemo ni. PREDSTAVNICI PRIRODNE NEJEDNAKOSTI: Trazimah. Kalikle PROTAGORA ± uveni sofista. Hipia. Rimljani prakti ari. neki su nas u inili robovima. Kalikle itd. Trazimah. pa sve do analiti ke filozofije prava. Alkidamant. Hipia. rije je o pozitivnom pravu. treba da budu slo ni u porodici. Razmi ljanje o bogovima kultura mnogobo ka. Postpozitivisti ka teorija prava nastoje da zbli e moral i prava. GR KI SOFISTI: Pitagora. ÄBog je ljudima podjelio dva osnovna cilja: pravda i stid³. Prve misli o zakonima izrekli su gr ki sofisti. Antifons. kao pravo pitanje ljudkse egzistencije).

fenomenologijom. pravu. govore i o Äpedini³. Ideja dobra. Imamo 3 vrste: Umni (spoznajni ideje). Druga definicija polazi sa hedonisti kog stanovi ta koja glasi Ädobro je biti zadovoljan. Platon je izla e na metafizi ki na in. bavio se biologijom. Fedar.. koju izla e u 4 djela: 1) 2) 3) 4) Politika Nikomanova etika Retorika Organon Razlika izme u Platonove i Aristotelove filozofije sastoji se u injenici da se Platon vi e fokusirao na materijalan ivot. Ideja dobra proizilazi da je dobro da je dobro samo ono to je pravedno. filozofijom. astronomijom. Sofizam je jedan vid silogizma. tj. Fedon. Idealna dr ava za Platona Idealna dr ava za Platona mo e biti uspostavljena samo na ideji pravde. Gorgia. Platonova ideja ima tri na ina dobra: 1. U Platonovij hijerarhiji ideja je na prvom mjestu.na in ideje. po udni (biti sklon po udi (biti sklon po udi i neograni avati nagone).n. bili su mo ni govornici. Idealna dr ava za Platona je jedna transidentalna ideja koja se rodila iz stvarnosti.na in materijalnog svijeta. ovjek kao gra anin polisa je du an da se bavi politikom. JEDINSTVO: -etika. a Arirstotel je pa nju pridavao na realan ivot. Na in ideja dosipijavaju prosvijetljeni.) Platon pristupa ideji dobra sa utilitaristi kog dobra (sa pozicija korisnosti). kao dobro idealna treba da zadovoljavaju dva stava: a) Da bude od koristi svim gra anima b) Da se gra ani u njoj osje aju zdravo i sretno ARISTOTELOVA TEORIJA PRAVA Aristotel je ro en u tre en stolje u p. Ogroman uticaj donio je razvitkom filozofije prava. a ne nasiljem nego kada su umni. Ideje se spoznaju du o. Sofisti su bili prvi mudraci koji su podu avali zakonima.GIORGIJE ± ka e da mo ni treba da vladaju. Platon gleda na zemljski i prirdoni svijet na dva na ina: . Pravo je umje e dobra i jednakosti. gdje jedan ovjek mo e da ispolji ve inu svojih potencijala. Pravda za Platona je jedna transidentalna koja se rodila iz stvarnosti. . Taj ivot se odvija u polisu. ne daj Bo e biti nesretan³ Idealna dr ava.pravo ARISTOTELOVO RAZLIKOVANJE OSNOVNIH VRSTA DJELATNOSTI . u dr avi svi lanovi treba da budu zadovoljni³ Ejudenisti ka sre a je Ädobro je biti sretan.politika. namjenjen navo enju na pogre no mi ljenje. u Trakiju. Polis je za Aristotela jedno stavrno ispravno mjesto. PLATONOVO PRAVNO U ENJE Glavna djela: ÄDr ava³ i ÄZakoni³ Platonova djela: Protagora. Gozba.e. sr ani ( eljeti ne to). Ideja dobra porizilazi da je dobro samo ono to je pravedno. . sposobni oni svojim govorim treba da umne spotakne da se osposobljavaju Gr ka filozofija zapo inje sa filozofima.

POJAM PRAVI NOSTI Pravi nost je pravda pojedina kog slu aja. TIMOKRACIJA ± vladavina astoljubivih. a ne isto za isto) 3.) Bavljenje ovim djelatnostima podrazumijeva bavljenje odre enim vrlinama: .) Realisti ko shvatanje vrlina (ona su realna svojstva) 2. Lo i oblici vlasti: izopa enje. Pod vrlinama se podrazumijeva poznavanje zakona. Pravednost je realna kategorija. pravo i dr.) Komutativna (razmjenska ili aritmeti ka pravda) 2. Tim vrlinama ne raspola u svi jednako. etika. raspodjela po zaslugama. Pojam pravde Aristotel vi e razra uje u Nikomanovoj etici.) Racionalisti ko shvatanje vrlina (da su vrline svojstvene samo razumnim bi ima) 3.) Teorijske djelatnosti (tzv. Na osnovu ove podijele i danas se govori o partikularnoj filozofiji i transidentalnoj.monarhije. razumske.) Distributivna pravda (geometrijska) Druga raspodjela jeste.) Prakti ke djelatnosti (politika.) Imanentno svojstvo ( da su vrline svojstvene samo imanentnom ovjeku. etikom i sl.) Energisti ko shvatanje (vrlina ne postoji.) Eti ke vrline Dijanoeti ke vrline su vrline umsko. Eti ke vrline su prakti ke vrline. biolo ko bi e. Zakon odre uje da se podjela vr i prema zaslugama.) Pravda razmjene (razmjenjuje se jednako za jednako. Aristotel razla e na ine na koje mogu shvatiti vrline: 1. ona je temeljni odnos koji se primjenjuje na polis³. POJAM PRAVDE PO ARISTOTELU Pravda je umsko razmska vrlina. Tri osnovne vrste pravde po Aristotelu: 1. Prava je i eti ko i prakti ka vrlina.politi ko bi e. Pravda je temelj polisa (etika politike) kao primarne eti ke zajendice. Svi oblici vlasti se vode izme u monarhije i aristokracije. Najbolja dr ava je ona u kojoj vladaju sredni stale i. prava filozofija) njome se bave samo prosvje eni i posve eni 2. To su vrline bavljenja politikom. POJAM PRAVEDNOSTI Pravednost se odnosi na emaginisti ko svojstvo. . stvarala ko) 3.) Politi ke djelatnosti (kao istinsko. Pravda je objektivnost. ÄPravda je ideja kada se primjeni u stvarnosti.) Dijanoeti ke vrline 2. prakti ko bi e. Aristotelovo shavtanje pravde je zakonsta pravda.1. Ne sve vrline svakog ovjeka) 4. ARISTOTELOVA TEORIJA VRLINA . ako se ne ostavruje) Ova svojstva Aristotelu omogu avaju da izvr i u u podjelu na 2 osnovne vrste: 1.

politika je stale ka. egzistencijalisti. Pravda i pravo nisu isto. Kod Aristotela je na vrhu ideja pravde. altreum non tedere ± sum kvike tribuere³ ( ivjeti asno. tako bi zakon trebao da nas u i ta da inimoJUSTINIJAN U ÄINSTITUCIJAMA³ O PRAVDI GOVORI da je pravda za njega kao i za Cicerona stanje duha (um-razum) da se ini pravda. S tre e strane imamo dominaciju crkvenog prava. FEUDALNO PRAVO (JUS FEUDALIS) Filozofija u srednjem vijeku bila je sila teologije. a izbjegava nepravda da se bez razloga ne po tuju drugi i da se daje svakome ono to mu pripada. U feudalnom periodu preovladava prirodno. Imanenisti ko shvatanje ± svaki ovjek e dobiti ono to mu pripada. Oni su u jednoj socijalnoj povezanosti. Postoji jedan prirodni zakon koji poti e od Boga. ta jednakost se shva a kao jednakost svih pred Bogom i trebalo bi da opravda postoje e jednakosti. ne povrijediti drugoga. A ti zakoni i um govore ta je dobro. dati svakome ono to mu pripada). Rimsko prirodno pravo: Upijan ÄDigest³ (Rasprave) Ciceron ÄDe republica³ (O zakonima) Justinijan ÄInstitucije³ Kod Upijana je ostalo malo sa uvanih rasprava. Poznato je ono to su prenjeli prepisiva i. To pravo je racionalno . razum da te zakone razumijemo. UPIJANOVO SHVA ANJE PRAVDE ÄHoneste vivere. odnosno pravi nosti. Druga karakteristika op e sociologije jeste vlastela s jedne i kmetstvo s druge strane.Kod Platona je na vrhu ideja dobra. O izgledu prava govore 3 pozicije: 1. Voji stale je stale me usobno jednak. a ta lo e. Ljudski zakoni bi trebali da se pi u po uzoru na zakone. spram mjestu. dr avom. Pravda kao centralni pojam prava.) Ono se ispostavlja kao prirodno pravo. Kada bi se pravo izjedna ilo sa pravdom ne bi bilo potrebe ni za pravom. Feudalni monarh predstavlja najvi i autoritet. Izme u njih vlada optere eni odnos. CICERON O PRAVDI GOVORI Äinusticija est konstacijo afekcija animisum kvike tribues³ (Pravda jeste neprekidno stanje potreba du e da se svakome da njegovo). REFLEKSIJE ARISTOTELOVE PRIRODNOG PRAVA I PLATONOVE MISLI. Feudalne dr ave su apsolutisti ke monarhije. Pravo prirodne jednakosti se odnosi na jednakost unutar stale a. a s druge strane racionalno pravo. PORIJEKLO JUS FEUDALIS Pravo je bo jeg porijekla. FILOZOFIJE Filozofijom prirodnog prava Rimljani su se slu ili uglavnom Gr kom Aristotelovom i Platonovom filozofijom. a Bog nam je dao um. Ovo je razdoblje decentrizma (pravednost religijskog nadzora nad svjetovnim). Bitna karakteristika ovog odnosa jeste tijesna povezanost sa crkvenom religijom. ali nema pravo kao kmetstvo i sve enstvo.

Sloboda se nikada ne poklanja ona se osvaja. Parlament postaje nosilac vlasti.n. pravo odmazde koji se mo e prevesti kao krva osveta. st. Marsirio Padovanski i Johan Altusius su branili nakon revolucije. MANGA KARTA DITARTUM (velika sloboda kraljeva).). GLOSARI (gr . Glosa) ± rije . naj e e naturalne razmjene 2. TEORIJA UPORI TA U MARHOMASISTI KIM TEORIJAMA Ove teorije su stvorene zahvaljuju i pobunama. I 14.) Pravo vladara nad kemtom b.) Distrubutivna pravda ± jer primjer tipi nog razumijevanja pravde PORIJEKLO PRAVA JUS GLADI ET AGRATIANSI (pravo ma a i pomilovanja) to je osvajanje dokle sti u o trice ma a.) Kuminikativna pravda ± odvija se u vidu razmjene.) Ono se javlja kao obi ajno pravo (prirodno pravo se transformira u pravo obi aja) 3.e.) Obi ajno pravo se javlja u dvostrukom smislu: a) Nepisano obi ajno pravo b) Ono se javlja kao pisano pravo (transformacija obi aja u pisano pravo) Pravo poti e iz rimskog prava. JUS PRIMOGENITURE (pravo prvorodstva) najstariji kraljeveski sin naslje uje kraljevstvo JUS HEREDITARIJUM (pravo naslje a) kako sin nalje uje prijestolje tako svi zajedno sa kmetovima koji rade naslje uju imovinu. ova vrsta je poznata kao DUKANDENIZAM. Tako dolazi do formiranja __________ na dva doma: a) Pravo stale a za u e e u vladavini b) Dom skup tine u kojem srednji stale tra i svoja prava U borbi za pravo dolazi do irenja slobode srednjih stale a. Sa pravnih pozicija ovu vrstu mo emo nazvati restruktivno pravo (nano enje boli) JUS PRIMENOKTIS (pravo prve mo i) JUS GENCIO (vrsta prava u starom Rimu gdje su rimljani garantirali slobodu stanovnicima) - Krajem srednjeg vijeka pojavljuju se prvi oblici otpora (13.) Pravo na dvoboj. Prvi zahtjev srednjeg stale a jeste pravo u vladanju. Monarh i njegova najstarija familija imaju funkcije. Najpozantije glosarske kole su postojale u Italiji i Francuskoj. Imamo dvije vrste pravdi: 1. KARAKTERISTIKE PRAVNOG PORETKA Svako pravo ho e da se predstavi da je pravedno. Ovu vrstu treba shavtiti dvojako: a. mo i vladara. . To su bili fragmenti rimskog prava koje su dodavane u enima. vra anje duga u krvi. Stale ke privilegije su smatrane pravednim. JUS KOGENS (pravo prisile) JUS SANGIUS (pravo krvi) pravo na ivot i smrt.2.

ali me u ljudima treba da vlada princip kozmi ke anarhije. Zadnja dinastija propada. -10.) Karizmatska vlast (pridavanje ljudskom bi u _______ ) 2. socijalne kohezije iji se starje ina po inje pojavljivati kao feudalni monarh. GENERACIJA ± nema dr ave.) Legalni oblik vlasti mo e biti dvostran: .Drugi period od 9. U vertikalnom smislu u dr avi ___________ ine 4 sloja: a) b) c) d) Mudraci Zanatlije Upravlja i koji se savjetuju sa mudracem Radnici Prvi uvi a horizontalnu strukturu stanovni tva. ako to drugo prihvata i nelegitimno. Neka se od dr avi brine onaj ko treba da se brine 4. Vlast je uvijek ne to to podrazumijeva prihvatljivost nad onima nad kojima se vlada. O ovome Ibn Haldun raspravlja u ÄMukadimu³ Oblici vlasti po Ibn Hladunu: 1. ÄMukadima. Treba da po tuje znanje i mudrost. prvi je izrekao dokaze o postojanju Boga. AUGUSTIN AURELIJE ± pravda te odnose. Pod pojmom vlasti uglavnom ugalvnom se podrazumijeva politi ka vlast. Toma je zna ajan: uveo je teoriju prinicpa sekulacije ____________ 1) Bo ji zakon (Leks divina) zala e se za njihovo po tivanje 2) Prirodni zakon (Leks nature) 3) Ljudski zakon (Leks humana) AL FARAD ± u svoja dva djela ÄUpravljanje dr avom³ ÄUstavna dr ava³ polazi za pozicije da sva vlast proizilazi od Boga. GENERACIJA ± emotivno racionalni odnos. st. 4 GENERACIJE 1. kao pozni srednji vijek jeste vrijeme skolastike (vi ak slobodnog vremena) visoko sve enstvo i visoko plemstvo tako su se razvijale misli o filozfiji i pravu. MO ± zna i potenciju. Crkvena dr ava je zajednica vjernika koji vole sve enstvo. GENERACIJA ± uva. To vladanje nad drugima mo e biti legitimno. To je politi ka mo .³ On je veliki logi ar. pa do 14.³ Za njegovu prvu teoriju je va no da potje e iz Asebije.st. malo su komotniji 3.u svojim djelima ÄZbirka lanaka protiv poganstva³ ÄZbirka teolo kih radova. Svakoj dinastiji vrijeme je ograni eno na 30 godina VLAST ± vladanje nad drugima. ZAKON TRI STADIJA. GENERACIJA ± tovrac dr ave 2. U svom djelu ÄO Bo joj dr avi³ brani poeziju crkve. ali ne ko prva.) Tradicionalna vlast (vlast koja se tradicionalno prenosi s koljena na koljeno) 3. po inje sa dr avom zavr ava sa ovjekom IBN HALDUN ± 15. I 15. SKOLASTI ARI TOMA AKVINSKI . mogu nost da se vladavina realizira. on je bio biskup.

ako je usmjeren na vlast prihvatanjem zakona. KARAKTERISTIKE NOVOG VIJEKA SA SREDNJIM VIJEKOM Srednji vijek je doba aucentrizma.) Javno pravo (pravo dr ave) 2. a da ga je gra ansko dru tvo iskvarilo. SOCIOLOGIJA PRAVA U 18. Gra ani biraju svoje predstavnike na teritorijalnoj razini. U drugom dijelu dru tvenog ugovora Ruso obra uje _______________________ Ä ovjek je u prirodnom stanju. itava dru tvena misao je bila fokusirana sprem Bogu. a sdruge strane politi ko bi e. Ruso vidi predmet ivota. nacionalan b) Iracionalan. Pravo izvire iz ugovora. dvije vrste ugovora: 1. Ugovor ve ine zna i priznanje. ugovor ve ine. Liberalno demokratsko shvatanje prava. AN AK RUSO je jedan od najizrazitijih predstavnika _________________ ija je misao utjecala na preoblikovanje dru tva i dr ave. kada je zakon volja vladara SOCIOLO KA PRAVNA MI LJENJA TOKOM NOVOG VIJEKA Srednjovjekovno dru tvo je bilo stale ki organizovano. Sa sigurno u bi se moglo utvrditi da bi ve ina potpisala takav ugovor. Da li je razvitak plementitosti i humanosti doprinjeo razvoju ovjeka? Ruso je odgovorio da su nauka i umjetnost upropastili ljude.) Privatno pravo Pravo prisile je u izvjesnoj mjeri zadr ano. iste mjere onima koji su potpisali. a drugi ugovor je monarhija.³ Kad bi svi ljudi bili ko Emil onda bi rado potpisali jedan ugovor svako sa svakim kome bi garantirali ____________________. Osnovni element Rusoove .a) Legalan. Dogodila se transformacija geocentrizma u neocentrizam. Novi vijek je vijek velikih povjesnih prekretnica.) Ugovor svih sa svim (svako sa s svim) 2. Oba ugovora su ishodi te prava. human. da je ovjek plemenit. U tre oj dimenziji imamo vra anje antici. Srednji slojevi su predstavljani kroz zanatstvo i trgovinu. S jedne strane on je privatno bi e. da je nosilo sa sobom stale ke privilegije. sastavi dijelovi tog ugovora su: a) O porijeklu i osnovama objektivnosti b) O vaspitanju Prva stvar jeste specifi nost Rusoove teorije u odnosu na Hobsovu. uglavnom se dolazi do jednakosti ljudi.st.) Vladala ki ugovor Ugovor svih sa svim je ugovor koji je krojio republiku. Taj ugovor je izraz op e volje. Ovaj ugovor u stavrnosti je nemogu . tj. Ugovor ve ine jeste prvi princip demokracije. Onaj ko je prvi obradio komad zemlje i rekao ovo je moje nanio je tetu ovje anstvu. njega karakterizira ljubav prema sebi. Posljedica svega je sila transformacije prava na 2 vrste: 1.

) Institucije zajedni tva (grupe) 2. Kod Hobsa ___________ a kod Rusoa obi na. samo se treba na pravilana na in _____________. To zna i da je pravo zakonsko uveli avanje ljudskih odnosa. prava slobode koju u ovome povjesnom razvitku sama sebe regulira.savremeni frnacuski pravnik. Transformacija prirodnog u pozitivno pravo tako se stvara duh zakona. Oriju razlikuje 2 vrste institucija: 1. Moris pravi tezu sociologije i filozofije prava. sociolog. Ovakve institucije pretvaraju dru tvene u pravne injenice. Ona ka e da ideje i vrijednosti nisu vje ta ke tvorevine. prakti ar. Tako se ra aju ili nastaju institucije.) Institucije stvari (odnos izme u ljudi) . one su usa ene u nas. odnosno prve teorije o vladavini zakona. Monteskje i D on Lok su tvorci teorije od podijeli vlasti. Ova teorija je jednaka i na vertikalnoj i na horizontalnoj ravni. TEORIJA INSTITUCIJE MORISA ORIJUA .teorije ± teorija suvereniteta (proisti e iz volje ve ine i daje vlast pravno politi ke organizacije na teritorijalnom principu ARL MONTESKJE ± je jedan od najbitnijih teoreti ara. Tomas Hobs i an ak Ruso zagovornici jednistvene vlasti. Ideje ine jednu ________________ komponentu dru tva__________ kreativno trajanje. Djela: ÄTradicionalna dru tvena nauka³ ÄNa ela javnog prava³ ÄTeorija institucije i fondacije³ ÄAdministrativno pravo³ ÄUstavno pravo³ Orijuova teorija zna i dubinsko pomirenje u porijeklo prava.SOLIDARISTI KE TEORIJE Moris Oriju . Ovo je prva teorija pravne dr ave.