You are on page 1of 556

OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

Sestri Dragici, ubijenoj u ponovljenom zloinu 1. maja 1995.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

Impresum tampanog izdanja iz 2000. godine: Izdavai: GrafoMark, Laktai Besjeda, Banja Luka Muzej rtava genocida, Beograd Urednik NENAD NOVAKOVI Recenzent Akademik MILORAD EKMEI Tehniki urednik i kompjuterska obrada: SINIA MENJI Lektura GORDANA STEVANOVI TORNJANSKI

Korektura DOROTEJ MIRKOVI

tamparija: GrafoMark, Laktai Tira: 500

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

Jovan Mirkovi

OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

Elektronsko izdanje Beograd, 2005. (po tampanom izdanju iz 2000.)

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

SADRAJ Umesto predgovora (Sistem jasenovakih koncentracionih logora).............................. 6 Uvod 21 Koriene bibliografije, bibliografski iskazi i prilozi bibliografiji 23 I Objavljeni izvori (dokumenta) II Memoarska literatura. l. Posebna izdanja... 2. lanci. a) lanci u zbornicima b) lanci u tampi III Nauni radovi, istoriografska i druga publicistika. 1. Opti pregledi istorije... 2. Enciklopedije i leksikoni.. 3. Studije i struni prilozi.. a) Struni i nauno-popularni prikazi logora...... b) Studije i prilozi izuavanju pojedinih pitanja o jasenovakim logorima.......................................................................................... c) Studije i prilozi izuavanju relevantnih tema i druga istoriografska publicistika. 4. Regionalna i lokalna istoriografija............... IV Knjievnost i film...... 1. Beletristika.. 2. Film. Zakljuak..... Conclusion............................................................................................................... Grafiki prikazi analize objavljenih izvora i literature. Bibliografija objavljenih izvora i literature o jasenovakim logorima..................... 1. Objavljeni izvori (dokumenta).. ................ 2. Knjige..................... lanci.. ....................... Popis korienih bibliografija, bibliografskih iskaza i priloga o bibliografiji.. Imenski indeks Geografski indeks.................. Indeks drugih pojmova.. Popis skraenica............... Beleka o autoru....................................................................................................... 37 117 118 131 131 145 156 158 164 173 174 184 233 295 329 329 334 336 342 346 372 372 380 435 515 520 535 542 549 554

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

UMESTO PREDGOVORA
(SISTEM JASENOVAKIH KONCENTRACIONIH LOGORA)

A nas Gospode svakog dana razapinju na ovaj krst jasenovaki.


(ore Radii OI TRAVA)

Na teritoriji Jugoslavije u II svetskom ratu postojao je 71 koncentracioni i sabirni logor i 329 istranih i drugih zatvora. Jugosloveni su bili zatoeni i u 69 razliitih logora van granica Jugoslavije.1 Koncentracioni logor Jasenovac je po broju ubijenih zatoenika bio najvee gubilite na tlu Jugoslavije. Od 1 706 0002 izgubljenih ivota u ratu3 nekoliko stotina hiljada je ubijeno u Jasenovcu.4

1Nikola

ivkovi, Pitanja za dalja istraivanja, "Nae teme", 9/1986, 1312-1314, na str. 1312; Isti, Antun

Mileti, Koncentracioni logor Jasenovac 1941-1945, Dokumenata, VIG, 1/1986, 333-335. Branislava Miloevi: Prezentacija Spomen-podruja - muzeja koncentracionih logora, Okrugli stol Jasenovac 1986, Jasenovac, Spomen podruje, s.a., 274.
2Ljudske

i materijalne rtve u ratnom naporu 1941-1945. Reparaciona komisija pri vladi FNRJ, Beograd,

(1946.), 9.
3O

stvarnim ratnim gubicima vidi i druga miljenja: Koovi, rtve Drugog svetskog rata u Jugoslaviji

(1,014.000), erjavi, Gubici stanovnitva Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu, (1 027 000). O broju od 1,700.000 vidi i: Vladeta Vukovi, rtve rata, Naa re, London, br. 368, oktobar 1985. (prema: Ljubo Boban, Kontraverze iz povijesti Jugoslavije, 2 /dalje: Kontraverze, kolska knjiga, Stvarnost, Zagreb, 1989, 409-412); ivotije orevi, Gubici stanovnitva Jugoslavije u Drugom svetskom ratu (1 838 000).
4Anelko

Barbi:, Prilozi problematici istraivanja rtava u KCL Jasenovac od 1941. do 1945. Slavonski po-

vijesni zbornik (dalje: SPZ), 25 (1988.) 1-2, 81-97. Isti, Metode muenja i oblici likvidacije u KCL Jasenovac, Zbornik CDISB, 22 (1985.) 1, 153-178, nap. 2, str. 154-155. Barbi, posebno u prvom prilogu, navodi podatke u literaturi o broju rtava, a koji se kreu u relaciji od 400 000 do 800 000. Najee se navodi podatak o 700 000 stradalih. Ima i minimizatora koji govore o 40 000 (kardinal Kuhari na komemorativnoj misi za Alojzija Stepinca 10.2.1981; I. Supek i F. Tuman: 50 000; (prema: Antun Mileti, Koncentracioni logor Jasenovac 1941-1945, Dokumenta, knj. 1, nap. 11, str. 38; vidi i nap. u ovom radu: 809 i 815, pa do onih koji govore preko 1 000 000 (Terzi, Bulatovi i dr., vidi nap. 817 i 1020. I jedni i drugi istiu u prvi plan rtve svoje nacionalne pripadnosti.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

Okupacijom Jugoslavije nacistika Nemaka i faistika Italija osnivaju ustaku kvislinku tvorevinu, proglaenu pod imenom: Nezavisna Drava Hrvatska. Od uspostave NDH zapoeo je organizovani teror protiv stanovnitva sa svim elementima zloina protiv ovenosti i ratnog zloina.5 Ve u prvim danima ove dravne tvorevine, osim terora tzv. "divljih ustaa", ustvari formacija proizalih iz organizacija "Katolike akcije", odnosno "iste katolike akcije" nadbiskupa Stepinca i Vatikana ("Kriari" i dr.), vri se organizovani teror.6 Donoenjem niza zakonskih odredbi ustaka

O definiciji zloina protiv ovenosti i ratnih zloina vidi: Nirnberka presuda, Arhiv za pravne drutvene

nauke, Beograd, 1946, str. 14. i 20-21. Vidi i: Zloin protiv ovenosti i meunarodnog prava, Nirnberka presuda i dokumenti o genocidu, Beograd, Slubeni list SRJ, 1992; i: Aleksandar Ignjatovi, Genocid u meunarodnom i nacionalnom krivinom pravu, NIU Vojska, Beograd, 1992.
6

"Ranije kriarske organizacije su postale vojni odredi ove nove katolike organizacije ("iste katolike

akcije, nap. JM) i one su 12. aprila 1941. preuzele vlast i od nadbiskupa dobile blagoslov. Tek posle toga je nastala redovna ustaka vojna formacija voena od ljudi koji su doli iz inostranstva." (Milorad Ekmei, Crkva i nacija kod Hrvata, u: Isti, Ogledi iz istorije, Beograd, JP Slubeni list SRJ, 1999, 111-147, na str. 138.). Upravo ove formacije lokalnih milicija vre masovne zloine i genocid 1941. godine. Formiraju se od pripadnika organizacija "Katolike akcije", odnosno "iste katolike akcije", koju 1936. stvara Stepinac radi prevazilaenja dotadanjeg frakcionatva u "Katolikoj akciji" ("Kriari", "Domagoj"). Ove formacije, najee, neuniformisanih lica, vre masakre nad svojim pravoslavnim komijama, u svojim i oblinjim selima. Da bi se prikrili pravi inicijatori i organizatori pogroma, zloini se pripisuju tzv. "divljim ustaama", lokalnim milicijama izvan kontrole. injenica je, niti su to bile formacije izvan kontrole, niti su inile neplanirane radnje, a napose ne i radnje spontanog revolucionarnog zanosa, ve naprotiv, dobro osmiljene i ideoloki pripremljene pogrome na verskoj i nacionalnoj osnovi. Da se radi, ne samo o organizovanom teroru i nasilnom pokatoliavanju pravoslavnog stanovnitva, ve i o planiranom genocidu, potvruje i izvetaj italijanske vojne obavetajne slube, koja je otkrila nalog Glavnog ustakog stana lokalnim ustakim vlastima, da se na podruju koje je trebala reokupirati italijanska vojska, izvri masakriranje pravoslavnog stanovnitva i nasele katolike i muslimanske porodice. Izvod iz izvetaja italijanske obavetajne slube citira Ekmei, (o.c. 139-140.) prema Oddone Talpo Dalmazia, Una cronaca per la storia (1941), Roma, "Stato magiore dell'Esercito, Ufficio storico", 1985, 616: "Glavni ustaki stan je naredio da se sve od 31. avgusta do zakljuno 6. septembra mora okonati ienje pravoslavnih na teritoriji pod naom okupacijom i da se zakljuno do tog datuma sela, ivotinje i zemljita koja pripadaju pravoslavnima moraju predati u vlasnitvo muslimanskih i hrvatskih porodica", te da ustae ele da sve Srbe "jednom za uvek odstrane putem istrebljenja."

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

vlast formalnopravnim propisima ozakonjuje sistem terora.7 U organizovani sistem terora spadaju i koncentracioni logori. Ustae su organizovale "itavu skalu razliitih sabiralita i logora ve prema svrsi za koju su bili namjenjeni".8 Iako je tek 25.11.1941. formalno donesena "Zakonska odredba o upuivanju nepoudnih i pogibeljnih osoba na prisilni boravak u sabirne i radne logore"
9

mnogi od "logora smrti" ve su postojali, pa ak bili i likvidirani (Slana i Metajna na Pa-

gu, "Danica" u Koprivnici, Jadovno kod Gospia, Kruica kod Travnika). "Prve koncentracione logore Paveli je preuzeo od Banovine Hrvatske i biveg jugoslavenskog reima",10 a prvi koga ustae formiraju polovinom aprila 1941. godine je "Danica" u Koprivnici.11 Maja 1941. osnovan je logor Jadovno kome je dodeljena uloga da se u njemu vre masovne likvidacije,12 a ovu funkciju imao je i logor Slana na otoku Pagu. U ovim gubilitima likvidirani su i zatoenici ne samo iz logora Gospi, ve iz "Danice" i dr. Ustae, ustvari, osnivaju itav sistem logora: "Danica" u Koprivnici, Kerestinec, Lepoglava, Gospi sa Jadovnim, Kruica, Caprag, Loborgrad, Sisak, Jastrebarsko, Tenje, Slana, akovo, Gornja Rijeka, Ferianci, Vinkovci, Slavonska Poega, Bjelovar, Jasenovac, Stara Gradika i dr., ukupno 24 logora.13 Zbog italijanske reokupacije demilitarizovane zone uslovljene razvojem narodnooslobodilakog ustanka (zapoeta 15.8.1941.), ustae su morale brzo likvidirati logore Go7

O sistemu ustakog zakonodavstva vidi: Nada Lazi, Ustako kazneno zakonodavstvo i njegova primjena u

Slavoniji 1941. Okrugli stol "Jasenovac 1986", 65-78. Jedna od formi terora bila je i sudstvo. U NDH je postojao itav niz specijalnih sudova: "Deset izvanrednih narodnih sudova, deset prijekih sudova, dvanaest pokretnih prijekih sudova i dva velika izvanredna narodna suda" (ime Balen, Paveli, Zagreb, 1952, 61). Samo sudac Ivica Vidnjevi, (isto, 74) predsednik Pokretnog prijekog suda Zagreb I izrekao je, kau, preko 2 000 smrtnih presuda.
8 9

Mirko Peren, Ustaki logori, Zagreb, 1952, 29. Isto, 19-20. Tekst "Zakonske odredbe". 37. Lengel-Krizman, Logori za idove u NDH, u: Antisemitizam, holokaust, antifaizam, Zagreb,

10Isto,

11Narcisa

idovska opina, 1996, 92-102, na str. 97; Ista, Kronologija idovskog stradanja 1938-1945, u: Isto, 247256, na str. 247; Zdravko Dizdar, Logori na podruju sjeverozapadne Hrvatske u toku drugog svjetskog rata 1941-1945, Zagreb, SP, 1-2/1990, 96.
12Peren, 13Isto

o. c., 42.

, 82.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

spi (Jadovno) i Pag (Slana). Poslednja grupa logoraa koje ustae nisu stigli ubiti, prebaena je 19., 20. i 21. avgusta 1941. preko Jastrebarskog u novoformirani logor Jasenovac, a neki i u Kruicu kod Travnika.14 Ustaka nadzorna sluba (UNS), a kasnije (od 21.1.1943.) Glavno ravnateljstvo za javni red i sigurnost osnivali su, i u njihovoj kompetenciji su bili, koncentracione logore. Prvi ured politiki, donosio je i potvrivao odluke o logorisanju. Trei ured neposredno je rukovodio (Odsjek za logore), a Ustaka obrana kao vojno-policijska organizacija vrila je obezbeivanje logora, uvanje i likvidaciju zatoenika.15 Osnivanjem prvih logora rukovodi neposredno Eugen-Dido Kvaternik, a njihov ef bio je Mijo Babi ovani, a kad je on poginuo Vjekoslav Luburi Maks, koji uz neke manje prekide to ostaje do kraja NDH. Vjekoslav Luburi je neposredni organizator sistema jasenovakih logora.16 Luburi ak, poetkom oktobra 1941, boravi desetak dana u Berlinu, gde je posetio Glavnu upravu Gestapoa, koja mu je omoguila da upozna sistem organizacije i upravljanja vie nacistikih koncentracionih logora.17 Koncentracioni logor Jasenovac za razliku od provizornih i improvizovanih logora osnovanih neposredno posle proglaenja NDH bio je prvi sistematski izgraivani konclager i najvee gubilite na podruju okupirane Jugoslavije.18 Dosadanja istraivanja, objavljeni istoriografski radovi i memoarski zapisi nisu decidno odgovorili na pitanje zato je logor osnovan ba u Jasenovcu.19
14Antun

Mileti, Koncentracioni logor Jasenovac 1941-1945, Dokumenta. Beograd, Narodna knjiga i Ja-

senovac, Spomen-podruje, 1986, knj. 1, 20. Vidi: Narcisa Lengel Krizman, Logori za idove u NDH, u: Antisemitizam, holokaust, antifaizam, idovska opina Zagreb, 1996, 91--102; takoe ista: Kronologija idovskog stradanja 1938-1945, isto, 247-256, vidi takoe i: Zdravko Dizdar, Logori na podruju sjeverozapadne Hrvatske u toku drugog svjetskog rata 1941-1945. godine, asopis za suvremenu povijest (SP), Zagreb, 1-2/1990.
15Peren,

o. c., 39; Mileti, o. c., 17; Anelko Barbi, Osnivanje kompleksa koncentracionih logora u Jao. c.,44. o. c., "Planove za gradnju logora izradio je kapetan Luburi ve u emigraciji. Oni su, poslije razgle-

senovcu, SPZ, 24 (1987) 1-2, str. 69.


16Peren, 17Barbi,

danja Njemakih instalacija poboljani." (Izvod iz izvetaja Siegfried-a Kasche-a od februara 1942. Ministarstvu inostranih poslova Reicha o situaciji u KCL Jasenovac. Prema: Mileti, o. c., dok. 66, str. 170).
18Barbi, 19Barbi,

o. c., 67. o. c., 68.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

10

Ovo pitanje (zato logor ba u Jasenovcu?) postavljeno je i na prvom naunom skupu u Jasenovcu 1984.20 Odgovori na ovo pitanje kreu se u relacijama geografskih, stratekih i prometnih prednosti jasenovakog prostora na podruju tadanje NDH,21 ta je

20Ana

Poar, "Jasenovac" trai vie istraivanja, Okrugli stol Jasenovac, 21. travnja 1984. Materijali s ras-

prave. Jasenovac, Spomen-podruje, 1985, 14.


21

Ana Poar postavljajui ovo pitanje daje jedan i od moguih odgovora (Isto, 15): "Poloaj Jasenovca je od-

igrao odluujuu ulogu. Povezan je sa eljeznikom prugom, okruen vodom (rijeka Sava, Una, Veliki Strug), koja je bila zatita naselja i logora od eventualnog napada, a s druge strane dva movarna polja Lonjskog i Mokrog, i stari neizvreni planovi o njihovu isuivanju i melioraciji, posluili su ustaama da pred javnou prikriju prave razloge osnivanja logora na tom terenu. Ustae obmanjuju javnost, piui u svojoj tampi da ovamo dolaze politiki protivnici koje e radom preodgojiti i uiniti korisnim graanima tzv. NDH. Meutim, strana istina je da je najvei broj njih ostavio svoje kosti na ovom jasenovakom prostoru, a da nikad nisu bili upotrebljeni ni za kakav rad." Ovom pitanju odgovor pokuava dati i Antun Mileti, Pet pitanja, pet odgovora o koncentracionom logoru Jasenovac, Okrugli stol Jasenovac 1986, 146-147; isti, Koncentracioni logor Jasenovac 1941-1945, Dokumenta, knj. III, Pogovor, str. 704-705; isti, Ustaka fabrika smrti 1941-1945, Vojnoizdavaki i novinski centar, Beograd, 1988, 77-79. Ustae vre masovno logorisanje Srba, Jevreja i Cigana shodno ustakoj rasistikoj verskoj politici "glas krvi, rase i zemlje", a komunista i antifaista kao politikih protivnika. Takvu politiku genocid, iseljavanje, prekrtavanje i ubijanje ljudi, ena i dece ustae smatraju kao uslov opstanka NDH. Nakon likvidacije logora u Gospiu, tj. Jadovno (koji bi, da nisu iskrsli problemi u odnosima ustake NDH i Mussolinijeve Italije uslovljeni razvojem narodnooslobodilakog pokreta krajem jula i u augustu 1941. godine ostao i dalje centar za masovnu likvidaciju), ustae su morali napustiti demilitarizovanu zonu, te su izvrili prebacivanje logoraa u Jasenovac. Logorisanje je sproveo ustaki bojnik Ferdinand Rosta, a graevinske radove (barake) izvela Graevinska sekcija Ministarstva javnih radova. Ustake novine "Hrvatski narod" objavile su 23. augusta 1941. da su spremne barake za prijem radnika za regulaciju Trebea i Lonje, tj. poetak radova na planu iz prolog stolea o regulaciji Save od Sutle do Mitrovice. Izbor ireg podruja Jasenovca je i zbog poloaja u geografskom smislu. Jasenovac je povezan i eleznikom prugom, okruen vodom, usred Lonjskog, odnosno Mokrog polja, s druge strane teko pristupaan. Mileti prenosi i miljenje jednog logoraa iz marta 1942. o lokaciji: ta je na podvodnom i nepristupanom zemljitu pa je bekstvo iz njega nemogue i ta su se na tom terenu nalazila ve postrojenja firme "Bai i drug" (ciglana, pilana, tvornica lanaca, elektrina centrala itd.) Ustae uz to logoriu Srbe iz sela s obe strane Save od Jasenovca do Stare Gradike, tako da to faktiki ostaje prazan prostor. Mileti kae da "odgovor sigurno nije zadovoljavajui, ali bez dokumenata nije drukije ni mogue odgovoriti. Iz ustakih dokumenata, pogotovo njihove tampe, sve o logoru Jasenovac odie propagandom, da se tu radi na isuivanju i melioraciji i drugim poslovima sa ciljem da se politiki protivnici radom prevaspitaju, kako bi se uinili korisnim graanima NDH. To je njihov

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

11

sigurno tano, meutim, dosadanja istraivanja nisu ponudila ni jedan originalni dokument kojim bi se definitivno argumentovao odgovor na ovo pitanje. Kompleks jasenovakih logora nalazio se na prostoru od 210 kilometara kvadratnih, od Krapja 12 km zapadno od Jasenovca i Dubikih (Bainskih) kreana 20-tak

odgovor zato ba u Jasenovcu, a nema ni rei o najveem genocidu na svetu, pomoru na stotine hiljada nevinih Srba (ljudi, ena i dece) i na desetine hiljada Jevreja i Cigana, kao i politikih protivnika". Mirko Peren, Ustaki logori, 44. Oni (logori, nap. JM) su se nalazili na velikom podvodnom terenu, prirodno dobro zatieni rijekama i poplavljenim podrujima. Preteni dio stanovnitva sainjavali su Srbi, koje su ustae ubrzo likvidirale i odvele u logor. Na jugu Sava, a na sjeveru Veliki Strug bile su prirodne zapreke koje su titile logore. Osim toga itavo podruje je imalo jo jednu prednost: prualo je velike mogunosti za izvoenje melioracionih i slinih radova koji su traili mnogo radne snage. Ujedno su uvjeti tih radova sami po sebi bili toliko loi da su idealno pogodovali iscrpljivanju radne snage to je izazvalo fiziku iznurenost i konano umiranje od slabosti i klonulosti. A to je vana komponenta u ustakim raunicama istrebljenja. eleznika pruga Novska Dubica koja je presjecala to podruje povezivala ga je s ostalim krajevima, a udaljenost od Zagreba je relativno malena (samo oko stotinjak kilometara). Moglo bi se rei da je to bio neobino prikladan teren za formiranje logora. Anelko Barbi u Metode muenja i oblici likvidacije u KCL Jasenovac (Zbornik CDISB, 22/1985/1, 153-179, na str. 157-258) navodi: "U realizaciji funkcije likvidacionog logora od posebnog znaaja u geografskom, stratekom i prometnom pogledu bila je njegova lokacija: 1. Logorski kompleks bio je s tri strane okruen rijekama Savom, Velikim Strugom i Lonjom koje su mogunosti bijega zatoenika svodile na minimum. 2. Cijelo podruje prualo je velike mogunosti za izvoenje melioracionih radova u okviru isuivanja Lonjskog polja. Svi ti poslovi u uvjetima primitivne organizacije radova, bez potrebnih tehnikih sredstava zahtjevali su mnogo radne snage. Uvjeti u kojima su radovi izvoeni bili su loi, to je dovodilo do masovnih pojava fizike iscrpljenosti, slabosti, epidemija i umiranja zatoenika u skladu s politikom genocida. 3. Prostranstvo, preteno uz obadvije obale rijeke Save, omoguavalo je dovoenje i koncentraciju velikog broja logoraa i vjeto prikrivanje masovnih likvidacija zatoenika, iji su leevi bacani u Savu ili pokapani u masovnim grobnicama na Gradini. 4. eljeznika pruga Novska Dubica Sisak Zagreb, koja je presjecala to podruje, povezivala je Koncentracioni logor Jasenovac s ostalim krajevima. U to vrijeme posebno je bila znaajna njegova relativno mala udaljenost od Zagreba."

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

12

km uzvodno uz Unu, do Stare Gradike 30-tak km istono i od Struga na severu do linije Drakseni Bistrica na jugu.22 U Jasenovcu se formira Zapovjednitvo sabirnih logora Jasenovac. Sistem jasenovakih logora predstavljaju ustvari logori obeleeni brojevima I V, drugi logorski objekti i lokaliteti (stratita, ekonomije i dr.) Redosled i vreme nastanka pojedinih jasenovakih logora (I i II) razliito se daje u literaturi i predstavlja takoe jedno od pitanja koje trai odgovor na bazi autentine dokumentacije.23 Prihvatajui oznake za logore kako ih je dala Zemaljska komisija Hrvatske za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa,24 poto druge podele koje se nalaze u literaturi nemaju adekvatnu argumentaciju, a ovo saoptenje Zemaljske komisije ipak predstavlja, u odreenom vremenu, verifikovani dokument, do sada argumentovano nepobijen, u ovom radu sluimo se sistemom oznaka Zemaljske komisije. Jasenovac logor br. I nalazio se kod sela Krapje, 12 km uzvodno (zapadno) od Jasenovca. U ograenom prostoru pored ume Gornja Krndija, neposredno uz Strug, izmeu sela Krapje (u kome se kasnije nalazila i Doasnika kola) i Plesmo,25 dopremljeni su prvi transporti u dve barake na stubovima (izgled sojenica). Jasenovac logor br. II zvan uma nalazio se na prostoru Brokih jasenina, pored ceste Jasenovac Broice, uz rub ume Donja Krndija. U icom ograenom prostoru nalazile su se tri barake. Zbog jesenjih poplava ustae su novembra 1941. godine likvidirali logore I i II sa veinom zatoenika, a preostali deo prebacili na prostor industrijskih objekata firme Bai i drug (1,5 km nizvodno Savom od centra Jasenovca) i tu formirali Jasenovac logor br. III zvan Ciglana.26
22Izvjetaj

Spomen-podruja Jasenovac (Analiza stanja i smjernice razvoja). Priredio: Jovan Mirkovi.

Jasenovac, Spomen-podruje, 1980; Lokaliteti i objekti, str. 7.


23

O pitanju brojanih oznaka za jasenovake logore vidi nap. 309. u logoru Jasenovac, Zemaljska komisija Hrvatske za utvrivanje zloina okupatora i njihovih hrvatsko selo u kome je organizacija KPJ postojala ve 1935, a ije stanovnitvo je kasnije

24Zloini

pomagaa, Zagreb, 1946, 4.


25Plesmo

masovno pristupilo NOP-u (zvano jo pre rata "Mala Moskva").


26Na

ulaznoj kapiji stajao je veliki pravougaoni natpis: Radna sluba/Ustaka obrana/Sabirni logor br.

III, a iznad veliko slovo U (ustvari, ustaki znak) iznad koga je pisalo Sve za Poglavnika.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

13

U samom mestu Jasenovac postojao je industrijski objekt Koara koji je pretvoren u Logor br. IV. Logor u Staroj Gradiki u nekim dokumentima se naziva Zapovjednitvo sabirnih logora Stara Gradika,27 a u nizu dokumenata kao Logor br. V sistema jasenovakih logora. Osim zvaninog naziva Ustaka obrana/Zapovjednitvo sabirnih logora Jasenovac, odnosno Zapovjednitvo sabirnih logora Jasenovac upotrebljavani su jo nazivi: Koncentracioni logor Jasenovac i Sabirni i radni logor Jasenovac.28 Kada se govori o logoru Jasenovac, misli se uglavnom na logor III - Ciglana, koji je postojao sve do likvidacije krajem aprila 1945. godine, a kada se govori o sistemu jasenovakih logora misli se prvenstveno na logor III Ciglana i logor V Stara Gradika, ali, ustvari, podrazumevaju se i ostali logori i lokaliteti. Pod Zapovjednitvo sabirnih logora Jasenovac pripadali su u odreenim periodima i logori akovo,29 Lepoglava30 kao i ekonomije, a osim u neposrednoj blizini logora (Mlaka, Jablanac, Bistrica, Greani i dr.) bile su (kao svojevrsne ispostave) i u Feriancima i Obradovcima.31 Osiguranje jasenovakih logora vrile su stalno jedinice Ustake obrane, izdvojene iz Ureda III (Odsjek za logore) u samostalnu vojnu formaciju. Pripadnici Ustake obrane, pored neposrednog osiguranja logora i straarske slube, uvali su zatoenike na vanj-

27Mileti, 28Isto,

Koncentracioni logor Jasenovac, knj. 1, str. 23.

20-21. Vasiljevi, Sabirni logor akovo, Zbornik CDISB, 22 (1985) 1, 195. "Ubrzo poslije dolaska za-

29Zoran

toenica iz Stare Gradike, Ustaka obrana preuzima unutarnju upravu logora akovo. Ustae dolaze u logor 29.3.1942. godine na elu sa Ljubom Miloem i ustakim zastavnikom Jozom Matijeviem. Svi prilazi logoru su zaposjednuti, a redarstvena straa odstranjena."
30

Saopenje br. 25. Zemaljske komisije Hrvatske za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa Danon, Jasenovac, Prie preivelog, rukopis memoarskog zapisa prireen za tampu, 108. Na

Logor Lepoglava, u: Zeevi - Popovi Dokumenti iz istorije Jugoslavije, I, str. 245-247.


31Cadik

str. 68.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

14

skim radovima i sudelovali u pojedinanim i masovnim likvidacijama, te u represivnim akcijama na irem podruju jasenovakih logora.32 Poetkom 1942. godine Luburi osniva tzv. sigurnosni pojas koji se protee od Dubice, Jasenovca i Novske do Okuana i Stare Gradike, od zapada prema istoku, a od severa prema jugu nalazi se u prostoru od Psunja s jedne strane do Prosare s druge strane. U sigurnosnom pojasu Ustaka obrana imala je svu vojnu i redarstveno-upravnu vlast, ime je bila izdvojena kao posebno podruje izvan kontrole upravnih i redarstvenih vlasti Velike upe Livac Zapolje.33 Ona je u ovom pojasu bila potpuno samostalna, pa u njemu druge vojne jedinice ili pojedinci nisu mogli provoditi nikakve mjere bez prethodnog dogovora s Ustakom obranom.34 Logor III bio je ograen bodljikavom icom, a sami zatoenici su morali 1942. godine izgraditi zid visok 3 m koji je opasivao logor s tri strane i delimino do Save, koja je bila prirodna zapreka. Zid se protezao 420 m sa zapadne strane, zatim 1 350 m paralelno s prugom, te 1 300 m okomito prema Savi i 290 m s june strane, a dalje je prirodna prepreka bila Sava. Ukupno je zid bio dug 3 360 m.35 Na zidu se nalazilo 10 straarnica i 4 tornja osmatranice.36 Kod glavnog ulaza bila je izvidnica visoka 24 metra.37 Oko logorskih zidova na itavom podruju bili su bunkeri od cigle ili drveta s posadama naoruanim mitraljezima i pukama.38 Bunkeri su se nalazili i na prostoru juno od Gradine, na liniji Drakseni Meea, zatim istono prema Koutarici, severozapadno uz elezniku prugu i mostove. Na pruzi se stalno kretao oklopni voz. Oko zida prostor je bio miniran. Ustae su raspolagali i motornim amcem na Savi (a u odreenom periodu bili su na Savi i maarski patrolni amci, a za vreme ofanzive na Kozari maarski monitori). Sistem jase-

32Anelko

Barbi, Prilozi prouavanju funkcije Ustake obrane u osiguravanju koncentracionog logora u

Jasenovcu, Okrugli stol Jasenovac 1986, 163.


33Isto,

164. Lazi, Organizacija policijsko-obavetajne slube Nezavisne Drave Hrvatske, Zbornik za istoriu logoru Jasenovac, 7. o. c., 164. u logoru Jasenovac, 8. o. c., 164.

34Duan

ju, Novi Sad, 10/1974, 163.


35Zloini 36Barbi, 37Zloini 38Barbi,

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

15

novakih logora osiguravao je Sdrug (Zdrug) Ustake obrane u jaini od oko 1 500 ljudi (stoer, dvije bojne sa sedam satnija, novaka bojna i logorski sat).39 Uprava logora bila je tzv. eksterna ustaka, na elu sa zapovjednikom (imala je 7 raznih odsjeka) koji su izdavali nareenja za rad, snabdevanje, odreivali kazne, isleivanja, nareivali muenja i likvidacije, imali kontakt s institucijama izvan logora; dok unutarnju upravu sa logornikom (zatoenik, najee iz redova kriminalaca, kanjenih ustaa i sl., ali bilo je i korektnih i nekompromitovanih) inili su grupnici, stotnici, pedesetnici i desetnici (najee dounici, kriminalci, batinai). Osnovni zadatak jasenovakih logora bilo je unitenje ljudi, stoga sasvim opravdano ovi logori nose naziv logori unitenja (Vernichtungslager). Brojna stratita jasenovakih logora, naalost, usprkos nekim provedenim istraivanjima, jo uvek nisu dovoljno, a neka nikako, istraena: neistraene grobnice i logorski prostor Krapja, neistraeno preko 40 grobnica logora Broice, nedovoljno istraen prostor logora III, neistraeno grobite u Utici, na Gradini je potrebno, osim istraivanja koja su vrena i ureenja koje je provoeno, izvriti sistematsko istraivanje (dosadanja su ipak bila samo sondana i odreeni zakljuci su izvedeni na bazi sondanih istraivanja); neistraeni lokaliteti: Dubike kreane, Mlaka, Jablanac, Barutana, ekonomije u Bistrici i Greanima, u Staroj Gradiki osim ureenja Kule potrebno je izvriti ureenje grobinog prostora; rijeka Sava kao grobnica trai takoe naunu verifikaciju. Osim grobinih i logorskih lokaliteta potrebna je i obrada UNS-ovih zatvora i muilita, te drugih objekata u samom Jasenovcu, kao i nekih drugih logora koji su u odreenom periodu potpadali pod Zapovjednitvo sabirnih logora Jasenovac. O metodama terora i muenja ljudi govore mnogobrojni memoarski zapisi.40 Svima zajedniko je: jasenovaki logori su deo sistema genocida41 nad Srbima, Jevrejima i Romima, a isto tako stratite za sve jugoslovenski, antifaistiki, komunistiki i protuu-

39Vie

o snagama koje su osiguravale logor vidi: Barbi, n. dj: D. Lazi, o. c., Posebno interesantan je ne-

potpisani izvetaj (inicijali L.M.K. logorski mjesni komitet?) upuen iz Jasenovca lipnja 1944. u kome su detaljni podaci o osiguranju logora. Ovaj izvetaj donosi Mileti, Koncentracioni logor Jasenovac, knj. III, kao Prilog 18, str. 698-702.
40Posebno 41Vidi

se izdvajaju radovi dr. Nikole Nikolia, vidi nap. 581-590.

definiciju u Nirnberka presuda, 238. (U tekstu ovog rada uz nap. 279 - 289).

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

16

staki orjentisane Hrvate i muslimane, kao i pripadnike drugih naroda, etnikih grupa i nacionalnih manjina. Po okrutnosti, po nainu i perverznosti izvrenja, po broju i opsegu zloini u logoru Jasenovac premauju svaku ljudsku fantaziju.42 Ubijanja iz vatrenog oruja, ubijanja noem, maljem, ekiem, motkama, sjekirama, bradvama, ubijanja veanjem, davljenjem, spaljivanjem, ubijanja radom, glau, eu, ubijanja zarazama, trovanjima, ubijanja hladnoom, muenja i sadistika iivljavanja to je bila svakodnevnica jasenovakih logora.43 U logor su dovoene dve kategorije zatoenika: sa osudom i bez osude. Prema Zakonskoj odredbi o upuivanju nepoudnih i pogibeljnih osoba na prisilni boravak u sabirne i radne logore trajanje tog boravka je od 3 meseca do 3 godine. Te osude, koje donosi ustako redarstvo kao grana UNS-a, predstavljale su farsu, jer svi su bili odreeni za likvidaciju, a trogodinjaci su likvidirani odmah po dolasku u logor. Lica sa osudama, prolazila su kroz logorske evidencije, koje su, meutim, u dva navrata temeljito unitene.44 Drugu grupu ine lica bez osuda, a radi se o genocidnom umorstvu Srba, Jevreja i Roma i masovnom logorisanju Hrvata i muslimana i dr. iz krajeva gde se jae razvijao NOP. Mnogi od ovih transporta i kolona, ne samo da nisu zavoeni u evidencije, nego nisu ni ulazili u logor, ve su voeni direktno na likvidaciju. Jedno od pitanja koje se postavlja u vezi sa jasenovakim logorima je: zato nije napadnut i osloboen logor u toku rata od strane NOV i POJ,45 poto, eventualnom likvidacijom logora, verovatno ne bi bio toliki broj rtava podtekst je ovog pitanja. Pitanje je

42Mladen 43Barbi, 44Da

Ivekovi, Nepokorena zemlja, Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb, 1945, 16. Metode muenja i oblici likvidacije u KCL Jasenovac, 153-178.

bi sakrili tragove zloina UNS i Luburi lino, nareuju unitenje logorske dokumentacije, decem-

bra 1942. i januara 1943. pre donoenja, odnosno primene, zakonske odredbe o ukidanju UNS-a (Antun Mileti, Koncentracioni logor Jasenovac, knj. 1, str. 26.). Likvidacija logora, aprila 1945. godine, znaila je i unitenje dokumentacije. Pokualo se unititi i druge tragove zloina: likvidacija preostalih zatoenika, iskapanje i spaljivanje leeva, miniranje i paljenje objekata u logoru i mestu Jasenovac (Mileti, Isto, 35).
45Ana

Poar, "Jasenovac" trai vie istraivanja, 15.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

17

aktuelizovano tim vie ta je poznato Titovo nareenje od 31. marta 1942. godine, da se ispita mogunost napada na jasenovaki logor ali tako da sigurno uspije.46 Delimian odgovor nalazimo i u dokumentima, prepisci partizanskih vojnih organa s obe strane Save, iz kojih proizlazi da s vojnog stanovita (zbog potrebnih snaga za napad s obzirom na obrambene snage, strateki poloaj i cilj sauvati ivote logoraa) ne postoje uslovi da se taj zadatak uspeno ostvari.47 Odgovor na ovo pitanje pokuali su dati vojni strunjaci48 i istoriari.49 Respektabilan je svakako deo odgovora koji govori o odnosu snaga: Tada (1942. god., nap. JM) su se u irem rejonu Jasenovca, sa bosanske strane, nalazila tri NOP odreda, uglavnom na Kozari, a na slavonskoj strani jedan NOP odred, sve skupa oko 3 500 slabo naoruanih partizana sa 300 ranjenika. Tek 21. maja 1942. formirana je krajika brigada, a u Slavoniji 11. oktobra 1942. godine 1. slavonska brigada, da bi tek 11. maja 1943. u irem rejonu zapadne Bosne bio formiran 2. bosanski korpus, a 17. maja 1943. u Slavoniji 1. slavonski korpus, a zajedno su bili slabiji od jedne nemake divizije. S druge strane, Koncentracioni logor Jasenovac bio je dobro utvren i branjen, a po poloaju predstavljao je nepremostivu prepreku za tadanje partizanske snage. Re je o spletu reka Save, V. i M. Struga, Trebea, Lonje, Ilove i Une, usred movarnog Mokrog polja i ravnice okruene sistemom neprijateljskih uporita: Novska, Banova Jaruga, Okuani, B. Dubica, Goilo i itavim sistemom andarmerijskih stanica, s mogunou brze intervencije jakih neprijateljskih snaga iz Zagreba, Siska, Sl. Broda, Banja Luke. Svakako ovome treba dodati i to da se logor Jasenovac nalazio pored najbolje uvane eleznike pruge i puta u Evropi, Zagreb - Beograd, na ijoj su relaciji od Broda do Zagreba stalno deurala dva oklopna voza i dva nemaka bataljona. Dakle, tu su bile stalno angaovane respektabilne snage, jae od dve divizije (delovi nemake 718, 189. i 173. divizije), a u 1944. i jo znat46Zbornik 47Vidi

dokumenata NOR-a, tom II, knj. 3, dok. 105, str. 300-301. Vidi i nap. 140 i 141.

dok. iz nap. 170-176. Kesar i Dragoje Luki, Da li su nae jedinice u toku rata mogle da oslobode logor Jasenovac -

48Jovan

Stara Gradika, Beograd, Novosti, 5-7.6. 1985. (u povodu pesme Stanka Opaia Jasenovac u Knjievnoj rei, (delove ovog teksta prenosi Naa armija 20.6.1985. u lanku Pokuaj blaenja revolucije). U ovom feljtonu odgovor na pitanje daju istaknuti generali: Jefto ai, Veljko Kovaevi i Boko iljegovi.
49Mileti,

Pet pitanja, pet odgovora o koncentracionom logoru Jasenovac, 148-151.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

18

nije snage nemakog 64. rezervnog armijskog korpusa, te 21. i 5. SS armijskog korpusa i snage domobranskog 2. korpusa (zbora). Sam logor Jasenovac uvek je branilo najmanje 1 500 ustaa Ustakog obrambenog zdruga, te ustae 18. ustake bojne, a du Save stalno su patrolirali domobranski i maarski patrolni amci."50 U uslovima stalnih likvidacija, promenjivosti sastava pojedinih grupa zatoenika, razvijenoj dounikoj ustakoj organizaciji meu logoraima (kriminalci i dr., a esto i drugi logorai za golu nadu za ivot, za pare hleba), logorai, a najbolje se povezuju komunisti, antifaisti i simpatizeri NOP-a, pokuavaju se organizovati i pruiti otpor. Cilj je bio preiveti i sauvati dostojanstvo oveka. U tim uslovima, koliko je bilo mogue deluje logorska partijska organizacija komunista, logorski komitet, tzv. kolektivi i ekonomske zajednice.51 U memoarskoj literaturi nalazimo primere spontanog i organizovanog otpora, suprotstavljanja, primene uspenih i neuspenih pokuaja bekstava, pokuaja organizovanja pobune (Stara Gradika) i sl. Izdvajaju se ipak dva organizovana otpora logoraa u Jasenovcu: proboj iz logora III i logora IV. Prvi, 22. aprila 1945. oko 10 sati i drugi, istog dana uvee oko 20 sati. Poslednje grupe zatoenika uvidevi da ustae likvidiraju logor krenuli su goloruki na juri. Od preko 1 000 zatoenika logora III, neto preko pola polo je u proboj, a ivih je ostalo 80; od 167 zatoenika Koare 11 je ostalo ivih.52 Jasenovaki logori osloboeni su, prestali su postojati, tek u zavrnim operacijama za osloboenje zemlje: jedinice 25. udarne brodske brigade 28. divizije 2. jugoslovenske armije zauzele su 23. aprila logor u Staroj Gradiki, a jedinice 4. srpske bri50Isto, 51O

148.

oblicima otpora vidi: Anelko Barbi, Prilog prouavanju djelatnosti partijske organizacije u kom-

pleksu jasenovakih logora. SPZ, 23 (1986) 1-2, 145-171; Otpor u logoru Stara Gradika. Iz sjeanja preivjelih zatoenika. Za tampu priredili: Marijana Amuli Buca i edomil Huber. Jasenovac, Spomen-podruje, 1980, 192; Nikola ivkovi, Organizacija politikog rada u logorima s posebnim osvrtom na Staru Gradiku i Jasenovac, Okrugli stol Jasenovac 1986, 181-191; edomil Huber, Ekonomska zajednica - osnovna elija organiziranog otpora u jasenovakim logorima, Okrugli stol 21. travnja 1984, 70-77; Josip Vidan, Ekonomske zajednice u logorima, Okrugli stol Jasenovac 1986, 193-207.
52Antun

Mileti, Prilog utvrivanju imenom broja usmrenih u Koncentracionom logoru Jasenovac, u:

Jasenovac, sistem ustakih logora smrti, Beograd, 1997. U priloenom Spisku logoraa Koncentracionog logora Jasenovac koji su ostali ivi po izvrenom ustanku 22.4.1945. godine (str. 80-81) navodi 87 imena.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

19

gade 21. srpske udarne divizije 1. jugoslovenske armije 2. maja 1945. ule su u logor Jasenovac.53 Uz niz ostalih pitanja o jasenovakim logorima koja trae decidnije i argumentovanije odgovore (zato nisu sauvani logorski objekti? zato ne postoji popis rtava? odakle su dolazili transporti u Jasenovac? ta se ini i zato nije vie uinjeno na istraivanju? ta je bilo s ustakim koljaima i koliko ih je odgovaralo za zloine?54 itd.)55 jedno pitanje se posebno namee svojom svakodnevnom medijskom prisutnou: radi se o pitanju broja rtava u jasenovakim logorima. Naalost, ovo pitanje nije ostalo u domenu naunih istraivanja, ve je postalo elemenat sueljavanja nacionalistikih strasti, dnevnopolitikog prepucavanja i politikanstva, instrument falsifikatora i manipulatora: kako onih koji minimalizuju i govore o 40 000 rtava, isto tako i onih koji tvrde da je preko milion ljudi ubijeno i jedni i drugi na prvo mesto, ili kao gotovo jedine rtve, stavljaju rtve iz redova vlastite nacije. Pitanje broja rtava56 prisutna je gotovo u svakom radu na temu logora, u gotovo svim obimnijim memoarskim zapisima, u mnogim istoriografskim publikacijama. esto su to voluntaristike i ishitrene procene, bez adekvatne argumentacije. Budui da dokumenata fundamentalnog karaktera gotovo i nema (originalna logorska dokumentacija, izvetaji ustakih ustanova na raznim nivoima o logoru Jasenovac), nuno je prii sistematskom, interdisciplinarnom, izuavanju. Obzirom na razliite veliine, dokaze i dokaze, nekritika usvajanja iznesenih (i nestruno) podataka, smatramo da se o broju rtava ne mogu davati paualne procene, da svaka rtva trai punu identifikaciju. Teko da e se ikada precizno izvriti identifikacija svih stradalih u jasenovakim lo53Mileti, 54Na

o. c., 151.

pitanje: ko su jasenovake ustae, ko su neposredni organizatori slanja zatoenika u Jasenovac, ta

je bilo s ustakim koljaima, ko je odgovarao za poinjene zloine itd, odgovor pokuava dati Marko Runov u pripremljenom rukopisu knjige Zato Jasenovac.
55Ana

Poar, o. c., 15. Barbi, Prilog problematici istraivanja broja rtava u KCL Jasenovac. SPZ, 25 (1988) 1-2,

56Anelko

81-97. O razliitim podacima u literaturi vidi takoe: Isti, Metode muenja i oblici likvidacije u KCL Jasenovac, 145-155, nap. 2; Antun Mileti, Koncentracioni logor Jasenovac, knj. 1, 36-38. (i nap. 11). Upor. takoe, podatke pomenute u ovom radu u tekstu (komentar o pojedinim izdanjima) i u napomenama.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

20

gorima, ali ostaje dug i obaveza i sadanjim i buduim istraivaima, istoriarima, strunjacima iz drugih oblasti, dug institucija drave (drava) i njenih organa, dug nacije - da se imenuju rtve (izvri identifikacija) sa ta je mogue veim procentom, odnosno sa ta manjom marginom (praznim, belim prostorom) nepoznatih (neidentifikovanih), sa ta manom mogunou manipulacije. *** Ovaj osvrt na sistem jasenovakih logora, dotie se samo nekih pitanja, i obzirom na njegov karakter (uvodni, obzirom na temu rada) neemo ga ire elaborirati, pogotovo neemo ulaziti u opise logorskih objekata, metode muenja i oblike likvidacije, masovne i pojedinane zloine, uslove ivota i rada zatoenika itd. (ta je tema monografske obrade jasenovakih logora ili priloga izuavanju odreenih pitanja). Iako je, kako emo videti iz ovog rada, suprotno uvreenom miljenju, dosta pisano o jasenovakim logorima (znaajan broj bibliografskih jedinica), nedostaje ipak, kako sistematsko, nauno istraivanje pojedinih pitanja, tako i kvalitetna sinteza (monografska obrada).57

57Dr

Anelko Barbi u Centru za povijest Slavonije i Baranje (nosiocu obrade o koncentracionim logori-

ma u srednjem toku rijeke Save u sklopu optejugoslovenskog projekta Jugosloveni u zatvorima, zarobljenikim i koncentracionim logorima i pokretima otpora drugih zemalja i II svetskom ratu) nosio je obradu logora Jasenovac. Nesretnim sluajem izgubio je ivot, tako da monografija o KCL Jasenovac koju je radio nije do kraja oblikovana i zavrena. (Mile Konjevi, In memoriam: dr. Anelko Barbi (10.3.1930. 6.10.1988.), SPZ, 25 (1988) 1-2, 205-206.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

21

UVOD
Jasenovaki logori u naoj istoriografiji i publicistici je tema koja slovi kao neistraena, potiskivana, zaobilaena, reju, sa nedovoljno posveenom panjom, tako da se esto ulo da nema dovoljno materijala za ozbiljnije i studioznije bavljenje njome. Pokuaemo u ovom radu sagledati koliko je ova tema prisutna u literaturi: kao objavljeni izvori (objavljena dokumenta, memoari i druga seanja kao izvori), te u istoriografskoj literaturi i drugim strunim radovima i publicistici. Izvore o jasenovakim logorima moemo vremenski locirati kao arhivsku grau nastalu u toku II svetskog rata i grau nastalu posle rata. Prvoj grupi pripadaju dokumenta nastala delovanjem organa NDH, prvenstveno UNS-a i RAVSIGUR-a, upskih redarstava i sl., koji se odnose na upuivanje lica u koncentracione logore, nadalje delovanjem organa vlasti, vojnih organa itd. u kojima se govori o logorima. To su i dokumenta nemakih organa, razni izvetaji o stanju u NDH i pojedinim linostima. Ovoj grupi pripadaju i dokumenta ustake "zakonodavne regulative": zakonske odredbe, naredbe i uputstva kojima se ozakonjivao teror. Malobrojna dokumenta nastala u logoru, koja su sauvana, predstavljaju dragocene materijale, to su npr. otpusti, logorske karte, neki od sauvanih popisa kao ta je "Indeks paketarnice", zatim tajno dostavljena pisma iz logora itd. U grau nastalu u ratu ubrajamo i dokumenta NOP-a: vojnih organa, partijskih organa, organa narodne vlasti itd., a radi se uglavnom o raznim izvetajima u kojima se govori o stradanju stanovnitva ili pojedinih istaknutih aktivista, o zamenama, pruanju pomoi (Narodna pomo), o mogunosti vojnih akcija itd. Niz dokumenata odnosi se na pitanja prekrtavanja, deportacija i sl. koja imaju i dodirnih taaka sa logorima. U Komesarijatu za izbeglice u Beogradu mnogi od deportovanih pominjali su i stradanja u logorima. O jasenovakim logorima nalazimo i odreenih podataka u dokumentima izbeglike vlade.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

22

Drugu grupu ine dokumenta nastala posle rata delovanjem komisija za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa, komisija za utvrivanje ratne tete, istranih i pravosudnih organa. Sonja Boanovi-poljar58 dodaje ovim dvema grupama dokumenata u izvore o logoru Jasenovac: memoarsku grau, tampu ratnu i poratnu, te lanke u zbornicima i periodinim publikacijama. Ivan Medved59 literaturu (bez beletristike) o jasenovakim logorima deli na dve grupe: memoarsko-publicistika literatura i radovi koji se mogu tretirati kao istoriografski. Temu jasenovakih logora u literaturi mogue je pratiti kroz sistem podele: -objavljena dokumenta u posebnim izdanjima ili kao prilozi u knjigama, lancima i sl.; -istoriografski ili informativni prikazi jasenovakih logora ili logora u NDH temeljeni na istorijski utvrenim injenicama; -istoriografija o II svetskom ratu i NOB, a napose NOB u Hrvatskoj, BiH i Sremu, koja u veem ili manjem obimu obrauje i pitanja terora, genocida, internacija, deportacija i logora,60 u ovoj grupi su i razni udbenici, prirunici i pregledi u kojima se, uglavnom, openito u delu prikaza NOB govori o teroru i logorima, te se pri tom kao ilustracija navode Jasenovac i Stara Gradika; -memoarsko-publicistika literatura o logorima: seanja, zapisi, izjave itd. preivelih zatoenika i publicistika na bazi tih seanja; -memoarsko-publicistika literatura o II svetskom ratu i NOB, u kojoj se pojedini lanak odnosi na logore ili u zapisu o nekoj uoj ili iroj teritorijalnoj celini ili mestu govori o stradanjima u logorima, masovnom ili pojedinanom odvoenju u logore; ovde su naroito znaajni zbornici i monografije (regionalna i lokalna istoriografija) u kojima su dati i poimenini popisi lica odvedenih ili stradalih u logorima (s naznakom stradanja u Jasenovcu ili Staroj Gradiki),61 kao i biografije pojedinih linosti (u raznim zbornicima ili posebnim izdanjima) koje su bile zatoenici ili su ubijeni u jasenovakim logorima;
58Sonja

Boanovi-poljar, Kratak pregled bibliografije o logorima u srednjem toku Save (Jasenovac) za

period 1944-1965. Okrugli stol "Jasenovac 1986", Jasenovac, Spomen-podruje, s.a., 234-235.
59Ivan

Medved, Jugoslavenska povijesna literatura o logoru Stara Gradika, Slavonski povijesni zbornik istoriografija posvetila je dosta prostora NOB-i. O tome govori dovoljno niz bibliografi-

(dalje: SPZ), 23 (l986), 1-2, 175.


60Jugoslovenska

ja i preglednih lanaka o bibliografijama. Vidi: Ivan Jeli, Naa historiografija o narodnooslobodilakoj borbi u Hrvatskoj 1941. godine, Vojnoistorijski glasnik (dalje: VIG), 1/1971, 9-43; Isti, Naa historiografija o narodnooslobodilakoj borbi u Hrvatskoj 1942-1945, asopis za suvremenu povijest (dalje: SP), 2-3/l971, 149-180; Vlado Strugar, Jedan pogled na jugoslovensku bibliografiju o Jugoslaviji u Domovinskom ratu, Jugoslovenski istorijski asopis (dalje: JI), 3-4/1971, 193-214; Branka Plee, Bibliografija historiografije o NOB od 1958-1960, Historijski pregled, 3-4/1961, 266-273.
61Posebno

se istiu izdanja Historijskog arhiva Karlovac.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

23

-lanci i podaci o logorima ili pojedinim linostima koje su bile u logoru u enciklopedijama, leksikonima i sl. publikacijama; -razni prigodni lanci, feljtoni, polemike i sl. u tampi posveeni zbivanjima u logorima, najee povodim raznih obeleavanja (jubilarnog karaktera) pojedinih datuma, dogaaja ili linosti; -studije, rasprave i lanci iz drugih naunih disciplina koji mogu biti u funkciji izuavanja nekog pitanja o temi logora,62 ili je tema logora u funkciji obrade neke teme te naune discipline;63 -publicistika o tzv. "hit-temama" ili "tabu-temama", uglavnom marketinko-kurentnog karaktera, najee u funkciji odreenih dnevnopolitikih interesa, manje ili vie dokumentovana, a u kojoj se dokumenta esto kritiki ne valorizuju i interpretiraju se shodno cilju, koja se u odreenoj meri (vezano za neki dogaaj ili linost) dotie jasenovakih logora;64 -prikazi, ocene, osvrti, kritike na objavljenu literaturu u kojima se u izvesnoj meri, ako je osnovna tema takve literature logor, daje podrka ili osporavanje takvom vienju s odgovarajuom argumentacijom, a esto se to pretvara u polemiku, ponekad neargumentovanu (tipa napad na autora, a ne kritika dela); - i na kraju: umetniko vienje jasenovake teme poetski ili prozno iskazano; esto se radi o memoarskoj literaturi koja osim dokumentovanosti ima i odreene umetnike pretenzije; a vie je i naslova, da tako kaemo, "iste" beletristike. Podelu literature mogli bi vriti i tematski - obzirom na pitanja koja se obrauju: openito o logoru (ivot, rad, stradanja), osiguranje logora, masovni i pojedinani zloini, pitanje broja rtava, razmene, bekstva, pokret otpora, stradanja pojedinih specifinih grupa (po nacionalnoj, konfesionalnoj, ideolokoj, polnoj, dobnoj, profesionalnoj i sl. pripadnosti), odgovornost za zloine itd.

Koriene bibliografije, bibliografski iskazi i prilozi o bibliografiji U obradi ove teme neophodno je bilo napraviti popis bibliografskih jedinica koje su na odreeni nain vezane za jasenovake logore. Stoga se trebalo upoznati s nizom bibliografskih izdanja, kao i popisima izvora i literature objavljenim u pojedinim publikacijama. Navodimo neke od znaajnijih bibliografija.

62Npr. 63Npr.

statistika, demografija i sl. pedagogija i njene discipline. teme: Hebrang, Stepinac, broj rtava po nacionalnoj ili verskoj pripadnosti i sl.

64Najee

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

24

Graa za bibliografiju o narodnooslobodilakoj borbi,65 u poglavlju "Knjige i broure tampane u toku NOB" (str. 5-112) navodi samo jednu bibliografsku jedinicu,66 a u poglavlju "Knjige i broure o NOB tampane posle osloboenja" (str. 169-200) navode se dva autorska naslova67 i est naslova izdanja Komisije za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa.68 Bibliografija izdanja u narodnooslobodilakom ratu 1941- 1945,69 o jasenovakim logorima ima tri bibliografske jedinice.70

65Graa

za bibliografiju o narodnooslobodilakoj borbi (knjige, broure, listovi, asopisi i bilteni). Izda-

nje Direkcije za informacije pri Vladi FNRJ, Beograd, 1948, 200.


66Na

str. 141: Koncentracioni logori - Dokumenti ustakog terora. Sadraj: Eref Badnjevi, Kroz ustake

logore i zatvore; Dr. Mladen Ivekovi, Krv tee potocima; Dr. Zvonko Talec (treba: Tkalec, nap. JM), Stara Gradika; Ante Milkovi, Noem in (treba: i) maljem; Rupi (treba: Rubi) Rua, enski logor Stara Gradika. Izdanje "Vjesnika", JNOFH.
67Mladen

Ivekovi, Nepokorena zemlja, Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb, 1945. ore Milia, U muiliokupatora u Vojvodini 1941-1944, Izdanje Pokrajinske komisije za utvrivanje zloina okupato-

tu - paklu Jasenovac, Naklada pieva, Zagreb, 1945.


68Zloini

ra i njihovih pomagaa u Vojvodini, Novi Sad, 1946; Zloini u logoru Jasenovac, Izdanje Zemaljske komisije Hrvatske za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa, Zagreb, 1946; Ljudske i materijalne rtve u ratnom naporu 1941-1945, Reparaciona komisija pri Vladi FNRJ, Beograd, 1946. (dva puta navedena ista bibliografska jedinica); Saoptenja br. 7-33, i Saoptenja br. 34-53. o zloinima okupatora i njihovih pomagaa. Dravna komisija za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa DFJ, Beograd, 1945; Saoptenje o zloinima Austrije i Austrijanaca protiv Jugoslavije i njenih naroda, Dravna komisija za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa FNRJ, Beograd - Zagreb, 1947.
69Bibliografija

izdanja u narodnooslobodilakom ratu 1941-1945, Vojnoistorijski institut, Beograd,

1964, 820. Ova, u enciklopedijskom formatu, bibliografija izdanja u toku NOR-a je najkompleksnija. Sadri 9 116 bibliografskih jedinica. Knjiga je podeljena na dva dela: 1) Izdanja jedinica, komandi i ustanova NOV i POJ; 2) Izdanja partijsko-politikih rukovodstava i organizacija, organa narodne vlasti, sindikata, kulturno-prosvetnih ustanova i udruenja. Unutar ovih delova podela je na: a) Knjige i broure i b) Periodika. U Dodatku (3) su bibliografski podaci o izdanjima iji originali nisu bili dostupni autorima ili nisu bili sauvani. U Prilozima (4) daje se vrlo bogat nauni aparat za olakano sluenje knjigom. (O ovoj Bibliografiji vidi prikaz: Ivan Antonovski, Bibliografija izdanja u NOR 1941 - 1945, VII, Beograd, 1964. Zbornik HIS, 3/1966, 380 383.) 70Bibliografske

jedinice 5 316. i 5 317. su ustvari jedan naslov: Jasenovaki logor - Iskazi zatoenika koji

su pobjegli iz logora 1942. godine, u izdanju Propagandnog otsjeka AVNOJ-a (izdanja: Osijek, i drugo

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

25

Bibliografija o ratu i revoluciji u Jugoslaviji Borivoja Pajovia i Milorada Radevia71 je jedna od najkvalitetnijih bibliografija posebnih izdanja o NOR-u u periodu od 1945 1965. godine. Osim naslova posebnih izdanja u ovoj bibliografiji mogli su se pronai i naslovi pojedinih lanaka u zbornicima i zbirkama, poto se uz prikaz bibliografske jedinice za mnoge zbornike i zbirke daje izvod iz sadraja (imena autora i naslovi lanaka). U bibliografiji Izbor dela o NOB72 od 70 bibliografskih jedinica, koje se odnose na jasenovake logore 22 se direktno odnose, a 48 posredno, naime, ili se radi o delima u kojima se govori o drugim logorima pa se pominju i jasenovaki, ili se radi o pregledima razvoja NOB-a u pojedinim krajevima, a unutar toga se pominju stradanja stanovnitva u ustakim logorima, a napose u Jasenovcu.

bez podataka), a bibliografska jedinica 5 633. je Koncentracioni logor - Dokumenti ustakog terora, izdanje "Vjesnik" JNOFH.
71Borivoj

Pajovi - Milorad Radevi: Bibliografija o ratu i revoluciji u Jugoslaviji, Posebna izdanja 1945

- 1965, Savezni odbor SUBNOR Jugoslavije i Savet za negovanje revolucionarnih tradicija NOR Jugoslavije, Beograd, 1969, 786. Ova Bibliografija sadri 5 508 bibliografskih jedinica. Osnovna podela je na tri dela: 1) Dokumenti. Nauka. Publicistika. 2) Knjievnost i 3) Umetnost. Unutar ove podele izvrena je dalja analitika podela. Knjiga je opremljena naunom aparaturom: Registar pregleda optih dela, Tematski registar, Registar geografskih imena i Registar autora. Uz mnoge bibliografske jedinice dat je i pregled prikaza i kritika i gde su objavljene.
72Izbor

dela o NOB, Bibliografski prirunik, Savez organizacija i ustanova za irenje knjige NR Srbije i

Savez knjinica i itaonica NR Hrvatske, Beograd - Zagreb, 1962, 222. Ova bibliografija selektivnog karaktera podeljena je na dva dela: prvi obuhvata spise o razvitku NOB, vojnoistorijske studije, memoare, dnevnike, zapise, anegdote, kao i dela biografskog karaktera, zatim o omladinskom pokretu, tampi i tamparijama (posebno poglavlje o koncentracionim logorima kao i dokumentima o zloinakoj delatnosti okupatora i njihovih pomagaa); drugi deo sadri bibliografske podatke o knjievnim spisima s tematikom NOB iz oblasti poezije, romana, pripovedaka, drama, knjievnosti za decu i omladinu. Daje se i pregled zbirki reprodukcija grafika, crtea, linoreza itd. koji govore o NOB, scenama iz doba okupacije i ivota u logorima. Od 1 060 bibliografskih jedinica, 70 ih se odnosi na jasenovake logore, i to: 22 naslova u potpunosti i 48 posredno, bilo da se radi o drugim logorima pa se i jasenovaki pominju, ili se radi o pregledima razvoja NOB u pojedinim krajevima pa se govori i o stradanju stanovnitva u logorima. U prvom delu bibliografije su 52 jedinice, a u drugom 18. Od 52 jedinice iz prvog dela 19 je ue vezano za temu ovog rada, a iz drugog dela od 18 jedinica 3 su ue vezana za ovu temu.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

26

Bibliografija radova o NOR i revoluciji u Jugoslaviji Radmila Radonjia i Inese Jurjeve73 sadri 1858 bibliografskih jedinica. Jedinice od broja 1606. do 1679. (67 bibliografskih jedinica) su o logorima, zatvorima i pokretu otpora. Bibliografija o narodnooslobodilakom ratu i socijalistikoj revoluciji u Hrvatskoj 1941 1945. Posebna izdanja 1945 - 1975.74 je iskljuivo istoriografskog karaktera, koja objavljene materijale, od V/1945. do kraja 1975. godine, pokuava srediti regionalno, tematski i hronoloki. U tematskom delu "Teror" i regionalnom "Slavonija" nalazi se vie bibliografskih jedinica u vezi s jasenovakim logorima, kao i u delu "Saopenja Dravne komisije za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa i suenja ratnim zloincima". Bibliografija lanaka i knjiga o NOB-u u Slavoniji Slavice Musi (Musi - Ili)75 objavljena u dva broja Zbornika HIS, Slavonski Brod, 6/1968. i 9/1972. je ustvari bibliografija lanaka selektivnog karaktera, u kojoj se znaajan broj jedinica odnosi na jasenovake logore. Tako npr. u grupi "Teror, logori" koja obuhvata bibliografske jedinice 1 230 - 1 326, dakle 96, posredno ili direktno 64 se odnosi na jasenovake logore.

73Radmilo

Radonji i Inesa Jurjeva, Bibliografija radova o narodnooslobodilakom ratu i revoluciji u Juo narodnooslobodilakom ratu i socijalistikoj revoluciji u Hrvatskoj 1941-1945. Posebna

goslaviji (1941-1945), 1945-1980, Beograd, Narodna biblioteka Srbije, 1987, 432.


74Bibliografija

izdanja 1945 - 1975. (Priredila: Marija Senti), Odbor RK SSRN za njegovanje revolucionarnih tradicija i koordinaciju drutveno-politikih poslova i manifestacija, Zagreb, 1978, 302. Osnovna podela knjige je na dva dela: Graa i Literatura (osim knjievnih dela). Unutar prvog dela su grupe: objavljena arhivska graa, memoarska graa, publikovane novine, albumi i ilustrovani pregledi, te posebno Saopenja Dravne komisije za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa i suenja ratnim zloincima. Grupe su podeljene na podgrupe: Hrvatska, Slavonija, Zagrebaka oblast, Lika, Kordun, Banija, Istarsko-primorsko-goransko podruje i Dalmacija. Unutar podgrupa bibliografske jedinice su hronoloki poredane po godinama objavljivanja. Ukupno je prikazano 1 488 bibliografskih jedinica.
75Slavica

Musi: Bibliografija lanaka i knjiga o NOB-u u Slavoniji, Zbornik HIS, 6/1968, 281-324; i Bi-

bliografija lanaka i knjiga o NOB-u u Slavoniji i Baranji, Zbornik HIS, 9/1972, 329-429. U Zborniku HIS 6/1968. objavljeno je 637 bibliografskih jedinica. Iako iz naslova proizlazi podela na lanke i knjige, sve jedinice odnose se na lanke. U Zborniku 9/1972. objavljen je nastavak od br. 638 do 1 917. lanci su dati u grupama, meu kojima "Teror, logori" i "Historija NOR-a u Slavoniji i Baranji" su posebno znaajne za nau temu.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

27

Pod istim naslovom Bibliografija lanaka i knjiga o NOB-u u Slavoniji76 prigodno je izdana 1968. godine knjiga koja sadri 997 bibliografskih jedinica, od kojih 39 iz poglavlja "Teror, logori" i 43 iz drugih poglavlja ta se odnose na jasenovake logore. U dve bibliografije lanaka Marije Senti - akni objavljene u reprintu ena u borbi nalazimo u jednoj 3,77 a u drugoj 8 lanaka78 o stradanjima ena i dece u logorima. Bibliografija lanaka o NOB u Vojvodini iz dnevnih i nedeljnih listova79 sa 3074 bibliografskih jedinica daje i lanke o teroru i zloinima ustake NDH u Sremu. Takoe o ovoj temi nalazimo naslove i u bibliografiji Save Palananina i Duana Popova.80 lanci iz novina i asopisa kao graa za bibliografiju SKOJ-a i omladinskog pokreta za period 19191957. dati su u bibliografiji arka Protia, sa posebnim poglavljem za II svetski rat.81

76Bibliografija

lanaka i knjiga o NOB-u u Slavoniji, (priredila: Slavica Ili), Odbor za izgradnju spome-

nika "Pobjede" i proslavu 25. godinjice slavonskih oruanih jedinica VI korpusa, Osijek, 1968, 102. Ova bibliografija sadi 931 lanak i 66 knjiga (997 bibliografskih jedinica), od kojih se oko 80 odnosi delimino ili u potpunosti na jasenovake logore.
77Marija

Senti-akni, Bibliografija lanaka objavljenih u listu "ena u borbi", "ena u borbi", Reprint,

Komitet za drutvenu aktivnost ena Hrvatske, asopis "ena" i Institut za historiju radnikog pokreta Hrvatske (dalje: IHRPH), Zagreb, 1974, 47-60. Iz ovog pregleda bibliografskih jedinica 3 lanka su o stradanjima ena i dece u logoru Stara Gradika.
78Ista,

Bibliografija lanaka objavljenih u listovima AF Hrvatske u razdoblju NOR i socijalistike revo-

lucije u Hrvatskoj 1941-1945, "ena u borbi", Reprint. Konferencija za drutvenu aktivnost ena Hrvatske, asopis "ena" i IHRPH, Zagreb, 1974, 61-156. U ovoj bibliografiji su lanci iz listova AF Hrvatske koji su izlazili u toku NOR-a: ena u borbi, Drugarica, Goranka, Primorka, Udarnica, Dalmatinka u borbi, Hvarka, ene Korule, Peljeanka, Banovka, Glas ene, Antifaistkinja (Bjelovar), Antifaistkinja (Pokuplje), Putem slobode, Istranka, La doona Istriana, ene zbega. U osam lanaka u ovoj bibliografiji govori se o stradanjima ena i dece u logorima.
79Bibliografija

lanaka o narodnooslobodilakom ratu u Vojvodini iz vojvoanskih dnevnih i nedeljnih li-

stova 1944-1966, redakcija: andor Veg, edomir Potpori, Lazar uri; Novi Sad, Pokrajinski odbor Drutva istoriara SR Srbije za Vojvodinu, 1968, 274.
80Sava

Palananin i Duan Popov, tampa narodnooslobodilake borbe u Vojvodini, Graa za bibliogra-

fiju. Novi Sad, Biblioteka Matice srpske, Vojvoanski muzej radnikog pokreta i narodne revolucije, Dnevnik, Istorijski arhiv PK SKJ, 1962, 216.
81arko

Proti, SKOJ i omladinski pokret (1919-1957), Graa za bibliografiju, Beograd, Mladost, 1959,

131.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

28

U bibliografiji lanaka objavljenih u "Borbi" 1941 - 1943, objavljenoj u reprint izdanju "Borbe"82 nalazi se pet lanaka koji govore o jasenovakim logorima. Meu navedenima je i najava za izdanje Propagandnog odsjeka AVNOJ-a Jasenovaki logor - Iskazi zatoenika koji su pobjegli iz logora 1942. Bibliografija Vojnoistorijskog glasnika83 donosi i niz naslova koji se odnose na jasenovake logore, kao i bibliografija asopisa za suvremenu povijest.84 Posebno su znaajni pregledi izvora i literature u knjigama i lancima pojedinih autora koji se blie bave ovom problematikom. Ovde izdvajamo lanak Antuna Miletia u Godinjaku Drutva istoriara BiH s popisom objavljene grae i literature85 i popis izvora i literature u njegovoj knjizi Koncentracioni logor Jasenovac 1941-1945, knjiga II.86 Prilog istog autora za nauni skup "Jasenovac 1945-1988" koji je organizovan u SANU 21. i 22. novembra 1988. u Beogradu, pod nazivom Jasenovaki koncentracioni logor u objavljenim i neobjavljenim dokumentima,87 daje prikaz logora, zloina u njemu, raspravlja o broju rtava, a u prilogu daje statistiki pregled stanovnitva po srezovima po predratnim po-

82"Borba"

19. oktobra 1941. - 27. februara 1943. Reprint izdanje, Narodna biblioteka SR Srbije, Narodna

i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Optina Titovo Uice i Optina Bosanski Petrovac, 1974. Dodatak reprint izdanju: Sadraj ratnih brojeva "Borbe", sa 786 bibliografskih jedinica.
83Narodnooslobodilaki

rat kroz nau literaturu. VIG, vie brojeva. "Vojnoistorijski glasnik" gotovo u

svakom broju objavljuje bibliografiju nae istoriografije i bibliografiju strane istoriografije o II svetskom ratu.
84Marija

Senti, Bibliografija literature o narodnooslobodilakom ratu i socijalistikoj revoluciji u HrMileti, Koncentracioni logor Jasenovac 1941-1945 godine, Godinjak Drutva istoriara BiH,

vatskoj 1941-1945, SP, Zagreb, gotovo u svakom broju.


85Antun

Sarajevo, XXXVI/1985, 23-40. U prilogu lanka je pregled tampe (10 lanaka), objavljene grae (13 naslova) i literature (70 jedinica). U jednom broju jedinica nema svih podataka (godina, mesto izdanja i sl.), tako npr. navodi: Novak Vladimir, Otpor u logoru Stara Gradika bez podataka o izdanju (a ne navodi knjigu istog autora Doivljaji i putovanja do slobode, izdanu 1979.).
86Antun

Mileti, Koncentracioni logor Jasenovac 1941-1945, Dokumenta, Knjiga 2, Korieni izvori i li-

teratura, 1121 - 1124


87Isti,

Jasenovaki koncentracioni logori u objavljenim i neobjavljenim dokumentima, Kopija priloga za

nauni skup "Jasenovac 1945-1988. godine" u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti, Odbor za sakupljanje grae o genocidu protiv srpskog naroda i drugih naroda Jugoslavije u XX veku, odranog u Beogradu, 21. i 22. novembra 1988. godine, 37 strana.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

29

pisima, dok, naalost, kako se moglo oekivati iz naslova, ne poziva se (ne daje u napomenama) na objavljene izvore, odnosno ne naznaava spoznaju o neobjavljenim dokumentima, gde se nalaze, u kome stanju prireenosti za korienje itd. Treba pomenuti, takoe, popis koji daje Ljubo Jandri u svome romanu Jasenovac.88 U knjizi Mirka Perena Ustaki logori je popis literature kojom se autor sluio, od ega se veina odnosi na jasenovake logore.89 Znaajnije bibliografske iskaze nalazimo u knjigama Jae Romana,90 Koljanina,91 Trifkovia,92 Bulajia,93 Bulatovia,94 Dedijera i Miletia,95 a specifine iskaze imamo i kod Smilje Avramov,96 ivotija orevia,97 kao i kod Predraga Ilia98 koji u popisu navodi 104 bibliografske jedinice na temu RKC i SPC u NDH.
88Ljubo 89Mirko

Jandri, Jasenovac, Roman, Sarajevo, Svjetlost, 1980, 579. Izvori i literatura, 571-579. Peren, Ustaki logori, Zagreb, Stvarnost, 1966, 181, Literatura, 179-181; II proireno izdanje:

Zagreb, Globus, 1990, 350, Literatura, 330-334, (160 jedinica).


90Jaa

Romano, Jevreji Jugoslavije 1941-1945. rtve genocida i uesnici narodnooslobodilakog rata,

Beograd, Jevrejski istorijski muzej Saveza jevrejskih optina Jugoslavije, 1980, Izvori i literatura, 560571.
91Milan

Koljanin, Nemaki logor na Beogradskom sajmitu 1941-1944, Beograd, ISI, 1992, Izvori i lite-

ratura, 456-466.
92Sra

Trifkovi, Ustae. Balkansko srce tame na evropskoj politikoj sceni. The Lord Byron Foundation Bulaji, Ustaki zloini genocida i suenje Andriji Artukoviu 1986. godine, knj. 2; Beograd,

for Balkan Studies, 1988, 273; Izvori i bibliografija, 249-262.


93Milan

Rad, 1988; Bibliografija, 921-939; Isti, Jasenovac, Ustaki logor smrti, "Srpski mit?", Hrvatski ustaki logori genocida nad Srbima, Jevrejima i Ciganima, Beograd, Muzej rtava genocida, 1999, 863; Izabrana bibliografija i izvori, 830-837; Isti, Misija Vatikana u NDH, knj. II, Beograd, Politika, 1992, 11331150.
94Radomir

Bulatovi, Koncentracioni logor Jasenovac s posebnim osvrtom na Donju Gradinu, IstorijskoDedijer i Antun Mileti, Protiv zaborava i tabua, Sarajevo, 1991; Bibliografija, 525-529.

socioloka i antropoloka studija, Sarajevo, Svjetlost, 1990, 451; Bibliografija, 429-438.


95Vladimir 96

Smilja Avramov, Genocid u Jugoslaviji u svetlosti meunarodnog prava, Beograd, Politika, 1992, 532; orevi, Gubici stanovnitva Jugoslavije u drugom svetskom ratu, Beograd, ABC-Grafika, Ili, Vatikan i slom Jugoslavije u Drugom svetskom ratu, Novi Beograd, Grafomarket, 1995;

Istraivanja u arhivima, Zbirke objavljenih dokumenata, Bibliografija, 513-523.


97ivotije

1997, 256; Izvori i literatura, 235-243.


98Predrag

Objavljeni i neobjavljeni izvori i literatura, 445-449.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

30

U poslednjoj (25.) knjizi edicije 1941-1942. u svedoenjima uesnika NOB data je veoma opirna bibliografija lanaka o dogaajima iz 1941. i 1942. godine.99 Pitanjem bibliografije o jasenovakim logorima bave se i Sonja Boanovi-poljar100 i Ivan Medved.101 U lanku Sonje Boanovi-poljar dat je krai osvrt na bibliografiju o koncentracionom logoru Jasenovac koja je objavljena u periodu 1944 - 1965, odnosno o posebnim izdanjima i lancima objavljenim u dnevnoj tampi, zbornicima i periodinim publikacijama u tom periodu, uz ogradu da je "o logoru Jasenovac posle rata malo pisano, a i ono to je napisano uglavnom je memoarskog karaktera".102 Posebna izdanja deli u dve grupe: izvorna literatura i knjige memoarskog karaktera. Meu posebnim izdanjima iz prve grupe navodi 5 naslova,103 a iz druge grupa pominje 9 autora, odnosno 12 naslova.104 U ovom delu su isputena neka posebna izdanja kao npr.: Saoptenja 1-6, 7-33 i 34-53 o zloinima okupatora i njihovih pomagaa, Koncentracioni logori - Dokumenti ustakog terora, Zloini okupatora u Vojvodini 1941-1944, Mladen Ivekovi, Nepokorena zemlja i dr.

99Ivan

Tanovi i Obrad Kujovi, Bibliografska graa dela i lanaka iz strunih i naunih asopisa - o do-

gaajima 1941. i 1942. godine, u: 1941-1942. u svedoenjima uesnika NOB, Beograd, VIZ, 1975, knj. 25, 649-761.
100Sonja 101Ivan

Boanovi-poljar, o. c., iz nap. 58.

Medved, o. c., iz nap. 59. Boanovi-poljar, o. c., 235. logor - Iskazi zatoenika koji su pobjegli iz logora 1942. godine; Izvetaj komisije za utvr-

102Sonja

103Jasenovaki

ivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa DFJ Meunarodnom vojnom sudu u Nirnbergu; Saoptenje FNRJ o zloinima Austrije i Austrijanaca protiv Jugoslavije i njenih naroda; Zloini u logoru Jasenovac; Zloini faistikih okupatora i njihovih pomagaa protiv Jevreja u Jugoslaviji.
104ore

Milia, U muilitu - paklu Jasenovac; Milko Riffer, Grad mrtvih - Jasenovac 1943, Nikola Ni-

koli, Jasenovaki logor, Drago olakovi, Jasenovac od 22.8.1941. do 31.3.1942. godine; Isti, Logori ljudskog unitenja; Mato Kudumija, Zakon bezakonja; Isti, Petnaest na smrt, (sic! verovatno: 15 000 vagona smrti); Mirko Peren, Lepoglava; Egon Berger, 44 mjeseca u Jasenovcu; Vladimir Carin, Smrt je hodala etveronoke; Voja Jovanovi, Kako su nestajali ljudi; Grupa autora, Logori ljudskog unitenja (?, verovatno se radi o navedenom olakovievom izdanju).

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

31

Od zbornika navodi dva105 u kojima je objavljeno 6 lanaka o logorima Jasenovac i Stara Gradika.106 Autorka navodi da je u periodu 1944-1965. objavljeno dosta lanaka - napisa o seanjima na kompleks jasenovakih logora, te da se uspelo prikupiti 195 bibliografskih jedinica. Naalost, osim 7 pojedinano navedenih lanaka u napomenama107 nema u prilogu objavljene ove bibliografije. Poto se u sklopu optejugoslovenskog projekta "Jugosloveni u faistikim zatvorima, zarobljenikim i koncentracionim logorima i pokretima otpora drugih zemalja u II svetskom ratu" radilo i na obradi kompleksa jasenovakih logora, oekivalo se i publikovanje bibliografije izvora i literature,108 a neto slino najavljivao je u svom izdavakom planu i Odbor SANU za sakupljanje grae o genocidu protiv srpskog naroda i drugih naroda Jugoslavije u XX veku.109 Centar za povijest Slavonije i Baranje u Slavonskom Brodu upravo u okviru ovog optejugoslovenskog projekta imao je zadatak obrade kompleksa logora u srednjem toku Save (Jasenovac). S tim u vezi je i niz objavljenih radova njegovih saradnika u izdanjima Centra.

105

40 godina - Zbornik seanja aktivista jugoslovenskog revolucionarnog radnikog pokreta 1941-1945,

knj. 7, Beograd, Kultura, 1961. i Knjiga borbe i osloboenja 1941-1945, Srpsko kulturno-prosvjetno drutvo Prosvjeta, Zagreb, 1951.
106U

40 godina: Vladislav Boban, Aktivnost komunista u logorima, 453-455; Egon Berger, Teror u Jase-

novcu, 457-476; Dragoje Luki, Seanje na deje logore, 489-498; Drago Pocem, Na putu u jasenovaki logor, 485-487, a u Knjiga borbe i osloboenja: Uro Vickovi, Jasenovac, pobuna u logoru i napad na ustaku strau, 191-192, i Zvonko Tkalec, Stara Gradika, 187-190.
107Sonja 108"U

Boanovi-poljar, o. c., napomene 23 - 29. na str. 239 i 240.

okviru jugoslovenskog projekta 'Jugosloveni u logorima i zatvorima 1941-1945', od tridesetak pla-

niranih monografija, posle viegodinjih istraivanja, objavljeno je desetak prvih a meu rukopisima koji su u zavrnici obrade je i 'Bibliografija knjiga od 1942. do 1990. godine o stradanjima Jugoslovena u drugom svetskom ratu'." Kadivka Petrovi, Ratne knjige o koncentracionim logorima, Istorija 20. veka, br. 1-2/1990, 197-200, na str. 197.
109Vidi

nap. 1110..

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

32

Prilog bibliografiji o logoru Stara Gradika dao je Ivan Medved u lanku Jugoslavenska povijesna literatura o logoru Stara Gradika.110 Autor konstatuje: "Ustaki logor Stara Gradika iscrpno je tretiran u memoarsko-publicistikoj literaturi, ukljuujui u taj opus zapise zatoenika i djela nastala na temelju tih sjeanja. Meutim, u jugoslavenskoj historiografiji o tome se pisalo vrlo malo na to upuuje i bibliografski iskaz ovog rada".111 Autor daje krai osvrt na pojedine radove, nakon koga je bibliografski iskaz sa 77 bibliografskih jedinica, od kojih su 64 memoarsko-publicistika literatura, a 13 su u domeni istoriografije.112 U prilogu O Slovencih v Jasenovcu in tema Jasenovca v slovenski historiografski in memoarski literaturi Gutin113 sudelujui na skupu u Jasenovcu, dao je pregled memoarske literature na slovenakom, a istoriografskih dela nije pronaao.114 U tekstu i u napomenama navodi 16 jedinica,115 od ega su veina memoarskog karaktera, za 2 kae da su publi110Ivan 111Isto, 112U

Medved, o. c., iz nap. 59. 173.

naslove iz domena istoriografije ubrojeni su: Anelko Barbi, Metode muenja i oblici likvidacije u

KCL Jasenovac, Zbornik CDISB, 22 (1985) 1, 153-178; Isti, Otpor u logoru Stara Gradika (Iz sjeanja bivih logoraa), Zbornik CDISB, 22 (1985) 1, (Ocjene i prikazi) 405-408; Isti, Radni logor u funkciji likvidacionog logora u Staroj Gradiki, Novogradiki zbornik, 1/1986, 110-115; Isti, Teror nad idovima u Slavoniji, Zbornik CDISB, 21 (1984) 1, 359-380; Mladen Coli, Takozvana Nezavisna Drava Hrvatska 1941, Beograd, 1973; Ferdo ulinovi, Okupatorska podjela Jugoslavije, Beograd, 1970; Duan Lazi, Organizacija policijsko-obavetajne slube "Nezavisne Drave Hrvatske" Ured III - Ustaka obrana, Zbornik za istoriju, 10/1974, 137-183; Nada Lazi, Teror okupatora i kvislinga u Slavoniji (u knjizi "Slavonija u NOB"), Sl. Brod, 1966, 185-198; Antun Mileti i Branko Obuina, Jasenovaki logor "Gradina" 1941-1945, VIG, 1/1980, 209-232; Antun Mileti, Koncentracioni logor Jasenovac 1941-1945, Dokumenta, Beograd, 1986, knj. I-II; Zoran Vasiljevi, Sabirni logor akovo, Zbornik CDISB, 22 (1985) 1, 179-218; Enciklopedija Jugoslavije, sv. 8, 1971.
113Damijan

Gutin, O Slovencih v Jasenovcu in tema Jasenovca v slovenski historiografski in memoarski

literaturi, Okrugli stol 21. travnja 1984, Materijali s rasprave, Jasenovac, Spomen-podruje, 1985, 51-56.
114Isto,

53.: "Strokovnih, zgodovinopisanih del, ki bo obravnavala to temo, ne zasledimo... Vsi evidentinavodi sledee memoarsko-publicistike radove: Edita Bizjak, Trinajst mesecev v ustakem pe-

rani prispevki so spominskega ali publicistinega znaaja."


115Gutin

klu, Slovenski poroevalec, VI, 5.7.1945, t. 65, str. 4; Anton Rantaa, Jasenovac, Nova pot, II, 1950, str. 121-127 i 158-164; Ante Kesi, Krematoriji so bili prepoasni, Borec, XIII, 1961, t. 1, str. 17-19; Isti, Padla je naa Bastilja, Veer, XIX, 29.11.1963, t. 277, str. 9; (anonim) Jasenovac (feljton), TV 15, IV,

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

33

cistikog, a za 3 da osim o logoru govore vie o Spomen-podruju Jasenovac. Meu navedenim radovima posebno se izdvaja slovenako izdanje Nikolieve knjige116 sa dodatkom Slovenci v Jasenovcu koga je priredio Stane Kumar. Najvei prostor u svom radu Gutin117 posveuje seanju ("spominskem zapisu") Antona Rantae,118 jedinog preivelog od 8 slovenakih katolikih svetenika, zatoenika u Jasenovcu.119 Dakle, od ukupno 16 jedinica, radi se o jednoj knjizi memoarskog karaktera, jednom zborniku seanja i zapisa, dva publicistika lanka u tampi o logoru i tri o Spomen-podruju, te devet memoarskih zapisa u tampi. O izdanjima iz vremena rata koja govore o koncentracionim logorima pie Kadivka Petrovi,120 pominjui za nas interesantna izdanja: Djeca u bodljikavoj ici,121 Jasenovaki logor,122 i Koncentracioni logor.123 Ovaj lanak istiemo posebno zbog rekonstrukcije na-

9.8. do 11.10.1966, t. 31-40; Stane Kumar, Beseda, ki vzbuja grozo: Jasenovac, TV 15, VI, 21.5.1968, t. 20; Josip Antolovi, Jugoslavenska Bastilja v plamenih, TV 15, VI, 30.4.1968, t. 17; N. Nikoli, Vlak groze (Odlomek iz knjige), Borec, XVI, 1965, t. 6/7, str. 584-591; Ivan Gabri, e bi zidovi govorili, TV 15, VI, 21.5.1968, t. 20; (Marijan Telatko) Martel, V objemu groze in strahu, Iz neobjavljenih zapiskov iz taboria Jasenovac, TV 15, 11.6.1968, t. 23; Isto u: Primorski dnevnik, XXIV, 24.7.1968, t. 167; Isto u: Glas, XXI, 5.10.1968, t. 78; Gema Hafner, Na pragu svobode, TV 15, 21.5.1968, t. 20; Nikola Nikoli, Taborie smrti Jasenovac, Ljubljana, 1969; (s dodatkom: Stane Kumar, Slovenci v Jasenovcu); Stanka Treven-Vulelija, Spominsko podroje Jasenovac, Listi (Jesenice), V, 22.5.1975, t. 20, str. 16; B. Novak, Goloruki boj obupanih, najstreneji spomin na faistine grozote v Jasenovcu, Delo, XVII, 30.4.1975, t. 101; J. Turk, Sava otkriva stare zloine, Nedeljski dnevnik, XXX, 30.8.1981, str. 8; Bili so zaprti, pregnani, ustreljeni, na suenjskem delu uporni, Ljubljana, 1981, (Koncentracijsko taborie Jasenovac, str. 108-111; Koncentracijsko taborie Stara Gradika, str. 111-112).
116Nikola

Nikoli, Taborie smrti Jasenovac, Ljubljana, 1969. Gutin, o. c., 53-54.

117Damijan 118Anton

Rantaa, Jasenovac, Nova pot, II, 1950, str. 121-127 i 158-164. u popisu literature u Godinjaku DI BiH XXXVI/1985. navodi bibliografsku jedinicu: Rantaa

119Mileti

Anton, Strahote u Jasenovcu. Meutim, ne daje nikakav drugi podatak o izdanju. Radi se, ustvari, o nastavku Rantainog teksta na str. 158-164.
120Kadivka 121Vidi 122Vidi 123Vidi

Petrovi, Ratne knjige o koncentracionim logorima, Istorija 20. veka, br. 1-2/1990, 197-200.

nap. 729-730. nap. 400. nap. 401.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

34

stanka broure Jasenovaki logor (Drinii, tamparija "Borbe"), poto nije pronaen ni jedan primerak prvog (originalnog) izdanja. Po broju navedenih naslova izdvaja se prilog o bibliografiji na temu genocida nad Srbima u drugom svetskom ratu Milice Bodroi124 koja navodi preko 250 naslova posebnih izdanja i brojne naslove lanaka iz nekih od tih izdanja objavljenih do 1989. godine. Preko 80% naslova pripadaju i temi ovog rada poto se odnose direktno ili indirektno na jasenovake logore. Iako po pojedinim alinejama deli naslove po grupama, pa se mogu identifikovati zbornici dokumenata, nauni radovi, zbornici seanja, druga memoarska literatura - ipak nedostaje konzistentna podela (naglaena i podnaslovima, radi bolje preglednosti). U osvrtu se na prvom mestu navode publikovani izvori, navodei, naravno, s razlogom, na poetku Miletiev trotomni Koncentracioni logor Jasenovac, meutim, u daljoj razradi ne dri se dosledno naznaene podele.125 Autor priloga se u razradi (nabrajanju) literature oslanja u velikoj meri na Bulajieve Ustake zloine genocida, te povezuje njegova razmatranja sa naslovima koji obrauju pojedine regionalne (lokalne) sredine i dogaanja. Vremenski (i prostorno) ogranien prilog nije omoguio detaljniju analizu pojedinih naslova, pa osim nekoliko izuzetaka, uglavnom se nabrajaju autori i naslovi sa vrlo kratkom geografskom ili tematskom naznakom o emu se u grupi bibliografskih jedinica radi. Osvrt Milice Bodroi u svakom sluaju predstavlja izvanrednu pomo za izuavanje teme iz naslova njenog rada. Kao specifian prilog bibliografiji moe se navesti i prilog Hrvoja Matkovi na naunom skupu u Jasenovcu 1986. godine.126

124Milica

Bodroi, Osvrt na izvore i literaturu o genocidu nad Srbima u Drugom svetskom ratu, u: Ge-

nocid nad Srbima u II svetskom ratu, Zbornik radova, Meunarodni nauni skup Odbora SANU za sakupljanje grae o genocidu protiv srpskog naroda i drugih naroda Jugoslavije u XX veku, odran od 23. do 25. oktobra 1991. godine, Priredio: Milan Bulaji. Beograd, Muzej rtava genocida i Srpska knjievna zadruga, 1995, 501-518.
125Tako

npr. u pasusu u kome se nabrajaju izvori nae se i naslov koji tu ne pripada (npr. Hronologija

oslobodilake borbe), ili u alineji sa naunim radovima navedene su i publikacije koje pripadaju zbornicima seanja itd.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

35

Osim toga, posluile su jo neke bibliografije i lanci,127 kao i nauna aparatura u nizu knjiga gde se autori pozivaju na izvor. *** Polazei od navedenih bibliografija, bibliografskih iskaza, priloga o bibliografijama i drugih saznanja, te upoznajui se s odreenim naslovima i izuavajui njihov sadraj, prikaz objavljenih izvora i literature dat emo kroz sledeu podelu:
126Hrvoje

Matkovi, Faistiki teror i stradanja stanovnitva u programima i udbenicima povijesti u SR Musi-Ili, Bibliografija radova objavljenih u Zborniku HIS, br. 1-10, Zbornik HIS, 10/1973,

Hrvatskoj, Okrugli stol "Jasenovac 1986", Jasenovac, Spomen-podruje, 225-231.


127Slavica

315-332; Slavica Ili, Bibliografija lanaka o Slavonskom Brodu i Broanima u NOB zabiljeenih na stranicama "Brodskog lista" u toku 30 godina njegovog izlaenja (od I/1947 do XXX/1976), Slavonski Brod, Informativna ustanova SSRN "Brodski list i Radio-Brod", 1977, 67; Mile Konjevi, Povijesne teme u novijoj slavonskoj periodici i posebnim izdanjima, (Pregledni lanak), Zbornik HISB, 17 (1980) 1, 307334; Isti, Slavonska povijest na stranicama Jugoslovenskog istorijskog asopisa, (Ocjene i prikazi), Zbornik HISB, 16/1979, 307-311; Isti, O izdavakoj djelatnosti Spomen-podruja Jasenovac, (Ocjene i prikazi), Pregled, 4, Sarajevo, 1981, 499-503; Isti, Izdanja Centra u razdoblju 1962-1986, (Bibliografije), SPZ, 23 (1986) 1-2, 307-322; Milica Bodroi, Pregled novije literature o narodnooslobodilakoj borbi u Slavoniji, SP, 2-3/1971, 267-279; Narcisa Lengel-Krizman, O Zagrebu u ratu i revoluciji na stranicama "Vjesnika" i "Veernjeg lista", SP, 3 (16)/1974, 163-169. Zlatko Matijevi, Jugoslavenska povijesna literatura o politikoj djelatnosti katolike crkve u Hrvatskoj 1918-1945, SP, 2 (36)/1981, 73-103; Slobodan ari, Narodnooslobodilaka borba u Hrvatskoj na stranicama "Vojnoistorijskog glasnika", SP, 23/1971, 303-308; Vojnoistorijski glasnik, Sadraj 1950-1980; Ivan Jeli, Kratak pregled izvora i literature u: Ivan Jeli, Hrvatska u ratu i revoluciji 1941 - 1945, Zagreb, 1978; Duko Lonar, Deset godina Spomen-podruja Jasenovac, Jasenovac, Spomen - podruje, 1977, 56, (Izdavaka djelatnost Spomen-podruja Jasenovac u vremenu od 1970. do 1977. godine, 28-29); Izvjetaj Spomen-podruja Jasenovac (Analiza stanja i smernice razvoja), Priredio: Jovan Mirkovi, Jasenovac Spomen-podruje, 1980, 56, Pregled tampanih izdanja i tira, 26-27; Marija Senti, Bibliografija radnika Instituta (IHRPH), SP, 1/1982, 99-192; Vlado Otri, Pregled asopisa i zbornika za povijest radnikog pokreta s bibliografijom priloga, Razdoblje 1941. do 1945. godina, Nastava povijesti, 1967/1968, (vie brojeva); Mijo Haramina, Bibliografija "Faizam i Drugi svjetski rat", Nastava povijesti, 4/1985, 207-218. Aleksandar Spasojevi, Bibliografija izdanja Instituta za savremenu istoriju 1959-1979, Beograd, ISI, 1979, 105; Petar Mami, Knjige, zbornici i broure, 1975-1979, o narodnooslobodilakom ratu i socijalistikoj revoluciji u Hrvatskoj (1941-1945). Katalog. Zagreb, Nacionalna i sveuilina biblioteka i SUBNOR Hrvatske, 1980, 31.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

36

I Objavljeni izvori (dokumenta) II Memoarska literatura 1. Posebna izdanja 2. lanci: a) lanci u zbornicima, b) lanci u tampi i periodici III Nauni radovi, istoriografska i druga publicistika 1. Opti pregledi istorije 2. Enciklopedije i leksikoni 3. Studije i struni prilozi a) Struni i nauno-popularni prikazi logora b) Studije i prilozi izuavanju pojedinih pitanja o jasenovakim logorima c) Studije i prilozi izuavanju relevantnih tema i druga istoriografska publicistika 4. Regionalna i lokalna istoriografija IV Knjievnost i film 1. Beletristika 2. Film

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

37

I OBJAVLJENI IZVORI (DOKUMENTA)


U ovoj grupi dajemo pregled zbornika dokumenata o jasenovakim logorima, zbornika dokumenata o NDH, zbornika dokumenata o NOB-i, u kojima ima i dokumenata u vezi sa logorima, publikacije regionalne i lokalne istoriografije, posebna izdanja istoriografske i druge publicistike u kojima su objavljeni neki od relevantnih dokumenata, neki od zapisa i iskazi aktera (iako se uvrtavaju u memoarsku literaturu) objavljenih u toku rata ili neposredno posle rata (sa vrednou dokumenta). Nadalje tu su izdanja dokumenata nastalih radom komisija za utvrivanje zloina, istranih i pravosudnih organa, objavljeni iskazi i svedoenja dati Komesarijatu za izbeglice i drugim organima i institucijama, kao i druge publikacije dokumenata. Prije pojave Miletieve knjige128 nije bilo sistematskih izdanja dokumenata o jasenovakim logorima i vladalo je miljenje da o temi jasenovakih logora nema dokumenata,129 iako je znaajan broj njih objavljen u raznim zbornicima i posebnim izdanjima, periodici i tampi.

128Antun

Mileti, Koncentracioni logor Jasenovac 1941-1945, Dokumenta, I - III; Beograd, Narodna priloge i diskusije na skupu od 18.4.1986. godine koji je organizovao Centar CK SKH za idejno-

knjiga i Jasenovac, Spomen podruje, knj. I-II, 1986, 1124, i knj. III, 1987, 877.
129Upor.

teorijski rad "Vladimir Bakari" - asopis "Nae teme" u Zagrebu, a u povodu izlaska knjige Antuna Miletia. "Nae teme" br. 9, Zagreb, 1986; Upor. takoe prikaze, ocene i kritike u vezi s Miletievom knjigom, kao npr. u JI, 1-4/1988; VIG, 1/1986; SPZ, 1-2/1986.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

38

Pitanju izvora o KCL Jasenovac posveena je panja u nekim izlaganjima na dva nauna skupa u Jasenovcu: 1984. i 1986. godine130 i raspravi u povodu izlaska Miletieve knjige koju je organizovao asopis "Nae teme".131 Prije toga o izvorima, osim u pogovoru Jandrievog romana132 nije gotovo pisano - raspravljano.133 Svakako najkompleksnije izdanje dokumenata o NOR-u je vietomni Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilakom ratu jugoslovenskih naroda134 bez koga je gotovo nemogue izuavati izvore bilo kog segmenta NOB. U nizu drugih zbornika dokumenata (regionalnih i tematskih) nalaze se mnoga dokumenta pretampana iz ove edicije. Knjige sa dokumentima koji se odnose na Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, te Srem (podruja koja su bila u sastavu NDH) sadre i dokumenta koja se odnose na jasenovake logore, bilo da se radi o masovnom upuivanju stanovnitva u logor, o pojedinim linostima koje su u logoru, o zamenama, o namerama za napad na logor, o ustakoj obrani logora i delovanju ustakih jedinica iz Jasenovca, ili openito o stradanjima u logorima. Tako, u tomu V,

130Vidi

priloge: Josipa Paver, Arhivski izvori za obradu Koncentracionog logora Jasenovac, Okrugli stol

"Jasenovac 1986", Jasenovac, Spomen-podruje, s.a., 209-214; Radomir Bogdanovi, Koritenje nekih dokumenata u istoriografiji, Isto, 215-223; Miljenko Aljinovi, Prilog diskusiji na Okruglom stolu "Jasenovac 1986". Isto, 285-289; Hrvoje Matkovi, Jasenovac u dokumentima emigrantske vlade, Okrugli stol 21. travnja 1984, Materijali s rasprave; Jasenovac, Spomen-podruje, 1985, 85-87.
131"Nae

teme", 9/1986, prilozi i diskusije: P. Stri, M. Sobolevski, J. ai, A. Barbi, . Zatezalo, L. Jandri, Jasenovac; Sarajevo, Svjetlost, 1980, 579; Pripomene, 561-570; Izvori i literatura, 571da je u tekstovima koji su dokumentovani, navoen izvor, odnosno tekstovi istoriografskog

Kobsa, M. Vukmanovi, I. Jeli, N. ivkovi, A. Mileti i D. Roksandi.


132Ljubo

579.
133Naravno

karaktera imali su naunu aparaturu, ali o pitanjima izvora za izuavanje jasenovakih logora nije pisano, kao ta nije sainjena sistematska bibliografija za ovu temu.
134Zbornik

dokumenata i podataka o narodnooslobodilakom ratu jugoslovenskih naroda, Vojnoistorijski

institut (dalje: VII), Beograd (dalje: Zbornik dokumenata NOR-a), tom II (12 knj.), IV (33 knj.), V (39 knj.), IX (9 knj.), XI (4 knj.), XII (4 knj.) i XIII (3 knj.).

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

39

knjigama 1-38. nalazi se 28 dokumenata u vezi Jasenovca i Stare Gradike.135 Navodimo za ilustraciju neke od dokumenata: -Nareenje Glavnog stoera Ministarstva domobranstva NDH od 2. maja 1942. podreenim jedinicama. Iz sadraja: "Predmet: Sabirni i radni logor u Jasenovcu moe primiti neogranien broj zatoenika".136 Izvetaj 1. domobranskog zbora od 17.5.1942. Glavnom stoeru Ministarstva domobranstva NDH o transportovanju stanovnitva iz sela Kinjaka, Bestrme i Blinskog Kuta u logor Jasenovac. Iz sadraja: "Evakuirano je 210 mukih, 560 ena i djece".137 - Izvod iz knjige predatih depea G NOV i POH. - Depea 5020 od 24.10.1944.: "Za VI korpus: Okrunim komisijama za ratne zloine: Prikupite smjesta sve podatke o logoru Jasenovac, Slav. Brod, akovo, Slav. Poega i Ferianci. Obrazujte odmah anketnu komisiju za prikupljanje tih podataka. Pripremite sve za fotografiranje svih objekata, svih logora i svih sredstava za muenje. Fotografiranje izvrite odmah, im ova mjesta budu osloboena. Sve prikupljene podatke, presluavanja, izjave i slike dostavite Zemaljskoj komisiji za utvrivanje ratnih zloina".138 - Izvetaj taba III operativne zone od 24.1.1943. godine G NOV i POH o akcijama podreenih jedinica od 26.12.1942. - 24.1.1943. u poglavlju VI (str. 249.) meu "akcijama velikog vojno-politikog znaaja koje bi se mogle izvesti" navodi se i napad na jasenovaki logor.139 - U Zborniku je objavljen, a kasnije prenet u nizu knjiga i lanaka i "dokument br. 105",140 Titovom rukom napisan zahtev na kraju jednog nareenja od 31.3.1942. godine upuenog Operativnom tabu NOP za Bos. Krajinu: "Ispitajte mogunost eventualnog

135Isto,

tom V, 1952-1969.: knj. 2, dok. 122; knj. 7, dok. 3, 5, 25, 86; knj. 11, dok, 87; knj. 23, dok. 38,

70; knj. 26, dok. 148, 174; knj. 27, dok. 16; knj. 32, dok. 89, 99, 100, 156; knj. 33, dok. 117; knj. 34, dok. 110, 129; knj. 35, dok. 97, 118, 128, 130, 132, 135, 141; knj. 38, dok. 36, 72, 89.
136Isto, 137Isto, 138Isto, 139Isto,

tom V, knj. 32, dok. 89, str. 239. dok. br. 100, str. 269. tom V, knj. 34, str. 548. knj. 11, dok. 87, str. 241-250, cit. na str. 249. Isti dokument objavljen u "Graa" IV, dok. br. 45, tom II, knj. 3, Beograd, 1955, dok. br. 105, str. 300-301.

str. 102-110.
140Isto,

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

40

napada na koncentracioni logor u Jasenovcu, gde je bilo oko 10 000 naih zatvorenika, a sada je ostalo svega jo oko 1 500 ivih drugova. Sve ostalo su poubijali ustaki banditi. Taj napad trebalo bi organizovati zajedno sa tabom iz Hrvatske, ali tako da sigurno uspije. Tito."141 Tri od deset knjiga studije o nemakoj obavetajnoj slubi142 raene za potrebe organa unutranjih poslova su zbirke dokumenata143 Deveta knjiga donosi dokumenta iz NDH.144 Interesantan je izvetaj iz Hrvatske145 dr. Neubacher-a od 8.1.1945. u kome izmeu ostalog pie: "... jedna grupa srpskih oficira i vojnika, koja se naroito bila istakla u borbi protiv partizana, putovala je u pratnji dvojice nemakih oficira, tj. pod nemakom zatitom, preko Zagreba za Reich. Ovi oficiri morali su se zadrati nekoliko asova na eleznikoj stanici u Zagrebu. Komandant poglavnikove tajne udarne divizije, poznati krvolok Luburi, naredio je hapenje ovih srpskih i nemakih oficira. U Zagrebu se govori da je Luburi naredio da se cela grupa srpskih oficira strelja, dok ustae opet naprotiv tvrde, da su oni zajedno sa nemakim oficirima puteni na slobodu. Valja primetiti da se Luburi ubraja meu najpoverljivije poglavnikove ljude i da nita ne preduzima bez poglavnikovog odobrenja. Luburi odgovara samo poglavniku i nikom drugom." Tri dokumenta146 govore da ustae prikrivaju pojedine uhapenike od Nemaca, a jedan o vezama dr Ante Cilige

141Citirani

dokument ili ovaj dopisani deo osim u Zborniku dokumenata NOR-a objavljen je i kod: Antun

Mileti, Koncentracioni logor Jasenovac 1941-1945, Dokumenta, knj. 1, 39-40; Isti, Ustaka fabrika smrti 1941-1945, str. 105; Isti, Pet pitanja, pet odgovora o Koncentracionom logoru Jasenovac, Okrugli stol "Jasenovac 1986", 148; Tito, Sabrana djela, knj. 9, str. 175; "Poruke", glasilo Spomen-podruja Jasenovac, god. IX, br. 1 (13) od 22.4.1980, str. 2; Ana Poar, "Jasenovac" trai vie istraivanja, Okrugli stol 21. travnja 1984, str. 16; Ista, Spomen - podruje Jasenovac, "Nastava povijesti" 2/1984, 110-115, na str. 114.
142Nemaka

obavetajna sluba, I-IX i Prirunik o nemakoj obavetajnoj slubi, Dravni sekretarijat za obavetajna sluba, knj. VII, VIII i IX.

unutranje poslove FNRJ, UDB, III odeljenje, Beograd, 1954-1960.


143Nemaka 144Isto, 145Isto, 146Isto,

knj. IX: Zbirka dokumenata: Ustaka NDH. knj. IX, dok. 411, str. 1133-1137. knj. IX, dok. 510, 511, 512, str. 1378-1381. Po saznanjima Nemaca ing. Branko Prica iz Osijeka

nalazi se u logoru Jasenovac, meutim, UNS, Ured I, odgovara, da se ne nalazi u logoru.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

41

sa nemakom obavetajnom slubom i propagandnim ustanovama, te nameri da se angauje u antikomunistikoj propagandi.147 Jedan od najkvalitetnijih zbornika dokumenata za regionalnu istoriografiju NOR-a je svakako Graa za historiju narodnooslobodilakog pokreta u Slavoniji.148 Edicija sadri devet knjiga koje obuhvataju period od 1941. do kraja 1943. godine i donosi dokumenta partizanskih jedinica i komandi, organa narodne vlasti, politikih organa kao i dokumenta neprijateljske provenijencije. Mnoga dokumenta preneta su iz Zbornika dokumenata NOR-a, a ima ih i koja se prvi put objavljuju. U svih 9 knjiga o jasenovakim logorima objavljeno je 54 dokumenta, od toga je 17 nastalo delovanjem snaga NOP-a, a 37 su neprijateljske provenijencije.149 Dokumenta su objavljena hronoloki, po datumu nastanka. Knjige su opremljene naunom aparaturom, a uz dokumenta su date naznake odakle je preuzet i gde se nalazi original. Niz dokumenata govori o upuivanju stanovnitva u logor Jasenovac i Stara Gradika, kao npr.:

147Isto,

dok. 532, str. 1424-1426. Ante Ciliga, bivi komunistiki funkcioner, lan CK i predava u jugo-

slovenskoj sekciji komunistike kole za zapad u Moskvi, postao antikomunista, ustaki propagandista i saradnik nemakih obavetajnih i propagandnih slubi. Jedno vreme je, sa posebnim statusom, bio interniran u Jasenovcu. Vidi i: Ante Ciliga, Sam kroz Europu u ratu, Rim, 1978.
148Graa

za historiju narodnooslobodilakog pokreta u Slavoniji, (dalje: Graa), Historijski arhiv u Sla-

vonskom Brodu (knj. 1.), (ostale: 2-9.) Historijski institut Slavonije (dalje: HIS), Slavonski Brod, I-IX, 1962-1981. Dokumenta su poreana hronoloki tako da knj. 1. (izdana 1961.) obrauje period 1941. god.; knj. 2. (1962.) obrauje 1942.; knj. 3. (1964.) takoe 1942.; knj. 4 (1965.) obrauje period 1.1. 31.3.1943.; knj. 5. (1966.) period 1.4. - 31.5.1943.; knj. 5. (1968.) period 1.6. - 31.7.1943.; knj. 7. (1970.) period 1.8. - 30.9.1943.; knj. 8. (1973.) period 1.10. - 15.11.1943. i knj. 9. (1981.) period 15.11. 31.12.1943.
149U

pojedinim knjigama sledea dokumenta odnose se na jasenovake logore (uglavnom govori se o Ja-

senovcu i Staroj Gradiki) i na logore uopte (uzeti su u obzir ona dokumenta koja se odnose na sve pa tako i na jasenovake logore): knj. 1. dok. 9, 13, 42, 128, 150, 163, 236, 237, 243; knj. 2. dok. 204, 206, 208, 209; knj. 3. dok. 1, 4, 9, 10, 17, 20, 58, 77, 78, 86, 87, 92, 140; knj. 4. dok. 45, 49, 135; knj. 5. dok. 139, 148; knj. 6. dok. 50, 100, 114, 123, 137, 155, 161, 191; knj. 7. dok. 12, 130, 179; knj. 8. dok. 34, 88; knj. 9. dok. 41, 42, 48, 58, 68, 77, 111, 112, 136, 182.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

42

- Ustaki logor u Pakracu 24.12.1941. dostavlja popis Jevreja150 i Srba151 odvedenih u Jasenovac. - Velika upa Baranja obavetava Ministarstvo unutranjih poslova Zagreb o upuivanju stanovnitva sela Pauje u logor Jasenovac.152 - Okruno rukovodstvo Nemake narodne skupine Donja Drava obavetava vou Skupine o iseljavanju, streljanju i oduzimanju imovine stanovnitvu Velikog Nabra koje je odvedeno u logor Jasenovac.153 - Izvetaj rukovodilaca mesnih organizacija Nemake narodne skupine voi Skupine u Osijeku, koji mu javljaju da su ustae odvele u logor sve prelaznike i pravoslavce iz okoline Daruvara,154 te o transportovanju pravoslavaca s kotara Bjelovar u Staru Gradiku,155 o sudelovanju pripadnika Skupine u hapenju i maltretiranju naroda u selu Sapni i teranju u KCL Stara Gradika.156 - Izvetaj organa narodne vlasti o teroru i odvoenju stanovnitva u logore iz sela Koreniani, kotar Daruvar,157 sela Budimci (400)158 itd.159 Nekoliko dokumenata se odnosi na ustake snage u Jasenovcu: - tab III operativne zone obavetava G NOPOH da su u Jasenovcu dve ustake bojne,160 u drugom izvetaju da je u Jasenovcu stacionirano 800 ustaa,161 a u jednom izvetaju se navodi "Jasenovac: 5 satnija ustaa i 1 satnija domobrana.162

150Graa 151Graa

I, dok. 236, str. 416-418. Spisak 20 porodica i 64 lica - poimenino i po zanimanju. I, dok. 237, str. 418-419. Spisak 46 lica poimenino i veina s navedenim zanimanjem. Ispod

potpisa logornika Matije Ljevakovia dopisano: "U koliko bi koji od gornjih izjavio da je preao na rimokatoliku vjeru potrebno je znati da ni jedan od njih nije imao dozvolu ovog logora. Neki su tek podnijeli molbe, ali ne na ovaj logor. Prema tome ni jedan nije prekrten. No treba znati da su prekrteni gori od ostalih. No to smo imali (prilike) vidjeti ovdje."
152Graa 153Graa 154Isto, 155Isto,

II, dok. 204, str. 415-421. III, dok. 17, str. 35.

dok. 20, str. 38-39. dok. 78, str. 197-199. VI, dok. 137, str. 384-386.

156Graa 157Isto,

dok. 161, str. 447-458. IX, dok. 41, str. 99-105. III, dok. 9, str. 25-26; dok. 86, str. 221; dok. 92, str. 241-242.

158Graa 159Graa

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

43

- tab II korpusa obavetava G NOV i POH da je izmeu Novske i Jasenovca na reci Strug postavljena kontraavionska baterija, da u Jasenovcu ima 7 satnija, te da se patrolira iz Jasenovca Savom naoruanim motornim amcem.163 Jedan broj dokumenata je u vezi s akcijom zarobljavanja Vutuca i Wagnera i zamenom za Hebranga i druge:164 - tab III operativne zone NOPOH obavetava komandanta zone da je zaseda II bataljona I odreda na cesti Okuani - Lipik zarobila Mirka Vutuca, natporunika UNS i Karla Wagnera, upravitelja upskog redarstva u N. Gradiki i da ustae predlau pregovore radi zamene zarobljenika;165 - o istome, u izvetaju G Hrvatske;166 - korespondencija taba III operativne zone i upske redarstvene oblasti N. Gradika o zameni;167 druga dokumenta o istome168 i ostalim zamenama iz logora.169 Deo dokumenata se odnosi na planove u vezi s napadom na Jasenovac i sukobe s ustaama u zoni obrane logora: - Pismo taba V krajike NOU brigade tabu III operativne zone NOPOH s predlogom zajednikih akcija na Dubicu ("najkorisnije vojniki"), Jasenovac i St. Gradiku ("najkorisnije politiki) - poto je "u Jasenovcu ubijeno preko 250 000 ljudi, ena i djece";170 i odgovor taba III operativne zone da nije u mogunosti preduzeti zajedniku ak160Isto,

dok. 1, str. 1-3. IV, dok. 49, str. 116-117. V, dok. 148, str. 334-336. VI, dok. 100, str. 295-305.

161Graa 162Graa 163Graa 164O

zarobljavanju visokih ustakih funkcionera Mirka Vutuca i Karla Wagnera, zameni za Andriju He-

branga, Olgu Kohn, dr. Ivekovia i dr. videti u nizu knjiga i polemika u vezi s Hebrangom: M. Milatovi, Sluaj Andrije Hebrang, D. Kljaki, Dosije Hebrang, Z. Ivankovi - Vonta, Hebrang, a o zamenama i u M. Ivekovi, Nepokorena zemlja, V. Milievi, Nemirna svitanja, G. Savi, Peta strana svijeta.
165Graa 166Isto,

II, dok. 206, str. 423-424.

dok. 208, str. 431-432. III, dok. 4, str. 6-8.

167Graa 168Isto,

dok. 10, str. 26-27; dok. 58, str. 126-133. V, dok. 139, str. 307-308; Graa IV, dok. 135, str. 311. III, dok. 77, str. 194-196.

169Graa 170Graa

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

44

ciju, jer bi osvajanje takvih uporita stajalo mnogo ljudskih rtava,171 a za napad na Jasenovac trebale bi najmanje dve divizije.172 - II domobranski zbor obavetava o sukobu partizana i ustaa kod Gradine "preko puta Jasenovca",173 upska redarstvena oblast o borbi ustaa i "eke brigade" u selu Krapju,174 o istome izvetaj X divizije NOVH tabu II korpusa,175 tab Zapadne grupe NOPO izvetava tab VI korpusa NOV i POJ o sukobu 25.12.1943. jedne ete Posavskog odreda s ustaama iz Jasenovca na putu prema Trebeu.176 Sadraj ostalih dokumenata odnosi se na niz pitanja u vezi s jasenovakim logorima, kao npr.: sudbina Kozarana,177 razni proglasi i leci,178 izvetaji o pojedincima u logorima, naredbe o hapenju talaca i sprovoenju u logore itd. Za pretpostaviti je da bi, da je ovaj zbornik nastavljen i za 1944. i 1945. godinu, bilo dosta dokumenata koji se odnose na jasenovake logore. Druga znaajna edicija o NOB s podruja regionalne istoriografije, koja donosi niz dokumenata u vezi s jasenovakim logorima je (nedovrena) Sjeverozapadna Hrvatska u narodnooslobodilakoj borbi i socijalistikoj revoluciji, Graa 1941-1945.179 U deset objavljenih knjiga koje obuhvataju period od III/1941. - VIII/1944,180 u vezi s jaseno171Isto,

dok. 87, str. 221-228; o tome jo: isto, dok. 140, str. 342-361. IV, dok. 45, str. 102-110. I, dok. 243, str. 426. VI, dok. 155, str. 432-433. Odnosi se na pokuaj dva bataljona XVII NO brigade koji su na pre-

172Graa 173Graa 174Graa

lazu za Baniju napali ovo uporite (sastavni deo obrane Jasenovca). O tome vidi: Josip Hanzl, Josip Matuek i Adolf Orct Borbeni put I ehoslovake brigade "Jan ika z Trocnova" NOVJ, Daruvar, ehoslovaki savez u SRH, 1968.
175Graa 176Graa 177Graa 178Graa

VII, dok. 12, str. 43-49. IX, dok. 182, str. 483-498. II, dok. 209, str. 432-433. VI, dok. 50, str. 152-160: isto, dok. 114, str. 339-340; Graa VII, dok. 130, str. 386-387; isto, Hrvatska u narodnooslobodilakoj borbi i socijalistikoj revoluciji, Graa 1941-

dok. 179, str. 515-518.


179Sjeverozapadna

1945, (dalje: Sjeverozapadna Hrvatska - Graa), knj. I-X, Zagreb, Spektar, 1981-1989. (vidi prikaz: Rade Petrovi u sarajevskom Pregledu).
180Isto,

knj. 1, 1981, za period III-XII/41; knj. 2, 1984, za period I-VI/42; knj. 3, 1984, za period VII-

XII/42; knj. 4, 1985, za period I-V/43; knj. 5, 1986, za period VI-VIII/43; knj. 6, 1987, za period IX-

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

45

vakim logorima, u celosti ili delimino, je 48 dokumenata.181 Deo dokumenata odnosi se na pojedince oterane u logor ili putene iz logora.182 U ovu grupu spadaju i dokumenta koja govore o istaknutim pripadnicima NOP i dr. u logoru, kao ta su narodni heroji Nada Dimi, Jaka Dugandi, dr. Milo Bokovi ili istaknuti seljak - pesnik Mihovil Pavlek Mikina.183 U zborniku je 13 dokumenata184 koji govore o delovanju Narodne pomoi i vezama s logorima,185 kao ta su izvetaji Odbora za logore o utrocima sredstava (novca i materijala) i upuivanju u pojedine logore (ee St. Gradika, manje Jasenovac), ili o vezama s logorima.186 Nekoliko dokumenata odnosi se na masovno upuivanje u logor,187 a u nekima se govori o zamenama i predlozima za zamene, te o oslobaanju pojedinaca ili grupa iz logora.188 Osim dokumenata koji se odnose na jasenovake logore niz dokumenata (koji nisu uvrteni u ovu grupu od 46) se odnosi na druge logore (Koprivnica, Lepoglava, Poega, Sisak).189

X/43; knj. 7, 1987, za period XI-XII/43; knj. 8, 1988, za period I-15.III/44; knj. 9, 1989, za period 15.IIIV/44; knj. 10, 1989, za period VI-VIII/44.
181Isto,

knj: 1, nap. uz dok. na str. 21. i 121. (dok. 81); knj. 2: dok. 14, 19, 24, 46, 62, 77, 121, 137, 143,

158, 167, 182, 187, 200, 223, 256, dok. na str. 500; knj. 3: dok. 36, 39, dok. na str. 134, dok. 92, dok. na str. 194-197, dok. 102, 103, 110, 151, 152, 310, dok. na str. 794; knj. 4: dok. 19, 23, 27, 76, 82, 220; knj. 5: dok. 2, 44, 193, 273; knj. 6: dok. 66, 155; knj. 8: dok. 24, 68, 86; knj. 10: dok. 41 i 84.
182Takva

su dokumenta iz knj. 1. na str. 21. i 141; knj. 2. na str. 45. i 47; knj. 3. na str. 134. i 325-328;

knj. 5. dok. br. 44. i 193.


183Dok. 184Dok.

iz knj. 2: 143, 158, 200; iz knj. 3: 92. i dok. na str. 794. iz knj. 2: 24, 46, 62, 77, 121, 137, 187, 256, kao i dok. na str. 500; iz knj. 3: na str. 77. i 194-197;

iz knj. 4: na str. 606-715. (dok. 220.) i iz knj. 5: dok. br. 2.


185O

radu Pokrajinskog odbora Narodne pomoi (pododbor: Odbor za logore) vidi: Anka Berus, Narodna

pomo, Zbornik sjeanja Zagreb 1941-1945, knj. 1, Zagreb, 1982, 176-205. i Narcisa Lengel-Krizman, Organizacija i rad Pokrajinskog i Mjesnog Odbora Narodne pomoi u Zagrebu 1941-1942, SP, 12/1969, 93-113.
186Knj. 187Knj. 188Knj.

5, dok. 273. 2, dok. 167, 182; knj. 3, dok. 39, 152, 310; knj. 8, dok. 24. 3, dok. 102, 110; knj. 4, dok. 23, 76; knj. 8, dok. 86.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

46

Osim ovih zbornika koji se odnose na ire podruje, objavljeni su i zbornici dokumenata koji se odnose na pojedine ue celine (kotareve). U takvim zbornicima deo dokumenata prenet je iz edicije Zbornik dokumenata NOR-a ili pomenutih zbornika za ire regije (Slavonija, sjeverozapadna Hrvatska), a deo ih je i prvi put objavljen. Jedan od takvih zbornika odnosi se na novogradiko,190 a jedan na pakrako podruje.191 U Dokumentima i materijalima novogradikog podruja objavljeno je 9 dokumenata koji se odnose ili su u vezi sa jasenovakim logorima. Tri dokumenta ustakih vlasti odnose se na zarobljavanje Karla Wagnera i Mirka Vutuca, te zamenu za Andriju Hebranga, dr. Mladena Ivekovia, Olgu Kohn i jo 27 drugova iz logora, koja je izvrena 24.9.1942.192 Posebno je zanimljiv dokument koji govori o pretvaranju Kaznenog zavoda u Staroj Gradiki u logor.193 Tu je i izvetaj nemakog natporunika od 13.6.1942. o te189Tri

dokumenta se odnose na Sabirni logor Sisak, to su: Popis dece koje su nemake vlasti dopremile u

Sabirni logor Sisak od 8.2.1943. - radi se o 83 dece od 3 meseca do 13 godina uglavnom iz sela Novi Grabovac, kotar Novska (dok. 82. iz knj. 4.). Transportna lista iz Sabirnog logora Sisak ena za Nemaku, za firmu: I.G. Farben-Industrie A.G. Premnitz A.A. Brandenburg am Hawel, od 18.2.1943. (knj. 4. dok. 94.). Spisak dece Kotarske oblasti Daruvar upuenih u logor Sisak (knj. 4. dok. 198.).
190Dokumenti

i materijali o radnikom i narodnooslobodilakom pokretu na novogradikom i okuan-

skom podruju 1918-1945, (dalje: Dokumenti i materijali novogradikog podruja), Slavonski Brod, HIS, 1971, 574.
191Radniki

i narodnooslobodilaki pokret u Pakracu i okolini, Dokumenti i podaci u vremenu oktobar i materijali novogradikog podruja, o. c., dok 164, 165, 166..

1918 - maj 1945. (dalje: Radniki i NOP u Pakracu), Slavonski Brod, HIS, 1970, 564.
192Dokumenti 193Isto,

dok. 113, str. 138-140: Dopis Velike upe Livac-Zapolje od 5.12.1941. Dravnom ravnateljstvu

za ponovu u Zagrebu kojim se trai hitno iseljenje Jevreja iz Nove Gradike i daje predlog da se smeste u nastambe Kaznenog zavoda u St. Gradiki, o emu "postoji suglasnost Ministarstva pravosua", a "kasnije da se idovi smjeste u logor Jasenovac kamo je prema dobivenim obavjetenjima svako upuivanje interniraca obustavljeno". Doista, s krajem 1941. godine prestao je u St. Gradiki postojati Kazneni zavod, a formiran je logor. Interesantno je napomenuti da je Kazneni zavod u Staroj Gradiki bio u funkciji logora i pre formalnog pretvaranja u logor. Tako npr.: ustaki stoer u Novoj Gradiki ve prvog dana postojanja NDH, 10/11. aprila 1941. godine pokupio je grupu od 57 Srba (meu kojima 7 dece i 13 ena) i nakon formalnog suenja, 6. maja 1941. sa unapred napisanim presudama ("... moemo birati ta elimo biti: etnici ili komunisti"... /!?/ v. Vukain egarac, Dnevnik o Jasenovcu, Beograd, izd. autora, 1987.) osueni su na zatvor i prinudni rad na neodreeno vreme. Prebaeni su iz Kotarskog zatvora u N. Gradiki u Kazneni zavod u

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

47

kim prilikama u logoru Stara Gradika i neovenom postupku uprave logora prema zatvorenicima, naroito prema deci.194 Ostala dokumenta odnose se na masovna logorisanja stanovnitva okuanskog kraja.195 Dokumenta iz zbornika za pakrako podruje196 su uglavnom objavljeni u Grai.197 Pojedina dokumenta koja se odnose na jasenovake logore mogu se nai objavljena u raznim knjigama (kao prilozi) u kojima se logor Jasenovac pominje u vezi s odreenom linou, dogaajem i sl. Tako npr. u monografiji o Petru Prodanoviu, uitelju iz Bujavice, koji je ubijen u logoru198 objavljeno je u prilogu niz dokumenata, meu kojima tri se odnose na logor.199 Meu njima je i Nalog Glavnog ustakog stana od 21.4.1941.200 da treba otpoeti sa pritvorom Srba i idova, a finansijski i intelektualno jae da se alje u zbirni logor Gospi. Tu je i dokument o ustakom zloincu arcu, inae po nacionalnosti Srbin, a pripadao je ustakim jedinicama u zoni obrane jasenovakog logora.201

St. Gradiki, da bi nakon napada Nemake na SSSR, 22. juna 1941. godine bili izuzeti ispod uprave kaznione i stavljeni pod direktnu upravu stoernika i velikog upana iz Nove Gradike i Velike upe LivacZapolje. (Vidi prikaz: Jovan Mirkovi, Ratni zloinac Eterovi Mirko, rukopis u Muzeju rtava genocida Beograd.)
194Isto, 195Isto, 196Vidi 197Dok.

dok. 150, str. 221-222. dok. 159, 167, 168. nap. 191. br. 247. - vidi nap. 150, dok. br. 248. - vidi nap. 151. U napomeni uz dok. 247. navodi se da je u Savi, Petar Prodanovi uitelj iz Bujavice (Prilozi za monografiju), Pakrac, 1980, 230.

logore iz Pakraca oterano 300 lica, iz Buja 70 i iz aglia 6 lica (odnosi se na 1941. godinu).
198Glio 199Isto, 200Isto, 201Isto,

dok. 14, str. 194; dok. 21, str. 202-204. i dok. 25, str. 207-213. dok. 15, str. 194. dok. 25, str. 207-213. Odluka Zemaljske komisije NRH za utvrivanje zloina okupatora i njiho-

vih pomagaa od 6.9.1946. o utvrivanju zloina prema stanovnicima sela Bujavice koji su izvrili ustae Luburieve bojne. Priloen je spisak 50 lica koja su ubijena ili oterana u logor. Za ratnog zloinca proglaen je Marko arac, Srbin, ustaki tabornik u Tornju i Pakracu, kasnije logornik u Pakracu, predvodio je pripadnike Luburieve bojne u nizu masovnih zloina po selima oko Pakraca. Iako Srbin, bio je jedan od najkrvolonijih ustakih koljaa. (Upor. i sluaj ustaice Milke Obradovi iz logora Stara Gradika.)

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

48

Takvih knjiga u kojima je objavljen jedan ili dva dokumenta ili faksimili, ima vie, a o nekima e kasnije biti rei.202 U ediciji Josip Broz Tito, Sabrana djela203 objavljena su etiri dokumenta koja se odnose na logor Jasenovac i to: dve depee u vezi sa zamenama,204 jedna depea upuena Kominterni o stanju u logoru205 i esto citirani nalog da se ispita mogunost napada na Jasenovac.206 Broz u svojim Govorima i lancima207 pominje Jasenovac nekoliko puta.208 Jedan pregled govora, lanaka i drugih dokumenata u kojima Tito pominje Jasenovac, dao je ore uri u listu "Poruke", glasilu Spomen-podruja Jasenovac.209 Dve zbirke dokumenata Ljube Bobana Hrvatska u arhivima izbjeglike vlade 1941-1943.210 i Hrvatska u diplomatskim izvjetajima izbjeglike vlade 1941-1943.211 donose 34 dokumenta u kojima se pominje teror u jasenovakim logorima, lica koja su oterana ili ubijena u logoru ili govori openito o teroru ustaa (prekrtavanje, deportacije, broju ubijenih - prvenstveno Srba i Jevreja), te o pojedinim zloincima i odgovornosti za
202Npr.

Milo Gligorijevi, Rat i mir Vladimira Dedijera, objavljuje faksimil kopije zapisnika komisije Broz Tito, Sabrana djela, 1-25, Beograd, Komunist i BIGZ, Zagreb, Naprijed, 1979.

SUBNOR-a Bos. Dubica o istraivanjima na Gradini.


203Josip 204Isto, 205Isto,

tom 14, str. 201. i tom 18, str. 115. tom 9, str. 187: "Za Djedu. Najstraniji koncentracioni logor u Hrvatskoj nalazi se u Jasenovcu. U

taj konc. logor Hitlerov delat Paveli bacio je vie od 10 000 (deset hiljada) najboljih sinova Hrvatske. Sada je ostalo svega hiljadu i po ivih ljudi, a svi ostali su bili podvrgnuti uasnim muenjima i ubijeni. Same ustae priznaju da je od poetka njihovog dolaska na vlast u Hrvatskoj ubijeno do pet stotina hiljada ljudi (500 000), veinom Srba. 4. april 1942. Valter"
206Isto,

tom 9, str. 172-175. Vidi nap. 140 i 141. Broz Tito, Govori i lanci, I-XII, Zagreb, Naprijed, 1959. knj. I, str. 260-263. i 330-339; knj. II, str. 82-85; knj. VI, str. 290-353 (na str. 305. i 329.); knj. Glasilo Spomen-podruja Jasenovac, god. IX, br. 1 (13), 22.4.1980; ore uri, Pod Tito-

207Josip 208Isto,

VII, str. 130-151. (na str. 134.).


209"Poruke",

vom zastavom, Uz 35-godinjicu slobode, str. 1. Isti, Tito o zloinima okupatora i njihovih slugu, str. 2-3.
210Ljubo

Boban, Hrvatska u arhivima izbjeglike vlade 1941-1943, Zagreb, Globus, 1985, 516. (dalje: Boban, Hrvatska u diplomatskim izvjetajima izbjeglike vlade 1941-1943, I-II, Zagreb, Globus,

Boban, Hrvatska u arhivima izbjeglike vlade).


211Ljubo

1988, 337+381, (dalje: Boban, Hrvatska u diplomatskim izvjetajima).

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

49

zlodela u Jasenovcu (Luburi i dr.).212 Ovde se nalazi i jedan od retkih dokumenata u kome se pominje i logor Krapje.213 U zbirci Bogdana Krizmana, Jugoslavenske vlade u izbjeglitvu 1941/1943214 objavljeno je navodno Grizogonovo pismo nadbiskupu Stepincu o pokoljima Srba, u kome se pominje i logor Jasenovac,215 kao i memorandum dr. R. Biania povodom memoranduma SPC o stanju u Hrvatskoj.216 Drugo izmenjeno i dopunjeno izdanje tematske zbirke dokumenata Petranovia i Zeevia Jugoslavija 1918-1988217 donosi nekoliko poznatih dokumenata opeg karaktera (ali bitnih za prouavanje fenomena logora), te u poglavlju Ustako-klerikalni i okupatorski genocid 11 dokumenata u vezi sa ozakonjenjem zloina i genocida, od kojih se 9 odnosi na koncentracione logore, a od toga je 8 preuzeto iz Miletieve knjige, a jedan iz Novakove Magnum crimen.218 U napomenama uz pojedina dokumenta ne prenose se Miletieve napomene nego daju druge. Tako npr. uz "Izvanrednu zakonsku odredbu" kojom se utvruje kolektivna odgovornost Jevreja u napomeni se govori o genocidu nad Srbima i poziva na Bulajiev rukopis Zloini genocida Endehazije - suenje ustakom ministru smrti dr. Andriji Artukovi (objavljeno kao: Ustaki zloini genocida)219 o odgovornosti katolike crkve i nadbiskupa Stepinca, a Mileti u napomeni daje biografske podatke o
212Boban,

Hrvatska u diplomatskim izvjetajima, knj. I, str.: 32, 119-121, 164-165, 182, 222-224, 228-

230, 230-233, 235-239, 241-248, 249-256, 265-270, 286-289, 289-303; knj. II, str.: 12-14, 15, 26, 30, 43, 78, 95, 109, 132, 152. Isti, Hrvatska u arhivima izbjeglike vlade, dok. na str.: 48, 53, 88, 103, 158, 162, 219, 341-343, 449, 476, 497-507.
213Isti,

Hrvatska u diplomatskim izvjetajima, o. c., knj. II, str. 26. Izvetaj nepoznatog M. Nediu od

17.9.1941, koji je zajedno s nemakim podoficirom Spieglerom po nareenju nemakog vojnog zapovednika Srbije obiao logore u NDH.
214Bogdan

Krizman, Jugoslavenske vlade u izbjeglitvu 1941-1943, Dokumenti, Beograd, Arhiv Jugosla-

vije, Zagreb, Globus, 1981, 530.


215Isto, 216Isto,

dok. 177, str. 327-329. dok. 118, str. 257-268. Petranovi i Momilo Zeevi, Jugoslavija 1918-1988, Tematska zbirka dokumenata, Drugo

217Branko

izmenjeno i dopunjeno izdanje, Beograd, Rad, 1988, 1445.


218Isto,

535-552. Bulaji, Ustaki zloini genocida i suenje Andriji Artukoviu 1986. godine, I-II, Beograd, Rad,

219Milan

1988, 891+953; knj. III-IV, 1989, 1350.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

50

Paveliu i Artukoviu i njihovoj odgovornosti za zloine, izmeu ostalog i u logorima Jasenovac - Stara Gradika,220 ili preneti "Izvod iz izvjetaja njemakog poslanstva u Zagrebu" (Kasche) o situaciji u KCL Jasenovac221 gde u opirnoj napomeni222 autori donose niz izvoda iz izvetaja G. v. Horstenau-a koji su suprotni Kasche-ovim izvetajima, a Mileti u vezi s ovim izvetajem poziva se na "Poruke" i seanje jednog logoraa,223 te govori o Vjekoslavu Luburiu Maksu.224 Isti autori objavili su i tematsku zbirku dokumenata Jugoslovenski federalizam ideje i stvarnost.225 Edicija ene Hrvatske u NOB
226

donosi niz dokumenata u kojima se (ili u ko-

mentarima uz pojedine dokumente) navode podaci o pojedinanom i masovnom stradanju ena u logorima Jasenovac i St. Gradika.227 Uz dokumenta donose se i zapisi iz partizanske tampe (glasila AF) koji se odnose na logore.228 U knjizi II u nekoliko popisa ena boraca - aktivistkinja navedeni su i podaci koje su oterane u logor i tamo ubijene.229 Posebno se izdvaja blok dokumenata Dravne komisije za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa i drugih dokumenata koja govore o strahotama u jasenovakim logori-

220A.

Mileti, Koncentracioni logor Jasenovac, 47-49. iz A. Mileti, o. c., 170-172. - Zeevi, o. c., 550-552.

221Preneto

222Petranovi 223O

dolasku "Komisije" u logor upor. Nikoli, Rantaa i dr., a takoe Boban, Hrvatska u diplomatskim pozivom na ora Liinu, Balkanski Eichman - No i ipka za Maksa Luburia, "Danas" 1984. Petranovi i Momilo Zeevi, Jugoslovenski federalizam - ideje i stvarnost, Tematska zbirka

izvjetajima, knj. I, str. 182, poglavlje 4, dok. 26.


224S 225Branko

dokumenata, I-II, Beograd, 1987.


226ene

Hrvatske u narodnooslobodilakoj borbi, Dokumenti i podaci, I-II, Glavni odbor Saveza enskih

drutava Hrvatske, Zagreb, 1955, 576+544. Vidi i: Ocjene i prikazi, S. Hrekovski u Zborniku HIS, 3/1965.
227Isto,

Takvi su npr. dokumenti u knjizi I: 17, 35, 50, 53, 62. (razni izvetaji i pisma aktivista NOP) i neLjubica Dobrini-agi, Svetimo se za krv nevinih (o uasima logora u St. Gradiki iz "ena u bordok. 418, str. 269; dok. 428, str. 319, te na str. 355. (4 ene) i u "Biografije ena boraca i aktivisti-

prijateljski dok. 191.


228Isto,

bi" 1/1943. - dok. 71, str. 100-101.), Ista, Iz jasenovakog logora, "Banovka" 2/43.
229Isto,

ca" str. 445-504. (23 ene).

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

51

ma (ukljuujui i logor akovo), a posebno o stradanjima dece, te o specijalnim logorima za decu i akciji spasavanja dece iz logora.230 Kao svojevrstan izvor moe se pomenuti knjiica Spomenik Veliko Nabre231 u kojem se u kratkom uvodnom tekstu daje pregled zbivanja u NOB u selu Veliko Nabre (koje danas ne postoji) i navodi da su 11.8.1942. iz etiri sela: Pauje, Veliko Nabre, Borovik i enkovo oterani u logor Jasenovac i Stara Gradika svi stanovnici. Svi mukarci stariji od 14 godina oterani su u Jasenovac, a ene iznad 14 godina deportovane su u logore u Nemakoj i Poljskoj, dok su deca ostala u Staroj Gradiki. U spisku Metani Velikog Nabra poginuli u logoru Jasenovac i St. Gradika232 dato je poimenino, s godinom roenja, imena 340 lica (od staraca roenih 1870. do novoroenadi roene 1942. godine) koji su ubijeni u Jasenovcu i St. Gradiki.233 Dosta velik broj knjiga objavljuje popise FT sa naznakom mesta likvidacije (pa tako i u logoru), meutim, ne dajemo ih u popisu izvora, ve u grupi literature o regionalnoj i lokalnoj istoriografiji, poto, najee, popisi su dodaci memoarskim zapisima i strunim prilozima, odnosno, ako se radi samo o popisima, onda su to popisi ratnih gubitaka, odnosno spiskovi boraca i FT (uopteno), a ne iskljuivo rtava logora. O stvarnim ratnim gubicima u II svetskom ratu dosta je pisano, posebno poslednjih godina, mada esto u polemikom maniru, ta je svakako proizalo iz nepostojanja kvalitetnog popisa.234 U literaturi se pominju 3 popisa,235 ali najvie je rei bilo o popisu
230Isto,

poglavlje Djeca optuuju, dok. 442-463, str. 361-395. Posebno: dok. 447, o pokolju dece u logoru

Jasenovac i zloinu in. Picilli-a (u napomeni se logor Krapje oznaava: Jasenovac I, a Broice: Jasenovac II); dok. 450, o deci u St. Gradiki i Mlaci; dok. 451, o sabirnim logorima za ene i decu s Kozare.
231Spomenik

"Veliko Nabre" 1941-1945. (Dokumentacija), Pripremio: ivojin Petrovi, Izdavai: Meu-

opinski odbor SUBNOR-a Osijek i Odbor za izgradnju spomenika Veliko Nabre akovo, akovo, 1983, 40.
232Isto, 233Ova

18-24. knjiica izdvojena je od slinih popisa (kao ta su npr. izdanja Historijskog arhiva Karlovac i dr.) Tuman, Bulaji i dr. Vie o ovome u komentarima pojedinih naslova u ovom radu. Milan Bulaji, Ustaki zloini genocida, knj. 3. str. 123-158. (kao i u drugim njegovim knjiga-

poto se u noj ne daju seanja i zapisi, osvrti i sl., ve samo spiskovi.


234Upor. 235Upor.

ma), Vladimir erjavi, Gubici stanovnitva Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu, Zagreb, 1989; Isti, Opsesije i megalomanije oko Jasenovca i Bleiburga, Gubici stanovnitva Jugoslavije u drugom svjetskom ratu, Zagreb, Globus, 1992, 281, str. 33-39; Josip Jurevi, Nastanak jasenovakog mita, Zagreb, Sveui-

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

52

iz 1964. godine, iji rezultati su bili dugo nedostupni iroj javnosti, pod embargom, kako zbog nekvalitetne metodoloke osnove, tako i loe provedbe. Pa iako je bila zabrana na korienje popisa, ipak se u literaturi javljaju neki od rezultata interne publikacije Saveznog zavoda za statistiku rtve rata 1941-1945. (Rezultati popisa).236 Medijska eksploatacija, napose u polemikim tekstovima, kao i zbivanja na prostorima Jugoslavije 90-ih godina, verovatno su, doprineli da se izvri 1992. godine obrada i objave rezultati ovog popisa. Podaci o rtvama rata 1941-1945. dobijeni su na osnovu popisa koji je izvren novembra 1964. godine. Metodoloke postavke sainila je Savezna komisija za popis rtava rata koju je formiralo Savezno izvrno vee SFRJ, 17. juna 1964. godine. Popis su
lite u Zagrebu, 1988, 202, str. 49-57; Tuman, Bespua, i dr. Radi se o popisima: iz 1946. koga je sainila Komisija za utvrivanje zloina (u Arhivu Hrvatske u 22 knjige "Imeninog popisa" nalaze se imena 138 984 rtava, a za BiH prema oru Pejanoviu Stanovnitvo BiH, Nauna knjiga, Beograd, 1955, podaci Zemaljske komisije pokazuju 174 084 rtve), pominje se takoe popis iz 1950. godine, koga je organizovao SUBNOR, iji rezultati nisu objavljeni (Jurevi, o. c.,, poziva se na Brunu Bui rtve rata, objavljeno u "Hrvatskom knjievnom listu" u Zagrebu 1969, zatim iste godine u emigrantskoj "Hrvatskoj reviji", a 1976. god. u knjizi Bleiburka tragedija hrvatskog naroda i u: Jedino Hrvatska, Norval, Kanada, 1983.) i naravno popis iz 1964. godine. Vidi takoe: Predsednitvo SFRJ (Beograd, 21. januar 1992.), Informacija o otvorenim pitanjima utvrivanja odgovornosti za genocid i druga teka krivina dela koja se vre nad pripadnicima srpske i drugih nacionalnosti u oruanim sukobima u Republici Hrvatskoj, u: Zloin je zloin preutati, Novi Sad, 1993, 49. U izvetaju Dravne komisije za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa za period 1943-1948. navodi se da je Statistika sluba Dravne komisije izvrila popis, ali zbog propusta nekih zemaljskih komisija, o emu je bilo rei na konferenciji od 24. I 25. maja 1946. predstavnika zemaljskih komisija sa Dravnom komisijom, morala ga ponoviti, odnosno da se pokualo u drugoj polovini 1946. Godine preko narodnih odbora proveriti i upotpuniti podaci. Meutim, izostala je potrebna saradnja i pomo mesnih narodnih odbora i drugih lokalnih organa narodne vlasti, tako da rezultati nisu kvalitetno popravljeni. Dravna komisija daje podatke svoje statistike i navodi da je na teritoriju cele FNRJ bilo 505 182 ubijene rtve ratnih zloina (NR Hrvatska 109 696, NR Bosna i Hercegovina 179 582), te 384 049 ozleena i 1 750 032 hapena i internirana lica. Podaci su bez poginulih i ranjenih boraca. (Miodrag Zeevi - Jovan Popovi, Dokumenti iz istorije Jugoslavije, Dravna komisija za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa iz drugog svetskog rata, knj. 1, Beograd, Arhiv Jugoslavije i ZAD, 1996, 15-69, na str. 42; Zloini protiv ovenosti i meunarodnog prava, Nirnberka presuda i dokumenti o genocidu, Priredio: Ljubomir Prljeta, Beograd, NIU Slubeni list SRJ, 1992, 262-303.)
236Tuman,

Bespua, 54. Upor. tekst uz nap. i nap. 478. u ovom radu, v. i nap. 809, alineja 2, 4. i 6.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

53

sprovele republike i optinske komisije za popis. Nosilac pripreme metodologije i strunih poslova bio je Savezni zavod za statistiku. Nakon prikupljanja i obrade podataka, Savezna komisija je ocenila da je popis nepotpun i nekvalitetan, te je stavljena zabrana na korienje podataka, a ceo materijal predat je Arhivu Jugoslavije. U Izvetaju Savezne komisije o izvrenom popisu konstatuju se nedostaci. U martu 1992. godine, Savezno izvrno vee, bez obzira na nepotpunost i nedovoljan kvalitet pomenutog materijala, donelo je odluku o prestanku zabrane i dalo u zadatak Saveznom zavodu za statistiku da ga uredi i obradi. Podaci su uneti u raunar, obraeni i publikovani 1992. godine. Obuhvaeni su podaci o poginulim, ubijenim, umrlim i nestalim rtvama rata za koje postoji popisni materijal. Publikaciju ini 16 knjiga237 od kojih je prva fototipsko izdanje interne publikacije Saveznog zavoda za statistiku iz 1966. godine, pod naslovom: rtve rata 1941-1945 (Rezultati popisa), sa dodatim Izvetajem Savezne komisije.238 U 15 knjiga239 sreeni su podaci o rtvama prema teritorijalnom principu (administrativnoj podeli iz 1964. godine). Iz tabele "1-1" u Rezultati popisa240 vidljivo je da je 1 007 172 lica su rtve rata, od ega 597 323 su izgubili ivote, a 509 849 su preivele rtve (prema popisnicama). U pogledu kategorija izdvajamo rtve u internaciji: ukupno 261 311, koji su izgubili ivot 134 464 i koji su preiveli 126 847. Za nas su posebno zanimljivi podaci iz tabela "2-6"241
237rtve

rata 1941-1945. Popis iz 1964. godine. Knjiga 1-16. Beograd, Savezni zavod za statistiku, 1992, rata 1941-1945. Popis iz 1964. godine. Reprint: rtve rata 1941-1945. (Rezultati popisa), Save-

str. 10 881.
238rtve

zni zavod za statistiku Beograd, 1966, (za internu upotrebu) i Izvetaj o izvrenom popisu rtava rata 1941-1945. Savezne komisije za popis rtava rata 1941-1945. Beograd, Savezni zavod za statistiku, 1992, 85+XV, (u daljem tekstu: rtve rata - rezultati popisa).
239rtve

rata 1941-1945. Popis iz 1964. godine, Beograd, Savezni zavod za statistiku, 1992; knj. 1-4, SR

Bosna i Hercegovina: Banovii - Bosanski Novi (1-819), Bosanski Petrovac - Klju (820-1628), Konjic Sanski Most (1629-2324), Sarajevo - ivinice (2325-3101); knj. 5, SR Crna Gora (1-396); knj. 6-9, SR Hrvatska: Beli Manastir - Graac (1-810), Grubino Polje - Osijek (811-1638), Otoac - Split (16392476), ibenik - upanja (2477-3287); knj. 10, SR Makedonija (1-388); knj. 11, SR Slovenija (1-1020); knj. 12-15, SR Srbija: Aleksinac - Minievo (1-856), Mionica - itoraa (866-1748), SAP Vojvodina (1749-2398), SAP Kosovo (2399-2589).
240rtve 241rtve

rata - rezultati popisa, str. 8, tab. I Opti pregled, 1-1 rtve rata 1941-1945. rata - rezultati popisa, 47. Ne "r-9" kako je navedeno kod nekih autora, upor. Tuman i dr.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

54

i "3-6".242 U prvoj tabeli "2-6. rtve rata 1941-1945. koje su izgubile ivot prema kategoriji, mestu stradanja, polu i vremenu provedenom u mestu stradanja" u grupi: "u internaciji" - "u logorima Jugoslavije" - za logor Jasenovac navedeno je: 49 874 lica (od toga 16 669 ena), a za Staru Gradiku 9 587 lica (5 277 ena), dakle ukupno: 59 461 (21 946 ena) lica,243 a u drugoj tabeli "3-6. Preivele rtve rata" za Jasenovac se navodi 5 312 (2 631 ena) i za Staru Gradiku 2 484 (1 233 ene) lica, dakle zajedno: 7 796 (3 864), a ukupni broj ubijenih u logorima u zemlji iznosi 89 851 (32 614 ena), odnosno ukupno izgubilo ivote u internaciji 134 464 (48 406 ena) lica. U Izvetaju Savezne komisije za popis244 posebno su naznaeni: pripreme za izvrenje popisa, finansiranje, izvrenje, rezultati, dokumentacija za pregovore u vezi ostvarenja odtetnog zahteva prema SR Nemakoj, obrada popisa, smetaj i uvanje popisne grae i ocena o izvrenom popisu. U taki 7. obrazlae se obrada dokumentacije za pregovore u vezi ostvarenja odtetnog zahteva prema SR Nemakoj, i navodi: da je, iz kategorija koje dolaze u obzir u vezi odtetnog zahteva, popisano 351 945 poginulih i 354 379 preivelih rtava (poginuli i preiveli internirci, deportirci, zatvorenici, prinudni radnici i poginuli u direktnom teroru). Obradom dokumentacije obezbeeni su podaci o broju rtava pojedinih kategorija po logorima, zatvorima i mestima prinudnog rada, a za preivele je iskazano i vreme provedeno u logorima, zatvorima i na prinudnom radu izraeno u mesecima. Navodi se dalje da su takvi podaci bili potrebni "radi blieg odreivanja visine naknade za pojedine kategorije rtava. Dokumentacija i ova obrada izvrena je samo za one koji su stradali u Nemakoj."245 U taki 10. "Ocena o izvrenom popisu" data je najpre konstatacija da je vrlo teko dati ocenu o izvrenom zadatku. Konstatuje se da podaci iz popisa i Izvetaja repara242Isto,

83. u Bespuima, 54, navodi da je iz SRH u svim logorima izgubilo ivot 51 534 lica, a u Rezul-

243Tuman

tatima popisa vidimo u tabeli "1-2" i "2-1" da se za Hrvatsku navodi da je u internaciji izgubilo ivote 56 436 lica, od ega 22 647 ena, za BiH 33 882 (ena 11 144) i iz tabele "2-4" (po optinama) za Srem proizlazi broj od 3 828 (ena 1 129) lica.
244Savezna

komisija za popis rtava rata 1941-1945: Izvetaj o izvrenom popisu rtava rata 1941-1945.

u: rtve rata - rezultati popisa, VII-XV.


245Isto,

XI.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

55

cione komisije o ljudskim i materijalnim rtvama246 su neuporedivi, ali i da "sa sigurnou se moe tvrditi da popisom nisu registrovane sve rtve rata, naroito ne svi ubijeni, poginuli, umrli i nestali." Navode se dosta neuverljivi podaci ta je sve uslovilo nepotpunost popisa i ocenjuje da "ne moe se pretpostaviti da popisom nije obuhvaeno oko 65% rtava."247 Nesumnjivo je, da su republike popisne komisije nastojale, po isto birokratskoj inerciji da opravdaju svoj rad, jer sve su, uz navoenje i svih metodolokih slabosti i propuste u realizaciji, osim komisije SR Makedonije, "ocenile da je popis uspeo i da se popisnim rezultatima moe posvetiti puna panja i poverenje."248 Savezna komisija, ocenjujui rezultate popisa, izraava sumnju u kompletnost ali i preporuuje da se razmotre i podaci reparacione komisije. Govorei o 1 700 000 rtava prema podacima reparacione komisije navode se jo i neke druge procene o demografskim i neposrednim ratnim gubicima. Daju se procene: Laha,249 Tasia,250 Vogelnika,251 Princetonskog univerziteta i Frumkina252 sa procenjenim demografskim gubicima 1 200 000 do 2 845 000 i procenjenim neposrednim ratnim gubicima od 1 000 000 do 1 800 000.253 Konstatacija je da se ove procene meusobno razliku246Izvetaj

reparacione komisije pri Vladi FNRJ "Ljudske i materijalne rtve Jugoslavije u ratnom napo-

ru 1941-1945."
247rtve 248Isto. 249Ivo

rata - Rezultati popisa, Izvetaj, XII i XIII.

Lah, Metode izraunavanja budueg stanovnitva i njihova primena na stanovnitvo predratne JuTasi, Predgovor knjige I Konani rezultati popisa stanovnitva od 15. marta 1948. godine.

goslavije, Statistika revija, br. 2/1951.


250Dragoljub

Stanovnitvo po polu i domainstvima, str. XLVIII-XLIX.


251Dolfe

Vogelnik, Demografski gubici Jugoslavije u Drugom svetskom ratu, Statistika revija, br. Princetonskog univerziteta i G. Frumkina citirana prema lanku D. Vogelnika.

1/1952.
252Procena 253rtve

rata - Rezultati popisa (Objanjenja i napomene), 6; Izvetaj, XIII :

Demografski gubici Neposredni ratni gubici Procena Princetonskog univerziteta 1 200 000 I. Lah 2 100 000 1 000 000 D. Tasi 2 428 000 1 400 000 G. Frumkin - 1 500 000 D. Vogelnik 2 854 000 1 800 000

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

56

ju iako u osnovi obrauna primenjeni su priblino isti metodi, meutim, sve se one baziraju na hipotezama o natalitetu i mortalitetu u godinama rata i migracijama u toku i neposredno posle rata. I upravo na osnovu razlika u pretpostavkama, nastale su i razlike u rezultatu. Radi boljeg (izvornog) praenja statistikih podataka, napose u izraunavanju demografskih gubitaka, o emu e kasnije biti jo rei, u izvore uvrtavamo i Statistiki godinjak254 Savezni zavod za statistiku je, kako se konstatuje u Izvetaju,255 izvrio jo jednu procenu ratnih gubitaka.256 Iz priloene tabele vidljivo je: procenjeni broj stanovnika za 1948. godinu (pod pretpostavkom da nije bilo rata) iznosio bi 17 809 642, a po popisu iz 1948. god. stvarno je iznosio 15 753 132, dakle razlika je 2 056 510. U kraem metodolokom obrazloenju i daljim raunanjima pretpostavilo se (Vogelnik) da je oko 500 000 Nemaca emigriralo (procena za 1948. god. 555 000, popis 55 000) i dosta aproksimativna procena (Vogelnik) da je jo 100 000 Jugoslovena i Italijana emigriralo, dakle ukupno oko 600 000. Dalja pretpostavka je, da je u zbegovima, od gladi i zaraza pomrlo 300-350 000 lica, te da je poginulo oko 50 000 kvislinga257 i da oko 40 000 Jevreja i Cigana nisu obuhvaeni u popisu rtava rata - proizlazi da je stvarni broj ratnih gubitaka 1 016 000, a to znai da popisom rtava rata je stvarno obuhvaeno (597 000 poginulih) 56-58% lica. Nakon ovako izvrenog raunanja, Komisija u Izvetaju pravi jo jedan "salto" i neposredno nakon procenta uspenosti popisa rtava rata od 56-58% u predzadnjem pasusu, daje u zadnjem konstataciju o uspenosti od 60-65%.

Upor. tekst i napomene u vezi demografskih i stvarnih gubitaka u ovom radu u analizi literatura o ovim pitanjima.
254Jugoslavija 255Izvetaj, 256Procena

1918-1988. Statistiki godinjak. Beograd, Savezni zavod za statistiku, 1989, 438.

XIII-XV. je izvrena u Saveznom zavodu za statistiku uz strunu saradnju dr. Duana Breznika - upravvanih dogaaja Narodnooslobodilakog rata. Jubilarna sveska Informativnog prirunika o

nika Centra za demografska istraivanja. Izvetaj, XV.


257Kalendar

Jugoslaviji, knjiga II, str. 16-19, Beograd, 1951. (prema: Izvetaj, XV): data je procena da je u svim neprijateljskim snagama palo oko 450 000 vojnika. "Moe se pretpostaviti da je od toga najmanje 500 000 (sic! - 50 000) poginulih kvislinga." Izvetaj, XIV.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

57

Oigledno, sve ove neloginosti i nedoslednosti uslovile su da podaci popisa ne budu publikovani i primenjivani, ve da ostanu pod embargom (naravno, imajui u vidu i podatke Reparacione komisije), ime je, ustvari, napravljena jo vea teta, jer je to posluilo za razne manipulacije. Skidanjem embarga i kompjuterskom obradom ovog popisa iz 1964. godine u Saveznom zavodu za statistiku 1992. godine, omoguilo se njegovo korienje kao baze za dalja istraivanja i dopune. Tako je uz ve pomenutu publikaciju u 15 odnosno 16 tomova rtve rata 1941-1945, Popis iz 1964. godine, Savezni zavod za statistiku objavio i: separat sa poimeninim popisom rtava Ustaki logor Jasenovac,258 Jevreji,259 Deca, knj. I i II,260 kao i posebno izdanje na engleskom jeziku o rtvama genocida nad Srbima i Jevrejima na prostoru NDH, u 10 svezaka, sa obuhvaenim iskljuivo civilnim rtvama roenim na podrujima koja je obuhvatala NDH.261 Navedeni separat o rtvama u jasenovakim logorima262 publikovan u ogranienom tirau, upravo zbog manjkavosti navedenog popisa, ali namenjen kao baza za dalji rad, dostupan za naunu obradu, doiveo je pravu pijunsko-kriminalnu avanturu. Popis je tajno fotokopiran, ilegalnim kanalima dostavljen Bonjakom institutu Adila Zulfikarpaia u Zrich i kao i reprint fotokopije objavljen263 uz senzacionalistiki intoniranu propa-

258rtve

rata 1941-1945. Popis iz 1964. godine. Ustaki logor Jasenovac. Beograd, Savezni zavod za starata 1941-1945. Popis iz 1964. godine. Jevreji. Beograd, Savezni zavod za statistiku, 1992, 717. rata 1941-1945. Popis iz 1964. godine. Deca, I-II, Beograd, Savezni zavod za statistiku, 1994;

tistiku, 1992, 1171.


259rtve 260rtve

Deca I, (Ada - Novi Pazar), 836; Deca II, (Novi Sad - upanja), 837-1614. U NDH je od aprila 1941. do maja 1945. ubijeno 74 360 dece, od tek roene (a da ne pominjemo i stravine zloine vaenja dece iz majine utrobe) do 14 godina starosti. Po nacionalnom sastavu struktura izgleda ovako: Srba 54 723, muslimana 6 171, Roma 5 541, Hrvata 4 355, Jevreja 3 414, Slovenaca 59, Crnogoraca 41, Slovaka 8, Maara 4, nepoznato 44.
261Genocide

over Serbian and Jewish people an territory of the "Independent State of Croatia" 1941-

1945. Federal Statistical Office, Belgrade, 1992, I-X, 1-3472. Poimenino je dato ukupno 199 221 rtva i to 177 686 Srba i 21 535 Jevreja.
262Vidi

nap. 258. rtve rata prema podacima Statistikog zavoda Jugoslavije. (Reprint izdanja Saveznog za-

263Jasenovac.

voda za statistiku, Beograd, 1992: Spisak rtava rata 1941-1945, Ustaki logor Jasenovac), Pretisak foto-

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

58

gandu.264 U Predgovoru urednici su izneli statistiku za Jasenovac i Staru Gradiku po nacionalnoj pripadnosti: Srbi 33 944 (26170 Jasenovac + 7774 Stara Gradika), Jevreji 9 044 (8121+923), Hrvati 6 546 (5900+646), Muslimani 949 (789+160), Cigani - Romi 1 471 (1471+0), Crnogorci 38 (35+3), Makedonci 7 (7+0), Maari 60 (59+1), Nac. neidentif. 6 850 (6792+58) i ostali 85 (84+1), dakle ukupno: Jasenovac 49 602, Stara Gradika 9 586, Svega: 59 188. Iako prireivai ovog "pretiska fotokopije" elei ostati u domeni dokumentovanosti, daju samo dve stranice teksta, naglaavajui da "Bonjaki institut ovim objavljivanjem eli pridonijeti historijskoj istini i na taj nain stati na kraj monstruoznim pretjerivanjima kojima se licitira nedunim ivotima na naim prostorima",265 ipak nisu mogli da odole, da ne ukau, po njihovom, na srpske manipulacije, jer se "obiljeavaju", kako kau, "svi Srbi", a za pripadnike drugih nacionalnosti (pre svega muslimanske) da ostaju neidentifikovani. Naravno, prireivai nisu, ili im agent nije dostavio, objavili i Izvetaj Komisije za popis, odnosno njegove delove sa ocenama uspenosti, ili svega desetak reda teksta prireivaa izdanja iz 1992. godine. Muzej rtava genocida i Savezni zavod za statistiku saraujui na realizaciji projekta identifikacije rtava rata (uvrtavajui u popis identifikovane imenom i prezimenom rtve rata), nastavili su, na bazi daljeg prikupljanja podataka, unositi verifikovane podatke, publikujui tako inovirane podatke po pojedinim podprojektima. Tako su publikovani jo: popisi za logor Jasenovac na srpskom266 i engleskom.267 U oba izdanja nalazi se samo

kopije. Reprint pripremili Meho Visoak i Bejdo Sobica, Bonjaki institut, Zrich - Sarajevo, 1998, 1171 + 2 (Predgovor).
264U

Predgovoru prireivai su zapisali: "Za taj popis po republikama samo se znade da postoji, ali ga

beogradske vlasti sadanje kao i prijanje, kriju od javnosti. Na temelju toga iscrpnog popisa napravljena je i godine 1992. u svega nekoliko primjeraka otisnuta lista imena svih koji su izgubili ivote u logorima Jasenovac i Stara Gradika. Bonjaki je institut upravo doao u posjed kopije te supertajne, ekskluzivne knjige, koju odmah u pretisku predaje javnosti."
265 266Jasenovac,

Isto, Predgovor. Koncentracioni logor 1941-1945, Spisak ustakih rtava identifikovanih do 30. X 1997.

Beograd, Muzej rtava genocida i Savezni zavod za statistiku, 1997, I-III, 1-513+514-1080+1081-1647, (dalje: Jasenovac, Spisak rtava). Ovo izdanje uvezano u jednu knjigu, predao je direktor Muzeja rtava genocida, dr. Milan Bulaji, koji je kao slubeni posmatra Vlade SR Jugoslavije prisustvovao suenju bivem ustakom zapovjedniku u lo-

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

59

jedna stranica teksta sa iskazanim zbirnim podacima, sve ostalo su popisi identifikovanih rtava sa podacima: prezime, oevo ime, ime, godina roenja, nacionalnost, godina i mesto stradanja, izvrilac zloina. U izdanju na engleskom jeziku dati su podaci za 77 743 lica (46 818 mukih i 30 823 enskih, te 102 lica neutvrenog pola), od ega 19 425 dece do 14 godina starosti. Po nacionalnom sastavu: 46 730 Srba, 10 519 Jevreja, 6 281 Hrvata, 5 846 Roma, 894 muslimana i ostalih 7 473.268 Poto je do tampanja izdanja na srpskom jeziku vren unos, zbirni podaci identifikovanih rtava ubijenih u logoru Jasenovac kako stoji u naznaenoj stranici teksta neto se razlikuju: "Prema do sada poimenino utvrenom spisku ustae su u sistemu jasenovakih logora za tri godine i osam meseci, od 23. avgusta 1941. do 22. aprila 1945. godine liile ivota 78 163 ljudi, ena i dece, od kojih 46 925 mukaraca, 30 079 ena i 159 neutvrenog pola. Meu njima je 19 432 deaka i devojice mlaih od 14 godina. Nacionalni sastav identifikovanih rtava Jasenovca je sledei: Srba 47 123, Jevreja 10 521, Hrvata 6 281, Roma 5 836, Muslimana 919 i ostalih 7 483. U vezi s nacionalnim sastavom rtava treba uiniti neke napomene. Prilikom popisa rtava koji je 1964. godine obavljen na itavoj teritoriji Jugoslavije, Komisija za popis SR Hrvatske je velik broj Jevreja upisala kao Hrvate. To je osobito uoljivo na primeru Jasenovca, gde je 6 281 Hrvat upisan kao rtva jasenovakog logora. U spisku su uoljiva mnoga jevrejska imena za koja je unesena hrvatska nacionalna pripadnost. Do sada identifikovane jevrejske rtve u jasenovakom logoru od 10 566 samo su deo preenog materijala dok su deca jevrejske rtve u Jasenovcu (1 671) s teritorije NDH potpunije identifikovana i utvrena. Iz tih razloga ne mogu se uporeivati rtve iz ovog spiska s podacima iz Jad Vaema u Jerusalimu od 25 000 jevrejskih rtava u jasenovakom logoru. Kada su u pitanju Romi, problem je jo sloeniji. U dosadanjim popisima rtava (u ovom spisku obraene su rtve samo dece 5 500 mlae od 14 godina) Romi nisu voeni kao posebna nacionalnost nego su upisivani kao Srbi, Hrvati i najee kao Muslimani, zavisno od sredi-

goru Jasenovac Dinku akiu, dravnom odvjetniku Republike Hrvatske, kao prilog optunici (naravno, nije tako koriena).
267Jasenovac,

Concentration camp 1941-1945. List of victims of ustashas identified up to 30. X 1997.

Museum of Victims of the Genocide and Statistics of Yugoslavia, Belgrade, 1997, I-III, 1740. (dalje: Jasenovac, List of victims).
268Jasenovac,

List of victims, 1.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

60

ne u kojoj su iveli. Ustake rtve, po pokazateljima ovog popisa, transportovane su u jasenovaki logor iz 4 436 sela i naselja Nezavisne Drave Hrvatske i drugih delova okupirane Jugoslavije."269 Posao na unosu podataka se nastavlja, koriste se podaci iz ankete (popisni listovi) koju je na inicijativu Drutva srpsko-jevrejskog prijateljstva vodio list "Politikin svet", "Politika", Arhiv Srbije i Muzej rtava genocida, nadalje iz literature (posebno lokalna i regionalna istoriografija sa prilozima poimeninih spiskova rtava s naznakom mesta stradanja) i dostupne dokumentacije. U projekat poimeninog utvrivanja rtava genocida, prirodno se uklopio sa svojim dugogodinjim istraivanjima o stradanju dece u NDH, posebno u jasenovakim logorima, a napose o stradanju kozarske dece, Dragoje Luki. Bibliografija njegovih radova na temu stradanja dece broji nekoliko desetina naslova, a u objavljenim izvorima (u koje se moe uklopiti i njegova knjiga Rat i djeca Kozare i Redni broj smrti koju je izdao zajedno s Jovanom Kesar,270 poto sadre poimenine popise stradale dece), istiemo njegov rad na delu projekta koji se odnosi na decu pod radnim nazivom Deca na lomai rata u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj 1941-1945. Do sada, u fazi rada na ovom projektu, naslanjajui se na pomenutu publikaciju o deci na osnovu popisa iz 1964. godine271 i svoja dugogodinja istraivanja i prethodne publikacije, publikovana su 3 separata Deca na lomai rata: Jasenovac,272 Jevreji,273 i Romi.274

269Jasenovac, 270Dragoje

Spisak rtava, str. 1.

Luki, Rat i djeca Kozare, III izmenjeno i dopunjeno izdanje, Knjievne novine, Beograd,

1990, 392, sa poglavljem: Bilans zloina nad djecom Kozare, 255-282, u kome je poimenini popis stradale dece sa mestima stradanja i: Dragoje Luki i Jovan Kesar, Redni broj smrti, Imenoslovnik 11 219 kozarake djece, "Borba", Specijalno izdanje - dokumenti, Beograd, februar, 1988.
271Vidi

nap. 260. Luki, Deca na lomai rata u nezavisnoj Dravi Hrvatskoj 1941-1945. Jasenovac - sistem

272Dragoje

ustakih logora smrti (separat), Beograd, Muzej rtava genocida i Savezni zavod za statistiku, 1996, 235. (dalje: Luki, Deca na lomai rata, Jasenovac).
273Dragoje

Luki, Deca na lomai rata u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj 1941-1945. Jevreji (separat), BeoLuki, Deca na lomai rata u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj 1941-1945. Romi (separat), Beo-

grad, Muzej rtava genocida i Savezni zavod za statistiku, 1996, 85.


274Dragoje

grad, Muzej rtava genocida i Savezni zavod za statistiku, 1996, 135.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

61

Luki je priredio takoe na osnovu popisa iz 1964. godine, ali i drugih izvora, popis jevrejske dece, rtava holokausta na prostorima Jugoslavije.275 Ovi popisi, sa samo jednom stranicom teksta, strani su dokaz o izvrenom genocidu nad decom. Obuhvaena su novoroenad pa do 14 godina ivota. Pred ovim spomenikom - knjigom, izvorom za izuavanje teme o genocidu i logorima, padaju u vodu sva negiranja uinjenog zloina, sve prie o borbi protiv politikih protivnika. Dragoje Luki daje, na ovoj stranici teksta sumarne podatke iz popisa o stradanju dece u logorima: "Za etiri godine, od 23. avgusta 1941. do 22. aprila 1945. na jasenovakim stratitima Pavelieve ustae su na najsvirepiji nain ugasile ivot 19 554 maliana.276 Najmlae rtve bile su u pelenama, a najstarije su imale 14 godina. Mnoga od ubijene dece nisu stigla da izgovore ni prvu re niti da naprave prvi korak."277 Statistika ovog stravinog spiska od 19 554 deteta, kae da je bilo 10 350 deaka, 9 171 devojica, a za 33 nije se moglo utvrditi da li su deaci ili devojice. Deca su dovedena iz 1074 naselja, iz 155 optina. Po regijama: 6 299 iz Bosanske krajine, 6 181 iz Slavonije, 1 624 sa Banije, 1 216 sa Korduna, 1 159 iz Srema, 1 019 iz istone Bosne, 922 sa prostora severozapadne Hrvatske, 157 iz Dalmacije, 101 iz Hercegovine, 74 iz Gorskog kotara i Hrvatskog primorja i 32 iz Like. Samo sa prostora Kozare bilo je 6 149 dece (sa podruja Bosanske Gradike 3 837 i s podruja Bosanske Dubice 1 825). Po nacionalnosti to su: srpska deca 12 113, romska 5 312, jevrejska 1 927, hrvatska 127, muslimanska 66, tu su i 2 mala Slovenca i 7 dece neutvrene nacionalne pripadnosti. U Jasenovcu sa Gradi-

275Dragoje

Luki, Holokaust u Jugoslaviji. Jevrejska deca rtve nacizma 1941-1945. Beograd, Muzej r-

tava genocida i Savezni zavod za statistiku, 1997, 150. Na dve stranice teksta, izvan navedene paginacije, daje se krai statistiki pregled: ukupno je ubijeno 8 097 jevrejske dece do 14 godina (od toga 4 134 muke i 3 925 enske dok se za 38 nije mogao utvrditi pol) koja su ivela u 288 naselja.; na podruju NDH ubijeno je 3 733 dece, a iz ostalih delova Jugoslavije 4 334. Deca su ubijana na 130 stratita; u logorima je ubijeno 7 630 dece, od ega u nemakim 4 312 i u ustakim 3 318, a samo u Jasenovcu je ubijeno 1 671 dete.
276Tuman

na Konferenciji o Jugoslaviji u Haagu izjavljuje da je ukupan broj rtava u Jasenovcu 20 000.

Vidi: Predsjednitvo SFRJ (Beograd, 21, januara 1992.): Informacija o otvorenim pitanjima utvrivanja odgovornosti za genocid i druga teka krivina dela koja se vre nad pripadnicima srpske i drugih nacionalnosti u oruanim sukobima u Republici Hrvatskoj, u: Zloin je zloin preutati, Novi Sad, 1993, 49.
277Luki,

Deca na lomai rata - Jasenovac, str. 1.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

62

nom ubijeno je 14 244 dece, u Staroj Gradiki 4 950, Mlaci 138, Jablancu 122, Dubikim kreanama 52, Cerovljanima 22, u umama pored Velikog Struga 14 i Koutarici 12 - sve su to lokaliteti jasenovakih logora. Po godinama ivota deca su imala: 14 godina 1 671 dete, 13 godina 1 162, 12 godina 1 528, 11 godina 967, 10 godina 1 321, 9 godina 1 090, 8 god. 1 277, 7 god. 1 337, 6 god. 1 429, 5 god. 1 458, 4 god. 1 552, 3 god. 1 609, 2 god. 1 497, 1 god. 1 155 i manje od 1 god. 501 dete. Prosena starost dece: 7 godina i 2 meseca. Po godinama stradanja: 1941: 1 705; 1942: 15 794; 1943: 529; 1944: 1 134 i do maja 1945: 389 dece. Svaki komentar ovim podacima je suvian. Dragoje Luki pripremio je za objavljivanje i konanu verziju svog ivotnog dela: prikupljanja podataka o ubijenoj deci u jasenovakim logorima, sa punom identifikacijom. U rukopisu pod nazivom Grobnica 19 432 dece, Jasenovac 1941-1945,278 Luki uz navoenje velikog broja dokumenata, izjava i svedoenja o stradanju dece, daje i izvanredan ilustrativni materijal (fotografije, faksimile dokumenata i sl.) koga je godinama prikupljao i donosi poimenini popis 19 432 ubijene dece (sa potpunom identifikacijom) u jasenovakim logorima. Za izuavanje logora znaajna je grupa izvora nastalih radom komisija za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa (dravna, zemaljske, pokrajinske), istranih i sudskih organa. Iako se ne odnosi direktno na jasenovake logore, nezaobilazna je knjiga Nirnberka presuda,279 u kojoj su definisani ratni zloini i zloini protiv ovenosti. Statut Meunarodnog vojnog suda u l. 6.280 odreuje da u nadlenosti Suda su zloini protiv ovenosti. Dalju razradu - definiciju ovih dela daje Zakon br. 10. o kanjavanju lica odgovornih za ratne zloine, zloine protiv mira i protiv ovenosti.281 Rezolucijom Generalne skuptine Ujedinjenih nacija (55. plenarna sednica od 11.12.1946.) potvrena su naela meunarodnog prava priznata Statutom Nirnberkog suda. Posebno se razrauje definicija genocida i potvruje da je genocid zloin po meunarodnom pravu.

278

279Nirnberka 280Isto, 281Isto,

Dragoje Luki, Grobnica 19 432 dece, Jasenovac 1941-1945, rukopis prireen za tampu. presuda, Arhiv za pravne i drutvene nauke, Beograd, 1946, 256. 14. 20-21.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

63

"Genocid je uskraivanje prava na opstanak celim ljudskim grupama, kao to je homicid uskraivanje prava na ivot pojedinim ljudskim biima..."282 Moskovskom deklaracijom od 30.10.1943. i Londonskim sporazumom od 8.8.1945., Zakonom br. 10. Kontrolnog saveta od 20.12.1945., te rezolucijama Generalne skuptine (33. plenarna sednica od 13.2.1946., 55. plenarna sednica od 11.12.1946. i 123. plenarna sednica od 21.11.1947.), obaveza je (preporuka) zemalja potpisnica, odnosno okupacionih sila u Nemakoj (Zakon br. 10.), odnosno svih lanica OUN i drugih (preporuka) da se uhapse ratni zloinci i predaju zemlji gde su vrili zloine da im se sudi. Ovo je navedeno posebno zbog injenice da su mnogi ratni zloinci - od Pavelia na dalje, meu njima i mnogi jasenovaki koljai (Luburi i dr.) - izbegli suenje poto neke, pa i saveznike, zemlje, zbog politikih, ideolokih i sl. razloga nisu udovoljavale zahtevima za izruenje. Tako do skora u emigraciji je bio jedan od zapovednika logora u Jasenovcu, zloinac Dinko aki (lino je, izmeu ostalih, ubio i narodnog heroja dr. Mila Bokovia).283 O genocidu i pravnim aspektima ovog pitanja bavi se vie autora, no o tome u analizi literature, a u izvore uvrtavamo izdanje Zloini protiv ovenosti i meunarodnog prava,284 u kome su uz dokumenta iz Nirnberke presude, u Dodatku dati i: Konvencija o spreavanju i kanjavanju zloina genocida285 kao i dokumenta o radu Dravne komisije za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa286 i dr.287
282Isto,

238. Dinku aki pred Okrunim sudom u Zagrebu 1999. godine. Vie o izruenju Dinka akia

283Suenje

vidi u: Milan Bulaji, Jasenovac, Ustaki logori smrti, Srpski mit?, Beograd, 1999.
284Zloin

protiv ovenosti i meunarodnog prava, Nirnberka presuda i dokumenti o genocidu, Priredio:

Ljubomir Prljeta, Beograd, NIU Slubeni list SRJ, 1992, 313 (dalje: Zloini protiv ovenosti).
285Isto, 286Isto:

253-257. Odluka o obrazovanju Dravne komisije (258), Pravilnik o radu (259-261), Izvod iz Izvetaja DrIzvod iz Krivinog zakona FNRJ o zloinima genocida, ratnim zloinima itd. (305-313); Memo-

avne komisije (262-303), Odluka o ukidanju Dravne komisije (304).


287Isto:

randum Udruenja pravnika FNRJ (241-251) koji je upuen OUN i Kontrolnom savetu za Nemaku protiv presude Amerikog vojnog suda protiv biveg feldmarala Lista i dr. poto je, izmeu ostalog, kako se navodi "Ameriki vojni sud izvukao za komandanta okupacionih trupa ... pravo na uzimanje i streljanje talaca. Po shvatanju Suda, komandant okupacionih trupa, poto je uzeo taoce, ima pravo, ako druge mere ostanu bezuspene, da taoce strelja. Sud je jo potkrepio ovaj zakljuak i ovakvim tvrenjem: 'Ne moe se

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

64

Nirnberki sud je proglasio zloinakim udruenja, odnosno organizacije: "1. vostvo nacistike partije", "2. Gestapo (Tajna dravna policija) i SD (Obavetajna organizacija)" i "3. SS - nezavisne jedinice nacistike partije".288 Niti Nirnberki sud niti nacionalni sudovi nisu primenili isti princip za ustaku organizaciju, institucije ustake NDH, postrojbe i njeno rukovodstvo. U Konvenciji o spreavanju i kanjavanju zloina genocida definicija genocida i kanjivost zloina genocida dati su u l. II i III: "...pod genocidom se podrazumeva bilo koje od nie navedenih dela, poinjenog u nameri da se potpuno ili delimino uniti kao takva neka nacionalna, etnika, rasna ili religiozna grupa: a) ubistvo lanova grupe, b) teka povreda fizikog ili mentalnog integriteta lanova grupe, c) namerno podvrgavanje grupe takvim ivotnim uslovima koji treba da dovedu do njenog potpunog ili deliminog fizikog unitenja, d) mere usmerene ka spreavanju raanja u okviru grupe, e) prinudno premetanje dece iz jedne grupe u drugu" (l. II) i u l. III: "Bie kanjena sledea dela: a) genocid, b) sporazum o izvrenju genocida, c) neposredno i javno podsticanje na izvrenje genocida, d) pokuaj genocida, e) sauesnitvo u genocidu."289 Saoptenja o zloinima okupatora i njihovih pomagaa Dravne komisije DFJ (FNRJ) za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa290 sadre niz navoda i dokumenata o zloinima, od kojih se neki posredno, a neki neposredno odnose i na jasenovake logore. Sva ova saoptenja donose dokumentarni materijal o zloinima okupatora i
sporiti da ubijanje talaca ili zarobljenika moe pod izvesnim okolnostima biti opravdano kao poslednji izlaz za uspostavljanje mira na okupiranoj teritoriji.' Poto nije bio u stanju da ovo svoje tvrenje zasnuje na jednom pravnom pravilu, Sud je pribegao tvrdnji da ono predstavlja 'obiajno pravo'" (245); Rezolucije Generalne skuptine UN (233-239); Odluku o obrazovanju, delokrugu i sastavu Komisije za prikupljanje podataka radi utvrivanja zloina genocida itd. iz 1992. godine i Odluku o izboru lanova Komisije (912).
288Isto,

17-18. vesnik" Prezidijuma Narodne skuptine FNRJ, br. 2. od 15. jula 1951. godine (Isto, 253o zloinima okupatora i njihovih pomagaa, Dravna komisija DFJ (FNRJ) za utvrivanje

289"Slubeni

254).
290Saoptenja

zloina okupatora i njihovih pomagaa, Beograd, 1944-1949: Saoptenja br. 1-6, 1944, 120; Saoptenja br. 7-33, 1945, 121-400; Saoptenja br. 34-53. i 54-65, 1945; Saoptenja br. 66-93, 1946, 633-859; Saopenje o talijanskim zloinima protiv Jugoslavije i njenih naroda, 1946, 188 (Saoptenje br. 94.); Saopenje o zloinima Austrije i Austrijanaca protiv Jugoslavije i njenih naroda, 1947, 151. (Saoptenje br. 98.).

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

65

njihovih pomagaa: streljanja, raseljavanja stanovnitva, logori, kaznene ekspedicije, pljake, ratne tete i dr. Za ovaj rad interesantni su podaci za uporeivanje (broj rtava, gubici i dr.), posebno u vezi s nizom napisa i knjiga u poslednje vreme vezano za broj rtava u II svetskom ratu (o emu e kasnije biti rei). U Saoptenju br. 2.291 navodi se, da koliko je tada bilo poznato, u Italiji je bilo 195 logora sa 98 703 interniranih naih ljudi, ena i dece, meutim, da ima pozitivnih indikacija da je taj broj i logora i interniraca vei. Slini podaci su i u Saopenju o talijanskim zloinima,292 gde se navodi da je bilo oko 200 talijanskih koncentracionih logora u Italiji, Albaniji i Jugoslaviji, u kojima je u jesen 1942. bilo 89 488 zatoenika, a prema nepotpunim podacima zna se da je kroz njih prolo 149 639 jugoslovenskih graana. Jasenovac i Stara Gradika pominju s u vezi s odgovornou talijanskih i nemakih okupatora za zloine ustaa (omoguavanje i podstrekavanje), te se za Jasenovac navodi brojka od 600 000 rtava.293 U Saoptenju br. 87.294 govori se o logoru Sajmite, u kome su zavrili ivot ili kroz koga su proli na putu u logore u Reichu mnogi jasenovaki i starogradiki zatoenici, a i iz Sajmita su slani logorai na likvidaciju u Jasenovac. Metode muenja i unitavanja ljudi su vrlo sline (iako je bila nemaka komanda logora). Saoptenje br. 88,295 govorei o odgovornosti nadbiskupa vrhbosanskog dr. Ivana aria i zloinima pojedinih katolikih svetenika, pominje se uz ime Ante Buljana, arievog generalnog vikara, odgovornog za muenja i odvoenja Srba u logor296 i fra Filipovia iz Petrievaca, kasnije komandanta u Jasenovcu, za zloine u selu Drakuliu.297

291Saoptenja 292Saopenje 293Isto,

1-6, str. 36.

o talijanskim zloinima protiv Jugoslavije i njenih naroda, str. 21, 82, 102.

161-162. 66-93, str. 787-802.

294Saoptenja 295Isto, 296Isto, 297Isto,

803-815. 811. 812-813.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

66

Saoptenja o zloinima okupatora i njihovih pomagaa u Vojvodini Pokrajinske komisije298 u knjizi gde je obraen Srem,299 obzirom da je bio u sastavu NDH, daju dosta dokumentovanog materijala i u vezi sa stradanjima u jasenovakim logorima. U knjizi su date u izvodima pojedine zakonske odredbe NDH u kojima se ozakonjivao zloin. Posebno je akcenat na zloinima u vreme stvaranja NDH, u akciji Viktora Tomia i zloinima okupatora pri povlaenju. Iako su dati spiskovi rtava, nisu navedena mesta stradanja, tako da se iz ovih spiskova ne mogu izdvojiti jasenovake rtve. Uz navode o teranju u logore "Danica", Gospi i Jadovno,300 Sabirni logor u Slavonskoj Poegi301 navode se i podaci o masovnom logorisanju stanovnitva u Jasenovac.302 Posebno se govori o velikim transportima za logor Jasenovac,303 u kojima se ljudi broje vagonima.304 Iz ove grupe izvora najznaajnije je svakako izdanje Zemaljske komisije Hrvatske za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa pod naslovom Zloini u logoru Jasenovac.305 Ovde su sabrani nalazi Zemaljske komisije u vezi s logorom Jasenovac.
298Saoptenja

o zloinima okupatora i njihovih pomagaa u Vojvodini 1941-1944. Zloini okupatora

1941-1944. u Sremu, knj. 2, sveska 1, Pokrajinska komisija za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa u Vojvodini, Novi Sad, 1946, 336. (... Baka i Baranja. Zloini okupatora u Vojvodini, 1.).
299Knj. 300Isto, 301Isto, 302Isto, 303Isto, 304Isto.

2, sv. 1. 47-49. 72-82. 190-192. 234-236. Jedna grupa od 26.8.1942., pet vagona ena i dece iz Srema dovedena je u Vukovar i zajedno s

jednim vagonom u kome je bilo 50 mukaraca otpremljena u Jasenovac. Grupa od 27.7.1942. godine u kojoj je bilo 20 vagona zatoenika, iz Vukovara je upuena za Jasenovac. Putuju 2 dana, a odmah je oko 200 ena i oko 20 dece prebaeno u Gradinu. Veina iz ovog transporta je pobijena, npr. od 40 Mitrovana 2 ene su ostale ive, od 49 Pazovana samo dvoje, od 115 Divoana i 220 almanaca vratilo se 7 Divoana i 5 almanaca. U septembru 1942. godine jednim transportom za Jasenovac je odvedeno 280 lica iz Jamene, 25 iz erevia, 14 iz Prhova itd. Od 319 lica za koje se pouzdano zna da su stigla u Jasenovac na ivotu je ostalo 11. Od grupe iz jednog transporta od 52 seljaka zatvorenih u Kulu u Staroj Gradiki samo je jedan ostao iv, Veliki transport 16. i 17. septembra sa 1500 lica putovao je 48 sati bez vode i hrane.
305Zloini

u logoru Jasenovac, Zemaljska komisija Hrvatske za utvrivanje zloina okupatora i njihovih

pomagaa, Zagreb, 1946, 81. (Reprint izdanje: Jasenovac, Spomen-podruje, 1977. Drugo reprint izdanje: Jasenovac, Spomen-podruje, 1980.)

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

67

U uvodu se daju podaci o Jasenovcu i jasenovakim logorima,306 navode se logori: Jasenovac I (Krapje),307 Jasenovac II ("Logor na rijeci Strug izmeu Jasenovca i Krapja nedaleko ceste koja vodi od Jasenovca do Novske"),308 Logor br. III (Ciglana), Logor br. IV (Koara) i Logor br. V (Stara Gradika).309 Nadalje je citirana Zakonska odredba o upuivanju nepoudnih i pogibeljnih osoba na prisilni boravak u sabirne i radne logore.310

306Isto,

poglavlje "Logor Jasenovac ustako-njemaki instrument za unitenje naih naroda", str. 3-4. 12 km zapadno od Jasenovca.

307Krapje, 308Logor 309Ovaj

Broice, oko 5 km severozapadno od Jasenovca.

redosled navodimo poto se kasnije u literaturi javljaju i druge oznake za logore (neopravdano,

jer se ne navodi za to izvor). Tako kod R. Trivunia, Jasenovac i jasenovaki logori (Jasenovac, Spomen-podruje, vie izdanja), kao i u "Maloj turistikoj monografiji" Jasenovac, s tekstom R. Trivunia (Jasenovac, Spomen-podruje i Turistkomerc Zagreb, vie izdanja i izdanja na ruskom, engleskom i francuskom) navodi se redosled (odnosno nazivi): Logor I "Versajev", neki ga nazivaju Broice, a neki "uma", Logor II Krapje, Logor III Ciglana, Logor IV Koara, Logor V Ciganski, Logor VI - enski radni logor Mlaka. Trivuni se nigde ne poziva na izvore za ovakvu podelu. Da je Logor I bio u Krapju nalazimo kod Zemaljske komisije, kao i u iskazu nekih zatoenika (Berger). Za naziv "Versajev" nema podloge u nijednom dokumentu, kao ni u seanjima preivelih. Za ovaj logor (Broice) ee se navodi naziv Jasenovac II, a i "uma". U Utici se nalazi grobite, a bila je smetena i "novaka satnija", te privremeni logor za Kozarane, vrene su likvidacije i muenja, vrena je masovna likvidacija Cigana, ali nigde se ne pominje kao "Logor V Ciganski". U Mlaci i Jablancu nakon likvidacije sela (logorisanje) nalaze se logorske ekonomije na kojima su bili angaovani logorai, uglavnom ene, i to su bila mesta i njihove likvidacije, kao i mesta likvidacije dela zatoenika iz Stare Gradike. Za vreme radova zatoenici su bili smeteni u naputenim kuama (nije bio formiran poseban logorski prostor). Nema u izvorima naznake da je Mlaka tretirana kao logor (pogotovo ne "Logor VI"), osim kao depadansa Jasenovca (ekonomija) i 1942. privremeni logor za ene i decu sa Kozare. Trivuni ovu tvrdnju dalje razrauje u prilogu na naunom skupu u Jasenovcu 21.4.1984. (Traganje za istinama u KCL Jasenovac, Okrugli stol, 21. travnja 1984, Materijali s rasprave, Jasenovac, Spomen-podruje, 1985, 45-50), gde decidno tvrdi da je Logor I formiran 12.6.1941. na "rudinama Broka greda", a prozvan je "Krndija", "Broice", "Versajev" i "uma" (str. 46), dalje, da je Logor II "formiran najvjerojatnije (?!) 25.6.1941. godine (str. 46), Logor V u selu Utici "koji je imao tzv. dekorativni naziv 'Ciganski', i po svemu sudei nastao je 10.5.1942. godine i trajao do 2.5.1945. godine" (str. 47), i za Logor VI: "u selu Mlaka formiran je logor 15.5.1942. godine i trajao je do 2.5.1945. god." (str. 47). Ove tvrdnje nisu potkrepljene izvorima, a tvrdnja o formiranju logora I i II u "lipnju 1941." temelji se na navodnom razgovoru

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

68

sa dva metanina (str. 49). O ovim tvrdnjama upor. podatke o likvidaciji logora Jadovno i transportu zatoenika preko Jastrebarskog za Jasenovac 19-21. avgusta 1941. godine. Oznake pojedinih logora neki autori preuzimaju nekritiki od Trivunia, a neki od Zemaljske komisije. Tako npr. Antun Mileti i Branko Obuina u Istorijskom elaboratu za Program ureenja Spomen podruja Donja Gradina (Institut za istoriju Sarajevo, 1978, apirografirano) pozivaju se na Zemaljsku komisiju Hrvatske, Pokrajinsku komisiju Vojvodine i M. Perena Ustaki logori, i dalju oznake kao i Zemaljska komisija Hrvatske. U neto skraenom obliku ovaj rad je objavljen u VIG 1/1980. Jasenovaki logor 'Gradina' 1941-1945. (str. 209-232), gde zadravaju ovako oznaen sistem logora (str. 210), te navode da sistem jasenovakih logora zapoinje 21.8.1941. preseljenjem preostalih zatoenika iz Jadovnog i Gospia (nap. 7, str. 210). Mileti u prilogu Prilog prouavanju Koncentracionog logora Jasenovac - Stara Gradika 1941-1942. (Okrugli stol 21. travnja 1984, 18-22, na str. 20) kae: "Prvi logorai poeli su pristizati teretnim vagonima na elezniku stanicu Jasenovac 20. i 21. augusta 1941. Odatle su sprovoeni na livade kraj sela Broice... Logorai u svojim izjavama taj logor nazivaju Broice I, Broice II, uma i Broke Jasenice (sic! - Jasenine), a ustae i Versajev. A oni koji su u Koncentracioni logor Jasenovac upuivani od septembra do 15. novembra 1941. logorisani su u dve barake izmeu sela Krapje i Plesma... koga su logorai zvali 'Krapje I' odnosno 'Krapje II' pa I 'Plesmo' ". Uticu i Mlaku pominje kao stratita, a ne kao logore (str. 21). Mileti u knjizi Ustaka fabrika smrti 1941-1945 (Vojnoizdavaki i novinski centar Beograd, 1988, 128) doslovno prenosi iste tvrdnje kao i gore. U Dedijerovim Novim prilozima za biografiju Josipa Broza Tita, 2, Miletiev prilog Logor Jasenovac (str. 552-557) zadrava oznake za logore prema Zemaljskoj komisiji (553). U prvoj knjizi dokumenata Koncentracioni logor Jasenovac 1941-1945, Mileti prenosi oznake za logore kao i u gore navedena dva rada - prvi logor u Broicama, drugi u Krapju (knj. 1, str. 20.), ovo isto prenosi i u prilogu Koncentracioni logor Jasenovac 1941-1945. godine objavljenom u Godinjaku Drutva istoriara BiH, XXXVI/1985, 23-40, na str. 25-26. Mirko Peren u knjizi Ustaki logori (Stvarnost, Zagreb, 1966.) navodi: Logor I - Krapje, Logor II - Broice, Logor III - Ciglana (str. 87), a za poetak logora kae "u ljetnim i jesenskim mjesecima 1941". U drugom izdanju (Zagreb, Globus, 1990, 350) na str. 123. Peren navodi: "Najprije je organiziran Logor I. u Krapju. Usporedo nastaje Logor II nedaleko od sela Broica. U samom Jasenovcu su Logor III. Ciglana i Logor IV. Koara. Logor V. bio je u Staroj Gradiki. U nekim dokumentima, izjavama ustaa i logoraa navodi se logor u Krapju kao Logor II, dok logor u Broicama pominju kao Logor I. Veina je miljenja da je u Krapju bio Logor I.", a na str. 158: "Neki pisci nazivaju Uticu Logor V, Ciganski. Sigurno je da je logor u Staroj Gradiki bio Logor V. Tako se cijelo vrijeme zvao u svim slubenim dokumentima, a tako su ga poznavali i zvali svi logorai, koji su bili u njemu. Poput drugih slinih lokacija u okolici Jasenovca, i Utica je posluila za odreene akcije, ali samo u sklopu Logora III Ciglane." urica Labovi i Petar Ranatovi u knjizi Otpor golorukih kroz logore (Grafika, Beograd, 1970) navode: Krapje, Ciglana, Broice, Koara i Stara Gradika (str. 61).

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

69

U knjiici Jasenovac (izdava: NIU "Jedinstvo" Sisak, 1966, 10) tampanoj povodom podizanja spomenika u Jasenovcu pie "Prvi zatoenici dovedeni u 'Verzalov logor I' (sic!) kod Jasenovca u ljetu 1941. godine. Ubrzo je osnovan i drugi izmeu Jasenovca i Krapja - 'Logor II' ". Nikola ivkovi u Ratna teta koju je Nemaka uinila Jugoslaviji u II svetskom ratu (ISI i Export Press, Beograd, 1975.) pozivajui se na Munka (Otpor u icama, I) preuzima obeleavanje logora prema Zemaljskoj komisiji (str. 239). U knjizi Otpor u icama - sjeanja zatoenika I (Vojnoizdavaki zavod, Beograd, 1969.) Zlatko Munko u uvodnom delu za Jasenovac navodi po brojevima I-V i poimenino: Krapje, Broice, Ciglana, Koara i Stara Gradika (str. 19). Isto navodi i Slavko Vukevi u prikazu naunog skupa u SANU Jasenovac 1945-1988. u VIG III/1988. (str. 385-391, na str. 385). Sonja Boanovi-poljar u prilogu na naunom skupu u Jasenovcu Kratak pregled bibliografije o logorima u srednjem toku Save (Jasenovac) za period 1944-1965. (Okrugli stol "Jasenovac 1986", Spomenpodruje Jasenovac, 233-240) na str. 234. nekritiki od Trivunia preuzima i u organizacionu emu uvrtava "Logor V tzv. Ciganski u Utici i Logor VI Mlaka (enski logor)", iako za Krapje daje oznaku I, a za Broice daje oznaku II, pa dodaje "Logor Stara Gradika je bio filijala logora Jasenovac, a djeji logor Jastrebarsko takoe je bio u sklopu logora Jasenovac". Anelko Barbi, objavio je nekoliko priloga o Jasenovcu, u radu Metode muenja i oblici likvidacije u KCL Jasenovac (Zbornik CDISB, 1/85, 153-178.) navodi (str. 159.) Logor I kraj sela Krapje, Logor II na reci Strug, nedaleko ceste i pruge koje vode od Jasenovca prema Novskoj, a Staru Gradiku navodi kao Logor V (str. 175.). Isti u lanku Poeci osnivanja kompleksa koncentracionih logora u Jasenovcu (SPZ, 24/1987/1-2, 76-80.) navodi Broice kao Logor I, a Krapje kao Logor II. U Prilozi prouavanju funkcije Ustake obrane u osiguranju Koncentracionog logora Jasenovac (Okrugli stol "Jasenovac 1986", 163) Barbi navodi "Logor I u Broicama i Logor II u Krapju". Mladen Coli u Takozvana Nezavisna Drava Hrvatska 1941. (Delta - press, Beograd, 1973.) pozivajui se na Trivunia preuzima njegove oznake i nazive za logore u kompleksu Jasenovca (str. 386.). ime Balen u knjizi Paveli (str. 83.) navodi: "Prvi jasenovaki logori - u Krapju i Broicama osnovani su u svibnju 1941. (?), neto kasnije od onih u Slanom i Jadovnom. U Kraem povijesnom osvrtu na jasenovake logore 1941-1945. objavljenom kao prilog Izvetaju Spomen-podruja Jasenovac 1980. (priredio: Jovan Mirkovi) navedeno je: "U kompleksu Jasenovca organizirani su slijedei logori: Logor I - Krapje, Logor II - Broice, Logor III - Ciglana, Logor IV - Koara, Logor V - Stara Gradika. Prema objavljenoj literaturi Spomen-podruja Jasenovac, kao Logor V pominje se mjesto Utica gdje su vrene masovne likvidacije Roma, te Logor VI - enski radni logor Mlaka gdje je bila ekonomija na kojoj su uglavnom radile ene koje su nakon sezonskih radova bile likvidirane" (str. 47.). Atanasije Jevti u knjizi Velikomueniki Jasenovac (Glas crkve, Valjevo i Sfairos, Beograd, 1990; isto u: II dopunjeno izdanje: /Jevti/ Atanasije, episkop zahumsko-hercegovako primorski, Velikomueniki Jasenovac posle Jasenovca, Beograd - Valjevo, 1995, 421; i u: Vean pomen, Jasenovac - mesto natoplje-

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

70

U poglavlju "B" dat je opis Logora III Ciglana ("Ciglara" - ?) sa objektima, muilitima i stratitima, te kratak opis Logora IV. Tree poglavlje ("C") prikazuje u optim crtama sistem i metode koje su ustae provodile u logoru, kakav je bio ivot zatoenika, ta su radili, te odnos i postupak ustaa prema zatoenicima. Svi navodi potkrepljeni su brojnim iskazima svedoka. U ovom poglavlju dat je i osvrt na glavne ustake zloince u logoru

no krvlju nevinih, Beograd, 1990) daje: "Broj jasenovakih logora je osam, a broj rtava - izmeu sedam i osam stotina hiljada ljudi, ena i dece" (str. 10) i navodi, bez pozivanja na izvore (str. 11-24): "Logor I Broice (=Broke Jasenine), zvani i 'Versajev' ", "Logor II Krapje (=Plesmo)", "Logor III Ciglana, ustvari logor Jasenovac, koji se nalazi ispod samog sela Jasenovac, na njegovom terenu, na levoj obali Save pa do reke Veliki Strug (na severu) i do stalno dograivanog nasipa u movarnom Lonjskom polju, tanije Mokrom polju (na istoku)", "Logor IV Koara", "Logor V Ciganski, u selu Utice", "Logor VI u selu Mlaka ... gde je bio tzv. enski radni logor", "Logor VII u Staroj Gradiki (koji se od ustaa naziva i Logor V)", "Logor VIII u Donjoj Gradini". Jevti delimino preuzima, nekritiki, nazive za logore od Trivunia ("Versajev", "V Ciganski", "VI Mlaka - enski radni logor"), a delimino sam daje oznake: "Logor VII u Staroj Gradiki", "Logor VIII u Donjoj Gradini"), ma da sam u tekstu kae "Gradina u stvari i nije bila nikakav 'logor', nego samo masovno jasenovako stratite, tj. 'prihvatni logor'...". Pitanje brojnih oznaka i naziva logora je jedno od nekoliko o kojima ima razliitih pristupa u literaturi. Takva pitanja su osim ovoga: vreme nastanka i postojanja pojedinih logora u kompleksu jasenovakih logora, pitanje nadlenosti Zapovjednitva sabirnih logora Jasenovac nad drugim logorima kao ta je Lepoglava (v. Saopenje br. 25.)*, deji logor Jastrebarsko (Sonja Boanovi-poljar), akovo (Vasiljevi), Tenje, Ferianci; odnos zapovjednitva u Jasenovcu i Staroj Gradiki, pitanje meusobnih odnosa zapovjednitva logora i civilnih i vojnih vlasti na irem podruju tzv. "zatitne zone" i neka druga, a naroito pitanje broja rtava u jasenovakim logorima (upor. aktuelne polemike, te navode Terzia, Bulajia, Dedijera, Bobana, Koovia, erjavia, Tumana i dr.).
*Saopenje br. 25. Zemaljske komisije Hrvatske za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa. Logor u Lepoglavi. "Poetkom srpnja 1944. povjereno je zloglasnom krvniku bojniku Milou Ljubi poznatom radi svojih nedjela koje je poinio u Jasenovakom logoru, da organizira logor u Lepoglavi. Logor se sastojao iz t. zv. stare kaznione, koja se nalazila tik upnog dvora i crkve i nove kaznione, kraj koje je bila bolnica i koja je bila ograena posebnom ogradom. Gotovo cijelo vrijeme od srpnja 1944. do poetka svibnja 1945. bio je zapovjednik sam Milo Ljubo, sa prekidima od nekoliko dana u mjesecu rujnu 1944. kada je zapovjednikom bio bojnik Pieta, zatim u sijenju 1945, kada je zapovjednikom bio bojnik Matijevi, kao i u travnju i u poetku svibnja, kada je zapovjednik bio ust. natporunik Gai... Straari koji su se sastojali od ustaa I. obrambenog zdruga, podasnici Vasi Mile, doasnik Hercegovac Jure, vodnik uljak Jure, dovodnik Basi Mijo, Budimir Mato, Milan Mari, Luka Vasilj kao i asnici Vukorepa, ustaki zastavnik Vukovi, zast. Vasilj Ivan, Grabovac Mihovil, porunik Kolobari, porunik agronom Mrli, zastavnik Barbari i Lasek, vojni sveenik ustaki satnik Boi, a i sam Milo Ljubo, Pieta, Matijevi i Gai - mrcvarili su i zlostavljali zatoenike na razne naine." (Dokumenti iz istorije Jugoslavije, I, str. 245-247.). 310Isto,

str. 4. i 5. Za napomenuti je da ova Zakonska odredba br. CD XXIX - 2101 - Z - 1941. izdana

25.11.1941, a logori su ve odavno postojali, dapae neki su ve bili i likvidirani.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

71

(Vjekoslav Maks Luburi, Ivica Matkovi, Ljubo Milo, Miroslav Filipovi - Majstorovi, Hinko Dominik Picilli). Odgovarajui na pitanje iz podnaslova "Koliko je rtava progutao Jasenovac?" Komisija nije mogla dati taan broj, ali na osnovu iskaza 62 svedoka, navedenih pedesetak masovnih zloina i dr. istiu brojku od 500 - 600 hiljada i konstatuju: "...nikada se nee moi utvrditi toan broj rtava koji je progutao Jasenovac, ali na osnovu svih ispitivanja, koja je provela Zemaljska komisija, moe se zakljuiti, da gornji broj odgovara stvarnosti".311 U vezi s brojem rtava indikativna je navodna izjava Luburia na banketu 9.10.1942. u Jasenovcu, prema iskazu jednog svedoka: "...i tako smo vam mi u ovoj godini ovdje u Jasenovcu poklali vie ljudi nego osmanlijsko carstvo za cijelo vrijeme boravka Turaka u Evropi".312 etvrti deo donosi pod 26 podnaslova iskaze svedoka o pedesetak masovnih zloina. Iz ovog dela mogue je sabrati zbir od oko 200 hiljada ubijenih. U dokaze o zloinima Komisija ubraja iskaze 62 svedoka i uviaje na licu mesta.313 Obavljena su tri uviaja: prvi je obavila Okruna komisija iz Nove Gradike 11.5.1945, drugi, posebna Anketna komisija Zemaljske komisije, tri suca viih sudova i dva lekara - vetaka sudske medicine, a trei uviaj je obavila Zemaljska komisija sa svojim referentom uz sudelovanje sudsko-lekarskih vetaka i dva fotografska strunjaka. Uviaj je obavljen i na Gradini i u Uticama. Uz ove navode dati su i izvodi iz zapisnika o pregledu terena.314 U "Zakljuku"315 Komisija utvruje odgovornost za zloine poimenino od Pavelia (1) njegovih doglavnika, dravnih vijenika i ministara (4), ravnatelja i efova Glavnog ravnateljstva za javni red i sigurnost i Ustake nadzorne slube (27), viih i niih zapovjednika logora (10) do ustakih asnika, doasnika, straara, dounika i logoraa koji su muili i ubijali (148), kao i za sve ostale ustae koji su ubijali, a kojima identitet nije utvren. U knjizi se nalazi niz fotografija zloinaca i zloina, te nacrt logora Jasenovac III s legendom.
311Isto, 312Isto, 313Isto, 314Isto, 315Isto,

38-39. 32. 69-70. 70-77. 78-81.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

72

Zloini u logoru Jasenovac je rezultat rad Zemaljske komisije, i kao takvi, usprkos tome ta Komisija nije mogla imati sve relevantne spoznaje na raspolaganju, (kasnija istraivanja terena, kasnija dostupnost nekih svedoka i iskazi nekih zloinaca itd.), osnova je svakom istraivanju jasenovakih logora. Nedostatak je, ako ne prvog izdanja, a onda kasnijih, ili uopte istoriografije, ta nije prireeno kritiko izdanje nalaza Zemaljske komisije i dokumenata prikupljenih od Komisije ili nastalih njenim radom. U ovu grupu izvora treba uvrstiti Izvetaj jugoslovenske Dravne komisije za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa Meunarodnom sudu u Nirnbergu316 i saoptenje Reparacione komisije Ljudske i materijalne rtve Jugoslavije u ratnom naporu 19411945.317 Ovo Saoptenje ilustrovano je statistikim, grafikim i tabelarnim pregledima i fotografijama. U Saoptenju se navode gubici pojedinih saveznikih zemalja, a za Jugoslaviju se navodi brojka 1 706 000318 ili 10,8% predratnog stanovnitva.319 Dat je pregled vojnih gubitaka saveznika, gde se za Jugoslaviju navodi 305 000 palih boraca320 i 425 000 ranjenih boraca.321 Nadalje se navode podaci o teroru okupatora: "preivjelih ratnih zarobljenika 170 hiljada, preivjelih interniraca 320 hiljada, preivjelih prisilno raseljenih lica 530 hiljada, preivjelih lica na prinudnom radu 270 hiljada i preivjelih prinudno mobilisanih 320 hiljada. Ukupno 1 610 000 ili 10,2% od broja stanovnika. Prema tome: poginulih, ranjenih i trajno tokom rata maltretiranih bilo je 3.741.000 lica ili oko 23,5% od ukupnog broja stanovnika."322 Dalje se daje materijalna teta i procene ratne tete. Nisu dati posebni podaci o rtvama u logorima.

316Izvetaj

jugoslovenske Dravne komisije za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa Meu-

narodnom sudu u Nirnbergu, Beograd, Jugoslovenska Dravna komisija za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa, 1947, 206, str. sa fot.
317Ljudske

i materijalne rtve Jugoslavije u ratnom naporu 1941-1945, Reparaciona komisija pri Vladi

FNRJ, s.l., s.a. (1946), 57.


318Isto, 319Isto, 320Isto, 321Isto. 322Isto,

5. 6. 9.

10.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

73

Podaci o ukupnim ljudskim rtvama dovode se u poslednje vreme u pitanje, pa ima i uveavanja i umanjivanja ovog broja, o emu e biti rei uz prikaz pojedinih radova.323 Pominjemo samo radove Koovia i erjavia o izraunavanju demografskih gubitaka, koje, bez obzira da li se s njima slagali ili ne, ne moe se paualno odbaciti, poto imaju odreenu naunu utemeljenost argumentovanu odreenom metodologijom, ta ne znai da su oni definitivno u pravu (dapae, upitni su neki njihovi zakljuci), ve potrebu struno-naunog rada (interdisciplinarnog) na ustanovljenju i verifikaciji stvarnih podataka. Izabrane materijale Dravne komisije za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa izdali su Zeevi i Popovi u dvotomnoj zbirci Dokumenti iz istorije Jugoslavije.324 U 1. tomu objavljen je Izvetaj koji je podneo predsednik Komisije325 kao zavrni izvetaj, poto je Komisija trebala prestati s radom.326 Dravna komisija, zemaljske komisije i njihovi organi u periodu svog delovanja prikupili su oko 900 000 prijava o ratnim zloinima, sainili oko 550 000 zapisnika o sasluanju svedoka i poinilaca, prikupili oko 20 000 originalnih dokumenata iz neprijateljskih izvora, vie hiljada drugih materijala (tampa, plakati, publikacije, kopije dokumenata itd.), izraeno je oko 170 analiza i elaborata, doneseno oko 120 000 odluka, kojima je proglaeno oko 65 000 ratnih zloinaca. Komisija je takoe izdala vei broj saoptenja o masovnim zloinima.327

323Upor.

Koovi, erjavi, Tuman i dr. Zeevi i Jovan P. Popovi, Dokumenti iz istorije Jugoslavije, Dravna komisija za utvriva-

324Miodrag

nje zloina okupatora i njegovih pomagaa iz Drugog svetskog rata, Tom I, Beograd, Arhiv Jugoslavije i ZAD, 1996, 482; Tom II, Beograd, Arhiv Jugoslavije i Printer komerc, 1998, 692. (u daljem tekstu: Dokumenti iz istorije Jugoslavije).
325Isto, 326Isto,

I, 17-74. I, 11-12: "U celini posmatrano ova organizacija je obavila ogroman deo posla na istraivanju i

utvrivanju ratnih zloina, ali nisu dovoljno jasni razlozi zbog ega je dolo do ukidanja ovog sistema, jer je ostalo dosta poslova i problema na kojima je trebalo dalje raditi." U fusnoti 10. na istoj strani prireivai su naveli: "Prema nekim neproverenim svedoenjima predlog je potekao iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine a izmeu ostalog i iz razloga jer bi svaki drugi Hrvat i Musliman iz Hercegovine bio proglaen za ratnog zloinca...". O radu Komisije vidi izvanredni lanak Alberta Vajsa: Rad komisije za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa, Beograd, Anali Pravnog fakulteta, br. 4/1961, 387-400.
327Isto,

I, 12.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

74

Drugi deo I toma donosi jedan broj saoptenja Dravne i zemaljskih komisija. Za nau temu interesantni su: Saoptenje br. 33328 i 88329 Dravne komisije i Saopenje br. 25330 i 38331 Zemaljske komisije Hrvatske (ma da i ostala saoptenja zemaljskih komisija Hrvatske i Bosne i Hercegovine govore o masovnim zloinima ustaa). U treem delu donete su odluke o proglaenju jednog broja ratnih zloinaca, a za nau temu znaajne su odluke Zemaljske komisije Hrvatske.332 U nastavku ovog toma dati su dokumenta o konstituisanju Komisije i dokumenta na osnovu kojih je Komisija radila (nacionalni i meunarodni propisi). Za istraivae posebno je znaajan poslednji list u knjizi333 pod naslovom "Obavetajna sredstva Fonda 'Ratni zloini'" u kome su dati podaci o inventaru fonda i pomonim obavetajnim sredstvima kao ta su: imenina kartoteka zloinaca, imenini registar zloinaca, kartoteka dokaznog materijala sa oznakom DOS, kartoteka dokaznog materijala sa oznakom INV, kartoteka dokaznog materijala bez oznake DOS i INV, imeniki registar pripadnika SS formacija, popis optunica i presuda, hronoloki popis dokumentacije iz neprijateljskih izvora i izvora NOV pod oznakom INV broja. Ukupna koliina grae ovog fonda u Arhivu Jugoslavije iznosi 107 d.m, od toga 896 fascikli, 998 jedinica opisa, 91 kancelarijska knjiga i 84 kartoteke. U II tomu ovog zbornika osim 15 saoptenja i 45 odluka doneta je, za nau temu interesantna zbog aktuelnosti334 i Odluka o utvrivanju zloina Dinka akia335 i Zapisnici sa izjavama svedoka o zloinima akia.336 Peto poglavlje ovog toma ini njegov najvei deo i donosi Spisak jugoslovenskih graana saradnika okupatora i njihovih pomagaa koje je Dravna komisija na osnovu
328Isto, 329Isto, 330Isto, 331Isto, 332Isto,

I, 131-139. Vidi i: Saoptenja 7-33, str. 376-390. I, 212-220. Vidi i: Saoptenja 66-93, str. 803-815. I, 245-247. o logoru Lepoglava. I, 249-259 o iskopavanju jama sa leevima u blizini Stare Gradike. I, 266-365, Odluke za: Pavelia, Artukovia, oba Kvaternika, Luburia, aria, fra MajstoroviI, 481-482.

Filipovia i Tomia.
333Isto, 334ta

i prireivai u napomeni istiu: da odstupaju od utvrene metodologije za ovaj tom (str. 277). II, 279-281. II, izjave Jelesin Vlade (282-283), Ili Branka (284), Grin Valtera (285) i Danon Jakoba (286).

335Isto, 336Isto,

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

75

predloga zemaljskih komisija i prikupljene grae proglasila za ratne zloince.337 Od 8 971 poimenino navedenog ratnog zloinca u tri priloena spiska za 76 je navedeno da su vrili zloine u jasenovakim logorima, ili da su pripadali 1. U.O.S. (Jasenovaki obrambeni zdrug), odnosno direktno odgovornih za zloine u jasenovakim logorima, kao i vei broj odgovornih po "formacijskoj liniji".338 Za istai je da su prireivai pored svakog imena lica iz popisa naznaili podatke gde se nalazi dosije, odnosno blia arhivska uputstva koja omoguuju korienje arhivske grae. U popis izvora moemo uvrstiti i Spisak oficira i ostalih vojnih slubenika bive jugoslovenske vojske koji su se prijavili u vojsku hrvatske drave iz 1941. god.339 poto se uporeivanjem ovog popisa (koji sadri 3 480 imena oficira i vojnih slubenika) sa popisom proglaenih ratnih zloinaca340 mogu se neka lica identifikovati i kao poinioci ratnih zloina.341 Jednu grupu izvora ine izdanja nastala radom istranih i sudskih organa, odnosno izdanja nastala korienjem dokumentacije o radu ovih organa. Meu takva izdanja spada Suenje Lisaku, Stepincu, aliu i druini.342 U ovoj knjizi dat je izvod iz stenografskih beleki s procesa u Zagrebu pred Vijeem Vrhovnog suda NRH (septembar - oktobar 1946). Tok procesa dat je u najbitnijim delovima i hronoloki je razraen. Stenogram s ovog suenja obilato je korien u izvodima u nizu knjiga i

337Isto,

II, 287-691. daleko je vei broj direktno odgovornih za zloine u jasenovakim logorima: pripadnici lo-

338Naravno,

gorske strae, zapovjednitva, 1. U.O.S., kao i funkcioneri i izvrioci na podrujima odakle su logorisani zatoenici, pa svi u strukturi hijerarhije ustake organizacije i njene dravne tvorevine (rasni zakoni, ozakonjenje zloina, ovinistiko-klerikalna ideologija itd.). Upor. Marko Runov, Zato Jasenovac, (rukopis prireen za tampu): navodi oko 2 800 imena ustaa odgovornih za zloine u Jasenovcu.
339Spisak

oficira i ostalih vojnih slubenika biv. jugoslovenske vojske, koji su se prijavili u vojsku hrvat-

ske drave, drugo izdanje, tampa Dravne tamparije, Beograd, 1941, 94. Objavljeno i u: Catena mundi, II, Kraljevo - Beograd, 1992, 365-389.: Spisak oficira...
340Zeevi

- Popovi: Dokumenti iz istorije Jugoslavije, II, 287-691. je da se npr. na "Spisku oficira" ne nalazi ime Marka Pavlovia, zapovednika 1. U.O.S.,

341Interesantno

koji je bio oficir jugoslovenske vojske.


342Suenje

Lisaku, Stepincu, aliu i druini, ustako-kriarskim zloincima i njihovim pomagaima, Za-

greb, 1946, 494, (urednik i izdava Milan Stani, Zagreb), (dalje: Suenje).

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

76

polemika u vezi sa Stepincem343 i delovanjem dela katolikog klera. U vezi s temom ovog rada, u optunici, raspravi i presudi u nizu navrata pominju se logori Jasenovac i Stara Gradika, bilo u vezi s optuenima i njihovom odgovornou: Lisak - odgovornost za koncentracione logore,344 Stepinac - zbog ukupnog delovanja RKC u NDH i delovanja nekih svetenika, napose vojnih duebrinika, jer je Stepinac bio vojni vikar "sine titulo" za NDH, kao ta su rimokatoliki svetenici - zloinci u Jasenovcu345 ili u izjavama svedoka zbog postupaka dela katolikog klera, a napose u postupcima nasilnog prekrtavanja (katolienja) uz pretnje logorom ili slanja i logor.346 U vezi s delovanjem dela katolikog klera i odgovornosti za poinjene zloine, pa jednim delom i za poinjene zloine u jasenovakim logorima, znaajni su izvori objavljeni u knjigama Dokumenti o protunarodnom radu i zloinima jednog dijela katolikog klera347 i Magnum crimen Viktora Novaka.348 U Dokumentima o protunarodnom radu objavljen je velik broj dokumenata, izjava istranim i pravosudnim organima, dokumenata komisija za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa, od kojih se mnogi odnose na teror, upuivanje stanovnitva u logore, nasilno prekrtavanje pod pretnjom zatoenja u logor, a neka se odnose na lica ko-

343Upor.

Blaevi, Cvitkovi, Stanojevi i dr. str. 5, 8-9, 420-421.

344Suenje, 345Isto,

str. 203, 272-273, 472. U Jasenovcu su istakli se svojim zloinima svetenici: fra Filipovi (Maj-

storovi), Brekalo, ulina, Cvitan, Lipovac. Brkljai je bio nesvreni teolog. Po tvrdnjama RKC fra Filipovi je bio suspendovan od svetenikog zvanja nakon zloina u Drakuliima.
346Isto,

str. 249, 295, 337, 377, 378, 381, 382, 383-384, 385, 398, 404-405, 405, 412. Interesantan je is-

kaz svedoka Ostoje Samardija iz Mlake o prekrtavanju, te masovnom odvoenju stanovnitva u logor: muki u Jasenovac, ene i deca u Staru Gradiku. Od 1232 lica koliko je oterano iz Mlake, posle rata se vratilo svega 145 dua. Mlaka je bila sastavni deo logora Jasenovac, zajedno s Jablancem - ekonomija i stratite.
347Dokumenti

o protunarodnom radu i zloinima jednog dijela katolikog klera, Redigirali i izdali Joa

Horvat i Zdenko tambuk, Zagreb, 1946, 520. (dalje: Dokumenti o protunarodnom radu)
348Viktor

Novak, Magnum crimen, Pola vijeka klerikalizma u Hrvatskoj, Zagreb, Nakladni zavod Hrvat-

ske, 1948, 1119. (Reprint izdanje: Beograd, Nova knjiga, 1986, s napomenom izdavaa i predgovorom Jakova Blaevia.); Viktor Novak, Velika optuba 'Magnum crimen' (Pola vijeka klerikalizma u Hrvatskoj), I-III, Sarajevo, Svjetlost, 1960, II skraeno izdanje, 261+197+210.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

77

ja su bila u logoru, dok jedan deo se odnosi na svetenike - zloince iz logora Jasenovac, kao ta su fra Filipovi - Majstorovi,349 Brekalo, Lipovac i dr. O nasilnom prekrtavanju pod pretnjom logorisanja i teranjem u logor Jasenovac, objavljeno je deset izjava svedoka kod istranih i pravosudnih organa ili u Komesarijatu za izbeglice.350 Tu je i izjava u kojoj se pominje Brkljai "koji je uio katoliku bogosloviju", a bio pomonik Luburia u Jasenovcu.351 U istoj izjavi se pominju poruene crkve u Jasenovcu, Okuanima, Rajiu i Utici.352 U vezi sa svetenicima, ustakim zloincima, niz je dokumenata koji se najvie odnose na fra Filipovia, kapelana iz samostana Petrievac kod Banja Luke, kasnije poznatog koljaa i zapovednika u logoru Jasenovac i Stara Gradika, pod prezimenom Majstorovi (poznat kao "fra Satana"). Osim njega pominju se kao zloinci svetenici u jasenovakom logoru: Zvonko Brekalo, Zvonko Lipovac i Anselmo ulina.353 O fra Filipoviu objavljena su dokumenta: izjava jednog od preivelih u pokolju u selu Drakuliima,354 izvetaj zapovednitva UNS-a o istom pokolju,355 tri izjave Komisiji za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa,356 Objavljen je takoe zapisnik Zemaljske komisije sa iskazom samog fra Filipovia, te deo zapisnika istranih vlasti o njegovom sasluanju.357 O radu katolikih svetenika u logoru Jasenovac govori ustaa Jo-

349Pred

nekoliko godina publicista i filmski reiser Vojdrag Beri, koji je bio istraitelj kada je fra Fili-

povi (Majstorovi) bio izruen naim organima, najavljivao knjigu i film o "fra Satani". Nemamo spoznaje da li je ta uinio, meutim, jednom je u nekakvom reklamnom oglasu bila najavljena knjiga Vojdraga Beria. U intervjuu koga je dao "Ilustrovanoj politici" (Branko urica, as anatomije zla, "Ilustrovana politika", 29.5.1984.), Beri je najavio knjigu pod naslovom "Dijalozi sa Satanom".
350Dokumenti 351Isto, 352U

o protunarodnom radu, str. 70-72, 77, 78-79, 80, 86, 89, 91-92, 96, 97, 99-102.

92.

vezi s izgradnjom nove SPC u Jasenovcu (na mestu poruene) i njenim osveenjem 2.9.1985. bilo je o protunarodnom radu, 165-166.

u naoj i emigrantskoj tampi puno napisa o Jasenovcu, logoru, broju rtava itd. Vidi nap. 809.
353Dokumenti 354Isto, 355Isto, 356Isto, 357Isto,

166-168. 168-169. 169-171. 171-174.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

78

sip Matijevi u zapisniku sa sasluanja.358 Mnogi meu svetenicima - zloincima su i odlikovani, meu njima, vidi se prema objavljenom dokumentu, Zvonimir Brekalo359 i Zvonko Lipovac360 ustae, duebrinici, u logoru Jasenovac. Deo dokumenata odnosi se na protunarodni rad poslednjih dana rata i posle osloboenja, kao ta je skrivanje dokumenata i zlata u Kaptolu (deo zlata potie iz pljaki u logoru: predmeti i zlatni zubi), te o vezama dela katolikog klera s kriarima i slinim teroristikim organizacijama.361 Deo ovih dokumenata upotrebljen je i na procesu Lisaku, Stepincu i dr.362 Na kraju u "Kazalu imena" kao ustae navode se svetenici: Zvonimir Brekalo, Anselmo ulina, Filipovi alias Majstorovi fra Miroslav (Filipovi fra Tomislav) i Zvonko Lipovac.363 Ogromno delo Viktora Novaka Magnum crimen364 za neke je bezrezervno najvei domet u naoj istoriografiji o klerikalizmu, a drugi ga osporavaju, tvrdei da nije nauno utemeljeno, da se sluio podmetanjem itd. U svakom sluaju ovo delo ne ostavlja nikog ravnodunim.365 U vezi s naom temom u knjizi se nalazi dosta dokumenata (i komentara o njima) koji se odnose na logor Jasenovac (bilo da se radi o katolienju uz pretnje i odvoenje u logor,366 ili o licima koja su otpremljena u logor, te o zloincima).367 Korieno je dosta dokumenata objavljenih u Dokumenti o protunarodnom radu..., a objavljeno je i dosta drugih.368 Zbog dokumentarnog karaktera ovo delo uvrtavamo i u izvore.

358Isto, 359Isto, 360Isto, 361Isto,

175-178. 228. 230. dok. na str. 421, 424-429, 430-443. Suenje..., te niz knjiga o Stepincu i ovom procesu (Blaevi, Cvitkovi, Stanojevi i dr.). o protunarodnom radu..., 516, 518.

362Upor.

363Dokumenti 364Vidi

nap. 348. Zlatko Matijevi, o. c., 74-76. o. c., poglavlje Teror i katolienje, 599-804.

365Upor.

366Novak, 367Isto, 368Isto,

o fra Filipoviu, str. 647-650. poglavlja: Zanosni doek - NDH (525-597), Teror i katolienje (599-804), Ideologija i propagan-

da (805-1100).

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

79

Uz ove dve knjige kao dopuna o odnosu RKC i ustake NDH je i Tajni dokumenti o odnosima Vatikana i ustake NDH,369 a za ovaj rad interesantno je nekoliko dokumenata od kojih navodimo pismo Ruinovia Lorkoviu od 28.5.1942. o razgovoru s kardinalom Tisserant-om, u kome se pominje da je "nestalo 350 tisua Srba", te da "samo u jednom logoru ima 20 tisua Srba".370 U knjiici iz iste biblioteke (izdavaa)371 Teroristike i pijunske akcije protiv FNR Jugoslavije372 navode se dokazi u vezi s ulogom popa Draganovia (u Rimu) a vezano za prebacivanje zloinaca u emigraciji u Latinsku Ameriku i druge zemlje, te odgovornosti istoga za slanje Kozarana na prinudni rad u Reich i u logore Jasenovac i Staru Gradiku, te insceniranje posete "meunarodne komisije" u logor Jasenovac, u kojoj se, tvrdi Ljubo Milo, nalazio i jedan kardinal.373 Iako se u ovoj knjizi donose dokumenta i izvodi iz zapisnika sa suenja grupi Kavran - Milo selektivno, usmereni na dokazivanje povezanosti ove ubaene grupe (operacija "Gvardijan") sa obavetajnim slubama, ipak, poto se u grupi nalazilo i nekoliko zloinaca iz logora Jasenovac (Milo, Vrban Pudi i dr.), u nekoliko navrata pominje se i kompleks jasenovakih logora.374 Mnoga posebna izdanja, bilo istoriografskog, bilo publicistikog karaktera, a koja u veoj ili manjoj meri obrauju i kompleks jasenovakih logora, objavljuju u celosti i faksimilima, a ee u izvodima, i znaajan broj dokumenata (esto poznatih) relevantnih
369Tajni

dokumenti o odnosima Vatikana i ustake NDH, Drutvo novinara Hrvatske, Zagreb, 1952,

144+64 faks. (autor, navodno, Ive Mihovilovi).


370Isto,

116. i faks. u prilogu "Dokumenti". Drutva novinara Hrvatske. i pijunske akcije protiv FNR Jugoslavije, Otkria sa zagrebakog procesa protiv ustako-

371Biblioteka

372Teroristike

teroristiko-pijunske grupe Kavran-Milo, Drutvo novinara NR Hrvatske, Zagreb, 1948, 88. (dalje: Teroristike i pijunske akcije...). Upor. panegirik: Ivan Tomas, Krunoslav Stj. Draganovi, Buenos Aires, 1964, 50.
373Isto, 374Isto,

iz sasluanja Ljube Miloa, 51-52. 12: Iz rasprave javnog tuioca i Ljube Miloa o njegovom saznanju preko Luburia o sednici Pa-

velieve vlade na kojoj se, navodno, raspravljalo o nacrtu specijalnog noa za klanje (upor. crte kod Nikolia) i izradi tog noa, a nacrt je, po izjavi Luburia Milou, izradio lino Paveli. Na str. 28: u iskazu optueni Pavlekovi kae da su se jasenovaki koljai Vasilj i Pudo hvalili u izbeglikom logoru Fermo pred Angloamerikancima svojim zloinima.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

80

za ovu temu rada, Takvi su npr. radovi Fikrete Jeli-Buti,375 Bogdana Krizmana,376 Ferde ulinovi,377 a posebno knjige: ime Balen Paveli,378 Zloini faistikih okupatora i njihovih pomagaa protiv Jevreja u Jugoslaviji u izdanju Saveza jevrejskih optina u FNRJ,379 Perenovi Ustaki logori,380 radovi Samuela Pinta,381 Avrama i Davida Pinta,382 nadalje kod Dedijera,383 u izdanjima koje zajedno potpisuju Dedijer i Mileti,384 kod Bula-

375Fikreta

Jeli-Buti, Ustae i Nezavisna Drava Hrvatska 1941-1945, Zagreb, Liber i kolska knjiga,

1977, 331; Ista, Noviji prilozi prouavanju ustakog pokreta i "NDH" (1941-1945) u naoj historiografiji, SP, II/1/1970, 195-200; Ista, Novi prilozi o ustaama i NDH, II dio, SP, VI/2 (15)/1974, 141-151.
376Bogdan

Krizman, Ante Paveli i ustae, Zagreb, Globus, 1978, (2. izd. 1983; 3. izd. 1986.), 606; Isti,

NDH izmeu Hitlera i Mussolinija, Isto, 1986, 3. izd., 620; Isti, Ustae i Trei Reich, I-II, Isto, 1986, 2. izd., 386+450; Isti, Paveli u bjekstvu, Isto, 1986, 520; Za ovaj rad znaajnije su 2. i 3. knjiga ove tetralogije (NDH izmeu Hitlera i Mussolinija, I-II, i Ustae i Trei Reich).
377Ferdo

ulinovi, Stvaranje nove jugoslavenske drave, Zagreb, Sveuilite u Zagrebu, 1959, 327; Te-

ror u Hrvatskoj, 30-4; Isti, Okupatorska podjela Jugoslavije, Beograd Vojnoizdavaki zavod, 1970, 688. Nezavisna Drava Hrvatska, 165-384, a unutar ovog poglavlja: Strahovlada u "Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj", 305-333.
378ime

Balen, Paveli, Zagreb, Drutvo novinara Hrvatske, 1952, 144 sa fot. i faks. Posebno poglavlja:

NDH - krvava dungla bezakonja i terora, 55-76. i Pavelievi logori - klaonica naroda, 77-100, posebno o logorima u Jasenovcu, str. 83-100.
379Zloini

faistikih okupatora i njihovih pomagaa protiv Jevreja u Jugoslaviji, Izdanje Saveza jevrej-

skih optina FNR Jugoslavije, Beograd, 1952, 245. Posebno drugi deo: Nezavisna Drava Hrvatska, 54114, a o logoru Jasenovac i Stara Gradika str. 85-109.
380Mirko

Peren, Ustaki logori, Zagreb, Stvarnost, 1966, 181 sa sl. i faks. i II izd: Zagreb, Globus, 1990, Pinto, Zloini okupatora i njihovih pomagaa nad Jevrejima u Bosni i Hercegovini. Elaborat

350.
381Samuel

pisan za Zemaljsku komisiju za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa za Bosnu i Hercegovinu, (raeno 1947), Sarajevo, 1952, 520, apirografirano.
382Avram

Pinto i David Pinto, Dokumenti o stradanju Jevreja u logorima NDH, Sarajevo, Jevrejska opDedijer, Vatikan i Jasenovac, Dokumenti, Beograd, Rad, 1987, 788. Dedijer i Antun Mileti, Genocid nad Muslimanima, Zbornik dokumenata, Sarajevo, Svje-

tina, 1972.
383Vladimir 384Vladimir

tlost, 1990, 551; Isti, Protiv zaborava i tabua (Jasenovac 1941-1991), Sarajevo, 1991, 535; Isti, Proterivanje Srba sa ognjita 1941-1944, Svedoanstva, Beograd, Prosveta, 1989, 935.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

81

jia,385 Jevtia,386 Kostia,387 Rastislava Petrovia,388 Gorana Babia,389 Radomira Bulatovia390 i dr., a dokumenta nalazimo objavljena i u nekim drugim zbornicima391 kao i u lancima u tampi i specijalnim izdanjima tampe.392 Zbornik dokumenata i svedoenja Dedijera i Miletia Genocid nad Muslimanima393 donosi izmeu ostalog za nas interesantno poglavlje "Muslimani u koncentracionim
385Milan

Bulaji, Ustaki zloini genocida i suenje Andriji Artukoviu 1986. godine, I-IV, Beograd,

Rad, knj. I-II, 1988, 891+953, knj. III-IV, 1989, 1350; Isti, Misija Vatikana u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj, I-II, Beograd, Politika, 1992, 1172; Isti, "Jasenovaki mit" Franje Tumana, Genocid nad Srbima, Jevrejima i Ciganima (Nezavisna Drava Hrvatska, Jasenovac - sistem ustakih logora smrti, Tumanov jasenovaki mit), Beograd, Struna knjiga, 1994, 203+36; Isti, Jasenovac, ustaki logori smrti, srpski mit? hrvatski ustaki logori genocida nad Srbima, Jevrejima i Ciganima, Beograd, Muzej rtava genocida, 1999, 863.
386Atanasije

Jevti, Velikomueniki Jasenovac, Ustaka tvornica smrti, Dokumenta i svedoenja, Valje-

vo, Glas crkve, Beograd, Sfairos, 1990, 390; Atanasije, episkop zahumsko-hercegovaki i primorski, Velikomueniki Jasenovac posle Jasenovca, (2. dopunjeno izdanje knjige Velikomueniki Jasenovac), Beograd - Valjevo, 1995, 421; Isto i u: Vean pomen, Jasenovac, Mesto natopljeno krvlju nevinih, 1941/1985/1991, Beograd, Sveti arhijerejski sinod SPC, 1990, 385.
387Lazo

M. Kosti, Hrvatska zverstva u drugom svetskom ratu prema izjavama njihovih saveznika, II izV. Petrovi, Genocid sa blagoslovom Vatikana, Izjave Srba izbeglica, Beograd, Fond Nikole

danje, Melburn, Australija, 1983, 287.


388Rastislav

Tesle, 1992; Isti, Zavera protiv Srba, Beograd, Dositej, 1990.


389Goran

Babi, Historija hrvatske histerije, Beograd, Struna knjiga, 1992, 272. Bulatovi, Koncentracioni logor Jasenovac s posebnim osvrtom na Donju Gradinu, Istorij-

390Radomir

sko-socioloka i antropoloka studija, Sarajevo, Svjetlost, 1990, 451.


391Catena

mundi, Srpska hronika na svetskim verigama, (priredio: Predrag R. Dragi Kijuk), Beograd,

Matica Srba i iseljenika, Kraljevo, Ibarske novosti, 1992, knj. I-II, 880-952; (Vida Brodar, Anton Poganik i Srboljub ivanovi, Izvetaj antropologa o grobovima u Jasenovcu, Catena mundi, I, 766-786.)
392Dokumenti.

"Borba" - Specijalno izdanje, Beograd, februar 1988; Krvavi bilans Nezavisne Hrvatske, Iz

tajnih dokumenata italijanske armije, Dosije: Revija 92. Prireiva: Luka Malikovi, "TV novosti", 1991 (donosi neke i navodi mnoge dokumente o zloinima ustaa, ali, naalost, ne navodi gde se originali nalaze, odnosno gde su objavljeni); Tridesetak (kratkih) ustakih zakona (I-II), "Srpski narod", kulturno-politiki mesenik za sve Srbe sveta, god. I, januar-februar 1992, 26-29, mart-april 1992, 15-18, (priredio: Goran Babi). U uvodnom tekstu, koga potpisuje Goran Babi najavljuje se izdanje zbirke "Ustaki zakoni" ("Srpski narod", god. I, januar-februar 1992, str. 26.), meutim, koliko nam je poznato do sada nije objavljena.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

82

logorima NDH" gde donose 34 dokumenta394 (veina ih se odnosi na jasenovake logore, kao npr. spiskovi upuenih u logor i sl.). Iako je u naslovu naznaeno "Zbornik dokumenata i svjedoenja", autori nisu ostali dosledni i u zborniku dali samo dokumenta i svedoenja, ve i druge tekstualne priloge. Tako uz naznaeno poglavlje s dokumentima o koncentracionim logorima daje se Miletiev prilog Ustaka Nezavisna Drava Hrvatska - Drava koncentracionih logora.395 U mnogima od ovih izdanja prenose se dokumenta objavljena ve kod Miletia ili u drugim publikacijama (ne samo u retkim izdanjima). Kod Dedijera se nalaze preneti itavi lanci iz tampe i periodike ili poglavlja iz radova drugih autora. Iako izdanje knjige Vatikan i Jasenovac nosi naznaku Dokumenti396 (objavljeno i na nemakom i engleskom jeziku)397 i navodimo je u grupi "objavljeni izvori", ali radi metodolokog pristupa grai analiziramo je u poglavlju o istoriografskoj publicistici. Naime ovo izdanje donosi, doista, dosta dokumenata, ali i drugih tekstova koji se ne mogu podvesti pod ovaj naziv, i vie su u funkciji dokazivanja uvodnih tekstova u pojedinim celinama, nego u funkciji sistematske zbirke izvora.398 Ista konstatacija moe se rei i za knjigu koju zajedno potpisuju Dedijer i Mileti Protiv zaborava i tabua.399 Neka od posebnih izdanja iako donose seanja zatoenika na boravak u logoru i uvrtavaju se u memoarsku literaturu, svojim neposrednim iskazom, poto su izala u toku NOB ili neposredno posle osloboenja, mogu se uvrstiti i u izvore u uem smislu, zbog
393Vladimir

Dedijer i Antun Mileti, Genocid nad Muslimanima, Zbornik dokumenata i svjedoenja, Sa-

rajevo, Svjetlost, 1990, 551. (vidi prikaz: Milorad P. Radusinovi, Vladimir Dedijer i Antun Mileti, Genocid nad Muslimanima 1941-1945, Istorija 20. veka, 1-2/1991).
394Isto,

483-524. Mileti, Ustaka Nezavisna Drava Hrvatska - Drava koncentracionih logora, Isto, 525-546.

395Antun 396Vidi

nap. 383. Dedijer, Jasenovac - das jugoslawische Auschwitz und der Vatikan, Ahriman-Verlag, Frei-

397Vladimir

burg, 1988. (I izd.), 1989. (II izd.), 1991. (III izd.), 277; Vladimir Dedijer, The Jugoslav Auschwitz and the Vatican, the Croatian massacre of the Serbs during World War II, Published 1992 by Prometheus Books, Buffalo, 444.
398Stie

se dojam da deo prenetih dokumenata, seanja, svedoenja, zapisa, lanaka itd. nije u funkciji Dedijer i Antun Mileti, Protiv zaborava i tabua (Jasenovac 1941-1991), Sarajevo, IP Pre-

osnovne teze knjige ve u funkciji kvantiteta.


399Vladimir

gres, Beograd, Udruenje za istraivanje genocida i ratnih zloina, Sarajevo, 1991, 535.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

83

svoje dokumentacione vrednosti neposrednih svedoenja i sveine seanja bez uticaja kasnijih spoznaja. Takva su npr. izdanja Jasenovaki logor - Iskazi zatoenika koji su pobjegli iz logora iz 1942. godine,400 Koncentracioni logori - Dokumenti ustakog terora iz 1944,401 Nepokorena zemlja Mladena Ivekovia iz 1945. godine,402 U muilitu - paklu
400Jasenovaki

logor. Iskazi zatoenika koji su pobjegli iz logora 1942. Izdanje Propag. odsjeka AVNOJ-

a,* umnoeno na apirografu, umnoio Agitprop Okrunog komiteta KPH za Osijek, str. 44. Sadraj: Nota Sovjetske vlade o odgovornosti hitlerovskih osvajaa i njihovih pomagaa za zloine koje su izvrili u okupiranim dravama Evrope. - "Meunarodna komisija" u jasenovakom logoru. - Rad na nasipu. - Iskaz Gabrijela Vintera. - Krematorij. - Pokretno skladite ustake obrane. - Iskaz Duana ulima koji je pobjegao iz logora u dane velike ofanzive na Kozari. - Logorske "Radionice". - Lik jednog delata. - Likvidacija "Trogodinjaka". - Preko bodljikavih ica - u slobodu ili smrt. - Ko su jasenovaki delati. Jasenovaki logor, Prijepis izdanja Propagandnog odsjeka Narodnooslobodilakog vijea Jugoslavije, 1942. (bez podataka). Jasenovaki logor, Reprint izdanje, "Glas" Banja Luka, 1974. Jasenovaki logor, Drugo reprint izdanje, Spomen-podruje Jasenovac, 1980.
*U "Borbi" br. 27. od 21. novembra 1942. god. objavljena je anonsa "Uskoro izlazi iz tampe broura JASENOVAKI LOGOR koja otkriva najstrahovitije zloine ustakih zlikovaca u ovom ratu", a u br. 30. od 13. decembra 1942. pod naslovom "Nai novi listovi" meu tri obavetenja stoji i: "Izala je iz tampe i broura o neuvenim zloinima ustaa u logoru Jasenovcu, gdje je pobijeno 300 000 dua. Ovaj dokument izdao je Propagandni odsek Antifaistikog vea prema izjavama lica koja su se spasla iz jasenovakog pakla". (Vidi: reprint izdanja "Borbe" 1941-1943, kao i zbornik Istorijski arhiv KPJ, tom I, knjiga 2. "Borba" 1942-1943, izdanje: Istorijsko odelenje CK KPJ, Beograd, 1949, 228.) O sudbini prvog izdanja, tampanog u tampariji "Borbe" u Driniima, koga je verovatno koristio Nikica Pavli, vidi u lanku Kadivke Petrovi, Ratne knjige o koncentracionim logorima, Istorija 20. veka, br. 1-2/1990, 196-200. Vidi i nap. 1498. 401Koncentracioni

logor, Dokumenti ustakog terora, (Crna Lokva, Kordun), izdanje "Vjesnik" JNOFH,

tamparija "Naprijed", lipnja 1944, str. 116. (Reprint izdanje: Spomen-podruje Jasenovac, s.a.).
402Mladen

Ivekovi, Nepokorena zemlja, Zapisi iz IV i V neprijateljske ofanzive protiv narodno-oslobo-

dilake vojske i partizanskih odreda Jugoslavije; Zagreb, Nakladni zavod Hrvatske, 1945, 340, (Partizanska knjievnost. Izvanredno izdanje.). Prvo poglavlje iz ove knjige Iz koncentracionog logora k partizanima (str. 7-26) napisano je, po reima autora iz Predgovora, 1942. godine u Bihau za Dnevnik Vladimira Dedijera (vidi nap. 1498). U objavljenoj knjizi, ovaj deo je uglavnom tampan kako je napisan 1942. god. uz neznatna skraivanja. Ivekovi u ovom seanju govori o strahotama logora Jasenovac. Navodi da je u Jasenovcu, dok je on tamo bio, ubijeno najmanje 30 000 Cigana (str. 16), govori dalje o masovnim likvidacijama jevrejskih ena i dece iz logora akovo i Stara Gradika u junu i julu 1942. Stravian je opis "koncerta" grupe Cigana koji su morali svirati dok su njihova sabraa klana, i na koncu su zaklani i svirai (17. i 18.). Seajui se drugova u logoru pie o ubistvu slikara Danijela Ozme i zagrebakog lekara, doc. fakulteta dr. Jurja Bocaka (19. i 20.). Ivekovi je zamenjen septembra 1942. u grupi sa Hebrangom za Vutuca i Wagnera (20. i 26.).

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

84

Jasenovac ora Milie iz 1945. godine,403 Grad mrtvih - Jasenovac 1943 Milka Riffera iz 1946.404 i dr. Ovde bi se takoe mogla ubrojiti i knjiga dr. Nikole Nikolia,405 osobito opisi duevnih oboljenja (psihoneuroze).
403ore

Milia, U muilitu - paklu Jasenovac, Zagreb, Nakl. pieva, tisak Hrvatskog tiskarskog zavo-

da, 1945, 325. Ovo je jedno od prvih dela memoarske literature na temu logora Jasenovac (autor ga naziva: logor Jasenovac - Stara Gradika). Stoga, osim ta je autor vian peru (novinar s istananim oseajem zapaanja, ne samo onog ta je lino doivljavao), ovo delo ima znaaj i dokumenta - izvora, svedoenja neposrednog uesnika sa jo u svesti sveim seanjima na dogaaje. Iako je jo na leenju od posledica logora, fiziki i psihiki iscrpljen, bez ikakvih pribeleaka ili dokumenata, autor, na osnovu svojih utisaka, koristei slobodu u interpretaciji za ovu vrstu literature, daje slike grube stvarnosti koja je prevazilazila svako mogue poimanje. O strahotama logora on kae (str. 10): "Sve to se pie i uopte napie o logoru Jasenovcu, tek moe biti blijeda slika, nimalo uveana, ve samo nikad dovoljno i ukupno prikazano" i (str. 11.): "Sve ono, to ljudsko oko do tada nije vidjelo na zemlji ovoj, vidjelo je u toj krvavoj tami..." O Miliinoj knjizi i znaaju za obradu logora Ivan Medved u lanku Jugoslavenska povijesna literatura o logoru Stara Gradika (SPZ, 23/1986/1-2, 173-186,) na str. 177.) kae: "Autor na temelju svojih osobnih sjeanja i utisaka pie o strahotama i jasenovakog i starogradikog logora. Neki zapisi imaju i odreenu knjievno-umjetniku vrijednost, jer se autor ne zadovoljava u njima samo vanjskim opisom logorskih zbivanja nego pokuava proniknuti i u psihu nekih logoraa, kao i nekih animatora terora. Knjiga nije pisana sa znanstvenim pretenzijama, ali svakako predstavlja vrijedan dokument s kojim e ozbiljno morati raunati svaki onaj koji se bude prihvatio monografske obrade logora Stara Gradika" (i Jasenovac, nap. JM).
404Milko

Riffer, Grad mrtvih. Jasenovac 1943. Zagreb, Nakladni zavod Hrvatske, 1946,* 191. Drugo iz-

danje: Jasenovac, Spomen-podruje, 1981. Delo je, kako pie autor na zadnjoj stranici "Zapoeto u Beu, nastavljeno u Zagrebu, zavreno u Borovu u jesen 1945". Autor iznosi niz doivljaja i impresija koje oznaavaju relativno "mirno" razdoblje logora od oktobra 1942. do oktobra 1943. godine. Iako nastalo iskljuivo na osnovu autorovih seanja i pripada po svim elementima u tzv. memoarsku literaturu, radi vremenske blizine i sveine seanja pominjemo ga i u ovom delu o izvorima u uem smislu (pogotovo imajui u vidu i kvalifikaciju autora, da je kao lekar imao mogunosti uvida u niz zbivanja u logoru).
* U Bibliografiji SP 1-2/1989. navedeno je ovo izdanje, a u istoj Bibliografiji SP u broju 1/1970. navedeno je: god. izd. 1964, str. 194. (ovo drugo je verovatno greka) 405Nikola

Nikoli, Jasenovaki logor, Zagreb, Nakladni zavod Hrvatske, 1948, 456. Dokumentarni istori-

jat jasenovakog logora s posebnim osvrtom na sredstva i naine ubijanja ljudi i o psihoneurozama logoraa (o emu je, naravno, kao lekar mogao dati struni sud). Pisano je na osnovu linih doivljaja autora i iskaza drugih zatoenika. Dat je pregled osiguranja logora, te hronologija nekih masovnih zloina i nekih pojedinanih umorstava. U predgovoru izdanja Jasenovaki logor smrti (Sarajevo, Osloboenje, s.a.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

85

Takoe, ovde moemo ubrojiti lanke iz partizanske tampe toga vremena. Neke od njih nalazimo u raznim zbornicima dokumenata i seanja,406 a neke u posebnim (reprint) izdanjima te tampe.407 Osim lanaka u partizanskoj tampi,408 uz neophodan kriti/1975./, 422.) autor navodi da u reenom izdanju iz 1948. godine nije objavljena "ni jedna etvrtina grae, rukopisa predatog za tampu" (str. 8.). Deo te grae objavljen je u knjizi U paklenom kotlu. (Nikola Nikoli, Jasenovaki logor. U paklenom kotlu, Zagreb, izd. Nikoli, tampa "Slovo", Beli Manastir, 1968, 122). Preraeno izdanje "Jasenovakog logora" sa delom neobjavljenog rukopisa izalo je na slovenakom pod nazivom Taborie smrti Jasenovac, Ljubljana, Zaloba "Borec", 1969, 399. Medicinski struni radovi dr. Nikolia (kako sam autor kae u navedenom predgovoru izdanja iz 1975.) u kojima je opisivao medicinski aspekt terora: izgladnjavanje, iscrpljivanje tekim radom, umetno sejanje infekcija itd., te razna logorska oboljenja osobito od jasenovakih faminoza (bolesti hroninog gladovanja), avitaminoza, promena psihe zatoenika, psihoze, hororoze itd., tampani su u naunim asopisima. S dr. Nikoliem 1979. i 1980. godine dogovarano je ponovno izdavanje njegove knjige, poto nije bio zadovoljan ni izdanjem iz 1975. godine, u koje takoe nije ulo dosta grae. Po njegovim izjavama, raspolagao je sa preko 1100 kartica teksta. Naalost, ovo nije realizovano.
406ene

Hrvatske u NOB-i, I-II, (vidi nap. 226); Knjiga borbe i osloboenja 1941-1945. (Zagreb, Prosvje-

ta, 1951.); Istorijski arhiv KPJ (Beograd, Istorijsko odelenje CK KPJ, 1949, tom I, knj. 1, "Borba" 1941, tom I, knj. 2, "Borba" 1942-1943, 604); Dokumenti historije KPH, knj. 2, "Vjesnik" 1941-1943. (Zagreb, Historijsko odjelenje CK KPH, 1951, 511.); Izbor iz tampe narodnooslobodilakog pokreta u Slavoniji 1941-1945. (Slavonski Brod, HIS, 1968, 466), (dalje: Izbor iz tampe). Arhiv Saveza komunista Bosne i Hercegovine, tom I, knj. 1. i knj. 2. (tom I, knj. 1. "Osloboenje" od 30.8.1943. do 17.11.1944; tom I, knj. 2. "Osloboenje" od 2.12.1944. do 12.4.1945.), Sarajevo, Istorijsko odjeljenje CK KP BiH, 1950, 494+525.
407"Borba"

19. oktobra 1941. do 27. februara 1943. Reprint izdanja: Narodna biblioteka SRS, Narodna i

univerzitetska biblioteka BIH, Optine Titovo Uice i Bos. Petrovac, Tehnika oprema: "Zadrugar" Sarajevo, tampa: Osloboenje, Sarajevo. Beograd - Sarajevo, 1974; "ena u borbi" 1943/1945, reprint, Zagreb, Konferencija za drutvenu aktivnost ena Hrvatske, asopis "ena" i IHRPH, 1974; "Vjesnik" JNOFH 1941-1945, izd. "Vjesnik", 1960. (priredio V. Stupar); "Politiki vjesnik" i "Vjesnik radnog naroda" 1940-1941. Kritiko izdanje, Zagreb, IHRPH, 1965; "Proleter" - organ Centralnog komiteta Komunistike partije Jugoslavije 1929-1942. Reprint. Beograd, Institut za izuavanje radnikog pokreta, 1968, 897; "Osloboenje", 30. avgust 1943. - 12. april 1945. Reprint. Sarajevo, NIP "Osloboenje" i Narodna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, s.a. (1973), s.p.
408eka

i Slovaka omladina, "Mladi borac", br. 3/1943, (na ekom) u: Izbor iz tampe. U ovom zbor-

niku logori, odnosno logor Jasenovac, pominje se u 17 lanaka, uglavnom u optim formulacijama o teranju naroda u logor, odnosno konkretno u logor Jasenovac. .: Osloboenje djece, "Borba" XXI (VII)/1942, br. 20. (1. oktobar), str. 5.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

86

ki pristup treba videti i ustaku tampu,409 kao i posebna izdanja ustake provenijencije, koja mogu, uz kritiku primenu, imati karakter izvora.410

Djeca u bodljikavoj ici, "Omladinski borac", (Buni, Lika), oktobar 1942. - posebno izdanje (osam strana), vidi nap. 729 i 730. Ljubica Dobrini-agi, Svetimo se za krv nevinih, "ena u borbi", 1/1943. i u "ene Hrvatske u NOB-i", 100-101. Ista, Iz jasenovakog logora, "Banovka", 2/43, i u "ene Hrvatske u NOB-i". Josip Drvar, Herojski put XII udarne brigade, "17. udarna brigada", 8-9/1943. (O borbi s logorskom obranom kod sela Krapje - Vidi nap. 1685). Izjava Sovjetske Vlade o odgovornosti hitlerovih osvajaa i njihovih pomagaa za zloine koje su izvrili u okupiranim dravama Evrope, "Borba", 23/42, str. 3. Iz ustakih tamnica u partizansku slobodu, "Borba", 20/42, str. 7. J. P. (Jovan Popovi): Radni logori - muilita i grobnice, "Borba", 24-25/1942. Jaska, "Partizan", 3-4/42. Jana Koch, Odlomak iz knjige "Stradanje nae djece po ustakim logorima", "ena u borbi", 19/45, 16-17. Ivo Lovini, to blie kraju to ee, "Mladi borac", 6/1943. Novi zloini ustakih koljaa (Likvidacija logora u Staroj Gradiki), "Naprijed", 6.2.1945. V. (Vanda Novosel), U ast Pavelievog imendana zaklano 1000 djece, "Borba", 27/1942. Pobuna 1.200 golorukih zatvorenika u logoru Jasenovac protiv ustakih delata, "Politika", 17.5.1945. Rua Rubi, Zloini u enskom logoru Stara Gradika, "Borba", 3.5.1945. Ista, enski logor Stara Gradika, "Vjesnik", 23-25.5.1945. Stara Gradika bila je logor smrti, "Borba", 26.4.1945. Strahovita smrt tisua zatvorenika u logorima Gradike i Jasenovca, "Vjesnik", 15.5.1945. Strana zverstva ustaa u logoru Stara Gradika,"Borba", 6.5.1945. D. alji, Jasenovac - logor smrti, "Za pobedu", list 1. proleterskog korpusa, 22/1945. Dragutin krgati, Stradanja logorskog komiteta, "Omladinski borac", 19.7.1945. Ustae su u decembru 1944. god. ubile u Jasenovcu 3000 ljudi, "Borba", 12.2.2945. Zvonko Tkalec, Stara Gradika, "Vjesnik", 17-19.5.1945. i u "Knjiga borbe i osloboenja 1941-1945", Zagreb, Prosvjeta, 1051, 187-190.
409Njihov

prijanji rad bila je politika - sadanja naa politika jest rad, "Hrvatski narod", 4.9.1942, str. 3.

Herman Prbst, Posjet koncentracionom logoru Jasenovac, "Za dom" (hrvatsko izdanje), hrvatski glasnik za politika, gospodarska i kulturna pitanja, 2/1942, 15. Isti, Jasenovac nije ni ljeilite ni muilite, "Spremnost" br. 2, od 8.3.1942. (prenosi iz: "Deutsche Zeitung" o poseti "meunarodne komisije" logoru Jasenovac, u kojoj je i autor lanka. Alojzije Lutz, U Jasenovcu, "Hrvatski vojnik", br. 5, Zagreb, veljaa 1945.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

87

Zbornici grae partijskih organa i neki drugi411 donose isto tako poneki dokument koji je relevantan za nau temu412 ili se odnosi na neko lice koje je bilo u logoru.413 Meu svojevrsne izvore mogu se ubrojiti i izdanja crtea414 i fotosa415 o zloinima, izlobe i katalozi takvih izlobi.416 O nekim od ovih izdanja kasnije u obradi literatu-

D. Crljen, Mi ne kanjavamo, mi odgajamo, "Hrvatski narod", 7.2.1945. (o posetu ustakih funkcionera Jasenovcu).
410Brzopisni

zapisnici prvog zasjedanja hrvatskog dravnog Sabora u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj godine

1942. Tisak hrvatske dravne tiskare, Zagreb, 1942; Prirunik o politikoj i sudbenoj podjeli Nezavisne Drave Hrvatske, Vlastita naklada Rafaela Landikuia, Zagreb, 1942.
411Izvori

za istoriju SKJ. Dokumenti centralnih organa KPJ, NOR i revolucije (1941-1945), knj. 5, 6, 8; Arhiv

Saveza komunista Bosne i Hercegovine, tom II, knj. 1, "Rad Komunistike partije u Bosni i Hercegovini 1941. godine"; tom II, knj. 2. "Rad Komunistike partije u Bosni i Hercegovini 1942. godine", Sarajevo, Istorijsko odjelenje CK SK BiH, tom II, knj. 1, 1952, 175, tom II, knj. 2, 1953, 328; Okruni komitet KPJ za Vojvodinu 1941-1943, Novi Sad - Sremski Karlovci, 1975; ZAVNOBiH, Dokumenti, knj. I (1943-1944), knj. II, (1945), Sarajevo, "Veselin Maslea", 1968, 955+560;
412U

zbirci Arhiv SK BiH donosi se Proglas Okrunog komiteta KPJ za Banjaluku stanovnitvu Banjaluke i

okoline od novembra 1941. godine: "Svim dobronamjernim i potenim graanima Banjaluke i okoline..." i citira se ustaka "Odluka donijeta na sjednici predstojnitva vojne i graanske vlasti u Banja-Luci 8. XI 1941... 9) Po pitanju naina uklanjanja idova i istaknutih Srba iz Banja Luke: ukloniti navedene u koncentracione logore to neprimjetnije... Ne u Jasenovac - preblizu predjelima gdje su odmetnici...".
413Tako

npr. u ZAVNOBiH, Dokumenti u knj. I, str. 309, pominje se arko ipka koji je bio u logoru Stara Ozmo, Crtei. Izbor izvrio Vojo Dimitrijevi. Sarajevo, Svjetlost, 1951. (23 crtea, meu njima i

Gradika.
414Danijel

scene iz logora Jasenovac u kome je autor i ubijen). Frano imunovi, Pod okupacijom. Mapa grafika, meu crteima su i motivi s temom logora. Zagreb, Nakladni zavod Hrvatske, 1947, 26.
415Optuba!

Slike o zloinstvima okupacionih vlasti nad naim narodom. Zagreb, "Vjesnik", 1945, 8 str.+

tbl.; Drago Maar, Partizanski album, Banja Luka, Glas i Beograd, "4. jul", 1981, (282 fotografije, 22 fotosa iz Stare Gradike nainjena 24. aprila 1945. godine); Koncentracioni logor Jasenovac - istorijske fotografije, Beograd, BIGZ, 1986.
416Komemorativna

izloba poginulih umetnika u narodno-oslobodilakoj borbi 25, marta do 5. aprila 1945.

god. Katalog. Beograd, Umetniki paviljon, 1945, 16 str. sa slikama. Izlobu priredilo Udruenje likovnih umetnika Srbije. Zastupljeni umetnici: ... Danijel Ozmo, ... sa biografskim belekama o umetnicima. Slovenaki slikari u koncentracionim logorima. Katalog. Jasenovac, Spomen-podruje i Ljubljana, Muzej ljudske revolucije Slovenije, Jasenovac 1980, 12 str. sa spiskom radova i slikama. Tekst Iztok Durjava, Slovenaki slikari u koncentracionim logorima.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

88

re. Kada je re o izlobama pominjemo i dve izlobe iz vremena NDH. "Izloba o razvoju idovstva i njihovog ruilakog rada u Hrvatskoj prije 10. IV 1941. Rjeenje idovskog pitanja u NDH"417 - odrana je od 1.5. do 1.6.1942. godine u Zagrebu, a kasnije je obila mnoge hrvatske gradove, u sklopu antisemitske kampanje u smislu Pavelieve izjave "idovsko e se pitanje radikalno rijeiti prema rasnim i gospodarskim gleditima."418 "Posjet izlobi bio je obvezatan za sve uenike i inovnike dravnih nadletava."419 Druga izloba bila je izloba o koncentracionim logorima, sa eksponatima koje su inili proizvodi iz logorskih radionica, odrana je u povodu godinjice koncentracionih logora 1942. godine na Zagrebakom zboru pod nazivom "Godina dana rada sabirnih logora".420 Jedno apirografirano izdanje pod naslovom Nepotpuni spisak zatoenika Sabirnog logora Jasenovac III 421 predstavlja prepis "Indeksa paketarnice" iz 1944. godine. Ovo izdanje, naalost, nije pripremljeno kritiki, pa se meaju podaci iz izvora i podaci dopisani po preivelom logorau Jakici Danonu, nameteniku Zemaljske komisije i izdavau

Vidi lanak: Mitar Sekuli, Arhivska dokumenta o ustakom genocidu u Sremu 1942. godine - Akcija Viktora Tomia, sa prikazom izlobe, Novi Sad, Arhivski anali, asopis drutva arhivskih radnika Vojvodine, II/2/1993, 7-141.
417idovi

- izloba o razvoju idovstva i njihovog ruilakog rada u Hrvatskoj prije 10. IV 1941. Rjeenje i-

dovskog pitanja u NDH, Katalog izlobe 1. V 1942. - 1. VI 1942. u Zagrebu u Umjetnikom paviljonu na Strossmayerovom trgu.
418"Hrvatski

list", 6. svibnja 1941. (prema: Fikreta Jeli-Buti, Ustae i NDH, 179, nap. 162.), prenosi Paveli-

evu izjavu datu "Berliner Brszeitung", 5.5.1941.


419Narcisa

Lengel-Krizman, Logori za idove, u: Antisemitizam, holokaust, antifaizam, Zagreb, 1996, 95.

"Na izlobi je uz ostali krivotvoreni materijal - prikazano i ruenje zagrebakog idovskog hrama koje je poelo 10. X 1941. i zavrilo u IV 1942.", "Hrvatski narod", 3.5.1942., navedeno prema: Narcisa Lengel-Krizman, Borbeni Zagreb (Zagreb u NOB-u), Zagreb, Globus, 1980, 83.
420Godina

dana rada sabirnih logora Ustake obrane. Njihov prijanji rad bila je politika - sadanja naa

politika jest rad. Vrlo uspjela izloba Ustake obrane na velesajmu Zagrebakog Zbora, "Hrvatski narod", br. 524, Zagreb, 9.9.1942, str. 3. Fotografije za izlobu "Godina dana sabirnih logora" fotografa Stgera nalaze se u Hrvatskom povijesnom muzeju (Lucija Benyovsky, Dokumentarna graa o idovima u Hrvatskom povijesnom muzeju za razdoblje 1918. do 1945. u: Antisemitizam, holokaust, antifaizam, str. 242.).
421Nepotpuni

spisak zatoenika Sabirnog logora Jasenovac III - prema indeksu paketarnice iza 1944. godine,

Zrenjanin, 1966, 58, apirografirano.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

89

J.422 Ovo izdanje je raeno na osnovu overenog prepisa koga je izdava naao u Beogradu.423 U popisu su data imena (oznaena red. br. 1-3502) zatoenika koji su primali pakete, sa naznakama grupe u kojoj su bili rasporeeni u logoru, iz ega je vidljiva unutranja organizacija logora.424 Najznaajnije izdanje izvora za izuavanje jasenovakih logora je svakako trotomno delo Antuna Miletia Koncentracioni logor Jasenovac 1941-1945. Dokumenta425 sa najavom da je u pripremi i etvrta knjiga.426 Knjiga I i II ovog zbornika dokumenata izdana je 1986. godine,427 a knjiga III 1987. godine. Sadrajno knjiga I i II sadri u uvodnom delu: Predgovor Jefte aia428 i Uvod prireivaa.429 U knjizi I su dva poglavlja sa 233 dokumenta,430 a u knjizi II tri poglavlja
422Potpisani

"J" u napomeni je Jovan ivkovi, preiveli zatoenik (preiveo 22.4.2945.). Nap.: Radi se o

Jovanu ivkoviu koji je iveo u Zrenjaninu, za razliku od Jovana ivkovia, takoe uesnika proboja, koji je iveo u Beogradu.
423Originalni

spisak "Indeks paketarnice" naen je u ruevinama logora i nalazi se u Arhivu Hrvatske. Xerox

se nalazi u dokumentaciji Spomen-podruja Jasenovac. Ovaj spisak donosi i Mileti, navedeni zbornik dokumenata, knj. II, dok. 356, str. 791-848.
424Preiveli

logora Jakica Danon dao je Zemaljskoj komisiji objanjenje ta je koja grupa (oznaka) predsta-

vljala: grupa I - lanara; grupa II - umska, stolarija, pilana; grupa III - ciglana; grupa IV - koara; grupa V graevinska; grupa VI - elektr. centrala; grupa VII - tehnika poslovnica; grupa VIII - razni terenski radovi; grupa IX - krojaka i postolarska radionica za ustae; grupa IX a - krojaka i postolarska radionica za zatoenike; grupa IX b - logorska kancelarija; grupa UB - ustaka bolnica; grupa BS - brzi sklop, grupa E - ekonomija.
425Antun

Mileti, Koncentracioni logor Jasenovac 1941-1945, Dokumenta, I-III, Beograd, Narodna knjiga i autora u nizu nastupa na naunim skupovima i u intervjuima. Rukopis etvrte knjige autor je ustupio

Jasenovac, Spomen-podruje, knj. I-II, 1986. 1124, knj. III, 1987, 877.
426Izjava

Muzeju rtava genocida, sa poimenino navedenim rtvama jasenovakih logora, do kojih je on doao: 80 054.
427Knjiga

je predstavljena javnosti 18.3.1986. u Beogradu i 18.4.1986. u Zagrebu (u okviru tribine asopisa

"Nae teme").
428Jefto

ai, Predgovor (Mileti, Koncentracioni logor Jasenovac 1941-1945, Dokumenta), knj. I, str. 7-14. o. c., knj. I, 15-44.

429Mileti, 430Isto,

Glava I: Ustae ozakonjuju i sprovode masovni zloin u koncentracionom logoru Gospi - Jasenovac

1941. godine, (48 dokumenata, str. 45-144.); Glava II: Najmasovnija likvidacija ljudi, ena i dece u koncentracionom logoru Jasenovac - Stara Gradika izvrena je u 1942. godini, (dokumenta 49-233, str. 145-567.).

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

90

dokumenata (od red. br. 234-378) i jedno poglavlje priloga (8).431 Na kraju druge knjige objavljeni su korieni izvori i literatura.432 Za napomenuti je da je dokumenata u ove dve knjige daleko vie od red. br. 378. (oko 500), poto ima dokumenata inkorporisanih u druge dokumente ili se u napomenama neki dokumenat objanjava, odnosno uporeuje s drugim dokumentom.433 Knjiga III434 sadri u pet poglavlja 251 dokument i 18 priloga.435 U knjizi su objavljeni Umjesto predgovora Dragoja Lukia i Pogovor autora, te Registar linih imena za sve tri knjige.436 U Pogovoru autor apostrofira neka pitanja koja se nameu svakom istraivau ove teme, ali i svakom posetiocu Spomen-podruja Jasenovac.437 O nekim od ovih pitanja autor je govorio u prilogu Pet pitanja, pet odgovora...,438 radi se o: lokaciji logora, broju rtava itd.

431Isto,

knjiga II, Glava III: Glavno ravnateljstvo za javni red i sigurnost nastavlja zlodela UNS-a: logorie,

ubija na sve mogue naine pojedinano, grupno - na desetine i stotine, to se za 1943. godinu smatra "snoljivim stanjem", a po nekima i "mirnim logorom", (dok. od red. br. 234-307, str. 569-691.); Glava IV: Logor je bio i ostao grobnica nevinih ljudi, ena i dece uz pojaan rad komunista u logoru i dalju razmenu logoraa u 1944. godini, (dok. od red. br. 308-360, str. 693-882.); Glava V: Drama Jasenovca zavrava se ustankom, masakrom, unitavanjem tragova zloina i osloboenjem logora maja 1945. godine, (dok. od red. br. 361378, str. 883-999.); Glava VI: Prilozi, (1-8, str. 1001-1120).
432Isto,

1121-1124; Korieni izvori i literatura, dati su: 1) Arhivska graa, 2) tampa, 3) Objavljena graa i Jefto ai, Predgovor, o. c., knj. I, str. 7. i Petar Stri, O konclogorima u tzv. NDH. Primjer: JaseMileti, Koncentracioni logor Jasenovac 1941-1945, Dokumenta, Knjiga III, 1987, 877.

4) Literatura.
433Vidi:

novac. "Nae teme", 9/1986, 1265-1280, na str. 1274.


434Antun 435Isto.

Glava I: Dokumenti 1941. (dok. od red. br. 1-35, str. 7-92); Glava II: Dokumenti 1942. (dok. od red.

br. 36-128, str. 93-253); Glava III: Dokumenti 1943. (dok. od red. br. 129-173, str. 255-330); Glava IV: Dokumenti 1944. (dok. od red. br. 174-213, str. 331-450); Glava V: Dokumenti 1945. (dok. od red. br. 214-251, str. 451-594); Glava VI: Prilozi (1-18, str. 595-702).
436Isto.

Dragoje Luki, Umjesto predgovora, str. 5-6; Mileti, Pogovor, str. 703-722; Registar linih imena u vreme kada je poseta Spomen-podruju bila normalan dogaaj.

(knjige I-III), str 723-866.


437Pisano 438Upor.

Pogovor u knj. III, prilog na Okruglom stolu "Jasenovac 1986" i feljton u "Frontu", zapoet u br. 14.

(1497) Od 3. 4. 1987.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

91

I u ovoj knjizi je vie dokumenata nego ta je u sadraju numerisano, poto se autor slui metodom da u napomenama pojedina dokumenta objanjava drugim dokumentima. Dakle, ovaj zbornik dokumenata u tri knjige sadri numerisanih 629 dokumenata i 26 priloga, sa jo nizom dokumenata koja nisu u sadraju naznaena. Uz to objavljene su i biografije narodnih heroja poginulih u jasenovakim logorima.439 O metodolokom postupku autora, uz sve pohvale za uloeni napor, ima i odreenih primedbi.440 Tako, uvodniar tribine "Naih tema" Petar Stri, nakon kritiki pozitivno intonirane ocene, daje i odreene nedostatke, pa npr. o Uvodu prireivaa kae: "U uvodu kako je inae uobiajeno - slinim izdanjima - nije naveden sistem kojim se prireiva sluio pri prikupljanju, izboru i odabiranju grae. Radi se na primjer, o tome da uvodni lanak prireivaa nije popraen potrebnim brojem biljeaka, s potrebnim objanjenjima, tako da taj napis nije prerastao u znanstvenu studiju, kakvu ve dugo vremena oekujemo."441 Autor je odabrao hronoloki metod, po datumu nastanka dokumenta, a ne po dogaaju na koji se dokument odnosi.442 Isto tako, autor ne vri selekciju dokumenata vrednosno, tematski itd. (poto se radi o specijalistikoj zbirci izvora o odreenoj temi - koja se moe davati kao: sva dostupna dokumenta ili izbori dokumenata), ve u isti red vanosti stavlja izvorna dokumenta s kazivanjima i drugim tekstovima.443 Dosta kritikih primedbi dato je na "tehniku" objavljivanja dokumenata sa arhivskog stanovita: naslovi dokumenata ne odgovaraju uvek sadraju, a neki put se ne vidi prelaz izmeu naslova i dokumenta,444

439Mileti,

o. c.,: Marijan avi - Grga (knj. I, str. 58), Mitar Trifunovi Uo (knj. I, str. 143), Nada Dimi

(knj. I, str. 187), Milan palj (knj. I, str. 354), Jaka Dugandi (knj. I, str. 513), dr. Milo Bokovi (knj. II, str. 782) i Ivan Sabljak (knj. II, str. 790).
440Upor.

u "Nae teme" 9/1986: Petar Stri, O konclogorima u tzv. NDH, Primjer: Jasenovac (1275-1277);

Mihael Sobolevski, Konzultirati dopunske izvore (1281-1287); Leo Kobsa, Nedostaje cjelovita analiza NDH (1302-1303); Milan Vukmanovi, Neki nedostatci knjige (1304-1307), Ivan Jeli, Vrijedan poticaj daljnjim istraivanjima (1309-1311) i dr.
441Stri,

o. c., 1277. o. c., 1304.

442Vukmanovi, 443Isto. 444Isto.

Jeli, o. c., 1310.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

92

niz dokumenata objavljen je iz raznih arhivskih prepisa, a ne iz originala,445 nedostatak potrebnih kritikih napomena uz pojedina dokumenta (knjiga nije namenjena usko strunom krugu italaca), nenavoenje u nekim sluajevima izvornika niti gde se nalazi446 itd. Meutim, uz sve kvalitetne kritike primedbe (naravno, u tampi je bilo i tendencioznih), knjiga je dobila i vrlo visoke ocene od recenzenata i prikazivaa,447 a napose trud autora, koji je kao pojedinac obavio posao koji inae rade timovi strunjaka ili institucije.448 Pojava Miletieve knjige bila je praena ogromnom medijskom panjom. Gotovo da nije bilo dnevnog ni nedeljnog lista iole znaajnijeg tiraa, a da pojavi ove knjige nije posvetio panju. Takoe i u periodici dati su kritiki osvrti i prilozi. Poseban znaaj ovih priloga u periodici je, ta se ne zadravaju samo na prikazu i oceni knjige, ve daju i osvrt na sistem koncentracionih logora, ili pak donose odreena dokumenta koja nisu objavljena u knjizi, pa pojedini prilozi imaju i karakter nauno-publicistikih radova na temu jasenovakih logora. Vrlo agilna redakcija asopisa "Nae teme" organizovala je 18.4.1986. (mesec dana nakon pojave knjige) tribinu, a prilozi sa rasprave objavljeni su u broju 9/1986.449 Prilozi

445Stri, 446Isto.

o. c., 1277.

447Narcisa

Lengel-Krizman, Recenzija rukopisa Antuna Miletia: Koncentracioni logor Jasenovac 1941-

1945. (rukopis, 7 strana): "...elim da podvuem kao zakljunu ocjenu i miljenje da ovu zbirku dokumenata u redakciji Antuna Miletia treba svakako objaviti kao nadasve vrijedan doprinos poznavanju nastanka i funkcioniranja najveih ustakih gubilita: logora Jasenovac i Stara Gradika - o kojima u naoj historiografiji gotovo da i nema kritikih, znanstvenih radova". Stri, o. c., 1275: "Vrijednost grae s historiografskog gledita vrlo je velika, a s politikoga jednostavno je neprocjenjiva."
448Upor. 449"Nae

gotovo sve rasprave na tribini "Nae teme" (9/86), prikaze u periodici i tampi. teme" 9/1986. - Naa tema: Razgovor o knjizi, 1265-1320: Petar Stri, O konclogorima u tzv.

NDH, Primjer: Jasenovac, 1265-1280; Mihael Sobolevski, Konzultirati dopunske izvore, 1281-1287; Jefto ai, Pregled istraivanja genocida u Jasenovcu, 1288-1296; Anelko Barbi, Protiv manipulacija, 12971298; uro Zatezalo, Za dodatna istraivanja, 1299-1301; Leo Kobsa, Nedostaje cjelovita analiza NDH, 1302-1303; Milan Vukmanovi, Neki nedostatci knjige, 1304-1308; Ivan Jeli, Vrijedan poticaj daljnjim istraivanjima, 1312-1314; Antun Mileti, Predstoji i trei tom, 1315-1316; Drago Roksandi, Dug tradiciji, 1317-1320.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

93

Stria i aia450 nisu samo u funkciji osvrta na knjigu, ve su i iri prilozi o jasenovakim logorima, dok prilog M. Sobolevskog451 ima i karakteristike izvora. U rubrikama "Prikazi", "Ocene", "Kritike" i sl. istoriografskih asopisa izlazak Miletieve knjige je takoe zabeleen. Tako u JI Miomir Dai na 8 strana daje vrlo opiran prikaz452 ne samo o knjizi, ve znatnu panju posveuje pitanju izuavanja genocida. S tim u vezi navodi i primer manipulacije brojem rtava u Jasenovcu.453 Uz neke manje kritike napomene, Dai ocenjuje da "ovaj Zbornik moe biti uzor za publikovanje izvora i o drugim koncentracionim logorima..."454 U VIG 1/1986. Nikola ivkovi dao je prikaz Miletieve knjige,455 koji je sadrajem vrlo blizak, delimino istovetan, pomenutom lanku u "Naim temama".456 U lanku ivkovi konstatuje da je dosadanjim istraivanjima dolo se do podataka da je u II svetskom ratu postojao u Jugoslaviji 71 logor i 329 istranih i drugih zatvora, te da su Jugoslo-

450Isto, 451Isto,

vidi: Stri, o. c., i ai, o. c. Sobolevski, o. c., 1285-1286, daje prema jednom dokumentu u Historijskom arhivu Karlovac ("Iskaz

Cigana koji se upuuju u sabirni logor Jasenovac sa podruja opine Ogulin") poimenini spisak Roma odvedenih u logor Jasenovac, i ukazuje istovremeno na regionalne arhive i njihovu grau.
452Miomir

Dai, Antun Mileti, Koncentracioni logor Jasenovac 1941-1945, Dokumenta, knj. I i II. JI,

XXI/1-4/1986, Beograd, 234-241.


453Isto,

235-236.: "Zar se moe razumjeti i nauno opravdati to to jo uvijek naa istorijska nauka nije tano

utvrdila koliko su koncentracioni logori 'progutali' ljudi i koliko je uopte palo ljudskih rtava od faistikog okupatora i snaga kontrarevolucije? Bio sam jedan od svjedoka, da je, na primjer, uesnicima XVI internacionalnog kongresa u tutgartu (1985) djeljen i jedan letak s krajnje tendencioznim obrazloenjem i netanim podacima da je u zloglasnom logoru Jasenovac - stradalo samo 57 000 ljudi! U tom tekstu koji je mogao doi u ruke vie od 2 000 istoriara iz itavog svijeta, inspiriranom, nema sumnje, od ustake emigracije i jednog profaistikog istorijskog instituta u Saveznoj Republici Njemakoj, stajalo je da su samo ti i nikakvi drugi podaci tani. (Kao jedan od izvora ovih podataka u tom pamfletu naveden je bio i Franjo Tuman. Ovaj primjer navodim vie kao opomenu kako nije dobro, kako nije nauno valjano to to se ponekad jednostrano i ishitreno radi i prezentira u radovima pojedinih naih istoriografa i publicista)."
454Isto,

241. ivkovi, Antun Mileti, Koncentracioni logor Jasenovac 1941-1945, Dokumenta, I i II knj. VIG,

455Nikola

1/1986, 333-335.
456Isti,

Pitanja za daljnja istraivanja, "Nae teme" 9/1986, 1312-1314.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

94

veni bili zatoeni u 69 raznih logora van granica Jugoslavije.457 Samo ova brojka logora i zatvora, ne ulazei u broj rtava, govori o veliini stradanja Jugoslovena. U "Slavonskom povijesnom zborniku" 1-2/1986. Anelko Barbi dao je prikaz Miletieve knjige.458 Uz naznake nekih manjkavosti, naglaava se njena vrednost. Barbi kae: "Miletieva knjiga nedvosmisleno pobija tvrdnje da toboe nema izvora i originalnih dokumenata o Koncentracionom logoru u Jasenovcu, jer Jasenovac i drugi logori ranije nisu sistematski istraivani."459 O treoj Miletievoj knjizi prikaz u SPZ 1-2/1988. dao je Ivan Medved,460 istiui odreene nedostatke, ali i vrednost knjige. U dnevnoj tampi, nedeljnicima i sl., zabeleen je niz napisa u vezi s izlaskom Miletieve knjige, od poziva na pretplatu,461 do izvetaja sa promocije 18.3.1986. u Beogradu,462 kao i u povodu izlaska knjige za tampe.463

457Isto,

iz nap. 237. i 238, str. 1312. Barbi, Antun Mileti, Koncentracioni logor Jasenovac 1941-1945, Dokumenta. SPZ, 23/1986/1-

458Anelko

2, 373-376.
459Isto, 460Ivan

376. Medved, Antun Mileti, Koncentracioni logor Jasenovac 1941-1945. Dokumenta. Knjiga III. SPZ,

25/1988/1-2, str. 183-185. U ovom prikazu Medved istie nedostatak da 48 dokumenata i 8 priloga su objavljeni bez signatura ili bilo kakvih oznaka koje upuuju na izvor. Upozorava i na neka dokumenta, koja, prema izjavi Josipe Paver ("Danas" br. 321, od 12.4.1988.) ne nalaze se ni u originalu ni u kopiji u grai Zemaljske komisije. Medved navodi da je 70% dokumenata sa kopija koje se uvaju u mikroteci VII, a veina ih je u originalu u Arhivu Hrvatske, ali to nije signaturom naznaeno, te u napomeni (str. 185.) polemie s tvrdnjama "o zatvorenosti hrvatskih arhiva nekim istraivaima". S tim u vezi navodi da je Dedijer u knjizi "Vatikan i Jasenovac" (str. 760) ustvrdio da u Miletievoj trotomnoj zbirci je samo 3 dokumenta iz Arhiva Hrvatske, a to isto je ponovio u razgovoru s Milom Gligorijeviem (NIN, br. 1937, od 14.2.1988.). Luka Mieta u NIN-u br. 1939, od 28.2.1988. u navodnom razgovoru s Miletiem, tvrdi da je Mileti izjavio: "Ko ne vjeruje, neka prebroji. Ja sam u knjizi naveo signature dokumenata gdje se vidi iz kojih su arhiva i gdje se nalaze originali ili kopije. Arhive u Hrvatskoj se moraju otvoriti i mora se pristupiti sreivanju te grae." Mileti je, navodi dalje Medved, to energino demantovao, obavestivi pismom Arhivski savjet Hrvatske da novinara Luku Mietu nije nikad ni vidio, a kamo li s njim razgovarao.
461"Politika" 462Sl.

("Politika TV 7 dana") od 7.6.1985; "Novosti", 28.4.1985. - pozivi na pretplatu.

V., Protiv zaborava, "Novosti", 19.3.1986; R. Saratli, O strahotama logora, "Politika", 19.3.1986; E.

., Dokumenti o zloinu, "Borba", 19.3.1986.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

95

U povodu tribine asopisa "Nae teme", kojeg je izdavao Centar CK SKH za idejno-teorijski rad "Dr. Vladimir Bakari", uz prikaze rasprava, u tampi dati su i, uglavnom korektni, osvrti na knjigu.464 dok "Knjievna re" donosi samo delove (istrgnute citate) iz Strievog izlaganja.465 Sa autorom, Antunom Miletiem, u povodu priprema za izlazak i izlaska knjige voeni su razgovori i objavljeni brojni intervjui, u kojima, ne samo da se daje osvrt na knjigu, nego se govori i ire o temi jasenovakih logora,466 a na temelju grae iz knjige raeni su i feljtoni,467 od kojih je autor nekih i sam Mileti.468 Takoe, tampa belei i napise, bilo novinarski interpretirane ili autentine, bivih logoraa, a u povodu izlaska knjige.469 Izlaskom tree knjige objavljeno je, takoe, nekoliko napisa,470 feljtona471 i intervjua.472

463Branko

Petranovi, Objekt istog uasa; Venceslav Glii, Svedoanstvo o najmasovnijem stratitu u Ju-

goslaviji, "Politika", 5.4.1986; Nikola ivkovi, Potresno svedoanstvo, "Komunist", 11.4.1986; Stanko osi, Nove knjige, (prikaz), "Poruke", 1 (21), 15.4.1986. (sa objavljivanjem dokumenata); Anonim, Zloin proglaen za vrlinu, "Narodna armija", 13.5.1986; Anonim, Antun Mileti, Koncentracioni logor Jasenovac (prikazi knjiga), "Jevrejski pregled", 3-4/1986.
464Izuzetno

historijsko i politiko znaenje, "Vjesnik", 19.4.1986; M. Dragievi, Snaga dokumenata, "Veer-

nji list", 19. i 20.4.1986; Sonja Modri, Dug prema rtvama, "Nedeljna Borba", 19-20.4.1986; O strahotama logora Jasenovac, "Politika", 19.4.1986; eljko Kruelj, Novi dokazi genocida, "Danas", 18.11.1986.
465Logor 466Pakao

Jasenovac i drugi logori (iz istorije ukusa), "Knjievna re", 10.2.1987. bolesnog uma, (intervju vodio: Dragan Tanasi), "Intervju", 31.1.1986, 19-23; Stratite naroda, (in-

tervju vodio: Marko Lopuina), "Nedeljna Dalmacija", 2.3.1986; Dokumenti iz pakla (Momilo Stanojevi), "Vjesnik - Panorama subotom".
467Miodrag

Kujundi, Istina o Jasenovcu, "Dnevnik", 30.6. - 2.7.1985, (tri nastavka u povodu najave knjige)

i "Dnevnik", 16.3.1986, pod istim naslovom u povodu izlaska knjige; Jovan Kesar, Pet stotina novih dokumenata o ustakim zloinima u logoru Jasenovac - Stara Gradika, "Veernje novosti", 5-7.2.1985.
468Antun

Mileti, Jasenovac, Pakao bolesnog uma, "Intervju", 14.2. - 9.5.1986. (sedam nastavaka, 39 strani-

ca); Isti, Pakao, inkvizicija, teror, "Front", br. 11 (1442) - 16 (1447), od 14.3. do 18.4.1986. (6 nastavaka, 13 stranica); Isti, Jasenovac, "Komunist", 31.5. - 28.6.1986. (5 nastavaka).
469Petar

Damjanov, Pukovniku ima ko da pie, "Front"; Nada Salamon, Jedna stara oteena biljenica, zla, "Politika Ekspres", 28.2.1987.

"Oko", 31.7. - 14.8.1986.


470Dokazi 471Jovan

Kesar, Jasenovaki zloin u svetlu novih dokaza, "Novosti", 10-13.10.1986; Jasenovac iz dokumena-

ta, "Politikin Svet", br. 126-129, (III-IV/1987, 4 nastavka, 12 stranica), prvi nastavak objavljen kao: Odlomak

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

96

Uvaavajui kritike primedbe u vezi odreenih nedostataka u knjizi, mogue drukije metodoloke pristupe izboru i reanju grae i drugo - sve u cilju daljeg kvalitetnijeg rada na ovom serioznom poslu, gotovo svi autori napisa (lanaka, prikaza, osvrta) istiu potrebu pojave ovakve knjige, kao temelja daljem izuavanju kompleksa jasenovakih logora, te pozitivno ocenjuju uloeni napor. Izuzetak je, vrlo otro intonirano osporavanje, kako delova uvodnog teksta, tako i pojedinih napomena uz odreena dokumenta (poto se dokumenta nisu mogla osporavati) u knjizi Franje Tumana "Bespua povijesne zbiljnosti", koja se nedugo nakom pojave Miletieve knjige pojavila u prodaji.473 Tuman, takoe, vrlo otro polemie i sa autorom predgovora Miletieve knjige Jeftom aiem. Uz osporavanje, kako on kae "jasenovakog mita" o broju rtava u Jasenovcu, Tuman podmee, da se u jasenovakim grobnicama nalaze i kosti posleratnih zarobljenika, jer je navodno, po njegovome, logor produio postojanje do 1947. godine.474 Kao "argumentaciju" za navedenu tvrdnju "da je taj prostor (Jasenovac - Gradika, nap. JM) posluio za logor novim vlastima, najprije jedinicama Jugoslavenske armije, a zatim i civilnim vlastima NR Hrvatske" i "da 1946/47, prema tome, - bez obzira na iji nalog, i s kakvim uinkom - nisu unitavani samo tragovi ustakog logora, ve i onog poslije njega", Tuman nudi "dokaze": "meni je osobno ta povijesna injenica znana, kako iz razgovora s visokim vojnim i politikim dunosnicima, tako i posredstvom drugih svjedoka i ljudi koji su tu jasenovako-gradiku istinu spoznali i na povijesno-dogaajni nain".475 Dok je Gradika mogla i posluiti za smetaj kanjenih lica, jer nije razruena, a uostalom, sve do 90-ih godina tamo se nalazio KPD, logorski prostor u Jasenovcu nije nikako mogao biti u funkciji koju mu Tuman pripisuje. Ustae su se, to bi Tuman morao dobro znati, pobrinule da temeljito razore, ne samo logor i objekte u njemu (dapae i leevi su iskopavani i spaljivani da bi se unitili tragovi zloina), ve i veinu objekata u samom
iz knjige Antuna Miletia; Antun Mileti, Pet pitanja i pet odgovora o jasenovakom paklu, "Front", zapoeto u br. 14 (1497) od 3.4.1987, (upor. saoptenje na Okruglom stolu "Jasenovac 1986").
472Svedoanstvo

o paklu, "Politikin Svet" br. 126. od 18.3.1987; Historija od stvaranja do krojenja (intervju

sa dr. Ljubom Bobanom, vodio: eljko Kruelj), "Start".


473Franjo

Tuman, Bespua povijesne zbiljnosti. Rasprava o povijesti i filozofiji zlosilja, (dalje: Bespua),

Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb, 1989, 508.


474Isto, 475Isto.

126.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

97

mestu Jasenovac. injenica da je grupa od stotinjak nemakih zarobljenika, dopremljenih iz Siska, radila na popravljanju eleznikog mosta i bila smetena u jednom objektu u samom mestu Jasenovac476 ne moe davati Tumanu pravo na tvrdnju "da je taj prostor posluio za logor novim vlastima".477 O pitanju broja rtava nuno je svakako raspravljati na bazi naunih istraivanja i dostupne dokumentacije, bez preuveliavanja i bez minimalizovanja broja rtava. Tumanovoj kategorinoj tvrdnji, pa makar se ona navodno i oslanjala na ispis iz statistike Republikog zavoda za statistiku "Popis rtava rata 1941-1945." raenog 1964. godine, da je iz SRH u svim logorima poginulo 51 534 lica478 proturee ve do sada objavljeni popisi rtava u regionalnim i lokalnim istoriografskim i memoarskim radovima, prema kojima je ovaj broj samo u jasenovakim logorima premaen. No, o pitanju ovog popisa, ako i broja rtava u literaturi, ukljuujui i radove Koovia i erjavia,479 bie kasnije rei. Obzirom da Miletieva knjiga sadri uglavnom dokumenta koja se, bilo u originalu, prepisu itd, nalaze u Arhivu Vojnoistorijskog instituta (Arhiv OS), sigurno je, da postoji jo dosta dokumenata u drugim arhivima, muzejima, pa i kod privatnih lica, ta je, uostalom, vidljivo i iz nekih priloga na naunim skupovima u Jasenovcu,480 te u vodiima kroz

476Iz

razgovora s metanima Jasenovca. istraivanja ta ga je sprovelo Spomen-podruje Jasenovac odmah nakon pojave Tumanove

477Rezultati

knjige u samom mestu Jasenovac, razgovori (intervjui) sa metanima, kako onima ta su se vratili na popaljena ognjita, tako i onima koji su sve vreme postojanja logora iveli u Jasenovcu, pa ak i nekima uesnicima tzv. "krinog puta", ne daju za pravo Tumanu o postojanju logora i posle 2. maja 1945. godine. Razgovore vodila i prikaz o tome napravila Jelka Smreka, kustos u Spomen podruju. (Fonoteka i dokumentacija Spomen-podruja.)
478Tuman, 479Bogoljub

o. c., 54. Koovi, rtve Drugog svetskog rata u Jugoslaviji, (Predgovor: Desimir Toi), Biblioteka "Na-

e delo", Printed by Biddles of Guilford for Veritas Foundation Press, London, 1985, 204. Vladimir erjavi, Gubici stanovnitva Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu, Zagreb, Jugoslavensko viktimoloko drutvo, 1989, 192.
480Okrugli

stol "Jasenovac 1986", prilozi:

Josipa Paver, Arhivski izvori za obradu koncentracionog logora Jasenovac, 209-214; ukazuje na Arhiv Hrvatske, Arhiv IHRPH, Muzej revolucije naroda Hrvatske i Historijski arhiv Zagreb.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

98

arhive,481 a i Mileti u raspravi na tribini "Naih tema" govori o dokumentaciji u privatnom vlasnitvu.482

Radomir Bogdanovi, Koritenje nekih dokumenata u istoriografiji, 209-223; iako ne govori o dokumentima vezanim za Jasenovac, ukazuje na Istorijski arhiv Beograda, gde su i dokumenta logora Sajmite (ta moe biti interesantno obzirom na transporte iz Jasenovca i Gradike za Sajmite). Rasim Hurem u Prilogu diskusiji, 267-270, i Dragan M. Davidovi, takoe u Prilogu diskusiji, 271-277, govorei o radu na projektu "Jugosloveni u faistikim zatvorima, zarobljenikim i koncentracionim logorima i pokretu otpora evropskih zemalja u vreme II svetskog rata" a koji se odnosi na BiH ukazuje na Arhiv BiH i Arhiv SUP SR BiH, te na Arhiv Okrunog suda u Banja Luci i zbirku dokumenata nastalih u Staroj Gradiki, koja se nalaze u Muzeju Bosanske Krajine. Nadir Dedi u Prilogu diskusiji (303-307) ukazuje na jedan svojevrstan izvor, kao primer iznosi popis Roma na spomeniku u selu eravice koji su ubijeni u Mlaci 1944. godine. ore Zelmanovi u Prilogu diskusiji (315-316) ukazuje na fotomaterijal u Saveznom arhivu Nemake. U vezi s fotomaterijalom podsetimo se samo, kulturne bruke, osamdesetih godina, kada su na smetlitu u Zagrebu naeni fotomaterijali dokumentacione vrednosti, dospeli tamo ienjem tavana Zavoda za sudsku medicinu.
481Arhivski

fondovi i zbirke SFRJ, I-IX, Savez arhivskih radnika Jugoslavije, jedinstveno je delo jugosloven-

ske arhivistike, koje prua znatnu pomo istraivaima, ali, naalost, ne sadri zbirke arhivske grae koje se uvaju po muzejima. Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ: SR Bosna i Hercegovina, Beograd, 1981, 268, daje pregled fondova u Arhivu Bosanske krajine, Arhivu BiH, Istorijskom arhivu i drugim arhivima u BiH. Vodi arhiva Bosne i Hercegovine, Sarajevo, Arhiv BiH, 1987, 462. - ukazuje na fondove i zbirke u kojima bi eventualno moglo biti znaajnih dokumenata, a naroito dokumenta Zemaljske komisije za Bosnu i Hercegovinu za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa, o emu postoji i poseban prilog: Krunoslava Lovrenovi, Zemaljska komisija za Bosnu i Hercegovinu za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa (Glasnik Arhiva i Drutva arhivskih radnika BiH, 1968-1969., knj. VIII-IX, Sarajevo, 1968/1969, 51-61). Pregled arhivskih fondova okrunih organa Zemaljske komisije daju u vrednom prilogu Nafiz Halilovi i Aida Bahtijarevi, Vodii arhivskih fondova okrunih organa Zemaljske komisije za ispitivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa na podruju oblasnog NOO za Bosansku krajinu (Glasnik Arhiva i Drutva arhivskih radnika BiH, god. X-XI, knj. X-XI, Sarajevo, 1970/1971, 258-269). U ovom prilogu daju se podaci za arhivske fondove za Okrug Kozara, Biha, Podgrme, Prnjavor, Tesli i Banja Luka. U istom Glasniku (str. 279-303) u prilogu Nikole Panjevia, Dva priloga iz vodia kroz arhivsku grau u istorijskom arhivu Tuzla, ukazuje se na mogunost pronalaska relevantnih dokumenata za nau temu u zbirci dokumenata NOR-a, napose u serijama 47-59. Arhiv Bosanske krajine Banjaluka 1953-1983, Priredio: Neboja Radovanovi, Arhiv Bosanske krajine Banjaluka, 1983, 76: daje pregled fondova, za nas su interesantni fondovi: Okrunih komisija za ispitivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa, Velike upe Sana i Luka, upskog redarstvenog rav-

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

99

Arhiv SR Hrvatske u Zagrebu izdao je 1964. godine Regestu dokumenata za historiju NOB
483

u 4 toma, s ciljem da se olaka i racionalizuje rad na korienju arhivske gra-

e,484 koja se nalazi u Arhivu SR Hrvatske. Regesti teku hronoloki (navedena je godina, mesec, dan i mesto) prema podacima iz dokumenata. Registrovana graa potie uglavnom iz delatnosti organa NDH, a korisna je za prouavanje okupacionog i kvislinkog reima. Regesta sadrava podatke o fondovima ministarstava: seljakog gospodarstva NDH, narodnog gospodarstva NDH (sa delovima: Glavno ravnateljstvo za obrt, veleobrt i trgovinu; Ured dravnog tajnika; Ured ministra; Odsjek za financijalnu strau; Glavno ravnateljstvo za rudarstvo), za obrt, veleobrt i trgovinu NDH (Ured ministra), umarstva i rudarstva NDH (sa delovima: Glavno ravnateljstvo za rudarstvo, Glavno ravnateljstvo za kovinstvo, Odjel za rudarstvo i kovinstvo), Rudarsko glavarstvo u Zagrebu, Dravna riznica NDH (sa delovima: Opi odjel, Odjel financijalne strae, Odjel za dravnu imovinu, navjere i dugove, Glavno nadzornitvo riznike strae), upsko nadzornitvo riznike strae u Zagrebu, Rizniko upraviteljstvo Zagreb, Ministarstvo skrbi za postradale krajeve NDH, Ministarstvo udrube NDH, Ministarstvo pravosua i bogotovlja NDH, upska redarstvena oblast Karlovac, Veliki upan upe Zagorje Varadin, Kotarska oblast upanja, Kotarska oblast Zagreb. Ukupno je registrovano 4 586 dokumenata.485 Za nau temu interesantna su 83 dokumenta i to: u 12 se pominje logor Jasenovac,486 27 dokumenata odnose se na logorisanja bez naznake logora ili na druge logore487 i 44 dokumenta koja govore o drugim elementima genocida.488

nateljstva, upskog povjerenstva ministarstva skrbi, Riznikog upraviteljstva, Ravnateljstva za ponovu, Ureda za kolonizaciju, Sreskih komisija za ratnu tetu i Izvanrednog narodnog suda.
482Antun

Mileti, Predstoji trei tom, "Nae teme", 9/1986, 1316. dokumenata za historiju NOB-e, I-IV, Arhiv SR Hrvatske, Zagreb, 1964, 1476, apirografirano (u

483Regesta

daljem tekstu: Regesta).


484Kako

je u uvodnim napomenama naznaeno (str. 1.) "prvi regesti dokumenata o narodnom ustanku 1941.

godine, publicirani su u sv. III 'Arhivskog vjesnika' od 1960. godine, kao prilog proslavi 20-godinjice narodnog ustanka, zahvaljujui zajednikom radu svih arhivskih ustanova u SRH".
485Po

godinama: 1941 = 278, 1942 = 941, 1943 = 1475, 1944 = 1578, 1945 = 314. iz 1941. god. pod br.: 216. i 217, dok. iz 1942. god. pod br.: 162, 226, 442, 553. i 799, dok. iz 1943.

486Dok.

god. pod br. 1103, iz 1944. god. pod br.: 1367. i 1443. i iz 1945. god. pod br.: 57. i 134.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

100

Za ilustraciju dajemo podatke o nekim dokumentima: - Varadin, 25.11.1941.: Velika upa Zagorje u Varadinu nalae upskoj redarstvenoj oblasti kao i svim kotarskim oblastima, da prema brzojavnom saoptenju Ustakog redarstva u Zagrebu od 22.11. ne upuuju nijednu osobu u logor Jasenovac do dalje odredbe.489 - Varadin, 26.11.1941,: upska redarstvena oblast Varadin dostavlja Kotarskoj oblasti akovec i Prelog poteru Ravnateljstva za javni red i sigurnost u Zagrebu za zatoenicima koji su 24.11.1941. pobegli iz logora Jasenovac: Cvjetin oki, Simo oki, Svetozar Ivanovi, Mitar Lui, Ilija Mitrovi, Cicko Risti i Jevto Civi.490 - Zagreb, 27.4.1942, GUS obavetava preko MUP-a sve 'podrune ustanove', da logor u Jasenovcu moe primiti neogranien broj zatoenika. Sve komuniste, koji se uhvate prilikom ienja izvesnog podruja, treba otpremiti u taj logor.491 - Zagreb, 26.5.1942, Zapovjednitvo UNS u Zagrebu poziva Redarstvenu oblast Zagreb, da zajedno s ostalim organima hitno preduzme mere kako bi se cela okolina grada oistila od Cigana. Sve Cigane se bez ikakvog postupka mora otpremiti u Jasenovac. Velika upa Prigorje, 2.6.1942. javlja Kotarskoj oblasti da se gornje ne odnosi na Cigane koji imaju stalno boravite ili "pristojno graansko zanimanje", ni na Cigane muslimanske vere.492 - Zagreb, 7.8.1942, Nadzornik Franjo Pere podnosi Ministarstvu udrube izvetaj o preuzimanju dece iz sabirnih logora. U logoru Jasenovac i Mlaka bilo je 5 683 dece, a jo ih je po selima sakupio 3 067 i u tri transporta uputio u Zagreb i Sisak. Prema izvetajima roditelji se nisu protivili odvoenju dece. Prevoz dece vrio se seljakim kolima.493

487Dok.

br.: 48, 99, 130. (1941); 145, 375, 369, 380, 663, 445, 844, (1942); 90, 196, 229, 385, 599, 600, 620,

856. (1943); 726, 860, 863, 1233, 1316. (1944) i 132, 192, 248, 249. (1945).
488Za

1941. god. 22 dok., 15 za 1942. god, 5 za 1943. god, 2 za 1944. i 1 za 1945. godinu. I, br. 216/41, V Z kut. 2183, KOP 4065/41. Privremena obustava slanja zatoenika bila je

489Regesta

zbog velikih poplava i likvidacije logora I i II, te organizovanja logora III.


490Isto, 491Isto, 492Isto, 493Isto,

reg. br. 217/41, V Z kut. 2183, KOP 4142/41. reg. br. 162/42, KOZ kut. 19, Prs 469/42. reg. br. 226/42, KOZ kut. 75, Prs 546/42, Priloeno 609/42. reg. br. 442/42, MU fasc. 3, br. 61357/42.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

101

- Nova Gradika, 6.9.1942, upska redarstvena oblast raspisuje potragu za 28 lica koja su otili u partizane. Isto tako potrauje 33 Cigana koje treba poslati u Jasenovac.494 - Ludbreg, 8.11.1942, Kotarska oblast izvetava Veliku upu Zagorje da su na zahtev ustakog pukovnika Jure Francetia otpremljeni iz vojnikog pritvora u logor Jasenovac: Zvonimir Somoi, ofer, Ivan Sviger, bavar, Stanko Tomo, ratar, Stanko Mato, ratar, Hirschon Julio, trgovac, Franjo Palfi, trgovac, dr. Dragutin Ergoti, veterinar i Ljudevit Jani, privatnik. Svi su proglaeni protivnicima ustakog pokreta... Dr. Vilko Magon, odvjetnik, nije otpremljen u Jasenovac po nalogu ministra unutarnjih poslova. Nalae se da se ustaki logornik krnjug Rudolf smeni sa dunosti.495 - Varadin, 1.9.1943, Podhvatno zapovjednitvo dostavlja naredbu Gruppe West Ic, da se u svakoj diviziji odredi specijalna satnija koja e samo hapsiti taoce.496 - Pua, 15.9.1943. Obinsko poglavarstvo izvetava Kotarsku oblast Zagreb da su nepoznati streljali nou 14/15.9.1943. Poreki Juraja i legionara Stjepana Starjaki iz Hruevca zato ta su 1942. "dojavljivali taborniku opine Pua kretanje partizana. Mnoge svoje susjede su tako otpremili u logor Jasenovac."497 - Varadin, 9.11.1944. upska redarstvena oblast dostavlja prepis odluke o upuivanju uiteljice Starina Marije u logor Stara Gradika na 1 godinu, radi organizovanja AF. Otpremljena je u Lepoglavu radi tekoa u otpremi za St. Gradiku.498 - Pregrada, 26.10.1944, Kotarska oblast dostavlja Velikoj upi Zagorje pismo upnika Ivana Vukina iz Vinagore u kojoj se moli da se obitelji odmetnika ne odvode u logore "Time se nita ne postie i nepravedno je."499 - Sarajevo, 24.1.1945. Ravnateljstvo rudarskih poduzea Sarajevo dostavlja Glavnom ravnateljstvu za rudarstvo u Zagrebu prepis izvetaja rudnika u Mostaru da je ravnatelj

494Isto, 495Isto,

reg. br. 553/42, V Z, K-2117, KOP 2149/42. reg. br. 799/42, V Z Taj. 1462/42, K-2199. II, reg. br. 976/43, V Z 2203, Taj. 1756/43.

496Regesta 497Isto,

reg. br. 1103/43, KOZ, kut. 100, T-2156/43. IV, reg. br. 1367, V Z, kut. 2205, Taj. 1281/44.

498Regesta 499Isto,

1233/44, V Z, Taj. 1358/44, K-2205.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

102

rudnika ing. Frani Josip uhapen radi ilegalne delatnosti i otpremljen u logor Jasenovac.500 Zagreb, 21.2.1945, upsko nadzornitvo riznike strae u Zagrebu izvetava Glavno nadzornitvo da je otpustilo iz slube Josipa Varovia riznikog straara iz Ludbrega i da je upuen u logor Jasenovac na 2,5 godina.501 Niz dokumenata obavetava o masovnim zloinima, logorisanjima, internacijama i prisilnim preseljenjima, otputanjima s posla itd., meutim, naveli smo samo neke koji direktno pominju jasenovake logore. Lucija Benyovsky, na simpoziju "Od antisemitizma do holokausta", koji je odran u organizaciji idovske opine u Zagrebu 1995. godine u povodu 50-godinjice pobede antifaistike koalicije, u svom prilogu502 referie o dokumentarnoj grai o idovima u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu. Deo ove grae odnosi se i na jasenovake logore.503 Tako izmeu ostalog navodi u "Dokumenti o logorima": "Notes o evidenciji radnika na nasipu logora IIIC" koji je dnevno vodio logora Ivan Pejnovi od 10.7.1942. do 18.10.1942, zatim navodi vie dokumenata koji se tiu "uhienja idova",504 nadalje upozorava na grau razne provenijencije pohranjene u zbirkama "tiskane i pisane grae, fotografija i negativa, trodimenzionalnih predmeta te u likovnoj zbirci." U HPM uva se i Izvetaj ekipe antropologa o nalazima pri iskopavanju grobnica rtava u konclogoru u Jasenovcu iz 1964. godine505 i dokumentacija o Spomen-podruju Jasenovac: popis originalnih dokumenata i popis

500Isto, 501Isto,

57/45, MR GRR, fasc. 63, br. Taj. 66/45. 134/45, DR GNRS, fasc. 61, br. 973/45. Benyovsky, Dokumentarna graa o idovima u Hrvatskom povijesnom muzeju za razdoblje od

502Lucija

1918-1945. u: Antisemitizam, holokaust, antifaizam, Zagreb, idovska opina, 1996, 234-246.


503Isto, 504Isto, 505Isto.

240-244. 244. Vidi: V. Brodar, A. Poganik, S. ivanovi: Izvetaj ekipe antropologa o nalazima pri iskopavanju

grobnica na Gradini kod Jasenovca, i: Izvetaj ekipe antropologa o nalazima pri iskopavanju grobnica FT u koncentracionom logoru Jasenovac, u: Catena mundi I, Izvetaj antropologa o grobnicama u Jasenovcu, Beograd - Kraljevo, 1992, 766-786. Upor. Radomir Bulatovi, Koncentracioni logor Jasenovac s posebnim osvrtom na Donju Gradinu, Sarajevo, Svjetlost, 1990, 451.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

103

predmeta (50) naenih prilikom pripreme terena za gradnju, popis fotografija i koncepciju, tematski plan i scenarij prvog muzejskog postava Ksenije Dekovi.506 Podatke o izvorima za nau temu moemo nai u publikaciji Arhiva Jugoslavije Korisnici, teme istraivanja i korieni fondovi 1958-1994,507 koja je ne samo evidencija korisnika, tema i korienih fondova, ve, kako je navedeno u uvodu prireivaa "ona predstavlja odraz dosadanjeg interesovanja istoriografskih krugova", a prua i niz informacija o fondovima i zbirkama koji se uvaju u Arhivu. U Popisu fondova i zbirki508 dato je 748 jedinica. Za nau temu interesantno je petnaestak fondova, ali tri su posebno znaajna: Dravna komisija za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa (110), Savezna komisija za popis rtava rata (179) i Reparaciona komisija pri Vladi FNRJ (54). U publikaciji je, u poglavlju Korisnici, teme istraivanja i korieni fondovi,509 za period od 1.1.1958. do 29.12.1994. navedeno 5 772 korisnika, koji su obraivali oko 4260 tema,510 od ega oko 200 tema, ima dodira, u irem smislu rei, s naom temom, i to najvie iz podruja lokalne istoriografije (oko 80) za podruja sa kojih je logorisano stanovnitvo, pitanjima genocida i rtava rata, kako na optejugoslovenskim, tako i uim prostorima, a u veem delu na regionalnom i lokalnom nivou bavi se takoe priblino isti broj tema, a tridesetak pitanjima ustaa i NDH. Desetak tema bavi se pitanjima o stradanjima nekih nacionalnih, verskih ili etnikih grupa (osim Srba), kako za prostore itave zemlje tako i za ue regionalne, odnosno lokalne sredine, tu je i desetak drugih dodirnih tema, a isto tako svega desetak ih se direktno tiu nae teme, od toga svega pet ih se odnosi po nazivu na jasenovake logore. Publikacija, osim navedenog tematskog indeksa ima i geografski indeks,511 te indeks imena512 i institucija.513

506Isto,

244. Jugoslavije 1958-1994, Korisnici, teme istraivanja i korieni fondovi 1958-1994, Priredio: Dimi-

507Arhiv

trije Spasojevi, Beograd, Arhiv Jugoslavije, 1996, 883.


508Isto, 509Isto, 510Isto, 511Isto,

1-26. 27-555. Tematski indeks, 787-823. Geografski indeks, 825-849.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

104

Prema navedenom iz tematskog indeksa, kao i ostalih, neizbena je konstatacija, da se o temi jasenovakih logora veoma malo istraivalo. Neto bolje stoji s temama koje su u vezi s naom, ali ukupno uzevi, obzirom na raspoloivu grau, kao i broj obraenih tema, ne moe se rei da je previe pobuivala interes (napose u odnosu na medijski interes i napise u tampi). Prisilno proterivanje stanovnitva, kako bi se danas reklo "etniko ienje", elemenat je genocida i dokumenta o ovome usko su vezana za nau temu, poto se u mnogo sluajeva, kada se radi o izbeglicama, deportovanima i prognanima, radi o licima koja su prethodno bila logorisana ili neko njihov je zavrio u logoru. Dravna komisija za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa prikupila je velik broj iskaza ovih lica, takoe dosta iskaza dato je u Komesarijatu za izbeglice i preseljenike u Beogradu, a znaajan broj prikupila je i Srpska pravoslavna crkva. U zbirci svedoanstava Dedijera i Miletia Proterivanje Srba sa ognjita514 doneta su brojna svedoanstva. Autori u uvodu istiu da se svedoanstva data u ovoj knjizi nalaze u Arhivu Jugoslavije i Arhivu oruanih snaga, ma da, naalost, zbog primenjene metodologije, nije mogue pratiti, gde je izvor nastao i gde se nalazi. Naime, kako kau autori "svedoanstva u ovoj knjizi ... objavljuju se autentino, tj. kako su nastala uglavnom 1943. i 1944. godine, te imaju vrednost arhivske grae, dokumenata. Iz tih svedoanstava datih u bilo kojoj formi jedino su izostavljena tipizirana zaglavlja na poetku ili prvoj stranici, kao i tipizirani kraj izjave."515 Meutim, naalost, nije samo to, ve nisu date ni odrednice, kako smo ve rekli, gde je dokument nastao i gde se nalazi, odnosno nije data signatura. Graa u knjizi data je u 4 poglavlja. U prvom se nalaze svedoanstva deportovanih logoraa iz ustakih koncentracionih logora (iz perioda 1941-1942. god.). Deo ovih materijala objavio je ve Mileti u svojoj zbirci dokumenata.516 Druga i trea glava donose svedoanstva koja se odnose na period 1941-1943. odnosno 1941-1944. etvrto poglavlje donosi

512Isto, 513Isto,

Indeks imena, 851-863. Indeks institucija, 865-883. Dedijer i Anton Mileti, Proterivanje Srba sa ognjita 1941-1944, Svedoanstva, Beograd, Pro-

514Vladimir

sveta, 1989, 940.


515Isto,

57. Mileti, Koncentracioni logor Jasenovac, I-III.

516Antun

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

105

69 dokumenata (hronoloki poreana) koja se odnose na zbrinjavanje proteranih Srba, nastala uglavnom delatnou Komesarijata za izbeglice. Uz to data su i 4 priloga. Od datih 250 svedoanstava veliki broj odnosi se i na jasenovake logore. Meutim, knjiga nije opremljena potrebnom naunom aparaturom da bi se olakala upotreba, nedostaju registri (imenski, geografski, pojmovni). Uvodni deo knjige sadri Predgovor V. Dedijera,517 a u Uvodu se donosi izvod iz elaborata Dravne komisije o proterivanju Srba i Slovenaca,518 prikaz Miletia o ustakim logorima,519 dva izvoda iz dokumenata bez signature i naznake odakle su preuzeti,520 kao i stvarni (potrebni) krai uvod o grai u ovoj knjizi.521 Usprkos navedenim nedostacima (pozivanje na izvor, signature, nedostatak registara) ova zbirka spada svakako u grupu malobrojnih zbornika grae, koji su nezamenjivi u prouavanju nae teme. Kao objavljeni izvori moglo bi se pomenuti niz zapisa i seanja (naravno uz odreeni kritiki pristup), ali oni e se uglavnom dati u okviru memoarske literature. Ovde izdvajamo prilog Mire Kolar-Dimitrijevi u SP 2/1983. u rubrici "Graa" o Zorku Golubu,522 u kome je preneen dnevnik Z. Goluba, veterinara, o njegovom boravku u Jasenovcu, s kritikim napomenama autora priloga. Meu objavljenom graom u periodici nalazimo u "Muzejskom vjesniku" lanke Antuna Stiaka Logorska pisma govore o istini jednog vremena523 i Pisma logorau,524 u kojima objavljuje, odnosno komentarie tzv. "logorske dopisnice" koje su upuivane u logor, odnosno iz logora Jasenovac i Stara Gradika, a uvaju se u Muzeju grada Koprivnice.
517Dedijer 518Isto, 519Isto, 520Isto, 521Isto,

- Mileti, Proterivanje Srba sa ognjita, 7-13.

18-35. 36-48. 49-55. 56-58. veterinara Zorka Goluba na 13 dana boravka u logoru Jasenovac 1942. godine, priredila: Mira

522Sjeanje

Kolar-Dimitrijevi, SP, 2/1983. (Graa), 155-176. O veterinaru Z. Golubu ista je objavila i prilog, Zorislav Golub, komunista, pjesnik i veterinar revolucije, Podravski zbornik 1983, Koprivnica, 1983.
523Antun

Stiak, Logorska pisma govore o istini jednog vremena, Muzejski vjesnik, glasilo muzeja sjevero-

zapadne Hrvatske, br. 9, Koprivnica, 1986, 28-29.


524Isti,

Pisma logorau, Muzejski vjesnik, br. 12, Bjelovar, 1989, 69-70.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

106

Iz periodike poslednjih dana rata i prvih dana osloboenja u kojoj se govori o Jasenovcu pomenimo "XXI S.U.D. kroz ofanzivu" i lanak T. Mrkia Jasenovac pod senkom velikog ustakog slova "U".525 Ovaj lanak ratnog izvetaa - borca,526 iako ima odreenih netanosti ("Mesto zloina - fabrika 'Cementara' - Jasenovac, ...Piili Hinko, direktor logora..." ili u tekstu "...Bokovi dr. ime", a treba "Milo", navodi dalje da je proboj vren "23. aprila u 10 asova", a bio je 22. aprila), meutim, obzirom da se ne radi o istoriografskom lanku (moe samo uz kritiki pristup da poslui kao graa) nije bilo neophodno i nije jasno zbog ega je na naunom skupu u Jasenovcu R. Trivuni izdvojio, meu desetak "netonosti" u literaturi o Jasenovcu, i tri iz ovog zapisa.527 Aktuelna situacija na prostorima II Jugoslavije u poslednjih desetak godina, donela je znaajnu izdavaku delatnost u vezi zloina genocida i ratnih zloina u II svetskom ratu na ovim prostorima, sa dosta naslova koji su potpuno ili delimino posveeni naoj temi. Ne ulazei, na ovom mestu, u ocene ove publicistike (o tome u pojedinim grupama uz odreena izdanja), izdvajamo ediciju Vojnoistorijskog instituta u Beogradu Zloini na jugoslovenskim prostorima u prvom i drugom svetskom ratu,528 koja je zapoeta izdavanjem prve knjige, prvog toma: Zloini Nezavisne Drave Hrvatske 1941.529 Prema odrednici u katalogizaciji "prva knjiga prvog toma 'Zloini Nezavisne Drave Hrvatske 1941-1943. godine' (sic! - treba: 1941.) sadri 375 dokumenata ustako-domobranskih jedinica, organa i organizacija NDH o zloinima izvrenim nad Srbima, Jevrejima i Ciganima tokom 1941. godine. Sreeni hronoloki, obuhvataju gotovo sve oblike fizikog

525T.

Mrki, Jasenovac pod senkom velikog ustakog slova "U", XXI S.U.D. kroz ofanzivu (Dvadesetprva SUD (Srpska udarna divizija) oslobodila je levu obalu Save, tako da su njeni pripadnici uli u Jaseno-

srpska udarna divizija kroz ofanzivu), izdao: P.O. XXI S.U.D., april, maj, juni 1945., 36-38.
526XXI

vac. Upor. Gavrilo Anti, Junomoravci. etvrta srpska NOU brigada i Radomir Bulaji, Borbe Druge armije za osloboenje Hrvatske s posebnim osvrtom na osloboenje Zagreba, SP, 18 (2), 1986, 57-76, o osloboenju Jasenovca str. 63. i nap. 21.
527Radovan 528Zloin

Trivuni, Traganje za istinama o KCL Jasenovac, Okrugli stol 21. travnja 1984, 45.

na jugoslovenskim prostorima u prvom i drugom svetskom ratu, Zbornik dokumenata (odgovorni

urednik: Slavko Vukevi), Tom 1. Zloini Nezavisne Drave Hrvatske 1941-1945, knj. 1. Zloini Nezavisne Drave Hrvatske 1941. Beograd, Vojnoistorijski institut, 1993, XXIX+1051. (vidi prikaz: Venceslav Glii, Zloini u NDH 1941, Zbornik dokumenata, Istorija 20. veka, 1/1994).
529Isto,

Zloini Nezavisne Drave Hrvatske 1941. (dalje: Zloini NDH).

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

107

unitavanja, poev od hapenja, klanja, veanja, masovnih likvidacija i drugih zloina svake vrste do genocida. Na udaru su se nali itavo srpsko stanovnitvo, Jevreji i Cigani, 'kao manje vredne rase', i izloeni masovnom ubijanju, nasilnom iseljavanju i prevoenju u katoliku veru."530 Od 375 dokumenata, 14 se odnosi na logor Jasenovac,531 a 51 na druge logore, logorisanje stanovnitva, spiskove upuenih u logore (Gospi, Sisak, Poega, a mogue i Jasenovac - nakon avgusta 1941.) i bez naznake o kome je logoru re, 41 dokument se odnosi na zakone, zakonske odredbe, naredbe o provoenju zakona i sl. ak 161 dokument govori
530Isto,

CIP - Katalogizacija u publikaciji: Centralna biblioteka Vojske Jugoslavije. NDH:

531Zloini

Dok. 276. Telegram Ravnateljstva za javni red i sigurnost od 11. septembra 1941. Glavnom stoeru domobranstva da se poalje spisak od 50 komunista i etnika iz Bijeljine koji e se otpremiti u sabirni logor Jasenovac. Dok. 326. Izvetaj Kotarske oblasti Bosanska Gradika od 3. novembra 1941. Ustakom redarstvu Banjaluka o otpremljenim licima u koncentracioni logor. Dok. 328. Spisak 51 lica iz Velike upe Sana i Luka koje se upuuju u logor Jasenovac. Dok. 330. Kotarska oblast Dvor na Uni dostavlja 6. novembra 1941. Predstojnitvu gradskog redarstva Mostar imena lica za povratak u Mostar i lica upuenih u logor Jasenovac. Dok. 337. Dva spiska uhapenih lica od strane Ustakog redarstva u Sarajevu upuenih 16. novembra 1941. u Koncentracioni logor Jasenovac. Dok. 355. Izvetaj Kotarske oblasti Slavonski Brod od 10. decembra 1941. Povjerenitvu UNS Banjaluka za otpremanje pravoslavaca i Jevreja u logor Jasenovac. Dok. 364. Izvetaj Stoera Drinskog zdruga od 19. decembra 1941. Zapovjednitvu Orunikog voda Bijeljina o rezultatima odmazde prema stanovnitvu zbog napada ustanika na selo Koraj. Dok. 369. Zabeleka tajnika Povjerenitva UNS Banjaluka od 29. decembra 1941. o razgovoru sa Mirkom Vutucem, zamjenikom upravitelja Ustakog redarstva u Zagrebu, o transportu Srba i Jevreja u Jasenovaki logor. Dok. 370. Slubena zabeleka tajnika UNS Banjaluka od 29. decembra 1941. o postupku s taocima iz Sitnice, Sanice i Maglajana. Dok. 371. Spisak iz 1941. godine 1 189 zatoenika koncentracionog logora Jasenovac. (Objavio i Mileti). Dok. 372. Zabeleka Politikog odeljenja Nemakog poslanstva u Zagrebu sa podacima o zloinima ustaa nad pravoslavnim stanovnitvom NDH od maja 1941. do maja 1942. godine. Dok. 373. Pregled masovnih zloina ustaa u 1941. godini na teritoriji bihakog i travnikog okruga. Dok. 374. Izvetaj Reonskog obavetajnog centra Zagreb o zloinima ustaa 1941. i 1942. godine na teritoriji zapadne Bosne, o ustakim koncentracionim logorima i imenima ustakih zloinaca.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

108

o masovnim zloinima ustaa protiv srpskog stanovnitva, a 81 se odnosi na druge elemente genocida (deportacije, prekrtavanje i sl.), dok 30 dokumenata se moe podvesti pod druge kategorije (objave, proglasi, izvetaji i sl.). Veina dokumenata su ustake (NDH) provenijencije, a jedan deo je nemake i italijanske. Nekoliko dokumenata su iz ZKRZ, kao sastavni delovi elaborata. Objavljena dokumenta su iz fundusa VII, a svega nekoliko ih je publikovano u drugim zbornicima,532 dok su zakoni, zakonske odredbe i naredbe prenete iz "Narodnih novina".533 U ovom zborniku objavljeno je i 27 faksimila datih dokumenata. Uz neka dokumenta u fusnotama za pojanjavanje posluila se redakcija drugim dokumentima, odnosno izvodima iz drugih dokumenata, tako da je ustvari objavljen vei broj dokumenata nego ta je numerisano. Velik nedostatak zbornika je nepotpuna nauna aparatura, nedostatak registara (imenski, geografski itd.), ta, pretpostavljamo, da e biti objavljeno u nekoj kasnijoj knjizi 1. toma, ali obzirom na neizvesnu dinamiku objavljivanja, ovo predstavlja znatnu tekou. Obzirom na objavljenu grau: dokumenta o logoru Jasenovac, drugim logorima, masovnim zloinima (zloinima genocida i ratnim zloinima), rasni zakoni i ozakonjenje zloina itd. svakako da ovo izdanje ulazi u primarnu bibliografiju objavljenih izvora o jasenovakim logorima. Knjiga Nikole ivkovia i Petra Kaavende Srbi u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj 534 iako izdana kao "izabrana dokumenta" (a u izradi su sudelovali i drugi saradnici Instituta),535 sadri osim dokumenata i tekstove naznaenih autora,536 o kojima emo kasnije govoriti. Meutim, smatramo, da zbirke objavljenih dokumenata ne bi trebalo optereivati drugim tekstovima osim onih koji govore o samim izvorima, metodologiji izbora, kritikoj valorizaciji izvora i sl.
532Prema

naznakama u fusnotama: Zbornik dokumenata NOR, Zbornik Aprilski rat 1941, Mileti. novine" slubeni glasnik NDH 1941-1945. i u zborniku: Nezavisna Drava Hrvatska. Zakoni,

533"Narodne

zakonske odredbe, naredbe itd. Proglaenje od 11. travnja do 26. svibnja 1941., knj. I, (svezak 1-10), Naklada knjiare St. Kugli, Zagreb, s.a; knj. 2, svezak 11-70; knj. 8, svezak 71-80; knj. 9, svezak 81-90; knj. 10, svezak 92.
534Nikola

ivkovi i Petar Kaavenda Srbi u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj, Izabrana dokumenta, Beograd, In-

stitut za savremenu istoriju, 1998, 396. (dalje: ivkovi - Kaavenda, Srbi u NDH).
535Isto, 536Isto,

6 (Predgovor). 7-69.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

109

U objavljenim dokumentima naznaeno je 237 rednih brojeva,537 od ega se najvei broj odnosi na zakone, zakonske odredbe i druge propise zakonodavne regulative ustake NDH. Izbor grae izvren je tematski da, kako kae izdava "prikaemo naine i metode kojima se sluila vlast NDH u unitavanju svojih stanovnika srpske, jevrejske i romske nacionalnosti, pa i Hrvata antifaistikog opredeljenja, i njihove imovine na celokupnoj teritoriji NDH u Drugom svetskom ratu."538 Iako je u nizu zbornika i druge literature objavljeno dosta zakona, zakonskih odredbi i provedbenih naredbi o ozakonjenju zloina u NDH, ovo izdanje ima posebnu vrednost da je na jednom mestu objavljen ovoliki broj. Autori su se 128 puta pozvali na Zbornik zakona i naredaba NDH.539 Ostali dokumenti su uglavnom ve objavljeni, tako je naznaeno da je ve objavljeno: 66 dokumenata (ne raunajui izvestan broj zakonskih propisa) u Zloinima NDH,540 36 kod Miletia,541 jedan u Zborniku dokumenata NOR-a,542 dva kod . Peteia,543 a samo 5 dokumenata nema naznake da su prethodno objavljeni. Izdavau se moe prigovoriti na nedovoljnoj panji, poto neka dokumenta objavljuje dva puta, npr. dok. br. 89. i 118. ili 90. i 120. Takoe, i u ovoj zbirci, nekritiki se prenose neka dokumenta, pa se ponavlja ista pogreka kao kod Miletia544 i Dedijera545 koji

537U

fusnotama s obrazloenjem odakle je izvor preuzet i gde je ranije objavljen nalazi se 239 takvih nazna-

ka: uz broj 22. "Naredba o utvrivanju rasne pripadnosti" donete su i dve "Upute" pod istim rednim brojem, ali sa posebnom naznakom izvora (str. 93. i 96.), i na kraju bez posebne naznake rednog broja donosi se faksimil jedne strane spiska od 559 imena Srba kojima je oduzeta imovina (kao ilustracija prethodnog dokumenta), a teta je ta itav dokument nije objavljen.
538Isto,

Predgovor, str. 5. zakona i naredaba Nezavisne Drave Hrvatske, urednici dr. Josip Junaevi i dr. Miroslav antek,

539Zbornik

Zagreb, 1941.
540Zloini 541Antun

Nezavisne Drave Hrvatske 1941, Beograd, VII, 1993.

Mileti, Koncentracioni logor Jasenovac 1941-1945, Dokumenti, I-III. dokumenata i podataka o NOR..., t. XII, knj. 1.

542Zbornik 543iril

Petei, Jastrebarsko, Zagreb, 1990. (Pretpostavljamo da se misli na: iril Petei, Djeji dom u JaKoncentracioni logor Jasenovac, II, str. 720-721, dok. 318. Vatikan i Jasenovac, str. 644.

strebarskom, Dokumenti 1939-1947, Zagreb, Kranska sadanjost, 1990, 212.)


544Mileti, 545Dedijer,

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

110

donose faksimil, odnosno u ovom zborniku dokumenat u originalu i prevodu, gde je u prevodu naznaeno neto ega u originalu nema.546 Ovaj izbor dokumenata, naalost, nema indekse, pa ni regeste (naslove) dokumenata u sadraju, tako da je znatno oteano sluenje u strunom radu. U Hrvatskoj je, nakon 1991. god. izalo vie publikacija koje su u direktnoj ili indirektnoj vezi s naom temom, o kojima e, a koje su nam bile dostupne, biti kasnije rei. Ovde izdvajamo jednu zbirku dokumenata o ustakom pokretu pod nazivom Ustaa.547 Prireiva istie da ovaj zbornik ne predstavlja "sustavnu povijest ustakog pokreta, od njegovih poetaka, ni kronologiju rada poglavnika dr. Ante Pavelia, a jo manje prikaz povijesti Nezavisne Drave Hrvatske."548 Prireiva, nadalje, u uvodnoj napomeni, nastoji iskazati svoj, kako istie, "nepristrasan" stav u odnosu na zagovornike i protivnike ustakog pokreta i NDH, meutim, on se ipak u ovom uvodnom tekstu dosta jasno deklarie, tako da je to svakako imalo i odraza pri izboru objavljene grae. Zbornik predstavlja, prema prireivau, svojevrsni vodi "kroz ustaki pokret i njegove dokumente", tako da e "svatko onaj koji eli biti upoznat s povijeu i mislima ustakog pokreta ... moi ... saznati sve to o ustaama nije do sada znao, ili se naprosto, s punim opravdanjem, nije usudio pitati, jer se bojao. Bojao se represija sustava koji je desetljeima odluno obraunavao sa samim spominjanjem 'ustatva', a da se i ne navode svi oni primjeri tvornog obrauna s onodobnim ili novim pripadnicima ustakog pokreta, i s onima koji su bili samo sumnjivi kao privrenici ustakih ideja."549 Knjiga je podeljena u tri poglavlja: Dokumenti, govori i lanci do 10. travnja 1941; Dokumenti, zakonske odredbe, govori i lanci od 10. travnja do 31. prosinca 1941. i Dokumenti, zakonske odredbe, govori i lanci od 1. sijenja 1942. do 6. svibnja 1945. U knjizi je objavljeno 105 dokumenata, zakonskih odredbi, govora i lanaka. Veina ovih dokumenata je ve objavljena u raznim izdanjima, meutim, ovako na jednom mestu, daju dobar osnov za izuavanje ustakog pokreta i zakonske regulative NDH, ma da, ovako ogolje546ivkovi 547Ustaa,

- Kaavenda, o. c., str. 262. i 263. Vidi nap. 1503.

Dokumenti o ustakom pokretu. Priredio: Petar Poar. Zagreb, Zagrebaka stvarnost, 1995, 360.

(dalje: Ustaa)
548Isto, 549Isto,

5. 7.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

111

ni, bez provedbenih naredbi i kritikih primedbi na osnovu dokumenata (o primeni) prvenstveno ustake provenijencije, daju sliku, mal'te, ne pravne drave i ne vide se posledice programskih osnova i zakonske regulative, a pogotovo ne posledice unapred zacrtanog programskog zadatka neiskazanog u pisanim programima, planovima i zakonskim odredbama, ali primenjenog u praksi, o izvrenim zloinima genocida. Prireiva u napomeni i kae "Dokumenti su objavljeni bez ikakva komentara, jer ocjene o njima i posljedicama koje su oni proizveli treba prepustiti sudu povijesti, povijesniarima..." ta je korektno, ali i nastavlja "...dok su politiari uinili ono to su, vjerojatno tada, smatrali najboljim i jedino moguim",550 a ne radi se samo o politiarima, ve o itavoj politikoj organizaciji i ideologiji, o itavoj dravnoj strukturi i izvriocima na svim nivoima organizovanja, koji su inili ne ono ta su "smatrali jedino moguim", ve ono ta su "smatrali najboljim", tj. stvaranje etniki iste drave istrebljenjem drugih po etnikoj, verskoj ili rasnoj osnovi, kao i svih "nepoudnih" po ideolokoj osnovi. Ratna zbivanja na podrujima II Jugoslavije, u poslednjoj dekadi ovog veka i milenijuma, ponovo su donela stradanja naroda, razaranja, smrt, ratne zloine i zloine genocida. O zbivanjima u ovom periodu napisano je niz knjiga zapisa i svedoenja, zbornika dokumenata, osvrta, pokuaja da se strunim i naunim prilozima (sa ili bez navodnika) osvetle odreene situacije itd. Nas interesuju oni zapisi i naslovi koji su u vezi s naom temom, a radi se uglavnom o reminiscencijama na izvreni i ponovljeni zloin, te u sklopu toga i pominjanje sistema jasenovakih logora, nekih pitanja vezanih za izuavanje ove teme i osvrta na zbivanja u vezi prostora bivih jasenovakih logora. O naslovima koji nas zanimaju, govoriemo kasnije, u okviru odreenih grupa, a ovde pominjemo one naslove koji donose odreene relevantne dokumente. U knjizi Zloin je zloin preutati551 objavljena je Informacija Predsjednitva SFRJ od 21. januara 1992. godine552 u kojoj se izmeu ostalog govori, u jednoj taki, o ge-

550Isto. 551Zloin

je zloin preutati, Izbor dokumenata najviih dravnih organa Jugoslavije o ratnim i zloinima ge-

nocida i drugim stradanjima srpskog naroda u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini (1991-1992), Priredio: Anelko Masli, Izdavai: IP Megilot, Srpska agencija "Srna", NIP "Prva srpska rije", NIP "Polet-pres", Novi Sad, 1993, 431. (dalje:: Zloin je zloin preutati).

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

112

nocidu ustake NDH nad Srbima, Jevrejima i Romima, da ustaka organizacija nije ni pred Nirnberkim sudom ni pred jugoslovenskim sudovima proglaena zloinakom, kao i da se Jasenovac ne nalazi u registru OUN o logorima, a takoe i da ni poznati zloinci Paveli, Kvaternik, Artukovi i Luburi ne nalaze se na listi ratnih zloinaca.553 Posebno je interesantan pasus gde se kae: "Treba imati u vidu da je Jugoslavija 1950. godine podnela Memorandum Generalnoj skuptini OUN o genocidu nad srpskim narodom od strane NDH, u kome je traeno i formiranje meunarodnog suda za suenje ustakim zloincima ija je lista bila priloena. Meutim, ovaj dokumenat je nestao iz arhiva OUN, a da jo nije odgovoreno kako je do toga dolo i ta se s tim u vezi namerava preduzeti."554 Nadalje u ovom Izvetaju se pominje rad Dravne komisije za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa do 1948. god., zatim da uz popis stanovnitva 1948. nije vren i popis rtava rata, te pominje nepotpuni popis raen 1964. godine, kao i saznanje "prema raspoloivim podacima" (sic!) "SUBNOR Jugoslavije je 1950. godine izvrio popis poginulih boraca i popis rtava faizma, iji rezultati nisu objavljeni."555 U nastavku se govori o manipulacijama brojem ubijenih u logoru Jasenovac od 600 000 do 1 100 000 i navodi da je "na Konferenciji o Jugoslaviji u Hagu, 7. novembra 1991. godine, predsednik Republike Hrvatske Tuman te brojke minimizirao na 20 000."556 Dalje se podsea na Konvenciju o spreavanju i kanjavanju genocida, usvojenu na III zasedanju Generalne skuptine UN, 9. decembra 1948. godine.557
552Isto,

40-57. Predsednitvo SFRJ (Beograd, 21. januar 1992.): Informacija o otvorenim pitanjima utvriva-

nja odgovornosti za genocid i druga teka krivina dela koja se vre nad pripadnicima srpske i drugih nacionalnosti u oruanim sukobima u Republici Hrvatskoj.
553Isto,

46. "Mnoge injenice, izjave oevidaca i svedoka, istorijska i pravna dokumenta, nauni, publicistiki

i drugi radovi u nas i u svetu potvruju da je u toku drugog svetskog rata nad pravoslavnim Srbima, Jevrejima i Ciganima ustaka Nezavisna drava Hrvatska izvrila zloin genocida."
554Isto. 555Isto, 556Isto. 557Isto,

49.

49-50. "Ova konvencija precizira da zloin genocida, pored ostalog, ini: (1) namera da se u celini i

delimino uniti neka nacionalna, etnika, rasna ili religiozna grupa; (2) ubistvo lana grupe; (3) teka povreda fizikog ili psihikog integriteta lanova grupe; (4) namerno podvrgavanje grupe takvim ivotnim uslovima, sraunatim na njeno potpuno ili delimino fiziko unitenje. Drave, strane - ugovornice, potvrdile su da je genocid meunarodni zloin, bez obzira da li je poinjen u doba rata ili za vreme mira i da zloin genocida

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

113

Drugi dokument koji je u odreenoj vezi s naom temom govori o skrnavljenju Spomen-podruja Jasenovac,558 i trei gde se govori o zloinima u zapadnoj Slavoniji, pa se pominju i zloini u Jasenovcu i Staroj Gradiki, a ovi najnoviji su ponavljanje zloina genocida.559 Navedeni Memorandum u kome se govori o skrnavljenju Spomen-podruja jasenovac objavljen je i u zborniku radova sa naunog savetovanja "Ratni zloini i zloini genocida 1991-1992."560 O ovom dokumentu govori se i u saoptenju Milana Bulajia na Okruglom stolu 23.4.1996. godine,561 u kome se ukazuje i na slabosti ovog dokumenta.562

ne zastareva i preuzele obavezu da ga spreavaju i kanjavaju. Jugoslavija je ovu Konvenciju ratifikovala 1951. godine... Predvieno je, takoe, da, ukoliko jedna vlada izvri zloin genocida na svojoj teritoriji protiv svojih dravljana, to postaje nadlenost meunarodnog prava (Meunarodnog suda pravde), protiv ije primene se ne moe pozivati na princip nemeanja u unutranje poslove."
558Zloin

je zloin preutati, 131-149. SFRJ, Savezno izvrno vee, Beograd, 31. januar 1992. Memorandum

Vlade Jugoslavije o zloinima genocida u Hrvatskoj i skrnavljenju Spomen podruja Jasenovac.


559Isto,

175-345. Ponovljena masovna stradanja srpskog naroda u Zapadnoj Slavoniji. Unutar ovog dela do-

kumenat: Predsednitvo SFRJ, Beograd, 9. aprila 1992. Memorandum o genocidnoj politici Hrvatske prema srpskom narodu u Zapadnoj Slavoniji,, 178-189.
560Ratni

zloini i zloini genocida 1991-1992. Nauno savetovanje Odbora SANU za sakupljanje grae o ge-

nocidu protiv srpskog naroda i drugih naroda Jugoslavije u XX veku i Dravne komisije za ratne zloine i zloine genocida, odrano od 6. do 8. avgusta 1992. godine u Beogradu. Priredio: Milan Bulaji, Urednik: Radovan Samardi, Beograd, SANU, 1993, 444. Memorandum Vlade Jugoslavije o zloinima genocida u Hrvatskoj i skrnavljenju Spomen-podruja Jasenovac, 31. januar 1992; 117-124.
561Milan

Bulaji, Oskrnavljeni Jasenovac - meunarodni status, u: Jasenovac, Sistem ustakih logora smrti,

Saoptenja sa Okruglog stola odranog u Beogradu 23.4.1996. (organizatori) Muzej rtava genocida (i) Institut za savremenu istoriju, Beograd, (urednik: Milo Hamovi), Beograd, Muzej rtava genocida i Struna knjiga, 1997, 167-211.
562Bulaji

u izvodima citira Jovana Mirkovia, Miljenje o nekim nepreciznostima u Memorandumu Vlade Ju-

goslavije od 31. januara 1992. godine o skrnavljenju Spomen-podruja Jasenovac (Miljenje dostavljeno Milanu Bulajiu, sekretaru Dravne komisije, kopija kod autora), u kome se ukazuje na podleganje medijskoj euforinosti u zvaninom dokumentu, ime se, ustvari, dovodi u situaciju, da zbog nepreciznih konstatacija, mogue je i dezavuisanje i ostalih, tanih, navoda.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

114

U dvotomnom Zborniku o radu Dravne komisije za ratne zloine i zloine genocida563 Jasenovac (bivi koncentracioni logor, zloin genocida u logoru 1941-1945, Spomenpodruje Jasenovac itd.) se pominje 29 puta. Zbornik sadri dokumenta o formiranju i radu Komisije i nekolika dokumenta o zloinima protiv ovenosti, ratnim zloinima i zloinima genocida, u ratnim dogaanjima poetkom devedesetih godina, do kojih je Komisija dola u svom radu, do prestanka njenog delovanja.564 Kao svojevrsni izvor, posebno za pitanje broja rtava, mogu posluiti razna statistika izdanja - popisi (navode ih Koovi i erjavi u napomenama i popisu literature). Jedan takav popis, koji nije navoen u raspravama je i Rezultati popisa sudionika NOR-a 1941-1945. iz 1972. godine.565 Ovi podaci raeni su zbog potreba izuavanja svih vidova zatite sudionika NOR-a u SRH. Tabele na str. 12. i 39. daju podatke o sudionicima NOR-a u zatvorima i logorima - prema narodnosti, priznatom stau, godini stupanja u NOR. Od ukupno 228 474 sudionika NOR-a u logorima (u zemlji i izvan Jugoslavije) bilo je po ovom popisu 14 410 lica. Radi se o tada (1972. godine) ivim sudionicima NOR-a, sa priznatom "borakim staom", dakle, ne i onima koji nisu imali status borca (genocidnim rtvama).566

563Zbornik

o radu Dravne komisije za ratne zloine i zloine genocida od 20. marta 1992. do 23. jula 1993.,

I-II, (priredila) Komisija za prikupljanje podataka radi utvrivanja zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava koji su poinjeni nad stanovnitvom srpske i drugih nacionalnosti u vreme oruanih sukoba u Hrvatskoj i drugim delovima zemlje, urednik Vlada Toi, odgovorni urednik Milan Bulaji, izdava: Muzej rtava genocida, Beograd, 1995, 1277.
564Izgleda

da se istorija ponavlja: Dravna komisija za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa iz-

nenada je prestala delovati 1948. (a prethodno su prestali delovati njeni nii organi), a da nije dovrila zapoeti posao, isto tako Dravna komisija za zloine u najnovijim ratnim zbivanjima (koja nije imala ni formirane nie organe), iznenada je prestala s radom, jedva zapoevi posao (izvesna supstitucija je izvrena kroz Komitet za prikupljanje podataka o izvrenim zloinima protiv ovenosti i meunarodnog prava koja je formirana kao organ Vlade, dok je Komisija bila organ Skuptine ). Meutim, da bi "stvar bila jo bolja" ukida se i Odbor SANU za sakupljanje grae o genocidu protiv srpskog naroda i drugih naroda u XX veku.
565Rezultati

popisa sudionika NOR-a 1941-1945. Prema stanju na dan 16.3.1972. godine. Republiki savjet za

boraka i invalidska pitanja SRH, Zagreb, 1973, 164.


566Tabela

1-12, str. 12. i tabela 3-12, str. 39. Ova statistika ovako struktuirana daje i sliku jednog odnosa pre-

ma bivim zatoenicima u odnosu na borce i pozadinske radnike kojima je priznat status borca.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

115

U literaturi se pominje jo jedna Informacija RO SUBNOR Hrvatske o logorima, zatvorima i stratitima u Hrvatskoj.567 Republika organizacija SUBNOR BiH napravila je 80-ih godina popis po optinama rtava i stratita. Jedan apirografirani materijal pod oznakom "povjerljivo",568 sa 9 stranica uvodnog teksta i 70 stranica tabela daje pregled broja FT i stratita po optinama u BiH. U pregledu su navedeni podaci u rubrikama po optinama: ukupan broj FT po podacima iz 1984/85, naziv stratita, broj rtava na tom stratitu, nacionalna pripadnost rtava (brojno: Srbi, Muslimani, Hrvati, ostali), da li je stratite obeleeno i ko ga je obeleio i rubrika za primedbe. Iz rekapitulacije je vidljivo da je ukupan broj rtava na evidentiranim stratitima 446 717, od ega je kao aproksimacija uzeto da je na Gradini - stratitu jasenovakog logora ubijeno 360 000 lica. Dakle, na svim ostalim, proizlazi, da je ubijeno 86 717 lica. Isto tako daje se podatak za 130 559 lica da su proglaeni FT po podacima 1984/85, te je navedeno 328 obeleenih i 686 neobeleenih, dakle ukupno 1014 stratita. Po nacionalnom sastavu rtava evidentirano je 70 175 Srba, 8 043 Muslimana, 1 031 Hrvat i 361 ostalih, a za 367 107 se kae da nacionalnost se nije mogla utvrditi, i da je najvei deo, oko 360 000, su stradali na stratitu Gradina - Jasenovac. Ovi sintetski podaci su dosta nekvalitetni i ne mogu sluiti za neku bolju naunu obradu, meutim pokazuju, kada se analiziraju podaci po optinama, obzirom na strukturu stanovnitva, i odnos prema rtvama i obeleavanju stratita. Daleko vei znaaj za istraivae imaju popisne knjige569 sa imenima rtava i podacima o njima, kao komparativni materijal, uz druge popise, za pravljenje kompletnog spiska rtava rata, kako po stratitima, tako i po drugim kriterijumima. U popisnim materijalima po optinama davani su podaci za borce NOR570 i za FT.571 U "Obrascu NOR 1" rubrike su bile: prezime, oevo ime i ime, pol, godina roenja, mesto roenja, narodnost,
567Informacija

o bivim faistikim logorima, zatvorima i stratitima u Hrvatskoj, Zagreb, Republiki odbor

SUBNOR Hrvatske (prema: Stanivukovi - Kerbler: Deca u logorima smrti).


568Pregled

stratita i rtava faistikog terora u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, SUBNOR BiH, Republiki popisa poginulih boraca NOR (1 knjiga) i FT (2 knjige) za optinu Bos. Dubica - u Muzeju r-

odbor, 1985, 9+70, apirografirano, (povjerljivo).


569Fotokopija

tava genocida u Beogradu. Fotokopije takvih knjiga za vie optina u Hrvatskoj - Slavonija i BiH - Bos. krajina postojale su u dokumentaciji Spomen-podruja Jasenovac.
570Poginuli 571FT

borci NOR - obrazac NOR 1.

u toku NOR - obrazac NOR 3.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

116

zanimanje do aprila 1941, ko daje podatke o licu, kada je stupio u NOV, u koju jedinicu, da li je bio u neprijateljskim jedinicama, kada je poginuo, kojoj jedinici je tada pripadao, mesto gde je poginuo, da li je bio u zarobljenitvu (i tamo ubijen, umro), u "Obrascu NOR 3" uz generalije jo i rubrike: mesto i datum pogibije, nain na koji je nastupila smrt (masovni pokolj u mestu, naselju, zbegu, umi, logoru u zemlji ili inozemstvu, zatvoru i slino), mesto gde je smrt nastupila, neprijatelj koji je izvrio ubistvo, adresa preivelog srodnika. U vezi s brojem rtava znaajni su u pojedinim izdanjima (naroito u grupi knjiga iz podruja regionalne i lokalne istoriografije) popisi palih boraca i FT sa naznakom da su ubijeni u logorima (sa navoenjem mesta stradanja: Jasenovac, Stara Gradika), kao ta je Samardija dao za bosanskodubiko podruje ili gotovo sva izdanja Historijskog arhiva Karlovac kao i u nizu spomenica (za pojedina naselja, optine) poginulim borcima i FT (knjige sa imenima poginulih).572

572Unoenje

svih podataka o zatoenicima, rtvama i preivelim na osnovu popisa, seanja itd. i dovoenjem

tih podataka u meuovisnost, te obradom u dobro izraenom kompjuterskom programu, dobili bi se podaci, koji bi bili fundirani dokumentacijom, iako, naravno, ne i konani i definitivni.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

117

II MEMOARSKA LITERATURA
Memoari i druga seanja predstavljaju znaajne izvore za spoznaje o odreenim dogaajima i linostima. Njihov znaaj je posebno vei u sluajevima kada nema dovoljno izvora "prve kategorije" - dokumenata. Meutim, zbog iskaza subjektivno doivljenog, neophodna je kritika valorizacija ovih izvora. Nau temu karakteriu brojni memoari i memoarski zapisi kako neposrednih aktera, koje uvrtavamo, da tako kaemo, u prvu grupu unutar ove kategorije, tako i jo brojnija seanja sudionika u II svetskom ratu kroz ije zapise nalazimo relevantnih podataka. Ovu publicistiku moemo "promatrati kroz dva sloja. Prvi sloj ine objavljena sjeanja bivih zatoenika, a drugi knjige i lanci nastali uglavnom na temelju tih objavljenih ili neobjavljenih sjeanja."573 Veina ovih seanja: zapisa, lanaka, posebnih izdanja i sl. nosi u sebi neposredno doivljeni uas i lino iskustvo, dok u jednom delu nose i naknadne spoznaje ili opise dogaaja po uvenju. Jednom delu ovih zapisa cilj je iskazivanje svojih doivljaja i trauma, kako bi ostalo zabeleeno svedoanstvo zloina, da dolazee generacije poduzmu sve da se takvo neto ne ponovi. Drugi deo tih zapisa ima selektivan karakter s namerom pojanjenja nekog segmenta, sudbine nekog lika, oslikavanja odreenog dogaaja. Iako veina objavljene literature o jasenovakim logorima spada u ovu grupu i predstavlja ogromnu grau, koju kritiki treba valorizovati, za izuavanje teme Jasenovca neophodno je nastaviti s programom daljeg prikupljanja i objavljivanja ovakvih zapisa. Stavljanjem u meuovisnost datih situacija u ovim seanjima, postojeih izvora i istoriografski utvrenih injenica, sloie se mozaik kompleksnijeg sagledavanja i utvrivanja stvarnih injenica o jasenovakim logorima.

573Ivan

Medved, Jugoslavenska povijesna literatura o logoru Stara Gradika, o. c., 175.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

118

1. POSEBNA IZDANJA Prvi zapisi preivelih zatoenika objavljeni su jo u toku rata, jo u vreme postojanja logora i neposredno posle osloboenja, kao lanci i kao posebna izdanja. To su, ve ranije pomenuti Jasenovaki logor - Iskazi zatoenika koji su pobjegli iz logora 1942. godine u izdanju Propagandnog odsjeka AVNOJ-a574 i Koncentracioni logor, Dokumenti ustakog terora u izdanju "Vjesnika JNOFH",575 te Nepokorena zemlja Mladena Ivekovia.576 Delovi svedoenja Mladena Ivekovia objavljeni su u Dedijerovom Dnevniku.577 Neposredno po osloboenju nastale su i objavljene, takoe ve pomenute, knjige ora Milie U muilitu - paklu Jasenovac578 i Milka Riffera Grad mrtvih - Jasenovac 1943.579 Dr. Nikola Nikoli svojim seanjima na boravak u Jasenovcu, ali i obradom seanja drugih daje kompleksnu sliku logora i stradanja zatoenika. Impresivno su opisane pojedinane sudbine ljudi kao i masovni zloini. Osim toga, Nikoli daje faktografiju u vezi s osiguranjem logora, te nainima vrenja zloina, a u vezi s tim daje i medicinski aspekt stradanja logoraa.580 Bibliografija radova Nikole Nikolia sadri vie naslova na temu jasenovakih logora: "Jasenovaki logor",581 "Jasenovaki logor, U paklenom kotlu",582 "Taborie smrti
574Vidi

nap. 400. Vidu takoe: Milorad Gaji, Partizanski novinar Nikica Pavli (Banja Luka, 1979.). U ovoj

publikaciji se navodi da je Nikica Pavli prireiva broure Jasenovaki logor i da ona ima 60 stranica, te je potpun tekst objavio u svojoj knjizi. Upor. Kadivka Petrovi, Ratne knjige o koncentracionim logorima, Istorija 20. veka, br. 1-2/1990, 197-200. Vidi i nap. 1498.
575Vidi 576Vidi

nap. 66. i 401. nap. 402. Dedijer, Dnevnik, I-III, Beograd, knj. I-II, 1945, knj. III, 1950. (Mladen Ivekovi, U Jasenovcu,

577Vladimir

u: Vladimir Dedijer, Dnevnik, I, Beograd, 1945, Prilozi, str. 407-413.)


578Vidi

nap. 403. Odlomak iz ove knjige objavljen je u Catena mundi, II: ore Milia, Klero-faizam glavni nap. 404. Odlomci iz Rifferove knjige objavljeni su (zajedno s D. olakovi i N. Nikoli u Svjedoci nap. 405. Nikoli, Jasenovaki logor, Zagreb, Nakladni zavod Hrvatske, 1948, 456.

inilac ustake politike, 192-195.


579Vidi

uasa, "Radnik", II/1951, br. 56, i u Rijei koje nisu zaklane, I (Idemo u crkvu), 42-44.
580Vidi 581Nikola

Iz sadraja: I Jasenovaki logor - Dolazak u pakao, II Prvi nastup na "lijeniku dunost", III Ustake vojne formacije pod komandom nacistikog Gauleitera Kasche za klanje naih naroda u Jasenovcu (I i II Jasenova-

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

119

Jasenovac",583 "Jasenovaki logor smrti",584 "Jedan dan u ustakom logoru Jasenovac",585 "Kozaraka djeca (Jasenovaki logor)",586 "Otroci s Kozare",587 "Kronika upe Bistra",588

ka bojna i Logorski sat), IV Prvi logori (Krapje - prvi logor unitenja), V Unutranja organizacija jasenovakog logora (Ustanove Jasenovakog logora), VI Mehanizmi ljudske klaonice u pogonu (Sredstva i naini ubijanja ljudi u Jasenovakom logoru unitenja), VII Duevna oboljenja (psihoneuroza). Knjiga je ilustrovana fotosima i crteima, a u prilogu su i dve skice: "Gigantske nekropole Jasenovakog logora - topografija lokaliteta" i "Logor Jasenovac 1942. god." Prikaz ovog izdanja dao je jo 1948. god. Viktor Novak, Nikola Nikoli, Jasenovaki logor, Istorijski asopis, I/1948, br. 1-2, str. 340-342.
582Nikola

Nikoli, Jasenovaki logor. U paklenom kotlu. (Iz ciklusa dokumentarnih epizoda terora), Zagreb, Nikoli, Taborie smrti Jasenovac, Zaloba "Borec", Ljubljana, 1969, 399. Predgovor ("Spremna

izd. N. Nikoli, tampa: "Slovo", Beli Manastir, 1968, 122.


583Nikola

beseda"): Joe Zupani. Preraeno izdanje "Jasenovaki logor" na slovenakom s dodatkom Slovenci v Jasenovcu koga je za slovenako izdanje pripremio akademski slikar Stane Kumar (sa opisom stradanja Slovenaca i posebno slovenakih katolikih svetenika). U prilogu dat je popis 88 Slovenaca koji su bili u logoru Jasenovac i 9 biografija. Popis Slovenaca nije potpun (prema Miletiu oko 1000 Slovenaca je bilo u jasenovakim logorima): "Podatki seveda niso popolni, po ustnih virih je bilo v Jasenovcu nekaj tiso Slovencev" (str. 387). U ovom izdanju objavljen je podatak o broju rtava po nacionalnom sastavu, koga, inae, nema u 1. (orig.) izdanju iz 1948. godine. "Za objektivno analizo faktov in prievanjem oevidcev je bilo mogoe uglaviti priblino tevilo rtev, pobitih od poletja 1941 do 22. aprila 1945 v tisoih: Horvatov 410 do 520, Srbov 140 do 180, Slovencev 1, 1,5 muslimanov 6-8, idov 23, Ciganov 55-60 in drugih 0,5-0,6, skupaj 653 000 do 793 000." (str. 262-263). Ovim navodom (autora ili prireivaa) ne samo da se proizvoljno daju brojevi, ve i falsifikuje injenica da je daleko najvei broj rtava iz redova srpskog naroda.
584Nikola

Nikoli, Jasenovaki logor smrti,* Sarajevo, Osloboenje, (1975), 422+16 str. tbl. i ilustr. Radi se o

neto preraenom izdanju knjige "Jasenovaki logor".


*U popisu literature u Godinjaku DI BiH Mileti navodi dva naslova, jedan: izdanje 1975 (Sarajevo), a drugi: bez god. izd., Svjetlost, Sarajevo. Pretpostavljamo da se ustvari radi o istom izdanju. 585

Nikola Nikoli, Jedan dan u ustakom logoru Jasenovac, Svijetlo Banije, Banija u NOB, Sjeanja i zapisi. Nikoli, Kozaraka djeca - Jasenovaki logor, Zagreb, Stvarnost, s.a.,** 130. Posveeno "uspome-

Zagreb, Stylos, 1972, 397-406.


586Nikola

ni na mueniku smrt pobijene djece u Jasenovakom logoru, uspomeni na stradanja spaene djece kao i njihovim junakim spasiocima" (str. 5). Iz sadraja: I Zloin infanticida, II Epopeja spaavanja kozarake djece, Foto dokumentacija, Popis portvovanih Zagrepana - spasioca kozarake djece.
**U popisu literature koju daje Mileti u Godinjaku DI BiH na str, 39. Za ovaj naslov naznaena je godina izdanja 1979, a Medved u Bibliografiji o logoru u Staroj Gradiki (SPZ, 23/1986/1-2, str. 183.), navodi god. izd. 1980. 587Nikola

Nikoli, Otroci s Kozare (orig. Jasenovaki logor - Kozaraka djeca), Partizanska knjiga (Rdei

atom), Ljubljana, s.a., 140.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

120

"Svedoci uasa"589 i "Klopka smrti".590 Antun Mileti u pomenutom prilogu u Godinjaku DI BiH XXXVI/1985. u popisu literature navodi i izdanje Nikolia: "Jasenovaki logor", Svjetlost, Sarajevo i "Smrt Milana Kajmakovia".591 Medicinski aspekt terora obraivao je Nikoli u strunim radovima,592 meutim, bibliografiju ovih radova nismo pronali. O Nikolievoj knjizi, Ljubo Jandri u pogovoru (Izvori i literatura) romana Jasenovac kae: "Meu mnogim knjigama koje e ovdje biti navedene, stavljam na stranu potresni zapis Nede Zeca i knjigu Nikole Nikolia; kakav paradoks: usprkos krdu naih knjievnika (ja nazivniki uzimam ovaj ceh kao to je i pravilno), dvojica ljekara napisala su najljepe i literarno najvrednije stranice o Jasenovcu."593 Egon Berger je jedan od retkih (tako retkih, da ih se gotovo na prste jedne ruke moe izbrojiti) koji su u logoru Jasenovac boravili od 1941. godine (11. septembra 1941. doveden je Berger u Jasenovac) pa do prestanka postojanja logora 1945. godine (proboja). U memoarskom delu 44 mjeseca u Jasenovcu594 pratimo Bergera od dolaska u Jasenovac (prema opisu radi se o logoru Jasenovac II - Broice), iscrpljujuim radovima na nasipu,
588Nikola

Nikoli, Kronika upe Bistre i agrarno-ekonomska struktura sela Poljanice, Zagreb, JAZU, 1962.

Prema Karel Graberek u Predgovoru knjizi Otroci s Kozare (str. 137) u bibliografiju Nikolievih zapisa o Jasenovcu kae da se moe uvrstiti i "Kronika upe Bistra, v kateri je tudi odlomek iz Jasenovca". Ovo izdanje nismo mogli pronai, a podaci o izdanju su sa omota knjige Kozaraka djeca.
589Nikola

Nikoli (Drago olakovi, Milko Riffer), Svedoci uasa, Odlomci. "Radnik", II/1951, br. 56. Od-

lomci iz raznih knjiga o jasenovakom logoru objavljeni povodom traenja jugoslovenske vlade da SAD izrue ratnog zloinca Artukovia.
590Nikola 591Antun

Nikoli, Klopka smrti, Otpor u icama, Sjeanja zatoenika, knj. 1, str. 45-51. Mileti, Koncentracioni logor Jasenovac 1941-1945. godine, Godinjak DI BiH, XXXVI, Sarajevo,

1985, 23-40, u popisu literature na str. 39. Mileti ne daje druge podatke o izdanjima. Ova izdanja takoe nismo pronali. O Kajmakoviu vidi u Taborie smrti Jasenovac, str. 199-203. i "Poruke", 1 (8), od 2.10.1974. (Smrt Milana Kajmakovia, odlomci iz rukopisa). Nemamo spoznaju da je objavljeno kao posebno izdanje. O navedenom izdanju Jasenovaki logor vidi nap. 581.).
592Vidi

nap. 405 i 1406. Predgovor izdanju Jasenovaki logor smrti, str. 8-9. Jandri, Jasenovac, Sarajevo, Svjetlost, 1980, 571-572. Berger, 44 mjeseca u Jasenovcu, Zagreb, Grafiki zavod Hrvatske, 1966, 93. (Predgovor: Ivo Frol

593Ljubo 594Egon

Zapis o Jasenovcu); (Drugo izdanje: Jasenovac, Spomen-podruje, 1978, 104.); (Ocene i prikazi: D. Milenkovi u "4. jul", V/1966, br. 212.).

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

121

preseljenju u Logor III i likvidiranju Logora I i II, radu kao grobar, doivljavanju linih trauma, poset "meunarodne komisije", radu u Logoru IV - Koara, do pobune i proboja iz Koare 22. aprila 1945. godine. Doista je sluaj da je Berger preiveo itav ovaj period, jer praksa u logoru je bila da se s vremena na vreme pobiju eventualno preiveli "stari" logorai (koji su due bili u logoru) jer svedoka nije smelo biti. Berger na jednom mestu595 pominje jedan vrlo interesantan detalj: posle posete "meunarodne komisije" logoru pronaao je komad novina "Hrvatski narod" sa lankom Jasenovac nije muilite, a ni oporavilite, u kome vrlo perfidno se govori o logoru i nalazu "komisije".596 U bibliografiji Bergerovih zapisa beleimo jo: Suze zahvalnice to smo opet postali ljudi,597 Teror u Jasenovcu 598 i Pobuna u Koari.599 Knjigu Vladimira Carina Smrt je hodala etveronoke600 moglo bi se nazvati "memoarskom literaturom s pretenzijama beletristike" ili "beletristikom memoarskog karaktera". To je zapis posveen "etrdeset i etiri mjeseca mog druga i prijatelja Egona Bergera u Jasenovakom logoru smrti" (str. 5.), nastao neposredno posle rata 1946. (str. 187), vrlo sveih seanja na logor Jasenovac II, III i IV. Ustvari, to je literarno obraeno Bergerovo seanje s promenjenim ponekim imenom i podacima, ali s opisom istih situacija. Bivi logora Drago olakovi, uhapen je 1. avgusta 1941, a ve 3.8. je u logoru Gospi, 19.8. kree transportom preko Jaske za Jasenovac, gde stie 21.8.601 i prema opisu odveden je u logor Jasenovac II - Broice, da bi nakon likvidacije Logora II bio premeten

595Isto,

II izdanje, 61. Njihov prijanji rad bila je politika - sadanja naa politika jest rad, "Hrvatski narod", 9.9.1942, 3.

596Upor.

Vidi takoe, Herman Prbst, Posjet Koncentracionom logoru Jasenovac, "Za dom" (hrvatsko izdanje), hrvatski glasnik za politika, gospodarska i kulturna pitanja, 2/1942, br. 15.
597Egon

Berger, Suze zahvalnice to smo opet postali ljudi, "Zagrebaki tjednik", I/1953, br, 24. Odlomak iz,

tada jo neobjavljene, knjige "44 mjeseca u Jasenovcu".


598Isti,

Teror u Jasenovcu, etrdeset godina, Zbornik sjeanja aktivista jugoslavenskog revolucionarnog radPobuna u Koari, Otpor u icama, I, 74-81. Carin, Smrt je hodala etveronoke, Kronika Jasenovakog logora. Zagreb, Mladost, 1961, 188.

nikog pokreta, knj. 7, Beograd, Kultura, 1961, 457-476.


599Isti, 600Vladimir 601Ne

stoji tvrdnja R. Trivunia u prilogu Traganje za istinama o KCL Jasenovac, Okrugli stol 21. travnja

1984. str. 49, da je D. olakovi "dotjeran u logor uma 19.8.1941.", kad sam olakovi u naslovu svog zapisa pie 21.8.1941.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

122

u Logor III - Ciglana, pa potom u Staru Gradiku i nazad u Jasenovac, da bi odavde 31.3.1942. bio sproveden u Zemun i prebaen u Beograd. Ovaj period od 21.8.1941. do 31.3.1942. opisuje olakovi u svome seanju na logor Jasenovac: Jasenovac 21.8.1941. 31.3.1942.602 U dodatku daje popis lanova uprave logora i nepotpuni spisak zatvorenika. Seanje na ovaj period olakovi objavljuje u jo nekim napisima kao i u ponovljenim i preraenim izdanjima. U popisu naslova Drage olakovia navodimo: Logori ljudskog unitenja,603 gde objavljuje seanje na logor Jasenovac (preraeni Jasenovac 21.8.1941. 31.3.1942.), putanje na slobodu, ponovno hapenje u apcu, prebacivanje u Beograd u Specijalnu policiju i najzad logor na Banjici obuhvatajui period od VIII/1941. do II/1944; Kronika iz pakla, Jasenovac, 21.8.1941. - 31.3.1942.604 je ustvari obnovljeno izdanje Jasenovac 21.8.1941. - 31.3.1942. ali bez dodatka (popisa lanova uprave logora i nepotpunog spiska logoraa); u zborniku Da se ne zaboravi objavljen je olakoviev zapis Izmeu dva pakla,605 a u ve pomenutom Svedoci uasa,606 odlomci iz njegove knjige, te u Otporu u icama zapis Prvi dani u Jasenovcu,607 a u Kalendaru "Prosvjeta" za 1953. godinu Zapis o Jasenovcu.608 U knjiici Steve Cvetkovia - Popa Iz logora Jasenovac u partizane609 na tridesetak stranica prvog dela knjige je zapis o hapenju, presudi na dve godine logora Jasenovac, boravku u logoru i bekstvu iz logora, a ostatak teksta odnosi se na boravak u partizanima. U predgovoru izdava upozorava da tekst nema pretenzija ni literarnih, ni istoriografskih, ve jednostavno seanje na odreene dogaaje. Vernost utiscima iz vremena dogaanja radnje daje tekstu i vrednost autentinog svedoanstva. Stevo Cvetkovi pobegao je iz logora u februaru 1942, zajedno s Ilijom Veliko (koji je kasnije, u junu 1942. ponovo uhvaen i dote-

602Drago 603Isti, 604Isti,

H. olakovi, Jasenovac 21. VIII 1941 - 31. III 1942. Sarajevo, Svjetlost, 1948, 128.

Logori ljudskog unitenja, Beograd, Prosveta, 1952, 174. Kronika iz pakla (Jasenovac, 21.8.1941 - 31.3.1942.). Jasenovac, Spomen-podruje, 1971, 94. (PredIzmeu dva pakla, Da se ne zaboravi, Sarajevo, "Veselin Maslea", 1961, 35-41. (Nikola Nikoli, Milko Riffer), Svedoci uasa, Odlomci. "Radnik", II/1951, br. 56. Prvi dani u Jasenovcu, Otpor u icama I, 34-37. Zapis o Jasenovcu, Kalendar "Prosvjeta", Zagreb, 1953. Cvetkovi - Pop, Iz logora Jasenovac u partizane, Nova Gradika, Narodno sveuilite, 1969, 60.

govor: ore uri).


605Isti, 606Isti, 607Isti, 608Isti,

609Stevo

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

123

ran u Jasenovac, gde je i ubijen) preko ice, i doista je jedan od retkih kojima je to uspelo (bilo je nekoliko bekstava sa vanjskih radova). edomil Huber, jedan od preivelih uesnika proboja, u svome memoarskom zapisu Bio sam zatoenik logora Jasenovac610 pokuava dati jednu novu dimenziju ovoj vrsti literature, a to je objektivizacija, sa ciljem da se o Jasenovcu, uz ta manje subjektivizma, govori "i kao o popritu, jezivom, specifinom, prepunom rtava, ali ipak popritu narodnooslobodilake borbe naih naroda"611 i organizovanog otpora, a ta je i rezultiralo probojem logoraa 22.4.1945. Huber zadrava ipak autobiografski oblik, poto mu on omoguuje, ne samo iznoenje injenica, ve, i izvoenje zakljuaka, bilo po spoznaji iz tog ili kasnijeg vremena, a koji ipak svojim subjektivnim karakterom, ne obavezuje kao kada bi radio istoriografski prikaz. O proboju govori i Huberov lanak Posljednjih 1.073 u "Otporu u icama".612 Otkosi smrti Milana Gavria613 je svedoanstvo osmomesenog zatoenitva u logoru Jasenovac. Seanje na logor Gospi, jasenovaki logor II i Ciglanu u jednom od najgorih perioda logora (1941/1942.), osim opisa zlodela govori i o likovima zatoenika, kao i o zloincima. Preiveti Jasenovac, doista je predstavljalo "ivotni zgoditak", a autor je jedan od onih koji su preiveli, poto je transportovan za Nemaku, odakle je pobegao na slobodnu teritoriju u Jugoslaviju. U predgovoru ovoj knjizi Antun Mileti daje prikaz sistema jasenovakih logora.614

610edomil

Huber, Bio sam zatoenik logora Jasenovac, Jasenovac, Spomen-podruje, 1977, 1980. i 1983.

(tri izdanja). U dva izdanja je naziv Bio sam zatoenik logora Jasenovac, a u jednom Bio sam logora logora Jasenovac - mada se radi o istovetnim izdanjima. Zbog ovoga i u popisu literature kod Miletia u prilogu Godinjaku DI BiH i u drugoj knjizi "Koncentracioni logor Jasenovac" nalazi se u popisu literature rad . Hubera kao dve bibliografske jedinice.
611Isto, 612Isti,

Predgovor, str. 9. Posljednjih 1.073, Otpor u icama, I, str. 66-73. Gavri, Otkosi smrti (Sjeanja na Jasenovaki logor istrebljenja), (Antun Mileti, Umesto predgoMileti, Umesto predgovora, u: Milan Gavri, Otkosi smrti, 5-17.

613Milan

vora), Beograd, Narodna armija, 1977, 78.


614Antun

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

124

Moto u zapisu Mate Kudumije615 "Kad bi se jasenovaki kosturi vraali teretnim vagonima u ivot da osvete svoju stranu smrt, ispred nas bi prolo petnaest tisua vagona, a u svakom po etrdeset kostura... (Kazivanje starog logoraa)"616 govori o svoj veliini tragedije i strahote i zloina u Jasenovcu. Iako ovaj zapis nije dokumentarnog karaktera, koriena je literarna sloboda izraavanja, dokumentarnost mu je u slikama strane stvarnosti, imenima zatoenika i njihovim sudbinama, imenima zloinaca, opisima lokaliteta i objekata, opisima metoda likvidacija, psihikih stanja logoraa, organizaciji logora, te pojedinanim i masovnim zloinima. Od istog autora 15 000 vagona smrti617 je preraeno i proireno izdanje gornjeg zapisa. U ovom proirenom izdanju opisane su i neke nove situacije i likovi (smrt Vlade Singera, afera Diamantstein i dr.). Oba Kudumijina zapisa su memoarskog karaktera, poto je pisac sam doiveo svu bestijalnost krvnika u logorima, ali i sa znaajkama literarne vrednosti, tako da se u bibliografijama situira i kao "knjievni prilog o logorima".618 Kudumijin zapis Gradika nije zaostajala objavljen je u ediciji "Otpor u icama".619 U bibliografiji M. Kudumije je i napis Memento od 75 000 smrti620 u povodu otkria spomenika poginulim u logoru Stara Gradika i Crveni spomenar,621 gde uz priloge o linostima nekih narodnih heroja i revolucionara pie i o seljaku-pesniku Mihovilu Pavleku Mikini - ubijenom u jasenovakim logorima. Knjiga knjievnog istoriara Antuna Barca Bijeg od knjige622 (koju je za izdavanje priredio Jure Katelan) i poglavlje iz te knjige KZSTG (str. 123-206) koje je objavljeno i
615Mato

Kudumija, Zakon bezakonja, Zapisi o ustakim logorima Jasenovcu i Staroj Gradiki, (U knjizi: Ma-

to Kudumija, Zakon bezakonja i Cveja Jovanovi, Krvave staze, Putopis), Beograd, Prosveta, 1959, 251+ (133).
616Isto, 617Isti,

5. 15000 vagona smrti (Petnaest hiljada vagona smrti), Zapisi o ustakim zatvorima i logorima JasenoBibliografija, SP, 1 (11), god. V, Zagreb, 1973.

vac i Stara Gradika, Izd. Ogranak Matice Hrvatske Pakrac, tisak Koprivnika tiskara, Koprivnica, 1966, 277.
618Vidi: 619Isti,

Gradika nije zaostajala, Otpor u icama, Sjeanja zatoenika, knj. 1. Vojnoizdavaki zavod, BeoMemento od 75 000 smrti, "Ilustrovani vjesnik", 1951, br. 309, str. 4. Crveni spomenar, urevac, Opinski odbor SUBNOR, 1962. Barac, Bijeg od knjige, Zagreb, 1965. (poglavlje: KZSTG, str. 123-206).

grad, 1969, 581-583.


620Isti, 621Isti,

622Antun

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

125

kao posebno izdanje623 uz memoarski karakter (autor je bio zatoen u logoru Stara Gradika)624 ima, prevashodno, literarni. To su spontano nastali kratki esejistiki zapisi i pesme o dogaajima i linostima, stanju duha u beznau. Ovi zapisi i pesme, zapisani na komadiima papira, nastali su u logoru u jednom izuzetnom psiholokom i egzistencijalnom stanju autora. "Barac nije hroniar, nisu ga zanimala dogaanja sama po sebi, nego psiholoki odraz tih dogaanja, kako na njega osobno, tako i na neke druge zatoenike. Zbog svoje umjetnike vrijednosti i slike logora, koje je Barac stvorio, ovo djelo e svakako biti dragocjena pomo onome tko bude pisao monografiju logora."625 Barevo delo omoguuje da se pronikne u psiholoku atmosferu jednog trenutka i stanja u kome se nae ovek. U "Otporu u icama" objavljen je Barev zapis Rasipnost smrti.626 Bareve pesme izdane su i kao posebno izdanje pod naslovom I nisi sam,627 a tu se nalazi i prozni tekst Knjievnost u logoru.628 U 1999. godini pojavila se knjiga memoara, koja se moe svrstati i u beletristiku, autora, koga due poznajemo po zbirci poezije nastale u logoru Lirika nevremena,629 a radi se o zapisima Ilije Jakovljevia, nastalim 1943. godine i objavljenim posthumno pod naslovom Konclogor na Savi.630 O Iliji Jakovljeviu, u leksikonu Tko je tko u NDH 631 zabeleeno je da je bio istaknuti politiar (HSS), knjievnik (predsednik Drutva hrvatskih knjievnika), novinar (urednik niza glasila, od stranakog "Hrvatskog dnevnika", pa preko "Lui", "Narodne politike" i "Hrvatske obrane", do asopisa "Savremenik"), te da je robijao u prvoj Jugoslaviji, u NDH i u drugoj Jugoslaviji. Godine 1941-1942. bio je interniran sa grupom istaknutih HSS-ovaca u Staru Gradiku zbog odbijanja saradnje sa ustaama.
623Isti,

KZSTG, Jasenovac, Spomen-podruje, 1978, 110. je bio u logoru u Staroj Gradiki u grupi masona, koji su ipak imali jedan sasvim drukiji tretman od o. c., 178-179.

624Barac

ostalih zatoenika.
625Medved, 626Antun 627Isti, 628Isti, 629Ilija

Barac, Rasipnost smrti, Otpor u icama, I, 584-588.

I nisi sam, (pjesme), Meuopinski odbor SUBNOR Osijek i "Zrinski" akovec, 28. Knjievnost u logoru, I nisi sam, 25-28. Jakovljevi, Lirika nevremena, Zagreb, 1945; II izd. Sarajevo, Zadrugar, 1982, 106. (Objavljeno i u Jakovljevi, Konclogor na Savi, Zagreb, Konzor, 1999, 346+16 tbl. je tko u NDH, Hrvatska 1941. - 1945. Zagreb, Minerva, 1997, XVI+484, str. 168.

ediciji: "BiH knjievnost u 50 knjiga")


630Ilija 631Tko

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

126

Konclogor na Savi je delo, ne samo oveka vina peru, ve i oveka, koji u logoru, ipak u specifinoj situaciji, uspeva ostvariti kontakte sa nizom lica, sa mnogima ustaama, uvarima i asnicima, uti njihove izjave i kao vet posmatra, povezati ih sa drugim dogaajima, dajui jedno tivo literarno-memoarsko, koje svojom autentinou (nastalo 1943. god.) svedoi o zbivanjima u logoru. Iako nije u kontaktu s najbrojnijom populacijom logoraa dovedenima po verskoj, nacionalnoj i rasnoj liniji i mogunosti direktne spoznaje njihovih sudbina, on ipak saznaje za njih i govori i o njima (masovna ubojstva, ubojstva dece). Jakovljevi opisuje niz likova, ustakih zloinaca, kako iz logora, tako iz vrhuke vlasti, dajui njihove portrete (ne uvek i prava imena logorskih funkcionera, ali se mogu prepoznati), psiholoke profile - potvrujui jo jednom tezu, kada se govori o zloincima iz logora, da se ne radi o nikakvim karikaturama ljudskih bia, ve naprotiv, o naizgled, sasvim normalnim ljudima, ubeenim (svojim verskim, ideolokim i politikim vaspitanjem) da ine dobro u duhu ideologije svoje partije, drave i verskog odgoja - ta je, ustvari, tano, jer duh te ideologije je zloinaki. Jakovljevi je svedok stradanja istaknutih knjievnika Mihovila Pavleka Mikine i Grgura Karlovanina, te seljaka-politiara (HSS) Karle Kovaevia iz Jazavice kod Novske, podpredsednika Narodne skuptine, optuenog kao izdajnika hrvatskih narodnih interesa zbog saradnje sa Beogradom. Jakovljevi je tim znaajniji svedok ta je, kako pie Rade Dragojevi u uvodu za feljton u "Novom listu",632 "u logoru, zahvaljujui svom specifinom statusu (bio je katolik, nacionalno osvjeten i obrazovan, to je fasciniralo primitivne ustae), mogao danju razgovarati sa straarima i zapovjednicima logora..." i naroito, kako dalje istie "Jakovljevi je", kome su dozvolili da pie roman iz hercegovakog ivota, "pisao i biljeke na kojima se temelje ovi memoarski zapisi." Vukain Vujo egarac, logora od nastanka NDH, uhapen 11. aprila 1941. i 6. maja iste godine prebaen u kaznionu u Staroj Gradiki, logora Stare Gradike i Jasenovca, 30. marta 1942. prebaen u Zemun da bi sutradan bio u Beogradu, zapisao je svoje uspomene na logorake dane u nevelikom, ali izuzetno sadrajnom, po seanjima sveem, zapisu Dnevnik o Jasenovcu.633 Posebna zanimljivost u egarevim zapisima je u razotkri632Rade

Dragojevi, Konclogor na Savi, Ilija Jakovljevi, 1898. - 1948, Feljton, "Novi list", Rijeka, 18Vujo egarac, Dnevnik o Jasenovcu, Beograd, izd. autora, 1987, 76.

21.3.1999.
633Vukain

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

127

vanju pripremljenosti ustake organizacije za preuzimanje vlasti i za sistematsko likvidiranje nehrvatskog (pre svega srpskog i jevrejskog, a zatim i ciganskog) stanovnitva. Prvog dana uspostave NDH, Kvaternikovim proglasom od 10. aprila 1941. godine, ustae u Novoj Gradiki hapse nou 10/11. aprila istaknute Srbe, meu njima i autora i nakon maltretiranja i ubistava u zatvoru u Novoj Gradiki otpremaju ih u kaznionu u Staroj Gradiki, gde ih nedugo zatim, u junu 1941. godine, izuzimaju iz jurisdikcije kaznionike uprave i faktiki pretvaraju kaznionu u logor i pre zvaninog pretvaranja krajem decembra.634 O logoru i strahotama ustake vlasti najbolje govore autorove rei koje pie umesto predgovora: "Ni sada, posle etrdeset i pet godina od mog hoda kroz pakao, ne mogu da odagnam slike uasa Jasenovakog logora. Jo me proganjaju oajniki pogledi nemonih ljudi koje ustae izbacuju iz barake na klanje. Jo mi u svesti odjekuju krici i vapaji nevinih stradalnika koje ive ubacuju u raspaljenu pe ciglane. Svedok sam kome savest nalae da svedoi kako je bilo sa duboko usaenom eljom da to to je bilo vie nikad ne bude."635 etrnaestogodinji deak Ilija Ivanovi postaje logora Jasenovca 1942. gde ostaje do kraja i sudeluje u proboju. Zapis ovog bravarskog i brijakog "egrta" Svjedok jasenovakog pakla
636

govori o provedenih skoro 1000 dana u logoru. Na str. 69. objavljen je

faksimil dopisnice koju je autor poslao majci iz logora. U dodatku autor je, po seanju, dao popis jednog broja deaka, koji su bili u logoru Jasenovac.637 uro Iveti u zapisu na neproivljeno detinjstvo,638 na dane u logoru Stara Gradika, nastojao je da svoja seanja objektivizira, da se zasnivaju na istorijski utvrenim injenicama. Stoga proverava sebe, traga za dokumentima, fotosima, konsultuje preivele vrnjake i druge logorae.
634O

ovim dogaajima vidi prikaz: Jovan Mirkovi, Ratni zloinac Eterovi Mirko, rukopis u Muzeju rtava o. c., "Umesto predgovora".

genocida.
635egarac, 636Ilija

Ivanovi, Svjedok jasenovakog pakla, Nacionalni park "Kozara" i Spomen-podruje Jasenovac, PrijeSpisak jednog manjeg broja djeaka koji su bili u logoru Jasenovac (str. 151-153). U ovom popisu su

dor - Jasenovac, 1988, 158.


637Isto,

imena i prezimena 103 deaka sa naznakom iz koga su mesta i ta se s njima dogodilo ("ubijen", "uesnik proboja", "iv", "pobjegao").
638uro

Iveti, Ranjeno djetinjstvo, Kroz ustaki pakao Stare Gradike, Bos. Gradika, Optinski odbor SUB-

NOR, 1981, 126.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

128

Publicista Jovan Kesar639 pretoio je u knjigu ispovest Zore Skibe, jedne od 23 000 kozarake dece zatvorenih po ustakim logorima, od kojih 11 000 je zauvek nestalo, mnogi od njih u Jasenovcu i Staroj Gradiki. Iako govori o dejem logoru u Jastrebarskom, ovaj zapis smo ovde uvrstili zbog povezanosti ovog logora sa logorom Stara Gradika. O deci u logoru i o logoru vienim oima dece - logoraa, ali i o deci u logorima vienim oima upornog istraivaa i dokumentariste, i vrsnog pripovedaa, Dragoje Luki objavljuje vie naslova640 koji u veoj ili manjoj meri govore o jasenovakim logorima. Neki od njih se mogu ubrojiti u memoarsku literaturu, vrlo esto dokumentarnog karaktera, a drugi u beletristiku. Lukievi prilozi istoriografskog karaktera (o njima emo govoriti u toj grupi literature) posveeni su takoe istraivanju stradanja dece. U posebna izdanja uvrtena je i Jasenovaka drama Radovana Trivunia,641 iako se radi o osam pojedinanih seanja Jasenovana na logor, koja je autor prikupio i priredio za objavljivanje, ali se neki ne mogu tretirati kao pojedinani autorski zapisi (lanci), mada ima zapisa koji kao svedoanstva savremenika jo jedan su u nizu kamenia ovog mozaika koji se stvara seanjima preivelih. Najznaajniji deo knjige je svakako popis metana Jasenovca, koji nisu doiveli slobodu. Tu je 367 imena s godinom roenja i "godinom i mjestom zadnjeg traga". Jasenovani su ostavili ivote po logorima od Jasenovca, u rodnom mestu, pa do Polarnog kruga u Norvekoj.
639Jovan

Kesar, Djetinjstvo moje ukradeno, Nacionalni park "Kozara", Prijedor, 1988, 96. Luki, Rat i djeca Kozare, Beograd, Narodna knjiga, 1979, 294. Isto, 3. izmenjeno i dopunjeno iz-

640Dragoje

danje, Beograd, Knjievne novine, 1990, 392; Isti, Sred Kozare tvrde ploe, Beograd, Rad, 1962, 76; Isti, Ranjeno djetinjstvo, Beograd, Rad, 1961; Isti, Kozarsko djetinjstvo, Nacionalni park "Kozara", Prijedor, 1976; Isti, Kozara - istorijske fotografije, Nacionalni park "Kozara", Prijedor, 1978; Isti, Sjeanje na "Djeje logore", Ratna sjeanja aktivista jugoslavenskog revolucionarnog radnikog pokreta 1941-1945, knj. 3, Beograd, Kultura, 1961, str. 489-498, odnosno: etrdeset godina, knj. 7, Beograd, Kultura, 1961, 489-498; Isti, Kako su ene Hrvatske spasavale kozarsku djecu iz ustakih logora, ene BiH u NOB, Sarajevo, Svjetlost, 1977, 442450; Isti, Predgovor u knjizi Marina Zurla "Tri jablana", Zagreb, Mladost, 1979, 5-10; Isti (zajedno s: Jovan Kesar), Redni broj smrti, Imenoslovnik 11 219 kozarake djece, "Borba", Specijalno izdanje - dokumenti, Beograd, februar 1988.
641Radovan

Trivuni, Jasenovaka drama, Zagreb, kolske novine, 1985, 80. U knjizi su navedena obraena

ili autentina seanja: Mate Prpi, Ljubana olak, Matije Juri, ivka Trivuni, Marije Miladinovi, Nedeljka Kuki, Karle Kotarski i Jele Crnadak - Ajre. Ocene i prikazi: Narcisa Lengel-Krizman, Radovan Trivuni, Jasenovaka drama. SP, 18 (2)/1986, 122-123.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

129

Knjiga Ratka Ogrizovia Od Jasenovca do Polarnog kruga642 mogla bi se okarakterisati kao dokumentarna proza. Iako sadri kazivanja sedmorice bivih logoraa,643 koncepcijom knjige (iz fragmentarnih kazivanja u jednu celinu) "se sedam razliitih glasova, sedam individualnih sudbina, slijevaju u jednu ljudsku povijest",644 ipak zadrana je autentinost kazivanja svedoka jednog vremena. U nekim memoarskim zapisima, autori bivi logorai, krae ili due vreme, uz seanja na ostale dogaaje pominju i spoznaje o jasenovakim logorima.645

642Ratko

Ogrizovi, Od Jasenovca do Polarnog kruga, Sarajevo, Zadrugar, 1989, 40. Imamovi, Ljuban Vukovi, Nurija Tafra, Milenko Mari, Risto Stjepanovi, Muharem Arslanagi Stojanovi u predgovoru O knjizi i sudbinama. Od Jasenovca do Polarnog kruga, str. 6.

643Dervi

i Zaim Topi.
644Nikola 645Vidi

meu ostalima i: Pero Zubovi, Od Kozare do Upplanda, izd. autora, Novi Sad, 1989, 175; Vlado

Aleksi, Iz zatvora i logora, Titograd, 1972; Joica Vebel Hotnikova, Preivela sam taborie smrti, Ljubljana, Zaloba "Borec", 1975.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

130

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

131

2. LANCI a) lanci u zbornicima U ediciji Rijei koje nisu zaklane646 koju je izdavalo Spomen-podruje Jasenovac objavljena su seanja zatoenika logora Jasenovac i Stara Gradika. U prvoj knjizi objavljeno je 15 seanja.647 Zapis Jakuba Lemo648 prenet je iz zbirke seanja Da se ne zaboravi, a dr. Nede Zeca649 iz iste zbirke i Otpora u icama. U drugoj knjizi Rijei objavljeno je 11 seanja,650 a u treoj 9,651 od kojih se istie ono Erefa Badnjevia, a svedoanstvo Milovana Zeca Izjava iz 1942. je ustvari zapisnik iz Komesarijata za izbeglice i preseljenike u Beogradu.
646Rijei

koje nisu zaklane, Svjedoanstva preivjelih zatoenika logora Jasenovac, knj. I-V, Jasenovac, SpoI, (1973, 112). U ovoj knjizi objavljena su svedoanstva: Dragutin Babi, Tuna deja prolost (9-

men-podruje, 1973-1989. (dalje: Rijei).


647Rijei,

13); Dragutin Erkoti, Iz Ludbrega u Jasenovac (14-18); Dervi Sara, Zalogaj kruha dan ivota (19-27); Stjepan Kraljevac, Osamnaestodnevni hod po mukama (28-31); Mehmed Jakupovi, Stvarnost "Radnog logora Jasenovac" (32-38); Milica Trivuni, Da, ovo su istine (39-41); Milko Riffer, Idemo u crkvu (42-44); Josip Konforti, S Luburievim satnijama u akcijama protiv partizana (45-66); Duan Trivi, Moj prijatelj se objesio (66-69); Jakub Lemo, Zbor muslimana u Jasenovcu (70-72); Milo Carevi, U logoru zloina i smrti (73-86); Nedo Zec, "Radi ti, dijete, svoj posao!" (87-93); Maksim Sabli, Tri godine u gradu mrtvih (94-104); Ladislav Grinbaum, Pred oima su mi zaklali enu i djecu (105-108); Milka Fokt-Gudac, Oiljci koji ostaju (109-112).
648Jakub 649Nedo

Lemo, Zbor muslimana u Jasenovcu, Da se ne zaboravi, 69-70. Zec, "Radi ti, dijete, svoj posao!", Da se ne zaboravi, 135-139; Otpor u icama, I, 61-65. Catena knj. II, 1975, 74. Prilozi: Milutin Miri, Hiljadu i deset dana u logoru Jasenovac (7-19); Milenko

mundi, II, 229-231.


650Rijei,

Bala, Trnovit put do slobode (18-22); Jeruham Gaon, Graditelj nasipa smrti (23-26); Beka Frnti, Klasno i antifaistiki sam bila jasna (27-33); Josip Bala, Lin kolone (34-43); Josip Vlai, Vezu i suradnju trebalo je uspostaviti (44-47); Duan Draa, Put patnji i muenja (48-52); Maca Metla, Moj ivot je bol (53-56); Ostoja Vikalo, U slobodu - s dvadesetipet kilograma (57-63); Salih Rasulovi, Ni danas mi mnogo toga nije jasno (64-67); Josip Konforti, Okolnost da sam lijenik, uvjetovala je da sam ostao iv (68-74).
651Rijei,

knj. III, 1973, 136. Prilozi: Joka Nikoli, Uhvaen sam kao Rom (7-11); Stevo epak, Od Maeka

preao sam komunistima (12-15); Stevo Mai, Bio sam meu vrtlarima (16-2)); Vladimir Novak, Iz Savske u Jasenovac (21-30); uka Pazdrijan, Preslagivao sam kipove svetaca (31-35); Milovan Zec, Izjava iz 1942.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

132

etvrta knjiga Rijei sadri 12 zapisa,652 a peta 6.653 Prilozi u petoj knjizi Nenada Poznanovia i Daniela Kovaevia predstavljaju izbor iz njihovih rukopisa, pripremljenih za knjige. Angamanom lanica Obora za "Kulu" pri RO SUBNORH, bivih zatoenica, prikupljen je izvanredno velik broj dokumenata, premeta, zapisa i seanja bivih zatoenika, prvenstveno logora u Staroj Gradiki. U knjizi Neugasla sjeanja objavljeno je 25 kazivanja zatoenica ovog logora.654
(36-42); Hinko Singer, Ve 1941. u Jasenovcu (43-57); Josip Suec, esnaest skojevaca (58-63); Eref Badnjevi, Da se ne zaboravi (64-136).
652Rijei,

knj. IV, 1983, 110. Prilozi: Emerik Blum, Nesmijemo zaboraviti prolost (5-8); ore Puaa, Po-

sljednji pokli bratstvu i jedinstvu (9-14); Nada Salamon, U najsurovijim uvjetima - efikasan politiki rad na liniji KPJ (15-21); Ljubo Vranje, Iz pakla u slobodu (22-41); uro Koleti, Tukli su na svakom koraku (4244); Mia Danon, Iz ustakog logora u partizane (45-57); Mustafa Begi, Golgota sarajevskih komunista i skojevaca (58-77); Stanko Polak, Spomini na preivele v taboriu Jasenovac (78-82); Jakov Finci, Od Stare Gradike do Jasenovca putem ubijeno 200 zatoenika (83-86); Ilija Ivanovi, Ne ekajte od njih milosti, jer oni dijele samo smrt! (87-98); Baldo Boduli, Jaa od svega bila je glad (99-106); Katica Debeljak - Crna, S majkom u nepovrat (101-110).
653Rijei,

knj. V, Spomen-podruje Jasenovac i Nacionalni park "Kozara" Prijedor, 1989, 141. Prilozi: Jela

Pua, Plakala sam svaki dan (7-17); Drago Jakopevi, Sjeanje na teke dane (9-32); Bosiljka Lonar, Majko, molim te, ne daj me (33-46); Milada Palec, Roeni u logoru (ustakom) Stara Gradika (47-53); Nenad Poznanovi, Bajonet (55-104); Daniel Kovaevi, Prvi dan u logoru Jasenovac (105-141).
654Neugasla

sjeanja, Jasenovac, Spomen-podruje, 1978, 126. U knjizi su objavljena seanja: Boena Stuli-

Ptiek, U nama nije ubijeno ljudsko dostojanstvo, 10-16; Marija Taranek-Bobinac, Preko zatvora i logora u partizane, 17-22; Pavica Bobinac uk, I poslije logora pod paskom ustaa, 23-27; Vinka Vidovi-Marinovi, Misa popa Brekala, 28-31; Nada Crnogorac, Dvije godine u ustakom logoru Stara Gradika, 32-43; Marija Mievi, Svaku desetu su strijeljali, 44-45; Ana Dilber-Cijan, Dan mrtvih, 46; Nazifa Hadiisakovi-Jaran, Odrala nas je volja za ivotom i vjera u bolju budunost, 47-49; Rahela Vukui-Musafija, Strana smrt Raele Kabiljo, 50-52; Damjana Zveevac, Djeca su umirala od gladi, 53-54; Vinka Vidovi-Marinovi, Preivjele smo zahvaljujui solidarnosti, 55-61; Draga Raenovi-Pavkovi, Pakao kakav ljudski rod ne pamti, 6265; Jelka Bjegovi-Luki, Dva dana uasa i strave, 66-69; Katica Filipovi, Mlaka, 70-74; Milka Danjek-Bala i Janella Ana Madika, Taj jeziv posao trajao je nekoliko dana, 75-79; Jovanka Zastavnikovi, I djeca pamte, 80-81; Danica otari, elija broj 18 pruala je jeziv prizor, 82-83; tefica Serdar-Saboli, Umjesto slova nad neznanom rakom, 84-87; Radojka Lamberger-Mioi, 15. listopada 1942. u logoru Stara Gradika, 8889; Ivanka Kuhar-Pei, ene su odlazile u nepovrat, 90-94; Katica Lauri-Tahija, Zamjena u Pisarovini, 95104; Slavica Pavlovi-Brdar, Oko nas - bolesni i mrtvi, 105-107; tefica Kova-Rojc, Teka i muna no,

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

133

Jo jedno izdanje Spomen-podruja u potpunosti je posveeno logoru Stara Gradika, to je knjiga Otpor u logoru Stara Gradika.655 Grau za knjigu "iz prikupljenog materijala Odbora za ureenje Spomen-muzeja Kula u bivem logoru Stara Gradika za objavljivanje odabrala Radna grupa",656 a pripremu za izdavanje potpisali su bivi logorai Marijana Amuli (Buca) i edomil Huber. U knjizi su koriena seanja 50 bivih zatoenika. Osnovna joj je tematika organizacija otpora u logoru, iji glavni nosilac je bila logorska partijska organizacija. Ovo izdanje ima pretenziju da bude vie o pukog reenja individualnih seanja. "Knjiga prestavlja posebno vredan napor, jer omoguava upotrebu kvantitativnih metoda istraivanja. U njoj su objavljeni biografski podaci i popis lanova KPJ i SKOJa ubijenih ili umrlih u logoru. Objavljene su i fotografije nastradalih zatoenika i zatoenica. Svim ovim se ova knjiga izdvaja svojom vrednou prema spomenutim (memoarskim, nap. JM) radovima."657 U knjizi je objavljeno (prvi put) dvanaest dokumenata, meu kojima: pisma sekretara logorskog komiteta,658 pismo Odbora za pomo logoraima upueno logorskom komitetu,659 logorske dopisnice,660 pismo logoraice,661 deo statistike kartice,662 popisi "otpuenih za Jasenovac",663 i popisi zatoenica koje su zamenjene.664 Knjiga je podeljena na etiri osnovna poglavlja.665 U Uvodu i uvodu svakom poglavlju daje se, pre donoenja seanja, osvrt na logor i logorsku partijsku organizaciju.

108-109; Ankica Palfi-ubinski, Iz logora na Savsku cestu - i natrag, 110-119; Ljubica Jani-Zec, Nada Dimi, 120.
655Otpor

u logoru Stara Gradika, Iz sjeanja bivih logoraa. Za tampu priredili: Marijana Amuli-Buca i

edomil Huber. Jasenovac, Spomen-podruje, 1980, 192 (sa 97 fotosa i faksimila).


656Isto,

4. o. c., 178.

657Medved, 658Otpor 659Isto, 660Isto, 661Isto, 662Isto, 663Isto, 664Isto, 665Isto.

u logoru Stara Gradika, sl. 23, 44.

sl. 39. sl. 45, 46, 88. sl. 89. sl. 90. sl. 91, 92. sl. 93, 94. Muki logor (Logorska partijska organizacija prvog perioda, Logorska partijska organizacija drugog

perioda), enski logor, Zamjene, Kraj logora.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

134

Svedoanstva i zapisi preivelih Jevreja o logoru Jasenovac i Stara Gradika u Zloini faistikih okupatora i njihovih pomagaa protiv Jevreja u Jugoslaviji666 dati su u fragmentima i u funkciji su razrade teme i argumentacije iznesenih navoda (u funkciji dokumenata). Seanja Jevreja na logor Jasenovac667 je posebno izdanje memoarskih zapisa preivelih zatoenika - Jevreja. U ovom zborniku objavljena su seanja 29 preivelih zatoenika.668 Deo ovih seanja (22) prikupio je Josef Konforti i sam preiveli logora. Neka od njih su ustvari izjave logoraa date jo 1942,669 a drugi deo nastao je anketiranjem ivih svedoka tog vremena, ili kao njihovi autorski zapisi. Deo grae je iz zaostavtine dr. Samuela Pinta,670 a dr. Konforti je putovao i u Izrael da bi se sastao s nekima od preivelih logoraa.671 Drugi deo (5 seanja) nastao je magnetofonskim zapisom na sastanku u Jevrejskoj optini, a trei (2 seanja) su dopuna u drugom izdanju. Neka od ovih seanja su ve ranije bila objavljena,672 a deo ih je prenet i u neka kasnija izdanja.673 Uz zapis Jakice Fincija674 dati su po666Zloini

faistikih okupatora i njihovih pomagaa protiv Jevreja u Jugoslaviji, Izdao Savez jevrejskih op-

tina FNRJ, Beograd, 1952. O koncentracionim logorima u NDH i stradanju Jevreja u NDH, 54-114; a posebno u Jasenovcu i Staroj Gradiki, 85-109.
667Seanja

Jevreja na logor Jasenovac, Savez jevrejskih optina Jugoslavije, Beograd, 1972, (dalje: Seanja

Jevreja); Drugo izdanje, Beograd, 1985. 325+ 7 tbl.. Drugo izdanje u odnosu na prvo proireno je za dva seanja: Josefa Grossepaisa-Gila (289-315) ukljuujui i Spisak zatoenika logora Jasenovac - Odeljenje Koara IV sa imenima 157 lica i seanje Zlatka Vajlera (316-325). Upor. Spisak iz nap. 679.
668Objavljena

su seanja: Mira Auferbera, Jakoba Danona, Salamona - Monike Musafije, Adolfa Fridriha,

in. Mie Danona, Isidora Levija, Morica Romana, Jakova Atijasa, Jakova Kabilja, Leona Maestra, Alberta Maestra, Leona Koena, Jeruhama (Jerka) Gaona, Jeue Abinuma, Salamona - Monija Altarca, abetaja - Buki Kamhija, Sada Koena - Davka, Jakice Fincija, dr. Josefa Konfortija, Ladislava Liona, Ladislava Grinbauma, dr. Arnolda ena, Boe varca, Ada Kabilja, aloma - andora Musafije, Morica Montilja, Josipa Erliha, Josefa Grossepaisa - Gila i Zlatka Vajlera.
669Takva

su seanja: Isidora Levija (64-68), Alberta Maestra (117-135), Sada Koena-Davka (160-190), a i za-

pis Josefa Grossepaisa-Gila (298-307) nastao je maja 1945.


670Npr.

zapis Samuela Koena-Davka. Mira Auferbera (13-17), Josefa Grossepaisa-Gila (289-314) i Ladislava Grinbauma (243-245). Morica Montilja tampano je u knjizi Da se ne zaboravi (85-88) pod naslovom Pobjegao sam iz Ladislava Grinbauma (243-245) objavljeno je u Rijei I, pod naslovom Pred oima su mi zaklali

671Seanje 672Seanje

Jasenovca.
673Seanje

enu i djecu (105-108). Neto preraeno seanje Josefa Konfortija (209-242) objavljeno je u Rijei I, (45-66)

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

135

daci o ustaama koji su bili na dunosti u Jasenovcu i Staroj Gradiki i podaci o logoraima, saradnicima ustaa, a uz zapis Josefa Grossepaisa-Gila "Spisak logoraa u Koari".675 U knjizi Iz ropstva u slobodu676 nalazimo zapise Josefa Gila677 i Jakova Kabilja678 o jasenovakom logoru IV, a objavljen je i spisak zatoenika logora IV sa 164 imena.679 Memoarski zapisi bivih zatoenika jasenovakih logora objavljeni su u nizu zbornika koji nisu iskljuivo posveeni logorima Jasenovac i Stara Gradika, ve se odnose uopte na logore i zatvore, ili se pak radi o zbornicima seanja iz NOR-a. U knjizi Da se ne zaboravi
680

objavljeno je 25 zapisa bivih interniraca iz raznih

logora, meu njima i seanja Drage olakovia, Zaima Topia, Nede Zeca i dr., ukupno 11, iz jasenovakih logora.681 U prilogu ovim zapisima nalazi se lanak Jugoslaveni u logorima,682 u kome su na osnovu podataka iz materijala arhiva Sekcije bivih politikih zatvokao S Luburievim satnijama u akciji protiv partizana i u Rijei II, (68-74) kao Okolnost da sam lijenik, uvjetovala je da sam ostao iv. Seanje Jeruhama Gaona (147-149) objavljeno je u Rijei II, pod naslovom Graditelj nasipa smrti (23-26). Neto preraeni tekst Mie Danona (55-63) objavljen je kao Iz ustakog logora u partizane u: Rijei IV, (45-57).
674Seanja

Jevreja, (191-208), na str. 198-200. navedeno je 30 ustaa iz Jasenovca, a na str. 201-205. navedeJevreja, (289-315), na str. 308-315 navedeno je u popisu 157 imena koje je po seanju dao Josef

na su 52 iz Stare Gradike, dok 20 ustakih saradnika navedeno je na str. 205-208.


675Seanja

Grossepais-Gil iz Herzlie (Izrael) a dopunio Jakov Kabiljo iz Nakarie (Izrael).


676Iz

ropstva u slobodu, Izraelsko udruenje uesnika saveznikih vojsaka drugog svetskog rata (jugoslovenGil, Iz jednog dnevnika, Iz ropstva u slobodu, 102-107. Kabiljo, Oruani ustanak i bekstvo iz logora "Koara", Jasenovac, Nedelja, 22. IV 1945, Iz ropstva zatoenika Koncentracionog logora "Jasenovac" u odelenju Koare IV u periodu 1941-1945, Iz

ska grupa), april 1981, tamparija: Technosdor Ltd., a.l., tampano na srpskom i hebrejskom jeziku.
677Josef 678Jakov

u slobodu, 107-109.
679Spisak

ropstva u slobodu, 134-138.


680Da

se ne zaboravi, Sarajevo, "Veselin Maslea", 1961, 180. koja se odnose na jasenovake logore: Kasim O. Alikadi, Dva koraka iza kolone (7-8); Drago o-

681Seanja

lakovi, Izmeu dva pakla (35-41); Karlo Dombaj, Hrabrost Alije Hodia (51-53); Berka Karabegovi, U julu 1942. godine (69-70); Jakub Lemo, Zbor muslimana u Jasenovcu (71-73); Dana Milievi, U predvorju smrti (77-84); Moric Montiljo, Pobjegao sam iz Jasenovca (85-88); Mile Teanovi, A sutra smo nali samo sviter (115-118); Zaim Topi, etnja fra Ferde Bucala (119-123); Danica Vukoti, Sjeanje na jedan maj (130-134); Nedo Zec, "Radi ti, dijete, svoj posao!" (135-139), (o
682Jugoslaveni

u logorima, Da se ne zaboravi, 151-178.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

136

renika, interniraca i deportiraca BiH dati krai osvrti na logore Jasenovac, Banjica, Rab, Pag, Sajmite, te na logore u Norvekoj, Italiji, Maarskoj, Nemakoj, Austriji, Bugarskoj, Albaniji i Grkoj. Od zbornika memoarskih zapisa o logorima, svakako je najpoznatiji Otpor u icama.683 Prilozi o logorima Jasenovac684 i Stara Gradika685 objavljeni su u knjizi I, dok iz knjige II delimino se odnosi na jasenovake logore uvodni lanak686 i jedno seanje687 iz poglavlja o Lepoglavi, te uz poglavlje "Kroz razne zatvore i logore" pet zapisa.688 U poglavlju o Jasenovcu uz uvodni lanak (istorijat) Zlatka Munko689 objavljena su seanja desetorice bivih logoraa,690 a u poglavlju o Staroj Gradiki uz uvodni lanak (istorijat) takoe Zlatka Munko691 i jedanaest seanja.692 Koncepcija ovog zbornika je da se za svaki logor i zatvor radi kratki istorijski uvod nakon koga slede seanja zatoenika kao argumentacija sa emotivnim nabojem za ilustraciju tvrdnji iz istorijskog uvoda.

683Otpor 684Isto, 685Isto,

u icama, Seanja zatoenika, I-II, Vojnoizdavaki zavod, Beograd, 1969, 807+746.

I, Jasenovac, 17-81. I, Stara Gradika, 525-588. Munko, Lepoglava (istorijat), Otpor u icama II, 221-225.

686Zlatko 687Karlo 688Dana

Dombaj, Po svaku cijenu, Otpor u icama II, 233-235. Milievi, U predvorju smrti (496-702); Danica Vukoti, Sjeanja (703-706); Dragutin Kon, U GoMunko, Jasenovac (istorijat), Otpor u icama I, 17-33. olakovi, Prvi dani u Jasenovcu (34-37); Rikard Krznari, Tri puta u Jasenovcu (38-44); Nikola

spiu (714-716); Ivo Bodlovi, Otpor (717-720); Olga Jovanovi ervicki, Devojke iz Netina (733-734).
689Zlatko 690Drago

Nikoli, Klopka smrti (45-51); Josip Matai, Krvavi jasenovaki snijeg (52-54); Karlo Dombaj, Doek u Jasenovcu (55-56); Moric Montiljo, U mukama prema slobodi (57-60); Nedo Zec, Radi ti, dijete, svoj posao (61-65); edomil Huber, Posljednjih 1073 (66-73); Egon Berger, Pobuna u Koari (74-81).
691Zlatko

Munko, Stara Gradika (istorijat), Otpor u logoru I, 525-531. Amuli - Buca, enski logor (532-545); Fabijan Rukavina, KP u logoru (546-552); Beka Frnti,

692Marijana

Sjeanja (553-555); Rua Rubi, Djeca u logoru (556-561); Nada Crnogorac, Otili su u smrt (562-563); Zvonko Tkalec, U zakovanoj eliji (564-566); Mia Danon, Iz logora u partizane (657-571); Emerik Blum, Bijeg (572-577); Antun Beniki, Spas u bunaru (578-580); Mato Kudumija, Gradika nije zaostajala (581583); Antun Barac, Rasipnost smrti (584-588).

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

137

U zborniku o Slovencima u jasenovakim logorima, koga je priredio i izdao bivi logora Jernej Borovnik - Bartol693 nalazi se nekoliko lanaka o deportacijama Slovenaca (na osnovu sporazuma Treeg Reicha i NDH) i o logorima,694 popis sa 282 imena Slovenaca u logorima Jasenovca, Stare Gradike i Lepoglave (koja je prikupio Odbor za Jasenovac na osnovu seanja i dokumenata logoraa, optinskih borakih organizacija i knjiga o Jasenovcu Nikolia, Miletia, Dedijera kao i knjige Mohorjeve drube Palme muenitva),695 te niz zapisa seanja696 kao i poetskih zapisa bivih logoraa.697 Istiemo zapis prireivaa o stradanjima osam slovenakih svetenika u jasenovakom logoru,698 o emu svedoi tako-

693Spomini

Slovencev na Jasenovac, Staro Gradiko in Lepoglavo, Zbral in uredil Jernej Borovnik - Bartol,

entjur, samozaloba J. Borovnik, entjur, 1998, 313. (Vidi: Milan Gomba, Slovenci v ustakim muilnicah, Izla je knjiga "Spomini Slovencev na Jasenovac, Staro Gradiko in Lepoglavo", "Slovenska panorama", 24.12.1998.
694Isto.

Tone Ferenc, Slovenski izgnanci in NDH (7-12); Damijan Gutin, O Slovencih v Jasenovcu (13-27); Slovenci v Jasenovcu, Stari Gradiki in Lepoglavi 1941-1945. (294-301). Pepca Razbornik, Spomini na Jasenovac in Staro Gradiko (43-67); Ivan Gabri, Spomini na Jaseno-

Pepca Razbornik, Taborie Jasenovac (28-42); Jernej Borovnik, Taborie Stara Gradika (113-124).
695Isto. 696Isto.

vac, Staro Gradiko in Lepoglavo (68-83); Jernej Borovnik Bartol, Spomini iz taboria - bili smo vekratni izgnanci (125-173); Milica Ostrovka, V izgnanstvu - v taboriu (174-183); Rado Palir, Spomini na izgnanstvo (184-218); Jernej Borovnik, Zakonca Slavica in Jakob Palir zverinsko muena in umorjena v Jasenovcu (219-222); Isti, Trinajst mesecev v ustakem peklu (po pripovedi Edite Bizjak in Fer Alojza) (223-232); Milo Rybar, Kako je Himler aretiral dva slovenska upnika (233-235); Jernej Borovnik, Miran erbak, moj iskreni tovari in najbolji prijatelj (236-239); Isti, Nepozabni tovari Franc Simoni (242-244); Isti, Karel Munda (247-248), Milica Ostrovka, Ivana in Mirana ni bilo nazaj (pripovedanje njuna sestra Zora erbak Kopa) (240-241); tefan Simoni, Spomini na oeta Franca Simonia (245-246); Marija Gothe Holobar, Savinjani v Jasenovcu (249-253); ime Klai, Zaetek likvidacije ustakeg logorja Stara Gradika (254256); Olga Hlebanja-Stoviek, Spomin na Mirico in Miko (257-261); Prianja pregnancev (283-293).
697Isto.

Pesmi Silvije Bizjak (262-269); Pesmi internirancev v Jasenovcu (270-282): Ivana Bizjak (270-271), Jernej Borovnik - Bartol, V Jasenovcu so ubijali tudi slovenske rimokatolike duhovnike (84-112).

Jerneja Borovnika-Bartola (272-282).


698Isto.

Upor. i prikaz: Milan Gomba, Slovenci v ustakih muilnicah, Izla je knjiga Spomin Slovencev na Jasenovac, Staro Gradiko in Lepoglavo, Slovenska panorama, 24.12.1998.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

138

e, jo 1950. godine, jedini od preivelih slovenakih katolikih svetenika Anton Rantaa.699 Zapisi i seanja o logoru Jasenovac i Stara Gradika nalaze se u zbornicima: Knjiga borbe i osloboenja,700 etrdeset godina,701 Ratna sjeanja aktivista jugoslavenskog revolucionarnog pokreta,702 Sarajevo u revoluciji,703 Kozara,704 Ljudi i dogaaji koji se ne

699Anton

Rantaa, Jasenovac, Nova pot, II, Ljubljana, 1950, t. 4-5, str. 121-127. i t. 6,7. in 8. str. 158-164.

U jasenovakom logoru ubijeni su slovenaki katoliki svetenici (deportovani po sporazumu NDH i Reicha iz Slovenije u Hrvatsku, ali zbog sumnje da su u vezi s partizanima i odbijanja sluenja Te deum u ast poglavnika i NDH otjerani su u Jasenovac): Franc Orenik, Franc Ka, Jakov Sem, Franc Rihar, Janez Ranigoj, Franc Grobler, Janez Kordi, Anzelm Poljak - a preiveo je Anton Rantaa. Uzaludne su bile intervencije kod Stepinca da se izvuku ivi iz logora.
700Knjiga

borbe i osloboenja 1941-1945, Zagreb, Prosvjeta, 1951. Objavljena su dva zapisa: Zvonko Tkalec,

Stara Gradika (preneto iz "Vjesnika JNOFH", god. V/1945, br. 23.) i Uro Vickovi, Pobuna u logoru i napad na ustaku logorsku strau (preneto iz "Srpska rije", br. 51, od 2. maja 1945.).
701etrdeset

godina. Zbornik sjeanja aktivista jugoslavenskog revolucionarnog pokreta, Knjiga VII: 1941-

1945, Beograd, Kultura, 1961, 720. U zborniku su objavljena seanja o logorima: Vladimir Boban, Aktivnost komunista u logorima (453-456); Egon Berger, Teror u Jasenovcu (457-476); Drago Pocem, Na putu u Jasenovaki logor (485-487); Oto Kozinc, U logoru "Danica" (456); Karlo Dombaj, Bjekstvo iz Lepoglave (476480); Dragoje Luki, Seanje na "Deje logore" (489-498). U zborniku etrdeset godina, knjiga V i VI objavljena su neka seanja aktivista koja se ne odnose na logore, ali se u njima pominje Jasenovac i Stara Gradika, bilo da se radi o nekoj linosti koja je otpremljena u logor, ubijena u logoru ili se radi o opisu masovnog terora i deportovanju stanovnitva u logore, kao i o vezama, odnosno pokuaju uspostavljanja veza sa logorom. To su seanja (u knjizi V): Duan ali, Ustaniki dani u Slavoniji (277-284) i (u knjizi VI): Boko Bakot, Joco Marjanovi i Duan Misiraa, Razvitak NOB na Kozari (5-34), Pero Car, Rade Pavlovi i Gabro Vidovi, Tri partijska centra u kotaru Novska (147-150).
702Ratna

sjeanja aktivista jugoslavenskog revolucionarnog pokreta, knj. 3, Beograd, Kultura, 1961. Objau revoluciji, I-IV; Sarajevo, Istorijski arhiv, 1981. O jasenovakim logorima u knj. 4. (848) pored

vljeni su isti sadraji kao u etrdeset godina, knj. 7.


703Sarajevo

memoarskih zapisa Karla Dombaja, U ustakim logorima Jasenovcu, Staroj Gradiki i Lepoglavi (544-555), Uroa Miletia, Gotovo etiri godine u koncentracionim logorima (575-577) i Zahida Bukurovi, Proboj iz logora Jasenovac (578-589), literarno-memoarskog zapisa Vladimira erkeza, Rije je o ljudskoj patnji (556564), lanka o jasenovakom logoru i trojici ubijenih knjievnika Zaima Topia, U Jasenovcu su zloinci ubili i poznate mlade knjievnike (565-574), lanak Borivoja Kneia Genocid nad stanovnitvom (533-543) je struni prilog o genocidu, pa tako i logoru Jasenovac, a lanak Emerika Bluma i Fahrije Ajanovi, Graani Sarajeva u koncentracionim logorima (485-512) je prikaz o stradanju graana Sarajeva, od koji su mnogi i-

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

139

vot ostavili u jasenovakim logorima. U ediciji Sarajevo u revoluciji u jo nekim prilozima pominju se jasenovaki logori u kontekstu stradanja stanovnitva ili pojedine linosti. U popis literature u kojoj se navode odreene injenice relevantne za nau temu moe se uvrstiti i prilog Josipa Albaharija-ue, KPJ i pogrom nad Jevrejima (677-693), objavljen u drugoj knjizi. U ovom prilogu navodi se i jedan zanimljiv primer o direktnom ueu nemakih snaga u masovnom deportovanju Jevreja i ostalih u Jasenovac (faksimil radio-telegrama o transportu 300 Jevreja 27.10.1941. za Jasenovac koji prati 28 orunika i 10 nemakih vojnika i transportu od 26.10.1941. sa 395 ljudi) (str. 688), a uz prilog Ivice Krulja, Bjekstvo sekretara Mjesnog komiteta KPJ iz zatvorenikog odjeljenja bolnice (knj. 2. str. 672-676) na str. 675. objavljen je faksimil dokumenta o odvoenju u logor izmeu ostalih dr. Nede Zeca, Zaima Topia i dr. U knjizi etiri u lanku Mehmeda Dinia, Vraca - stratite nepokorenih i nepobjeenih (632-648) govori se o stradanju graana Sarajeva, teroru Luburia i otpremanju stanovnika Sarajeva u koncentracione logore, meu njima i Jasenovac. Prilog Boe Maara, Ljudske i materijalne rtve Sarajeva u toku Drugog svjetskog rata (649-668) daju podatke o rtvama faistikog terora u logorima (tabele na str. 662-663, FT - logori u zemlji: 6058). Ovaj lanak svakako je znaajan za rasprave o gubicima, rtvama u II svetskom ratu. Nisu dani decidni podaci o stradalima u Jasenovcu, ali se navode primeri masovnih likvidacija Sarajlija u jasenovakom logoru (str. 658).
704Kozara

u narodnooslobodilakom ratu, Zapisi i sjeanja, I-VI. Beograd, Vojnoizdavaki zavod, 1971-

1978. (dalje: Kozara). U ediciji Kozara I-VI u nizu priloga pominje se Jasenovac i Stara Gradika, Mlaka, Utica i Jablanac, Gradina, Bistrica, Dubike kreane i dr. - sve stratita jasenovakih logora, mesta gde su hiljade dece, ena i mukaraca sa Kozare streljani, zaklani, ubijeni maljem i na druge naine likvidirani. U ovih est knjiga, Jasenovac se pominje na 181 stranici, Stara Gradika na 107, a Gradina na 45 stranica, Mlaka na 26, Jablanac 11 i Utica na 7 stranica... I tako bi mogli jo redati. U nekim zapisima, ija osnovna tema nije logor, uzgred se pominje stradanje naroda Kozare u jasenovakim logorima ili kao u zapisu Rade Vuen i Branka Miji Na zgaritima bosanskodubikog sreza iznikla je radna brigada Zoja Kosmodemjanskaja (Kozara, V, 446-456), gde se pominje podvig ove radne brigade - etva leta 1943. u neposrednoj blizini jasenovakih bunkera (upor.: 20 godina omladinskih radnih akcija, Beograd, Mladost, str. 8. u lanku: etva i borba pod jasenovakim logorima). U knjizi I objavljen je zapis Pokolj u crkvi u Drakseniu, Sjeanja oevidaca: Duana Toromana, Anke Paukovi, Anke Luka i Mare Blagojevi (Kozara I, 878-884). U knjizi III, objavljeni su zapisi: Mira Kaus-Agbaba, Sa Kozare u logor Stara Gradika (611-617); Ostoja Vikalo, U jasenovakom logoru (618-627); Ljuban Marjanovi, Strahote jasenovakog logora (635-650); Marija Kaus-kundri, Ustaki logori smrti (671-675); Stana Petkovi, Iz Kozare u Jasenovaki logor (676-678); Velimir Tubi, U Slavoniju i nazad (705-709). Trideset zapisa i seanja preivelih zatoenika objavljeno je u knjizi IV (str. 295668). Ovde su uz prikaz Milorada Vignjevia, Gradina - najvea grobnica rtava Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji (464-470) i Marije Batonoi, U kreanama kod Baina ustae su spaljivale narod Kozare (562-563) objavljena i seanja bivih zatoenika: ivko Ini, Odvajanje djece od roditelja u logoru Jasenovac ljeta 1942. godine (368-370); uro Iveti, Dobili smo druga imena (371-376); ivko Burazor, Djeca Sreflija u ustakim logorima ljeta 1942. godine (381-391); Radomir Mijatovi, Izgubio sam u logoru cijelu porodicu (392-398); Nikola Babi, Susret sa krajikom proleterima u Slavoniji (399-401); Stevo Vrebac, Zajednika

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

140

zaboravljaju,705 Zbornik o Zagrebu 1941-1945,706 Za oveka,707 Hiljadu devetsto etrdeset prva,708 ene Hrvatske u NOB,709 ene BiH u NOB710 i dr.711
grobnica u umama Predore (404-407); Dragoje Luki, uvajte nam djecu - uvajte roene (408-418); Jelica Ivanovi-Erceg, Vjerovali smo da e dan slobode doi (419-430); Radoslava Blagojevi-Sirovina, Pusto selo Pucari ljeta 1942. (443-446); Mileva Perovi-Daki, Stradanja naroda sela Kijevaca u 1942. godini (447452): Ostoja Buli, Selom e se oriti pjesma i igrati kolo kozarako (453-456); Duan Balaban, Pobjegli smo iz logora Jasenovac (474-478); Mubera Berka Karabegovi-Osmi, Godinu dana u ustakim logorima smrti (479-490); Mihajlo Desani, Uspjeli smo ipak pobjei iz Jasenovca (544-548); Nada Crnogorac, Te noi umorie Radmilu, Bosu, Ljubicu i Maru (567-578); Duanka Dragi-Bati, Povratak iz faistikog pakla roenoj Kozari (608-616); Rade Kesi, ivih vie nije bilo (642-645); Ljubo Vranje, Luburi je donosio smrt sa sobom (549-561); oko Miji, Masakr nad Kozaranima u Hrvatskoj Dubici (499-505); Isti, Iz Jasenovca preko Slavonije do Kozare (510-513); Lazarka Vranje, Niko ni rijei (564-566); Ista, Ne, ne bojim te se! (579-581); Ista, Opet na slobodi meu partizanima (591-597); Simo Kotur, U koloni smrti (491-495); Isti, U jasenovakom muilitu (506-509); Isti, Bjekstvo sa gubilita u Gradini (530-534).
705Ljudi

i dogaaji koji se ne zaboravljaju, knj. 1, Zagreb, Novinsko izdavako poduzee, 1961. U seanju

Feliksa Hirl, Dvije partije aha, autor opisuje kako je 1942. godine uspeno organizovao beg sedam zatoenika logora Jasenovac.
706Zagreb

1941-1945. Zbornik o Zagrebu, knj. 1, Zagreb, Spektar, 1972. Objavljeno je seanje Emila Viia,

Ulazak u Jasenovaki logor 1941. (str. 347-348.). Autor opisuje ulazak u logor po zadatku, kao lan jedne domobranske komisije i uspostavljanje veze s Franjom Beretinom, tehniarem na slubi u logoru, preko koga je dostavio neke lekove za logorae. U nizu seanja pominje se inenjer (?) Berettin, ali kao zapovednik radova na nasipu, dok se tehniar Beretin u drugim seanjima ne pominje.
707Za

oveka. Zbornik zapisa i dokumenata iz Narodne revolucije, Zagreb, RO SRVIH, 1957, 582. Uz lanak

Zdenka Leontala, Logori, koji predstavlja ustvari dokumentovani prikaz logora (str. 67-106.), objavljen je na str. 107. pozdrav delegata II zasedanja AVNOJ-a upuen zatoenicima u tamnicama i logorima i ilegalnim borcima neosloboenog podruja (Pozdrav AVNOJ-a, str. 107). U vezi s ovim dokumentom upor. Asim Gruhonji, Kako su odluke AVNOJ-a dospele meu logorae Jasenovca, "Politika", br. 19452 iz 1967. (prema prianju Riste Stepanovia). U zborniku Za oveka objavljen je i odlomak iz knjige Jezera na planini Anelke Marti pod naslovom Zapis o brai (100-111) te seanje Dane Milievi.
708(Hiljadu

devetsto etrdeset prva) 1941-1942. u svjedoenjima uesnika NOB, Vojnoizdavaki zavod JNA,

Beograd, 1975. (25 knjiga). Svjedoenja o jasenovakim logorima: Duanka Kovaevi, Banjaluanke izmeu Crne kue i logora u Staroj Gradiki (knj. 11, str. 271-275); Milo Carevi, U Jasenovcu, logoru zloina (knj. 22, str. 229-244); Martin imi i Mato Jaki, Od Jasenovca do Handelskeja i slobode (knj. 24, str. 559-604); Simo Vidovi, Zatoenik logora smrti u Jasenovcu i bjekstvo na slobodu (knj. 21, 338-357); Stevo Cvetkovi Pop, Iz ilegalstva u Jasenovaki logor i bijeg u partizane (523-542); U nekim seanjima na dane okupacije i ustanka pominju se i stradanja stanovnitva u jasenovakim logorima. Takvi zapisi su: Milan Prodanovi,

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

141

Ustaki zloini i dranje naroda pakrakog kotara (knj. 23, 491-506); Mara Stopi-Gledi, Ustaki zloini u opini Bori (knj. 2, str. 473-486); Boo Vukobratovi, Teror i zloini faistikih okupatora i njihovih pomagaa na Kordunu (knj. 6, 495-517); Duan Livada, Ofanziva i zloini ustaa u selima opine Rakovica - Drenik Grad jula - oktobra (knj. 17, 502-525); Alojz Debeljak, U Lepoglavskoj kaznioni (447-452); Vladimir Ivanuk, Sa Kozare kroz banjaluku "Crnu kuu" u Norveku (382-386); Ana Mirkovi, Progoni srpskog stanovnitva u selima ispod Krndije (534-543); Nikola Orei, Kako sam kao Hrvat doivio ustaki teror i pokolj Srba (340-348).
709Vidi 710ene

nap. 226-230. Bosne i Hercegovine u narodnooslobodilakoj borbi 1941-1945 godine. Sjeanja uesnika. Sarajevo,

Svjetlost, 1977, 814. U nizu priloga pominju se ene aktivistkinje NOP-a koje su otpremljene u logore. Mnoge od njih zavrile su svoj ivotni put u logorima Jasenovac i Stara Gradika, ili se pak govori openito o teroru i masovnom odvoenju stanovnitva u logore. Ovi su prilozi interesantni i sa stanovita izuavanja broja rtava (konkretna imena). Takvi su npr. prilozi: Duanka Kovaevi, Znaaj programskog naela KPJ o ravnopravnosti ena za njihovo okupljanje i uee u ustanku Bosne i Hercegovine 1941. godine (37-47), na str. 43, brojani podaci o stradanju ena u BiH: 9057 deportovano u logore kao aktivisti i saradnici (od ega 3263 ubijene) - ne odnosi se na masovno likvidiranje stanovnitva - genocid. Naveden je i podatak 103 354 FT u BiH od ega 34 530 ena i 20 920 dece do 13 godina, a 1787 ena je poginulo kao partizanke; Safija Redepovi, ene bosanskodubikog sreza u NOB, (103-110), na str. 110. kao lokalitet jasenovakog logora navodi mesto likvidacije "Dubike kreane". U jo 13 priloga (koje neemo navoditi u popisu bibliografskih jedinica) jasenovaki logori se pominju na 20 stranica (56, 155, 176, 191, 194, 197, 304, 356, 403, 404, 423, 424, 426, 429, 430, 536, 679, 688, 689, 805) u vezi stradanja pojedinih aktivista ili masovnog odvoenja stanovnitva. Pet priloga se odnosi u celosti na jasenovake logore: Cilika Hajnrih-Porfe, Od logora do logora (205-210); Dana Milievi, Iz logora u logor (442-450); Dragoje Luki, Kako su ene Hrvatske spasavale kozarsku decu iz ustakih logora (442-450); Emilija Stijai-Petrovi, U kapi vode nebo (476-478) i Bahra uki, ...na meni bila samo crna dugaka kecelja i u depu maramica, to mi je majka stavila... (630-633), Duanka AgbabaRadovanovi, Kozara - logor Oppach - Slovenija - Kozara, (410-415).
711Vidi

npr.: Ignjatije Peri, Logorai govore, u: Kotar Vojni u narodnooslobodilakom ratu i socijalistikoj

revoluciji, Karlovac, Historijski arhiv, 1989, 868-889; Ervin Miler, Jasenovac, u: Zbornik br. 7. Jevrejskog istorijskog muzeja, Beograd, 1997, 250-302; Danijel Halimovi Dalko, Paketi nepoznate sadrine, u: Srednja Bosna u NOB, knj. I, Beograd, VIZ, 1976, 506; u istoj knjizi: Monika Musafija, Boino "slavlje" ustaa, (363-364) i: Kroz Gospi i Jasenovac u slobodu (315-232); Sjeanja, Bjanke Auslender, ro. Levi (215-217), Vere Ugljei, ro. Estere Papo (219-220) i Samuela - Lea Grinvalda (221-232) u knjizi Zorana Vasiljevi, Sabirni logor akovo, Slavonski Brod, 1988; Dominko Antunovi, Sa Jusufom Filipoviem u jasenovakom logoru, u: Jajako podruje u oslobodilakom ratu i revoluciji 1941-1945, Donji Vakuf, Jajce, ipovo, 1981, 428-431.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

142

U itavom nizu knjiga (posebnih izdanja) i lanaka (u zbornicima i tampi) nalaze se zapisi o deci u logorima, kao i o akciji spasavanja dece iz logora. Veinu ovih knjiga i lanaka ini memoarska literatura, nastala na osnovu vlastitih doivljaja i uea ili na osnovu seanja drugih. Naravno, i istoriografska literatura (naunog i nauno-popularnog karaktera) bavi se ovom temom. Tu su radovi Narcise Lengel-Krizman,712 a od lanaka u vidu feljtona u tampi Kastratovi - okiev feljton Kozaraka djeca Zagreba.713 Osim pomenutih radova Nikolia714 i Lukia715 u ovoj grupi navodimo zbornike: Deca, rat i revolucija,716 Djeca Hrvatske i narodnooslobodilaka borba717 i Deca i rat.718 Pionirski centar Jastrebarsko izdao je knjige Protiv nasilja - Logor Jastrebarsko719 i Spojimo nae ruke Tome Raia,720 a Savez drutava "Naa djeca" knjigu Nikad neu zaboraviti.721 Petar Stanivukovi i Jurica Kerbler, publicisti i novinari, autori su knjige Deca u logorima smrti.722 Autori daju dokumentovani prikaz stradanja dece u logorima Jasenovcu i Gradiki i objavljuju fragmente seanja preivelih (kao ilustracije).

712Narcisa

Lengel-Krizman, Sabirni logori i djeja sabiralita na podruju sjeverozapadne Hrvatske 1941-

1942. Sjeverozapadna Hrvatska u NOB-i i socijalistikoj revoluciji. Zbornik radova. Zajednica opina Memorijalnog podruja Kalnik, Varadin i IHRPH Zagreb, 1076, 884-899. Ista, Akcija spasavanja kozarske i druge djece iz ustakih logora. Kozara u NOB. Zbornik radova. Nacionalni park "Kozara" Prijedor, 1980, 285-291. Ista, Akcija spasavanja kozarske djece. Deca, rat i revolucija, Poruke NOB u brizi za djecu - Titovoj generaciji slobode, Zbornik radova. Beograd, 1981, 309-315.
713Drago 714Vidi 715Vidi

Kastratovi i Uro oki, Kozaraka djeca Zagreba, (Feljton), "Vjesnik", 15-30.4.1983.

nap. 586. i 587. nap. 640. rat i revolucija, Poruke NOB u brizi za decu - Titovoj generaciji slobode. Beograd, Jugoslovenska Hrvatske i narodnooslobodilaka borba, Zagreb, Gradski odbor SRVI, 1955.

716Deca,

konferencija za socijalne delatnosti, 1981.


717Djeca 718Deca

i rat. Jugoslavija 1941-1945. Beograd, Mladost, 1962. nasilja. Logor Jastrebarsko. Pionirski centar, Jastrebarsko, 1978. Rai, Spojimo nae ruke. Pionirski centar Jastrebarsko i kolske novine Zagreb, 1982, 112. Uz isto-

719Protiv 720Tomo

riografski opis logora u Jastrebarskom, sa navoenjem podataka o otpremanju dece iz Gradike i Jasenovca, autor donosi i 19 kraih seanja ili fragmenata iz seanja preivelih logoraa - dece.
721Nikad 722Petar

neu zaboraviti. Priredio: Emil Paravina. Savez drutava "Naa djeca", Zagreb, 1977, 70.

Stanivukovi i Jurica Kerbler, Deca u logorima smrti. Beograd, Eksportpres, 1986, 182.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

143

Od lanaka u zbornicima, osim ranije navedenih, kao npr. u ene Hrvatske u NOB poglavlje Djeca optuuju,723 u ene BiH u NOB lanak Dragoja Lukia724 i dr., navodimo i zapise: Slave Ogrizovi Kozaraka djeca,725 Jane Koch Spasena su mnogobrojna djeca,726 od iste Sjeanje na spaavanje djece u Zagrebu u toku 1941-1943,727 Zlatana Sremec Ilegalna partizanska djeja bolnica na Perjavici u Zagrebu728 i dr. Reportaa o djeci s Kozare, koju su partizani oslobodili iz ustakog logora Jaska, objavljena u izdanju iz 1942, u brouri Djeca u bodljikavoj ici,729 imala je neobian put. Na jednom filmu u Vojnoistorijskom institutu, ta je snimljen u Vaingtonu, nalazi se izvetaj oficira jedne nemake jedinice kome je priloen primerak pomenute broure.730 Vie lanaka objavljeno je o pojedinim istaknutim linostima NOP-a koji su ubijeni u logoru kao npr.: o narodnom heroju Mitru Trifunovi - Ui, starom revolucionaru i narodnom tribunu,731 pesniku seljaku Mihovilu Pavleki Mikinu732 koji ne htede "Poglavniku NDH pjesmicu da napie", sekretaru Sekretarijata CK KPH Mirku Bukovcu i panskom do-

723ene 724Vidi

Hrvatske u NOB, Poglavlje Djeca optuuju, 361-395. nap. 710. Ogrizovi, Kozaraka djeca. Zagreb 1941-1945, Zbornik sjeanja, knj. 3. Zagreb, GKSSRNH,

725Slava

IHRPH i kolska knjiga, 1984, 291-316.


726Jana 727Ista,

Koch, Spasena su mnogobrojna djeca, Zagreb 1941-1945, knj. 3, 275-290. Sjeanje na spaavanje djece u Zagrebu 1941-1943. Poruke NOB u brizi za djecu - Titovoj generaciji Sremec, Ilegalna partizanska djeja bolnica na Perjavici u Zagrebu. etrdeset godina, knj. 7, 448-

slobode. Zbornik: Deca, rat i revolucija. Beograd, 1981, 286-290.


728Zlatan

450. Objavljeno i u: Ratna sjeanja, knj. 3, 448-453; M. Aanin, Na sudbonosnom raskru, Zagreb, 1961, 201-204; J. Petrievi, Tajni front, "Veernji list" (feljton), 2.3.1970; Isto u: Zbornik o Zagrebu 1941-1945, Zagreb, Spektar, 337-338.
729Djeca

u bodljikavoj ici. Izdanje "Omladinskog borca", X/1942, 8 str. Umnoeno na ciklostilu. Serdar-Saboli, Prilog diskusiji na Okruglom stolu "Jasenovac 1986", Okrugli stol "Jasenovac Mijatovi-Majo, Mitar Trifunovi-Uo - istaknuti revolucionar, narodni i radniki tribun, Susreti

730tefica

1986", 297-301, na str. 299.


731Cvijetin

"Mitar Trifunovi-Uo", Tuzla, 1984, 11-16; Mitar P. Trifunovi (Narodni heroji poginuli u Jasenovcu), "Poruke", 4 (5), 22.11.1972; Marko Cari, Crveni uitelj iz Jasenovca, "Poruke", 1 (14), 22.4.1981. Preneto iz: "Politika", 22.3.1981.
732Ivo

Ladika, Mihovil Pavlek Mikina, Zagreb, "Seljaka sloga", 1952.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

144

brovoljcu i lanu najueg rukovodstva KPH Marijanu Krajaiu,733 narodnom heroju Nadi Dimi,734 devojci koju ustae izmrcvarenu zaklae, a da nisu saznali koga imaju, narodnom heroju Ivanu Sabljaku, sekretaru Logorskog komiteta u Staroj Gradiki,735 narodnom heroju Marijanu avi-Grgi,736 Remziji Rebcu lanu rukovodstva logorske partijske organizacije,737 Anti Bakoti organizatoru proboja logoraa 22.4.1945.738 i dr,739 a vie lanaka posveeno je i narodnom heroju Stjepanu Sekuli - Jucku, koji je uspeo da pobegne iz logora.740

733Nikola

Puli, Milutin Grozdani, Sreko Ljubljanovi i dr., Revolucija i revolucionari, Zagreb, Naprijed,

1970, 305. Biografije revolucionara: ...Mirka Bukovca, Marijana Krajaia...; Mirko Peren, Marijan Krajai, Mjesni odbor SUBNOR "Marijan Krajai", Zagreb, 1979, 152.
734Dane

Rajevi, Nada Dimi, Lika u NOB-i 1942. VIZ, Beograd, 1971; Alija Hadiefendi, Gledam te na-

smijana djevojko..., "Globus", II/1955, br. 51. (o: Nadi Dimi, Ivanki Klai,...); Saa Buzeti, ivot za slobodu: Narodni heroj Nada Dimi. Zemun, Ekonomska kola, 1963. (Fotofilm. Fotofilmovana monografija Nade Dimi); Aleksandar Tadi, Pali za ljepa svitanja, Majke heroja priaju, Zagreb, Epoha, 1967, 303. Drugo dopunjeno izdanje: Beograd, Meunarodna tampa - Interpress, 1968, 256. (Tekstovi nastali iz razgovora s majkama narodnih heroja, palih u revoluciji. Date su biografije: ...Nade Dimi...).
735rtve

u logoru narodni heroji: Ivan Sabljak. "Poruke", 1 (11), 22.4.1979; Franjo Vokaun, Portvovnost heroji ubijeni u logoru Jasenovac: Marijan avi Grga, "Poruke", 3 (4), 20.11.1971.

Ivana Sabljaka. Borci esperantisti, "Radnike novine", br. 26. od 18.6.1984.


736Narodni 737Poznati 738M. 739U

komunisti - rtve u logoru: Rebac Remzija. "Poruke", 1 (13), 22.4.1980.

Kocijani, Smrt na pragu slobode, "Poruka borca", 6.3. 1985.

raznim prigodama objavljeni su lanci ili je naveden podatak da je neko lice ubijeno u logoru. Takav je

npr. napis Slavka Benovi, In memoriam, Uiteljska kola "Boidar Maslari" u Osijeku 1893-1953. Osijek, Odbor za proslavu 60-godinjice Uiteljske kole "Boidar Maslari", 1953, 20-21. O ubistvu u logoru Stara Gradika Milana Tomljanovia, uitelja Uiteljske kole u Osijeku. Ovakvih napisa ima takoe u tampi u povodu smrti nekog od onih koji su preiveli logor.
740Zlatko

Tomii, S. Sekuli Jucko, Odlomak. "Brodski list", IX/1956, br. 45; Isti, Fragmenti o narodnom

heroju Stjepanu Sekuli Jucku. "Naprijed", IX/1952, br. 52. i "Vidici", 1953, br. 3, str. 87-88; Isti, Narodni heroj Stjepan Sekuli Jucko, Zagreb, "27. srpanj", 1955, 26; Isti, Stjepan Sekuli Jucko, Jai od smrti, Zagreb, Lykos, 1961, 219-233; Stjepan Bori, Sekretar Pokrajinskog komiteta SKOJ-a, "Crvena zvezda", IX/1959, br. 362; Stjepan Sekuli Jucko, "Brodski list", XVII/1964, br. 7; Dva podviga mladog borca Stjepana Sekulia, "Vjesnik", XVIII/1957, br. 3915; Gojko Canjko, Razgovor s narodnim herojima, "Brodski list", VIII/1955, br. 16, (O narodnim herojima:... Stjepan Sekuli Jucko...); Jedan detalj iz ivota narodnog heroja Stjepana Sekulia Jucka, "Brodski list", VII/1953, br. 16; Jucko e u sjeanju naroda ostati nezaboravan, "Brodski list", VIII/1955, br. 16; Antun Domankui i Antun Mileti, Narodni heroj Stjepan Sekuli Jucko

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

145

b) lanci u tampi

Znaajan broj bibliografskih jedinica o jasenovakim logorima odnosi se na lanke u tampi i periodici. Zapisi, izjave, svedoenja, seanja logoraa koji su preiveli (pobegli, zamenjeni itd.) prisutna su u tampi jo za vreme rata i neposredno po osloboenju, a broj ovih napisa i u novije vreme je znaajan, tako da predstavlja dosta velik problem imati uvid u objavljeno. Posebnu tekou ini kategorizacija ovih zapisa, jer mnogi, pogotovo prigodni (obljetniarski, jubilarni) izvetaji, reportae i sl. zapisi kombinovani su sa seanjima. Bibliografija lanaka karaktera memoarskih zapisa u tampi broji stotinjak jedinica (bez nekih ve ranije navedenih). "Borba" je objavila nekoliko zapisa iz logora jo 1942. godine, a nastavila je i u kasnijem periodu.741 O stradanju dece objavljeno je vie lanaka u tampi (ratnoj i poratnoj). U "Borbi"742 i "Partizanu" 743 iz 1942. objavljeni su lanci o oslobaanju dece iz Jastrebarskog. U "Borbi od 21. novembra 1942. objavljen je lanak o velikom pokolju dece u logoru Stara Gradika,744 a u "ena u borbi" iz 1945. i 1951. nalazimo tri lanka o stradanjima dece.745 ak i "Lovaki vjesnik" donosi jedan lanak.746
(1922-1944), Izdava: tab TO opine Vinkovci, Vinkovci, 1983, 48; Gabro Vidovi, Meu zatvorenicima na tvrdoj klupi, Omladina Jugoslavije u NOB. Zagreb, Epoha, 1967, 183-195.
741Jovan

Popovi, Radni logori - muilita i grobnice, "Borba", 7.11.1942; Iz ustakih tamnica u partizansku

slobodu, "Borba", 1.10.1942; Ustae su u decembru 1944. godine ubile u Jasenovcu 3000 ljudi, "Borba", 12.2. 1945; Stara Gradika bila je logor smrti, "Borba", 26.4.1945; Rua Rubi, Zloini u enskom logoru Stara Gradika, "Borba", 3.5.1945; Strana zverstva ustaa u logoru Stara Gradika, "Borba", 6.5.1945; Anelija Mirkovi, Posljednji dani Jasenovca, "Borba", 12-17.10.1961.
742.,

Osloboenje djece. "Borba", god. XXI (VII)/1942, br. 20. (1. oktobar), str. 5. Reprint "Borba 1941Jaska. "Partizan" br. 3-4/1942. (rujan-listopad).

1942" (pod br. 69); Isto, Istorijski arhiv KPJ, tom I, knj. 2, str. 27-31.
743(Anonim) 744V.

(Vanda Novosel), U ast Pavelievog imendana zaklano 1000 djece. "Borba", god. VII/1942, br. 27.

(21. novembar), str. 3. Reprint pod br. 425; Istorijski arhiv CK KPJ, tom I, knj. 2, 220-222. (Pod optim naslovom: Zloini slugu okupatora. Podnaslovi u tekstu: ekiem u mali mozak, Smrt od gladi, Istrebljenje pravoslavki i idovki, 1200 djece ugueno plinom. Potpis: V.).

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

146

lanke o Jasenovcu i Gradiki nalazimo u pedesetak listova: "Vjesnik",747 "Politika",748 "Mladost",749 "ena u borbi",750 "Naprijed",751 "Novosti",752 "Glas Slavonije",753 "Crvena zvezda",754 "Glas rada",755 "Rad",756 "4. jul",757 "Za pobedu",758 "Invalidski list",759
745"ena

u borbi" (Reprint), II/1945, br. 18, str. 16-17; Jana Koch, Odlomak iz knjige "Stradanje nae djece

po ustakim logorima"; IX/1951, br. 7, str. 14-15: V. Luketi, Djeja bolnica (Kirurgija); IX/1951, br. 8, str. 7-10: Jana Koch, Transport djece iz Stare Gradike, IX/1951, br. 8, str. 9-10.
746Zvjezdica 747Zvonko

Mikuli, Oko Crne Mlake, "Lovaki vjesnik", Zagreb, 1979.

Tkalec, Stara Gradika, "Vjesnik", 17-19.5.1945; Rua Rubi, enski logor Stara Gradika,

"Vjesnik", 23-25.5.1945; Strahovita smrt tisua zatvorenika u logorima Gradike i Jasenovca, "Vjesnik", 15.5.1945; Mira Grubor, Moja drugarica Sonja, "Vjesnik NFH, IX/1951, br. 1864; Daniel Kovaevi, Zloini poinjeni u mantiji, "Vjesnik", 26.1.1986.
748Pobuna

1200 golorukih zatvorenika u logoru Jasenovac protiv ustakih delata, "Politika", 17.5.1945; Bo-

ko Puonji, To je zovik, to poziva i opominje, "Politika", 26.8.1981; Herojska smrt grupe logoraa u Jasenovcu, "Politika", 25.9.1962; . Beror, Pet dana pod zemljom, Neobine ljudske sudbine: Jovan ivkovi iz Zrenjanina, "Politika", 24.11.1963. Lazar Jankov, Uasi logora Jasenovac, "Politika", 28.5.1945.
749M.

Seferovi, Juri iz elije smrti, "Mladost", XI/1966, br. 494; Momilo Mari, Opasno je zvati se Moric, Rubi, Ne zaboravimo!, "ena u borbi", III/1945, br. 16-17; Ljubica Dobrini-agi, Sedmero ih je ali, Ilegalni borac Ljuba Vrhovac, "Naprijed", 25. 7. 1952; Novi zloini ustakih koljaa, "NapriMartinovski, imo i ja bih iao..., "Novosti" (Vinkovci), 25. 7. 1959; Isti, Bio sam ovjek - broj,

"Mladost", IV/1959, br. 128.


750Rua

imala, "ena u borbi", I/1943, br. 3-4; Ista, Svetimo se za krv nevinih, "ena u borbi", I/1943, br. 1.
751Duan

jed", 6.2.1945.
752Stjepan

"Novosti", XIV/1966, br. 2-6.


753Lav

Mirski, Spoznaja plaena ivotima, "Glas Slavonije", XVIII/1960, br. 4617; Boo Plevnik, Oaj se

pretvorio u juri, Seanje Karla Jagara, "Glas Slavonije", 5. 7. 1966; Jo uvjek nas ima, "Glas Slavonije", XVIII/1960, br. 4618.
754Osman

Zubovi, Licem u lice, "Crvena zvezda", III/1954, br. 100; Mica Todorovi, Razgovor sa saradnici-

ma lista "Crvena zvezda", O uspomenama iz logora Gradike 1941, "Crvena zvezda", VI/1956, br. 225.
755D.

Drezga, Bijeg iz kue smrti, "Glas rada", XIV/1958, br. 47-48. Florijan, S one strane sveta, "Rad", br. 51-52/1966. i 1-7/1967.

756Ivanka 757Dara

Glii, Sava je tekla krvava, "4. jul", III/1964, br. 122; Ljubomir Tei, Svjedoci govore: Pakao na

zemlji, "4. jul", 23.4.1986; Zora Vrevi, Vodite i mene u Jasenovac, "4. jul", 31.1.1984; Obrad Egi, Prkosio je muiteljima (Borac Jure Santini), "4. jul", 31.1.1984; Riza Dafi, Poruke onima koji dolaze (o Safetu Krupi), "4. jul", 7.10.1980; Refik Piskavica, U ponoru pakla, "4. jul", 20.5.1980; J. Ugrin Jasenovac opominje (Svjedoanstva o zloinima), "4. jul", 29.11.1981.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

147

"Front slobode",760 "Sloboda",761 "Glas",762 "Glas komuna",763 "Omladinski borac",764 "Banovka",765 "Dnevnik",766 "Hrvatska rije",767 "Osloboenje",768 "Vjesnik u srijedu",769 "Veernji list",770 "Globus",771 "Arena",772 "Meimurje",773 "Glas Hrvatskog zagorja",774 "Zrenjanin",775 "Vukovarske novine",776 "Sremske novine",777 "Bjelovarski list",778 "Virovitiki
758D. 759V. 760R.

alji, Jasenovac - logor smrti, "Za pobedu", 2/1945, br. 22. (Vera) uri, Na rubu smrti i ludila, "Invalidski list", 9.3. 1957. Bulatovi, Dva proljea, "Front slobode", XVIII/1961, br. 744-746, 16-30.5.1961. Pai, Pjesma prkosa, "Sloboda", XII/1960, br. 31. Bukurovi, Kako smo izveli proboj iz Jasenovca, "Glas", XXIV/1966, br. 1102; amil Sijari, U JaSavi i Nada Kovaevi, Od Jasenovca do Polarnog kruga, "Glas komuna", IX/1966, br. 388-389. krgati, Stradanje logorskog komiteta, "Omladinski borac", 19.7.1945.

761efika 762Zahid

senovcu odmah poslije osloboenja, XXIV/1966, br. 1102.


763Vlada 764Dragutin 765Ljubica 766Olga 767Josip 768Risto

Dobrini-agi, Iz jasenovakog logora, "Banovka", 2/1943.

Jovanovi, Sjeanje na djevojke iz Netina, "Dnevnik", 7.7.1956. Riboli, Da se ne zaboravi, "Hrvatska rije", XII/1956, br. 26. Stjepanovi, Ona mala kosica plava, "Osloboenje", XXII/1966, br. 6496; Bjekstvo iz Jasenovca, Uz

jednu herojsku godinjicu, "Osloboenje", 24.4.1966; Asim Gruhonji, Prozivku pretekla sloboda (Kako su logorai Jasenovca saznali za odluke II zasjedanja AVNOJ-a prema prisjeanju Riste Stjepanovia), "Osloboenje", 29.11.1975; Vladimir erkez, Sjeanje na logor smrti i teror, "Osloboenje", 8.2.1952; M. Raki, Kula gorkih uspomena, "Osloboenje", 17.5.1979; Stana Petkovi, Na putu za Jasenovac, "Osloboenje", 11.6.1977; Pokolj u koncentracionim logorima, "Osloboenje", god. II. br. 17, od 17.11.1944.
769Mate

Rajkovi, Sasjeeni Bi boji, "Vjesnik u srijedu", 7.5.1969; edomil Huber, Posljednjih 1073, "Vjesmrti, "Veernji list", III/1961, br. 571-582; M. Brki, Proboj iz Jasenovca, Sjeanje Karla Jaga-

snik u srijedu", 1965; Pero Zlatar, Krvavi juri, "Vjesnik u srijedu", 30.4.1975.
770Tvornica

ra, "Veernji list", 22.10.1980; Mirjana Prian, Ljudi su posustajali (O zloinima u logoru iz knjige Vladimira Novaka, Doivljaji i putovanja do slobode), "Veernji list"; Ista, Bilo je udo preivjeti, (rtve govore), "Veernji list", 15. i 16.2.1986.
771Stanko 772Jakica

Eder, Kolona na smrt osuenih, "Globus", II/1955, br. 5. Danon, O porukama Jasenovca, "Arena", VIII/1966, br. 288; Ratko Zvrko, Drugarstvo u boici

otrova (Susret Rajka Stojakovia i Save Petrovia), "Arena", br. 486, od 17.4.1975; eljko ii, Jasenovac je bio njezin vrti (Sofija Krstev o pokopanim dokumentima), "Arena", br. 1076, od 5.8.1981.
773Dragan

Kalajdi, Tvornice smrti, "Meimurje", XIII/1964, br. 526-530; Isto, "Virovitiki list", XII/1964,

br. 475-477.
774Nada 775Jovo

Brli, Pismo ocu, "Glas Hrvatskog zagorja", VI/1955, br. 7-8. ivkovi, Begunac, Poslednji dani Jasenovca, "Zrenjanin", 18.4.1964.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

148

list",779 "Poeki list",780 "Karlovaki tjednik",781 "Srpska rije",782 "Brodski list",783 "Jevrejski pregled",784 "Narodna armija",785 "Ilustrirani vjesnik",786 "Politika ekspres",787 "Ilustrovana politika",788 "Politikin zabavnik",789 "Revija",790 "8 novosti"791 "Duga",792 "Radio TV Revija"793 "Jedinstvo" (Sisak),794 "Praktina ena",795 "Poruka borca",796 "Novljanski
776Olga 777S.

Jovanovi ervicki, Greke koje se ne mogu popraviti, "Vukovarske novine", 15.5.1956.

Mirkovi, Preiveli zatoenik Jasenovca, "Sremske novine", III/1963, br, 152. Kova, Masovni progoni Srba u "Velikoj upi Bilogora", "Bjelovarski list", XVII/1964, br. 4-6.

778Rade 779N.

M., Malo je doekalo slobodu..., "Virovitiki list, XIII/1966, br. 547; Dragan Kalajdi, Tvornice smrti, otrice noa i logorske ice, "Poeki list", XIII/1966, br. 20-28. Udijer, Ni Stane nije bilo... "Karlovaki tjednik", VII/1959, br. 10; Ferdo Udijer, Sjeanje na logor

Vidi nap. 773.


780Izmeu 781Marija

smrti - Jasenovac, "Karlovaki tjednik", IV/1956, br. 28-29; Isti, 1095 dana zatoenitva, "Karlovaki tjednik", 13.6.1956.
782Branko

Ivanevi, Ilijina smrt, "Srpska rije", II/1952, br. 7; Mane Trbojevi, Narodni heroj Marko Kon"Brodski list", XVII/1964, br. 4-12; tefica Serdar Saboli, Logor Stara Gradika 1942. godi-

ar Bura (O podvigu izvrenom nad ustaom Petrom Nemetom), "Srpska rije", II/1952, br. 11.
783Jasenovac,

ne, "Brodski list", 6. i 13.8.1982; Tatjana Kovaevi, Krv je prskala na sve strane..., "Brodski list", VII/1954, br. 29; G. Canjko, In memoriam Ivanki Klai, "Brodski list", VII/1953, br. 53.
784Avram

Pinto, Tri jevrejska slikara iz Bosne - rtve faizma,"Jevrejski pregled", br. 11-12/1961, 36-41. Seferovi, Juri iz elija smrti, "Narodna armija", XII/1956, br. 902. Vidi nap. 749.

785Mensur 786Mato

Kudumija, Rijeka rtava (Iz biljeaka o Jasenovcu i Staroj Gradiki god. 1942-1943.), "Ilustrirani

vjesnik", 1951, br. 279-280; Isti, S onu stranu Save (Iz biljeaka o Jasenovcu i Staroj Gradiki god. 19421943.), "Ilustrirani vjesnik", 1951, br. 307.
787Emerik

Blum, Ustae smo bacili u Savu! i: "Drugovi" su bili - ustae. U feljtonu: Slavko Stojkovi, Bek-

stva u slobodu, 12. i 13. nastavak, "Politika ekspres", 4. i 5.6.1974.


788Gojko

Banovi, Spas u Savi, Jedno bekstvo iz Jasenovca (edo Huber i Radovan Popovi), "Ilustrovana

politika" br. 1381, 23.4.1985; Isti, Mrtvi spasavali ive, Besprimerno bekstvo iz logora Jasenovac - kazivanje Miloa Batajia, "Ilustrovana politika", 22.11.1983; Egon Berger, Optuujem Andriju Artukovia, (feljton), "Ilustrovana politika", 1960.
789I.

Lonar, Na bodljikavoj ici, Bekstvo iz grada smrti Steve Cvetkovi, "Politikin zabavnik", br. 1467, od Kohen, Dvadeset amara spasa, "Revija", juli 1978. Zari, Kako je Isak pobegao iz Jasenovca, "8 novosti", br. 245, od 6.12.1984.

8.2.1980.
790Sado 791Miroslav 792Darko 793Gojko

arenac, Juri u ivot ili smrt, Seanje Milutina Stojakovia, "Duga", 20.4.1968. Banovi, Skela smrti, Seanje Sime Kotura na Jasenovac, "Radio TV Revija", br. 846, 13.5.1983.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

149

vjesnik",797 "Zadrugar",798 "Borec",799 "Delo",800 "Novi list",801 "Novosti",802 "Nova pot",803 "Medicinski pregled",804 "Primorski dnevnik",805 "Slovenski poroevalec"806 i dr. Najvei broj lanaka o seanjima preivelih zatoenika (autorski lanci bivih logoraa) ili zapisa iz razgovora sa preivelim zatoenicima nalazimo u listu "Poruke", glasilu koje je povremeno izdavalo Spomen-podruje Jasenovac. Odreeni broj ovih lanaka tampan je kasnije u nekoj od knjiga edicije "Rijei koje nisu zaklane". U dvadeset dva broja "Poruka" objavljeno je preko 60 zapisa i seanja.807

794Mijo

Bilii, ovjek jai od smrti, Samohrana slijepa majka, Sjeanje preivjelih zatoenika Jasenovca, Popov, Tri sestre, "Praktina ena", br. 665, 25.7.1981.

"Jedinstvo" (Sisak), 1.4.1976.


795Mihajlo 796Refik

Piskavica, Proboj iz Jasenovca, "Poruka borca", 6.3.1985. Vidovi, Kata Mari nestala u Jasenovcu, "Novljanski vjesnik", 29. 10. 1985; edomil Huber, erkez, Emilijan Treml je strijeljan, "Zadrugar", 18.12.1954.

797Gabrijel

...ali slobode nema vie, "Novljanski vjesnik", 8.5.1981.


798Vladimir 799N. 800B.

Nikoli, Vlak groze, "Borec", XVI, 1965, t. 6-7, str. 584-591. Novak, Goloruki boj obupanih, najstrejniji spomin na faistine grozote v Jasenovcu, "Delo", XVII, Dragojevi, Konclogor na Savi, Ilija Jakovljevi, 1898-1948, (feljton), Rijeka, "Novi list", 18Stanivukovi, Kako je trgovac Duan ubajkovi iv i zdrav izaao iz jasenovakog logora smrti, Rantaa, Jasenovac, "Nova pot", glasilo cirilometodijskega drutva katolikih duhovnikov LRS, le-

30.4.1975, 101.
801Rade

21.3.1999.
802Pero

"Novosti", 9-11.5.1989.
803Anton

tih II, Ljubljana, maj 1950, t. 4-5, str. 121-127. i julij 1950, t. 6, 7, 8. str. 158-164.
804Dr.

Zora Radujkov, Seanja lekara - zatoenika o ivotu i radu u logoru Jasenovac, (feljton), "Medicinski

pregled", XV, 1962, br. 1.


805

Martel (Marijan Telatko), V objemu groze in strahu, Iz neobjavljenih zapiskov iz taboria Jasenovac, Bizjak, Trinajst mesecev v ustakem peklu, "Slovenski poroevalec", VI, 5.7.1945, t. 65.

"Primorski dnevnik", XXIV, 24.7.1968. Isto i u: "TV 15", 11.6.1968. i u: "Glas", XXI, 5.10.1968.
806Edita 807U

listu "Poruke" objavljena su seanja (ne navode se kratki, fragmentarni izvodi iz seanja): Nedo Zec,

"Radi ti, dijete, svoj posao!", 1 (1), 1970; Jovo Dimitrijevi, Posljednja trka, U povodu Hanekovievog memorijala, 1 (1), 1970. (Preneto iz: "Svijet" Sarajevo); Jakub Lemo, Zbor muslimana u Jasenovcu, 1 (1), 1970; Mile Risti, Juri prema slobodi, 1 (2), 1971; Gabrijel Vinter, Jame za usmrene kopane su sve dalje, 1 (2), 1971; Moric Montiljo, Pobjegao sam iz Jasenovca, 1 (2), 1971; Mijo Bilii, Kod kue mi je ostala slijepa majka, 1 (2), 1971; Milko Riffer, Logor III - C, 2 (3), 1971; Dragutin Babi, Poli smo u slobodu, nahranjeni

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

150

Jedan deo lanaka u tampi mogao bi se okarakterisati, ne kao memoarski zapisi, ve, kao prikazi, reportae, izvetaji i dr. - dakle, objektivizirani zapisi (manje ili vie, ovisno o postavljenoj tezi i cilju). Takvih lanaka je vie.808 Uestalije se javljaju u jubilarnim
- i s partizanima!, 2 (3), 1971; Drago H. olakovi, Izmeu dva pakla, 3 (4), 1971; Dragutin Erkoti, Iz Ludbrega u Jasenovac, 3 (4), 1971; Mehmed Jakupovi, Stvarnost "Radnog logora Jasenovac", 1 (5), 1972; Stjepan Kraljevac, Nita nisam priznao, 1 (5), 1972; Milko Riffer, Idemo u crkvu, 1 (5), 1972; Salih Rasulovi, Ni danas mi mnogo toga nije jasno, 1 (6), 1973; Ladislav Grinbaum, Pred oima su mi zaklali enu i djecu, 1 (6), 1973; Milka Fokt-Gudac, Oiljci koji ostaju, 1 (6), 1973; Maca Metla, Moj ivot je bol, 1 (6), 1973; Beka Frnti, Klasno i antifaistiki sam bila jasna, 2 (7), 1973; Duan Draa, Put patnji i muenja, 2 (7), 1973; Josip Konforti, Okolnost to sam lijenik, uvjetovala je da sam ostao iv, 2 (7), 1973; Antun Daj, Zapis iz 1942. godine, 1 (8), 1974; Ostoja Vikalo, ivi kostur bjei u slobodu, 1 (8), 1974; Nikola Nikoli, Smrt Milana Kajmakovia (Odlomak iz rukopisa), 1 (8), 1974; Jakica Finci, Tko su bili koljai, 1 (8), 1974; Milutin Miri, Dao sam znak za ustanak, 1 (9), 1975; Josip Bala, Lin kolone, 1 (9), 1975; Jeruham Gaon, Graditelj nasipa smrti, 1 (9), 1975; Milenko Bala, Trnovit put do slobode, 1 (9), 1975; Joka Nikoli, Uhvaen sam kao Ciganin, 1 (9), 1975; Stevo Mai, Iz Jasenovca u partizane, 1 (10), 1976; Ljubo Vranje, Preivio sam strahote ustakih logora, 1 (11), 1979; Mio Danon, Proslava Boia 1941, 1 (11), 1979; Savo Petrovi, Ljude su ugraivali u nasip, 1 (11), 1979; Nada Salamon, Politiki rad na liniji KPJ u enskom logoru Jasenovac, 1 (13), 1980; Zora Faist-Radujkov, Bila sam lijenik u logoru, 1 (13), 1980; Jakov Finci, Zbogom djeco moja, 1 (13), 1980; Marija Kaus-kundri, Sve se to odvijalo veoma brzo, 1 (14), 1981; Jakov Finci, Od Stare Gradike do Jasenovca pjeice, 1 (14), 1981; edomil Huber, Okovan po vodu, 2 (15), 1981; Ilija Ivanovi, Posljednje skakutanje, Nisu pomogla opravdanja da je dijete i da nije nita kriv, 2 (15), 1981; Pava Molnar, Nakon to je kamion proao kroz logorsku kapiju, 2 (15), 1981; Nikola itin, Prozvana je i Jelena, 1 (16), 1982; Dervi Imamovi, U transportu za Jasenovac, 1 (16), 1982; uro Koleti, Sjeanje na logor, 1 (16), 1982; Mio Danon, Iz ustakog logora u partizane, 1 (16), 1982; Daniel Kovaevi, Zanatska kola Jasenovac, 1 (16), 1982; Savo Delibai, I jedan je velik broj, 1 (16), 1982; amil Sijari, Meu prvima u osloboenom logoru, 2 (18), 1983; Buki (abetaj) Kamhi, etiri godine patnji, 2 (18), 1983; Ana Umanin, Evropski putnik, 2 (18), 1983; Katica Filipovi, Na radu u selu Mlaka, 2 (18), 1983; ura epak-Kartofil, Treim korakom za Jasenovac, 1 (19), 1984; edomir Jakovljevi, edomire, kriv si to si protiv faizma, 1 (19), 1984; Vukosava ain, Zidovi zeleni od vlage, 1 (19), 1984; Obrad Jovkovi, U Gradini se nisu brale ljive, ni pekmez pekao..., 1 (20), 1985; Nikolina Deli-itin, Politiki rad na liniji KPJ u logoru Jasenovac, 1 (20), 1985; Zatoenik 22022: In memoriam... Ja, Selim-Buki, zvonim, zvonim..., 1 (20), 1985; Branko Ili, Od stanice do logora posvuda mrtvi, 1 (20), 1985; Fabijan Rukavina, Djelovanje KPJ u mukom logoru Stare Gradike, 1 (21), 1986; Sjeanja na likvidaciju logora 1945., 1 (21),1986; Milada Palec, Roeni u logoru (ustakom) Stara Gradika, 1 (22), 1988.
808Npr.

takvi su lanci: Juri golorukih logoraa u Jasenovcu..., "Borba", 22.4.1962. (o proboju); S. Sarae-

vi, Prozivka nakon dvadeset godina, "Vjesnik u srijedu", 10.10.1965. (o proboju, uz prvo okupljanje preive-

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

151

prigodama i uz odreene dogaaje,809 koji su vezani uz Jasenovac. Ovih napisa je znatan broj810 i ne uvrtavamo ih u popis lanaka, ukoliko nemaju karakter memoarskog zapisa ili prikaza o logoru (manje ili vie struno objektiviziranog).
lih iz proboja); Zvonko Simi, Doi, vidi i nezaboravi, "NIN", br. 1607, 18.10.1981. (uz prikaz logora i polemika o broju rtava); Stane Kumar, Jasenovac, "TV - 15", t. 48-49, 25.11.1971. (u prikazu i o Slovencima u logoru); Radivoj Kovaevi, Jasenovac optuuje, i od istog, Kriv za genocid, "Ilustrovana politika, br. 1185, 21.7.1981. (Artukovi i zloini u Jasenovcu, o posetama Artukovia Jasenovcu iz izjava Ljube Miloa); Inoslav Beker, Ni jednu istinu ne treba preutjeti, "Vjesnik", 26.1.1986. (o fra Filipoviu-Majstoroviu, reagiranje na napis Grijeh je na krivoj vagi iz "Nedeljnog vjesnika", od 22.12.1985, u kome se tvrdi da je Filipovi skinuo mantiju jo pre rata, ta Beker dokumentovano negira, ali i dokazuje da su franjevci doneli odluku o njegovu izgonu iz svog reda - ta je i potvreno iz Vatikana 10. srpnja 1942. - nakon zloina u Drakuliima); . Miloevi, Kolja poginuo od noa, "Politika", 1969. (o smrti Vjekoslava Luburia,* osnivaa i vrhovnog zapovednika jasenovakih logora).
*Uz ovaj dogaaj, ubistvo Vjekoslava Luburia Maksa ("Generala Drinjanina") koji je ubijen, u meusobnim obraunima ustake emigracije, u svojoj kui u mestu Carcagente u paniji, 20 4. 1969. godine (upor. ore Liina, Vjekoslav Luburi, CIP, Zagreb, 1985, 97175, na str. 103.), ili koga je ubio ubaeni agent UDB-e, kako neki tvrde (a napose u napisima ustake i neoustake provenijencije), kao kuriozum navodimo iz "Knjige utisaka" br. 1. Spomen-podruja Jasenovac za 1968. godinu jedan zapis: "Osniva ovog monstruoznog logora i glavni komandant, naredbodavac, pa ak i ... (neitko) kolja u bezbroj sluajeva je iv. Udobno ivi u mjestu Cargnagente (sic!) kod Valencije u paniji i priprema nove pokolje. Da li e se tko nai da mu se osveti. Ja u pokuati! Osvetnik Crnogorac. 13. 7. 1968." 809Svake

godine obeleavali su se u Jasenovcu (manifestaciono) proboj iz logora (22.4.) i Dan borca (4.7.)

kojim se obeleavao datum otkrivanja spomenika. Ove manifestacije su medijski praene, tako da nema dnevnika i nedeljnika koji o tome nije pisao. Takvi su npr. lanci iz 1966. godine kada je otkriven spomenik: Marko Belini, Govor prilikom otkrivanja spomenika rtvama ustakog terora u Jasenovcu, ("Jedinstvo" Sisak, XXI/1966, br. 676; "Vjesnik", XXVII/1966, br. 6959; "4. jul", V/1966, br. 211.); Jozo Bakra, Znamenja koja opominju ("Na svijet", II/1966, br. 13.); S. K., Krvavo morie minule vojne ("Delo", VII/1966, br. 179; Ovde su faisti divljali, Komemoracija rtvama Jasenovca ("Dnevnik", 4.7.1966.) itd. Osim prigodniarskih, uz odreene datume, velik broj takvih napisa, pojavljivao se i uz odreene dogaaje, kao npr. uz suenje Artukoviu u SAD i kod nas, uz pronalazak novih grobnica,** uz odreene polemike, uz osveenje SPC u Jasenovcu,*** uz snimanje filmova, promocije knjiga itd.
**Poveana medijska panja u vezi s pronalaskom grobnica za koje se do tada nije znalo (erozivno delovanje Save na obalu, nizak vodostaj otkrio je nepoznate grobnice 1984. i 1985.), nije izmakao panji ni ekstremne emigracije. Kustosu u Spomen-podruju Jasenovac, ije se ime ee pominjalo u tampi u vezi s radovima na grobnicama, stiglo je anonimno pismo (Wiperfurth, 30.10.1985.), u kome je propagandni materijal ("Nova Hrvatska") sa tekstovima o "tragediji kod Bleiburga" s jedne strane, a s druge strane, povodom suenja Tumanu, pod naslovom "Dokument o ratnim rtvama", faksimil navodnog prepisa statistike tabele "r-9": "Popis rtava rata 1941-1945." koju je "general-potpukovnik Nikola Kaji uputio Okrunom sudu u Zagrebu", uz izjavu da je daje na zahtjev Tumana i da je kao pomonik direktora IHRPH (Tumana) 1965. vlastoruno ove podatke prepisao u Republikom zavodu za statistiku. Istu ovu izjavu navodi Tuman u svojoj knjizi "Bespua" (Vidi beleku br. 90. na str. 54. i 55.). Prema faksimilu u ovom pamfletu, i prema Tumanu (str. 54. i 55.) "sveukupne rtve (NOP-a) 'ubijeni, poginuli, umrli i nestali' u SRH iznose 185 327; od toga u NOR-u (i savezni-

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

152

Strunih lanaka u tampi (ne uzimajui u obzir feljtone) je malo. Takav je Misirain napis u "4. julu"811 i nekoliko napisa u listu "Poruke" strunih radnika Spomen-podruja Jasenovac,812 te jedan lanak u "Borbi".813
kim vojskama) 63 336; u direktnom teroru 50 806; u logorima, zatvorima, u deportaciji i na prinudnom radu 59 636 (od toga broja u samim logorima 51 534), te ostali i nepoznato 11 546." Interesantni su, dakle, putevi ove "statistike". Prema navedenom, upuena je Okrunom sudu u Zagrebu, a obrela se u emigrantskim ustakim novinama, a onda ponovo u Tumanovoj knjizi, a kako se ulo na skupu "Stradanja Jugoslavena u II svjetskom ratu" (Boban) rezultati ovog popisa su pod embargom ("dravna tajna"). *** U vezi s izgradnjom i osveenjem parohijske crkve (SPC) u Jasenovcu, koja je podignuta na mestu, od ustaa 1941. godine poruene crkve, bilo je i u naoj i u inozemnoj (i svetovnoj i verskoj) tampi dosta napisa, u kojima se osim pominjanja crkve, pominjao i logor Jasenovac i stradanja u logoru. O ovome je bilo dosta napisa u emigrantskoj tampi, kako iz krugova srpske, tako i hrvatske emigracije. "Amerikanski Srbobran", organ Srpskog narodnog saveza iz Pittsburgh-a od 3.10.1984. donosi lanak Velikomueniki Jasenovac, u kome daje prikaz logora i navodi: osam logora i 800 000 rtava, lanak je preuzet iz "Pravoslavlja" od 15. septembra 1984. U "Amerikanskom Srbobranu" od 29.8.1984. je lanak Jovana Jovetia Seanje na srpske muenika u kome govori o 700 000 od ustaa ubijenih Srba. Napisa o osveenju SPC kao "Spomen hrama jasenovakim novomuenicima" i logoru Jasenovac ima u 12 brojeva "Amerikanski Srbobran", u kojima se pominje broj rtava od 700 000 svih u Jasenovcu, pa 700 000 Srba u Jasenovcu, do 1 100 000 Srba.**** U broju od 12.9.1984. je informacija o brouri "Jasenovac" u izdanju Sveetnikog foruma, ikago, "zasnovanoj na publikacijama i iskazima Hrvata... na koje su sve naine muene i ubijane rtve jasenovakog logora". Takoe i drugi listovi donose informacije o osveenju i logoru, kao: "Glas Srba" iz ikaga, lanak: 700 000 srpskih muenika Ivana M. Jakovljevia, "Sloboda" organ SNO u Americi iz ikaga, 20.5.1984, lanak: Milo Pavi, Dosta je bilo o genocidu nad Srbima - 700 000 rtava, a 30.9.1984. (potpis: V.): Povodom osveenja hrama u Jasenovcu, govori o 800 000 rtava. "Iskra" iz Mnhena 1.10.1984. u nepotpisanom lanku Osveena nova crkva u Jasenovcu, uz govor patrijarha Germana, daje i krai osvrt na Jasenovac "u kome su mueni i ubijani stotine hiljada Srba, Jevreja, Cigana, jugoslovenski orijentiranih Hrvata i muslimana". I u tampi hrvatske emigracije bilo je napisa o Jasenovcu. "Hrvatska budunost" od 9. kolovoza 1984. (Slavko Rigo, Jasenovake manipulacije), navodi da su jasenovake rtve "neto to ne postoji", a da se s manipulacijama o papinoj poseti eli uveriti u to svet. U prilog tome, poziva se na Tumana i njegove tvrdnje o 50-60 000 "navodno stradalih".***** "Hrvatski vjesnik" od 26.9.1984. u lanku Sreka Rovera (o njemu upor. u knjigama Gorana Vukovia i ora Liine) pod naslovom Jugoslavenski izazov u Hrvatskoj", izmeu ostalog negira cifru od 700 000 rtava u Jasenovcu, koju naziva "velikosrpskim falsifikatom", a i navodi "da je tokom rata u Jugoslaviji umrlo, nestalo 51 534 ljudi". Rover navodi da je ovaj podatak potpisao general-pukovnik JNA Nikola Kaji. "Danica", "Nova Hrvatska" i "Hrvatski tjednik" donose takoe napise o Jasenovcu u kojima se uglavnom minimalizuje ustaki zloin. **** U prospektu (letku) Spomen-hram velikosrpskim novomuenicima u Jasenovcu koji je izdala SPC povodom osveenja crkve u Jasenovcu (format A4, sa dva preklopa) daju se podaci o Jasenovcu, poruenoj i novoizgraenoj crkvi, te navodi da je u logoru stradalo "po nekim podacima 700 000 do 1 000 000 rtava". ***** Zlatko epo, Dva decenija Instituta za historiju radnikog pokreta Hrvatske, SP, XIV/1 (38)/1982, 7-58, citira iz stenografskih beleki sa sednice OO SKH IHRPH iz izlaganja F. Tumana, na str. 27: "S druge strane pretjerivanja, da je u samom Jasenovcu ubijeno 600 000 ili 800 000 Srba, povlai za sobom i ima svoju politiku pozadinu i to dalekosenu, i to treba sprijeiti da se ne uklee u kamen Jasenovca, jer znamo koliko je bilo svih rtava u Jugoslaviji, jer smo vrili detaljnu analizu. Osim toga statistiki podaci kojima raspolaemo pokazuju da je u svim logorima u Hrvatskoj ubijeno 50 000 ljudi, plus Bosna, pa neka bude i dva i tri puta vie, to je 150 000, a nije 12 ili 16 puta vie." 810Iako

nije voena konzistentno, zbirka lanaka iz novina u Spomen-podruju Jasenovac broji oko 400 jediMisiraa, Veliko groblje, "4. jul", 30.1.1968. logora III - C, "Poruke", 1 (14), 1981; Donja Gradina - stratite jasenovakog logora, "Poru-

nica, od toga jedva stotinjak imaju karakter memoarskih zapisa, feljtona ili prikaza logora.
811Duan 812Likvidacija

ke", 1 (22), 1988; Jelka Smreka, Spomen muzej "Kula" Stara Gradika, "Poruke", 1 (22), 1988.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

153

U tampi je objavljen odreen broj lanaka koji nisu ni seanje, ni prikaz logora, ali svojim sadrajem ili nekim podacima vrlo su korisni za izuavanje teme. Takvi su npr. intervju Vojdragom Beriem (istraitelj fra Filipovia) u "Ilustrovanoj politici",814 lanak Uroa okia u "Vjesniku" povodom Supekove knjige o Hebrangu i tvrdnje o 50 000 rtava u Jasenovcu,815 a takva tvrdnja se mogla proitati i u Lilievom lanku u "Nedeljnoj Dalmaciji" o 40 000 stradalih u Jasenovcu.816 Isto tako u listu "Intervju" mogla se proitati Terzieva tvrdnja o najmanje milion ubijenih Srba u Jasenovcu.817 Takvi su takoe i lanci u vezi s nekim osporenim tekstovima, kao ta je Osporena enciklopedija u "NIN-u",818 ili u vezi s pronalaskom fotomaterijala (koji se odnosio i na Jasenovac) na smetlitu, u listovima "Vjesnik"819 i "Oko".820 U dnevnoj tampi i nedeljnicima objavljeno je oko etrdesetak lanaka821 u rubrikama "feljtoni", iako u nekim sluajevima, osim ta je objavljeno u nastavcima i ne radi se o feljtonima (npr. objavljena seanja preivelih zatoenika - u svakom nastavku druga li-

813Bjekstvo

zatoenika iz sabirnog logora br. III Jasenovac i likvidacija zadnjih grupa zatoenika (Podaci

prema dokumentima Komisije za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa Hrvatske i izjava preivjelih.), "Borba", 22.4.1962.
814Branko

urica, as anatomije zla, "Ilustrovana politika", br. 1334, 29.5.1984. U intervjuu govori se o fil-

mu Vojdraga Beria De hoc tirstisimo eventu - o ovom pretunom dogaaju (dokumentarno-igrani film o prvom zloinu fra Filipovia) i o fra Filipoviu u istrazi.
815Uro

oki, Desno od stvarnosti i istine, "Vjesnik", 13.1.1986. O knjizi: Ivan Supek, Krunski svjedok pro-

tiv Hebranga (Copyright by Markanton Press). Supek navodi: "Jasenovaki logor bio je najvee gubilite u NDH. Prema Statistikom zavodu bilo je ondje pobijeno 50 000 zatvorenika, najvie Hrvata ljeviara, pa Srba, Cigana i idova. Uope postupak s komunistima bio je najbrutalniji dok su ostali bili smatrani 'krivo roeni', bez vlastitog grijeha."
816Miroslav

Lili, Mrano uskrsnue, "Nedeljna Dalmacija", 22.2.1981. br. 57, 5.8.1983.

817"Intervju" 818Stevan

Niki, Osporena enciklopedija (Zato je "Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture" osporena i slike zvjerstava, "Vjesnik", 30.6.1985.

traeno da se povue iz prodaje), "NIN", br. 1607, 18.10.1981.


819Neobjavljene 820Aleksandar 821Bez

Vojinovi, Negativ povijesti, "Oko", 1-15.8.1985.

feljtona koji su pomenuti u vezi s izlaskom Miletieve knjige. Vidi nap. 467, 468 i 471.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

154

nost),822 koji se bilo direktno odnose na jasenovake logore ili posredno dotiu ove teme. Radi se o feljtonima o Jasenovcu,823 feljtonima koji nisu iskljuivo o Jasenovcu ali se uz ovu temu dosta veu824 i feljtonima koji u nekim segmentima dotiu se teme Jasenovca.825

822Takvi

su npr.: Slavko Stojkovi, Bekstva u slobodu, "Politika ekspres", maj-juni 1974; Blagoje Ili, Jase-

novac - neponovljiv zloin u istoriji oveanstva, "Politika", april 1983; Gojko Banovi, Kozara se ne zaboravlja, "Ilustrovana politika", 1982.
823Duan

Misiraa, Koncentracioni logor Jasenovac 1941-1945, "Osloboenje", 26.6.-1.7.1966. (Osim prika-

za logora i o ureenju Donje Gradine); S. Mirkovi, Gdje Una utjee u Savu, Feljton, "Glas Slavonije", 3.11.25.12.1965. (40 nastavaka); Antun Mileti, Uz 40. godinjicu proboja logoraa iz koncentracionog logora Jasenovac, "Komunist", 19.4.-3.5.1985; Pero Stanivukovi, Jasenovaki "Deveti krug", "Veernje novosti", april 1985; Radovan Tomaevi, Poruke Jasenovca, "TV novosti", 1983; Marinko Peri, Spomen podruje Jasenovac, "Vjesnik Cetinske krajine", 1. i 15.12.1984, 1.1. i 1.2. 1985. (istorijat logora); Rajko Luka, Smru u ivot, "4. jul", april-maj 1986; Jovan Kesar i Dragoje Luki, Da li su nae jedinice u toku rata mogle da oslobode logor Jasenovac - Stara Gradika, "Veernje novosti", 5-7.6.1985. (u povodu pesme Stanka Opaia Jasenovac u "Knjievnoj rei"; delove ovog feljtona prenosi "Narodna armija" 20.5.1985. u lanku Pokuaj blaenja revolucije); Branka ulji, Dosije Mladosti: Konc-logor Jasenovac, "Mladost", LXVIII, Nova serija, 30, 8-21.12.1986; Gojko Pekota, Logor i muilite, "Narodni list", XVII/1966, br. 770-772; Ante Zukanovi, S one strane svijeta, rtve jasenovakog logora, "Rad", 1966/1967; Pero Stanivukovi, Pakao jednog logora - Jasenovac, "Duga", 1982. (4 nastavka); Refik Slabi, ive heroji Jasenovca, "Zadrugar", br. 1459, 25.12.1976. do 1.1.1977; Anelija Mirkovi, Posljednji dani Jasenovca, "Borba", 12-17.10.1961; Nikola Nikoli, Jasenovaki logor smrti, "Osloboenje", 29.6-6.7.1975; Ljubo Jandri, Jasenovac (Odlomci iz romana), "Novosti", maj 1983; Patricija Levak-Trnini i ore Liina, Dokumenti o kozarakoj djeci (Povijesna dokumentacija o kozarakoj djeci u arhivu Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljevi" u Zagrebu), "Vjesnik", 27-30.1.1986; Tragom dokumenata o ratnom stradanju djece s Kozare, "Veernji list", 28-30.1.1986; iril Petei: Spaavanje djece iz logora Jasenovac, "Vjesnik", 4-11.5.1988. (Polemike u vezi s ovim feljtonom u "Vjesniku": Milan Bastai, iril Petei, Dragoje Luki.); Dragoje Luki, Zloini pod platom mrnje, "Borba", april 1987; Jozo Petrievi, Tajni front, "Veernji list", 21.2-22.3.1970.
824ore

Liina, Balkanski Eichman, "Danas", br. 101-104/1984. (odlomci iz neobjavljene knjige o Luburi-

u); Isti, Originalni zapisnik sa suenja Andriji Artukoviu pred Federalnim sudom u Los Angelesu 1985, "Vjesnik", lipanj 1985; Bogdan Krizman, Artukovi krvavi zloinac, "Veernji list", veljaa 1986; Branislav Bokov, Andrija Artukovi - Paveliev ministar smrti, "Osloboenje", februar 1986; Artukovi polae raune, "Novosti", februar 1986; Jovica Popovi, Sedam zapovjednika zloina, "Vjesnik", decembar-januar 19751976; Aleksandar Vojvodi, Andrija Artukovi, najvei ivi ratni zloinac, konano u rukama pravde, "Politika ekspres", februar 1986; Milan Bulaji, Zagrebaki proces ustakom ministru Andriji Artukovi, "Duga", 1989; Isti, Genocid: Zagrebaki proces ustakom ministru Andriji Artukovi, "Novosti" (Australija), mart-

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

155

Pojavom Tumanove knjige "Bespua" zapoeli su komentari u tampi,826 a M. Bulaji u listu "Intervju" napravio je prikaz i komentar u nastavcima.827 U mnogim feljtonima i lancima objavljeni su tekstovi ili faksimili raznih dokumenata koja se odnose na logor Jasenovac.

april 1989; I. P., 40 godina od suenja Pavelievim "ministrima" u Zagrebu, (15 nastavaka: uspomene Vojdraga Beria), "Ilustrovana politika", 1985.
825ivorad

Mihajlovi - ilja, Operacija "Trojanski konj", "Ilustrovana politika", 1981. (o Hebrangu); D. Ga-

novi, Teroristi iz "este kolone", "Borba" januar-februar 1979. (emigracija i terorizam); Dervi Sui, Parergon, "Osloboenje", 1979; Mato Rajakovi, 510 dana NDH, "Vjesnik", sjeanj-oujak 1975; Milorad Jankovi, Peta kolona: Sukob Pavelia i grofa Bombelesa, "Politika", 1972; Milo Bokovi, Faistika emigracija juer i danas, "Osloboenje", 13-20.5.1985; Nikola Popovi, Ideologija faizma i ideologija ustakog pokreta, "Front", 1985; Bogdan Krizman, Paveli u bjekstvu, "Vjesnik", veljaa 1986; Jakov Blaevi, ista savjest Alojzija Stepinca (odlomci iz knjige "Ma a ne mir"), "Vjesnik", oujak-travanj 1981; Sima Simi, Uloga nadbiskupa Stepinca oko NDH, "Intervju", 1989; Ljubo Boban, Alojzije Stepinac: Nepoznati dnevnik, "Danas", kolovoz-rujan 1989; Zoran Petrovi-Piroanac i Marijan Jurleka, Dvadeseto stoljee u ivotu Ante Cilige (Jasenovac i poslije njega), 5 nastavaka, "Start", lipanj-kolovoz 1989; Andrija Karafilipovi, Jugoslavija Norveka: Antologija jednog prijateljstva, "Osloboenje", avgust 1985.
826eljko 827Milan

Kruelj, Bespua jasenovakog zlosilja, "Vjesnik - Panorama subotom", 19.8.1989. Bulaji, "Jasenovaki mit", Tumanovtina - "Bespua povijesne zbiljnosti", "Intervju", 15.9.1989. (

prvi nastavak).

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

156

III NAUNI RADOVI, ISTORIOGRAFSKA I DRUGA PUBLICISTIKA


Jugoslovenska istoriografija nije dala mnogo naunih radova na temu jasenovakih logora. O Jasenovcu nema ni jedne nauno utemeljene monografije. Postoji jedan broj lanaka naunog karaktera, objavljenih poslednjih godina, a napose od pokretanja optejugoslovenskog projekta o Jugoslovenima u faistikim zatvorima i logorima.828 Kako je ve reeno, nosioci dela projekta za logore u srednjem toku Save (Jasenovac) bili su struni saradnici Centra za povijest Slavonije i Baranje (CPSB) iz Slavonskog Broda (ranije: Historijski institut Slavonije - HIS), stoga je i u asopisu ovog Centra829 objavljeno nekoliko lanaka. Na dva organizovana nauna skupa u Jasenovcu (1984. i 1986.) izloeno je nekoliko saoptenja, koja su i objavljena.830 I na naunom skupu "Jasenovac 1945-1988." u SANU 22. i 23.11.1988. podneto je nekoliko saoptenja.831 Objavljen je jo izvestan broj

828Jugosloveni

u faistikim zatvorima, zarobljenikim i koncentracionim logorima i pokretima otpora dru-

gih zemalja u Drugom svetskom ratu.


829Slavonski

povijesni zbornik (SPZ), ranije: Zbornik CDISB, odnosno: Zbornik HISB, odnosno: Zbornik

HIS.
830Okrugli

stol 21. travnja 1984. Materijali s rasprave, Jasenovac, Spomen-podruje, 1985, 99. i Okrugli

stol "Jasenovac 1986." 14. i 15.11. 1986, Jasenovac, Spomen-podruje, s.a, 319.
831Vidi

nap. 87, 1107 i 1108. Iz prikaza Slavka Vukevia, Nauni skup "Jasenovac 1945-1988." (VIG,

3/1988), vidljivo je da je bilo nekoliko veoma interesantnih priloga za nau temu. Milan Bulaji predlae u referatu o posetu grupe naunika SANU Jasenovcu "da se osnuje banka podataka u kojoj bi se mogli nai svi podaci o Jasenovcu, to bi bilo od velike koristi, kako bi se najzad moglo doi do to potpunije istine o najveem logoru smrti na naem tlu" (str. 387.). O ovome je Bulaji govorio i na naunom skupu "Stradanja Jugoslavena u II svjetskom ratu" u Jasenovcu. Sovjetski istoriar Jurij Leontijevi ukov govorio je o sovjetskim ljudima u logoru Jasenovac i drugima u Jugoslaviji. Josipa Paver u referatu Arhivska graa tzv. NDH u jugoslavenskim arhivima, te srodnim i ostalim institucijama iznela je podatke o koliini, klasifikaciji, stanju i ustanovama u kojima se uva, navodei primere unitavanja arhivske grae (graa Sudbenog stola Osijek, BiH 1953.). U tri arhiva u Zagrebu (Arhiv Hrvatske, Arhiv grada Zagreba i Arhiv IHRPH) uva

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

157

radova koji obrauju jasenovake logore. To su pre svega radovi Antuna Miletia, Duana Misirae, Narcise Lengel-Krizman, radovi saradnika pomenutog Instituta iz Slavonskog Broda (Anelko Barbi, Slavica Hrekovski, Nada Lazi i dr.) koji su objavljeni ne samo u SPZ, ve i u drugim izdanjima o kojima e kasnije biti rei. Neki radovi, iako im nije osnovna tema "Jasenovac", nezaobilazni su, poto izuavanje jasenovakih logora je kompleksno. Takvi su npr. radovi o gubicima stanovnitva, o stradanjima Roma i Jevreja, o organizaciji UNS-a itd. Prouavati Jasenovac i Staru Gradiku nije mogue bez prouavanja sistema terora832 u NDH, drugih logora, a napose Gospi - Jadovno, Pag, "Danica", Kruica, Tenje, akovo, Lepoglava, Jastrebarsko i dr., koji su u uskoj vezi s jasenovakim sistemom, bilo fluktuacijom zatoenika, najee njihovim zavretkom u Jasenovcu, bilo organizacijom i upravom. Radi bolje preglednosti bibliografskih jedinica koje uvrtavamo u ovu veliku skupinu (nauni radovi, istoriografska i druga publicistika) uslovno emo ih podeliti na etiri grupe: 1) Opti pregledi istorije, 2) Enciklopedije i leksikoni, 3) Studije i struni prilozi: (a) Struni i nauno popularni prikazi logora, (b) Studije i prilozi izuavanju pojedinih pitanja o jasenovakim logorima, (c) Studije i prilozi izuavanju relevantnih tema i druga istoriografska publicistika i 4) Regionalna i lokalna istoriografija.

se oko 12 000 kutija ove grae dostupne istraivaima. Najvie grae iz perioda 1941-1945. je jo uvek kod sudova, a graa dobijena od RSUP-a se arhivski obrauje, a kada se obavi taj posao bie takoe dostupna. Branko Petranovi je imao referat Istraivanje genocida na osnovu izvora KPJ, a Dragoje Luki o istraivanju stradanja dece u logoru Jasenovac - Stara Gradika. O broju rtava u Jasenovcu govorio je Slobodan Kljaki, dotiui se i skandaloznog popisa Saveznog zavoda za statistiku o rtvama rata 1941-1945, raenog juna 1964, po kome je, navodno, stradalo svega 262 zatoenika. Slobodan Neovi imao je izlaganje Koncentracioni logor Jasenovac u knjigama i naunim radovima. Naravno bilo je i drugih priloga, ali ovi su, barem prema naslovima datim u navedenom prikazu, interesantni.
832Upor.

npr. Pero Moraa, Nacistiki zloin u Jugoslaviji 1941-1945, Beograd, SUBNORJ, 1946. (na fran-

cuskom, ruskom i engleskom jeziku).

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

158

1. OPTI PREGLEDI ISTORIJE

U prvoj grupi nalaze se posebna izdanja koja predstavljaju opte preglede istorije Jugoslavije, NOR-a, KPJ - SKJ i sl. U veini ovih knjiga o logorima je malo napisano, pa se Jasenovac pominje samo kao konstatacija da je to najvei logor po broju rtava u Jugoslaviji. Ovaj segment II svetskog rata daje se inae u ovim pregledima, udbenicima833 i prirunicima marginalno u odnosu na vojna dejstva i neke druge segmente drutvenih zbivanja. U Petranovievoj Istoriji Jugoslavije 1918-1978.834 nije posebno obraivano pitanje logora kao mesta planskog unitavanja itavih naroda i svih antifaistikih orijentisanih pojedinaca. Logor Jasenovac se pominje svega etiri puta.835 U Istoriji Jugoslavije grupe autora,836 Dedijer (koji je napisao ovaj deo knjige) na nekoliko mesta govori o genocidu, stradanju Srba u Hrvatskoj ("neki autori tvrde da broj rtava iznosi 200 000, dok drugi ocenjuju gubitak bar na 600 000"), genocidu nad Jevrejima i Ciganima, epopeji Kozare i odvoenju "u logor oko 70 000 dua, od kojih je 25 000 izgubilo ivot".837 Zanimljivo da Dedijer, koji e kasnije838 poeti se intenzivno baviti pi833Upor.

Matkovi (nap. 126) o udbenicima u osnovnim kolama u SRH. Moglo bi se rei da nita nije bo-

lje ni u udbenicima i prirunicima istorije za srednje i druge kole. Naravno, re je o udbenicima iz osamdesetih godina, a sada je situacija daleko gora (revizija istoriografije u duhu aktuelne nacionalistike dnevne politike)
834Branko

Petranovi, Istorija Jugoslavije 1918-1978. Beograd, Nolit, 1980, 650. (izmenjeno i dopunjeno

izdanje objavljeno je 1988. godine): Isti, Istorija Jugoslavije 1918-1988, knj. 1, 2, 3, Beograd, Nolit, 1988. Vidi i: Isti, Srbija u drugom svetskom ratu, Beograd, VINC, 1992, 789; i: Branko Petranovi, edomir trbac, Istorija socijalistike Jugoslavije, Beograd, Radnika tampa, 1977, I-III (opti pregled, dokumenta I i II), 245+419+375.
835Isto,

str. 206-208, 213-214, 287 i 372 - o teroru u NDH - likvidirano 40 000 Cigana, uglavnom u Jase-

novcu, u kome je ubijeno ukupno oko 500-600 000 zatoenika; zatoenje Maeka; stradanje stanovnitva Kozare; stavljanje u kontekst s Auschwitzom i dr., a u trotomnoj Istoriji Jugoslavije iz 1988. Godine (knj. 2.) postoji i posebno poglavlje o teroru i genocidu (401-402).
836Ivan

Boi, Sima irkovi, Milorad Ekmei i Vladimir Dedijer, Istorija Jugoslavije, Beograd, Prosveta, 470. i 502.

1973, 608.
837Isto,

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

159

tanjem Jasenovca,839 ne navodi stradanja u logorima, sistem koncentracionih logora, niti ih pojedinano pominje. Neki pregledi NOR-a i socijalistike revolucije jedva da pominju teror i zloine u logorima i pojedine logore, a kada se navode, tada se obavezno pominju Jasenovac i Stara Gradika.840 Ista stvar je i sa pregledima istorije KPJ - SKJ.841

838Poseta 839Iako

grupe akademika SANU 1985. god. Spomen-podruju Jasenovac, na elu s V. Dedijerom.

ve ranije u Dnevniku, a potom u Novim prilozima za biografiju Josipa Broza Tita, knj. 2, Dedijer

se bavi i Jasenovcem, izraeniji interes za ovu temu je krajem sedamdesetih i poetkom osamdesetih godina (knjiga Jasenovac i Vatikan i dr., rad Odbora SANU za izuavanje genocida nad srpskim narodom i drugim narodima Jugoslavije u XX veku, brojni intervjui).
840Vlado

Strugar, Rat i revolucija naroda Jugoslavije, Beograd, VII, 1962, 474; Isti, Jugoslavija 1941-1945,

Beograd, 1970; Isti, Jugoslavija u ratu 1941-1945, Beograd, BIGZ, 1975, 464; Ilustrirana povijest NOB-a i socijalistike revolucije Jugoslavije, Zagreb, Stvarnost, 1973; Tomo ubeli, Milovan Milosti, Pregled historije narodnooslobodilakog rata i revolucije naroda Jugoslavije, Zagreb, Matica hrvatska, 1959, 216; Jovan Marjanovi, Narodnooslobodilaki rat i socijalistika revolucija 1941-1945, Beograd, Radnika tampa, s.a., 186; Isti, Narodnooslobodilaki rat, Narodna revolucija (kratak pregled), Beograd, Kultura, 1957, 152; Isti, Srbija u narodnooslobodilakoj borbi, Beograd, Nolit - Prosveta, 1964, 391. (navodi izmeu ostalog da su ubijeni u Jasenovcu Janko Fogl, 126, dr. Milo Bokovi, 138, Vera Dimitrijevi, 289); Jovan Marjanovi, Pero Moraa, Na oslobodilaki rat i narodna revolucija 1941-1945. (istorijski pregled), Beograd, Prosveta, 1958, 334 (ir.), 310 (lat.); Pero Moraa, NOB Jugoslavije 1941-1945, Beograd, Radnika tampa, s.a., 196; Isti, Oslobodilaki rat i revolucija naroda Jugoslavije 1941-1945, Kratak pregled, Beograd, Mladost, 1961, 102; Isti, Jugoslavija 1941, Beograd, ISI, 1971, 784. (studija o pripremi ustanka, izgradnji okupacionih sistema vlasti i konstituisanje kvislinkih teritorijalnih jedinica - poeci genocida u NDH); Ivan Jeli, Jugoslavenska socijalistika revolucija (1941-1945), Zagreb, 1979; Drugi svetski rat, (pet edicija pod ovim naslovom): 1) Beograd, VII, tom I-IV, 1959-1967, 2) Beograd, knj. 1-5, 1964-1970, 3) ...(1939-1945), knj. 1-2, Beograd, Mladost, 1969, 4) Beograd, Vuk Karadi i Mladost, 1973, 5) Knj. 1-2, Zagreb, Mladost, Ljubljana, Mladinska knjiga, Beograd, Narodna knjiga, 1980. Osloboenje Hrvatske 1945, Zagreb, IHRPH, 1986; Mladen Coli, Oslobodilaka borba naroda Jugoslavije, Zajednica instituta za izuavanje novije istorije naroda Jugoslavije, Beograd, 1977.
841Pregled

istorije Saveza komunista Jugoslavije, Beograd, Institut za izuavanje radnikog pokreta, 1963,

572. (Na jednom mestu pominje Jasenovac u kontekstu represalija nad stanovnitvom, str. 310); Pero Moraa, Duan Bilandi i Stanislav Stojanovi, Istorija Saveza komunista Jugoslavije - kratak pregled, Beograd, Rad, 1977, 746; Povijest Saveza komunista Jugoslavije, Beograd, Izdavaki centar Komunist, Narodna knjiga, Rad, 1985, 476. (Neto vie o ukupnim ljudskim i materijalnim rtvama i u tom kontekstu pominje se i Jasenovac sa oko 700 000 rtava, najveim delom Srba.); Komunistiki pokret i socijalistika revolucija u

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

160

U Terzievoj knjizi Slom Kraljevine Jugoslavije842 pominje se Maekova internacija u Jasenovcu,843 a u poglavlju Zloini okupatora i njihovih pomagaa844 pominje se uasni reim u logoru "Samo do kraja 1943. godine u njemu je pobijeno najmanje 600 000 ljudi - najvie Srba, Jevreja, Cigana i Hrvata antifaista."845 Terzi e iste godine kad je izalo drugo izdanje njegove knjige, tvrditi da je u Jasenovcu ubijeno najmanje milion Srba.846 U Hrvatskoj u ratu i revoluciji Ivana Jelia847 navode se koncentracioni logori kao "masovna stratita kroz koja su prolazile desetine tisua ljudi, bez obzira na nacionalnu, vjersku ili neku drugu pripadnost."848 (Slina formulacija je i u njegovom osporavanom tekstu u Enciklopediji hrvatske povijesti i kulture,849 koja e i stoga biti i povuena iz prodaje.)850 U jednom daljem poglavlju Jeli e rei da je u Pavelievim pogromima ivot izgubilo 300 000 Srba.851 Kratak pregled izvora i literature852 u ovoj knjizi, daje, izmeu ostalog, pregled priloga o politici okupatora i o ustakoj NDH, meu kojima je i odreeni broj naslova koji se odnose na logore Jasenovac i Stara Gradika. U Prilozima853 zanimlji-

Hrvatskoj, Zagreb, IHRPH, 1969, 316; Istorija radnikog pokreta, Zbornik radova, I-V, Beograd, Institut za izuavanje radnikog pokreta, 1965-1968; Ivan Jeli, Komunistika partija Hrvatske 1937-1945, I-II, Zagreb, Globus, 1972. (1981).
842Velimir

Terzi, Slom Kraljevine Jugoslavije 1941, Uzroci i posledice poraza, I-II, Narodna knjiga Beo-

grad, Partizanska knjiga Ljubljana - Beograd, Pobjeda Titograd, 1982, 607+963. (II izdanje 1983.).
843Isto, 844Isto, 845Isto,

II, 374. II, 609-611. II, 610. br. 57, od 5.8.1983.

846"Intervju", 847Ivan

Jeli, Hrvatska u ratu i revoluciji 1941-1945, Zagreb, kolska knjiga, 1978, 304. (dalje: Jeli, Hr51. hrvatske povijesti i kulture, Zagreb, kolska knjiga, 1980, natuknice: Koncentracioni logo-

vatska u ratu i revoluciji).


848Isto, 849Enciklopedija

ri (304), Teror okupatorsko - ustake vladavine (656) i Ustae i tzv. NDH (707).
850Vidi

nap. 818. Hrvatska u ratu i revoluciji, 127.

851Jeli, 852Isto, 853Isto,

253-272. 274-303. (22 priloga).

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

161

vi su prilozi br. 19.854 i 20.855 u kojima, pozivajui se na Friganovia (Socijalni aspekti demografskih kretanja)856 daje pregled procenjenih gubitaka,857 ta e biti interesantno kasnije usporediti s Kooviem i erjaviem. Autor Historije Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije858 Duan Bilandi objavio je i Povijest Hrvatske 1918-1995,859 gde navodi, izmeu ostaloga, da pod udar rasnih zakona u NDH dolaze osim idova i Cigana i Srbi. Navodi, takoe, da je u Jasenovcu izvreno istrebljenje Roma, te da je Paveli uspeo da do leta 1945. godine likvidira veinu od 35 000 idova u Hrvatskoj (preivelo svega oko 12 000), kao da je i za 3 meseca 1941. godine iseljeno u Srbiju 140 000 - 180 000 Srba. U knjigama Ferde ulinovia Slom stare Jugoslavije860 i Jugoslavija izmeu dva rata861 govori se o teroru nad stanovnitvom i masovnim stratitima u Jasenovcu, Staroj Gradiki i dr., koji je poprimio karakteristike genocida. U knjizi Stvaranje nove jugoslavenske drave862 u poglavlju Teror u Hrvatskoj ulinovi donosi niz dokumenata o ozakonjenju terora ("zakonske odredbe"), te o delovanju sistema prekih sudova. Posebno obrauje ustake logore,863 a najvie panje posveuje Jasenovcu. Objavljeni su faksimili ne854Isto, 855Isto,

301, prilog 19. "Procjenjeni gubici stanovnitva Jugoslavije" - 2 042 373 = 12,89%. prilog br. 20. "Udio broja stanovnika i udio demografskih gubitaka Republika i Pokrajina u stanovFriganovi, Socijalni aspekti demografskih kretanja u SR Hrvatskoj, Revija za sociologiju, 1-

nitvu i gubicima Jugoslavije".


856Mladen

2/1975.
857Jeli,

o. c., 301. donosi i ove podatke o proceni - ratnim gubicima stanovnitva Jugoslavije: Jugoslavija 2

042 373 = 12,89%; BiH 580 767 = 22,65%; Crna Gora 62 700 = 16,62%; Hrvatska 661 543 = 17,50%; Makedonija 25 622 = 2,22%; Slovenija 136 000 = 9,45%; Ua Srbija 471 552 = 11,35%; Kosovo 38 616 = 5,27% i Vojvodina 66 573 = 4,00%.
858Duan

Bilandi, Historija Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije, Glavni procesi, Zagreb, Bilandi, Povijest Hrvatske 1918-1995. godine, Zagreb, 1996. ulinovi, Slom stare Jugoslavije, Zagreb, kolska knjiga, 1958, 369 (329-330).

kolska knjiga, 1979, (II izd.), 463.


859Duan 860Ferdo 861Isti,

Jugoslavija izmeu dva rata, II, Zagreb, Historijski institut JAZU, 1961, Teror okupatora, 248-250. Stvaranje nove jugoslavenske drave, Zagreb, Sveuilite u Zagrebu, 1959, 328; Teror u Hrvatskoj, 33-45.

Vidi i: Isti, Razvitak jugoslavenskog federalizma, Zagreb, kolska knjiga, 1952, 167.
862Isti,

30-46.
863Isto,

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

162

kih dokumenata, citiran itav niz izjava o zloinima, te izvoda iz memoarske literature. ulinovi istie da je ustaki masovni teror poeo daleko pre nego ta su zapoele partizanske akcije.864 Posebno autor govori o klerofaizmu i odgovornosti vrhova katolike crkve. ulinovieva Okupatorska podjela Jugoslavije865 po mnogima je prvo delo koje konzistentno obrauje NDH. Autor potkrepljuje izneseno dokumentima. Citirane su brojne "zakonske odredbe",866 te u vezi s zloinima u logorima i izjave preivelih zatoenika date Zemaljskoj komisiji,867 kao i izjave zloinaca pred istranim i pravosudnim organima.868 Istorija Jugoslavije Vladimira orovia869 kao i njegova Crna knjiga870 objavljene izmeu dva svetska rata, dakle ne razmatramo ih sa stanovita podataka o naoj temi, ali ih pominjemo zbog podataka o zloinima nas srpskim narodom u I svetskom ratu, ime se uspostavlja slika o kontinuitetu zloina. Ovu sliku daje i Duan Luka u Tri genocida nad Srbima u XX veku.871 Vojna istorija872 logore pominje samo u kontekstu borbi na Kozari, a u dvotomnoj knjizi Oslobodilaki rat naroda Jugoslavije873 u knjizi 1. jasenovaki logor pominje se samo jednom u vezi ofanzive na Kozari i "Jasenovaki obrambeni zdrug" na dva mesta (kao "ustaka posadna brigada") na prostoru Jasenovac - Gradika, i o sukobu 17. parti864Nasuprot

tome, Jeliu u Enciklopediji hrvatske povijesti i kulture ustaki zloini su maltene iskljuivo re-

presija zbog partizanskih akcija i ustanka. Ovu tezu naroito podravaju u novije vreme istoriari i nazovi istoriari u hrvatskog istoriografiji (Tuman Peari, Jurevi).
865Ferdo

ulinovi, Okupatorska podjela Jugoslavije, Beograd, VIZ, 1970, 688+prilozi, Nezavisna Drava

Hrvatska, 161-384.
866Isto, 867Isto, 868Isto,

222-228. i 313. 317. 318-321. orovi, Istorija Jugoslavije, Beograd, Narodno delo, 1933.

869Vladimir 870

Vladimir orovi, Crna knjiga, Patnje Srba Bosne i Hercegovine za vreme Svetskog rata 1914-1918, BeLuka, Tri genocida nas Srbima u XX veku, Beograd, Balkanoloki institut SANU, 1998, 327.

ograd, 1920.
871Duan 872 873

Vojna istorija, udbenik za vojne akademije, Beograd, VIZ, 1980, 576. Oslobodilaki rat naroda Jugoslavije 1941-1945, I-II, Beograd, Vojnoizdavaki institut JNA, 1957-1958,

695+766.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

163

zanske brigade sa ustaama iz Jasenovca kod Krapja,874 a u knjizi 2. Jasenovac i Stara Gradika pominju se tri puta u vezi s zavrnim vojnim operacijama.875

874 875

Isto, knj. I, 235, 499. i 538. Isto, knj. II, 510, 600. i 637.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

164

2. ENCIKLOPEDIJE I LEKSIKONI

Enciklopedije i leksikoni predstavljaju sublimat odreenih spoznaja. Na najmanje tamparskog prostora treba dati jezgrovit prikaz s bitnim podacima. O koncentracionim logorima, a unutar toga, vie ili manje prostora dato je i jasenovakim logorima. U veini enciklopedijskih i leksikografskih izdanja, koja zadiru u istorijske teme, nalaze se i natuknice o logorima. U nekima su i posebne natuknice o Jasenovcu i Staroj Gradiki. Takoe, u nekima drugima natuknicama nalazimo relevantnih podataka o logorima ili pojedinim licima koja su bila u logoru. Enciklopedija Jugoslavije876 pod natuknicom Jasenovaki logor uz krai prikaz navodi da se "taan broj poginulih u Jasenovakom logoru ne moe utvrditi; prema procjeni koja se oslanja na iskaze preivjelih, sauvane dokumenta i priznanja uhvaenih ustakih zloinaca iz Jasenovakog logora, broj jasenovakih rtava premauje 700 000." U Enciklopediji JLZ iz 1958. godine Jasenovac se pominje u posebnoj natuknici877 i pod Koncentracioni logori.878 U knj. 3. pod natuknicom Jasenovac govori se o 500 - 600 000 ubijenih, a istovremeno u knj. 4. pod natuknicom Koncentracioni logori o 350 000 lica. U 4. knjizi izdanja iz 1978. godine879 pominju se rtve od "nekoliko stotina tisua Srba, Hrvata, idova i Roma" u Jasenovcu i 75 000 rtava u Staroj Gradiki. Za vreme NDH zapoeto je izdavanje Hrvatske enciklopedije880 (nedovreno), nalazimo u izdatim sveskama podatke o nekim, za nas interesantnim imenima. Takoe,

876

Enciklopedija Jugoslavije, Zagreb, Jugoslavenski leksikografski zavod, 1960, sv. IV, 467, pod natukniJLZ, Zagreb, JLZ, knj. 3, 1958, 648, natuknica Jasenovac.

com Jasenovaki logor.


877Enciklopedija 878Isto,

knj. 4, 1959, 322, natuknica Koncentracioni logori. enciklopedija JLZ, knj. 4, Zagreb, JLZ, 1978, 504, natuknica Koncentracioni logori, 500-504. (U

879Opa

ovom izdanju, u 4. knjizi, pod odrednicom Jasenovac ne govori se o logoru - ve se upuuje na natuknicu Koncentracioni logori.)
880Hrvatska

enciklopedija, I-III (IV), Zagreb, Naklada konzorcija hrvatske enciklopedije, 1941. (sv. I i II),

1942. (sv. III).

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

165

podatke o nekim licima iz oblasti sveta likovnih umetnosti, napose koji su stradali u logorima, nalazimo u likovnim enciklopedijama.881 Vojna enciklopedija o rtvama Jasenovca i Stare Gradike govori u natuknicama Jasenovac,882 Koncentracioni logor883 i Ustae.884 U sve tri natuknice govori se o 700 000 rtava Jasenovca i u poslednje dve o 75 000 rtava Stare Gradike. Encyclopedia of the Holocaust885 daje podatak o 600 000 ubijenih u Jasenovcu, preteno Srba, Jevreja i Cigana, kao i protivnika ustakog reima. U Maloj enciklopediji Prosveta886 i Politikoj enciklopediji887 pod odrednicama o koncentracionim logorima pominje se "nekoliko stotina hiljada" ubijenih u Jasenovcu. Podataka o Jasenovcu nalazimo ak i u dejoj enciklopediji888 gde u odrednici Jasenovac,889 uz kratki patetini saetak da "na mestu nekadanjeg ustakog logora smrti, uzdie se danas velianstveni spomenik - simbol pobede naih naroda nad svojim neprijateljima" stoji i podatak "...smatra se da je tu izgubilo ivote oko 800 000 ljudi ...". Svakako, da ovako paualna tumaenja i davanja podataka, imala su, ustvari, kontraproduktivne refleksije. Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture890 izdana je s ambicijom izdavakog poduhvata, buno reklamirana i gotovo rasprodana u pretplati, doivela je otre kritike metodoloko-koncepcijske i faktografske naravi. Odreeni lanci i konstatacije osim kriti881Enciklopedija

likovne umjetnosti, I-IV, Zagreb, JLZ, 1959-1966; Likovna enciklopedija Jugoslavije, I-II,

Zagreb, JLZ "Miroslav Krlea", 1984-1987; Enciklopedija hrvatske umjetnosti, I, Zagreb, LZ "Miroslav Krlea", 1995.
882Vojna 883Isto, 884Isto,

enciklopedija, izdanje Vojne redakcije enciklopedije, Beograd, knj. 4, 1972, 31, Jasenovac.

knj. 4, 1972, 507-510, Koncentracioni logor (Dragoljub Joksimovi). knj. 10, 1975, 265-266, Ustae (Nikola Slavica). of the Holocaust, Vol. 2, p. 739: "Some 600 000 people were murdered at Jasenovac

885Encyclopedia

mostly Serbs, Jews, Gypsies and opponents of the Ustashi regime."


886Mala

enciklopedija Prosveta, knj. 1, 1959, 576. enciklopedija, Beograd, Savremena administracija, 1975, 462-463.

887Politika 888Reci

gde je ..., Deje sveznanje, Velika ilustrovana enciklopedija za decu u 10 knjiga, knj. 3, napisali: Si-

mona i or Monlai, priredio: Ugljea Krsti, domae odrednice: Boidar Stanii, Beograd, BIGZ, 6. izdanje (1. latinino), 1986, 185.
889Isto,

odrednica 367, str. 144. hrvatske povijesti i kulture, Zagreb, kolska knjiga, 1980, 912.

890Enciklopedija

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

166

ka faktografske naravi dobili su i politike diskvalifikacije. Posebno su otra reagovanja bila Saveta Spomen-podruja Jasenovac, borakih organizacija, na raspravi u Centru CK SKH za idejno-teorijski rad, kao i u tampi891 na dva lanka Ivana Jelia, Koncentracioni logori892 i Teror okupatorsko-ustake vladavine.893 U prvom lanku u tridesetak redaka u stupcu govori se o osnivanju KCL pre rata (prvi pasus, sedam redaka), u drugom pasusu (sedam redaka) o logorima nakon okupacije, koji su pretvoreni u muilita "poznata pod imenom 'logora smrti'" kroz koja "prolaze u smrt desetine tisua ljudi." U treem pasusu (devet redaka) govori se o Jasenovcu. "Jasenovaki logor poinje se formirati od ljeta 1941, kada su dovedene prve grupe komunista, sudionika i simpatizera NOP-a, a zatim sve vee skupine Srba, idova, Hrvata, Muslimana, Roma. Jasenovac se pretvara u najvei centar za muenje i likvidaciju svih za ustaki reim 'nepoudnih osoba'. Kroz taj logor proli su deseci tisua ljudi, od kojih je veina pogubljena u mnogim pokoljima, to su ondje provoeni." Za logor Stara Gradika (zadnji pasus, sedam reda) kae da su u njemu "izvreni pokolji ena i djece". U drugom lanku, veliine jednog stupca na stranici, pominje se da su "uslijedila masovna hapenja i odvoenja u KCL gdje su vrena i masovna smaknua." Naroito negativna ocena, uz ocenu o "desecima tisua" koji su "proli kroz logor" gde je "veina pogubljena" iz prvog lanka, dobio je navod u ovom drugom: "U Hrvatskoj su pod nasiljem njemakog, talijanskog i maarskog okupatora ve do izbijanja oruanog ustanka pale mnoge rtve. Usljed daljeg razvoja NOB-a teror okupatora poinju sve vie obiljeavati odmazde, kao odgovor na partizanske akcije... brojni zloini davali su sve vie obiljeje tom teroru u kojem su stradale desetine tisua ljudi". Dakle, kroz Jasenovac su "proli deseci tisua ljudi", a teror okupatora ("domai pomagai" se i ne pominju) je odgovor na partizanske akcije - da nije bilo ustanka, znai, ne bi bilo terora!? Pr-

891I.

Tomljanovi, Ozbiljne kritike Enciklopediji, "Borba", 13.3.1981; J.P.: Kritika o knjizi - jaa od knjige, hrvatske povijesti i kulture, 304-305.

"Veernji list", 13.3.1981; Stevan Niki, Osporena Enciklopedija, "NIN", 19.10.1981.


892Enciklopedija 893Isto,

656-657.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

167

vu konstataciju Jeli prenosi gotovo identinu iz knjige Fikrete Jeli-Buti Ustae i NDH,894 ali ne daje podatke iz napomena. Nakon kritikih rasprava i napisa, odlukom izdavaa, knjiga je povuena iz prodaje (istina, preko 80% tiraa bilo je u preplati ve prodano i distribuisano).895 U Leksikonu JLZ
896

navodi se u Jasenovcu broj rtava od 700 000, a u Vojnom

leksikonu897 da je u drugom svetskom ratu ubijeno u logorima oko milion Jugoslovena, a samo u Jasenovcu preko 600 000. oreviev Leksikon bezbednosti898 govori o 800 000 ubijenih u logorima NDH, a Jasenovac i Stara Gradika se pominju kao najvei logori. Leksikon NOR-a899 u posebnim natuknicama o Jasenovcu900 i Staroj Gradiki901 daje podatke o logorima (poloaj, izgled, organizacija), te pozivom na Zemaljsku komisiju navodi u Jasenovcu 600-700 000 rtava (ta je netano, Zemaljska komisija je dala 500600 000),902 a za Gradiku se navodi 75 000 rtava. U ovom leksikonu ima niz pogrenih i proizvoljnih tvrdnji. Tako se tvrdi da je u Jasenovcu jedan broj zatvorenika samo prolazio kroz logor i odmah voen na likvidacije (ta je tano), te da je na ovaj nain 1942. godine
894Fikreta

Jeli-Buti, Ustae i Nezavisna Drava Hrvatska 1941-1945, SN Liber i kolska knjiga, Zagreb,

1978, II izdanje, 331. Na str. 186-187. pie: "Kroz jasenovaki logor prolaze deseci tisua ljudi, veinom, pogubljenim u brojnim pokoljima to su se ondje inili. Istog karaktera bio je i koncentracioni logor u Staroj Gradiki, formiran na mjestu dotadanjeg kaznenog zavoda. U njemu su osobito obavljani pokolji ena i djece." Ove tri reenice praene su i sa tri napomene koje ukazuju na podatke o broju rtava u literaturi: 500-600 000 Zemaljska komisija u "Zloini u logoru Jasenovac", 38; Trivuni u "Jasenovac i jasenovaki logori" donosi broj 700 000, od toga 360 000 na Gradini (16), te konstatacija autorke "U Jasenovcu je pogubljen daleko najvei broj ljudi u NDH - nekoliko stotina tisua." U ostalim napomenama ukazuje se na literaturu koja je uglavnom publicistikog i memoarskog karaktera.
895Vidi

nap. 891. JLZ, Zagreb, JLZ, 1974, 418.

896Leksikon 897Vojni

leksikon, Beograd, VIZ, 1981, 266, Koncentracioni logor. orevi, Leksikon bezbednosti, Beograd, Privredapublik, 1989, Koncentracioni logori ili Konclo- narodnooslobodilaki rat i revolucija u Jugoslaviji 1941-1945, I-II, Beograd, Narodna knjiga,

898Obren

gori (196-197), Ustae (504-508) Ustaka nadzorna sluba - UNS (508-509).


899Leksikon

1980. (dalje: Leksikon NOR-a).


900Isto, 901Isto,

I, Koncentracioni logor Jasenovac, 523. II, Logor Stara Gradika, 612-613. Zloini u logoru Jasenovac, 38-39.

902Vidi:

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

168

ubijeno 50 079 lica, uglavnom sa Kozare i iz Slovenije, a da je najvie streljano u toku 1943. godine 280 000 lica (!?).903 Davati ovako decidnu brojku (50 079) je besmisleno, kad ne postoje evidencije. Da se radi o licima iz Slovenije, verovatno je tamparska greka, treba Slavonije. Da je 280 000 ubijenih 1943. godine - je proizvoljna tvrdnja, koja nikako ne stoji, ne samo da nema evidencija, nego se 1943. godina smatra "relativno mirnom", a najmasovnije likvidacije vrene su 1941/42. i 1944/45, dakle u poetnoj i zavrnoj fazi logora. Navodi se takoe da su Jablanac i Mlaka pomoni logori Stare Gradike, a ustvari oni su bili deo sistema jasenovakih logora, gde su radili i bili likvidirani zatoenici i iz Jasenovca i iz Stare Gradike. U ovom leksikonu objavljen je i velik broj lanaka (50) o logorima na tlu Jugoslavije i u Evropi, o stradanjima dece u logorima, o internacijama i deportacijama, o ustaama i UNS-u, kao i nekoliko lanaka o licima (narodni heroji) ubijenim u logorima Jasenovac i Stara Gradika. Podatke o nizu imena iz hrvatske prolosti i aktuelnog vremena moglo se nai u Hrvatskom biografskom leksikonu iz 1989. godine.904 U Hrvatskoj je 1997. godine objavljen leksikon Tko je tko u NDH,905 u kome nalazimo podatke o nizu ustakih funkcionera (Paveli, Artukovi, Slavko Kvaternik itd.); poznatim zloincima iz logora: Ivica Brkljai, Maja Budon Slomi, Ivan Devi Pivac, Jakov Dal, Miroslav (fra Tomislav) Filipovi (Majstorovi), Eugen - Dido Kvaternik, Ljubo Milo, Marko Pavlovi, Dinko aki, Viktor Tomi, Ante Vrban, Mirko Vutuc, Karlo Wagner itd; drugih istaknutih linosti tog vremena koje se pominju u kontekstu obrade nae teme kao npr. lica iz redova RKC: Stepinac, Draganovi; iz politike: Maek, Ciliga, Hebrang, Jakovljevi, Vlado Singer; zatoenici masoni: Antun Barac, Grga Novak, Munco (Emanuel) Galiardi; etniki vojvoda Petar Baovi ubijen u Jasenovcu 1945, seljak - pisac Mihovil Pavlek Mikina ubijen itd. Urednitvo leksikona906 naglaava da "hotimice se odreklo nezahvalne zadae da donosi konane prosudbe o osobama koje su bilo na koji nain obiljeile razdoblje NDH. Povijesna e znanost rei jednog dana to se doista zbivalo na hrvatskim prostorima u raz903Leksikon 904Hrvatski 905Tko

NOR-a, I, 523. biografski leksikon, Zagreb, JLZ "Miroslav Krlea", 1989.

je tko u NDH, Hrvatska 1941.-1945. Zagreb, Minerva, 1977, 484. Dizdar, Marko Gri, Slaven Ravli i Darko Stupari.

906Zdravko

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

169

doblju 1941. - 1945., tko je kakav bio i kakav mu je povijesni predznak. Leksikon ne daje (uz razumljive iznimke) ocjene s obzirom na sumnje, optube ili osude o zlodjelima, nego nudi injenice koje su se mogle dosei dosadanjim istraivanjima i otvorenou arhiva."907 Urednitvo u nastavku konstatuje "ini (nam se) da teret nasljea NDH optereuje i danas: jedne strahom, druge odbojnou, tree nekom neshvatljivom konspiracijom... NDH jo uvijek pobuuje suprostavljene poglede i ocjene s krajnje nepomirljivih pozicija. Nezavisna Drava Hrvatska (1941. - 1945.), njezin poglavnik Ante Paveli, te ustaki pokret u cjelini i danas - ne samo u historiografiji nego i u politikom i svekolikom ivotu pobuuje kontraverzije."908 Ove "kontraverzije", kae se "razlistava i proslov u ovoj knjizi."909 A Trpimir Macan je "razlistao dvojbe" tako da je istakao dva stanovita: zastupnici jednog "gledita cijeli ustaki reim i Nezavisnu Dravu Hrvatsku ocjenjuju zloinakim", a drugog da "Nezavisna Drava Hrvatska bila je drava, a ustaki reim poglavito nije bio zloinaki."910 Verovatno ovo "poglavito" podrazumeva "sitnicu" od nekoliko stotina hiljada rtava (da se ovde ne uputamo u licitiranje), "sitnicu" o genocidnoj primeni rasnih zakona i genocidu nad Srbima, Jevrejima i Romima, o bezbrojnim zloinima protiv ovenosti, ratnim zloinima i zloinima protiv civilnog stanovnitva. Pokuaj "znanstvene nepristrasnosti" i njeno proklamovanje kao jedinog ispravnog principa, ne uvaavajui steene spoznaje (pa ak i samih autora - lanova urednitva, koje su ranije objavljivali), i dokazane konstatacije, ne odreujui se prema njima, predstavlja, ustvari, sasvim odreeno oitovanje (ili ne mogu ili ne smeju se autori oitovati u duhu svojih nekih ranijih ocena, a na nove se izgleda nisu jo "svikli", pa ih ne mogu tako jasno profilisati). Tako npr. za Ivicu Matkovi (str. 261.) kau da je bio "na dunosti nadstojnika Opeg odjela Zapovjednitva logora u Jasenovcu" i da je "upleten u ubojstvo M. Karamarka911 krajem travnja 1945", a nita ne navode iz brojne dokumentacije i memoarskih zapisa o zloinima u logoru; ili za Ljubu Miloa (str. 267-277.) da je postao Luburiu "desna ruka, te e postati jedan od simbola ustakog terora, u logorima u kojima je za vri907Tko 908Isto,

je tko u NDH, "Rije urednitva", V-VI. VI. Macan, Nezavisna Drava Hrvatska, Pristupi i dvojbe, u: Tko je tko u NDH, VII-XI.

909Trpimir 910Isto,

VIII-IX. od voa Ustake mladei, umean u pokuaj "pua" Lorkovi - Voki.

911Jedan

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

170

jeme NDH djelovao ubijeni su deseci tisua ljudi"912... i dalje "Pod Miloevim vodstvom ustake postrojbe iz Jasenovca sredinom listopada napale su i opljakale vie sela u okolici, a preteni dio stanovnitva (pravoslavaca koji su preli na katoliku vjeru) odveli u logor. Pokrenuta je istraga te je u prosincu 1942. uhien913... i "puten je uz Luburievo zauzimanje."914 Autori koriste svaku priliku da istaknu protivljenje RKC i Stepinca metodama ustake drave: "Donosio je (Paveli, nap. JM) rasne zakone, uspostavio koncentracijske logore i podravao nasilje nad dijelom stanovnitva, unato prosvjedima Katolike crkve na elu s nadbiskupom A. Stepincem,"915 a za Ivana aria nadbiskupa Vrhbosanske nadbiskupije, najbitnija je njegova "uloga u promicanju kulturne i nacionalne svijesti Hrvata u Bosni i Hercegovini," a za vreme NDH je "objavio pjesmu Poglavniku" i "sudjelovao" u radu "biskupskih konferencija 1941. i 1945. u Zagrebu",916 a u natuknici o Stepincu (367-369.) vidno se naglaava da "Tijekom rata pomagao je ljudima bez obzira na njihovu nacionalnu i vjersku pripadnost i suprostavljao se nezakonitostima u NDH. esto prosvjeduje protiv nasilnog odvoenja idova i Srba i pri najviim vlastima u NDH... Pri prevoenju na rimokatoliku vjeru pravoslavnih vjernika, kao lan Odbora trojice, zalae se u uputama da se taj proces provodi u skladu s crkvenim normama, a samo iznimno, zbog ratnih prilika, doputa skraeni postupak", naravno ne pominje se nasilno katolienje, i dalje: "Zbog zalaganja za ljudska prava proganjanih i skrbi za sudbinu pojedinaca (i idova i pravoslavnih), te zbog propovijedi u zagrebakoj katedrali, Stepinac dolazi u sukob s ustakim vlastima."917 Nigde se ne pominje njegova odgovornost kao nadbiskupa i kao vojnog vikara, istina "sine titulo", za ustako i zloinako delovanje niza svetenika i svetenika u vojnoj slubi.

912Autori

su se upustili u "opasan rizik" jer "deseci tisua" ne odgovara Tumanovim 20 000 (Konferencija

u Haagu), a pogotovo 2 238 iz (istina tada jo neobjavljenog) nalaza Saborske komisije za rtve rata i poraa na ijem je elu Vice Vukojevi.
913"Zamislite 914Ne

samo, to je strano!" - kao da se uje prizvuk nakon navedene konstatacije.

pominjui njegovo lino uee u masakriranju logoraa, u "ritualnim klanjima" itd. Upor. zapise Nije tko u NDH, 309. 367. 367-368.

kolia i dr.
915Tko 916Isto, 917Isto,

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

171

U Leksikonu je hronoloki prikaz lana urednitva Slavena Ravlia o politikim zbivanjima u NDH,918 i Glosarij919 u kome se izmeu ostalog nalaze natuknice o Jasenovcu (473): "najvei koncentracijski logor u NDH 1941. - 45., osnovan u kolovozu 1941. U logoru su ubijeni deseci tisua idova, Srba, Roma te Hrvata nepoudnih reimu i antifaista. Nadbiskup A. Stepinac osuivao ga je kao 'sramotu i ljagu za NDH' " i Staroj Gradiki (480): "koncentracijski logor u NDH 1941. - 44., formiran na mjestu dotadanje kaznionice; poetkom 1942. ukljuen u kompleks logora Jasenovac, u ustakim dokumentima pominje se i kao 'Logor br. V'. U Njemu su ubijane tisue idova, Srba i Hrvata, osobito su stradale ene i djeca." Date su jo kratke odrednice o logoru Jadovno (473), Kerestinec (474), Kruica (475), Lepoglava (475) - ne navodi se kao logor ve samo kao kaznionica, te za prijeke sudove (478), rasne zakone (479), UNS (482). Ovaj Leksikon, bez obzira ta bi trebao sadravati jo mnoga imena, i bez obzira na neke ocene o linostima (odnosno izbegavanje davanja ocena), svakako e biti nezaobilazan (makar zbog generalija) za svakog istoriara koji se bavi NDH. Hronologija radnikog pokreta i SKJ 920 u 86 natuknica pominje logore u zemlji i u Evropi, a u 15 logore Jasenovac i Staru Gradiku. Pod rednim brojem 654. uz navod o 700 000 rtava nalazi se i navod kao u Leksikonu NOR-a o 50 079 lica ubijenih 1942. godine (koja su samo prola kroz logor) i 280 000 streljanih 1943. godine. Hronologija oslobodilake borbe naroda Jugoslavije 1941-1945.921 ima takoe niz natuknica koje se odnose na jasenovake logore. U ovu grupu uvrtavamo i izdanja zbornika narodnih heroja922 u kojima su lanci o narodnim herojima koji su poginuli ili bili zatoeni u logorima Jasenovac i Stara Gradika.923

918Slaven 919Isti,

Ravli, Kronologija politikih dogaaja u NDH 1941. - 1945., Isto, 439-446.

Glosarij, isto, 467-484. radnikog pokreta i SKJ 1919-1979, tom II, 1941-1945, Beograd, Narodna knjiga i Institut oslobodilake borbe naroda Jugoslavije 1941-1945, Beograd, Vojnoistorijski institut, 1964.

920Hronologija

za savremenu istoriju, 1980.


921Hronologija 922Zbornik

narodnih heroja Jugoslavije, Beograd, Omladina, 1957; Narodni heroji Jugoslavije, A-M, N-,

Beograd, Institut za savremenu istoriju i Mladost, 1975; Narodni heroji, I-II, Beograd, Partizanska knjiga i Narodna knjiga, Titograd, Pobjeda, 1982; Heroine Jugoslavije, Zagreb, Spektar, 1980, s.p.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

172

923Narodni

heroji, A-M, N-, Beograd, Titograd, 1982. Narodni heroji ubijeni u Jasenovcu i Staroj Gradi-

ki: avi Marijan Grga, u Jasenovcu krajem 1941. (149-150/I); Nada Dimi, Stara Gradika, III/1942. (188/I); Jaka Dugandi, Stara Gradika, X/1941. (207-208/I); dr. Milo Bokovi, IX/1944. (104-105/I); Ivan Sabljak, Stara Gradika, X/1944. (187/II); Milan palj, Stara Gradika, VII/1942, (260/II); Mitar Trifunovi Uo, Jasenovac, krajem 1941. (291-292/II); Stjepan Sekuli Jucko (192/II) pobegao iz logora Jasenovac, kasnije poginuo u partizanima.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

173

3. STUDIJE I STRUNI PRILOZI

Ovde navodimo istoriografsku literaturu karaktera naunih radova, studija i monografija, kao i priloga izuavanju nekih pitanja koja na odreeni nain predstavljaju i prilog za izuavanje jasenovakih logora, odnosno daju relevantne podatke za ovu temu. Tu je uvrtena i istoriografija koja se bavi pitanjima odreenih drutvenih grupa (npr. po profesionalnoj pripadnosti: lekari, uitelji itd.; nacionalnoj, verskoj, dobnoj itd.), a donosi i neke podatke relevantne za nau temu (npr. podaci o broju rtava u jasenovakim logorima iz odreene drutvene grupe). Ovakvih istoriografskih radova ima dosta, istina, razliitog kvaliteta, od istoriografskih studija do polemike publicistike (istoriografska osnova slui za aktuelne polemike), tako da je ponekad i teko ih razluiti, odnosno, i mnoge od publikacija polemikog tipa imaju vrlo kvalitetnu istoriografsku osnovu, i obrnuto, mnoge od knjiga sa pretenzijama naunih radova (studija) nose u sebi i aktuelnu polemiku dimenziju. U ovoj grupi nalaze se i pregledni lanci i prikazi logora (u vidu lanaka ili u posebnim izdanjima) pisani kao struni radovi ili pisani popularno, najee u turistikim vodiima, i struni (nauni) prilozi pitanjima izuavanja logora, te struni prilozi ija osnovna tema nisu logori, ali donose relevantne spoznaje i faktografiju za izuavanje pitanja jasenovakih logora.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

174

a) Struni i nauno - popularni prikazi logora

Prvi znaajniji, dokumentima potkrepljeni, prikazi jasenovakih logora, ako izuzmemo izdanja Dravne i zemaljskih komisija za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa, pre svega Zloini u logoru Jasenovac i objavljenu memoarsku literaturu (Milia, Riffer, Nikoli, olakovi i dr.), dati su u knjigama: Zloini faistikih okupatora i njihovih pomagaa protiv Jevreja u Jugoslaviji924 i u knjizi ime Balena Paveli.925 U Zloinima protiv Jevreja "pruena je saeta ali obuhvatna slika itavog obima faistikih zloina nad Jevrejima".926 U knjizi su obuhvaeni rezultati istraenog i obraenog materijala do poetka 1948. godine nastalog delovanjem Dravne komisije za utvrivanje zloina. Knjiga je podeljena na 6 delova, a zloini u NDH obraeni su u drugom delu927 unutar koga je poglavlje o koncentracionim logorima Jasenovac i Stara Gradika.928 Opti prikazi logora i pojedini masovni zloini ilustrovani su i argumentovani brojnim dokumentima, najee izvodima iz svedoenja preivelih pred Dravnom komisijom. Tragedija Jevreja u Jugoslaviji za vreme II svetskog rata svoj najbestijalniji izraz imala je u Jasenovcu. U Balenovoj knjizi citirani su mnogi dokumenti ili su doneti kao faksimili koji govore o ozakonjenju terora. Posebno poglavlje (peto), Balen posveuje logorima, gde donosi iskaz jednog zloinca kako je postao kolja u logoru Slana,929 a isti se sistem koristio, prema izjavama preivelih, i u Jasenovcu. Pod naslovom Jasenovaka klaonica govori se o logorima Krapje i Broice, za koje kae da su "osnovani u svibnju 1941, neto kasnije

924Zloini

faistikih okupatora i njihovih pomagaa protiv Jevreja u Jugoslaviji, Beograd, Savez jevrejskih

optina FNR Jugoslavije, 1952, 255. (dalje: Zloini protiv Jevreja); i izdanje iz 1957. godine: The Crimes of the Fascist Occupants and their Colaborators against Jewis in Yugoslavia (vidi nap. 1152).
925ime

Balen, Paveli, Zagreb, Drutvo novinara Hrvatske, 1952, 144. Pavelievi logori - klaonice naroda, protiv Jevreja, XVI.

77-100. (Jasenovaka klaonica, 83-100).


926Zloini 927Isto, 928Isto,

54-114. 85-109. o. c., 78-80. Iskaz 19-godnjeg ustae Jose Orekova, koga su partizani zarobili 1942. god.

929Balen,

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

175

od onih u Slanom i Jadovnu."930 Balen navodi da je Krapje bio logor "tihe likvidacije" - tifus, ali se kasnije prelo na streljanje i likvidaciju logora, tako da su "16. rujna 1941. u Krapju postrijeljali prvu grupu od nekoliko stotina ljudi."931 O likvidaciji logora Broice i Krapje donosi faksimil izjave Ljube Miloa.932 Balenov prikaz Logora III dopunjen je faksimilom izjave Ljube Miloa o masovnim likvidacijama933 i Ante Vrbana o guenju dece plinom u Staroj Gradiki.934 U knjizi se nalaze i brojni fotodokumenti o zloinima. Zdenko Leonal u zborniku Za oveka935 u prilogu pod naslovom Logori936 dao je prikaz Jasenovca i Stare Gradike. Leontal navodi da su prvi transporti, uglavnom Jevreja i Srba, dopremljeni u leto 1941. i kod sela Krapje sami sagradili logor (Jasenovac - Logor I), a nedugo zatim osnovan je na reci Strug izmeu Jasenovca i Krapja Jasenovac - Logor II, a nakon njihovih likvidacija, novembra 1941. formira se Logor III - Ciglana. U samom mestu Jasenovac osnovan je Logor IV - Koara. U prikazu su dati opisi logorskih objekata, te postupci ustaa i poloaj logoraa. Velik prostor posveen je likvidacijama i navoenju zloina "glavnih ustakih koljaa". Uz prikaz zloina daju se i izvodi izjava svedoka. Navodi, da je u Jasenovcu pobijeno 500-600 000 ljudi, meu kojima oko 20 000 Jevreja. O Staroj Gradiki kao delu jasenovakog logora - Logoru V, govori se kroz izjave svedoka.
930Isto,

85. U nizu kasnijih priloga, tvrdi se da jasenovaki logori poinju 21. avgusta 1941, dopremljenim

transportom iz Gospia (logorai Gospia, Slane i Jadovnog) preko Jastrebarskog (Milet). Iz seanja logoraa (olakovi) oni su dopremljeni u logor Broice (opis: dve jevrejske i jedna srpska baraka, ledina ograena icom), dok za logor Krapje dobija se dojam da je ve delimino postojao (Jakica Danon). O postanku logora I i II vidi: Jovan Mirkovi, Prilog izuavanju funkcioniranja sistema jasenovakih koncentracionih logora 1941. (logori I i II) na osnovu sjeanja i izjava preivjelih zatoenika i mjetana Jasenovca i okolnih sela. Izloeno na naunom skupu "Jugoslavija u II svjetskom ratu" jula 1991. u Beogradu. Delovi objavljeni u listu "Front", XLVI, br. 14 (1658), 12. jul 1991, 31, Jasenovaki kavez.
931Isto, 932Isto, 933Isto, 934Isto, 935Za

84. 85. 87, 89, 96, 97, 98. 94.

oveka, Zbornik zapisa i dokumenata iz Narodne revolucije. Izdao Republiki odbor Saveza ratnih Logori, Uredio dr. Zdenko Leontal, 67-106; Jasenovac, 67-97, Stara Gradika, 97-100, Pag, 100-

vojnih invalida Hrvatske, Zagreb, 1957, 582.


936Isto.

102, Danica, 103-105, Jadovno, 105-106.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

176

Ustaki logori Mirka Perena937 je prvo kompleksnije delo posveeno izuavanju sistema ustakih logora unitenja. Ova knjiga ima odlike monografije, iako nije pisana kao nauna studija. U tekstu su dati brojni dokumenti (uglavnom u izvodima), izvodi iz onovremene tampe sa govorima, proglasima, zakonskim odredbama i sl., niz dokumenata ustake provenijencije, izvode iz izjava svedoka zloina, izvode iz dokumentacije poratnih istranih i pravosudnih organa itd. U prvom poglavlju govori se o osnivanju ustake drave, poetku terora i njegovom ozakonjenju. U poglavlju Deportacije i iseljeniki logori opisana su sabiralita i iseljeniki logori za izvrenje plana deportacije Srba (Caprag, Bjelovar, Slavonska Poega) koji su predstavljali, pored masovnih ubistava na terenu, "drugi oblik rjeavanja srpskog pitanja," a trei oblik "bili su logori unitenja". Sistem logora unitenja obraen je u III poglavlju.938 Koncentracioni logori bili su u nadlenosti UNS-a. Neposredno je rukovodio Ured III, a osiguranje i uvanje je imala Ustaka obrana. Ukidanjem UNS-a vei deo nadlenosti prelazi u kompetenciju Glavnog ravnateljstva za javni red i sigurnost. U ovom poglavlju daje se dalje krai osvrt na pojedine logore, pa i o jasenovakoj grupi logora.939 Citiranjem svedoenja i seanja preivelih te raznih dokumenata u poglavlju Put u smrt
940

dat je prikaz masovnog otpremanja stanovnitva i "svih nepoudnih i pogibelj-

nih osoba" u logore, a posebno u Jasenovac.

937Mirko 938Isto.

Peren, Ustaki logori, Zagreb, Stvarnost, 1966, 181.

Sistem logora unitenja, 37-48. "na teritoriji Nezavisne Drave Hrvatske postojali su ustaki kon-

centracioni logori: Jasenovac, Stara Gradika, Lepoglava, Jadovno (blizu Gospia), Slano (na otoku Pagu), Kerestinec, akovo, Danica (u Koprivnici), Kruica (kod Travnika), Loborgrad, Ferianci, Tenje (kod Osijeka), Sisak i Jastrebarsko. Uz ove postojao je i izvjestan broj sabirnih logora. Osim toga na teritoriji NDH postojali su jo njemaki logori: Jankomir, u blizini Zagreba pod upravom Gestapoa, gdje su bili internirani zarobljeni partizani, nadalje njemaki logor u Zemunu, Rijeci, sabirni logor u Bihau, logor u Slavonskom Brodu i Vinkovcima, gdje su takoer bili internirani zarobljeni partizani, aktivisti i simpatizeri NOP-a. Postojali su i talijanski logori: Kampor na otoku Rabu, Kraljevica, Bakar, Zlarin, Molat, Lopud, Kupari kod Dubrovnika i jo neki kao i velik broj zatvora." (str. 37.).
939Isto, 940Isto,

44-46. 49-59.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

177

Sledee poglavlje je o uslovima u logorima, te o sistemu ropskog rada u njima i deportovanju na prinudni rad u Nemaku. Ovde je objavljen i ustaki propagandni prikaz Njihov prijanji rad bila je politika - sadanja naa politika jest rad941 o izlobi u Zagrebakom Zboru pod nazivom Godinu dana rada sabirnih logora Ustake obrane. iri prikaz jasenovakih logora i terora u njima dat je u poglavlju Jasenovaka muilita.942 U nastavku je poglavlje o stradanju dece u logoru, a zatim o organizaciji otpora, bekstvima i zamenama. U poglavlju Likvidacija svjedoka opisan je kraj logora i nalazi Zemaljske komisije, koji se sumiraju pod naslovom Bilanca smrti. Na kraju autor raspravlja o uzrocima zloina: kako su se ustae pripremile za zloine i zato su ih uinile. Perenovi Ustaki logori su, u svakom sluaju nezaobilazna literatura za izuavanje jasenovakih logora,943 stoga su i esto citirani u literaturi. Drugo, dopunjeno i proireno izdanje Ustakih logora izalo je iz tampe 1990. godine.944 Ono je ne samo po obimu vee (ovo izd. 350 str., a prvo 181 str.) nego je doista znatno dopunjeno i izmenjeno945 kako po grai tako i u koncepciji. Naime, u novom izdanju izvrena je preglednija sistematizacija u tekstu. Sadraj je dat u konciznijim (dokumentovanijim) naslovima u odnosu na prvo izdanje. Uvodni tekst Proljee etrdesetprve odgovara donekle uvodnom tekstu prvog izdanja Poetak terora. Dalje je sadraj sistematizovan kroz poglavlja: Prvi logori (Lepoglava 1941., Kerestinec, "Danica"), Logori Ustake obrane (Gospi, Jadovno, Slana i Metajna, Kruica, Jastrebarsko), Useljeniko - iseljeniki logori (Caprag, Slavonska Poega, Bjelovar), Jasenovaka grupa logora (Krapje, Broice, Ciglana, Koara, Stara Gradika), enski i djeji sabirni logori (Lobor, Gornja Rijeka, akovo, Tenja, Jastrebarsko i Reka, Sisak), Nemako - ustaki sabirni logori u Zemunu i Vinkovcima (Zemun, Vinkovci), Sa941Isto,

82-84. Njihov prijanji rad bila je politika - sadanja naa politika jest rad, "Hrvatski narod", 87-100. Uz brojne izvode iz dokumenata dat je u izvodima "idilini prikaz logora" Alojza Lutza u knjige, I. M.: Mirko Peren, Ustaki logori, Zagreb, 1966, "Vjesnik", XXVII/1966, br. 6896. Peren, Ustaki logori, Zagreb, Globus, 1990, 350. (dalje: Peren, Ustaki logori, II izd.); (vidi valjda, i nema naznake u katalogizaciji da se radi o drugom (dopunjenom i izmenjenom) izdanju,

9.9.1942. (vidi nap. 409 i 420).


942Isto,

"Hrvatskom vojniku" iz februara 1945. godine. Vidi nap. 409.


943Prikaz 944Mirko

prikaz: Milorad P. Radusinovi, Mirko Peren, Ustaki logori, Istorija 20. veka, br. 1-2/1991).
945Stoga,

ve je katalogizacija data kao da se radi o sasvim novom izdanju.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

178

birni i radni logor Lepoglava. Zakljuno razmatranje nosi naslov Bilanca smrti, kao i u prvom izdanju, ali u ovome nema iz prvog izdanja naslova Uzroci zloina. Peren i u drugom izdanju donosi mnogobrojna dokumenta, najee u izvodima, brojno vie nego u prvom izdanju. Iako je u drugom izdanju od naune aparature uvrstio Kazalo imena, teta je ta uz citirana dokumenta (osim ponegde u tekstu) nije data aparatura (izvor, signatura), Perenov rad dobio bi na kvaliteti i poprimio bi karakteristike studije. Po broju objavljenih dokumenata, zakonskih odredbi, izjava, svedoenja i dr., Perenova knjiga bi, da su objavljeni integralno i sa potrebnom aparaturom, se mogla uvrstiti u grupu objavljenih izvora, no svakako e posluiti kao svojevrsni vodi kroz izvore. Napor autora u zakljunom razmatranju946 da doe do objektivnije slike o broju rtava u logorima, iako je razmatrao dosta velik broj izvora, odnosno iskaza u literaturi, ipak ne predstavlja studiozni pristup, u smislu pomaka u spoznajama, ovom pitanju i ini nam se da zbog optereenosti nekim polemikama i navodima u literaturi i tampi, povodi se za njima,947 tako da ova analiza, ini slabiji deo knjige. Peren ukazuje na odreena preterivanja (bolje reeno nedokazana navoenja izvesnih velikih brojeva za rtve jasenovakih logora), ali, interesantno je, da ne komentarie minimizatore. Iako analizira odreene podatke iz literature o stvarnim i demografskim gubicima, Peren svoj "bilans smrti" ipak izvodi "na bazi uvjerenja" a ne fakata. On se opredeljuje da je u svim logorima ubijeno 80-120 000 i to: u gospikoj grupi logora 15-25 000, u jasenovakoj grupi logora 6080 000 i svim ostalima 7-15 000.948 Peren, iako i sam logora sa spoznajama o stradanju u logorima949 i vrstan publicist, pati (u ovom izdanju), ini se, od zajednike boljke mnogih hrvatskih istoriografa i publicista da se pokuava nametnuti (ne kae se, ali se pretpostavlja od autora iz redova druge nacije) karakteristike ustakog reima celom hrvatskom narodu.950
946Peren, 947Peren

Ustaki logori, II izd., Bilanca smrti, 313-329. sudeluje sa prikazom prema ovom zakljunom razmatranju pod naslovom to je tabu tema o istini

o ustakim logorima na naunom skupu u Jasenovcu 1989. godine "Stradanje Jugoslavena u II svjetskom ratu". Vidi nap. 1101.
948Peren, 949Isto, 950Isto:

Ustaki logori, II izd., 328-329.

329: "...svi smo bili braa, bez podjela i prebrojavanja..." "...svi zakljuci mogu se, a i moraju podvri svakoj strogoj i znanstvenoj kritici. Na tome se upravo

radi, kako bi se ve jednom utvrdila istina. Ne da bi se prikrio zloin, nego da bi se uklonilo nepovjerenje,

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

179

Kao ta je data konstatacija za prvo izdanje Ustakih logora da je nezaobilazna literatura za nau temu, isto, pogotovo, vredi i za ovo izdanje. Peren, iako nije istoriar, moe se, usprkos navedenim primedbama, ukljuiti u malobrojnu grupu istoriografa, koji su dali ozbiljne, dokumentovane, priloge izuavanju fenomena logora u NDH, odnosno, jo manjoj grupi, koji su sistematizovali svoje spoznaje. O logoru Jasenovac kao posebno izdanje tampana je knjiga Ante Zukanovia S one strane svijeta,951 koja je ustvari neto izmenjen i dopunjen feljton objavljen pod istim naslovom u nedeljniku "Rad" 1966/1967. godine.952 Zukanovi pati od senzacionalizma, pa tako navodi proizvoljnu tvrdnju da je proboj iz logora III preivelo svega etiri zatoenika, a u nizu i memoarskih i drugih zapisa mogao je nai podatke da se taj broj kree od 54 - 80 preivelih u proboju, a podatak iz kasnijeg vremena pokazuje broj od 87.953 U knjizi Mladena Colia Takozvana Nezavisna Drava Hrvatska 1941.954 glava etvrta, govori se o ustakom teroru,955 a pod naslovom Ustaki koncentracioni logori u NDH dat je osvrt na logore Danica, Kerestinec, Jadovno, Pag, Kruica, Loborgrad, akovo, Stara Gradika i Jasenovac. Coli objavljuje 40 priloga,956 uglavnom zakonskih odredbi, kojih se deo odnosi i na logore, tako da se ovaj deo moe uvrstiti u bibliografiju objavljenih izvora. O ovoj knjizi i njenim pretenzijama pisali su u ocenama i prikazima Mile

koje svima smeta, i razobliile insinuacije koje se esto pokuavaju na raun ustakog reima pripisati cijelom hrvatskom narodu."
951Ante

Zukanovi, S one strane svijeta. rtve jasenovakog logora. Nova Gradika, Narodno sveuilite Zukanovi, S one strane svijeta, rtve jasenovakog logora, "Rad", 1966/1967. (feljton). Mileti, Prilog utvrivanju imenom broja usmrenih u koncentracionom logoru Jasenovac, u: Ja-

"M. A. Reljkovi", 1972, 92.


952Ante 953Antun

senovac sistem ustakih logora smrti, Saoptenja sa Okruglog stola odranog u Beogradu 23.4.1996. Beograd, 1997, 50-88. Spisak logoraa Koncentracionog logora Jasenovac, koji su ostali ivi po izvrenom ustanku 22.4.1945. godine, str. 80-81.
954Mladen 955Isto, 956Isto,

Coli, Takozvana Nezavisna Drava Hrvatska 1941. Beograd, Delta-Press, 1973, 485.

Ustaki teror u NDH 1941. godine, 339-347. Prilozi, 403-462.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

180

Konjevi957 i Rafael Bri,958 te se tim povodom razvila polemika izmeu Colia959 i Konjevia.960 O jasenovakim logorima napisano je, bilo kao broure, posebni pregledni lanci ili u sklopu tekstova naunih rasprava i istoriografske publicistike vie napisa. Iako se razlikuju u kvaliteti (od strunih radova do popularno-publicistikih napisa) zajedniki im je, u veem ili manjem obimu, da daju istorijat logora, njegovu organizaciju, uslove ivota i zloine u logoru. U veini ih se daju podaci o sistemu logora, metodama likvidacije, broju rtava itd. Posebni lanci Zlatka Munka o Jasenovcu961 i Staroj Gradiki962 objavljeni su kao uvodni tekstovi u zborniku seanja Otpor u icama. Osvrt na postanak i razvoj jasenovakih logora Radovana Trivunia tampan je kao posebna broura.963 Kao posebno izdanje izala je Ustaka fabrika smrti 1941-1945. Antuna Miletia.964 Ovaj autor je objavio i vie lanaka o jasenovakim logorima: u Godinjaku Drutva istoriara BiH,965 u Dedijerovim Novim prilozima za biografiju Josipa Broza Tita II,966 kao Uvod u svoju trotomnu knjigu Koncentracioni logor Jasenovac - Dokumenta,967 koji s Pogovorom u treoj knjizi

957Mile

Konjevi, Mladen Coli, Takozvana Nezavisna Drava Hrvatska 1941. Pregled, br. 9, (Ocjene i priBri, O knjizi Mladena Colia: Takozvana Nezavisna Drava Hrvatska 1941. SP, VI/3 Coli, Nauna kritika ili poziv na anatemu, SP, VIII/1 (20)/1976, 102-111.

kazi), Sarajevo, 1974, 967-972.


958Rafael

(16)/1974, 121-133.
959Mladen 960Mile

Konjevi, Povodom Colieve dileme "Nauna kritika ili poziv na anatemu", (Diskusija), SP, IIMunko, Jasenovac (istorijat), Otpor u icama I, Beograd, VIZ, 1969, 17-33.

III/1976, 81-91; Isti, Takozvana Nezavisna Drava Hrvatska (II), Pregled, br. 6, Sarajevo, 1977, 789-794.
961Zlatko 962Isti,

Stara Gradika (istorijat), Isto, 525-531. Trivuni, Jasenovac i jasenovaki logori, Jasenovac, Spomen podruje, 1972, 29, (drugo i tre-

963Radovan

e dopunjeno i proireno izdanje 1974. i 1977, 38).


964Antun 965Isti, 966Isti,

Mileti, Ustaka fabrika smrti 1941-1945, Beograd, Vojnoizdavaki i novinski centar, 1988, 127.

Koncentracioni logor Jasenovac 1941-1945, Godinjak DI BiH, XXXVI/1985, 23-40. Logor Jasenovac, u: Vladimir Dedijer, Novi prilozi za biografiju Josipa Broza Tita II, Rijeka, LiburUvod, u: Koncentracioni logor Jasenovac I, Ocenu o ovom lanku dao je P. Strii na tribini "Nae

nija, Zagreb, Mladost, 552-557.


967Isti,

teme". Upor. tekst uz nap. 441.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

181

moe initi celinu,968 u predgovoru knjizi Milana Gavria Otkosi smrti.969 Isti autor zajedno s Brankom Obuinom radio je Istorijski elaborat za program ureenja Spomen podruja Donja Gradina (tri verzije)970 koji je neta preraen, objavljen u VIG pod naslovom Jasenovaki logor "Gradina" 1941-1945.971 U prilogu Izvjetaju Spomen podruja Jasenovac za srednjerono razdoblje, raenom 1980, dat je Krai povijesni osvrt na jasenovake logore 1941-1945.972 Ustako divljanje u Hrvatskoj (Jasenovac) je poglavlje u knjizi Labovi - Ranatovi Otpor golorukih kroz logore u kome je dat prikaz logora.973 Nikola ivkovi pie o Jasenovcu i Staroj Gradiki u poglavlju Zatvori i koncentracijski logori u zemlji u svojoj studiji Ratna teta koju je Nemaka uinila Jugoslaviji u drugom svetskom ratu.974 U knjiici Kako su nestajali ljudi Voje Jovanovia jedno poglavlje se odnosi na jasenovake logore.975 Jovanovi ne ita dobro izvore i literaturu kojom se slui, jer unosi netane tvrdnje.976
968Isti, 969Isti,

Pogovor, u: Koncentracioni logor Jasenovac, III, 703-722. Umesto predgovora, u: Milan Gavri, Otkosi smrti. Seanje na jasenovaki logor istrebljenja. BeoMileti i Branko Obuina, Program ureenja Spomen podruja Donja Gradina - istorijski elabo-

grad, Narodna armija, 1977, 5-17.


970Antun

rat, Sarajevo, Institut za istoriju, 1978, 60. (apirografirano); Institut za istoriju Sarajevo, Program ureenja Spomen podruja Donja Gradina - istorijski elaborat. Urbanistiki zavod BiH, Sarajevo (bez imena autora i bez god. izdanja), 89. (apirografirano); Izvod iz istorijskog elaborata o dogaajima koji su se zbili na prostoru Spomen podruja u vrijeme dok se nalazilo u sastavu faistikog koncentracionog logora u Jasenovcu, Program ureenja Spomen podruja Donja Gradina, Prijedlog koncepcije, Urbanistiki zavod BiH, 1977, 3-12. Radi se o istom elaboratu s neznatnim promenama i dopunama, a trei tekst je skraena verzija.
971Antun 972Jovan

Mileti i Branko Obuina, Jasenovaki logor "Gradina" 1941-1945. VIG, 1/1980, 209-232. Mirkovi, Krai povijesni osvrt na jasenovake logore 1941-1945. (Prilog izvjetaju), u: Izvjetaj

Spomen podruja Jasenovac (Analiza stanja i smjernice razvoja), priredio Jovan Mirkovi, Jasenovac, Spomen podruje, 1980, 43-56.
973urica

Labovi, Petar Ranatovi, Otpor golorukih kroz logore, Beograd, Grafika, 1970, 187. Ustako ivkovi, Ratna teta koju je Nemaka uinila Jugoslaviji u drugom svetskom ratu, Beograd, In-

divljanje u Hrvatskoj (Jasenovac), 59-74.


974Nikola

stitut za savremenu istoriju i Export-press, 1975, 590. Zatvori i koncentracijski logori u zemlji, 238-255, (o Jasenovcu i Staroj Gradiki na str. 239-242).
975Voja

Jovanovi, Kako su nestajali ljudi, Beograd, Rad, 1962, 69. Takmienje zloinaca (Jasenovaki lo-

gor), 39-48.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

182

Milorad Vignjevi u lanku Gradina - najvea grobnica rtava II svjetskog rata u Jugoslaviji977 i Zaim Topi u prvom delu lanka U Jasenovcu su zloinci ubili i poznate mlade knjievnike978 daju osvrt (prikaz) jasenovakih logora. Prikaz Sime Brdara o Donjoj Gradini vie je literarnog karaktera nego prikaz logorskog lokaliteta.979 Vodii i fotomonografije Spomen podruja Jasenovac, spomenika NOR-a i prigodna izdanja donose najee krae nauno-popularne prikaze jasenovakih logora, temeljene uglavnom na poznatoj faktografiji i izvodima iz seanja zatoenika. U ovim tekstovima dati su osnovni podaci o organizaciji sistema jasenovakih logora, nalazima Zemaljske komisije, broju rtava, masivnim i pojedinanim zloinima, esto ilustrovano izvodima iz seanja ili zapisnika istranih i pravosudnih organa. Ozbiljnija kritika analiza ukazala bi na niz slabosti.980 Spomen podruje Jasenovac je naslov dva najtiranija turistika vodia sa tekstovima Radovana Trivunia981 i Gojka Jokia.982 U kvalitetnom vodiu Bili so uporni

976Isto,

43. Jovanovi tvrdi da ima jedva stotinjak preivelih svedoka iz jasenovakih logora - ta ne stoji

(npr. samo u pojedinim sekcijama bivih zatoenika logora Jasenovac i Stara Gradika, u nekim gradovima, bilo je po stotinu do dvesto lanova). Na istom mestu navodi likvidaciju "prva dva jasenovaka logora, u Gradini i Uticama" ta nije mogao nai nigde u izvorima i literaturi.
977Milorad

Vignjevi, Gradina - najvea grobnica rtava drugog svjetskog rata u Jugoslaviji, Kozara IV,

Beograd, VIZ, 1978, 464-470.


978Zaim

Topi, U Jasenovcu su zloinci ubili i poznate mlade knjievnike, Sarajevo u revoluciji, knj. 4, SaBrdar, Gradina D, Banja Luka, Glas srpski, 1994, 23; ranije objavljeno u Zborniku radova Muzeja da je u vreme pisanja ovog dela teksta (1989) ova vrsta literature imala znaajan tira i popular-

rajevo, Istorijski arhiv, 1981, 565-574.


979Simo

revolucije BiH, Sarajevo.


980Obzirom

nu cenu, ta ju je inilo dostupnim irokom krugu posetilaca Spomen podruja, a esto je bila jedini izvor spoznaje, neophodna je bila i kritika valorizacija ovih tekstova.
981

Spomen podruje Jasenovac, tekst: Radovan Trivuni, Biblioteka "Male turistike monografije", Za-

greb, Turistkomerc i Spomen podruje Jasenovac, 1975, 80 (fotomonografija), etiri izdanja + izdanja na engleskom, francuskom i ruskom, tira oko 50 000.
982Gojko

Joki, Spomen podruje Jasenovac, Turistiki vodi, Beograd, Turistika tampa i Spomen pod-

ruje Jasenovac, 1981, 32. Tira prvog izdanja 50 000. Isti, Jugoslavija - spomenici revolucije, Turistiki

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

183

(Vodnik po koncentracijskih taboriih in zaporih)983 dva su kraa lanka o logorima Jasenovac984 i Stara Gradika.985 Jasenovac je uvrten i u vodie kroz spomen obeleja NOR-a u SRH i SFRJ.986 Obzirom na pretenzije ovih izdanja da budu vodii, prvenstveno mladoj generaciji (kolske ekskurzije), nedopustive su faktografske pogreke i proizvoljne tvrdnje kao u tekstovima vodia Putovima revolucije.987 O Jasenovcu je tekst Branka Boia u poglavlju Slavonija i Baranja, u kome npr. stoji: "u logoru Jasenovac prosjeno dnevno gubilo je ivot oko 500 ljudi...", "...logor se sastojao od 6 objekata smjetenih u Jasenovcu i njegovoj okolici...", "... logorai su u njemu (logoru Broice, nap. JM) ekali likvidaciju bez ikakvog krova nad glavom" (postojale su tri barake, nap. JM), "(Logor III je) uniten tek u svibnju 1945. godine", pa do opisa spomenika - sveta "s etiri latice" (ima est, nap. JM). Od prigodnih izdanja navodimo Jasenovac s nekoliko kraih podataka i izborom fotomaterijala iz muzejske postavke i planom Logora III i groblja Gradina,988 Deset godi-

vodi, Beograd, Turistika tampa, 1986, 448, Jasenovac, Spomen podruje, 137-144. (Koncentracioni logor - krai prikaz, 137-142, Jastrebarsko - koncentracioni logor za decu, 145-149).
983Bili

so uporni. Vodnik po koncentracijskih taboriih in zaporih, (4 izdanja), izdala: Komisija za bive

politike zapornike, internirance in izgnance pri RO ZZB NOV Slovenije, Ljubljana, 3. izd. 1981, 192; II izdanje: Bili so uporni: zaprti, pregnani, obeeni, ustreljeni na suenjskem delu. Vodnik po koncentracijskih taboriih in zaporih, kjer so med drugo svetovno vojno nacifaistini okupatorji hoteli, a nikoli uinili svobodoljubnega duha naega loveka, Uredniki odbor: Bojan Ajdi, ... et al. Izdalo: Komisija za bive politine zapornike, internirce in izgnance pri RO ZZB BOV Slovenije, kofja Loka, Alpetours, 1980. 174.
984Bojan 985Jernej

Ajdi, Koncentracijsko taborie Jasenovac, u: Bili so uporni, Ljubljana, 3. izd., 1981, 108-111. Borovnik, Koncentracijsko taborie v Stari Gradiki, Isto, 111-112. Konjhodi, Sjeanja u kamen uklesana, Spomenici radnikog pokreta i narodne revolucije u

986Mahmud

Hrvatskoj, Zagreb, Ured za informacije Izvrnog vijea Sabora NRH, 1960, 301. (Spomenik u Jasenovcu jo nije bio podignut.) Na nekim spomenicima su natpisi sa brojem rtava u Jasenovcu, npr. Paklenica 172 FT (str. 216). Milenko Patakovi, Izbor spomen-obiljeja NOR-a Jugoslavije. Vodi uz kartu. Osijek, Glas Slavonije, 1975, 190; Sreko Ljubljanovi, Spomenici revolucije, Slavonska Poega, SUBNOR, 1968.
987Putovima

revolucije, Turistika monografija, Zagreb, Turistkomerc i RO SUBNOR SRH, 1979, 226, (JaSisak, Jedinstvo, 1966, 16+2 karte.

senovac, 179-182).
988Jasenovac,

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

184

na Spomen podruja Jasenovac Duka Lonara989 i Novska sa lankom Spomen podruje Jasenovac.990

b) Studije i prilozi izuavanju pojedinih pitanja o jasenovakim logorima

Ve je napomenuto da nauno utemeljene monografije ili studije o jasenovakim logorima ili o nekom od logora iz ovog sistema nema.991 Osim ponekog od navedenih preglednih lanaka i prikaza logora koji osim poznavanja materije, dokumentovanosti i metodoloki su raeni tako da imaju karakter serioznijeg pristupa, mali je broj i priloga izuavanju jasenovakih logora koji imaju odlike naunog rada. Puno je, pak, vei broj strunih radova kojima je osnovna tema neta drugo, a u nekom segmentu, ponekad i marginalno, dotiu se ovog pitanja
989Duko

Lonar, Deset godina Spomen podruja Jasenovac, Jasenovac, Spomen podruje, 1977, 55. podruje Jasenovac, u: Novska. Beograd, Poslovna politika, s.a., 47-48.

990Spomen 991Rad

na monografiji o logoru Jasenovac zapoeo je Barbi. Vidi nap. 57. i 1051.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

185

Naravno, ima strunih radova, pa i posebnih izdanja, koji su, moglo bi se rei i posveeni Jasenovcu, odnosno jasenovakim logorima, meutim, metodoloki su uglavnom tako raeni da vie se bave nekim aspektima, esto polemikama sa politiko-nacionalnim nabojem, a manje studijski obraivanjem fenomena ove teme, pa je i dvojbeno pitanje gde ih uvrstiti. Najee ih uvrtavamo u istoriografsku publicistiku, ali i u studije i naune priloge (sa naznakama u odstupanju od nekih metodolokih principa). Pre pokretanja pomenutog optejugoslovenskog projekta o logorima gotovo da i nije bilo znaajnijih naunih priloga (u smislu metodoloki i faktografski strunog rada, oslonjenog na sve relevantne izvore i verifikovana dostignua prethodnih istraivanja) o jasenovakim logorima ili o nekom pitanju u vezi s izuavanjem ove teme. U literaturi o Jasenovcu esto se pozivalo na lanak Duana Misirae Koncentracioni logor Jasenovac 1941-1945.992 Uz krai istorijat logora, Misiraa daje prikaz istraivakih radova u Donjoj Gradini koji su vreni 1964. i 1965. godine, i podatke o grobnicama u Gradini. Iz podnaslova, Ureenje masovnih grobnica uesnika narodnooslobodilakog rata i rtava faistikog terora Donja Gradina, optina Bosanska Dubica, se vidi da osnovni cilj lanka nije istorijat logora (ta bi se moglo oceniti iz naslova), stoga i uvodni osvrt na istorijat ne predstavlja konzistentni prikaz logora, a na izvore se poziva svega pet puta. U drugom delu koji govori o istraivanjima u Gradini dati su podaci o koncepciji, istraivaima i naznaeni neki od rezultata. Trei deo ovog lanka ini prikaz grobinih lokaliteta sa podacima o broju i povrini grobnica. U literaturi se esto poziva jo na dva Misiraina lanka u tampi: feljton Koncentracioni logor Jasenovac u "Osloboenju"993 (ustvari preraen pomenuti lanak iz "Naih starina") i lanak Veliko groblje u "4. julu".994 Rezultati istraivanja o kojima se govori u ovom lanku u "Naim starinama" nisu, naalost, objavljeni u celosti uz ovaj lanak, a niti ih je Misiraa kasnije objavio. Ka-

992Duan

Misiraa, Koncentracioni logor Jasenovac 1941-1945. Nae starine, XII, Sarajevo, 1969, 119Misiraa, Koncentracioni logor Jasenovac 1941-1945, "Osloboenje", 26.6. - 1.7.1966. Misiraa, Veliko groblje, "4. jul", 30.1.1968.

125.
993Duan 994Duan

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

186

snije, osim fotogrametrijskog snimanja prostora jasenovakih logora995 sustavnog istraivakog rada na grobnicama nije bilo, osim sporadinog sondanog otvaranja grobnica ili sondanih buotina, radi utvrivanja njihovog postojanja i zbog erozivnog delovanja Save sluajnog pronalaska nepoznatih grobnica.996Iskaz o antropolokim istraivanjima na podruju Jasenovca i Donje Gradine nalazi se u zborniku Catena mundi997 gde su objavljena dva izvetaja ekipe antropologa.998 O ovima i drugima antropoloko-arheolokim istraivanjima vie se govori u IV i V glavi studije (kako je u podnaslovu istaknuto) posveene Donjoj Gradini Radomira Bulatovia. 999 Bulatovievoj knjizi izreene su pohvalne kritike1000 ali su se ule i rei osporavanja, naroito metodolokog pristupa.1001 Bulatovi u pristupnim napomenama izmeu ostalog osvre se na koriene metode, grau i literaturu o Jasenovcu.1002 U poglavlju I i II govori o genocidu a u poglavlju III o

995Vidi

saoptenje Marinka Oluia, Aerofotoistraivanja u Spomen podruju Jasenovac, Okrugli stol, 21. saoptenje: Duan Zeevi, Pregled posmrtnih ostataka iz grobnice Donja Gradina, Okrugli stol

travnja 1984, 96-98.


996Vidi

"Jasenovac 1986", 133-135. Opirniji rad: Duan Zeevi, Josip kovi, Davor Strinovi, Stjepan Gusi, Milovan Kubat i Nada Petrievi-Jagi, Prilog problematici identifikacije stradalih u koncentracionim logorima, asopis "Prirunik za struno obrazovanje radnika unutranjih poslova", Zagreb, XXXVII, br. 4, srpanj - kolovoz, 1989, 388-393 (rubrika: Sudska medicina).
997Catena

mundi, I-II, (Srpska hronika na svetskim verigama), Ibarske novosti Kraljevo i Matica Srba i ise-

ljenika Srbije Beograd, 1992, 880+952. gde su objavljena dva izvetaja ekipe antropologa.
998Vida

Brodar, Anton Poganik, Srboljub ivanovi, Izvetaj antropologa o grobnicama u Jasenovcu, Ca-

tena mundi I, 766-786. (Izvetaj ekipe antropologa o nalazima pri iskopavanju grobnica na Gradini kod Jasenovca, 769-777; Izvetaj ekipe antropologa o nalazima pri iskopavanju grobnica FT u koncentracionom logoru Jasenovac, 778-786.) Radomir Bulatovi, Koncentracioni logor Jasenovac s posebnim osvrtom na Donju Gradinu, Istorijsko socioloka i antropoloka studija, Sarajevo, Svjetlost, 1990, 451. (dalje: Bulatovi, Koncentracioni logor Jasenovac). 1000Branko Petranovi, Radomir Bulatovi, Koncentracioni logor Jasenovac s posebnim osvrtom na Donju Gradinu, Istorijsko - socioloka i antropoloka studija (Re prilikom promocije u Sarajevu 12. februara 1991.), Beograd, Istorija 20. veka, br. 1-2/1990, 213-218. (Kritike i prikazi).
1001Rukopis 999

kritikog osvrta Senije Milii-Penava, Institut za istoriju, Sarajevo, 1991. Koncentracioni logor Jasenovac, 9-30. Na karaju knjige Bulatovi donosi dosta znaajan po-

1002Bulatovi,

pis izvora i literature. Vidi: "Bibliografija", 424-438.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

187

osnivanju logora u Jasenovcu.1003 S pravom napominje da ne stoji tvrdnja o nepostojanju izvora za izuavanje Jasenovca, te upuuje, izmeu ostalog, na do sada retko koriene letopise katolikih samostana i crkvi.1004 arhivsku grau o kolonizaciji i migracijama,1005 te na ekonomski aspekt genocida, a u poglavlju o osnivanju logora, meutim, mislimo da prenaglaava ozbiljnost namere tvoraca jasenovakih logora da budu izvor profitabilnosti.1006 Osnovna namera je ipak u sferi nacionalnog, verskog, rasnog, ideolokog, Jasenovac je pre svega Vernichtungslager, a naravno i ekonomska komponenta nije zanemariva. Stoga i isforsirano deluje u uvodu prenaglaavanje popisa grobara i krpara kao izvora1007 a istovremeno ne naznauje na koje popise misli kad ne postoji kontinuirana evidencija ni zatoenika ni pojedinih delova logora, a i naznaeni metod izraunavanja broja stradalih obinom raunicom "Prema koliini dnevne obrade odjee sa rtava, moemo priblino, mnoenjem sa brojem dana postojanja Jasenovca, utvrditi broj stradalih."1008 Najznaajniji deo knjige je glava IV i V (koje govore o antropolokim istraivanjima), uz koje, prema iskazanoj metodologiji, uvrtavamo i glavu VI.1009 U glavi VII i

1003Isto,

Glava I: Genocid u NDH (31-89), Glava II: Izvori o genocidu (91-148), Glava III: Osnivanje kon14. 12-13. samo sprovode u Jasenovcu njemaku globalnu politiku... Vre masovni genocid i u isto vrije-

centracionog logora u Jasenovcu (149-173).


1004Isto, 1005Isto,

1006"Ustae

me koriste rtve za sticanje kapitala. Nije rije samo o proizvodnji sapuna od njih, nego pravljenju tani, cipela, etki itd, upravo to su i Nijemci radili. Pored toga, skidaju rtve i uzimaju njihovu odjeu, obuu, zlatne zube, line predmete itd. ... Ta injenica kazuje da valja malo ire sagledati ulogu Jasenovca u globalnoj njemakoj politici osvajanja Evrope, Azije i cijelog svijeta, to je zahtijevao krupni industrijski kapital." (str. 18); "Jasenovac je tvornica smrti, ali i tvornica za sticanje kapitala u isto vrijeme." (str. 19); i dalje: "U tenji za stalnim poveanjem vika vrijednosti, jasenovaka tvornica smrti dobiva vidljivu materijalnu osnovu. Nije odnos meu nacijama stvorio logore smrti, nego krupni kapital koji koristi meunacionalne odnose da zadovolji svoje potrebe." (str. 25-26);
1007Isto, 1008Isto. 1009Isto.

15.

Glava IV: Iskustva i dometi antropolokog metoda (174-266), Glava V: Antropoloka istraivanja

1976. godine (263-286), Glava VI: Iskazi grobara, krpara, preivjelih logoraa i izvrilaca zloina u Jasenovcu (287-302).

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

188

VIII1010 govori se o zloinima na podruju Bosanske Dubice i Travnika, sa navoenjem popisa ubijenih. Bulatovi navodi antropoloka istraivanja na prostorima jasenovakih logora, pa pominje: "Prva manja istraivanja obavila je u jasenovakom logoru 1945. godine Komisija za utvrivanje ratnih zloina okupatora i domaih izdajnika. Kasnije, 1961. godine (15. XI) SUBNOR B. Dubice je otkrio tri masovne grobnice u Gradini" i navodi njihov nalaz.1011 Dalje navodi antropoloka buenja 1964. godine i prenosi podatke iz izvetaja Alojza erceja o istraivanjima na kompleksu grobnica "alinka", "Bjeljavina" i "Kunjevaa",1012 a u nastavku govori o njegovim sondanim buenjima 1965. godine.1013 Na osnovu sondiranja terena antropolozi su pristupili otvaranju grobnica i Bulatovi navodi podatke iz Izvetaja antropologa.1014 Neosporan znaaj Bulatovievog rada je u donoenju podataka o antropolokim istraivanjima, meutim, metodoloki on s njima postupa, u komentarima i fusnotama, na dosta neuobiajen nain - u funkciji postavljene teze, a dokaze treba da trai onaj ko osporava tezu.1015 U nastavku pod naslovom "Izvje1010Isto. 1011Isto,

Glava VII: Zloini u Bosanskoj Dubici (303-370), Glava VIII: Stratite u Smrikama (371-401). 174-175. "Po jednom kvadratnom metru je naeno u ovom iskopavanju manjih sondi 17 ljudskih 175-184. 185-188. 188-206. "Izvjetaj antropologa o istraivanjima u Gradini postoji u dvije verzije: skraeni i neto

lobanja, a po dubini takvih slojeva ima vie i grobnice su dublje od 3 metra."


1012Isto, 1013Isto, 1014Isto,

dui. Skraeni izvjetaj su potpisali Vida Brodar i Anton Poganik, a neto dui jo i dr. Srboljub ivanovi." (str. 206). Vidi: Izvetaj antropologa o grobovima u Jasenovcu (Brodar V, Poganik A., ivanovi S.) u Catena mundi I, 766-786), vidi takoe: Lucija Benyovsky, Dokumentarna graa o idovima u Hrvatskom povijesnom muzeju za razdoblje od 1918. do 1945. u: Antisemitizam, holokaust, antifaizam, 234-245. (Izvjetaj antropologa o nalazima pri iskopavanju grobnica rtava u konclogoru Jasenovac, 244).
1015Isto,

189, fusnota 36: "Isto" (iz prethodnih napomena proizlazi: Zavod za zatitu kulturnoistorijskog i

prirodnog nasljea Bosne i Hercegovine, Registar nepokretnih spomenika kulture br. 366, graa o Gradini: "Informacija o Gradini - dijelu jasenovakog logora. Nema datuma kada je pisana informacija ni ko je pisao"). "Ovi tipovi grobnica" (odnosi se na tekst: "Utvreno je da u Gradini postoje tri vrste grobnica: - grobnice ubijenog naroda u stojeem stavu, - grobnice sa iskuhanim kostima rtava, koje su kuhane u eljeznim kazanima na Gradini i - grobnice sa pepelom spaljenih ljudi.") "otvaraju tri znaajna pitanja i daju djelimian odgovor: prvo, da su ljudi ubijani masovno, drugo, da su posmrtni ostaci vaeni pa spaljivani ili direktno ivi ili mrtvi spaljivani i tree, da su od ljudi ustae proizvodile sapun. Ko moe da obori ove postavke, mora za to nai dokaz. Ovo je istina." (kurziv, JM). Metodoloki, u svim naunim disciplinama, pa i u isto-

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

189

taj sudske medicine o antropolokim nalazima u Gradini"1016 ustvari prenosi podatke iz navedenog ireg izvetaja antropologa, insistirajui na broju skeleta na kubnom metru grobnog materijala (22) i nalazu ostataka saponificiranog tkiva, ta dovodi u vezu sa tvrdnjom o postojanju fabrike sapuna u Gradini. Na str. 244-262. donosi "Antropoloki izvjetaj o sondanim iskopavanjima masovnih grobnica na Gradini i teritoriji logora u Jasenovcu" i "Sudsko-medicinska ekspertiza ekshumiranih leeva u selu Donja Gradina, kod Jasenovca", a da nisu konkretno navedeni podaci o izvoru, te Zapisnik o nalazima kazana iz 1988. (263-254), kao i izvod iz rukopisa ing. Fuada Midia koga daje Hajnrih Cilika (264-266) o ekstraktoru za kosti. U V poglavlju dati su podaci o antropolokim buenjima i rezultatima istraivanja koja je obavio dr Alojz ercelj. O nainima ubijanja ljudi u Gradini, Bulatovi donosi izvode iz iskaza grobara (Egona Bergera, Jakoba Fincija i Dimitrija Sekulia), te o masovnosti zloina iskaz krpara (Ivana Danilovia), te Sime Kotura koji je pobegao sa Gradine, i dr. U posebnom, zavrnom poglavlju1017 Bulatovi izvodi rezime o broju rtava na osnovi, kako kae, analize iskaza grobara i krpara, rezultata antropolokih istraivanja i povrina grobnica i spiskova stradalih lica u Jasenovcu. Ustvari, on ne analizira ovu poslednju taku, ve samo prve dve. U "analizi" iskaza krpara i grobara (na osnovu 3 iskaza) Bulatovi izvodi zakljuak o najmanje 600 ubijenih dnevno, te da je logor radio 1348 dana, i matematikim raunanjima dolazi do broja 808 000, ili, da bude tolerantan, mnoi sa 500 dnevno, pa dobija 740 000, a za Gradinu navodi 1217 dana i mnoenjem sa 600 dobija 730 200, odnosno sa 500 dobija 608 500, i tvrdi da je neodriva brojka od 360 000 koja se upotrebljava za Gradinu, jer mnoei sa samo 300 rtava dobije se 365 100, a za itav logor 404 400. U analizi grobnih polja i antropolokih istraivanja on konstatuje da je povrina s manjom mogunou postojanja posmrtnih ostataka 32 780 metara kvadratnih, s veom mogunou 19 355 i ve ureenih grobnih polja 59 269 metara kvadratnih, ta ini ukupriji, dokazi se daju za neku tvrdnju, dakle, dokazuje najpre onaj koji postavlja neku tezu, a tek onda onaj koji je osporava.
1016Isto, 1017Isto,

207-220. 403-416. Glava IX: Utvrivanje priblinog broja stradalih lica u jasenovakom logoru.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

190

no 111 304 metra kvadratna. Iz analize sondanih istraivanja izvlai podatke o broju ubijenih po metru kvadratnom povrine (17 prema sondanom istraivanju 1961. godine, 13 odnosno 4 prema antropolokim nalazima 1964, godine, 12 odnosno 4 prema sondanom istraivanju 1976. godine) i izraunava, sabiranjem i delenjem, prosek od 9 rtava po metru kvadratnom grobnog polja. Na taj nain on mnoenjem 111 304 sa 9 dobija 1 001 736 rtava samo za Gradinu i ponovo matematikom akrobatikom utvruje za itav logor najmanje 1 110 929 rtava i kae: "Jasenovac je sigurno oko dva puta vei po broju rtava, nego to se to do sada odoka procjenjivalo."1018 Bulatovi potvrdu za svoja raunanja nalazi i u Engelsovom "Nacrtu za kritiku nacionalne ekonomije" citirajui da "konkurencija upravlja zloinstvom, da drutvo proizvodi potranju za zloinstvom, kojoj se odgovara sa primjerenom ponudom", itd, ta sve govori "do kakve je duboke degradacije dovelo ovjeka privatno vlasnitvo".1019 Bulatovi precizira "Kaemo nije manji (broj rtava, nap JM) od 1 110 929 rtava, jer se tu ne mogu dati podaci o velikim skupinama koje su stradale naroito za vrijeme kozarske ofanzive. Da je u Jasenovcu stradalo preko 1 110 929 ljudi, ena i djece, teko e ko moi oboriti, a bilo bi dobro da nije tako."1020 Ne uputajui se u ocene iz zakljunih rei da "Jasenovac nije odnos Srba i Hrvata, nego odnos Njemakog reakcionarnog nacistikog krupnog kapitala i borbe jugoslovenskih naroda za slobodu i nezavisnost",1021 mora se ipak istai: Bulatovi doprinosi istraivanju i izuavanju nae teme, time ta donosi i objavljuje relevantna dokumenta, napose o vrenim antropolokim istraivanjima, ali smatramo da metodoloki polazi od pogrenih pretpostavki, napose sa stanovita da je logor u Jasenovcu, bio u najmanju ruku, ureena fabrika sa utvrenom dnevnom kvotom ubijanja, pa se "tancovao proizvod". Ne samo da odiozno zvue, kad se proitaju ove raunice i postupak sa brojkama, nego i nain interpretacije, odnosno izvoenje zakljuaka, ne pokazuje upuenost u problematiku i metodologiju ta bi se oekivalo na osnovu bibliografskog iskaza. Niti je logor u Jasenovcu bio savrena organizacija (kvaliteta sistema nemakih logora), niti se moe uzimati da
1018Isto, 1019Isto, 1020Isto, 1021Isto,

413. 411-412. 413. Umesto zakljuka, 417-428., cit. na str. 425-426.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

191

su svi dani u logoru bili isti, te da definitivno nisu utvrene sve grobnice i grobita. Utvreno je postojanje razliitih, da tako kaemo, perioda, kako po odnosu prema zatoenicima, tako i po prilivu zatoenika. Elementi koje Bulatovi koristi za konane sudove (iskazi grobara i krpara, rezultati sondanih antropolokih istraivanja, grobne povrine) su samo delovi mozaika u izuavanju (u tom kontekstu i pitanje "tvornice sapuna" je samo jedno od otvorenih pitanja za izuavanje, a ne dokazano, jer to ipak ne proizlazi iz tvrdnji u ovoj knjizi) broja rtava u logoru Jasenovac. Bez utvrivanja imena i prezimena, dakle, punom identifikacijom, rtava, sve ostalo se svodi na proste raunice, a esto i manipulacije. Knjiga Josipa Jurevia Nastanak jasenovakog mita,1022 magistarski rad autora1023 izdana je sa pretenzijom da postane obrazac "znanstvenog" pristupa "nove" hrvatske istoriografije problemu prouavanja rtava II svetskog rata. Autor 1024 u Uvodu istie pre1022Josip

Jurevi, Nastanak jasenovakog mita, Problemi prouavanja rtava Drugog svjetskog rata na

podruju Hrvatske, Zagreb, Sveuilite u Zagrebu: Hrvatski studiji - Studia Croatica, 1998, 202.
1023Isto,

193. Prema Biljeci o piscu autor je magistrirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s temom Pro-

blemi prouavanja rtava drugog svjetskog rata na podruju Hrvatske, dakle, ova knjiga je, ustvari, Jureviev magistarski rad.
1024Isto,

193. Biljeka o piscu. Kao najznaajnije naznake iz ivotopisa, uz navedenu naznaku o magistar-

skom radu i da dovrava disertaciju Represivnost jugoslavenskog sustava 1945. g. u Hrvatskoj, navedeno je da "objavljuje znanstvene i strune radove" kojima su "sredinje teme rtve rata i poraa te Domovinski rat", dalje da je "godine 1990. sudjelovao u otkrivanju i javnoj prezentaciji (kako to marketinki zvui, nap. JM) jame Jazovka* te osnivanju Hrvatskog drutva za istraivanja rtava rata i poraa u kojem je izabran za predsjednika". Zatim se istie da je "dragovoljac u Domovinskom ratu, bojnik HV... Djelatnik u udrugama proisteklim iz Domovinskog rata...", da je od 1994. do 1997. bio "zaposlen kao samostalni savjetnik u Saboru RH (Komisija za utvrivanje ratnih i poratnih rtava)" Sigurno je "samostalni savjetnik" struno metodoloki usmerio Komisiju (Vukojevieva komisija), kada ona (Komisija) dve godine od Jurevievog odlaska, 1999. godine, izlazi sa rezultatima i zvaninim podacima o ukupno 2 238 rtava u Jasenovcu (da o nacionalnoj pripadnosti i ne govorimo) i "ak" 293 ubijena Jevreja (idova) u NDH. Na kraju, u podacima o autoru (da li i po znaaju?) da je od 1997. "djelatnik Instituta drutvenih znanosti Ivo Pilar** u Zagrebu i predava kolegija Opa povijest 20. stoljea na Hrvatskim studijama Sveuilita u Zagrebu. Znaajno je napomenuti da je Jurevi postao zvanini, etablirani povjesniar - kao svedok ekspert svedoio je na suenju Dinku akiu.
*Nota bene: podie se svojevremeno, 90-ih godina velika buka oko Jazovke, sa tvrdnjama o 40 000 ubijenih nevinih rtava sa Krinog puta - o tome i posebno izdanje "Vjesnika", broura Jazovka - a kad je izvreno istraivanje, samo nezvanino su procureli podaci o oko 160 posmrtnih ostataka, veinom ranjenika i bolniarki iz partizanske bolnice koje su pobili ustae i bacili u Jazovku i izvestan broj

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

192

tenziju da ovaj rad "nastoji sa znanstvenog motrita prikazati i naznaiti okvire povijesnog, koncepcijskog i metodologijskog konteksta u kojem se odvijalo dosadanje prouavanje rtava Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj, kako bi se u zavrnom dijelu ovog rada moglo procijeniti do koje se razine stiglo s objektivnim znanstvenim spoznajama u ovoj problematici. To podrazumijeva i navoenje razliitih okolnosti koje su pri nastanku takvih spoznaja imale odluujui utjecaj, te prijedlog puta kojim bi se znanstveno istraivanje ove znaajne teme moglo ubudue kretati",1025 a u Saetku to potencira navodei "...injenica da je neistraena i reducirana tema o rtvama rata imala u bivoj Jugoslaviji izuzetnu politiku i drutvenu namjenu, odredili su istraivaki predmet ove knjige: sa znanstvenog motrita prikazati i naznaiti okvire povijesnog, koncepcijskog i metodologijskog konteksta u kojem se odvijalo prouavanje rtava Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj, te na temelju toga procijeniti do koje se razine stiglo s objektivnim znanstvenim spoznajama o ovoj problematici."1026 Prema koncepciji, autor, razmatranje teme vri u tri celine i naznauje: "U prvom se dijelu najprije detaljnije govori o okolnostima nastanka, ustroja, zadacima i grai koje je objavila Dravna komisija za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa, a nakon toga se navode glavni problemi koji su vezani za sva tri popisa rtava rata, te nesporazumi oko rezultata antropolokih istraivanja u jasenovakom logoru i interpretacija tih rezultata. U drugom je dijelu rada zastupljeno kritiko razmatranje znaajnih djela demografskog podrijetla koja se odnose na problem rtava Drugog svjetskog rata u NDH. Trei dio rada odnosi se na problem rtava rata u historiografskim i publicistikim djelima, kritiki prikazuje trinaest radova..."1027
ustaa ubijenih u borbama za Krai. Od tada Jazovku pominju samo sluajno, neinformisani, a iz oficijelnih krugova i "udruga" o njoj se ne govori. **Institut u kome je Jurevi "djelatnik" nosi ime Ive Pilara - treba rei: da se radi o autoru poznatom kao L. v. Sdland ta u izdanju K. und K. Hof-, Verlags- u. Universitts Buchhandlung, 1918. u Beu objavi Die Sdslawische Frage und der Weltkrieg (vidi nap. 1271), a Matica Hrvatska ga u prevodu Fedora Puceka objavi 1943. godine kao Junoslavensko pitanje (vidi nap. 1272), a kad se ve radi, u vezi s naom temom, o genezi stareviansko-frankovako-ustake ideologije garnirane s klerikalizmom, koja e dovesti i do Jasenovca, neophodno je Sdslawische Frage odnosno Junoslavensko pitanje uvrstiti u literaturu za izuavanje, poto mnogi kasniji odgovori svoje upite imaju u ovom "bersichtliche Darstellung des Gesamt - Problems - prikazu cjelokupnog putanja". 1025Jurevi, 1026Isto, 1027Isto,

o. c., 10.

183-184. 9.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

193

"Zavrni dio rada", kako istie autor, "temelji (se) na prijanjim dijelovima i predstavlja njihove zbirne, zakljune spoznaje, koje su nastale sintezom injenica i uzrono posljedinih odnosa istraenih u prva tri dijela rada i u nekoliko drugih djela."1028 Doista, drei se zadane koncepcije, Jurevi se dao u analizu prema naznaenoj podeli, ali to vri tako da potencira u citiranju svaki podatak koji govori o Jasenovcu kao radnom logoru, izbegava svako navoenje (svaku argumentaciju) zloina u logoru, istie nestrunost, neobjektivnost, ideoloku zaslepljenost, oportunizam itd. svih autora i napisa o ovoj temi, naravno, izuzimajui Tumana. Meutim, da bi zauzeo pozitivistiki stav, on "zamjera" Tumanu: "Historiografske slabosti knjige (Bespua, nap. JM) nuno su proizale iz toga to se u irokom pristupu ulo u konkretnu raspravu - s radovima velikog broja autora oko konanog broja rtava, pa nije bilo dovoljno prostora, a ni vremena, za detaljnije analiziranje i uoavanje njihovih koncepcija."1029 I drugi nedostatak: "Uvjetovan je autorovim (Tumanovim, nap. JM) sudjelovanjem u ratu na partizanskoj strani i naglaenim politikim vezivanjem uz ideju jugoslavenskog federalizma..." i dalje kae da su "Tumanova politika uvjerenja - terminoloki i prosudbeno - bitno utjecala na ideoloki utemeljenu kakvou razmatranja..."1030 (sic!). Dok druge autore Jurevi u analizi pokuava osporiti, njihove navode i argumentaciju (ni jedan mu nije po volji), u analizi Tumanovih Bespua vie se bavi biografskim podacima o Tumanu nego Bespuima, Usput "cinkari" eljka Kruelja, zvaninog tumaa u hrvatskom tisku svega ta se deava na planu "srpske pogibeljomanije" i "velikosrpskih mitova", za lanak iz 1989. godine, u kome je, povodom izlaska Bespua iz tampe, napisao da se Tuman "u tom najosjetljivijem pitanju (broja rtava, nap. JM) koje potresa nau historiografiju ponaa poput 'slona u staklarskoj radnji'".1031 Jureviev rad, metodoloki postavljen kao studija, zahteva iru analizu, od mogunosti u ovom radu, kako metodologije, tako i izbora navoda, ne zbog toga ta je recenzent Pavlievi, u Pogovoru Jurevieve knjige, prepoznao "poetak konca velikosrpskog

1028Isto, 1029Isto, 1030Isto. 1031Isto.

11. 153.

Upor. "Vjesnik - Panorama subotom", br. 580, Zagreb, 19.8.1989, lanak eljka Kruelja.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

194

mita o genetskoj genocidnosti Hrvata,1032 da je naela (ova knjiga, nap. JM) velikosrpski prenapuhani balon koji je pod imenom Jasenovca puten u svijet, da je vratila sve na poetak kad su se na toj golemoj lai, kao temelju, poele slagati neistine i konstrukcije... ovim je radom rasprava o rtvama rata s podruja politike i imaginarnih brojeva vraena u kolosjeke znanosti i logike",1033 ve upravo zbog toga ta pod maskom "znanstvene objektivnosti", "metodologijski utemeljene analize" itd. Jurevi protura tezu, da sve ta je do sada reeno o Jasenovcu je mit, a mit je, i "praktina zloupotreba rtava Drugog svjetskog rata u represivne svrhe"1034 naroito eskalirao formiranjem Spomen podruja Jasenovac 60-ih godina, prema tome, i samo postojanje logora u Jasenovcu je mit. Jer, kako Jurevi "ita izmeu redova" kod raznih autora, on citira svaki navod o "radnom logoru", raspisao se o "otpusnicama iz logora", o "paketima" i "opskrbi logora", "nastavi za djecu" i "obuci u djejim vrtiima", o "logorisanju idova" samo "radi kontribucije i putanja istih nakon plaanja" i sl., a Pavlievi, potvrujui erudiciju autora kae da je "izvrio ne samo analizu postojee literature, nego i istraivanja vrela, te da je bio sustavan, objektivan i kritian, uspio prikupiti, gotovo inventarizirati - sve ta je relevantno za tu temu."1035

1032Pokuavajui

dokazati istu tezu, Jurevi ipak mora priznati: "... iako je rijetko koji srpski autor ekspli-

citno izlazio s takvom tezom. Upravo obrnuto, veina je srpskih autora naglaavala kako se protivi takvom tumaenju", ali kae i da su "svi srpski i hrvatski autori ustrajno ostajali pri sloenici kako je NDH, tj. hrvatska drava bila genocidna" (str. 167). Naravno, problem je u onome "tj. hrvatska drava", podrazumevajui, verovatno pod "drava" narod, a ne organizaciju vlasti, reim, ideologiju, jer, zaboga, t Tuman je valjda "bjelodano objasnio" kako je NDH ipak bila izraz povijesnih (da ne kaemo: tisuljenih) tenji hrvatskog naroda. Osim toga, proizlazi iz daljnje Jurevieve tvrdnje, kako se moe optuivati za "genocid" - kad on nije ni postojao (misli se na formalno zakonsko definisanje pojma, poto je definicija usvojena tek nakon II svetskog rata), naime, u nastavku prethodnog citata (sa 167. strane) gde spoitava autorima da zadravaju stav "kako je NDH, tj hrvatska drava, bila genocidna" nastavlja "bez premiljanja ili preuzetog objanjenja to znai pojam 'genocid' i od kada se primjenjuje u pravu (kurziv, JM) i historiografiji - osobito na prostoru Jugoslavije" (str. 167). Dakle, genocida nije bilo pre njegovog definisanja (to ta se deavalo, to je, valjda, neta sasvim drugo), pa prema tome i genocid je mit (idui takvom logikom verovatno bi se dolo i do konstatacije da i postojanje Srba na podruju NDH, a prema tome, shodno "izrazu povijesnih tenji" ni na prostorima dananje Hrvatske, je zapravo mit). Doista, visok nivo "znanstvenog promiljanja".
1033Jurevi, 1034Isto, 1035Isto,

o. c., 191.

185. 192.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

195

ini se Jurevi malo "zatrao" u sintezi svoga razmatranja (Saetak), kada sa dotadanje "hladne", "znanstvene distance objektivnog analitiara" iskazuje ipak svoj osnovni poriv: "Nakon prvih viestranakih izbora u Hrvatskoj, 1990, usijani izdavaki i medijski mit razotkrio je i ratnopsiholoku svrhu koju je srbijanska strategija namjenila temi o rtvama rata. Naime, oruana pobuna Srba u Hrvatskoj1036 nekoliko godina je i psiholoki pripremana, a glavna se teza sastojala u stvaranju predodbi kako Srbi - zbog navodnog genocida (kurziv, JM) koji je nad njima izvren u svjetskom ratu - imaju pravo na otcjepljenje od svake hrvatske drave." I u nastavku zakljuuje: "Stoga se moe zakljuiti kako je razina objektivne znanstvene istraenosti problema rtava Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj veoma niska, te je taj problem i dalje ostao gotovo potpuno otvoren, kako s historiografskog tako i s demografskog motrita, a potpuno otvoren s motrita drugih drutvenih znanosti."1037 Nedvosmisleno, Jurevi istie politiku motiviranost da pod platom naunog rada dezavuie sve spoznaje o jasenovakim logorima (ne kaemo da su sva ranija pisanja bila nauno utemeljena, ve tavie, niz napisa bio je takvog karaktera da je omoguavao negiranja ne samo navoda u njima, nego se pokuavalo na bazi njih osporavati i argumentovane navode), ta nije uspevalo raznim autorima razine Pearia, Ljubice tefan, itd., pa do glavnog ideologa Tumana, ve je to trebalo izvesti na naunoj razini.

U poslednji citirani pasus o "veoma niskoj razini znanstvene istraenosti" Jurevi verovatno ne uvrtava svoj rad, a trebao bi, jer osim tendenciozno usmerene analize nije dao objektivnu spoznaju problema. Pomenuti lanak Jasenovaki logor "Gradina" 1941-1945. Miletia i Obuine1038 navodimo i u ovoj grupi radova zbog serioznijeg pristupa. Ovo je, ustvari, preraeni Istorijski elaborat koga su autori radili kao prilog za Program ureenja Spomen podruja Donja Gradina.1039 Kritika primedba moe se staviti naslovu ovog rada, poto je Gradina jedan od lokaliteta Jasenovakog logora - njegovo najvee stratite, a ne koncentracioni lo1036udno?! 1037Jurevi, 1038Antun 1039Vidi

Ne kae "velikosrpska agresija". o. c., 186.

Mileti i Branko Obuina, Jasenovaki logor "Gradina" 1941-1945, VIG, 1/1980, 209-232.

nap. 970.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

196

gor.1040 U Gradini je postojao prostor ograen icom oko Vukia kue, gde su zatoenici ekali, nakon prevoza skelom, na smaknue. Dakle, tu se boravilo nekoliko sati ili najdue jedan dan, prema tome taj prostor se ne moe nazvati logor. U Gradini su u nekim periodima boravili, pod straom, grobari (zatoenici), a u nekim periodima su vraani u logor III, kao i logorai koji su povremeno ili na rad. Da bi se neki prostor nazvao logorom mora imati odreeno ustrojstvo, stalnost itd., a stalna u Gradini je bila samo - smrt. Navod, da je Luburi streljao lino dr. Mila Bokovia, za koji autori ne navode izvor, prema spoznajama iz perioda objavljivanja ovog rada (zapisima logoraa), ne stoji. Mila Bokovia je streljao Dinko aki, tada "zapovjednik" logora.1041 U celini, ovaj lanak predstavlja jedan od kvalitetnijih prikaza logora.

1040U

emu je u pravu i R. Trivuni kada stavlja primedbu na naslov Jasenovaki logor - Gradina u Istorijzloinac Dinko aki, pobegao je iz zemlje. Aktivan u ustakoj emigraciji. U javnosti se oglaava

skom elaboratu. (Trivuni, Traganje za istinama o KCL Jasenovac, Okrugli stol 21. travnja 1984, 45.).
1041Ratni

1990. godine, prisustvujui komemoraciji ustaama izginulim kod Bleiburga (fonozapis Radio Zagreba u fonoteci Spomen podruja Jasenovac). Vie o Dinku akiu i njegovom izruenju Hrvatskoj u: Milan Bulaji, Jasenovac, Ustaki logor smrti, "Srpski mit?", Hrvatski ustaki logori genocida nas Srbima, Jevrejima i Ciganima, Beograd, Muzej rtava genocida, 1999. 655-751. O izruenju, provoenju istranih radnji, sasluanju svedoka i suenju Dinku akiu vidi tampu (iz Hrvatske i Jugoslavije) od aprila 1998. do oktobra 1999. godine.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

197

Na Pravnom fakultetu u Zagrebu je 1980. obranjen magistarski rad na temu Ustaki zloini u logoru Jasenovac kao primjer represivnog sistema NDH Dragomira Doia.1042 S navedenim radom, i kraim osvrtom na njega, upoznati smo preko Jurevievog Nastanka jasenovakog mita.1043 Jurevi za Doiev rad kae da "iz pretpostavljenih znanstvenih okvira govori o problemima rtava rata".1044 Citirajui Doia navodi da "Osnovni je cilj ovog rada da se na temelju prikaza i analize metoda ustakih zloina u najzloglasnijem logoru u NDH - Jasenovcu dobije uvid u karakter i sutinu djelovanja cijelog represivnog sistema u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj. Logori istrebljenja u NDH samo su dio sistema represije te faistike tvorevine i to onaj dio gdje se gonjenje najee zavravalo fizikim unitenjem logoraa".1045 U kraoj analizi Jurevi nastoji iz Doievog rada izvui elemente koji bi potvrdili njegovu (Jurevievu) tezu da je Jasenovac bio (gotovo iskljuivo) radni logor, pa citira da "trgovaki odjel je vodio administrativno poslovnu prepisku i prodavao logorske proizvode (...) i vrio blagajniko poslovanje"1046 i dalje "Taj odjel vodi trgovaku prepisku s poslovnim partnerima - naroito u Beu i Gracu - ali i razliitim nadletvima i ustanovama na teritoriji NDH-a koje trae izradu pojedinih predmeta u radnoj slubi ... Za ovu djelatnost vodio se slubeni urudbeni zapisnik, knjiga primitka i otpreme, te potanska knjiga".1047 Doista, po izvodima citata koje koristi Jurevi, idealna slika preduzea. Jurevi, naravno, zamera Doiu na tome ta govori o ubistvima logoraa, pa kae: "Iako u svom radu D. Doi navodi niz slinih primjera koji izmeu redova (kurziv, JM) govore o radnom karakteru logora Jasenovac, u zakljunom dijelu rada on opet naglaava: 'U Jasenovcu, meutim nalazimo na alosnu injenicu - da aica kvislinga, na (formalno) svom teritoriju, organizira u slubi okupatora logor i u njemu provodi masovna istrebljenja vla1042Dragomir

Doi, Ustaki zloini u logoru Jasenovac kao primjer represivnog sistema NDH, Magistarski

rad, Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu, 1980.


1043Josip

Jurevi, Nastanak jasenovakog mita, Problemi prouavanja rtava Drugog svjetskog rata na

podruju Hrvatske, Zagreb, Sveuilite u Zagrebu, Hrvatski studiji - Studia Croatica, 1988, 202. O Doievom radu: 131-133.
1044Jurevi, 1045Doi, 1046Doi, 1047Doi,

o. c., 131.

o. c., 3; prema: Jurevi, o. c., 131. o. c., 57; prema: Jurevi, o. c., 132. o. c., 63; prema: Jurevi, o. c., 133.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

198

stitih dravljana - preanskih Srba, Roma, Jevreja i slobodoljubivih Hrvata'".1048 Zamera mu, takoe, navoenje podataka o broju rtava i preuzimanje od Fikrete Jeli-Buti i Zemaljske komisije.1049 Doiev rad u popisu literature navodi i Peren u drugom izdanju Ustakih logora, ne pozivajui se u knjizi na njega.1050 Odreivanje Historijskog instituta u Slavonskom Brodu (kasnije: Centar za povijest Slavonije i Baranje) za nosioca obrade logora u srednjem toku reke Save (Jasenovac) u sklopu pomenutog optejugoslovenskog projekta, rezultiralo je i odreenim brojem "izvornih znanstvenih lanaka" i saoptenja na naunim skupovima (do raspada Jugoslavije). Pitanjima logora Jasenovac posebno se bavio Anelko Barbi.1051 Objavio je vie strunih i naunih radova o ovoj temi. U SPZ (Slavonskom povijesnom zborniku) objavljeni su radovi: Metode muenja i oblici likvidacije u Koncentracionom logoru Jasenovac,1052 Prilog prouavanju djelatnosti partijske organizacije u kompleksu jasenovakih logora,1053 Poeci osnivanja kompleksa koncentracionih logora u Jasenovcu,1054 Prilozi problematici istraivanja broja rtava u KCL Jasenovac od 1941. do 1945,1055 a u zbornicima sa naunih skupova objavljeni su radovi: Radni logor u funkciji likvidacionog logora u Staroj
1048Jurevi, 1049Jurevi, 1050Peren,

o. c., 133, cit. Doi, o. c., 132. o. c., 133.

Ustaki logori, II izd., 331. Barbi poginuo je 6. oktobra 1988. u saobraajnoj nesrei u Kosovcu kod Okuana putujui u

1051Anelko

Jasenovac na sastanak Organizacionog odbora Znanstvenog skupa "Stradanja Jugoslavena u II svjetskom ratu". Izabran je bio za lana ovog Odbora, poto je u sklopu projekta "Jugosloveni u faistikim zatvorima, zarobljenikim i koncentracionim logorima i pokretima otpora drugih evropskih zemalja u vreme II svetskog rata" istraivao Koncentracioni logor Jasenovac. Radei na ovom zadatku Barbi je radio i monografiju o KCL Jasenovac, koju nije uspeo do kraja oblikovati i zavriti. (Vidi: Mile Konjevi, In memoriam, dr. Anelko Barbi, 10.3.1930-6.10.1988, SPZ, 25/1988, 1-2, 205-206.)
1052Anelko

Barbi, Metode muenja i oblici likvidacije u Koncentracionom logoru Jasenovac, Zbornik

CDISB, 22/1985, 1, Sl. Brod, 153-178.


1053Isti,

Prilog prouavanju djelatnosti partijske organizacije u kompleksu jasenovakih logora, SPZ, Poeci osnivanja kompleksa koncentracionih logora u Jasenovcu, SPZ, 14/1987, 1-2, 67-80. Prilozi problematici istraivanja broja rtava u KCL Jasenovac od 1941. do 1945, SPZ, 25/1988, 1-

23/1986, 1-2, 145-171.


1054Isti, 1055Isti,

2, 81-97.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

199

Gradiki,1056 Masovna ubojstva i genocid u Koncentracionom logoru Jasenovac kao zloin protiv ovjeanstva1057 i Prilog prouavanju funkcije Ustake obrane u osiguranju Koncentracionog logora Jasenovac.1058 U funkciji izuavanja ove teme je i rad Teror nad idovima u Slavoniji za vrijeme II svjetskog rata.1059 U SPZ dao je izmeu ostalih i prikaze knjiga koje se odnose na Jasenovac: Otpor u logoru Stara Gradika1060 i Miletieve knjige Koncentracioni logor Jasenovac I-II,1061 kao i prikaz naunog skupa "Jasenovac 1986".1062 Radovi Anelka Barbia predstavljaju izuzetan doprinos izuavanju pojedinih pitanja o jasenovakim logorima. U njima se sistematizovano izlau spoznaje, ali i dileme o tim pitanjima. Nekim Barbievim radovima moe se staviti primedba zbog veeg oslanjanja na literaturu, a nedovoljnog korienja arhivske grae1063 i znatne oslonjenosti na druge autore, bez kritikog ocenjivanja njihove argumentacije,1064 ime i sebe dovodi u situaciju da o istom pitanju daje dva oprena stava.1065
1056Isti,

Radni logor u funkciji likvidacionog logora u Staroj Gradiki, Novogradiki zbornik, br. 1, Nova Masovna ubojstva i genocid u Koncentracionom logoru Jasenovac kao zloin protiv ovjeanstva, Prilog prouavanju funkcije Ustake obrane u osiguranju Koncentracionog logora Jasenovac, Teror nad idovima u Slavoniji za vrijeme II svjetskog rata, Zbornik CDISB 23/1984, 1, 359-380. Otpor u logoru Stara Gradika (Ocjene i prikazi), Zbornik CDISB, 22/1986, 1, 373-376. Antun Mileti, Koncentracioni logor Jasenovac 1941-1945, I-II, SPZ, 23/1986, 1-2, 373-376. Jasenovac 1986. Prikaz znanstvenog skupa. SPZ, 24/1987, 1-2, 288-291.

Gradika, 1986, 110-115.


1057Isti,

Okrugli stol 21. travnja 1984, 23-29.


1058Isti,

Okrugli stol "Jasenovac 1986", 161-170.


1059Isti, 1060Isti, 1061Isti, 1062Isti, 1063O

postojanju ili nepostojanju, dostupnosti i upotrebljivosti arhivskih izvora upor. rasprave na tribini argumentaciji navodi npr. i radove feljtonistiko-publicistikog karaktera ili priloge raspravama koje

"Naih tema" i u tampi u povodu izlaska Miletieve knjige, te kod Dedijera i Bulajia.
1064U

se baziraju na "uverenju", "miljenju" i "optepoznato je", a bez faktografije ili navoenja izvora. Npr. u Poeci osnivanja kompleksa koncentracionih logora u Jasenovcu (SPZ, 24/1987, 1-2, 72) tvrdi: "Rezultati novijih istraivanja mjenjaju ovu godinama uobiajenu podjelu redosljeda nastanka pojedinih logora" (Krapje, Broice, Ciglana, Koara, Stara Gradika, nap. JM) ...stoga "najadekvatnija je podjela: Logor I Broice, Logor II Krapje..." Ovu tvrdnju "o rezultatima novijih istraivanja" ne argumentuje, ve se poziva na Miletia (Prilog prouavanju koncentracionog logora Jasenovac - Stara Gradika, Okrugli stol 21. travnja 1984, 20.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

200

Priloga o nekim pitanjima izuavanja jasenovakih logora ili koji su u direktnoj funkciji izuavanja ima objavljenih u SPZ, zatim kao saoptenja na naunim skupovima u Jasenovcu 1984. i 1986., te u Slavonija u NOB. Od priloga u zborniku Slavonija u NOB1066 izdvajamo referat Nade Lazi Teror okupatora i kvislinga u Slavoniji1067 i saoptenje Mande Varga-Klajn Aktivnost ena u logorima Stara Gradika i Jasenovac1068 (mada ovo poslednje moe se tretirati i kao memoarski iskaz).

Barbi navodi Pet pitanja, pet odgovora o Koncentracionom logoru Jasenovac, Okrugli stol "Jasenovac 1986", a citat na koji se poziva je iz prvonaznaenog Miletievog priloga), i nakon konstatacije "smatra se da je I logor formiran kraj sela Broice poetkom lipnja 1941. godine" citira Miletia "a oni koji su u Koncentracioni logor Jasenovac upuivani od kraja septembra pa do 15. novembra 1941. logorisani su u dve barake kraj sela Krapje", a da za to ne daje izvore ("prema sauvanim dokumentima (?) i izjavama preivjelih logoraa" (?) ). Ili, ostavlja bez komentara tvrdnju Trivunia, koju uvrtava u tekst, dakle, kao svoj stav, da je I logor formiran na rudinama Broka greda 12. lipnja 1941. (argumentacija: "provedeni stupanj istraivanja navodi na zakljuak"), a sam Barbi neto kasnije, oslanjajui se na Miletia, govori o prvim transportima 20. i 21. avgusta 1941. ili, kad govori o logoru Broice, navodi da su "na toj lokaciji sagraene tri drvene barake", ta inae proizlazi iz tvrdnji, izjava, logoraa (olakovi i dr.), a poziva se na Miletia, i ostavlja bez komentara navod da su logorai "bili smeteni u baraku kraj sela Broice" (dakle, jednu baraku). Mileti u cit. prilogu (str. 20), kae: "Na tom mestu bila je podignuta jedna baraka" - ostali deo opisa se slae: "straarnica sa dvije osmatranice" odnosno "straara sa dva tornja" i "sve ograeno bodljikavom icom". Ili jedan drugi primer: Barbi, kao i Mileti i niz drugih autora preuzima od Trivunia (iz Jasenovac i jasenovaki logori) da su ustae logor Broice zvalo "Versajev" (neki piu ak i "Verzalov"), a da ni jedan autor koji to preuzima, a ni Trivuni, ne navodi izvor i argumentaciju.
1065Upor.

tvrdnje iz Metode muenja i oblici likvidacije u KCL Jasenovac (SPZ, 22/1985, 1, 159): "Prve

masovne likvidacije izvrene su u Logoru I to se nalazio 12 km zapadno od Jasenovca kraj sela Krapje i u Logoru II na rijeci Strug, nedaleko ceste i pruge koje vode od Jasenovca prema Novskoj (Broice, nap. JM). Logor I u Krapju izgradili su zatoenici pristigli iz logora Metajna", sa tvrdnjama u Poeci osnivanja... cit. u prethodnoj napomeni.
1066Slavonija

u narodnooslobodilakoj borbi. Materijali s naunog skupa 25. i 26. 11. 1966. Slavonski

Brod, HIS, 1967, 232. (dalje: Slavonija u NOB).


1067Nada

Lazi, Teror okupatora i kvislinga u Slavoniji, Slavonija u NOB, 185-198. Varga-Klajn, Aktivnost ena u logorima Stara Gradika i Jasenovac, Slavonija u NOB, 221-

1068Manda

226.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

201 U

navedenom radu Ivana Medveda Jugoslavenska povijesna literatura o logoru Stara Gradika1069 uz bibliografski iskaz daje se i osvrt na logor Stara Gradika. Me u objavljenim saoptenjima na naunom skupu u Jasenovcu 21.4.1984.1070 ima nekoliko koji predstavljaju odreeni doprinos izuavanju pitanja jasenovakih logora. To su, izmeu ostalih, prilozi: ve pomenuti Anelka Barbia1071 i Antuna Miletia,1072 nadalje Dane Pavlice1073 o jasenovakim rtvama Slavonije, Slavice Hrekovski1074 o progonima i deportacijama Roma u logor Jasenovac i Nade Lazi o internaciji srpskog stanovnitva s Kozare u Slavoniju1075 i drugi.1076 U itavom nizu knjiga (posebnih izdanja) i lanaka (u zbornicima i tampi) nalaze se zapisi o deci u logorima, kao i o akciji spasavanja dece iz logora. Veinu ovih knjiga i lanaka ini memoarska literatura, nastala na osnovu vlastitih doivljaja i uea ili na osnovu seanja drugih. Naravno, i istoriografska literatura (naunog i nauno-popularnog

1069Ivan

Medved, Jugoslavenska povijesne literatura o logoru Stara Gradika, SPZ, 23/1986/1-2, 173-186. stol 21. travnja 1984. Materijali s rasprave, Jasenovac, Spomen podruje, 1985, 99.

1070Okrugli 1071Vidi

nap. 1057. Mileti, Prilog prouavanju koncentracionog logora Jasenovac - Stara Gradika (1941-1942),

1072Antun

Okrugli stol 21. travnja 1984, 18-22.


1073Dane

Pavlica, Jasenovake rtve Slavonije 1942. godine (Prilog grai o logoru Jasenovac), Isto, 29-34. Hrekovski, Progoni i deportacije slavonskih Roma u Koncentracioni logor Jasenovac, Isto, 35-

1074Slavica

38.
1075Nada

Lazi, Internacije srpskog stanovnitva s Kozare u Slavoniju - poeko i daruvarsko podruje sreGutin, Isto, vidi nap. 113; Radovan Trivuni, Traganje za istinama o KCL Jasenovac, Isto,

dinom 1942. godine, Isto.


1076Damijan

45-50; ime Klai, Politiki rad na liniji KPJ u enskom logoru Jasenovac, Isto, 57-65; Daniel Kovaevi, Neka zapaanja oko utvrivanja istine o logoru predstavljene u literaturi, Isto, 66-69; edomil Huber, Ekonomska zajednica - osnovna elija organiziranog otpora u jasenovakim logorima, Isto, 70-77; Hrvoje Matkovi, Jasenovac u dokumentima emigrantske vlade, Isto, 85-87; Duan Lazi - Gojko, rtve naroda i narodnosti Srema u logoru Jasenovac (1941-1945), Isto, 89-91; Marinko Olui, Aerofotoistraivanja u Spomen podruju Jasenovac, Isto, 96-98; Jefto ai, Priroda faizma i rtve Koncentracionog logora Jasenovac, Isto, 78-84; Ana Poar, "Jasenovac" trai vie istraivanja, Isto, 12-17.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

202

karaktera) bavi se ovom temom. Tu su radovi Narcise Lengel-Krizman,1077 a od lanaka u vidu feljtona u tampi Kastratovi - okiev feljton Kozaraka djeca Zagreba.1078 Osim pomenutih radova Nikolia1079 i Lukia1080 u ovoj grupi navodimo zbornike: Deca, rat i revolucija,1081 Djeca Hrvatske i narodnooslobodilaka borba1082 i Deca i rat.1083 Pionirski centar Jastrebarsko izdao je knjige Protiv nasilja - Logor Jastrebarsko1084 i Spojimo nae ruke Tome Raia,1085 a Savez drutava "Naa djeca" knjigu Nikad neu zaboraviti.1086 Petar Stanivukovi i Jurica Kerbler, publicisti i novinari, autori su knjige Deca u logorima smrti.1087 Autori daju dokumentovani prikaz stradanja dece u logorima Jasenovcu i Gradiki i objavljuju fragmente seanja preivelih (kao ilustracije). Od lanaka u zbornicima, osim ranije navedenih, kao npr. u ene Hrvatske u NOB poglavlje Djeca optuuju,1088 u ene BiH u NOB lanak Dragoja Lukia1089 i dr., navodimo

1077Narcisa

Lengel-Krizman, Sabirni logori i djeja sabiralita na podruju sjeverozapadne Hrvatske 1941-

1942. Sjeverozapadna Hrvatska u NOB-i i socijalistikoj revoluciji. Zbornik radova. Zajednica opina Memorijalnog podruja Kalnik, Varadin i IHRPH Zagreb, 1076, 884-899. Ista, Akcija spasavanja kozarske i druge djece iz ustakih logora. Kozara u NOB. Zbornik radova. Nacionalni park "Kozara" Prijedor, 1980, 285-291. Ista, Akcija spasavanja kozarske djece. Deca, rat i revolucija, Poruke NOB u brizi za djecu - Titovoj generaciji slobode, Zbornik radova. Beograd, 1981, 309-315.
1078Drago 1079Vidi 1080Vidi

Kastratovi i Uro oki, Kozaraka djeca Zagreba, (Feljton), "Vjesnik", 15-30.4.1983.

nap. 586. i 587. nap. 640. rat i revolucija, Poruke NOB u brizi za decu - Titovoj generaciji slobode. Beograd, Jugoslovenska Hrvatske i narodnooslobodilaka borba, Zagreb, Gradski odbor SRVI, 1955.

1081Deca,

konferencija za socijalne delatnosti, 1981.


1082Djeca 1083Deca

i rat. Jugoslavija 1941-1945. Beograd, Mladost, 1962. nasilja. Logor Jastrebarsko. Pionirski centar, Jastrebarsko, 1978. Rai, Spojimo nae ruke. Pionirski centar Jastrebarsko i kolske novine Zagreb, 1982, 112. Uz

1084Protiv 1085Tomo

istoriografski opis logora u Jastrebarskom, sa navoenjem podataka o otpremanju dece iz Gradike i Jasenovca, autor donosi i 19 kraih seanja ili fragmenata iz seanja preivelih logoraa - dece.
1086Nikad 1087Petar 1088ene 1089Vidi

neu zaboraviti. Priredio: Emil Paravina. Savez drutava "Naa djeca", Zagreb, 1977, 70.

Stanivukovi i Jurica Kerbler, Deca u logorima smrti. Beograd, Eksportpres, 1986, 182. Hrvatske u NOB, Poglavlje Djeca optuuju, 361-395.

nap. 710.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

203

i zapise: Slave Ogrizovi Kozaraka djeca,1090 Jane Koch Spasena su mnogobrojna djeca,1091 od iste Sjeanje na spaavanje djece u Zagrebu u toku 1941-1943,1092 Zlatana Sremec Ilegalna partizanska djeja bolnica na Perjavici u Zagrebu1093 i dr. Reportaa o djeci s Kozare, koju su partizani oslobodili iz ustakog logora Jaska, objavljena u izdanju iz 1942, u brouri Djeca u bodljikavoj ici,1094 imala je neobian put. Na jednom filmu u Vojnoistorijskom institutu, ta je snimljen u Vaingtonu, nalazi se izvetaj oficira jedne nemake jedinice kome je priloen primerak pomenute broure.1095 U zborniku radova s okruglog stola odranog 1986. godine1096 u 19 referata i 7 tematskih diskusija obuhvaena su etiri podruja: ustako kazneno zakonodavstvo, organizacija logora i njegovo osiguranje, arhivska graa za obradu jasenovakih logora i slobodni prilozi na temu jasenovakih logora. Od radova koji su neposredno u funkciji izuavanja teme Jasenovca navodimo priloge Dragoja Lukia o genocidu nad decom,1097 Narcise Lengel-Krizman o genocidu nad romskim stanovnitvom,1098 izvetaj o pregledu posmrtnih ostataka iz grobnica u Donjoj Gradini Duana Zeevia,1099 ve pomenute priloge Miletia,1100 Barbia,1101 Josipe Paver,1102 Hrvoja Matkovia,1103 Sonje Boanovi-poljar,1104 a

1090Slava

Ogrizovi, Kozaraka djeca. Zagreb 1941-1945, Zbornik sjeanja, knj. 3. Zagreb, GKSSRNH,

IHRPH i kolska knjiga, 1984, 291-316.


1091Jana 1092Ista,

Koch, Spasena su mnogobrojna djeca, Zagreb 1941-1945, knj. 3, 275-290. Sjeanje na spaavanje djece u Zagrebu 1941-1943. Poruke NOB u brizi za djecu - Titovoj generaciSremec, Ilegalna partizanska djeja bolnica na Perjavici u Zagrebu. etrdeset godina, knj. 7, 448-

ji slobode. Zbornik: Deca, rat i revolucija. Beograd, 1981, 286-290.


1093Zlatan

450. Objavljeno i u: Ratna sjeanja, knj. 3, 448-453; M. Aanin, Na sudbonosnom raskru, Zagreb, 1961, 201-204; J. Petrievi, Tajni front, "Veernji list" (feljton), 2.3.1970; Isto u: Zbornik o Zagrebu 1941-1945, Zagreb, Spektar, 337-338.
1094Djeca

u bodljikavoj ici. Izdanje "Omladinskog borca", X/1942, 8 str. Umnoeno na ciklostilu. Serdar-Saboli, Prilog diskusiji na Okruglom stolu "Jasenovac 1986", Okrugli stol "Jasenovac stol "Jasenovac 1986", 14. i 15.11.1986, Jasenovac, Spomen podruje, s.a., 319. Luki, Genocid nad decom u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj 1941-1945, Isto, 107-117. Lengel-Krizman, Genocid romskog stanovnitva u logoru Jasenovac, Isto, 119-124.

1095tefica

1986", 297-301, na str. 299.


1096Okrugli 1097Dragoje 1098Narcisa 1099Vidi

nap. 996. Mileti, Pet pitanja, pet odgovora o Koncentracionom logoru Jasenovac, Isto, 145-159.

1100Antun

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

204

jo nekoliko radova je u uoj vezi s temom Jasenovca,1105 ili je u nekom segmentu dotiu,1106 kao i nekoliko diskusija u kojima se nalazi po koji znaajan podatak,1107 od kojih se posebno izdvaja diskusija Miljenka Aljinovia1108 (ustvari, to je saoptenje o istraivakom radu) i Nadira Dedia1109 koji daje podatak o 730 ubijenih Roma u Mlaci. .U zborniku radova s istoimenog naunog skupa u Beogradu Oslobodilaka borba naroda Jugoslavije kao optenarodni rat i socijalistika revolucija1110 od objavljenih 45 saoptenja, posebno se izdvaja 4, koja donose odreene informacije o logoru Jasenovac Mladen Coli1111 pominje Obrambeni zdrug, ustaku jedinicu koja je uvala logor, Nikola ivkovi1112

1101Anelko

Barbi, Prilog prouavanju funkcije Ustake obrane u osiguranju Koncentracionog logora Ja-

senovac, Isto, 161-170.


1102Josipa

Paver, Arhivski izvori za obradu Koncentracionog logora Jasenovac, Isto, 209-214. Matkovi, Faistiki teror i stradanje stanovnitva u programima i udbenicima povijesti u SRH,

1103Hrvoje

Isto, 225-231.
1104Sonja

Boanovi-poljar, Kratak pregled bibliografije o logorima u srednjem toku Save (Jasenovac) za Lazi, Ustako kazneno zakonodavstvo i njegova primjena u Slavoniji 1941, Isto, 65-78; Jefto a-

period 1944-1965, Isto, 234-235.


1105Nada

i, Izvori o genocidu i borbi protiv falsifikatora rtve Koncentracionog logora Jasenovac, 137-144; Milan Koljanin, Veze izmeu nemakog logora na beogradskom Sajmitu i logora NDH Jasenovac i Stara Gradika, 171-180; Nikola ivkovi, Organizacija politikog rada u logorima sa posebnim osvrtom na Staru Gradiku i Jasenovac, 181-191; Josip Vidan, Ekonomske zajednice u logorima, 193-207; Branislava Miloevi, Prezentacija Spomen podruja - muzeja koncentracionih logora, 241-262.
1106Slavica

Hrekovski, Hapenje komunista u vrijeme priprema i pokretanja oruanog ustanka, Isto, 97-

105; Zdenka Laki, Zakonska regulativa i faizacija omladine u razdoblju takozvane Nezavisne Drave Hrvatske, 79-96; Zvonimir eparovi, Pomo i zatita rtve, 125-131; Radomir Bogdanovi, Korienje nekih dokumenata u istoriografiji, 215-223.
1107Rasim

Hurem, Dragan M. Davidovi, Fahrija Ajanovi, Radovan Trivuni, tefica Serdar-Saboli, ZaAljinovi, Prilog diskusiji na Okruglom stolu "Jasenovac 1986", Isto, 286-289.

im Topi.
1108Miljenko 1109Nadir

Dedi, Prilog diskusiji na Okruglom stolu "Jasenovac 1986", Isto, 303-307. borba naroda Jugoslavije kao optenarodni rat i socijalistika revolucija, Zbornik rado-

1110Oslobodilaka

va podnetih na istoimenom naunom skupu u Ljubljani, 26-28.1.1972, knj. 1-2, Beograd, 1977. (dalje: Oslobodilaka borba).
1111Mladen

Coli, Kolaboracionistike oruane formacije u Jugoslaviji 1941-1945. godine, Oslobodilaka

borba, II, 259-268.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

205

o represivnim merama protiv stanovnitva Kozare, o emu govori i Dragi Milenkovi,1113 a Muharem Kreso1114 govori o uslovljavanju otpusta iz KCL Jasenovac odlaskom na rad u Nemaku. Od 25. do 27. oktobra 1989. odrao se u Jasenovcu nauni skup Stradanje Jugoslavena u II svjetskom ratu. Za 6 tematskih celina bilo je prijavljeno preko 80 referata i saoptenja, od kojih su neki u funkciji izuavanja jasenovakih logora.1115 Za nau temu posebno su zanimljivi prilozi i saoptenja o prilozima Dragoja Lukia o akciji spasavanja dece iz ustakih logora,1116 Dragana Davidovia o stradanjima naroda Bosanske Krajine za vreme kozarske ofanzive, Dane Pavlice o stratitima u Slavoniji,1117 Zdravka Dizdara o logorima u severozapadnoj Hrvatskoj, ure Zatezalo o logoru Jadovno, Josipa Vidana o pokretu otpora u ustakim logorima, Slavice Hrekovski o represalijama okupatora i kvislinga u Slavoniji, Stanka osia o Dubikim kreanama i dr. Posebno je vredno saoptenje Kadivke Petrovi o radu na bibliografiji knjiga o stradanjima Jugoslovena u II svet1112Nikola

ivkovi, Nemake represivne mere nad stanovnitvom i angaovanje radne snage kao vid bor-

be protiv NOP-a, Oslobodilaka borba, II, 259-268.


1113Dragi

Milenkovi, ena kao junak revolucije, Oslobodilaka borba, II, 309-333. Kreso, Uslovi ivota stanovnitva i otpora okupatoru na "efektivno" okupiranoj teritoriji Ju-

1114Muharem

goslavije u toku Drugog svjetskog rata, Oslobodilaka borba, II, 269-286.


1115Iz

prijavljenih i odranih referata i saoptenja izdvajamo: Dragan Davidovi, Stradanje naroda u Bosan-

skoj krajini za vrijeme kozarske ofanzive; Mirko Peren, ta je tabu tema o istini o ustakim logorima; Ljubo Boban, Zato je potrebno znati istinu o Jasenovcu; Sima Begovi, Bekstva iz logora; Milan Koljanin, Logor Sajmite kao punkt za distribuciju ljudi u druge evropske zemlje; Narcisa Lengel-Krizman, Djeji logori i sabiralita; Ivan Medved, Logor Stara Gradika u sistemu Jasenovakih logora; Josip Vidan, Politiki rad i pokret otpora u logorima ustake NDH tokom drugog svjetskog rata; Milan Bulaji, Odgovornost za poinjene zloine; Rade Bogdanovi, Karakter izvora za izuavanje zloina; Milan Mati, Partizanska tampa o zloinima nad jugoslovenskim narodima u drugom svetskom ratu; Miloje Pri, Kvislinka tampa o zloinima nad jugoslovenskim narodima u drugom svetskom ratu; Slobodan Miloevi, Zapadna tampa o zloinima nad jugoslavenskim narodima u drugom svetskom ratu; Milorad Gonin, Fotografija kao dokument o poinjenim zloinima; Sonja Boanovi, Karakteristina dokumenta o zloinima nad jugoslovenskim narodima; Kadivka Petrovi, Bibliografija knjiga o stradanjima Jugoslovena u drugom svetskom ratu; Jo izvestan broj saoptenja interesantan je za nau temu. Svi prijavljeni referati i saoptenja nisu bili zastupljeni na skupu, ali je tada najavljeno da e biti objavljeni u zborniku. Nije nam poznato da je dolo do realizacije.
1116Dragoje 1117Dane

Luki, Akcija na spasavanju dece iz ustakih logora 1941-1945, Rukopis saoptenja.

Pavlica, Stratita u srednjem dijelu Slavonije, Rukopis saoptenja.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

206

skom ratu.1118 Ova bibliografija, kako je istaknuto, ima karakter primarne bibliografije i sadri 1773 jedinice, od ega 363 su knjige koje se u celosti dotiu teme stradanja, a 692 knjige delimino, dok 718 je u zbornicima. O logoru Jasenovac govori se u 140 knjiga delimino ili u celosti i u oko 80 priloga u zbornicima. U jo nekim saoptenjima i diskusijama bilo je rei o jasenovakim logorima kao ta su saoptenja Radiia,1119 erjavia i Perena.1120 Izlaganja i diskusije Bobana i Bulajia, kao i nekih drugih, bila su vie u funkciji aktuelnih sporenja o broju rtava nego naunog doprinosa rasvetljavanju odreenih pitanja. Naime, Boban1121 iznosi niz pitanja i tvrdnji iz nekih svojih ranijih polemika, objavljenih u Kontraverzama II, tako da se iz saoptenja moglo zakljuiti da se radi o polemici a ne naunom prilogu. Bulajievo, pak, saoptenje1122 nije odgovaralo naslovu, ve je predstavljalo, zajedno s njegova tri uea u
1118Kadivka

Petrovi, Bibliografija knjiga od 1942-1986. o stradanju Jugoslovena u drugom svetskom ratu,

Rukopis saoptenja.
1119ore

Radii, Kulturno i umetniko stvaralatvo Jugoslovena u koncentracionim logorima i zatvorima Peren, Ustaki logori - istina ili tabu tema, Rukopis saoptenja (u najavi skupa: ta je tabu tema

1941-1945. Rukopis saoptenja.


1120Mirko

o istini o ustakim logorima). U saoptenju (koje je raeno prema zakljunom poglavlju drugog izdanja njegovih Ustakih logora, koje do tada jo nije bilo izilo iz tampe) Peren analizira broj rtava prema objavljenim podacima koji su najee navoeni u literaturi, zakljuujui da taj broj ne moe biti nikako 700 000. Peren navodi objavljene podatke, za koje tvrdi da su bez argumentacije: Izjava Gabrijela Vintera u brouri Jasenovaki logor, izdanje Propagandnog odela AVNOJ-a iz 1942. o 200-300 000 rtava za godinu dana; izjava nepoznatog logoraa iz 1944. o 6-700 000 rtava, koju donosi i Mileti u knj. 2, str. 850-864; Predgovor knjiice Koncentracioni logori - dokumenti ustakog terora, izdanje "Vjesnik" JNOFH iz 1944. o 800 000 rtava u ustakim logorima; izjava svedoka Ota Breyera o 350 000 rtava do devetog meseca 1944; navod Ivana Potra u "Borbi" od 8.5.1945. u lanku Ustae su pre svog bekstva iz Jasenovca poubijali sve zatvorenike o 800 000 rtava; izjava svedoka Milana Duzemlia o 900 000 zapisnika o smrti logoraa dostavljenih iz logora optini u Jasenovcu; konstatacija Zemaljske komisije Hrvatske u Zloini u logoru Jasenovac o 5-600 000 rtava, izjava Milice Marohni-Bahnik o spiskovima umrlih u logoru dostavljenih kotaru Novska; nadalje: odakle podatak o 360 000 ubijenih na Gradini kada u zapisnicima komisija strunjaka koje su ispitivale grobnice, nigde nema takvih brojki itd. Upor. osvrt na drugo izd. Ustakih logora i tekst uz nap. 946-950. Izvodi iz Bilance smrti, zavrnog poglavlja, tada najavljenog izdanja, objavljeni su kao feljton u nedeljniku "Danas".
1121Ljubo 1122Milan

Boban, Zato je potrebno znati istinu o Jasenovcu? Bulaji, Odgovornost za poinjene zloine.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

207

diskusiji, ustvari, polemiku s Bobanom, erjaviem i dr.1123 o pitanjima broja rtava, kao i razvijanje teze o odgovornosti Vatikana za zloine u NDH i teze o montiranom procesu Artukoviu (suen je za nedokazane zloine, a nije za genocid). Iako je ovaj skup ocenjen uspenim, ipak je posluio nekim sudionicima vie za polemike nego za iznoenje novih spoznaja o temama skupa, ne uvaavajui ni apel iz pozdravnog telegrama predsednika SIV-a1124 a ove polemike nastavljene su i u masmedijima (tampa, TV). Odbor SANU za sakupljanje grae o genocidu protiv srpskog naroda i drugih naroda Jugoslavije u XX veku organizirao je nauni skup, na kome je, izmeu ostalog, bilo rei o izvorima, ali materijali tog skupa nisu objavljeni, tako da nam je bio dostupan samo pomenuti rukopis Miletia,1125 informacije iz tampe1126 i osvrt Slavka Vukevia.1127

1123Bulaji

je proitao svoje pismo upueno Saveznom zavodu za statistiku, kojim trai izjanjavanje naslo-

va (zvanini stav) u vezi s podacima o neposrednim ratnim gubicima Jugoslavije u II svetskom ratu u odnosu na podatke iz Izvetaja jugoslovenske Dravne komisije Meunarodnom vojnom sudu u Nirnbergu, podatke Koovia i erjavia, izjave Vladete Vukovi (objavljeno u Bobanovim Kontraverzama II), Tumanove izjave itd. Posebno trai izjanjavanje u vezi s popisom rtava rata 1946. (popis zemaljskih komisija) i 1964. (Saveznog zavoda za statistiku). U vezi s ovim poslednjim postavlja pitanje kako je slubeno neverifikovani podatak mogao cirkulisati i sluiti za "igre s brojevima". Iz razloga koje navodi u svom pismu, Bulaji i u pismu i u diskusiji optuuje: "Radi se o neposrednoj odgovornosti SFRJ u omoguavanju 'igre s brojevima' rtava rata, ta samo za sebe predstavlja zloin." (Kopija rukopisa pisma).
1124Iz

pozdravnog telegrama Ante Markovia, predsednika SIV-a: "...Istina o stradanjima naih ljudi u po-

sljednjem svjetskom ratu - utemeljena na znanstvenim injenicama - znaajna je ne samo za historiju, nego i danas. Ona je veoma bitan inilac u prvom redu za odgoj mladih generacija. Ona, je, isto tako, izuzetno vana za osvjeivanje nekih roditelja pa i djedova - da p r e s t a n u iracionalnim sporovima prizivati aveti prolosti, raspirivati nacionalistike strasti i mladima zamraivati pogled u budunost. Opominju na to stratita, konclageri, muilita iz drugog svjetskog rata. Opominje na to i Jasenovac - jedno od najstranijih faistikih muilita i gubilita, ne samo u naoj zemlji, nego i u cijeloj Evropi..." (Kopija telegrama).
1125Vidi 1126Iz

nap. 87.

dnevne tampe vidljivo je da je na skupu "Jasenovac 1945-1988." podneto 30 izlaganja. Prikazi u

tampi su razliiti, tako da se o stvarnim pristupima referenata teko moe suditi. Vidi npr. informacije o skupu: "Vjesnik", 22. i 23.11.1988, "Politika", 23.11.1988. (S. Dautovi), "Vjesnik - Panorama subotom", 26.11.1988. (. Kruelj).
1127Slavko

Vukevi, Nauni skup "Jasenovac 1945-1988.", VIG, 3/1988, 385-391.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

208

U poseti Spomen-podruju Jasenovac 11. i 12.10.1985. Dedijera (predsednik Odbora) i dr. najavljen je ovaj skup i interes SANU za izuavanje Jasenovca. Usledila je i inicijativa JAZU za osnivanje Meuakademijskog odbora koji bi svojim doprinosom pomogao kvalitetnijem ostvarenju projekta o izuavanju logora. U organizaciji SANU, odran je 1985. takoe jedan, za nau temu, interesantan nauni skup, a bavio se metodolokim problemima utvrivanja gubitaka stanovnitva u I i II svetskom ratu. Naalost, radovi s tog skupa, takoe, nisu bili publikovani, osim kratkog prikaza.1128 Navedeni Odbor SANU objavio je u planu izdavake delatnosti nekoliko, za nau temu, zanimljivih naslova.1129 Meutim, obzirom na niz deavanja u vezi i oko Odbora programi Odbora kako izdavaki tako i istraivaki menjali su se. O radu, nekim rezultatima i izvesnim spornim situacijama doznajemo i u lanku Slobodana Kljakia u Catena mundi.1130
1128apirografirani

materijal Odbora SANU za izuavanje genocida... (prilozi 1-10, str. 1-59), prilog br. 4.

(str. 1-5) M. Raevi, Nauni skup o metodolokim problemima utvrivanja gubitaka stanovnitva u I i II svetskom ratu, Beograd, 20. i 21. juna 1985. godine. Deo ovih materijala objavio je, izvan konteksta, Dedijer u "Vatikan i Jasenovac". Tri referata na ovom skupu bavila su se teorijskim aspektima pitanja, a etiri preteno statistiko-demografskim problemima utvrivanja gubitaka. Radi se o referatima: Vladimir Dedijer, Problem genocida u ratnim gubicima stanovnitva; Andrej Mitrovi, Gubici stanovnitva u 1. svetskom ratu; Vladimir Stojanevi, Narativni izvori kao dokumentacija za utvrivanje ratnih gubitaka Srbije u 1. svetskom ratu; Milo Macura, Mogunosti i ogranienja statistikih metoda u istraivanju ratnih gubitaka stanovnitva; Miroslav Raevi, Rezultati demografskih istraivanja ratnih gubitaka stanovnitva Jugoslavije u 20. veku; Duan Breznik, Metodoloki problemi demografskih procena gubitaka stanovnitva Jugoslavije tokom 2. svetskog rata; i Miroslav Macura, Metodi za procenu parametara demografskog rasta s obzirom na nove procene gubitaka stanovnitva Jugoslavije u 2. svetskom ratu.
1129apirografirani

materijal Odbora SANU, prilog br. 10, str. 58-59. Izmeu ostalih izdanja planirana su i:

Bibliografija o grai, naunim radovima, tampi i knjigama o genocidu u 1. i 2. svetskom ratu (autori: Milorad Radevi i Dragoje Luki); Vladimir Dedijer, Genocid protiv Jevreja u 2. svetskom ratu; Vladimir Dedijer, Slobodan Neovi i Milan Bulaji, Zbornik dokumenata meunarodnih zakonskih odluka i propisa pojedinih saveznikih i okupatorsko-kvislinkih drava na tlu Jugoslavije u 2. svetskom ratu; Kritiko izdanje svih saoptenja Jugoslovenske dravne komisije za ratne zloine (lanovi Pododbora za 2. svetski rat, predsednik A. Mileti); Dinko Davidov, Magna Devastico.
1130Slobodan

Kljaki, Kratka istorija Odbora SANU za sakupljanje grae o genocidu nad srpskim narodom

i drugim narodima Jugoslavije u XX veku, u: Catena mundi, II, 498-515.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

209

Odbor SANU za sakupljanje grae o genocidu protiv srpskog naroda i drugih naroda Jugoslavije u XX veku organizovao je, nakon niza odlaganja,1131 meunarodni nauni skup, od 23. do 25. oktobra 1991. godine, pod nazivom Genocid nad Srbima u II svetskom ratu.1132 Materijali ovog skupa tampani su u istoimenom zborniku koji je objavljen 1995. godine.1133 U Zborniku je objavljeno 45 saoptenja, ma da je za skup bilo najavljeno 65 saoptenja, poto dogaaji iz 1991. uslovili su da neki referenti nisu mogli sudelovati. Tako, upravo u tematskoj celini Ustaki logori smrti na podruju NDH od predvienih 8 tema, izloena je samo jedna. Referenti s prostora Hrvatske i BiH nisu mogli sudelovati.1134 Uz niz saoptenja, koja govore o izuavanju genocida na prostoru NDH i koja su relevantna za nau temu
1135

istiemo saoptenja Antuna Miletia,1136 Dragoja Lukia1137

kao i ve pomenuti osvrt Milice Bodroi. 1138


1131Vie 1132Vidi

o tome u navedenom lanku iz prethodne napomene. prikaz: Milan Koljanin, Genocid nad Srbima u drugom svetskom ratu, Istorija 20. veka, 1-2/1991. nad Srbima u II svetskom ratu, Meunarodni nauni skup Odbora Srpske akademije nauka i

1133Genocid

umetnosti za sakupljanje grae o genocidu protiv srpskog naroda i drugih naroda Jugoslavije u XX veku, odran od 23. do 25. oktobra 1991. godine. Beograd, Muzej rtava genocida i Srpska knjievna zadruga, 1995, 796.
1134Autor

ovog rada bio je takoe najavljen kao uesnik (vidi: Program naunog skupa), meutim, bio je

"uhien" i po svim indicijama trebao biti likvidiran, a po izlasku iz zatvora (bekstvo), u vreme odravanja skupa bio "u ilegali" u Zagrebu.
1135Genocid

nad Srbima u II svetskom ratu: Milan Bulaji, Genocid nad pravoslavnim Srbima u drugom

svetskom ratu, 1-31; Simo Brdar, Neka od stratita ustakog zloina na podruju Bosanske Dubice, 143161; uro Aralica, Ustaki zloini genocida u Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Glini 1941, 183-203; Branko J. Bokan, Kulminacija ustakog genocida nad Srbima u Bosanskoj krajini u ljeto 1941. godine, 224-258; Ljubomir Novakovi, Genocid nad Srbima u srednjoj Bosni 1941-1945. godine, 258-262; Savo Skoko, Zloini genocida Nezavisne Drave Hrvatske u Hercegovini tokom 1941, 262-283; Nikola Piljak, Genocid nad Srbima u glamokom srezu u II svetskom ratu, 283-293; Radomir Bulatovi, Stratita u Bosni i Hercegovini u toku Drugog svetskog rata, 294-310; Petar Dadi, Rasizam u Hrvatskoj u XIX i XX veku, 310-324; Milan Nadadin, Masovan pokolj srpskog naroda u stolako-apljinskom kraju u leto 1941. godine, 324-341; Rua Petrovi, Ratni gubici Jugoslavije u II svetskom ratu, 341-359; Vladislav Doi, Otvaranje jama sa rtvama ustakog genocida nad Srbima u Bosni i Hercegovini, 364-380; Zdravko Antoni, Zloini nad Srbima i Jevrejima u istonoj Bosni 1941-42. godine, 397-428; Momilo Mitrovi, Metodi genocida ustaa nad srpskim

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

210

Odbor SANU za sakupljanje grae o genocidu organizovao je i nauno savetovanje Ratni zloini i zloini genocida 1991-1992. godine od 6. do 8. avgusta 1992. god, a materijali su objavljeni sledee godine.1139 U ovom izdanju objavljen i Memorandum Vlade Jugoslavije1140 o emu smo ve govorili. Sistem jasenovakih logora u svojim izlaganjima pominju Jovan Mirkovi,1141 Tomislav ugi1142 i Simo Brdar1143 Prilozi su vie okrenuti aktuelnim deavanjima na prostorima bivih logora. Prilog Mirkovia dao je pregled dotadanjeg statusnog poloaja Spomen-podruja Jasenovac, te deavanja na tom prostoru osvetljavajui ih sa stanovita krenja meunarodnih konvencija o zatiti kulturnih dobara.

narodom, Jevrejima i Ciganima u Sremu, 428-438; Slobodan Neovi, Saveznika tampa o genocidu nad Srbima, Jevrejima i Ciganima u drugom svetskom ratu, 438-448; Petar Vueti, Izlaganje na meunarodnom naunom skupu o genocidu, 448-450; Petar Tuco, Genocid nad Srbima u II svjetskom ratu, 450-456; Dane Lastavica, Genocid nad srpskim narodom biveg sreza Perui (Lika) u II svjetskom ratu 1941-1945, 479-484; Boidar ukovi, Poimenino o rtvama, 484-500; Novica Vojinovi, Uzroci i geneza zloina genocida nad srpskim narodom, 554-570; Isti, Stratita i rtve ustakih zloina u optini apljina u Hercegovini, 570-576; Sreten Jakovljevi, Genocid nad Srbima u sjevernoj Hercegovini, 576-615; ivotije orevi, Gubici stanovnitva Jugoslavije u II svetskom ratu, 615-639.
1136Antun

Mileti, O bilansu smrti u Koncentracionom logoru Jasenovac (1941-1945), Isto, 207-223. Luki, Ustaki genocid nad decom u NDH 1941-1945, Isto, 77-80 i 639-730. Na stranama 77-

1137Dragoje

80 objavljen je ustvari krai usmeni osvrt na iri priloeni rad (tampan na str 639-730), verovatno nedovoljnom panjom prireivaa tampano pod naslovom Napomene autora.
1138Milica

Bodroi, Osvrt na izvore i literaturu o genocidu nad Srbima u Drugom svetskom ratu, Isto, 501-

518.
1139Ratni

zloini i zloini genocida 1991-1992. Nauno savetovanje Odbora SANU za sakupljanje grae o

genocidu protiv srpskog naroda i drugih naroda Jugoslavije u XX veku i Dravne komisije za ratne zloine i zloine genocida, odrano od 6. do 8. avgusta 1992. godine u Beogradu, priredio: Milan Bulaji, urednik: Radovan Samardi, Beograd, SANU, 1993, 553.
1140Memorandum

Vlade Jugoslavije o zloinima genocida u Hrvatskoj i skrnavljenju Spomen-podruja Ja-

senovac, 31. januar 1992; 117-136.


1141Jovan

Mirkovi, Skrnavljenje Spomen-podruja Jasenovac i pitanje njegove dalje zatite, Isto, 125-135. ugi, Presedan Auvic - meunarodna zatita Spomen-podruja Jasenovac, Isto, 137-140.

1142Tomislav 1143Simo

Brdar, Jasenovac i potomci s obje strane Save i savjesti, Isto, 143-148.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

211

U zborniku sa drugog skupa, koji je organizovao isti Odbor naredne godine,1144 u nekim prilozima govori se i o jasenovakim logorima, preteno u svetlu aktuelnih polemika.1145 Odbor SANU za sakupljanje grae o genocidu uskoro je jednostavno ukinut. Najvia srpska nauno-kulturna institucija ocenila je da nije potrebno njegovo postojanje (da li, isto tako, je nepotrebno i bavljenje ovim pitanjima?).1146 Iako je poeo funkcionisati Muzej rtava genocida, rad Odbora i rad Muzeja nisu bili meusobna smetnja ili konkurencija, dapae, mogli su se samo dopunjavati. Sudbinu Odbora doivela je i Dravna komisija za ratne zloine i zloine genocida.1147 Oito, izuavanje ovakvih tema, ne samo da je muno po prirodi stvari, nego je bilo i "kratkog daha".1148

1144Sistem

neistina o zloinima genocida 1991-1993. godine. Nauni skup Odbora SANU za sakupljanje

grae o genocidu protiv srpskog naroda i drugih naroda Jugoslavije u XX veku, Dravne komisije za ratne zloine i zloine genocida i Instituta za savremenu istoriju, odran od 22. do 23. aprila 1993. godine, Beograd, SANU, 1994, 382. (vidi prikaz: Milan Koljanin, Nauni skup "Sistem neistina o zloinima genocida 1991-1993 godine", Srpska akademija nauka i umetnosti, 22-23. aprila 1993, Istorija 20. veka, 1-2/1993.
1145Vidi:

uvodno izlaganje Milana Bulajia, Sistem neistina o zloinima genocida 1991-1993, Isto, 21-53;

Savo Skoko, Neistine i podvale u knjizi Franje Tumana "Bespua povijesne zbiljnosti", 65-102; Radomir Bulatovi, Slinosti u provoenju genocida nad Srbima u Drugom svjetskom ratu i tokom 1991-1992. godine, 111-120; prilog Jovana Mirkovia u diskusiji "Jasenovaki mit" Franje Tumana, 141-143. (u vezi s tvrdnjama o pomeanim kostima iz ustakog logora i navodnog logora posle rata).
1146O

radu Odbora vidi: Slobodan Kljaki, Kratka istorija Odbora SANU za sakupljanje grae o genocidu nap. 564. je da ukidanje Odbora i Dravne komisije nije gotovo privuklo nikakvu medijsku panju.

nad srpskim narodom i drugim narodima Jugoslavije u XX veku, u: Catena mundi, II, 498-512.
1147Vidi 1148Interesantno

Upor. iznenadni prestanak rada zemaljskih komisija (1947.) i Dravne komisije za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa (1948). Upor. takoe sudbinu edicija koje se bave ovim temama (vidi: Slobodan Kljaki, ivotopis knjiga o genocidu, nekoliko primera, u: Catena mundi, I, 682-691). ini se, da stradanja srpskog naroda medijski privlae panju neko vreme, a im se pone institucionalizovati izuavanje, dakle da dobije karakter serioznog pristupa, tada naglo splasne interes, da li zbog toga ta temeljnim izuavanjem otpadaju mogunosti medijske manipulacije, ili je takav odnos potreban, da se uvek, u pogodnom momentu, po potrebni, moe potegnuti ova tema, ili su neki uticaji tako snani.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

212

Okrugli sto povodom Dana seanja na rtve genocida u organizaciji Muzeja rtava genocida i Instituta za savremenu istoriju, 23.4.1996, dao je nekoliko priloga za nau temu.1149 Istiemo rad Koljanina o zakonodavnoj regulativi o logorima u NDH, sa izvanrednom analizom zakonskih akata i ozakonjenja zloina,1150 te istraivaki rad Nenada Antonijevia o aktima policije i suda NDH u Banja Luci, sa priloenim tabelama iz delovodnika,1151 kao i prilog Ane Poar o stradanju metana optine Crkveni Bok1152 sa poimeninim popisom rtava za sela Strmen (331), Crkveni Bok (287) i Ivanjski Bok (98) i navedenim mestima stradanja (likvidacije). Bulajiev prilog 1153 daje u uvodnom delu pregled sistema jasenovakih logora1154 a u veem delu radi se o aktuelnim deavanjima. Bulaji prenosi i neke tvrdnje izreene u tampi sa kojima bi se moglo polemisati i o kojima je trebalo i kritiki progovoriti. U prilogu Dane Lastavice1155 daje se pregled rtava u logoru Gospi, a Antun Mileti daje prilog o utvrivanju imenom broja usmrenih u Jasenovcu. 1156 U zborniku su objavljeni osim saoptenja sa Okruglog stola1157 i prilozi izloe-

1149Jasenovac,

Sistem ustakih logora smrti, Saoptenja sa Okruglog stola odranog u Beogradu 23.4.1996.

Beograd, Muzej rtava genocida i ISI, 1997, 242.


1150Milan 1151Nenad 1152Ana

Koljanin, Zakoni o logorima Nezavisne Drave Hrvatske, Isto, 11-30. Antonijevi, Akta policije i suda NDH u Banjaluci iz 1941. i 1942, Isto, 31-41.

Poar, Stradanje metana optine Crkveni Bok od jasenovakih ustaa, Isto, 101-136. Bulaji, Oskrnavljeni Jasenovac - meunarodni status, Isto, 167-211. navodi i neke, nekritiki, preuzete nazive, kao npr. "Versajev".

1153Milan

1154Bulaji 1155Dane

Lastavica, Pretvaranje koljaa u rtve, Isto, 92-97. Mileti, Prilog utvrivanju imenom broja usmrenih u Koncentracionom logoru Jasenovac, Isto,

1156Antun

50-88. (sa nekoliko priloga: pregledi broja rtava, popis preivelih u proboju). Prilog 2. Mrtvi u Jasenovcu, objavljen je i u VIG, 1-2/1994, 145-160.
1157Nikola

ivkovi, Pljaka srpske i jevrejske imovine i kolonizacija (42-45), ore Leki, Jasenovac -

najvei srpski grad pod zemljom (46-49), Milo Hamovi, Morbidne manipulacije sa rtvama Jasenovca (89-91), Petar Zinai, Prilog o broju Kordunaa ubijenih u Jasenovcu (98-100), Ana Poar, Predstavljanje knjige Dragoja Lukia "Deca na lomai rata u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj 1941-1945, Jasenovac - sistem ustakih logora smrti" (separat), (137-140), Venceslav Glii, Jo jednom o Jasenovcu (141-145), Predrag Ili, Vatikan i Jasenovac u svetlu dnevnika uzepea Masuija (146-152), edomil Huber, Kraj logora Jasenovac (153-162), Dragoljub Ackovi, Neki problemi u vezi sa utvrivanjem romskih rtava u II svetskom ratu (163-166), Jefto ai, Nema vie stvarne Jugoslavije (212-216).

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

213

ni na konferenciji za tampu u Meunarodnom pres-centru 22. maja 1996. godine, koji ipak nisu profilisani kao prilozi izuavanju nekih pitanja. Poetkom jula 1991. godine odran je u Beogradu nauni skup "Jugoslavija u II svetskom ratu", na kome, zbog aktuelnih zbivanja, nisu prisustvovali najavljeni uesnici iz Hrvatske i Slovenije, a i znatan broj iz BiH, tako da su izostali neki za nas interesantni prilozi. Autor je sudelovao s prilogom o logorima I i II sistema jasenovakih logora.1158 U prilogu je zastupljena argumentacija za brojane oznake logora (logor I Krapje, logor II Broice), za vreme nastanka (21.8.1991. ujutro stigla na elezniku stanicu prva grupa, a predvee druga grupa iz Gospia), dalje su dati opisi logora i na kraju o likvidaciji (25. odnosno 28.11.1941.) sa podacima o vodostaju i temperaturama. Najnovija knjiga Milana Bulajia Jasenovac, Ustaki logori smrt, Srpski mit?1159 predstavlja, kako sam autor kae "pokuaj geneze do sada raspoloive dokumentacije". Meutim, koncepcijski knjiga je ipak okrenuta aktuelnim polemikama, vezano i za dosadanje Bulajieve radove (mnogi delovi polemikih tekstova iz prethodne knjige preneti su u ovu). Autor mnotvom citata iz dokumenata i drugih izvora dokazuje odreene stavove injenice, moglo bi se rei, ve poznate, ali moda nedovoljno usvojene kao nepobitna fakta, u cilju osporavanja savremenih revizionista istorijskih injenica. Tako itavo poglavlje Hronologija Jasenovca - ta se desilo,1160 skoro 300 stranica, posveeno je, putem izvora, dokazivanju da je NDH sprovodila genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima i da je sistem jasenovakih logora bio u funkciji Vernichtungslager-a, a ne prevashodno "radni logor", kako to savremeni hrvatski i neki drugi revizionisti tvrde. Donoenje ovolikog broja izvora, citata - doprinosi sagledavanju istine o Jasenovcu, ali istovremeno predstavlja veliku potekou prosenom itaocu da se probije kroz sve te navode. ini se, reklo bi se, da autor ne doputa da itaocu, iznoenjem stotina pri-

1158Jovan

Mirkovi, Prilog izuavanju funkcioniranja sistema jasenovakih koncentracionih logora 1941.

(logori I i II) na osnovu sjeanja i izjava preivjelih zatoenika i mjetana Jasenovca i okolnih sela. Rukopis rada. Delovi saoptenja objavljeni u listu "Front", XLVI, br. 14 (1658), 12. jul 1991, 31, Jasenovaki kavez.
1159Milan

Bulaji, Jasenovac, Ustaki logori smrti, Srpski mit? Hrvatski ustaki logori genocida nad Srbima,

Jevrejima i Ciganima, Beograd, Muzej rtava genocida, Struna knjiga, 1999, 863.
1160Isto,

37-324. Hronologija Jasenovca - ta se desilo.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

214

mera, citiranjem stotina dokumenata, ostane i traga sumnje ili nerazjanjenih injenica u prilog dokazivanja istorijskih fakata. U poglavlju Tuman: "Jasenovaki mit" - stoerno pitanje,1161 autor nastavlja diskusiju sa savremenim hrvatskim istoriografskim revizionizmom. Preko 100 stranica posveeno je pitanju broja rtava i njihovom minimiziranju,1162 a poglavlje O povijesnoj odgovornosti katolike crkve1163 je takoe sukus ranijih pisanja i nastavak rasprave. Mislimo, da u diskusiji o broju rtava citirani delovi iz govora pojedinih politiara na komemorativnim manifestacijama u Jasenovcu nisu dobar izvor argumentacije. Budui da se u knjizi tematski pokuava grupisati odreena pitanja, to i upotreba izvora i navoda je tako postavljena, pa se stoga deava da se neki navodi delimino ponavljaju. Takoe, mora se primetiti da se neki navodi upotrebljavaju nekritiki. Naime, o sistemu jasenovakih logora postoji znaajna bibliografija, ali mora se rei i vrlo neujednaenog kvaliteta. Neki autori su, a poneki su i citirani u ovoj knjizi, pisali o izvesnim pitanjima ili pokuali dati odreene sinteze, ali na vrlo slaboj podlozi, oslanjajui se na nedovoljno prouene izvore, ili uzimajui neke memoarske iskaze i zapise, ili napise nastale na osnovu takvih zapisa i sl. kao jedine, tako da se i u faktografiji pojavljuju kontradiktorni podaci. Stoga i upotreba ovakvih navoda mora biti praena i kritikim opservacijama ili uporeenjima (npr. vreme nastanka pojedinih logora, oznake i nazivi logora, akcije partizanskih jedinica oko logora i u vezi s logorima i sl.), odnosno i autor se mora kod pojave ovakvih kontradiktornosti odrediti i konzistentno, posebno vezano za hronologiju, koristiti izvore. Metodoloki, smatramo da u poglavljima koja su u funkciji sagledavanja istorijskih injenica, ne bi se trebali u tekstu nalaziti savremeni, polemiki pasusi. Na ovim mestima oni vie odgovaraju u napomenama nego u osnovnom tekstu i obrnuto, kad se radi o polemikim delovima teksta. Poto je genocid po definiciji Generalne skuptine UN od 11.12.1946. "uskraivanje prava na opstanak celim ljudskim zajednicama", odnosno po Konvenciji o spreava1161Isto, 1162Isto, 1163Isto,

325-391. Tuman: "Jasenovaki mit - stoerno pitanje. 417-530. Minimiziranje ustakog genocida u logorima Jasenovac. 531-619. O povijesnoj odgovornosti katolike crkve (Vatikan i ustaki logor smrti Jasenovac).

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

215

nju i kanjavanju zloina genocida "bilo koje od navedenih dela1164 uinjenih u nameri potpunog ili deliminog unitenja jedne nacionalne, etnike, rasne ili verske grupe kao takve", sve istorijske injenice dokazuju, a to je Bulaji ovom knjigom i taksativno dokazao, da je ustaka NDH, a napose kroz sistem jasenovakih logora, vrila genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima kao nacionalnim, etnikim, rasnim i verskim grupama, kao i ratne zloine protiv ovenosti nad drukije misleim, ideolokim i politikim protivnicima iz redova vlastitog naroda.1165 Sve ovo dokazivanje o izvrenom genocidu (a ne samo ratnom zloinu, i to minimiziranom) Bulaji izvodi radi vladajueg revizionizma u hrvatskoj istoriografiji. Stoga i itavi delovi knjige posveeni su razobliavanju, kako autor kae "tumanovtine", ma da mislimo, da Tuman, kao istoriar ne zasluuje da se neki pojavni oblik, pa makar se radilo o pojavnom obliku revizionizma, nazove po njemu. Niti je Tuman prvi koji je pokuao vriti reviziju, radili su to ve pre njega njegovi mentori u ustakoj emigraciji, a sa stanovita znaaja kao istoriografa ne predstavlja ime koje e u istoriografiji predstavljati prekretnicu, kamen mea, u tumaenju fakata, osim kod svojih politikih trabanata.

1164Ubistvo

lanova grupe, teke povrede fizikog ili mentalnog integriteta lanova grupe, namerno podvr-

gavanje grupe ivotnim uslovima koji treba da dovedu do njenog potpunog ili deliminog fizikog unitenja, mera za spreavanje raanja unutar grupe i prinudnog premetanja dece iz jedne grupe u drugu.
1165Jo

jedan zloin poinjen u NDH i u sistemu jasenovakih logora je izvren, no o njemu se veoma malo

pisalo i malo je poznat, pa se ne pominje ni u ovoj knjizi, a radi se o unitenju jedne verske grupe Hrvata starokatolika. Njih je prema Draganovievom ematizmu (Opi ematizam Katolike crkve u Jugoslaviji, Prema mandatu pre. Episkopata Jugoslavije izradio Dr. Krunoslav Draganovi, Izdanje Akademije "Regina Apostolorum", "Nova tiskara" Vrek i dr. , Sarajevo, 1939, 615) bilo 5 508 po popisu iz 1931, a kojih nema u poratnom ematizmu (Opi ematizam Katolike crkve u Jugoslaviji, Cerkev v Jugoslaviji, 1974, Izdava: Biskupska Konferencija Jugoslavije, Zagreb, 1975, 1166) i koji su kao verska grupa uniteni u NDH, a i u jasenovakim logorima. Ovo je znaajno ta je za to odgovorna i rimokatolika crkva, iz koje se ova grupa izdvojila kao reformski pokret, a koja je za Episkopat i Stepinca predstavljala trn u oku. (Apologeti Stepinca navode njegove navodne intervencije za pojedine zatoenike, ali nigde ne navode i takvu intervenciju za biskupa starokatolike crkve dr. Antu Donkovia, ubijenog u Jasenovcu, nakon stranih muenja. Vidi: Nikoli, Jasenovaki logor smrti, 117-118.)

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

216

Jedan od takvih je i Josip Peari, ijoj "knjizi" posvetio je Bulaji, koga je inae Peari proglasio za ratnog zloinca, 60-tak stranica,1166 i to, kako kae, ne zbog Josipa Pearia i neega ta je on napisao, ve zbog potpisanih izdavaa.1167 Revizionizam hrvatske povijesne znanosti nastoji svim silama dokazati da u NDH, a koja je prema Tumanu "predstavljala izraz povijesnih tenji", nije vren genocid (Jurevi kae "navodni genocid"). Taj revizionizam postao je zvanina doktrina, ta je vidljivo i u sluaju aki, o emu Bulaji govori na stotinjak stranica,1168 poto niti Dinko aki, koji je osuen za ratni zloin protiv civilnog stanovnitva (a da ne pominjemo ovde za koji broj rtava je tereen), niti Nada Luburi (koja nije ni izvedena pred sud, ve je tuilac odustao od podnoenja krivine prijave, iako je bio obavezan prema aktu o ekstradiciji), nisu optueni za zloin genocida. Sa stanovita izuavanja jasenovakih logora ova knjiga, kao i ranije knjige Milana Bulajia, donosi ogroman broj dokumenata u izvodima i citata iz literature. U citiranju dokumenata koristi dosta Miletia, ali donosi i mnoge druge, a i nove. Bulaji je u knjizi koristio daleko vie bibliografskih jedinica nego ta je naveo u popisu.1169 Knjiga Jasenovac - ustaki logori smrti - Srpski mit? predstavlja, kako kae i autor "poziv i ponudu svim zainteresovanim za dopune i ispravke", i sigurno je da e izazvati znaajna reagovanja. Razdvajanjem istoriografskog i aktuelno-polemikog, proire-

1166Isto,

753-824. "Srpski mit o Jasenovcu" profesora Josipa Pearia i "skrivanje istine o beogradskim informativni centar i Hrvatski institut za povijest (ma da bi se "pravi Hrvati" morali zamisliti

konc-logorima" - ideologija genocida Cohen - Peari.


1167Hrvatski

nad ispravnou rei "institut" i "informativni", jer kako kae Fedor Pucek u Predgovoru prevodioca 1943. u izdanju knjige L. v. Sdlanda (a trebali bi ga proitati hrvatski jezikoslovci i strunjaci za razlikoslovni jezik), govorei da je "ljepe i bolje kazati 'ravnatelj sveuiline knjinice' nego 'direktor univerzitetske biblioteke'," to i "razne 'institute za nacionalni publicitet' ne bismo mogli priznati svojim").
1168Bulaji,

o. c., 655-751. Hvatanje i suenje bivem komandantu ustakog logora smrti Dinka akia i na-

de Luburi-aki 1988.
1169Isto,

830-837. Izabrana bibliografija i izvori (u popisu je 126 jedinica).

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

217

na za, u meuvremenu dovreno, suenje akiu, ova knjiga predstavljae znaajnu bibliografsku jedinicu u primarnoj bibliografiji o naoj temi.1170 U nizu knjiga i priloga kojima osnovna tema nisu jasenovaki logori, nalazimo relevantne podatke za nau temu, napose u radovima koji govore o stradanju raznih nacionalnih, verskih, rasnih, etnikih, profesionalnih, dobnih, polnih itd. grupa u II svetskom ratu. O genocidu nad Jevrejima i Romima u NDH i njihovim stradanjima u jasenovakim logorima ima vie objavljenih radova. U mnogima od njih Jasenovac se pominje kao ilustracija stradanja. O Jevrejima u jasenovakim logorima ve je pomenuto niz memoarskih zapisa, a od posebnih izdanja istoriografskog karaktera Zloini faistikih okupatora i njihovih pomagaa protiv Jevreja u Jugoslaviji.1171 Kada se govori o stradanju Jevreja neizbeno je navesti Atlas of the Holocaust Martina Gilberta,1172 a iako nije vezana za stradanja u Jasenovcu, potrebno je, takoe, navesti knjigu Genocid idova.1173 Kada je re o radovima kod nas koji govore o antisemitizmu ukazujemo posebno na radove Alberta Vajsa.1174 Od autora koji su pisali o stradanju Jevreja navodimo radove Pinto Avrama1175 i Davida,1176 Jae Romana,1177 kao i Barbia,1178 Haramine,1179 i drugih.1180 U Spomenici

1170Vie

o ovoj knjizi u prilogu: Jovan Mirkovi, Prilog raspravi o knjizi dr Milana Bulajia, Jasenovac, faistikih okupatora i njihovih pomagaa protiv Jevreja u Jugoslaviji, Beograd, Savez jevrej-

Ustaki logor smrti, Srpski mit?, na Okruglom stolu 23. aprila 1999. (rukopis u Muzeju rtava genocida).
1171Zloini

skih optina FNR Jugoslavije, 1952, 255. Isto, delimino na engleskom jeziku: The Crimes of the Fascist Occupants and Their Colaborators Against Jewis in Yugoslavia, Published by Federation of Jewish Communities of the Federative Peoples Republic of Yugoslavia, Belgrade, 1957, I-XIX+1-43. (na engleskom), 1-195. (na srpskom) + 199-245 fotodokumentacija.
1172Atlas 1173Ward

of the Holocaust by Martin Gilbert, Ed. Steinmatsky, Jerusalem - Tel Aviv - Haifa Rutheford, Genocid idova, Zagreb, Alfa, 1977, 118+40 str. tbl. i ilustr. Vajs, O antisemitizmu pre i za vreme nacizma, Jevrejski almanah, Beograd, 1963-1964, 13-34; Pinto, Jedinstveno groblje logorskih rtava u akovu, Sarajevo, Jugoslavija, 1980; Isti, Jevreji Pinto i David Pinto, Dokumenti o stradanju Jevreja u logorima NDH, Sarajevo, Jevrejska opti-

1174Albert

Isti, O antisemitizmu, u: Albert Vajs: 1905-1964. Spomenica, Beograd, 1965.


1175Avram

Sarajeva i Bosne i Hercegovine, Sarajevo, "Veselin Maslea", 1987, 199.


1176Avram

na, 1972.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

218

1919-1969,1181 Spomenici Albert Vajs 1905-1964,1182 Spomenici 400 godina od dolaska Jevreja u Bosnu i Hercegovinu1183 (v. lanak Aleksandra Stajia i Jakova Pape, Ubistva i drugi zloini izvreni nad Jevrejima u Bosni i Hercegovini u toku neprijateljske okupacije)1184 kao i u knjigama Duka Kekemeta idovi u povijesti Splita,1185 Bernarda Stullia idovi u Dubrovniku,1186 Josefa Konfortia Travniki Jevreji1187 govori se o stradanju Jevreja, te o pojedincima i grupama otpremljenim u Jasenovac. Samuel Pinto u Zloini okupatora i njihovih pomagaa izvreni nad Jevrejima u BiH 1188 navodi 2 900 ubijenih (bez
1177Jaa

Romano, Jevreji Jugoslavije 1941-1945. rtve genocida i uesnici NOR-a, Beograd, Savez jevrej-

skih optina Jugoslavije, 1980, 590. U popisu Spisak uesnika NOR-a nalazi se i 100 imena lica ubijenih u Jasenovcu i St. Gradiki, a 34 lica su bila u ovim logorima i spasila se begom, u proboju ili u zamenama.
1178Anelko

Barbi, Teror nad idovima u Slavoniji za vrijeme Drugog svjetskog rata, Zbornik CDISB,

21/1984, 1, 359-380.
1179Mijo

Haramina, Zloini i protujevrejske mjere u Zagrebu tokom Drugog svjetskog rata, Historijski preAlbahari - uo, KPJ i progrom nad Jevrejima, u: Sarajevo u revoluciji, knj. 2, Sarajevo, Istorijski

gled, 2/1961, 89-97.


1180Josip

arhiv, 1977, 677-693; Slavko Goldstein, "Konano rjeenje" jevrejskog pitanja u jugoslavenskim zemljama, u: idovi na tlu Jugoslavije, Katalog, Zagreb, Muzejski prostor, 1988, 181-191; Milan Koljanin, Holokaust u Jugoslaviji (1941-1944), JI, 1-2/1996, 111-121; Isti, Jugoslovenski Jevreji u Drugom svetskom ratu, u: Jevrejska omladinska drutva na tlu Jugoslavije 1919-1941, Katalog izlobe, Beograd, 9. maj 1995, Jevrejski istorijski muzej, 43-45; Jaa Romano i Lavoslav Kadelburg, The Third Reich: initiator, organizer and executant of antijewish mensures and genocide in Yugoslavia. The Third Reich and Yugoslavia 1933-1945, Institut za savremenu istoriju i Narodna knjiga, Beograd, 1977, 670-690.
1181Spomenica

1919-1969, Beograd, Savez jevrejskih optina Jugoslavije, s.a., Albert Vajs 1905-1964, Beograd, Savez jevrejskih optina Jugoslavije, 1965.

1182Spomenica: 1183Spomenica

400 godina od dolaska Jevreja u Bosnu i Hercegovinu 1566-1966, Sarajevo, Odbor za proStaji i Jakov Papo, Ubistva i drugi zloini izvreni nad Jevrejima u Bosni i Hercegovini u

slavu 400 godinjice dolaska Jevreja u BiH, s.a., 366.


1184Aleksandar

toku neprijateljske okupacije, Spomenica 400 godina od dolaska Jevreja u BiH, 205-247.
1185Duko

Kekemet, idovi u povijesti Splita, Split, Jevrejska opina, 1971. Razdoblje 1941-1945, str. 173Stulli, idovi u Dubrovniku (Jews in Dubrovnik), Zagreb, 1989.

206.
1186Bernard 1187Josef

Konforti, Travniki Jevreji, Sarajevo, 1976. Pinto, Zloini okupatora i njihovih pomagaa izvreni nad Jevrejima u Bosni i Hercegovini.

1188Samuel

Elaborat raen za Zemaljsku komisiju za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa u Bosni i Hercegovini.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

219

Sarajeva), odnosno ukupno 10 500 iz BiH od 30 500 na podruju NDH, bez oko 3 000 izbeglica, od ukupno 39 500 Jevreja koji su iveli u BiH. "Jevrejski almanah" redovno objavljuje priloge iz istorije Jevreja, pa i o stradanjima u logorima,1189 a u Zborniku Jevrejskog muzeja u Beogradu nalazimo studije i grau o ueu Jevreja u NOR, o logorima i stradanjima.1190 Piui o prvim ustakim "sabirnim logorima" osnovanim nekoliko meseci pre "ozakonjenja" slanja u logore (Zakonska odredba o upuivanju nepoudnih i pogibeljnih osoba na prisilni boravak u sabirne logore - 26.11.1941.), od kojih su mnogi ve do tada bili likvidirani, Narcisa Lengel-Krizman
1191

upuuje na elaborat Elze Grin o teroru nad

Jevrejima u NDH,1192 a Zoran Vasiljevi govorei o transportima u knjizi Sabirni logor akovo1193 poziva se na elaborat Pavla Vinskog O progonima idova okruga Osijek.1194 O stradanju Jevreja na prostoru NDH, a i ostalim prostorima Jugoslavije, u II svetskom ra-

1189Andrija

Mirkovi, Farmaceuti Jevreji - rtve faizma, Jevrejski almanah 1961-1962, Beograd, Savez je-

vrejskih optina Jugoslavije; Jaa Romano, Veterinari Jevreji - rtve faizma i uesnici narodnooslobodilakog rata, Jevrejski almanah 1968-70, Beograd, 1971, 148-167; Isti, Farmaceuti Jevreji - rtve faizma i poginuli u NOR-u, Isto, 168-174; Boo varc, Put do slobode, Seanje na bekstvo iz koncentracionih logora, "Jevrejski almanah", 1965-66, str. 201-204; Maja Bokovi, Magda Bokovi, "Jevrejski almanah", 1955-56, str. 154-158.
1190Izmeu

ostalih: Milo Hamovi, O razlikama u odnosu i tretmanu ustake Nezavisne drave Hrvatske i

italijanskog okupatora prema Jevrejima u Bosni i Hercegovini 1941-1945 - komparacija, Zbornik 7, Jevrejski istorijski muzej Beograd, 1997, 198-209; Ervin Miler, Jasenovac (Seanja preivelog logoraa), Isto, 250-302; Judita Albahari-Krivokua, Moji susreti sa Jevrejima, ratnicima, Isto, 303-337. (pominju se i neka imena odvedenih u Jasenovac).
1191Narcisa

Lengel-Krizman, Prilog prouavanju djelovanja zagrebake partijske organizacije 1941-1945,

SP, III/2-3/1971, 53-72.


1192Elza

Grin Teror nad Jevrejima u NDH, Elaborat u IHRPH. (Prema: Narcisa Lengel-Krizman, o. c., 68.) Vasiljevi, Sabirni logor akovo, Slavonski Brod, Centar za povijest Slavonije i Baranje i JaseVinski, O progonima idova okruga Osijek, Elaborat, Slavonski Brod, DZD (depo znanstvene do-

1193Zoran

novac, Spomen podruje, 1988, 234.


1194Pavle

kumentacije) CDISB, prema: Vasiljevi, o. c., 28.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

220

tu u jasenovakim i drugim logorima podataka nalazimo u nizu radova kod nas i u inostranstvu.1195 Obeleavajui 5. godinjicu pobede antifaistike koalicije, odnosno poraza nacizma, faizma i ustatva" idovska opina u Zagrebu organizovala je 1995. god. simpozij Od antisemitizma do holokausta i Okrugli sto - raspravu Kontroverze oko antifaizma. Zbornik pod naslovom Antisemitizam, holokaust, antifaizam sadri referate simpozija i priloge raspravi sa navedenih skupova.1196 U prvom delu zbornika su referati sa simpozija Od antisemitizma do holokausta. Objavljeno je 11 priloga, od kojih je veina, na odreeni nain, znaajna za nau temu. Uvodni referat Ive Goldsteina Antisemitizam u Hrvatskoj sa podnaslovom Korijeni, pojave i razvoj antisemitizma u Hrvatskoj1197 daje veoma pregledan istorijat ove pojave do 1941. godine i njenu kulminaciju uspostavom ustake NDH. Goldstein sasvim decidno zakljuuje: "potpuno (su) besmislene teze o nekakvom specijalnom odnosu ustakih vlasti prema idovima, jer da su idovi toboe bili ili u vrhovima vlasti ili u rodbinskim odnosima s nekim visokim dunosnicima (one se s vremena na vrijeme pojavljuju u publicistici).
1195Vidi

izmeu ostalih: Milan Ristovi, U potrazi za utoitem - jugoslovenski Jevreji u bekstvu od holoka-

usta 1941-1945, Beograd, Slubeni list SRJ, 1998, 350; Milan Koljanin, Nemaki logor na Beogradskom sajmitu 1941-1944, Beograd, Institut za savremenu istoriju, 1992, 481; Isti, Jugoslovenski Jevreji u II svetskom ratu, u: Jevrejska omladinska drutva na tlu Jugoslavije 1919-1941. Povodom pedesetgodinjice pobede nad faizmom. Katalog izlobe. Beograd, Jevrejski istorijski muzej, 9. maj 1995, 107; idovi na tlu Jugoslavije, Katalog izlobe, Urednik: Slavko Goldstein, Zagreb, Muzejski prostor, 1988, 340; Menachem Shelah, Genocide in Satellite Croatia during the Second World War, u: A mosaic of victims: non-Jews persecuted and murdred by the Nazis. Edited by Michael Berenbaum, New York University Press, New York and London, 1990, 144 (74-79), o Jasenovcu na str. 78; Solomon Gaon, The Holocaust of Yugoslavian Jews, u: Sephardim and the Holocaust, Edited by: Solomon Gaon, M. Mitchell Serels, Published by Jacob E. Safra, Institute of Sephardic Studies Yeshiva University, New York, 1987, 128 (63-71); Walter Manochek, Serbien ist Judenfrei, Militrische Besatzungspolitik und Judenvernichtung in Serbien 1941/42, Mnchen, 1993; N. Levin, The Holocaust, The Destruction of European Jewry 1933-1945, 1973; Die Ermorderung der europeischen Juden, Eine umfassende Dokumentation des Holocaust 1941-1945, hrgb. von Peter Langerich, Mnchen - Zrrich, 1990.
1196Antisemitizam,

holokaust, antifaizam, (nadnaslov na koricama: Zna li se, 1941-1945.), redakcija: Ivo

Goldstein et al., Zagreb, idovska opina, 1996, 384+ilustr.


1197Ivo

Goldstein, Antisemitizam u Hrvatskoj, Korijeni, pojave i razvoj antisemitizma u Hrvatskoj, Isto, 12-

52.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

221

Isto tako je besmislena teza o tome da su Nijemci prisilili ustaki reim da izvri pokolj nad idovima. No ipak je jasno da su poinitelji zloina nad idovima bili u najmanju ruku neizravno pod utjecajem prijeratnih antisemitskih ispada i tradicionalnih antisemitskih teza koje su se u Hrvatskoj s manjom ili veom uestalou pojavljivale."1198 U prilogu Mirka Mirkovia1199 u vezi sa "konanim reenjem" navode se i rei Heydricha "opunomoenika za pripremu konanog rjeenja idovskog pitanja u Europi" na konferenciji 20.1.1942. u vili na Wansee-u, kraj Berlina (zapisnik vodio Adolf Eichmann), da u Hrvatskoj u vezi s jevrejskim pitanjem nema vie tekoa. O tome Mirkovi pie: "U uvodnoj rijei Heydrich je dao statistiki pregled idova u Europi ... 11 milijuna idova podlonih konanom rjeenju ... Zatim je nastavio 'Radi provedbe konanog rjeenja u zemljama pod njemakom okupacijom ili pod njemakim uticajem, idovi e biti dopremljeni na Istok i iskorieni za rad, pri emu e mnogi nesumnjivo stradati iz prirodnih razloga.' Koji su to 'prirodni razlozi' objasnie ministar pravosua Thierack: 'Vernichtung durch Arbeit - unitenje putem rada' ... Zatraivi suradnju 'specijalista iz Ministarstva vanjskih poslova' s funkcionerima Sigurnosne slube i policije, Heydrich je dodao 'U Slovakoj i Hrvatskoj vie nema tekoa, jer su tamo bitna pitanja u tom pogledu ve rjeena'. to je, jasno reeno, znailo da je u objema zemljama veina idova ve bila likvidirana. U NDH gubilita Jadovno, Pag, Stara Gradika, Jasenovac, Loborgrad dala su svoj doprinos konanom rjeenju."1200 Na kraju priloga Mirkovi istie da je u Yad Vashemu uklesano, uz brojne logore unitenja i ime Jasenovac.1201 U vrednom prilogu Narcise Lengel-Krizman1202 daje pregled prvih akcija NDH protiv Jevreja, i istie, da ve 10. i 11. aprila, a zatim u toku aprila 1941. godine zapoinju hapenja i logorisanja Jevreja radi kontribucije, te analizira postupak sa nekoliko grupa. Dalje govori o sistematskim progonima Jevreja nakon donoenja tzv. rasnih zakona i o otpremanju u ustake logore. Narcisa Lengel-Krizman pobija tezu da su logori bili prvenstveno radni i kae da u logorima "ustae nisu organizirali nikakav ozbiljniji rad, iako se
1198Isto,

52. Mirkovi, Holokaust - najgnusniji zloin u povijesti svijeta, Isto, 80-89.

1199Mirko 1200Isto, 1201Isto,

82-83. 89. Lengel Krizman, Logori za idove u NDH, Isto, 91-102.

1202Narcisa

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

222

neto i radilo, to se iskljuivo odnosilo na poslove vezane za izgradnju i organiziranje logora, a tek djelomino na rad u logorskim ekonomijama. Do organizirana rada logoraa dolazi tek u jasenovakoj grupi logora i Kaznenom zavodu u Lepoglavi."1203 U prilogu se osvre na posebni vid pljake (nakon oduzimanja celokupne imovine), tj. obavezu jevrejskih optina da opskrbljuju, odnosno finansiraju opskrbu zatoenih sunarodnika. Centralni deo priloga predstavlja hronologija podataka o osnivanju logora.1204 Pozivajui se na Zdravka Dizdara1205 navodi zanimljiv podatak da je logor Danica u Koprivnici osnovan ve 15. aprila 1941. (dakle, petog dana od proglaenja NDH, a ne, kao ta se u literaturi do sada navodilo, krajem aprila), a u istom mesecu osnovani su jo i logori u Pisarovini (za Jevreje izbeglice) i u Kerestincu. Nadalje navodi da su osnovani logori za Jevreje (drei se teme) u maju u Daruvaru, a poetkom juna u Gospiu (sa Jadovnim), Slanoj i Metajni na Pagu, Slavetiu i Draganiu (oba kraj Jastrebarskog), u Lipiku i na Zagrebakom zboru, a u junu u Jastrebarskom. U avgustu u jasenovaku grupu logora pristiu prvi zatoenici, a osnovni su i logori u Kruici, Zavratnici (Zagreb) i Loborgradu, u novembru u Gornjoj Rijeci i u decembru u akovu, te 1942. godine u Tenji i Vinkovcima. Na kraju priloga dat je pregled mesta internacije Jevreja pod talijanskom upravom. Ko poseban prilog, istog autora, objavljena je Kronologija idovskog stradanja 1938-1945.1206 Za nau temu veoma je znaajan referat Mihaela Sobolevskog idovi u kompleksu koncentracijskog logora Jasenovac.1207 Sobolevski, odmah na poetku rada, istie, usmeravajui panju "na sudbinu idova u kompleksu ustakih logora Jasenovac": "Njihovo odvoenje u ovaj najvei ustaki sabirni, radni i likvidacijski logor prouzroen je istim onim protuidovskim i rasnim uredbama i zakonima razliitih institucija vlasti Nezavisne Drave Hrvatske (NDH) zbog kojih su idovi i ranije bili odvoeni u mnoge druge
1203Isto, 1204Isto,

94. 97-99. Dizdar, Logori na podruju sjeverozapadne Hrvatske u toku drugog svjetskog rata 1941-1945.

1205Zdravko

godine, SP, Zagreb, 1-2/1990, str. 96.


1206Narcisa

Lengel Krizman, Kronologija idovskog stradanja 1938-1945. Antisemitizam, holokaust, antiSobolevski, idovi u kompleksu koncentracijskog logora Jasenovac, Antisemitizam, holokaust,

faizam, 247-256. Isto i u: Bilten idovske opine Zagreb, br. 39-40, 1995/5755.
1207Mihael

antifaizam, 104-119.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

223

logore NDH, a u sklopu 'konanog rjeenja' idovskog pitanja u ustroju 'novog europskog poretka'." Ne uputajui se u raspravu s revizionistikim tezama o karakteru ustake drave i odnosa prema Jevrejima, Sobolevski istie da "Raspoloive injenice o sudbini idova na podruju NDH u tijeku Drugog svjetskog rata upravo su u suprotnosti s tim navedenim tezama, jer ovdje nije bila rije o individualnim sudbinama, ve o klasinom genocidu ustakog pokreta prema idovskom narodu."1208 Sa stanovita nae teme, veoma je interesantan navod Sobolevskog da "Hrvatska i inozemna historiografija i publicistika i do sada su obraali veliku pozornost istraivanju kompleksa logora Jasenovac, te je o toj problematici objavljeno vie od 1300 raznovrsnih radova (monografija, rasprava, lanaka, memoarskih zapisa i izvorne grae). Pri tome je uoljivo da je o toj problematici objavljen vrlo mali broj studioznih znanstvenih priloga temeljenih na svestranom istraivanju izvorne i druge grae, te kritikom korienju izvora, publicistike i memoarske literature."1209 Prihvatajui konstatacije Sobolevskog, smatramo da bi umesto "hrvatska i inozemna historiografija i publicistika" adekvatnije bilo "jugoslovenska...", jer je veina naslova o ovoj temi nastalo pre osamostaljenja Hrvatske, i nosilo je, uz ree izuzetke, upravo to "jugoslovensko" obeleje.1210 Iako je Sobolevski usmerio svoj rad na jednu populaciju zastupljenu u jasenovakim stradalitima - Jevreje, on daje ipak jedan openiti prikaz logora i njegovog funkcionisanja. U nastavku, suprotstavlja se tvrdnjama "u dijelu povijesne literature i publicistike" "kako su idovi imali bolji poloaj u odnosu na logorae - pripadnike drugih nacionalnih skupina" (ne navodei, pri tome, s kim polemie) i istie "idovi su kao i drugi logorai bili izloeni svim nedaama logorskog ivota: iscrpljujuem radu, gladi, zaraznim bolestima, duhovnom ponienju, fizikom i psihikom zlostavljanju, umiranju, te pojedinanim, skupnim i masovnim likvidacijama" i nadalje da su "ustae na brojne i najbrutalnije naine" likvidirale Jevreje kao i druge logorae (sa navoenjem metoda likvidacija).1211 U analizi broja ubijenih Jevreja u jasenovakim logorima, Sobolevski istie oprez prema
1208Isto, 1209Isto, 1210Ovo 1211Isto,

104. 104-105. napominjemo ne zbog "jugonostalgije" ve zbog injenice kao takve. 112.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

224

svim procenama i kae "Zagovornik sam onih tenji u historiografiji koje idu u pravcu poimenina utvrivanja stradalih osoba", svestan i svih tekoa takvog utvrivanja.1212 Na kraju rada dat je Izbor iz literature o stradanju idova u kontekstu logora Jasenovac 1941. - 1945. godine1213 sa navedena 74 naslova. Prilog Duka Kekemeta govori o logorima na podruju pod talijanskom okupacijom1214 i zavrava sa konstatacijom da su bili kratkog veka i "ni priblino tako strani kao oni na kontinentu, u nas i u ostalim zemljama".1215 Vladimir erjavi prilogom Demografski pokazatelji o stradanju idova u NDH1216 nastavlja sa svojim "izraunom gubitaka",1217 ma da ovde ne elaborira na temelju kojih parametara je izvrio "izraun". Izraunavanje gubitaka u "inozemstvu i tuzemstvu" izvrio je, ne na bazi demografskog "izrauna", ve na osnovu podataka iz, kako je naveo, 7 naslova (autora). Iz ovog izraunavanja proizlazi da je ukupno sa prostora NDH izgubilo ivot izvan zemlje 6 800-7 700, a u zemlji 19 000 Jevreja (u Jasenovcu i Staroj Gradiki 13 000 i to 6 000 iz Hrvatske i 7 000 iz BiH, a pretpostavljenih 1 000 iz Srema nisu ukljueni - jer se "moe pretpostaviti" da su odvedeni na Sajmite).1218 Na kraju ing. erjavi pouava gospodina Reuvena Dafnija iz Yad Vashema "da bi bila moralna obaveza Memorijalnog Centra u Jeruzalemu, da iskae zasebno podatke za one koji su ubijeni u inozemstvu, a zasebno za one koji su ubijeni u zemlji... Kad bi se podaci iskazali tako, posjetioci Memorijalnog Centra dobili bi pravu sliku o tome gdje su idovi u stvari izgubili ivote."1219
1212Isto, 1213Isto,

114. 116-119. Kekemet, idovski sabirni logori na podruju pod talijanskom okupacijom, Isto, 120-132.

1214Duko 1215Isto,

132. erjavi, Demografski pokazatelji o stradanju idova u NDH, Isto, 133-138. izraz, Isto, 136. erjavi, koliko nam je poznato, nije demograf, (iako je, kako saznajemo,

1216Vladimir

1217erjaviev

postao lan Hrvatskog demografskog drutva, dakle, proizveden je u demografa) i nije se za aktivnog radnog veka bavio ovim pitanjima.
1218Isto, 1219Isto,

135-136. 137. Jer, zaboga, gospodin Reuven Dafni misli da su svi ubijeni na prostorima gde su iveli, a mi-

sli, takoe, da je u NDH bilo 40 000 Jevreja, dok erjaviev "izraun" pokazuje brojku od 34 400, dakle za 5 600 manje, a osim toga iz NDH je prema njemu izvan zemlje ubijeno 7 700, a u zemlji 19 000 Jevreja, od-

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

225

Jure Krito u svome prilogu1220 manje govori o katolikoj crkvi i njenom odnosu prema Jevrejima (ne pominjui naravno one "pastire" iz njenih redova, kao ni one iz "stada", koji inie mnogo toga ta je zakonima boijim suprotno), a vie pokuava dokazati da je nadbiskup Stepinac bio veliki protivnik ustake drave "Upravo kao biblijski prorok, nadbiskup Stepinac je ukazivao vlastodrcima na njihove nedosljednosti u primjeni svojevolja",1221 i pozivajui se na H. Helma navodi da su ustae ak planirali atentat na Stepinca.1222 Krito nastoji citiranjem mnogih izjava i navoenjem primera zauzimanja Stepinca za Jevreje, pa ak citira "povjerljivi prirunik britanske vojske": "...ali je rimokatoliki kler, slijedei liniju zagrebakog nadbiskupa Stepinca, snano protestirao kako protiv ustakog progona Srba tako i idova, te protiv vladinih pokuaja prisilnog katoliciziranja."1223 Naravno, Krito, ni sluajno, ne pominje da je u redovima RKC bio znatan broj zakletih ustaa i da mnoga crkvena lica okrvavili su svoje ruke, da katolienje, po prirodi stvari, provodila je crkva u sprezi sa svetovnom vlau, a ne svetovna vlast bez crkve. Stoga i apel "Najbolje emo se oduiti velikom ovjeku ako ponemo iriti istinu da je zagrebaki nadbiskup Alojzije kardinal Stepinac bio 'najvei branitelj idova' i u Hrvatskoj",1224 pokazuje da cilj ovog saoptenja nije, kako se moglo oekivati iz naslova, da dokumentuje odnos KC prema Jevrejima u NDH, ve rehabilitacija Stepinca u oima dananjih Jevreja. Prilog Dolores Ivanua idovi - likovni umjetnici u antifaistikoj borbi i rtve holokausta1225 daje podatke i o stradalim umetnicima u Jasenovcu: Slavko Bril, Daniel Kabiljo Danilus, Walter Kraus, Danijel Ozmo, Salamon Papo. Prilog je popraen ilustracijama (fotosi nekih radova navedenih umetnika).

nosno na prostoru Jugoslavije 24 000 ili 42% izvan zemlje i 33 000 ili 58% u zemlji. Prema tome, gospodin Reuven Dafni ima "potpuno iskrivljenu sliku" "gde su idovi ustvari izgubili ivote".
1220Jure 1221Isto, 1222Isto. 1223Isto, 1224Isto,

Krito, Katolika crkva i idovi u vrijeme NDH, Isto, 139-147. 141.

146. 147. Ivanua, idovi - likovni umetnici u antifaistikoj borbi i rtve holokausta, Isto, 156-183.

1225Dolores

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

226

Ranije pomenuti prilog Lucije Benyovsky, uz ostalo, kako je ve navedeno, daje i podatke o grai interesantnoj za nau temu u Hrvatskom povijesnom muzeju.1226 O stradanju Roma jo je manje radova. Zaboravljeni holokaust (Christian Bernadac)1227 karakteristian je naslov koji govori o odnosu i svetske i nae literature prema stradanju Roma. Kad se govori o stradanju Roma u Jasenovcu izvrsni prilozi Narcise Lengel-Krizman1228 i Slavice Hrekovski1229 jedva da ublauju ovu konstataciju. Diskusija M. Sobolevskog1230 na tribini "Naih tema" i Nadira Dedia na Okruglom stolu "Jasenovac 1986"1231 su doprinosi izuavanju romskih jasenovakih rtava. Odreeni pomak u ovoj oblasti uinio je Dragoljub Ackovi knjigom Stradanje Roma u Jugoslaviji.1232 Iako ovo nije studija nastala istraivakim radom, kako na ovitku knjige pie u izvodu iz recenzija, ve je rezultat njegovog "iitavanja stotina knjiga o jasenovakom stratitu. Rezultat tih iitavanja i paljivog beleenja, sitnica koje se tiu Roma, je ova feljton knjiga, koja je prva ovakve vrste u nas" (Milan Kneevi), i dalje da je to "knjiica koja ne nudi bogzna ta novog, jer je veina tekstova ve objavljena. Ti, u raznim knjigama razbacani tekstovi o zloinima ustaa nad nedunim romskim narodom, predmet su ove studijice" (Trifun Dimi).1233 Uvaavajui miljenje recenzenata, istiemo

1226Lucija

Benyovsky, Dokumentarna graa o idovima u Hrvatskom povijesnom muzeju za razdoblje od

1918. do 1945. Isto, 234-245. U grupi bibliografskih jedinica o drugim logorima i prilog iste iz ovog zbornika: Faistiki logor Kampor na Rabu prema sauvanim biljekama Elvire Kohn, Isto, 214-223.
1227Christian 1228Narcisa

Bernadac, Zaboravljeni holokaust, Pokolj Cigana, Zagreb, Globus, 1981.

Lengel-Krizman, Prilog prouavanju terora u tzv. NDH: Sudbina Roma 1941-1945, SP, 18

(1), 1986, 29-42; Ista, Genocid romskog stanovnitva u logoru Jasenovac, Okrugli stol "Jasenovac 1986", 119-124.
1229Slavica

Hrekovski, Progoni i deportacije slavonskih Roma u KCL Jasenovac, Okrugli stol 21. travnja

1984, 35-38. Ista, Progoni i deportacije slavonskih Roma u Koncentracioni logor Jasenovac (na osnovu statistikih podataka i rada Martina Kaminskog, NOP i nacionalne manjine), Slavonija u NOB, Slavonski Brod, 1966.
1230Mihael 1231Nadir

Sobolevski, Konzultirati dopunske izvore, "Nae teme", 9/1986, 1281-1287.

Dedi, Prilog diskusiji na Okruglom stolu "Jasenovac 1986", Okrugli stol "Jasenovac 1986", 303Ackovi, Stradanje Roma u Jugoslaviji, Beograd, ABC Glas, 1994, 173.

307.
1232Dragoljub 1233Isto,

Izvod iz recenzija na ovitku knjige.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

227

ipak znaaj Ackovieve knjige, jer je to prvi pokuaj sistematizovanja na jednom mestu raznih zapisa o stradanju Roma. Ackovi, s pravom, dosta ogoreno u uvodnom tekstu istie, da u mnotvu tekstova i knjiga o genocidu nad drugim jugoslovenskim narodima, jedva u dvadesetak pominje se i istrebljenje Roma. U tekstu koji ispisuje Ackovi (od 5. do 108. strane) prenosi niz svedoanstava iz memoarskih zapisa, iz tekstova autora koji su pisali o Jasenovcu, donosi dokumenta o slanju Roma u logor i izvode iz rasnih zakona. Za niz dokumenata je naznaen izvor i signatura, ali ne i u svim sluajevima, odakle su preuzeti. Isto tako i u preuzetim tekstovima nisu uvek korektno navedeni podaci o izvorniku. Interesantan je uvodni tekst u kome autor negira opteprihvaenu tezu da se o romskim rtvama nije pisalo, odnosno nije utvrdio njihov broj, i zbog nepostojanja tanog popisa Roma, kako u Prvoj i Drugoj Jugoslaviji, tako pogotovo ne u NDH.1234 Citirajui "Nareenje o popisu Cigana" Ministarstva unutranjih poslova NDH u raspisu od 3. jula 1941. godine svim velikim upama, redarstvenim ravnateljstvima, kotarskim oblastima i predstojnitvima gradskih poglavarstava da su obavezni sainiti popis Cigana na svom podruju, i to u "tri primjerka" (jedan ostaje oblasti koja je obavila popis, drugi ide nadlenom velikom upanu, a trei Ministarstvu unutranjih poslova), ta je prva mjera u postupku protiv Cigana.1235 Ackovi, s pravom, smatra da su neki od tih popisa sauvani.1236 U Dodatku1237 objavljeni su spiskovi stradalih Roma u jasenovakim stratitima objavljeni ve kod Bulajia, Miletia i Dedijera. Objavljena su i dva izdanja Ackovieve knjige na engleskom jeziku (jedno bez pomenutih spiskova i drugo sa spiskovima).1238

1234Isto, 1235Isto, 1236Isto, 1237Isto,

5. 7. 5. 109-172. Ackovi, Roma Suffering in Jasenovac Camp, Belgrade, The Museum of Victims of Genoci-

1238Dragoljub

de, Roma Culture Center, 1995, 117; Dragoljub Ackovi, Roma Genocid in Jasenovac Camp, Belgrade, The Museum of the Victims of Genocide, Rrominterpress, 1975, 173.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

228

O stradanju Roma u Jugoslaviji u II svetskom ratu i stradanju u jasenovakim logorima Ackovi pie i u knjizi Sluajte ljudi - Aunen romalen,1239 a objavljen je i njegov prilog na Okruglom stolu "Jasenovac - sistem ustakih logora smrti".1240 U gotovo svim svojim knjigama, lancima i polemikama Milan Bulaji istie trostruki genocid ustake NDH: nad Srbima, Jevrejima i Romima. Poseban prilog o ustakim zloinima genocida protiv Cigana (Roma) Bulaji je dao u zborniku Razvitak Roma u Jugoslaviji - Problemi i tendencije.1241 Jo dve knjige posveene su stradanju Roma: Bajram Haliti objavio je Romi, narod zle kobi,1242 a Alija Krasnii Istrebljenje Roma u Jasenovcu.1243 Haliti je, pretenciozno, pokuao da dade jedan istorijski presek porekla, migracija, holokausta, rasejanja i emancipacije Roma kroz vekove. Iz ove knjige saznajemo dosta toga, ta iroj javnosti nije poznato. Meutim, metodoloki, Haliti nije uspio nainiti jednu sintezu. Kompiliranjem tekstova i podataka napravio je slike bez dovoljno povezanosti u celinu. U delu, koji je za nas interesantan, donosi izvode iz tekstova drugih autora, seanja i svedoenja, izvesna dokumenta, ali ne naznauje korektno podatke o izvorima. Tu je prenet i popis dece Roma ubijenih u logorima NDH,1244 preuzet od Lukia (Deca na lomai rata),1245 a da to nije naznaeno. Haliti se ne zadrava samo na pitanjima romskih rtava i stradanja, ve prenosi i niz polemika o ukupnim rtvama, a prenosi i neke druge aktuelne polemike. Reanjem iroke lepeze izdvojenih segmenata, autor nije, naalost, us-

1239Dragoljub

Ackovi, Sluajte ljudi - Aunen romalen, Beograd, Rrominterpress, Radio Beograd, 1996, Ackovi, Neki problemi u vezi sa utvrivanjem broja romskih rtava u II svetskom ratu, u: Ja-

127 (+127), na srpskom i romskom jeziku.


1240Dragoljub

senovac - sistem ustakih logora smrti, Saoptenja sa Okruglog stola odranog u Beogradu 23.4.1996, Beograd, Muzej rtava genocida i Struna knjiga, 1997, 163-166.
1241Milan

Bulaji, Ustaki zloini genocida protiv Cigana (Roma) u Drugom svjetskom ratu, u: Razvitak

Roma u Jugoslaviji - Problemi i tendencije, Zbornik radova sa naunog skupa odranog 12. i 13. januara 1989. godine, Beograd, SANU, 1992, 31-51.
1242Bajram 1243Alija

Haliti, Romi, narod zle kobi (Romi budunost: svih), Pritina, Pergament, 1997, 332.

Krasnii, Istrebljenje Roma u Jasenovcu, Pritina, Udruenje Roma iz Pritine "Po laho drom", o. c., 177-227.

1998, tampa: "Novi svet" Pritina, 520.


1244Haliti, 1245Vidi

nap. 274.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

229

peo dati jednu sistematizovanu celinu. Dobra strana ove knjige je ta upuuje na iroki krug pitanja iz prolosti, na izvore i literaturu (mada nisu korektno navoeni u tekstu) i ta potencira neka otvorena pitanja sadanjosti i budunosti. Knjiga Alije Krasniija, iako odtampana, nije, naalost, dospela do italaca. itav tira, osim nekoliko probnih uveza, ostao jer neukorien u tampariji, zbog deavanja na Kosovu i Metohiji u prvoj polovini 1999. godine, gde je, po svemu sudei, uniten.1246 Prema uvidu u primerak knjige, radi se o kompilaciji tekstova o stradanju Roma u Jasenovcu. Krasnii u prvom delu prenosi odreeni broj dokumenata, a na kraju knjige popise otpremljenih u logor i ubijenih Roma u Jasenovcu, ne navodei uz dokumenta i popise odakle su preuzeti. Neki od dokumenata nisu korektno preneti. Najvei deo knjige su izvodi iz objavljene literature o Jasenovcu, koji govore o stradanju Roma i uglavnom navodi od koga tekst preuzima (ma da ne i u svim sluajevima korektno - sa svim podacima). Krasnii ne pristupa preuzimanju tekstova kritiki, ne valorizuje ih, ve ih slae jedan do drugoga, i tako, kao mozaik, stvara se slika strane sudbine Roma. Deo tekstova nije u osnovnoj funkciji knjige - stradanje Roma (tekstovi o likvidaciji dece, likvidaciji logora akovo, aktuelne polemike), pa iako recenzent to istie kao kvalitet, smatramo, da time naruava osnovnu nit. Mora se istai da je Krasnii iitao i koristio najvei deo onoga ta je o stradanju Roma objavljeno u literaturi, mada, osim jednog. ne i ta je objavljeno u strunim prilozima izuavanju teme. Krasnii najavljuje da je pripremio izdanje posveeno vrenju vivoeksperimenata nad Romima u II svetskom ratu.1247 Ima izvestan broj radova u kojima se govori o stradanju Roma u II svetskom ratu pa i u Jasenovcu1248 ili se sasvim marginalno, u sklopu neke opte teme o Romima govori i o genocidu nad njima u jasenovakim logorima.1249
1246Po

izjavi Alije Krasniija, izbeglice sa Kosova i Metohije u Kragujevcu, autoru u Muzeju rtava genoci-

da, oktobra 1999. godine.


1247Isto. 1248Karola

Fings, Cardula Lisner, Frank Sparing, "... einziges Land, in dem Judenfrage und Zigeunerfrage

gelst", Die Vervolgungs der Roma in faschistische besetzen Jugoslawien 1941-1945. Herausgegeben vom

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

230

Jasenovaki logori su deo sistema ostvarivanja ustakih pretpostavki o organizaciji i odranju vlasti i oivotvorenje ideoloke koncepcije o etnikom i ideolokom ienju prostora i drutva. Oni su nastavak i zavretak ustakih logora Slana i Metajna na ostrvu Pagu, Jadovnog i Gospia, Danice u Koprivnici, Kruice kod Travnika, logora u akovu i dr. ak su i dvojica uhvaenih nakon neuspelog bega iz Kerestinca zavrili u Jasenovcu. Mnogi zatoenici sabirnih logora zavrili su u Jasenovcu, a logor akovo (ene i deca) u celosti je likvidiran u Jasenovcu. Logor u Lepoglavi 1944/45. spada u sistem jasenovakih logora (zapovednitvo, otpremanje i vraanje zatoenika iz Jasenovca i Gradike u Lepoglavu i obrnuto). Smetaj dela dece iz Jasenovca i Gradike u deji logor Jastrebarsko, te otpremanje iz jasenovakih logora preko Zemuna zatoenika na prisilni rad u Nemaku, dolazak "vlaka uasa" iz Zemuna u Jasenovac, sve su to neki od razloga da se u literaturi o jasenovakim logorima navede i nekoliko naslova vezanih za druge logore,1250
Rom e. V. Kln, 140. (Konzentrationslager Jasenovac, 22-27); Mahmud Hadijahi, Akcija protiv genocida bosanskih Roma 1941. god. i teza o njihovoj asimilaciji, Simpozij "ivot i obiaji Roma u naoj zemlji", SANU, 13-16.10.1976; Isti, Bosanski Romi 1941/42. god., "Nae teme", 7-8/1984, 1313-1323. (tzv. "bijeli romi" i akcija spasavanja); Mladen Mati, Romi u SR Bosni i Hercegovini, "Nae teme", 7-8/1984, 13481361. (izmeu ostalog i o stradanju u ratu i u logoru Jasenovac); L. Daki Slavonija se budi, Vukovar, 1970. (i o odvoenju Roma u logor); Rajko Kovaevi i Marko Raji, Zenika ilegalna partijska organizacija i SKOJ u 1941. i 1942. godini, Rajko Kovaevi Zenika ilegalna partijska organizacija i SKOJ u 1941. I 1942. godini, Zenica, Naa rije, 1968, 124-127. (o odvoenju Roma u logor i akciji za njihovo spasavanje); Ana Poar, Tajne Gradine (o stradanju Roma u Jasenovakom logoru), Krlo e Romango (Glas Roma), br. 11. od 1.4.1983, isto u: Ackovi Dragoljub, Istorija informisanja Roma u Jugoslaviji 1935-94. Izd. Drutvo Vojvodine za jezik i knjievnost Roma Novi Sad i Romski kulturni klub Beograd, Novi Sad, 1994, 179.
1249Marinko

Gruji, Romi, neka aktuelna pitanja socijalne emancipacije i nacionalne afirmacije, Referat na

Okruglom stolu Lipovljanskih susreta 1982. na temu "Drutveni poloaj Roma", Godinjak "Lipovljanski susreti '82.", izdaje: Organizacioni odbor Lipovljanskih susreta, Lipovljani, 1983, 21-38; Vanek ifter, Romi u Sloveniji - s posebnim osvrtom na njihov poloaj u Prekomurju, Simpozij "ivot i obiaji Roma u naoj zemlji", SANU, 13-16.10.1976; Isti, Romi u Sloveniji 1941-1945, "Nae teme", 7-8/1984, 1324-1334; Isti, Cigani - Minulost v sadanjosti, Murska Sobota, 1970; Rajko uri, Seobe Roma u Jugoslaviji, Razvitak Roma u Jugoslaviji - Problemi i tendencije, Zbornik radova sa naunog skupa odranog 12. i 13. januara 1989. godine, SANU, Beograd, 1992, 235; Etnoloka graa o Romima - Ciganima u Vojvodini, I, Vojvoanski muzej, Novi Sad, 1979, 419.
1250Miodrag

Bijeli, Sabirni logor u Slavonskoj Poegi 1941. godine, Slavonija u NOB, Sl. Brod, HIS,

1967, 212-214. (izvod iz opirnijeg rada pod istim naslovom objavljenog u Zborniku HIS, 5/1987, 185-221);

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

231

Radojka Odavi, Sabirni logor Tenje, Slavonija u NOB, 209-211; Slavko Pukar, Logor u Vinkovcima, Slavonija u NOB, 215-220; Zoran Vasiljevi, Sabirni logor akovo, Zbornik CDISB, 22/1985/1, 179-218; Isti, Sabirni logor akovo, Sl. Brod, Centar za povijest Slavonije i Baranje i Jasenovac, Spomen podruje, 1988, 240. (vidi prikaz: Milan Koljanin, Zoran Vasiljevi, Sabirni logor akovo, Istorija 20. veka, 1-2/1988); Narcisa Lengel-Krizman, Prilog prouavanju terora u tzv. NDH: enski sabirni logori 1941-1942. godine, Povijesni prilozi, 4 (1), 1985, Zagreb, IHRPH; Miroslav Poljak, Crni logor u Zemunu, upanjci u borbi, upanja, Biblioteka Muzeja u upanji, 1960, 56-58; Milan Koljanin, Nemaki logor na Beogradskom sajmitu 1941-1944, Beograd, ISI, 1992, 481; L. Ivanovi i M. Vukmanovi, Dani smrti na Sajmitu - Logor na Sajmitu 1941-1944. godine, Novi Sad, 1996; Boko Novakovi i Radivoje Dmitrainovi, Iskre u tami, Zemun, SUBNOR, 1963, 161; Dragomir S. Stevanovi, Sura grobnica - "Prihvatni logor Zemun" 1942-44, London, Savez "Osloboenje", 1967, 94; Isti, Agonija slobode, izd. autora, Vindzor, Ontario - Kanada, 1970, 171; Duan Lazi, Dudik, Vukovar, Odbor za izgradnju i ureenje Memorijalnog parka Dudik, Skuptina opine, 1977, 264; Mirko Peren Lepoglava, Zagreb, Epoha, 1963, 196; Isti, Dugi dani: Lepoglava, kola revolucionara, Zagreb, Alfa, 1975, 243; Zlatko Munko, Lepoglava (istorijat), Otpor u icama II, 221225; Zvonimir Komarica, Grobovi bez sjene (Bijeg iz Kerestinca), Zagreb, Lykos, 1962; Isti autor je objavio vie priloga o Kerestincu kao npr.: Kerestinec, Ustanak naroda Jugoslavije 1941, Zbornik, Beograd, Vojno delo, knj. 3, 1963, 212-235; Kerestinec, skr. izd. rada objavljeno u "Vjesniku" od 26.8. do 8.9.1961; Zdravko Dizdar, Logor Kerestinec, Zagreb, Povijesni prilozi, 1/1989; Dane Rajevi, Jadovno - logor smrti, Ustanak je planuo II, Like novine, Gospi, 1971; Stipe Golac, Jadovno, Gospi, 1985; Franjo Zduni Lav, Ustaki zloini na Jadovnom i u nekim drugim logorima smrti uz osvrt na njihove korijene, u: Kotar Gospi i kotar Perui u NOR 1941-1945, Karlovac, HA, 1989, 168-200; O logoru Jadovno vidi i: Pavle Babac, Velebitsko Podgorje 1941-1945; Franjo Horvati, O logoru Danica, Koprivnica, Podravski zbornik, 1975; Radoslav Kova, Strahote logora u Danici, Glas Podravine, 21. i 28.2.1959. (prema seanju dr. Dragutina Martinjaka i dr. Ante umanovia); Ante Zemljar, Haron ili sudbine, Beograd, "4. jul", 1989. (o logorima na Pagu); Franc Potonik, Koncentracijsko taborie Rab, Zaloba Lipa, Koper, 1975; Jaa Romano, Jevreji u logoru na Rabu i njihovo ukljuivanje u narodnooslobodilaki rat, Zbornik 2 Jevrejskog istorijskog muzeja, Beograd, Savez jevrejskih optina, 1973, Posebni otisak, 72; U Zborniku "Sjeverozapadna Hrvatska u NOB i socijalistikoj revoluciji" objavljeni su prilozi: Mirko Peren, Logor Lepoglava, 824-839; Franjo Horvati, Koncentracioni logor Danica, 869-883; Narcisa Lengel-Krizman, Sabirni logori i djeja sabiralita na podruju sjeverozapadne Hrvatske 1941-1942, 884-898; ve pominjani: Zdravko Dizdar, Logori na podruju sjeverozapadne Hrvatske u toku drugog svjetskog rata 1941-1945. godine, SP, 1-2/1990; Milan Koljanin, Nemaki logor na Beogradskom sajmitu 1941-1944, Beograd, ISI, 1992, 481; Ivo Kovaevi, Koncentracioni logor Kampor na Rabu 1942-1943, Rijeka, Centar za historiju radnikog pokreta i NOR Istre, Hrvatskog primorja i Gorskog kotara i OK SSRN Rab, 1983, 126+20 tbl.; Menahem elah, Sudbina jevrejskih izbeglica na otoku Rabu, Zbornik Jevrejskog muzeja Beograd, br. 7, 1997, 190-197; Kristofer Brauning, Konano reenje u Srbiji - Judenlager na Sajmitu - studija sluaja, Zbornik Jevrejskog muzeja Beo-

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

232

pa i logore izvan zemlje,1251 napose u Norvekoj, kuda su otpremani i zatoenici jasenovakih logora.1252 U literaturu o naoj temi, radi potpunije spoznaje, uvrtavamo i neke naslove koji govore o logorima, ne samo u vremenskom i prostornom okviru nae teme.1253

grad, br. 7, 1997, 407-428, (na engleskom: Christopher R. Browing, The Final Solution in Serbia, The Semlin Judenlager - A Gase Study, u: Yad Vashem Studies XV, Jerusalim, 1983, 55-90.
1251Nikola

ivkovi, Jugosloveni u faistikim logorima u Drugom svetskom ratu, VIG, 1/1995, 176-202.

Vidi prikaz: Milan Koljanin, Stradanja i otpori, Istorija 20. veka, 1-2/1990, 225-228. U sklopu projekta "Jugosloveni u faistikim zatvorima, zarobljenikim i koncentracionim logorima i pokretima otpora drugih zemalja" objavljeno je 10 monografija, od ega 6 u ediciji "Stradanja i otpori": Vladislav Rotbart, Jugosloveni u maarskim zatvorima i logorima 1941-1945, Novi Sad, 1988, 459; Tomislav Paji, Prinudni rad i otpor u logorima Borskog rudnika 1941-1944, Beograd, 1989, 391; Slavko Pei, Jugosloveni u nemakim logorima u Grkoj 1941-1944, Beograd, 1989, 447; Tomislav ugi i Miodrag Mili, Jugosloveni u Koncentracionom logoru Auvic, Beograd, 1989, Dragoljub Koi, Jugosloveni u koncentracionom logoru Buhenvald 19411945, Beograd, 1989, 260; Sima Begovi, Logor Banjica 1941-1944, I-II, Beograd, 1989, 400+356. Vidi i: arko V. orevi, Pakao, Hronika konclogora Mauthauzen, Beograd, 1974; Duan Lalovi, Zapisi iz Dachaua, Ljubljana, 1947; Tonka Starevi, Seanja iz Auvica, Beograd, "Vuk Karadi", 1974.
1252Milorad

Akovi, Blagoje Marinkovi i Ljubomir Petrovi, U logorima u severnoj Norvekoj, Beograd,

SKZ, 1979, 448; Ljubo Mlaenovi Beisfordska tragedija, Beograd, 1988. Duan Azanjac, Samo na prolazu, Beograd, Prosveta, 1952, 154; Isti, Preki sud popa Bulia, Beograd, Prosveta, 1952, 52; Isti, Bela grobnica, Beograd, Prosveta, 1955, 266. (zapisi o logorima u Jugoslaviji, Austriji, Nemakoj i Norvekoj); Ljubo Mlaenovi, Pod ifrom Viking, Beograd, ISI i Republika sekcija bivih interniraca iz Norveke pri SUBNOR-u Srbije, 1991, 752.
1253Andrzej

Kaminski, Konzentrationslager 1896 bis heute, Stuttgart, 1982; Eugen Kogon, Drava SS-a, Si-

stem njemakih koncentracionih logora, Zagreb, 1982; O logorima iz vremena I svetskog rata na naim prostorima vidi: Duan Paravac, Logor smrti, Hronika o austrougarskom logoru interniraca u Doboju 19151917, Doboj, Novinska i radio difuzna ustanova "Glas komuna", 1970. (II izd. 1990.); Petar Opai, Politika genocida Austrougarske protiv Srba u Prvom svetskom ratu, VIG, 1-2/1994, 47-78, ore Stankovi, Izazov nove istorije, I-II, Beograd, knj. I, VINC 1992, i knj. 2. NIU Vojska, 1994. (Egzodus Srba "Zlatne doline", Istorijske dimenzije genocida, knj. I, 19-93, knj. II, 9-170.), za I svetski rat vidi: Koncentracioni logor Pleternica, knj. I, 57-75.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

233

c) Studije i prilozi izuavanja relevantnih tema i druga istoriografska publicistika Drugi svetski rat u jugoslovenskoj istoriografiji je najea tema od njegovog zavretka do danas, sa irokom lepezom pitanja koja su obraivana, bilo kao naune studije i prilozi, bilo u vidu monografija, zbornika sa naunih skupova, zbornika seanja uesnika itd. Najee su obraivani: politiko i vojno delovanje KPJ, organizovanje i borbena dejstva oruanih snaga, izgradnja organa narodne vlasti, aprilski rat, komadanje i okupacija Jugoslavije, organizovanje okupatorskih i kolaboracionistikih sistema vlasti, masovni teror i zloin. U sklopu obrade ovih tema nalazimo i segmente obrade nae teme, stoga e se i u naem popisu literature nai i niz naslova koji nisu direktno u funkciji izuavanja jasenovakih logora, ali daju relevantne podatke.1254

1254Vidi

npr. zbornike: 1941. u istoriji naroda Bosne i Hercegovine, Zbornik radova sa naunog skupa odranog u

Drvaru 7-9.10.1971. godine, Sarajevo, "Veselin Maslea", 19073, 719; Drugi svjetski rat - 50 godina kasnije, I-II, Zbornik radova sa meunarodnog naunog skupa odranog u Podgorici 10-22. septembra 1995. godine, CANU Podgorica, SANU Beograd, Podgorica, 1997, 719+579; Drugi svetski rat i Jugoslavija, VIG, 1/1995, tematski broj: Drugi svetski rat i mir meu narodima, Zbornik radova, Zagreb, 1972; Vidi i: Velimir Terzi, Jugoslavija u aprilskom ratu 1941, Titograd, Grafiki zavod, 1963, 708; Isti, Slom Kraljevine Jugoslavije 1941, Uzroci i posledice poraza, I-II, Narodna knjiga Beograd, Partizanska knjiga Ljubljana - Beograd, Pobjeda Titograd, 1982, 607+963; etrdesetprva, Ustanak naroda Jugoslavije, Beograd, Mlado pokolenje, 1961, 936; Drugi svetski rat, Pregled ratnih operacija, I-V, Beograd, 1964-1970, (navodi se npr. na str. 514 u knj. V: "na jugoslovenskoj teritoriji su postojali brojni logori organizovani od nemake i ustake vlasti. Najpoznatiji su Jasenovac, Jadovno, Stara Gradika ... u kojima je ubijeno vie od pola miliona ljudi."); Drugi svetski rat, (Milutin Markovi, Nikola Mraovi, Jovan Vujoevi), Beograd, BIGZ, 1972, 351; Veselin ureti, Saveznici i jugoslovenska ratna drama, I-II, Narodna knjiga i Balkanoloki institut SANU, Beograd, 1985, (Braunvajg, 1987), 399+420; Isti, Vlada na bespuu, Beograd, Narodna knjiga, 1982; 1941-1942. u svedoenjima uesnika NOB, 1-25, Beograd, VIZ, 1975; Ustanak naroda Jugoslavije, Iz ratne prolosti naih naroda, Zbornik, piu uesnici, I-VI, Beograd, Vojno delo, 1962-1964; oko Slijepevi, Jugoslavija uoi i za vreme Drugog svetskog rata, Mnchen, 1978; The Third Reich and Yugoslavia 19331945. Zbornik radova s meunarodnog simpozijuma, odranog u Beogradu 1973. godine, The Institute for Contemporary History and Narodna knjiga, Belgrade, 1977, 799; Politiki ivot Jugoslavije 1914-1945, Zbornik radova, Beograd, Radio Beograd, Sveske Treeg programa, 1973, 599. Vidi takoe: Z. Dizdar i M. Kujundi, Doprinos Hrvatske pobjedi antifaistike koalicije, Zagreb, 1995.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

234

U ovu dosta iroku grupu uvrtena su i publicistika dela sa veim ili manjim pretenzijama istoriografske obrade nekog dogaaja, linosti i sl., ta moe biti u vidu memoarskih zapisa, studija, monografija i biografija, rasprava i polemika. Deo ove literature ima i karakter dnevnopolitikog pragmatizma. Naime, ve due vreme u naoj istoriografiji postoji jedan trend, pre svega marketinki orijentisan,1255 istoriografske (vie ili manje uspene) obrade "hit tema", "tabu tema" i sl., esto u funkciji dnevnopolitikih "prepucavanja", "otkrivanja pikanterija" i sl., a cilj je, ne samo izloiti neke spoznaje i stavove, ve, pre svega, iskoristiti "aktuelnost" i prodati tira, ta je, najee, praeno bunom reklamom, kojoj ponekad "nasedaju" i poznati istoriari, uputajui se u polemike u tampi, umesto da seriozno daju kritiku ocenu, ime se stavljaju, ustvari, u funkciju propagande. Ima vie takvih tema koje se proglaavaju da su bile "tabu teme", ime raste interes za izdanje, a jedna od njih je i tema Jasenovca1256 i u vezi s njom broj rtava, te teme koje su u odreenoj meri ove pak dotiu: o delovanju katolike crkve i Stepinca, pitanja u vezi s Hebrangom, o sistematskom potiranju jasenovakih prostora i izuavanja ovog pitanja i dr. Ove radove takoe uvrtavamo, poto najee, donosi i niz dokumenata i podataka in-

1255Tako

npr. Mileti u raspravi na tribini "Naih tema" o njegovoj knjizi, osvrui se na izreenu kritiku o

uvrtavanju u fusnoti neta ireg objanjenja o Hebrangu, kae: "Prihvatam veinu kritikih ocena, ali ne znam zato bi nekome smetalo to sam u objanjenjima neto detaljnije obradio Hebranga (kao, tu mu nije mesto). Sva dokumenta o njemu su vezana za logor, o njemu je bilo dosta kontraverznih rasprava, pa sam i ja hteo da, objavljujui i neke nove dokumente, i tu temu vie ne tretiramo kao "tabu". Moram da naglasim da o Hebrangu nisam nita lino rekao, ve sam objavio ono to su o njemu rekli drugi u dokumentima i knjigama. Moram da kaem da je i sam izdava ("Narodna knjiga") postavio odreene uslove da se to obradi radi kurentnosti jer je on sam financirao, uz kredit ovu knjigu. Tako je to kod nas - ovakve publikacije drutvo ne sufinancira, pa je i komercijalna cena ove knjige za nae uslove, vrlo visoka."(Antun Mileti, Predstoji i trei tom, Nae teme, 9/1986, 1315).
1256Primera

radi, u jednim novinama 1999. godine objavljuje se kao feljton elaborat Zemaljske komisije Hr-

vatske Zloini u logoru Jasenovac, sa senzacionalistikim navodom da je to prvi put posle 1946. da se pojavljuje ovaj tekst i sl., a u gotovo svim ozbiljnijim radovima o Jasenovcu citirani su izvodi iz navedenog izdanja, a osim toga Spomen podruje Jasenovac objavilo je dva reprint izdanja: 1977. i 1980. godine. Samo tira II reprint izdanja Spomen podruja Jasenovac bio je 15 000 (vidi: Izvjetaj Spomen podruja Jasenovac (Analiza stanja i smjernice razvoja), Priredio: Jovan Mirkovi, Jasenovac, Spomen podruje, 1980, 56; "Pregled tampanih izdanja i tira", str. 26-27.)

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

235

teresantnih za nau temu, esto predstavljaju kvalitetne priloge za izuavanje odreenih srodnih tema, ali sa polemikim nabojem, no u svakom sluaju donose korisne spoznaje. Za izuavanje jasenovakih logora neminovno se namee potreba izuavanja nastanka, razvoja i delovanja ustakog pokreta, a ovoga opet u irem kontekstu pojave i razvoja faizma.1257 Iako je brojna literatura o faizmu ovde navodimo samo knjige Teodora Kuljia Faizam1258 i W. Reicha Masovna psihologija faizma,1259 zatim zbornik radova sa naunog simpozija "Faizam i neofaizam",1260 kao i radove objavljene pod zajednikim naslovom Faizam i neodesniarstvo u asopisu "Socijalizam" br. 12/1985.1261 Radovi Mila Bokovia1262 i Vojina Dimitrijevia1263 o antijugoslovenskoj faistikoj emigraciji i terorizmu doprinose boljem sagledavanju nekih savremenih refleksija. O ustatvu najkompleksnije radove dali su Fikreta Jeli-Buti i Bogdan Krizman. Najznaajniji rad Fikrete Jeli-Buti je svakako studija Ustae i Nezavisna Drava Hrvatska 1941-1945.1264 Ovom radu prethodila su dva znaajna priloga u asopisu za suvremenu povijest Noviji prilozi prouavanju ustakog pokreta i "NDH" (1941-1945) u
1257Pojam

faizma uzima se "kao zbirna imenica za ceo skup bar u biti istih politikih pokreta, grupa, orga-

nizacija i stranaka kod razliitih naroda i u mnogim dravama..." on "obeleava politiko stremljenje koje predstavlja savremeni oblik krajnje agresivnog i netolerantnog antidemokratskog opredelenja." (Andrej Mitrovi, Faizam, "Socijalizam", 12/1985, 1646).
1258Teodor 1259Wiliam

Kulji, Faizam, Socioloko-istorijska studija, Beograd, Nolit, s.a., 216. Reich, Masovna psihologija faizma, Beograd, 1973. i neofaizam, Zbornik izlaganja na meunarodnom znanstvenom simpoziju 13-15.11.1975. u

1260Faizam

Zagrebu, Zagreb, Fakultet politikih nauka i CDD SSOH, 1976, 404. (43 priloga u 5 tematskih podruja: Prilozi za definiciju faizma, Faizam u nekim evropskim dravama, Faizam i antifaizam u Jugoslaviji, Teorije o faizmu i Neofaizam). Izdvajamo prilog Fikrete Jeli-Buti, Ustae u II svjetskom ratu, 233-237.
1261Faizam

i neodesniarstvo, "Socijalizam", 12/1985, 1645-1804. Objavljeno je 9 priloga od kojih navo-

dimo: Andrej Mitrovi, Faizam, Bogdan Krizman, Geneza i razvoj ustakog pokreta i Jefto ai, Porjeklo i bit faistikog genocida na tlu Jugoslavije.
1262Milo

Bokovi, Antijugoslovenska faistika emigracija, Beograd, Sloboda i Novi Sad, Dnevnik, 1980, Dimitrijevi, Terorizam, Beograd, Radnika tampa, 1982, 272. Jeli-Buti, Ustae i Nezavisna Drava Hrvatska 1941-1945, Zagreb, Liber i kolska knjiga,

365; Isti, esta kolona, Zagreb, Birotehnika i Novi Sad, Dnevnik, 1985, XVI+482.
1263Vojin 1264Fikreta

1977, 331.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

236

naoj historiografiji1265 i Novi prilozi o ustaama,1266 kao i zajedniki prilog s Ivanom Jeli Prilozi za prouavanje historije NDH u razdoblju 1942-1943. god. u "Putovima revolucije".1267 Uestvujui na naunim skupovima i objavljujui u istorijskim asopisima Fikreta Jeli-Buti dala je vie vrednih priloga1268 u kojima osvetljava ustatvo1269 s raznih aspekata,1270 a napisala je i monografiju o etnicima u Hrvatskoj,1271 u kojoj se pominje i sluaj uriievih etnika (dogovora s ustaama o prolazu prema zapadu, sukob na Lijeva polju i kraj na jasenovakim stratitima). Tragian kraj branog para Jeli ostavio je prazninu u hrvatskoj istoriografiji, onom njenom delu, koji se bavi naunim i kritikim izuavanjem ustatva.1272

1265Ista,

Noviji prilozi prouavanju ustakog pokreta u "NDH" (1941-1945) u novijoj historiografiji, SP, Novi prilozi o ustaama i NDH, 2. dio. SP, VI/2 (15)/1974, 141-151. Buti i Ivan Jeli, Prilozi za prouavanje historije NDH u razdoblju 1942-1943. god., "Putovima Jeli-Buti, O nekim problemima prouavanja Nezavisne Drave Hrvatske, "Putovima revoluci-

II/1/1970, 195-200.
1266Ista, 1267Fikreta

revolucije", Zagreb, I/1963, br. 1-2, 339-356.


1268Fikreta

je", br. 3-4/1964; O takozvanom ustakom ustanku u Hrvatskoj 1941, isto; Ustaki pokret i hrvatsko nacionalno pitanje, JI, 4/1969, 185-190; Prilog prouavanju djelatnosti ustaa do 1941, SP, 1-2/1969, 55-91; Zagreb i ustaka Nezavisna Drava Hrvatska, Zagreb u NOB-i i socijalistikoj revoluciji, Zbornik radova, Zagreb, IHRPH, 1971; Bosna i Hercegovina u koncepciji stvaranja Nezavisne Drave Hrvatske, zbornik "1941. u istoriji naroda BiH", Sarajevo, "Veselin Maslea", 1973, 43-49; Ustaki reim u Sisku 1941, zbornik "Sisak i Banija u revolucionarnom radnikom pokretu i ustanku 1941", Sisak, 1974; u literaturi se navode i njeni prilozi: Ustaka Nezavisna Drava Hrvatska u prvoj polovici 1943. godine; Ustaka Nezavisna Drava Hrvatska u drugoj polovici 1943. godine; Ustaka "Nezavisna Drava Hrvatska" u vrijeme Prvog zasjedanja AVNOJ-a; O nekim politikim akcijama u NDH uoi njezina sloma.
1269Podrazumevajui 1270Iako

pod ovim pojmom: pokret, ideologiju i praksu.

su radovi Fikrete Jeli-Buti bili cenjeni u redovima istoriara (ta je vidljivo i po citiranosti u ra-

dovima drugih o ustakom pokretu), ipak nisu bili po volji njenom nekadanjem efu (direktoru u IHRPH) Tumanu, koji u Bespuima izraava aljenje za nedostatak hrabrosti poto je u monografiji Ustae i NDH navela i brojeve rtava jasenovakih logora nekih autora koji Tumanu nisu po volji. Ovaj protest svoga mentora uoava i Josip Jurevi pa ga istie u Nastanak jasenovakog mita (proizlazi da su stvaraoci mita svi koji ne misle kao Tuman).
1271Fikreta 1272Brani

Jeli-Buti, etnici u Hrvatskoj 1941-1945, Zagreb, Globus, 1986, 271. par istoriara Jeli (Fikreta i Ivan), koji su se ubrajali svakako meu vodee istoriare ta se bave

temama II svetskog rata, ustatva i terora na prostorima NDH, doiveo je, nedugo nakon dolaska na vlast

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

237

Tetralogija Bogdana Krizmana1273 (Ante Paveli i ustae, NDH izmeu Hitlera i Mussolinija, Ustae i Trei Reich i Paveli u bjekstvu), kao i lanak (uz niz drugih) Geneza i razvoj ustakog pokreta1274 predstavljaju u naoj istoriografiji najozbiljnije delo o ustaama i NDH. Ovi radovi osim ta su izvanredne istoriografske sinteze o ustatvu daju niz elemenata za izuavanje terora, genocida, logora - znai i nae teme. Uz pomenute radove Fikrete Jeli-Buti i Bogdana Krizmana o ustatvu, kao najserioznije, moemo ubrojiti i veoma kvalitetnu studiju Sre Trifkovia Ustae, Balkansko srce tame na evropskoj politikoj sceni.1275 Trifkovi daje, kako kae Aleksa Dragni u Predgovoru, "zaokrueni istorijat ustakog pokreta, analizu njegove ideoloke pozadine, uvid u spoljnopolitike okolnosti pod kojima je nastajao, kao i stavove inostranih, pre svega nemakih i italijanskih faktora prema njemu."1276 U poglavlju Ustaki teror i osovinsko dvovlae,1277 iako obrada teme terora, po reima autora, prelazi okvir njegove studije koja se bavi politikim fenomenom ustatva,1278 sagledana je sva bestijalnost ustakog reima prema Srbima, ali i podrka koju je ustaka ideologija i praksa uivala kod veeg dela katolikog klera i episkopata u NDH. O odnosu ustaa prema Srbima, Trifkovi kae da "sa ustakog stanovita bilo je neprihvatljivo samo postojanje srpske nacionalne svesti i oseaja,1279 te dodaje "Stoga su ustae in-

"mlade hrvatske demokratije" traginu sudbinu. Naeni su mrtvi (izgoreli) u svom stanu u Zagrebu, a indikativno je, da u javnosti je ovaj tragini sluaj ostao nedovoljno razjanjen.
1273Bogdan

Krizman, Ante Paveli i ustae, Zagreb, Globus, 1978. (1983, 1986.), 606; NDH izmeu Hitlera

i Mussolinija, isto, 1986. (3. izd.), 620; Ustae i Trei Reich, I-II, isto, 1983. (1986.), 386+450; Paveli u bjekstvu, isto, 1986, 520. Vidi takoe: isti, Hitlerov "Plan 25" protiv Jugoslavije, Jugoslavija u svjetlu "Nirnberkih dokumenata, Zagreb, NIP, 1953, 162.
1274Isti,

Geneza i razvoj ustakog pokreta, "Socijalizam" (Faizam i neodesniarstvo), 12/1985, 1674-1716. Trifkovi, Ustae, Balkansko srce tame na evropskoj politikoj sceni (naslov originala: Ustaa:

1275Sra

Croatian Separatism and European Politics, 1929-1945.), The Lord Byron Foundation for Balkan Studies, USA, 1988, 274.
1276Isto, 1277Isto, 1278Isto, 1279Isto,

3. (Aleksa Dragni, Predgovor). 153-180. 155. 154.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

238

zistirale da je ve biti Srbin po sebi politiki akt i da oni koji hoe da budu Srbi i inzistiraju na srpstvu mogu biti pravedno kanjeni zbog toga."1280 Kada se radi o odnosu episkopata RKC u NDH prema teroru, po miljenju Trifkovia "Stepineve jedine rezerve i nedoumice ticale su se sredstava ustakog obrauna sa Srbima - ne sa stanovita univerzalne moralnosti, ve samo i iskljuivo sa stanovita njihove mogue tetnosti po ciljeve rimske crkve u pokrtavanju izmatika."1281 Ustaki teror imao je za cilj unitenje Srba kao etnikuma, ta potvruje i citirana izjava Eugena Dide Kvaternika, koju je 1942. dao Maekovom sekretaru Branku Peelju, "bez obzira na konani ishod rata, po njegovom zavretku vie nee biti Srba u Hrvatskoj - i ma ko pobedio, morae da se suoi sa tom injenicom kao nepromenjivom datou."1282 Iako Trifkovia zanimaju posledice ustakog terora protiv Srba na ire pitanje odnosa NDH s njenim osovinskim saveznicima i na evropsku vojno-politiku scenu, ipak naglaava: "Potrebno je istai da je ustaki teror predstavljao pojavu bez presedana na evropskom jugoistoku. Kao ta istie niz zapadnih izvora, ukljuujui i uglednu Enciklopediju Britaniku, ustaki teror je brutalnou nadmaio postupke Nemaca. On je predstavljao i prvi pokuaj genocida u Drugom svetskom ratu, jer najgori talas terora zadesio je Srbe u NDH ve u leto 1941. dakle pre nego ta su Nemci doneli konanu odluku o istrebljenju evropskih Jevreja (Endlsung) na konferenciji na jezeru Vanze poetkom 1942."1283 U vezi s ovom konstatacijom, Trifkovi u napomeni navodi: "Postojale su znatne razlike izmeu hrvatske i nemake varijante konanog reenja. Kako ukazuje Aleksa ilas u svojoj doktorskoj disertaciji, nacistiki genocid se odlikovao 'stilom' razvijene industrijske drave: sloenom opremom, razgranatom administrativnom strukturom, transportnom mreom. Ustaki teror, pak, bio je 'primitivan' i 'tradicionalan'. Nacisti su teror sprovodili putem nareenja, izvetaja, listi sa imenima, statistikih podataka, materijalnih trebovanja itd. Ustaka nareenja bila su usmena, aparat terora je nastajao i funkcionisao bez

1280Isto. 1281Isto,

Trifkovi citira prema: Aleksa ilas, doktorska disertacija, str. 245. 155. (kurziv u orig.). U fusnoti se poziva na: Fitzroy Maclean, Disputed Barricade, London, 1957, 155. Kvaterniku i Paveliu, usprkos poinjenim zloinima, nije se ostvarila reena namera, ali Kurziv Trifkoviev.

pp. 162-165. Novak (1948).


1282Isto,

ostvarili su je nastavljai njihove politike u savremenim zbivanjima 1991-1995.


1283Isto.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

239

detaljnih planova i bez sistematskog odabiranja rtava i sredstava njihovog unitenja. Nacistiki teror bio je inpersonalan i birokratski, 'hladan', 'apstraktan' i 'objektivan', ba kao i nacistika mrnja. Ustae su bile direktne, 'line' i 'tople'; njihov teror je bio uperen protiv konkretnih ljudi, komija, bio je 'strastven' i 'subjektivan'. Nacistiki teror je bio 'puritanski', dok su ustae sprovodile prave sadistike orgije krvavog nasilja. I konano, nacistiki teror je 'savremen' (po svojoj ideologiji, tehnologiji itd.) i pripadao je dvadesetom veku u svojoj negaciji naslea evropske civilizacije. Ustae su, pak, pripadale orijentalnom atavizmu, uz pridodate spoljne 'faistike' etikete koje su ostale ideoloki nerazvijene."1284 U definisanju ustakog pokreta Trifkovi kae da ga ne treba kvalifikovati kao faistiki,1285 jer bi to za Pavelia i njegove sledbenike bio kompliment, poto nisu ideoloki bili dorasli "nijednom izmu svoje epohe", ustae su "bile i ostale politiki i intelektualni pigmeji", bili su, kako je to primetio Curzio Malaparte, "isuvie primitivni za prave faiste". "Ustatvo bi se eventualno moglo svrstati u grupu politikih pojava u istonoj i centralnoj Evropi izmeu dva rata poznatih kao uroeniki faizam (native Fascism)."1286 Ustaki pokret nije nastao kao izolovana pojava jednog istorijskog vremena. Postoji, da tako kaemo, njegova predistorija. Velik je broj naslova koji bi se mogao o tome navesti. Pominjemo samo, kao ilustraciju, ali neophodan u ovom izuavanju, rad Mirjane Gross Povijest pravake ideologije.1287 Takoe je potrebno se upoznati i sa nekim naslovima (radovima: raspravama i knjigama) o ustaama objavljenim u vreme postojana NDH,1288 u emigraciji posle II svetskog rata i u novije vreme u Hrvatskoj.1289
1284Isto. 1285Upor.

i vrlo interesantan rad Nikole Popovia, Ideologija faizma u jeziku ustake propagande, Beograd, o. c., 25-26.

VINC, 1989.
1286Trifkovi, 1287Mirjana

Gross, Povijest pravake ideologije, Zagreb, 1973. samo neke: Franjo Budini, Seljatvo i ustaki pokret, Zagreb, 1942; Mijo Bzik, Ustaka bor-

1288Navodimo

ba, Objelodanjuje Dravni izvjetajni i promidbeni ured, Zagreb, 1942; Isti, Ustaka pobjeda u danima ustanka i osloboenja, Zagreb, Naklada Glavnog Ustakog Stana, 1942, 112; Daniel Crljen, Naela ustakog pokreta, Naklada odgojnog odjela ustake vojnice, Zagreb, 1942; Isti, Na Poglavnik, Zagreb, 1943; Ivo Guberina, Ustatvo i marksizam u svojim naelima, svezak I, Hrvatska radnika komora, Zagreb, 1942.
1289Vjekoslav

Vrani, Branili smo dravu, Uspomene, osvrti, doivljaji, Knjinica Hrvatske revije, Barcelo-

na - Mnchen, 1985; Ivan Prusac, Tragedija Kavrana i drugova, 1967; Marko Sinovi, NDH u svietlu doku-

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

240

U izuavanju hrvatskog klero-nacionalizma, ija ovinistika kulminacija nala je puni izraz u njegovoj ustakoj praksi, a vidimo da se u nekim segmentima i obnavlja u najnovije vreme, uz veliki broj naslova, koje bi trebalo izuavati (a ta izlazi iz okvira nae teme), istiemo ipak jedan, koji bi morao postati jedan od obaveznih za izuavanje geneze bilo kog segmenta ustake ideologije i prakse i odnosa prema Srbima, a koji je kod nas nedovoljno kritiki sagledan. Radi se o knjizi izdanoj u Beu 1918. godine: Die Sdslawische Frage,1290 odnosno Junoslavensko pitanje, autora potpisanog kao L. v. Sdland koju je objavila za vreme NDH Matica Hrvatska U Zagrebu1291 u prevodu i s predgovorom Fedora Puceka.1292 a 1990. godine u Zagrebu je objavljeno Junoslavensko pitanje pod pravim imenom autora - Ivo Pilar, sa predgovorom Vladimira Veselice.1293 Ne ulazei ovde u analizu navedene knjige (a imali smo na uvidu izdanje iz 1943. godine), pisane sa pozicija koje zastupaju trijalistiko ureenje Austro-Ugarske monarhije, ali i sa izraenom eljom za velikom katoliko-muslimanskom hrvatskom dravom kao branom protiv "nadirueg i ekspanzivnog Iztoka", o emu vie vidi, u jednom od retkih osvrta na ovo delo, u knjigama Petra Dadia, Nova ustaka drava i Srbi u Hrvatskoj na

menata, Buenos Aires, 1950. (Zagreb, "NDH", 1999, 420); Vlaho A. Rai, Dr. Ante Paveli u svietlu injenica, Buenos Aires, 1959; Eugen - Dido Kvaternik, Sjeanja i zapaanja 1925-1945, Prilozi za hrvatsku povijest, Zagreb, 1995, 282; Jere Jareb, Pola stoljea hrvatske politike, Povodom Maekove autobiografije, Buenos Aires, Knjinica Hrvatske revije, 1960. (Zagreb, 1995); Ivo Rojnica, Susreti i doivljaji, Razdoblje od 1938. do 1995. u mojim sjeanjima, Knj. 1, 1938-1945, Zagreb, DoNeHa, 1995, 306; Nada Kisi-Kolanovi, Vojskovoa i politika, Sjeanja Slavka Kvaternika, Zagreb, Golden marketing, 1997, 427.
1290L.

v. Sdland Die Sdslawische Frage und der Weltkrieg, bersichtliche Darstellung des Gesamt-Pro-

blems, von L. v. Sdland mit 3 Karten, Wien, Manzsche K. u. K. Hof-, Verlags- u. Universitts - Buchhandlung, 1918. (dva izdanja).
1291L.

v. Sdland Junoslavensko pitanje, Prikaz cjelokupnog pitanja, Izdanje Marice hrvatske, Tisak

"Union" grafiko-nakladni zavod d.d., Zagreb, 1943, XIX+518. ("Ovaj prievod poeo je izlaziti jo 1928. u omladinskim mjeseniku 'Hrvatska Mladica' pod urednitvom dra Mile Starevia i dra Rikarda Flgela, no izala su samo prva dva diela.").
1292Isto, 1293Ivo

V-XVI; Fedor Pucek, Predgovor prevodioca.

Pilar, Junoslavensko pitanje, Zagreb, 1990.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

241

udaru "rasne revolucije" i lanku istoga, Rasizam u Hrvatskoj u XIX i XX veku ,1294 a pominju ga i Milorad Ekmei u Srbija izmeu Evrope i Srednje Evrope i u Susret civilizacija i srpski odnos prema Evropi i Vasilije Kresti u Genocidom do velike Hrvatske.1295 Istiemo, da ovo delo je nezaobilazno kada se radi o genezi starevikofrankovako-ustake ideologije, garnirane s klerikalizmom, koja e dovesti do Jasenovca, ali i do "Bljeska" i "Oluje". Dadi kae: "Frankovaka misao, kada je o Srbima re, ne izlazi iz okvira Starevievih1296 i Pilarovih ideja. Dela ove dvojice autora, jedno s kraja prolog i drugo iz dvadesetih godina ovog veka, neka su vrsta univerzalne enciklopedije frankovake misli i o drugim relevantnim pitanjima istorije, politike, vrednosti rasa, etnogeneze Hrvata i Srba, etnikih i istorijskih granica Hrvatske, itd. Pisci i ideolozi frankoustatva kao to su Lukas, Draganovi, Lorkovi, Budak, Paveli samo eksploatiu postojee ideoloko i 'nauno' imanje, prave inventar."1297 Za izuavanje pitanja srpsko-hrvatskih odnosa, naroito sa stanovita koje zastupa Pilar, a i novija hrvatska istoriografija i politika praksa, vrlo je znaajna bibliografija koju je dao autor Junoslavenskog pitanja,1298 a osavremenio i dopunio prevodilac.1299 Koliko uticaj je izvrilo ovo delo i koliki mu znaaj pridaju savremeni hrvatski ideolozi i politiari vidi se i iz injenice da Institut drutvenih znanosti u Zagrebu nosi ime autora Junoslavenskog pitanja - Ive Pilara.

1294Petar

Dadi, Nova ustaka drava, Beograd, 1990; Isti, Srbi u Hrvatskoj na udaru "rasne revolucije"

u XIX i XX veku, 2. izdanje, Beograd, Struna knjiga, 1991; Isti, Rasizam u Hrvatskoj u XIX i XX veku, u: Genocid nad Srbima u II svetskom ratu, 310-324.
1295Milorad

Ekmei, Srbija izmeu Srednje Evrope i Evrope, Beograd, 1992; Isti, Susret civilizacija i

srpski odnos prema Evropi, Letopis Matice srpske, knj. 457, sv. 2-3, Novi Sad, 1996, i u: Milorad Ekmei, Ogledi iz istorije, Beograd, Slubeni list SRJ, 1999, 285-334; Isti, Crkva i nacija kod Hrvata, u: Ogledi iz istorije, 111-147 Vasilije . Kresti Genocidom do velike Hrvatske, Matica srpska Novi Sad i Arhiv Srbije Beograd, 1998, 157..
1296Osim

radova Ante Starevia: Ime Serb, Zagreb, 1868, 106; Isti, Pasmina Slavenoserbska u Hervatskoj, Dadi, Srbi u Hrvatskoj na udaru "rasne revolucije knjiga, o. c., 116.

Zagreb, 1876. i dr., vidi i: Mile Starevi, Dr. Ante Starevi i Srbi, Zagreb, Matica hrvatska, 1936, 120.
1297Petar 1298L.

v. Sdland Junoslavensko pitanje, 428-436: Upotriebljena knjievnost (221 bibliografska jedinica). 437-509: Knjievnost o hrvatsko-srpskom pitanju i o problemima, koji se spominju u ovoj knjizi, Sa-

1299Isto,

kupio: Fedor Pucek (3060 bibliografskih jedinica).

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

242

O ustaama, ustakom pokretu, korenima, organizaciji, ideologiji, pa do realizacije kroz dravnu tvorevinu od 1941-1945, NDH, o teroru i zloinima - vie je studija i priloga. Ve smo pomenuli Balenovu knjigu Paveli,1300 koja, iako nije studija o ustatvu, daje dosta dokumentovanih podataka. Tuman u Bespuima1301 navodi elaborat UDB-e za Hrvatsku Ustae1302 raen "za internu upotrebu". Jo jedan elaborat (za kvalifikaciju "studija" nedostaje nauna aparatura) verovatno raen takoe "za internu upotrebu" (iako nema te naznake), privlai panju svojom kvalitetom, nosi naslov Faistike i profaistike organizacije i banditizam u Jugoslaviji.1303 U knjizi se, uz ostale kvislinke, faistike i profaistike organizacije i banditske grupe, posebno analizira ustaki pokret i to: u vreme prve emigracije, ustatva na vlasti i u vreme druge emigracije, a u pominjanoj studiji o nemakoj obavetajnoj slubi1304 nalazimo podatke o zainteresovanosti nemakih slubi za izvesna lica u logoru.1305 Nekoliko priloga o organizaciji vlasti, oruanim snagama i policijsko-obavetajnoj slubi NDH daju i podatke o UNS-u odnosno RAVSIGUR-u u ijoj kompetenciji su bili logori, te Ustakoj obrani, koja je imala ingerencije na podruju jasenovakih logora.1306
1300ime

Balen, Paveli, Zagreb, 1952, 144. Bespua, 323.

1301Tuman, 1302Ustae,

Elaborat UDB za SRH o ustakom pokretu, 4 knjige "za internu upotrebu". i profaistike organizacije i banditizam u Jugoslaviji, Beograd 1953, 447. (sa naznakom:

1303Faistike

tampano kao rukopis), bez oznake autora i izdavaa.


1304Vidi

nap. 142. obavetajna sluba, knj. V, Beograd, 1958: nemaki obavetajac Rexeisen oslobodio iz logora

1305Nemaka

Jasenovac dva brata od ene Obrada Micia, tuzlanskog apotekara - agenta (str. 409); zauzimanje nemake policije da se pusti iz logora in. Branko Prica (str. 557); interes nemake obavetajne slube za dr. Antu Ciligu, koji je neko vreme bio u logoru (str. 554); o Jevrejima u logoru Jasenovac i Stara Gradika (str. 606-608); Lorkovi omoguio Schmidlinu da poseti Jasenovac (str. 640), dokumenta o tome u knj. IX.
1306Ferdo

ulinovi, Organizacija vlasti i oruane snage u "NDH", VIG, 3/1968, 131-199; Mladen Coli,

Oruane formacije u Slavoniji 1941-1945. godine, Zbornik HIS, 13/1976, 209-244; vidi i radove: Isti, Oruane formacije NDH u Dalmaciji 1941-1943, Zbornik IHRP Dalmacije, III, Split, 1955, 571-586; Oruane snage u Jugoslaviji u toku NOP, VIG, 2/1952, 78-109; Isti, Kopnena vojska Domobranstva Nezavisne Drave Hrvatske, VIG, 2/1970; Isti, Oruane formacije NDH u sjeverozapadnoj Hrvatskoj 1941-1945, Sjeverozapadna Hrvatska u narodnooslobodilakoj borbi i socijalistikoj revoluciji, Zbornik radova, Varadin,

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

243

Radovi o deportacijama daju podatke i o odvoenju u logore i stradanju u njima. Studije Slobodana Miloevia,1307 Miloa Hamovia,1308 te lanci Andrije-Ljubomira Li-

1976, 1037-1054; Isti, Oruane formacije Nezavisne Drave Hrvatske u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Slavoniji i Srijemu 1941-1945. godine, VIG, 151-183; Isti, Oruane snage NDH u Bosni i Hercegovini, "1941. u istoriji naroda Bosne i Hercegovine", Zbornik radova, Sarajevo, "Veselin Maslea", 1973, 498-517; Isti, Simpatizeri NOP-a u domobranstvu NDH u Zagrebu, u: Zagreb u NOB i socijalistikoj revoluciji, Zagreb, 1971; Jefto ai, Politiki i vojniki protivnik NOP-a proljea 1942 i njegov pohod na Gradinu, Novogradiki zbornik, br. 1, 1968, 79-98. (radi se o lokalitetu na Psunju); Duan Lazi, Organizacija policijsko-obavetajne slube "Nezavisne Drave Hrvatske", Zbornik za istoriju, br. 6-7, Novi Sad, 1972/1973; Isti, Organizacija policijsko-obavetajne slube "Nezavisne Drave Hrvatske". Ured III - Ustaka obrana, Zbornik za istoriju, 10/1974, 137-183. (o jasenovakom logoru vidi 156-158); Leopold Kobsa, O organizaciji ustakog aparata vlasti na provoenju terora u tzv. NDH, Zagreb u NOB-i i socijalistikoj revoluciji, Zagreb, IHRPH, 1971, 223-251; Rafael Bri, Okupacioni sistem u Bosni i Hercegovini 1941, VIG, 1/1970, 19-88; Isti, Prilog razmatranju okupacionih sistema u BiH 1941, Prilozi IRP, Sarajevo, 5/1969, 222-224; Tone Ferenc, Okupacijski sistem u Sloveniji 1941-1945, Vojaki informator, 2/1968; Milan Koljanin, Nemaki logori u okupacionom sistemu u Jugoslaviji (1941-1944), Drugi svjetski rat - 50 godina kasnije, II, Zbornik radova, Podgorica, 1993, 269-288; Muharem Kreso, Njemaka okupaciona uprava u Zagrebu, Zagreb u NOB-i i socijalistikoj revoluciji, Zagreb, IHRPH, 1971, 253-268; Savo Prea, Ustaka nadzorna sluba u borbi protiv ustanka u Bosni i Hercegovini 1941. i poetkom 1942. godine, u: 1941 u istoriji naroda Bosne i Hercegovine, Zbornik radova, Sarajevo, "Veselin Maslea", 1973, 485-497; Holm Sundhausen, Obavetajna sluba i policijski aparat Hajnriha Himlera u "Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj" 1941-1945, Beograd, VIG, 3/1972, 89-113.
1307Slobodan

Miloevi, Izbeglice i preseljenici na teritoriji okupirane Jugoslavije 1941-1945. godine, Beo-

grad, Narodna knjiga i Institut za savremenu istoriju, 1981, 400, (dalje: Miloevi, Izbeglice i preseljenici); (Vidi: Milica Bodroi, Slobodan Miloevi, Izbeglice i preseljenici na teritoriji okupirane Jugoslavije 1941-1945. godine, SP, III/3 (37)/1981, 193-197. Ocjene i prikazi). Vidi i: Slobodan D. Miloevi, Migracije Srba iz NDH u Srbiju 1941. i stav KPJ o tom pitanju, Istorija 20. veka, 1-2/1991; Isti, Socioloka i demografska analiza prognanih Srba iz pojedinih srezova Nezavisne Drave Hrvatske, u: Drugi svjetski rat 50 godina kasnije, Zbornik radova, Podgorica, 1993, knj. I, 611-641; Isti, Slinosti i razlike u prisilnom iseljavanju Srba u Jugoslaviji 1941/45. i 1991/92. godine, u: Etniki sastav stanovnitva Srbije i Crne Gore i Srbi u SFR Jugoslaviji, Edicija: Etniki prostor Srba, knj. 1, Beograd, Univerzitet u Beogradu, Geografski fakultet i Struna knjiga, 1993, 273-283; Isti, Izbeglice i preseljenici na jugoslovenskom prostoru 19411945. godine, VIG, 1-2/1994, 105-144; Isti, Teror nad Srbima i njihovo raseljavanje u Jugoslaviji 19411945, u: Genocid nad Srbima u II svetskom ratu, Muzej rtava genocida i SKZ, Beograd, 1995, 80-91; Isti, O prekrtavanju pravoslavnog stanovnitva u NDH u vreme Drugog svetskog rata, Istorija 20. veka, 2/1997.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

244

sca,1309 i Branimira Banovia1310 su meu najkvalitetnijim radovima o ovom pitanju, a objavljeno je jo niz vrlo znaajnih priloga.1311 Studija Slobodana Miloevia izvanredno analizira pitanja prisilnog neorganizovanog i organizovanog preseljenja stanovnitva na teritoriji Jugoslavije u toku II svetskog rata. U delovima koji se odnose na NDH, u vezi s politikom smiljenog sprovoenja terora, u ta spadaju i deportacije u logore, o jasenovakim logorima dosta se govori. Osnov organizovanom teroru daje ustako zakonodavstvo, kome autor posveuje dosta panje.1312 Autor citira jednu zanimljivu izjavu o logorima sa sasluanja Slavka Kvaternika: "Osnivanje koncentracionih logora je apsolutno Pavelieva stvar i to bez pitanja vlade i bez iznoenja tog pitanja na sjednici vlade" i dalje u izjavi se navodi da je Vjekoslav Luburi iao na "specijalizaciju" u Nemaku u vezi organizovanja koncentracionih logora u oktobru 1941. (10 dana), te je povratkom izvrio reorganizaciju Ureda III UNS-a. Miloevi daje i krai prikaz jasenovakih i drugih logora,1313 dalje govori o konkretnim primeri1308Milo

Hamovi, Izbjeglitvo u Bosni i Hercegovini 1941-1945, Beograd, "Filip Vinji", 1994, 503. (da-

lje: Hamovi, Izbjeglitvo u BiH). Vidi takoe: Isti, O demografskim promjenama i problemima Sarajeva 1941-1945. godine kao posljedica izbjeglitva, u: Migracije i Bosna i Hercegovina, Sarajevo, Institut za istoriju i Institut za prouavanje nacionalnih odnosa, 1990, 259-281.
1309Andrija-Ljubomir

Lisac, Deportacija Srba iz Hrvatske 1941, Historijski zbornik, IX/1956, br. 1-4, 125-

145.
1310Branimir

Banovi, Izvoz radne snage i deportacije stanovnitva s teritorija NDH u toku Drugog svjet-

skog rata, Putovima revolucije, Zagreb, I/1963, br. 1-2, 375-389.


1311Vidi

radove: Duan Luka, Denacionalizacija, iseljavanje i genocid na Balkanu u toku Drugog svetskog

rata, Istorija 20. veka, 1-2/1988, 56-62; Milenko Mili, Plansko i nacionalno raseljavanje Jugoslavena tokom drugog svjetskog rata, Jugoslovenska revija za meunarodno pravo, 3/1964; Radomir Bulatovi, Ekonomska osnova migracija u Bosni i Hercegovini 1941-1945, u: Migracije i Bosna i Hercegovina, Sarajevo, 1990, 281-297; Safet Bandovi, O migracionim kretanjima u Bosni i Hercegovini 1941, u: Migracije i Bosna i Hercegovina, Sarajevo, 1990, 327-359. O prisilnim deportacijama i iseljenju Slovenaca, od koji su neki, iseljeni u NDH, zavrili u Jasenovcu, vidi: Tone Ferenc, Nacistika raznarodnovalna politika v Sloveniji v letih 1941-1945, Maribor, 1968, (v. i izd.: Isti, Nacistika politika denacionalizacije u godinama od 1941. do 1945, Partizanska knjiga, Beograd - Ljubljana, 1979, 747.); Tone Ferenc, Slovenski izgnanci in NDH, u: Spomini Slovencev na Jasenovac, Staro Gradiko in Lepoglavo, entjur, 1998, 7-12; F. kerl Nacistine deportacije Slovencev v letu 1941, Zgodovinski asopis, VI-VII, 1952/1953.
1312Miloevi, 1313Isto,

Izbeglice i preseljenici, 103-107.

147-148.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

245

ma otpremanja zatoenika u Jasenovac, te transportovanju iz drugih logora na likvidaciju u Jasenovac1314 u kome je i "stanovnitvo sreza (sic!) Jasenovac stradalo."1315 Govorei o deportacijama Roma i Jevreja u NDH navodi da je njihov put uglavnom zavravao u Jasenovcu.1316 Hamovi u svojoj studiji Izbjeglitvo u BiH 1317 uvodno razmatra domete istoriografije o izbeglitvu i upuuje na arhivsku grau. Govorei o uzrocima izbeglitva analizira propagandne i politiko-psiholoke pritiske na Srbe i Jevreje u BiH 1941. godine ispoljene na stranicama "Sarajevskog novog lista", a zatim: ustaki genocid nad Srbima, etniki teror nad muslimanima, analizira i neke zloine pripadnika NOP-a i raspravlja o problemima istoriografskih istraivanja i interpretacija zloina i utvrivanja broja rtava. U drugom delu studije bavi se vanjskim i unutranjim izbeglitvom i pie o srpskim, muslimanskim i hrvatskim izbeglicama, te o povratku izbeglica. Izbeglitvo, odnosno prisilno preseljenje, nije samo fenomen sadanjeg vremena, ma da je sada i te kako aktuelno, pogotovo na naim prostorima. Hamovi svoju studiju zapoinje jednom vrlo duhovitom milju: "Po biblijskom predanju, prvi ovjek (Adam) i prva ena (Eva) protjerani su iz Raja, odnosno bili su prinueni da promijene mjesto boravka. Ovim primjerom iz Svetog pisma poinjemo ovu studiju iz dva razloga: prvo, jer pokazuje da je ovjek od svog postanka bio izloen preseljavanju pod prinudom, drugo, prisilno pomjeranje ljudi iz mjesta u kojem su roeni i u kome ele da ive i tada je, prema kriterijumima Biblije, smatrano jednom od najveih kazni."1318 O Jasenovcu i drugim logorima Hamovi govori u poglavlju Ustaki genocid nad Srbima.1319 Zanimljiva je njegova konstatacija o masovnosti zloina na prostoru Bosanske krajine i jednom od, po njegovom miljenju, razloga zato je logor lociran ba u blizini tih prostora: "Genocidne akcije ustaa prema srpskom stanovnitvu posebno su se ispoljile i dole do izraaja u Bosanskoj krajini. Rjeavanje 'srpskog pitanja' zloinom dobilo je na
1314Isto, 1315Isto, 1316Isto,

124, 145, 146, 147-148, 164-165, 167. 165. Jasenovac je bio optina a ne srez (pripadao kotaru Novska). 221-242. Izbjeglitvo u BiH, o.c.

1317Hamovi, 1318Isto, 1319Isto,

7. (Rije autora). 50-72.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

246

tom prostoru drastine, bestijalne razmjere, uz primjenu najsurovijih metoda. Pridavajui toj teritoriji znaaj i tretman 'sredita hrvatske drave' i nagovjetajem da Banja Luka treba da postane njen glavni grad, iskorjenjivanje Srba i unitavanje njihove etnike supstance dobija izuzetni genocidni oblik. Za ustaki reim od 700 000 Srba u centru NDH1320 predstavljala je tadanju, a i latentnu opasnost u vremenu koje dolazi, kao koheziona i povezujua snaga sa srpskim ivljem u Lici, Baniji i Kordunu. Jasenovaki logor koji nije sluajno lociran u blizini Bosanske krajine, kao i Caprag (logor kraj Siska) olakavali su sprovoenje terora nad srpskim krajinicima."1321 U nekim radovima jasenovaki logori se pominju kao segment terora, ili je naznaen podatak, koji je znaajan za kompleksnije izuavanje, kao npr. o etnicima Pavla uriia u jasenovakom logoru i dr.1322 U ovoj grupi navodimo i radove Venceslava Gliia, Branka Petranovia i drugih, koji doprinose boljem sagledavanju i oceni stanja u vremenu postojanja logora.1323 Ovde se moe, takoe, ubrojiti veliki broj naslova koji govore
1320Hamovi 1321Hamovi, 1322Radoje

se ovde poziva na S. Bandovia, Demografske promjene stanovnitva u BiH, 122. Izbjeglitvo u BiH, 52.

Pajovi, Kontrarevolucija u Crnoj Gori, etniki i federalistiki pokret 1941-1945, Cetinje, Obod,

1977, 616; Jozo Tomaevi, etnici u drugom svjetskom ratu 1941-1945, Zagreb, 1979; Kosta Nikoli, Istorija ravnogorskog pokreta 1941-1945, I-III, Beograd, Srpska re, 1999, 437+449+446+tbl. i ilustr.; Branislav Kovaevi, Od Vezirovog do Zidanog mosta, Tragina sudbina crnogorskih etnika u zavrnoj fazi rata, Beograd, 1993. (o sudbini etnika Pavla uriia u jasenovakim logorima, str. 113-117.); Radoje Pajovi, Politika akcija Sekule Drljevia i njegova suradnja s ustakim vodstvom i njemakim poslanstvom u Zagrebu (1943-1945), SP, III/1/1971, 75-89; Hodimir Sirotkovi, Stvaranje federalne Hrvatske u narodnooslobodilakoj borbi, SP, III/2-3/1971, 15-36; Novak Petrovi, Namere ustake vlasti da protera pravoslavne svetenike iz Srema, Istraivanja I, Novi Sad, Institut za istraivanja istorije Vojvodine, 1971, 169-196; Dragutin ukanec, Teror okupatora i kvislinga u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj i hrvatsko stanovnitvo, Putovima revolucije, Zagreb, I/1963, br. 1-2, 419-426; Nikola ivkovi, Pokret otpora Jugoslovena u faistikim koncentracionim i zarobljenikim logorima u Drugom svetskom ratu, Nastava povijesti, 1-2/1977, 109-118.
1323Venceslav

Glii, Teror i zloini nacistike Nemake u Srbiji 1941-1944, Beograd, Rad, 1970; Isti, Zloi-

ni u Drugom svetskom ratu u svetlu istorije i prava, Politiki ivot Jugoslavije 1914-1945, Zbornik radova, Beograd, Radio Beograd, Sveske Treeg programa, 1973, 573-581; Branko Petranovi, O sistemu okupacije Jugoslavije 1941-1945. i njegovoj naunoj obradi, Pravni zbornik, 1-2/1968; Isti, Klero-faizam i genocid, u: Istoriografske kontroverze, Beograd, Slubeni list SRJ, 1998, 79-85; vidi i: Istoriografija i revolucija, Beograd, Prosveta, 1984; i: Revolucija i kontrarevolucija u Jugoslaviji 1941-1945, I-II, Beograd, Rad, 1983, 510+390.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

247

o nacistikim i faistikim zloinima, zloinima ustaa i drugih u NDH.1324 Vojnoistorijski glasnik (VIG) br. 1-2/1995. izaao je kao tematski broj (Drugi svetski rat i Jugoslavija) sa nekoliko vrsnih priloga,1325 kao i tematski broj iz prethodne godine (Zloini, genocid, holokaust u modernoj istoriji).1326 Knjiga Franje Tumana Okupacija i revolucija1327 sadri dve studije i to: prva, Nezavisna Drava Hrvatska kao instrument politike okupacionih sila u Jugoslaviji i narodnooslobodilaka borba u Hrvatskoj 1941-1945. i druga, Okupacioni sistem i razvoj oslobodilakog rata i socijalistike revolucije u Jugoslaviji 1941-1945. U prvom delu analizira korene postanka NDH u svetlu politike Nemake i Italije prema Jugoslaviji i prema separatistikom ustakom pokretu, istie NDH kao instrument okupacionih sila za dravno-

1324Primera

radi navodimo: Pero Moraa, Nacistiki zloin u Jugoslaviji 1941-1945, Beograd, SUBNORJ,

1946; Isto na francuskom, 1964, 31; na engleskom, 1964, 30; na ruskom, 1961, 29; Isti, Jugoslavija 1941, Beograd, ISI, 1971, 784; Duan Luka, Trei Rajh i zemlje jugoistone Evrope 1941-1945, knj. 3., Beograd, VINC, 1987, 870; Antun Mileti, Neke mjere i dejstva Vermahta na Kozari 1941-1942, u: Kozara u NOR i socijalistikoj revoluciji, Prijedor, 1980; Isti, Ustaka Nezavisna Drava Hrvatska - drava koncentracionih logora, u: Dedijer - Mileti, Genocid nad Muslimanima, 525-540; Nacionalni park "Kozara" - istorijski elaborat, Sarajevo, Zavod za zatitu spomenika kulture, 1970; Milan Bulaji, Never again, Ustashi genocide in The Independent State of Croatia (NDH) from 1941-1945, u: Never again, Ustashi genocide in The Independent State of Croatia (NDH) from 1941-1945, Belgrade, 1992, 1-4; Radomir Bulatovi, Kontinuitet genocida, u: Drugi svjetski rat - 50 godina kasnije, knj. II, 257-268.
1325Slobodan

Brankovi, Drugi svetski rat i Jugoslavija - Pogledi s kraja veka i milenijuma, VIG, 1-2/1995,

23-52; Venceslav Glii, Drugi svetski rat, faizam i antifaizam, Isto, 53-70; Velimir Iveti, Srbi u antifaistikoj borbi na podrujima NDH 1941-1945. godine, Isto, 149-175; Nikola ivkovi, Jugosloveni u faistikim logorima u Drugom svetskom ratu, Isto, 176-202.
1326Eric

Markusen, Genocidna priroda savremenog rata, VIG, 1-2/1994, 25-36; Dragoljub ivojinovi, Ge-

nocid i objanjenje genocida, Isto, 37-46; Slavko Vukevi, Genocid u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj 1941. skrivena stvarnost, Isto, 79-104; (vidi od istog: Zloini Nezavisne Drave Hrvatske i njihove posljedice po srpski narod, u: Drugi svjetski rat - 50 godina kasnije, 599-610.); Slobodan Miloevi, Izbeglice i preseljenici na jugoslovenskom prostoru 1941-1945, VIG, 1-2/1994, 105-144; Antun Mileti, Mrtvi u Jasenovcu 1941-1945, Isto, 145-160; Nikola ivkovi, Ratna teta uinjena Jugoslaviji u Drugom svetskom ratu, Isto, 171-185; Slobodan Mileusni, Duhovni genocid 1991-1993. Srpska pravoslavna crkva u sukobima na jugoslovenskom prostoru, Isto, 186-216; Slobodan Brankovi, Istraivanje tamne strane istorije, Zloini, genocid, holokaust, Isto, 217-276.
1327Franjo

Tuman, Okupacija i revolucija, Zagreb, 1963, 290.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

248

politiko razbijanje Jugoslavije i govori o karakteru NOP, socijalistike revolucije i razvoju NOB u Hrvatskoj. U drugom delu, koji ustvari nije studija, pre je referat, daje pregled okupacionih sistema, i ustvari, ponavlja i prepriava iz prvog dela, a prenosi i itave pasuse.1328 U prilogu Izudina auevia na naunom skupu Kozara u NOB1329 citiran je dokumenat, koji reito govori o misaonim tokovima ustakih dunosnika. Toma Luki, kotarski inovnik u Prijedoru, predlae u pismu od 13.1.1942. Andriji Artukoviu mere protiv pravoslavnog stanovnitva, a Artukovi prepis toga pisma alje nadletvima sa traenjem miljenja:1330 "...1. da se pone sa temeljitim preseljavanjem svega pravoslavnog ivlja bez obzira je li prelo u katoliku ili muslimansku vjeru ili nije i to muke (sve odrasle) u posebne koncentracione, a ene u posebne logore, osobito iz krajeva koji su u vezi s planinskim i po etnicima1331 zauzetim sklopovima kako im u budue nee pruiti utoite i pruati pomo u prehrani. 2. da se za svakog ubijenog vojnika ili inog graana pripadnika rimokatolike vjere ili muslimanske ubije 20 do 30 pravoslavaca iz logora, ako se u roku od 10 dana ne nae krivac ili poinitelj zloina. 3. da se za svaku, pa i najmanju zlobno poinjenu tetu bilo na dravnim eljeznicama bilo na drugim ustanovama i stvarima, kao i na imetku Hrvata, dade odmah streljati opet jedan odreeni broj pravoslavaca iz logora. ... 6. da se na mjesto preseljenog puanstva nasele nai siromani zagorci, Primorci i Dalmatinci. ... 8. a se ti pravoslavci upotrebe za javne radove o konca rata i do konca izgradnje nae NDH, a onda se porazdijele po selima tako da svuda bude 2/3 Hrvata, a tek 1/3 Srba, tj. nazovi Srba, koje su bive srpske vlasti odgojile kao slijepo orue kojim e nas tui i u vlastitoj kui, 9. da se odmah pone novinska navala kroz sve nae listove protiv zloina etnika i komunista kao predigra za ovaj postupak, a to da se ovaj postupak opravda pred vanjskim svijetom ... kao to je to svojevremeno inio veliki Hitler, kada je htio preduzeti kakve mjere protiv kojeg naroda..."

1328Najznaajniji 1329Izudin

deo, moglo bi se rei, je bibliografija sa 341 naslovom.

auevi, Ustaka vlast i teror na Kozari 1941-1942, Kozara u NOB, Zbornik radova s naunog

skupa (276-28.10.1978. na Mrakovici), Prijedor, 1980, 101-121.


1330Isto, 1331Za

114. Cit. dok.: Arhiv VII, k.180, br. reg. 43/6.

ustaku propagandu i slubeni inovniki renik pod etnicima su se podrazumevali svi: i etnici i

partizani.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

249

Za nau temu interesantni su i radovi o materijalnim gubicima i ratnoj teti i reparacijama, jer se mogu nai i relevantni podaci o stradanjima u logorima. Prve bibliografske jedinice su zvanini dokumenti jugoslovenske drave posle rata.1332 Od radova na temu ratne tete za nas je najinteresantniji rad Nikole ivkovia Ratna teta koju je Nemaka uinila Jugoslaviji u Drugom svetskom ratu,1333 gde nalazimo i podataka o jasenovakim logorima.1334 Pitanju reparacija, obeteenja i ratne tete posveeno je u naoj literaturi relativno malo panje, i to koliko-toliko teti ta su je nainili okupatori, a veoma malo, ili gotovo nimalo, teti koju su nainile kvislinke snage.1335 U studiji Vladimira Umeljia Die Besatzungszeit und das Genozid in Jugoslawien 1941-19451336 u poglavlju Der sogenannte "Unabhngige Kroatische Staat" (NDH) govori se o genocidu i teroru u NDH, o prekrtavanju, odnosno RKC, stvaranju HPC, analiziraju se podaci o broju rtava i navodi Jasenovac kao mesto vrenja organizovanog terora i genocida. U monografiji Fikrete Jeli-Buti Hrvatska seljaka stranka izmeu ostalog govori se o Maekovoj internaciji u Jasenovcu i ubistvu istaknutog predstavnika levog krila HSS, seljaka-pesnika Mihovila Pavleka Mikine.1337
1332Vidi

nap. 316. i 317. ivkovi, Ratna teta koju je Nemaka uinila Jugoslaviji u Drugom svetskom ratu, Beograd, ISI

1333Nikola

i Export Press, 1975, 590.


1334Isto,

Glava III, 143-274; posebno: Masovna ubistva i internacije, 226-238, Zatvori i koncentracijski loneke radove: Milan Barto, Nemake reparacije posle drugog svetskog rata, Beograd 1948;

gori, 238-255.
1335Navodimo

Nikola Kosovac, Obeteenje jugoslovenskih rtava nacizma, Beograd, Sedma sila, 1964. (1984); Nikola ivkovi, Doprinos Jugoslavije borbi protiv sila osovine u Drugom svetskom ratu s posebnim osvrtom na ljudske rtve i materijalnu tetu, u: Drugi svjetski rat - 50 godina kasnije, II, Podgorica, 1993, 291-299; Nikola ivkovi i Petar Kaavenda, Srbi u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj, Izabrana dokumenta, Beograd, ISI i Republiki zavod za razvoj, 1998, 397, prvi (tekstualni) deo, 7-69, (u drugom delu su izabrana dokumenta, od kojih jedan deo odnosi se i na organizovanu pljaku srpske i jevrejske imovine od strane ustake NDH (propisi o Dravnom ravnateljstvu za ponovu, Dravnom ravnateljstvu za gospodarstvenu ponovu i dr.).
1336Vladimir

Umelji, Die Besatzungszeit und das Genozid in Jugoslawien 1941-1945, Grafic high publis-

hing, Los Angeles, 1994, 429.


1337Fikreta

Jeli-Buti, Hrvatska seljaka stranka, Zagreb, Globus, 1983. O Maeku u Jasenovcu str. 72-73,

100. i 362, i Mikini str. 90-91.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

250

Maek u svojim memoarima govori o zatoenju u Jasenovcu,1338 a izvod u prevodu objavio je Mileti.1339 Monografija Zorana Nenezia o masonima1340 donosi podatke o zatoenju grupe masona (istaknutih javnih i kulturnih radnika) u Staroj Gradiki.1341 Vasa Kazimirovi u knjizi NDH u svetlu nemakih dokumenata i dnevnika Gleza fon Horstenaua 1941-1944. navodi i zapise nemakog generala (u dnevniku) i izvode iz dokumenata koji govore o masovnim zloinima ustaa i o zloinima u logorima.1342 U mnogim zbornicima, bilo da se radi o seanjima ili autorskim obradama odreene komponente NOB-e (npr. omladina, ene), nalazimo podatke koji mogu posluiti kompleksnijem sagledavanju teme jasenovakih logora, a najee se radi o podacima pojedinanom (poimenino) ili masovnom stradanju u logoru. 1343
1338Vladko 1339Antun

Maek, In the Struggle for Freedom by Vladko Maek, London, 1957, 239-260.

Mileti, Koncentracioni logor Jasenovac, II, Prilog br. 1. Izvod iz memoara Vlatka Maeka o

njegovom boravku u koncentracionom logoru Jasenovac od 15. oktobra 1941. do 16. marta 1942. godine, 1003-1010. U napomenama donosi i izvode iz knjiga Fikrete Jeli-Buti, HSS, Bogdana Krizmana, Ustae i Trei Reich, Branka Petranovia, Istoriografija i revolucija, Mladena Ivekovia, Nepokorena zemlja, te iz iskaza Ljube Miloa u istrazi o zatoenju Maeka. U knjizi III (614-617) Mileti u Prilogu 7. donosi iskaz Ljube Miloa, jednog od komandanata logora u Jasenovcu, o boravku Vladka Maeka u logoru. O tome vidi i: Bogdan Krizman, Osvrt na autobiografiju V. Maeka, JI, 2/1964.
1340Zoran

D. Nenezi, Masoni u Jugoslaviji 1764-1980, Beograd, Zodne, 1988, 786. Pregled istorije slobodAntun Barac, KZSTG. Masone u Staroj Gradiki pominje i Milia U muilitu, paklu Jasenovac,

nog zidarstva u Jugoslaviji, prilozi i graa. Poglavlje: Sudbina slobodnih zidara u NDH, 482-489.
1341Upor.

(186), a o internaciji masona pie i Ivan Metrovi, Uspomene na politike ljude i dogaaje, Zagreb, Matica Hrvatska, 1969, 392, v. 287-313, vidi takoe: Ilija Jakovljevi, Konclogor na Savi; vidi i: Ivan Mui Masonstvo u Hrvata (Masoni i Jugoslavija), Split, 1984.
1342Vasa

Kazimirovi, NDH u svetlu nemakih dokumenata i dnevnika Gleza fon Horstenau, Beograd, Noiskre Hrvatske, Zagreb, Progres, 1977. (erjavi u svojoj studiji Gubici stanovnitva Jugosla-

va knjiga i Narodna knjiga, 1987, 355+tbl..


1343Ustanike

vije u drugom svjetskom ratu koristi podatke iz ove knjige o FT i palim borcima za pojedine srezove i optine.); ene Jugoslavije u borbi 1941-1945, Beograd, Centralni odbor AF Jugoslavije, 1945; ene Hrvatske u borbi i izgradnji socijalizma, Zagreb, Glavni odbor AF Hrvatske, 1949. (album fotografija s kraim tekstom, izmeu ostalog fotodokumenti o zloinima, odvoenju naroda u logor); (Osmi) 8. mart, Zbornik, Zagreb, Glavni odbor AF Hrvatske, 1948. (vidi: Ana Kinovi, U faistikim tamnicama, 283-291); Omladina Jugoslavije u NOB, Zagreb, Epoha, 1967, 517. (Mira Grubor, Moja drugarica Sonja, 129-131); Gabro

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

251

U posebnim izdanjima i lancima o ueu i stradanju u NOR-u pripadnika pojedinih grupa i profesija nalaze se i imena ili podaci o grupama stradalih u jasenovakim logorima. Osim ve pomenutih priloga o Jevrejima, Romima, pripadnicima nekih profesionalnih grupa, takvih podataka nalazimo u prilozima o advokatima, uiteljima, lekarima, sanitetskom osoblju, zatim o omladini, studentima, umetnicima, svetenicima, pripadnicima nekih nacionalnih, verskih i etnikih grupa itd,1344 a posebno o stradanju dece.

Vidovi, Meu zatvorenicima na tvrdoj klupi, 183-195); Revolucionarni omladinski pokret u Hrvatskoj, IIII, Zagreb, CDD SSOD, 1980. Knj. 3, str. 216; (Slobodan ari, Revolucionarni omladinski pokret u Hrvatskoj 1941-48.); Omladinski pokret Jugoslavije 1919-1969, Beograd, 1969; Revolucionarni omladinski pokret u Zagrebu 1941-1945, I-II, Zagreb, 1984; Revolucionarni omladinski pokret u BiH, I-II, Sarajevo, 1984.
1344Zdenko

Leontal, Nai lekari pali u borbi protiv faizma i za slobodu otadbine, Medicinski glasnik,

V/1951, br. 9, 197-200; Za slobodu. Uitelji, nastavnici i profesori Hrvatske poginuli u NOR, Zagreb, Udruenje uitelja, nastavnika i profesora Hrvatske, 1955, 199; (Palim advokatima za slobodu) Povodom 40-godinjice SKJ i SKOJ-a, Zagreb, Advokatska komora, 1959; Jaa Romano, Prilog izuavanju zloina okupatora i njihovih slugu nad ranjenicima i sanitetskim osobljem NOV i POJ u toku NOR-a, VIG, 1/1980, 125160; Isti, Jevrejski zdravstveni radnici Jugoslavije 1941-1945, rtve faistikog terora i uesnici u narodnooslobodilakom ratu, u: Zbornik Jevrejskog istorijskog muzeja, II, Studije i graa o ueu Jevreja u narodnooslobodilakom ratu, Beograd, 1973. Poseban otisak, 263; Prosvjetni radnici u NOR-u, Sarajevo, 1983; Spomenica povodom otkrivanja spomen obeleja u Domu grafiara, Beograd, 1986, 91; Zbor lijenika Hrvatske 1874-1974, Zagreb, 1974; Spomenica I Kongresa pravnika antifaista, Zagreb, 1974; Odvjetnik, glasilo Advokatske komore u SRH - sveano izdanje u povodu proslave sto godina advokature u Hrvatskoj 1868-1968, br. 9, Zagreb, 1968; Azra Begi, Umjetnici Jevreji Bosne i Hercegovine u XX stoljeu, Sveske, be. 7-8, Institut za prouavanje nacionalnih odnosa, Sarajevo, 1984; Azra Begi, Ibrahim Kruzovi i Danka Damjanovi, Umjetnost Bosne i Hercegovine 1924-1950, Katalog izlobe, Sarajevo, Umjetnika galerija BiH, 1985; Avram Pinto, Tri jevrejska slikara iz Bosne - rtve faizma, Jevrejski pregled, br. 11-12/1961, 36-41; Spomenica pravoslavnih svetenika - rtava faistikog terora palih u narodnooslobodilakoj borbi, Beograd, Savez udruenja pravoslavnih svetenika FNRJ, 1960, 210; Spomenky na uast Slovkov v NOB, Novi Sad, Obzor, 1969, 395+24; Studentski pokret na Zagrebakom sveuilitu 1918-1941, Zagreb, 1959; O Slovencima i slovenakim svetenicima u jasenovakom logoru osim ranije pominjanog Rantainog memoarskog zapisa Jasenovac (navodi na str. 158: "17. X 1942. umorjena dva slovenska duhovnika, Ribarja /Franc Rihar, nap. JM/, upnika iz Donje Stubice, so muili in ga nato najbr vrgli v Savo. Na bregu Save so namre nali njegov brevir... kapelan Jakob Sem... gotovo so ga najhuje muili"), vidi i: Damijan Gutin, O Slovencih v Jasenovcu, u: Spomini Slovencev na Jasenovac, Staro Gradiko in Lepoglavo, entjur, 1998, 13-27; vidi i: Vekoslav Grmi, Iskanje resnice; i: Palme muenitva, knjiga Mohorjeve drube. (Ubijeni slo-

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

252

"Deca u ratu", "stradanja dece", "deca u logorima", "logori za decu" i sl. stravini su naslovi ili delovi naslova veeg broja lanaka i posebnih izdanja. O nekima smo ve govorili u grupi o objavljenim izvorima i o memoarskoj literaturi.1345 O deci u jasenovakim logorima, stradanju dece, akciji spasavanja, logorima za decu i sl. ima vie autora i naslova koje moemo svrstati i u ovu grupu,1346 a posebno izdvajamo priloge Dragoja Lukia.1347
venaki svetenici: Franc Orenik iz Jastrebine Sv. Bolfenk na Kogu, Franc Ka iz Polzele, Jakob Sem iz Radmirja, Franc Rihar iz Gabrja, Dobrava pri Ljubljani, Janez Ranigaj z Gombskego v Savinjski dolini, Franc Grobler iz Sv. Jurja ob Taboru, Janez Kodril iz Studenic pri Polanah, Anselm Polak iz ivotic na Moravskem, a Anton Rantaa "reen iz jasenovakega pekla, ker je bil bolan, ga je poslal zdravnih v taborino bolnico".)
1345Vidi

nap. 260, 270-275, 277-278, 586-587, 636-640. Stanivukovi i Jurica Kerbler, Deca u logorima smrti, Beograd, Eksportpres, 1986, 182; Deca, rat,

1346Petar

revolucija, Poruke NOB u brizi za djecu - Titovoj generaciji slobode, Zbornik radova sa jugoslovenskog savetovanja odranog u Zagrebu, aprila 1980, Beograd, Jugoslovenska konferencija za socijalne delatnosti, 1981, 745. (v. lanke: Branke uti, Djeji koncentracioni logor u Jastrebarskom; Branke Baki, Deca u zatvorima, logorima i stratitima Beograda, 37-44, - i o logoru Sajmite i grupi od 7000 neborakog stanovnitva, ena i dece sa Kozare i iz Bosne); Radomir Bulatovi i Duan Niki, Partizanski djeji domovi u Bosni i Hercegovini od 1941. do 1943. godine, Sarajevo, Polet, 1986. (i o deci s Kozare osloboenoj iz Jastrebarskog); Ivan Oak Braa Cvijii, Zagreb, 1982. (i o Tatjani Marini, koja sa svojih 18 uenica iz kole za djeje odgojiteljice u Rudama kraj Samobora prua pomo deci dovedenoj iz jasenovakih logora); Duko Tomi, Putevima smrti Kozarske djece, Prijedor, Nacionalni park "Kozara", 1990, 205; iril Petei, Djeji dom Jastrebarsko, Dokumenti (1939-1947), Zagreb, Kranska sadanjost, 1990, 212. (poglavlje: Djeca u jasenovakim logorima), Petei objavljuje i rukopis iz Hrvatskog kolskog muzeja: Kamilo Brssler, Spaavanje kozarake djece godine 1942, Isto, 208-128; Josip Tomac, Protiv nasilja, Jastrebarsko, Pionirski centar, 1979; Emil Paravina, Nikad neu zaboraviti, Zagreb, Savez drutava "Naa djeca" SRH, 1972; Naa djeca kroz oslobodilaku borbu, Sarajevo, Izdanja lista "Nova ena", 1946, 48. (v.: Nadida Hadi, Stradanja nae djece, 3-9; D. Midi, Djeca priaju, 36-39.).
1347Osim

ranije pominjanih vidi: Dragoje Luki, Zloini okupatora i njihovih saradnika nad djecom kozar-

skog podruja 1941-1945. godine, u: Kozara u NOB, Zbornik radova, Prijedor, 1980, 269-283; Isti, Logori za djecu u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj 1941-1945, VIG, 1/1995, 312-319; Isti, Kako su ene Hrvatske spasavale kozarsku decu iz ustakih logora, u: ene BiH u NOB 1941-1945. godine, Sarajevo, Svjetlost, 1977, 442-450; Isti, Djeca Bosanske Krajine u narodnooslobodilakoj borbi, VIG, 1/1981, 197-219; Isti, Djeca Bosanske Krajine u narodnooslobodilakoj borbi i socijalistikoj revoluciji, u: Deca, rat, revolucija (Poruke NOB u brizi za djecu - Titovoj generaciji slobode), Beograd, 1981, 117-140; Isti, Ustashi genocide of Chil-

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

253

Odreenih podataka, naravno uz nuan kritiki pristup, o teroru u NDH i o jasenovakim logorima mogue je nai i u izdanjima na stranim jezicima, bilo da se radi o stranim autorima, autorima iz redova emigracije ili objavljenim radovima domaih autora na stranim jezicima (ne govorimo ovde o prevodima na strane jezike). Najee je citirano delo Hory - Broszat Der kroatische Ustascha - Staat 1941-1945,1348 a ima jo naslova koji su interesantni i pozivanja na izvestan broj autora i radova.1349

dren in The Independent State of Croatia 1941-1945, u: Never again, Ustashi genocide in The Independent State of Croatia (NDH) from 1941-1945, Belgrade, 1992, 55-60; Isti, Ustaki genocid nad djecom u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj 1941-1945, u: Vean pomen, Jasenovac, mesto natopljeno krvlju nevinih, Beograd, 1990, 199-206; Isti, Ustaki genocid nad decom u NDH, u: Catena mundi, I, Beograd - Kraljevo, 1992, 670679; Isti, Ustaki genocid nad decom u NDH 1941-1945, u: Genocid nad Srbima u II svetskom ratu, Beograd, 1995, 77-80. i 639-730; Vidi i: Isti, Sudbina dece u neprijateljskim ofanzivama, u: Zbornik simpozija u Bihau, 1977; Isti, Kuriri Bosanske Krajine u NOR-u, u: Revolucionarni omladinski pokret u BiH, Sarajevo 1984, 271-280. (deca-kuriri, pobegli iz jasenovakog logora); Isti, Djeca su oteta iz naruja majki, u: Putevi pobjede, Bosanska Gradika, s.a., s.p. (2 strane teksta); Isti, Kozara 1942. - Kako sam je kao djeak upamtio, u: 1941-1942. u svedoenjima uesnika NOB, knj. 14, Beograd, VIZ, 1975, 511-526; Isti, Zloin pod platom milosra, Istina o kozarakoj djeci, Zagreb, "Borba", 4, 5. i 6. aprila 1987; Isti, Tko je spaavao Kozaraku djecu, Zagreb, "Vjesnik", 27.7.1988; Isti, Jedna epopeja pre 25 godina, NIN, br. 859-865, 25.6.6.8.1967. (7 nastavaka). Vidi i ve pomenuto 3. izdanje knjige istog: Rat i djeca Kozare, Beograd, Knjievne novine, 1990, 392. (vidi prikaz: Miloje Pri, Dragoje Luki, Rat i djeca Kozare, Tree izmenjeno i dopunjeno izdanje, VIG, 2/1990, 257-259).
1348Ladislaus

Hory i Martin Broszat, Der kroatische Ustascha - Staat 1941-1945, Im Auftrag des Institutes

fr Zeitgeschichte, Deutsche Verlag's Ausstalt, Stuttgart, 1964, 173. Objavljen je i prevod ovog rada: Ladislaus Hori - Martin Broscat, Ustaka drava Hrvatska 1941-1945, Beograd, DBR International Publishing, 1994, 292. (sa pogovorom Zorana Gluevia Jedna divlja i vetaka tvorevina, 286-292).
1349Edmond

Paris, Genocide in satelite Croatia 1941-1945, A Record of Racial and Religious Persecutions

and Massacres, The American Institute for Balkan Affairs, Chicago, 1961; Ivo Omranin, Diplomatische und politische Geschichte Kroatiens, Neckargemnd, 1968; Michel Lespart, Les Oustachis - terroristes de l ideal, 1976; Gert Frick Kroatien 1941-1944. Der "Unabhngige Staat" in der Sicht des deutschen Bevolmchtigen Generals in Agram, Glaise v. Horstenau, Freiburg, 1972; Rudolf Kiszling, Die Kroatien, Der Schicksalweg des Sdslawenvolkes, Graz - Kln, 1956; Fedor Dragojlov, Der Krieg 1941-1945 auf dem Gebiet des Unabhaengigen Staates Kroatien, Allgemeine schweizerische Militaerzeitschrift, Fraunfeld, Hefte 5-7, 1956; Marco Aurelio Rivelli, Le gnocide occult Etat indpendant de Croatie 1941-1945, Editions LAge dHomme, Lousanne, Suisse, 1998, 288; Holm Sundhanussen, Jugoslawien, u: Dimension des Vlkermords, Die Zahl der jdischen Opfer des Nationalsozialismus, hrgb. von Wolfgang Benz, Mnchen,

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

254

"Knjiga Horija i Broscata predstavlja", kako pie u Pogovoru prevoda na srpski Zoran Gluevi,1350 "najuspeniji i najozbiljniji pokuaj da se rekonstruie politika, pravna i vojno-policijska istorija, aktivnost i propast tzv. NDH Prednost ove rekonstrukcije i pored nekih oitih manjkavosti jeste u tome to je potekla iz pera ljudi koji nisu imali nikakav pristrasan i neobjektivan razlog ili motiv da krenu u tu avanturu." U knjizi se analizira sistem represije i terora, progoni Srba i dr., meutim o logorima se malo govori, a logor Jasenovac se, ustvari, pominje samo na jednom mestu: "U naroito ozloglaeno mesto masovnog umiranja Srba i Jevreja razvio se na prvom mestu logor Jasenovac, sainjen od mnogih baraka na obali reke Save Najgori higijenski i drugi ivotni uslovi, koji su prouzrokovali enormnu smrtnost zatvorenika, i razne akcije ubijanja logoraa pribavile su Jasenovcu glas logora za istrebljenje."1351 Pozivajui se na E. Parisa1352 u fusnoti se navodi: "Ukupan broj pobijenih Srba i Jevreja se razliito oznaava sa 200 000, ali ga je svakako teko utvrditi".1353 Tema demografskih i stvarnih gubitaka u II svetskom ratu je u najuoj vezi s naom temom. Dve studije o istraivanju gubitaka stanovnitva Jugoslavije na bazi statistikih izraunavanja demografskih gubitaka dale su dosta pribline procene ukupnih i stvarnih gubitaka, koje se dosta razlikuju od do tada apsolutiziranih 1 706 000 (bez kolaboracioni1991, 312-330; Sra Trifkovi, Croatias Final Solution and the Axis, u: The Serbs in World War II, Sydney, Australia, Macquarie University, 1991, 85-102; Severin and Marge Caitung, The Durkest Years, Holocaust Memorial Foundation of Illinois, Skokie, Illinois, 1994, (str. 62-63, karta KCL u Evropi 19331945, naznaeni: Jasenovac, Stara Gradika, Danica, Lobor, Jadovno, Kruica, akovo; str. 129, karta: The Holocaust, naznaeni podaci za Jevreje: Croatia 40 000, Serbia 10 000, Macedonija 7 122 - Yugoslavia 60 000); Branko Laki, The resistance, u: The Liberation of the nazi concentration camps 1945, Washington, 1987, 131-132. Od izdanja iz redova emigracije na srpskom ili hrvatskom jeziku van zemlje objavljeno je takoe vie interesantnih naslova, ee se citiraju: Bruno Bui, Jedino Hrvatska! Sabrani spisi. TorontoZrich-Chicago, 1983, 737; Jere Jareb, Pola stoljea hrvatske politike: Povodom Maekove autobiografije, Buenos Aires, 1960, 127.
1350Zoran

Gluevi, Jedna divlja i vetaka tvorevina, Pogovor izdanju na srpskom: Ladislaus Hori i Martin Hori i Martin Broscat, Ustaka drava Hrvatska 1941-1945, Beograd, 1994, str. 157.

Broscat, Ustaka drava Hrvatska 1941-1945, Beograd, DBR International Publishing, 1994, na str. 285.
1351Ladislaus 1352Edmond 1353Hori

Paris, Genocide in satelite Croatia 1941-1945, str. 132.

- Broscat, o. c., 132, fusnota 291.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

255

sta i pripadnika kvislinkih formacija), inagurisanih Izvetajem Reparacione komisije pri Vladi FNRJ Meunarodnom vojnom sudu u Nrnbergu,1354 a radi se o knjigama Bogoljuba Koovia rtve drugog svetskog rata u Jugoslaviji1355 i Vladimira erjavia Gubici stanovnitva Jugoslavije u drugom svjetskom ratu.1356 Iako ove knjige nisu deo bibliografije o Jasenovcu u uem smislu, ipak u izuavanju ove teme postaju nezaobilazne, bilo radi kritikog osvrta na neke podatke iz njih ili da poslue kao argumentacija za odreene tvrdnje. U svakom sluaju zasluuju panju i ne mogu se paualno vrednovati. Raene su odreenim metodolokim postupkom i objektivna kritika je mogua na bazi analize tog postupka, interpretacije rezultata ili dokaza o neuzimanju u obzir (ili pogrenom primenjivanju) nekih relevantnih faktora. Sa konstatacijama u njima ne moramo se sloiti, ali ih se mora objektivno i struno kritiki ocenjivati. Druga je stvar sa nekim politikim ili ideolokim stavovima, o emu Koovi kae: "U mojoj studiji italac moe da nae iznesene politike stavove sa kojima se on moe sloiti ili ne. Najvei broj 'kritiara' upravo se zadrao na tim pitanjima, a vrlo mali broj na ispitivanju i prouavanju rtava za vreme Drugog svetskog rata."1357 Kod nas je, obzirom na temu i rezultate analize oba autora, ipak relativno malo pisano o njihovim studijama,1358 ako izuzmemo rad ivotija orevia Gubici stanovnitva Jugoslavije u Drugom svetskom ratu,1359 o kome e kasnije biti rei.
1354Vidi

nap. 317. Koovi, rtve Drugog svetskog rata u Jugoslaviji, (Predgovor: Desimir Toi), Biblioteka

1355Bogoljub

"Nae delo", Printed by Biddles of Guilford for Veritas Foundation Press, London, 1985, 204; Isto, Sarajevo, Svjetlost, 1990. U ovom radu sluili smo se navedenim londonskim izdanjem.*
*Ljubaznou pukovnika Antuna Miletia, tada naelnika Arhiva OS, pre izlaska sarajevskog izdanja Koovieve knjige, omogueno nam je korienje londonskog izdanja (xerox). 1356Vladimir

erjavi, Gubici stanovnitva Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu, Zagreb, Jugoslavensko

viktimoloko drutvo, 1989, 192; II izdanje kao: Isti, Opsesije i megalomanije oko Jasenovca i Bleiburga, Gubici stanovnitva Jugoslavije u drugom svjetskom ratu, Zagreb, Globus, 1992, 281.
1357Bogoljub

Koovi, U povodu rtava u Drugom svetskom ratu, "Naa re", London, br. 383/1987, str.

12-14. (prema: Ljubo Boban, Kontraverze II, 401-406).


1358Iz

Koovieve knjige (obzirom da se kod nas nije nalazila u prodaji, do izdanja Svjetlosti iz Sarajeva

1990. god.) dao je izvode Ljubo Boban, (Kontraverze II: Izvodi iz knjige dr. B. Koovia "rtve drugog svetskog rata u Jugoslaviji", 395-400. Boban u istoj knjizi donosi: Dr. B. Koovi: "U povodu rtava u drugom svetskom ratu," 401-406; Vladeta Vukovi: "rtve rata", 409-412, "Naa re", London, br. 368, okto-

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

256

O gubicima stanovnitva i izraunavanju demografskih gubitaka bilo je i ranije nekoliko radova (priloga), koje smo pominjali u delu gde smo govorili o popisu "rtve rata 1941-1945" raenom 1964. godine, a pominju ih i Koovi i erjavi, kao npr. radovi: Tasia,1360 Vogelnika1361 i Laha.1362 Zanimljivi su takoe radovi Jakova Gela,1363 M. Friganovia1364 i drugih.1365 Koovi vri ispitivanje broja rtava u drugom svetskom ratu za Jugoslaviju kao celinu, za svaku republiku i za svaki narod. Osnovne pretpostavke njegove studije su: 1) preobratiti statistiku iz 1931. godine u iste osnove statistikih podataka 1948. u granicama FNRJ odnosno SFRJ, republika, pokrajina i itave zemlje, ali iskljuujui oblasti koje su pred rat bile u sastavu Italije, i po "dananjim priznatim nacionalnostima", 2) odreivanje faktora istog prirodnog prirataja za godine za koje se ne raspolae zvaninim podacima, 3) odreivanje faktora prirodnog prirasta za ratne godine, 4) odrediti veliinu migracionih

bar 1985). Koovi se pominje u knjigama Miletia, Bulajia, Dedijera, Tumana i nekim drugim radovima. erjavi u svojoj knjizi Gubici stanovnitva Jugoslavije, iako kae da nije ranije poznavao rad Koovia, daje osvrt na Koovievu studiju (77-82) i usporeuje neke podatke. U magazinu "Start" br. 540. od 30.9.1989. objavljen je povei intervju s Kooviem (str. 14-19). O erjavievoj knjizi ima nekoliko novinskih lanaka ( "Vjesnik", 13.4.1989; "Vjesnik - Panorama subotom", br. 561, od 8.4.1989. i br. 562, od 15.4.1989.)i vie polemika Bulajia i erjavia (vidi npr.: "8 Novosti" br. 476, od 11.5.1989; "Intervju" br. 212, od 21.7.1989, "Danas" od 1.8.1989. i 15.8.1989.).
1359ivotije

orevi, Gubici stanovnitva Jugoslavije u Drugom svetskom ratu, Beograd, ABC-Grafika, Tasi, Uvod, Konani popis stanovnitva Jugoslavije 15.3.1948, knj. I,. Beograd, 1951,

1997, 256. sa graf. prik. i geogr. kartama.


1360Dragoljub

XLVIII-XLIX.
1361Dolfe 1362Ivo

Vogelnik, Demografski gubici Jugoslavije u Drugom svetskom ratu, Statistika revija, 1/1952.

Lah, Metode izraunavanja budueg stanovnitva i njihova primena na stanovnitvo Jugoslavije,

Statistika revija, 2/1951; Isti, Istinski demografski gubici Jugoslavije u Drugom svetskom ratu, Statistika revija, 2-3/1952.
1363Jakov

Gelo, Demografske promjene u Hrvatskoj 1780-1981. godine, Zagreb, 1987, 315. Friganovi, Socijalni aspekti demografskih kretanja u SR Hrvatskoj, Revija za sociologiju, 1-

1364Mladen

2/1975.
1365Vidi

nap. 1396.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

257

kretanja i 5) sve ove faktore za itavu zemlju preobratiti u faktore za pojedine republike, pokrajine i nacionalnosti.1366 Koovi definie: "Demografski gubitak ... je razlika izmeu broja koji smo izraunali na osnovu faktora normalnog prirodnog prirataja da nije bilo rata i broja koji daje popis stanovnitva. A stvarni gubici su broj koji dobijamo kada od broja celokupnog demografskog gubitka odbijemo brojeve 'neroenih zbog ratnog stanja' i 'iseljenih'. Ne treba izgubiti iz vida da dva poslednja ne predstavljaju gubitak ljudskih ivota."1367 Ipak kao glavni zadatak ove studije Koovi postavlja, ispitivanje problema stvarnih gubitaka Jugoslavije i kod pojedinih njenih naroda. Prema Koovievim izraunavanjima demografski gubitak Jugoslavije (bez krajeva koji su pripadali Italiji) iznosi 1 985 000,1368 a broj stvarnih gubitaka "u granicama Prve Jugoslavije" izraunava na 1 014 000.1369 U studiji su navedena i izraunavanja1370 Tasia (demografski gubitak 2 428 000 u granicama "Druge Jugoslavije"), Vogelnika (u istim granicama, najmanje 2 850 000, a verovatno 3 250 000) i Laha ("u granicama Prve Jugoslavije" 2 100 000).1371 Raunanja Prinstonskog univerziteta dala su za demografski gubitak broj neto manji od 1 000 000. Gunter Ipsen, nemaki profesor univerziteta iskazuje gubitak od 1 690 000 i to "oko 1 000 000 za jugoslovenske narode, a ostalo otpada na Nemce, Italijane i Maare".1372 U razlici od 1 014 000 stvarnih gubitaka, ta ini 6,4% stanovnitva koliko je Jugoslavija mogla imati 1941. (15 831 000) i 1 985 000 demografskih gubitaka (razlika 971 000) nalazi se, po njemu: 333 000 neroenih, 654 000 emigriranih itd. Koovi doputa i mogunost greke u broju stvarnih rtava, ali najvie do 100-150 000 na gore ili dole, odnosno da stvarni broj rtava moe varirati izmeu 900 000 i 1 150 000.1373
1366Bogoljub

Koovi, rtve drugog svetskog rata u Jugoslaviji, 39-40. (Sva navoenja prema londonskom

izdanju).
1367Isto, 1368Isto, 1369Isto,

39. 41. 43. nap. 253.

1370Upor. 1371Isto, 1372Isto, 1373Isto,

44-45. 45. 47.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

258

Za nau temu raunanja demografskih i stvarnih gubitaka veoma su znaajna sa stanovita utvrivanja broja rtava u koncentracionim logorima, a napose jasenovakim. U vezi s jasenovakim rtvama Koovi kae: "Ma kako da je teko ustanoviti sa potpunom tanou broj demografskih, a jo tee stvarnih rtava za celu teritoriju Jugoslavije, odnosno u granicama Prve Jugoslavije, moemo ipak da tvrdimo sa potpunom sigurnou da su izvesni brojevi, sa kojima 'barataju' neki krugovi u emigraciji ili u zemlji, ista fantazija, da ne kaem nita drugo. Tvrditi da je bilo stvarnih rtava 1 700 000, pa do oko 3 000 000 - ne moe se braniti na osnovu bilo kojih pretpostavki. Tako isto tvrditi, na primer, da je samo u koncentracionom logoru Jasenovac bilo oko 700 000 ubijenih - ista je besmislica. Kada bi bilo toliko ubijenih samo u tom logoru, i kada bi se dodale sve ostale rtve U Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i svim ostalim oblastima, meu graanima i vojskama, meu manjinama, ukupan broj rtava bi se popeo na najmanje 1 600 000. Pitam se na kojim osnovama?"1374 Pa dodaje: "ta smo rekli o Jasenovcu, moemo isto tako, primera radi, rei o broju ubijenih, po tvrenju izvesnih hrvatskih i ljotievskih krugova, od partizana posle predaje u Blajburgu. Kada bi i te brojeve od 200 000 do 300 000 pa i mnogo vie dodali na gornje, onda bi se ukupan broj stvarnih rtava popeo na 2 000 000 i vie. I pored moguih varijacija, ostajem na tome da je ukupan broj stvarnih rtava Drugog svetskog rata bio oko 1 014 000. Te rtve su zahvatile, iako nejednako, sve krajeve i nisu mimoile ni jednu dananju republiku ili pokrajinu Jugoslavije."1375 U pomenutom intervjuu magazinu "Start", Koovi e rei: "Jedan od mitova je Jasenovac: ako me pitate koliko je ubijeno u Jasenovcu, ne znam, ne mogu da kaem jedan broj, ali znam da nije 700 000. Zato? Ako je milion u celoj zemlji, pa neka sam i pogreio 10 odsto, Jasenovac nije jedini, jo je bilo desetak logora u celoj Jugoslaviji ... Ispalo bi da nitko nije poginuo drugde, da su svi poginuli u Jasenovcu i drugim logorima. Jedan od mitova je i Blajburg. Nemogue je da je tamo poginulo 200 ili 300 hiljada Hrvata. A koliko jest? Ne znam, ali znam da nije toliko. Jedan od mitova je da su Hrvati ubijani od srbokomunista, a Srbi od ustaa, od Hrvata. Ja sam dosta jasno rekao: to su ustae, faisti, a ne hrvatski narod."1376
1374Isto, 1375Isto,

54. 54-55. Gali, Interview: Bogdan (sic!) Koovi, "Start", br. 540, 30.9.1989, 18.

1376Mirko

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

259

Za Tumanove tvrdnje Koovi kae da njegovo "podcenjivanje rtava Srba i precenjivanje rtava u Hrvatskoj za vreme Drugog svetskog rata nema materijalnog osnova", mada je njegovo miljenje "mnogo blie realnosti nego mnogi zvanini i emigrantski brojevi stvarnih rtava."1377 O zvaninom podatku o 1 700 000 rtava u II svetskom ratu imamo jedno nekritiki preneto objanjenje Vladete Vukovia,1378 koga do sada niko zvanino, koliko znamo, nije demantovao, osim izraene neverice u mogunost da nesvreni student druge godine obavlja nezavisno tako odgovoran posao u saveznom dravnom organu a ne istovremeno prisutni svetski priznati strunjaci koji su u njemu radili,1379 izuzev argumentovano potkrepljenog osporavanja ivotija orevia.1380 Naime, Vukovi istie da je kao student matematike (1945-1949) bio zaposlen u Saveznom statistikom uredu Jugoslavije. U prolee 1947., kao student II godine, dobio je zadatak (tada su tamo inae radili i D. Vogelnik, i D. Tasi), da izrauna "za druga Kardelja" gubitke jugoslovenskih naroda prouzrokovane ratom. Ovi podaci su trebali kao argumentacija zahtevu za reparacijama. Vukovi kae da je na osnovu tada raspoloivih statistikih podataka i odreenih metodolokih postupaka izvrio zadatak. "Tako sam doao do rezultata da je gubitak stanovnitva Jugoslavije 1941-45. godine bio 1 700 000 dua. Jasno da je to bio demografski gubitak. Meutim, Kardelj je, valjda po nekoj uiteljskoj semantici, re 'gubici' istolkovao kao 'rtve', pa je tim brojem operisao na konferenciji u Parizu. I jasno, jednom prihvaen od 'najvieg rukovodstva', taj broj je postao zvanini broj rtava rata, a ne gubitak stanovnitva".1381 Sluei se delimino slinim, a delimino razliitim metodama izraunavanja erjavi smatra da su demografski gubici 2 022 000, a ratni (stvarni) 1 027 000 (za pred-

1377Koovi, 1378Vladeta 1379Milan

o. c., 54.

Vukovi, profesor matematike na Univerzitetu u South Bendu, SAD.

Bulaji, Jasenovac, Ustaki logor smrti, "Srpski mit?", Hrvatski ustaki logori genocida nad Srbiorevi, Gubici stanovnitva Jugoslavije u Drugom svetskom ratu, 39-41. Vukovi, rtve rata, "Naa re", br. 368, London, oktobar 1985. (prema: Ljubo Boban, Kon-

ma, Jevrejima i Ciganima, Beograd, Muzej rtava genocida, 1999. na str. 420.
1380ivotije 1381Vladeta

traverze, II, str. 409-412, na str. 410.). Slina izjava i u: Vanja Buli, Mrtvi su ujedinjeni za sva vremena, "Duga", br. 412, decembar 1989, 45-49.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

260

ratni teritorij Jugoslavije).1382 Rezultati Koovia i erjavia dosta su slini, iako postoje neke razlike. U odnosu na, kako oba kau, "mitove" srpskih i hrvatskih gubitaka, njihove raunice pokazuju sledee: Koovi erjavi - ukupni demografski gubitak1383 1 985 000 2 022 000 - direktni ratni gubici 1 014 000 1 027 000 - direktni ratni gubici Hrvata 207 000 192 000 - direktni ratni gubici Srba 487 000 530 000 - direktni ratni gubici Muslimana - 103 000 Koovi se nije uputao u iskazivanje broja rtava po kategorijama i mestima poginulih, ubijenih i umrlih, a erjavi daje u tabeli (po republikama) sledee podatke: sveukupno 947 000 (od 1 027 000 direktnih ratnih gubitaka odbio je 80 000 ratnih gubitaka u inostranstvu), pali borci 237 000, ukupne rtve 501 000 (od toga u naseljima 285 000, u logorima 216 000), kolaboracionisti i kvislinzi 209 000.1384 erjavi iskazuje rtve u logorima: ukupno 216 000, za BiH 85 000 i za Hrvatsku 48 000 (u tabeli na str. 116. iskazuje 47 100), te ukupno za Vojvodinu 26 000 (od kojih se deo odnosi na Srem, podruje u sastavu NDH). Po erjaviu na podruju NDH mogui gubici u logorima bili bi oko 140 000. Time naravno relativizuje tvrdnje o broju rtava u Jasenovcu. Istina, erjavi ne pokuava utvrditi rtve Jasenovca, ali u polemici s Bulajiem1385 kae: "Na sastanku u Jevrejskoj opini u Zagrebu dr. Bulaji je inzistirao da dam broj ubijenih u logoru Jasenovac. Ja sam naglasio da moj cilj nije bio ustanovljenje ubijenih u logoru Jasenovac, ve ustanovljenje ukupnih gubitaka stanovnitva, a u tom broju su i ubijeni u Jasenovcu. Poto izraunati broj ukupnih gubitaka ivota iznosi jedan milijun, onda je logino da su u tom broju i poginuli borci, rtve rata, kao i kvislinzi. Ali te brojke ne predstavljaju nikakvo umanjenje rtava i ostalih poginulih, ve je taj broj proiziao na osnovi podataka iz autentinih izvora. Na osnovu istih proizlazi da je vei broj rtava po1382Vladimir 1383Upor.

erjavi, Gubici stanovnitva Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu, 122.

proraune drugih, vidi nap. 253. o. c., 116. erjavi, Ni igre ni licitiranje, "Danas", br. 391, 15.8.1989, 30-31.

1384erjavi, 1385Vladimir

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

261

ginuo u naseljima, a manji u logorima, tj. oko 216 tisua, a od tog broja moglo je biti ubijeno oko 110 do 120 000 ljudi. Takvi podaci proizlaze iz dokumentacije navedene u mojoj knjizi, detaljna istraivanja mogu dovesti do izvjesne korekcije u tim podgrupama, a vjerujem da se ukupni zbir nee razlikovati."1386 erjavi u svojoj argumentaciji verifikacije statistikih izraunavanja navodi podatke iz niza objavljenih izvora, a napose izdanja regionalne i lokalne istoriografije (meu kojima posebno istie kvalitetu podataka HA Karlovac). injenica je, meutim, da objavljeni podaci nisu potpuni, da ima "prekrivanja podataka" (promene u administrativno-teritorijalnim jedinicama), a i da erjavi, iako kae da je uzimao najnovije i vie podatke,1387 ipak nije preneo najnovije podatke iz obraenih podruja,1388 tako da njegovi podaci o verifikaciji nisu dovoljni za potvrdu njegovih zakljuaka. Slavko Goldstein u Napomeni urednika za erjavievu knjigu kae: "erjavi naprosto nije mogao odgovoriti na sva otvorena pitanja - ostalo je jo dosta za budue istraivae. Ali erjavi im je bitno pomogao, barem sa dva vrlo vana polazita: prvo, skrenuo je raspravu od parcijalnih procjena prema znanstvenom naporu da se prije svega egzaktno izraunaju ukupni gubici; i drugo, dao je ope okvire ukupnih gubitaka koje e teko biti osporiti, pa e vjerojatno sluiti kao orijentiri. Vladimir erjavi nije odgovorio niti na najee postavljena i raspravljana pitanja o broju rtava u ustakom logoru Jasenovac i St. Gradika. I tu je dao samo okvire, koji jasno pokazuju da su procjene o 700 000 rtava daleko pretjerane, ali da su neodrive minimalizacije koje govore o 40 000 rtava. Iz erjavievih verifikacija po bivim kotarevima u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini neoekivano, protivno dosadanjim pretpostavkama, proizlazi da je broj rtava terora 'po naseljima' (u jamama i na kunim pragovima) osjetljivo vei nego li broj ubijenih u logorima. Zloin time nije postao manje straan, nego naprotiv."1389 Drugo izdanje erjavieve knjige objavljeno je 1992. godine pod nazivom Opsesije i megalomanije oko Jasenovca i Bleiburga, Gubici stanovnitva Jugoslavije u drugom

1386Isto,

31. Gubici stanovnitva..., 98.

1387erjavi, 1388Vidi

nap. 1670. Goldstein, Napomena urednika, u: Vladimir erjavi, Gubici stanovnitva..., str. XVI.

1389Slavko

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

262

svjetskom ratu.1390 Iz naslova se vidi da, ustvari, na prvo izdanje dodat je deo sa aktuelnim polemikama, a i naslov je marketinki upeatljiviji (prvi deo naslova, a drugi deo, i knjige i naslova, je, ustvari, prvo izdanje), i interesantno je, da u 2. izdanju zadran je i uvodni tekst viktimologa eparovia (naravno re je o prof. dr. Zvonimiru eparoviu, koji kao "djelatnik" u novom "ustrojstvu" Hrvatske "obnaa" vrlo odgovorne dunosti), a nema "Napomene urednika" prvog izdanja Slavka Goldsteina (koji, naravno, ne "obnaa" tako odgovorne dunosti). erjavi u Opsesijama i megalomanijama posebno se zadrava na reakcijama na njegovu knjigu (na 1. izdanje)1391 i polemizira sa Bulajiem, odnosno delimino prepriava neke od voenih polemika.1392 Osvre se na publikacije Miletia Koncentracioni logor Jasenovac, I-III, R. Petrovia Zavera protiv Srba i publikaciju Svetog arhijerejskog sinoda Jasenovac, mesto natopljeno krvlju nevinih i posebno se zadrava na Bulatovievoj knjizi Koncentracioni logor Jasenovac s posebnim osvrtom na Donju Gradinu.1393 Iz prve tri vadi svedoenja i konstatacije, iz kojih izvlai neke, u najmanju ruku, udne zakljuke: "Neki izvodi iz pomenutih publikacija pruaju uvid u organizaciju zatoenikog ivota u logoru Jasenovac, koja tim vanjskim okvirima ne prua sliku okrutnosti koje su se iza te 'fasade' dogaale, ali ipak predouje da je jedan broj zatoenika, barem odreeno razdoblje, provodio udobno, drugi relativno podnoljivo... (kurziv, JM), ...Upuivanje u logor je uslijedilo nakon nekih dogaaja za koje su ustake vlasti ocijenile da ih ugroavaju. Zbog preveniranja takvih dogaaja ilo se u akcije irokih razmjera, koje su imale i najtraginije posljedice, a u znatnoj su mjeri ovisile o akcijama i protuakcijama ustaa i partizana... Bilo je i pojedinanih i grupnih otputanja iz logora, to znai da svi koji su uli nisu ostali tamo pokopani... Znaajno je...naglaena podvojenost izmeu domobranskih jedinica i ustakih formacija u njihovom odnosu prema narodu u nastalim ratnim prilikama (To je openito poznato, ali kako sam ve ranije rekao, jednostavno je zaboravljeno)."1394 Ne po-

1390Vladimir

erjavi, Opsesije i megalomanije oko Jasenovca i Bleiburga, Gubici stanovnitva Jugoslavije u

drugom svjetskom ratu, 2. izdanje, Zagreb, Globus, 1992, 281. (dalje: erjavi, Opsesije i megalomanije).
1391Isto, 1392Isto, 1393Isto, 1394Isto,

22-89. 22-44. 44-69. 51-52.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

263

kuava li to erjavi relativizovati zloin? Ne ini li se da je to pokuaj, ako se ve ne moe ustatvo osloboditi bremena odgovornosti, a ono bar domobranstvo, bolje rei NDH, jer se radi o njenoj "regularnoj vojsci"? Naravno, erjavi kae da "navoenje citiranih izjava nema svrhu opravdati zloin, ve upozoriti na neuvjerljivost...velikih brojki na osnovu izjava pojedinaca...", ali i "pokazati i djelovanje logora i okolnosti pod kojima je nastajao u ratnim prilikama, koje su ga sobom donijele, zapravo prenijele okupatorski sistem primijenjen u cijeloj Evropi".1395 Znai li to da erjavi odbacuje Tumanovu tvrdnju da je NDH bila i izraz tenji hrvatskog naroda? Mislimo, da ne. erjavi izvlai obavezne paralele (uobiajene kod hrvatskih istoriara, politiara i polemiara) o zloinima u Srbiji: Sajmite (kao da to nije bio logor na podruju NDH), Banjica, likvidacije u Jajincima, i dodaje "potkazivanje i suradnja domaih ljudi s okupatorom u dovoenju u logore, to je dovelo do likvidacije, takoer je zloin, ali on nije istraivan i nije mu pridavano odreeno znaenje."1396 Slaemo se sa erjaviem da je to zloin i da ga treba istraiti, ali zar se "povlaenjem paralela" i relativizacijom zloina u NDH ita doprinosi stvarnom izuavanju i utvrivanju broja rtava? Nakon analize Bulatovieve knjige, u kojoj konstatuje da se "koristio s nekoliko metoda, koje su - po svemu sudei - imale unaprijed utvreni cilj, vie od milijun ubijenih, i to Srba, u zloglasnom logoru Jasenovac - Gradina"1397 erjavi se osvre i na stavove, i polemie s njima, Ive Omranina iznete u 4 toma knjige Hrvatska1398 i u "Slobodnom tjedniku"1399 gde se daju izjave "da idovima nigdje nije bilo tako dobro kao u Hrvatskoj", da su u Bleiburgu boljevici pobili "550 tisua Hrvata (300 hiljada vojske i 200 hiljada graana)", "za pokolj Srba u glinskoj crkvi krivi su idovi".1400 U Zakljuku (prvog dela: Opsesije i megalomanije), erjavi ukazuje da su odluke o neobjavljivanju popisa iz 1946. i 1964. "stvorile mogunost da svatko izraunava

1395Isto, 1396Isto, 1397Isto, 1398Isto,

52-53. 53. 68. 79-86. Ivo Omranin, Hrvatska 1941, 1942, 1943, etiri toma, 1720 str., izd. autora. tjednik", 14.3.1990, br. 3.

1399"Slobodni 1400erjavi,

o. c., 80.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

264

svoj broj rtava, to je dovelo do 'utakmice' u pravljenju sve veih brojeva kako za Jasenovac tako i za Bleiburg, jer jedna megalomanija pothranjuje drugu."1401 erjavi u ovom izdanju, za razliku o prvog, izlazi sa svojom procenom broja rtava u Jasenovcu i tvrdi: "u Jasenovcu (je) moglo biti umorenih izmeu 45 i 52 tisue Srba (kurziv, erjavi). Osim toga umoreno je jo oko 12 tisua Hrvata i Muslimana, 13 tisua Jevreja i 10 tisua Roma, tako da je vjerojatno (kurziv, JM) - u Jasenovcu stradalo oko 83 tisue ljudi."1402 U ovom izdanju erjavi je pokuao popraviti svoju verifikaciju statistikih izraunavanja, pa iako daje 139 jedinica u popisu korienih izvora i literature, prema naim spoznajama, za takvu verifikaciju popis, napose izvora i literature s poimeninim spiskovima, je daleko iri. Opsesije i megalomanije zavravaju se jednom konstatacijom, koja nam se ini dosta upitnom. Naime, erjavi kae: "Mislim da se nedvojbeno moe zakljuiti da se do najpriblinijih podataka o broju rtava nastalih u drugom svjetskom ratu moe doi standardnom demografskom metodom, tj. izraunavanjima baziranim na predratnom popisu i kretanju stanovnitva da 1939, te oekivanog stanovnitva na dan prvog poslijeratnog popisa (15.3.1948), koju smo primijenili dr. B. Koovi i ja. Istu metodu primjenio sam i u izraunavanju stradalih u Jasenovcu i kod Bleiburga, uz kontrolu podacima iz drugih izvora. Stoga vjerujem da se prikazane brojke mogu smatrati objektivnim i realnim."1403 Upitnost za ovu konstataciju odnosi se kako na mogunost demografije da na bazi manjkavih podataka (gotovo svi autori istiu odreene manjkavosti izvrenih popisa) i nesigurnih parametara (oekivanog prirasta, gde minimalna odstupanja u stopama izazivaju u apsolutnim brojevima velike razlike) dade tane podatke, ali pod pretpostavkom da je to i mogue, koliko-toliko priblino na globalnoj razini, sigurno je, da istom metodom nemogue je izraunati broj stradalih na konkretnom lokalitetu. To je ve manipulacija. Kritiku analizu Koovievih i erjavievih prorauna demografskih gubitaka stanovnitva na metodoloki slinim postavkama izvrio je ivotije orevi u studiji Gu-

1401Isto, 1402Isto, 1403Isto,

87. 72. 88-89.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

265

bici stanovnitva Jugoslavije u Drugom svetskom ratu,1404 u kojoj je i sam analizirao demografska kretanja i izvrio izraunavanja demografskih gubitaka. Ovo je, ustvari, prva kritika Koovia i erjavia na metodoloki slinim osnovama, jer ostale, koje su se mogle proitati, vie su bile polemikog karaktera, bez primene statistiko-demografskih metoda. orevi analizira po tabelama rezultate oba prethodna autora, ukazuje na njihove razlike i ukazuje na elemente koje nisu uzimali u obzir ili ih nisu, po njegovom miljenju, pravilno primenili. I orevi naglaava nizak nivo upotrebljivosti podataka iz oba popisa (1931. i 1948.).1405 Osnovna razlika u rezultatima orevia u odnosu na Koovia i erjavia proizlazi ipak u primeni predvienih stopa godinjeg prirataja stanovnitva.1406 orevi tvrdi i za Koovia1407 i za erjavia1408 da usvajaju nerealno nisku stopu prirodnog prirataja. Ne uputajui se ovde u istaknute razlike i kritike primedbe na pravilnost primene odreenih metodolokih postupaka, uzimanje ili neuzimanje nekih elemenata u obzir itd, istiemo znaajnu razliku u konanom rezultatu. Prema oreviu, ukupni demografski gubitak je 2 825 000, ta je za oko 800 000 vie od rezultata Koovia i erjavia. Uoljiva je razlika u podacima iskazanim u tabelama "121 - Ukupni demografski gubici po teritorijalnoj pripadnosti", "124 - Ukupni demografski gubici po nacionalnoj pripadnosti" i "126 - Poreenje rezultata nekih demografskih izraunavanja". Naime, orevi u tabelama 121 i 124 navodi rezultat Koovia od 1 634 000, a u tabeli 126 rezultat od 1 985 000 ukupnih demografskih gubitaka, a za erjavia u tabeli 121 i 124 navodi 1 587 000, a u tabeli 126 daje 2 081 000, dok njegov rezultat u sve tri tabele je 2 825 000. Koliko nam je poznato, Koovi je dao broj od 1 985 000 a erjavi od 2 022 000.

1404ivotije

orevi, Gubici stanovnitva Jugoslavije u Drugom svetskom ratu, Beograd, ABC-Grafik,

1997, 256. (dalje: orevi, Gubici stanovnitva).


1405Isto, 1406Isto, 1407Isto, 1408Isto,

211. 180; v. tab. 118. 43. 53.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

266

Navedena razlika od oko 800 000 u demografskim gubicima zadrava se i u direktnim ratnim gubicima.1409 Po oreviu broj ubijenih je 1 838 000, Koovi u direktne ratne gubitke ubraja 1 014 000, a erjavi 1 027 000. Naroito velika razlika se iskazuje u ratnim gubicima po nacionalnostima: orevi u navedenoj tabeli 120 iskazuje za Srbe broj ubijenih 1 607 000 (Koovi 487 000, erjavi 530 000), za Hrvate 66 000 (Koovi 207 000, erjavi 192 000), za Muslimane isto 66 000 (Koovi nije dao podatak, erjavi 103 000).1410 orevi nije u tabelarnim prikazima pokuao iskazati strukturu gubitaka: logori, vojne formacije, civilne rtve, osim ta je u tabelama 127 i 128 dao podatke raznih autora o broju ubijenih u logorima, odnosno ukupnom broju usmrenih. Smatamo da oreviev tekstualni deo, koji izlazi iz okvira statistiko-demografskih podataka (izuzev podataka o prethodnim izraunavanjima), relativizuje studiju (uostalom kao i Koovieva i erjavieva tekstualna razmatranja), i pretvara se vie u polemiku aktuelnih nacionalnih i politikih naboja. Obzirom na izuzetno poznavanje literature objavljene kod nas i u svetu, ta je vidljivo i iz bibliografskog iskaza1411 verovatno bi razdvajanje polemikog i deskriptivnog od statistiko-demografske kritike analize i izraunavanja doprinelo kvaliteti, ne samo studije o demografskim gubicima, ve i publikacije koja bi sadravala potpuniji osvrt na naete teme. Bibliografski iskaz nije dat u striktnom azbunom (abecednom) redosledu, pa je oteano sluenje njime. U Zakljuku orevi je istakao poteno i hrabro, a smatramo to i veoma odgovorno "I posle svega, nae je duboko uverenje da statistike metode ne bi mogle da budu nain za tano utvrivanje rtava ni u zemljama u kojima je demografska statistika mogla da bude voena daleko preciznije",1412 za razliku od erjavia, koji, kako smo to videli u Opsesijama i megalomanijama glorifikuje to kao maltene jedini nain za dobivanje poda-

1409orevi

ih naziva u tabeli 120 "ubijeni" (a ta je sa npr. umrlim od tifusa, smrznutim u zbegovima, umr-

lim od posledica ranjavanja itd.).


1410Prosto

neverovatno, da li se moe govoriti o nauci, njenim principima, njenoj metodologiji itd. kad se isGubici stanovnitva: Izvori i literatura, 235-243. (268 jedinica). Gubici stanovnitva, 211.

kazuju ovako drastine razlike. Pre e biti re o autorima ovakvih raunanja.


1411orevi, 1412orevi,

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

267

taka o rtvama rata. orevi dalje istie: "I da bi se prestalo sa licitiranjem i 'igrom brojki', koja bi bila neprikladna, i kad se o mnogo manje vanim preraunavanjima radilo, ipak je jedini nain da se do tanog broja rtava doe, njihovo poimenino popisivanje" (kurziv, JM).1413 Slino miljenje o utvrivanju ljudskih gubitaka istie i Mihael Sobolevski: "Ne elim umanjiti znaaj te i druge povijesne literature o okolnostima osnivanja logora i zatvora, o njihovoj unutranjoj organizaciji, o tekim uvjetima ivota u njima, metodama fizikog unitenja zatoenika, traginim sudbinama skupina i pojedinaca, ali nam ono ne prua ni priblino pouzdane pokazatelje o stvarnim ljudskim gubicima u njima, jer je nedostatno istraena upravo osobna identifikacija rtava."1414 O pitanjima stvarnih i demografskih gubitaka objavljeno je vie naslova (knjiga i lanaka), od studioznih, strunih, do polemikih, a i onih koji se mogu nazvati pamfletima. Za potpunije sagledavanje ove problematike u ovu grupu uvrtavamo i radove o demografskoj statistici, demografskim kretanjima stanovnitva, migracijama itd.1415
1413Isto,

213. Sobolevski, Prilog metodologiji istraivanja stvarnih ljudskih gubitaka Hrvatske u tijeku drugog

1414Mihael

svjetskog rata, Zagreb, SP, 24, (1)/1992, 177-202. (v. i "Erazmus" br. 4, Zagreb, 1993.).
1415Osim

ranije navedenih radova vidi: Demografska kretanja i karakteristike stanovnitva Jugoslavije prema

nacionalnoj pripadnosti, Beograd, Institut drutvenih nauka, 1978; Etniki sastav stanovnitva Srbije i Crne Gore i Srbi u SFR Jugoslaviji, Edicija: Etniki prostor Srba, knj. 1, Univerzitet u Beogradu, Geografski fakultet, Beograd, Struna knjiga, 1993, 328; Ivan Klauzer, Stanovnitvo i domainstva u Jugoslaviji i Hrvatskoj, Zagreb, Institut za drutvena istraivanja Sveuilita u Zagrebu, 1967; Mirko Koreni, Naselja i stanovnitvo SR Hrvatske 1857-1971, Zagreb, Djela JAZU, 1979, XXII+900; Migracije i Bosna i Hercegovina, Materijal s naunog skupa: Migracioni procesi i Bosna i Hercegovina od ranog srednjeg vijeka do najnovijih dana - njihov uticaj i posljedice na demografska kretanja i promjene u naoj zemlji, odranog u Sarajevu 26. i 27. oktobra 1989. g., Institut za istoriju i Institut za prouavanje nacionalnih odnosa, Sarajevo, 1990; Mile Nedeljkovi, Srbi graniari, Pregled naselja u Republici Hrvatskoj u kojima srpski narod ini veinu na osnovu popisa stanovnitva od 15. marta 1948. godine, Beograd, Novi dani, 1991, s.p. (XXII lista), (pogreke: u nekim regionima nema niza naselja sa isto srpskim stanovnitvom ili sa znaajnom srpskom veinom); ore Pejnovi, Stanovnitvo BiH, Beograd, Nauna knjiga, 1955; V. Simeunovi, Stanovnitvo Jugoslavije i socijalistikih republika od 1921-1961, Beograd, 1964; Vladimir Stipeti, Jedno stoljee u razvoju nacionalne strukture stanovnitva Hrvatske 1881-1981, Zagreb, JAZU i Informator, 1987; Jovan Pejin, Kolonizacija Hrvata na srpskoj zemlji u Sremu, Slavoniji i Baranji, Sremska Mitrovica, Sremske novine, 1992, 64; Vladimir erjavi, Yugoslavia - the Manipulation of Victims in the Second World War, Zagreb, Croatian Information Center,

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

268

Jasenovaki logori i Spomen podruje Jasenovac nalaze mesta i u pedagokoj literaturi vezanoj za radove o tzv. 'njegovanju revolucionarnih tradicija', o ekskurzijama (priprema: istorijska podloga) itd, kao i u literaturi u vezi s muzeolokom delatnou. O nekim pedagokim iskustvima u vezi s Jasenovcem nalazimo nekoliko lanaka u asopisu "Nastava istorije" ("Nastava povijesti", "Pouk zgodovine", "Nastava po istorija")1416 i "kolskim novinama",1417 a Nenad Antonijevi na X kongresu Saveza istori-

1993. (English, French, German); Isti, Demografski pokazatelji o stradanjima idova u NDH, u: Antisemitizam, holokaust, antifaizam, Zagreb, idovska opina, 1996, 133-138; Safet Bandovi, Demografska kretanja stanovnitva u Bosni i Hercegovini 1941-1945, magistarski rad na Filozofskom fakultetu u Beogradu, 1988; Mihael Sobolevski, Preuena istina - rtve rata na podruju bive Jugoslavije 1941-1945. prema popisu iz 1964. god., Zagreb, SP, 25 (2-3)/1993, 87-114; ivotije orevi, Gubici stanovnitva Jugoslavije u II svetskom ratu, u: Genocid nad Srbima u II svetskom ratu, Beograd, 1995, 615-639; Vladimir Stipeti, Predgovor, u: M. Koreni, Naselja i stanovnitvo SR Hrvatske 1857-1971, Zagreb, 1979, XXII; Isti, Jedno stoljee u brojanom razvoju stanovnitva na dananjem podruju Jugoslavije, Forum, XII, 1973; Milena Spasovski, Saa Kicoev i Dragica ivkovi, Broj i teritorijalni razmetaj Srba i Crnogoraca u SFRJ posle Drugog svetskog rata, u: Etniki sastav stanovnitva Srbije i Crne Gore i Srbi u SFR Jugoslaviji, 285-326; Rua Petrovi, Ratni gubici Jugoslavije u II svetskom ratu, u: Genocid nad Srbima u II svetskom ratu, 341-359; Ista, Demografske osobenosti Roma u Jugoslaviji, u: Razvitak Roma u Jugoslaviji - Problemi i tendencije, Zbornik radova, Beograd, SANU, 1992, 118-127; Mladen Friganovi, Socijalni aspekti demografskih kretanja u SR Hrvatskoj, Zagreb, Revija za sociologiju, 1-2/1975; Ante Beljo, Croatia and the Victims of World War II, hrv. deo: rtve drugog svjetskog rata, Zajedniar - Fraternalist, Official organ CFU of America, Vol. 80, No 3, January 16, 1985, World War II, Victims; Isti, The Challenge to oni Dignity, CIS, 9. March 1987; Bruno Bui, Ukupni demografski i neposredni ratni gubici u stanovnitvu SFRJ na dan 15.3.1948. godine zbog Drugog svjetskog rata, u: Jedino Hrvatska, Norval - Kanada, 1983, 309-312. (isto: rtve rata, Zagreb, Hrvatski knjievni list, br. 15, srpanj 1969, 2-3; isto u: Bleiburka tragedija hrvatskog naroda, Barselona, 1976); Stjepan urekovi, Istina o rtvama Drugog svjetskog rata na teritoriji Jugoslavije, "Danica", hrvatski tjednik, ikago, br. 44, 5.11.1982.
1416Mirjana

Lonar, Literarno stvaralatvo mladih inspirirano posjetom spomen podrujima i spomenicima

revolucije, Nastava povijesti, 2/1982, 65-73; Duko Lonar, Neke mogunosti koritenja poema o NOB-u i revoluciji u nastavi povijesti, Referat na seminaru u Jasenovcu, 1981, Nastava povijesti, 3-4/1981, 161-178; Franjo Horvat, Nastavna ekskurzija na Spomen podruje Jasenovac, Referat na seminaru u Jasenovcu, 1981, Nastava povijesti, 3-4/1981, 179-184; Elza Bertovi, Neka iskustva o njegovanju revolucionarnih tradicija radnim odgojem i drugim oblicima javnih manifestacija, Referat na seminaru u Jasenovcu, 1981. o saradnji SC Novska i Spomen podruja Jasenovac, Nastava povijesti, 3-4/1981, 185-189.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

269

ara Jugoslavije izlae Zato predavati o genocidu.1418 O mogunostima prezentacije Spomen podruja Jasenovac imamo prilog Branislave Miloevi na Okruglom stolu "Jasenovac 1986",1419 kao i uvodno saoptenje Ane Poar na Okruglom stolu 1984,1420 a prikaz muzejske postavke daje Duan Kojovi u "Informatica museologica".1421 O koli i genocidu pie ore Leki,1422 gde uz pojam genocida i genocid na naim prostorima objanjava i sutinu indoktrinacije u drutvu i koli kao njegovih generatora. O jasenovakim logorima sa medicinskog aspekta, o raznim logorskim oboljenjima, stradanjima logoraa usled namerno izazvanih stanja i oboljenja, zarazama, bolestima itd. osim pomenutih radova dr. Nikole Nikolia (Jasenovaki logor, odnosno Jasenovaki logor smrti),1423 koji su ne samo memoarski zapisi, ve daju i pregled raznih oboljenja, stanja i ponaanja sa struno-medicinskog aspekta, znamo za vrlo mali broj naslova. Mada se pominju Nikolievi struni radovi objavljeni u strunim asopisima1424 poznat nam je samo Prilog poznavanju funkcionalnog karaktera vitamina na osnovu studije i promatranja u vanrednim uslovima u toku II svjetskog rata.1425 U memoarskoj literaturi pomenuli smo i zapis dr. Zore Radujkov (Faist-Radujkov),1426 kao i svedoenja jo nekoliko lekara, meutim koja ne daju i analize sa stanovita njihove struke. Vie je, pak, radova na temu zlo1417ore

uri, Potrebna stalna suradnja sa kolama (Odgojno-obrazovna funkcija Spomen podruja JaAntonijevi, Zato predavati o genocidu, Posebni otisak iz Zbornika radova X kongresa Saveza Miloevi, Prezentacija spomen podruja - muzeja koncentracionih logora, Okrugli stol "Ja-

senovac), "kolske novine", br. 38-39. (1022-1023), 27.11.1979.


1418Nenad

istoriara Jugoslavije, Beograd, 1998, 753-759.


1419Branislava

senovac 1985", 241-262.


1420Ana

Poar, "Jasenovac" trai vie istraivanja, Okrugli stol 21. travnja 1984, 12-17; Ista, Spomen podKojovi, Prikaz muzejskog postava u Memorijalnom muzeju u Jasenovcu, Informatica museoloLeki, kola i genocid, Beograd, Knjievne novine - Enciklopedija, 1993, 212.

ruje Jasenovac, Nastava povijesti, 2/1984, 110-115.


1421Duan

gica, MDC, Zagreb.


1422ore 1423Vidi 1424Vidi

nap. 405, 581, 584. nap. 592. Nikoli, Prilog poznavanju funkcionalnog karaktera vitamina na osnovu studije i promatranja u

1425Nikola

vanrednim uslovima u toku II svjetskog rata, Medicinski arhiv, 5/1954.


1426Zora

Radujkov, Seanja lekara - zatoenika o ivotu i radu u logoru Jasenovac, Novi Sad, Medicinski

pregled, od br. 1/1962, i u "Poruke" 1 (13), 1980, Zora Faist-Radujkov Bila sam lijenik u logoru.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

270

upotrebe medicinske nauke u nemakim logorima i zloinima ljudi koji su se obavezali na pomo drugima.1427 U knjiici dr. D. Juliusa Lijenici - ratni zloinci1428 govori se o medicinskim eksperimentima u nemakim logorima i o lekarima koji su vrili zloine. Navode se imena lekara koji su vrili zloine nad Jugoslovenima, pa se pominje SS major dr. Jung vrhovni lekar Gestapoa u Beogradu, te niz nemakih, talijanskih i maarskih lekara koji su vrili direktne ratne zloine. Dr. Julius navodi lekara - ustau Keser Dragu iz Karlovca, "za koga je utvreno da je na Kozari 1942. godine ivima vadio oi i te oi nanizao kao erdan na konopac i tako ih pokazivao."1429 Dr. Julius, pozivajui se na svoj rad,1430 u vezi sa zloincima kae: "doli smo do konstatacije, da nam individualna psihopatologija ne moe dati nikakvo rjeenje problema: njome smo mogli dokazati samo toliko, da se meu ratnim zloincima nalazi neznatan broj psihotiara, neto vie psihopata, no da su u ogromnoj veini duevno zdrave osobe. Meu ovima ima pak neznatan broj ve ranije suenih kriminalnih tipova, a veina pripada takozvanim normalnim ljudima. Isto tako morali smo odbaciti pretpostavke, da rat 'kao takav' dovodi do ratnih zloina, da je sposobnost za izvrenje ratnog zloina 'rasna' osobina Nijemaca, da je ona vezana za rase niske kulture ili za osobe primitivnog stepena obrazovanja. Rekli smo dakle, da nam jedino socijalna psihopatologija moe dati objanjenje. To je ona nauka koja se openito bavi vezama drutva i psihopatolokih fenomena, odnosno njena ua grana: socioloka psihopatologija, koja izuava utjecaj drutva na izazivanje psihopatolokih pojava."1431 Genocid kao fenomen postoji u istoriji ljudskog drutva od kada i to drutvo i istorija drutva je i njegova istorija, ali definisan je u pravnim sistemima tek nakon II svetskog rata, iako su se neki od njegovih elemenata nalazili u definicijama elemenata zloina protiv ovenosti, bilo da se radi kodifikaciji ratnih zloina, ratnog prava, kodeksima ponaanja za-

1427Vidi

npr. Frantiek Bloka, Medicina na krivih putih, Zvezd borec, Ljubljana, 1966. Julius, Lijenici - ratni zloinci, Beograd, Medicinska knjiga, 1948, 37. (isto u: "Narodno zdra-

1428Dezider

vlje", br. 7-8/1948).


1429Julius, 1430Julius,

o. c., 30. War criminals in the light of social psyhopathology, Acta medeicinae legalis et socialis, I/1, Bruo. c., 30-31.

xelles, 1948.
1431Julius,

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

271

raenih strana itd. Iako je Jugoslavija zemlja potpisnica povelje o osnivanju Ujedinjenih nacija i zemlja sudionik meunarodne kodifikacije zloina genocida, u naoj istoriografiji i pravnoj nauci, do unazad nekoliko godina, malo je radova na ovu temu, bolje reeno, ako izuzmemo Alberta Vajsa,1432 re "genocid" se gotovo i ne javlja u naslovima knjiga i lanaka. Kako jasenovaki logori i sve ta se u njima deavalo predstavljaju eklatantne primere za sva teoretska razmatranja o zloinima (pa bilo gde ih svrstali u pravnoj terminologiji), a sigurno i o zloinu genocida, to uvrtavamo i neke naslove iz ove oblasti u iri popis literature. Osim ve ranije pomenutih: Nirnberki proces1433 i Zloin protiv ovenosti i meunarodnog prava1434 u grupi objavljenih izvora, ovde emo uvrstiti desetak naslova. Knjiga Aleksandra Ignjatovia Genocid u meunarodnom i nacionalnom krivinom pravu
1435

predstavlja savremenu studiju o genocidu i ratnim zloinima sa krivino-

pravnog aspekta u nacionalnom i meunarodnom krivinom pravu. Odreeni su pojam i razvoj genocida i ratnog zloina, odreivanje i sankcionisanje u meunarodnim dokumentima i nacionalnim zakonodavstvima sa uporednopravnim prikazom, kao i sloena i kompleksna problematika krivine odgovornosti pojedinca i drave za genocid i ratne zloine. Smilja Avramov u svojoj studiji1436 razmatra posebno genocid u NDH, njegov "zakonski" osnov, metode izvrenja, uzroke i motive. U teoretskom prikazu Istraivanje tamne strane istorije Slobodan Brankovi1437 razmatra teorije o genocidu, zloine u istoriji i zloine na jugoslovenskim prostorima, a te-

1432Albert

Vajs, Zloin genocida u meunarodnom krivinom pravu, Beograd, Meunarodni problemi, proces, Arhiv za pravne i drutvene nauke, Beograd, 1946.

1/1949, i u: Spomenica 1905-1964: Albert Vajs, Beograd, 1965.


1433Nirnberki 1434Zloin

protiv ovenosti i meunarodnog prava, Nirnberka presuda i dokumenti o genocidu, Beograd, Ignjatovi, Genocid u meunarodnom i nacionalnom krivinom pravu, NIU Vojska, Beograd,

Slubeni list SRJ, 1992, 316.


1435Aleksandar

1996, 179.
1436Smilja

Avramov, Genocid u Jugoslaviji u svetlosti meunarodnog prava, Beograd, Politika, 1992, 532;

Vidi i: Tekst u Katalogu izlobe Genocid nad Srbima 1941-1945, knj. 1, rtve, Beograd, Muzej primenjene umetnosti, 1992, 12-21.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

272

oretska razmatranja argumentuje dokumentima u prilogu. U istom broju VIG-a je i lanak Dragoljuba ivojinovia Genocid i objanjenja genocida.1438 O ratnim zloinima protiv civilnog stanovnitva, ratnom zloinu i genocidu, zatiti rtava rata piu Lajo Klajn,1439 Slavko Vukevi,1440 Ante Kaloera,1441 Jelena Lopii1442 i dr.1443 Milan Basta piui svoj memoarski zapis1444 o poslednjim vojnim operacijama i zarobljavanju nemakih i kvislinkih formacija,1445 pominje i logor Jasenovac uz imena odreenih zarobljenih ustakih oficira i funkcionera. U proirenom, dopunjenom i presi1437Slobodan

Brankovi, Istraivanja tamne strane istorije, VIG, 1-21994, 217-240, tematski broj: Zloini, ivojinovi, Genocid i objanjenja genocida, VIG, 1-2/1994, 37-46.

genocid, holokaust.
1438Dragoljub 1439Lajo

Klajn, Genocid i kazna, Na severu okupirane Jugoslavije (1941-1945), IBN Centar Beograd, Novi Vukevi, Ratni zloini i genocid u Jugoslaviji od 1941. do 1945, Beograd, Vojno delo, br.

Sad, 1991, 375.


1440Slavko

3/1995, 192-210.
1441Ante

Kaloera, Teoretska postavka i razrada ratnog zloina, u: Spomenica I Kongresa pravnika antifaiLopii, Ratni zloin protiv civilnog stanovnitva iz lana 142. KZ SRJ, Beograd, 1999, 178.

sta, Zagreb, 1974.


1442Jelena 1443Vidi:

Gojko Nikoli, O ratnim zloinima (prilog diskusiji), u: Drugi svjetski rat i mir meu narodima,

Zbornik radova, Zagreb, 1972. Vidi i: enevske konvencije o zatiti rtava rata, Beograd, 1960; enevske konvencije o zatiti rtava rata od 1949. i dopunski protokoli od 1977. (urednici: Boko Jakovljevi, ... et al.), Beograd, Skuptina Crvenog krsta Jugoslavije, 1991, 326. Aleksandar Levi, Krivina dela protiv ovenosti i meunarodnog prava iz aspekta jugoslovenskog zakonodavstva, Jevrejski almanah 1963-1964, Beograd, Savez jevrejskih optina Jugoslavije, 1965, 103-128.
1444Milan

Basta, Rat poslije rata, Pavelievi generali se predaju, Zagreb, Stvarnost, 1963, 156; Isti, Agonija operacije u Sloveniji i na tlu Austrije, zarobljavanje nemake i kvislinke vojske i predaje dela te

i slom Nezavisne Drave Hrvatske, Beograd, Rad, 1971.


1445Ratne

vojske od strane saveznika jedinicama JA, stalna je "hit tema", naroito hrvatske emigracije, a i novije hrvatske istoriografske publicistike, o tzv. "blajburkoj tragediji". O tome kao "blajburkom mitu" pie i Tuman (Bespua), navodei i literaturu, smatrajui da se radi o "mitu" (kao ta smatra da broj rtava u Jasenovcu je "jasenovaki mit") i preterivanju. Meutim, indikativno je, da govorei o "blajburkom mitu" nije tako decidan u nastojanju da ga ospori kao kad se radi o "jasenovakom mitu" i ne daje nikakve svoje ocene i procene o broju poginulih. Iako se prividno ograuje i od "blajburkog mita", dobiva se dojam da, toboe "znanstvenom objektivnou podataka" blii je brojkama koje "osporava" kao "mit", nego negiranju tog broja.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

273

stematizovanom izdanju pod naslovom Rat je zavren sedam dana kasnije1446 dao je i prikaz (sa ukazivanjem na izvore) o razvoju i genezi ustatva, dolasku na vlast, koncepciji ustake drave itd. Basta govori o sistemu masovnog terora i zloina (122-125), ienju terena i kaznenim ekspedicijama sa odvoenjem stanovnitva u logor (125-127) i posebno obrauje koncentracione logore (127-135). Prilog o jasenovakim logorima dao je sa dosta faktografije, meutim, ima i nekritikog preuzimanja tvrdnji (sistem logora, preuzimanje pogreno napisanih imena - npr. svetenik Rihar, a ne Bihar), te nekorektnog navoenja izvora (npr.: "Nikoli: Jasenovac" - Nikoli je objavio vie naslova, a ni jedan nije samo "Jasenovac", ili "Nikoli u knjizi 'Logor I: Krapje', a pod tim naslovom nema knjige). Basta navodi i podatak o sukobu ustaa i uriievih etnika na Lijeva polju (str. 384), o emu pie i Fikreta Jeli-Buti u etnici u Hrvatskoj, ali ne govori o odvoenju u logor. Basta govori o predaji etnika, sprovoenju u Bosansku Gradiku, a na str. 395. prenosi, bez argumentacije, podatak da se urii predao sa 1 500 oficira, prvaka i dr., meu njima i Dragia Vasi, te da su ih ustae poklale i bacile u Savu. Aleksandar Vojnovi, u duhu publicistikog anra pisanoj hronologiji rasula NDH Zloin je bjeao na zapad,1447 daje nekoliko podataka koji se odnose na nau temu. U istoj biblioteci CIP objavljuje jo nekoliko naslova u kojima se nalaze i odreeni podaci o Jasenovcu.1448 O Andriji Artukoviu dosta je pisano u vreme suenja u SAD i izruenja i suenja u Zagrebu. Poto se radi o ministru unutranjih poslova NDH, gotovo se ne moe govoriti o Artukoviu a ne pominjati Jasenovac. Artukovi je postao "hit tema" sa objavljivanjem brojnih feljtona i napisa u tampi, o emu je ve bilo rei, kao i objavljivanjem nekoliko naslova knjiga.1449
1446Milan

Basta, Rat je zavren sedam dana kasnije, Zagreb, Globus, 1976, 454. Vojnovi, Zloin je bjeao na zapad, Zagreb, CIP, 1987, 379.

1447Aleksandar 1448Milorad

Vavi, ore Liina, Jovan Pavlovski, Xhafer Deva, Andrija Artukovi, Vjekoslav Luburi,

Vano Mihailov, Zagreb, CIP, 1985, 341. (Iz sadraja: ore Liina, Andrija Artukovi, 5-95; Isti, Vjekoslav Luburi, 97-175.); Aleksandar Vojnovi, Ante Paveli, Zagreb, CIP, 1988, 380. (Navodno i Marijan Barii je objavio knjigu pod istim nazivom.); Gestapo u Jugoslaviji, Zagreb, CIP, 1977.
1449Branimir

Stanojevi, Ustaki ministar smrti, Anatomija zloina Andrije Artukovia, Beograd, Nova knji-

ga, 1985. (O Jasenovcu na str. 159-160, 180, 233-242, 249-255, 259-260, 263-265.); ore Liina, Dossier Artukovi, Zagreb, CIP, 1986, 195; Jovo Popovi je nekoliko dana po zavretku suenja Andriji Artukoviu

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

274

Medijsku panju posebno je privukla ranije pomenuta Bulajieva dvotomna, odnosno u konanoj verziji etverotomna knjiga Ustaki zloini genocida i suenje Andriji Artukoviu 1986. godine,1450 sa tezom da je Artukovi osuen za nepostojea dela na osnovu lanog svedoenja, a da nije (namerno) suen za dokazivo i stvarno delo ustakog genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima. S tim u vezi Bulaji podnosi tubu protiv "krunskog svjedoka" (ustae Avde Bajria) i vodi o tome polemiku u tampi.1451 Iz knjige, nekoliko feljtona i polemika i ukupne medijske promocije1452 uoljiva je Bulajieva teza da se nije dovoljno uinilo na valjanoj verifikaciji Jasenovca i da se Jasenovac svesno zapostavlja, da nisu valjano verifikovani uzroci koji su doveli do zloina.1453 Obimna knjiga Milana Bulajia prerasla je okvir suenja Andriji Artukoviu i svih dokazanih ili nedokazanih teza u vezi s tim, ona je po koliini materijala koga donosi u vezi s naom temom, postala jedna od nezaobilaznih bibliografskih jedinica. Dokumenata i podataka o jasenovakim logorima u ovoj etverotomnoj knjizi ima za jednu obimnu posebnu ediciju, naime Jasenovac i njegovi lokaliteti pominju se u prve dve knjige na 445 a u druge dve na 246 stranica. I upravo ta obimnost knjige (3200 stranica) je i njen glavni nedostatak, koliina datog materijala oteava sagledavanje celine. Za nau temu vei efekt bi bio da je citirana dokumentacija izdvojena i data pregledno (hronoloki, tematski) kao dokumenta (ne u izvodima), kao prilog osnovnoj razradi teme.

o istome objavio takoe knjigu, Suenje Andriji Artukoviu i to nije reeno, Zagreb, Stvarnost i Jugoart, 1986.
1450Milan

Bulaji, Ustaki zloini genocida i suenje Andriji Artukoviu 1986. godine, Beograd, Rad, knj. Iproces pod sumnjom, "Intervju", br. 216. od 15.9.1989. i br. 217. od 30.9.1989.

II, 1988, 829+956, knj. III-IV, 1989, 1350.


1451Zagrebaki 1452Upor.

poglavlje u IV knjizi: Javnost i nalazi Milana Bulajia - Pregled pisanja tampe, radija i televiziBulaji, Neka zapaanja sa prostora ustakih koncentracionih logora u Jasenovcu i Staroj Gradi-

je - Javni nastupi i odjeci, 1258-1265.


1453Milan

ki, u: Vladimir Dedijer, Vatikan i Jasenovac, Beograd, Rad, 1987, 682-686.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

275

Sluaj Andrije Hebranga1454 je tema koja zaokuplja panju brojnih istoriografa i kvaziistoriografa.1455 Za nau temu ova publicistika, esto karaktera "knjigom po knjizi", interesantna je sa stanovita u kolikoj meri daje poneki podatak o jasenovakim logorima. Knjige o Hebrangu su pisali: Mile Milatovi,1456 Dragan Kljaki,1457 Ivan Supek,1458 Zvonko Ivankovi - Vonta,1459 ivorad Mihajlovi - ilja.1460 O Hebrangu piu Dedijer,1461 Ceni,1462 Doder,1463 Mileti1464 i drugi.1465 I najnovija hrvatska istoriografija bavi
1454Andrija

Hebrang, sekretar CK KPH, logora jasenovakih logora, zamenjen s drugovima za ustake

funkcionere Wagnera i Vutuca. Bio je na nizu odgovornih funkcija u ratu i posle rata. Uhapen i, izmeu ostalog, optuen, da se u istrazi, koju je nad njim vodio Viktor Tomi u Jasenovcu i Staroj Gradiki, nije drao dobro, dapae, da je i potpisao za agenturni rad. Ubio se (po nekima - navodno) u istranom zatvoru. Hebrangu neki pripisuju 'u zasluge' da se ostaci logora posle rata nisu sauvali i konzervisali.
1455Pod

pojmom "kvaziistoriografi" podrazumevamo one ta na osnovu neta oskudnih injenica piu itave

"studije" i "monografije", a faktografijom barataju kako im za postavljenu tezu (ili, ee, hipotezu) odgovara.
1456Mile

Milatovi, Sluaj Andrije Hebrang, Beograd, Kultura, 1952, 266. Prva knjiga o Hebrangu (dosta

dugo i jedina). Milatovi je vodio istragu nad Hebrangom. U knjizi je objavljeno nekoliko dokumenata, meu njima i zapisnici iz Jasenovca i Stare Gradike, iz kojih je vidljivo Hebrangovo izdajniko dranje. Za ove i neke druge dokumente Zvonko Ivankovi - Vonta tvrdi da su falsifikati, odnosno da je Milatovi ubacivao proizvoljno delove teksta.
1457Dragan 1458Ivan

Kljaki, Dosije Hebrang, Beograd, Partizanska knjiga, 313.

Supek, Krunski svjedok protiv Hebranga, Chicago, 1983. Ivankovi-Vonta, Hebrang, Zagreb, Asocijacija naunih unija Jugoslavije, 1988, 365. Jedna iz

1459Zvonko

serije knjiga polemika i osporavanja tipa "knjigom na knjigu". Autor pokuava osporiti (dokumentovati) Milatovia i druge, optuujui ga i za falsifikat. U prilog svojoj tezi vri sadrajnu i jezinu analizu dokumenata i navoda, te im osporava autentinost. Na str. 31-32. daje bibliografiju "optubi", tj. knjiga i lanaka o Hebrangu.
1460ivorad

Mihajlovi - ilja, Hebrang izdajnik ili rtva politike igre, Beograd, Nova knjiga, 1989. Dedijer, Novi prilozi za biografiju Josipa Broza Tita, II, Rijeka, Liburnija, Zagreb, Mladost,

1461Vladimir

1981, 1262. Na str. 470-478. razgovor s Kopiniem i Ceniem o Hebrangu, da li je potpisao obavezu ustakoj policiji i Gestapou, i str. 479-480: V. Dedijer, Andrija Hebrang o svom hapenju 25. februara 1942. (iz "Dnevnika", 27.10.1942.) - o boravku u zatvoru na Savskoj cesti (poseta Pavelia), boravku u logoru i stanju u logoru, te o razmeni. Dedijer donosi i zapis Vjenceslava Cenia, etverogodinja Meri Kopini kao taoc (Kazivanje Josipa Kopinia), 494-495, o zameni grupe logoraa u Pisarovini. Na str. 379-380. pie o stradanjima Srba, Jevreja i Cigana u NDH i logorima.
1462Vjenceslav

Ceni, Enigma Kopini, Beograd, Rad, 1983.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

276

se Hebrangom, naravno sa stanovita negiranja svega ta je u istoriografiji "hrvatske tamnice - Jugoslavije" napisano "sa velikosrpskih," ta znai, "protuhrvatskih pozicija". Obol tome pisanju daje i Nada Kisi-Kolanovi.1466 O poloaju i stradanju Srpske pravoslavne crkve, ruenju pravoslavnih hramova i stradanju pravoslavnog svetenstva podataka nalazimo u vie posebnih izdanja i lanaka. Nas interesuju prvenstveno naslovi u ijem sadraju nalazimo podatke o jasenovakim logorima, bilo da se radi o imenima svetenika ili drugih lica ubijenih u logorima, bilo da se radi o zloinima nad svetenicima i pravoslavnim hramovima koje su inile ustae iz 1. UOZ, odnosno logora Jasenovac. O stradanju pravoslavnog svetenstva pisano je u Spomenici pravoslavnih svetenika - rtava faistikog terora palih u NOB.1467 Nakon neuspeha s akcijom nasilnog "katolienja" (kako to zove Krizman) ili "prekrtavanja", odnosno "pokrtavanja" (kako se to uobiajeno naziva), Paveli pristupa formiranju Hrvatske pravoslavne crkve u NDH, o emu je pisao Duan Kai.1468 Dok u knjizi Od Kosova do Jadovna1469 Jasenovac se samo uzgred pominje. U Prilogu, u istoj knjizi, je objavljena i polemika izmeu "Pravoslavlja" i "Glasa koncila" u kojoj je vie rei o katolienju i Jasenovcu.

1463Milenko 1464Mileti,

Doder, Kopini bez enigme, Zagreb, CIP, 1986. Koncentracioni logor Jasenovac, knj. 1, str. 330-332, 334-337, 348-349, 432-436, 453-454,

458-459. Vidi i: Isti, Predstoji i trei tom, "Nae teme", 9/1986, 1315.
1465Uz

ve pomenute o Hebrangu pii, odnosno sudeluju u polemikama: Slavko Odi, Jakov Blaevi, Olga Kisi-Kolanovi, Hebrang - iluzije i otrenjenja, Zagreb, 1996. pravoslavnih svetenika - rtava faistikog terora i palih u NOB, Beograd, Savez udruenja

Hebrang (Kohn Nikica Smiljani i drugi.


1466Nada 1467Spomenica

pravoslavnih svetenika FNRJ, 1960.


1468Duan

Lj. Kai, Srpska crkva u tzv. Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj, u: Srpska pravoslavna crkva 1920Jevti, Od Kosova do Jadovna, Putni zapisi jeromonaha Atanasija Jevtia, izd. autora, Beo-

1970, Beograd, 1971; Isti, Srbi i pravoslavlje u Slavoniji i sjevernoj Hrvatskoj, Zagreb, 1967.
1469Atanasije

grad, 1984. Pretampano iz "Pravoslavlja" br. 400. od 15.1.1983, 404. od 15.1.1984. i 405. od 1.2.1984. Jasenovac se neta vie pominje u Prilogu, posebno u polemici "Pravoslavlja" i "Glasa koncila".

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

277

oko Slijepevi u 3. knjizi Istorija Srpske pravoslavne crkve1470 pie o unitenju SPC u NDH1471 i stvaranju Hrvatske pravoslavne crkve,1472 o emu govori i Veljko uri u knjizi Ustae i pravoslavlje,1473 i drugi.1474 O HPC pie i konvertit Milo Oberkneevi1475 (koji inae slui Tumanu kao autoritet),1476 kao i Juraj Kolari, za koga su ustaki zloini samo odgovor na srpske zloine.1477 Tema srpsko-hrvatskih odnosa, i u vezi s tim stradanje Srba u XX veku, po broju naslova svakako spada u veoma eksploatisane teme. Naravno ne i definitivno obraene, jer mnoga pitanja jedva da su i otvorena. Iako je najue vezana za nau temu (ustvari naa tema se moe posmatrati i kao deo ove ire), neemo je posebno elaborirati (zapravo itav rad je i elaboracija jednog segmenta ove teme). U popisu literature naveemo izvestan broj radova koji se bave srpsko-hrvatskim odnosima, a posebno pitanjima stradanja srpskog naroda (gde tema Jasenovca je neizbena), od onih koji prilaze ovim pitanjima na strunoj i naunoj osnovi do publicistike (ponekad i upitnog nivoa argumentacije).

1470oko

Slijepevi, Istorija Srpske pravoslavne crkve, I-III, knj. 3, Za vreme Drugog svetskog rata i posle

njega, Kln, 1986, 504.


1471Isto, 1472Isto,

90-105. 106-122. . uri, Ustae i pravoslavlje, Hrvatska pravoslavna crkva, Beograd, Beletra, 1989, 284. (vidi

1473Veljko

prikaz: Milorad P. Radusinovi, Veljko . uri, Ustae i pravoslavlje, Istorija 20. veka, 1-2/1990.); Vidi i: Veljko . uri Golgota Srpske pravoslavne crkve 1941-1945, (3. Izdanje), Beograd, ABC grafik, 1998, 548; i: Isti, Prekrtavanje Srba u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj - Prilozi za istoriju ustakog genocida, Beograd, 1991.
1474Vidi:

Spomenica povodom osamdesetogodinjice okupacije Bosne i Hercegovine (1878-1958), pedeseto-

godinjice aneksije (1908-1958) i etrdesetogodinjice osloboenja i ujedinjenja (1918-1958), Beograd, 1956; Dinko Davidov, Ogreenje, abac, 1986; Joa Horvat, Hrvatski panoptikum, Zagreb, 1965; vidi: Psunjski, U ime Hrista, Svetinje u plamenu, Beograd, 1944. (Reprint: Beograd, "Novo delo", 1993.)
1475Milo

Oberkneevi, Razvoj pravoslavlja u Hrvatskoj i Hrvatska pravoslavna crkva, Mnchen - Barcelo-

na, Hrvatska revija, 1979. (Otisak iz "Hrvatske revije", god. XXIX, sv. 2.).
1476Vidi 1477Juraj

komentar u knjizi Gorana Babia, Bespua Franje Tumana. Kolari, Pravoslavnik, Zagreb, 1985, 212.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

278

Srpsko-hrvatskim odnosima u prolosti, ali i savremenim, u nekoliko radova bave se: Vasilije Kresti,1478 Ivo Banac,1479 Lazar Markovi1480 i drugi. O stradanju srpskog naroda i zloinima ustaa dosta je studioznih i argumentacijom potkrepljenih radova, ali ima i radova u kojima se poistoveuje ustaka ideologija s itavim hrvatskim korpusom. Ovde ubrajamo i naslove iz eksploatisane teme "svetske zavere protiv Srba", "vatikansko-kominternovske zavere" i niza inih "zavera".1481

1478Vasilije

Kresti, Srpskohrvatski odnosi i jugoslovenska ideja 1873-1896, Studije i lanci, Beograd, Na-

rodna knjiga, 1983; Isti, Srpskohrvatski odnosi i jugoslovenska ideja u drugoj polovini 19. veka, Beograd, Nova knjiga, 1988; Isti, Srbi i Hrvati, Uzroci sukoba, aak, Tehn. fakultet, 1997; Isti, Genocidom do velike Hrvatske, Matica srpska Novi Sad i Arhiv Srbije Beograd, 1998, 157.
1479Ivo

Banac, Nacionalno pitanje u Jugoslaviji, Porijeklo, povijest, politika, Zagreb, 1988, 420. Markovi, Srbi i Hrvati 1914-1944, Priredio: Simon Simonovi, Beograd, SKZ, 1993, 220. Luka, Tri genocida nad Srbima u XX veku, Beograd, SANU, Balkanoloki institut, 1998, 327; Pe-

1480Lazar

1481Duan

tar Opai, Genocid nad Srbima u dvadesetom veku, Beograd, 1992; Lazo M. Kosti, Podvizi Hrvata u Drugom svetskom ratu izneti od njihovih saveznika, Izdanje SNO u Kanadi, Hamilton, 1967, 190. (vidi i: The Holocaust in the "Independent State of Croatia", An acount based on German, Italian and the other sources by Dr Lazo M. Kostich, "Liberty" Chicago, 1981, 295); Avro Manhattan, Terror over Yugoslavia, The threat to Europa, London, 1953, 153; Martyrdom of the Serbs, Persecutions of the Serbian ortodox Church and massacre of the Serbian people, Printed Palandeck's press, Chicago, s.a.; William Dorich, The Serbian Genocide 1941-45, Published by the Serbian Ortodox Diocese of Western America, Los Angeles, CA, 1991: Milivoj Markovi, Zaboravljena budunost (Genocid nad Srbima u svetlosti istorije, filozofije i knjievnosti), Beograd, Graevinska knjiga, 1992; Catena mundi, Srpska hronika na svetskim verigama (priredio: Predrag R. Dragi Kijuk), I-II, Beograd, Matica Srba i iseljenika i Kraljevo, Ibarske novosti, 1992, 880+952; Dimitrije Ristevski, Opta rehabilitacija Srbije, Beograd, Narodna knjiga i Alfa, 1998, 377; Milan ubri, Izmeu noa i kria, Beograd, Knjievne novine, 1990, 218; arko Gavrilovi, Na braniku vere i nacije, Beograd, 1986; Marko S. Markovi, Pola veka srpske golgote, Beograd, Srpski Obraz, 1995, 251; Dragoslav Stranjakovi, Najvei zloini sadanjice, Patnje i stradanja srpskog naroda u NDH od 1941-1945, Gornji Milanovac, Deje novine i Pritina, Jedinstvo, 1991, 578; Radulovi Milica, Ustaki logori u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj 19411945, Beograd, C-print, 1995, 103+16; Rastislav V. Petrovi, Zavera protiv Srba, Beograd, Dositej, 1990; Isti, Smotri Roosija, Beograd, Struna knjiga, 1998, 315; Gojo Riste Dakina, Genocid nad Srbima u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj, Budi katolik ili umri, Beograd, ISI, 1994, 342; Tomislav Bogavac, Nestajanje Srba, Ni, Prosveta, 1994, 340; Psunjski, Hrvati u svetlosti istorijske istine, Beograd, 1944. (reprint: Beograd, "Nikola Pai", 1994, 240); Dejan Lui, Paveliev testament, Zavera protiv srpskog naroda, tom 1, Beograd, AIZ Dosije, 1990, 284; Aleksandar S. Jovanovi, Broz i Hrvati, Idij, Veternik, 1999, 302.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

279

Temom stradanja i zloina bave se izlobe, i razne edicije tipa albuma sa fotosima i faksimilima dokumenata, tako da izdanja kataloga ovakvih izlobi, zbirki fotografija i mapa sa podacima o stratitima i sl. moemo, ako objavljuju do tada neobjavljeni materijal, uvrstiti u izvore, a ee, poto sadre i tekstualne priloge, razliitog nivoa strunosti, uvrtavamo ih u ovu iru grupu literature.1482 Tema o delovanju i odgovornosti katolikog klera, Vatikana i Stepinca za zbivanja u NDH je takoe jedna od intrigantnih, koja je prisutna dosta u publicistici. Ovde je raspon u serioznosti dosta irok, od studioznih radova do knjiga tipa "raskrinkavanje tabu tema". I ove knjige nas interesuju samo sa stanovita koliko doprinose da se jasenovaka tema bolje osvetli, odnosno koliko daju injenica koje su relevantne za nau temu. Izvanredan pregled literature o politikoj delatnosti katolike crkve u Hrvatskoj dao je Zlatko Matijevi.1483 Tuman u svojoj knjizi Bespua dao je pregled literature o Stepincu, uglavnom objavljene izvan zemlje.1484 Najopseniji rad o klerikalizmu je Magnum crimen Viktora Novaka1485 o kome smo ve govorili. U nizu ve pomenutih radova o NDH nalazimo poglavlja u kojima se obrauje delatnost katolike crkve, episkopata i Stepinca, kao npr. u radovima Balena,1486 Baste,1487 Colia,1488 ulinovia,1489 F. Jeli-Buti,1490 Krizmana1491 i drugih. Takoe, ve
1482Never

again, Ustashi Genocide in The Independent State of Croatia (NDH) from 1941-1945, Text written

by Dr Milan Bulaji, Antun Mileti and Dragoje Luki, Published by The Ministry of Information of The Republic of Serbia, Printed and bound BIGZ, Belgrade, 1992, 80. (album dokumentarnih fotografija); Genocid nad Srbima 1941-1945 = Genocide against the Serbs 1991/92 (Katalog izlobe), I-II, (1. rtve = Victims, 2. Spomenici = Monuments), Beograd, Muzej primenjene umetnosti, 1992, 220+112; William Dorich, Jasenovac, then and now: a conspiracy of silence, First International Conference and Exibition on the Jasenovac Concentration Camp, Sponsored by the Holocaust Resource Center Kingsborough Community College C.U. N.Y., N.Y., October 30-31, 1977, Published SAVA - Serbian American Voters Alliance, Pittsburgh, PA; Strahinja Kurdulija, Atlas ustakog genocida nad Srbima 1941-1945. (Atlas of the Ustasha Genocide of the Serbs 1941-1945), Beograd, Privredne vesti "Europapublic", Istorijski institut SANU, 1994, 91.
1483Zlatko

Matijevi, Jugoslavenska povijesna literatura o politikoj djelatnosti katolike crkve u Hrvatskoj Tuman, Bespua, 395, nap. 595, navodi 19 bibliografskih jedinica.

1918-1945, SP, XIII/1981, br. 2 (36), 73-92. i Bibliografija, 73-103, sa 195 bibliografskih jedinica.
1484Franjo 1485Vidi

nap. 348. Balen, Paveli, Zagreb, 1952. Basta, Agonija i slom NDH, vidi nap. 1425. (Vatikan i prekrtavanje Srba, 105-115.)

1486ime

1487Milan

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

280

su pomenuta jo neka posebna izdanja u kojima su data odreena dokumenta i komentari o njima: Dokumenti o protunarodnom radu i zloinima jednog dijela katolikog klera,1492 Suenje Lisaku, Stepincu, aliu i druini1493 i Tajni dokumenti o odnosima Vatikana i ustake NDH.1494 O suenju Stepincu piu akteri u tom dogaaju Jakov Blaevi1495 i Josip Hrnevi.1496 O Stepincu i delovanju katolike crkve pisalo je jo niz autora.1497 za
1488Mladen

Coli, Takozvana NDH, vidi nap. 954. Katoliki kler u slubi NDH, 166-183; Prekrtavanje Sr-

ba u NDH, 364-372.
1489Ferdo

ulinovi, Okupatorska podjela Jugoslavije, vidi nap. 865. NDH i crkva, 342-348; Pokatolienje

Srba u NDH, 348-358; Klerofaizam u NDH, 358-368; ta je utvrdilo poslijeratno suenje zagrebakom nadbiskupu Alojziju Stepincu, 368-379.
1490Fikreta

Jeli-Buti, vidi nap. 1245. Uloga katolike crkve, 214-221, v. 278-310. Vidi i radove iz nap. Krizman, Paveli izmeu Hitlera i Mussolinija, vidi nap. 1254. Hrvatski episkopat i akcija kato-

1246-1249.
1491Bogdan

lienja, 137-143. (kao i na jo dvadesetak drugih stranica).


1492Vidi 1493Vidi 1494Vidi

nap. 347. nap. 342. nap. 369. Blaevi, Ma a ne mir, Zagreb, Mladost, Beograd, Prosveta, Sarajevo, Svetlost, 1980, 477; Isti,

1495Jakov

Traio sam crvenu nit, Zagreb, "Zagreb", 1976, 412.


1496Josip

Hrnevi, Svjedoanstvo, Zagreb, Globus, 1984, 254. (171-196). Benigar, Alojzije Stepinac, hrvatski kardinal, Rim, ZIRAL, 1974. (Isti, Zagrebaki nadbiskup

1497Aleksa

Alojzije Stepinac, Zagreb, 1991.); Marko Aurelio Riveli, Nadbiskup genocida, Niki, Jasen, 1999, 286. (poglavlje: Logori za istrebljenje, 88-99), (orig.: Marco Aurelio Rivelli, L'Arcinescovo del genocido, Kaos Edizioni, Milano, 1999); Stepinac mu je ime, Zbornik uspomena, svjedoanstava i dokumenata, ur. Vinko Nikoli, I-II, Mnchen - Barcelona, knj. I, 1978, 460, knj. II, 1980, 582. (Isto, Zagreb, Kranska sadanjost, 1991, 459+582), (Za rehabilitaciju Stepinca koriste se i tako proskribovana lica kao Ante Ciliga, Sluaj Stepinac, str. 280-295, na str. 283. pie: "Cjelokupnom svom djelovanju, Paveli je davao katoliko obiljeje, koristei snagu katolicizma. Tako je pokuavao prebaciti na katolicizam odgovornost svojih osobnih pogreaka, zadravajui sebi pravo da oblikuje taj isti katolicizam. Pokuao je korumpirati sveenstvo, Crkvu... Da bi kompromitirao Crkvu i sputao je, on je upotrebljavao i kombinacije, koje se mogu bez preuveliavanja nazvati avolskim. Stavio je jednog biveg franjevca, Filipovi-Majstorovia, koji je bio izopen iz svog reda zbog toga, to je bio osumnjien da je sudjelovao u ubijanju pravoslavnih. ovjek kojeg je Paveli postavio, s makijavelistikim ciljem, na to mjesto delata, borio se izmeu zloina i velikih kriza savjesti, kao to sam to mogao i sam primjetiti prilikom mog boravka u tom logoru."); Sluga Boji Alojzije Stepinac, Dokumenti, Zagreb, 1995; M. Landercy, Kardinal Alojzije Stepinac, Zagreb, 1994; Ljubica tefan, Stepinac i

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

281

jedne je zloinac a za druge svetac. Jedan od znaajnijih radova je knjiga Ivana Cvitkovi Ko je bio Alojzije Stepinac.1498 Ovo je polemika knjiga dokumentovana u prilog argumentaciji o Stepinevoj krivnji. O jasenovakim logorima govori se na 5 mesta,1499 tako npr. u vezi s ubistvom slovenakih svetenika u logoru Jasenovac (88-89) pominje svetenika Rihara, koji je odbio da slui misu za 10. travnja 1942. Franjo Rihar je jedan od 43 sa spiska katolikih svetenika poginulih zbog saradnje sa NOP-om, odnosno jedan od 8 katolikih svetenika ubijenih u Jasenovcu (svi Slovenci).1500 Katolikim svetenstvom bavi se i nova hrvatska publicistika, ali u svetlu opravdanja saradnje s ustakom vlau i "stradanja od Srba i komunista".1501

idovi, Zagreb, 1988; Milorad Lazi, Krstaki rat Nezavisne drave Hrvatske, Beograd, Sfairos, 1991, 106. (dokumenta o jurisdikciji vojnog vikara u odnosu na dijacezanske Ordinarije, eklezioloka analiza katolikog uenja o crkvi i religioznoj sutini - zloin dobija blagoslov); Milan Blaekovi, NDH u Stepinevom procesu, Hrvatska revija, 10/1960, str. 670-683.
1498Ivan 1499Isto, 1500iril

Cvitkovi, Ko je bio Alojzije Stepinac, Sarajevo, Osloboenje, 1986, 2. izd., 336. str. 84-87, 88-89, 123, 142-146, 173. Petei, Katoliko sveenstvo u NOB-u 1941-1945, Zagreb, Vjesnikova pres agencija (VPA) i Glo-

bus, 1982, 276. (275-276). O Slovencima, katolikim svetenicima, vidi nap. 698 i 699. Vidi i: V. Munda, Ob dvajestletnici izgona slovenskih duhovnikov, Nova pot, XIII, Ljubljana, 1961, t. 11-12, str. 577-597.
1501Popise

stradalih katolikih svetenika, ali zbog sudelovanja u ustakom pokretu, zloinima ili delima

protiv NOP, odnosno nove drave, daje vie autora, militantno-katolike i hrvatsko-nacionalistike, a za neke moglo bi se rei, i neoustake orijentacije. U nekim od ovih popisa su i ubijeni od strane ustaa (kao slovenaki svetenici). Vidi: Stjepan Koul, Martirologij Crkve zagrebake, Zagreb, Prometej, Zagrebaka nadbiskupija, 1998, 831; Isti, Spomenica rtvama ljubavi Zagrebake nadbiskupije, Zagreb, 1992. (J. Peari, Srpski mit o Jasenovcu, str. 98.: "Spomenimo, takoer, da Stjepan Koul u svojoj knjizi daje popis umorstava i zloina. Pod rednim brojem 22. stoji: 'Jasenovac - logor aktivan nakon rata do 1947. Postaja Krinog puta'".); Petar Brezina, Franjevci provincije Presvetoga Otkupitelja, rtve rata 1942-1948., Knjinica Zbornika "Kai", Split, 1996, 404. (zanimljiv navod na str. 30: "Kada je rat zahvatio hrvatske krajeve, fra Pavao /Silov, upnik u Promini/ je bio za uspostavu Nezavisne drave Hrvatske, kao uglavnom i veina Hrvata..."; pominju se i imena nekih od jasenovakih delata); Anto Bakovi, Stradanja Crkve u Hrvata u drugom svjetskom ratu, Sveenici rtve rata i poraa, Zagreb, izd. autora, 1994, 276. (Zvonko Brekalo, umro od tifusa u zatvoru); Ante Beljo, Yu-genocid, Krini put, UDBA, Zagreb - Toronto, 1990. (str. 303311, pokuao dati "popis katolikih sveenika i redovnika stradalih u razdoblju od 1941. do 1949. godine a koje su ubile lijevo i desno orijentisane antihrvatske grupe").

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

282

O stvaranju ideoloke podloge za praksu ostvarenu u NDH (nasilno katolienje pravoslavnih, organizovano sprovoenje genocida itd.) kroz delovanje katolike crkve i njenih organizacija u okviru "Katolike akcije", a napose stvaranjem "iste katolike akcije" podatke nalazimo u radovima Milorada Ekmeia. Ustaki pokret je nastavak onog dela hrvatskog nacionalizma kojemu je glavni cilj katolizacija drutva i drave, emu je od poetka bila podreena i sva politika. Nezavisna Drava Hrvatska je bila katolika diktatura i tu se Ekmei slae s autorima koji smatraju da pridev "faistiki" za NDH nije adekvatan, ve smatra da uspostavljanje NDH "vie je dobilo oblike katolikog totalitarnog prevrata nego faistikog u tadanjem poimanju te rei". Glavni oslonac u stvaranju NDH ustae, kao radikalno krilo hrvatskog nacionalizma, nalaze u "istoj katolikoj akciji", tvorevini Stepinca iz 1936. godine na podlozi dotadanjih organizacija "Katolike akcije". To e biti i izvor onih formacija koje, posebno 1941, ine masakre nad Srbima, a koji su pripisivani spontanoj pobuni hrvatskog naroda protiv jugoslovenske drave i nazivani "hrvatskom narodnom revolucijom" (a u literaturi se susree i naziv "divlje ustae" - naziv kojim se ustvari pokuava anulirati odgovornost katolike crkve za zloine optuujui za ova dela formacije navodno izvan kontrole). U ovim zloinima, izmeu ostalih, sudeluju, ne samo lanovi katolikih organizacija, nego i mnoga svetena lica. Ekmei istie, pozivajui se na izvetaj koga je objavio italijanski istoriar Oddone Talpo da je Vatikan bio potpuno upoznat sa zbivanjima u NDH, da je podravao konverziju (pokatoliavanje), te dao saglasnost za reviziju ustake politike prema Srbima, kada je naputeno sistematsko istrebljenje pravoslavnog stanovnitva i savetovana konverzija drugim sredstvima. Za Stepinca i njegovu odgovornost istie se, da ustvari, "sve ta je radio, bilo je praktino ostvarenje instrukcija Pija XII. U poetku je pomagao postupak hrvatske satelitske vlade, a kada je postalo izvesno da e ona sa Nemakom i Italijom izgubiti rat, dobijao je instrukcije da se distancira od vostva te drave. Zaloio je celi autoritet crkve da se sauvaju njeni temelji i granice na reci Drini. Nauka o tome jo nije rekla poslednju re." Ekmei otvara i jedno veoma interesantno pitanje, koje e imati kasnije dalekosene reperkusije, o emu pie i Avro Manhattan a radi se o sporazumu

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

283

jugoslovenske vlade i Vatikana, uz posredovanje SAD, 1968. godine, o normalizaciji odnosa, kojim se uslovljavala pomo Jugoslaviji pod uslovom da se zaboravi i ne pominje vie genocid nad srpskim narodom 1941. godine i odgovornost katolike crkve.1502 U knjizi Branimira Stanojevia Alojzije Stepinac, zloinac ili svetac dati su dokumenti, izjave i svedoenja, zapisnici itd. o prekrtavanju i svetenicima zloincima, kao i o sudskom procesu. Osim toga donose se u izvodima polemike i rasprave u tampi i knjigama o ulozi Stepinca. Jasenovaki logori pominju se u 14 dokumenata.1503 Relevantnih podataka za nau temu, vezano za literaturu o delovanju katolike crkve u NDH, nalazimo u radovima Simia,1504 Bria,1505 Stania1506 i drugih.1507 Stepincem i katolikom crkvom u II svetskom ratu bave se Boban1508 i Tuman.1509
1502Milorad

Ekmei, Crkva i nacija kod Hrvata, u: Milorad Ekmei, Ogledi iz istorije, Beograd, JP

Slubeni list SRJ, 1999, 111-147, na stranama 137-147; Vidi i: Isti, Srbija izmeu Srednje Evrope i Evrope, Beograd, 1992. O sporazumu iz 1968. godine i u: Isti, Faizam i religija, u: Drugi svjetski rat - 50 godina kasnije, I, Podgorica, 1987, 39-51, i u: Srpska politika misao, br. 1-4, Beograd, 1996 i Ekmei, Ogledi iz istorije, 221-264, na str. 223. i 259-262; i u: Sukob civilizacija ili stvaranje svetskog sistema velikih sila, u: Ogledi iz istorije, 335-370, na str 348. Autor se poziva izmeu ostalih na: Avro Manhattan The Vatican's Holocaust, London, 1986; Karlheinz Deschner Politik der Ppste im 20. Jahrhundert, Von Pius XII 1939 bis zu Johannes Paul II 1991, Rowohlt, (1982), 1991, a o ulozi Vatikana i katolike crkve u NDH poziva se uz druge i na: Oddone Talpo, Dalmazia, Una cronica per la storia (1941), Roma, "Stato magiore dell' Esercito, Ufficio storico", 1985; Antony Rhodes The Vatican in the Age of the Dictators, London, 1973; Avro Manhattan, The Vatican in World Politics, New York, 1949; Hansjacob Stehle Die Ostpolitik des Vaticans 1917-1975, Mnchen - Zrich, 1975.
1503Branimir

Stanojevi, Alojzije Stepinac zloinac ili svetac, Dokumenti o izdaji i zloinu, Beograd, Nova

knjiga, 1985, 631: str. 23-24, 55, 75, 101, 216-217, 420-421, 436, 443-444, 445, 463-465, 516-517, 552, 607, 611.
1504Sima

Simi, Prekrtavanje Srba za vreme Drugog svetskog rata, Titograd, Grafiki zavod, 1958, 154;

Isti, Vatikan protiv Jugoslavije, Titograd, Grafiki zavod, 1958; Isti, Tuinske kombinacije oko NDH, Titograd, 1958.
1505Rafael

Bri, Katolika crkva u BiH u periodu 1941-1945, Vjerske zajednice i politika zbivanja u BiH Stani, Neprijateljska politika Vatikana prema Hrvatima, Zagreb, Naprijed, 1948. protiv tekovina NOB, Zagreb, Gradski odbor USAOH, 1946, 10; Ivan Mui, Hrvatska poli-

do austrougarske okupacije 1878. do 194;. Sarajevo, 1978, 292-390.


1506Milan 1507Klerofaisti

tika i jugoslavenska ideja, Split, 1969. (Odnos katolike crkve prema ustakoj stranci i Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj, 243-248); Vjekoslav Cvrlje, Vatikan u suvremenom svijetu, Zagreb, 1980. (Katolika crkva i

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

284

Brojni radovi Milana Bulajia bili su predmet medijske panje, polemikih rasprava i ocena, od hvalospeva do potpunog osporavanja. Najmanje javne panje privukla je, moda i najbolja, Bulajieva knjiga Misija Vatikana u NDH.1510 Autor je, ne samo iitao, moglo bi se rei, jednu poveu biblioteku knjiga i lanaka posveenih delovanju katolike crkve na ovim prostorima, posebno na prostoru i za vreme postojanja NDH, a prvenstveno o, kako sam kae, "sredinjoj linosti u procjenjivanju politike Vatikana u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj - nadbiskupu, predsjedniku Biskupskih konferencija i vojnom vikaru, predsjedniku Katolike akcije, dr Alojziju Stepincu, bez obzira da li su pisali za ili protiv njega",1511 ve i vrio istraivanja u desecima ar-

NDH, 41-53); Dragoljub R. ivojinovi i Dejan V. Lui, Varvarstvo u ime Hristovo, Prilozi za Magnum Crimen, Beograd, 1988, 913; U ime Krista i bermenscha, priredio: M. Grozdanovi, Osijek, Drutvo uitelja i profesora, 1958, 119; Erve Lorijer, Ubice u boje ime, Beograd, "Filip Vinji", 1987, 161. (original na francuskom, 1951.). Za ovo delo Tuman (Bespua, 407) tvrdi da "pisac tog spisa (prema otkriu Branimira Donata) je zapravo Branko Milju, politiki emigrant iz redova kraljevske jugoslavenske diplomacije". Vidi i: Vatikan i Jugoslavija, I, (Bela knjiga), PIZ "Jugoslavija", Beograd, 1953; Mihailo Simi, Rimokatolika crkva i Srbi, Beograd, 1991; Rastislav Petrovi, Genocid s blagoslovom Vatikana, Izjave Srba izbeglica, Beograd, Fond Nikole Tesle, 1992. (i izdanje na ruskom); Ive Mihovilovi, Vatikan od Pija XII do Pavla VI, Beograd, Sedma sila, 1963; Isti, Vatikan i faizam, Zagreb, Glas rada, 1950; Ivica Matruko, Klasni mir katolianstva, Split, 1081; Giuzeppe Masucci, Misija u Hrvatskoj, Editorial "Drina", Madrid, 1967; Avro Manhattan, Chatolic terror today, London, 1969; Predrag Ili, Vatikan i slom Jugoslavije u Drugom svetskom ratu, N. Beograd, Grafomarket, 1995, 456; Carlo Falconi, Il silenzio di Pio XII, Milano, 1965; Mark Aarons- John Loftus, Pacovski kanali, Beograd, Glosarium, Arsvelea, 1991.
1508Boban,

Kontraverze iz povijesti Jugoslavije, I-III, Zagreb, 1988-1990. Vidi i: Isti, Nepoznati dnevnik AlojBespua, Zagreb, 1989.

zija Stepinca, Feljton, Zagreb, "Danas", 1989/1990.


1509Tuman, 1510Milan

Bulaji, Misija Vatikana u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj, "politika Stepinac" razbijanja jugoslo-

venske drave i pokatoliavanja pravoslavnih Srba po cijenu genocida, stvaranje Civitas Dei - Antemurale Christiantitatis, I-II, Beograd, Politika, 1992, 1172. (dalje: Bulaji, Misija Vatikana u NDH). Skraeno izdanje na engleskom: Milan Bulaji, (Role of the Vatican), The Role of the Vatican in the Break-up of the Yugoslav State, The mission of the Vatican in the Independent State of Croatia (Ustashi Crimes of Genocide), Belgrade, Ministry of Information of the Republic of Serbia, 1993, 224; Isto, Beograd, Struna knjiga, 1994, 239.
1511Bulaji,

Misija Vatikana u NDH, 94. Vidi bibliografiju, str. 1133-1150.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

285

hiva u zemlji i van granica Jugoslavije.1512 U knjizi se nastavljaju neke polemike iz i u vezi Ustakih zloina genocida, posebno o ulozi katolike crkve i Stepinca u NDH, odnosno Vatikana, ali sa dosta kvalitetnijom argumentacijom. Iako tema jasenovakih logora je manje prisutna u sadraju ove knjige, ona je ipak neizbena. Prema Indeksu Jasenovac i Stara Gradika pominju se na 35 strana, meutim, oito nije indeks dovoljno precizan, jer puno vie prostora posveeno je jasenovakim logorima.1513 Knjiga je, inae, pisana vrsnom akribijom, tako da se ita s lakoom i panjom. Iako pripada polemikoj publicistici, zbog svoje argumentovanosti (dokumentovanosti) ima karakter i serioznog priloga izuavanju teme iz naslova.1514 O delovanju katolikog klera i Stepinca, Dedijer pie i u Novim prilozima za biografiju Josipa Broza Tita,1515 u intervjuima u tampi, saoptenjima i nastupima na naunim skupovima, a napose u knjizi Vatikan i Jasenovac.1516 O Jasenovcu kod Dedijera podataka imamo i u njegovom Dnevniku.1517

1512Isto,

37. samo naslov Vatikan i ustaki logor smrti Jasenovac, u poglavlju VII je na 25 strana (587-615), a

1513Upor.

u poglavlju VIII od 748-778 (dakle 30 strana) direktno se dotiu jasenovakih logora.


1514ini

nam se da podnaslov knjige vie pripada planu knjige (strukturi), tj. za oznaavanje celina u sadraju, Dedijer, Novi prilozi za biografiju Josipa Broza Tita, II, Rijeka - Zagreb, 1981. Dedijer, Vatikan i Jasenovac, Dokumenti, Beograd, Rad, 1988, 788. Izdanje na nemakom:

nego naslovnoj strani.


1515Vladimir 1516Vladimir

Vladimir Dedijer, Jasenovac - das jugoschlawische Auschwitz und der Vatikan, Ahriman-Verlag, Freiburg, 1988. (1. izd.), 1989. (2. izd.), 1991. (3. izd.), 277; izdanje na engleskom: Vladimir Dedijer, The Yugoslav Auschwitz and the Vatikan, the Croatian massacre of the Serbs during World War II, Published 1992 by Prometheus Books, Buffalo, 444.
1517Vladimir

Dedijer, Dnevnik, I-II, 1. deo: od 6. aprila 1941. do 27. novembra 1942, 2. deo: od 28. novem-

bra 1942. do 10. novembra 1943, 3. deo: od 10. novembra 1943. do 7. novembra 1944, Beograd, Dravni izdavaki zavod Jugoslavije, I deo, 1945, 413, II deo, 1946, 603, III deo, 1950, 297. Dedijer prenosi: Vanda Novosel, Hiljadu djece zaklano za Paveliev roendan (I/344-345); Mladen Ivekovi, Logor u Jasenovcu (I/407-413); nadalje pominje: borbu brigade "Jan ika z Trocnova" kod Krapja (II/552) i pogibiju Vladimira Gros - Bosanca koji je utekao iz logora, zatim: o Hebrangu i zameni za Vutuca (I/297) i Hebrangovu priu o logoru i poseti Pavelia u zatvoru na savskoj cesti (300-301). U knjizi Vladimira Dedijera, Partizanske tamparije, Beograd, Kultura, 1945, 158, navodi se na str. 62. da je tampana broura o jasenovakim logo-

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

286

O Dedijerovoj knjizi Vatikan i Jasenovac malo je strunih ocena. Ono ta se moglo proitati, uglavnom su novinski prikazi i polemike. U knjizi je Dedijer objavio veliki broj dokumenata koji su znaajni za izuavanje logora. Veina dokumenata koja se odnose na Jasenovac preneta su od Miletia. Nadalje je objavljen velik broj seanja bivih zatoenika, kao i zapisnici izjava svedoka i zapisnici raeni u Komesarijatu za izbeglice u Beogradu, nadalje, izjave prikupljene od strane zemaljskih komisija i u istranim i sudskim procesima. O Dedijerovoj metodi rada moglo be se dosta diskutovati, izmeu ostalog, objavljivanje aktuelnih, savremenih dokumenata, bez vee potrebe (nisu u funkciji osnovne teme).1518 S druge strane, prenose se tekstovi iz drugih knjiga u izvodima ili gotovo kompletni, a ne kao ta je uobiajeno da se ukae na izvor.1519 Izbor dokumenata i prenesenih tekstova ima oigledan cilj: pokuati dokazati apriori postavljeni zakljuak, ta se oituje u nekritikom preuzimanju1520 pa ak i proizvoljnim tvrdnjama.1521 Isto tako,

rima u 2000 primeraka u tampariji "Borbe" u Driniima, a na tamparskoj maini zvanoj "Ubogi Lazar" u koliima kraj Drenice da je tampana broura "Djeca u ici".
1518Isto.

Vidi npr.: Utisci general-pukovnika dr. ure Meterovia efa ratnog vojnog saniteta i predsedni-

ka Crvenog krsta Jugoslavije o nedostacima rada na utvrivanju broja rtava u Jasenovcu, 615-616; Projekat dr. Zdravka Maria o utvrivanju broja rtava u Jasenovcu, koji nije ostvaren, 635-640; itd.
1519Oigledno,

knjiga je trebala dobiti na obimu. Predgovor (9-44) ima karakter autorskog teksta. Ostali deo

je s naznakom "Dokumenti". Mali broj objavljenih dokumenata nosi naznaku da su citirani prema izvorniku u arhivu i sl. Dobar broj dokumenata prenet je iz drugih knjiga, ali ne samo dokumenata, nego i itava poglavlja tekstova. Ovaj postupak ne moe se samo tumaiti eljom za ta jaom argumentacijom unapred postavljene teze, jer mnogi tekstovi i nisu u toj funkciji. Pre bi se moglo konstatovati da su neki preneseni delovi iz drugih knjiga imali za cilj poveanje broja tamparskih araka.
1520Na

str. 675. i 676. prenosi deo diskusije (a ne referata, kako pie ispod teksta) Radovana Trivunia na

Okruglom stolu u Jasenovcu 1986. (upor. R. Trivuni, Prilog diskusiji..., Okrugli stol "Jasenovac 1986", 291-295), gde se bez ikakve argumentacije i pozivanja na izvor tvrdi: "Negdje i neko je odluio (?!, nap. JM) da se Jasenovanima i Srbima i Hrvatima ponudi raseljavanje da napuste Jasenovac... Prekor i poruka Andrije Hebranga bila je: ...ekonomska bijeda e vas raseliti". Ovo Dedijer prenosi bez ikakvog kritikog osvrta. Koliko mogu ovako neargumentovane tvrdnje, kako se to danas kae, kontraproduktivno delovati, vidljivo je i kako ih Tuman komentira: "Postavljamo pitanje: tko je naredio da se 1946/7. 'unite tragovi jasenovakog logora', te odgovor koji cilja na najodgovornijeg pojedinca ali i na cijelo vodstvo SKH (Hebrang je ve tada bio udaljen iz Hrvatske i 'uzdignut' na ministarske, ali privredne poslove u saveznoj vladi) - ak i ako zanemari da se pod 'nekim' vjerojatno podrazumjeva sam J. B. Tito - oznaava na svoj nain kru-

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

287

ako je naslov nekog teksta (ili dokumenta) njegov sublimat, onda je i neodgovorno uneti u naslov i ono ega u sadraju nema.1522 Takoe, neprecizno navodi autore podataka.1523
nu u manipuliranju s jasenovakim mitom!" (Bespua, 125.). Toliko Tuman - a takve konstatacije mu omoguuju neargumentovane tvrdnje.
1521Pod

naslovom Problemi genocida u ratnim gubicima stanovnitva objavljeno je izlaganje Vladimira De-

dijera na naunom skupu "Metodoloki problemi utvrivanja gubitaka stanovnitva u I i II svetskom ratu" (SANU, Beograd, 20. i 21. juli 1985.), gde na str. 620. tvrdi: postoji sreena dokumentacija o pokuajima istraivanja broja pobijenih ljudi u Gradini. Na primer, prema istraivanjima komisije Saveza boraca okolnih srezova od 16. novembra 1961. godine, pronaeno je 120 masovnih grobnica, u kojima su rtve morale da ulaze u duboke jame, sve jedna do druge, a ustae su ih ubijale maljevima i sjekirama. Meutim, dalji rad na otkopavanju drugih grobnica je zaustavljen. Ostao je jo velik broj neotkopanih grobnica na povrini od 924 ha pod movarom i umom. Strunjaci su izraunali da bi u ostalim grobnicama bilo toliko ljudi kao u onih 120 koje su otkopane, broj ubijenih u Gradini kretao bi se oko 500 hiljada." Dokumenat na koji se Dedijer poziva je oigledno zapisnik koji je potpisala trolana komisija SUBNOR-a Bosanska Dubica 16.11.1961. (dakle, ne "Komisija Saveza boraca okolnih srezova"), a koji je objavljen kao faksimil u knjizi Mila Gligorijevia, Rat i mir Vladimira Dedijera, Sjeanja i razgovori, Beograd, Narodna knjiga, 1985, 316,* kao "Iz Dedijerove arhive: Kopija zapisnika ..." (zanimljivo je da Dedijer ne objavljuje ovaj dokumenat, ve ga preputa za objavljivanje novinaru). Iz ovog zapisnika proizlazi: da su vrena tri sondana iskopavanja (na tri grobnice), a u zakljuku: da su vrena (?!) na 120 grobnica bilo bi 550 800 rtava", te da tu ima "jo oko 70 grobnica koje nisu evidentirane" (kurziv, JM). Iz preambule zapisnika nije vidljiv struni nivo komisije. Ovaj zapisnik citira i Rastislav V. Petrovi u polemici s Ljubom Bobanom u "Danasu" (vidi: Lj. Boban, Kontraverze II, 367-368). Komentar Bobana (str. 368): "Mislim da je ovom zapisniku suvian svaki komentar. Treba ga samo paljivo proitati da se ustanovi njegova prava vrijednost. Mogu ovakve amaterske inicijative imati i najbolju namjeru, ali ipak ostaju amaterska posla..." Dedijer, unosei u knjigu napred citirani iskaz na naunom skupu, a neta dalje (str. 626-634) donosi (delimino i kao faksimil) projekt za istraivanje i obeleavanje Gradine iz 1961, gde na str. 631. pie: "Ukupna povrina naselja Gradina iznosi 924 ha" (ta Dedijer uzima za grobinu povrinu), i dalje: "ui dio terena Gradine, koji je upotrebljavan za unitenje logoraa... bio je neposredno uz samu obalu rijeke Save i zauzimao povrinu oko 29 ha". Ne uputajui se ovde u stvarne veliine (povrina ue i ine zone grobita i memorijalnog kompleksa), oito je: ili Dedijer ne ita svoje priloge ("dokumente"), ili je bitno bilo kako argumentovati postavljenu tezu, ili neta tree.
*Jo jedna od knjiga koje donose "senzacionalna otkria", "demistifikaciju tabu teme" i "pikanterije". Knjiga je nastala iz intervjua za tampu i razgovora autora s Dedijerom. Iako pie pohvalu autoru i knjizi, Zoran Sekuli, ovjek od mramora, "Duga", br. 298, od 28.7.1985. ipak istie: "U knjizi 'Rat i mir Vladimira Dedijera' ima ponekad preterivanja, neproverenih injenica i povrne argumentacije". 1522Na

str. 644. donosi dokument pod naslovom "7. Izvjetaj Himleru da je u Jasenovcu pobijeno oko

600.000-700.000 lica" (kurziv, JM), da bi odmah ispod naslova u regesti dokumenta pisalo: "... da su ustae odveli u koncentracione logore oko 600.000-700.000 lica i tamo ih zaklale" (kurziv, JM), a u samom doku-

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

288

Ovakvih i slinih "bisera" nalo bi se jo.1524 Zbog ovakvog pristupa dokumentima, dovodi se u pitanje njihova upotrebljivost, odnosno za eventualno korienje nuno je izvriti uporeivanje s izvornikom, odnosno u drugoj literaturi.
mentu "...a poznate su (ustae, nap. JM) i po tome to su oko 6-700.000 (politiki) drukije nastrojenih odveli u koncentracione logore (kurziv, JM) i 'zaklali' na balkanski nain", a na sledeoj strani donosi faksimil ovog dokumenta u kome pie: "...und dafr bekannt (ustae, nap. JM), ca. 6-700.000 konf. und pol. anders eingestellte nach Balkanmethoden 'geschlachtet' zu haben" (kurziv, JM). Iz faksimila je vidljivo da se ne govori niti o koncentracionom logoru (kao ta pie u prevodu dokumenta), a jo manje u Jasenovcu (kao ta stoji u naslovu). Ustvari, Dedijer je preuzeo dokument sa navedenom pogrekom od Miletia, ne podvrgavajui ga kritici. (Vidi: Mileti, Koncentracioni logor Jasenovac, II, 720-721. Isto ine i Nikola ivkovi i Petar Kaavenda u Srbi u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj, str. 262. i 263.).
1523Na

str. 641-642. donosi Jedno struno sudsko-medicinsko miljenje na simpozijumu u Jasenovcu, novem-

bra 1986. i potpisuje izvor "Ana Poar, Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu", a radi se o saoptenju prof. dr. Duana Zeevia, predstojnika navedenog Zavoda na naunom skupu u Jasenovcu (vidi: Okrugli stol "Jasenovac 1986", 133-135), a Ana Poar je bila tada direktor Spomen podruja Jasenovac.
1524Nenad

Ivankovi u lanku Dedijer i njegove urote ("Vjesnik - Panorama subotom" br. 543. od

26.11.1988.) tvrdi da je i slika na naslovnoj stranici (omotu) "eprtljava kompilacija i falsifikat", i dodaje: "Dedijereva knjiga 'Jasenovac i Vatikan' (?!) koja je imala i trebala ozbiljno progovoriti o ovoj temi - dakle znanstveno precizno i ljudski i politiki poteno - na alost je takva." Ivankoviu smeta (a kroz dve-tri godine, obzirom na njegovo ukljuenje u "promidbu mlade hrvatske demokracije", videemo i zbog ega) i ta je knjiga objavljena na nemakom jeziku (Jasenovac - jugoslawische Auschwitz und der Vatikan, AhrimanVerlag, Freiburg, 1988, 277). "Sddeutsche Zeitung" iz Mnchena odbio je, prema Ivankoviu, objaviti plaeni oglas za ovu knjigu, (oito nisu pretpostavljali da e biti objavljena tri izdanja, nap. JM), poto je u reklamnom tekstu stajalo da ova knjiga "prvi put iznosi opsean dokumentacioni materijal za Evropu o nepoznatim masovnim zloinima za vrijeme II svjetskog rata: o unitavanju 800 tisua pravoslavnih Srba kroz produenu ruku Katolike crkve... Izdavaka kua Ahriman-Verlag (Ahriman - persijski bog zla i tame nasuprot dobrome Ormuzdu, predstavljen u zatitnom znaku kao 'avo s trozupcem u apama, uvrnutim repom i nakostrijeenim oveim falusom') predstavlja jednu grupu militantnih ateista za koje ateizam nema humanistiku, nego u prvom redu antiteistiku vrijednost i znaenje." (Ivankovi). Ova grupa, sada kao "Radnici ateisti iz Frajburga" po izjavi Dedijera u "Intervjuu" od 15. septembra 1989. (potpisao: S. K.) pripremala je pokretanje zahteva za obnovu suenja Andriji Artukoviu. U kolikoj meri tampa moe biti falsifikator injenica, zbog, samo urednitvu ili autoru znanih ciljeva, pokazuje i fotografija iznad ove izjave Dedijera (Obnova procesa Artukoviu - nadnaslov: Izjava Vladimira Dedijera, potpis: S. K. - "Intervju, 15.9.1989, str. 25) na kojoj se vide zidovi jedne ruevine - crkve, verovatno spaljene - bez krova, s velikim drvetom izraslim unutar zidova, a ispod nje pie: "Ostaci Pravoslavne

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

289

Ljubo Boban u knjizi Kontraverze iz povijesti Jugoslavije, knj, II,1525 objavljuje polemike iz tampe koje je vodio o dvije "kurentne teme": o pitanjima gubitaka stanovnitva Jugoslavije u II svetskom ratu i broju rtava u Jasenovcu, te o Stepincu.1526 Osnovni stav Bobana je kad se radi o broju rtava u Jasenovcu, da je njega veoma teko, a posve tano nikako, mogue ustanoviti. Meutim potrebno je, uz dosta strpljivog rada, i u uslovima pune tolerancije, pokuati utvrditi gornju i donju granicu (dakle, ne ono ta jeste - jer je nemogue utvrditi, ve ono ta nije mogue - dakle, koliko rtava nije moglo biti) s nastojanjem da ih se postupno priblii.1527 Iako mu uesnici u polemici predbacuju da pokuava minimizirati rtve (ukupne i Jasenovca, te rtve Srba), Boban nigde decidno ne opredeljuje se za broj rtava. On navodi druge i daje te ogromne raspone, mada se iz konteksta moe shvatiti da je blie promiljanju Koovia i erjavia. Dapae, iz saoptenja (ustvari, moglo bi se rei: provokativno izazvane rasprave) na naunom skupu u Jasenovcu, 2527.10.1989, jo ide k niem broju. U delu polemika bavi se i sa Stepincem, ne prihvata da se negativni predznak ispred njegovog imena daje bez argumentacije i pokuava argumen-

crkve u Jasenovcu koju su ustae spalile poto su unutra zatvorile decu". Falsifikat se oituje u sledeem: Ustae su do temelja poruili (ne spalili) crkvu u Jasenovcu (nisu ostali zidovi), crkva je sruena, a nisu u njoj "spaljena deca". Falsifikat nije samo u tome, on je i zbog toga ta se jedan zloin, ruenje verskog objekta zbog konfesionalno-ovinistike iskljuivosti provoen organizovanom aktivnou ustake NDH (inspirisanom katolikim prozelitizmom) - stavlja na mesto gde se nije dogodio, odnosno dogodio se na drugi nain, a dogodili su se mnogi takvi i brojni zloini - u kontekst Jasenovca. Cilj je jasan: Jasenovac se pretvara u sublimirani zloin na podruju NDH, maltene svi zloini su u Jasenovcu, ime se, ustvari, devalvira veliina stradanja srpskog naroda u ustakoj NDH, kao da zloina nije bilo na drugim mestima, s druge strane pak: svi zloini se svode na jedan zajedniki imenilac, koga je poinila jedna, objektivno, manja grupa organizovanih ustaa u logoru. A stvarnost je bila daleko gora. Istovremeno ovakvi falsifikati zamagljuju istinu, onemoguuju dolaenje do istine, a s druge strane omoguuju Tumanu i slinima, da ukazujui na netanosti nekih tvrdnji, da tvrde, da je i sve drugo netano, i da plasiraju svoje "znanstvene" tvrdnje. Jasenovac se time stvarno pretvara u "mit" bez objektivne naune argumentacije. Jednako su tetne ovakve rabote, ili preuveliavanja broja rtava kao i umanjivanja (minimiziranja) broja rtava, radi dnevno-politikih ciljeva.
1525Ljubo 1526Isto, 1527Isto,

Boban, Kontraverze iz povjesti Jugoslavije, II, Zagreb, kolska knjiga i Stvarnost, 1989, 439.

313-391. 331. Istina ne trpi kompromise, Intervju u listu "Danas", br. 323, od 26.4.1988.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

290

tovati i neto drukije gledanje na Stepinca i katoliku crkvu. U Prilozima1528 dati su u izvodima podaci iz Koovievih i erjavievih knjiga, te nekoliko polemika. Budui da su ovo polemike, dakle ne i naune rasprave, u njima se iznose stavovi (naravno i daje niz podataka), ipak nedostaje argumentacija svojstvena naunim radovima. Boban nastavlja zapoete diskusije i u 3. knjizi Kontraverzi,1529 a u vezi rasprava o Jasenovcu donosi izvode iz dokumenata o zabrani Miliine knjige. Knjiga Franje Tumana Bespua ili punim nazivom Bespua povijesne zbiljnosti, Rasprava o povijesti i filozofiji zlosilja1530 predstavlja svojevrsni obraun autora sa svima koji drukije misle.1531 Osnova njegova obrauna je, kako on kae, "jasenovaki mit", tj. preuveliavanjem broja rtava (a Tuman smatra da je u Jasenovcu ubijeno oko 50 000)1532 namee se hrvatskom narodu "osjeaj povijesne krivnje". Tuman polemie sa svima koji, po njemu stvaraju "jasenovaki mit" preuveliavanjem broja rtava, a za svoje tvrdnje ne nudi nikakvu argumentaciju. Na neke navode Tumana morae istoriografija ipak odgovoriti, bez obzira ta u veem delu nije nuno i posebno elaborirati i kontraargu1528Isto,

393-431. zlosilja, Nakladni zavod

1529Ljubo Boban, Kontraverze iz povijesti Jugoslavije, III, Zagreb, kolska knjiga i Stvarnost, 1990. 1530Franjo Tuman, Bespua povijesne zbiljnosti, Rasprava o povijesti i filozofiji

Matice hrvatske, Zagreb, 1989, 508. Nedugo po proglaenju Hrvatske za samostalnu dravu sa Tumanom kao vrhovnikom, u Zagrebu se pojavilo luksuzno opremljeno, u konom omotu, izdanje Bespua. Tumanovi stavovi postaju zvanini stavovi hrvatske politike, a time i nove hrvatske istoriografije (ne samo stavovi, ve i jezik). Bespua su tampana na engleskom: Franjo Tudjman, Horrors of War, Historical Reality and Philosophy, Revised Edition, M. Evans and Company, inc. New York, 1996, 480; i na nemakom: Franjo Tuman, Irrwege der Geschichtswirklichkeit, Eine Abhandlung ber die Geschichte und die Philosophie des Gewaltbels, Zagreb, kolska knjiga, 1993, 620. U engleskom izdanju isputeni su antisemitski stavovi, dok u veoma luksuzno opremljenom izdanju na nemakom su zadrani.
1531Tuman

u svojim pisanjima i istupima svaki put daje drugu brojku. Vidi nap. 809(*****) i ranije komenosnivanja Hrvatske demokratske zajednice nimalo demokratski ne doputa drukiji pristup i

tare. Vidi i tekst uz nap. 556.


1532Inicijator

vienje od svoga. Oigledno je da ova knjiga predstavlja, u vreme svog izlaska, ne samo pokuaj dokazivanja vlastitih stavova (mada sa "tankom" argumentacijom, a i ono ta argumentovano moe pobijati nije njegova zasluga, ve svih onih brojnih objektivno neutemeljenih tvrdnji), ve i pre svega, pokuaj medijske promocije, izlazak iz anonimnosti, radi dnevno-politikih pretenzija u okupljanju istomiljenika. Inae, za argumentaciju esto se poziva na svoje radove Rat protiv rata (Zagreb, 1957, 815) i Okupacija i revolucija (Zagreb, 1963).

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

291

mente (odnosno i sam ne nudi neke kvalitetne - sistem "uo sam", "poznato je"). Morae se odgovoriti (da li podmee ili stoji njegova tvrdnja) npr. o navodnom falsifikatu izjave Ljube Miloa, gde je, po Tumanu, brojka od "40 000 do 60 000 likvidiranih" prerasla na "80 000 do 100 000", a zatim prepravljena na "nekoliko stotina tisua."1533 Tumanov sistem "izjednaavanja" da na svaki, da tako uslovno kaemo, upit o ustakim zloinima, odgovara upitom o etnikim zloinima, uz izraeni antisemitizam (o odgovornosti "idova koji su uvali ljubomorno monopol vrhovne uprava" za pokolje "ne-idova, komunista, partizana i Srba" - a za to daje objanjenja Ante Cilige o verskoj osobitosti i mentalitetu1534 i dr., oduzimaju mu legitimitet objektivnosti. Radi protutee ("ublaavanja dojma svoje knjige") Tuman posveuje deo prostora u knjizi ruenju "bleiburkog mita".1535 Na desetak stranica (od oko 500 stranica knjige) iznosi iz objavljene literature (uglavnom izvan zemlje i iz redova hrvatske emigracije) tvrdnje o "rtvama Bleiburga".1536 Zauzimajui stav "naune objektivnosti", ne zauzima istovreme-

1533Tuman, 1534Vidi

Bespua, 324-326.

prikaz eljka Kruelja "Bespua jasenovakog zlosilja", "Vjesnik - Panorama subotom", br. 580. Bespua, 101-111.

od 19.8.1989. i Milan Bulaji, "Jasenovaki mit", "Intervju, br. 216, od 15.9.1989. i dalje.
1535Tuman, 1536U

brojnim naslovima o Bleiburgu i "bleiburkim rtvama" izdavanim od ustake emigracije ili u novije

vreme u Hrvatskoj, u kojima, valjda radi pokuaja uspostavljanja "ravnotee", odnosno pokuaja umanjenja odgovornosti za ustake zloine, bez ikakvog osnova broj ubijenih u Bleiburgu (tamo ustvari nije niko ubijen, ve su tamo saveznici izruili JA deo kvislinkih formacija), na "Krinom putu" itd. (ukljuujui i postojanje, nakon proboja 22. aprila i ulaska jedinica JA u pusti Jasenovac 2. maja 1945. godine, nepostojeeg logora do 1947. u Jasenovcu) penje se na 200, 300 pa ak i 500 hiljada. Navodimo neke od naslova, poto se njima slue uesnici u aktuelnim polemikama o rtvama (Jasenovac - Bleiburg). Nicolay Tolstoy, The Minister and the Massacres, London, Century Hutckinson, 1986; Bleiburka tragedija hrvatskog naroda, priredio: V. Nikoli, Mnchen - Barcelona, 1976, 494; Spomenica Bleiburg 1945-1995, Zagreb, 1995; Bleiburg - uzroci i posljedice, Spomen zbornik 40-te godinjice tragedije, prireiva: V. Nikoli, Knjinica Hrvatske revije, Mnchen - Barcelona, 1988; Jazovka, Specijalno izdanje, "Vjesnik" Zagreb, 1991; Ante Beljo, Jugoslavija, Genocid = Yugoslavia, Genocide, Northern Tribune Publishing, Sudbury, 1985; Bleiburg 1945-1995, Zbornik radova s meunarodnog znanstvenog skupa u Zagrebu 1995, Zagreb, Hrvatska matica iseljenika, 1997, 316; Ivo Omranin, Hrvatska 1941-1945, I-V, Washington, 1988; Na prekretnici, ur. J. Petrievi, Brug, 1986; Kazimir Katalini, NDH, BiH, Bleiburg, Genocid, Zagreb, 1993.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

292

no i stav "naune odgovornosti", tj. nigde se izriito ne izjanjava o svom stavu,1537 dok za "jasenovaki mit" ima decidiran stav. Tuman u "cilju raskrinkavanja antihrvatskih pobuda" nastoji rehabilitovati RKC i Stepinca, jer za njega je "sve to im se imputira lano i tendenciozno". Podmetanja i tvrdnje ("argumentacija" u stilu "doznao sam", "rekao mi je x" - "jo je iv pa mu ime ne navodi da ne bi imao neugodnosti") o upotrebi logora do 1947. i pripadanju dela naenih kostura i tom logoru ("a tu bi mogao leati odgovor na pitanje zato su preko noi porueni preostali logorski objekti"), o odgovornosti dela Jevreja logoraa za zloine u logoru (a to proizlazi iz njihovog, po njemu, "vjerskog i rasnog bia") i druge, imaju svoju ideoloku, rasnu, konfesionalnu i nacionalnu komponentu (ime je Tuman oigledno optereen).1538 Jezik koji Tuman koristi izraava i njegov stav izraen u nizu "promiljanja", npr. samo neki od naslova: "Svedobna sveudiljnost genocidne inidbe", "Na inaitu suglasja i opreka s filosofskim nasljeem", "U suvremenom promiljanju svevremenskog bezgranija zlosilja", "U razdvojbi - zdvojnosti". Tumanovoj leksici, oigledno, nedostaje samo "korienski pravopis".

1537Mada

se analizom citata moe zakljuiti koji je njegov stav, bez obzira na "obaranje mita". se poziva i na svoj rukopis (str. 12) Nacionalno pitanje u suvremenoj Europi, za koga kae da

1538Tuman

je izaao na engleskom: Nationalism in Contemporary Europe, Columbia University Press, 1981, i na nemakom: Die Nationalittenfrage in heutige Europe, 1986, odnosno kasnije (str. 64) navodi i izdanje: Nacionalno pitanje u suvremenoj Europi, Hrvatska revija, Mnchen - Barcelona, 1981, 373, (2. izd. 1982, 429); U Bespuima ukazuje i na izdanje: Isti, Dravnost nacije klju mira Europe, Lidingo, 1982, 53. Osim ranije pomenutih Tumanovih radova, interesantno je uporediti kako se vri svojevrsno "salto mortale" u stavovima, vidi i: Isti, Stvaranje socijalistike Jugoslavije, Zagreb, 1960, 337. (na slovenakom: Rojstvo socijalistine Jugoslavije, Ljubljana, 1961, 274.); Isti, Velike ideje i mali narodi, Zagreb, 1969, (2. izd. 1970.). Predavanje na seminaru Povijesnog drutva, objavljeno i u "Kolo" br. 6/1968, Zagreb, Matica Hrvatska: Rasprave o uzrocima sloma monarhistike Jugoslavije i pretpostavkama razvitka NOB u Hrvatskoj (1964), O opim uvjetima i znaajkama razvitka revolucionarnog demokratskog pokreta u Hrvatskoj (1966), Enciklopedijski prikazi povijesti SFRJ (1967), Ideje o slavenskoj uzajamnosti i narodi Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu (1968); Isti, Hrvatska i Jugoslavija, Zagreb, 1981. Vidi i: Isti, Usudbene povjestice, Zagreb, 1995.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

293

Pojava Tumanove knjige nee u istoriografiji predstavljati prekretnicu vladajuih miljenja, ali e izazivati polemike1539 i podgrejavati i onako pregrejanu, i u dnevnopolitike svrhe esto zloupotrebljavanu, atmosferu oko Jasenovca.1540 Sa Tumanom, odnosno njegovim stavovima polemisali su mnogi. Svojevrsne analize, sa polemikim osvrtima dali, su Bulaji,1541 Dadi,1542 Babi,1543 Markovi,1544 Skoko1545 i

1539Bulaji

u listu "Intervju", br. 216. od 15.9.1989, str. 25: "'Besaa povijesne zbiljnosti' korisna je radi

otvorenog iznoenja proustakih stavova, koji imaju savremenih pristalica meu javnim radnicima, ali koji nemaju smjelosti da svojim opredjeljenjima iziu pred javnost".
1540Nedugo

po pojavi Tumanove knjige, koja je postala ideoloki vodi politikim istomiljenicima, a i ne-

izbeno tivo i neosporivi argumenat i dotadanjim politikim protivnicima na hrvatskoj javnoj sceni, koji su bilo iz oportunih razloga, bilo iz ubeenja, prihvatili ove stavove i postali gorljivi "promicatelji", dogaaji na jugoslovenskoj sceni razbuktali su upravo nacionalistike strasti, graene izmeu ostalog i na Tumanovim stavovima.
1541Milan

Bulaji, "Jasenovaki mit" Franje Tumana, Genocid nad Srbima, Jevrejima i Ciganima, Beo-

grad, Struna knjiga, 1994, 115. Vidi i varijetete: Isti, Nezavisna Drava Hrvatska, Jasenovac, Sistem ustakih logora smrti, Tumanov jasenovaki mit (naslov na korici); "Jasenovaki mit" Franje Tumana, Genocid nad Srbima, Jevrejima i Ciganima (naslov na 1. stranici), Beograd, Struna knjiga, 1997, 203+36; Isti, Ustasha Crimes of Genocide, Tudjmans "Jasenovac Myth" (naslov na koricama), Tudjmans "Jasenovac Myth", ustasha crimes of genocide (naslov u katalogizaciji), Belgrade, The Ministry of Information of The Republic of Serbia, 1992, 100; Isti, "Jasenovac Myth", Genocide Againt Serbs, Jews and Gypsies (naslov na 1. strani i u katalogizaciji), Beograd, Struna knjiga , 1994, 123+20; Isti, The Independent State of Croatia, Jasenovac, The system of Ustasha death Camps, Tudjmans "Jasenovac Myth" (Tudjmans "Jasenovac Myth", genocide against Serbs, Jews and Gypsies, and UNESCO World Heritage), Belgrade, Struna knjiga, 1996, 187. Osim u navedenoj knjizi "Jasenovaki mit" i "tumanovtina" prisutni su u mnogim Bulajievim lancima, istupima na naunim skupovima, polemikama u medijima. Uz ve ranije pomenute vidi i: Milan Bulaji, Povijesna revizija istorije, "Srpski mit o Jasenovcu" profesora Josipa Pearia i "Skrivanje istine o beogradskim konc-logorima" - Ideologija genocida Cohen - Peari, Hrvatski informativni centar i Hrvatski institut za povijest, 1988, Beograd, "Borba", 8.9. - 5.10.1988. (24. nastavka) - polemika s Tumanovim trabantom Josipom Peariem, autorom knjige - pamfleta Srpski mit o Jasenovcu; vidi takoe: Milan Bulaji, Negiranje ustakih zloina genocida, Politika, 14-25.7.1999. (12 brojeva) - polemika s Josipom Jureviem, autorom Nastanak jasenovakog mita. Vidi i: Milan Bulaji, Sistem neistina o zloinima genocida 19911993, uvodni referat, u: Sistem neistina o zloinima genocida 1991-1993, Zbornik, Beograd, SANU, 1994, 21-53.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

294

drugi,1546 ali javili su se i njegovi (vie ili manje) direktni, odnosno posredni "promicatelji".1547 Bulajieve polemike iz tampe o pitanjima koja su pokrenuta, u nizu rasprava i polemika, nakon izlaska Ustakih zloina genocida, nastavljene su posebno nakon pojave Tumanove knjige, kojom je uvrstio i Bulajia meu "tvorce jasenovakog mita". Bulaji polemie u knjizi "Jasenovaki mit" Franje Tumana sa Tumanovim stavovima u Bespuima, argumentujui svoju polemiku nizom izvoda iz dokumenata, svedoenja, izjava. Iako knjiga donosi dosta materijala o jasenovakim logorima, ona je ipak vie okrenuta polemici nego konzistentnom elaboriranju nae teme. Bulaji je u niz navrata pozvao Tumana na kritiku raspravu o njegovim tezama, meutim umesto Tumana u polemici se pojavljuju njegovi zagovornici.1548 Najgorljiviji zagovornik Tumana je ipak Josip Peari sa svojom knjigom - pamfletom Srpski mit o Jasenovcu,1549 u kome pokuava "analizom" Bulajieve knjige, pozivajui upomo Ljubicu
1542Petar

Dadi, Nova ustaka drava, Beograd, 1990; Isti, Srbi na udaru "rasne revolucije" u XIX i XX Babi, Bespua Franje Tumana, Zemun, Grafopublik, 1992, 214; Vidi i: isti, Historija hrvatske S. Markovi, Pola veka srpske golgote, Beograd, Srpski Obraz, 1995, 251; Isti, Sedam smrtnih

veku, Beograd, Struna knjiga, 1991.


1543Goran

histerije, Beograd, Struna knjiga, 1992, 277.


1544Marko

grijehova mrakobjesne tumanovtine, uzeto iz: Genocid nad Srbima u Hrvatskoj, Lazarica br. 136, Vesnik srpske pravoslavne crkve Svetog kneza Lazara u Berminghamu, Engleska, Lazarica Press, Birmingham, England, 1991, 41.
1545Savo

Skoko, Neistine i podvale u knjizi Franje Tumana "Bespua povijesne zbiljnosti", u: Sistem neiMaks Erenrajh, Tumanova bespua, u: Catena mundi, II, 61-62; Ratko Dimitrovi, Metamorfoze Jurevi, o.c.;Josip Peari, o.c.; Anto Kneevi, An analysis of Serbian propaganda, the misre pre-

stina i zloina genocida 1991-1993, SANU, Beograd, 1994, 65-102.


1546Vidi:

jednog generala, Catena mundi, II, 58-60.


1547Josip

sentation of the writings of the historian Franjo Tudjman in light of the Serbian - Croatien war, Zagreb, Domovina tt, 1992, 256. (izv. stv. naslov: Mitovi i zbilja: meunarodno znaenje Tumanovih "Bespua" u razotkrivanju uzroka srpsko - hrvatskog rata i razlaza).
1548Npr.

Kruelj, koje li promene u odnosu na ranija pisanja, recimo, uz pojavu Tumanove knjige; nadalje,

erjavi sa svojim "demografskim izraunom" jasenovakih rtava postao je, videli smo, oficijelni strunjak demograf za pitanja rtava i Jasenovca.
1549Josip

Peari, Srpski mit o Jasenovcu, Skrivanje istine o beogradskim konc-logorima, Zagreb, Dom i

svijet, Hrvatski institut za povijest i Hrvatski informativni centar, 1998, 216.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

295

tefan1550 i Philipa Cohena1551 da ustvrdi kako je Jasenovac zapravo srpski mit radi prikrivanja srpskih zloina. No, o Peariu, smatramo, ne treba troiti rei. O drugom zagovorniku teze o jasenovakom mitu Josipu Jureviu i njegovoj knjizi ve smo govorili.1552 Zanimljivu analizu Tumanove knjige napravio je, ne istoriar, ve knjievnik, Goran Babi,1553 jer kako kae "To to taj autor pie ne pripada povijesnoj znanosti, nego prije svega jednoj vrsti specifine publicistike. Prema tome nije ni nuno da bi recenzent bio historiar... Tako e ovo... biti naprosto recenzija njegove knjige..."1554 Babi prati Tumanovo pisanje, ukazuje na kontradikcije i Tumanovo baratanje injenicama kako mu kad odgovara, pa makar to bilo u suprotnosti jedno s drugim na razmaku od nekoliko stanica. Vet peru, Babi, bez pretenzije na strunost, ali drei se injenica, lako dokazuje tezu izreenu u naslovu.

4. REGIONALNA I LOKALNA ISTORIOGRAFIJA

1550Ljubica

tefan, Srpska pravoslavna crkva i faizam, Zagreb, Globus, 1996, 348; Ista, Pregled srpskog

antisemitizma (objavljeno pod imenom Tomislav Vukovi i Edo Bojovi, poto je "spisateljica" u to vreme ivela i radila u Beogradu), Zagreb, Altair, 1992, 201; Ista, Mozaik izdaje (objavljeno pod imenom Tomislav Vukovi, ista napomena), Zagreb, Hrvatsko knjievno drutvo sv. iril i Metod, 1991 287; Ista (kao anonim), Srbija i Albanci, O stogodinjem srpskom genocidu nad Albancima, Ljubljana, asopis za kritiko znanosti i Magellan, 1989.
1551Philip

J. Cohen, Serbias secret War, Propaganda and the Deceit of History, Texas A and M Univesity

press, 1996, 235, Forwerd by David Riesman; Srpski tajni rat, propaganda i manipulacija historijom, Prevod s engleskog, Ljiljan, Sarajevo, 1966; Tajni rat Srbije, Propaganda i manipulacije povijeu, Zagreb, Ceres, 1997; Vidi i: Isti, Drugi svjetski rat i suvremeni etnici, Zagreb, Ceres, 1997.
1552Vidi

nap. i tekst uz nap. 1022-1037. Bespua Franje Tumana, Zemun, Grafopublik, 1992, 214.

1553Babi, 1554Isto,

13.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

296

Najbrojnija grupu literature u kojoj nalazimo i odreene podatke o jasenovakim logorima predstavlja regionalna i lokalna istoriografija. Najee se radi o zbornicima seanja uesnika NOR-a, esto kombinovano s istoriografskim prilozima pitanju izuavanja nekog segmenta, ili se radi o monografijama i prilozima za monografije koje su radili instituti, struni istoriari (individualni autorski rad), a esto i istoriari amateri. U ovim radovima o jasenovakim logorima najee se govori u kontekstu zapisa o teroru i masovnom stradanju stanovnitva, odreenih grupa (lanovi KP, SKOJ-a, NOO i sl.) ili pojedinaca. Uvrtavanjem i naslova u kojima se pominju samo pojedinci ili manje grupe koji su odvedeni u logor i ubijeni, odnosno u nekim sluajevima i preiveli, nastojalo se dati i prilog za izuavanje broja rtava. Naravno da ovakvih knjiga i lanaka ima neuporedivo vei broj i jedno sistematsko istraivanje, koje bi dalo podatke o imenima stradalih kao i broju rtava prema objavljenoj literaturi, znaajno bi proirilo broj ovih bibliografskih jedinica. Kada se radi o podacima o licima ubijenim u sistemu jasenovakih logora, posebno istiemo izdanja Historijskog arhiva Karlovac, kao i neka druga (npr. Bosanskodubiko podruje u NOR-u ) koja pregledno i poimenino daju spiskove poginulih i umrlih sa naznakom i mesta stradanja. U nekim od bibliografskih jedinica daju se sumarni podaci o palim borcima i FT bez ralanjivanja po mestu stradanja, tako da ovi prilozi mogu posluiti izuavanju pitanja ukupnog broja rtava, ali ne i izuavanju broja rtava u jasenovakim logorima, a uvrteni su zbog naznaka u tekstu da su vee ili manje grupe ili pojedinci oterani u logor. Za izuavanje jasenovakih rtava moraju se uzeti u obzir i oni prilozi koji govore o odvoenju u logore iz kojih su zatoenici transportovani u Jasenovac prilikom likvidacije tih logora (npr. Jadovno), a da nije decidno navedeno da su i ubijeni u dotinom logoru. U grupi regionalno historiografije su radovi o NOR-u u veim geografskim, istorijskim ili politikim celinama: Slavonija, Banija, Kordun, Lika, severozapadna Hrvatska, Hrvatsko Zagorje, Dalmacija, Gorski kotar, Srem, Bosanska krajina, istona i srednja Bosna, Hercegovina itd.1555
1555Takvi

su npr. radovi: Ivan Mikovi, Pregled narodnooslobodilakog rata u Slavoniji, Sl. Brod, HIS,

1968, 244. (na str. 20, 21, 31. i 78. govori se o jasenovakim logorima, daje podatke o nekim selima odvedenim u logor, na str. 20. postoji pogrena tvrdnja, neprecizna, da je Logor Jasenovac osnovan krajem 1941.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

297

godine). Slavonija u borbi 1941-1945, Album fotografija iz NOR-a, "27. srpanj", 1952. 492+3, (Album sa preko 2.000 fotografija, meu kojima i fotodokumenti terora). Slavonija u narodnooslobodilakoj borbi, Tematski zbornik, Materijali naunog skupa 25. i 26.11.1966, povodom 25. god. ustanka, Slavonski Brod, HIS, 1967, 232; Pavle Gregori i Zdravko Krni, NOP u Slavoniji 1941, Slavonski Brod, 1967; Zdravko Krni, Slavonija 1941, Osijek, MO SUBNOR Zajednice opina, 1978, 242; Pavle Gregori, NOB u sjeveroistonoj Hrvatskoj 1942. godine, Zagreb, Stvarnost, 1978, 291; Isti, Narodnooslobodilaki pokret u zapadnoj Slavoniji, Moslavini i Bjelovarskom okrugu 1941. godine - sjeanja, Slavonski Brod, 1969; injenice o Zapadnoj Slavoniji, Izd. Regionalno udruenje Srba Zapadne Slavonije, Pakrac, 1992. (genocid 1941-1945. i 1991.); Nada Lazi, Baranja 1941-1945, Slavonski Brod, HISB, 1979, 348; v. Duan ali, Politika situacija u Slavoniji 1942. godine, u: 1941-1942. u svedoenjima uesnika NOB, knj. 14, 37-69; Isti, Ustaniki dani u Slavoniji, u: etrdeset godina, knj. 5, 277-284; Miodrag Bjeli, Prva grupa slavonskih partizana u oficirskoj koli Vrhovnog taba NOV i POJ, u: 1941-1942. u svedoenjima uesnika, knj. 19, 422-431. (grupa polaznika teaja noiva u Plesmu pored Krapja, prostor logorske "zatitne zone"). Duan Kora Kordun i Banija u narodnooslobodilakoj borbi i socijalistikoj revoluciji, Zagreb, kolska knjiga, 1986. Simpozij o Petrovoj Gori, Zbornik, Izdavaki zavod JAZU, Zagreb, 1972; Milan Radeka, Kordun u prolosti, Zagreb, Prosvjeta, 1989; Petar Zinai, Hronologija dogaaja na Kordunu, Slunj, 1966; Isti, Genocid na Kordunu i okolici od 1941-45, Beograd, Struna knjiga, 1996, 513; Borci na Kordunu 1941, Spomen album (priredio: Milo Gaea), Zagreb, 1986, 328. ("Na Kordunu grob do groba" - nije samo stilska figura narodne pesme, nego stvarnost ratnog vremena i ustake strahovlade: ukupno ubijeno 29 853 lica: 27 113 Srba, 1 404 Hrvata, 929 Roma, 362 Jevreja, 28 Slovenaca, 9 Rusa, 5 eha i po jedan Poljak, Makedonac i Musliman. Ustae su ubili: 16 361, Nemci 1 430, Talijani 249, domobrani 41, andari 40, etnici 68, muslimanska ustaka milicija 13.); Mile Daki, Petrova mi Gora mati, Zagreb, Prosvjeta, 1983, 176; ene Korduna u borbi i radu, Zagreb, Glavni odbor AFH, 1945. O Kordunu vidi nekoliko lanaka u 1941-1942. u svedoenjima uesnika: Ignjatije Peri, Prva zamena ratnih zarobljenika na Kordunu, knj. 23, 290-297; Mileta Bjelivuk, Tri akcije na Kordunu, knj. 13, 330-334; Zuhdija ali, Poetak ofanzive na Kordun, knj. 11, 535-549; Danica Pavlovi-Bulat, ene sjevernog Korduna u NOP, knj. 3, 544-556. Sisak i Banija u revolucionarnom radnikom pokretu i ustanku 1941, Zbornik, IHRPH i Muzej Sisak, Sisak - Zagreb, 1974, 978. (U osam priloga govori se i o pojedinanim i masovnim otpremanjima u logor, a ponegde se i navode i imena ubijenih u logoru. U referatu Gojka Jakoveva: Pokret otpora grada Siska i okolice 1941-1942. godine, (315-330), na nekoliko mesta se imenuju lica otpremljena u Jasenovac ili Staru Gradiku, a na str. 322-323. se pominje grupa od 700 lica uhapenih 4. i 5. 5.1941. koja je otpremljena za Jasenovac (?!, nap. JM), iz koje je na Graniku ubijeno oko 450 osoba, a ostatak je otpremljen delom u logor a delom u Srbiju. Takoe, govori se o grupi od 15 aka koji su 4. septembra otpremljeni u Jasenovac, a kasnije puteni. Na ovu konstataciju postavlja se pitanje vremena otpremanja u Logor Jasenovac - V mesec?). Svjetlo Banije, Banija u NOB, Sjeanja i zapisi, Zagreb, Stylos, 1972, 523; Vera Crnobori-Oprijan, Narodni heroji Banije i Siska, Zagreb, "27. srpanj", 1957, 154. (Marijan avi). Vidi i lanak: Pero Milekovi ico,

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

298

Partijska veza Zagreb - Sisak - Banija, u: 1941-1942. u svedoenjima uesnika, knj. 2, 110-121. (Autor lanka bio je u logoru u Gradiki i osloboen je zamenom.) Ustanak je planuo, I-II, Gospi, Like novine, 1971; Lika u NOB-i 1941, Zbornik, piu uesnici, Beograd, Vojno delo, 1963, 732; Lika u NOB-i 1942, Sjeanja uesnika, Beograd, Narodna armija, 1971, 745; Lika u prolosti i sadanjosti, Materijali s naunog skupa odranog na Plitvicama 14, 15. i 16. XI 1971. povodom 30-godinjice ustanka naroda Hrvatske u Srbu, Zbornik br. 5, HA, Karlovac, 1972; Danilo Damjanovi, Ustanak naroda Hrvatske 1941. u Srbu i okolini, Zagreb, Progres, 1972, 324; Mane Peut, Revolucija u Lici 1941-1945, Mnchen, 1966; Gojko Polovina, Svedoenje - seanje na dogaaje iz prve godine ustanka u Lici, Beograd, Rad, 1988; Mirko Rapai, Lika tragedija, Hrvatski zloin genocida nad srpskim narodom 1941. do 1945, Beograd, Srpska re, 1999, 424; ene Like bore se, rade, govore, Zagreb, Glavni odbor AF Hrvatske, 1945; vidi lanak: . Stanisavljevi, Ustanak naroda Like 1941, Istorijski glasnik, 1-4/1961. Prilog historiji radnikog pokreta i narodnooslobodilake borbe u Meimurju od 1919-1955. god . Zbornik, akovec, Tiskara i knjigovenica, 1959, 243. (U prilogu i popis palih i preivelih boraca NOV, poginulih u logorima, zatvorima i FT, 157-239). Drago Gizdi, Dalmacija 1941,1942, 1943, 1944/45, Zagreb, Epoha, 1964. Narodnooslobodilaka borba u Dalmaciji 1941-1945, Zbornik dokumenata, 1-7, Split, 1981-1984; Sibe Kvesi, Dalmacija u narodnooslobodilakoj borbi, Zagreb, Lykos, 1960, 732, (Split, 1979); Zbornik, sv. 3, Materijali sa znanstvenog skupa "Dalmacija 1943", odranog u Splitu 5-10.12.1973, IRHPD, Split, 1975, 869, Zbornik, sv. 4, Materijali sa znanstvenog skupa "Sjeverna Dalmacija u NOB-i", IHRPD, Split, 1978. Vojvodina 1941, Radovi i diskusije sa skupa istoriara u Subotici 9. i 10.12.1966, Novi Sad, Pokrajinski odbor Drutva istoriara SR Srbije za Vojvodinu, 1967, 475; Vojvodina u Narodnooslobodilakom ratu i socijalistikoj revoluciji 1941-1945, Novi Sad, 1984; Vojvodina u borbi, Zbirka lanaka iz narodnooslobodilake borbe, urednik: ivan Milisavac, Novi Sad, Matica srpska, 1951, 257; arko Atanackovi, Vojvodina u borbi 1941-1945, Novi Sad, Forum, 1959, 270; Isti, Srem u narodnooslobodilakom ratu i socijalistikoj revoluciji, imanovci, Mesna zajednica, Mesni odbor SUBNOR-a, 1968, 570; Duan Lazi - Gojko, Sremsko krvavo leto 1942, Sremska Mitrovica, Sremske novine, 1982. (o akciji Viktora Tomia); Jovan Popovi, Sremska hronika, Beograd, Prosveta, 1953, 86; Sreten Savi, Srem u narodnooslobodilakoj borbi, Beograd, Vojno delo, 1963, 242; Isti, Borbe u Sremu 1941-1944, Novi Sad, SUBNOR Vojvodine, 1967, 562. (2. izd.: Sremska Mitrovica, 1981); vidi i lanak Petra Vukelia, Okupaciona vlast i sistem nacionalne diskriminacije u Sremu za vreme "Nezavisne Drave Hrvatske", u: Zbornik za drutvene nauke, sv. 35, Matica srpska, Novi Sad, 1963. Hercegovina, Zagreb, Privredni vjesnik, Mostar, MOK SSRN, 1981; Hercegovina u NOB, Beograd, Vojno delo, knj. 1, 1961, 980, VINC knj. 2-4, 1986, 804+776+752, (Nada Bitanga, Prvi bomba Mostara, knj. 1, 139-141; Nusret Seferovi, Mostar u NOP-u, fragmenti, knj. 1, 142-175; Drago Karlo Mileti, Stradanja u Mostaru, knj. 2, 109-122; Esad Brki, U talijansko-ustakom zatvoru, knj. 2, 545-582; Danilo Bilanovi, O radu SKOJ-a u Mostaru, knj. 3, 251-265; Avdo Pirki, Ilegalac u Konjicu i logora u Jasenovcu, knj. 4, 296-305; Stevan Kovaina Stevo, Hercegovci u koncentracionim logorima Norveke, knj. 4, 566-580); Da-

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

299

Pogromi i stradanja naroda Bosanske krajine, napose u jasenovakim logorima, nalo je odraza u brojnim naslovima, od naunih radova, memoarskih zapisa, do beletristike. Ustanak u Bosanskoj krajini Duana Lukaa je jedna od najee citiranih knjiga o stradanju naroda Bosanske krajine.1556 Branko Bokan u knjizi sa paralelnim tekstom na srpskom

nilo Tunguz-Perovi, Stradanje Srba Hercegovaca u I i II svetskom ratu; Isti, Stradanje Srba u Hercegovini za vrijeme Nezavisne drave Hrvatske od maja 1941. do jula 1942, Beograd, 1949; Savo Skoko, Pokolji Hercegovakih Srba 41, Beograd, Struna knjiga, 1991, 445; Novica Vojinovi, Genocid hrvatskih kleroustaa nad Srbima u Hercegovini, Beograd, 1991; v. Branko Kovaevi i Savo Skoko, Junski ustanak u Hercegovini 1941, u: Istorija radnikog pokreta, Zbornik radova, knj. 1, Beograd, Institut za istoriju radnikog pokreta, 1965. Zdravko Antoni, Ustanak u istonoj i centralnoj Bosni 1941, Beograd, VIZ, 1973, 529; Isti, Zapisi Pere ukanovia, Ustanak na Drini, Beograd, SANU, Balkanoloki institut, 1994, (na str. 160-161: "oerani" u Jasenovac i "tranciportovani" iz Drinjake optine); v. Isti, Srpski narod u Bosni i Hercegovini 1941. izmeu genocida i borbe za slobodu, u: Drugi svjetski rat - 50 godina kasnije, 643-653. Srednja Bosna u NOB-u, sjeanja, lanci i dokumenti, Beograd, VIZ, knj. 1, 1976, 887, Banja Luka, Glas, knj. 2, 1980, 772, knj. 3, 1981, 779; (Vidi, Lazo udi, Hapenje u Crni, Osinji i Pojezni, knj. 1, 297-298; Ilinka Dragi, Ostala sam bez sinova, knj. 1, 362-363; Vojin Hadistevi, Skojevska biblioteka, "zablude" zbog konspiracije, umnoavanje istorije SKP(b), knj. 1, 102-114; ivko Lui, Sam u planini, knj. 1, 771773, (Nemci i ustae Jure Francetia iz sela Vozue oterali nekoliko stotina ljudi i ena u Jasenovac i tamo ih poklali); Milo Lugonji, Prvi zadatak sam izvrio, knj. 1, 576-578; Zvonko Odi, Dole, Ponir, ehitluci, knj. 1, 498-503; Slavko Odi, Okupacija Bosne u aprilskom ratu 1941. godine, knj. 1, 163-191. (na str. 191: iz dnevnika 718. nemake peadijske divizije: "31. decembra (1941) landicen bataljon 823. javlja o akciji protiv ustanika, koji su 30. na 31. decembra napali elezniku stanicu Jasenovac, pruga Sisak - Brod", signatura u fusnoti: T-315, Roll 2265, 000363-000365); S. Odi Ustaki pokret i katolika crkva u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, knj. 1; Duanka umura Piroli, Na skojevski aktiv u uslovima okupacije, knj. 2, 517521; Drago urevi, Radovan Vulin - uitelj, pjesnik i revolucionar, knj. 2, 564-571; Milivoj tekovi, Na Crnom vrhu 30. oktobra 1941, knj. 2, 508-509. (imena oteranih i pobijenih u Jasenovcu iz sela Malo Blako, Banja Slatina, Gornja Slatina i Jaruani); Pero Popovi, Jokin sine..., knj. 2, 392-397; Obrad Jankovi, Bilo je i vrijeme..., knj. 2, 415-416. (10 ljudi iz Breziana odvedeno 23. septembra 1941. u Jasenovac); Jan Drong, Bili smo sloni, knj. 3, 635-639. (Poljaci iz prnjavorskog sreza oterani u Jasenovac); Vojin Hadistevi, U Tisovakoj partizanskoj eti, knj. 3, 109-132; Ljubo Jankovi, Ubili su i Salku uia, knj. 3, 315316; Omer Kopi, I bi mi saopeno..., knj. 3, 68-88; Ana Naut, Izgubila sam i sina i mua, knj. 3, 624-616; Mujo Subai, Bio sam dvaput na Poniru, knj. 3, 187-189, Ratko Vujovi oe, Dva mjeseca u srednjoj Bosni, knj. 3, 489-497. (selo Sitnei i Lepenica na Motajici, preko 100 ljudi i ena odvedeno u Jasenovac).
1556Duan

Luka, Ustanak u Bosanskoj krajini, Beograd, VIZ, 1967, 522.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

300

i engleskom Genocid nad Srbima Bosanske Krajine1557 dao je osvrt na masovne zloine ustaa nad Srbima po krajikim srezovima: bihaki, krupski, cazinski, sanski, kljuki, bosanskopetrovaki, bosanskonovski, jajaki, prijedorski, glamoki, bosanskograhovski, bosanskogradiki, bosanskodubiki, mrkonjigradski i banjaluki. Podatke nalazimo u brojnim knjigama i lancima o Kozari, jer to je prostor ije je stanovnitvo najvie, zajedno sa slavonskim, stradalo u jasenovakim logorima,1558 a u ediciji

1557Branko

J. Bokan, Genocid nad Srbima Bosanske Krajine = Genocide of the Serbs of Bosnian Krayina, u narodnooslobodilakom ratu, Zapisi i sjeanja, Beograd, VIZ, I-VI, 1971-1978. (Vidi nap.

1941-1945, Beograd, Evropsko slovo, 1996, 113, ilustr.


1558Kozara

704); Kozara u narodnooslobodilakoj borbi i socijalistikoj revoluciji (1941-1945), Zbornik radova sa naunog skupa odranog na Kozari (Mrakovica) 27. i 28. oktobra 1977. godine, Nacionalni park "Kozara" Prijedor, Institut za istoriju Sarajevo, Muzej Kozare Prijedor, Prijedor, 1980, 535; Nusret Idrizovi, Kozara, Iz borbe naih naroda za slobodu, knj. 1, Muzej narodne revolucije NR BiH, Sarajevo, 1957, 77; Mladen Oljaa, Kozara, Roman, Beograd, 1967; Rade Bai, Ustanak i borbe na Kozari 1941-1942, Beograd, Vojno delo, 1957, 270. (o odvoenju ranjenika, bolesnika i naroda iz zbega u logor, str. 259-266); Isti, Kozara ljeta etrdeset druge, Sarajevo, Svjetlost, 1956, 156; Ljubo Mihi, Kozara, Priroda, ovjek, istorija, Novi Sad, Dnevnik, 1987, 944. (Jasenovac - Stara Gradika, istorijat, 275-276; II svetski rat - hronologija; pokolj u Drakseniu; pokolj u argovcu, Drakuliima i Motikama; ofanziva na Kozaru, logorisanje 68 500 lica, od ega oko 12 000 dece); Mirko Peki i Dragutin urguz, Bitka na Kozari, Prijedor, 1968, IV dopunjeno izdanje, Nacionalni park "Kozara, Prijedor, 215. (str. 158: stanovnitvo Kozare u sabirnim logorima: Dubica Cerovljani 26 000, Jasenovac 8 400, Mlaka 7 000, Jablanac 4 000, Gradika 1 300, Novska 4 700, Grabovac kod Novske 500, Paklenica 500, Raji 600, Laevac 500, Bodegraj 500, Prijedor 14 500, Ukupno 68 500; rtve s kozarskog podruja iz: Dubice 9 920, Gradike 7 248, Novog 3 495, Prijedora 2 682, Laktaa 808, Banja Luke i Ivanjske 325, Ukupno 24 488); Borko O. Arseni i uro P. Milinkovi, Plamen pod Kozarom, Bosanska Dubica, SUBNOR, 1969, 292; Marko Runov, Narodni heroj Milan S. Tepi, Beograd, VINC, 1992, 110. (o heroju najnovijeg rata Milanu Tepiu iz Komlenaca, reminiscencije na pogrome, Bainske, odnosno Dubike kreane - lokalitet jasenovakih logora, 6 774 lobanje u zajednikoj grobnici); Branko Babi Slovenac, Ljudi i bitka na Kozari, 2. izd., Glas Banja Luka i Nacionalni park "Kozara" Prijedor, 1982, 159. (orig. Ljudje in boji na Kozari, zaloilo in izdalo: Zalonitvo Trakega tiska v Trstu v sodelovanju z zalobo Partizanska knjiga v Ljubljani, 1979); Gojko Joki, Nacionalni park "Kozara" Prijedor, Nacionalni park "Kozara" Prijedor i Turistika tampa Beograd, 1978, 32; Kozara, Istorijske fotografije dogaaja od ustanka 1941. do aprila 1945. godine, Tekst i izbor: Dragoje Luki, Nacionalni park "Kozara" Prijedor i Turistika tampa Beograd, 1978, 56; Vidi i lanke: Rade Bai, Neprijateljska ofanziva na Kozari juna 1942. godine, VIG, 3/1952, 3-32; Rade Bai i Idriz ejvan, Ustanak na Kozari i borbe 2. krajikog odreda od dana ustanka do juna 1942, VIG, 1/1951; Izudin auevi, Ustaka vlast i teror na Kozari 1941-1942 godine,

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

301

Podgrme u NOB-u1559 imamo nekoliko lanaka u kojima se pominju imena ubijenih u Jasenovcu. Borbe na Kozari su tema i ustake propagandne publicistike.1560 Iako govore o zloinima partizana - etnika nad Hrvatima , donose dokumenta i fotografije, predstavljajui i svoje zloine kao partizanske. U ovim izdanjima nalazimo i nekoliko podataka i fotografija o odvoenju stanovnitva u logore.1561

u: Kozara u NOB, 101-121; Bora Batoz-Miji, Kako su kozaraki borci spasavali najmlae, u: Deca, rat, revolucija, 42-44; Ista, Nekoliko likova sa Potkozarja, u: ene BiH u NOB, 400-405; Hajro Kapetanovi, Prva oblasna konferencija SKOJ-a za Bosansku krajinu, u: Revolucionarni omladinski pokret u BiH, I, 68-80); Duanka Gvozdenovi-Ostoji, Najmlai u kozarskoj ofanzivi 1942. godine, u: Deca, rat, revolucija, 74-78; Zora Pupi-Ivanovi, Kako su nastale partizanske pjesme na Kozari, u: ene BiH u NOB, 302-306. (pesma nastala u Jablancu, beg iz Jablanca, pesma o stradanju dece).
1559Podgrme

u narodnooslobodilakoj borbi i revoluciji 1941-1945, Zbornik, Sarajevo, 1985; Podgrme u

NOB, Zbornik sjeanja, I-III, Beograd, 1972, 909+767+797. (vidi: Hazim Bilalbegovi, Vrue sansko ljeto, knj. 1, 492-496; Isti, Rad u okupiranom Sanskom Mostu, knj. 3, 219-224; Muhamed Hadihalilovi, Mukotrpne staze kurira oblasnog komiteta, knj. 1, 207-210; Trivo Kora, Dugo potucanje od Bihaa do Bianske ete, knj. 1, 132-141; Hamdija Omanovi, S Treim bataljonom na Bosansku Krupu, knj. 2, 457-461; Ale Terzi, Partijska organizacija u Bosanskoj Krupi do rata, knj. 1, 298-301).
1560Franjo

Rubina, Kozara grob partizana, Zagreb, Nakladna knjiara "Velebit" Zagreb, Tiskara "Ustae",

Berislavieva ulica 10, 1942, 67; Isti, Krvave tajne planine Kozara, Zagreb, Naklada odgojnog odjela ustake vojnice, 1942, 93. (ustvari ovo je 2. izdanje knjige Kozara grob partizana); Odmetnika zvjerstva i pustoenja u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj u prvim mjesecima ivota hrvatske narodne drave, Obraeno i izdano po nalogu Ministarstva vanjskih poslova na osnovu dokaznog gradiva, Sastavio Matija Kovai, savjetnik ministarstva, Zagreb, Naklada Hrvatskog izdavalakog bibliografskog zavoda, Tisak Hrvatske dravne tiskare u Zagrebu, u lipnju 1942, 122+XXV. O knjizi Franje Rubine objavljen je i prikaz: J. B. (J. Balog), O knjizi Franje Rubine "Kozara grob partizana", Zagreb, "ivot", asopis Drube Isusovaca, br. 2, prosinac 1942, str. 318.
1561Franjo

Rubina, Krvave tajne planine Kozara, fotografije na str. 53. i 54.; Isti, Kozara grob partizana, fo-

tografije na str. 38, 40, 40a, 41. i 42. Potpisi pod fotografijama: "Pohvatane partizanske bande u pratnji orunika odlaze u sabirne logore", "S planine Kozare mnoge povorke odlaze u logore, kao zarobljenici, ili se vraaju svojim domovima, da nastave mirnim seljakim ivotom", "Partizani su kanili od ovih jadnika stvoriti svoje udarne ete. Oni e se sada u sabirnim logorima oporaviti i poi na rad", "Podmukli pogledi ovih ljudi odaju njihov zao znaaj".

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

302
1562

Sjeverozapadna Hrvatska u NOB-i i socijalistikoj revoluciji

sadri priloge naunog

skupa istog naziva. Od 70 priloga izdvajamo: Mirko Peren, Lepoglava,1563 Franjo Horvati, Koncentracioni logor 'Danica',1564 Narcisa Lengel-Krizman, Sabirni logori i deja sabiralita na podruju sjeverozapadne Hrvatske 1941-1942.1565 i Ljiljana Medi - Ana

1562Sjeverozapadna

Hrvatska u NOB-i i socijalistikoj revoluciji, Zbornik radova, Varadin, Zajednica op-

ina Memorijalnog podruja Kalnik i IHRPH, 1976, 1118. Zbornik sadri priloge sa naunog skupa istog naziva, odranog 15-17.5.1975. u Varadinu. U Zborniku je objavljeno 70 priloga i popraen je naunom aparaturom. Osim tri posebno istaknuta priloga, Mirka Perena, Franje Horvatia i Narcise Lengel-Krizman, jasenovaki logori pominju se u 9 priloga, na str.: 31, 59, 187, 192, 286, 423, 608, 626, 725. i 772. Radi se, najee, o aktivistima NOP-a koji su bili zatoenici u Jasenovcu i tamo, uglavnom, pobijeni, ili se govori o masovnim represalijama i odvoenju naroda u logor.
1563Mirko

Peren, Logor Lepoglava, Isto, 824-839. Uz konstataciju da su paralelno postojali koncentracioni

logor i kazneni zavod, navodi se podatak o likvidaciji koncentracionog logora, akciji oslobaanja Lepoglave 1943. i formiranju ustakog koncentracionog logora 1944. Autor navodi podatak o otpremanju 1 300 logoraa u Jasenovac na likvidaciju, od kojih se spasilo etrdesetak koji su uspeli provaliti pod vagona i pobei iz voza. Autor navodi da je broj rtava u Lepoglavi preko 500 (str. 438-439).
1564Franjo

Horvati, Koncentracioni logor "Danica", Isto, 869-883. Uz podatke o prilikama u logoru govori Lengel-Krizman, Sabirni logori i djeja sabiralita na podruju sjeverozapadne Hrvatske 1941-

se i o pojedinim zatoenicima koji su iz "Danice" otpremljeni za Gospi, a potom za Jasenovac.


1565Narcisa

1942. Isto, 884-898. "Ustaki koncentracioni logori mogu se razvrstati u dvije osnovne grupe: sabirni i radni. Sabirni su predstavljali neku vrstu sabiralita odakle su uhapenike nakon odreenog vremena odvodili na druga mjesta prisilnog i besplatnog rada logoraa, a u praksi su bili masovna gubilita. Takva se formalna podjela zadrala do kraja 1942. godine ." (nap. 1, str. 884.). Dati su prikazi logora: Lobor (884-890), Kruica (u nap. 3. na str. 884-885.), Gornja Rijeka (890-893), Jastrebarsko i Reka (893-895), Zagreb (895898). O jasenovakim logorima daju se podaci: u vezi s Loborom navodi se da je prvi transport od 1 300 lica stigao iz Kruice, gde je bilo 3 000 zatoenika, od kojih je 1 000 dolo s Paga, svi mukarci iznad 14 godina (str. 885) otpremljeni su u Jasenovac. Likvidacija Lobora izvrena je delimino u Jasenovcu (887-888). Logor akovo je takoe likvidiran u Jasenovcu (889). Logor u Gornjoj Rijeci je sabiralite u koga su dovedena deca iz Jasenovca, Jablanca, Mlake i Stare Gradike (893-894). Za logor u Utici navodi se da u junu 1942. ima oko 8 000 ena i dece, te da je rasformiran dva meseca kasnije (nap. 41, str. 892). Mlaka u avgustu 1942. ima 3 645 ena, 393 mukarca i 5 531 dete. Od 3-5. avgusta iste godine iz tog logora spaeno je 2 106 dece koja su odvedena u Jastrebarsko i Sisak, te 106 dece u prihvatilite u Zagrebu (nap. 49, str. 894). Kroz tri sabiralita i jedan ilegalni deji dom u Zagrebu (str. 895) prolo je 13 115 dece na putu iz logora do novih sabiralita, tj. dejih logora.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

303

Feldman, Arhivska grada o NOB-u na podruju sjeverozapadne Hrvatske1566 i dr.1567 U prostor obuhvaen nazivom "Sjeverozapadna Hrvatska" ulaze i neke ue regionalne celine kao Moslavina, Bilogora, Kalnik i dr. o kojima imamo zapise.1568 U zbornicima o Hrvatskom Zagorju1569 daju se poimenini popisi rtava sa naznakama mesta gde su ubijeni. Izdanja Historijskog arhiva Karlovac1570 izdvajaju se dobrom opremljenou i naunom

1566Ljiljana

Medi i Ana Feldman, Arhivska graa o NOB-u na podruju sjeverozapadne Hrvatske, Isto,

1007-1011. Autorke upuuju na fondove u Arhivu Hrvatske, HA Bjelovar i IHRPH Zagreb.


1567uro

Mile Ban, Bivi kotar Dugo Selo u narodnooslobodilakoj borbi, Isto, 413-436; Anka Berus, Bilje-

ke o radu Povjerenstva Centralnog komiteta Komunistike partije Hrvatske u Zagrebu od 1942. do 1943. Povjerenstva Centralnog komiteta Komunistike partije Hrvatske za sjevernu Hrvatsku od 1943. do 1944, Isto, 56-74; Rudolf Filipi, Crtice iz historije Komunistike partije Jugoslavije (Novigrad Podravski njegova okolica), Isto, 604-609;
1568Zbornik

Moslavine, I, Kutina, 1968. (M. Bordi, Stvaranje prvih partizanskih jedinica na podruju Mo-

slavine; Franko Miroevi, Sabotae i hapenja u Moslavini). Milan Brunovi, Kalnik u borbi, Historijat Kalnikog partizanskog odreda, Zagreb, "27. srpanj", 1953, 328; Zvonko Brki, Bilogorska sjeanja, Istona Bilogora 1941. i 1942. godine, Grubino Polje, OK SK Grubino Polje, 1969, 86; azma u prolosti i danas, Simpozij o 750 obljetnici osnivanja azme, Zbornik radova sa simpozija odranog u azmi studenoga 1976, azma, 1979, 271. Vidi i: Ankica Keman - Vesela, Iz ustanikih dana u Moslavini, u: 1941-1942. u svedoenjima uesnika, knj. 2, 551-556; Josip Galekovi, Kutinska partizanska udarna grupa i njezine akcije, u: Isto, knj, 12, 426-442.
1569Hrvatsko

Zagorje u revoluciji, Zagreb, kolska knjiga, 1981, 570. Sa podruja optina: Donja Stubica,

Ivanec, Klanjec, Pregrada, Zabok, Zaprei i Zlatar Bistrica u popisima poginulih boraca i FT navodi se poimenino 119 boraca i 145 FT da su ubijeni u jasenovakim logorima. Hrvatsko Zagorje u NOB, Zagreb, Epoha, 1959, 470. U popisu poginulih (veim delom zastupljeni su u "Hrvatsko Zagorje u revoluciji") navodi se za 186 lica da su ubijeni u Jasenovcu i Staroj Gradiki, za 12 se ne navodi u kome su logoru ubijeni, dok se za vei broj lica uopte ne pominje gde su ubijeni. U tekstu i napomenama na 7 mesta pominje se Jasenovac i Stara Gradika u vezi s interniranjem 23 lica u logor. Interesantan je navod na str. 293-295. o formiranju logora u Lepoglavi 1944. (prolee), koga formira Luburi sa 40 ustaa, a Ljubu Miloa ostavlja za zapovednika (kontinuitet s Jasenovcem), te da u julu 1944. dolazi 200-300, a u toku decembra oko 1 000 zatoenika iz Stare Gradike. U februaru 1945. u Lepoglavi je bilo oko 3 200 zatoenika. (Vidi: Saopenje br 25, ZKRZ, u: Zeevi - Popovi, Dokumenti iz istorije Jugoslavije, I, 245-247.).
1570Djelatnost

KPJ do aprila 1941. na podruju Karlovca, Korduna, Like i Pokuplja, Zbornik I, Karlovac,

Historijski arhiv, 1969, 774. (U prilozima: Vlado Novakovi, Djelatnost KPJ na podruju opine Ozalj do 1941. godine (155-166) i Milan Vukmirovi - akarpa, Prva okruna konferencija KPH za Liku, (705-720) pominju se lica koja su kasnije ubijena u jasenovakim logorima.);

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

304

aparaturom, tako da je omogueno olakano i kvalitetno korienje. lanci Slavice Hrekovski i Mire Kolar-Dimitrijevi su nauni prilozi u kojima se nalaze i podaci o stradanjima u logoru.1571 U zborniku Istona Bosna u NOB u lanku Esada engia U okupiranom
Prva godina narodnooslobodilakog rata na podruju Karlovca, Korduna, Gline, Like, Gorskog Kotara, Pokuplja i umberka, Zbornik III, Karlovac, Historijski arhiv, 1971, 1216. Na 13 mesta pominje se Jasenovac i Stara Gradika. Izmeu ostalih ubijeni u logoru Marijan avi i Nada Dimi. Pominje se beg Erefa Badnjevia. Navodi se podatak (str. 911.) o deportovanju 127 Cigana (meu njima 50 dece do 11 godina) iz Ogulina u Jasenovac. Vidi: Ivo Butkovi, Aktivnost i borbe partijske organizacije u Karlovcu u godini 1941, 69-114; Nikola Begovi - Prebeg, Put bratstva, 693-1031; Milka Kufrin, Od Okia na Kordun i umberak, 1111-1134; Dragan Ljubi, Partijska organizacija Duge Rese u prvoj godini oslobodilake borbe, 157-164; Vlado Novakovi, Razvoj narodnooslobodilakog pokreta u Karlovcu 1942. godine, 177-208. (vidi isti: Razvoj narodnooslobodilakog pokreta u Karlovcu 1941. godine, u: 1941-1942. u svedoenjima uesnika, knj. 4, 499-510); i: Razvoj narodnooslobodilakog pokreta u Karlovcu, u: isto, knj, 17, 446-460); Nikola Rubi, Zapisi i sjeanja, 701-739; Savo Zlati, Uz stranice partizanskog dnevnika 1941-1942, 223-273; Ivica Lopai, umberak u ustanku 1941. i 1942. godine, 1081-1110; Mihael Sobolevski, Ustanak na dijelu kotara Ogulin 1941. i poetkom 1942. godine, 909-936. Druga godina narodnooslobodilakog rata na podruju Karlovca, Korduna, Like, Pokuplja i umberka, Zbornik VI, Historijski arhiv Karlovac. Trea godina narodnooslobodilakog rata na podruju Karlovca, Korduna, Like, Pokuplja i umberka, Zbornik VIII, Historijski arhiv Karlovac. etvrta godina narodnooslobodilakog rata na podruju Karlovca, Korduna, Like, Pokuplja i umberka, Zbornik XI, Karlovac, Historijski arhiv, 1981, 1022. U lanku Milke Kufrin, Od Zagreba do umberka u borbi za slobodu (432-468) na pet mesta se govori o odvoenju manjih ili veih grupa u logor (odvoenje 100 seljaka, str. 444-445). uro Zatezalo, Narodna vlast na Kordunu, Baniji i Lici 1941-1945. Monografija, Karlovac, Historijski arhiv, 1978, 622. Prema dva dokumenta (Izvetaj KK Kostajnica od 28.10.1942. i Izvetaj OK KPH za Baniju od 4.11.1942.) daje se opis taktike nemake okupacione sile - intervencija da se pusti iz logora preivelo stanovnitvo sela optine Dubica (Slabinja, ivaja, Bain). Podruje Gorskog kotara pokrivao je najpre HA Karlovac, a zatim Centar za historiju radnikog pokreta i NOR-a Istre, Hrvatskog Primorja i Gorskog kotara, Rijeka, koji je izdao i zbornik Gorski kotar u radnikom pokretu i NOV, Rijeka, 1974, 479. Vidi takoe: Vinko vob, Goranci i Primorci pod crvenom petokrakom, Delnice, 1985.
1571Slavica

Hrekovski, Borbena i politika aktivnost omladine Slavonije i Baranje u toku NOR-a, Zbornik

HIS, 9/1972, 263-286. Proireni referat sa naunog skupa "Revolucionarni omladinski pokret u Hrvatskoj 1941-1948", 14. i 15.8.1971. u Zagrebu. Autorka pominje udarce koje doivljava organizacija SKOJ-a, izmeu ostalih: odvoenje 160 omladinaca poetkom 1942. u Jasenovac i Staru Gradiku (str. 273), tokom

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

305

Sarajevu uz podatke o logorisanju naveden je i jedan veoma interesantan dokument o upuivanju u logor.1572 Knjige i lanci istoriografije koja se odnosi na prostorno manje celine (ui region, grad, kotar-srez, optina, mesto) veoma su raznoliki i samo uslovno mogu se ovako grupisati. Razlikuju se i dometom (od naunih radova do zapisa i sjeanja) i tematski (od optih tema primerenih odreenom lokalitetu do specifinih pitanja neke ue sredine). O Zagrebu u NOR-u objavljeno je vie zbornika, studija i priloga. Veoma razvijena revolucionarna aktivnost daje dosta materijala za obradu, tako da se u tim obradama esto pominju i jasenovaki logori u vezi sa stradanjima stanovnitva i aktivista NOP-a, ili odreenim akcijama u vezi sa pomoi logoraima. Ve pomenuti zbornik Zagreb 1941-19451573 donosi i nekoliko priloga koji u odreenom segmentu se odnose i na jasenovake logore.1574

1941. godine u logor je oterano 466 lanova KPJ i SKOJ-a u Slavoniji i streljano 285 (str. 273). Ista, ene Slavonije u NOB, u: Slavonija u NOB, Sl. Brod, HIS, 1966, 105-116; Ista, Hapenje komunista u vrijeme priprema i pokretanja oruanog ustanka, Okrugli stol "Jasenovac 1986", 97-105. Mira Kolar-Dimitrijevi, Pregled organizacije poljoprivrede u NOB na osloboenom podruju Slavonije, Zbornik HIS. 4/1966, 89-167, o odvoenju stanovnika pojedinih sela u logore i pljaki njihove imovine.
1572Istona

Bosna u NOB-u 1941-1945. Sjeanja uesnika, knj. 1, Beograd, VIZ, 1971, 888. U prilozima:

Nisima Albaharija, Partijska organizacija sarajevske oblasti u periodu priprema ustanka (42-65), Pere Todorovi, Prve oruane akcije u okolini Kaknja, (139-141), Muje Hodi - Crnog, Formiranje i borbeni put Muslimanskog bataljona Romanijskog NOP odreda (289-315), Esada engia, Sjeanje na Aliju Hodia (435-436), te Asima Mujkia i Joce Vokia, Ilegalni partijski rad u Brkom 1941/42. (830-836) pominju se pojedinci ili grupe oterani u Jasenovac. Izdvaja se prilog Esada engia, U okupiranom Sarajevu (149-164) koji daje nekoliko podataka veoma zanimljivih za pitanje izuavanja logora. Tako citira depeu efa sarajevske policijske oblasti upravama policije u unutranjosti da su zatvori prepuni i da se ne alju zatvorenici radi prepraanja u KCL u zatvore, te da Jasenovac moe primiti neogranieni broj zatoenika i da ih se alje direktno u Jasenovac. Nadalje se kae da sudovi ne mogu oslobaati nikoga - a ve osloboene treba predati redarstvu i slati u logor (str. 151). U lanku se daje podatak da od 12 000 FT u Sarajevu, 8 800 su Jevreji (str. 153). Zatim se govori o hapenju i slanju u logor velikog broja Sarajlija, te se odreeni broj lica pominje poimenino (str. 157-158). Na kraju (str. 164) autor govori o zameni, kada je puten zajedno s Antom Milkovi, skojevcem koji je uestvovao u izvrenju atentata na agenta Tiljka u Zagrebu (svojevremeno bio predsednik Savjeta Spomen podruja Jasenovac).
1573Zagreb

1941-1945, Zbornik, knj. 1, Zagreb, Spektar, 1972.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

306

U etverotomnom zborniku sjeanja Zagreb 1941-1945,1575 izmeu ostalih priloga, u 52 priloga se pominje logor Jasenovac i Stara Gradika (u kontekstu opteg terora, uz pojedina imena aktivista koji su ubijeni u logoru ili su pak ostali ivi - puteni, zamenjeni, pobegli). Deo ovih priloga dali su upravo preiveli zatoenici (nisu uvrteni u memoarsku literaturu o logoru poto osnovna tema njihovih priloga nije logor nego NOP, a logor se uzgred pominje). Nekoliko je priloga o vezama s logorima - delovanju odbora Narodne pomoi,1576 zatim o spasavanju dece iz logora,1577 a u prilogu Milana Pavia govori se o jednom posetu snimatelja i novinara logoru kada je s kontrolnog tornja tajno nainjena panoramska snimka logora.1578 O radu Odbora Narodne pomoi u Zagrebu, vrstan prilog dala je Narcisa Lengel-Krizman,1579 koja u jo nekim radovima, osim ranije pomenutih, govori u odreenom meri o jasenovakim logorima.1580
1574Lutvo

Ahmetovi, Neka sjeanja iz rada u radnikom pokretu pred rat i u prvim godinama rata, Isto,

15-43. Navode se imena pojedinih aktivista, ili grupe koji su zavrili u logoru, a naroito nakon velike provale (Cincipinka). U vezi s logorima zanimljiv je podatak o radu Odbora Narodne pomoi sa 155 povezanih odbora i pododbora. U sklopu toga je i delovanje Logorskog odbora i njegovih pododbora, koji su odravali vezu s logorima. O pomoi logoraima Gradike i Jasenovca jednog od takvih odbora je i prilog Alice Hrska, Sveuilini odbor Narodne pomoi (355-359).
1575Zagreb

1941-1945, I-IV, Zbornik sjeanja, Zagreb, GK SSRNH, IHRPH i kolska knjiga, 1982-1984,

348+400+341+438.
1576Anka

Berus, Narodna pomo, Isto, knj. I, 176-205; Ruica Turkovi, Narodna pomo, Isto, II, 273-277.

(ista je objavila prilog pod istim naslovom i u: Ustanak naroda Jugoslavije 1941, knj. I, 1962, 384-391); grupa autora, Pomo internircima u logorima, Isto, II, 293-295; ... Rad III Kotarskog odbora Narodne pomoi, Isto, II, 303-307; Ivan Barbali, Organizacija Narodne pomoi meu intelektualcima, Isto, II, 308-311.
1577Jana

Koch, Spasena su mnogobrojna naa djeca, Isto, III, 275-290; Slava Ogrizovi, Kozaraka djeca, Pavi, Kamera je zabiljeila posljednje dogaaje u Zagrebu, Isto, IV. 394-398. Lengel-Krizman, Organizacija i rad Pokrajinskog i Mjesnog odbora Narodne pomoi u Zagre-

Isto, III, 291-316.


1578Milan 1579Narcisa

bu 1941-1942, SP, I/1969, br. 1-2, 93-113.


1580Ista,

Borbeni Zagreb (Zagreb u NOB-u), Zagreb, Globus, 1980, 297; Ista, Revolucionarni Zagreb 1918-

1945, Zagreb, 1979; Ista, Revolucionarni omladinski pokret u Zagrebu u toku rata, Zagreb u NOB-i i socijalistikoj revoluciji, Zbornik radova, Zagreb, IHRPH, 1971, 137-162; Ista, Zagreb u narodnooslobodilakoj borbi i socijalistikoj revoluciji 1941-1945, Nastava povijesti, 2/1975, 108-118; Ista, Narodnooslobodilaki pokret u Zagrebu 1941-1945. godine, u: Zagreb u NOB i socijalistikoj revoluciji,

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

307

Materijali sa znanstvenog skupa o Zagrebu u NOB-i1581 donose takoe niz priloga u kojima se pominje Jasenovac, a posebno je znaajan prilog Leopolda Kobse O organizaciji ustakog aparata vlasti na provoenju terora u tzv. NDH.1582 Jasenovaki logori pominju se u jo nekim radovima o Zagrebu i irem zagrebakom podruju.1583. O stradanju graana Sarajeva u jasenovakim logorima nekoliko je priloga u ve pomenutoj ediciji Sarajevo u revoluciji.1584

Zagreb, IHRPH, 1971; Ista, Prilog prouavanju djelovanja zagrebake partijske organizacije 1941-1945, SP, 2-3/1971.
1581Zagreb

u NOB i socijalistikoj revoluciji, Materijali sa znanstvenog skupa odranog u Zagrebu 29. i 30. Kobsa, O organizaciji ustakog aparata vlasti na provoenju terora u tzv. NDH, Zagreb u omladinski pokret u Zagrebu 1941-1945, knj. 1, Zagreb, 1984; Bili smo partizani, Prilo-

listopada 1970, I-II, Zagreb, IHRPH, 1971.


1582Leopold

NOB-i i socijalistikoj revoluciji, II, Zagreb, IHRPH, 1971.


1583Revolucionarni

zi - sjeanja, Zagreb, kolska knjiga, 1964; Slava Ogrizovi, Zagreb se bori, Zagreb, 1977; Tomo Mikuli, Sjeanja i zapisi iz narodnooslobodilake borbe, Zagreb, 1967, 391. (o zamenama: 171-174, 183-185, 191193, 331); Slobodni Zagreb, Zagreb, Stvarnost, 1965, 253. (istorijski pregled i album fotografija); Miko Mikuli, Pred Zagrebom, Napredni narodnooslobodilaki pokret 1941-1945, Zagreb, "Zagreb", 1976, 325. (NOP i NOB u kotarevima: Pisarovina, Velika Gorica, Sombor, Jastrebarsko i umberak); Ivan ibl, Zagrebaka oblast u narodnooslobodilakoj borbi, Zagreb, Kultura, 1950, 78; Isti, Iz ilegalnog Zagreba 1941, Zagreb, Kultura, 1951, 125. (izd, 1952, 73; 1957, 181; 1965, 170); Isti, Zagreb tisuu devetsto etrdeset prve, Zagreb, 1967; Milan Brunovi, Sombor, Zagreb, "Zagreb", 1972, 423; Dugoselski kraj kroz vjekove, Dugo Selo, 1992. Vidi i lanke: Nikola Rubi, etiri mjeseca u ilegalnom Zagrebu, u: 1941-1942. u svedoenjima uesnika, knj. 5, 250-282; J. idak, Sveuilite za vrijeme rata i okupacije od 1941. do 1945. u: Spomenica u povodu proslave 300-godinjice Sveuilita u Zagrebu, knj. 1, Zagreb, 1969, 173-184; Zdravko Dizdar, Pregled razvitka narodnooslobodilakog pokreta u Somboru 1941-1945. godine s posebnim osvrtom na somborsku omladinsku antifaistiku grupu, Povijesni pregled, Zbornik radova IHRPH, Zagreb, 5(1)1986, 131-304; Srba Miliini, etvrta kordunaka brigada napada Jastrebarsko, u: 1941-1942. u svedoenjima uesnika, knj. 14, 246-249; Duan Kora, Prkos u plamenu, Masovno unitenje sela Prkosa kod Lasinje 21. prosinca 1941. godine, u: Deca, rat, revolucija, 82-109. (pokolj u Prkosima i umi Brezje, pokolj Cigana u Rakovom Potoku i otpremanje u Jasenovac, poimenini popis ubijene dece); Branko Davila, Jastrebarsko u narodnooslobodilakoj borbi od poetka rata 1941. g. do osloboenja 1945. g., u: iril Petei, Djeji dom u Jastrebarskom, 129-136.
1584Vidi

nap. 703. O Sarajevu vidi i: Hronologija radnikog i narodnooslobodilakog pokreta u Sarajevu i

njegovoj okolici 1919-1945, Sarajevo, Arhiv grada Sarajeva, 1967, 137. Vidi i: Azra Dubur - Grebo, Ile-

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

308

U monografijama i zbornicima pojedinih veih mjesta nalaze se dragoceni prilozi o broju rtava u jasenovakim logorima. Slavica Hrekovski za Slavonski Brod daje poimenino 321 rtvu u Jasenovcu i Staroj Gradiki.1585 U zborniku Poeka kotlina u NOB i socijalistikoj revoluciji1586 navodi se ukupan broj rtava, ali se ne daje analitiki koliko je toga u logoru. Navodi se podataka o akciji Luburia kada je ubijeno 1843 lica na poekom podruju.1587 Boris uri u Tenja u NOB daje spisak rtava iz Tenje poimenino
galni rad u Sarajevu po izlasku iz logora Stara Gradika, u: ene BiH u NOB, 688-689; Zvonko Grbac, ene Sarajeva u borbi protiv okupatora, u: isto, 416-430.
1585Slavica

Hrekovski, Slavonski Brod u NOB-u i socijalistikoj revoluciji 1941-1945, Slavonski Brod,

HISB, 1982, 454; vidi i: uro Matoi, O razvitku NOB na podruju Slavonskog Broda, u: 1941-1942. u svedoenjima uesnika, knj. 3, 194-217. (o logorisanju Cigana i Jevreja, o pokrtavanju, o pokolju na mostu izmeu dva Broda); Isti, O razvitku NOP na podruju Slavonskog Broda, isto, knj. 18, 217-253.
1586Poeka

kotlina u narodnooslobodilakoj borbi i socijalistikoj revoluciji 1941-1945, Materijali sa

znanstvenog skupa odranog 12. i 13.12.1980. u Sl. Poegi, Slavonski Brod, CDISB, 1984, 556; Stradanja u logoru Jasenovac i Stara Gradika pominju se i u: zborniku Poega 1227-1977, Sl. Poega, 1977, u prilogu S. Ljubljanovia, Radniki pokret i NOR u Poekoj kotlini (234-262); Poeki leksikon, Slavonska Poega, Opinska skuptina, 1977; uro Stankovi, Spomen obiljeja NOR-a, Pregled i opis spomenika i spomenobiljeja koje uvaju znaajne dogaaje iz revolucije, Pregled neobiljeenih mjesta NOR-a na podruju opine Slavonska Poega, Slavonska Poega, Opinski odbor SUBNOR-a, 1979, 96; Dane Pavlica, Kronologija dogaaja u Poekoj kotlini 1941, Sl. Poega, OO SUBNOR, 1991, 117, (30. aprila odveden u St. Gradiku Milan Nikoli, uenik Gimnazije, ubijen u Jasenovcu; 26. avgusta ubijeno 435 lica u logoru Poega i 51 na putu za logor; 25. decembra pohapeni Jevreji i odvedeni u Jasenovac i akovo).
1587Od

25 priloga u zborniku Poeka kotlina u NOB-u pet su znaajnija za nau temu: Ilija Rikanovi, Rad

KP na organizovanju ustanka u Poekoj kotlini (15-46), pominje na str. 21. transport iz Lepoglave za Jasenovac kada je ubijen Viktor Ivii; Nikola Cvjetkovi, Politike prilike u Poegi i poekom kotaru u toku okupacije 1941. godine (105-110), govori izmeu ostalog o sabirnom logoru u Sl. Poegi i transportovanju Jevreja u akovo, Jasenovac i logore u Reichu; uro Fumi, Istoni dio Poeke kotline u NOB-u 19411945. godine (111-141), daje podatke o aktivnostima u logoru Jasenovac i Stara Gradika (str. 134, nap. 22.); Bogdan Bosioi, Dejstva operativnih jedinica NOVJ u Poekoj kotlini (oktobar 1942 - maj 1945), (256-306): na str. 266. o kaznenoj ekspediciji Luburia, rtve: Pavlovci 106, Pasikovci 100, Kujnik, Podsree, Crljenci, Slobotina 1368 - baeni u bunare, pokolj obezbeivao SS bataljon "Ludvig od Badena"; Milan Radovanlija, Poginuli borci NOR-a i rtve faistikog terora u Poekoj kotlini 1941-1945. godine (511527), daje takoe podatke o kaznenoj ekspediciji pod vodstvom Maksa Luburia i stravinim zloinima u umi Gorjanski dolovi (405 rtava), selu Piskovcu (spaljeno 70 ena i dece) i Slobotini (masakrirano 1368 lica, od ega 1165 sa Kozare). Navode se takoe podaci o otpremanju stanovnitva u logor, te u tabelarnom

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

309

(62) i o stradanju Roma (29 porodica).1588 U knjizi Antuna Duhaeka etrdesetprva u novogradikom kraju nalazimo podatak o 363 lica samo iz 3 sela (ovac, Greani i Vrbovljani) koje su odvedene u Jasenovac, odakle se nisu nikad vratili, te hapenju i otpremanju Jasenovac ezdesetak osoba iz hrvatskih sela,1589 dok u knjizi Milana Kladara1590 o novogradikom podruju nalazimo podatke o pokolju u umetlici Kozarana dovedenih iz Jasenovca, a u knjizi Trnava u Slavoniji1591 imena oteranih u Jasenovac. U ve pominjanom zborniku 1941-1942. u svedoenjima uesnika nalazimo u nizu lanaka podatke o pojedincima odvedenim i ubijenim u Jasenovcu,1592 a u lanku o Batrovcima1593 o pogromu Cigana i kolonizaciji Hercegovaca. O akovu i akovtini u NOR-u i rtvama ustakog terora osim ranije pominjanih naslova podatke nalazimo u zborniku akovo i njegova okolica,1594 monografiji akovtina u

pregledu po naseljima podaci o palim borcima i FT (Stanovnitvo Poeke kotline i iz drugih krajeva poginuli na poekom podruju). Nedostaje analitiki podatak u kome logoru je koliko rtava. U zborniku 19411942. u svedoenjima uesnika u lancima Andrije Juriia, Slavonski partizani na Krndiji, knj. 16, 236249, i Steve Milanovia, Razvoj NOP na sektoru Slobotine pominju se lica odvedena u Jasenovac, a u lanku Bore Novakovi, Seanje na aktivnost partijske organizacije kotara Slavonska Poega, knj. 21, 234-262, govori se o licima oteranim u logor i o zloinu u Slobotini.
1588Borislav 1589Antun

uri, Tenja u NOB, Beograd, 1985, 187.

Duhaek, etrdeset prva u novogradikom kraju, Graa za povijest NOB, Nova Gradika, NarodKladar, Narod sebi, Nova Gradika, Narodno sveuilite "M. A. Reljkovi" i SUBNOR optine, Popovi, Trnava u Slavoniji (Trnava u NOB-u), Narodno sveuilite "M. A. Reljkovi", Nova u svedoenjima uesnika: uro Vukadinovi -Vuk, Kako smo stvarali partizanske jedinice

no sveuilite "M. A. Reljkovi", 1984, 360, cit. podaci na str. 17. i 25-26.
1590Milan

1977, 207.
1591Spasoje

Gradika, MZ Trnava - Medari, Nova Gradika, 1985, 92+24.


15921941-1942.

u kotar Naice, knj. 7, 419-429; Josip Matasi, Opina Klina-Selo u prvoj ratnoj godini, knj. 3, 414-422; Zdenko Has, Jedan od sekretara Okrunog komiteta KPH Osijeka Franjo rempf Puba, knj. 17, 298-306; Isti, Sjeanja na susrete ilegalaca, knj. 19, 590-605; Isti, Proirivanje ustanka na istonu Slavoniju, knj. 11, 103-136; vidi takoe: Isti, Osijek i okolica u prvim danima NOB, u: Ustanak naroda Jugoslavije, knj. 4, Beograd, 1964.
1593Anica

Kabiljo, Batrovci se prikljuuju narodnooslobodilakom pokretu, u: 1941-1942. u svedoenjima i njegova okolica, Zbornik Muzeja akovtine, knj. 1, sv. 1, akovo, 1978.

uesnika, knj. 17, 366-383.


1594akovo

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

310

NOB Stjepana Brloia,1595 njegovim lancima,1596 kao i u knjizi Od Podgorja do Pauja.1597 Brloi u knjizi akovtina u NOB daje, i hronologiju dogaaja u Slavoniji, izmeu ostalog: 9.7.1941. osnovan iseljeniki logor u Sl. Poegi; 26.8.1941. pobijeno u Sl. Poegi 435 Srba iz Bosne; 1.12.1941. osnovan sabirni logor akovo - odvedeni u Jasenovac 1.7.1942; 23.3.1942. osnovan logor za Jevreje u Tenji, kasnije sluio kao sabirni; 21.5.1942. predstavnici redarstva, orunitva (andarmerije), ustakih vlasti i domobrana u Novoj Gradiki doneli odluku da se u koncentracione logore otera sve srpsko stanovnitvo brdskih krajeva Slavonije; 18.3.1943. Nemci oterali neka lica u logor; 11.8.1942. iseljena sela Pauje, enkovo, Slobodna Vlast, akovaka Breznica, Veliko Nabre, Borovik i Podgorje, a stanovnitvo odvedeno u logore. Brloi navodi imena nekih lica kao i broj ljudi oteranih u logore iz pojedinih sela. Ukupno s kotara akovo odvedeno je oko 600 porodica, iza kojih je ostalo 4 700 kj zemlje. Zemlja, od oko 200 porodica iz Velikog Nabra, ukupno oko 1 800 kj data je hrvatskim seljacima iz Gainaca, Pridarja i Malog Nabra. Dat je i vrlo interesantan dokumenat o pogromu stanovnitva Velikog Nabra, Pauja i dr., u kome je vidljivo da ustaka drava sistematski unitava srpsko stanovnitvo i pljaka njihovu imovinu. Naime, na podruje koje je ispranjeno od Srba poslan je izaslanik Dravne zemaljske sredinjice za zemaljske proizvode iz Zagreba erif arevi da kontrolie kako se vri pljaka, odvoz letine i stoke iz srpskih sela. Izaslanik, erif arevi, u izvetaju od 14.8.1942., treeg dana nakon pogroma stanovnitva, izvetava iz Pauja: "Domobrani obijaju vrata crkve, drugi obilaze tavane. Trae i uzimaju sve do ega dou. Prasice se na cesti prase i to desetak a treba ih tjerati jo tridesetak kilometara do akova. Govorim biljeniku da seljani zamjene jalove za ove koje se prase, a on odgovara da nema odobrenja od Zajednice za stoku. O stoko - jadna stoko (kurziv, JM) - ba stoka je ivot, naroito da-

1595Stjepan

Brloi, akovtina u NOB-u i socijalistikoj revoluciji 1941-1945, akovo, Skuptina opine, Brloi, Akcije partizanskih jedinica na teritoriji kotara akovo, u: 1941-1942. u svedoenjima

1986, 488.
1596Stjepan

uesnika, knj. 20, 358-372; Isti, akovtina u prelomnoj godini NOB, u: isto, knj. 17, 384-405.
1597Od

Podgorja do Pauja, urednik: Dane Pavlica, akovo, Skuptina opine, 1986.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

311

nas ne smije biti ukalupljena u paragrafe. Prilike trae okretnost i odlunost u asu."1598 Tako izaslanik NDH o stoci - a o ljudima nita. Podataka o ukupnim rtvama i rtvama jasenovakih logora nalazimo i u literaturi o NOB na podruju: upanje,1599 Vinkovaca,1600 Orahovice,1601 Daruvara,1602 Virovitice,1603 Bjelovara,1604 Grubinog Polja,1605 Gline,1606 Vrbovskog,1607 abra,1608 Biokova,1609 ibeni-

1598Brloi,

akovtina u NOB, 105-106. u borbi - uspomene i zapisi, upanja, Biblioteka Muzeja u upanji, 1960. (Vidi priloge: Krva-

1599upanjci

vo jutro, 59-63; Miroslav Poljak, Po zatvorima i logorima, 51-56; Isti, Crni logor u Zemunu, 56-58.) Podatke o upanjcima u logorima nalazimo i u knjiici Stjepana Grubora, Andrija Kosovac radniki prvoborac upanje, upanja, Drutvo prijatelja muzeja, 1958, 21.
1600Josip

Korda i Slavko Pukar, Vinkovaki kraj na putu u slobodu i socijalizam 1845-1945, Vinkovci, sjeanja i drugi izvori koji govore o opini Orahovica u NOB, Opinski odbor za proslavu 40Krni, Daruvar, Radniki i narodnooslobodilaki pokret, Daruvar, Opinski odbor SUBNOR-

1976.
1601Zbornik

godinjice ustanka, Orahovica, 1981.


1602Zdravko

a, Opinski komitet SKH, Opinsko sindikalno vijee, 1979, 362.


1603Savo

Velagi, Virovitica u narodnooslobodilakoj borbi i socijalistikoj revoluciji, Virovitica, SkuptiBjelovar, Zagreb, Epoha, 1986; Svjedoanstva o zloinima okupatora i kvislinkih vlasti nad

na opine i SUBNOR opine, 1979, 257; Virovitiki zbornik 1234-1984, Virovitica, 1986, 711.
1604Podruje

stanovnitvom opine Bjelovar 1941-1945, Historijski arhiv, Bjelovar, 1970; Rade Kova, Bjelovar i okolica u borbi protiv okupatora, Bjelovar, Gradski odbor Saveza boraca NOR, 1952, 110; Lazo Tesla, ta radite, o ljudi! Pokolj u Gudovcu, 1941, Bjelovar, Opinski odbor SUBNOR-a, 1980, 136.
1605O

radu Komunistike partije i teroru ustaa 1941. godine (Podruje Grubinog Polja), Prilog grai za - Glinski kraj kroz stoljea, Glina, Skuptina opine, 1988. (vidi: uro Roksandi, Ustaki zloini

historiju NOP-a u Slavoniji 1941. godine, Slavonski Brod, HIS, 1965, 178-185.
1606Glina

u glinskom kotaru od 1941. do 1945, 283-303); Mijo Duki, Glina i okolica, Zagreb, 1980; Vidi i lanke: D. tefani i S. Klobuar, Ustaki teror u Glini 1941. godine, u: Sisak i Banija u revolucionarnom radnikom pokretu i ustanku 1941, Sisak, 1974, 848; Slobodan Bjelajac, Majske Poljane i Brnjeuko sarauju s hrvatskim rodoljubima Gline, u: 1941-1942. u svedoenjima uesnika, knj. 16, 551-555. (o likvidaciji 3 porodice Despota u Jasenovcu).
1607Opina

Vrbovsko, njena prolost i njena sadanjost, Zagreb, kolska knjiga, 1984. kraj u radnikom pokretu i NOR-u 1941-1945, Rijeka, Centar za historiju radnikog pokreta,

1608abarski

1985.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

312

ka,1610 Dubrovnika,1611 Splita,1612 Knina,1613 Paga,1614 Banja Luke,1615 Bihaa,1616 Kljua,1617 Bosanske Krupe,1618 Laktaa,1619 Kotor Varoa i Skender Vakufa,1620 Doboja,1621
1609Viktor

Kuan, Biokovo u NOB-u i socijalistikoj revoluciji 1941-1945, Split, IHRPD, 1983. Miroslav

Ujdurevi, Biokovsko-neretvljansko podruje u narodnooslobodilakoj borbi i socijalistikoj revoluciji, Split, 1983.


1610ibenik

- rtvama do pobjede i slobode, ibenik, 1978. u NOR-u 1941-1945, Zbornik, Split, 1985. (vidi: Stipo Antievi, Zloini okupatora i doma-

1611Dubrovnik

ih izdajnika na Peljecu 1941-1945); Jaki Mato, Dubrovnik 1941, Beograd, 1966.


1612Split

u narodnooslobodilakoj borbi i socijalistikoj revoluciji 1941-1945, Zbornik, Split, 1981. Plena, Kninska ratna vremena, Zagreb, Globus, 1986, 620; vidi: Isti, Politika polarizacija na-

1613Duan

rodnih masa Kninske krajine 1941-1942, u: Zbornik IHRPD, sv. 4, Split, 1978; Stevo N. Simi - Male i Stevan T. Ljubii, Opina Obrovac u NOB-i, Zbornik IHRPD, sv. 4, Split, 1978.
1614Otok

Pag u NOR-u, Rijeka, Centar za historiju radnikog pokreta, 1988. Luka u novijoj istoriji (1878-1945), Zbornik radova naunog skupa odranog u Banja Luci 18-20.

1615Banja

novembra 1976, Sarajevo, Institut za istoriju, Banja Luka, Arhiv Bosanske krajine i Muzej Bosanske krajine, 1978, 808. ( 305 ena Banja Luke u NOP prolo kroz logore i zatvore, str. 594; 2 700 graana stradalo u logorima i zatvorima, str. 603.); Duan Luka, Banja Luka i okolica u ratu i revoluciji 1941-1943, Banja Luka, 1968, 392. (Jasenovac se pominje na 12, a Stara Gradika na 14 strana; imena logorisanih i ubijenih); Banjaluka, fotomonografija, Banjaluka, NP Glas, 1970, s.p. (jedna fotografija obale Save u Jasenovcu i jedna stepenica u Kuli u Staroj Gradiki). Vidi i lanke: Duan Luka, Banja Luka u prvim danima okupacije, u: Prilozi Instituta za istoriju radnikog pokreta Sarajevo, god. I, br. 1/1965, 229-249; Drago Karasijevi, Banjaluka partijska organizacija u ustanku, u: 1941-1942. u svedoenjima uesnika, knj. 2, 214-239; Duanka Kovaevi, Banjaluanke izmeu Crne kue i logora u Staroj Gradiki, u: isto, knj, 11, 271-275; Zvonko Odi, Okupacija i prvi dani ustanka na podruju Banjaluke, u: isto, knj. 3, 368-379; Jusuf Selman, Pet revolucionarnih likova Banjaluke (ene komunisti Banja Luke u zatvorima i pred isljednicima klasnog neprijatelja), u: ene BiH u NOB, 365-373.
1616Bihaka

republika, I-II, Zbornik lanaka i Zbornik dokumenata, Biha, Muzej AVNOJ-a i Pounja, 1965,

719+564; Biha u novijoj istoriji 1918-1945, I-II, Zbornik radova s naunog skupa odranog u Bihau 9. i 10. oktobra 1986, Banja Luka, Institut za istoriju, 1987. (vidi: Moric J. Levi, Jevreji Bihaa 1919-1945, I, 331-349: od 118 FT 111 u logorima; Osman Karabegovi, Diskusija na naunom skupu u Bihau 1986, I, 488-495; Zaim Dizdarevi - Zajko, Diskusija na naunom skupu u Bihau 1986, I, 495-499; Slavko Odi, Radniki pokret u Bihau i okolini 1911-1941, I, 53-132; Vidi i lanak istog, Radniki pokret Bihaa i okoline do ustanka 1941. u: Podgrme u NOB, I, 15-113.
1617Srez

Klju u NOB-u 1941-1945, Klju, 1983. optina u ratu i revoluciji, Krupa, 1969.

1618Bosansko-Krupska 1619Laktai

u narodnooslobodilakoj borbi i revoluciji 1941-1945, Laktai, 1981.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

313

Modrie,1622 Biraa,1623 Mostara,1624 Livna,1625 Imotskog,1626 Trebinja,1627 Novog Marofa,1628 Sanskog Mosta,1629 Pakraca.1630
1620Optine 1621Od

Kotor-Varo i Skender Vakuf u NOB-u, Kotor Varo, Univerzitet "uro Pucar Stari", 1985.

ustanka do pobjede, Zbornik sjeanja iz NOR-a u dobojskom kraju, knj. 3, Doboj, 1986. s okolinom u prolosti, Modria, 1986. Antoni i Jeremija Peri, Bira u NOR-u, Tuzla, 1982. Mostara 1941-1945, Mostar, Skuptina optine, 1987. (662 poginula borca, 1517 FT i 205

1622Modria 1623Zdravko

1624Spomenica

ostalih rtava rata; u Jasenovcu i Staroj Gradiki: 48 boraca i 79 FT); Knjiga o Mostaru, Beograd, Svet knjige, 1988. (vidi: Drago Karlo Mileti, Stradanja u Mostaru, 188-209); Drago Karlo Mileti, Strahote faizma, Mostar, 1985.
1625Rafael

Bri i Mile Bogovac, Livanjski kraj u revolucionarnom radnikom pokretu i narodnooslobodi-

lakoj borbi, Livno, OO SUBNOR, 1978, 400; Buda Simovi, Ognjena Marija Livanjska ljeta gospodnjeg 41, Beograd, Struna knjiga, 1941, 436. (spisak rtava genocida u livanjskom kraju: 1536; na str. 354. faksimil logorske dopisnice upuene u St. Gradiku za Lui Zlatu); Marko Crnogorac - Markica, Livno u NOB 1941-1942. godine, u: 1941-1942. u svedoenjima uesnika, knj. 23.
1626Nedeljko 1627(Slavko

Kujundi, Imotska krajina u NOR-u 1941-1945, Imotski, 1981.

Stijai), Trebinjci pali u borbi za slobodu 1941-1945, Trebinje, SUBNOR, 1974, 175. (u popi-

su i rtve Jasenovca: 1 borac i 53 civilne rtve); Zbornik sjeanja, Radniki pokret, NOR i socijalistika revolucija na podruju Trebinja, br. I, knj. 1, Trebinje, Zaviajni muzej, 1984, 652. (vidi: Novak Aneli, Iz predratnog rada SKOJ-a u trebinjskoj gimnaziji, 123-129; Zora Roganovi, ...et al., Mostai kod Trebinja u ustanku 1941. i 1942. godine, 325-330; Asim Hadiahmetovi, Prve rtve ustakog nasilja u Mostaima, 343-345); Vidi i: Mara Adovi Sparavalo, enska omladina ume trebinjske u narodnooslobodilakoj borbi, u: ene BiH u NOB, 125-131.
1628Milan

Brunovi, Novi Marof u prolosti, NOB i danas, Zagreb, IPP Zagreb, s.a., 620. (uz podatke o straJ. Bokan, Srez Sanski Most u NOB 1941-1945, Edicija: Sanski Most, knj. 2. i 3, Sanski Most,

danjima nalazi se i zapis o logoru Gornja Rijeka).


1629Branko

Skuptina optine, 1980, 608+748. Osim podataka o hapenju i odvoenju u logor, daje se u izvodima ili u celosti nekoliko dokumenata o upuivanju lica u logor Jasenovac i Stara Gradika, pominju se grupe od 28, 60 i 98 lica, a u nekima dokumentima i poimenino. U spiskovima i preglednim tabelama daje se poimenino 3 605 FT, meu njima se nalaze i imena iz pomenutih dokumenata, ali nisu data u spiskovima mesta stradanja. (Bili su esti upiti Spomen podruju Jasenovac kojima se trai neki trag o ubijenim lanovima porodice. U martu 1989. nadleni organ optine Sanski Most traio je od nadlenog organa optine Novska da mu se dostave podaci za neka lica "sa spomenika u Jasenovcu" radi upisa u Matinu knjigu umrlih. Poto ne postoje takvi spiskovi, niti upisana imena na spomeniku, podnosilac zahteva upuen je upravo na ediciju "Sanski Most" i Miletievu zbirku, gde su u dokumentima prepraenih u Jasenovac pomenuta i traena imena.)

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

314

Osim ve navedenih naslova za podruje Bosanske krajine tu su i monografije i zapisi o: Bosanskoj Gradiki i Lijeva polju,1631 Bosanskom Novom (Novi Grad),1632 Prijedoru,1633 Omarskoj,1634 Lamincima,1635 Drakseniu,1636 Sanici,1637 Drakuliima,1638 Ljubiji,1639

1630Gojko

Bosanac, Neki podaci o Pakracu od VIII do polovice XX stoljea, u: Pakrac 1945-1975, Pakrac,

Skuptina opine, 1978, 41-70. Uz opis terora pominje se i logorisanje stanovnitva. Daje se podatak o poginulim borcima (879) i FT (4262). Podatke o stradanjima stanovnitva pakrakog podruja nalazimo i u drugim knjigama, vidi nap. 191 i 198. Milan Prodanovi u lanku Ustaki zloini i dranje naroda pakrakog kotara, u: 1941-1942. u svedoenjima uesnika, knj. 23, 491-505, govori o zloinima ustakih postrojbi u Derezi (ubijeno 154 mukarca i 146 ena, od toga 138 dece - baeni u 2 bunara), Japagi, eovici, Bjelanovcima, Kukunjevcu, Draganiu, Bujavici, te o odvoenju u logore iz Kriaka u "Danicu" 26 seljana (neki od njih kasnije dospevaju i u Jasenovac), a u selu je zaklano 64 lica, kao i o logorisanju iz drugih sela. U novoj hrvatskoj istoriografskoj publicistici javljaju se i naslovi koji pokuavaju rehabilitirati zloince. Vidi npr. T. Erjavec, panovica, Kronika nastanka i nestanka, Zagreb, 1992. (prema J. Peariu, Srpski mit o Jasenovcu, str. 40.) "o stradanju hrvatskih sela od Srba ili partizanskih postrojbi sastavljenih uglavnom od Srba". panovica, krvavo ustako uporite (iz panovica je bilo i nekoliko ustaa emigranata - povratnika), uklinjena u srpska sela (pakrako podruje), odakle su ustae inile brojne masovne zloine nad srpskim stanovnitvom okolnih sela, napadnuta od partizana, posada od domaih ustaa, znajui za svoje zloine, pruala je upornu obranu, na kraju pokuali su pobei presvlaei se u ensku odeu, kojom prilikom je poginulo i nekoliko ena kada je otkriven ovaj pokuaj. Posle rata preivelo stanovnitvo se raselilo, a selo je promenilo ime u Novo Selo, da bi uspostavom "mlade hrvatske demokracije" bilo vraeno zloglasno ime panovica. Autor, kao ni njegov zagovornik Peari, naravno, ne pominju zloine koje su panovani poinili.
1631Duan

Luka, Lijeve i Lijevansko Potkozarje 1941-1945. Prilozi za istoriju optine Bosanska Gradi-

ka, Izd. "Dokumentacija" Batajnica, Beograd, 1991, 316. (jedinice Maksa Luburia pobile u Mrevcima 100, Maglajanima 120, Petoevcima 131, Laktaima 46, Jakupovcima 49 lica itd, u logore odveli preko 600 - str. 238; 4. i 7.11.1944. odvedeno 900-1000 ena i dece u Jasenovac - str. 209; o etnicima Pavla uriia - str. 277-281.); Dragoje Luki, Milorad Gonin, Ahmet Nazei i Gojko erbula, Putevi pobjede, (ilustr. monografija Bosanske Gradike), Bosanska Gradika, OO SUBNOR, 1970, 136.
1632Duko

Mati i ivko Tadi, Monografija Novog Grada, Banjaluka, Glas, 1983. i okolina, Narodni odbor optine Prijedor, Kultura Beograd, 1961. Pripremio za tampu NIRO "Zadrugar" Sarajevo, tampa NIRO "Glas" Banjaluka, s.a.

1633Prijedor

1634Omarska, 1635Ostoja

Dejanovi, Laminci u NOB (zapisi i sjeanja), Nacionalni park "Kozara" Prijedor, 1991, 311.

(spisak rtava sa mestima pogibije, od 111 rtava 79 ubijeno u Jasenovcu i Staroj Gradiki; u knjizi i lanak o crnogorskim etnicima: Rajko Mikac, Mladi u ilegalnom NOP, 196-204: "rauna se da ih je oko 5 000 na najsvirepiji nain pobijeno u Staroj Gradiki, Mlaki i Jasenovcu. Ovi etnici su napustili nae selo 18. i 19. aprila (1945)." - str. 204.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

315

Kneici,1640 Drvaru,1641 Glamou,1642 Bosanskom Grahovu,1643 Radmirovcu,1644 Smoljanu,1645 Bosanskom Petrovcu itd.1646 Takoe takvih podataka nalazimo u monografijama, spomenicama i slinim knjigama za podruja: Bilea,1647 Gacko,1648 Foa,1649 Metkovi,1650 Stolac,1651 Prozor,1652 Ljubinje,1653

1636Drakseni,

Izd. MZ Drakseni, tekst: Branko Rado, tampa: Nova tampa Bos. Gradika, s.a., 83. (po-

glavlje U ratnom vihoru, 21-30: pokolj u crkvi, sudelovao Kreo Maji, ustaa iz Novske, bivi mlinar u Drakseniu). Vidi: Duan Toroman, Pokolj u crkvi u Drakseniu, u: Kozara, knj. 1; vidi i: Milenko Jajanin, uro Kotur i Uro Reljanovi, Pokolj u draksenikoj crkvi, u: Krajike brigade, Ljubljana, 1954, 153-154.
1637Sanica,

monografski prikaz, Sanica, Mjesna zajednica, 55, s.a.; Vidi: Stojan Maki, Bataljon "Petar

kundri" u borbi za osloboenje Sanice, u: 1941-1942. u svedoenjima uesnika, knj. 21, 276-286.
1638Jovan

Babi, Drakulii, Uzkrsle Drakule, Mrtve prie, Zadubina "Petar Koi", Banja Luka - Beograd, i okolina, NIP Knjievne novine Beograd i NOO Ljubija, 1962.

1998, 208.
1639Ljubija 1640Duan 1641Drvar

Santra i Dragoljub Teani, Kneica, Kneica, Mjesna zajednica, 1976. 1941-1945, Sjeanja uesnika, I-V, Drvar, Skuptina optine, 1972-1978; Borci i rtve faizma

Titovog Drvara, Titov Drvar, Skuptina optine, 1987, 887. (imena rtava, 3 u Jasenovcu); Milan N. Zori, Drvar u ustanku etrdesetprve, Beograd, Vojno delo, 1963.
1642Glamo

u narodnooslobodilakom ratu i revoluciji 1941-1945, Sjeanja, I-II, Glamo, OO SUBNOR,

1985, 736+596. (od 1 416 rtava 1 206 ubili ustae, 171 Nemci, 39 etnici - svi u jamama i na kunom pragu, od boraca 3 ubijena u logoru; vidi: Kosta Kovaevi, Ustaki genocid nad Srbima u Glamou i okolnim selima; Nikola Piljak, Genocid nad Srbima u glamokom srezu u II svjetskom ratu, isto i u: Genocid nad Srbima u II svetskom ratu, 283-293.
1643Bosansko

Grahovo u narodnooslobodilakom ratu 1941-1945, Zbornik sjeanja, Bosansko Grahovo,

SUBNOR, 1971, XVI+730.


1644ore

Mandi, Mozaici Podgrmea i Kozare, Izd. Odbor za izdavanje monografije ratne optine Radmi-

rovac u NOB 1941-1945. godine, Beograd, 1983, 293+175 prilozi (Prilog 17. Spisak izginulih u logoru koji su pohvatani jula 1942: Radmirovci 68, Sokolite 72, Vitosavci 54, Trgovite 54, Miska glava 71, Ravska 6, Joava 31, Crna Rijeka 5).
1645Narod

ratne optine Smoljana u narodnooslobodilakom ratu i revoluciji, Izd. Odbor SUBNOR optine u NOB, Zbornik sjeanja, I-VII, Bosanski Petrovac, OO SUBNOR, 1974. poginulih Bileana u NOB i revoluciji, Bilea, SUBNOR, 1983; Tripo arenac, Kazivanja i

Bosanski Petrovac, s. a., 574.


1646Petrovac 1647Spomenica

dokumenti, Bilea, 1987.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

316

Nevesinje,1654 apljina,1655 Ljubuki,1656 Prebilovci,1657 Konjic,1658 Tuzla,1659 Jajce,1660 Bugojno,1661 Zenica,1662 Brko,1663 Bosanski amac,1664 Semberija,1665 Bosanski Brod,1666 i nizu drugih.1667

1648Spomen

knjiga palih boraca NOR i rtava faistikog terora iz optine Gacko 1941-1945, Gacko, Op-

tinski odbor SUBNOR, 1986, 173. (od 424 poginula borca i 811 FT, 2 borca i 4 FT ubijeni u jasenovakim logorima).
1649Luka

Boovi, Foanska partizanska republika, Muzej foanskog perioda NOB-a Foa, Svetlost Kragu-

jevac i Muzej revolucije BiH Sarajevo, 1982, 308. (Jusufa Fejzo zarobili Talijani, predali ustaama - ubijen u Jasenovcu; ubijeni u Jasenovcu: Jusuf Omera Fejzo, Kemo Beira Meho; faksimil logorske dopisnice Uroa Smrekia poslane 11.12.1942. iz Jasenovca); Razija Prodanovi-Alajbegovi, ene Foe u narodnooslobodilakoj borbi, u: ene BiH u NOB, 563-568. (Rabija Fejzo i Zumreta Hadimusi ubijene u Jasenovcu).
1650Drago

Pipini, Ratni kotar Metkovi u NOB, Kronika 1941-1944, Split, IHRPD, 1986; Luka . Popovac,

Ustaki zloini genocida nad Srbima u Donjoj Neretvi, Beograd, Novo slovo, 1990, 107. (iz sela Gluci odvedeno 94 lica u Jasenovac i ubijeno 90, i to iz mesta: Gluci 70, Metkovi 8, Herc. Gluci 7, Gabela 4, Donje Hrasno 1).
1651Anelko

B. Belovi, Pali za slobodu, Borci NOR-a i rtve faistikog terora stolakog kraja 1941-1945.

godine, Stolac u borbi za slobodu i socijalizam, Optinski odbor SUBNOR Stolac, Mostar, 1989, 485. (rtve stolakog kraja stradale na preko 65 stratita i jama, 46 u koncentracionim logorima, 21 u Jasenovcu; ubijeno 794 Srbina 287 Muslimana, 169 Hrvata; 296 dece; ubili ih: ustae 717, etnici 361, Nemci 16); Sjeanja boraca stolakog kraja, I-II, SUBNOR, Stolac, 1984; Milan Nadadin, Masovni pokolj srpskog stanovnitva u stolako-apljinskom kraju u leto 1941. godine, u: Genocid nad Srbima u II svetskom ratu, 324-341.
1652Namik 1653Simo

ehi, Prozorski kraj u oslobodilakom ratu i revoluciji, 1941-1942, knj. 1, Prozor, 1985.

Radi, Ljubinje i Popovo Polje 1941-1945, Ljubinje, 1969, 384. (na str. 80. imena oteranih u Jase-

novac, 100 lica; str. 353. odvedeno 23 lica - ene i, deca u Jasenovac; Todor Piula, Pjesma o Badrljai, pesma u desetercu o odvoenju u Jasenovaki logor); Isti, Ljubinje i Popovo Polje, Rad u pozadini 1941-1945, Ljubinje, SUBNOR, 1979, 298. (popisi i pregledi baenih u jame, ubijenih od okupatora i domaih pomagaa - bez naznake mesta pogibije); Boo Slavi, Popovo Polje u narodnooslobodilakoj borbi, Trebinje, Zaviajni muzej, 1986, 486. (na str. 367.: iz logora Jasenovac nisu se vratile: Bosiljka, Milica, Radojka, Dragica, Janja, Jelena, Ljubica i Saveta Kralj, zatim: Bosiljka, Cvijeta, Cvija, Janja A., Janja R., Janja B., Mara N., Janja S., Javorka, Krstija, Mara A., Nada, Sava, Stana i Zdravka Salata).
1654Vlado

Ivkovi, Nevesinje 1941, Mostar, Prva knjievna komuna, 1980, 388. (od 171 FT u 1941. godini

6 ubijeno u Jasenovcu), Isti, Nevesinje 1942, Nevesinje, SUBNOR, 1985, 417; Radovan Dabi Rako i Milan Papi, Nevesinjci pali u borbi za slobodu 1941-1945, Beograd, 1984.
1655Pali

za slobodu, apljina - Neum 1941-1945, Spomen knjiga, (knj. 3. edicije: apljina u NOB), aplji-

na, SUBNOR, 1984, 166+8 tbl. (od 220 palih boraca i 1760 FT - 2 borca i 86 FT u Jasenovcu).

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

317

1656Muhamed

Konjhodi, Kronika o ljubukom kraju, I-II, Ljubuki, 1974. (str. 333: Nikola ue, ustaa u

Jasenovcu; ubijeni u Jasenovcu: Zijo Dizdarevi, Jaka Dugandi, Stipe ego, Mirko Muci, Salem Delali, Alija Jaki).
1657Novica

V. Vojinovi, Srpske jame u Prebilovcima, Titograd, izd. autora, 1991, 472+8. (koreni genocida,

genocid Austro-Ugarske protiv Srba, kleroustaki genocid, Zagrebaki episkopat oslonac ustatva, rasni zakoni, katolienje, svetenici zloinci - fra Filipovi); uro Ekmei, Prebilovci neprebolna rana srpska, Beograd, izd. autora, 1994, 384. U Jasenovcu ubijeno iz Klepaca 16, Reice 2, Draevo-Klenak-Dubravica 6, itomisli 29, Gnjilita 10, Loznica 45; kritika na tekst Mome Ekmeia u knjizi Pali za slobodu, apljinaNeum 1941-1945. da meu rtvama ima i delata, str. 282; kritika knjige Branko Injac, Crveni fratar, da se pokuava rehabilitovati don Ilija Tomaz, svetenik-zloinac. (O likvidaciji don Ilije Tomaza vidi i ustaku verziju: Odmetnika zvjerstva i pustoenja u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj u prvim mjesecima ivota hrvatske narodne drave, Zagreb, 1942.)
1658Sreten

Jakovljevi, Otrgnuti od zaborava, Konjic, Prosvjeta, 1991, 106. (10 lica ubijeno u Jasenovcu, 10

otpremljeno u Gospi, 2 iz Jasenovca otpremljena u Norveku).


1659Tuzla

u radnikom pokretu i revoluciji, Tuzli, Odbor za ediciju "Tuzla u radnikom pokretu i NOR-u" i

Univerzal, knj. 1, 1979, 872, knj. 2, 1984, 1140; vidi: Dragia Trifkovi, Prve rtve okupatorsko-ustakog reima, I, 760-766; Vera Peri, U punktu NOP-a, ustakom zatvoru i logoru, knj. 2, 470-481; Zora Holovac, Ispovest o jednom ivotu, knj. 2, 718-722.
1660Jajako

podruje u oslobodilakom ratu i revoluciji 1941-1945, Zbornik sjeanja, izdaju: Skuptine op-

ina Donji Vakuf, Jajce i ipovo, knj. 1, 1981, 617, knj. 2, 1983, 567. i knj. 3, 1987, 642. (u popisu boraca u knj. 3, u Jasenovcu ubijena 6); vidi: Hazim Eminefendi, Jusuf Filipovi, knj. 3, 557-566.
1661Mesud 1662amil

Hoti, Ratna kronika Bugojna, Bugojno, "22. oktobar", 1969, 79. Kazazovi, Zenica u narodnooslobodilakoj borbi 1942-1945, Zenica, Muzej grada, 1975, 293;

Rajko Kovaevi, Zenika ilegalna partijska organizacija i SKOJ u 1941. i 1942. godini, Zenica, Naa rije, 1968, 176.
1663Brko

i okolina u radnikom pokretu i NOB, Tuzla, 1985; Nikola J. Marinovi, Srpsko Brko (Serbian za monografiju Bosanski amac i okolina, Bosanski amac, 1988. u narodnooslobodilakoj borbi i socijalistikoj revoluciji, Zbornik savjetovanja odranog 19.

Brko), Beograd, Anagram i Struna knjiga, 1997, 310.


1664Graa 1665Semberija

novembra 1971, Sarajevo, Institut za drutven istraivanja, 1972, 216; Semberija u narodnooslobodilakoj borbi i socijalistikoj revoluciji 1941, Bijeljina, 1976; Vidi takoe: Jeremija Peri - Jeo, Partizanske oaze u Semberiji, u: 1941-1942. u svedoenjima uesnika, knj. 21, 71-106; Zora Vucelja-Josipovi, Omladina Bijeljine u 1941. godini, u: ene BiH u NOB, 190-200.
1666Slavica

Hrekovski, Hronologija radnikog i narodnooslobodilakog pokreta u Bosanskom Brodu i

okolini, 1894-1945, Bosanski Brod, Optinski odbor SUBNOR-a, Slavonski Brod, HIS, 1969, 172.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

318

Od 2 196 rtava Dvora na Uni 586 lica ubijeno je u logorima,1668 a celokupno stanovnitvo Crkvenog Boka (optina Kostajnica) odvedeno je u logor.1669 O nizu sremskih mesta postoje monografske obrade i hronike ratnog perioda, esto sa popisima rtava i po mestima stradanja: Zemun,1670 Jamena,1671 Sremska Mitrovica,1672 Sremski Karlovci,1673 id1674 i drugima.1675

1667Mladenko

Kumovi, Poreklo, migracije i stradanje Srba sa Kupresa, Muzej Vojvodine, Novi Sad,

1996, 370; Kupres borcima revolucije, Kupres, 1983; Rogatica, Sarajevo, Svjetlost, 1960, 207; Rogatica, Monografija, Sarajevo, 1966; Mehmedalija Tufeki, Gradaac u 1941. godini, Sjeanja, Sarajevo, Svjetlost, 1975, 173; Hakija Murudbegovi, Hronika dogaaja iz NOB-a u Turevcima, Modria, Opinski komitet SK BiH, Komisija za istoriju, 1970, 245; amil Kazazovi, Travnik u narodnooslobodilakom ratu, Travnik, 1969, Ivanjska, Glavica i Batra u NOB-u, Hronika, Ivanjska, Mjesna organizacija Saveza boraca NO rata za Batru, Glavicu i Ivanjsku, 1064, 92; Mladen . Oljaa, Duboka Krajina: Ivanjska, Glavica, Batra, Banjani i Dobro Selo ispod planine orkovaa, Beograd, Odbor za prouavanje sela SANU, Institut za ekonomiku poljoprivrede, Zavod za prouavanje kulturnog razvoja Srbije, 1944, 350; Milenko Risti i Milan Borojevi, Srbi u paklu ustakog genocida, Beograd, tit-M i Muzej rtava genocida, 1999, 78 (na srpskom)+78 (na engleskom), (Donja Dubica - Odak, u zaseocima Trnjak i Centar na 35 stratita ustae ubile 750 Srba, od ega 333 dece do 15 godina); Petar Vueti i Mira Mitrovi, Pomenik, Genocid nad Srbima 1941-1945. u optini Kalesija, Beograd, Matra Design, 1999, 46, (spisak 436 Srba, od ega 76 dece optine Kalesija ubijenih, mukarci oterani u logore).
1668Dvor

na Uni od prijeslavenskog doba do naih dana, Zbornik naunih i publicistikih radova, urednik:

Mile Joka, knj. 1, Dvor na Uni, Skuptina opine, 1991, 711, vidi: uro Ostoji i Andrija ermanovi; Na stratitima, i: rtve ustako-faistikog terora, 363-432; Vidi takoe: Ljuban uri, Gage kod Dvora na Uni, aak, Litopapir, 1992, 55; Dragan Studen, Napad na ustako uporite Zrin, u: Sedma banijska divizija, Beograd, VIZ, 1967. (upor. pisanje u novijoj hrvatskoj publicistici o "partizanskim zloinima nad Hrvatima" i "o stradanju hrvatskih upa uz lijevu obalu Une", i "stradanju hrvatskih sela od Srba", vidi: J. Peari, Srpski mit o Jasenovcu, Zagreb, 1998, str. 40. i 73.).
1669Ana

Poar, Stradanja mjetana opine Crkveni Bok od jasenovakih ustaa, u: Jasenovac, sistem usta-

kih logora smrti, Beograd, 1997, 101-136. (sa spiskom ubijenih); Vidi: Mirko Meava, Slabinja je dala ogromne rtve, Predgovor u: ore uri, Epitaf kraj zelene rijeke, Kostajnica, 1981; Vidi i memoarski zapis Pere Drakulia, Korak do smrti, Jasenovac, Spomen podruje, 1977, 78. (o pokolju na Bajia jamama).
1670arko

Atanackovi, Zemun i okolina u ratu i revoluciji, Beograd, Nolit, 1962, 270; Na obali ivota i

smrti, Spomen knjiga o Narodnooslobodilakom pokretu Zemuna, Naselja i Beanije, Sakupili i sastavili: uro Livada, Radivoje Golubovi, Ilija Trajkovi, Miodrag Mili, Zemun, Optinski odbor Saveza boraca, 1958. (sa popisom: Pali u NOB i FT, 175-209); Batajnica u NOB 1941-1945, Spomen album, Batajnica, 1962; uro Livada - Radenko, Romantine lozinke, Hronoloki zapisi u korist istorije NOB-a Srema, Surin

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

319

(Beograd), 1962, 746. (sela: Bemen, Dobanovci, Surin, Boljevac, Jakovo, Petrovi); Slavko Slavuj - Geco, Ostali su na venoj strai, Ugrinovci u NOB-u 1941-1945, Ugrinovci, 1985.
1671Sinia

Mihajlovi, Duan Salakovi i Sima Todorovi, Jamena, Monografija, id, Optinski odbor Sa-

veza boraca, 1979, 260. (popis ubijenih Jamenana u Jasenovcu, 398 odvedenih - vratilo se 35, ubijeno 363; popis ubijenih Cigana - 115 lica).
1672Petar

Miloevi, Duan Vuleti, Boro ekerinac i Radomir Prica, Sremskomitrovaka hronika, Novi

Sad, Institut za istoriju, 1987, 538. (Jasenovac i Stara Gradika pominju se na 18 stranica, u popisu odvedenih i stradalih u Jasenovcu je 186 lica). Vidi i: Jovan Udicki, rtve II svetskog rata iz Sremske Mitrovice, Sremska Mitrovica, Muzej Srema, 1955, 74+10. (Ova knjiica moe se uvrstiti u izvore, to je ustvari spisak imena ubijenih Mitrovana, od kojih su mnogi ubijeni u Jasenovcu, str. 5-74, i na 10 strana su faksimili dokumenata i fotosi.)
1673Spomenica

graanima Sremskih Karlovaca rtvama nemake agresije i ustakog terora i genocida

1941-1944. godine, urednik: Kosta Popovi, izd.: Izdavaki fond Sv. Maksim Eparhije sremske, Novi Sad, 1997, 250. (u Jasenovac oterano 404 lica, ubijeno 140 u Jasenovcu i 9 u Staroj Gradiki, ukupno stradalo 248 lica); Stevan Boranski, Genocid nad graanima Sremskih Karlovaca 1941-1945, Sremski Karlovci, SUBNOR, 1997, 213. (daje podatke za vie od 30 sremskokarlovakih ustaa odgovornih za zloine; imena sa podacima za 246 ubijenih od kojih mnogi i u Jasenovcu; posebno obrauje 1942. godinu i stradanja i prilae spisak od 433 graana Sremskih Karlovaca oteranih 8-10. septembra 1942. u Sremsku Mitrovicu, a zatim u Jasenovac, pa nastavlja s popisom stanovnika Sremske Kamenice, Beke, Kredina, ortanovaca, Inije, Petrovaradina i dr. sa podacima za ukupno 581 lice, sa naznakom da se tani podaci ne znaju i da nema potpunog spiska).
1674Sima 1675Sava

Tomovi, id, II izdanje, id, Opinski odbor Saveza boraca, 1973, 376. Mali, Sasani u borbi, Hronika jednog sremskog sela, Novi Sad, Pokrajinski odbor SUBNOR,

1953, 128. (sa spiskovima poginulih Sasana); Ilinka ekerinac, Selo Bosut u ratu, Hronologija dogaaja, Novi Sad, Dnevnik, 1968, 237; Morovi, Prilozi za monografiju, (tekst: ore Janjatovi), Redakcija priloga za monografiju povodom snimanja emisije "Znanje-imanje", 7.10.1984, s.l. (id), s.a. (1984), 45. (izmeu ostalog: popis 123 lica uhapenih 21.4.1941. i odvedeni na streljanje u Sremsku Rau, od kojih su neki mlai odvedeni u logore, popis streljanih u Dudiku, popis oteranih i likvidiranih u Jasenovcu: 153 lica u prolee 1942. godine i 48 lica 9.9.1942, popis 43 lica oterana u Zemun ili odmah streljana); Petar Joksimovi, Bio sam oevidac, Beograd, izd. autora, 1957, 47; Dane Klepi, imanovci 1385-1986; imanovci 1987; Milo Luki, Lednike vatre, Hronika Ledinaca, Novi Sad, 1982; Isti, Nemirno ognjite, Zapisi iz prolosti Sremske Kamenice, Novi Sad, 1967, 396; Svetozar Nikoli - Braca, Brsta u ratu i revoluciji, Novi Sad, 1986; Vasilije Petkovi, Milo Vasi - ivko, Visovi ravnice, Prhovo u ratu i revoluciji, Novi Sad, 1988; Milutin Stanii Vukosav, Olujno doba, Hronika Iriga i okoline, Novi Sad, Institut za istoriju, 1981, 488. (69 lica ubijeno u Jasenovcu); ivan Teofanovi, Spomen knjiga palih boraca i rodoljuba 1941-1945, Novi Karlovci, Sremska Mitrovica, Sremske novine, 1990, 272. (imena palih s biografskim podacima - 14

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

320

Historijski arhiv Karlovac izdao je niz zbornika o NOR-u za podruje koje pokriva. Uglavnom u ovim izdanjima dati su pregledno popisi rtava rata sa naznakama mesta i vremena gde su poginuli kao borci i ubijeni kao FT, kao i popisi umrlih od posledica rata (tifus). Uz ranije pominjana izdanja za ire podruje regije, objavljena su i izdanja za pojedine srezove - kotareve i optine, kao ta su: Karlovac,1676 Plaki,1677 Korenica i Udbina,1678 Drenica,1679 Graac,1680 Donji Lapac,1681 Duga Resa,1682 Slunj i Veljun,1683 Gospi
ubijeno u Jasenovcu); ore Vasi, Zapis iz prolosti Bukovca, Novi Sad, 1965; Sretenije Zorki, Hronika Belegia, Novi Sad, s.a.; Isti, Hronika Surduka, Novi Sad, 1984; Sretenije Zorki i Petar Vukeli, Krvava obala, Novi Sad, SUBNOR SR Srbije za Vojvodinu i Dnevnik, 1967, 168. (NOB u istonom Sremu), Vidi i zapise u: 1941-1942. u svedoenjima uesnika: Milenko Beli - Beli, Iz ilegalnog rada u jugoistonom Sremu 1942. godine, knj. 19, 169-200; Ilinka ekerinac, U sremskom selu Bosutu, knj. 23, 213-220; Radivoje Golubovi Marko, Iz rada partijske organizacije u Zemunu 1942. godine, knj. 14, 329-339; ore Kolari, Iz rada SKOJ-a u Zemunu 1941. godine, knj. 6, 166-179; Ljubomir Momilovi, U Rumi i Irigu na poetku 1942. godine, knj. 16, 68-87; Petar Vukeli, NOP u staropazovakom srezu 1942. godine, knj. 24, 386-411; Isti, Sistem okupacione vlasti u Sremu 1941-1942, knj. 11, 290-315.
1676Karlovac

1579-1979, Zbornik radova s naunog skupa 15-17.11.1978, Karlovac, Historijski arhiv, 1979, dolina i okolica u NOR-u, Zbornik VII, Karlovac, Historijski arhiv (HA), 1976, 747. U lan-

808; Milo Beki, Ivo Butkovi i Slavko Goldstein, Okrug Karlovac 1941, Zagreb, IHRPH, 1965, 386.
1677Plaanska

ku Branka Sedlara, Ustaki teror na opini Josipdol 1941. godine (111-119) govori se o prebacivanju dela zatoenika iz "Danice" u Gospi i likvidacijama na Jadovnu, odakle se nakon 6. avgusta prebacuju zatoenici u Jastrebarsko, odnosno Jasenovac. Nije se moglo utvrditi koji zatoenici su prebaeni u Jasenovac a koji su ubijeni u Jadovnom, iako su porodice pokuale da doznaju njihovu sudbinu (ak su neki i putovali u Jasenovac). Na kraju knjige dat je popis palih s podruja Plaanske doline, te se za svega dva lica od 689 sigurno tvrdi da su ubijeni u Jasenovcu, a za mnoge se navodi Jadovno, iako nije sigurno utvreno da li su ubijeni u Jadovnom ili Jasenovcu.
1678Kotar

Korenica i kotar Udbina u narodnooslobodilakom ratu i socijalistikoj izgradnji, Zbornik X,

HA Karlovac, 1979, 1208. Podatke o licima koja su ubijena u Jasenovcu nalazimo u lanku Nee akula, Moji susreti s Radom Konarom Brkom 1941. godine (155-160, na str. 158. i 159.), te u lanku Stevana Rapajia i Duana Hrnjaka, Neki podaci o naprednoj omladini kotara Korenica prije rata i o njenom ueu u NOB (786-793. na str. 791). U prilogu Gojka Vezmara, Uz popis palih boraca, rtava faistikog terora i umrlih od tifusa na podruju opine Titova Korenica (965-989, popisi 990-1153), dat je podatak o 6 399 izginulih na podruju predratnih i ratnih kotareva Korenica i Udbina. U prilogu se vie govori o ubijanju zatoenika u Jadovnu, te njegovoj likvidaciji i otpremanju 19. avgusta 1941. oko 2 000 lica u Jastrebarsko, a zatim u Jasenovac. Dat je i jedan dokumenat (str. 976) cit. prema uri Stanisavljevi Ustanak u Hrvatskoj 1941-1942. (rukopis), a radi se o Naredbi GUS-a iz Zagreba poetkom juna 1941. o pritvaranju Srba i ido-

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

321

i Perui,1684 Vojni1685 i dr.1686 Tu su i izdanja drugih za neke sredine sa ovih prostora: Vrginmost, Gornja Krajina, Perna i dr.1687
va i otpremanju u logor Gospi, naroito pazei da to budu finansijski i intelektualno jai. U popisima se nalazi 14 imena sa naznakom da su ubijeni u Jasenovcu.
1679Partizanska

Drenica, Zbornik XII, HA Karlovac, 1982. 942. Vidi: Milica Banda, Ljudski gubici na

podruju opine Drenica od 1941. do 1945. godine, 841-896, (u Jasenovcu ubijeno 13 lica); Milo Ivoevi Rogovi, Drenica u vremenu od aprilskog rata do ustanka 1941. godine, 67-75, (o odvoenju porodice Hudurevi u Jasenovac); Vidi i: Mihael Sobolevski, Drenica 1941, Ogulin, 1970.
1680Kotar

Graac u narodnooslobodilakom ratu 1941-1945, I-II, Zbornik XIII, HA Karlovac, 1984. knj. 1,

1097; Vidi: Jure Ivezi i Luka Pavii, Razvoj NOP-a u selima Lovinac, Vranik, Smokri, Liko Cerje, Riice i Sv. Rok, I, 459-471, (na str. 461-464. imena nekih lica iz Lovinca ubijenih u Jasenovcu); Milica Banda, Ljudski gubici na podruju kotara Graac tokom NOR-a, 881-902. i popisi 917-1032, (Od 6. aprila 1941. do 9. maja 1945. na podruju kotara Graac poginulo je, ubijeno ili umrlo kao pali borci, FT ili umrlo od tifusa 3 227 lica - skoro svaki deveti stanovnik.)
1681Kotar

Donji Lapac u NOR-u 1941-1945, Zbornik XIV, HA Karlovac, 1985, 1230. Popisi palih boraca,

FT i umrlih od tifusa, 1041-1164. (410 boraca, 1388 FT, 740 umro od tifusa, ukupno ljudski gubici: 3 267).
1682Opina

Duga Resa, Radovi iz dalje prolosti, narodnooslobodilake borbe i socijalistike izgradnje,

Zbornik XV, HA Karlovac, 1986. Vidi: ore Travica, Ljudski gubici na podruju opine Duga Resa tokom NOR-a, 1049-1131.
1683Kotar

Slunj i kotar Veljun u NOR-u i socijalistikoj izgradnji, I-II, Zbornik XVIII, HA Karlovac, 1336;

Jasenovac i Stara Gradika pominju se na 15 strana. Vidi: Petar Zinai, Ustaki zloini u kotaru Slunj 1941, godine, 86-118; Isti, Kronologija ustakih, etnikih, talijanskih i njemakih zloina u kotaru Slunj 19421943. godine, 118-139; Isti, Formiranje i borbena dejstva partizanskih jedinica u kotaru Slunj od 27. jula 1941. do 15. februara 1942. godine, 337-372; uro Zatezalo, Sabljak Nikole Ivan, 892-893; Milovan Topi, O nekim dogaajima u kotaru Slunj, u prvoj polovini 1942. godine, s teitem na opine: Rakovica, Drenikgrad i Traka Ratela, 166-172; Mirjana Peremin, Ljudski gubici na podruju kotara Slunj i kotara Veljun 1941-1945, 905-1216. (ljudski gubici 10 098 lica, od toga: Srba 9 852, Hrvata 236, ostali 10; borci 1 528, FT 5 748, tifus 2 822; deca: FT 1 813, tifus 1 026); Duan Opai, Formiranje i borbena dejstva partizanskih jedinica u ratnom kotaru Veljun, od poetka ustanka do sredine februara 1942. godine, 372-408; Boo Kozlina, Nikola Gazibara, politiki komesar 1. udarnog bataljona, 959-961; Petar takor, Nikola takor, zamjenik komandira 1. ete 1. bataljona 15. kordunake brigade, 1074-1075; Milo Gaea, Tri u narodnooslobodilakoj borbi, 869-876.
1684Kotar

Gospi i kotar Perui u NOR-u 1941-1945, Zbornik XX, HA Karlovac, 1989, 1271; Vidi: Ivan

Arbanas, Organiziranost i djelatnost antifaistikih organizacija i organa vlasti u kotaru Perui tokom narodnooslobodilakog rata, 313-376; Ivan Arbanas - Vanja, Napad ustaa na rukovodstvo NOB-e peruikog

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

322

kotara u zaseocima Gornji Lulii i krljak, 26/27. oujka 1944. godine, 908-915; Isti, Peruiki skojevci pred rat i u prvoj godini rata, 664-669; tefica Serdar-Saboli, Sjeanje na ilegalni rad u Gospiu, august oktobar 1941. godine, 159-168; Stevo Maodu, Jurina eta - udarna jedinica Prvog likog narodnooslobodilakog partizanskog odreda "Velebit", 402-436; Zdenka Krivokua, Pali borci i rtve faizma s podruja kotara Gospi i kotara Perui tokom NOR-a 1941-1945, 971-1193; Vidi i: Dane Lastavica, Genocid nad srpskim narodom biveg sreza Perui (Lika) u II svjetskom ratu, u: Genocid nad Srbima u II svetskom ratu, 479-484.
1685Kotar

Vojni u narodnooslobodilakom ratu i socijalistikoj revoluciji, Zbornik XIX, HA Karlovac,

1989, 1508. U nekoliko priloga i seanja daju se podaci o ustakom teroru i rtvama, te odvoenju naroda u logor. Milo umonja, Proboj neprijateljskog obrua na Petrovoj gori maja 1942. (266-278), daje podatak (str. 277) da je 14. maja 1942. godine 1 800 ena, dece i staraca poslano u logor Jasenovac, Gradiku Sajmite i Nemaku. Deca su odmah odvojena u logor u Jastrebarskom, gde su posle Kozarske ofanzive dovedena i deca s Kozare. Doktor Savo Zlati, Znaaj Petrove gore i kotara Vojni u NOB-i (395-498) daje podatke o pokrtavanju 2 000 Srba u Vrginmostu, pokolju 1 276 ljudi u glinskoj crkvi 2. i 3.8.1941, ubijanju 1 500 Srba u decembru 1941. i januaru 1942. u ofanzivi na severni Kordun. Samo 1941. na Kordunu broj ubijenih Srba vei je od 10 000. Mnogi su oterani u Jasenovac i Gradiku. O ovim podacima upor. Boo Vukobratovi, Teror i zloini faistikih okupatora i njihovih pomagaa na Kordunu 1941. godine (Simpozij o Petrovoj gori, Topusko 1969, JAZU, Zagreb, 1972, 341-362) i Mile Daki, Petrova mi gora mati (118-121): od 13 565 stanovnika 1931. podruja optine Vojni bilo je 3 587 FT i 724 palih boraca, ukupno 4 309, a s podruja optine Vrginmost od 30 527 stanovnika 1931. palih boraca je 1 127 i FT 7 162, ukupno 8 289. Ljubica Ulemek, ene kotara Vojni u revoluciji (566-594) govori o stradanju ena i odvoenju u logor (str. 577); Ignjatije Peri, Logorai govore (868-889) zabeleio je seanja na jasenovake logore: Jelene - Jeke Peri (Stara Gradika), Branka Miljenovia (Stara Gradika - Sajmite), Dragice Napijalo Peri (Stara Gradika), Dragia Peria (Jasenovac, Norveka), Vukaina-Sae Miljevia (Stara Gradika, Jastrebarsko). U prilozima Likovi revolucije daju se podaci o istaknutim borcima meu kojima su i ubijeni u Jasenovcu i Gradiki. Bogdanka Romevi, Ljudski gubici na podruju kotara Vojni 1941-1945. (tekstualni deo 11071122, tabelarni 1123-1361), daje podatke o 7 925 poginulih, ubijenih i umrlih lica, meu kojima 1 635 dece. Od odvedenih u logore, najvie je u Jasenovac i Staru Gradiku, zatim Sajmite i u Nemaku, a deca u Jastrebarsko. Iz poimeninih spiskova vidi se da je u logorima Jasenovac i Stara Gradika ubijeno 1 014 lica s ovog podruja.
1686Ogulin,

Ranija prolost i NOB 1941-1945, HA Karlovac, 1971; Ogulin u radnikom pokretu i NOB, HA

Karlovac; Opina Gornje Dubrave, Radovi iz dalje prolosti i narodnooslobodilake borbe, Zbornik XVI, HA Karlovac, 1987, 1039. (Vidi: Milo Zatezalo keri, Odvoenje stanovnitva Gornjih Dubrava u ustaki logor u Sisku 1943. godine, 715-725; Nedeljko Vinji, Ljudski gubici i ratna teta na podruju opine Gornje Dubrave 1941-1945. (Pali borci s podruja Gornje Dubrave 1941-1945. i rtve faistikog terora i rata s podruja opine Gornje Dubrave 1941-1945.), 862-914); Mile Mrkalj, Sjeniak u narodnooslobodilakoj borbi 1941-1945, HA Karlovac, 1980.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

323

Podruje Novske nema monografije, ali ima nekoliko radova u kojima se govori o ljudskim gubicima u ratu. Pre svega tu je prilog ora Kovjania Rad na sabiranju podataka o rtvama rata na podruju biveg kotara Novska objavljen u "Novogradikom zborniku",1688 a raen na osnovu delatnosti Muzeja u Novskoj.1689 Zatim tu su vie ili manje uspeni radovi Josipa Martinovia Lipovljani 1770-1970,1690 Vojte ubr Nova Suboc-

1687Duan

Bai, Kotar Vrginmost u NOB 1941-1945, Opinski odbor SUBNOR Vrginmost, Beograd, 1980.

(o zloinima u glinskoj crkvi, Prkosima i u ofanzivi; tabela FT: 6 991 rtva, od ega 2 634 ene, 1 616 dece i 4 357 mukaraca; u selima ubijeno 4 821 lice, van Korduna 1 763, na pokrstu u Glini oko 1 000, u ustakim logorima 390 i u nemakim 257 rtava; u jasenovakim logorima ubijeno 316 lica; ustae su ubile 6 615, Nemci 374 i Talijani 2 lica); Milan Bukvi, Otoac i Brinje u NOR-u 1941-1945, Otoac, 1971; Branko (Goluba) Bokan, Tragom prolosti i borbe: Perna, Pitaline i ojluka u NOB-i 1941-1945. godine, Zemun, "Sava Miki", 1984, 245. (o masovnim likvidacijama Srba, od 1 731 rtve 2 su u Jasenovcu); Milan Puzi, Da se ne ponovi, Ratna kronika ranije opine Liko Petrovo Selo, OO SUBNOR, Titova Korenica, 1985, 236; Milan Radeka, Srbi i pravoslavlje Gornje Krajine, Zagreb, 1963; Isti, Gornja Krajina - Karlovako vladianstvo, Zagreb, 1975, 388; Rade Bulat, umberak i Pokuplje u NOB, Zagreb, Kultura, 1951, 302; Vidi i lanak: Tomo Mikuli - Gajda, Kotarski komitet za kotar Pisarovinu i Karlovac, u: 1941-1942. u svedoenjima uesnika, knj. 13, 395-415; Milan Majstorovi, Prve iskre, Doljani u NOB, Zagreb, Lykos, 1961, VII+322; Krbavica, Korenica, 1988; Dane Rajevi, Monografija Divosela 1527-1945, Gospi, Centar za kulturu i Like novine, 1990, 298; Vidi isti: Ustaki genocid u Divoselu, Lika, u: Genocid nad Srbima u II svetskom ratu, 203-206; Gacka dolina i okolina na predstrai srpstva i pravoslavlja, etnici Gacke Doline, Kanada, 1991, 687. (odvedeni u Jasenovac iz sela : Doljani 4, Podum 1, Brlog i Brloka sela 4, uta Lokva 5 Dacina Draga 2); Vidi i novu "povijesnicu": D. Pavlievi, O puanstvu Krbave, Like i Gacke s posebnim osvrtom na Bunjevce, u: Krbavska bitka i njezine posljedice, Novi Vinodolski, 22-24. listopada 1993, 203-220; i: J. Karaka, Selo Podlapac i njegovo stradanje tijekom II svjetskog rata 1941-1945, u: isto, 221-225.
1688ore

Kovjani, Rad na sabiranju podataka o rtvama rata na podruju biveg kotara Novska, Novoknjiga, Popis palih boraca i rtava faistikog terora, ukorieni materijali - popisnice, koje je

gradiki zbornik, 1, Nova Gradika, Narodno sveuilite "M. A. Reljkovi", 1986, 122-127.
1689Zlatna

sprovodio SUBNOR optine i Muzej, kopija u dokumentaciji Spomen podruja.


1690Josip

Martinovi, Lipovljani 1770-1970, Lipovljani, 1970, 88. Lipovljani, selo u kome je ivelo 19 naci-

onalnih i etnikih grupa, najbrojniji su Hrvati, zatim esi, Slovaci, Ukrajinci, Rusini itd. Od 186 lica oteranih u Jasenovac i Staru Gradiku 9 je puteno i jedan je preiveo u proboju, ostali su ubijeni. U najveem broju to su pripadnici nacionalnih manjina.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

324

ka,1691 nadalje Raji i okolina u NOB,1692 pomenuti rad Radovana Trivunia Jasenovaka drama,1693 i rad Mile Dragia Tragedija sela Mlake i Jablanca u toku II svjetskog rata 1941-1945.1694 Saoptenje . Kovjania je rezime napora SUBNOR-a optine Novska i Muzeja u Novskoj da se izda knjiga palih u ratu, sa imenima i biografskim podacima. Kotar Novska obuhvatao je 45 naselja, od kojih 6 vie nisu u sastavu kasnije optine, a dva naselja su nestala (Jablanac i Milisavci). Procenjeni broj stanovnika 1941. iznosi 31 450, a ukupni gubici iznosili su 4 980 lica, od ega 496 boraca NOV i 4 484 koji se vode kao FT.1695 Naravno, po tada vaeoj metodologiji, u ovom broju nisu ubijeni i poginuli pripadnici ustakih i domobranskih postrojbi. Od ukupnog broja FT 2 219 je ena i 1 018 dece do 14

1691Vojta

ubr, Nova Subocka 1857-1982, Nova Subocka, 1982, 154. (apirografirano). U Jasenovcu ubijei okolina u narodnooslobodilakoj borbi, Novska, OO SUBNOR, 1988, 141. Dati su poimenino

no: 6 Ukrajinaca, 5 eha, 4 Galicijana, 3 Hrvata i 1 Maar - ukupno 19 lica iz ovog sela.
1692Raji

40 Roma (deklarisani kao Srbi ili Hrvati) iz Rajia i Jazavice koji su odvedeni u Jasenovac. Poimenino ili po porodicama navode se odvedeni u logor s podruja optine Raji, meutim, ne moe se iz datih podataka utvrditi taan broj ubijenih u logoru. Takoe, to nije mogue utvrditi ni iz poimeninih spiskova palih boraca i FT, ma da su neka srpska sela opustela zbog odvoenja u logor (npr. Milisavci).
1693

Vidi nap. 641. Dragi, Tragedija sela Mlake i Jablanca u toku Drugog svjetskog rata (1941-1945), Novska, Op-

1694Mile

inski odbor SUBNOR Novska, Mjesna zajednica sela Mlaka i Spomen podruje Jasenovac, 1989, 326. Sela Mlaka i Jablanac nakon odvoenja stanovnika u logor pretvorena su u logorske ekonomije i bila mesta likvidacija zatoenika Jasenovca i Stare Gradike. Selo Jablanac vie se nije revitalizovalo i ne postoji. Od 1 232 stanovnika Mlake, posle rata na ognjite se vratilo 145 lica. Dragi u knjizi navodi da je po popisu Komisije SUBNOR-a Novska 1950. god. utvreno da je u logorima nestalo 940 Mlaana. Na spomeniku u Mlaci stajao je podatak da je u toku rata iz ovog sela ubijeno 1 126 lica. iv je ostao svaki 11. stanovnik. Dragi u knjizi daje popis stradalih po porodicama i prema raspoloivim podacima.
1695erjavi,

Gubici stanovnitva, str. 116, Prilog II.6.1. daje za Novsku broj od 3 319 FT i 421 pali borac,

ta je ukupno 3 740 (navodei prema Ustanike iskre Hrvatske), odnosno drugi podatak o 2 895 FT (prema: Popis rtava po Zemaljskoj komisiji Hrvatske za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa iz 1946, Arhiv Hrvatske, Zagreb). Razlika izmeu podataka erjavia i Kovjania (a Kovjanievi su na bazi verifikacije na terenu) iznosi kod boraca 18%, a kod FT 35%, odnosno ukupni gubici 33%, ta je mnogo vie od tolerantnih 5% kako se navodi u Napomeni urednika erjavieve knjige. Prema tome, i erjavieva verifikacija procenjenih gubitaka na osnovu tabelarnih iskaza stvarnih gubitaka podlee kritikoj oceni, odnosno potrebi serioznijeg istraivanja stvarnih gubitaka na terenu.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

325

godina. Meu rtvama je: Srba 3 741, Hrvata 491, Slovenaca 1, Roma 32, Muslimana 2, eha 76, Slovaka 42, Maara 7, Jevreja 34, Talijana 3, Poljaka 6, Ukrajinaca 39, Galicijana 6, Nemaca 2 i Rusa 2. U pogledu mesta likvidacije ima jo neutvrenih injenica, ali najvei broj rtava je likvidiran u Jasenovcu (1 952), u St. Gradiki (894), u mestu ivljenja i okolini (391) i u internaciji (248). Ostala mesta likvidacije: logori Sisak 14, Danica 24, Gospi 3, Zemun 40, ostala mesta 84, nepoznato 834. Dakle, u jasenovakim logorima likvidirano je preko 63% svih rtava na ovom podruju (bez saznanja o svim mestima likvidacije za sve rtve). Monografija Bosanskodubiko podruje u NOR-u Duana Samardije1696 predstavlja jednu od kvalitetnijih obrada II svetskog rata na jednom uem, lokalnom, prostoru. Raena je uz korienje arhivske grae i konsultaciju ve objavljene literature. Posebnu vrednost Monografiji daje stravini popis na skoro 300 stranica rtava i palih boraca sa navedenim prezimenom, oevim imenom, imenom, godinom roenja i smrti i mestom smrti.1697 Dati su i popisi itavih porodica gde niko nije ostao iv. Ovaj popis zavrava stranim pregledom smrti: rtava 14 287 i to u: Jasenovcu 5 236, Staroj Gradiki 265, Zemunu 3 075, Sisku 362, Jastrebarskom 17, Norvekoj 15, Austriji i Nemakoj 68, Dubikim kreanama 103, Bajia jamama 118, u Slavoniji 1 143, na Kozari 3 093; poginulih boraca 3 404. Ukupno 17 691 ili 53% celokupnog stanovnitva (33 129 stanovnika uoi rata) i 513 potpuno opustelih ognjita. Uas ove statistike dopunjuje podatak da je kroz logore u zemlji i irom Evrope prolo 21 037 lica, od kojih 11 194 su umorena. Od ukupnog broja rtava 3 967 su deca do 14 godina starosti. Ovih 10 328 lica koja su preivela logore i internaciju proveli su tamo 8 339 godina i 10 meseci. Na dubikom podruju u tom vremenu ivi svega 5 893 stanovnika.1698 U tekstu knjige veoma esto se pominju jasenovaki logori i njihova stratita. Ovo podruje bilo je u zoni obezbeenja logora i brojne zloine na terenu izvrile su upravo ustae iz Jasenovakog obrambenog zdruga (zloin u Drakseniu, akcija ienja terena, preki sud). Samardija donosi u izvodima ili celosti niz dokumenata koji se odnose na logor. U
1696Duan

D. Samardija, Bosanskodubiko podruje u NOR-u i socijalistikoj revoluciji 1941-1945, Mono-

grafija, Bosanska Dubica, Drutveno-politike organizacije i Skuptina optine, 1984, 578.


1697Isto, 1698Isto,

275-568. 268-271.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

326

"zatitnoj zoni logora" oslonjenoj na jugu na obronke Prosare, na severu na obronke Psunja i Papuka, Ustaka obrana imala je, moglo bi se rei, eksteritorijalni status, a policijske i civilne vlasti NDH, kako se vidi iz dokumenata,1699 izvetavale su o svojim postupcima Maksa Luburia. Po brojnim podacima o jasenovakim logorima, stradanju stanovnitva, dejstvima Jasenovakog obrambenog zdruga radi irenja zone logora (u oktobru 1943. ustae iz Jasenovca zaposedaju Dubicu, a u 1944/45. iskljuivo je dre bojne ovog zdruga) itd., ova Monografija predstavlja nezaobilaznu literaturu za izuavanje jasenovakih logora.1700 U ovoj grupi radova u kojima nalazimo izvesne podatke o jasenovakim logorima, navodimo i radove koji nisu u blioj vezi s naom temom (uglavnom monografije) ali u kojima
1699Isto, 1700Isto.

143, 151-153. Jasenovac se pominje u tekstu ili u citiranim dokumentima na str.: 113, 143, 151-153, 154-158.

(zloin u Drakseniu), 167, 170-172. (o selu Donja Gradina; uz ostalo naveden je na str. 172. i jedan nekritiki uvrteni podatak "Tokom rata u D. Gradini pobijeno je i zakopano u 315 gigantskih grobnica preko 600 000 ljudi, ena i djece iz svih krajeva nae zemlje, pripadnika svih naih naroda i narodnosti. Zato je ovo selo nazvano 'grobnicom naroda'"), 191-192, 194, 205. (ofanziva na Kozaru - masovno teranje naroda u logor, sa Kozare odvedeno oko 68 000 lica, sa dubikog podruja 21 037 lica), 210 (o akcijama muslimanskih i hrvatskih porodica na spasavanju srpske dece - izvlaenje iz kolona), 212. (naseljavanje po ustaama iz Jasenovca hercegovakih porodica u ispranjena sela), 214-215. ("vlak uasa", 5 000 zatoenika vraeno iz logora Sajmite u logor Jasenovac, putovali 5 dana, preko 70% mrtvih, ostali likvidirani u D. Gradini, meu njima i Pero Vuki ija kua je pretvorena u muilite), 218, 233-234. (hapenja zbog straha od napada na Jasenovac, citirani ustaki telegrami i izvetaji da se oekuje napad sedam partizanskih brigada - etiri sa slavonske i tri sa bosanske strane; autor u napomeni 349. kae da pisanih dokumenata o nameri da se napadne logor nema, ali je prema kazivanju Boka iljegovia bilo takvih razmiljanja, no odustalo se zbog prevelikog rizika), 239. (iz dokumenata se vidi da Ustaka obrana iz Jasenovca kao svojinu dri zemljite popaljenog sela Drakseni; - takve ekonomije su, inae, bile u Meei, Bistrici, Greanima, Feriancima, Jablancu, Mlaki i dr. - nap. JM; u ovom dokumentu se kae da su partizani obrali veu koliinu kukuruza iz Draksenia - upor. o delovanju radne brigade "Zoja Kosmodemjanskaja"), 240. (zaposedanje Dubice po ustaama iz Jasenovca), 251, 252, 254, 255. (preki sud u Jasenovcu osudio 17 lica iz Dubice na veanje, 20 septembar 1944, upor. provala logorskog komiteta i smrt dr. Mila Bokovia i drugova; upor. i izjavu fra Filipovia o formalnom potpisivanju presuda), 258, 259, 263, 264-267. (o jedinicama 1. UOZ iz Jasenovca koje iskljuivo dre Dubicu), 268-271. (zakljuak sa statistikim podacima). U Prilogu nalazi se 71 tbl. sa fotosima, meu njima i iz logora, te faksimili 4 dokumenta (iskaz fra Filipovia, odlikovanje sveenika Zvonka Brekala, izjava dr. Ribolija o Filipoviu i izjava ustae Matijevia o zloinima u logoru). Popis poginulih boraca i rtava na str. 275-568.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

327

se poimenino pominju izvesna lica oterana i ubijena u logoru, pa makar se radilo samo o nekoliko imena,1701 ili se daju tabelarni pregledi nestalih u logoru.1702 U monografijama ratnih jedinica nalazimo takoe podataka u vezi sa stradanjima u logoru,1703 ili o sukobu s ustaama iz Jasenovca.1704 U knjizi o borbenom putu IV srpske NOU brigade1705

1701Npr.:

Zlatko epo, eljezara Sisak 1938-1968, Sisak, 1968. uri, Banijski partizanski odredi 1941-1945, Beograd, VINC, 1988, 384. Na str. 363. u Prilogu

1702Ljuban

br. 2. "Pregled uea u borbi i rtvama tokom NOR-a na Baniji 1941-1945." (prema evidenciji SUBNOR-a od novembra 1964. po novoj teritorijalnoj podeli), izmeu ostalih podataka daje i sledei o broju nestalih u koncentracionim logorima: Dvor 333, Glina 230, Kostajnica 1 411, Petrinja 610, Sisak 1 629; Ukupno: 4 213.
1703Zbornik

sjeanja boraca 25. brodske NOU brigade 1943-1945, knj. 1, Slavonski Brod, Brodski list i Ra-

dio Brod, 1989, 397; Nail Redi, 25. brodska brigada, Beograd, VIZ, 1976; Jovica Kokot, Dvanaesta proleterska slavonska brigada, Beograd, VINC, 1987, 497; Enver emalovi, Mostarski bataljon, Mostar, 1986; Danilo Komnenovi i Muharem Kreso, 29. hercegovaka divizija, Beograd, VIZ, 1979; Mujo Hodi, Formiranje i borbeni put Muslimanskog bataljona Romanijskog odreda, u: Istona Bosna u NOB, knj. 1, 310-313; Krajike brigade, Ljubljana, 1954, 335; Drago Karasijevi i uro Milinovi, Jedanaesta Krajika NOU brigada, SUBNOR optine Bosanska Gradika, 1982, 470; Jedanaesta Krajika brigada, Zbornik sjeanja, Beograd, 1987; Milorad Gonin i Stevo Rau, Prva krajika udarna brigada, Beograd, VIZ, 1981; Druga krajika brigada, Ratna sjeanja, Beograd, 1988; Dragutin urguz i Milorad Vignjevi, Drugi krajiki narodnooslobodilaki partizanski (Kozaraki) odred "Mladen Stojanovi", Prijedor, 1982; Izudin auevi, Dvadeseta Krajika brigada, Beograd, VIZ, 1971, 242; Ljubomir Borojevi, Duan Samardija i Rade Bai, Peta Kozaraka brigada, Beograd, VIZ, 1972, 323; Ljubomir Borojevi, Baljska eta, SUBNOR Bos. Kostajnica, Kalendari i Donja Slabinja, Bosanska Kostajnica, 1982, 79; Branko Bokan, Prvi krajiki NOP odred, Beograd, VINC, 1988, 491. (str. 72. kako Luburi ui ustae da se jednim metkom moe ubiti 10 ljudi, imena ubijenih u Jasenovcu); Sedma Krajika, Banja Luka, 1978.
1704Josip

Hanzl, Josip Matuek i Adolf Orct Borbeni put 1. ehoslovake brigade "Jan ika z Trocnova"

NOVJ, Daruvar, ehoslovaki savez, 1968. Sukob u Krapju prilikom prelaska "eke brigade" preko Save na Baniju, jedan od retkih napada na neko jasenovako uporite. Poginulo 12 pripadnika ehoslovake brigade i 12 ustaa i jedan bojnik.
1705Gavrilo

Anti, Junomoravci, etvrta NOU brigada, Beograd, Narodna armija, 1963, 163. (na str. 145.

o zauzeu Novske 1/2 maja 1945. i ulasku u Jasenovac); Milorad Gonin, 4. srpska brigada, Beograd, ISI, 1996, 823.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

328

iz sastava XXI srpske udarne divizije1706 dat je opis ulaska partizanskih jedinica u razoreni Jasenovac (mesto i logor).

1706Vidi:

(Dvadeset prva Srpska udarna divizija) XXI S.U.D., nap. 525. i 526. Vidi i: Isidor ukovi, 21. srp-

ska divizija, Beograd, ISI, 1995, 456.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

329

IV KNJIEVNOST I FILM
1. BELETRISTIKA Stradanja u jasenovakim logorima osim u memoarskoj literaturi (gde neki zapisi imaju odreenu literarnu vrednost) tema je i umetnike literature proznog ili poetskog izraza. Neka od dela nose u sebi sliku doivljenog, pisali su ih preiveli logorai, ali ne kao dokumenat, memoarski zapis, ve je doivljeno bilo samo predloak za literarni izraz, dok druga su plod literarnog promiljanja nad velikom temom ljudskog stradanja. Jasenovaku temu Zaim Topi, bivi logora, izrazio je u trilogiji Nad bezdanom,1707 Grumen sunca1708 i Ljudolovka Jasenovac,1709 te zbirkom pripovedaka U susret danu.1710 Grumen sunca uao je i u antologiju Savremena knjievnost naroda i narodnosti BiH u 50 knjiga.1711 Vladimir erkez proznim i poetskim reima slika stravini ambijent logora i ljudskih sudbina u romanu Bez povratka,1712 poemi Brojevi i ljudi,1713 kao i u prii Minsko polje u knjizi pripovedaka Sjaj ivota sjena smrti,1714 i u literarno memoarskom zapisu Rije je o ljudskoj patnji.1715
1707Zaim

Topi, Nad bezdanom, Sarajevo, Seljaka knjiga, 1952. (Prie: Nad bezdanom, Novi ovjek, o-

vjek, Zgaena violina, Sunce na vidiku, Naranda, Na skeli).


1708Isti, 1709Isti, 1710Isti,

Grumen sunca, Beograd, Rad, 1958, 206; Isto, Sarajevo, Svjetlost, 1965, 252. Ljudolovka Jasenovac, Sarajevo, Osloboenje, 1985, 227. U susret danu, Sarajevo, Svjetlost, 1955. (Prie: Nepravda, Konano ovjek, Saznanje, Nemiri, Veknjievnost naroda i narodnosti BiH u 50 knjiga: Zaim Topi ( Grumen sunca), Emilija Sti-

liki prozor, ivot u zidu. Poslednje tri su o stradanju u ustakim logorima.)


1711Savremena

jai, Nenad Epek; knj. 25, Sarajevo, Svjetlost, 1984/85.


1712Vladimir 1713Isti, 1714Isti,

erkez, Bez povratka, Sarajevo, Svjetlost, 1955.

Brojevi i ljudi, Poema, Jasenovac, Spomen podruje, 1984, 200. Sjaj ivota sjena smrti, Pripovjetke, Iz sadraja: Minsko polje.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

330

Jedno od najkvalitetnijih knjievnih dela o Jasenovcu je roman Ljube Jandria Jasenovac.1716 Knjievna kritika ocenila ga je veoma visoko, tako da je bio u uem izboru za uglednu NIN-ovu knjievnu nagradu. Roman je izaao u vie izdanja. Pisan je u prvom licu singulara, sa glavnim likom koji predstavlja koncentrat svih upravljaa zloinom. Roman je proet stravinom atmosferom zla, oslikava nalije oveka, na osnovu studioznog pristupa materiji daje skoro faktografski sliku logora. Poseban kvalitet ima i Jandriev pogovor Pripomene, a u Izvori i literatura daje kvalitetan bibliografski iskaz. Oponaajui Jandriev metod, govorei kroz lik zloinca o zloinu napisao je Goran ukovi svoju novelu Jedenje bogova.1717 Iako je u kratkom vremenu objavljeno sedam izdanja, dakle ima kurentnost na tritu knjiga, postavlja se pitanje kvalitetu i etinosti ovakve knjige zbog podilaenja najniim ljudskim strastima, tako da opisi zloina izazivaju kod itaoca muninu. ukovi nastoji okirati itaoca rafiniranim opisima zla, odbacujui svaku etinost. Ako beletristika znai "lepu knjievnost", iako se o logoru i zloinu ne moe pisati lepo, ipak se moraju potivati neke etike konvencije, ukovieva novela nosi suprotan predznak. Dug uspomeni koju su oi deteta - logoraa utisnule u seanje, ore uri nastoji poetski i prozno oduiti sebi i brojnim dejim oima koje ne doekae seanje. Iako nose elemente memoarskog zapisa, urievi radovi su prevashodno literarnog karaktera.1718 Operacija Gvardijan i Klopka za koljae Gorana Vukovia (Gabro Vidovi) govori o akciji hvatanja Ljube Miloa, Ante Vrbana i 96 ustakih zloinaca i funkcionera na elu s Boidarom Kavranom, meu njima i est jasenovakih koljaa.1719
1715Isti,

Rije je o ljudskoj patnji, Sarajevo u revoluciji, knj. 4, 556-564. Jandri, Jasenovac, Roman. Sarajevo, Svjetlost, 1980, 579. (vie izdanja); Vidi prikaz: Duko

1716Ljubo

Lonar, Roman o jasenovakom paklu (Ljubo Jandri, Jasenovac), "kolske novine", 12 (1070), 17.3.1981; Izvod iz ovog prikaza: "Poruke" 1 (14), 22.4.1981.
1717Goran 1718ore

ukovi, Jedenje bogova, Zemun, Arion, 1988, 89. uri, Evropom izmeu ica, Jasenovac, Spomen podruje, 1973, (1980), 144; Isti, Pakao kraj ri-

jeke, Roman. kolske novine, Zagreb, 1986, 206; Isti, Pedeset mrtvih razreda spava, Poema, kolska knjiga, Zagreb, 1981, 33; Isti, Jato crnih ptica, Pjesme, Sisak, 1965; Isti, Sjeanje, Pjesme, Sisak, 1961; Isti, Besmrtna kao vjenost, Poema o narodnom heroju Nadi Dimi, Sisak, 1962; Isti, Epitaf kraj zelene rijeke, Poema, Tekst na spomeniku palim borcima i Popis Slabinjci poginuli u NOB: nikad vas neemo zaboraviti, Kostajnica, Kostajniki list, 1981, 63.

Jovan Mirkovi: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAKIM LOGORIMA

331

amil Sijari1720 meu prvima ulazi u osloboeni Jasenovac. Stravine slike zabeleie u proznom zapisu Osloboeni Jasenovac i poemi Piilijeva pe. Goran Babi za naslov svoje knjige uzima rei Vukaina iz Klepaca u zapisu Nede Zeca.1721 Babi je u ovoj knjizi prikupio ve ranije objavljivane zapise i oglede, ta i naznauje.1722 Akciju "Arena" trai vae najmilije vodio je Marino Zurl. Neke od sudbina zabeleio je u zbirci pripovedaka Tri jablana.1723 Uvod u zbirku je izvanredna poema u prozi Joka, ki kozaraka.1724 Vojin Jeli objavljuje u svojoj potresnoj prozi Ne damo vam umrijeti1725 oglase iz novina "Trai se...", u kojima majke, oevi, braa, sestre, sinovi, keri - trae svoje najmilije, od kojih su mnogi odvedeni u logor, gde im se izgubio svaki trag. Zapis je raen i na osnovu podataka Crvenog krsta, koji je skupio podatke za vie od 800 000 lica koja su bila u zarobljenitvu, logorima, zatvorima, koja su streljana ili nestala, o majkama i deci koje je rat rastavio. Herojskim dranjem Nade Dimi, ubijene u Staroj Gradiki, a da ustae nisu ni znale koga