MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA

Na temelju članka 15. stavka 4. Zakona o poljoprivredi (»Narodne novine«, broj 149/09) i članka 4. stavka 1. Pravilnika o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda (»Narodne novine«, br. 32/10) Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja objavljuje:

TEHNOLOŠKE UPUTE ZA INTEGRIRANU PROIZVODNJU POVRĆA

GODINA 2011.

 

1

SADRŽAJ 1. 2. 3. 4.
4.1. 4.2. 4.3.

UVOD ............................................................................................................................................... 4 NAJMANJA OBRADIVA POVRŠINA ........................................................................................ 4 OBRADA TLA ................................................................................................................................ 4 GNOJIDBA...................................................................................................................................... 4
Gnojidba organskim gnojivom....................................................................................................................................5 Gnojidba makroelementima........................................................................................................................................5 Gnojidba dušikom .......................................................................................................................................................6

5. 6.

NAVODNJAVANJE ....................................................................................................................... 6 SORTE ............................................................................................................................................. 7
6.1. Izbor sorti..........................................................................................................................................................................7 6.2. Sjeme i presadnice............................................................................................................................................................7

7. 8. 9. 10. 11. 12.
12.

LOKACIJA...................................................................................................................................... 7 PLODORED I PLODOSMJENA .................................................................................................. 7 PROIZVODNJA U ZAŠTIĆENIM PROSTORIMA .................................................................. 8 BERBA ............................................................................................................................................. 8 SKLADIŠTENJE ............................................................................................................................ 8 INTEGRIRANA ZAŠTITA POVRĆA ......................................................................................... 9
1. Općenito...................................................................................................................................................................9 Integrirana zaštita povrća u zaštićenom prostoru ..................................................................................................9

12.2.

12.3. Mjere zaštite povrća na otvorenom .......................................................................................................................13 12.3.1. Mehaničke mjere................................................................................................................................................13 12.3.2. Biološke mjere ...................................................................................................................................................13 12.3.3. Biotehničke mjere...............................................................................................................................................14 12.3.4. Kemijske mjere ..................................................................................................................................................14 12.4. Izvještajno prognozni poslovi u zaštiti bilja ..........................................................................................................16

13. EKOLOŠKA SVIJEST I STRUČNA OSPOSOBLJENOST POVRĆARA UKLJUČENIH U INTEGRIRANU PROIZVODNJU........................................................................................................ 16 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25.
 

PRILOZI ........................................................................................................................................ 17 INTEGRIRANA ZAŠTITA RAJČICE....................................................................................... 26 INTEGRIRANA ZAŠTITA PAPRIKE I PATLIDŽANA ........................................................ 41 INTEGRIRANA ZAŠTITA KRASTAVAVACA, TIKVI, DINJA I LUBENICA.................. 49 INTEGRIRANA ZAŠTITA GRAHA.......................................................................................... 58 INTEGRIRANA ZAŠTITA GRAŠKA ....................................................................................... 63 INTEGRIRANA ZAŠTITA BLITVE I CIKLE......................................................................... 68 INTEGRIRANA ZAŠTITA SALATE, RADIČA I ENDIVIJE............................................... 70 INTEGRIRANA ZAŠTITA KUPUSNJAČA ............................................................................ 76 INTEGRIRANA ZAŠTITA MRKVE ......................................................................................... 84 INTEGRIRANA ZAŠTITA CELERA........................................................................................ 88 INTEGRIRANA ZAŠTITA PERŠINA....................................................................................... 89
2

26. 27. 28. 29. 30.

INTEGRIRANA ZAŠTITA ŠPAROGA..................................................................................... 90 INTEGRIRANA ZAŠTITA ŠPINATA....................................................................................... 92 INTEGRIRANA ZAŠTITA LUKOVIČASTOG POVRĆA ..................................................... 94 INTEGRIRANA ZAŠTITA HRENA .......................................................................................... 99 INTEGRIRANA ZAŠTITA POVRĆA OD PARAZITA IZ TLA (klijališta i mlade biljke)102

 

3

1. UVOD Integrirana proizvodnja povrća (u daljnjem tekstu IPP) je sustav uzgoja koji podrazumijeva primjenu agrotehničkih mjera uz uvažavanje ekonomskih, ekoloških i toksikoloških čimbenika pri čemu se kod jednakog ekonomskog učinka prednost daje ekološki i toksikološki prihvatljivijim mjerama. Cilj integrirane proizvodnje povrća je proizvodnja povrća vodeći pritom računa o: – smanjenju onečišćenja tla, vode i zraka, odnosno čuvanju okoliša i prirodnih staništa, – čuvanju i poticanju plodnosti tla, – čuvanju i poticanju biološke raznolikosti te poticanju prirodnih mehanizama regulacije, – optimalnoj uporabi agrokemikalija obzirom na nutritivna i toksikološka svojstva hrane. 2. NAJMANJA OBRADIVA POVRŠINA Minimalna ukupna površina pod povrćem za upis u Upisnik proizvođača u integriranoj proizvodnji, mora biti najmanje 0,25 ha na otvorenom ili 0,10 ha u zaštićenim prostorima. 3. OBRADA TLA Zahtijevane mjere: – sve mjere obrade tla moraju biti usmjerene na zaštitu i poboljšavanje plodnosti tla, – održavanje dovoljne količine humusa, odnosno uravnotežene bilance humusa u tlu, – osiguravanje različitog i uravnoteženog plodoreda. Zabranjuje se: – – – – cjelogodišnja nepokrivenost tla, korištenje herbicida u zaštićenim prostorima, kemijska dezinfekcija tla, otvoren sustav hidroponske proizvodnje povrća u zaštićenu prostoru.

Preporuke: Svi postupci obrade tla moraju uzeti u obzir zaštitu i poboljšanje plodnosti tla. Tomu doprinose: – – – – – – sprječavanje nastanka erozije i zbijanja tla, dubinsko rahljenje pri optimalnoj vlazi tla, obrada tla na nagnutoj površini poprečno na pad terena (sprječavanje erozije), izbjegavanje ugara tla zimi (neposijane površine zimi), obrada koja održava strukturu tla, osiguravanje dovoljne količine humusa, odnosno uravnotežene bilance humusa u tlu.

4. GNOJIDBA

 

4

Pri gnojidbi je potrebno uzeti u obzir: rezultate analize tla, iznošenje biljnih hraniva obzirom na planirani prinos, stupanj iskorištenja hraniva iz gnojiva, gnojidbu organskim gnojivima u prethodnim godinama i način gnojidbe. Optimalan rast biljaka moguć je samo pri dovoljnoj i uravnoteženoj opskrbi biljke lako dostupnim hranivima. To se osigurava kombinacijom organske i mineralne gnojidbe uz sljedeća načela: – unos hraniva prilagoditi razini opskrbljenosti tla i potrebama kulture, – u proračunu gnojidbe uzeti u obzir hraniva iz organske tvari u tlu (ostaci predusjeva, humus), – odabir odgovarajućih gnojiva zbog sprječavanja nakupljanja pojedinih hraniva (npr. fosfata), – prednost dati fertirigaciji zbog višekratnog dodavanja manjih količina gnojiva, – gnojiva primijeniti jednakomjerno i precizno, – neobrađene površine izuzeti iz gnojidbe, – uzeti u obzir sadržaj hraniva u vodi za navodnjavanje. Zabranjuje se: – primjena mulja, odnosno komposta od mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, – primjena dušičnih gnojiva izvan razdoblja uzgoja, – višekratno prekoračivanje graničnih vrijednosti Nmin u dvije uzastopne godine poslije berbe. Zahtijevane mjere: – analiza tla u zaštićenim prostorima jednom godišnje i na otvorenom najmanje svake 3. godine te korištenje rezultata pri gnojidbi tla, – poštivati reakciju kulture na organsku i mineralnu gnojidbu, – prije gnojidbe dušikom provesti analizu Nmin za proračun svake prihrane, – gnojidbu dušikom pri ukupnoj potrebi iznad 80 kg/ha podijeliti u obroke, – bilanca ukupnih hraniva uključuje hraniva iz organske i mineralne gnojidbe, – organske tvari je potrebno kompostirati tako da iscijeđena voda ne može otjecati u podzemne vode, – najveća ukupna količina upotrijebljenog dušika iz mineralnih gnojiva može biti 170 kg/ha godišnje, osim za povrće koje je posebno označeno u tablicama 14.6 i 14.7 za koje najveća količina korištenog dušika iz mineralnih gnojiva može biti 200 kg/ha godišnje. 4.1. Gnojidba organskim gnojivom Prije uporabe nedeklariranih organskih gnojiva osobito je važno da se ona analiziraju kako bi se izbjeglo unošenje nepoželjnih tvari poput teških metala i drugih toksičnih tvari. Kompost iz vlastite proizvodnje potrebno je skladištiti tako da njegova drenažna voda ne dolazi u vodotoke i podzemne vode. Zreli stajski gnoj treba skladištiti na površinama nepropusnima za vodu i opremljenom jamom za skupljanje drenažne vode. Hraniva iz komposta, stajskog gnoja i iz zelene gnojidbe, čine bilancu hraniva u tlu. Kulturu za zelenu gnojidbu potrebno je uzeti u obzir pri planiranju plodoreda. 4.2. Gnojidba makroelementima

 

5

Za pristupačnost svih hraniva, a osobito fosfora i mikroelemenata presudnu ulogu ima reakcija tla. Stoga se pH i količina biogenih makroelemenata (N, P, K, Mg) te po potrebi mikroelemenata i aktivnog vapna određuje standardnim analizama za tlo. Pri tome je potrebno: – provesti analizu tla u zaštićenim prostorima svake godine, a na otvorenom najmanje svake 3. godine – pridržavati se optimalne opskrbljenosti sukladno klasi zasićenosti C, – kod klase C opskrbljenosti tla fosforom i kalijem, gnojidbu odrediti prema prinosu, odnosno, potrošnji kulture, – poštivati preporuke za gnojidbu kako bi se postigle optimalne vrijednosti. 4.3. Gnojidba dušikom Potrebe za dušikom izračunavaju se s posebnom pozornošću radi sprječavanja nepotrebnog unošenja koje može rezultirati ispiranjem nitrata u podzemne vode kao i njihovim nakupljanjem u biljci. Gnojidbu dušikom potrebno je ograničiti na minimum neophodan za proizvodnju kvalitetnog povrća. Uvjeti za to su: – redovito provođenje analize Nmin ili jednakovrijednih postupaka za određivanje zaliha dušika u tlu, – analizu Nmin je potrebno provesti u punom obliku za: a) vrstu povrća s najvećom površinom na gospodarstvu koje proizvodi do 3 kulture, b) barem tri vrste povrća koje obuhvaćaju najveću površinu na gospodarstvu koje proizvodi 4 do 10 kultura, – korištenje suvremenih postupaka za prognoziranje mineralizacije dušika, – poštivanje referentnih vrijednosti Nmin kao osnove za gnojidbu dušikom, – raspodjela velikih količina dušika na više obroka, – korištenje sporo djelujućih dušičnih gnojiva, – podatak o provedenoj Nmin analizi je potrebno upisati u Zapise o proizvodnji. 5. NAVODNJAVANJE Odgovarajućim snabdijevanjem tla vodom optimalno iskorištavamo gnojiva i sprječavamo unos nitrata u podzemne vode. Pri tome treba voditi računa o: – vrsti tla i klimatskim prilikama, – korištenju suvremenih sustava navodnjavanja, npr. određeni sustavi kišenja te sustavi lokaliziranog navodnjavanja (kapanje i minirasprskivač), – sadržaju hranjivih tvari u vodi gdje je potrebno uzeti u obzir bilancu gnojidbe (analiza sadržaja N u podzemnim vodama i vodi za navodnjavanje), – osiguranju jednakomjerne raspodjele vode, – zapisivanju padalina (praćenje dostupnih podataka za prognoziranje potreba za navodnjavanjem) i količina vode za navodnjavanje. Zabranjuju se: – obroci vode iznad 20 l/m2 na lakšim pjeskovitim i težim glinastim tlima. Zahtijevane mjere: – korištenje sustava navodnjavanja koje osigurava štednju vode,
  6

– prilagodba režima navodnjavanja (broj, obroci i intervali navodnjavanja), vrsti biljaka, razvojnom stadiju, fizikalnim karakteristikama tla i vremenskim prilikama.

6. SORTE 6.1. Izbor sorti Pri odabiru sorti potrebno je uzeti u obzir sljedeće kriterije: – tolerantnost na bolesti i štetnike, – tolerantnost na meteorološke prilike i okolišne utjecaje, – sorte koje u manjoj mjeri nakupljaju nitrate, – stabilnost prinosa, – unutarnja kvaliteta: količina nutritivnih tvari i okus, – vanjska kvaliteta: izgled prema standardu kvalitete te primjerenost za skladištenje i transport, – stupanj tehnološke zrelosti ovisno o namjeni proizvoda, – održivost u skladištu i na prodajnom mjestu. 6.2. Sjeme i presadnice Kvaliteta sjemena i presadnica neposredno u velikoj mjeri utječe na normalan razvoj usjeva povrća te na manju pojavu štetnih organizama. Potrebno je uzeti u obzir sljedeće uvjete: – – – – uporaba certificiranog sjemena za izravnu sjetvu i proizvodnju presadnica, strogi odabir u uzgoju presadnica (odstraniti zaražene i slabo razvijene presadnice), cijepljenje presadnica, minimum stresa pri sadnji presadnica.

7. LOKACIJA Pri odabiru lokacije za proizvodnju povrća potrebno je uzeti u obzir sljedeće kriterije: – meteorološke prilike (oborine, pojava mraza, relativna vlaga zraka), – tip tla (dubina, kapacitet za biljna hraniva, razina opskrbljenosti hranivima, količina humusa, mikrobiološka aktivnost), – reljef (nagib i ekspozicija terena), – opskrbu vodom (razina podzemne vode, mogućnost navodnjavanja, retencijska sposobnost tla), – infrastrukturu za zaštitu staništa (zaštita od vjetra, zaštita od erozije tla, zaštita podzemnih voda i dr.). 8. PLODORED I PLODOSMJENA Plodored predstavlja pravilnu izmjenu usjeva, prostornu (poljosmjena) i vremensku (plodosmjena), na proizvodnim površinama.
  7

Uspostava plodoreda je obvezna. Uravnotežen plodored je uvjet za biološki aktivno tlo i zdrav usjev. Zbog toga je potrebno uzeti u obzir: – široko postavljen i raznolik plodored s izmjenom kultura prema botaničkim porodicama (tablice 14.4 i 14.5), – primjereno prekrivanje tla s uključivanjem dodatnih usjeva, odnosno međuusjeva (sprječavanje ispiranja nitrata, zaštita od erozije), – očuvanje plodnosti tla, – uzimanje u obzir učinka pretkulture na bilancu hraniva, – sprječavanje opasnosti od štetnih organizama koji su posljedica lošeg plodoreda. 9. PROIZVODNJA U ZAŠTIĆENIM PROSTORIMA Proizvodnja u zaštićenim prostorima omogućava cjelogodišnji uzgoj kultura kojima je potrebno mnogo topline, a namijenjena je i proizvodnji presadnica. U proizvodnji u zaštićenim prostorima načelno vrijede odredbe iz svih poglavlja tehnoloških uputa, a preporučuju se dopuniti sljedećim mjerama: – kontrolirano navodnjavanje, – sprječavanje nakupljanja soli u tlu i/ili supstratu, – regulacija klime, – štednja energije pomoću energetskih zavjesa, – dopunsko osvjetljenje presadnica. U hidroponskom uzgoju na supstratima i/ili hranjivim otopinama obvezna je uporaba zatvorenog ili recirkulirajućeg sustava. 10. BERBA Zbog očuvanja vanjske i unutarnje kvalitete povrća potrebno je pri berbi uzeti u obzir sljedeće: – – – – – – optimalno vrijeme berbe s obzirom na tehnološku zrelost i količinu nitrata, korištenje postupaka berbe koji ne oštećuju povrće, zaštitu ubranog povrća od vjetra i sunca, brz odvoz s polja zbog očuvanja svježine, korištenje ekološki prihvatljive ambalaže, npr. ambalaže za višekratno korištenje, održavanje higijene u transportu.

11. SKLADIŠTENJE Brzo hlađenje je uvjet za očuvanje vanjske i unutarnje kvalitete. Kratkotrajno i dugotrajno skladištenje je potrebno zbog kontinuiranog snabdijevanja tržišta. Zahtijevane mjere: – osigurati optimalne uvjete skladištenja koji odgovaraju pojedinoj vrsti povrća, – skladištiti samo zdravo povrće, – čim prije postići optimalnu temperaturu skladištenja,
  8

– skladište puniti s obzirom na kapacitet rashladnog uređaja, prema potrebi u etapama, – redovito kontrolirati skladištenu robu, – održavati higijenu tijekom skladištenja, spriječiti pristup glodavcima.

12. INTEGRIRANA ZAŠTITA POVRĆA 12. 1. Općenito U integriranoj proizvodnji povrća za zaštitu biljaka poseže se za sredstvima za zaštitu bilja (u daljnjem tekstu SZB) samo kada su iscrpljene ostale mogućnosti (izvođenje preventivnih mjera, briga za higijenu bilja, mehaničko suzbijanje, biološko i dr. Za suzbijanje korova u integriranoj proizvodnji prednost je potrebno dati nekemijskim postupcima (korištenje malčeva, suzbijanje korova pri pripremi površine za sjetvu/sadnju, odnosno, metode provokacije, korištenje drljača, kultivatora, solarizacija tla i dr. U slučaju pojave štetnih organizama, SZB se koriste kada štetni organizmi premaše prag štetnosti (za štetne organizme za koje je dan prag štetnosti). U proizvodnji povrća u zaštićenim prostorima za suzbijanje štetnih organizama, prednost ima upotreba korisnih organizama pred korištenjem SZB. Za gljivične bolesti u većini slučajeva se ne može odrediti prag štetnosti pa je zbog toga potreban još veći oprez pri odabiru i primjeni fungicida i uvijek se uzima u obzir prognoza pojave (za štetne organizme za koje se prognoza provodi), kako bi se smanjio broj tretiranja. U odabiru SZB prednost se daje sredstvima koja nisu štetna za korisne organizme. Za kemijsko suzbijanje štetnih organizama poljoprivredni proizvođač smije koristiti isključivo SZB iz tehnoloških uputa. 12.2. Integrirana zaštita povrća u zaštićenom prostoru

Biljke u zaštićenom prostoru rastu u drukčijim uvjetima nego na otvorenom pa njihovu zaštitu od štetnih organizama treba primjereno prilagoditi. U zaštićenom prostoru vlaga i temperatura zraka mogu se donekle podešavati i kontrolirati. Procesi se događaju brže i intenzivnije, a pogreške u tehnologiji brzo rezultiraju jačom pojavom gljivičnih i bakterijskih zaraza biljaka ili velikim brojem štetnih organizama. Zaštita od gljivičnih, virusnih i bakterijskih bolesti U zaštićenom prostoru čak se i manje greške brzo vide na biljkama. Zbog toga, uzgoj biljaka u zaštićenom prostoru zahtijeva više stručnog znanja. Sve se promjene, pojave i širenje bolesti događaju puno brže i intenzivnije nego na otvorenom. Zbog toga je važno da je proizvođač u zaštićenom prostoru dnevno prisutan, da se biljke detaljno promatraju i da se pri pojavi simptoma bolesti brzo reagira. U integriranoj proizvodnji povrća posebno je važna stalna prisutnost i nadzor jer se pri tomu SZB mogu učinkovito upotrijebiti samo lokalno. Agrotehničke mjere: − dezinfekcija tla u zaštićenom prostoru u integriranoj proizvodnji povrća moguća je samo vodenom parom i/ili solarizacijom jer kemijska zaštita nije dozvoljena, − redovito provjetravanje zaštićenog prostora: bez obzira na temperaturu zraka na otvorenom, svakodnevno je provjetravanje zaštićenog prostora jedna od važnijih mjera za učinkovitu zaštitu bilja. Bez obzira na vanjsku temperaturu zraka, zaštićeni prostor se prozračuje rano ujutro, prema potrebi također i tijekom dana. Odgovarajućim
  9

− − −

zaslonima osigurava se da hladan zrak ne puše izravno po biljkama, ako isto ne sprječava izvedba zaštićenog prostora, korištenje ventilatora: sustavi grijanja toplim zrakom (ventilatori potiskuju zrak uzduž zaštićena prostora) i toplom vodom (cijevni registri zrače toplinu u okolni zrak) snižavajući relativnu vlagu zraka mogu biti učinkovita preventivna mjera pri prvoj pojavi bolesti, malčiranje tla osim što sprječava rast korova, smanjuje vlažnost zraka pri navodnjavanju kapanjem. Uslijed više temperature zraka u zaštićenom prostoru, isparavanje vode pri navodnjavanju je intenzivnije. Zbog veće vlažnosti zraka u prizemnom sloju, mnoge gljivične bolesti najčešće se pojavljuju na donjim dijelovima biljke. Polietilenske (PE) folije koje se koriste za malčiranje tla ne smiju biti oštećene, plodosmjena: dovoljno široka plodosmjena temelj je sprječavanja jačeg razvoja gljivičnih i drugih bolesti u zaštićenom prostoru. U zaštićenom prostoru, u većini slučajeva iz ekonomskih razloga, uzgaja se plodovito povrće koje pripada u dvije različite porodice, pomoćnice (Solanaceae) i tikvenjače (Cucurbitaceae). Vrste iz navedenih porodica imaju zajedničke zemljišne gljivične bolesti, a posljednjih godina i bakterijske bolesti na nadzemnim biljnim dijelovima. Usprkos tome, preporučuje se uzgoj vrsta iz pojedine porodice svake druge godine, uz obvezni uzgoj međukultura. Ako se niski i visoki tuneli ne koriste tijekom zime, primjerena je mjera sjetva ozimih strnih žita, ječma ili pšenice. Osim uloge člana u plodoredu, još im je veća uloga u akumuliranju hranjivih tvari. Korijen žitarica »zadržava« hranive tvari koje prethodne kulture nisu iskoristile u gornjem sloju tla. Tako će biti na raspolaganju sljedećim kulturama, što je potrebno uzeti u obzir u planu gnojidbe. Žitarice se u proljeće zaoru, a time se i tlo obogaćuje humusom, gnojidba: stručna gnojidba temeljena na potrebi povrtne vrste za hranivima, kemijskoj analizi tla i ostatku hranivih tvari prethodne kulture (žetveni ostaci), zajedno s plodosmjenom, osnovna je agrotehnička mjera kojom se jača otpornost biljaka. Pri fertirigaciji, odnosno, primjeni kompleksnih vodotopivih gnojiva zajedno s navodnjavanjem, potrebno je koristiti odgovarajuće formulacije gnojiva obzirom na razvojne faze biljke. Posebno je značajna gnojidba dušikom. U zaštićenom prostoru, uslijed povoljnih mikroklimatskih uvjeta, mineralizacija dušika je brža i kontinuirana pa se iz organske tvari oslobađa veća količina biljkama dostupnog dušika. Upravo u zaštićenom prostoru višak dušika može uzrokovati fiziološke bolesti biljaka. Zbog pregnojenosti dušikom mogu biti osjetljivije na gljivične i bakterijske bolesti. U zaštićenom prostoru preporučuje se gnojidba dušikom na osnovi Nmin analiza ili brzih testova tla, pripravci koji jačaju otpornost biljaka: korištenje pripravaka na bazi algi i aminokiselina može dodatno smanjiti rizik od zaraze gljivičnim ili bakterijskim bolestima, navodnjavanje sustavom kapanja u zaštićenom prostoru je neophodno jer smanjuje vlažnost zraka. Za određivanje količine i vremena navodnjavanja preporučuje se korištenje tenziometara i drugih mjernih uređaja, korištenje sjemena i presadnica: koristiti sjeme i presadnice proizvedeno prema propisima Zakonu o sjemenu i sadnom materijalu (»Narodne novine«, br. 140/05 i 35/08) i Zakonu o biljnom zdravstvu („Narodne novine“ br. 75/05). U vlastitoj proizvodnji presadnica odmah se odstranjuju sve biljke sa simptomima deformacija i različitosti prema ostalim biljkama. Pri odstranjenju treba paziti da se ne dodiruju zdrave presadnice, uzgoj otpornih sorti: ako se u zaštićenom prostoru češće pojavljuju određene gljivične ili bakterijske bolesti, pri odabiru u obzir treba uzeti prvenstveno otpornost sorte na određene bolesti, a tek zatim visinu prinosa. Zbog češćeg pojavljivanja zemljišnih
10

 

− −

− −

gljivičnih kao i bakterijskih bolesti, za kulture koje se mogu cijepiti, preporučuje se primjena cijepljenih presadnica, pri čemu je potreban odabir odgovarajuće podloge, razmak između redova i traka: Plodovito povrće u pravilu se sadi u dvoredne trake. Odgovarajućim razmakom redova i traka osigurava se prozračnost i dovoljna količina svjetlosti u zaštićenom prostoru, čime se smanjuje relativna vlažnost zraka, a time i uvjeti za pojavu gljivičnih bolesti. Također, odgovarajući razmak redova i traka osigurava nesmetano obavljanje svih mjera njege i berbe. U suprotnom dolazi do manjih oštećenja na biljkama koja mogu biti ulazna mjesta za širenje zaraze gljivicama i bakterijama, bolesne biljke u cijelosti, neodložno se uklanjaju iz zaštićenog prostora prema pravilima struke, u uzgoju rajčice preporučuje se jednom do dva puta tjedno redovito trganje zaperaka. Prema potrebi režu se donji listovi do grozda pred berbu, a kojima je fotosintetska aktivnost znatno smanjena. Preporučuje se da biljka nema više od 20 listova. Pri provođenju ovih mjera potrebno je obratiti pozornost da radnici prethodno nisu bili u dodiru s duhanom (cigaretama), krumpirom ili oboljelim biljkama rajčice, odnosno, da su temeljito (oprali) dezinficirali ruke i da tada navuku i koriste jednokratne plastične rukavice i nazuvke na cipelama. Također se preporučuje alat poslije rada oprati vrućom vodom i blagom otopinom sredstva za pranje posuđa. krastavac i druge vrste iz porodice tikvenjača potrebno je uzgajati uz različite vrste oslonca na koje se vriježe redovito omataju ili usmjeravaju kroz otvore vertikalno postavljene mreže, kako ne bi došlo do oštećenja biljaka, pušenje u zaštićenom prostoru je najstrože zabranjeno. Duhan je domaćin brojnih virusa koji mogu zaraziti također i (neke vrste) povrće iz skupine Solanacea i Cucurbitacea. U slučaju da je duhan sušen pri nižoj temperaturi, virusi nisu uništeni pa se pri pušenju mogu rukama prenijeti na uzgajane povrtne vrste. Zbog navedenog, u zaštićenom prostoru se ne puši (a higijena ruku se obavezno provodi kako je gore opisano). Kod poštivanja tih pravila, primjena fungicida u zaštićenom prostoru često je nepotrebna, u zaštićenom prostoru veće površine moguće je pri pojavi prvih znakova bolesti, SZB upotrijebiti samo lokalno. Pri zarazi gljivičnim bolestima na vratu korijena, biljke se tretiraju prskanjem ili zalijevanjem prizemnog dijela stabljike, sukladno uputama za korištenje SZB. Važno je naglasiti da se ne prska cijela biljka.

Zaštita od štetnika U zaštićenim prostorima u borbi protiv štetnika prvenstveno treba primjeniti agrotehničke mjere: − isto kao kod zaštite protiv gljivičnih i drugih bolesti, važnu ulogu kod podizanja otpornosti biljaka od štetnika ima pravilno i stručno utemeljena gnojidba, posebno precizno neka bude gnojidba dušikom. Biljke koje su previše gnojene dušikom sadrže također i puno vode, njihove stanične stjenke su tanje, stanice veće te su privlačnije za kukce koji sišu, − žute i plave ljepljive ploče koriste se u zaštićenim prostorima. Ljepljive ploče služe kao pokazatelji prisutnosti štetnika. Redovitim pregledom ploča kada se utvrdi brojnost štetnika iznad praga štetnosti/odluke primjenjuje se odgovarajući insekticid. Dovoljan broj ljepljivih ploča može služiti također i kao preventivna zaštita od nekih štetnika (samo u zaštićenom prostoru u kojem se ne ispuštaju korisni kukci). Također je važno da su ljepljive ploče obješene u blizini uzgajanih biljaka (najveća udaljenost je pola metra), − u zaštićenom prostoru izbjegavati plavu boju. Primjerice, preporučuje se vezivo za potporu bijele boje, jer plava boja privlači resičare (tripse).
  11

U integriranoj proizvodnji povrća preporučuje se uporaba korisnih organizama. − korisni organizmi mogu se u zaštićene prostore unijeti iz prirode. U tu svrhu treba se pobrinuti da je u okolici zaštićenog prostora ili uz rub samog prostora nekoliko cvjetova žute, narančaste ili crvene boje, a posebno onih koji imaju puno peludi. Mnogi korisni kukci se hrane tim cvjetnim prahom, a mame ih žute ili crvene boje. Neke jednogodišnje i grmolike biljke koje mame korisne kukce su još: hajdučka trava, neven, korijandar, heljda, komorač, matičnjak, izop, kamilica, timjan, rudbekija i bijela gorušica. Različite cvjetajuće djeteline oko zaštićenog prostora bit će jako privlačne za mnoge korisne kukce. U donjoj tablici nalazi se popis organizama za biološku zaštitu povrća u zaštićenom prostoru. Tablica 12.2.1 Popis organizama za biološku zaštitu povrća u zaštićenom prostoru
Korisni organizam Ciljni štetni organizam

hrvatski dvotočkasta božja ovčica grabežljivi resičar Aeolothrips intermedius grabežljiva stjenica Anthocoris nemorum l ti ki Aphididae lisne uši grinje, resičari resičari (također i obična zelena breskvina uš lisne uši (Aphis gossypii, zelena b k i obični hruštšličinke lisne uši lisne uši lisne uši lisne uši štitari resičari (duhanski resičar, kalifornijski trips),duhano v trips

Acarina, Thysanoptera Thysanoptera (također Cacopsylla Myzus parazitska osica Aphidius matricariae persicae Aphididae predatorska mušica (Aphis šiškarica gossypii, Aphidoletes aphidimyza Myzus i Melolontha entomopatogena melolontha gljivica Mrežokrilka zlatooka Aphididae Chrysoperla carnea Sedmotočkasta božja ovčica Coccinella grabežljiva osolika muha Episyrphus balteatus Božja ovčica Harmonia axyridis stjenica Macrolophus l t grabežljiva grinja Neoseiulus cucumeris stjenica Orius majusculus Aphididae Aphididae Aphididae Aleyrodidae Thysanoptera (Thrips tabaci, Thysonoptera (Frankliniell a occidentalis, Thrips

Uporaba (prostor odvojen od i odvojen od Prostord / prirode Na otvorenom Na otvorenom Prostor odvojen od prirode / na otvorenom Prostor odvojen od prirode / na otvorenom Na otvorenom Prostor odvojen od prirode / na otvorenom Na otvorenom Prostor odvojen od prirode / na otvorenom

Prostor odvojen od prirode Prostor odvojen od prirode / na otvorenom Prostor odvojen od prirode / na otvorenom

 

12

stjenica Picromerus bidens grabežljivi crveni voćni pauk Typhlodromus pyri

Lepidoptera

gusjenice leptira obična grinja ( lozina grinja, crveni voćni pauk, lozina grinja ik pipe,čmušice, u tlu obitavajući stadij kukaca hruštevi, mušice,…
puževi

Prostor odvojen od prirode / na otvorenom Na otvorenom

nematoda Steinernema carpocapsae nematoda Steinernema nematoda Zahtijevane mjere: – – – – – – – – 12.3.

Tetranychus urticae (također Epitrimerus vitis, Panonychus l i Otiorhynchus spp., Sciaridae Melolonthida e, Sciaridae, t rod Arion i
Deroceras.

Prostor odvojen od prirode / na otvorenom Prostor odvojen od prirode / na otvorenom

obvezno izvođenje preventivnih mjera u tehnologiji proizvodnje protiv štetnih organizama, plodored i biljna higijena sprječavaju širenje štetnih organizama, u zaštićenom prostoru uporaba herbicida je zabranjena, kod proizvodnje na otvorenom, za suzbijanje korova obvezna je barem jedna nekemijska mjera godišnje (uporaba malča, mehaničko suzbijanje korova, spaljivanje korova plamenom i dr.). za dezinfekciju tla dozvoljeno je koristiti samo vodenu paru i/ili solarizaciju, u proizvodnji u zaštićenom prostoru za suzbijanje štetnika uporaba korisnih organizama ima prednost pred uporabom SZB, potrebno je koristi samo ispravne i redovito pregledavane uređaje za primjenu SZB, obvezno vođenje evidencije o korištenju SZB i čuvanju istih. Mjere zaštite povrća na otvorenom 12.3.1. Mehaničke mjere

Kod proizvodnje povrća, proizvođači moraju prije upotrebe herbicida prije svega provesti mehaničke mjere za suzbijanje korova (metode suzbijanja korova pri pripremi površine za sjetvu/sadnju, odnosno, uporaba malča, mehaničko suzbijanje korova, spaljivanje korova plamenom i dr.). Važna mjera je također i prekrivanje usjeva agrotekstilom u vremenu očekivanog naleta štetnih organizama (npr. lukova muha) i uporaba ljepljivih ploča (praćenje pojava štetnih organizama i hvatanje te uklanjanje iz usjeva). Kada je moguće, sprječava se širenje bolesti rezidbom i odstranjivanjem bolesnih dijelova ili cijelih biljaka. 12.3.2. Biološke mjere Za provođenje bioloških mjera potrebno je detaljno poznavanje biologije štetnika i korisnih organizama. U uzgoju prvenstveno brigu usmjeriti na stvaranje pogodnih ekoloških uvjeta za razvoj korisnih organizama (skrb za biološku raznolikost u okolici usjeva, sjetva usjeva koji ih mame,…). Pri upotrebi korisnih organizama potrebno je suzbijati i druge uzročnike pri tome koristeći SZB uskog spektra i kratkog rezidualnog djelovanja.
  13

12.3.3. Biotehničke mjere Proizvođač može koristiti različite vrste mamaca ili druge mogućnosti hvatanja kukaca, repelente i akustične aparate. 12.3.4. Kemijske mjere Kemijske se mjere provode tek kada druge mjere nisu smanjile opasnost od gospodarskih šteta izazvanih štetnim organizmima. Prije primjene kemijskih mjera zaštite mora se provesti procjena opasnosti od štetnih organizama, odnosno, prognoza njihove pojave. Prognoza se mora temeljiti na praćenju mikroklimatskih uvjeta za pojavu bolesti, biologije i populacije štetnih organizama i fenofaze razvoja određene kulture. Poželjno je pratiti i populaciju korisnih organizama, odnosno, prirodnih neprijatelja. Odluka o primjeni kemijskih mjera zaštite donosi se temeljem vlastite procjene ili prema preporukama savjetodavne službe. Pri izboru sredstava za zaštitu od štetnih organizama prednost treba dati: – SZB užeg spektra i kraćeg djelovanja; – SZB koja nisu opasna za korisne organizme; – SZB koja nisu razvrstana kao opasna za okoliš. Sukladno Zakonu o sredstvima za zaštitu bilja (Narodne novine, 70/05) proizvođači smiju koristiti samo registrirana SZB i to samo na način i u svrhu koja je propisana u uputama za uporabu na etiketi pojedinog SZB. Upisnik registriranih SZB objavljuje se u Narodnim novinama najmanje jedanput godišnje. Zadnje objavljeni Upisnik objavljen je u Narodnim novinama 23/10. Proizvođači uključeni u sustav integrirane proizvodnje povrća smiju koristiti samo SZB koja su navedena u tehnološkim uputama. Tehnološke upute sadrže samo SZB koja su u trenutku izdavanja tehnoloških uputa registrirana u Republici Hrvatskoj za predviđenu primjenu i koja sadrže aktivnu tvar dopuštenu za uporabu u integriranoj proizvodnji na određenoj kulturi. SZB koja su navedena u tehnološkim uputama i kojima tijekom godine istječe rok valjanosti registracija, proizvođač smije koristiti do propisanog roka za primjenu zaliha. Dozvoljena SZB smiju se koristiti samo u propisanim koncentracijama. Primjena SZB mora biti sukladna normama u istim uputama i prilagođena stanju vegetacije. O primijenjenim SZB proizvođači su dužni voditi evidenciju sukladno Pravilniku o uputama kojih su se obvezni pridržavati korisnici SZB te uvjetima kojima moraju udovoljavati (NN 135/08 73/10) i Pravilniku o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda (NN 32/10). Pri uporabi SZB potrebno je: - primijeniti SZB lokalno, tamo gdje je populacija štetnih organizama prešla prag štetnosti, a ne po cijeloj površini, radi očuvanja populacije korisnih organizama, - čuvati SZB namijenjena primjeni na propisan način (u posebnoj prostoriji ili posebnom ormaru u originalnoj ambalaži, odvojeno od hrane i hrane za životinje te drugih predmeta opće uporabe, izvan dosega djece, uz određene uvjete glede temperature, vlage i svjetlosti te u skladu s drugim uvjetima navedenim na etiketi). Prostoriju ili ormare u kojima se čuvaju SZB preporuča se držati pod ključem. Ne preporuča se čuvanje većih nepotrebnih količina SZB. Ako se radi potrebe čuvaju veće količine SZB, takva prostorija mora biti izrađena od čvrstih i otpornih materijala koji se lako čiste. Na podu prostorije ne smije biti izravnog odvoda u kanalizaciju. Ako se SZB drže u ormarima oni
  14

moraju biti izrađeni od otpornih i inertnih materijala koji ne upijaju i koji se jednostavno čiste. Potrebno je osigurati određeni materijal za čišćenje (zemlja, pijesak) u slučaju oštećenja ambalaže i izlijevanja SZB i spremnik predviđen za tu namjenu. Sadržaj spremnika predaje se tvrtki za zbrinjavanje opasnog otpada, - praznu ambalažu SZB koja su u tekućem stanju, ispirati vodom najmanje tri puta i vratiti sadržaj u spremnik prskalice. Navedenim postupkom u najvećoj mjeri smanjuje se mogućnost onečišćenja okoliša. Neupotrebljena SZB i otpadnu ambalažu predati tvrtki za zbrinjavanje opasnog otpada. Uređaje za primjenu SZB treba prati na polju, na mjestima gdje SZB ne može dospjeti u površinske vode i gdje nema opasnosti po ljude i životinje. Preporučuje se, gdje god je to moguće, ostatke škropiva razrijeđene s vodom poprskati na tretiranu površinu. SZB koja se registriraju temeljem Zakona o sredstvima za zaštitu bilja (SZB) na etiketi sadrže detaljne upute o načinu čišćenja uređaja za primjenu. Uređaje za primjenu potrebno je održavati u ispravnom stanju, zamjenjivati dotrajale i neispravne dijelove sukladno uputama proizvođača s ciljem osiguranja pravilne primjene SZB i sprječavanja negativnog utjecaja na okoliš. Ostaci sredstva i škropiva ne smiju se izlijevati u površinske vode, kanalizaciju, dvorišne i stajske odvode. Simbol, slovni znak za opasnost te oznake upozorenja Napomena Ovako razvrstana i označena SZB opasna su za okoliš. Kod uporabe ovako označenih SZB od iznimne je važnosti poštivati propisane mjere opreza vezane uz zaštitu površinskih i pitkih voda te korisnih organizama u vodi i tlu. Posebice je važno poštivati propise o vodama s ciljem zaštite voda i propisane sigurnosne razmake do vodene površine. Zone sigurnosti izražene su u metrima i propisane su na etiketi pojedinog SZB. Potrebno je spriječiti zanošenje, voditi brigu o drugim mjerama opreza i ograničenjima navedenim na etiketi SZB, kao što su ograničenja uporabe određenog SZB na lakim tlima i kraškim područjima, nagnutim i erozivnim površinama radi sprječavanja otjecanja i nakupljanja ostataka u nižim dijelovima te o dopuštenom broju tretiranja tijekom vegetacije na istoj kulturi i/ili površini.

R 50 – Vrlo otrovno za organizme koji žive u vodi R 53 – Može dugotrajno štetno djelovati u vodi R 56 – Otrovno za organizme u tlu R 58 – Može dugotrajno štetno djelovati na okoliš R 50/53 – Vrlo otrovno za organizme koji žive u vodi, može dugotrajno štetno djelovati u vodi

Radi sprječavanja od zanošenja SZB prije sjetve/sadnje potrebno je izabrati odgovarajuću proizvodnu površinu radi sprječavanja zanošenja škropiva na susjedne kulture i sa susjednih kultura. Ako se navedeno ne uzme u obzir, rizik od zanošenja SZB sa susjednih kultura, proizvođač mora preuzeti na sebe. Korisnik SZB se mora strogo pridržavati karence; broja dana koji mora proći od zadnjeg prskanja do berbe. Pri suzbijanju štetnih organizama treba izmjenično primijeniti SZB iz različitih kemijskih skupina da bi se spriječio razvoj rezistentnosti štetnih organizama.

 

15

12.4.

Izvještajno prognozni poslovi u zaštiti bilja

Izvještajno prognozni poslovi u zaštiti bilja omogućavaju predviđanje najpogodnijeg razvojnog stadija štetnog organizma i trenutka za poduzimanje mjera uz preporuku registriranih učinkovitih SZB. U slučaju kada takvih SZB nema na raspolaganju predviđa se samo trenutak pojavljivanja simptoma kako bi poljoprivredni proizvođači mogli na vrijeme odstraniti bolesne biljke i obaviti druge nekemijske mjere. Prognoze i informacije javno su dostupne na internetskim stranicama (http://www.hcphs.hr te http://www.hzpss.hr). S namjerom da se prognoze približe što većem broju poljoprivrednika, Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo - Zavod za zaštitu bilja, na republičkoj razini objavljuje prognoze na Hrvatskoj televiziji, Hrvatskom radiju te u poljoprivrednim časopisima kao što su Agroglas i Gospodarski list, dok Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu na regionalnoj razini signalizira rokove za suzbijanje koji se objavljuju u lokalnim medijima, lokalnom radiju i u lokalnim novinama.
Prognoze

Područje Republika Hrvatska

Županije

Ustanova Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo Zavod za zaštitu bilja Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu

Adresa Svetošimunska 25, 10 000 Zagreb www.hcphs.hr Kačićeva 9/III 10 000 Zagreb www.hzpss.hr

Telefon 01/ 2311 640

01/ 4882 700

13. EKOLOŠKA SVIJEST I STRUČNA OSPOSOBLJENOST POVRĆARA UKLJUČENIH U INTEGRIRANU PROIZVODNJU Proizvođači uključeni u integriranu proizvodnju povrća trebaju biti ekološki osviješteni i stručno osposobljeni u svim aspektima integrirane proizvodnje. Trebaju detaljno poznavati ciljeve i načela integrirane proizvodnje (tehnološke upute za integriranu proizvodnju povrćarskih kultura).

 

16

14. PRILOZI Tablica 14.1. Klase opskrbljenosti tla fosforom ovisno o pH-vrijednosti tla i kalijem ovisno o teksturi tla Klasa opskrbljenosti A B C D E Vrlo slabo Slabo Dobro Bogato Vrlo bogato mg P2O5 u 100 g tla pH < 6 pH ≥ 6 <5 <8 5 - 12 8 - 16 12 - 20 16 - 25 20 - 30 25 - 45 > 30 > 45 mg K2O u 100 g tla  Lako Srednje Teško <8 < 12 < 15 8 - 16 12 - 20 15 - 25 16 - 25 20 - 30 25 - 35 25 – 35 30 - 45 35 - 60 > 35 > 45 > 60

Tablica 14.2. Orijentacijske vrijednosti ostatka N-min (kg Nmin/ha) na otvorenom
Kultura Grah Brokula Radič za pospješivanje Kineski kupus Grašak Krastavci Cvjetača Mrkva Češnjak Slatki komorač Kupusnjače Korabica Hren Tikve Paprika Rajčica Peršin Poriluk Radič glavati Radič za višekratnu berbu Rotkvica Rotkva Rotkva, izdužena korijena Rabarbara Bob Cikla Salata i endivija Luk vlasac Crni korijen Celer Sloj tla u cm 0 - 60 0 - 60 0 - 90 0 - 60 0 - 60 0 - 60 0 - 60 0 - 60 0 - 60 0 - 60 0 - 90 0 - 30 0 - 60 0 - 60 0 - 60 0 - 60 0 - 60 0 - 60 0 - 60 0 - 60 0 - 30 0 - 30 0 - 60 0 - 90 0 - 60 0 - 60 0 - 30 0 - 60 0 - 90 0 - 60 Vrijeme kontrole kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj razdoblja rasta kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe Vrijednosti Nmin < 60 <100 < 60 < 70 <100 < 80 <100 < 80 < 60 < 60 < 60 < 60 < 80 < 80 <100 <100 < 80 < 80 < 80 < 80 < 60 < 80 <100 <100 < 60 < 60 < 60 < 80 < 80 <100

 

17

Šparoga Špinat Kelj pupčar Matovilac Kukuruz šećerac Luk

0 - 90 0 - 60 0 - 90 0 - 30 0 - 90 0 – 60

kraj razdoblja rasta kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe

< 80 < 80 < 80 < 60 < 80 < 80

Tablica 14.3. Orijentacijske vrijednosti ostatka N-min (kg Nmin/ha) u zaštićenom prostoru
Kultura Krastavci Korabica Patlidžan Paprika Rajčica Rotkvica Rotkva Salata Matovilac Sloj tla u cm 0 - 60 0 - 30 0 - 60 0 - 60 0 - 60 0 - 30 0 - 60 0 - 30 0 - 30 Vrijeme kontrole kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe početak berbe početak berbe početak berbe Vrijednosti Nmin <100 < 80 <100 <100 <100 < 80 < 80 < 80 < 80

 

18

Tablica 14.4. Ograničenja u plodoredu u integriranoj proizvodnji povrća na otvorenom
Kultura GRAH MAHUNAR I ZRNAŠ BROKULA* KINESKI KUPUS* ANIS GRAŠAK KRASTAVCI CVJETAČA* MRKVA ČEŠNJAK SLATKI KOMORAČ KORABICA KUPUS, KELJ* HREN TIKVE TIKVE GOLICE PAPRIKA RAJČICA PASTRNJAK PERŠIN PORILUK RADIČ GLAVATI RADIČ ZA VIŠEKRATNU ROTKVICA* ROTKVA* ROTKVA IZDUŽENA RABARBARA CIKLA SALATA I ENDIVIJA LUK VLASAC CELER ŠPAROGA ŠPINAT KELJ PUPČAR* MATOVILAC KUKURUZ ŠEĆERAC LUK Ograničenje u plodoredu U tri godine najviše jednom mahunarka kao glavni usjev. U tri godine najviše jednom krstašica kao glavni usjev. U tri godine najviše jednom krstašica kao glavni usjev. U tri godine najviše dvaput štitarke. U tri godine najviše jednom mahunarka U tri godine najviše jednom tikvenjače. U tri godine najviše jednom krstašica kao glavni usjev. U tri godine najviše dvaput štitarke. U pet godina najviše jednom češnjak.. U tri godine najviše dvaput štitarke. U tri godine najviše jednom krstašica kao glavni usjev. U tri godine najviše jednom krstašice kao glavni usjev. U četiri godine najviše dvaput hren. U tri godine najviše jednom tikvenjače. U tri godine najviše jednom tikvenjače. U tri godine najviše jednom pomoćnice U tri godine najviše jednom pomoćnice. U tri godine najviše dvaput štitarke. U tri godine najviše dvaput štitarke. U tri godine najviše jednom poriluk. U tri godine najviše dvaput glavočike. U tri godine najviše dvaput glavočike. U tri godine najviše četiri puta rotkvica. U tri godine najviše dvaput krstašica Izuzeta je rotkvica. U tri godine najviše dvaput krstašica Pauza najmanje 5 godina. U tri godine najviše jednom lobodnjače. U tri godine najviše dvije godine posađene glavočike. U tri godine najviše jednom vlasac. U tri godine najviše dvaput štitarke. Ponovna sadnja nakon 10 godina. U tri godine najviše jednom lobodnjače. U tri godine najviše jednom krstašica kao glavni usjev. U tri godine najviše dvaput matovilac. U tri godine najviše dvaput kukuruz. U pet godina najviše jednom luk kao glavni usjev. Napomene

Uži plodored samo kod mladog luka. RANI KRUMPIR Širi plodored, ako se uzgaja U tri godine najviše jednom, trogodišnja pauza s rajčicama. kasni krumpir. * - ako su u plodoredu uključene vrste iz porodice krstašica, kulture za zelenu gnojidbu i ozime kulture za malčiranje tla ne smiju biti iz porodice krstašica.

 

19

Tablica 14.5. Ograničenja u plodoredu prilikom integrirane proizvodnje povrća u zaštićenom prostoru
Kultura KRASTAVAC KORABICA PATLIDŽAN PAPRIKA RAJČICA ROTKVICA ROTKVA SALATA MATOVILAC Ograničenje u plodoredu U tri godine najviše jednom krstašice. Uključiti međuusjev Uključiti međuusjev Uključiti međuusjev U tri godine najviše dvaput krstašice. U tri godine najviše jednom krstašice. U jednoj godini najviše dvaput glavočike. U dvije godine najviše triput matovilac. Napomene Uključiti međuusjev

Tablilca 14.6. Potrošnja dušika i ciljane vrijednosti za N-min u integriranoj proizvodnji povrća
na otvorenom
Kultura Količina N u tlu prije sjetve/sadnje kg/ha 40 80 60 50 60 80 50 40-20 40 50 60/40 40-0 40 40 60 50/40 40 80-60/60 60 40 60 80-40 40-20 60 60-40 50 40 40

Potrošnja N kg/ha
70 200 270 150 320 160 220 120 75 130 200 120 105 300 70 160 90 200 150/160 150 175 110 180 60 80 180 225 130 130 110 280 330 200 380 220 300 170 115 170 250

Ciljana vrijednost za N-min kg/ha 5,0

Prinos t/ha

ŠPAROGA BROKULA

20,0 12,0 40,0 100,0 30,0 30,0 50,0 4,5 20,0 50,0 40,0 12,5 40,0 7,5 10,0 20,0 50,0 30,0 20,0 70,0 50,0 40,0 10,0 0,6 sjeme 40,0 75,0 40,0 25,0

* KELJ PUPČAR
TIKVA (jestiva, grmolika)

* TIKVA (jestiva, puzajuća)
* CVJETAČA LUK ČEŠNJAK CRNI KORJEN VLASAC ENDIVIJA GRAH

RADIČ ZA POSPJEŠIVANJE 60

180/160 145 340 110 220 140/130 240 230/200 210 215 170 260 100 140 240 275 170 170

* KELJ
GRAŠAK HREN ANIS KINESKI KUPUS KORABICA KOMORAČ MRKVA (skladištenje) MRKVA (mlada) KRASTAVAC MATOVILAC TIKVA GOLICA PAPRIKA

* RAJČICA
PASTRNJAK PERŠIN (korjenaš)

…nastavak na sljedećoj strani
  20

Kultura

Količina N u tlu prije sjetve/sadnje kg/ha 40 50 30 40 40 40 50 40 60-40 30 40 60-40/40 60-40 60-40/40 40 40 50 40 40 40

Potrošnja N kg/ha
130 170 125 120 160 160 150 120 140 80 160 80/95 115 80/95 180 90 200 240 100 320

Ciljana vrijednost za N-min kg/ha 170 220 155 160 200 200 200 160 200 120 200 120/115 175 120/115 220 130 250 280 140 360

Prinos t/ha

PERŠIN (listaš) PORILUK RABARBARA RADIC GLAVATI RADIČ ZA VIŠEKRATNU BERBU CIKLA ROTKVA ROTKVA, izdužena korijena ROTKVICA KUKURUZ ŠEĆERAC SALATA (batavia tip) SALATA (kristalka) SALATA (maslenka) ŠPINAT VISOKI GRAH CELER * KUPUS (skladišten, svjež)

30,0 50,0 25,0 20,0 40,0 40,0 40,0 40,0 50,0 15,0 16,0 40,0 32,5 40,0 25,0 2,5 suho sjeme 50,0 50,0 25 80,0

* KUPUS (za preradu)
PERŠIN (listaš) RANI KRUMPIR

* - količina dušika iz mineralnih gnojiva ne smije premašivati 200 kg/ ha godišnje (pogledati točku 4. Zahtjevane mjere) Tablica 14.7. Potrošnja dušika i ciljane vrijednosti za N-min u integriranoj proizvodnji povrća u zaštićenom prostoru
Kultura Količina N u tlu prije sjetve/sadnje 60-40 60 60 60-40 80-40 80-40 60-40 40 60-40

Potrošnja N kg/ha
220 160 420 250 320 410 140 70 95 280 220 480 310 400 490 200 110 155

Ciljana vrijednost za N-min kg/ha

Prinos t/ha

* PATLIDŽAN KORABICA

17,5 37,5 300,0 55,0 110,0 250,0 40,0 20,0 30,0

* KRASTAVAC * PAPRIKA * RAJČICA (kratko razdoblje berbe) * RAJČICA (dugo razdoblje berbe)
ROTKVA ROTKVICA SALATA

* količina dušika iz mineralnih gnojiva ne smije premašivati 200 kg/ ha godišnje (pogledati točku 4. Zahtijevane mjere)

 

21

Tablica 14.8. Okvirne potrebe za hranivim tvarima u proizvodnji povrća na otvorenom
Kultura ŠPAROGA BROKULA KELJ PUPČAR TIKVE (jestive, grmolike) TIKVE (jestive, puzajuće) RADIČ ZA POSPJEŠIVANJE CVJETAČA LUK ČEŠNJAK CRNI KORIJEN LUK VLASAC ENDIVIJA GRAH KELJ GRAŠAK HREN ANIS KINESKI KUPUS KORABICA KOMORAČ MRKVA (skladištenje) MRKVA (mlada) KRASTAVAC ZA KONZERVIRANJE MATOVILAC TIKVE GOLICE PAPRIKA RAJČICA PASTRNJAK PERŠIN (korjenaš) PERŠIN (listaš) PORILUK RABARBARA RADIČ GLAVATI RADIČ ZA VIŠEKRATNU BERBU CIKLA ROTKVA ROTKVA, IZDUŽENA KORIJENA ROTKVICA KUKURUZ ŠEĆERAC SALATA (batavia) SALATA (kristalka) SALATA (maslenka) ŠPINAT VISOKI GRAH CELER KUPUS (skladišteni, svježi) KUPUS (za preradu) P2O5 kg /ha 50 80 50 55 115 40 70/80 75 90 45 70 40 40 80 40 55 35 60 45 25 90 84 65 15 80 45 60 80 45 45 63 125 30 50 62 50 60 30 95 40 K2O kg /ha 150 220 190 210 420 110 300 180 150 150 250 150 150 300 150 210 130 235 180 130 400 343 220 50 220 180 300 300 165 180 193 200 130 210 320 120 150 80 220 160 145 160 225 150 400 280 448 MgO kg /ha 60 30 65 25 55 10 35 25 15 10 15 25 20 125 20 35 18 40 20 15 75 39 40 5 40 30 CaO kg /ha 40 70 25 85 210 30 65 35 25 64 54 20 200 25 105 150 55 115 85 45 110 98 220 10 180
Prinos t/ha

5,0 20,0 12,0 40,0 100,0 30,0 30,0 50,0 4,5 20,0 50,0 40,0 12,5 40,0 7,5 10,0 20,0 50,0 30,0 20,0 70,0 50,0 40,0 10,0 0,6 sjeme 40,0 75,0 40,0 25,0 30,0 50,0 25,0 20,0 40,0 40,0 40,0 50,0 15,0 16,0 32,5 40,0 40,0 25,0 2,5 suho sjeme 50,0 50,0 80,0

22

22 22
13 15 17 40 40 60 30 20 25 10 50 15 16 15 30 20 25 40 64

38 86 72 107 86 40 20 18 43 43 50 43 150 29 35 29 75 200 115 115 184

33
40 60 40 80 65 105

 

22

RANI KRUMPIR

35

150

20

25,0

Tablica 14.9. Okvirne potrebe za hranivim tvarima u proizvodnji povrća u zaštićenom prostoru
Kultura PATLIDŽAN KORABICA KRASTAVCI PAPRIKA RAJČICA (kratko razdoblje berbe) RAJČICA (dugo razdoblje berbe) ROTKVA ROTKVICA SALATA P2O5 kg /ha 50 45 250 50 45 90 60 40 30 K2O kg /ha 235 180 700 280 460 800 140 100 130 MgO kg /ha 30 20 70 40 50 100 30 15 15 CaO kg /ha 110 80 330 150 380 650 55 50 30
Prinos t/ha

17,5 37,5 300,0 55,0 110,0 250,0 40,0 20,0 30,0

Tablica 14.9 Vrijednost žetvenih ostataka nekih kultura za sljedeću sjetvu/sadnju (prevedeno prema Bedarfsgerechte Düngung in Garten - und Feldgemüsebau, Bundesministerium für Land- und Forstwirtschaft, Österreich)
Kultura BOB, krmni BROKULA NISKI GRAH MAHUNAR NISKI GRAH ZRNAŠ RADIČ ZA POSPJEŠIVANJE, RADIČ GLAVATI OZIMI KINESKI KUPUS, presađen, pokriven agrotekstilom KOPAR, KOMORAČ ENDIVIJA GRAŠAK KRMNI GRAŠAK SLATKI KOMORAČ ŽITARICE STRNE CELER, na ugaru, za zelenu gnojidbu CELER, na ugaru, uz veći dio mahunarki KULTURE ZA ZELENU GNOJIDBU, mahunarke KULTURE ZA ZELENU GNOJIDBU, bez mahunarki KRASTAVCI ZA KONZERVIRANJE SALATNI KRASTAVCI, na otvorenom SALATNI KRASTAVCI, u zaštićenu prostoru CVJETAČA, rana i kasna MRKVA mlada MRKVA, za skladištenje MRKVA, za tržište u svježem stanju KRUMPIR, rani i srednje kasni ČEŠNJAK KELJ LISNATI KELJ GLAVATI N 30 - 40 120 - 140 75 - 115 75 - 120 40 - 60 70 - 100 20 - 30 30 - 40 100 30 - 70 25 - 75 0 40 - 80 60 - 100 30 - 60 10 - 30 90 - 110 110 120 110 - 130 14 - 40 50 - 60 40 0 - 20 25 60 - 70 70 - 125 P2O5 10 55 - 60 25 - 38 25 15 - 20 15 5-7 15 - 20 20 10 6 10 0 0 0 0 25 25 40 35 - 42 8 - 10 18 15 10 10 18 - 20 20 - 30 K2O 30 - 50 150 110 - 140 90 - 110 45 - 50 65 22 - 30 50 - 60 70 30 - 50 30 40 - 60 0 0 0 0 120 120 160 108 - 130 35 - 50 80 60 40 - 70 35 70 - 80 80 - 135 CaO 0 60 85 - 100 65 - 85 18 - 20 40 15 - 20 30 - 35 100 0 25 0 0 0 0 0 200 200 240 54 - 50 18 - 25 50 35 0 18 30 - 40 40 - 75 MgO 0 20 15 - 26 15 5 - 10 6 6-8 8 - 10 16 0 5 0 0 0 0 0 30 30 35 14 - 17 7 - 10 20 15 0 8 10 - 15 15

 

23

KORABICA PODZEMNA KORABA KELJ PUPČAR, odvoz cijele biljke KELJ PUPČAR, odvoz postranih pupova KUPUS, rani KUPUS, ljetni KUPUS, jesenski KUPUS, za kiseljenje, rani KUPUS, za kiseljenje, kasni KUPUS, kasni, skladištenje KUPUS, crveni HREN TIKVE GOLICE MAHUNARKE, međusjetva MAHUNARKE, jednogodišnje, krmne MAHUNARKE, višegodišnje, krmne KUKURUZ, za zrnje KUKURUZ ŠEĆERAC BLITVA PATLIDŽAN DINJE, LUBENICE PAPRIKA RAJČICA PASTRNJAK PERŠIN, listaš PERŠIN, korjenaš PORILUK BOB, jestivi RADIČ GLAVATI ROTKVICA ULJANA REPICA, za zelenu gnojidbu ROTKVA RABARBARA CIKLA SALATA (''hrastov list'') SALATA (kristalka) SALATA (maslenka) SALATA, crvenolisna LUK VLASAC CRNI KORJEN CELER, listaš CELER, korjenaš CELER, rebraš SOJA SUNCOKRET ŠPAROGA, godina sadnje ŠPAROGA, 2. godina ŠPAROGA, 3. godina ŠPAROGA, u rodnosti

45 55 20 - 30 150 - 225 80 - 150 100 - 115 100 – 140 100 – 130 140 – 180 140 85 – 120 85 80 20 60 80 - 160 0 - 20 80 - 140 35 70 - 80 55 - 105 80 - 175 72 - 120 50 30 - 70 50 42 - 60 120 60 10 - 20 10 - 30 20 - 40 50 - 75 50 - 80 20 25 - 40 25 - 30 20 50 - 70 55 - 70 10 80 - 90 55 - 90 25 - 50 0 - 20 5 25 30 46 - 55

10 14 6 - 10 45 - 70 20 - 25 25 25 – 35 25 – 35 40 – 45 35 25 25 25 0 0 0 20 55 10 22 - 25 15 - 32 20 - 44 30 16 18 - 24 12 8 - 12 85 15 0-5 20 8 - 10 0 8 5 7 7 5 35 12 - 15 3 24 20 10 20 1-2 7-8 9 14 - 16

45 60 30 - 40 200 - 300 96 - 120 120 120 – 168 120 – 168 190 – 216 168 120 135 120 0 0 0 90 - 150 200 45 105 - 120 90 - 125 110 - 240 160 75 70 - 93 75 52 - 75 120 65 15 - 30 90 - 150 50 - 55 0 85 22 30 30 20 120 75 - 95 15 135 100 30 - 50 120 - 180 5 25 30 46 - 55

25 30 15 - 23 110 - 170 60 - 75 75 75 – 105 75 – 105 120 – 135 105 70 125 160 0 0 0 0 130 - 200 15 80 - 90 90 - 190 25 - 40 140 61 - 85 61 - 65 50 - 70 30 - 55 100 33 10 - 18 0 25 - 35 0 29 - 40 11 15 15 11 60 70 - 75 12 80 - 110 90 0 0 1 6 7-8 11 - 15

7 8 5-8 38 - 57 16 - 20 20 20 20 – 28 30 – 36 28 18 20 25 0 0 0 0 45 - 75 10 13 - 15 20 - 45 18 - 55 25 6 - 10 4-5 6 - 10 3-6 15 9 5 0 3-5 0 6 - 10 3 4 4 3 25 - 30 8 - 10 2 9 - 15 15 0 0 0 3-4 4 6-8

 

24

REPA ŠPINAT ŠPINAT, ozimi VISOKI GRAH MATOVILAC TIKVE, jestive grmolike RADIČ ZA VIŠEKRATNU BERBU ŠEĆERNA REPA LUK LUK, mladi

25 32 - 50 40 - 50 120 - 135 10 - 20 60 - 90 40 30 - 60 25 - 60 10 - 25

6 8 - 10 10 - 12 25 2 15 10 40 9 - 10 10

35 40 - 50 50 - 60 110 6 100 45 120 - 180 30 - 35 35

25 6 - 10 10 85 5 114 - 130 22 0 14 - 18 16 - 18

4 5 - 10 8 - 10 15 2 23 - 25 6 0 6-8 7-8

Napomena: mineralizacija organskih, žetvenih ostataka ovisi o vrsti tla, biljnoj vrsti, načinu i dubini obrade tla, vlažnosti i temperaturi tla. Svaka obrada tla pospješuje mineralizaciju organske tvari, prije svega dušika. Zbog toga je često umjesto dopunske gnojidbe mineralnim dušikom, dovoljna samo mjera kultivacije tla.

 

25

15. INTEGRIRANA ZAŠTITA RAJČICE
ŠTETNI ORGANIZAM I OPIS Plamenjača rajčice Phytophtora infestans Simptomi se javljaju na lišću, stabljikama i plodovima. Oni su na lišću vrlo slični simptomima koje ovaj parazit izaziva na krumpiru. Pjege se pojavljuju najčešće na rubovima listova, svijetlosive do svijetlosmeđe, kasnije postaju prozirne te brzo potamne; plojke propadaju, suše se, a peteljke listova ostaju dugo zelene. Na naličju listova u vlažnim uvjetima može se formirati prljavobjeli micelij. Na stabljici se pojavljuju tamne pjege eliptičnog oblika, najčešće u pazušcima listova. Na zelenim plodovima primjećuju se tamnije udubljene pjege koje dobivaju brončanu boju, a plodovi ubrzano dozrijevaju, poprimajući crvenkastu boju. MJERE SUZBIJANJA Agrotehničke mjere: - široki plodored bez krumpira, - uklanjanje samoniklog krumpira, - rajčicu saditi što dalje od parcela na kojima se uzgaja krumpir (osobito mladi), - sadnja otpornijih hibrida, - redovito i pravovremeno uklanjanje zaperaka i suvišnih listova. Kemijske mjere: - provoditi samo kada je to potrebno. Za prognozu pojave rabiti provjerene modele. AKTIVNA TVAR azoksistrobin bakarni oksiklorid mandipropamid mankozeb + matalaksil-M NAZIV SZB Quadris Rame Caffaro 32 WP, Kupropin, Neoram WG. Revus Ridomil Gold MZ 68 WP, Matador Gold Star 80 WP, Cadillac 80 WP, Caiman WP, Crittox MZ 80, Dithane DG Neotec, Dithane M-45, Mankokal, Mankonor 80 WP, Mankozeb, Pinozeb M45. Župineb S-70, Antracol WP 70, Chromoneb S70. Bakreni Antracol WP 63 Bakreno vapno WP 50, Cuprocaffaro 50 WP, Gypso. Baldo C, Galben C. Baldo M, Galben-M. Blauvit, Champion, Champion tekući, Cuproline, Kocide DF. Bordoška juha, bordoška juha Caffaro 20 WP. NAPOMENE

mankozeb

propineb propineb + bakarni oksiklorid bakar (2) oksiklorid bakarni oksiklorid + benalaksil mankozeb + benalaksil bakar (2) hidroksid bakar hidroksid-bakarsulfat

bakar (2) hidroksid x kalcijev sulfat

 

26

Bordoška juha 20 WP, bordoška juha 20 WP Manica, Bordoška suspenzija 20 WP, Bordoška suspenzija S-

20.

bakar (iz bakarnog(2) hidroksida bakar (2) hidroksid x kalcijev klorid bakarni oksiklorid + cimoksanil klortalonil mankozeb + zoksamid famoksadon + cimoksanil mankozeb + benalaksil M propineb + iprovalikarb bakar (2) sulfat-pentahidrat bakar (1) oksid mankozeb + mandipropamid metiram

Champion WG 50 Cuprablau-Z Curzate B WG Daconil 720 SC Electis WG Equation PRO Fantic M Melody duo WP 66,75 Modra galica, Plavi kamen. Nordox 75 WG Pergado MZ Polyram DF

 

27

Bijela trulež Sclerotinia sclerotiorum Parazit može napasti sve nadzemne dijelove i u svim stadijima razvoja. Na mjestu zaraze prvo se razvija vodenasta pjega, zatim gusti bijeli micelij i crni skelrociji. Ako je tlo jako vlažno micelij se može razviti i na površini tla. Jače zaražene biljke venu i propadaju.

Agrotehničke mjere: - široki plodored, - ograničenje navodnjavanja i sprečavanje zadržavanja vode u tlu, - uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka.

fenheksamid

Teldor SC 500

Paraziti mladih biljaka Phytophtora cryptogea, Phytophtora nicotianae, Phytophtora capsici, Phytophtora citricola U literaturi postoje dvojbe o nazivima pojedinih vrsta. Simptomi se ponešto razlikuju. P. parasitica je najopasnija u proizvodnji rasada dok su razvijene biljke otpornije. Na vratu korijena nastaju tamnozelene pjege, stabljika je sužena i može se polomiti. Može se javiti i vlažna trulež plodova.

Agrotehničke mjere: - široki plodored, - preporučuje se navodnjavanje kapanjem, - uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka.

Plutavost korijena Pyrenocheta lycopersici Korijen je smeđe boje, često se raspucava i pojačana je tvorba plutastog staničja. Biljke se slabije razvijaju i pokazuju simptome venuća.

Agrotehničke mjere: - sadnja tolerantnih hibrida, - redovito višekratno zalijevanje, - cijepljenje hibrida na otporne podloge, - dezinfekcija tla vodenom parom i/ili solarizacijom, - uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka.

Bolest je malog značenja

 

28

Rak stabljike rajčice Didymella lycopersici Parazit uzrokuje venuće i sušenje cijelih biljaka ako je napadnut donji dio stabljike. Na mjestima zaraze tkivo je ulegnuto i suho, u početku smeđe, a kasnije svijetlije sivkaste boje. Tkivo može raspucavati.

Agrotehnička mjera: - uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka.

Bolest je malog značenja

Koncentrična pjegavost Alternaria solani, A. tenuissima A. alternata i dr.

Agrotehničke mjere: - dezinfekcija tla vodenom parom i/ili solarizacijom, - saditi zdrav presad, - sjetva certificiranog sjemena, Mogu biti zaraženi svi nadzemni dijelovi. Pjege su - uklanjanje i uništavanje pretežno okrugle, ponekad uglate (ako su omeđene zaraženih biljnih ostataka. krupnijim žilama) i zonirane. Ako je vlažnost zraka visoka prekrivene su crnom prevlakom. Na plodovima pjege se najčešće javljaju uz peteljku; udubljene su i zonirane.

Cadillac 80 WP Caiman WP Crittox MZ 80 mankozeb Dithane M-45 Mankokal Mankonor 80 WP Mankozeb Pinozeb M-45 Star 80 WP bakar (2) hidroksid bakar (iz bakarnog(2) hidroksida bakar (2) oksiklorid klortalonil mankozeb + zoksamid propineb + bakarni oksiklorid propineb + iprovalikarb bakar (1) oksid azoksistrobin Champion tekući Cuproline Champion WG 50 Cuprocaffaro 50 WP Daconil 720 SC Electis WG Bakreni Antracol WP 63 Melody DUO WP 66,75 Nordox 75 WG Quadris

 

29

Pjegavost lista rajčice Septoria lycopersici Zaraza može nastati u svakom stadiju razvoja. Nakon presađivanja rajčice simptomi se javljaju u vrijeme formiranja prvih plodova. Na lišću su pjege različite veličine, svjetle sredine i tamnijeg ruba. Veće pjege mogu podsjećati na A. solani. Lišće žuti i suši se.

Agrotehničke mjere: - širok plodored, - uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka.

bakar hidroksid-bakarsulfat

bakar (2) hidroksid x kalcijev sulfat

Bordoška JUHA Bordoška JUHA CAFFARO 20 WP Bordoška JUHA 20 WP Bordoška JUHA 20 WP - MANICA Bordoška SUSPENZIJA 20 WP Bordoška SUSPENZIJA S-20 Cuprocaffaro 50 WP Modra GALICA Plavi KAMEN Rame CAFFARO 32 WP Zaraza se može prenositi sjemenom, bolest je od manjeg značenja. Kod nas je isključivo bolest u zaštićenim prostorima. Pojavljuje se u uvjetima visoke vlažnosti zraka..

bakar (2) oksiklorid bakar (2) sulfat-pentahidrat bakarni oksiklorid

Baršunasta plijesan lista rajčice Passalora fulva (Cladosporium fulvum) Najčešće su zaražene donje etaže lišća i oboljeva rajčica u zaštićenim prostorima. Na gornjoj strani lista prvo se javljau žutozelene pjege na kojima se za povoljnih uvjeta javlja baršunasta prevlaka. Pri jakim zarazama lišće se suši i otpada. Pepelnica Leveillula taurica, Erysiphe cichoracearum, Erysiphe vrste. Simptomi se razlikuju u tome što se pepeljasta prevlaka kod L. taurica razvija na donjoj strani lista, a kod Erysiphe vrsta na gornjoj strani lista. Bolest se obično javlja na starijem lišću.

Agrotehničke mjere: - sadnja otpornih hibrida na svih 5 rasa, - redovito prozračivanje i snižavanje relativne vlažnosti zraka, - uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka iz prethodne godine. Agrotehničke mjere: - sadnja otpornih sorti i hibrida, - uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka.

boskalid + piraklostrobin sumpor

Signum Kalinosul 80 WG Kossan WG Kvašljivi sumpor Sulfolac 80 WG Sulfolac 85 SC Sumpor Micro 80 WP

 

30

Sumpor močivi Tiosam 80 mikro Sumpor SC-80 Tekući sumpor Thiovit JET Kumulus DF Chromosul 80 Cosavet DF Agrotehničke mjere: - uklanjanje i uništavanje fenheksamid zaperaka i suvišnih listova, nastale ranice predstavljaju mjesto Gljiva prvenstveno napada rajčicu pri uzgoju u ulaska parazita, zatvorenom prostoru jer joj pogoduje visoka vlažnost zraka. Mogu biti zaraženi svi dijelovi biljke, a prepoznaje - ograničenje navodnjavanja i boskalid + piraklostrobin se po obilnim sivim nakupinama. Jako zaraženi plodovi sprečavanje zadržavanja vode u tlu - otvoreni uzgoj, mogu istruniti. - regulirati vlažnost tla, zraka i temperatur u zaštićenim prostorima, - održavati higijenu zaštićenih prostora, - sadnja manje osjetljivih kultivara. Siva plijesan Botryotinia fuckeliana (Botrytis cinerea) Agrotehničke mjere: - širok plodored pri vanjskom uzgoju, - sadnja otpornih sorti i hibrida, - cijepljenje na otporne podloge, Venuće se najčešće javlja nakon presađivanja. Može propasti dio ili čitava biljka. Promjene se vide na donjem - ako se provode sve agrotehničke lišću koje žuti, vene i odumire. Na presjeku stabljike vide i kulturalne mjere venuće nije česta pojava, se smeđi provodni snopovi. - uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka. Verticilijsko i fuzariozno venuće Verticillium dahliae, Verticillium alboatrum, Fusarium oxysporum f.sp.lycopersici Teldor SC 500

Signum

Pri uzgoju u sterilnim supstratima pojava bolesti svedena je na minimum.

 

31

Bakterijska krastavost plodova rajčice Xantomonas campestris pv.vesicatoria (karantenski štetni organizam) Bakterijska pjegavost ploda rajčice Pseudomonas syringae pv. tomato Uzročnik krastvosti napada lišće, plodove i stabljiku. Na listovima se vide vodenaste pjege koje nekrotiziraju, ali su veće od onih koje izaziva uzročnik pjegavosti ploda rajčice. Kod krastavosti na malim plodovima pjege su sitne, tamnozelene i malo uzdignute. Starije pjege su crne boje. Kod pjegavosti ploda pjege su crne i malo ulegnute u tkivo.

Agrotehničke mjere: - uporaba certificiranog sjemena, - široki plodored, - uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka, - regulacija vlage u zaštićenom prostoru, - preporučuje se navodnjavanje kapanjem.

Prenose se sjemenom. U slučaju pojave Xanthomonas campestris pv. vesicatoria obavijestiti nadležnu fitosanitarnu inspekciju.

Agrotehničke mjere: michiganensis - uporaba certificiranog sjemena, - široki plodored, - uklanjanje i uništavanje Mogu biti napadnuti svi nadzemni dijelovi rajčice. zaraženih biljnih ostataka, Najuočljiviji simptom je venuće dijela ili cijele biljke te - saditi isključivo zdrave žute pjege na listovima koji se kovrčaju i suše. Bolest presadnice. zahvaća nekoliko biljaka u redu ili cijele redove. Bakterija se razvija u provodnom sustavu. Bakterijski eksudat pojavljuje se na mjestu oštećenja npr. nakon otkidanja peteljke (ne kod svih sorata/hibrida). Na presjeku stabljike vide se tamno obojeni provodni elementi ili snopovi. Na plodovima pojavljuju se svijetle žućkaste pjege sa smeđom sredinom („ptičje oko“). subsp. Agrotehničke mjere: - sjetva certificiranog sjemena, - uklanjanje korova domaćina Simptomi variraju od blagog mozaika, patuljastosti, virusa, nitavosti lišća, nekroze uzduž glavne lisne žile, nekroze - suzbijanje lisnih uši i drugih lisnih peteljki i stabljika. vektora, Simptomi ovise o sojevima virusa. - održavanje higijene. Virus mozaika krastavca na rajčici Cucumber mosaic virus (CMV)

Bakterijsko venuće Clavibacter michiganensis (karantenski štetnik)

Prenosi se sjemenom. U slučaju pojave bolesti obavjestiti nadležnu fitosanitarnu inspekciju.

Determinaciju prepustiti stručnjacima.

 

32

Agrotehničke mjere: - kao kod CMV, - uklanjanje korova domaćina virusa, Simptomi su: mozaik, naboranost listova, mlado lišće - održavanje higijene. može biti nitavo, a ponekada nekroza. Pušačima zabraniti pušenje kod rada u nasadu. Virus mozaika duhana na rajčici Tobaco mosaic virus (TMV) Virus mozaika lucerne na rajčici Alfalfa virus (AMV) Biljke su zakržljale, listovi se savijaju prema dolje i žute, nekroza floema, korijen crvenkaste boje, plodovi deformirani. Pepino mozaik virus (PepMV) U Hrvatskoj nije utvrđen 2010., a prisutan je bio u susjednim zemljama. Virus ima širi krug domaćina, pa je tako u Evropi utvrđen samo na rajčici i može smanjiti urod do 16%. Da bi se velike štete smanjile sve zaražene biljke treba uništiti. Na rajčici se simptomi javljaju na listovima, stabljici, lapovima i plodovima. Na listovima su pjege žute boje, vidi se međužilna kloroza i zatim odumiranje tkiva. Cvjetne stapke i lapovi su prugasto nekrotizirani, a na plodovima se vidi prošaranost pokožice. Ako se utvrde sumnjivi simptomi treba zatražiti potvrdu ovlaštenih laboratorija. Lisne uši Aphididae Lisne uši izravne štete čine na listovima sišući sokove. Listovi i posebice vrhovi izdanaka žute i deformiraju se. Lisne uši luče obilje medene rose koju često naseljuju gljive čađavice, a često su prisutni mravi. Agrotehničke mjere: - dezinfekcija sjemena (NaClO, NaOH 1% HCl i sl), - dezinfekcija ruku prije rada u nasadu rajčice te upotreba rukavica, odijela i nazuvaka za cipele za jednokratnu uporabu u zatvorenom prostoru, - redoviti pregledi na otvorenom i u zaštićenim prostorima, - pregled presadnica rajčice pri uvozu, - ukoliko je virus potvrđen, sve zaražene biljke iščupati i spaliti. Agrotehnička mjera: - suzbijanje korova domaćina. Biotehnička mjera: - uporaba žutih ljepljivih ploča, Biološka mjera: - u okruženju saditi i održavati žute, crveno cvjetajuće jednogodišnjice. Kemijska mjera: - primjena insekticida. tiakloprid pirimikarb Calypso SC 480 Agrotehničke mjere: - kao kod CMV

Determinaciju prepustiti stručnjacima.

Determinaciju prepustiti stručnjacima.

Pirimor 50 WG

 

33

Cvjetni štitasti moljac Trialeurodes vaporariorum Štetu čini u zaštićenim prostorima. Štitasti moljac mali je bijeli vrlo živahni „leptirić“, dug oko 2 mm. Tijelo i krila pokriva fini bijeli vosak te se zbog toga uobičajeno naziva i bijela mušica. Tipičan znak napada je medna rosa na listu, na kojoj se kasnije razvijaju gljive čađavice. Biljke zaostaju u rastu, pri dodiru lete bijele mušice, a na donjoj strani listova mogu se naći svijetlozelene nepomične beznoge ličinke i/ili jaja.

Agrotehnička mjera: - suzbijanje korova. Biotehnička mjera: - uporaba žutih ljepljivih ploča. Kemijska mjera: - primjena insekticida.

tiametoksam

Actara 25 WG Alfa 10 SC

alfa-cipermetrin

Fascon Fastac 10 SC Direkt Boxer 200 SL Confidor SL 200 Congo štitasti moljac - odrasli stadij rajčica-zaštićeni prostor

imidakloprid

Dali Kohinor 200 SL Magnum 200 SL Rapid Actellic 50 EC štitasti moljac - odrasli stadij, zaštićeni prostor

pirimifos-metil

Pirimifos-METIL 50 EC

zaštićeni prostor

Lisni mineri Liriomyza vrste, Phytomyza vrste Štetu čine uglavnom u zaštićenim prostorima. Lisni mineri sitne su mušice, smeđe-crne ili sivo-crne. U listovima ličinke izgrizaju uske hodnike, u kojima su bijele, žućkaste ili narančaste ličinke. Štete čine samo ličinke koje žive između dva površinska sloja lista, bušeći hodnike.

Agrotehničke mjere: - suzbijanje korova, - širi plodored, - uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka, - u zaštićenim prostorima postavljanje zaštitnih mreža na otvore. Biotehnička mjera: - praćenje pomoću klopki. Biološka mjera: - u zaštićeni prostor mogu se ispuštati korisni kukci.

abamektin

Kraft 18 EC spinosad Laser zaštićeni prostor

 

34

Južnoamerički moljac rajčice Tuta absoluta Leptiri su srebrnkasto sivi, duljine 5 - 7 mm, s rasponom krila 8 - 10 mm, izrazito dugih ticala. Jaja su sitna, cilindričnog oblika, krem do žuta. Gusjenice su zelenkaste do svijetlo ružičaste, sa smeđom glavom, duge do 7,5 mm. Gusjenice se ubušuju u list, stapku ploda, stabljku i izgrizaju tkivo ispod kožice. Listovi na kojima je veći broj mina suše se. U zaštićenom prostoru može imati 10 do 12 generacija, a na otvorenom do 5 generacija godišnje.

Sovice pozemljuše Noctuidae vrste Gusjenice su sive boje, glatkog tijela i smotaju se u kolut prilikom dodira. Narastu do 45 mm. Gusjenice pozemljuše izgrizaju korijen sasvim uz površinu tla ili nešto iznad nje. Sovice su noćni leptiri.

Agrotehničke mjere: - sadnja zdravih presadnica, - u zaštićenim prostorima postavljanje zaštitnih mreža na otvore (6 - 9 rupa/cm²), - pragovi štetnosi su: 3 leptira/tjedan (nizak rizik); 3-30 leptira/tjedan (srednji rizik); > 30 leptira/tjedan (visok rizik), - širi plodored, - suzbijanje korova, - uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka. Biotehnička mjera: - masovni lov pomoću vodenih klopki s feromonom (20 - 30 /ha). Biološka mjera: - u zaštićeni prostor mogu se ispuštati korisni kukci. Agrotehničke mjere: - izbjegavanje višegodišnjih trava kao predusjeva, - višekratna obrada tla, - sjetva i sadnja u optimalnim rokovima, - preventivno zalijevanje presadnica.

 

Novi štetnik u RH.

 

35

Žuta kukuruzna sovica Helicoverpa armigera Boja gusjenica ovisi o prehrani; u početku su svjetlije, a kasnije tamnije i do 4 cm duge. Na zelenim plodovima se primjećuju gusjenice koje se kasnije ubušuju u plodove. Ova vrsta se hrani i drugim vrstama povrća. Sovica gama Autographa gamma Gusjenice sovice gama se grbe hodajući, tijela sužena prema glavi i zelene boje. Gusjenice listove izgrizaju od ruba prema unutra, ponekad su pojedene i lisne žile; na biljkama i ispod biljaka su okruglaste tamne izmetine. Kukuruzni moljac Ostrinia nubilalis

Agrotehničke mjere: - uništavanje kukuruzovine (malčiranje), - uzgoj kukuruza udaljen od uzgoja povrća, gdje je moguće također i od zaštićenih prostora, - u zaštićenim prostorima postavljanje zaštitnih mreža na otvore. Uporaba bioloških sredstava odmah po pojavi prvih gusjenica (do 13 mm duljine gusjenice). Praćenje pojave primjenom feromonskih klopki.

Agrotehničke mjere: - uništavanje kukuruzovine (malčiranje), Gusjenica je prvo svijetla, a kasnije postaje sivo-smeđa s - uzgoj kukuruza udaljen od tamnom glavom do 25 mm duga. Na zelenim plodovima uzgoja povrća, gdje je moguće primjećuju se gusjenice koje izgrizaju vanjski dio te se također i od zaštićenih prostora, kasnije i ubušuju u plodove. - u zaštićenim prostorima postavljanje zaštitnih mreža na otvore. Uporaba bioloških sredstava odmah po pojavi prvih gusjenica. Resičari Thrips tabaci, Frankliniella occidentalis, Heliothrips haemorrhoidalis Bijelosrebrne točke na listovima i zamecima plodova mogu biti oštećenja od tripsa. U cvjetovima su primjetni mali, brzi, kao nit tanki do 2 mm dugi kukci, koji sišu sokove iz listova i cvjetova. Oštećenja su vidljiva i na plodovima. Prenosioci su virusa. Biološke mjere: - uporaba entomofagnih organizama: grabežljiva grinja Amblyseius cucumeris, grabežljiva stjenica Orius majusculus. Biotehnička mjera: - uporaba plavih ljepljivih ploča kao indikatora za primjenu insekticida. spinosad abamektin Laser Vertimec 018 EC Kraft 18 EC Štetu čine u zaštićenim prostorima.

 

36

Koprivina grinja Tetranychus urticae Odrasli oblici su ovalna gotovo prozirna tijela, duga 1 mm, na leđnom dijelu ima tamnije mrlje. Odrasli oblici imaju 4 para nogu, a ličinke 3 para nogu. Simptomi napada su male bjeličaste točke na listovima, na donjoj strani listova povećalom su vidljive grinje, listovi žute i suše se. Na pupovima i gornjoj strani listova vidljiva je fina paučina i grinje.

Agrotehničke mjere: - sadnja zdravih presadnica, - suzbijanje korova, - uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka, - podizanje zračne vlage u zaštićenim prostorima, - čišćenje i dezinfekcija zaštićenih prostora. Biološka mjera: - u zaštićeni prostor mogu se ispuštati korisni kukci.

Štetu čine u zaštićenim prostorima.

abamektin

Kraft 18 EC

INTEGRIRANA ZAŠTITA RAJČICE OD KOROVA
U mjerama suzbijanja korova prednost dati mehaničkim mjerama gdje god je to moguće i učinkovito.

ŠTETNI ORGANIZAM
jednogodišnji i višegodišnji monokotiledni korovi sjemenski jednogodišnji korovi

AKTIVNA TVAR
(R)-propikizafop

NAZIV SZB
Agil 100 EC

NAPOMENA

metribuzin Dancor 70 WG

Demet 70 WG

Joker

Mistral 70 WG

Scorpio 70 WG

 

37

Senat WG

Metriphar

Sencor Wg 70

Sencor WP 70 sjemenski jednogodišnji korovi metribuzin Senior

Tor 70 WG

rajčica - iz presadnica

Tor 70 WP obična svračica Digitaria sanguinalis koštan Echinochloa sp. jednogodišnja vlasnjača Poa anua divlja zob Avena fatua hrapavi šćir Amaranthus retroflexus ambrozija Ambrosia sp. rusomača Capsella bursa-pastoris bijela loboda Chenopodium album obični čapljan Erodium cicutarium divlja salata Lactuca scariola smrdljiva mrtva kopriva Lamium amplexicaule dvornik Polygonum sp. tuštevi Portulaca sp. obični kostriš Senecio vulgaris obični svinjak Sonchus oleacerus obična mala mišjakinja Stellaria media kopriva Urtica sp. dikica Xanthium sp.

napropamid

Devil

Devrinol 45 FL

 

38

divlja zob Avena fatua, koštan Echinochloa sp., jednogodišnja vlasnjača Poa anua hrapavi šćir Amaranthus retroflexus, ambrozija Ambrosia sp., rusomača Capsella bursa-pastoris, bijela loboda Chenopodium album obični čapljan Erodium cicutarium, divlja salata Lactuca scariola, smrdljiva mrtva kopriva Lamium amplexicaule, dvornik Polygonum sp. tuštevi Portulaca sp., obični kostriš Senecio vulgaris, obični svinjak Sonchus oleacerus, obična mala mišjakinja Stellaria media, kopriva Urtica sp. dikica Xanthium sp., Zeleni muhar Setaria viridis, obična svračica Digitaria sanguinalis jednogodišnji uskolisni travni korovi, višegodišnji uskolisni travni korovi jednogodišnji travni korovi, višegodišnji širokolisni korovi

napropamid

Razza kletodim pendimetalin Select SUPER Dost 330 EC Stomp 330 E pendimetalin Ston Strong

rajčica - samo iz presadnica

rajčica - iz presadnica

jednogodišnji travni korovi, neki širokolisni korovi

Pendigan 330 EC Cidokor Clinic

pirika Agropyron repens, poljski osjak Cirsium arvense, divlji sirak Sorghum halepense

glifosat

Cosmic Glifomal 480 SL Glyfos Total 480 SL

polje - nakon berbe povrća

pirika Agropyron repens, poljski osjak Cirsium arvense, divlji sirak Sorghum halepense, poljski slak Convolvulus arvensis

glifosat

Dominator Herbocor Sl Herkules 480 SL nakon žetve/berbe

 

39

Tender

strnište - nakon berbe poljoprivrednih kultura i povrća

Oxalis glifosat Roundup BIACTIVE nakon berbe jednogodišnjih kultura povrće

sjemenski travni korovi, širokolisni korovi, višegodišnji zeljasti korovi, drvenasti korovi

Total BIO

 

40

16. INTEGRIRANA ZAŠTITA PAPRIKE I PATLIDŽANA
ŠTETNI ORGANIZAM I OPIS Bijela trulež Sclerotinia sclerotiorum Na stabljici se prvo vidi vodenasta izdužena pjega, a zatim bijeli gusti micelij u kojem se razvijaju crni sklerociji. Zaražene biljke propadaju. MJERE SUZBIJANJA AKTIVNA TVAR Agrotehničke mjere: - širok plodored, - ograničenje navodnjavanja i sprječavanje zadržavanja vode u tlu, - uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka prije nego se formiraju sklerociji, - dezinfekcija tla vodenom parom i/ili solarizacijom. Agrotehničke mjere: - sjetva u sterilni ili dezinficirani supstrat, - višegodišnji plodored pri uzgoju propamokarb na otvorenom, - redovito uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka. propamokarb + fosetil NAZIV SZB NAPOMENE

Gangrena korijenova vrata Phytophthora capsici Na početku zaraze na stabljici iznad površine tla vide se vodenaste pjege. Tkivo kore trune i biljke uglavnom uvenu. Ako se zaraza javi na višim dijelovima stabljike (pazušci listova i grana) vene dio iznad zaraženog mjesta. Plodovi mogu biti zaraženi preko peteljke ili direktno. Na patliđanu oboljevaju plodovi prije zriobe; na vrhu se vide tamne pjege koje se mogu proširiti na cijeli plod. Na lišću se vide nekrotične pjege koje mogu biti prekrivene micelijem ako je vrijeme vlažno.

Previcur 607 SL Proplant Trepak 607 SL Previcur Energy

Primjenjuje se zalijevanjem

Primjenjuje se zalijevanjem

Plutavost korijena Pyrenocheta lycopersici Simptomi su vrlo slični opisanima kod rajčice.

Agrotehničke mjere: - dezinfekcija tla vodenom parom i/ili solarizacijom, - cijepljenjem paprike na podlogu rajčice KVNF postiže se otpornost i veći urod, - uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka. Agrotehničke mjere: - uzgoj tolerantnih sorata, - uklanjanje i uništavanje boskalid + piraklostrobin Signum Kalinosul 80 WG

Pepelnica paprike Leveillula taurica Simptomi su vrlo slični opisanima kod rajčice.

 

41

zaraženih biljnih ostataka. sumpor

Kossan WG Kvašljivi sumpor

Sulfolac 80 WG Sulfolac 85 SC Sumpor micro 80 WP Sumpor močivi Tiosam 80 mikro Sumpor SC-80 Tekući Sumpor Thiovit JET Kumulus DF Chromosul 80 Cosavet DF Bijela noga Tanatephorus cucumeris (Rhizoctonia solani) Osim polijeganja rasada propadanje se može javiti i nakon rasađivanja. Na stabljikama u zoni tla javlja se suženje. Epidermalno tkivo propada, biljka gubi lišće, a može i potpuno propasti. Koncentrična pjegavost Alternaria solani A. tenuis Simptomi se javljaju na lišću i karakteristični su za rod Alternaria: okrugle sivo-smeđe pjege s karakterističnim koncentričnim krugovima. Agrotehničke mjere: - umjereno zalijevanje, - široki plodored pri uzgoju na otvorenom, - dezinfekcija tla vodenom parom i/ili solarizacijom, - uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka. Agrotehničke mjere: - dezinfekcija tla vodenom parom i/ili solarizacijom, - plodored, - uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka.

 

42

Agrotehničke mjere: - uklanjane i uništavanje zaraženih biljnih ostataka, Veće štete nastaju u staklenicima/plastenicima. Zaraze - plodored, nastaju u pazušcima izboja zbog čega oni propadaju. Ako - navodnjavanje kapanjem. se zadržava voda u predjelu čaške na plodovima može se javiti trulež. Siva plijesan Botryotinia fuckeliana (Botrytis cinerea) Trulež stabljike Phytophtora cryptogea, Phytophtora nicotianae, Phytophtora capsici, Phytophtora citricola Simptomi su slični opisanima kod rajčice. Agrotehničke mjere: - sjetva certificiranog sjemena, - umjereno zalijevanje, - dezinfekcija tla vodenom parom i/ili solarizacijom, - uklanjanje i zaraženih biljnih ostataka, - široki plodored kod uzgoja na otvorenom. Agrotehničke mjere: - sjetva certificiranog sjemena, - sadnja zdravih presadnica, - sjetva u sterilni ili dezinficirani supstrat, - širok plodoredi kod uzgoja na otvorenom, - uklanjanje i spaljivanje zaraženih biljnih ostataka, - uporaba biostimulatora i folijarnih gnojiva koja sadrže bakar.

Bakterijska krastavost plodova Xantomonas campestris pv.vesicatoria (karantenski štetni organizam) Bakterijska pjegavost ploda Pseudomonas syringae pv. tomato Uzročnik krastavosti napada lišće, plodove i stabljiku. Na listovima se vide vodenaste pjege koje nekrotiraju, ali su veće od onih koje izaziva uzročnik pjegavosti ploda. Kod krastavosti na malim plodovima pjege su sitne, tamnozelene i malo uzdignute. Starije pjege su crne boje. Kod pjegavosti ploda pjege su crne i malo ulegnute u tkivo. Bakterijska krastavost plodova je najopasnija bakterioza paprike. Virus mozaika krastavca na paprici Cucumber mosaic virus (CMV) Lišće je mozaično i može biti deformirano. Ponekada se javlja neoplođenost cvjetova u visokom postotku. Biljke mogu biti grmolikog rasta.

Agrotehničke mjere: - sjetva certificiranog sjemena, uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka, - virusi se prenose dodirom ruku; jako osjetljiva biljka je duhan, zato pušači mogu biti prenositelji virusa (dezinfekcija ruku).

Determinaciju virusa prepustiti stručnjacima.

 

43

Mozaik duhana na paprici Tobaco mosaic virus (TMV) Zaražene biljke zaostaju u rastu. Lišće je mozaično, žuti i otpada.

Agrotehničke mjere kao kod CMV.

Determinaciju virusa prepustiti stručnjacima.

Agrotehničke mjere: - sadnja otpornih sorti i hibrida, - uklanjanje i uništavanje zaraženih Kod paprike je osnovni simptom žućenje svih dijelova biljnih ostataka. biljke. Biljke više ne rastu niti cvjetaju pa nema niti uroda. Žutilo počinje od gornjih listova prema donjim listovima a žile zadržavaju zelenu boju pa bolest u početku podsjeća na nedostatak željeza. Plojka se uvija prema licu. Zaražena biljka se suši. U patlidžana je simptom sličan kao u paprike. Listovi žute, nastaje zastoj u rastu i čitava biljka vene. Biljka ne donosi plodove. Sovice pozemljuše Agrotehničke mjere: Noctuidae vrste - izbjegavanje višegodišnje trave kao predusjeva, Gusjenice su sive boje, glatkog tijela i smotaju se u kolut - višekratno obrađivanje tla, prilikom dodira. Narastu do 45 mm. Gusjenice pozemljuše - optimalni rokovi sjetve i sadnje, izgrizaju korijen sasvim uz površinu tla ili nešto iznad nje. - pregled tla prije sadnje kako bi uporaba kemijskih sredstava bila Sovice su noćni leptiri. opravdana, - preventivno zalijevanje i navodnjavanje sadnica prilikom sjetve, odnosno sadnje.

Žuto venuće paprike Phytoplasma solani

Lisne uši Aphididae Listovi i posebno pupovi se izvijaju i žute. Na listovima se pojavljuje svijetla medena rosa, na kojoj se često naseljavaju gljive čađavice; često su prisutni mravi.

Agrotehničke mjere: - suzbijanje korova, tiametoksam - uporaba žutih ljepljivih ploča, - pretjerana gnojidba dušikom uzrokuje veću osjetljivost biljaka na tiakloprid

Actara 25 WG Calypso SC 480

 

44

napad uši, zbog toga koristiti brze nitratne testove i gnojiti po acetamiprid preporuci. Biološka mjera: pirimikarb - uporaba entomofagnih organizama: crveni pauk Aphidoletes aphidimyza, parazitska osica Aphidius matricariae.

Mospilan 20 SP Pirimor 50 WG

Cvjetni štitasti moljac Trialeurodes vaporariorum Čini štetu u zaštićenim prostorima. U početku se pojavljuje medna rosa po plodovima i listovima, a kasnije se na ljepljivim naslagama razvijaju gljive čađavice. Biljke zaostaju u rastu, pri dodiru lete bijele mušice. Ličinke i kukuljice nalaze se na listovima donjih etaža.

Lisni mineri Liriomyza vrste, Phytomyza vrste Štetu čine uglavnom u zaštićenim prostorima. Uski hodnici u listovima, u kojima su bijele ili narančaste ličinke. Resičari Thrips tabaci, Franklinela occidentalis, Heliothrips haemorrhoidalis. Bijelo-srebrne točke na listovima i zamecima plodova; u cvjetovima su primjetni mali, brzi, kao nit tanki do 2 mm dugi kukci koji sišu sokove iz listova i cvjetova. Oštećenja su vidljiva na plodovima. Prenosioci su virusa. Štetu čine u zaštićenim prostorima.

Agrotehnička mjera: - suzbijanje korova. Biotehnička mjera; - uporaba žutih ljepljivih ploča. Biološka mjera: - uporaba parazitske osice Encarsia formosa. Kemijska mjera: - primjena insekticida; kritičan broj za početak suzbijanja je 1 odrasli oblik na 100 biljaka. Agrotehnička mjera: - suzbijanje korova. Biološka mjera: uporaba parazitskih osica Dacnusa sibirica, i Dygliphus isaea.

pirimifos-metil

Actellic 50 EC Pirimifos-METIL 50 EC zaštićeni prostor

Biološka mjera: acetamiprid -uporaba entomofagnih organizmima: grabežljiva grinja Amblyseius cucumeris, grabežljiva spinosad stjenica Orius majusculus. Biotehnička mjera: - uporaba plavih ljepljivih ploča za utvrđivanje zaraze. Kemijska mjera: - primjena insekticida.

Mospilan 20 SP Laser zaštićeni prostor

 

45

Žuta kukuruzna sovica Helicoverpa armigera

Agrotehničke mjere: - uništavanje kukuruzovine (malčiranje), Boja gusjenica ovisi o prehrani; u početku su svijetlije, a - uzgoj kukuruza izolirati od kasnije tamnije do 4 cm duge. Na zelenim plodovima se uzgoja povrća (na otvorenom i u primjećuju gusjenice koje se kasnije ubušuju u plodove. zaštićenim prostorima) gdje god je Ova vrsta se hrani i drugim vrstama povrća. to moguće Praćenje pojava primjenom feromonskih klopki. Primijeniti Bt pripravke do 13 mm Gusjenice sovice gama se grbe hodajući, tijela sužena veličine gusjenice. prema glavi i zelene boje. Gusjenice listove izgrizaju od ruba prema unutra, ponekad su pojedene i lisne žile.Na biljkama i ispod biljaka su okruglaste tamne izmetine. Kukuruzni moljac Ostrinia nubilalis Agrotehnička mjera: - uklanjanje i uništavanje kukuruzovine (malčiranje). Dozvoljen je samo za suzbijanje kukuruznog moljca na paprici. Sovica gama Autographa gamma

lufenuron Match 050 EC

Na plodovima se primjećuju rupe, gusjenice se ubušuju u plodove, plodovi trule. -Kemijska mjera: - uporaba insekticida odmah po pojavi prvih gusjenica. Agrotehničke mjere: - suzbijanje korova, - uklanjanje i uništavanje Male bjeličaste točke na listovima; na donjoj strani zaraženih biljnih ostataka, listova povećalom vidljive grinje, listovi žute i suše se, Biološke mjere: na pupovima i gornjoj strani listova fina paučina i - uporaba predatora koprivine vidljive grinje. Štetu čini u zaštićenim prostorima. grinje Phytoseiulus persimilis(grabežljiva grinja), - zasijavanje žuto cvjetajućih biljaka u blizini nasada, - uporaba entomofagnih organizama. Puževi Agrotehničke mjere: Gastropoda, Arion spp., Deroceras spp. - suzbijanje korova, Agriolimax spp. - postavljanje mamaca i Izjedaju klice, mlade biljke, listove, ponekad također i mehaničko suzbijanje, plodove. Najveće štete prave za vlažna vremena i noću. - uporaba vapna i pepela u Iza sebe ostavljaju tragove sluzi tj. srebrnkaste pjege i Koprivina grinja Tetranychus urticae

željezov fosfat metaldehid

Ferramol Gardene Limax

 

46

ostatke izmeta.

trakama na mjestima dolaska puževa na usjev.

Luxor Pužocid Pužomor Terminator arocid

INTEGRIRANA ZAŠTITA PAPRIKE I PATLIĐANA OD KOROVA
U mjerama suzbijanja korova prednost dati mehaničkim mjerama gdje god je to moguće i učinkovito.

ŠTETNI ORGANIZAM

AKTIVNA TVAR
(R)-propikizafop

NAZIV SZB
Agil 100 EC

NAPOMENA

jednogodišnji i višegodišnji monokotiledni korovi

obična svračica Digitaria sanguinalis, koštan Echinochloa sp. jednogodišnja vlasnjača Poa anua, divlja zob Avena fatua hrapavi šćir Amaranthus retroflexus, ambrozija Ambrosia sp. rusomača Capsella bursa-pastoris, bijela loboda Chenopodium album obični čapljan Erodium cicutarium, divlja salata Lactuca scariola smrdljiva mrtva kopriva Lamium amplexicaule, dvornik Polygonum sp. tuštevi Portulaca sp., obični kostriš Senecio vulgaris obični svinjak Sonchus oleacerus, obična mala mišjakinja Stellaria media kopriva Urtica sp., dikica Xanthium sp. divlja zob Avena fatua, koštan Echinochloa sp., jednogodišnja vlasnjača Poa anua hrapavi šćir Amaranthus retroflexus, ambrozija Ambrosia sp., rusomača Capsella bursa-pastoris, bijela loboda Chenopodium album obični čapljan Erodium cicutarium, divlja salata Lactuca scariola, smrdljiva mrtva kopriva Lamium amplexicaule, dvornik Polygonum sp. tuštevi Portulaca sp., obični kostriš Senecio vulgaris, obični svinjak Sonchus oleacerus, obična mala mišjakinja Stellaria media, kopriva Urtica sp. dikica Xanthium sp., Zeleni muhar Setaria viridis, obična svračica Digitaria sanguinalis jednogodišnji travni korovi, višegodišnji širokolisni korovi

napropamid

Devil

Devrinol 45 FL

napropamid

Razza pendimetalin Dost 330 EC Stomp 330 E Ston paprika - iz presadnica

 

47

Strong jednogodišnji travni korovi, višegodišnji širokolisni korovi pendimetalin Pendigan 330 EC

Cidokor Clinic pirika Agropyron repens, poljski osjak Cirsium arvense, divlji sirak Sorghum halepense glifosat Cosmic Glifomal 480 SL Glyfos Total 480 SL Dominator pirika Agropyron repens, poljski osjak Cirsium arvense, divlji sirak Sorghum halepense, poljski slak Convolvulus arvensis Herbocor Sl glifosat Herkules 480 SL strnište - nakon berbe poljoprivrednih kultura i povrća nakon žetve/berbe polje - nakon berbe povrća

Tender Oxalis sjemenski travni korovi, širokolisni korovi, višegodišnji zeljasti korovi, drvenasti korovi glifosat Roundup BIACTIVE Total BIO

nakon berbe jednogodišnjih kultura povrće

 

48

17. INTEGRIRANA ZAŠTITA KRASTAVAVACA, TIKVI, DINJA I LUBENICA
ŠTETNI ORGANIZAM I OPIS Plamenjača Pseudoperonospora cubensis Najveće štete ova gljiva pričinjava kornišonima, iako zaražava sve tikvenjače. Na lišću krastavaca vide se relativno velike žute uglate pjege. Ako je vlažnost visoka na naličju lista vidi se rijetka bjeličasta prevlaka. Ponekada lišće izgleda mozaično. Kod dinja pjege su uglavnom okrugle. Kod jakih zaraza lišće je izlomljeno. Simptomi su slični (ne isti) onima koje uzrokuje bakterija P. syringe pv. lachrymans. MJERE SUZBIJANJA Agrotehničke mjere: - pravovremena sjetva/sadnja, - široki plodored, - odabir otpornih hibrida, - uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka. Kemijska mjera; - primjena dopuštenih SZB. mankozeb + benalaksil AKTIVNA TVAR NAZIV SZB Aliette FLASH fosetil Avi Avi WG Topic Baldo M Galben-M bakar (2) hidroksid Champion TEKUĆI Cuproline bakar (1) oksid mankozeb + mandipropamid Nordox 75 WG Nordox SUPER 75 Pergado MZ Previcur 607 SL propamokarb Proplant Trepak 607 SL propamokarb + fosetil azoksistrobin mandipropamid klortalonil Previcur Energy Quadris Revus Daconil 720 SC krastavac, tikvenjače krastavac krastavac lubenica, dinja krastavac krastavac krastavac, lubenica, dinja krastavac krastavac, lubenica, krastavac, tikva, lubenica, dinja NAPOMENE uporaba odobrena za:

 

49

Bakterijska palež Pseudomonas syringae pv.lachrymans Na listovima se na početku rasta pojavljuju uglate vodenaste pjege, koje se vremenom osuše, a tkivo ispada. Na donjoj strani pjega tijekom vlažnog vremena pojavljuje se bakterijski eksudat. Slične pjege pojavljuju se i na stabljici i plodovima iz kojih se izlučuje eksudat koji se osuši i oblikuje kapljice boje jantara. Na plodovima se vide okrugle uljane pjege, a kora plodova se često raspucava. Pepelnica Erysiphae cichoracearum, Sphaerotheca fuliginea

Agrotehničke mjere: - široki plodored, - sjetva certificiranog sjemena, - navodnjavanje kapanjem, - uporaba biostimulatora i bakrenog folijarnog gnojiva, - uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka.

Bolest se češće javlja kod uzgoja u zatvorenom prostoru, a na otvorenom obično pri kraju vegetacije. Kemijska mjera: Na gornjoj strani lišća razvija se sivkasta (S. fuliginea) - primjena dopuštenih SZB. ili bjeličasta (E. cichoracearum) prevlaka. Osim lišća napada i vriježe.

Agrotehničke mjere: - uzgoj otpornih hibrida, - uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka.

bitertanol

Baycor WP 25 Fond 12 E

lubenica, krastavac

miklobutanil

Systhane 12 E Systhane 24 E

krastavac

sumpor Kalinosul 80 WG povrtlarske kulture Kossan WG Kvašljivi sumpor Sulfolac 80 WG Sulfolac 85 SC Sumpor MICRO 80 WP Sumpor močivi Tiosam 80 Mikro

 

50

Sumpor SC-80 Tekući sumpor Thiovit JET Siva trulež Botryotinia fuckeliana (Botrytis cinerea) Gljiva prvenstveno napada biljke pri uzgoju u zatvorenom prostoru, jer joj pogoduje visoka vlažnost zraka. Mogu biti zaraženi svi dijelovi biljke, a prepoznaje se po obilnim sivim nakupinama. Jako zaraženi plodovi mogu istruniti. Venuće tikve Fusarium oxysporum f.sp.cucumerinum, Verticilium alboatrum, Verticilium dahliae To su prvenstveno paraziti mladih biljaka u klijalištima. Na presjeku stabljike mogu se vidjeti smeđi provodni snopovi. Simptomi ovise o vrsti uzročnika. Venuće je glavni simptom bolesti. Agrotehničke mjere: - uklanjanje i uništavanje zaraženih biljaka, - ograničenje navodnjavanja i sprječavanje zadržavanja vode u tlu uzgoj na otvorenom, - regulirati vlažnost tla i zraka i temperaturu u zatvorenim prostorima, - održavati higijenu zaštićenog prostora, - uzgoj manje osjetljivih kultivara. Agrotehničke mjere: - široki plodored, - sadnja manje osjetljivih kultivara, - cijepljenje na vrstu Cucurbita ficifolia, - dezinfekcija tla vodenom parom i/ili solarizacijom, - uklanjanje i zaraženih biljnih ostataka.

Fuzarijska trulež Fusarium vrste. Uzročnici bolesti naseljavaju provodni sustav biljaka zbog čega je venuće glavni simptom. U pravilu biljke povenu za vrlo kratko vrijeme. Na presjeku se vide smeđi provodni elementi.

Agrotehničke mjere: - široki plodored, - sadnja manje osjetljivih kultivara, - cijepljenje na vrstu Cucurbita ficifolia, - dezinfekcija tla vodenom parom i/ili solarizacijom, - redovito uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka.

 

51

Palež ili antraknoza Colletotrichum orbiculare (C. lagenarium)

Agrotehničke mjere: - sjetva certificiranog sjemena, - uklanjanje i uništavanje zaraženih Na listovima se pojavljuju okrugle ili ovalne pjege biljnih ostataka. zeleno-žute do smeđe boje. Pjege se pojavljuju i na plodovima koji trunu. Na mladim plodovima izaziva deformaciju i njihovo otpadanje. Na starijim plodovima parazit ulazi u unutrašnjost sve do sjemena pa takvi plodovi propadaju. Krastavost ploda Cladosporium cucumerinum Agrotehničke mjere: - uzgoj otpornih hibrida, - plodored. - bolest manjeg značenja - može se prenositi sjemenom,

Parazit dolazi na krastavcima, tikvama i dinjama, rijetko na lubenicama. Na listovima se nalaze vodene pjege koje potamne i suše se. Osušeni dijelovi otpadnu pa su listovi rupičasti. Na plodovima se prvo nalaze malene sive udubljene pjege, a na njima se pojavljuju kapljice ljepljive izlučevine. Crna trulež lista i stabljike Agrotehničke mjere: Didymella bryoniae - sjetva certificiranog sjemena, - plodored, Na stabljikama, listovima, vriježama i peteljkama - sterilizacija tla vodenom parom i/ili pojavljuju se ovalne pjege. Na plodovima prvo solarizacijom. zelenožute pjege koje se zatim šire i pocrne. Plod je smežuran i trune. Simptomi ovise o starosti biljke. Bijela trulež Sclerotinia sclerotiorum Parazit napada sve tikvenjače. Na plodovima, vriježama i donjem dijelu stabljike prvo se vide vodenaste pjege, zatim se razvija gusti bijeli micelij i kasnije u njemu crni sklerociji. Zaraženi plodovi u pravilu trunu. Bolest se najviše javlja u zaštićenom prostoru. Agrotehničke mjere: - široki plodored, - ograničenje navodnjavanja i sprječavanje zadržavanja vode u tlu, - uklanjanje i uništavanje zaraženih biljaka prije nego što se formiraju sklerociji.

- bolest manjeg značenja - može se prenositi sjemenom,

 

52

Bakterijska palež Pseudomonas syringae pv.lachrymans Na listovima se na početku rasta pojavljuju uglate vodenaste pjege, koje se vremenom osuše, a tkivo ispada. Na donjoj strani pjega tijekom vlažnog vremena pojavljuje se bakterijski eksudat. Slične pjege pojavljuju se i na stabljici i plodovima iz kojih se izlučuje eksudat koji se osuši i oblikuje kapljice boje jantara. Na plodovima se vide okrugle uljane pjege, a kora plodova se često raspucava.

Agrotehničke mjere: - široki plodored, - sjetva certificiranog sjemena, - navodnjavanje kapanjem, - uporaba biostimulatora i bakrenog folijarnog gnojiva, - uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka.

Virus mozaika krastavca Cucumber mosaic virus (CMV) Virus zaražava sve tikvenjače. Lišće je mozaično, ponekada naborano, a rubovi se mogu uvijati. Ponekada se javlja skraćivanje internodija. Simptomi ovise o domaćinu i soju virusa. Lisni mineri Liriomyza trifolii, Liriomyza bryoniae, Chromatomya horticola

Agrotehničke mjere: - suzbijanje vektora virusa, - suzbijanje korova.

Determinaciju virusa prepustiti stručnjacima.

Agrotehnička mjera: - suzbijanje korova.

spinosad Laser abamektin Vertimec 018 EC lambda-cihalotrin Karate 2,5 EC krastavac zaštićeni prostor

Kemijska mjera: Štetu čine uglavnom u zaštićenim prostorima. Hodnici - primjena dopuštenih insekticida. (mine) u listovima, a u njima se nalaze bijele ili narančaste ličinke duge do 2 mm.

krastavac zaštićeni prostor

Agrotehnička mjera: - suzbijanje korova domaćina. Biološke mjere: - uporaba predatora: grabežljiva mušica Uvijanje listova, mnogo medne rose na mlađim šiškarica Aphidoletes aphidimyza, vrste izdancima. Na donjoj strani listova svijetlozeleni, božjih ovčica te mrežokrilka zlatooka tamnozeleni ili narančasto-ružičasti insekti koji sišu Chrysoperla carnea listove. Kemijska mjera: pirimifos-metil - primjena insekticida Lisne uši Myzus persicae,Macrosiphon euphorbiae, Aphis gossypii, Aphis fabae

Actellic 50 EC Pirimifos-METIL 50 EC

povrtlarske kulture povrtlarske kulture zaštićeni prostor

 

53

pirimikarb

Pirimor 50 WG

povrtlarske kulture

Skokunci Bourletiella sp. Buhači Halticinae Skokunci su vrlo sitni kukci i nalaze se kod već oštećenog sjemena. Buhači su tamni kukcii veličine 2-3 mm koji izgrizaju rupice na izniklim listovima i dobro skaču.

Agrotehnička mjera: - sve mjere koje pospješuju rast i razvoj.

Cvjetni štitasti moljac (bijela mušica) Trialeurodes vaporariorum

Agrotehnička mjera: - suzbijanje korova. Biotehnička mjera: Čini štetu u zaštićenim prostorima. Štitasti moljac mali je - uporaba žutih ljepljivih ploča. bijeli vrlo živahni „leptirić“, dug oko 2 mm. Tijelo i krila pokriva fini bijeli vosak zbog čega se uobičajeno naziva i Kemijska mjera: bijela mušica. - primjena insekticida. Tipičan znak napada je medna rosa na listu, na kojoj se kasnije razvijaju gljive čađavice. Biljke zaostaju u rastu, pri dodiru lete bijele mušice, a na donjoj strani listova mogu se naći svijetlozelene nepomične beznoge ličinke i/ili jaja.

tiametoksam

Actara 25 WG Actellic 50 EC Pirimifos-METIL 50 EC Alfa 10 SC

krastavac povrtlarske kulture povrtlarske kulture zaštićeni prostor

pirimifos-metil

alfa-cipermetrin

Direkt Fascon Fastac 10 SC

krastavac

krastavac zaštićeni prostor

 

54

Resičari Thrips tabaci,Franklinela occidentalis, Heliothrips haemorrhoidalis Bijelosrebrne točke na listovima i zamecima plodova, mogu biti oštećenja od tripsa. U cvjetovima su primjetni mali, brzi, kao nit tanki do 2 mm dugi kukci, koji sišu sokove iz listova i cvjetova. Oštećenja su vidljiva i na plodovima. Prenosioci su virusa. Štetu čine u zaštićenim prostorima.

Biološka mjera: - uporaba entomofagnih organizama: Grabežljiva grinja Amblyseius cucumeris, grabežljiva stjenica Orius majusculus, Biotehnička mjera: - uporaba plavih ljepljivih ploča .kao indikatora za uporaba insekticida. Kemijska mjera: - primjena insekticida.

abamektin

Vertimec 018 EC spinosad Laser acetamiprid Mospilan 20 SP tiametoksam Actara 25 WG

krastavac

krastavci zaštićeni prostor

krastavac zaštićeni prostor

krastavac

Agrotehničke mjere: - sadnja zdravih presadnica, - suzbijanje korova, Odrasli oblici su ovalna gotovo prozirna tijela, duga 1 - uklanjanje i uništavanje napadnutih mm, na leđnom dijelu ima tamnije mrlje. Odrasli oblici biljnih dijelova, imaju 4 para nogu, a ličinke 3 para nogu. Simptomi - podizanje zračne vlage u zaštićenim napada su male bjeličaste točke na listovima, na donjoj prostorima, strani listova povećalom su vidljive grinje, listovi žute i - čišćenje i dezinfekcija zaštićenih suše se. Na pupovima i gornjoj strani listova vidljiva je prostora. fina paučina i grinje. Štetu čini u zaštićenim prostorima. Biološka mjera: - u zaštićeni prostor mogu se ispuštati korisni kukci. Agrotehničke mjere: Puževi - uklanjanje puževa, Limacidae, Gastropoda - postavljanje mamaca i mehaničko Izjedaju klice, mlade biljke, listove, ponekad također i suzbijanje, plodove. Najveće štete prave za vlažna vremena i noću. - uporaba vapna i pepela u trakama na Iza sebe ostavljaju tragove sluzi tj. srebrenkaste pjege i mjestima dolaska puževa na usjev. ostatke izmeta. Koprivina grinja Tetranychus urticae

klofentezin

Apollo 50 SC željezov fosfat Ferramol Gardene Limax

krastavac

metaldehid

 

55

Luxor Pužocid Pužomor Terminator AROCID Šampinjonske mušice Sciaridae Bijele sitne beznoge ličinke rastvaraju raspadajuća biljna tkiva, a povremeno napadaju i mlade biljke; mogu se naći u vriježama stabljike. Agrotehničke mjere: - uporaba dezinficiranih supstrata.

INTEGRIRANA ZAŠTITA KRASTAVACA, TIKAVA, DINJA I LUBENICA OD KOROVA U mjerama suzbijanja korova prednost dati mehaničkim mjerama gdje god je to moguće i učinkovito. ŠTETNI ORGANIZAM divlja zob Avena fatua, koštan Echinochloa sp., jednogodišnja vlasnjača Poa anua hrapavi šćir Amaranthus retroflexus, ambrozija Ambrosia sp., rusomača Capsella bursa-pastoris, bijela loboda Chenopodium album obični čapljan Erodium cicutarium, divlja salata Lactuca scariola, smrdljiva mrtva kopriva Lamium amplexicaule, dvornik Polygonum sp., tuštevi Portulaca sp., obični kostriš Senecio vulgaris, obični svinjak Sonchus oleacerus, obična mala mišjakinja Stellaria media, kopriva Urtica sp., dikica Xanthium sp., Zeleni muhar Setaria viridis, obična svračica Digitaria sanguinalis. pirika Agropyron repens, poljski osjak Cirsium arvense, divlji sirak Sorghum halepense AKTIVNA TVAR NAZIV SZB Devil napropamid Devrinol 45 FL Razza Dozvoljeno za lubenicu NAPOMENA

glifosat

Cidokor Clinic

polje - nakon berbe povrća

 

56

Cosmic Glifomal 480 SL Glyfos Total 480 SL Dominator glifosat pirika Agropyron repens, poljski osjak Cirsium arvense, divlji sirak Sorghum halepense, poljski slak Convolvulus arvensis Herbocor Sl Herkules 480 SL Tender Oxalis glifosat sjemenski travni korovi, širokolisni korovi, višegodišnji zeljasti korovi, drvenasti korovi Roundup BIACTIVE Total BIO strnište - nakon berbe poljoprivrednih kultura i povrća nakon berbe jednogodišnjih kultura povrće nakon žetve/berbe

 

57

18. INTEGRIRANA ZAŠTITA GRAHA
ŠTETNI ORGANIZAM I OPIS Palež Collethotrichum lindemuthianum Na svim nadzemnim organima pjege različite veličine. Već na kotiledonima uočljive su tamne udubljene pjege, a na lišću tamnosmeđe, ovalne ili uglate pjege. Na mahunama su vidljive smeđe udubljene pjege sa crvenim uzdignutim rubom. Hrđa Uromyces appendiculatus Na naličju lišća vidljivi su smeđi jastučići (sorusi) okruženi svijetlozelenim oreolom. Pri jakim zarazama (vlažno vrijeme) lišće se suši. Smeđi jastučići razvijaju se i na mahunama. MJERE SUZBIJANJA Agrotehničke mjere: - sadnja certificiranog sjemena i otpornih sorti, - plodored, - uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka. AKTIVNA TVAR NAZIV SZB NAPOMENA

Agrotehničke mjere: - uporaba otpornih ili tolerantnih kultivara, - na jesen dezinficirati motke (kolce), - uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka.

Pjegavost lišća Mychosphaerella spp.(Ascochyta pinodes) Prvenstveno je parazit graška.

Agrotehničke mjere: - plodored, - sadnja certificiranog sjemena, - uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka.

 

58

Agrotehničke mjere: - sadnja certificiranog sjemena, - široki plodored, Gljivice uzrokuju truljenje korijena kojem sljedi - uklanjanje i uništavanje zaraženih venenje i kasnije propadanje cijele biljke. biljnih ostataka.

Fuzariozno uvenuće Fusarium oxysporium f. sp.phaseoli i dr.

Bijela trulež Sclerotinia sclerotiorum

Agrotehničke mjere: - plodored, - ograničenje navodnjavanja i Na donjim dijelovima stabljike pojave se prvo sprječavanje zadržavanja vode u tlu vodenaste pjege, potom gusti bijeli micelij u kojemu - ne pregusta sjetva, kasnije nastaju crni sklerociji. - uklanjanje i zaraženih biljnih ostataka. Mogu se zaraziti i mahune, simptomi kao na stabljici. Sklerociji mogu nastati u mahunama, a sjeme je inficirano micelijem.

Palež listova graha Pseudomonas syringae pv. phaseolicola, Bakterijska plamenjača graha Xanthomonas campestris pv.phaseoli Pripada među karantenske štetne organizme u proizvodnji graha za sjeme. Na gornjoj strani listova svijetlozelene nekrotične pjege, na mahunama okrugle masne pjege koje prodiru u mahune; zrna su masno, smeđe pjegava. Simptomi u izvjesnoj mjeri ovise o vrsti bakterije. Virusi CMV, BYMV, BCMV

Agrotehničke mjere: - sadnja certificiranog sjemena, - plodored, - uklanjanja i uništavanje zaraženih biljnih ostataka.

bakar (2) hidroksid

Blauvit

Champion bakar (iz bakarnog(2) hidroksida

Champion WG 50 Determinaciju virusa prepustiti stručnjacima.

Agrotehničke mjere: - sjetva bezvirusnog certificiranog sjemena, Mozaik na listovima, odumiranje vrha, sušenje biljaka. - uklanjanje i uništavanje zaraženih Simptomi u izvjesnoj mjeri ovise o soju virusa. biljnih ostataka, - uništavanje vektora.

 

59

Agrotehničke mjere: - skladište poprskati insekticidom prije berbe odnosno unošenja graha, Ženka na oranici odlaže jaja na mahune koje - ličinke se mogu uništiti i niskom sazrijevaju. Pri visokim temperaturama razvoj traje oko temperaturom; nekoliko dana na –18 C. mjesec dana. Ima 3-4 generacije, a može ih imati i više.

Grahov žižak Acanthoscelides obtectus

magnezijev fosfid

Detia Degesch ploče (trake) Detia GAS-EX P (pelete) skladišni objekti

aluminijev fosfid

Detia GAS-EX T (tablete) skladišni objekti dijatomejska zemlja + silika gel Crna bobova uš Aphis fabae Zelena graškova lisna uš Acyrthosiphon pisum Crna bobova uš Aphis fabae je relativno malena uš; 1,3-2,6 mm, crne boje. Direktne štete nanosi sisanjem sokova što uzrokuje kovrčanje i izvijanje listova; na izdancima i cvjetovima pojavljuju se kolonije crnih uši. Na naličju lišća kolonije zelenih uši. Polifag koji prenosi oko 150 virusa. Zelena graškova lisna uš Acyrthosiphon pisum je duljine 3,5-6 mm. Odrasli su oblici žutozeleni no postoje i ružičasti oblici. Rjeđe se javlja na grahu. Kemijska mjera: - kod velike brojnosti suzbijati dopuštenim SZB. Protect-IT Pirimifos-METIL 50 EC pirimifos-metil Actellic 50 EC povrtlarske kulture - u staklenicima i drugom zaštićenom prostoru

Boxer 200 SL Confidor SL 200 Congo imidakloprid Dali Kohinor 200 SL Magnum 200 SL Rapid pirimikarb Pirimor 50 WG

 

60

Grahove muhe, „korijenove muhe“ Delia /Phorbia/ platura i D. florilega Ličinke Phorbia platura su bjelkaste, duge 6-7 mm, a ličinke Ph. florilega su i kraće od ličinki prve vrste. Polifagne, također na grašku, krastavcima, luku, špinatu, rajčici, šparogi. Oštećenja na prvim supkama, slabo klijanje. Manje štete napravi kod suhog i toplog proljeća. Stjenice Calocoris norvegicus Svjetlije mrlje na mahunama –ugrizi. Polifag ima 1 –2 generacije godišnje, nema veće gospodarske štete.

Agrotehničke mjere: - plodored, - kasnija sadnja/sjetva, - ne gnojiti svježim stajskim gnojivom, - rahliti tlo za bolje nicanje, - poslije berbe uništiti biljne ostatke, - izbjegavati sjetvu graha i boba nakon špinata.

Agrotehnička mjera: - suzbijanje korova domaćina stjenice.

Agrotehničke mjere: - uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka, Gusjenica je isprva bjelkasto-ružičasta a kasnije - spriječiti unošenje zaražene robe s postaje siva ili svijetlosmeđa s tamnom glavom; naraste ličinkama u skladišta. do 25 mm. Ličinka moljca izjeda zrnje. Koprivina grinja Agrotehničke mjere: Tetranychus urticae - suzbijanje korova, Čest i vrlo opasan štetnik kultura u zaštićenom - uklanjane i uništavanje zaraženih prostoru. Odrasli oblici su su dužine oko 1 mm gotovo biljnih ostataka, prozirna tijela. Ima 4 para nogu, ličinke 3 para nogu. Na - dovoljno zalijevanje, leđnom dijelu ima tamne mrlje. - održavanje higijene u zaštićenom Simptomi napada su male bjeličaste točke na listovima. prostoru, Na donjoj strani listova povećalom su vidljive grinje, - redovita kontrola nasada. listovi žute i suše se. Na pupovima i gornjoj strani listova vidljiva je fina paučina i grinje.Štetniku pogoduje suho i toplo vrijeme. Prag štetnosti je 2 – 3 odrasla primjerka po listu.

Kukuruzni moljac Ostrinia nubilalis

 

61

INTEGRIRANA ZAŠTITA GRAHA OD KOROVA U mjerama suzbijanja korova prednost dati mehaničkim mjerama gdje god je to moguće i učinkovito. ŠTETNI ORGANIZAM europski mračnjak Abutilon theoprasti, hrapavi šćir Amaranthus retroflexus, pelinasta ambrozija Ambrosia elatior, jarmen Anthemis spp., loboda Atriplex spp., loboda Chenopodium spp., divlji kupus Brasica oleracea, pastirska torbica Capsella bursa-pastoris, obična konica Galinsoga parviflora, broćika turica Galium aparine, kamilica Matricaria spp., poljska gorušica Sinapis arvensis, crna pomoćnica Solanum nigrum, poljska mišjakinja Stellaria media, dikica Xanthium spp. europski mračnjak Abutilon theoprasti, hrapavi šćir Amaranthus retroflexus, pelinasta ambrozija Ambrosia elatior, jarmen Anthemis spp., loboda Atriplex spp., loboda Chenopodium spp., divlji kupus Brasica oleracea, pastirska torbica Capsella bursa-pastoris, obična konica Galinsoga parviflora, broćika turica Galium aparine, kamilica Matricaria spp, poljska potočnica Myosotis arvensis, crna pomoćnica Solanum nigrum, poljska mišjakinja Stellaria media, dvornik Polygonum spp. osim Polygonum aviculare, poljska gorušica Sinapis arvensis, divlja rotkva Raphanus raphanistrum, dikica Xanthium spp. AKTIVNA TVAR NAZIV SZB NAPOMENA

bentazon

Basagran 600 Bazano

bentazon

Bentagran 600

Sax 600 jednogodišnji širokolisni korovi, višegodišnji širokolisni korovi, jednogodišnji uskolisni korovi, višegodišnji uskolisni korovi jednogodišnji uskolisni travni korovi, višegodišnji uskolisni travni korovi pirika Agropyron repens, poljski osjak Cirsium arvense, divlji sirak Sorghum halepense glifosat imazamoks Pulsar 40 kletodim Select Super Cidokor Clinic Cosmic Glifomal 480 SL Glyfos polje - nakon berbe povrća

 

62

Total 480 SL Dominator glifosat pirika Agropyron repens, poljski osjak Cirsium arvense, divlji sirak Sorghum halepense, poljski slak Convolvulus arvensis Tender Oxalis glifosat sjemenski travni korovi, širokolisni korovi, višegodišnji zeljasti korovi, drvenasti korovi Roundup BIACTIVE Total BIO Herbocor Sl Herkules 480 SL strnište - nakon berbe poljoprivrednih kultura i povrća nakon berbe jednogodišnjih kultura povrće nakon žetve/berbe

19. INTEGRIRANA ZAŠTITA GRAŠKA
ŠTETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE AKTIVNA TVAR NAZIV SREDSTVA SZB NAPOMENA

Palež Mycosphaerella spp.(Ascochyta pinodes), Ascochyta pisi, Ascochyta pinodella Sve tri vrste uzrokuju slične (ne iste) simptome na nadzemnim dijelovima. A. pinodella zaražava i korijen. Simptomi na mahunama slični su onima koje na grahu izaziva C. lindemuthianum, na lišću žute, zatim smeđe pjege okruglog, ovalnog ili uglatog oblika.

Agrotehničke mjere: - plodored, - sadnja certificiranog sjemena, - uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka.

Pepelnica Agrotehničke mjere: Erysiphe pisi var. pisi - sadnja otpornih sorata, Na površini svih zelenih dijelova karakteristična - uklanjanje i uništavanje zaraženih pepeljasta prevlaka. biljnih ostataka.

sumpor

Kalinosul 80 WG Kossan WG

 

63

Kvašljivi sumpor Sulfolac 80 WG Sulfolac 85 SC Sumpor micro 80 WP Sumpor močivi Tiosam 80 mikro Sumpor SC-80 Tekući Sumpor Thiovit JET Kumulus DF Chromosul 80 Cosavet DF Siva plijesan Botryotinia fuckeliana (Botrytis sp.) Za vlažnog i prohladnog vremena mogu biti zaraženi svi nadzemni dijelovi, a osobito mahune na kojima se razvija gusta siva prevlaka. Agrotehnička mjera: - ograničenje navodnjavanja i sprječavanje zadržavanja vode u tlu.

Crna bobova uš Aphis fabae Zelena graškova lisna uš Acyrthosiphon pisum Crna bobova uš Aphis fabae je relativno malena uš; 1,3-2,6 mm, crne boje. Direktne štete nanosi sisanjem sokova što uzrokuje kovrčanje i izvijanje listova. Na izdancima i cvjetovima pojavljuju se kolonije crnih uši. Na naličju lišća kolonije zelenih uši. Polifag koji

Kemijska mjera: - kod velike brojnosti suzbijati dopuštenim SZB. imidakloprid

Boxer 200 SL

 

64

Confidor SL 200 Congo Dali Kohinor 200 SL Magnum 200 SL Rapid Agrotehničke mjere: - uklanjanje uništavanje zaraženih biljnih ostataka na polju Kornjaš je sivosmeđ, dug 4-5 mm, s bijelim pjegama i - izbjegavanje sjetve graška u blizini pokriljem koji ne pokriva potpuno zadak. Ličinka je šuma, voćnjaka i drvoreda, prljavobijela, duga 6 mm i ima tri para slabo razvijenih - sprječavanje unošenje ličinki u prsnih nogu. Kukuljica je sivkasta, duga 5-5,5 mm. skladišta i izletanja štetnika iz skladišta. Čim se iz jaja razvije ličinka, odmah se ubušuje u mahunu i zatim u prvo zrno na koje naiđe. Ličinka ostaje u zrnu dok se ne razvije u kornjaša. Agrotehničke mjere: - ranija berba, - sjetva ranozrelih sorata, Štete se javljaju u vrijeme cvatnje graška, koje se - nakon berbe ukloniti sve biljne ostatke podudara s letom ovih leptira; uglavnom veće štete su i spaliti ih. od pjegavog graškovog savijača. Gusjenice u mahunama izjedaju i zapredaju zrna graška i onečišćuju ga svojim izmetinama. Napadnute mahune lakše se kvare, trunu i propdaju. Agrotehničke mjere: - napadnute izboje i mahune prikupiti i spaliti, Odrasli je oblik žute boje, s crnim ticalima, dug 2mm. . pridržavanje plodoreda, Jaja su ovalobubrežastog oblika s kratkim drškom, - prostorna izolacija od prošlogodišnjih prljavobijele boje. Ličinka je crvolika, bijela, a površina zaraženih tim štetnikom. kukuljica žutosmeđa. Drugo pokoljenje graškove mušice odlaže jaja u mahune, a ličinke se hrane s unutarnje strane mahune. Graškova mušica Contarinia pisi Crni i pjegavi graškov savijač Laspyresia nigricana, Laspyresia dorsana Graškov žižak Bruchus pisorum

 

65

Pipe mahunarke Sitona spp Mali kornjaši dugi 4-5 mm, uska produžena tijela, prekrivena dlačicama-ljuskicama. Ličinke su beznoge, prljavobijele boje i malo povijene. Na mladim biljkama graška izgrizaju plojku lista sve do glavne žile, a poslije kad lišće otvrdne oštećuju ga s ruba, pa lišće sliči listu hrasta.

INTEGRIRANA ZAŠTITA GRAŠKA OD KOROVA

ŠTETNI ORGANIZAM

AKTIVNA TVAR (R)-propikizafop

NAZIV SZB

NAPOMENA

jednogodišnji i višegodišnji travni korovi europski mračnjak Abutilon theohprasti, hrapavi šćir Amaranthus retroflexus, pelinasta ambrozija Ambrosia elatior, jarmen Anthemis spp., loboda Atriplex spp., loboda Chenopodium spp., divlji kupus Brasica oleracea, pastirska torbica Capsella bursa-pastoris, obična konica Galinsoga parviflora, broćika turica Galium aparine, kamilica Matricaria spp., poljska gorušica Sinapis arvensis, crna pomoćnica Solanum nigrum, poljska mišjakinja Stellaria media, dikica Xanthium spp.

Agil 100 EC Basagran 600 Basagran SUPER bentazon Bazano Bentagran 600 Sax 600 pendimetalin + imazamoks

sjemenski travni korovi, sjemenski širokolisni korovi jednogodišnji širokolisni korovi, višegodišnji širokolisni korovi, jednogodišnji uskolisni korovi, višegodišnji uskolisni korovi imazamoks

Escort

Pulsar 40

 

66

Cidokor Clinic pirika Agropyron repens, poljski osjak Cirsium arvense, divlji sirak Sorghum halepense glifosat Cosmic Glifomal 480 SL Glyfos Total 480 SL Dominator glifosat pirika Agropyron repens, poljski osjak Cirsium arvense, divlji sirak Sorghum halepense, poljski slak Convolvulus arvensis Tender Oxalis glifosat sjemenski travni korovi, širokolisni korovi, višegodišnji zeljasti korovi, drvenasti korovi Roundup BIACTIVE Total BIO Herbocor Sl Herkules 480 SL strnište - nakon berbe poljoprivrednih kultura i povrća nakon berbe jednogodišnjih kultura povrće nakon žetve/berbe polje - nakon berbe povrća

 

67

20. INTEGRIRANA ZAŠTITA BLITVE I CIKLE
ŠTETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE SUZBIJANJA AKTIVNA TVAR NAZIV SZB NAPOMENA

Agrotehničke mjere: - uporaba tolerantnih kultivara, - plodored, Pojavljujuju se brojne pjege svjetle sredine i - uklanjanje i uništavanje zaraženih crvenosmeđeg ruba. biljnih ostataka. Pri jakim zarazama pjege se spajaju i lišće se može sušiti.

Pjegavost lišća Cercospora beticola

Bolest manjeg značaja

Pepelnica Erysiphe betae Pepelnicom prekriveni listovi požute i kod jačeg napada se osuše.

Agrotehnička mjera: - uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka.

sumpor

Cosavet DF Kalinosul 80 WG Kossan WG Kvašljivi sumpor Sulfolac 80 WG Sulfolac 85 SC Sumpor Micro 80 WP Sumpor močivi Tiosam 80 Mikro Sumpor SC-80 Tekući sumpor

Bolest je manjeg značaja i rijetko treba poduzimati mjere zaštite

 

68

Thiovit Jet Agrotehničke mjere: - široki plodored, - uporaba certificiranog sjemena, Najmlađi listovi su svijetlo zelene boje, zadebljali i - ako se bolest pojavi pojedinačno krti. zaražene biljke ukloniti iz nasada i Na naličju se vidi prevlaka sivo ljubičaste boje. uništiti. Plamenjača Peronospora schachtii (P. farinosa f.sp. betae)

Agrotehnička mjera: - uporaba zaštitnih mreža kojima se štetnicima onemogućava pristup do Na donjoj strani listova nalaze se lisne uši raznih boja uzgajanih biljaka. koje sišu biljne sokove (oslabljuju biljke i prenose viruse). Zaraženi listovi se uvijaju.

Lisne uši Myzus persicae, Aphis fabae.

pirimifos-metil pirimikarb

Pirimifos-metil 50 EC Actellic 50 EC Pirimor 50 WG

povrtlarske kulture - u staklenicima i drugom zaštićenom prostoru

Puževi Limacidae, Gastropoda

Izjedaju klice, mlade biljke, listove, ponekad također i plodove. Najveće štete prave za vlažna vremena i noću. Iza sebe ostavljaju tragove sluzi tj. srebrenkaste pjege i Kemijska mjera ostatke izmeta. - uporaba limacida.

Agrotehničke mjere: - čišćenje puteva preko kojih dolaze na parcelu, - suzbijanje korova.

željezov fosfat

Ferramol Gardene Limax

metaldehid

Luxor Pužocid Pužomor

 

69

ZEMLJIŠNI ŠTETNICI Sovice pozemljuše Agrotis segetum, Agrotis ypsilon, Euxoa temera, Žičnjaci Elateridae Hruštevi Melolontha melolontha Komar - ličinke Tipula spp. Rovac Gryllotalpa gryllotalpa Kupusna muha - ličinke Chortophila brassicae Lukova muha - ličinke Hylemya antiqua Vrtna dlakava mušica - ličinke Bibio hortulanus Korijen izgrižen, biljke propadaju, vrat korijena i listovi uz tlo izgriženi.

Agrotehničke mjere: - izbjegavanje višegodišnje trave kao predusjev, - višekratno obrađivanje tla, - optimalni rokovi sjetve i sadnje, - preventivno zalijevanje i navodnjavanje sadnica prilikom sjetve odnosno sadnje,

INTEGRIRANA ZAŠTITA BLITVE I CIKLE OD KOROVA U mjerama suzbijanja korova prednost dati mehaničkim mjerama gdje god je to moguće i učinkovito. ŠTETNI ORGANIZAM jednogodišnji širokolisni korovi AKTIVNA TVAR kloridazon NAZIV SZB Pyramin FL Pyramin WG NAPOMENA

21. INTEGRIRANA ZAŠTITA SALATE, RADIČA I ENDIVIJE
ŠTETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE SUZBIJANJA AKTIVNA TVAR NAZIV SZB NAPOMENA

Koncentrična pjegavost lista endivije i salata Alternaria solani f.sp. endiviae, A. cichorii

Agrotehničke mjere: - uporaba certificiranog sjemena, - ne pregusta sadnja,

bakar (2) hidroksid Blauvit

 

70

Champion Pepelnica Erysiphe cichoracearum f. sp. cichorii Bolest se javlja ljeti u toplim i važnim klimatskim uvjetima. Pepelnicom prekriveni listovi požute i kod jačeg napada se suše. Parazit napada sve vrste salata, ali osjetljivost svih vrsta kao i sorata nije ista. Agrotehnička mjera: - uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka.

Kalinosul 80 WG Kossan WG Kumulus DF Kvašljivi sumpor Sulfolac 80 WG sumpor Sulfolac 85 SC Sumpor Micro 80 WP Sumpor močivi Tiosam 80 mikro Sumpor SC-80 Tekući sumpor Thiovit Jet

 

71

Pjegavost salate Microdochium panattoniana)

Agrotehničke mjere: (Marssonina - uporaba certificiranog sjemena, - dvogodišnji plodored, - smanjiti vlaženje lišća, Male klorotične pjege najprije na vanjskim listovima. - uklanjanje i uništavanje zaraženih Kasnije obole i stariji listovi. Prvo se vide vodenaste biljnih ostataka. pjege koje dobivaju žutu pa zatim svjetlo smeđu boju. Obrubljene su tamnijom zonom tkiva. Radič je rijetko zaražen. panattonianum

Bolest manjeg značaja

Bijela trulež Sclerotinia minor, S. sclerotiorum Biljke mogu biti napadnute u svim fazama razvoja. Karakterističan simptom (Sclerotinia spp.) je truljenje biljke i gusti bijeli micelij pri korijenovom vratu u kojem nastaju crni sklerociji. Siva plijesan Botryotinia fuckeliana (Botrytis cinerea)

Agrotehničke mjere: - ograničenje navodnjavanja i sprječavanje zadržavanja vode u tlu uzgoj na otvorenom, - odstranjivanje bolesnih biljaka, - uporaba otpornih kultivara, Kidan - uporaba solarizacije, iprodion - uporaba folija i podignutih gredica, Lupo - plodored, Može zaraziti i rasad. B. cinerea uzrokuje truljenje - smanjiti vlagu tla i zraka u zaštićenim bazalnih listova i korijenovog vrata. Zaraženi dijelovi prostorima, boskalid + piraklostrobin su prekriveni sivom nakupinom reproduktivnih organa Signum gljive. Ovi paraziti jednako napadaju sve vrste salata.

 

72

Plamenjača Bremia lactucae Simptomi ovise o vrsti, sorti ili hibridu te o klimatskim uvjetima. Velike štete mogu nastati u zaštićenim prostorima kada mlade biljke potpuno propadaju. Na razvijenom lišću pjege su prvo žučkaste i okrugle, a zatim su uglate. Pri visokoj vlažnosti na naličju listova pojavljuje se bjeličasta prevlaka.

Agrotehničke mjere: - široki plodored, - uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka, - voditi računa o ocjeditosti tla, - redovito prozračivanje zaštićenog prostora, - uzgoj otpornih kultivara.

Avi WG fosetil Avi Aliette Flash Topic

Agrotehničke mjere: - širok plodored (barem 4-godišnji), - uravnotežena gnojidba dušikom i Truljenje vanjskih i unutarnjih listova. Truljenje se kalijem, pojavljuje na rubovima listova i kasnije se proširi na - uklanjanje i uništavanje zaraženih cijelu površinu lista. biljnih ostataka, Simptomi u izvjesnoj mjeri ovise o vrsti bakterije. - sjetva/sadnja certificiranog sjemena, - ne navodnjavati kišenjem.

Bakterijska palež listova Pseudomonas cichorii, Erwinia carotovora

Virusi CMV, LeMV Deformacije i obojenosti listova. Simptomi u izvjesnoj mjeri ovise o soju virusa.

Agrotehničke mjere: - uporaba bezvirusnog certificiranog sjemenskog i sadnog materijala, - suzbijanje korova, - uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka, - ograničavanje gnojidbe dušičnim gnojivima, - suzbijanje vektora virusa.

Determinaciju virusa prepustiti stručnjacima.

 

73

Lisne uši Uroleucon sonchi,Hyperomyzus lactucae i dr.

Agrotehnička mjera:

- uporaba vlaknastih pokrivki kojima se Glavna sezona zaraza je na proljeće i jesen. Ljeti je sprječava pristup štetnih organizama pisutno osjetno prirodno smanjenje populacije uši. uzgajanim biljkama. Prenose viruse.

Korjenove uši Pemphigus bursarius, Trama troglodytes

Agrotehničke mjere:

- širok plodored (barem 4- godišnji), Uši su žučkaste, prekrivene bjelkastom vunastom tvari. - uklanjanje i uništavanje zaraženih Sišu korijenje te zbog toga zaostaje rast napadnutih biljnih ostataka. biljaka. štete su veće za sušna i topla vremena, koje pogoduje razvoju uši. Lisni mineri Ophiomya pinguis Štetu čine uglavnom u zaštićenim prostorima. Karakteristični su uski hodnici, prije svega u glavnoj žili lista. U hodnicima su prisutne bijele ličinke bez nogu. Na listovima su primjetni ubodi koje štetni organizam uzrokuje za vrijeme hranjenja i odlaganja jaja. Godišnje ima 3-4 generacije. Žuta kukuruzna sovica Helicoverpa armigera Boja gusjenica ovisi o prehrani, u početku su svjetlije, a kasnije tamnije do 4 cm duge. Na zelenim plodovima se primjećuju gusjenice koje se kasnije ubušuju u plodove. Ova vrsta je se hrani i drugim vrstama povrća. Agrotehnička mjera: - uporaba mreža kojima sprječavamo pristup štetnim organizmima uzgajanim biljkama.

Agrotehničke mjere: - uništavanje kukuruzovine (malčiranje). - uzgoj kukuruza izolirati od uzgoja povrća, a gdje je to moguće također i od zaštićenih prostora.

 

74

Agrotehničke mjere: - uklanjanje puževa, - čišćenje puteva preko kojih dolaze na Izjedaju klice, mlade biljke, listove, ponekad također i parcelu, plodove. Najveće štete prave za vlažna vremena i noću. - suzbijanje korova. Iza sebe ostavljaju tragove sluzi tj. srebrenkaste pjege i ostatke izmeta. Kemijska mjera: - uporaba limacida.

Puževi Limacidae, Gastropoda

željezov fosfat

Ferramol Gardene Limax Luxor

metaldehid

Pužocid Pužomor

Terminator AROCID ZEMLJIŠNI ŠTETNICI Sovice pozemljuše Agrotis spp. Žičnjaci Elateridae Hruštevi Melolontha melolontha. Nagriženo korijenje, hodnici ubušeni u korijenje i gomolje, izgrižen korijenov vrat, biljke propadaju. Agrotehničke mjere: - izbjegavanje višegodišnjih trava kao predusjeva, - višekratna obrada tla, - optimalni rokovi sjetve.

INTEGRIRANA ZAŠTITA ENDIVIJE, SALATE I RADIČA OD KOROVA U mjerama suzbijanja korova prednost dati mehaničkim mjerama gdje god je to moguće i učinkovito. ŠTETNI ORGANIZAM AKTIVNA TVAR NAZIV SZB NAPOMENA

 

75

obična pirika Agropyron repens, stoklas Bromus spp., ljulj Lolium spp., vlasnjača Poa sp., klupčasta oštrica Dactylis glomerata, bijela loboda Chenopodium album, obični kužnjak Datura stramonium, smrdljiva mrtva kopriva Lamium amplexicaule, jednogodišnja resulja Mercurialis annua, poljski mak Papaver rhoeas, broćika turica Galium aparine, suličasti trputac Plantago lanceolata, ptičji dvornik Polygonum aviculare, slakasti dvornik Polygonum convulvulus, veliki dvornik Polygonum persicaria, divlja rotkva Raphanus raphanistrum, poljska gorušica Sinapis arvensis, crna pomoćnica Solanum nigrum, mala mišjakinja Stellaria media, poljska čestitka Thlaspi arvense

propizamid

Kerb 50 W

sjemenski travni korovi, širokolisni korovi, višegodišnji zeljasti korovi, drvenasti korovi

glifosat

Oxalis

22. INTEGRIRANA ZAŠTITA KUPUSNJAČA
ŠTETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE SUZBIJANJA AKTIVNA TVAR NAZIV SZB NAPOMENA

Kupusna kila Plasmodiophora brassicae Gljiva zaražava najčešće korijen, a ponekad donji dio stabljike. Na zaraženim dijelovima razvijaju se tumoraste tvorevine (kila). Velike štete nastaju pri zarazi presadnica. Simptomi na lišću su (ono nije direktno zaraženo) promjena boje i venuće. Sve kupusnjače su osjetljive, a samo neke Raphanus sorte su manje osjetljive.

Agrotehničke mjere: - odabir tolerantnih sorti, - uzgoj zdravih sadnica, - plodored - 5 godina, - suzbijanje korova iz obitelji krstašica, - kalcizacija, - dezinfekcija mjesta za sjetvu vodenom parom i/ili solarizacijom, - uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka.

Bolest manjeg značaja i javlja se samo na kiselim tlima

 

76

Plemenjača Peronospora parasitica Znakovi bolesti pojavljuju se već na kotiledonima i na prvim pravim listovima. Na lišću se vide žute pjege, a na naličju se formira siva prevlaka. Jako zaraženo lišće vene pa se može osušiti cijela presadnica. Starije lišće je otporno. Kod cvjetače može biti zaražen i cvijet (cvat) što umanjuje njenu tržnu vrijednost.

Agrotehničke mjere: - suzbijanje korova, - ne pregusta sjetva, - pokrivene gredice treba prozračivati, bakar hidroksid- dezinfekcija klijališta vodenom parom bakarsulfat i/ili solarizacijom, - uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka. bakar (2) sulfatpentahidrat bakarni oksiklorid

Bordoška juha Modra galica Plavi kamen

Agrotehničke mjere: - uklanjanje i uništavanje biljnih ostataka, Mogu oboljeti već i jako mlade biljke (presad). - plodored, Kasnije obole vanjski listovi na njima se razvijaju - ne sijati/saditi na vlažnim položajima. tamnosmeđe koncentrične pjege koje su prekrivene (vlažno vrijeme) tamnom prevlakom spora. Pjege se mogu spajati i listovi se suše. Crna trulež provodnih snopova Agrotehničke mjere: Xanthomonas campestris - odabir tolerantnih sorti, - plodored (5 godina za sadnice, 2 Biljke mogu biti zaražene u svim fazama razvoja. godine za uzgoj), Mlade biljke propadaju. Kasnije se na listovima vide - koristiti certificirano sjeme, žutosmeđe pjege, a žile pocrne. Tkivo između lisnih - pravilna gnojidba kalijem, žila ima izgled pergamenta. Na poprečnom presjeku - uklanjanje i uništavanje zaraženih korijena (kocen) vidi se tamno obojeno provodno tkivo. biljnih ostataka. Prstanasta pjegavost Agrotehničke mjere: Mycosphaerella brassicola - plodored, - odabir tolerantnih sorti, Simptomi se javljaju na starijim listovima na kojima se - kupusnjače ne sijati/saditi vide prstenaste pjege. Veličina i oblik pjega ovisi o u blizini uljane repice, domaćinu. Jako zaraženo lišće žuti i otpada. Bolest je - uporaba certificiranog sjemena, češća na cvjetači i kupusu, a može se javiti i na kelju - suzbijanje korova, pupčaru. - duboko zaoravanje ostataka kupusnjača.

Koncentrična pjegavost lišća Alternaria brassicae

Rame caffaro 32 WP boskalid + piraklostrobin Signum

Bolest se prenosi sjemenom

Bolest se prenosi sjemenom

Bolest nema veliki značaj, može se prenosti sjemenom

 

77

Mozaični virusi kupusnjača Turnip mosaic virus, (Brassica virus 1 sinonim) Žutica korabe i repe Brassica virus 5 Žuti mozaik korabice i repe Turnip yellow mosaic virus Virus mozaika cvjetače Cauliflower mosaic virus (Brassica virus 3 sinonim) Simptomi bolesti su različiti na pojedinim vrstama i sortama i ovise o uzročniku bolesti.

Agrotehnička mjera: - suzbijanje vektora.

Determinaciju prepustiti stručnjacima.

Agrotehničke mjere: - sabiranje listova s kolonijama gusjenica na manjim oranicama, U travnju i svibnju lete leptiri prve generacije, a u - uporaba mreže. srpnju i kolovozu leptiri druge generacije. Gusjenice obrste listove do lisnih žila. Opasan je prije svega na manjim površinama, a na većim površinama uglavnom na rubovima.

Kupusni bjelac i mali kupusar Pieris brassicae, Pieris rapae

Lino klorpirifos-metil Reldan 40 EC Rely 40 beta-ciflutrin Beta-Baythroid EC 025 Baturad WP Biobit WP lambda-cihalotrin Karate 2,5 EC

Bacillus thuringiensis subsp. kurstaki

Kupusni moljac Plutella xylostella Gusjenice narastu do 12 mm, a tijelo im je suženo prema oba kraja. Prezimi u biljnim ostacima. Leptiri prve generacije lete u svibnju, druge u srpnju, a treće u kolovozu. Gusjenice izjedaju listove s donje strane, prave karakteristične „prozorčiće“ te na kraju izjedaju cijelo lisno tkivo.

Agrotehničke mjere: - uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka, - mjere koje ubrzavaju rast i razvoj biljke. - uporaba feromona. Kemijska mjera: - primjena insekticida (prag je 1 gusjenica po biljci).

lambda-cihalotrin alfa-cipermetrin

Lambda 5 EC Alfa 10 SC Direkt

 

78

Fascon Fastac 10 SC lambda-cihalotrin Kupusna sovica Mamestra brassicae Agrotehničke mjere: - duboko jesensko oranje, - suzbijanje korova. Karate 2,5 EC Boxer 200 SL Congo Dali imidakloprid Kohinor 200 SL Magnum 200 SL Rapid Confidor SL 200 beta-ciflutrin lambda-cihalotrin deltametrin Kupusna mušica srčikarica Contarinia nasturtii Ličinke su žućkaste, duge 2-3 mm. Napada sve kupusnjače, prije svega kupus i cvjetaču. Lišće se kovrča na dolje i ne formira glavu. Sekundarno se često javlja trulež. Ima tri do pet generacije godišnje. Agrotehničke mjere: Kupusna muha Delia radicum = Delia, Phorbia, Chortophilia, - poljoprivredna proizvodnja Hylemyia brassiscae certificiranog sadnog materijala, - uklanjanje i uništavanje biljnih U travnju i svibnju pojavljuju se muhe, koje odlažu ostataka kupsnjača, jaja na vrat korijena ili uz njega. Ima tri generacije - uporaba zaštitnih mreža. godišnje (drugu u srpnju i kolovozu, a treću u rujnu i listopadu). Suzbijamo je već pri sjetvi! Kemijske mjere: - primjena insekticida ako se pojavi više od 4 jaja ili ličinke po m2, - granulirane insekticide inkorporirati Beta-Baythroid EC 025 Karate 2,5 EC Roetem kupus kupus

Kapusna sovica je među više sovica najopasnija. Gusjenice mesnatog izgleda starenjem mijenjaju boju, Kemijska mjera: od sive, zelenkaste, smeđe do crne. Gusjenice prve - primjena insekticida kada su gusjenice generacije u lipnju i srpnju izjedaju listove, a gusjenice manje od 20-25 mm. druge generacije se od kolovoza nadalje ubušuju u glavice.

imidakloprid

Macho 70 WS

dimetoat

Calinogor, Perfekthion, Rogor 40, Ritam, Sistemin E-40, Zagor, Chromgor 40

 

79

Pipe Ceutoryinchus pleurostigma = Ceutoyinchus quadriens Pipe su duge 2,5 - 3 mm, sive boje tijela. Ličinke su bjelkaste, beznoge. Ličinke buše hodnike u peteljci i stabljici biljke, a glavatom kupusu oštećuju glave.

Agrotehnička mjera: - uporaba certificiranog sadnog materijala.

Agrotehničke mjere: Buhači Phyllotreta nemorum, P. atra, P. nigripes, P. undulata - široki plodored, Opasni su prije svega kod proizvodnje sadnica, već - uklanjanje i uništavanje biljnih ostataka. odmah po klijanju kupusa. imidakloprid Kemijska mjera: - uporaba insekticida. deltametrin Agrotehnička mjera: - uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih Uši se pojavljuju odmah po presađivanju, ili već u ostataka nakon berbe. rasadniku. Na početku pojavljivanja pronalazimo ih u unutrašnjim listovima koji su ovisno o vrsti i sorti Biološka mjera: kupusnjače žuto do ljubičasto obojeni. Uši su - uporaba korisnih organizama u prekrivene voštanom prevlakom pepeljaste boje. suzbijanju (stjenice, zlatooke, božje Godišnje ima 15 i više generacija. ovčice, parazitske osice i dr.) Lisne uši Kemijska mjera: Aphididae Na donjoj strani listova nalaze se lisne uši raznih boja koje sišu biljne sokove (oslabljuju biljke i prenose - pravovremena primjena insekticida. Ako insekticide upotrijebimo prekasno biljke viruse). Zaraženi listovi se uvijaju. se ne oporave ili se samo djelomično oporave. Ako se na 25 biljaka nađe više od 100 uši te nakon ponovljenog pregleda taj broj bude veći, primijeniti kemijsko suzbijanje. Kupusna lisna uš Brevicoryne brassicae

Macho 70 WS

Roetem kupus

Boxer 200 SL Confidor SL 200 imidakloprid Congo Dali Kohinor 200 SL Magnum 200 SL Rapid lambda-cihalotrin Karate 2,5 EC

 

80

beta-ciflutrin tiametoksam

Beta-Baythroid EC 025 Actara 25 WG Ritam Rogor 40 Sistemin E-40

dimetoat

Zagor Chromogor 40 Perfekthion Calinogor

Duhanov resičar Thrips tabaci Ličinke i odrasli sisaju na listovima biljni sok što na kupusu uzrokuje stvaranje svijetlih kvržica na donjoj strani listova koji kasnije postanu smeđi. Na jesen kada je hladnije naseljava se u unutrašnjost kupusovih glava, sve do unutrašnjih listova. Živi na mnogim biljkama.

Agrotehničke mjere: - suzbijanje korova i u okolici nasada/usjeva - ako je populacija tripsa velika, s berbom po nastupu tehnološke zrelosti ne odugovlačiti. Kemijska mjera: - uporabom insekticida šteta se ne sprječava, samo je umanjena. Agrotehničke mjere: - plodosmjena (najmanje trogodišnja), - suzbijanje korova, - odabir tolerantnih sorti, - saditi sorte s vegetacijom kraćom od 80 dana, - dezinfekcija klijališta vodenom parom i/ili solarizacijom.

pirimikarb dimetoat

Pirimor 50 WG Rogor 40, Sistemin E-40, Zagor, Perfekthion, Chromogor, Ritam, Calinogor.

Nematoda Heterodera cruciferae Glavni korijen odumre, a plitko pri tlu razvija se sitno korijenje. Biljke zaostaju u rastu, ne stvaraju glave, donji listovi žute i venu.

Agrotehničke mjere: - čišćenje puteva preko kojih dolaze na parcelu, Izjedaju klice, mlade biljke, listove, ponekad također i - suzbijanje korova. plodove. Najveće štete prave za vlažna vremena i Kemijska mjera: noću. - primjena limacida.

Puževi Limacidae, Gastropoda

željezov fosfat metaldehid

Ferramol Gardene Limax Luxor

 

81

Pužocid Pužomor Terminator AROCID ZEMLJIŠNI ŠTETNICI Sovice pozemljuše Agriotis spp., Žičnjaci Elateridae Hrušt Melolontha melolontha Rovac Gryllotalpa gryllotalpa Izgriženo korijenje, izgrižen vrat korijena, u korijenju ubušene ličinke, biljke propadaju. Agrotehničke mjere: - izbjegavanje višegodišnje trave kao predusjeva, - višekratna obrada tla, - optimalni rokovi sjetve i sadnje.

Pyrinex 48 EC INTEGRIRANA ZAŠTITA KUPUSNJAČA OD KOROVA U mjerama suzbijanja korova prednost dati mehaničkim mjerama gdje god je to moguće i učinkovito.

ŠTETNI ORGANIZAM obična svračica Digitaria sanguinalis, koštan Echinochloa sp., jednogodišnja vlasnjača Poa anua, zeleni muhar Setaria viridis, divlja zob Avena fatua, hrapavi šćir Amaranthus retroflexus, ambrozija Ambrosia sp., rusomača Capsella bursa-pastoris, bijela loboda Chenopodium album, obični čapljan Erodium cicutarium, divlja salata Lactuca scariola, smrdljiva mrtva kopriva Lamium amplexicaule, dvornik Polygonum sp., tuštevi Portulaca sp., obični kostriš Senecio vulgaris, obični svinjak Sonchus oleacerus, obična mala mišjakinja Stellaria media, kopriva Urtica sp., dikica Xanthium sp.

AKTIVNA TVAR

NAZIV SZB

NAPOMENA

kelj, kupus napropamid Devil

Devrinol 45 FL

 

82

divlja zob Avena fatua, obična svračica Digitaria sanguinalis, koštan Echinochloa sp, jednogodišnja vlasnjača Poa anua, zeleni muhar Setaria viridis, Divlji sirak- Sorghum halapense(iz sjemena), hrapavi šćir Amaranthus retroflexus, ambrozija Ambrosia sp., rusomača Capsella bursa-pastoris, bijela loboda Chenopodium album, obični čapljan Erodium cicutarium, divlja salata Lactuca scariola, smrdljiva mrtva kopriva Lamium amplexicaule, dvornik Polygonum sp, tuštevi Portulaca sp., obični kostriš Senecio vulgaris, obični svinjak Sonchus oleacerus, obična mala mišjakinja Stellaria media, kopriva Urtica sp., dikica Xanthium sp. koštan Echinochloa crus-galli, muharika Setaria spp., svračica Digitaria sanguinalis, divlje proso Panicum spp., divlji sirak Sorghum halepense, pirika Agropyron repens, zubača Cynodon dactylon loboda Chenopodium sp., hrapavi šćir Amaranthus retroflexus, svinjak Sonchus sp., kostriš Senecio sp., obični kužnjak Datura stramonium, veliki dvornik Polygonum persicaria, čestoslavica Veronica sp., konica Galinsoga sp., tušt Portulaca sp., divlja rotkva Raphanus raphanistrum, cecelj Oxalis sp., zubača Cynodon dactylon, slak Convolvulus sp.

napropamid

Razza

fluazifop-P-butil Fusilade FORTE

Galigan 240 EC oksifluorfen Gallus kupus Verton oksifluorfen

jednogodišnji širokolisni korovi mišji repak Alopecurus myosuroides, obična slakoperka Apera spica-venti, divlja zob Avena fatua, svračica Digitaria spp., koštan Echinochloa crus-galli, jednogodišnja vlasnjača Poa annua, muharika Setaria spp., hrapavi šćir Amaranthus retroflexus, kamilica Matricaria spp., bijela loboda Chenopodium album, ptičji dvornik Polygonum aviculare, slakasti dvornik Polygonum convolvulus, poljska gorušica Sinapis arvensis, pomoćnica Solanum spp., poljska mišjakinja Stellaria media, mala kopriva Urtica urens, čestoslavice Veronica spp., jarmen Anthemis spp. jednogodišnji travni korovi, višegodišnji širokolisni korovi

Goal

metazaklor

Butisan S pendimetalin Dost 330 EC Pendigan 330 EC Stomp 330 E

kupus - bijeli, crveni kupus iz presadnica

 

83

Ston Strong

23. INTEGRIRANA ZAŠTITA MRKVE
ŠTETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE SUZBIJANJA AKTIVNA TVAR NAZIV SZB NAPOMENA

Palež lišća Alternaria dauci Crna trulež korijena Alternaria radicina A. dauci na lišću izaziva pojavu malih, u početku svjetložutih pjega koje kasnije potamne, a pri jakim zarazama list se suši. Bolest je posebno štetna na klijancima. A. radicina izaziva na klijancima crnu boju korjenčića koji trunu pa biljčice propadaju. Na razvijenom lišću pjege su ovalne, a boja se mjenja od žučkaste do crne. Na korijenu se vide crna plitka udubljenja.

Agrotehničke mjere: - ukloniti ili zaorati sve biljne ostatke, - plodored, - sjetva certificiranog sjemena.

azoksistrobin boskalid + piraklostrobin

Quadris Signum Bolest se prenosi sjemenom

Agrotehničke mjere: - ograničenje navodnjavanja i sprečavanje zadržavanja vode u tlu, Biljke venu, na podzemnim dijelovima i tik iznad - plodored. zemlje se pojavljuje gusta snježnobijeli micelij u kojemu se razvijau crni sklerociji. Zaražene mogu biti sve štitarke (Apiaceae).

Bijela trulež Sclerotinia slerotiorum

Pepelnica Erysiphe umbelliferarum

Agrotehničke mjere: - uporaba certificiranog sjemena,

boskalid + piraklostrobin Signum sumpor Kalinosul 80 WG

Može se prenositi sjemenom

 

84

E. heraclei Karakteristična siva prevlaka na listovima, jako zaraženo lišće se suši. Osjetljive su sve štitarke.

- uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka.

Kossan WG Kumulus DF Kvašljivi sumpor Sulfolac 80 WG Sulfolac 85 SC Sumpor Micro 80 WP Sumpor močivi Tiosam 80 mikro Sumpor SC-80 Tekući sumpor Thiovit Jet

Agrotehničke mjere: - široki plodored, - ograničenje navodnjavanja i Na korijenu tkivo je utonulo i prekriveno sprječavanje zadržavanja vode u tlu. tamnoljubičastim hifama. Na tom mjestu korijen trune. Od štitarki najosjetljivija je mrkva.

Crvena palež Helicobasidium purpureum (Rhizoctonia violacea)

Virusi Crvenilo ili mozaik na listovima, slabiji rast biljaka.

Agrotehnička mjera: - suzbijanje vektora.

Determinaciju virusa prepustiti stručnjacima.

 

85

Mrkvina muha Psila rosae Tijelo mrkvine muhe je crno a glava smeđa. Duga je 45 mm. Jaja su izdužena, prljavobijela. Ličinka je mliječnobijela duga 6-8 mm. Ima dvije generacije godišnje. Prva se pojavljuje 4.-6. mjeseca, druga krajem 7.-9. mjeseca. Nakon izlaska iz jaja ličinke se ubušuju u mrkvu. Biljke koje napadne mrkvina muha lako se prepoznaju po ljubičastom lišću, koje kasnije požuti i osuši se. Miner mrkve Napomyza carotae

Agrotehničke mjere: - plodored - mrkva se sije na istoj površini tek svake četvrte godine, - sijati ili jako rano ili jako kasno, - poželjno je između redova mrkve sijati luk, - rahliti tlo, - uništiti sve štitarke u blizini do 2 km.

Agrotehnička mjera: - suzbijanje korova.

Napravi plitke hodnike pod površinom korijena. Nakon Biološka mjera: 3-6 tjedana uđe u tlo i kukulji se. Zimu preživi kao -uporaba parazitskih osica. ličinka na korijenu ili kao imago u tlu.

Mrkvina lisna buha Trioza apicalis Odrasli je oblik svijetlozelenožute boje, prozirnih krila, dug oko 3 mm. Uzrokuje kovrčanje lišća mrkve i peršina. Napadnuto lišće uvijeno je i kovrčavo te izgleda kao da su ga napale lisne uši. Mlade biljke brzo propadaju. Prenosilac virusa.

Agrotehničke mjere: - ranija sjetva, - uporaba zaštitnih mreža.

Mrkvina lisna uš Cavariella aegopodii Uš je zelene do žutozelene boje, duga 1,4 - 2,7 mm. Deformira listove koji pocrvene, a katkad i požute. Zaražene biljke zaostaju u rastu, a mogu i uginuti. Prenose viruse.

Biološka mjera: - uporaba korisnih organizama koji mogu smanjiti napad. Na manjim površinama može se koristiti zaštitna mreža.

 

86

Zemljišni štetnici Sovice pozemljuše Noctuidae, Žičnjaci Elateridae, Rovac Gryllotalpa gryllotalpa Ličinke pregrizaju vrat korijena, žičnjaci prave uske hodnike, a rovac udubljenja u korijenu.

Agrotehničke mjere: - ne sijati mrkvu na preoranu površinu, - više puta obraditi tlo.

Mrkvina cistoloka nematoda Heterodera carotae Korijen zaostaje u rastu, deformira se i postaje drvenast. Pojačan razvoj sekundarnih korijenčića. Listovi žute i crvene te se suše.

Agrotehnička mjera: - plodored.

INTEGRIRANA ZAŠTITA MRKVE OD KOROVA U mjerama suzbijanja korova prednost dati mehaničkim mjerama gdje god je to moguće i učinkovito. ŠTETNI ORGANIZAM AKTIVNA TVAR NAZIV SZB Afalon linuron Afalon disperzija Linurex 50 SC glifosat Oxalis NAPOMENA

jednogodišnji širokolisni korovi sjemenski travni korovi, širokolisni korovi, višegodišnji zeljasti korovi, drvenasti korovi

 

87

24. INTEGRIRANA ZAŠTITA CELERA
ŠTETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE SUZBIJANJA AKTIVNA TVAR NAZIV SZB NAPOMENA

Siva pjegavost lišća celera Septoria apii Na lišću se vide žutosive do smeđe pjege. Kod jake zaraze broj pjega se jako povećava zbog čega se lišće suši.

Agrotehničke mjere: - sjetva certificiranog sjemena, - uništavanje biljnih ostataka.

bakar (2) sulfatpentahidrat

Modra galica Plavi kamen

Pjegavost lišća celera Cercospora apii

Agrotehničke mjere:

- plodored, Pjege na listovima su u početku sitne, brzo dostižu - uništavanje biljnih ostataka. veličinu i preko 1 cm. Okrugle su, sivo-smeđe boje i okružene tamnijom zonom. Listovi s velikim brojem pjega se suše. Lisni mineri Opisani kod mrkve Lisne uši Aphididae Opisane kod mrkve.

Biološka mjera: - kao i kod mrkve.

 

88

INTEGRIRARANA ZAŠTITA CELERA OD KOROVA
U mjerama suzbijanja korova primjeniti mehaničke mjere gdje god je to moguće i učinkovito.

25. INTEGRIRANA ZAŠTITA PERŠINA
ŠTETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE SUZBIJANJA AKTIVNA TVAR NAZIV SZB NAPOMENA

Agrotehničke mjere: - sjetva certificiranog sjemena, - uklanjanje i uništavanje biljnih Na lišću se vide žućkaste pjege okružene tamnim ostataka. rubom. Na peteljci su pjege duguljaste. Spajanjem pjega dolazi do sušenja lišća.

Pjegavost lista peršina Septoria petroselini

- bolest se prenosi sjemenom

INTEGRIRANA ZAŠTITA PERŠINA OD KOROVA Provoditi međuredno kultiviranje 2-3 puta uz ostale mjere mehaničkog suzbijanja korova.

 

89

26. INTEGRIRANA ZAŠTITA ŠPAROGA
ŠTETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE SUZBIJANJA AKTIVNA TVAR NAZIV SREDSTVA SZB NAPOMENA

Agrotehničke mjere: - uništavanje divljih šparoga u blizini nasada, Parazit napada nadzemne dijelove biljke na kojima se - u jesen uklanjati nadzemni dio pojavljuju smeđecrveni jastučići (sorusi). U jesen oni zaraženih biljaka, dobivaju tamnu boju. Napadnute biljke se osuše prije - uzgoj otpornih ili rezistentnih vremena. kultivara.

Hrđa šparoge Puccinia asparagi

Uzročnici truleži Fusarium oxysporium f. sp. asparagi, Fusarium moniliforme, Fusarium solani, Fusarium roseum Gljive uzrokuju trulež korijena nakon čega dolazi do venuća, a kasnije i propadanja cijelih biljaka. Simptomi ovise o vrsti parazita. Crvena palež Helicobasidium brebissonii (Rhizoctonia violacea)

Agrotehničke mjere: - uporaba certificiranog materijala za sadnju, - široki plodored.

Agrotehničke mjere: - sadnja manje osjetljivih kultivara, - uporaba zdravih sadnica, Na korijenu tkivo je utonulo i prekriveno - u slučaju bolesti pravovremeno tamnoljubičastim hifama. Na tom mjestu korijen trune. ukloniti bolesne biljke, - ograničenje navodnjavanja i sprječavanje zadržavanja vode u tlu.

Virusi AV1- virus šparoga 1 AV2 - virus šparoga 2 Deformacije i obezbojenja izdanaka šparoga

Agrotehnička mjera: - uporaba certificiranog materijala za sadnju

Determinaciju virusa prepustiti stručnjacima.

 

90

Šparogina muha Platyparea poeciloptera Žućenje i deformacije mladica zbog hodnika u kojima se nalaze bijele beznoge ličinke.

Agrotehnička mjera: - rezanjem dospjelih izboja otklanjati i uništavati jaja i ličinke.

Šparogina zlatica Crioceris asparagi 12-točkasta šparogina zlatica Crioceris duodecimpunctata Odrasli kukci nagrizaju izdanke šparoga. U lipnju ženke polažu jaja iz kojih izlaze ličinke koje nagrizaju nadzemni dio biljke. U kolovozu dolazi nova generacija nametnika. Šparogin korjenaš Hypopta caestrum

Agrotehničke mjere: - suzbijanje korova, - mlade nasade često pregledavati.

Agrotehnička mjera:

- uklanjanje i uništavanje gusjenica i Korijenje nagrizaju bjelkaste gusjenice, koje su do 4,5 kokona. cm duge. Posebno su osjetljive mlade biljke.

INTEGRIRANA ZAŠTITA ŠPAROGE OD KOROVA OPIS: Primjena mehaničkih mjera zaštite od korova.

 

91

27. INTEGRIRANA ZAŠTITA ŠPINATA
ŠTETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE AKTIVNA TVAR NAZIV SZB NAPOMENA

Plamenjača Agrotehničke mjere: Peronospora farinosa (Peronospora schachtii f.sp. betae) - široki plodored, - uklanjanje i uništavanje bolesnih Javlja se već na kotiledonima ili najmlađem lišću u biljaka. središtu rozete. Lišće je žuto, deformirano, često zadebljano, krto i uvija se prema naličju. Na naličju se razvija sivo-ljubičasta prevlaka. Jako zaraženo lišće se suši. Virus mozaika krastavca CMV Deformacije i obezbojenja listova Lisne uši Myzus persicae, Aphis fabae Agrotehničke mjere: - uporaba otpornih kultivara, - suzbijanje vektora. Agrotehnička mjera: Determinaciju virusa prepustiti stručnjacima.

Uporaba vlaknastih mreža uz pomoć Na donjoj strani listova nalaze se lisne uši raznih boja kojih se ušima onemogućava pristup koje sišu biljne sokove (oslabljuju biljke i prenose uzgajanim biljkama. viruse). Zaraženi listovi se uvijaju. Cvjetni štitasti moljac Trialeurodes vaporariorum Agrotehnička mjera: - sprječavanje zakorovljenosti.

pirimikarb

Pirimor 50 WG

Čini štetu u zaštićenim prostorima. Ljepljiva čađava Biotehnička mjera: prevlaka na listu, biljke zaostaju u rastu, na dodir lete -uporaba žutih ljepljivih ploča. bijele mušice, a na donjoj strani lista nalaze se svijetlozelene nepomične beznoge ličinke. Kemijska mjera:

pirimifos-metil Pirimifos-Metil 50 EC Actellic 50 EC

 

92

- uporaba insekticida.

Agrotehničke mjere: - uništavanje, - postavljanje mamaca i mehaničko Izjedaju klice, mlade biljke, listove, ponekad također i suzbijanje, plodove. Najveće štete prave za vlažna vremena i noću. - uporaba vapna i pepela u trakama na Iza sebe ostavljaju tragove sluzi tj. srebrenkaste pjege i mjestima dolaska puževa na usjev. ostatke izmeta.

Puževi Limacidae, Gastropoda

željezov fosfat

Ferramol Gardene Limax

metaldehid

Luxor Pužocid Pužomor Terminator AROCID

Nematode Ditylenchus dipsaci Deformacija stabljike i lista

Agrotehnička mjera: - uporaba certificiranog sjemena.

INTEGRIRANA ZAŠTITA ŠPINATA OD KOROVA OPIS: Špinat je kultura kratke vegetacije pa pojava korova u nasadu može prouzročiti velike štete. Vrlo važne su indirektne mjere poput predsjetvene pripreme tla, plodored, suzbijanje višegodišnjih korova u kulturama koje prethode špinatu. Potrebna primjena prikladnih mehaničkih mjera.

 

93

28. INTEGRIRANA ZAŠTITA LUKOVIČASTOG POVRĆA
ŠTETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE SUZBIJANJA AKTIVNA TVAR NAZIV SZB NAPOMENA

Plamenjača Peronospora destructor (Peronospora schleideni) Česta i vrlo štetna bolest, najviše luka. Zaraze mogu biti lokalne ili opće (sistemične). Sistemična zaraza je posljedica sadnje zaraženih lučica. Na lišću (pera) javljaju se svijetlozelene vodenaste pjege koje su za vlažnog vremena pokrivene sivo-ljubičastim prevlakama. S lišća širi se na vrat, glavice i u samu glavicu zbog čega luk trune trune u skladištu. Kod sjemenskog luka napada cvjetnu stapku, a posljedica je šturost sjemena.

Agrotehničke mjere: - uporaba certificiranog sjemena/lučica, - izbjegavanje sadnje ili sjetve na zasjenjene i vlažne površine, - sadnja/sjetva otpornih kultivara. propineb

Antracol WP 70 Chromoneb S-70 Župineb S-70 propineb + bakarni oksiklorid bakarni oksiklorid + benalaksil Bakreni Antracol WP 63 Baldo C Galben C Blauvit bakar (2) hidroksid Champion Champion tekući Cuproline bakar hidroksidbakarsulfat bakar (iz bakarnog(2) hidroksida bakar (2) hidroksid x kalcijev sulfat bakar (2) hidroksid x kalcijev sulfat Bordoška juha Bordoška juha Caffaro 20 WP Champion WG 50 Bordoška juha 20 WP Bordoška juha 20 WP Manica osim mladog luka za salatu

 

94

Bordoška suspenzija S-20 Bordoška suspenzija 20 WP bakar (2) oksiklorid mankozeb + benalaksil M Cuprocaffaro 50 WP Fantic M Modra galica Plavi kamen Rame Caffaro 32 WP boskalid + piraklostrobin Signum bakarni oksiklorid

bakar (2) sulfatpentahidrat

Agrotehničke mjere: - ograničenje navodnjavanja i sprječavanje zadržavanja vode u tlu, - uzgoj otpornih sorata, - sadnja certificiranih lučica, Gljive parazitiraju nekoliko Allium vrsta. U vlažnim - plodored. godinama mogu uzrokovati značajne gubitke. Osim lišća mogu biti zaražene i glavice zbog čega luk trune često još u polju ili u skladištu. Na lišću (perima) prvo se vide izblijedjela mjesta (pjege). U vlažnim uvjetima tkivo se razmekša i prekriveno je gustom prevlakom sive boje. Ako je vlažnost zraka niska prevlake se ne formiraju. Hrđa luka Agrotehničke mjere: Puccinia allii Hrđa češnjaka - plodored, Puccinia pori - otklanjanje i uništavanje divljeg luka. Na lišću se vide jastučići oblika leće crvenosmeđe boje često okruženi tkivom žute boje. Kasnije jastučići dobivaju crnu boju. Kod jake zaraze lišće žuti i suši se.

Siva plijesan Botryotinia fuckeliana (Botrytis cinerea) Botrytis squamosa Botrytis allii

 

95

Virus žute patuljavosti luka Agrotehničke mjere: Onion yellow dwarf virus - OYDV (Alium virus 1 - uporaba certificiranog sjemena i sinonim) sadnog materijala, - suzbijanje vektora. Biljke zaostaju u rastu. List luka nije okrugao, nego plosnat. Listovi su valoviti, uvijeni te venu.

Determinaciju virusa prepustiti stručnjacima.

Lukova muha Delia(=Phorbia, =Chortophila, =Hylemia) antiqua, Štete izazivaju ličinke koje se nalaze unutar stabljike i hrane se njenim sadržajem. Lišće žuti, vene i suši se. Najčešće napada luk i poriluk, a rjeđe češnjak.

Agrotehničke mjere: - uzgoj ispod zaštitne mreže, - namakanje luka sijanca prije sadnje.

Miner poriluka Napomyza gymnostoma

Agrotehničke mjere:

- mehaničko uklanjanje i uništavanje zaraženih listova i biljaka, Prisutnost se prepoznaje po nizu uboda koje na listu - uništavanje biljnih ostataka u polju, (poriluka, luka, vlasca) napravi ženka. Ličinke se mogu - uzgoj ispod zaštitne mreže. naći u lisnim peteljkama poriluka i ispod vanjskih listova luka. Vanjski listovi žute, a zatim propadaju. Luk gnjili. Godišnje ima dvije generacije nametnika.

Duhanov resičar Trips tabaci Maleni kukac, mekanog izduženog tijela, svijetlosmeđe do oker boje. Štete izazivaju ličinke i odrasli oblici sisanjem biljnih sokova zbog čega na listovima luka nastaju karakteristične srebrnaste pjege nepravilna oblika. Listovi žute i suše se.

Biotehnička mjera: - uporaba plavih i žutih ploča.

 

96

Zemljišni štetnici Sovice pozemljuše Noctuidae, Žičnjaci Elateridae, Rovac Gryllotalpa gryllotalpa

Agrotehničke mjere: - više puta obraditi tlo.

Agrotehnička mjera: Za stabljikinu nematodu obvezno je obaviti pregled tla te uporaba Migratorni endoparazit. Mužjaci i ženke su crvolikog certificiranog sadnog materijala. oblika dužine 1-1,5 mm. Napadnute lukovice crvenog luka su deformirane, mekane i spužvaste. Listovi su odebljali, svijeni uveli i žuti. Na napadnutom luku listovi žute, a lukovice su mekane, prazne i nisu za sadnju.

Stabljikina nematoda Ditylenchus dipsaci

INTEGRIRANA ZAŠTITA LUKOVIČASTOG POVRĆA OD KOROVA U mjerama suzbijanja korova prednost dati mehaničkim mjerama gdje god je to moguće i učinkovito. ŠTETNI ORGANIZAM AKTIVNA TVAR Nakon sjetve a prije nicanja (pre-emergence) rezidualno. Jednogodišnji travni korovi, neki širokolisni korovi NAZIV SZB Stomp 330 E Ston pendimetalin Dost 330 EC Pendigan 330 EC Strong Panida Grande luk - uzgojen izravnom sjetvom iz lučica luk - iz sjemena i lučica NAPOMENA

 

97

Nakon nicanja (poste-emergence). Jednogodišnji travni korovi, jednogodišnji širokolisni korovi oksifluorfen

Goal

luk - iz sjemena, lučica i presadnica, osim mladog salatno

Nakon nicanja (poste-emergence). Loboda Chenopodium sp., hrapavi šćir Amaranthus retroflexus, svinjak Sonchus sp., kostriš Senecio sp., obični kužnjak Datura stramonium, veliki dvornik Polygonum persicaria, čestoslavica Veronica sp., konica Galinsoga sp., tušt Portulaca sp., divlja rotkva Raphanus raphanistrum, cecelj Oxalis sp., zubača Cynodon dactylon, slak Convolvulus sp.

Galigan 240 EC oksifluorfen Verton Gallus

luk - iz sjemena, lučica i presadnica

luk

Nakon nicanja (poste-emergence). Ljepljiva broćika Galium aparine, obična mišjakinja Stellaria media, obični slak Convolvulus arvensis, slakasti dvornik Poligonum convolvulus, poljska potočnica Myosotis arvensis, šćav Rumex crispus, kupina Rubus spp., maslačak Taraxacum officinale, kopriva Urtica dioica, crna pomoćnica Solanum nigrum, dvornik Polygonum spp., perzijska čestoslavica Veronica persica. Nakon nicanja (poste-emergence). Pelinolisna ambrozija Ambrosia artemisiifolia, osjak Cirsium spp., kamilica Matricaria spp., jarmen Anthmis spp., samonikli suncokret Helianthus annuus, poljski svinjak Sonchus spp., obični koštriš Senecio vulgaris, štitarke Apiaceae, mahunarke Fabaceae

fluroksipir

Starane 250 Starline EC luk - iz lučica

klopiralid Lontrel 300 luk- iz lučica, osim mladog salatnog

(R)-propikizafop Jednogodišnji i višegodišnji travni (monokotiledoni) korovi. Tretiranje nakon nicanja korova. luk- iz lučica, osim mladog salatnog

Agil 100 EC

fluazifop-P-butil luk - za proizvodnju glavica

Jednogodišnji i višegodišnji travni (monokotiledoni) korovi. Tretiranje u fazi 3-5 listova

Fusilade Forte

 

98

29. INTEGRIRANA ZAŠTITA HRENA
ŠTETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE SUZBIJANJA AKTIVNA TVAR NAZIV SZB NAPOMENA

Agrotehničke mjere: - suzbijanje korova, - uklanjanje i uništavanje zaraženih Na gornjoj strani listova pojavljuju se žućkaste pjegice biljaka. koje su često obrubljene lisnim žilama. Na donjoj strani pjega nalazi se bjeličasto-siva prevlaka. Tkivo unutar pjega se vremenom osuši.

Plamenjača Peronospora parasitica

Crna lisna pjegavost Alternaria brassicae

Agrotehničke mjere:

- uklanjanje i uništavanje zaraženih Simptomi su sličnima onima opisanim kod kupusnjača. biljnih ostataka, - široki plodored.

Bijela hrđa Albugo candida

Agrotehničke mjere:

- suzbijanje korova iz skupine krstašica, Razlikuju se lokalne i sistemične zaraze. Na zaraženom - uklanjanje i uništavanje zaraženih lišću vide se bjeličaste ispupčene nakupine koje se biljnih ostataka (zajedno s korijenom). raspucavaju i oslobađaju bijeli prah (spore).

 

99

Agrotehničke mjere: - odstranjivanje listova s kolonijama gusjenica, U travnju i svibnju lete leptiri prve generacije, a u - uporaba mreža. srpnju i kolovozu leptiri druge generacije. Gusjenice nagrizaju lišće do lisnih žila. Kemijska mjera: - primjena insekticida Kupusni moljac Plutella xylostella Prezimi u biljnim ostacima. Leptiri (maleni, karakteristično uski dok miruju) prve generacije lete u svibnju, leptiri druge generacije u srpnju, a oni treće generacije u kolovozu. Gusjenice nagrizaju lišće s donje strane, a gornja epiderma barem na početku ostane netaknuta. Kupusna sovica Mamestra brassicae Agrotehničke mjere: Agrotehnička mjera: - rana sjetva.

Kupusni bijelac Pieris brassicae

Bacillus thuringiensis subsp. kurstaki

Baturad WP

- duboko jesensko oranje, Gusjenice tijekom razvoja mijenjaju boju (od sivo- - suzbijanje korova. zelenkaste do smeđe, crne). Gusjenice prve generacije nagrizaju listove u lipnju i srpnju. Gusjenice druge generacije čine štetu u kolovozu.

Buhači Phyllotreta nemorum, Phyllotreta atra, Phyllotreta nigripes, Phyllotreta undulata

Vrlo su opasni za mlade biljke. Kukci nagrizaju okrugle rupe u listovima. Rubovi izjedina nekrotiziraju, Kemijska mjera: pa cijela biljka može propasti, odnosno osušiti se. - primjena insekticida (u slučaju da Osobito su opasni za suha i topla vremena. štetnik ugrožava više od 10 % lisne površine mladih biljaka).

Agrotehničke mjere: - uporaba zaštitnih mreža odnosno prekrivača, - plitko okopavanje (ljeti).

 

100

Lisne uši Aaphididae

Agrotehnička mjera:

- suzbijanje korova. Na donjoj strani listova nalaze se lisne uši raznih boja koje sišu biljne sokove (oslabljuju biljke i prenose Kemijska mjera: viruse). Zaraženi listovi se uvijaju. - primjena insekticida. pirimikarb Kupusna lisna uš Brevicoryne brassicae Uši se pojavljuju ubrzo nakon presađivanja. Uši sišu biljne sokove i time uzrokuju deformacije i zakržljalost biljaka. Najprije se nalaze na listovima uz srčiku, koji postaju žute do ljubičaste boje. Uši su prekrivene voštanom prevlakom. Pronositelji su mnogih virusa. Godišnje imaju više generacija. Cvjetni štitasti moljac Trialeurodes vaporariorum Agrotehnička mjera: - uništavanje ili duboko zaoravanje biljnih ostataka. Kemijska mjera: - primjena insekticida (potrebno dodavanje okvašivača (škropimo pod visokim tlakom). Agrotehničke mjere: beta-ciflutrin Pirimor 50 WG

Beta-Baythroid EC 025

- suzbijanje korova, Štetnik uglavnom u zaštićenim prostorima. Odrasli - postavljanje žutih ljepljivih ploča. primjerci i ličinke sišu biljne sokove. Biljke zaostaju u rastu, a na donjoj strani listova možemo pronaći Kemijska mjera: svijetlozelene nepomične beznoge ličinke. Na dodir iz - primjena insekticida. biljaka izlijeću bijele mušice. Štitasti moljac izlučuje mednu rosu na kojoj se naseljavaju gljivice čađavice (ljepljiva, čađava prevlaka). Puževi Limacida, Gastropoda Agrotehničke mjere: - čišćenje puteva preko kojih dolaze na parcelu, - suzbijanje korova.

pirimifos-metil

Actellic 50 EC

Pirimifos-Metil 50 EC

zaštićeni prostori

željezov fosfat

Ferramol Gardene Limax

Izjedaju klice, mlade biljke, listove, ponekad također i plodove. Najveće štete prave za vlažna vremena i noću. Iza sebe ostavljaju tragove sluzi tj. srebrenkaste pjege i Kemijska mjera ostatke izmeta. - primjena limacida.

metaldehid

Pužomor Pužocid Luxor

 

101

INTEGRIRANA ZAŠTITA HRENA OD KOROVA OPIS: Mehaničke mjere suzbijanja korova.

30. INTEGRIRANA ZAŠTITA POVRĆA OD PARAZITA IZ TLA (klijališta i mlade biljke)
ŠTETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE SUZBIJANJA AKTIVNA TVAR NAZIV SZB NAPOMENA

- sjetva certificiranog sjemena, - dezinfekcija tla vodenom parom i/ili solarizacijom, - plodored (kao dopunska mjera jer se neki paraziti dugo održavaju u tlu i imaju vrlo širok krug domaćina), - umjereno zalijevanje, - prozračivanje staklenika/plastenika, - regulacija temperature, - otklanjanje i uništavanje zaraženih Paraziti (u prvom redu gljive) koji žive u tlu uzrokuju biljaka. propadanje klica prije nicanja, biljaka u fazi nicanja i zatim u prvim stadijima razvoja nakon nicanja. Bolest se najčešće opisuje kao palež klijanaca. Simptomi su za većinu parazita vrlo slični, ali ne isti. Na klici, klicinom korijenu, vratu korijena i stabljičici uočavaju se vodenaste pjege, tkivo nekrotizira, može se javiti vlažna ili suha trulež što ovisi o količini vode u tlu i u samoj biljci. Zaraženi dio je svijetlo do tamno smeđe, ponekada crne boje. Simptomi ovise o vrsti biljke, ponekada o sorti/hibridu i o samom uzročniku bolesti.

Polijeganje presadnica - Pythium ultimum - Pythium spp. - Chalara elegans (Thielaviopsis basicola) - Tanatephorus cucumeris (Rhizoctonia solani) - Fusarium vrste - Phytophthora capsici - Sclerotinia sclerotioreum - Alternaria brassicae - Alternaria radicina i drugi

Agrotehničke mjere:

Dijelovi teksta u Tablicama Integrirana zaštita povrća, poglavlja 15.-30. korišteni iz: Maceljski M., Cvjetković B., Ostojić Z., Igrc Barčić J., Pagliarini N., Oštrec LJ., Barić K., Čizmić I., Štetoćinje povrća, Udžbenik Sveučilišta u Zagrebu, Zrinski, Čakovec 2004 VAŽNA NAPOMENA Zbog mogućih promjena naziva proizvođača SZB i njihovih zastupnika te promjena naziva SZB, moguće su netočnosti u tehnološkim uputama za integrirano ratarstvo, stoga ćemo sve opravdane primjedbe i sugestije uvažiti.

 

102

KLASA: 080-01/10-01/113 URBROJ: 525-12-1-0555/11-10 Zagreb, 19. siječanj 2011.

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković

*P/4877642*

 

103

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful