Otkrivanje kanala putem kojih se vrši pranje novca: Spriječavanje pranja novca i provođenje mjera protiv pranja novca

u Bosni i Hercegovini Zaključci i preporuke stručnjaka Claire A. Daams Stanley E. Morris Izvještaj pripremljen za Ured Visokog predstavnika Sarajevo, 1.-5. maj 2000. godine Sadržaj Strana Spisak materijala 3 Uvod 4 1. Organizaciona struktura Bosne i Hercegovine 7 2. Situacija u vezi sa pranjem novca u Bosni i Hercegovini 11 2.1. Problem kriminala 11 2.2. Krivične sankcije 12 2.3. Slabosti financijskog sistema u toku ekonomske tranzicije 13 2.4. Pristup organa vlasti 15 3. Preporuke 3.1. Pravna reforma 17 3.2. Poboljšanja u okviru sistema 21 3.3. Izgradnja kapaciteta 23 3.4. Sveopća nastojanja u borbi protiv pranja novca 24 Dodaci: 1. Kratke biografije stručnjaka 26 2. Analiza Zakona o spriječavanju pranja novca u Federaciji Bosne i Hercegovine i u Republici Srpskoj 27 3. Osnovne međunarodne konvencije, standardi i preporuke u vezi sa mjerama usmjerenim na borbu protiv pranja novca 37

Spisak materijala

Inicijativa za evropsku stabilnost, a posebno njeni dokumenti broj 3,4,7 i 8 koji sadrže osnovne informacije, i dokumenti o preoblikovanju međunarodnih prioriteta u Bosni i Hercegovini (prvi i drugi dio) Sveobuhvatna strategija o borbi protiv korupcije za Bosnu i Hercegovinu koju je pripremila Jedinica za borbu protiv korupcije, Ekonomskih odjel, Ured Visokog predstavnika, (februar 1999. godine) Činjenice o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine koje su objavljene na njihovoj web stranici www.cbbh.gov.ba

• •

• •

Izvještaj Vijeća Evrope o planiranju održavanja radnog seminara na temu korupcije, organiziranog kriminala i pranja novca u Bosni i Hercegovini (Banja Luka, 16-17. decembar 1999. godine) Anti-korupcijska strategija za Federaciju BiH Vlada Federacije BiH, februar 2000. godine Niz nacrta dokumenata koje je obezbijedio Projekat za makroekonomsku tehničku pomoć, a koji se odnose na postojeće platne sisteme i objašnjavaju kako će predložene reforme uticati na platne sisteme. Zakon o spriječavanju pranja novca u Federaciji Bosne i Hercegovine Radna verzija Zakona o spriječavanju pranja novca Republike Srpske (Banja Luka, januar 2000. godine).

UVOD Pranje novca je proces prikrivanja ilegalnih izvora prihoda ostvarenih putem krivičnih radnji, u cilju uključivanja tih prihoda u tokove legitimnog financijskog poslovanja.1 Pitanje pranja novca je integralno povezano sa problemima korupcije, organiziranog kriminala, financijske prevare, šverca i drugih krivičnih djela usmjerenih na ostvarivanje profita. Ovaj problem uzrokuje ozbiljne posljedice ukoliko se ne rješava na adekvatan način. Sposobnost kriminalaca da prikupe i legitimiziraju dobit može dovesti do podrivanja demokratskih institucija i zloupotrebe ekonomskih sistema. Ilegalno stečeni prihodi omogućavaju kriminalcima da razviju svoju političku i ekonomsku moć i to na račun poštenih građana i legitimnog poslovanja. Zemlje koje na adekvatan način ne rješavaju pitanje pranja novca su ustanovile da su zvaničnici u tim zemljama takođe podložni korupciji, te da radi toga dolazi do potpunog prekida legitimnih međunarodnih investicija. Prema tome, programi za borbu protiv pranja novca predstavljaju i više od jednostavnog sredstva za provođene zakona, koje se koristi u slučaju prihoda stečenih krivičnim radnjama. Oni predstavljaju suštinske komponente u procesu zaštite demokratskih institucija i ekonomskih sloboda svake zemlje. Pranje novca takođe sve više postaje međunarodna aktivnost globalnih razmjera. Iz tog razloga su mnoge međunarodne organizacije uspostavile standarde, procedure i preporuke kako bi rješavale ovaj fenomen. Danas se pranje novca u većini zemalja smatra ozbiljnim zločinom, te je općeprihvaćeno mišljenje da organi vlasti rizikuju da dođu u situaciju u kojoj će ih podrivati organizirani kriminal i korupcija, ukoliko nemaju adekvatne zakone i procedure koje su usmjerene na rješavanje pitanja koja se tiču spriječavanja, otkrivanja, istraživanja i poduzimanja zakonskih mjera u slučajevima pranja novca. S obzirom da se takođe smatra da financijsko trgovanje u velikoj mjeri ima međunarodni karakter, u primjeni ovih zakona treba postojati dosljednost. Iz tog razloga su, između ostalih, Vijeće Evrope, Evropska unija i Radna grupa za financijske mjere (FATF), koju su uspostavile zemlje-članice grupe G-7, i Ujedinjene nacije, za svoje zemlje-članice2 definirale smjernice za ostvarivanje efikasnih programa za borbu protiv pranja novca. Bosna i Hercegovina (BiH)3 je u posljednje vrijeme počela poduzimati neke preliminarne mjere u cilju rješavanja ovog problema. Zakon o spriječavanju pranja novca je u Federaciji Bosne i Hercegovine (F BiH) usvojen u martu 2000. godine. U Republici Srpskoj (RS) postoji Nacrt zakona o spriječavanju pranja novca, ali nije jasno da li će Skupština RS-a usvojiti ovaj zakon u postojećem tekstu.

Nakon kombinirane inicijative koju su pokrenuli švicarski ambasador u Bosni i Hercegovini i Jedinica za borbu protiv korupcije, koja uspostavljena pri Uredu Visokog predstavnika, Jedinica za borbu protiv korupcije je zatražila od stručnjaka da izvrše procjenu ovih zakona i odgovarajućih procedura. Uz podršku Švicarske agencije za razvoj i saradnju, eksperti su obavili svoju misiju u Sarajevu i Neumu (BiH) u periodu od 1. do 5. maja 2000. godine. Ovaj izvještaj, koji je prezentiran Uredu Viskog predstavnika, je rezultat te misije. Izvještaj predstavlja stajališta gospođe Claire A. Daams, višeg istraživača i predavača na Univerzitetu u Bazelu i gospodina Stanley E. Morrisa, međunarodnog financijskog konsultanta i naučnog stručnjaka za pitanja pranja novca pri Vijeću Evrope. 4 Cilj ovog izvještaja je da izvrši procjenu aktivnosti koje se u Bosni i Hercegovini poduzimaju u oblasti borbe protiv pranja novca. Međutim, važno je napomenuti da ovaj izvještaj ne daje potpunu sliku situacije. U datom roku, stručnjaci nisu imali priliku da se sastanu sa predstavnicima civilnog društva, Advokatske komore, financijskih revizora i ne-vladinih organizacija. Takva diskusija bi bila korisna u cilju stvaranja potpune slike. Izvještaj se najvećim dijelom fokusira na situaciju u Federaciji BiH. Izvještaj je organiziran u tri dijela. U prvom dijelu, izvještaj daje kratki opis organizacione strukture orglana vlasti i navodi izvore informacija korištene u izvještaju (uključujući razgovore i dokumente), na kojima se zasnivaju zapažanja i preporuke koje su dali stručnjaci. Drugi dio daje procjenu situacije po pitanju pranja novca u BiH. I zadnji, treći dio daje četiri grupe preporuka za razvoj osnova za efikasan program za borbu protiv pranja novca. Ove preporuke obuhvataju četiri oblasti: (1) pravne reforme, (2) poboljšanja u okviru sistema, (3) izgradnju kapaciteta i (4) sveopća nastojanja u procesu borbe protiv pranja novca. Dodatak broj 2. sadrži analizu Zakona. Po mišljenju stručnjaka, sveobuhvatni program koji se sastoji iz četiri dijela ima suštinski značaj u borbi protiv problema pranja novca u BiH, te da bi jednostavno usvajanje niza zakona bilo nedovoljno, čak i u slučaju da ti zakoni ispunjavaju međunarodne standarde. Pored stvaranja adekvatnog regulativnog okvira, od vitalnog je interesa i razvijanje i održavanje financijskog sistema koji ima kredibilitet i koji je u stanju da otkrije, spriječi i kontrolira pranje novca. 1. Organizaciona struktura Bosne i Hercegovine S obzirom da je BiH država u tranziciji i da se nalazi u poslijeratnom periodu demokratske institucije i tradicije su još uvijek slabe. Takođe važnu ulogu imaju i mnogi međuetnički konflikti. Iz tog razloga zvanične institucije vlasti5 bi mogle postati predmetom kontrole od strane struktura koje posjeduju moć, uključujući političke stranke, birokratiju i organizirani kriminal, koje bi ih mogle izmanipulirati kako bi maksimizirale svoj vlastiti utjecaj ili pristup sredstvima. Neophodno je poboljšati kvalitet upravljanja. To se ne odnosi samo na provođenje zakona i reda, nego na cijeli niz administrativnih institucija, a posebno onih koje se bave reguliranjem ekonomije i kontrolom finansijskih tokova i javne potrošnje. Da bi se postigao uspjeh potrebno je donijeti zakonodavni okvir koji bi utvrdio temelje na osnovu kojih bi se ojačale relevantne institucije. Efektivna akcija i mjere protiv prijevare, korupcije, pranja novca i organiziranog kriminala su važne za razvoj demokratije i zdrave tržišne privrede. Za to su potrebni znanje i informacije o ovim krivičnim djelima. U cilju pružanja pomoći BiH u aprilu 1998. godine osnovana je Jedinica za borbu protiv korupcije (AFU) kao dio Ekonomskog odjela Ureda Visokog

zahtjevaju transparentnost i visok stepen stručnosti. zakazali intervjue. maja 2000. U nalazima i preporukama eksperata se sugeriraju reforme u oba entiteta. Čak i u kratkom vremenskom periodu koji su imali na raspolaganju ekspetrima je postalo jasno da će izrada programa protiv pranja novca biti neobično kompleksna.predstavnika u Sarajevu. Odnos između policijskih istražitelja. AFU je ekspertima osigurala materijale. a postoji i u velikoj mjeri razvijena siva ekonomija. eksperti su bili u prilici da se sastanu i razmatraju situaciju pranja novca u BiH sa brojnim dužnosnicima. a dužnosnici su bili dobro informirani i pripremljeni. Na jednom broju polja se ulažu napori u cilju njihovog rješavanja. Svi razgovori su bili iskreni. a da ne spominjemo teškoće u konceptualizaciji i konsolidaciji struktura vlasti u BiH vezane za ekonomsku situaciju i međuetničke razlike. i prijelazni karakter kako javnih tako i privatnih institucija navode na zaključak da će prilagođavanje međunarodnih standarda biti jedinstven izazov. Iako eksperti nisu posjetili Banja Luku. što za rezultat ima neadekvatnu poresku bazu. poreska i carinska uprava FBiH su podjeljenje i u organizacijskom i administrativnom smislu. Međutim. kao i pristup ključnim institucijama i susrete sa predstavnicima Vlade FBiH. političke stranke starog stila utjecajno i netransparentno vrše pritisak na vladine dužnosnike. Dok su neki zakoni u isključivoj nadležnosti Federacije većina krivičnih zakona se donosi na kantonalnom nivou (RS nema sličnu lokalnu strukturu). Koordinacija i bliska saradnja više agencija su od vitalnog interesa. Na žalost. i 5. Iako su mnoga od ovih pitanja jedinstvena za BIH. regulatorni i izvršni programi za rješavanje pitanja pranja novca su složeni. Ured Visokog predstavnika i viši dužnosnici u različitim vladama od kojih se sastoji BiH upoznati su sa ovim pitanjima. Dio njenog zadatka je prikupljanje saznanja o prijevari. Eksperti nisu vidjeli svrhu da se oni ponovno detaljno nabrajaju. Postojeći sistem u BiH je dodatno kompliciran niskim nivoom koordinacije i integracije sudskog sistema. Činjenica da se Bosna i Hercegovina sastoji od dva entiteta (Federcija BiH i Republika Srpska) je samo jedan izraz izazova koji stoji pred vladama. zvanična plata je veoma mala. Bez njihove pomoći ekspertna misija bi bila nemoguća. Pored dva entiteta nadležna za "nacionalni" zakon i upravu. U sedmici između 1. Komplicirana vladina birokracija u zemlji sa manje od 4 miliona stanovnika otežava dosljedno i efektivno provođenje relativno jednostavnih zakona. dizajnirana kako bi se uspostavio mirovni proces. Na primjer. glavni grad Republike Srpske (RS). korupciji i privredom kriminalu u BiH. važno je napomenuti da se u preporukama vezanim za reforme protiv pranja novca moraju uzeti u obzir teški uslovi koji trenutno postoje u BiH. oni su se sastali sa javnim tužiocem koji ih je obavijestio o situaciji u RS. ova nova država takođe ima probleme s kojima se suočava većina demokratija i ekonomija u tranziciji. Intervjui su vođeni sa: . tužilaca i sudskih zvaničnika je predmet reforme koju trenutno razmatraju organi vlasti. Organizirani kriminal je takođe značajan problem. Korupcija je ozbiljan problem. uključujući i premijera i resorne ministre koji vrše poslove vlade. ali složena struktura vlasti. osigurali usluge prijevoda i prijevoza. Rad je započela sa tri profesionalna člana. Kao da ova struktura nije dovoljno komplicirana Federacija često svoje ovlasti provodi kroz dualni sistem zbog nepostizanja zajedničke vlade koja bi služila i hrvatskim i bošnjačkim zajednicama. Daytonski mirovni sporazum je na snazi četiri i po godine. u podijeljenom gradu kao što je Mostar. FBiH se sastoji od 10 kantona. Svaki kanton ima svoju vlastitu strukturu vlasti. uključujući policijske poslove i tužilaštvo. Oni su organizirali program za ovu misiju.

gosp. Kristina Hemon i gosp. Vanja Buljina. Wilhelm Schmid i dr. FBiH. gosp Suljo Babić i glavni tužilac u RS. Ministarstvo unutrašnjih poslova. David Whitehead.1. je iznio pitanja vezana za provođenje zakona i ulogu policije u Federaciji. Ured Visokog predstavnika (OHR): gđa. Ekonomski odjel OHR-a je osigurao procjenu ekonomske i finansijske situacije u BiH. Peter Bosnić i gosp. dr. kao i status brojnih reformi koje su u toku sudija Amir Jaganjac. radu Jedinice za borbu protiv korupcije. Radomir Đurić iz Projekta za makroekonomsku tehničku pomoć kojeg finansira US AID su uvjerljivo opisali promjene koje su u toku u finansijskom sistemu BiH i pitanjima vezanim za zavode za platni promet. Roger Robinson. zamjenik koordinatora. Derek Mueller. Mirsad Bajraktarević. U skladu s tim. (Sjednica je održana u Neumu. uslova bankarskog sistema i očekivanih promjena. Ovi intervjui su ekspertima pružili veliki broj ideja i nadamo se da su poboljšali kvalitet nalaza i preporuka. šef finansijske policije. Šahbaz Džihanović je prezentirao pravni okvir u FBiH. švicarska Agencija za razvoj i saradnju i sekretar ambasade su bili od koristi u postavljanju ekspertne misije u kontekst ostalih ključnih događaja u BiH. Vojislav Dimitrijević. Švicarski ambasador. Problem kriminala Kao što je već spomenuto. Oni su navedeni u listi materijala. Skoro svi dužnosnici sa kojima je vođen . Međutim priznaje se da postoje važni akteri s kojima eksperti nisu mogli obaviti intervjue zbog drugih obaveza ili nedostatka vremena6. gosp. predsjednik Kantonalnog suda Sarajevo je naglasio ulogu pravosuđa i jedinstveni položaj istražnih sudija Direktor Zlatko Bars. Situacija u vezi sa pranjem novca u Bosni i Hercegovini 2. 2. FBiH Agencija za bankarstvo i njegov zamjenik gosp. Bahrija Dautović. Zamjenik Federalnog ministra pravde. Takođe postoji nekoliko dokumenata koji su bili korisni i pomogli ekspertima da shvate okvir u BiH unutar kojeg će se razmatrati njihove preporuke. Faik Lušija. kao i njihove kolege iz nekoliko kantona su prezentirali iskrene i veoma korisne poglede na pitanja vezana za pranje novca i organizirani kriminal. Ministarstvo finansija je je naglasio promjene koje su u toku u finansijskoj policiji. šef krim-policije. kao i pitanja vezana za nedavno donešeni Zakon o spriječavanju pranja novca glavni tužilac u FBiH. Mustafa Brkić su dali pregled finansijskog regulatornog sistema. Ekonomski odjel. gđa. gosp. gosp. ministar unutarnjih poslova u Kantonu Tuzla i bivši tužilac tuzlanskog kantona je dao kantonalnu sliku vezanu za pitanja krivičnog pravosuđa. mogu se očekivati suštinske promjene što se tiče prirode krivičnih djela. u okviru konferencije o sudskoj edukaciji) gdin. kao i važnom kontekstu za mnoga od pitanja koja su interesirala eksperte. kao i svoja očekivanja vezana za procesuiranje prvog velikog antikorupcijskog slučaja u FBiH protiv bivšeg premijera u Tuzlanskom kantonu.• • • • • • • • • • • Jedinica za borbu protiv korupcije. U preporukama se poziva na uključiv i sadržajan proces koji se treba voditi paralelno sa izradom programa protiv pranja novca u BiH. BiH je zemlja u tranziciji. i tokom tog procesa je potrebno uzeti u obzir sva relevantna mišljenja. Adrian Rausche su bili od velike pomoći i pružili su odlične informacije o situaciji u zemlji.

u kojem se bivši premijer kantona teretio i za prevaru i za korupciju. pošto promjene u finansijskom sistemu stvaraju nove slabosti i povećavaju mogućnost prikrivanja nezakonito stečenih sredstava. Krivične sankcije Realno je očekivati da kriminalne radnje postanu još unosnije i sofisticiranije mala je vjerovatnoća. koji uključuju drogu. Napori Evropske komisije da se osnaži Ured za carinsku i fiskalnu pomoć (CAFAO) i Međunarodna policija UN-a (IPTF) su usmjereni na uklanjanje slabosti vezanih za nadležnosti BiH iz o blasti policije i carinske i granične kontrole. jer se često mješa sa korupcijom. Pri tome.razgovor su priznali da su korupcija i prevara na štetu prihoda vlade. korupcijom. program poslijeratne rekonstrukcije vrijedan pet milijardi dolara je doveo do toga da korupcija i prevara postanu potencijalno unosne nezakonite radnje. Za očekivati je da se problemi sa ovim krivičnim radnjama pogoršaju. međutim. biti u mogućnosti da drže korak sa tim pojavama. Bez obzira na to. Dugačka kopnena granica. proizvodnja i prodaja piratskih audio kompakt diskova i softvera i trgovina ljudima i ukradenim vozilama može povezati sa organizovanim kriminalom. švercom i organizovanim kriminalom. Takvi problemi stoje na putu stranim ulaganjima i razvoju demokratije i tržišne ekonomije. 7 Druga primarna oblast krivičnih djela je šverc. a u nekim slučajevima i organizovani kriminal. FBiH takođe razmatra pravne reforme kojim bi se ojačali "državni" mehanizmi kontrole u borbi sa prevarom. što su sve veoma profitabilne nezakonite radnje. tužilaštva i istražnih sudija je često neadekvatna. a komunikacija i saradnja između policije. 2. Razmjena informacija između kantona je u najmanju ruku problematična. godine je zaključeno da se "široko rasprostranjeni šverc cigaretama ili benzinom. kao i jedinstvena istražna funkcija sudstva stavljaju velike prepreke na put efikasnih istražnih radnji i gonjenju kompleksnih krivičnih radnji. koja u ovom trenutku jednostavno ne postoji u BiH. onako kako su trenutno organizovani.2. Učesnici su konstatovali da se ti fenomeni mogu dovesti u vezu sa ratnim profiterima i kontrolom ekonomije od strane političkih stranaka." U izvještaju se u daljem tekstu predlagalo detaljnije ispitivanja situacije. da će sistemi kaznenog sudstva. Desili su se slučajevi velikih prevara u bankama. Da bi se počelo sa rješavanjem problema pranja novca. Jasno je. odgovornosti i efikasne kontrole nad javnim prihodima i rashodima. Činjenica da je premijer mogao opljačkati javna sredstva je nastala kao neposredan rezultat nedostatka transparentnosti. Ne postoji jasno razumijevanje da se pranje novca smatra zasebnim problemom. a organi vlade su se doimali nespremnim za rješavanje ovakve vrste krivičnih radnji i za ulaženje u trag uzetom novcu. potrebna je uska saradnja i koordinacija. Krim-policija MUP-a FBiH pokušava da riješi ovo . oružje i ljude. veliki broj policijskih organa i organa gonjenja. Pošto se poslovanje na b-h tržištu uglavnom obavlja gotovinom. kao i da su dodjeljivani brojni nezakoniti poslovni ugovori. tako da je organima vlasti otežan rad na istraživanju i krivičnom gonjenju takvih radnji. Dosad najznačajniji slučaj u kojem je došlo do krivičnog gonjenja je onaj iz tuzlanskog kantona. U izvještaju Vijeća Evrope sa konferencije iz decembra 1999. planinski teren i istorijska veza sa "balkanskom rutom" čine BiH ekstremno ranjivom prema kriminalnim grupacijama koje se bave svim oblicima krijumčarenja. ozbiljni problemi kojima se stvaraju veliki nezakoniti prihodi. da "mekana" granica sa preko 400 graničnih prelaza i nedostaci sistema carinske i granične kontrole čine šverc u BiH ili preko BiH profitabilnom krivičnom radnjom. Izloženo je kako su vladini fondovi korišteni za niz isplata prijateljima i simpatizerima viših vladinih dužnosnika. Trenutno se radi na uvođenju reformi kako bi se ovaj problem riješio. međutim. većina nezakonitih radnji se vrši izvan finansijskog sistema.

niti daje zajmove sistemu bankarstva.pitanje putem formiranja obavještajnih jedinica u svakom od deset kantona i angažovanjem 43 radnika u tim jedinicama. . Prelazak sa finansijskog sistema kontrolisanog od strane države. te je zbog problema sa korupcijom i kontrolom smjestila jedinicu koja broji 12 novih ljudi u svoje sjedište. Daytonski mirovni sporazum je postavio pravnu osnovu za monetarnu uniju BiH i stvaranje zajedničke Centralne banke (CBBH). da BiH ima preveliki broj banaka.12 Pri tome. pa čak i između sebe. gubitak kontrole države nad informacijama koje su prikupljali i ažurirali zavodi za platni promet. ne posuđuje kapital privatnim ili vladinim koncernima. korupcije i pranja novca. I Centralna banka i Agencija za bankarstvo FBiH su dobile pozitivne ocjene za profesionalno i efikasno obavljanje svojih poslova. tako da da njihovi zavodi za platni promet i dalje funkcionišu. niti finansijski sistem uopšte. Važno je naglasiti da će BiH napraviti presedan kada ukine zavode za platni promet. ali i otvoriti prostor za pozitivne promjene. Međutim. i za početak će se usredsrediti na drogu. Ova institucija je jedini organ u zemlji zadužen za valutarnu i monetarnu politiku. godine je datum na koji se trebaju ukinuti zavodi za platni promet sve tri nacionalne zajednice. Uloga Centralne banke je ograničena na funkciju klirinške banke. na slobodno tržište će sa sobom donijeti velike rizike. kamatne stope. a došlo je i do većeg broja slučajeva bankarskih prevara i propadanja banaka. tada Agencija za bankarstvo mora odigrati ključnu ulogu u tom procesu. Postoji jasna potreba koordiniranja ovih napora sa Finansijskom policijom. uzimajući u obzir njen ekonomski prostor i veličinu11. Određeni napredak je već postignut. Centralna banka ne reguliše rad banaka. 2. godine. deset banaka od preostalog broja su još uvijek u vlasništvu države. Ako će bankarski sistem preuzeti na sebe pružajnje cjelokupnog niza bankarskih usluga iz ove oblasti. Važno je da se odmah poduzmu koraci kako bi se osiguralo da navedene promjene ne idu na ruku organizovanog kriminala. U posljednje tri godine broj banaka se smanjio sa 55 na 39. Nejasno je kako će ove jedinice koordinirati svoje aktivnosti sa kantonalnom policijom. čiji je cilj bio zadovoljavanje potreba organa vlasti u oblastima ekonomskog planiranja i kontrole dodjeljivanja kredita. sistem plaćanja. januar 2001. kao i smanjenje ovlasti finansijske policije u vezi sa uvidom u evidenciju će predstavljati ozbiljan izazov za sistem prikupljanja poreskih prihoda i spriječavanja pranja novca. Opšta je ocjena. efikasniji i transparentniji sistem kojim će se zadovoljiti potrebe građana BiH. Istovremeno se očekuje od sektora bankarstva. godine. 1.3. a CBBH za svaku izdatu konvertibilnu marku ima kao podlogu u svojim novčanim rezervama jednu likvidnu njemačku marku. Vremenom će se aktivnosti proširiti kako bi se počelo sa rješavanjem svih vidova ekonomskog kriminala. Međutim. Čini se da postoje slični problemi sa komunikacijom i između tužilaštava. umjesto sveobuhvatne kontrolne funkciju koju su u prošlosti imali zavodi za platni promet. koji je još uvijek u povoju. čime je odnos KM naprema DM uspostavljen u omjeru 1:1. ali se s tim aktivnostima kasni. da preuzme aktivnosti dodjele kredita i bankarske poslove koje su u prošlosti obavljali zavodi za platni promet. krim-policija je trenutno u fazi formiranja zasebne jedinice. Slabosti finansijskog sistema u toku ekonomske tranzicije BiH se nalazi na pragu revolucije svojih ekonomskih struktura. Ovim se uspostavlja pravičniji. Ni Hrvatska ni Slovenija se zasad nisu odlučile na takav korak10. a jedanaest dozvola za rad je povučeno samo tokom 1999. Federacija BiH namjerava privatizirati ove institucije do avgusta 2000. CBBH ne daje kredite. Ovaj projekat dobija pomoć od UN-a. međutim.8 Valuta9 je striktno vezana za njemačku marku.

Npr. Međutim. sasvim je jasno da se pružaju i nenadzirane finansijske usluge kojima se omogućava pranje novca za korumpirane dužnosnike i/ili organizovane kriminalce. pranje novca i drugi ekonomski kriminal (npr. kao i da su se svi složili da je zakon neadekvatan. U Rusiji i drugdje. Zbog otkazivanja u posljednjem ternutku. Mjenjačnice i remitenti se često koriste za pranje novca. Parlament FBiH je donio zakon.4. Konačno. Neki dužnosnici su izrazili mišljenje da on ustvari predstavlja korak unazad u naporima FBiH da riješi problem pranja novca. Ova pitanja se rješavaju u trenutku kada se od bankarskog sistema očekuje da uvede nove. efikasne i proporcionalne mjere za borbu protiv pranja novca. nemarnost u procesu izdavanja dozvola za rad je dovela do toga da pripadnici organizovanog kriminala posjeduju svoje banke.te postoji mala vjerovatnoća da će se ovaj rok ispoštovati. ali nisu poduzeti nikakvi koraci da se on i provede. certifikati kojima je isplaćena boračka populacija se u suštini mogu prodavati i preprodavati. Regulatorni nadzor će biti neophodan kako bi se ispoštovali međunarodni standardi. Dodatni problem je postojanje velike "podzemne" ekonomije. kako bi se bankarski sistem zaštitio od takvih pojava. Kratka pravnička analiza ovih dokumenata se nalazi u Dodatku br. a mora se osigurati da se broj takvih firmi ne poveća i da one ne postanu kanali za prikrivanje nezakonito stečenog novca. U vrijeme posjete eksperata Bosni i Hervegovini. otkrivanje poslovnih podataka koji služe samo za internu upotrebu) zbog nedostatka efikasne regulative. Takvi papiri se trebaju smatrati kao sredstvo plaćanja i u skladu s tim prijavljivati u informacioni sistem borbe protiv pranja novca. čini se da će veoma teško doći do efikasne provedbe. eksperti nisu bili u mogućnosti da se sastanu sa članovima parlamenta kako bi vidjeli koji su razlozi stajali iza donošenja ovakvog teksta zakona. kako privatizacija bude napredovala i kako se budu prodavala državna preduzeća. . moguće je da se banke upletu u korupciju. 2. Agencija treba da učestvuje u svim ključnim diskusijama u vezi sa razvijanjem strategije borbe protiv pranja novca i izradom zakonskih odredbi i propisa. Iako nisu sve ekonomske aktivnosti ove vrste nezakonite. čak i u razvijenim ekonomijama kao što su SAD i mnoge zemlje zapadne Evrope. uzimajući u obzir vladinu mlaku podršku zakonu. Najinteresantnija činjenica u vezi sa novim zakonom FBiH je ta da se čini da nijedna osoba sa kojom smo razgovarali nije učestvovala u izradi nacrta. Može se takođe očekivati rast ne-bankarskog finansijskog sistema i "podzemne" ekonomije ako banke razviju efikasne preventivne mehanizme protiv pranja novca. tako će se morati osigurati da se njihovom prodajom ne otvori put pranju novca. Kao i u drugim zemljama u tranziciji. Nacrt zakona Republike Srpske je i dalje u proceduri i ne može se sa sigurnošću reći kada će biti donesen u svom sadašnjem obliku. 2. Sličan ali ne i istovjetan nacrt zakona je izradilo Javno tužilaštvo Republike Srpske pod jednostavnim naslovom: Zakon o pranju novca. Trenutno ne postoje nikakve regulatorne strukture za takve pravne osobe. Pristup Vlade FBiH Prvobitni cilj ove stručne analize situacije u vezi sa pranjem novca u BiH je bio pregled nacrta zakona u parlamentarnoj proceduri pod naslovom: Nacrt zakona o spriječavanju pranja novca u Federaciji Bosne i Hercegovine. Neophodno je Federalnoj agenciji za bankarstvo obezbjediti sredstva i podršku13. Kao primjer se može dati razlika između onoga što vlada Hrvatske prikazuje kao pomoć Hrvatima u BiH i onoga što ti korisnici prijavljuju da su primili u svrhu poboljšanja poreskih prihoda.

ova pitanja predstavljaju dva različita pitanja. biće potrebna saradnja i koordinacija sa mnogim drugim organima Federacije. Treba da se poduzmu napori jednaki izvanrednom radu uloženom u OHRovu Sveobuhvatnu strategiju za borbu protiv korupcije. Zakon primarnu odgovornost za provedbu daje Finansijskoj policiji u sklopu Ministarstva finansija. Međutim. od suštinske važnosti za minimalno ispunjavanje međunarodnih standarda za borbu protiv pranja novca. 3. kao i da ne postoji strategija borbe protiv pranja novca u koju bi se ovaj zakon mogao uklopiti. 3. kazina. poslovne i profesionalne grupe.U osnovi. Iako se u zakonu pokušalo definisati pranje novca. zakon predstavlja kombinaciju civilnog i administrativnog pristupa pranju novca. pošta. Jasno je potvrđen značaj rješavanja aspekata pranja novca u slučajevima korupcije. niti se dozvoljava pljenidba i konfiskacija sredstava stečenih putem krivičnih radnji. Ove sugestije obuhvataju kako proces tako i suštinu i organizirane su u (1) pravne reforme. Njime se utvrđuje paket obaveza prijavljivanja cijelog niza finansijskih institucija. Međutim to nije tačno. Takve dvije odredbe su. npr. To predstavlja i primarnu komponentu dole navedenih preporuka. njime se djelo pranja novca ne utvrđuje kao krivično dijelo. krovni krivični i građanski statut čiji će predmet biti problem pranja novca u Bosni i Hercegovini. a neprijavljivanje sa sobom povlači plaćanje kazne i od strane pojedinca i od strane odgovorne institucije. (3) razvijanje mogućnosti i (4) doseg. zalagaonica itd. (2) unapređenja sistema. međutim. kao i sa organima kantona. Uprkos ovim ozbiljnim nedostacima. Pošto je to zakon iz oblasti građanskog prava. Čini se da nisu poduzeti nikakvi koraci kako bi se uskladili napori na implementaciji. Donijeti zakon o sprečavanju pranja novca na nivou države BiH OHR bi trebao sarađivati sa entitetima FBiH i RS kako bi donio sveobuhvatan. na eksperte je velik dojam ostavila predanost na strani predstavnika vlada sa kojima su se sastali u cilju poduzimanja mjera. osim što se postavila obaveza prijavljivanja aktivnosti za koje se vjeruje da su povezane sa pranjem novca. nije urađeno ništa kako bi se osnažili potencijali vlade u borbi protiv krivičnih radnji. Preporuke Unatoč ozbiljnim administrativnim i tranzicijskim problemima sa kojima se suočava BiH.1 Pravna reforma 1. postoji želja da se izvrši koordinacija napora koji ulažu vlade te također opće mišljenje da OHR treba da pomogne u izradi efikasne serije programa. Ovakav je korak od suštinskog značaja ukoliko BiH želi osigurati da njen program za sprečavanje pranja novca bude . Jasno je da stvaranje jedinstvene strategije mora da spoji sva relevantna ministarstva kako u Federaciji BiH tako i u Republici Srpskoj kao i kantonalne organe vlasti. treba se konstatirati da se činilo da veliki broj zvaničnika smatra da će postojanje strategije za borbu protiv korupcije biti dovoljno također za rješavanje pitanja pranja novca. U donjem tekstu je naveden niz preporuka organiziranih u četiri kategorije i namijenjenih da pomognu pri usmjeravanju izrade strategije BiH za sprečavanje pranja novca. Međutim. Uz to. da bi se došlo do efikasne implementacije. banaka. novi zakon bi mogao poslužiti kao odskočna daska za razvoj strategije i osnov za poboljšanje komunikacije i koordinacije između različitih organa zaduženih za rješavanje ovog pitanja. Ovaj okvirni zakon bi poslužio kao temelj na osnovu kojeg bi svaki od entiteta mogao izgraditi svoj posebni statutorni režim. prevare i organiziranog (ekonomskog) kriminala. Premda su korupcija i pranje novca povezani u izvjesnom pogledu. Određene kategorije finansijskih aktivnosti se moraju prijaviti novo-osnovanoj jedinici Finansijske policije.

Ispitati slučaj Slovenije i drugih država radi dobijanja smjernica Slovenija je bila jedna od prvih država istočne Evrope koja je donijela zakonske odredbe o pranju novca te je prošla kroz više promjena jer je pokušala da prilagodi svoj pravni sistem rješavanju ovog problema. bi trebao kriminalizirati djelo skrivanja nelegalne zarade a što se tiče krivičnih zakona. FBiH i RS bi shodno tome trebale izmijeniti i dopuniti svoje krivične zakone i zakone o krivičnom postupku. Počinilac krivičnog djela koji uspije u pranju svog nelegalnog profita stečenog kriminalom se ne može krivično goniti za ovakvo ponašanje u skladu sa ovim zakonom. (Vidi detaljnu diskusiju navedenu o donjem tekstu). Slovenačka jedinica za sprečavanje pranja novca pri Ministarstvu finansija je svjetski predvodnik u ovoj oblasti i spremna je da otvoreno objasni ne samo ono što oni uspješno rade. 3. isti ne daje nikakve instrumente i ovlasti vladinim komponentama za sprovođenje zakona da rade na pitanju pranja novca. Također i napori Švajcarske na distribuiranju informacija između njenih 26 kantona te pristup Švajcarske vezan za uspostavljanje njenog sistema izvještavanja o sumnjivim radnjama bi mogli obezbijediti korisne lekcije. Također se mogu pogledati i druga iskustva budući je u nekim slučajevima (na primjer. Ovo će dozvoliti policiji te tužiocima na svim nivoima da izvrše istragu i krivično gone kako glavna krivična djela koja stvaraju nezakonite zarade tako i radnje onih koji pokušaju da prikriju nezakonitu prirodu zarade. Tokom četiri dana razgovora. se bavi zahtjevima za izvještavanjem i koordinacijom kako bi se riješilo pitanje pranja novca te ustanovljava niz građanskih ili administrativnih pravnih lijekova.god. bilo bi korisno ispitati uspjehe i propuste Slovenije. Krovni zakon BiH kao što je preporučeno u gornjem tekstu. 4. Čak i izvještavanje koje se zahtijeva ne uključuje sumnjive izvještaje već umjesto toga rutinsko izvještavanje o svim transakcijama koje zadovoljavaju određene kriterije. niko nije da naznaku da smatra da je ovaj zakon adekvatan. Dok je početni zamah za donošenje zakona . Ovaj okvirni zakon bi trebao uključiti kriminaliziranje čina pranja novca kao i obaveze za otkrivanje i sprečavanje ove aktivnosti. 14 Kantoni bi isto tako pranje novca trebali odrediti kao krivično djelo. Donijeti krivični zakon o sprečavanju pranja novca Zakon FBiH donesen u mjesecu martu 2000. U razgovorima vezanim za Nacrt zakona RS koji je sličan donesenom zakonu FBiH. 2. jasno je stavljeno do znanja da Republika razmatra proširenje svog pristupa kako bi uključila krivične i građanske elemente. Budući BiH ima sličan pravni sistem i ostale (kulturne) afinitete. Uključiti sva teška krivična djela kao djela koja uključuju sve elemente pranja novca Krivično djelo pranja novca se često krivično goni zajedno sa prvobitnim krivičnim djelom koje je proizvelo nezakonite zarade. Međutim. Usmjeravanje svih sredstava vladinih tijela na problem pranja novca predstavlja značajan prvi korak svakog uspješnog programa za sprečavanje pranja novca. već i ono gdje su napravili propust. kontinuirana uloga Zavoda za platni promet) Slovenija imala lakši put od BiH.dosljedan prihvatljivim međunarodnim standardima. Kada se pranje novca definira kao krivično djelo to će također značiti da će banke i druge finansijske institucije imati obavezu da o sumnjivim aktivnostima izvijeste organe vlasti. Ovo bi obezbijedilo da oba entiteta imaju istu seriju pravila te da BiH ispoštuje minimum međunarodnih standarda.

Razmotriti odobrenje zahtjeva za izvještavanjem o novcu koji se prenosi preko granice Otvorena priroda granica BiH te podložnost krijumčarenju prezentirana poznatom "Balkanskom rutom" stvaraju BiH organima za sprovođenje zakona mnoge probleme vezane za potencijalni kriminal. Kako bi se stvorila mogućnost da se zaplijeni i/ili konfiskuje zarada stečena nezakonitim putem. imaju takve zahtjeve i isti su se pokazali vrijednim instrumentom. trebale bi se izvršiti promjene zakona i propisa kako bi se iste eliminirale. 6. BiH bi trebala ispitati koje su to barijere za distribuiranje informacija kako na domaćem nivou tako i na međunarodnom nivou i. otežavaju da se odredi da li zarade potiču iz legitimnih ili nezakonitih izvora. Mnoge zemlje.god. 7. Donijeti Zakon o zapljeni i konfiskaciji Nije uvijek dovoljno uhapsiti i osuditi kriminalca za pranje novca. već je važno oduzeti zaradu stečenu vršenjem krivičnog djela. uključujući Sjedinjene Američke Države. treba se donijeti zakon koji regulira ove elemente. Treba istaknuti još jednom. Propust da se isto uradi bi se mogao odrediti kao krivični ili građanski prekršaj i rezulitrao bi zapljenom neprijavljenih finansijskih sredstava. iskustva Švajcarske i Slovenije bi mogla biti od pomoći da se odredi kako izbalansirati prava pojedinaca i privatnost sa domaćim i međunarodnim potrebama za sprovođenje zakona. prevaru. po svijetu. Međutim. Nadalje. Ispitati aranžmane za distribuiranje informacija krivičnog pravosuđa Pranje novca je po prirodi nepredvidiva kriminalna djelatnost koja iskorištava lakoću kojom se novac može prenositi u jednoj državi ili u stvari.) u ili iz BiH prijave Carini. Ovo je ključna komponenta u međunarodnim standardima a zakoni o tajnosti operiranja banaka ili neodgovarajuće pravne zaštite vezane za razmjenu podataka između organa za sprovođenje zakona se moraju ispitati. ukoliko je potrebno.) Jasno je da se zahtijeva određen oprez pri rukovanju imovinom i gotovim novcem uzimajući u obzir administrativne probleme koji postoje diljem BiH. Zbog toga je od suštinskog značaja da se sva teška krivična djela uključe kao djela koja uključuju sve elemente pranja novca. FBiH i RS često predstavlja problem a propusti u komunkaciji organa za sprovođenje zakona neminovno idu u korist kriminalaca. Ovo zahtijeva sisteme koji su dovoljno fleksibilni i dozvoljavaju da se informacije dijele i sa drugim vladinim tijelima. itd. korupciju i sve aktivnosti organiziranog kriminala. Zakonita . ovi instrumenti su se pokazali isto tako efikasnim za druga krivična djela uključujući krijumčarenje. Komunikacija između kantona. postoje znatne potrebe za sredstvima u svim elementima krivičnog pravosuđa BiH a davanje nezavisnog izvora prihoda policiji bi sada vjerovatno bilo nepoželjno. eksperti imaju izvjesne rezerve vezane za prijedlog Vijeća Evrope da ovakve zarade budu predate policiji.za sprečavanje pranja novca imao veze sa trgovinom droge. Slični problemi postoje između naroda. 5. Dragocjen instrument za organe za sprovođenje zakona bi bio zahtjev da se velika kretanja novca i drugih vrijednosnih papira (putničkih čekova. poslijeratne promjene u premještanju stanovništva te ogromna "diaspora" BiH. privatizacijskih vaučera. Još jednom treba ponoviti da je ovo ključni međunarodni standard te značajan instrument. Uz to. (Vidi Izvještaj sa konferencije u Banja Luci održane u decembru 1999.

Sam zakon uzima u obzir koordinaciju sa Agencijom za bankarstvo te Carinskom i fiskalnom upravom.2 Unapređenje sistema 1. Međutim.kretanja novca se prijavljuju i ne bi trebala postojati ograničenja što se tiče iznosa novca koji se prenosi. Iste će morati da zajednički rade ukoliko se želi da BiH ima uspješan program za sprečavanje pranja novca. Međutim. Teže je smisliti objašnjenja. mogao bi se testirati u periodu od tri do pet godina da bi se odredilo da li je isti koristan za organe vlasti BiH. kriminalci i oni koji žele izbjeći plaćanje poreza će pokušati da izbjegnu prijavljivanje. Koordinirati regulatorni proces za novi zakon Dok je jasno da postoje nedostaci u nedavno donesenom Zakonu o sprečavanju pranja novca FBiH. Gotovo svi od zvaničnika sa kojima je vođen razgovor su bili zabrinuti zbog procesa implementacije i smatrali su da će OHR morati da odigra ulogu predvodnika kako bi osigurao najšire učešće. cjelovit i sveoubuhvatan može biti od pomoći pri izgradnji mostova ka efikasnijoj saradnji u budućoj implementaciji poduhvata za sprečavanje pranja novca. 2. efikasno sprečavanje pranja novca zahtijeva davanje doprinosa te saradnju od strane više vladinih ministarstava te značajnu vezu sa civilnim društvom. 8. Federalni i kantonalni tužitelji i policija se trebaju konsultirati kao i istražne sudije pravosuđa. preporuka eksperata je da se takav program pripremi barem za prelazni period. ali neprijavljivanje će im još više otežati "legitimiziranje" njihovih zarada. Postoje jasni nedostaci u komunikaciji pa čak i povjerenju između pojedinih komponenti vlade. Ovaj proces koji bi uskoro trebao započeti bi mogao predstavljati prvi korak u razvijanju procesa za izradu strategije BiH za sprečavanje pranja novca. Radi toga proces razvoja strategije koji bude viđen kao pravedan. Ovo se ne bi trebalo prepustiti samo Ministarstvu finansija ili finansijskoj policiji. Banke će biti sumnjičave u vezi sa velikim depozitima novca ukoliko nikakvi izvještaji nisu podneseni carinskim organima.god. Ali možda to još neće biti tako potrebno sve dok se nerazvijeni bankarski sistem razvija i dok se sređuju administrativni problemi. Koristan model jeste strategija za borbu protiv korupcije koju je napravio OHR i koja je objavljena u februaru 1999. ali ovaj proces mora biti još više sveobuhvatan. Treba primjetiti da proces za izradu ove strategije može biti važan u istoj mjeri kao i sami konačni dokument. ukoliko kriminalac mora opisati izvor novca koji se može objasniti aktivnostima sprovedenim samo unutar BiH. Zbog toga se mora izraditi strategija koja će definirati jasan program aktivnosti. Trebaju se obaviti razgovori sa elementima privatnog sektora od kojih će se očekivati da započnu sa podnošenjem izvještaja. Dok je ovakav vid instrumenta za izvještavanje koristan za neke zemlje. 3. Uspostaviti finansijsku jedinicu za obavještavanje . Eksperti su saglasni a što je prije moguće bi se trebao pripremiti sastanak u svrhu organiziranja tako da se ne bi napravile greške na početku koje bi dovele do antagonizama i nepotrebne uskogrudnosti među mnogim organizacijama koje se trebaju uključiti. Razviti strategiju BiH za sprečavanje pranja novca Kao što je slučaj sa programima za sprečavanje korupcije. moraju se poduzeti koraci da se isti implementira.

ali tokom rada postepeno smanjivati svoju ulogu paralelno sa razvojem bh. Efikasne finansijske obavještajne jedinice u svom radu gotovo uvijek uspostavljaju blisku saradnju sa ostalim ključnim komponentama vlade. između ostalog. Potrebno je imenovati osobe koje će raditi na programima za poštivanje standarda u svakoj instituciji i potrebno je da prođu obuku skupa sa vladinim dužnosnicima kad je god to moguće. raditi na otkrivanju sumnjivih aktivnosti i nadležnim organima podnositi izvještaj o . te izvještavaju o poduzetim nastojanjima u drugim zemljama koje su u sličnoj situaciji. S obzirom na nedostatke novog zakona. nego i Ured za carinske i fiskalne poslove. između ostalih odredbi. Formiranje stalnog foruma za borbu protiv pranja novca Čak i da je strategija definirana. formiranje te jedinice predstavlja koristan početak i nova FBiH organizacija bi mogla izrasti u potpuno funkcionirajuću Finansijsku obavještajnu jedinicu. potrebno je definirati način na koji će se procedure prilagoditi varirajućoj prirodi problema. entitetski tužitelji. Stoga je bitno da se ova nova jedinica formira u kontekstu sveobuhvatne i uključive bosansko-hercegovačke strategije borbe protiv pranja novca. potrebno je ipak obratiti pažnju na jednu stvar. Agencija za bankarstvo. nova jedinica vjerovatno neće udovoljiti standardima Finansijske obavještajne jedinice (FIU) koju je formirala Egmont grupa. ali i iz neuspjeha. Stoga. komponente Ministarstva Finansija Federacije BiH. OHR bi mogao pozvati iskusne dužnosnike drugih vlada i finansijskih obavještajnih jedinica da povremeno prisustvuju sastancima. Redoviti sastanci pružaju mogućnost za raspravu i razrješenje sukoba. Jedinica predstavlja konzorcij 53 slične organizacije iz cijelog svijeta." Nova jedinica treba biti locirana unutar Federalne policije. Uspostava programa za poštivanje standarda Banke i ostale finansijske institucije bi trebale izraditi interne standarde i programe za poštivanje standarda u cilju sprečavanja i otkrivanja pranja novca. kao i kantonalni organi koji rade na sprovođenju zakona i sudstvo. na kojim će prisustvovati sve relevantne vladine agencije. Ona signurno neće imati uspjeha ukoliko bude namjeravala da postane jedini izvor vladinih programa za sprečavanje pranja novca. Preostali birokratski problemi mogu prerasti u vrlo ozbiljne probleme. 4. njeno formiranje mora podržati ne samo Ministarstvo finansija. Stručnjaci preporučuju da se barem u početku sastanci održavaju svaka dva mjeseca. 3. Ovo je teško u svakom sistemu. Mora zaživjeti praksa međusobne razmjene informacija i pružanja pomoći stranim partnerima. OHR bi trebao povesti aktivnost. kao i sa privatnim finansijskim sektorom. Ovi službenici će. a FIU formiran. iskustva. te izvući pouka iz postognutog uspjeha. na koji će se rješavati konflikti. Bitno je da se definiraju uvjeti da bi se osiguralo da su finansijskim institucijama njihovi klijenti poznati. Preporučljivo je da razna ministarstva i agencije budu domaćini tim sastancima da bi se stvorila "odgovornost" u pogledu strategije borbe protiv pranja novca i njene implementacije. Međutim. Ministarstvo unutarnjih poslova. te da su izrađeni standardi za identifikaciju stvarnih korisnika računa. Načelnik Finansijske policije je informisao stručnjake da se radi na formiranju ove jedinice u čiji sastav je već imenovano 12 službenika. Osim toga. zahtijeva da se "uspostavi jedan Ured kao osnovna organizaciona jedinica za izvršavanje administrativnih i tehničkih zadataka čiji je cilj sprečavanje pranja novca. Ipak.Nedavno doneseni Zakon o sprečavanju pranja novca FBiH. U mnogim jedinicama djeluje osoblje koje je imenovano iz drugih ministarstava koja sa njima ostvaruju saradnju. a u BiH će to biti čak i veći izazov zbog postojećih kompleksnih struktura uprave.

značaj novih zakona i način na koji se trebaju implementirati. 1. uz obuku imale dvojaku funkciju. pošte i sudski organi koji su nadležni za izdavanje poslovnih licenci. Sveopća nastojanja u borbi protiv pranja novca Osim angažiranja privatnih i javnih organizacija koje su direktno uključene u borbu protiv pranja novca. izgleda. Obuka u oblasti provođenja zakona Policija. Izgradnja kapaciteta Postoje barem tri oblasti u kojima je neophodna obuka kako bi se pomogla izgradnja stručnosti u BiH. Rizik po društvo koji prouzrokuju korumpirani dužnosnici. Važno je da šira javnost shvati zašto skrivanje prihoda stečenih krivičnim putem predstavlja problem za jedno demokratsko društvo i zašto je to suprotno efektima slobodne privrede. kao i drugi. Jednosedmični program koji obuhvata predavanja i seminare sa svim učesnicima. Postoje barem tri važna sektora kojima treba biti poznat značaj strategije borbe protiv pranja novca. Obuka agencija za sprečavanje pranja novca Sličan program bi se trebao provesti za regulatorne agencije (uključujući i novu jedinicu finansijske policije za sprečavanje pranja novca i carine) koje će biti nadležne za implementaciju novog zakona. ljudi ih moraju provoditi. Bez obzira koliko su zakoni i strateške namjere dobre. .takvim aktivnostima. carine. Stoga. kao i obavezama predviđenim novim zakonom o sprečavanju pranja novca. stvaranjem bogatstva putem uvida u legitimni finansijski sistem daje im mogućnost da rade na podrivanju tog društva. 3. kao i stručno orijentisane grupe bi. 2. Trebali bi biti uključeni Agencija za bankarstvo. Drugo. Nadzorni organi za bankarstvo bi takođe u svom sastavu trebali imati osobe koje su obučene za ovu oblast i koje će pomoći bankama i ostalim regulisanim institucijama da ispune te standarde. strategije borbe protiv pranja novca. potrebna su nastojanja koja će osigurati da ljudi shvataju karakteristike. potvrda izdata na kraju obuke bi se mogla iskoristiti u pravcu jačanja percepcije značaja novih zakona i bh.3. tužitelji i istražne sudije bi trebali biti zajednički uključeni u program obuke. Konferencija bankara Iako se za sada. bilo bi iznenađujuće da se konferencija ipak ne održi u narednih šest mjeseci. prevaranti u biznisu i kriminalci-akteri organiziranog kriminala. ukoliko za takvu aktivnost nije moguće pronaći prihvatljivo objašnjenje. ne planira održavanje konferencije bankara u cilju ukidanja zavoda za platni promet i privatizacije preostalih državnih banaka. Prvo. 3. a i kompleksnost pitanja pranja novca. stavilo bi se jasno na znanje da je neophodan sistemski pristup i da pojedinačna nastojanja u oblasti pranja novca najvjerovatnije neće imati uspjeha. ostali članovi BiH vlade i civilnog društva takođe trebaju shvatiti ovo pitanje. 4.. Ona bi se trebala provesti čim se izradi strategija i trebala bi zaista predstavljati jedan od prvih "rezultata" te strategije. Takva konferencija bi bila odlična prilika da se obuče bankari kako bi se mogli suočiti sa rizicima pranja novca nakon ukidanja zavoda za platni promet.

Središte njenog rada predstavlja međunarodna ekonomska kriza. Dodatak 1 Biografija Gospođa Claire A. nevladine organizacije i ostale. Mediji Pitanja koja se tiču pranja novca su često kompleksna. Gospodin Stanley E. Akademski građani. Potrebno je osigurati da novinari prisustvuju ključnim događanjima. članica je istraživačke grupe koju je formirao Max-Planck Institut za međunarodni i komparativni krivični zakon u Freiburgu. poslovna i profesionalna udruženja. Što se tiče mjera borbe protiv pranja novca. Od Vijeća Evrope. Takođe je pomoćnik predsjednika OECD radne grupe za mito.5. Važnost pitanja se često vezuje za prisustvo novinara. Sudjelovao je u brojnim procjenama stepena u kojem istočnoevropske zemlje poštivaju konvenciju Vijeća Evrope. te da se obezbijede informacije kada su stručnjaci na rasolaganju ili kada se radi na nekim glavnim slučajevima. Ovo je stalni program. Naučni je stručnjak za program Vijeća Evrope za borbu protiv pranja novca (PC-R-EV). Tako bi se časopisi i dnevne novine trebale stimulisati na fokusiranje na finansijsku stranu kriminalnih radnji. Većina slučajeva pranja novca u drugim zemljama bi bila predstavljena reporterima da bi se pokazalo koliko su bitni. zbog čega najčešće i nisu shvaćena od strane novinara koji moraju pisati o rokovima i koji preferiraju da pišu o jednostavnijim pitanjima iz domena provedbe zakona. Njemačka. Daams. Možda bi bilo preporučljivo da se Visoki predstavnik lično sastane sa ključnim političarima i da im objasni način na koji se ova nastojanja uklapaju u proces demokratizacije i stvaranja slobodne privrede. Bila je naučni stručnjak pri Vijeću Evrope za oblast transnacionalnog organizirang kriminala. advokat. finansijskim institucijama. a trenutno je konsultant pri Vijeću Evrope po istom pitanju. Parlamentarne komisije i osoblje Zakonodavna tijela Federacije BiH i Republike Srpske i Kantona bi trebala raspolagati informacijama. bi takođe mogli biti sudionici i od njih bi se očekivalo da objasne način na koji je civilno društvo u drugim državam uključeno. Trenutno je međunarodni konsultant za finansije i u tom svojsvu pruža savjete vladama. međunarodnim i nevladinim organizacijama. Ova istraživačka grupa se fokusira na pitanja pranja novca i konfiskaciju sredstava. strategije borbe protiv pranja novca. što će predstavljati dio razvoja bh. Morris je međunarodni ekspert za pitanja pranja novca i korupcije. Švicarska. bankari itd. ali vrlo bitan. viši je istražitelj i predavač na pravnom fakultetu Univerziteta u Baselu. Ujedinjenih naroda i FATF-e se može zatražiti da obezbijede materijale koji bi se koristili u cilju pružanja informacija. magistar nauka. Bivši . Evropske komisije. nakon njenog usvajanja. 6. Izdavanje strategije u pisanoj formi bi mogao pružiti osnov za takav forum. Civilno društvo Trebala bi se razmotriti organizacija foruma koji bi okupio akademske građane. 7. Stručnjaci iz drugih dijelova Evrope bi bili pozvani na forum na kojem bi izložili svoje prezentacije. Njena glavna oblast istraživanja je transnacionalni organizirani kriminal s akcentom na pranje novca i korupciju.

nego također mora biti u skladu sa postojećim međunarodnim standardima. i u bankovnom i nebankovnom sektoru. izgleda da postoje izvjesne razlike u sadržaju zakona FBiH i nacrta zakona RS. 40 preporuka FATF. Konačno. Direktiva EC-a o sprečavanju upotrebe finansijskog sistema15 iz 1991 i Konvencija Vijeća Evrope o pranju novca. godine. postoje i drugi razni razlozi specifični za pojedine zemlje zbog kojih postoje dodatne mogućnosti za pranje novca. od suštinskog je značaja stvoriti i održavati vjerodostojan finansijski sistem koji će omogućavati otkrivanje. Eksperti bi željeli da naglase da je od velike važnosti konsistentnost u jeziku. srečavanje i kontroliranje pranje novca. Osim toga. Prema tome. pljenidbi i oduzimanju prihoda od kriminalnih aktivnosti iz 1990 godine. bit će veoma teško izraditi pravila za implementaciju i također će biti potrebno izraditi i dodatne zakone. U izvjesnoj mjeri ove razlike se odnose na razlike u prevodu sa originalnog jezika.je dužnosnik Ministarstva za financije SAD-a i direktor Mreže za sprovođenje mjera protiv finansijskih prekršaja. te prema tome i pranju novca. kao npr. Zakon se izgleda usredsređuje na otkrivanje i prevenciju pranja novca. Takav finansijski sistem se ne može samo usredsrediti na domaću situaciju. pretresu. Nisu obuhvaćene nebankovne finansijske institucije i druge finansijske institucije. potrebno je izgraditi zdravu ekonomsku klimu koja će voditi uspostavi tržišne ekonomije u Bosni i Hercegovini. Bio je na čelu SDA delegacije u Grupi za finansijske mjere u Parizu i suosnivač je Egmont grupe koja predstavlja međunarodnu organizaciju koja okuplja 53 državne finansijske obavještajne jedinice. Trenutno zakoni FBiH i Nacrt zakona o pranju novca u Republici Srpskoj ne ispunjavaju ove standarde. 2 Definicija pranja novca . Dodatak 2 Analiza Zakona o sprečavanju pranja novca u Federaciji BiH i Nacrta zakona o pranju novca Republike Srpske Kriminalci se koriste raznim tehnikama pranja novca kako bi prikazali naizgled legitimno porijeklo prihoda od svojih aktivnosti. jedan broj elemenata i u zakonu FBiH i nacrtu zakona RS je nejasan. kao i konsistentnost u samoj suštini oba zakona. posebno podložne kriminalnim aktivnostima. ali također ima i suštinskih razlika. Da bi se izgradila zemlja. Ovakve aktivnosti su sve šire i sve više se javljaju u međunarodnim okvirima. Konvencija UN-a o nezakonitom prometu narkotika i psihotropskih tvari iz 1988. Zakon o sprečavanju pranja novca u FBiH Čl. još u fazi razvoja i stoga manje otporan nego u drugim zemljama. Da bi do ovoga došlo. Osnovni razlog leži u tome što je njihov finansijski regulatorni okvir. koja predstavlja primarnu američku regulatornu jedinicu za sprovođenje mjera u borbi protiv pranja novca. Čl. kao što je privreda Bosne i Hercegovine. Smatra se da su privrede u procesu transformacije. broju i pozivanju na stavove i članove. 1 Kakva je bila namjera da bude priroda ovoga zakona? Zakon izgleda ne kriminalizira pranje novca nego je administrativni akt. kako je obrazloženo niže. Osim toga. Nema referenci na kontroliranje pranja novca.

a sitne kriminalne radnje se ne moraju konkretno navoditi. Nije jasno šta će se desiti u ovakvim slučajevima. vaučeri koji su izdavani borcima i koji glase na nosioca spadaju u prava ili vrijednosne papire i druga platna sredstva. koje su počele sa ovakvom odredbom. 5 Obveznici Terminologija koja se odnosi na pravna lica. 4 Radnje Član ne navodi koje će radnje biti poduzete. prevod. Dalje. I ako jeste. stav 6 Ovaj stav treba staviti iza stava 4. Prema tome.stav 1 Na koje kriminalne radnje se misli u ovom stavu? Treba obuhvatiti sve ozbiljne kriminalne radnje. Ne uključuje kontrolu pranja novca. Ne postoji u svim slučajevima kada se radi o ukradenoj robi i situacija gdje je došlo do pranja novca. pogotovo u slučajevima gdje su različite osobe uključene u krvično djelo sa elementima drugog krivičnog djela koje nije pranje novca. njime se sugerira da se radnje moraju poduzeti u svim slučajevima kao dio standardne procedure. 3 Definicija imovine Nejasno je da li npr. spoznaju ili cilj pranja novca. Nejasno je da li je namjera da se ozbiljne kriminalne radnje smatraju takvima da obuhvataju i djelo pranja novca. Bilo bi jasnije kada bi se se ujednačila terminologija i odabrali termini pravna lica i fizička lica. stav 5 Namjera. iz kojeg razloga i ne dolazi do osude počinilaca. u kombinaciji sa specifikacijom okolnosti pod kojima radnje treba poduzeti. saznanje ili cilj su se mogli navesti kao elementi djela pranja novca. zašto nema reference na odgovarajući član u krivičnom zakonu? Ako je ovakav slučaj onda ovo može biti nedovoljno za djelovanje po pitanju pranja novca. Međutim iskustvo drugih zemalja. Da li je ovo već kriminalizirano? Čl. stranke i fizička lica u ovom članu varira kroz zakon. To može uzrokovti veći opseg posla od onoga koji se može uspješno obaviti. Ovaj član je malo nejasan i pitanje je da li je ovakva odredba u skladu sa principom zakonitosti. Čl. pokazalo je da u mnogim slučajevima nije moguće kvalificirati pranje novca u okviru jedne ovakve odredbe. 6 Identifikacija stranke . Ovo samo po sebi ne sadrži namjeru. koji bi se ozbiljni krivični prekršaji smatrali takvima? Kakva je priroda pomenutih zakonskih konsekvenci? stav 2 Postoji referenca na situaciju kada kada se ima spoznaja da imovina potiče od kriminalnih radnji. Nisu obrađene ni osjetljive profesije16 I konačno nema reference na debitnu karticu. trebalo bi uvesti izvjestan prag. Postoji li razlog što se ne navodi koje su to situacije na koje se ova spoznaja odnosi? stav 3 Izgleda da je prema opisu datom ovdje način djelovanja protiv pranja novca isti kao u slučaju ukradene robe. Čl. (napom. Da li je ovo ispravno razumijevanje namjere? Ako jeste. moguće je da je terminologija u prevodu na engleski bila različita!) Nejasno je također koji nivo odgovornosti ima odgovorno lice u pravnom licu. Čl.

i ovdje je moglo doći do nesporazuma ako je poslovna saradnja prevedena kao "partnerstvo"!) U stavu 2 se nabrajaju neke tranzakcije. posljednji stav. (primj. čini se jako kratak. 11 Može se tražiti pismena izjava. činilo se da je ova jedinica još bila u fazi uspostavljanja. 16 U stavu 1 se ne navodi vremenski period u kojem će se pomenute informacije dostaviti obveznicima. Čl. 15 Nejasno je kako će se stav 1 ponašati u praksi u slučajevima kada su obveznici dostavili informacije koje se traže članovima 12. (primj. ostali javni dokumenti bi trebali biti odgovarajući i/ili službeno priznati kao identifikacioni dokumenti. Prema kojim kriterijima? Čl. 18 Izgleda da se ovaj član samo usredsređuje na prikrivanje nezakonito stečenog novca a ne i na drugi nezakonit profit. Moguće je da je stav 5 ovoga člana preširok. 21. Period na koji se čuvaju takve informacije u slučajevima pomenutim u čl. Bilo bi jasnije kada bi se u ovom članu pozivalo na uspostavljanje poslovnog odnosa. 10 i 11. 7 Izuzeci od identifikacije Izgleda da od identifikacije ima previše izuzetaka. 6. Nisu svi poslovni odnosi na bazi partnerstva niti ga uključuju. 8. Iz kojeg razloga? . 8 Način identifikacije Što se tiče dokumenata za identifikaciju. 17 Nije u potpunosti jasno zašto u stavu 1 nema reference na pranje novca. 9 Da li se pod uredom pomenutim ovdje misli na Finansijsku obavještajnu jedinicu? Ako misli. niti je jasno kako će obveznici to uraditi. Čl. ako ne i previše kratak. Koje su ostale opravdane okolnosti pomenute u stavu 3 i ko je nadležan da odlučuje? Čl. prevod. Ta saradnja i koordinacija će bit potrebne. Nejasno je zašto nema reference na ostale robe visoke vrijednosti. Trebalo bi biti dovoljno kada je opunomoćenik na valjan način ovlašćen od strane lica za koje djeluje. Čl. Prilokom posjete eksperata. onda nije jasno koje su nadležnosti i ovlaštenja toga ureda i kako će sarađivati sa izvjestiocem i javnim tužiocem u obradi informacija. moguće je da je greškom u prevodu pomenut stav 6!) Čl. 12 stav 1. postoji dobar broj mogućnosti da (organizirani) kriminalci zloupotrebe finansijski sistem. prevod. U primjerku zakona koji su eksperti primili ne postoji stav 5 člana 6. Čl. U kakvoj je ovo vezi sa zakonima koji su već stupili na snagu. Čl. Čl. Kako je sada formulirano. U članovima 6-8 nije jasno da li treba identifikovati i stvarne korisnike računa.U stavu 1 postoji referenca na uspostavljanje partnerstva sa strankom.

Nacrt Zakona o pranju novca Republike Srpske Član 1. dok manja krivična djela ne moraju biti uključena. Čini se da nema odredaba koje se odnose na kriminalce koji peru prihod dobijen na nepošten način. Kako se može utvrditi vrijednost neizvršene obaveze iz stava 3? Da li se ovo odnosi na vrijednost tranzakcije? Šta se podrazumijeva pod druge stvari"? Čini se da se sankcije koje se pominju u ovom zakonu odnose samo na osobe under obligations and responsible persons.Čl. Nebankovne financijske institucije i druge financijske institucije nisu uključene. Ukoliko je to slučaj. Umjesto riječi sticanje. Čini se da je namjera situacije koja se ovdje pominje taj da odnos prema pranju novca bude isti kao i u slučajevima sa ukradenom robom. Postoji li neki razlog što se ne pominje situacija kada treba da postoji saznanje o ovome? Stav 3. Na koje se krivične radnje misli u ovom stavu? Treba uključiti sav ozbiljni kriminal. Čini se da je naglasak stavljen na otkrivanje i sprečavanje pranja novca. Stav 4. kao i onaj koji se sugerira. Kakva bi trebala biti priroda ovog nacrta zakona? On ne kriminalizira pranje novca te izgleda kao upravni statuu.: oba termina. Pominje se situacija kada postoji saznanje da imovina potiče iz krivičnih radnji. Da li treba ispravno razumijeti da se u ovom slučaju misli na član 8 stav 5? Također nije jasno na što se misli pod podacima iz člana 17. mogla bi se koristiti riječ akumulacija. Trenutno je nejasno da li je namjera da se sva ozbiljna krivična djela posmatraju kao djela koja uključuju i pranje novca (predicate offence). To nije dovoljno. koja nešto bolje dočarava postepenost tog procesa. Da li "making it easier" znači "facilitation"? /prim. Mogla bi se razmotriti mogućnost da se ovdje umjesto participation koristi riječ involvement /prim.sudjelovanje. riječ prikrivanje. 22 U stavu 1 se navodi referenca na punomoć u skladu sa članom 9. onda ovo nije dovoljno za borbu protiv pranja novca. . Međutim. No. Definicija pranja novca Stav 1. Da li smo ispravno razumjeli namjeru? Ukoliko je tako. što je još važnije. i onaj koji je korišten. prev. prevode se jednako . iskustvo iz drugih zemalja u kojima je postojala takva odredba pokazalo je da u mnogim slučajevima nije moguće podvesti pranje novca pod takvu odredbu. Kakav je karakter pravnih sankcija koje se pominju? Riječ utaja ima generalnije konotacije nego npr.: oboje znači "olakšavanje"/. te iz tog razloga nije bilo moguće donijeti presudu. zašto nema se ne navodi odgovarajući član Krivičnog zakona. Postoji li neki razlog zbog kojeg se ne uključi i učestvovanje u krivičnim radnjama? Stav 2. Član 2. za koja ozbiljna krivična djela bi to vrijedilo. I ukoliko je tako. prev. Ne podrazumijevaju svi slučajevi u kojima postoji ukradena roba istovremeno i pranje novca. ne pominje se kontrola pranja novca. učestvovanje/.

namjeru ili cilj. Definicija imovine Umjesto riječi nepokretne stvari mogao bi se koristiti širi pojam roba. Da li je to član 1 nacrta zakona. namjera ili cilj mogli su se fokusirati na djela koja između ostalog uključuju i pranje novca (predicate offence). certifikati koji se daju borcima. uključeni u prava i hartije od vrijednosti i druga sredstva plaćanja. dok se uvidom u nacrt zakona vidi da je originalni termin zanatlije. dok se ovdje sugerira "legal and natural entities". Izgleda da se ova odredba odnosi na veliki dio financijskog odjela. Nejasno je da li su npr. Nije jasno na koji se stav i član odnosi zadnja rečenica. jer on bi značio specijalizirani radnici. moglo reći fizički i pravni subjekti. otud i nejasnoće/ ? Da li otkup dugova i potraživanja uključuje i kredite /prim. Pitanje osjetiljivih profesija nije regulisano17. prev.: očigledno je riječ o lošem prijevodu.? Stav 6. u cilju distinkcije. Saznanje. To se ne mora odnositi na saznanje. Dalje. u njemu se sugeriše da se u svim slučajevima moraju poduzimati radnje kao neka vrsta standardne procedure. Nije uključena kontrola pranja novca. te navesti konkretne okolnosti pod kojima je potrebno poduzimanje radnji. Radnje Ovaj član ne kaže konkretno koje će se mjere poduzeti.: još jednom je nejasnoća rezultat lošeg prijevoda. stranke i fizička lica koji se pominju u ovom članu mijenjaju se kroz zakon.dakle ovaj komentar prestaje biti relevantan kada se prevede.: moguće da je nejasnoća ponovo rezultat lošeg prijevoda. Član 4. Bilo bi jasnije ako bi se pravna lica (legal persons) odnosno stranke (parties) zvale "legal entities" a fizička lica (natural persons) "natural entities" /prim. ili stav 1 člana 4? Član 5. u originalu nacrta zakona jasno se govori o prometu nekretninama/? Član 6. prev. U njemu su očigledno korišteni termini "legal and natural persons". Ovaj stav treba umetnuti nakon stava 4. kod nas se oboje prevodi kao fizička i pravna lica . prev. Eventualno bi se. Ovo može uroditi većim obimom rada no što je moguće uspješno završiti. Obveznici Termini pravna lica. jer nije korišten uobičajeni termin za potraživanja/? Izgleda da nema nikakvog pomena o izdavanju kreditnih kartica. Šta se misli pod specialist workers /prim. Da li se činjenice i oklonosti koje upućuju na njih odnose na krivična djela iz stava 1. no.: ovo se ponovo tiče prijevoda nacrta zakona. Ovaj član je pomalo nejasan i pitanje je da li je takva odredba u skladu sa principom legalnosti. Da li će doći do kriminalizacije? Član 3. koji glase na donosioca. osobito u slučajevima kada postoji veći broj lica koja su uključena u to sveobuhvatnije krivično djelo nego što je broj lica koja su uključena konkretno u pranje novca dobijenog tim putem.Stav 5. Nije jasno šta će se desiti u takvim slučajevima. prev.) Nejasno je na koji se nivo misli kada se govori o odgovornim licima u okviru pravnog lica. Razumijevanje ovog stava je otežano. te ostalo. Da li promet tržištima nekretnina (transfer of estate markets) znači promet nekretnina (transfer of real estate) /prim. Stoga bi trebalo uvesti određeni limit. Identifikacija stranke .

-8.. Član 9. a ne 1. Možda bi bilo jasnije ako bi se umjesto toga koristila riječ suspicion. ali je prijevod nacrta zakona loš. /prim. Sredstva identifikacije Što se tiče ličnih dokumenata. prev. i doubt i suspicion. /prim. Period za čuvanje takvih informacija koji se pominje u članu 21. prev. nije jasno koje su njene nadležnosti i obaveze i na koji način će u korištenju informacija sarađivati sa izvještačima i sa javnim tužilaštvom. posljednji stav. Može se tražiti pisana izjava. Član 10. Član 8./ Član 11. prevode se kao sumnja. U stavu 2 bilo bi jasnije da se koristi terminologija obavljati transakciju u ime pravnog lica (conducting a transaction on behalf of a legal entity). U posljednjem stavu ovog člana vrši se identifikacija./ Stav 4 govori o doubt. Prema kojim kriterijima? Drugi stav je teško razumljiv u postojećem prijevodu. nije jasno rečeno da lične korisnike računa treba identifikovati. koji obavljaju transakciju u ime drugog pravnog ili fizičkog lica? U članovima 6. Da li se pod zajedničkim transakcijama (joint transactions) u stavu 3 podrazumijevaju povezane transakcije (related transactions)? /prim. . Da li je ispravno razumijevanje to da se drugom rečenicom namjerava reći da (&) ukoliko podaci koji se pominju u članovima 8 i 10 nisu utvrđeni. Nejasno je zašto se ne pominje "druga roba visoke vrijednosti".: nije jasno na šta se odnosi ovaj komentar. izgleda vrlo kratak./ Nije jasno zašto se u stavu 4 pominje samo punomoćnik (power of attorney).Stav 2 navodi neke transakcije. Da li je svrha odjeljenja koje se ovdje pominje to da bude finansijska obavještajna jedinica? Ukoliko je tako. Izuzeće od identifikacije Čini se da su izuzeća od identifikacije preširoka. niti je jasno na koji način obveznici to treba da učine. prev. ta vrsta koordinacije i suradnje je neophodna. prev. Čini se da to ne uključuje predstavnike drugih osjetljivih profesija.: termin u originalu i jeste povezane transakcije.: ovaj komentar ponovo se tiče prijevoda.: komentar se odnosi na prijevod. postoji čitav niz mogućnosti za (organizovane) kriminalce da zloupotrebljavaju financijski sistem. možda čak i prekratak. /prim. Ukoliko se prihvati ova formulacija. Međutim. Obje riječi. drugi javni dokumenti trebaju biti odgovarajući i/ili zvanično priznati kao lični dookumenti./ Član 7. obveznik će odbiti transakciju? Čini se da bi gornji stav trebao imati broj 3. Možda je došlo do propusta u prijevodu. jer upravo to piše i u originalu.

godine. Dodatak 3 Odabrani međunarodni sporazumi.Član 12 stav 1. Desetočlana komisija za bankarske regulative i praksu nadzora (uobičajeni naziv je Bazelska komisija) je u decembru 1988. Čini se da se ovaj član fokusira samo na prikrivanje protivzakonito stečenog novca. Da li je pravilno shvaćeno značenje da riječ "raditi" podrazumijeva "obavijestiti odjeljenje?" Član 14. stav 4. usvajanje zakona o ekstradiciji koji bi omogućili međunarodnu saradnju i konfiskacija profita i sredstava stečenih prometom droge.godine usvojila Izjavu o principima kojom se između ostalog traži od finansijskih institucija da identificiraju tačan identitet klijenata i sarađuju sa organima za sprovođenje zakona u svrhu eliminisanja mogućnosti za krivična djela uključujući i pranje novca. a takođe i od 27. Član 18. Brojevi članova od 17. konvencije i preporuke u vezi sa pranjem novca 1. 6. Dalje informacije se mogu dobiti na web stranici: www. Koji je razlog za to? Član 21. Program Ujedinjenih nacija za kontrolu narkotika rezultirao je usvajanjem Konvencije Ujedinjenih nacija protiv nezakonitog prometa narkotičkih droga i psihotropnih substanci 1988. "Odjeljenje i obveznik neće informirati " itd. U članu 16. 8. do 19. Član 15. se mijenjaju. U primjerku zakona koji su eksperti dobili ne postoji stav 5 člana 6. 10 i 11.org. Čini se da nema odredbi koje se odnose na kriminalca koji pere prihode stečene na nepošten način. Riječ sumnja u drugom stavu bi mogla biti zamijenjena riječima "opravdana sumnja o. stav 3. člana 9. Da li se pod odgovornim licem mislilo na obveznika? Šta se mislilo pod "vrijednosti robe ili druge stvari"? Čini se da se sankcije koje su spomenute u ovom zakonu primjenjuje samo na obveznike i odgovorne osobe. Član 22. Konvencijom je traženo kriminaliziranje pranja prihoda stečenih prometom droga.? Takođe nije potpuno jasno šta se mislilo pod informacijom iz člana 1. Nije jasno kako će stav 1 djelovati u praksi u slučajevima gdje nadležne osobe prijave informaciju traženu prema članu 12. stav 1 nije indiciran vremenski period u kojem spomenuta informacija treba biti dostavljena obvezniku. 2. Ovo nije dovoljno. do 29. Koji je smisao novčane kazne? Da li je to prvredni prekršaj? Da li je namjera da se uvrsti neka vrsta krivične odgovornosti za pravne subjekte? Veza je data u ovlaštenjima prema stavu 1.. Neophodno je upotrebiti jače izraze u prvom stavu. Da li je pravilno shvaćeno da se u ovom slučaju mislilo na član 8. a ne i na druge vrste protivzakonito stečenog profita. ." Ovo se tiče svih slučajeva gdje se sumnja koristi u nacrtu zakona.bis.

Model zakona je pripremljen u novembru 1993. 40 preporuka je revidirano i prošireno 1996.html.uk/interpol-pr/Index. Evropsko vijeće (sada Evropska unija) je usvojilo 10. Kina u oktobru 1995. Ova lista nije iscrpljena i nekoliko tijela radi na amandmanima i revizijama. U dokumentu su izložene preporuke koje trebaju usvojiti finansijske institucije i organi za sprovođenje zakona. Radna grupa za finansijske mjere protiv pranja novca 20. godine. godine. Dalje informacije se mogu dobiti na web stranici: www.kenpubs. Dalje informacije se mogu dobiti na web stranici: http://europa.eu. da bi se definirale procedure za konfiskaciju prihoda od prometa droge i poboljšanje međunarodne saradnje. Dalje informacije se mogu dobiti na web stranici: http://conventions.int/.int/.Gore navedene međunarodne konvencije.juna 1991. kao i promjene u državnim zakonima i procedurama za međunarodnu saradnju. Ministarstva finansija SAD-a. rezolucije i preporuke predstavljaju osnovni izvor međunarodnog konzensusa o pranju novca. kao i ohrabruju finansijske institucije da prijave sumnjive aktivnosti odgovarajućim vladinim organima.org//fatf/recommendations.coe. godine Direktive za spriječavanje korištenja finansijskog sistema u svrhe pranja novca.2001 ČETRDESET PREPORUKA . Siže. Interpol je. usvojio rezoluciju o pranju novca u kojoj se između ostalog preporučuje državama da usvoje zakonske propise za kriminaliziranje pranja novca i daju ovlaštenja organima za sprovođenje zakona da zaplijene i konfiskuju prihode stečene krivičnim djelima.oecd. Pregled ovih materijala je takođe dostupan na web stranici Mreže SAD-a za sprovođenja mjera protiv finansijskih prekršaja. Dalje informacije se mogu dobiti na web stranici: http://www. Više detalja o ovim međunarodnim dokumentima je dostupno na web stranicama određenih organizacija. Ova Direktiva zahtijeva od članica Evropske unije da traže od svojih finansijskih institucija da identificiraju svoje klijente. 4.3. Vijeće Evrope je 1990. Dalje informacije se mogu dobiti na web stranici: www.undcp. Grupa G-7 je 1989. godine kako bi se državama pomoglo da pripreme promjene u krivičnim i građanskim zakonima vezane za borbu protiv pranja novca. godine kako bi obuhvatile sva teška krivična djela koja generiraju prihode. godine. godine oformirala Radnu grupu za finansijske aktivnosti protiv pranja novca (FATF) kako bi se dale detaljne preporuke koje države trebaju slijediti u svojim naporima u borbi protiv pranja novca povezanog sa prometom droga. Dvije osnovne organizacije formirane do sada su Odbor za pranje novca Vijeća Evrope ( PCREV) koji obuhvata evropske nacije koje nisu članice FATF-a i Karipska radna grupa za finansijske aktivnosti koja je oformljena u novembru 1992.org.8. godine usvojilo Konvenciju o pranju novca. I Ujedinjene nacije i Evropska unija čine značajne napore u revidiranju svojih trenutnih standarda. povećaju saradnju sa i među zemljama članicama.co. sporazumi. Ovaj instrument čiji je uobičajeni naziv "Strazburška konvencija" je definirao zahtjeve za kriminaliziranje pranja novca. na svojoj generalnoj skupštini u Pekingu. traženju. ratificiraju Bečku konvenciju usvojenu 1988. pljenidbi i konfiskaciji prihoda od zločina. 5. FATF sada uključuje 29 zemalja i nastavlja rad na formiranju regionalnih udruženja koja će se takođe obavezati na usvajanje ovih preporuka. 6.

godine četrdeset preporuka je revidirano kako bi se uzelo u obzir iskustvo stečeno u prethodnih šest godina i da bi se odrazile promjene do kojih je došlo u kontekstu problema pranja novca. 1996. sa mogućnošću određivanja politike od strane pravnih i finansijskih stručnjaka i stručnjaka u oblasti provedbe zakona. kao i da onemoguće da se njima vrši uticaj na legitimne privredne aktivnosti. Članstvo u ovoj Grupi uključuje i glavne zemlje Evrope. FATF trenutno okuplja 26 zemalja i dvije međunarodne organizacije. godine. Takve strateške politike imaju za cilj da spriječe korištenje takvih prihoda u budućim krivičnim radnjama. i preporučuje se da ih sve zemlje usvoje. ULOGA DRŽAVNIH PRAVNIH SISTEMA U BORBI PROTIV PRANJA NOVCA o Obim krivičnih djela pranja novca o Privremene mjere i konfiskacija 3. Radi se o multidisciplinarnom tijelu. ULOGA FINANSIJSKOG SISTEMA U BORBI PROTIV PRANJA NOVCA o Identifikacija klijenata i pravila za vođenje evidencije o Mjere za rješavanje problema u zemljama u kojima ne postoje mjere za borbu protiv pranja novca ili su te mjere nedovoljne o Veća nastojanja finansijskih institucija o Druge mjere u cilju eliminisanja pojava pranja novca o Implementacija. uloga regulatornih i drugih administrativnih organa 4. Ovakva potreba za obuhvatanjem svih relevantnih aspekata borbe protiv pranja novca odražava se u četrdeset Preporuka FATF-e. JAČANJE MEĐUNARODNE SARADNJE o Administrativna saradnja o Drugi vidovi saradnje o Dodatak Preporuci 9: Spisak finansijskih aktivnosti koje poduzimaju firme i organi koji nisu finansijske institucije. Uvod Radna grupa za finansijske mjere protiv pranja novca (FATF) je međuvladino tijelo koje za cilj ima izradu i promoviranje strategija borbe protiv pranja novca ľ procesuiranje prihoda stečenih krivičnim putem da bi sakrilo njihovo nezakonito porijeklo. OPĆI OKVIR PREPORUKA 2. Sjeverne Amerike i Azije koje predstavljaju glavne finansijske centre u svijetu. što je esencijalno za rješavanje pitanja pranja novca.Uvod 1. odnosno mjera sa čijom se implemetacijom FATF-a složila. Preporuke su izrađene još 1990. .

Privremene mjere i konfiskacija . u cilju kriminalizacije pranja novca u skladu sa Bečkom konvencijom. Osim toga. te stoga sve ne mogu primijeniti identične mjere. uključujući i koncept da se spoznaja može izvesti i iz objektivnog činjeničnog stanja. stoga. Prema Bečkoj konvenciji. Zakoni o povjerljivosti finansijskih institucija se trebaju shvatiti tako da se njima ne sprečava implementacija ovih preporuka. 5. Implemenatcija četrdeset Preporuka se jednako nadgleda za sve zemlje članice putem dvojakog pristupa: godišnjeg samoocjenjivanja i detaljnijeg zajedničkog procesa procjene u kojem svaka zemlja članica podliježe pregledu na licu mjesta. trebala odnositi i na same firme. (Pogledati Objašnjenje). što podrazumijeva multilateralno nadgledanje i direktan pregled. Svaka zemlja bi odredila koja su to teška djela koja će se okvalifikovati kao djela koja uključuju sve elemente pranja novca. Zemlje članice FATF-e su se jasno opredijelile za prihvatanje discipline. niti predstavljaju prijetnju ekonomskom razvoju. Svaka zemlja bi odmah trebala poduzeti mjere u cilju ratificiranja i potpune primjene Konvencije Ujedinjenih naroda iz 1998. Pokrivaju sistem kaznenog sudstva i provođenje zakona. Njima se ne kompromitira sloboda angažmana u legitimne transakcije. Od samog početka osnovanja FATF-e. pružajući zemljama fleksibilnost umjesto da propisuju svaki detalj. predstavljaju princip za poduzimanje mjera koje zemlje implementiraju prema vlastitim uslovima i ustavnim okvirima. njegove regulative i međunarodnu saradnju. OPĆI OKVIR PREPORUKA 1. Ove mjere su od osnovnog značaja za stvaranje efikasnog okvira borbe protiv korupcije. Krivična odgovornost bi se. kada je to moguće. godine o zabrani nezakonite trgovine opojnim drogama i psihotropskim supstancama (Bečka konvencija). ukoliko postoji volja za njihovom primjenom. uključujući i zakonske mjere. kao i ekstradicijama u slučajevima pranja novca. Svaka zemlja bi trebala proširiti djelo pranja novca stečenog trgovinom drogama na djelo teškog prekršaja. finansijski sistem. Preporuke. 3. niti teške. a ne samo na uposlene u firmama. 6. Efikasan program za provođenje mjera protiv pranja novca bi trebao obuhvatiti veću multilateralnu saradnju i međusobnu pravnu pomoć u istragama slučajeva pranja novca i krivičnog gonjenja. djelo pranja novca bi se trebalo minimalno odnositi na upoznatost sa aktivnostima pranja novca. kada je to moguće.Ovih četrdeset preporuka daju osnovni okvir za nastojanja u pravcu borbe protiv korupcije i koncipirana su za univerzalnu primjenu. FAFT u svim zemljama izvršava pregled mjera koje su poduzete u cilju implementacije Preporuka. Svaka zemlja bi trebala poduzeti potrebne mjere. bilo je poznato da zemlje imaju različite pravne i finansijske sisteme. ULOGA DRŽAVNIH PRAVNIH SISTEMA U BORBI PROTIV PRANJA NOVCA Obim krivičnog djela pranja novca 4. Mjere nisu naročito kompleksne. 2.

pri čemu su strane znale ili su trebale znati da će se ugovorom prejudicirati mogućnost države da nadoknadi finansijske zahtjeve. odnosno postupke. i da se takvi zakoni i propisi efikasno provode. propisima. zemlje bi takođe trebale razmotriti novčane i civilne kazne. bilo povremeno ili uobičajeno. Čak bi i za te finansijske institucije koje nisu banke i koje ne podliježu zvaničnom. ili imovine odgovarajuće vrijednosti. vlade bi trebale osigurati da te institucije podliježu istim zakonima i propisima o sprečavanju pranja novca kao i sve druge finansijske institucije. razboritom nadzornom režimu u svim zemljama. Na svakoj je zemlji da odluči o tome da li je potrebno definirati specijalne institucije gdje nije porebna primjena propisa za sprečavanje pranja novca. iznajmljivanja sigurnosnih sefova. Identifikacija klijenta i pravila vođenja evidencije 10. Zemlje bi. nego i za druge finansijske institucije. uključujući i građanske parnice. i evidentirati identitet svojih klijenata.7. finansijske institucije bi. trebale usvojiti propise koji su slični odredbama sadržanim u Bečkoj konvenciji. na primjer. prilikom uspostave poslovnih odnosa ili vršenja transakcija (naročito prilikom otvaranja računa ili bankovnih uložnih knjižica. (Pogledati Objašnjenje R. kao što su zamrzavanje i pljenidba. trebale poduzeti mjere u cilju: . da bi se spriječilo svako rukovanje. bez prejudiciranja prava neskrivljenih trećih lica. prihoda stečenog pranjem novca. sredstava korištenih ili za koje je postojala namjera da se iskoriste u izvršenju djela pranja novca. gdje je takvo izvođenje dozvoljeno i nije zabranjeno. 9. kada je to moguće. (Pogledati Objašnjenje). na primjer. da bi se poništili ugovori sklopljeni između strana. ULOGA FINANSIJSKOG SISTEMA U BORBI PROTIV PRANJA NOVCA 8. sporazumima između nadzornih organa i finansijskih institucija ili samoregulatornim sporazumima među finansijskim institucijama) otkriti. 8 i R. na osnovu službenog ili drugog pouzdanog identifikacijkog dokumenta. kada se izvodi finansijska aktivnost povremeno ili ograničeno. Preporuke od 10 do 29 ne bi smjele važiti samo za banke. uključujući i zakonske propise. Osim konfiskacije i krivičnih sankcija. prijenos i raspolaganje takvom imovinom: i 3) poduzeti sve odgovarajuće mjere u cilju istrage. Finansijske institucije ne bi smjele čuvati anonimne račune niti račune na očigledno izmišljena imena: one bi trebale (zakonom. Da bi se ispunili uvjeti za identifikaciju pravnih lica. 8 i 9). Odgovarajući državni organi bi trebali razmotriti primjenu Preporuka od 10 do 21 i Preporuku 23 na provođenje finansijskih radnji kao komercijalno poduzetništvo od strane preduzeća koja nisu finansijske institucije. traganja i procjenu imovine koja je predmet pranja novca: 2) izvršiti privremene mjere. Takvi propisi bi trebali obuhvatati: 1) otkrivanje. započinjanja povjerljivih transakcija. putem konfiskacije ili naplate novčanih i drugih kazni. ali se ne ograničavaju na one koje su navedene u priloženom Aneksu. kao na primjer mjenjačnice. prema potrebi. Finansijske radnje uključuju. kako bi omogućile svojim nadležnim organima da izvrše konfiskaciju stvari koje su bile predmet pranja novca. izvođenja velikih novčanih transakcija).

kako domaćim. koji ne obavljaju komercijane ni proizvodne poslove. itd. ukoliko je potrebno. 1. 11 i 15-18). ii. Pozadina i cilj takvih transakcija bi se trebale. i identificirati takvu osobu. (Pogledati Objašnjenje). uključujući i informacije o imenu klijenta. Verificiranje da je svaka osoba koja se predstavlja da djeluje u ime klijenta ovlaštena za to. Zemlje bi trebale posvetiti posebnu pažnju na to da li postoji opasnost da će doći do pranja novca u kontekstu novih tehnologija ili tehnologija u razvoju koje eventualno preferiraju anonimnost. Finansijske institucije. kopije ili evidencije zvaničnih identifikacijskih dokumenata kao što su pasoš. (Pogledati Objašnjenje). rezultati bi se trebali dati u pisanoj formi i staviti na raspolaganje supervizorima. adresi. Takve evidencije moraju biti dovoljne za rekonstrukciju pojedinačnih transakcija (uključujući i iznos i vrstu valute. što je više moguće. na primjer.i. Finansijske institucije bi trebale čuvati barem pet godina svu neophodnu evidenciju o transakcijama. korporacija. niti uočljiv zakonski cilj. preispitati. Ukoliko finansijske institucije sumnjaju da sredstva potječu od kriminalnih radnji. obezbijedio dokaz za krivično gonjenje za kriminalno postupanje. Finansijske institucije bi trebale voditi evidenciji o identifikaciji klijenata (npr. 3. (pogledati Objašnjenja R 11 i R. 15 i R 11 i 15 ľ18). pravnom statusu. 5. kako bi mogle brzo reagovati na zahtjeve za informacijama koje upute nadležni organi. na sprečavanju njihovog korištenja u šemama pranja novca. njihovi direktori. vozačka dozvola i sl. ukoliko je potrebno. dužnosnici i radnici trebaju zakonskim odredbama biti zaštićeni od krivične i civilne odgovornosti za kršenje bilo koje restrikcije u pogledu odavanja informacija koja je sadržana u ugovoru ili zakonskoj. Verificiranja pravnog postojanja i strukture klijenta putem nabavke dokaza o registriranju. Ovi dokumenti bi trebali biti dostupni domaćim nadležnim organima u kontekstu relevantnog krivičnog gonjenja i istraga. trustova. ako postoji) da bi se. institucija. lična karta. fondacija. u slučaju domaćih firmi (tj. tako i sa inozemstvom. 2. dosje o računu i poslovna korespondencija za najmanje pet godina nakon zatvaranja računa. Finansijske institucije bi trebale posvetiti posebnu pažnju svim kompleksnim. i poduzeti mjere. neobičnim i velikim transakcijama i svim neobičnim paternima transakcija koje nemaju očigledan ekonomski. revizorima i agencijama za provođenje zakona. regulatornoj ili administrativnoj odredbi. Veća nastojanja finansijskih institucija 4. trebalo bi se od njih tražiti da odmah o svojim sumnjama obavijeste nadležne organe. . Finansijske institucije bi trebale poduzeti razumne mjere u cilju dobijanja informacija u vezi sa pravim identitetom osoba na čije ime je račun otvoren ili izvršena transakcija. (Pogeldati Objašnjenje R. čak iako ne znaju tačno o kojoj se osnovnoj kriminalnoj radnji radi i bez obzira na to da li se u stvari i dogodila nezakonita radnja. ako u dobroj vjeri o svojoj sumnji izvijeste nadležne organe.). 6. niti bilo koji drugi vid komercijalnog rada u zemlji u kojoj je smješten njihov registrovani ured). ukoliko postoji sumnja u pogledu toga da li ti klijenti djeluju u njihovo ime. direktorima i o odredbama kojima se reguliše moć obavezivanja određenog lica.

(Pogledati Objašnjenje). Kada se ta implementacija zabranjuje važećim domaćim zakonima i propisima. izradu procedura i kontrola. platnih kartica. kontrolna funkcija za testiranje sistema Mjere za rješavanje problema zemalja u kojima zakonski propisi o sprečavanju pranja novca ne postoje ili su nedovoljni 1. Ostale mjere u cilju eliminisanja pranja novca 3. kao sredstvo za stimulirnje zamjene transfera keša. Finansijske institucije bi trebale osigurati da se gore pomenuti principi takođe primjenjuju na podružnice i one sa većinskim vlasništvm u inozemstvu. u onoj mjeri u kojoj je to dozvoljeno važećim domaćim zakonima i propisima. 9. iz zemalja koje ne primjenjuju ili nedovoljno primjenjuju ove Preporuke. njihovi direktori. revizorima i agencijama za provođenje zakona. nalazi bi se trebali izraditi u pisanoj formi i staviti na raspolaganje supervizorima. Zemlje bi trebale i dalje općenito stimulirati razvoj modernih i sigurnosnih tehnika raspolaganja novcem. 2. uljučujući i kompanije i finansijske institucije. Kadgod ove transakcije nemaju očigledan ekonomski. Ti programi bi trebali minimalno obuhvatiti: 1. Finansijske institucije koje podnose izvještaj o svojim sumnjama bi trebale poštivati instrukcije nadležnih organa (Pogledati Objašnjenje). ukjučujući i imenovanje službenika koji će voditi računa o poštivanju na rukovodnom nivou. stalni program za obučavanje radnika 3. (Pogledati Objašnjenje). kao i adekvatnih procedura za reviziju da bi se osigurali visoki standardi prilikom zapošljavanja radnika. da bi se osiguralo propisno korištenje informacija. 2. 4. kao i vrijednosne papire na donosioca koji podliježu striktnim zaštitama. Zemlje bi trebale razmotriti provođenje izvodljivih mjera kojim bi otkrivale ili nadgledale fizički prekogranični transport novca u kešu. da upozoravaju svoje klijente o tome kada se nadležnim organima podnosi izvještaj u vezi s njima. i gdje je to moguće. direktnog depozita platnih čekova i evidentiranje vrijednosnih papira. nadležni organi u zemlji matične institucije bi rebale biti obaviještene od stane finansijskih institucija da ne mogu primjenjivati Preporuke. Finansijske institucije bi trebale posvetiti posebnu pažnju poslovnim odnosima i transakcijama sa licima. niti uočljiv zakonski cilj. što podliježe striktnim zaštitama da bi se osiguralo pravilno korištenje informacija. Finansijske institucije bi trebale izraditi programe protiv pranja novca. na raspolaganju nadležnim organima za korištenje u slučajevima pranja novca. . dužnosnici i radnici ne bi smjeli. definiranje unutarnje politike.7. posebno u zemljama koje ne primjenjuju ili primjenjuju u nedovoljnoj mjeri ove Preporuke. uključujući i povećano korištenje čekova. ne bi im smjelo biti dozvoljeno. Finansijske institucije. 8. njihova pozadina i cilj bi se trebali ispitati koliko god je to moguće. bez ometanja na bilo koji način slobode kretanja kapitala. Zemlje bi trebale razmotriti izvodljivost i korisnost sistema u kojem bi banke i ostale finansijske institucije i posrednici podnosili izvještaje o transakcijama u domaćoj i stranoj valuti iznad fiksnog iznosa državnoj centralnoj agenciji sa kompjuterizovanom bazom podataka. 5.

barem u ukupnom iznosu. međunarodnih tokova novca u bilo kojoj valuti. 12. njihova primarna svrha je da budu edukativno sredstvo za osoblje zaposleno u finansijskim institucijama. Razmjena informacija u vezi sa sumnjivim transakcijama 13. Te informacije bi trebale biti dostupne Međunarodnom monetarnom fondu i Banci za međunarodna izmirenja. Državni organi u raznim sferama. Implementacija i uloga regulatornih i drugih administrativnih organa 7. 9. Centralne banke i bankovni regulatori bi mogli to isto raditi u svojoj mreži. Zemlje bi trebale obratiti pažnju na potencijal mogućnosti zloupotrebe krovne korporacije od strane osoba uključenih u pranje novca i trebale bi razmotriti da li su potrebne dodatne mjere u cilju sprečavanja nezakonitog korištenja takvih subjekata. Osim toga. Nadležni organi bi trebali uspostaviti smjernice kojim će se potpomoći finansijske institucije u otkrivanju sumnjivog ponašanja njihovih klijenata. kada se to iskombinira sa informacijama centralne banke. Ovi organi bi trebali sarađivati i pružati stručnost. JAČANJE MEĐUNARODNE SARADNJE Administrativna saradnja Razmjena općih informacija 11. u konsultacijama sa trgovinskim udruženjima. kako to definira svaka zemlja. Svaka zemlja bi trebala ulagati nastojanja u cilju racionalizacije spontane. Nadležni organi koji nadgledaju banke ili druge finansijske institucije ili posrednike ili drugi nadležni organi bi trebali osigurati da institucije koje se nadgledaju imaju adekvatne programe za zaštitu od pranja novca. 10. "tražene" međunarodne razmjene informacija u vezi sa sumnjivim transakcijama. (Pogledati Objašnjenje). kako bi se mogla izraditi procjena novčanih tokova iz raznih izvora u inozemstvu. Takve smjernice se moraju dorađivati tokom vremena i nikad se neće iscrpiti. Potrebno je odrediti nadležne organe koji će osigurati efikasnu implementaciju svih ovih Preporuka putem administrativnog nadgledanja i regulisanja u drugim firmama koje posluju kešom. bi se trebala dati nadležnost za prikupljanje i proslijeđivanje informacija nadležnim organima u vezi sa situacijom u pogledu pranja novca i tehnike pranja novca. osobama i korporacijama uključenim u transakcije između nadležnih organa. 8. spontano ili na zahtjev. kako bi se omogućila međunarodna ispitivanja. Nadležni organi koji reguliraju ili nadgledaju finansijske institucije bi trebali poduzeti potrebne zakonske ili regulatorne mjere koje će predstavljati zaštitu od sticanja kontrole ili znatnog udjela u finansijskim institucijama od strane kriminalaca ili njihovih saveznika (Pogledati Objašnjenje). Međunarodnim nadležnim organima. bi potom mogli to proslijediti finansijskim institucijam u pojedinačnim zemljama. možda Interpolu i Svjetskoj carinskoj organizaciji. Potrebno je uspostaviti striktne zaštite da bi se osiguralo da je takva razmjena informacija u skladu sa državnim i međunarodnim odredbama o privatnosti i zaštiti podataka. . Državne uprave bi trebale razmotriti evidentiranje.6. ostalim domaćim sudskim ili organima za provođenje zakona u istrazi slučajeva pranja novca i krivičnog gonjenja.

trebale imati spremne procedure za ekstradiciju pojedinaca koji su optuženi za djelo pranja novca ili slično djelo. godine. Isto tako. Zemlje se pozivaju da podrže takve tehnike. zapljenu i pronalaženje dokaza koji će se koristiti u istrazi slučajeva pranja novca i u krivičnim gonjenjima. međusobne pomoći i ekstradicije 14. uključujući i izradu evidencije od strane finansijskih institucija i ostalih lica. na bilateralnoj ili multilateralnoj osnovi. Fokusiranje bolje međusobne pomoći na pitanja pranja novca 17. Zemlje bi trebale pokušati da osiguraju. trebali bi postojati aranžmani za koordiniranje zapljene i konfiskacije prihoda koji mogu takođe obuhvatati i razmjenu konfiskovanih sredstava. kada je to moguće. Trebale bi postojati procedure za uzajamnu pomoć u krivičnim pitanjima u pogledu korištenja obaveznih mjera. (Pogledati Objašnjenje). odnosno uvođenje pojednostavljenog izručenja osoba koje daju pristanak na izručenje. Zemlje bi se trebale stimulirati da ratificiraju i implementiraju relevantne međunarodne konvencije o sprečavanju pranja novca. kao i u relevantnim radnjama koje poduzimju sudovi u stranim zemljama. u slučajevima koji podliježu krivičnom gonjenju u više zemalja. kada je to moguće. 16. Potrebno je stimulirati zajedničke istrage nadležnih organa odgovarajućih zemalja. 21. da različiti standardi znanja u državnim definicijama . čime odustaju od formalnog postupka izručenja. pljenidbi i konfiskaciji prihoda strečenih kriminalnim radnjama. Da bi se izbjegao sukob nadležnosti. porebno je razmotriti izradu i primjenu mehanizama za određivanje gdje bi najbolje bilo krivično goniti optužene. kao što su Konvencija o pranju novca. a u interesu pravde. Trebao bi postojati organ koji će odmah poduzeti mjere u odgovoru na zahtjeve stranih zemalja za identifikaciju. zamrzavanje i konfiskaciju sredstava i druge imovine u vrijednosti koja odgovara iznosu tih prihoda na osnovu pranja novca ili krivičnih djela koja su u osnovi djela pranja novca. izručenje svojih državljana. Ovisno o zakonskim okvirima.tj. 15. Zemlje bi. koji možda mogu uključiti i razmjenu konfiskovanih sredstava. 18. (Pogledati Objašnjenje). Takođe bi trebali postojati aranžmani za kooridnisanu zapljenu i konfiskaciju prihoda. zemlje mogu razmotriti i pojednostavljenje izručenja tako što će dozvoliti direktnu transmisiju zahtjeva za izručenje između odgovarajućih mnistarstava. Jedna validna i efikasna istražna tehnika u ovom pogledu jeste kontolirana dostava u vezi sa sredstvima za koje se sumnja ili zna da su sredstva stečena kriminalnim radnjama. U pogledu državnog domaćeg pravnog sistema. 20. svaka zemlja bi trebala definirati da je djelo pranja novca djelo koje podliježe izručenju. 19. Potrebno je podržati međunarodnu saradnju mrežom bilateralnih i multilateralnih sporazuma i aranžmana na temelju opće razmijenjenih koncepata. Dodatak Preporuci 9: Spisak finansijskih aktivnosti koje poduzimaju preduzeća i kompanije koje nisu finansijske institucije . pretragu lica i prostorija. izručenje osoba samo na osnovu naloga za hapšenje ili presuda. (Pogledati Objašnjenje). iz 1990. razližiti standardi u vezi sa intencijom prekršaja ľ ne utječu na spremnost zemalja da jedna drugoj osiguraju pravnu pomoć. u cilju obezbjeđenja praktičnih mjera koje utječu na najveći mogući obim pravne pomoći.Drugi vidovi saradnje Temelj i sredstva za saradnju u oblasti konfiskacije.

. . čekovi. 3. c. opcijeů) u a. travellers čekovi. 2. Promet računima klijenata (kupoprodajna transakcija. devizama berza . b. Pojedinačno i kolektivno raspolaganje vrijednosnim papirima u koje je uložen novac 3. Preporuka broj 8. itd. 1. 4. bankarske mjeniceů) 6. Učešće u pitanjima vrijednosnih papira i pružanje finansijskih usluga u vezi s tim pitanjima. otpremnik. terminski poslovi robama. uključujući. i 15 do 18 Preporuka broj 14. Finansijske garancije i obaveze 7. mjenice. kamatna stopa i indeks instrumenti: prenosivi vrijednosni papiri. Čuvanje i raspolaganje raspoloživim vrijednosnim papirima 4.1. Prihvatanje depozita i ostalih povratnih sredstava od građana Pozajmice Finansijski lizing Usluge transmisije novca Izdavanje i raspolaganje sredstvima plaćanja (npr. d.). Preporuka broj 8 -9 ľ Mijenjačnice Preporuka broj 11. terminski poslovi. svop poslovi. 2. Promjena novca Fusnota: 1. između ostalog • • • • Potrošački kredit Hipotekarni kredit Faktoring sa ili be obaveze Finansije komercijalnih transakcija (uključujući i forfetiranje) FATF-RADNA GRUPA ZA FINANCIJSKE MJERE KOMENTARI O PRANJU NOVCA OBJAŠNJENJA KOJA SE ODNOSE NA 40 PREPORUKA OBJAŠNJENJA • • • • • • Preporuka broj 4. e. kreditne i debit kartice. Životno osiguranje i ostali vidovi osiguranja vezano za investicije 5. novčanim tržišnim instrumentima (čekovi. 5. CD. Preporuka broj 11.

koja će se zasnivati na osnovama na kojima se zasnivaju svi teži prekršaji odnosno svi prekršaji putem kojih se ostvaruju značajni prihodi. putem čeka i kreditne kartice). 4. Š1Ć Preporuka broj 22. i precizira opcije za njihovu implementaciju. u profesionalnom svojstvu. relevantni organi vlasti trebaju poduzeti mjere na prikupljanju informacija o svim fizičkim i pravnim licima koja. Preporuka broj 8.FATF je ovo objašnjenje usvojila 2. Ovo Objašnjenje pojašnjava primjenu Preporuka FATF-a vezanih za financijski sektor. i 9. Mijenjačnice predstavljaju veoma važnu vezu u okviru kanala kojima se vrši pranje novca. Zbog toga je u ovoj oblasti važno uspostaviti efikasne protumjere. Poslovi mijenjanja strane valute koji se obavljaju samo kao dodatni poslovi u sklopu nekog drugog glavnog biznisa su već obuhvaćeni u Preporuci broj 9. u onim slučajevima u kojima se ove preporuke mogu primijeniti. godine. Analize koje je izvršila FATF pokazuju da se mijenjačnice sve više koriste u procesu pranja novca. mijenjačnice se smatraju institucijama koje obavljaju poslove razmijene strane valute u manjim količinama (u gotovini. (Mijenjačnice) Uvod 1. vrše mijenjanje strane valute. odnosi na cijelokupni sektor osiguranja. Odlaganje hapšenja i zapljene Š1Ć .Kontroliranje dostave Preporuka broj 38. Takvi poslovi iz tog razloga nisu obrađeni u okviru ovog Objašnjenja. a koje se odnose na mijenjačnice. Kako bi se spriječilo korištenje mijenjačnica za pranje novca. s obzirom da je nakon promjene jedne valute u drugu vrlo teško otkriti porijeklo novca. Definicija mijenjačnice 2. Preporuka broj 29. dok se Preporuka broj 29. U ovom smislu najminimalniji zahtjev je da zemlje-članice FATF-a trebaju imati efikasan sistem putem kojeg je relevantnim organima vlasti (bilo da se radi o organima . Preporuke broj 8. Neophodne protu-mjere koje se mogu primijeniti na mijenjačnice 3. Preporuka broj 26. Preporuka broj 4. U smislu ovog Objašnjenja.• • • • • • • • Preporuka broj 15. Zemlje trebaju razmotriti mogućnost uvođenja kategorije pranja novca. Preporuke FATF se trebaju naročito primjenjivati na životno osiguranje i druge vidove osiguranja koje nude osiguravajuća društva. . Preporuka broj 33. jula 1999. Preporuka broj 36.

U sektoru mijenjačnica obično ne postoji uspostavljena struktura i. 6.vlasti koji imaju regulatornu nadležnost za ovu oblast ili o organima nadležnim za provođenje zakona) poznato koje institucije rade kao mijenjačnice ili sistem za prijavu rada mijenjačnica. Posebno su u tom smislu značajne preporuke koje se primjenjuju na zahtjeve koji se odnose na identifikaciju. relevantni organ vlasti nadležan za ovu oblast (koji bi mogao biti javno tijelo ili organizacija koja će sama definirati propise) bi mogla imati ovlaštenja da objavi listu registriranih mijenjačnica. Jedan od načina na koji se ovo može postići je da se od mijenjačnica zahtijeva da organima vlasti. 10. ali bi kao osnovne informacije trebao navesti detalje o instituciji koja podnosi zahtijev i podatke o njenom rukovodećem kadru. taj organ bi trebao obavljati i ove funkcije. Minimalan uvjet u ovom smislu je da organ vlasti ima kompjuterizovani dosije o mijenjačnicama. Članice FATF-a bi također trebale razmoriti i mogućnost uvođenja formalne procedure putem koje se mijenjačnicama daje saglasnost za rad. Zahtjev za dozvolu bi trebao sadržavati one informacije koje su definirali organi vlasti. Dakle. Preporuke FATF-a o financijskim pitanjima bi se trebale primjenjivati i na mijenjačnice. ukoliko to smatraju za potrebno. dostave jednostavnu prijavu koja sadrži adekvatne informacije o samoj instituciji i njenom rukovodećem kadru. 9. privatnih firmi za financijsku reviziju). i 9. Dozvola za rad bi se izdala u zavisnosti od toga da li mijenjačnica ispunjava definirane uslove koje se odnose na njen rukovodeći kadar i dioničare. Mijenjačnice bi imale obavezu da obavijeste nadležni organ vlasti o svom postojanju. Druga opcija koja bi se u ovom smislu mogla razmatrati je kombinacija procedura vezanih za prijavu rada mijenjačnice i izdavanja saglasnosti za njen rad. smatra se da je odobrio rad mijenjačnice. Kao što je to predviđeno u Preporuci FATF-a broj 8. Međutim nadgledanje bi mogli obavljati i drugi ovlašteni organi (ili direktno ili putem angažiranja trećih strana npr. Također bi trebalo predvidjeti ovlaštenja za poduzimanje mjera protiv onih mjenjačnica koje obavljaju svoje poslove. potrebno je uspostaviti i održavati mehanizme putem kojih bi se pratilo poštivanje ovih standarda. U slučajevima u kojima postoji organ nadležan za registraciju mijenjačnica ili organ koji je zadužen da prima prijave o radu mijenjačnica. 8. Ona lica koja žele otvoriti mijenjačnicu bi u tom slučaju trebala dostaviti svoj zahtijev organu koji je ovlašten da izda dozvolu za rad na osnovu svakog pojedinačnog zahtjeva. za razliku od sektora banaka. kojima je data nadležnost za ovu oblast. Trebalo bi poduzeti odgovarajuće mjere protiv one mijenjačnice koja nije ispunila postavljenje standarde vezane za spriječavanje aktivnosti na pranju novca. te da mijenjačnici zabrane dalje obavljanje aktivnosti. organi vlasti bi imali mogućnost da primijene test "podobnosti" na rukovodeći kadar mijenjačnice nakon što mijenjačnica započne sa svojim radom. a koje se nisu prijavile ili registrirale. na mijenjačnice bi se trebali primjenjivati isti propisi za spriječavanje pranja novca koji se primijenjuju i na sve druge financijske institucije. u sektoru mijenjačnica ne postoje tijela koja ga predstavljaju na državnom nivou i koja mogu djelovati kao organi putem kojih se ostvaruje komunikacija sa organima vlasti. ali ne bi morale dobiti saglasnost za rad prije nego što započnu sa obavljanjem svojih aktivnosti. Organ vlasti bi u tom slučaju mogao izdati potvrdu ili dati svoju prećutnu saglasnost za rad mijenjačnice ľ u slučaju da organ vlasti ne da prigovor na prijavu.. Prema tome. Kako bi se osigualo da mijenjačnice na efikasan način primjenjuju standarde koji se odnose na spriječavanje pranja novca. obraćanje potrebne pažnje i vođenje evidencije. 5. 7. izvještavanje o sumnjivim transakcijama. uključujući i primjenu testa "podobnosti" (fit and proper test). Zato je važno da zemlje-članice FATF-a uspostave efikasne . U slučajevima gdje mijenjačnice imaju obavezu da dostave prijavu o svojoj aktivnosti ili podnesu zahtjev za registraciju.

tada mora ispoštivati relevantne zakone.instrumente putem kojih će se mijenjačnice upoznati sa odgovornostima koje imaju u procesu spriječavanja pranja novca i odgovornostima koje se odnose na prenošenje informacija u okviru cijelog sektora (na primjer smjernice o sumnjivim transakcijama). Ukoliko klijent nema takvu informaciju. direktive ili sporazume koji definiraju oblast izvještavanja o sumnjivim transakcijama ili prekidanje poslovnih odnosa sa takvim klijentima. Ukoliko je nemoguće dobiti adekvatnu informaciju. podrazumijeva se da se to uključuje i transakcije između banaka. financijske institucije trebaju izvijestiti o sumnjivim transakcijama.. i to u slučaju da te informacije ne mogu dobiti na drugi način odnosno putem javnih evidencija ili drugih pouzdanih izvora informacija. U tom smislu bi bilo korisno inicirati razvoj strukovnih udruženja. Preporuke broj 11. . U tumačenju ovog uslova. Riječ "transakcije" u ovom smislu se odnosi na same usluge koje pružaju osiguravajuća društva. kako bi spriječile financijske institucije u namjeri da prijave sumnjive transakcije. se takođe odnosi i na situaciju u kojoj odvjetnik djeluje kao posrednik za financijske usluge. Banka ili druga financijska institucija treba znati identitet svojih klijenata. kako bi mogla otkriti i spriječiti sumnjive transakcije. financijska institucija bi od klijenta trebala zatražiti informaciju o licu ili instituciji koja ima stvarnu kontrolu. plaćanje premija i beneficije. a. kaže da su obuhvaćene "sve" transakcije. b. Pošto se u Preporuci broj 14. Preporuka broj 11. Preporuka broj 11. financijske institucije bi trebale posvetiti posebnu pažnju poslovnim odnosima i transakcijama sa tim klijentom. Ukoliko financijska institucija. bez obzira da li se smatra da te transakcije uključuju i porez. čak i slučaju da njihove klijente predstavljaju odvjetnici. te da bi bila u mogućnosti da brzo reagira na zahtjeve kompetentnih organa vlasti ukoliko isti od nje zatraže da pruži informacije ili da izvrši zapljenu. Preporuka broj 14. Š2Ć U procesu provođenja Preporuke broj 15. i 15 ľ 18 U svakom slučaju u kojem je neophodno ustanoviti stvarni identitet klijenta i osigurati da fizička lica ne mogu koristiti pravne subjekte za vođenje anonimnih računa. posebnu pažnju treba posvetiti ne samo transakcijama između financijskih institucija i njihovih klijenata. Preporuka broj 15. propise. nego i transakcijama odnosno pošiljkama u novcu i ekvivalnentnim sredstvima između samih financijskih institucija ili čak transakcijama u okviru financijskih grupa. s razlogom smatra da se račun njenog klijenta koristi za transakcije koje uključuju pranje novca. Zemlje trebaju uzeti u obzir činjenicu da osobe koje vrše pranje novca mogu pokušati da. na osnovu informacije koju je dao klijent ili na osnovu informacija dobijenih iz drugih izvora. između ostalog. financijske institucije bi od klijenta trebale zatražiti informaciju o osnovnim vlasnicima i korisnicima (i tu informaciju ažurirati). U skladu s tim. kažu da se njihove transakcije odnose na porez.

godine Preporuka broj 22. ne treba biti shvaćena kao preporuka kojom se zahtijeva uvođenje sistema za redovna reviziju izdavanja odobrenja većinskim dioničarima u okviru financijskih institucija i provođenje te revizije isključivo u cilju spriječavanja pranja novca. po potrebi. Preporuka broj 29. U zavisnosti od principa koji su ugrađeni u lokalno zakonodavstvo. Preporuka broj 29. potrebno je izvršiti pažljivu analizu ovih statističkih podataka. b. razlike u pogledu djela koja obuhvataju sve elemente pranja novca. Još jedan primjer ovih aktivnosti bi bila pojava promjena u protoku lokalne valute koje se dešavaju bez očiglednog i legitimnog ekonomskog razloga. U vezi ovog zahtjeva. jula 1999.Š2Ć FATF je ovo objašnjenje usvojila 2. u slučajevima kada postoje testovi za procjenu "podobnosti" dioničara (fit and proper test). te bi trebala sarađivati na aktivnostima vezanim za utvrđivanja porijekla. ovaj debalans bi mogao biti pokazatelj da se u toj regiji vrše aktivnosti na pranju novca. plementim metalima ili draguljima i dr. nego ova Preporuka naglašava da je. razlike u pogledu osnova . a. Na primjer. zemlje bi i dalje trebale osigurati da razlike u načinu na koji njihovo lokalno zakonodavstvo definira pranje novca kao prekršaj (npr. poželjno vršiti reviziju "podobnosti" većinskih dioničara u okviru financijskih institucija (naročito banaka i nebankovnih institucija). trebala bi o toj pošiljci obavijesti Carnisku službu ili. Međutim. Preporuka broj 33. destinacije i svrhe u koju će se koristiti ta pošiljka. posebno zbog toga što direktna veza između financijskih tokova i privrednih aktivnosti ne mora postojati u svakom pojedinačnom slučaju (npr. primjene uvjete koji se odnose na verifikaciju. članice bi trebale razmotriti mogućnost da na sve međunarodne transfere koji prelaze određeni limit. prijavljivanje ili vođenje evidencije o transakcijama. treba napomenuti da bi za proces identificiranja aktivnosti na pranju novca bilo korisno da kompetentni organi vlasti istražnim organima stave na raspolaganje relevantne statističke informacije. sa stanovišta FATF-a. Ukoliko zemlja otkrije neuobičajenu međunarodnu pošiljku u novcu. a da se pri tome ni na koji način ne ograniči slobodno kretanje kapitala. kao i u cilju poduzimanja odgovarajućih mjera. različiti standardi koji se primjenjuju na namjeru kao sastavni dio prekršaja. monetarnim sredstvima. ukoliko statistički podaci kompetentnih organa vlasti pokazuju da postoji debalans između razvoja industrije financijskih usluga u određenom geografskom području i razvoja lokalne ekonomije. administrativno praćenje. financijski tokovi u nekom međunarodnom financijskom centru koji stranim klijentima pruža veliki broj usluga vezanih za raspolaganje investicijama ili veliko među-bankovno tržište koje nije povezano sa lokalnim privrednim aktivnostima). Da bi se olakšalo otkrivanje i praćenje novčanih transakcija. Prema tome. supervizori trebaju voditi računa o tome da je ova "podobnost" relevantna i u procesu spriječavanja pranja novca.. druge kompetentne organe vlasti zemlje iz koje potiče pošiljka odnosno zemlje u koju pošiljka stiže. Preporuka broj 26. a naročito ako ove informacije sadrže konkretne indikatore o aktivnostima vezanim za pranje novca.

kako bi se utvrdio identitet osoba koje su uključene u te aktivnosti. kako bi omogućile kompetentnim organima vlasti koji provode istražne radnje u vezi sa slučajevima pranja novca. Svaka zemlja bi po mogućnosti trebala razmotriti poduzimanje ogovarajućih mjera kojima bi se omogućila podjela konfiskovane imovine sa drugom zemljom ili nekoliko zemalja. uključujući i poduzimanje zakonodavnih mjera. O pranju novca . Bez uvođenja takvih mjera nemoguće je korištenje metoda kao što su kontroliranje dostave ili provođenje tajnih operacija. da odlože ili odgode hapšenje sumnjivih osoba odnosno zapljenu sredstava. Preporuka broj 36. kolovoza 2010. posebno u slučajevima kada je konfiskacija direktan ili indirektan rezulat koordiniranih aktivnosti njihovih organa za provođenje zakona. nemaju uticaja na mogućnost ili spremnost zemalja da jedne drugima pružaju pravnu pomoć na uzajamnim osnovama. pri tome ove mjere podliježu zakonskim obavezama. I. (Kontrolirana dostava) Kontroliranje dostave sredstava za koje se zna ili sumnja da predstavljaju prihode ostvarene putem kriminalnih radnji predstavlja važnu i efikasnu tehniku provođenja zakona putem koje se prikupljaju informacije i dokazi o međunarodnim aktivnostima na pranju novca. SPRJEČAVANJE PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA 6. b. Korištenje ovih tehnika bi iz tog razloga trebalo stimulirati. U nekim zemljama tehnike za kontroliranje dostave mogu uključivati i praćenje tih sredstava. Odgađanje hapšenja i zaplijene Zemlje bi trebale razmotriti mogućnost poduzimanja mjera na državnom nivou. a koji će se koristiti za provođenje zakona. trebalo bi poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo da u pravnim sistemima ne bude prepreka koje spriječavaju korištenje tehnike kontrolirane dostave. a. Svaka zemlja bi po mogućnosti trebala razmotriti uspostavu fonda konfiskovane imovine u koji će biti položena sva ili dio konfiskovane imovine. a takođe može biti od pomoći u prikupljanju općih obavještajnih podataka o aktivnostima pranja novca. obrazovanje i u druge odgovarajuće svrhe.optužnice za pranje novca podignute protiv počinitelja osnovnog djela). To može biti od velikog značaja za obavljanje određenih krivičnih istraga. zdravstvo. Prema tome. Preporuka broj 38. odnosno prikupili dokazi. FATF pozdravlja i podržava napore koje su poduzeli Svjetska carinska oganizacija i Interpol na podsticanju njihovih zemalja-članica da poduzmu sve odgovarajuće korake u cilju unaprijeđivanja korištenja ove tehnike. uključujući i obavezu koja se tiče sudske saglanosti za obavljanje takvih radnji.

Vijeće Europe prvi se put poslužilo ovim izrazom 1980. u presudi kolumbijskoj kokainskoj mafiji. donacije). u saveznoj državi Washington. O Odboru SPNFT Međunarodne institucije i grupe koje se bave problemom pranja novca i financiranja terorizma i njihovi dokumenti I. a u SAD-u službeno se prvi put spominje 1982. terorizam može biti financiran iz prihoda legalnih aktivnosti (humanitarne organizacije. kojemu uvijek prethodi neka nezakonita radnja. Predviđao je stroge kazne za obveznike koji neuredno prijavljuju gotovinske novčane transakcije veće od 10. obuhvaća svaku uporabu nasilja radi ostvarenja političkih ciljeva. II. Važno obilježje pojave pranja novca jest to da njemu uvijek prethodi neka nezakonita radnja. razne udruge. novčarskom ili drugom gospodarskom poslovanju s ciljem prikrivanja pravoga izvora novca. Ta . i to u Preporuci o mjerama protiv transfera i čuvanja dobara nastalih iz kriminalnih radnji (Recomendation NoR (80) 10). pod pojmom pranja novca podrazumijeva se svaki postupak usmjeren na prikrivanje nezakonito stečenog prihoda na način da se prikaže kao da se radi o zakonitoj zaradi. SAD. Uloga HNB.II. Za razliku od pranja novca. Prvi Zakon o pranju novca (Money Laundering Act) donesen je 1986. Općenito. u najširem smislu. O PRANJU NOVCA Pojam "pranje novca" podrazumijeva niz aktivnosti u bankovnom. O financiranju terorizma Suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj IV. Rizik financiranja terorizma je opasnost da će financijski sustav biti zlorabljen za financiranje terorizma. Zakonski okvir sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj V. VII. odnosno da će neki pravni odnos. III.a u sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj VI. odnosno imovine ili prava priskrbljenih novcem koji je stečen na nezakonit način. transakcija ili proizvod biti posredno ili neposredno uporabljeni za financiranje terorizma.. O FINANCIRANJU TERORIZMA Pojam terorizma.000 USD te ne ispunjavaju obvezu dugog čuvanja potvrda o poslovanju svotama većim od 3000 USD.

84/2005. već moraju biti dopunjene posebnim mjerama koje propisuju nadležna međunarodna tijela. te pravilnici Republike Hrvatske i Ministarstva financija u skladu sa Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma: članak 7.. HNB. mjenjačnice.. IV.. odvjetnici. 110/2007. a čine ga: 1. stavak 5. i 152/2008. Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (NN. brokeri. tim više što su iznosi transakcija kojima se terorizam financira vrlo često manji od iznosa propisanog za prijavu uredu za sprječavanje pranja novca. 111/2003.. državno odvjetništvo i sudstvo.). – Pravilnik o određivanju uvjeta pod kojima obveznici svrstavaju stranke u stranke koje predstavljaju neznatan rizik za pranje novca ili financiranje terorizma PDF o članak 15. SUZBIJANJE PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ Suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj nije u nadležnosti samo jedne institucije nego je to sustav u kojemu su zakonski definirane uloge sudionika i njihova međusobna interakcija i suradnja. definicija financiranja terorizma: članak 169. br. 105/2004. 27/1998. stavak 2. tijela kaznenog progona – policija.) i Ured za sprječavanje pranja novca kao središnja analitička služba 2. 51/2001. – Pravilnik o sadržaju i vrsti podataka o uplatitelju koji prate elektronički prijenos novčanih sredstava. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga 3.. 87/2008. Groups and Entities Subject to EU financial sanctions OFAC Specially Designated Nationals List World Compliance – Global Sanction List A Progress Report on the Jurisdictions Surveyed by the OECD Global Forum in Implementing the Internationally Agreed Tax Standard III.. br. Porezna uprava. stambene štedionice.. ZAKONSKI OKVIR SPRJEČAVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ • Kazneni zakon (NN. o obvezama pružatelja usluga plaćanja i o iznimkama od obveze o o • o .. 71/2006. društva za osiguranje. tijela prevencije – obveznici (banke. Mjere koje se poduzimanju u cilju sprječavanja pranja novca nisu dostatne u borbi protiv financiranja terorizma. javni bilježnici. porezni savjetnici i dr. 129/2000. Navodimo poveznice na liste osoba i subjekata povezanih s terorizmom koji su pod nekim oblikom sankcija: UN consolidated list Consolidated List of Persons.. nadzorna tijela – Financijski inspektorat.) definicija pranja novca: članak 279.okolnost uvelike otežava otkrivanje financiranja terorizma. 110/1997..

br.000. u svezi sa sankcijama protiv Republike Sudan. (NN. 1672 (2006). stavak 2. stavak 3.00 kuna i većoj te o uvjetima pod kojima obveznici za određene stranke nisu dužni obavješćivati Ured o gotovinskoj transakciji PDF o članak 16. br.. te vezani popis subjekata.) o Odluka o provođenju mjera utvrđenih Rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1556 (2004). 1591 (2005). stavak 6. 1679 (2006). stavak 2.. (NN. 24/2007. i članak 81.) Odluke Vlade: o Odluka o provođenju mjera utvrđenih rezolucijom 1718 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda u svezi sa sankcijama protiv Demokratske Narodne Republike Koreje. stavak 2. stavak 6. 57/2007... i članak 40. u svezi sa sankcijama Islamskoj Republici Iran. br. revizorskih društava i samostalnih revizora te pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju računovodstvene poslove i poslove poreznog savjetnika PDF o članak 74. – Pravilnik o načinu i rokovima dostavljanja podataka Uredu za sprječavanje pranja novca o prekršajnim postupcima PDF • Zakon o međunarodnim mjerama ograničavanja (NN. – Pravilnik o načinu i rokovima obavješćivanja Ureda za sprječavanje pranja novca o sumnjivim transakcijama i osobama te vođenju evidencija od strane odvjetnika. odvjetničkih društava. u svezi sa sankcijama Islamskoj Republici Iran. (NN. 139/2008. te vezani popis osoba. stavak 6. i članak 81. 57/2007. (NN.) o Odluka o provođenju mjera utvrđenih Rezolucijom 1737 (2006) Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.) o Odluka o provođenju mjera utvrđenih Rezolucijom 1747 (2007) Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. 57/2007. i članak 42.. – Pravilnik o uvjetima pod kojima obveznici Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma mogu mjere dubinske analize stranke prepustiti trećim osobama PDF o članak 54.) o Odluka o provođenju mjera utvrđenih Rezolucijom 1803 (2008) Vijeća sigurnosti Ujedinjenih . – Pravilnik o obavješćivanju Ureda za sprječavanje pranja novca o sumnjivim transakcijama i osobama PDF o članak 28. br. – Pravilnik o obavješćivanju Ureda za sprječavanje pranja novca o gotovinskoj transakciji u vrijednosti od 200. javnih bilježnika..prikupljanja podataka pri prijenosu novčanih sredstava PDF o članak 16.. – Pravilnik o kontroli unošenja i iznošenja gotovine u domaćoj ili stranoj valuti preko državne granice PDF o članak 82.. – Pravilnik o načinu i rokovima dostavljanja podataka Uredu za sprječavanje pranja novca o kaznenom djelu pranja novca i financiranja terorizma PDF o članak 82. te popis osoba koje podliježu mjerama iz stavka 3 Rezolucije 1591 (2005).. br.

96/2003. kreditne unije i društva za izdavanje .a U SPRJEČAVANJU PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ Hrvatska narodna banka je nadzorno tijelo provedbe propisa iz područja sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u bankama. i 153/2009. štedne banke. fizičke i pravne osobe koje pružaju računovodstvene usluge i usluge poreznog savjetovanja PDF • • Smjernice Ministarstva financija . i 110/2007.) • Zakon o deviznom poslovanju (NN.Financijskog inspektorata za provođenje Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma za odvjetnike i javne bilježnike PDF Smjernice Ministarstva financija – Ureda za sprječavanje pranja novca o • • o • V.naroda. br. kreditnim unijama i društvima za izdavanje elektroničkog novca Suradnja s inozemnim tijelima u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma (na osnovi sklopljenih memoranduma o razumijevanju) Organizacija edukacije u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma za banke. štednim bankama. 150/2008. ULOGA HNB. 151/2003..) Smjernice za analizu i procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma za kreditne institucije i kreditne unije PDF Global PEP List – Politically Exposed Persons Smjernice za provođenje Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma za obveznike u nadležnosti Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga PDF • Smjernice Ministarstva financija – Financijskog inspektorata za provođenje Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma za revizorska društva. stambene štedionice.) sprječavanje pranja novca članak 40. Nadležnosti i obveze HNB. štednim bankama...a • • • • • • • Nadzor nad provedbom propisa iz područja sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u bankama. stambene štedionice. štednim bankama. Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela (NN. 132/2006. kreditnim unijama i društvima za izdavanje elektroničkog novca Davanje preporuka za poboljšanje sustava za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma Suradnja s Uredom za sprječavanje pranja novca i drugim domaćim tijelima u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u bankama. u vezi sa sankcijama Islamskoj Republici Iranu.. br. 92/2009. br. kreditne unije i društva za izdavanje elektroničkog novca Organizacija edukacije za djelatnike Hrvatske narodne banke u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma Izrada smjernica za provedbu propisa iz područja sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma za banke. (NN. štedne banke. samostalne revizore. stambenim štedionicama. kreditnim unijama i društvima za izdavanje elektroničkog novca. 68/2008. 140/2005.

O ODBORU SPNFT Odbor Hrvatske narodne banke za sprječavanje pranja novca i sprječavanje financiranja terorizma (u nastavku teksta: Odbor) osnovan je u ožujku 2007. S inozemnim institucijama Hrvatska narodna banka surađuje na temelju sljedećih memoranduma o razumijevanju i suradnji: • • Memorandum o razumijevanju između Savezne agencije za nadzor financijskih usluga i HNB-a u području supervizije banaka PDF Sporazum o suradnji između Komisije za bankarstvo i Hrvatske narodne banke u području nadzora banaka PDF (Sporazum o suradnji između francuske Komisije za bankarstvo i Hrvatske narodne banke) • Memorandum o razumijevanju između Hrvatske narodne banke i Saveznog ministarstva financija Republike Austrije i Agencije za nadzor financijskog tržišta Republike Austrije u vezi s međusobnom suradnjom u području nadzora poslovanja banaka PDF • Memorandum o razumijevanju i suradnji na polju nadzora nad poslovanjem banaka između Hrvatske narodne banke i Centralne banke Bosne i Hercegovine.• elektroničkog novca Sudjelovanje u izradi nacrta zakona i podzakonskih akata koji reguliraju sprječavanje pranja novca u RH HNB surađuje s drugim domaćim i međunarodnim tijelima u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. Zadaća Odbora je da određuje i koordinira postupke i aktivnosti HNB-a pri obavljanju zakonskih nadležnosti središnje banke u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te da definira stavove o pojedinim . S domaćim tijelima Hrvatska narodna banka surađuje na temelju sljedećih sporazuma: • • • Sporazum o suradnji i razmjenjivanju informacija u području sprječavanja i otkrivanja pranja novca i sprječavanja financiranja terorizma s Ministarstvom financija RH PDF Sporazum o suradnji s Hrvatskom agencijom za nadzor financijskih usluga PDF Protokol o suradnji i uspostavi međuinstitucionalne radne skupine za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma (MIRS). godine. što je bila obveza HNB-a u skladu s Akcijskim planom za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma. Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine te Agencije za bankarstvo Republike Srpske PDF • Memorandum o razumijevanju između Talijanske središnje banke i Hrvatske narodne banke u području nadzora banaka PDF • Memorandum o razumijevanju između madžarske agencije za nadzor financijskih usluga i Hrvatske narodne banke u području nadzora banaka PDF VI.

prati provođenje uzajamno preuzetih prava i obveza. Sveobuhvatni cilj ovog projekta bio je potpora institucionalnom jačanju sa svrhom sprječavanja pranja novca i suzbijanja financiranja terorizma. Članstvo Odbora čine predstavnici više organizacijskih jedinica. Kontinuirana je suradnja vezana uz tumačenje Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma te uz daljnju edukaciju obveznika prema potrebi.. U svom radu Odbor surađuje s: • • • • Ministarstvom financija – Financijskim inspektoratom i Uredom za sprječavanje pranja novca Hrvatskom gospodarskom komorom (HGK) Hrvatskom udrugom banaka (HUB) Hrvatskom agencijom za nadzor financijskih usluga (HANFA) Jedan od zadataka Odbora je i davanje tumačenja o primjeni smjernica koje donosi HNB. Program CARDS podijeljen je na dvije komponente: nacionalnu i regionalnu. do 27. ožujka 2009. Development and Stabilisation – Pomoć zajednice u obnovi. te Ministarstvo pravosuđa i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske. koji je stupio na snagu 1. a u Hrvatskoj ju je pripremala i provodila Delegacija Europske komisije u suradnji s nacionalnim tijelima.hr Aktivnosti Odbora • Projekt CARDS 2003 "Sprječavanje i suzbijanje pranja novca" Program CARDS (Community Assistance for Restructuration. Jedan od segmenata • . razvoju i stabilizaciji) jest program tehničko-financijske pomoći Europske unije usvojen u prosincu 2000. koja djeluje u sklopu austrijskog ministarstva financija.. a priprema i provedba su centralizirane u središnjim tijelima Europske komisije u Bruxellesu. Pitanja Odboru na tu temu moguće je uputiti na sljedeću e-mail adresu: odbor-SPNFT@hnb. Projekt je započet u lipnju 2006. a dovršen u prosincu 2007. ožujka 2007. organiziranoga kriminala i općenito ozbiljnih oblika financijskog kriminala. Korisnici regionalne komponente su sve zemlje programa CARDS. studenoga 2008. u okviru koje je prezentirana metodologija kojom se koriste nadzornici pri nadzoru obveznika iz svoje nadležnosti. Partneri projekta "Sprječavanje i suzbijanje pranja novca" bili su Agencija za europske integracije i gospodarski razvoj (AEI). čiji je osnovni cilj potpora zemljama jugoistočne Europe u aktivnom sudjelovanju u Procesu stabilizacije i pridruživanja te provedbi obveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Nacionalna komponenta namijenjena je zemljama programa CARDS individualno. Odbor djeluje kao interno konzultativno tijelo koje o svom radu redovito izvješćuje guvernera. održana je radionica s ciljem razmjene iskustava nadzornika HNB-a i nadzornika Hanfe. uključujući razmjenu informacija i podataka na temelju sklopljenih sporazuma s drugim tijelima. predlaže izradu i donošenje podzakonskih akata stručnim službama te sudjeluje u izradi zakonskih propisa o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. priprema i predlaže zaključivanje sporazuma o suradnji s drugim tijelima. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) U okviru suradnje s Hanfom od 25. Tijekom provedbe projekta potpisan je Protokol o suradnji i uspostavljanju međuinstitucionalne radne skupine za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma. • Hrvatska gospodarska komora (HGK) U okviru suradnje s HGK-om održan je Seminar o novinama u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma za kreditne institucije 12. Odbor odlučuje o zahtjevima drugih tijela za dostavu informacija i podataka.pitanjima iz tog područja.

od 23. br. 14/2002. u kojoj su i predstavnici HNB-a.. 8. Palermo. prosinca 1988. smjernica i drugo. Ureda za sprječavanje pranja novca. 1373 (2001) o suzbijanju terorizma i 1566 (2004) o prijetnji međunarodnom miru uzrokovanoj terorističkim napadima te za provedbu ostalih relevantnih međunarodnih dokumenata. odnosno inicijativa u sklopu EU. provedbenih propisa. Austrija ("Službeni list" SFRJ.. čiji je član i HNB. sa zadatkom da prati nacionalnu provedbu odredbi rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1267 (1999) o mjerama protiv talibanskog režima.. osnovana je odlukom Vlade Republike Hrvatske 2005. • Međuinstitucionalna radna skupina za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma (MIRS) MIRS čine predstavnici Ministarstva pravosuđa. Beč. traganju. br. privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda stečenoga kaznenim djelom. Ministarstva financija – Carinske uprave. Zakon o potvrđivanju Konvencije Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta) Konvencija Ujedinjenih naroda protiv korupcije.. Europska unija (EU) o Konvencija o pranju. 14/1997. VII. Međunarodni ugovori.. Organizacija ujedinjenih naroda (OUN) o Konvencija Ujedinjenih naroda protiv nezakonitog prometa opojnih droga i psihotropnih supstanci. traganju. Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. br. NATO-a i OESS-a na polju borbe protiv terorizma. Vlada RH donijela je Odluku o osnivanju Stalne koordinacijske skupine za praćenje provedbe međunarodnih mjera ograničavanja. Merida.supervizije je i nadzor obveznika u provođenju mjera i radnji u skladu sa Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda stečenoga kaznenim djelom) . Porezne uprave. 14. 15. Strasbourg. koordinira pripremu obrane izvješća za MONEYVAL.. prosinca 2005. Zakon o potvrđivanju Konvencije o pranju. Zakon o potvrđivanju Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije) UN Conventions and other International Standards: "An overview of the UN Conventions and Other International Standards Concerning the Financing of Terrorism" PDF o o o 2. Sigurnosno-obavještajne agencije i HNB-a. 19... MEĐUNARODNE INSTITUCIJE I GRUPE KOJE SE BAVE PROBLEMOM PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA I NJIHOVI DOKUMENTI 1. 2/2005. (NN. Zakon o ratifikaciji Konvencije Ujedinjenih naroda protiv nezakonitog prometa opojnih droga i psihotropnih supstancija) Konvencija Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta. Financijskog inspektorata. Državnog odvjetništva. Meksiko (NN. 14/1990. Ministarstva unutarnjih poslova. studenoga 1990. o čemu su izlagali predstavnici HNB-a. • Međuresorska radna skupina za suzbijanje terorizma (MRST) Međuresorska radna skupina za suzbijanje terorizma (MRST). MIRS koordinira provođenje mjera i izvještavanje o provedbi Akcijskog plana za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma. br. studenoga 1990. studenoga 2001. unaprjeđuje suradnju među institucijama u ovom području te predlaže poboljšanja zakonske regulative. Italija (NN. Međunarodni ugovori. Međunarodni ugovori.

Varšava (NN. Financial Action Task Force (FATF) . do 20. privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda stečenoga kaznenim djelom i o financiranju terorizma) Direktiva 2005/60/EC Europskog parlamenta i Vijeća o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma objavljena u: Official Journal of the European Union OJ L 309/15 Direktiva 2006/70/EC Komisije koja propisuje mjere za primjenu Direktive 2005/60/EC Europskog parlamenta i Vijeća glede definicije "politički izložene osobe" i tehničkih kriterija za pojednostavljenu proceduru dubinske analize klijenta. privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda stečenoga kaznenim djelom i o financiranju terorizma... 2009. traganju.. a osnovan je 1997. Izvješće o napretku je prezentirano MONEYVAL-u na 29. 3. Međunarodni ugovori. godine. Europske banke za obnovu i razvoj i drugih. te iznimaka na temelju financijskih aktivnosti koje se obavljaju povremeno ili na vrlo ograničenim osnovama. 5/2008. Interpola. MONEYVAL čini 28 europskih zemalja te veći broj promatrača poput zemalja predstavnika FATF-a. 2003. Zakon o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o pranju. traganju. kruga evaluacije za RH koje je usvojeno na 26. objavljeno u: Official Journal of the European Union Official Journal of the European Union OJ L 214/29 Uredba (EC) No 1889/2005 Europskog parlamenta i Vijeća o kontroli ulaska i izlaska gotovine iz Zajednice. U rujnu 2006. i 2006. svibnja 2005.) o o Korisne poveznice Ključni dokumenti u provođenju postupka evaluacije 3. Europske unije. održanoj od 31. 2008. kruga evaluacije za RH. 16. u Strasbourgu. Svjetske banke. Evaluacijsko izvješće i Izvješće o napretku za Republiku Hrvatsku dostupni su na sljedećim stranicama: o Sva tri Izvješća o evaluaciji za Republiku Hrvatsku s pripadajućim Izvješćima o napretku (1999. tim stručnjaka MONEYVAL-a boravio je u Republici Hrvatskoj u okviru 3. Na temelju zatečenog stanja izradili su Izvješće 3. br. Evaluatori su u kontaktima s predstavnicima državnoga i privatnog sektora prikupljali podatke o usklađenosti hrvatske legislative i prakse na području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma procjenjujući stupanj prilagodbe FATF-ovim preporukama – 40 općih i 9 posebnih preporuka. Međunarodnoga monetarnog fonda. do 4. 4. plenarnoj sjednici MONEYVAL-a. Official Journal of the European Union OJ L 309/9 Uredba (EC) No 1781/2006 Europskog parlamenta i vijeća o prenošenju informacija o uplatitelju prilikom prijenosa novčanih sredstava.o Konvencija Vijeća Europe o pranju. 3. Official Journal of the European Union OJ L 345/1 o o o o MONEYVAL Posebni odbor stručnjaka Vijeća Europe MONEYVAL zadužen je za praćenje provođenja mjera za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma. plenarnoj sjednici održanoj od 16.

Standardi i Vodiči za društva za osiguranje. International Money Laundering Information Network (IMoLIN) IMoLIN je međunarodna organizacija koju je osnovala Organizacija ujedinjenih naroda 1998. Kooperativno vijeće za arapske zemlje Zaljeva i Europska unija. Trenutačno broji 116 članica i u stalnom je porastu. Credit Suisse. Egmont grupa Egmont grupa je osnovana 1995. HSBC. FIUs).hr/novcan/pranje_novca_terorizam/h-pranje-novcaterorizam.. revidirane 2002. Citigroup. 7. Société Générale i UBS. Basel Committee on Banking Supervision BCBS je tijelo osnovano od strane "Grupe deset zemalja" 1974. Luksemburga. 8. BIS) koje se sastaje četiri puta godišnje. izdane 2000. International Association for Insurance Supervisors (IAIS) IAIS je međunarodna organizacija za nadzor osiguranja. Deutsche Bank. Nizozemske. Dokumenti koje je izdao FATF predstavljaju standarde za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma: o o o 40 preporuka za sprječavanje pranja novca 9 posebnih preporuka za sprječavanje financiranja terorizma guidance on the risk-based approach to combating money laundering and terrorist financing 4. The Wolfsberg Group Wolfsberg grupu čini jedanaest vodećih svjetskih banaka: ABN AMRO. Kanade. Švicarske. Članice Bazelskoga vijeća su središnje banke Belgije. Wolfsberg grupa osnovana je 2000. Barclays. JP Morgan Chase. Ujedinjenog kraljevstva i SAD-a.. Francuske.htm . Za svoj krug obveznika izdaje dokumente kao što su Principi. 6.. Banco Santander. seminare i treninge za tijela koje se bave nadzorom društava za osiguranje. Njemačke. radi partnerstva i povezivanja međunarodnih organizacija uključenih u sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma. a osobitu pozornost daje unaprjeđenju međunarodne suradnje. IMoLIN prikuplja informacije o regulativama pojedinih zemalja koje se odnose na sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma i traži prostor za njihovo unaprjeđenje. PREUZETO SA: http://www. osnovana 1994. Švedske. kao tijelo čija je uloga jačanje i koordinacija internacionalne suradnje ureda za sprječavanje pranja novca diljem svijeta (Financial intelligence units. 5.) koje su kasnije prihvaćene kao standard bankarskog poslovanja. koja obuhvaća regulativu i nadzor 190 jurisdikcija diljem svijeta.FATF je međunarodno tijelo osnovano u Parizu 1989.hnb. Bank of Tokyo-Mitsubishi-UFJ. u okviru Banke za međunarodne namire (Bank for International Settlements. u Švicarskoj s ciljem razvoja i unaprjeđenja standarda bankarskih usluga i povezanih proizvoda. Singapur. Španjolske. čija je zadaća praćenje provođenja mjera za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma. Hong Kong. Izdala je Smjernice za sprječavanje pranja novca za rad s klijentima (Wolfsberg Principles. Goldman Sachs. Italije. a organizira i susrete. Japana. na sastanku zemalja G-7. Trenutačno su članice FATF-a zemlje OECD-a.

Sarajevo.5 biliona dolara godišnje. Postoje tri faze pranja novca: . . to se odnosi na nezakonitu proizvodnju. utajivači poreza. Nameće se pitanje . Međunarodno pranje novca obuhvaća tri faze : . Prema podacima MMF-a. Trag novca koji vodi od krivičnog dijela do počinitelja može se koristiti kao inkriminirajući dokaz. pljačkaši banaka. zatim tradicionalni organizirani kriminal.. a zatim se taj prihod prikriva da izgleda kao da je ostvaren legalnim putem. na koji se svojevoljno plaća porez . špijuni. kriminalci u administraciji / korupcija. Iznošenje sredstava . u svijetu se godišnje opere između 600 milijardi i 1. Pranje novca je proces kojim se prikriva postojanje nezakonitog izvora ili nezakonite primjene prihoda. prikazivanjem dobiti kao zakonski stečenog prihoda (preko poslova. 2008.).raslojavanje..integracija je pretvaranje protuzakonito ostvarenog prihoda u prividno legalnu zaradu od poslovanja. xxxxxxxx yyyyy PREDMET: PRANJE NOVCA I FINANCIJSKI KRIMINAL Pranje novca uključuje radnje kojima se prikriva pravi izvor ili porijeklo novca. .vratiti oprana sredstva u zemlju. . PRANJE NOVCA I FINANCIJSKI KRIMINAL INTERNI SEMINAR O PRANJU NOVCA I FINANCIJSKOM KRIMINALU Sarajevo. teroristi. . podrazumijeva odvajanje prihoda od njihovog protuzakonitog izvora radi prikrivanja tragova reviziji. Osnovna svrha ili cilj pranja novca je legaliziranje prihoda iz nezakonitih izvora ili krivičnog djela. 19. Pranje novca se može završiti nakon svake od ovih faza. iznuđivanje. korištenje droga.plasman prihoda ostvarenih u protuzakonitim aktivnostima. otmice.pretvoriti prljavi novac u legalni. kao druga faza. te prihod ostvaren od krivičnih dijela često postaje predmet zaplijene i konfiskacije od strane organa vlasti. 08.izvući prljavi novac iz zemlje i ako je potrebno prebaciti ga na strani račun. ovisno o cilju perača novca.kome je pranje novca potrebno? Prije svega. različitih investicija i sl.

U stvari legalizira se nezakonito stečen novac. . prijenos novca kroz umjetnička dijela i različita materijalna dobra. Koristi od toga su višestruke.ugrožavanje političke stabilnosti demokratskih poredaka. honorara.iskrivljuje potražnju za novcem na makroekonomskom nivou. isplate se mogu vršiti preko kreditnih pisama. tako da izgleda kao dobit. .Posebno se može istaći Radnu grupu za djelovanje na području financija (FATF) koja je donijela 40 preporuka za borbu protiv pranja novca. . kreditna pisma. za vladu je teško ispitati legalnost novca zbog zakona o povjerljivosti bankovnih ili korporacijskih podataka. Odobrena je i konfiskacija imovine koja je bila uključena u pranje novca. uvedeno je vođenje dodatne evidencije u financijskim institucijama.stvoriti domaći okvir (ispisani čekovi. elektronski transfer. kreditna pisma). Međunarodna strategija protiv pranja novca se uglavnom temelji na nekim osnovnim preporukama u funkciji poboljšanja suradnje između organa gonjenja i financijskih institucija. zatim se ta sredstva koriste ili se vraćaju u zemlju.Bečka konvencija iz 1988. trustove. zamjena valute i sl. a obrtanje novca se može nastaviti. Opasnosti koje se javljaju na međunarodnom planu od pranja novca su slijedeće: . Iznošenje preko financijskih transakcija .kurir iznosi sredstva / šverc. vrijednosni papiri. firme nepokretne imovine ili investicijske firme.000 $. blagajnički čekovi. Novac se vraća. troškovi kamate se možda mogu otpisati.Fizičko iznošenje . U tom smislu se insistira da se pranje novca proglasi krivičnim dijelom. da se formiraju .dovodi do nezdrave promjenjivosti u međunarodnom protoku novca i tečajnim stopama. sumnjivi poslovi).smanjuje se pouzdanost financijskih institucija. godine i sl. SAD su usvojile zakon kojim je pranje prihoda ostvarenih prilikom činjenja nekih krivičnih dijela proglašeno krivičnim dijelom. račune obveznica. bankovne račune. koja promovira usklađivanje mjera za suzbijanje pranja novca. Vraćanje sredstava u zemlju Uzeti povrat zajma iz off -shore ili strane korporacije / banke. Tokom posljednjih dvadesetak godina međunarodna zajednica je reagirala na različite načine u vezi sa pranjem novca: . skrivanje sredstava u transportnom vozilu ili teretu. Strasburška konvencija iz 1990. propisani su izvještaji o poslovima (poslovi vrijedni više od 10. . vrši ocjenjivanje režima za suzbijanje pranja novca članica FATF-a i utvrđuje koje zemlje predstavljaju opasnost za međunarodnu zajednicu. kazina.. Učiniti sredstva legalnim Stvoriti off -shore ili strane korporacije. lažnih iznajmljivanja i usluga. slanje novca poštom.

nominalno ili strano vlasništvo dionica banke i mnogi drugi. Izvori koji se mogu koristiti da se pokrene istraga o bankarskim prijevarama su komitenti povezani s bankom. te korupcija. kompleksnost. prisluškivanje uz sudski nalog. nečinjene. te usvajanje zakona o konfiskaciji).lanac (rijetka su pojedinačna dijela). korištenje fiktivnih firmi da bi se prikrila dobit i sl. Pod prijevarom se podrazumijeva namjerno izvrtanje činjenica u svrhu navođenja drugih da na osnovu toga daju nešto od vrijednosti.prijevara sa računara izvana . preveliku privatnost. izvori unutar banke.fiktivni zajmovi . regulatorne agencije. od toga 37 posto procesuirano.mito . što se može dokazati utvrđivanjem činjenica koje dokazuju protupravni akt prevare.davanje dvostrukih garancija . te bivši uposlenici. različito kršenje bankarskih propisa. netočne ili nepotpune adrese različitih primatelja zajmova. Šeme bankarskih prijevara su: . Prijevare u financijskim institucijama Kao neke od temeljnih uzroka bankarskih prijevara navodi se promjena morala.nominalni zajmovi . netočni financijski izvodi kao pokriće zajmova. osiguranje međunarodne suradnje. Važni činitelji prilikom istraživanja prevare ogledaju se u učešću više lica u prevari . evidencije podataka o komitentima i poslovima. lažni unosi.prevare s čekovima. doušnici.financijske obavještajne jedinice. najčešća interna prijevara . Pokazatelji moguće prevare u bankama su preveliki zajmovi posuđivačima.makinacije sa zemljištem . identificiranje komitenata. ekstravagantni život službenika.pronevjera. baze podataka unutar institucija. Koraci pronevjere su: . pretjerana birokracija / ovlasti i ograničenja. pohlepa. slabosti sustava krivičnog pravosuđa. stave izvan snage zakoni o povjerljivosti bankarskih podataka (prijavljivanje velikih / sumnjivih poslova. čekovi bez pokrića. prekomjerno povećanje sredstava malih ulagača povezanih sa zajmovima ili posuđivačima bitno drugačijih od onih koji su prethodno rađeni. U SAD-u svega 17 posto pronevjera bude otkriveno.

pribavljanje dokumentiranih dokaza od klijenta i banke i uspoređivanje evidencije banke sa evidencijom klijenta.pripremiti lažne mjesečne izvode za neaktivni račun .transakcije među tvrtkama pod kontrolom holdinga koje ugrožavaju banku. praćenje pronevjerenih sredstava do depozitne banke. Istražni pristup kod ovakvih prijevara podrazumijeva razgovor s direktorom banke..položiti čekove u banku osim banke internog revizora . Potrebno je obaviti i informativni razgovor s osumnjičenim. s vlasnikom neaktivnog računa. Tipologije i tehnike pranja novca Kao ciljevi pranja novca mogu se navesti: . . . otkrivanje različitih lažnih kreditnih izvještaja ili osobnih financijskih izvoda u kreditnom dosjeu.lažni čekovi . Neki od njih se očituju u promjeni stila života. također.tako da vlasnik računa ne sumnja da se nešto dešava s njegovim novcem.ne ostavlja novac na istoj banci već otvara fiktivni račun u drugoj banci.transakcije vezane za starije osobe. Osoba koja je podmićena može se otkriti na više načina. može se doći do nekih informacija. preferencijalna kamatna stopa.međunarodni vrijednosni papiri.bankarstvo preko Interneta i kućnog računala (marketing se nalazi ispred procjene sigurnosti i rizika). ako se tvrdi da odobrenje odbora za zajam nije potrebno.osoba poznaje bankarske procedure te uništava dokaze. . promjeni karaktera osobe. . . Buduća područja kriminalne aktivnosti su: . informacije o povratu poreza… Na osnovu neke druge krivične istrage. ako posuđivač nije kreditno sposoban.bjanko čekovi na ime klijenta banke. utvrditi gdje su pronevjerena sredstva ili stečena dobit.uništiti čekove prije njihovog mikrofilmovanja . pregledavanje mikrofilmova. osobna povezanost posuđivača zajma i službene osobe koja daje zajam. te pregledati sve transakcije u depozitnoj banci. . lažni navodi u zahtjevu za zajam.pisanje čekova na ime neaktivnog računa .prijevara kreditnom karticom i drugi dug bez pokrića.kompjutorsko falsificiranje. . Neki od znakova koji mogu upozoriti da se radi o podmićivanju su davanje zajma bez dovoljno garancija. . uz pomoć različitih informanata. hipoteke pod jamstvom.

Pri istragama kod ovakvih slučajeva izvori informacija mogu biti uposlenici u bankama ili brokerskim kućama. ne mora biti poznat identitet osobe koja plaća. Radna grupa za financijske poslove . osloboditi procedure od smetnji i / ili usmjeriti procedure izručenja i učiniti pranje novca djelom koje podliježe izručenju. mobilni. firme za kurirske i usluge avio-pošte.zamjena novca za blagajničke čekove ili platne naloge / oni su fizički adekvatni. slike ili njeno skrivanje. . Internet kompanije.kupovina robe. zamrznu. operateri fiksne i mobilne telefonije. Kratko možemo izdvojiti: FATF . nisu u poslovnom odnosu . to je fleksibilan vid imovine i sl..preporuke: . hoteli i sl. centri za polaganje novca u sef. . a neaktivni su u drugim periodima .. naplativa materijalna sredstva kao zlato.RGFP (grupa sedmorice) dala je 40 preporuka u vezi sa pranjem novca. US dolara u prihvatljivu valutu tj.zamjena prepoznatljive valute iz pljačke. iznuđivanja itd.zamjena sitnijih za krupnije novčanice.pretvaranje valute u robu. .pretvaranje npr. prijevoznih sredstava. . .računi koje koristi više osoba-nisu članovi porodice. u neprepoznatljivu. zamjena deviza. .neaktivni računi sa minimalnim iznosima. na koje se odjednom polažu depoziti ili niz depozita. . a zatim slijedi dnevno podizanje gotovine . za dalje vršenje kriminalnih radnji. oduzmu ili konfiskuju sredstva ili drugu imovinu odgovarajuće vrijednosti u slučajevima pranja novca. doušnici među kriminalcima.na koje se periodično polažu sredstva.osigurati hitne odgovore na zahtjeve iz drugih zemalja u pokušaju da utvrde..pokušati utvrditi da li postoji slučaj i krivično ga goniti na najboljem mogućem mjestu.izbjegavanje plaćanja poreza / sklanjanje novca u poreske "luke mira" da bi se izbjeglo plaćanje poreza. skladišnog prostora. primalac može biti bilo tko. Financijske institucije bi trebale preventivno obratiti pažnju na: RAČUNI .kad se otvori račun. informacije o osobi se smanje na minimum ili su netočne .

npr.nalozi za isplatu velikih iznosa gotovine s poslovnog računa .veliki gotovinski depoziti na račun fizičke ili pravne osobe.nalozi za transfer malih iznosa sa namjerom da se izbjegne registracija . direktori u više poduzeća čija je uprava na istoj lokaciji . .nalozi za transfer u korist osobe čiji podaci nisu uključeni u podatke o transferu TRANSAKCIJE POVEZANE SA LOKACIJAMA KOJE IMAJU POSEBAN STATUS . a neki od aktualnih su: Korespondentno bankarstvo Ono predstavlja pružanje bankarskih usluga od strane jedne banke «korespondentne banke» drugoj «respondentnoj banci». razvijaju se i novi metodi za pranje novca. Respondetne banke dobivaju pristup širokom izboru usluga putem ovakvih odnosa. uključujući i upravljanje gotovim novcem. kliring čekova. banke mogu obavljati međunarodne financijske transakcije za sebe i svoje komitente na područjima gdje nisu fizički prisutne.podizanje depozita koji imaju iznos tek nešto malo ispod propisanog iznosa koji se mora prijaviti TRANSFERI ELEKTRONSKIM PUTEM . a njegovo poslovanje se vrši putem drugih instrumenata-čekova i sl.višestruke transakcije izvršene istog dana kroz više filijala iste financijske institucije . Usluge koje pruža korespondentna banka manjim bankama mogu se ograničiti na nekreditne. . tj. Na ovaj način velike međunarodne bankarske kuće djeluju kao korespondenti za tisuće drugih banaka diljem svijeta.transakcije vezane za različite neprofitne organizacije sumnjivog karaktera poslovanja.račun otvara pravna osoba koja ima istu adresu kao i druge pravne osobe. Samim razvojem usluga koje pružaju bankarske kuće odnosno financijske institucije. Uspostavljanjem više korespondentnih odnosa na globalnoj razini. DEPOZITI .zemlje koje nemaju zakone i propise o sprečavanju pranja novca i financiranju terorizma. zemlje visokog rizika. . računi po osnovama instrumenata plaćanja i devizne usluge.ista osoba otvara više računa i na njih polaže više depozita koji u zbroju nisu u skladu sa njegovim prihodom. međunarodni elektronski transfer..

te ne smatraju obveznim vršiti daljnje mjere pregleda klijenata respodentene banke. treba naglasiti da dovodi u opasnost stabilnost društva.te usluge upravljanja gotovim novcem. . Usluga kreditiranja zahtjeva procjenu rukovodstva.ograničena transparentnost. Iz ovih razloga korespondentna banka se mora oslanjati na respodentnu banku u smislu da će ona izvršiti neophodne provjere i kontinuirani nadzor nad aktivnostima po računima svojih komitenata. ne poduzima se isti stupanj kontrole. Ipak se rizičnim inozemnim bankama rijetko odobravaju krediti tako da one ne spadaju pod stroge mjere kao one koje se namjeravaju kreditirati. Temeljni razlog stoji u činjenici da korespondentne banke pretpostavljaju da su njihovi respodenti već primijenili sve neophodne kontrole u cilju sprečavanja pranja novca. reputacije. Samim tim. . ugrožava gospodarski i politički razvoj. . ovaj posredni odnos podrazumijeva da korespondentna banka pruža usluge osobama ili institucijama čiji identitet nije utvrdila niti je došla do odgovarajućih podataka o njima od svojih respodentnih komitenata.Procjena kvalitete samog mehanizama za sprečavanje pranja novca koji se primjenjuju u respodentnoj banci. Korupcija i privatno bankarstvo Za korupciju. regulatornog okruženja i operativnih procedura inozemne banke.nepreispitana sloboda odlučivanja državnih službenika. Stupanj kontrole koji se primjenjuje od strane korespondentne banke često se vrši na osnovu toga da li se vrši odobravanje kredita. Rizici kojima je na ovaj način izložena korespondentna banka : . prije svega. po svojoj samoj prirodi. Izvori korupcije mogu biti mnogobrojni. . a neki od njih su: .slabe i neorganizirane institucije. financija poslovnih aktivnosti. . Korespondentni bankarski odnosi stvaraju. . elektronski transfer novca.Postojanje subrespodenata preko kojih sama respodentna banka nudi korespondentne usluge drugim institucijama.ograničena odgovornost. uništava vrijednosti demokracije i morala. Rizičnost ovih situacija je u tome da kreditne institucije ne smatraju transakcije obavljene u ime drugih institucija visokorizičnim u smislu pranja novca. situacije u kojima kreditna institucija obavlja financijske transakcije u ime komitenta druge institucije. usluge koje se ne naplaćuju putem provizije kao npr. Nasuprot tome.Nadziranje pojedinačnih transakcija uključuje visokoprofilirane transakcije između korespondentnih računa pošto banka obično nije u kontaktu sa nalogodavcem ili korisnikom takvih transakcija.

nedostatak čvrstih odluka državnih organa . . Privatne banke nerijetko pomažu klijentu prilikom investiranja ili zaštite njihovih sredstava. skrivanja ili zaštite iznosa tih sredstava. Na korupciju možemo naići na različitim nivoima od javne uprave.loša zakonska regulativa / nepotpuna i neprecizna. osobe na javnim funkcijama.opadanje javnog morala. Korištenje profesionalnog agenta u otvaranju računa na ime klijenta može stvoriti priliku za korumpiranu osobu da otvori i posluje preko računa i to anonimno. Ona banka koja nije u mogućnosti da napravi detaljnu provjeru. mogu zloupotrijebiti svoje položaje radi osobne financijske dobiti putem mita i ostalih kriminalnih radnji. Proteklih godina otkriveno je i istraženo nekoliko slučajeva korupcije vezanih za vladine dužnosnike te vezanih za pranje ogromnih iznosa novca od kriminalnih radnji vezanih za privatno bankarstvo. organiziranom kriminalu. Ove osobe često tako stečena sredstva prebacuju u inozemstvo radi pranja. Samo privatno bankarstvo je termin koji se koristi za preferencijalne usluge koje se pružaju osobama visoke neto vrijednosti. suočit će se sa situacijom gdje će nesvjesno pomagati korumpiranoj osobi da osnuje potencijalne tvrtke i time osiguranje nelegalno stečene imovine te osobe. kao jedan od ključnih problema je i u tome što većina zemalja koje su donijele određene procedure u smislu sprečavanja pranja novca ima određene propuste pogotovu kad je u pitanju privatno bankarstvo. Neprimjenjivanje detaljnih kontrola u okviru privatnog bankarstva može biti uzrokovano jednostavno nepoznavanjem obitelji..pogoršanje stanja u gospodarstvu. Privatno bankarstvo po pitanju pranja novca ima dvije kritične točke koje se mogu zloupotrijebiti Prvi način podrazumijeva situaciju kad privatni bankar nije u mogućnosti da primjeni iscrpnu kontrolu komitenta i njegovih djelatnosti. administrativnom i financijskom sektoru. sudski ili zvaničnici određenih političkih stranaka. korupcije u političkom. Mali broj privatnih bankara podnosi izvještaje o sumnjivim transakcijama i to se većinom desi kad osoba bude otkrivena najčešće kad se nađe u medijima. gospodarstva. Politički eksponirane osobe. . Usluge privatnog bankarstva nerijetko se zasnivaju na principu samonadzora i nalaze se izvan okvira djelatnosti bankara koji radi sa građanstvom. područjima od posebnog značaja. tvrtke i poslovnih veza koje bi ukazivale na eksponirane . Kod nekih institucija ove usluge podrazumijevaju viši stupanj diskrecije i povjerljivosti u odnosu na klijenta u usporedbi sa običnim klijentom koji se koristi uslugom neke banke. sustavu krivičnog pravosuđa. posebno ako dolaze iz zemlje koje imaju značajne probleme sa korupcijom ili zemlje u tranziciji gdje je korupcija posebno izražena. Drugi način. Na taj način kriminalne ili korumpirane osobe će biti sklonije privatnom bankarstvu jer nude povoljnu situaciju za njih i njihove članove obitelji da izvrše složene financijske transakcije koje će u još većoj mjeri zaštititi njihova nezakonito stečena sredstva.

osobe. I ako je lako navesti lidere zemalja sa problemom korupcije daleko je teže navesti ostale članove i zvaničnike kao i članove obitelji. Korumpirane osobe često koriste svoj rođake ili suradnike za pranje njihovih nezakonito stečenih sredstava. Sudeći prema ovome, ključnim se treba smatrati uvođenje preventivnih mjera putem financijskih izvještaja privatnih bankara ili putem različitih poslovnih politika bankarskih kuća kao npr. politika «upoznaj svog komitenta». Mjere koje se koriste po zakonu u ovakvim slučajevima, kao što su visoko pozicionirane osobe, često se ne mogu koristiti jer te osobe mogu imati poseban status odnosno imunitet. Kad osoba posjeduje imunitet prilikom krivičnog postupka ta činjenica predstavlja prepreku vlastima da zaplijene i konfiskuju imovinu. Zapljena predstavlja samo jedan korak cjelokupne istrage. Nakon tog djela ovlašteni organi moraju utvrditi kome će ta imovina biti vraćena, jer ne postoji međunarodno utvrđen propis kao u slučaju trgovine narkoticima, kome će sredstva biti vraćena. Mada povrat zaplijenjene imovine državi porijekla može biti logičan ishod, u slučaju kad ta država pati od korupcije to i nije dobro rješenje, u tim slučajevima povrat imovine vrši se preko treće strane kao putem međunarodne razvojna banke ili humanitarnih fondova. Izvori financiranja terorista – dva primarna izvora - financijska podrška država ili organizacija čije su infrastrukture dovoljno velike da bi prikupile sredstva i stavile ih na raspolaganje terorističkim organizacijama - ovaj vid terorizma je u zadnje vrijeme u opadanju; - drugi izvor je prihod koji pristiže direktno iz različitih profitabilnih aktivnosti. Kao i kod kriminalnih grupa i teroristi ostvaruju prihode od različitih kriminalnih aktivnosti. Teroristi mogu sebe financirati putem otmica i iznuđivanja, putem reketa, krijumčarenjem na veliko, pronevjerom, krađom, pljačkom, trgovinom narkoticima i sl. Ključna razlika između terorističkih organizacija i kriminalnih grupa je u tome što teroristi mogu koristiti i legalne izvore financiranja ili kombinaciju legalnih i nelegalnih izvora. Koliku ulogu igraju legalni izvori ovisi o samoj terorističkoj grupi i da li je izvor sredstava iz istog područja na kojem oni djeluju. Neki od takvih vidova financiranja su prikupljanje pomoći lokalne zajednice i formiranje fondova, koje se često vrši u ime organizacije koja ima određeni humanitarni status. Neki od članova su i ubjeđeni da daju sredstva u plemenite svrhe. Neki od metoda mogu biti prikupljanje članarina za neku organizaciju, ili pretplata, prodaja publikacija, kulturni događaji, prikupljanje «od vrata do vrata» i dr.. Pomagači prikupljaju sredstva na način da se infiltriraju i preuzmu kontrolu u institucijama u emigrantskoj zajednici u trećim zemljama. Razlika između legalno i nelegalno prikupljenih sredstava izaziva pravni problem kad je riječ o mjerama protiv pranja novca za financiranje terorizma. Krajnji cilj terorista nije profit od mehanizma financiranja, već osiguranje sredstava za financiranje novih operacija. U slučaju

kada se sredstva osiguraju iz legalnih izvora teže je provjeriti ova sredstva i ući im u trag. Drugi problem je veličina i priroda tih transakcija. Npr. kontrola financijskih veza s napadačima na SAD pokazala je da je većina transakcija bila u malim iznosima, koji se ne provjeravaju, te je većina njih obavljena telexom. Osobe povezane s tim su bili uglavnom inozemni studenti koji su navodno primali stipendije, i iz ovih razloga transakcije nisu privlačile pozornost institucija preko kojih su obavljane. Korupcija kao jedan od temeljnih problema i uzroka pranja novca Strategije za borbu protiv korupcije: - strategije na međunarodnom nivou; - strategije na nacionalnom i lokalnom nivou / kao najučinkovitije; - strategije na populističkom nivou. Sama korupcija sadrži slijedeće elemente: - podsticanje na ili prihvaćanje mita od strane državnih službenika; - nuđenje ili davanje mita; - nepravilnosti u postupku ili propusti od strane državnih funkcionara u cilju nezakonitog -pribavljanja koristi za sebe ili neko treće lice; - protupravno korištenje ili utaja imovine. Definicija podmićivanja: Kad lice namjerno ponudi ili obeća, da bilo kakvu nezakonitu novčanu ili drugu korist, direktno i - ili preko trećih osoba, stranom državnom funkcionaru radi činjenja ili nečinjena u vezi sa svojim zvaničinim dužnostima u cilju dobivanja ili zadržavanja poslovne koristi ili neke druge nezakonite koristi. Vrste podmićivanja: "Aktivno podmićivanje - kad lice obeća, ponudi ili da bilo kakvu nezakonitu korist državnom službeniku, koja je namijenjena njemu ili nekom drugom licu, u cilju činjenja ili nečinjena tokom vršenja svojih dužnosti. Pasivno podmićivanje - traženje svake takve nezakonite koristi u cilju činjenja ili nečinjena tokom vršenja svoje dužnosti. Mjere za sprječavanje korupcije: - revizija i druge regulatorne mjere; - otkrivanje financijskih informacija; - kodeks ponašanja;

- javna tolerancija. Mjere za smanjenje korupcije: - usvajanje zakona o borbi protiv korupcije; - formiranje nezavisne komisije; - formiranje nezavisne istražne jedinice; - osiguranje nezavisnog tužilaštva; - osiguranje transparentnosti državnih ugovora; - sklapanje multilateralnih sporazuma. Potrebno je izvršiti izmjene i dopune zakona u kojima bi se korupcija utvrdila kao krivično djelo, povezati podmićivanje sa pranjem novca, usvojiti kaznene zakone koji uključuju i konfiskaciju, usvojiti zakone o moralu i zaštititi izvora informacija. Nameće se i potreba organiziranja komisija za borbu protiv korupcije koje bi trebale biti odgovorne zakonodavnom tijelu, koja će imati neovisan budžet, voditi evidenciju u vezi sa korupcijom, izraditi politiku i strategije za sprječavanje korupcije. Također je potrebno osiguranje mjera za transparentnost državnih ugovora, sklapanje multilateralnih sporazuma, postavljanje jasnih ciljeva, te praćenje ostvarivanja ciljeva kao mjera uspjeha. Konvencije za borbu protiv korupcije: - Međuamerička konvencija o borbi protiv korupcije, - Konvencija o suzbijanju podmićivanja-OECD, - Konvencija krivičnog prava o sprečavanju korupcije-Savjet Europe. Konfiskacija imovine - sredstvo za provođenje zakona u borbi protiv prijevara i pranja novca U svakoj demokratskoj državi mora postojati poštena i pravedna primjena zakona. Današnja opće prihvaćena državna uloga trebala bi biti kontrola kriminala na nepristran način. Konfiskacija imovine je sredstvo kojim država uskraćuje imovinu pojedincima zbog njene povezanosti sa nekim krivičnim dijelom. Osnovnim ciljem konfiskacije imovine smatra se rasformiravanje kriminalnih organizacija, razdvajanje profita iz krivičnog dijela, sprječavanje budućih krivičnih dijela, onemogućavanje korištenja nezakonito stečene imovine. Pod imovinom koja podliježe konfiskaciji smatra se imovina koja je stečena od krivičnih

identifikacija neophodnih dokaza. Kako bi se umanjio rizik od ovakvih i sličnih situacija potrebno je poduzeti određene mjere: .). te sistematski ugroziti ulogu provođenja zakona.. gospodarska špijunaža.identifikacija kriminala i njegovi elemenata.uspješno procesuiranje kao krajnji cilj. . također. izvor može biti žrtva krivičnog dijela.eliminirati financijski interes u ishodu ovakvih parnica. dokumentacija. . .efikasna uporaba izvora.dijela kao što su : trgovina drogom. pranje novca.osigurati transparentan postupak konfiskacije.napraviti vremenski okvir svakog koraka istrage. Konfiskacijom se može obuhvatiti prihod ili imovina koja se pere.osigurati efikasan zakonski nadzor nad postupcima i pravilima koja se primjenjuju. . dok po krivičnom zakonu ograničava se pravo raspolaganja ovakvom imovinom u toku sudskog postupka i također na osnovu sudskog naloga. . prevare u zdravstvu. krijumčarenje stranih državljana i falsificiranje dokumenata. imovina kojom je omogućeno da dođe do pranja. . dokumentacija ali ne iste vrste.u slučaju korupcije izvor je.prepoznati iskrivljenja i koruptivne utjecaje koji mogu pratiti izvršenje konfiskacije. . . . . ubojstvo. osumnjičenih ili subjekata istrage. prevare u bankarskom poslovanju. prihod koji se može dovesti u vezu sa imovinom koja se pere.otkrivanje dokaza koji mogu biti upotrijebljeni kao objektivni. Posjedovanje ovakve imovine kod osumnjičenog tokom krivičnog postupka moglo bi dovesti do ugrožavanja integriteta u provođenju odluka.bankarska prijevara. baze podataka u bankama i sl.identifikacija ciljeva istrage . . . . . mjesto na kojima obično mogu biti nađeni tragovi (papirologija. Zapljena imovine po građanskom zakonu vrši se na osnovu sudskog naloga.izvor informacija koji se koriste ovise o vrsti istrage. uzimanje reketa.ako se radi o generalnoj prevari izvori mogu biti žrtva. svjedoci. određena zapažanja. iskriviti ulogu pravednog i nepristranog postupka.osigurati odgovarajuću obuku organima gonjenja. pljačka itd. Razvoj strategije financijske istrage: .

Primjeri sumnjivih transakcija u bankama: Primjer 1.: Poduzeće koje se bavi prometom akcizne robe (maloprodaja) iz Federacije Bosne i Hercegovine je otvorilo transakcioni račun u banci čije je sjedište u Republici Srpskoj. .politika identifikacije komitenta (opći i posebni zahtjevi i primjena principa "Upoznaj svog komitenta" . Svakodnevno su polozi pazara u iznosima nešto manji od 30.postojanje adekvatnih politika i procedura.000 KM (često i više puta dnevno). stanje. . . kreditne i debitne kartice preko računa i izvoda itd.osnovati radnu grupu za izvještavanje i nadzor financijske zajednice o novim trendovima u sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma. bankarski sektor bi trebao: . Velike transakcije možemo locirati uz pomoć video nadzora. poput pranja novca ili financiranja terorizma. .definirati međuentitetsku suradnju i suradnju na nivou BH.svaka banka mora imati program interne revizije za sprečavanje "pranja novca".politika o upravljanju rizikom od pranja novca i financiranja terorizma (odgovornost organa i lica banke. Dokumentirani tragovi za praćenje toka novca mogu biti različiti. . . . interna i eksterna revizija) . Mora se odrediti prioritet kod dostupnih informacija.subjekti istrage i sl. adresa. Preventivna kontrola u financijskim institucijama U cilju prevencije zlouporabe financijskih institucija u nezakonite svrhe.politika o prihvatljivosti komitenta (opis komitenta koji za banku nosi veći rizik od prosječnog).primijeniti jedinstvenu strategiju za bankarski sektor na nivou države / entiteta i BH u našem slučaju/.KYC). datum /. . kadrovskih i informacionih osnova. Bankovni ili čekovni račun može se lako pratiti preko izvoda iz banke na kojima se nalaze sve informacije / ime.politika o stalnom monitoringu (praćenju) računa i transakcija. redovito preispitati resursi i općenito ocijeniti vremenski i ostali okvir istrage. nadzora nad bazama podataka o financijama i sl. Isti ili naredni dan bezgotovinski (međunarodni transfer) se vrši plaćanje robe .postojanje organizacionih. U principu je najteže pratiti gotov novac.

te da se novac ne zadržava na računu (saldo računa je gotovo uvijek nula).: Veliki broj fizičkih lica (nerezidentni) polažu svakodnevno značajne gotovinske iznose. a u sklopu utaje poreza na promet. Dakle. Činjenica je da se ne radi o gotovinskim transakcijama. Gotovina koju "fiktivne firme" polažu u banke je uglavnom pribavljena krivičnim dijelom (utaja poreza. Primjer 3. Mnogi online trgovci su više nego spremni prihvatiti elektroničkog plaćanja kao što su oni jeftiniji nego prihvaćanje kreditnih kartica. Mnogi pojedinci i online trgovci sada koriste razne online plaćanje usluga putem Interneta. S globalizacijom.hr/dragotadic/list. uglavnom visokotarifnih roba.veletrgovcu koji ima otvoren račun u nekoj drugoj banci u BH. Internet je utro put za online plaćanja usluge. a komitent plaća banci ugovoreni iznos u drugoj valuti sa ugovorenim rokom dospijeća (isti dan) i definiranim deviznim kursom valuta.: Kontrolom deviznih pozicija banke je utvrđeno da komitent banke čije je sjedište u zemlji koja je poznata kao centar za off -shore kompanije ima otvoren devizni račun stranih pravnih lica. Ovo je i najrašireniji oblik sumnjivih transakcija u BH koji se obavlja preko "fiktivnih firmi". jer banka nije uspostavila potpunu dokumentaciju o svom komitentu. ljudi mogu trgovina.php?ploca=Dnevnik&redar=2008-0819&kreda=vadi&lekcia=PRANJE%20NOVCA%20I%20FINANCIJSKI%20KRIMINAL Zašto je Internet Važno za pranje novca? Danas mnoge zemlje imaju agresivne politike za borbu protiv pranja novca koje su čineći ga sve više i više težak za kriminalce da koriste tradicionalne metode pranja novca. krađa i slično). sudjelovanje u on-line aukcija. po osnovu deviznih spot ugovora (foreing exshange contract) . prijevara. on-line plaćanje te usluge omogućuju pojedincima da se on-line shop i čine osobe-na-osobu prijenos gotovine. Opća karakteristika ovih transakcionih računa je da imaju veliki promet u vrlo kratkom vremenu. a nakon izvjesnog vremena vrši se transfer novca putem korespondentskih banaka u prekomorske zemlje. te da su na tom računu bili veliki prilivi i odlivi (za prilike u BH enormno veliki) deviznih sredstava po osnovu konverzije stranih valuta u relativno kratkom vremenskom periodu. . Zato se i nove metode se naći za pranje novca i jedan od njih je Internet. pa čak i kockati i pristup odrastao websiteovi. Korištenje računa. ali je Agencija smatrala da se radi o sumnjivim transakcijama.banka plaća komitentu ugovoreni iznos u jednoj valuti. PREUZETO SA: http://www.stkpula. a novac bi se financirati svoje on-line plaćanja računa s tim uslugama. Primjer 2. wire transfer. Ljudi koji žive u SAD-u možete koristiti online usluge plaćanja koje se nalaze izvan SAD-a i prijenosa novca na njihove račune elektronskim ili poštom. Mnogi pojedinci koji koriste online plaćanje usluga nemaju račune u banci ili nisu bili u mogućnosti kako bi se kvalificirala za plaćanje karticama. Ove online plaćanje usluga nalaze se diljem svijeta i ljudi mogu koristiti samo svoje kreditne kartice.

Online plaćanje usluga učiniti međunarodna osobe-na-osobu plaćanja. bankovni računi. To je razlog zašto oni igraju veliku ulogu u pranje novca u nadležnosti jedne zemlje ne mogu progoniti pravne radnje nakon što su sredstva prenesena iz zemlje.Većina online plaćanje sustavi imaju svoje vlastite uvjete korištenja i nisu prisiljeni pratiti bilo koji financijski propis ili da ponudi zaštite potrošača. wire transfere i mnogo drugih načina za financiranje svoje račune. Više članaka: • • • • • • • • Provjerite Cashing za sprječavanje pranja novca politika Objasnite strategije za borbu protiv pranja novca Pranja novca i njegov utjecaj na ubiranje poreza Money Laundering Na razvijen i Developing Economies Privatna zaklada i pranja novca Koji su ciljevi za pranja novca? Koja je razlika između prijevare i pranja novca? Zašto je Internet Važno za pranje novca? PREUZETO SA: http://www. Anonimnost koje nude on-line sustavi plaćanja čine ga vrlo lako za pranje novca i to je razlog zašto Internet je važan za pranje novca. jednom usluga prihvaća gotovine na račun fonda. agencijama za provedbu zakona mogu učiniti ništa. on svibanj neće dobiti sredstva njegova leđa. Dakle.com/Croatian/criminal-lawyer/moneylaundering/Why-Is-The-Internet-Important-To-Money-Laundering. većina online plaćanja usluge nemaju odgovarajuće metode za identifikaciju kupca i evidencija.freelegaladvicehelp.html . Dakle. Iako ljudi koristiti kreditne kartice. Zato je plaćanje on-line sustavi se koriste za prijevare i nezakonitih aktivnosti. ako je prevario osobu.

Masters i Diplomski radovi iz Ekonomije.što direktno povećava poresku presiju nad poreskim obveznicima. Pranje novca dovodi do negativnih pojava na privredna kretanja i društvene tokove i to: 1. Pranje novca direktno narušava zdrava finansijska tržišta.izbjegavanje zakonske regulative.da bi ovako stečeni novac legalizovali.Sve to ide na račun društva i legitimnog poslovanja pojedinih privrednih subjekata.radu javnih ustanova. U postupku pranja novca učesnici stalno usavršavaju i iznalaze nove metode i načine.prisutna u većini razvijenih i nerazvijenih zemalja i zemljama tranzicije.distribuirati i krijumčariti alkoholna pića uz ostvarivanje visokog profita. 2.Moćna kriminalna društva počinju proizvoditi. Učesnici u pranju novca služe se raznim finansijskim transakcijama da bi prikrili pravo porijeklo novca i tako ga čine legalnim sredstvom prometa na tržištu novca. Sprječavanje pranja novca u Bosni i Hercegovini Maturski. šverc i finansijska prevara.autoriteta državne vlasti što direktno uzrokuje ogromne štete nacionalnoj privredi.mito.Tehnika pranja novca se uspješno razvila sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka.pa se oblici pranja novca usavršavaju uporedo sa napretkom tehnologije.nastoje ga prikazati kao legalan prihod svojih poslovnih transakcija.korupcija. Fenomen pranja novca je prateća pojava kriminalnih djelatnosti.pretvaranja ili čišćenja kriminalnog novca i njegovu transformaciju u regularne novčane tokove ili imovinu. Seminarski . Ekonomike i Elektronsko poslovanje.korupcija. Maturalni . Alternativni načini ilegalnog sticanja prihoda su organizovani kriminal.Kao popratna pojava uz pranje novca se javljaju:povećana poreska evazija.Ove organizacije.Vrši se na razne načine. Finansija.pojava krijumčarenja i bijega ogromnog dijela finansijskih sredstava u inostranstvo..PRANJE NOVCA Dvadesetih godina prošlog vijeka u vrijeme prohibicije (zabrana točenja alkohola). javljaju se prvi oblici pranja novca..Pod terminom pranja novca se podrazumijevaju sve aktivnosti rješavanja.gdje se uspostavlja čvrsta veza između pojedinih državnih institucija i državnih tijela i same kriminalne organizacije. Jedan od raširenih oblika pranja novca vrši se u sklopu organizovanog kriminaliteta. Tako legalizovan novac koriste u poslovnim odnosima u kojima plasiraju svoj kapital i taj isti novac omogućava kriminilizovanom setu ljudi da ostvare ekonomsku moć i jak uticaj na politiku. Pranje novca i njegova popratna pojava.Ova pojava se definiše kao pranje novca. . Pranje novca (money laundering) predstavljaju aktivnosti usmjerene ka legalizaciji novca stečenog bavljenjem kriminalnim djelatnostima.opasna su prijetnja državnoj samouvjerenosti.

. financijske prevare.etapa plasmana... u cilju uključivanja tih prihoda u tokove legitimnog financijskog poslovanja..... 3...... Tehnika prikrivanja pravog porijekla novca i vlasništva sredstava...smanjuje se interse stranih investitora za ulaganje u nacionalnu privredu......3. 12 Primjena Zakona o sprečavanju pranja novca u Bosni i Hercegovini . Tehnika usitnjavanja... 22 Faktori poreske evazije ……………………………………………… 23 Zaključak …………………………………………………………… 24 Literatura …………………………………………………………… 25 Pranje novca je proces prikrivanja ilegalnih izvora prihoda ostvarenih putem krivičnih radnji...Ovim novcem se uspješno korumpiraju dijelovi finansijskog sistema i erozira bankarski sistem... Proširena prva tehnika koja ima sličnu metodologiju...etapa presvlačenja..…………...uz narušavanje demokratske političke strukture i podrivanje političke stabilnosti zemlje. U praksi su zaživjele četiri tehnike pranja novca: 1. Ilegalno stečeni prihodi omogućavaju kriminalcima da razviju svoju ........ali pet faza... Pitanje pranja novca je integralno povezano sa problemima korupcije...... Pranje novca sistemski ruši ekonomske institucije tržišne privrede......čime se veliki broj malih količina novca deponuje kod velikog broja malih.međusobno povezanih banaka.. 15 Izbjegavanja plaćanja poreza-poreska evazija ... 4 Evidencija o izvršenoj identifikaciji stranaka i transakcijama ………..... 4.. Ovaj problem uzrokuje ozbiljne posljedice ukoliko se ne riješava na adekvatan način........ Prva tehnika pranja novca ima tri etape: ....... Kriminalizovani novac se dijelom koristi za korumpiranje službenika finansijskih tržišta uzrokujući time nepopravljivu štetu finansijskim institucijama i tržišnom kredibilitetu.... 4. ... organiziranog kriminala.. SADRŽAJ Uvod .. šverca i drugih krivičnih djela usmjerenih na ostvarivanje profita..... 5.......etapa integracije... 1 Pranje novca dovodi do negativnih pojava na privredna kretanja i društvene tokove ………………………………………………… 2 U praksi su zaživjele četiri tehnike pranja novca …………………… 2 Najčešći način pranja novca u B i H ................. 5 Zadaci i nadležnost finansijsko obavještajnog odjeljenja u otkrivanju i istraživanju pranja novca ………………………………........ Tehnika koja ima specijalan naziv"metod veš mašine"................... 18 Pojavni oblici poreske evazije ……………………………………… 19 Legalna evazija ………………………………………………..... Sposobnost kriminalaca da prikupe i legitimiziraju dobit može dovesti do podrivanja demokratskih institucija i zloupotrebe ekonomskih sistema....... 2. .... 20 Nezakonita evazija ……………………………………….. Zbog pravne nestabilnosti i ojačane korupcije............

Pojedine faze pranja novca mogu biti istodobne ili se. Sprečavanje pranja novca Ured za sprečavanje pranja novca osnovan je u sastavu Ministarstva finansija kao samostalna jedinica. Iz tog razloga su mnoge međunarodne organizacije uspostavile standarde. Ured je samostalna unutrašnja strukturna jedinica u sastavu Ministarstva finansija. istraživanja i poduzimanja zakonskih mjera u slučajevima pranja novca. domišljate i tajne. analitički obrađuje i pohranjuje Zakonom propisane podatke o transakcijama dobijene od obveznika. Zajedničko im je da se njima mora sakriti originalno podrijetlo i vlasništvo novca. programi za borbu protiv pranja novca predstavljaju i više od jednostavnog sredstva za provođene zakona. Kako će se odvijati pojedina faza i koje će se metode pritom koristiti ovisi o raspoloživim mehanizmima za pranje i zahtjevu organiziranog kriminala koji taj posao naručuje. i Ujedinjene nacije. analitički obrađivati podatke koje prikuplja od obveznika. i srpski je Ured kao finansijsko-obaveštajna jedinica zapravo analitička služba koja treba preventivno delovati na području pranja novca. Pranje novca takođe sve više postaje međunarodna aktivnost globalnih razmjera. i to radi sprečavanja i otkrivanja pranja novca i . S obzirom da se takođe smatra da financijsko trgovanje u velikoj mjeri ima međunarodni karakter. Evropska unija i Radna grupa za financijske mjere (FATF).obaveštajna jedinica administrativnog modela koja: • prikuplja. Prema tome. u primjeni ovih zakona treba postojati dosljednost. i dostavljati obaveštenja o sumnjivim transakcijama nadležnim državnim telima i inostranim uredima. Postupak pranja novca uglavnom se odvija u tri faze: 1.1. koje se koristi u slučaju prihoda stečenih krivičnim radnjama. a propisani su Zakonom.. još češće. faza integracije u kojoj se novac uključuje u legalnu ekonomiji i financijski sustav i pripaja ostalim vrijednostima u sustavu. osnovana na osnovu Zakona o sprečavanju pranja novca kao finansijsko. Često se pojedine faze ne mogu razlučiti. Iz tog razloga su. koju su uspostavile zemlje-članice grupe G-7. Oni predstavljaju suštinske komponente u procesu zaštite demokratskih institucija i ekonomskih sloboda svake zemlje. otkrivanja. 3. a uređen je Uredbom o unutrašnjoj srukturi Ministarstva finansija. Prema svetskim standardima. 8. Delokrug rada i sturktura Ureda Skladno Uredbi. Danas se pranje novca u većini zemalja smatra ozbiljnim zločinom. Zemlje koje na adekvatan način ne rješavaju pitanje pranja novca su ustanovile da su zvaničnici u tim zemljama takođe podložni korupciji. Vijeće Evrope. te da radi toga dolazi do potpunog prekida legitimnih međunarodnih investicija. ukoliko nemaju adekvatne zakone i procedure koje su usmjerene na rješavanje pitanja koja se tiču spriječavanja. analizira. te je općeprihvaćeno mišljenje da organi vlasti rizikuju da dođu u situaciju u kojoj će ih podrivati organizirani kriminal i korupcija. U svakom slučaju pranja novca podrazumijeva mnogobrojne međusobno različite tehnike koje su obično složene. te da naručitelji žele zadržati kontrolu nad samim postupkom i po potrebi ostvariti njegovu promjenu. faza ulaganja u kojoj se novac ostvaren neposredno od kriminalnog djelovanja (poput prodaje droge) prvi put ulaže ili u financijsku ustanovu ili se njime kupuje određena imovina. procedure i preporuke kako bi rješavale ovaj fenomen.političku i ekonomsku moć i to na račun poštenih građana i legitimnog poslovanja. mogu međusobno preklapati. faza prikrivanja u kojoj se pokušava prikriti ili naizgled promijeniti stvarno podrijetlo ili vlasnika sredstava.. za svoje zemlje-članice definirale smjernice za ostvarivanje efikasnih programa za borbu protiv pranja novca. 2. između ostalih.

Podatke kojima raspolaže Ured može dati na uvid osobi na koju se oni odnose na njen zahtev. kao i mere zaštite radnog prostora i dokumenata. • obavlja i druge poslove bitne za razvoj preventivne strategije u sprečavanju pranja novca . 8. na temelju sprovedene strateške analize i pretrage baza Ureda. Zakona propisano je da Ured i obveznik ne obaveštavaju osobu o prikupljenim podacima koji se na nju odnose ni o postupanju prema Zakonu. Nadalje. delatnici Odela izrađuju zakonske i podzakonske akte i interne propise iz područja sprečavanja pranja novca i područja sistemske zaštite podataka i evidencija Ureda. U sklopu saradnje putem razmene podataka i informacija s odgovarajućim međunarodnim telima i organizacijama koje se bave sprečavanjem i otkrivanjem pranja novca. postupku s pismenim merama zaštite radnog prostora i dokumenata i održavanju reda u Uredu za sprečavanje pranja novca. Odeljak za prevenciju obavlja stručne i administrativne poslove u saradnji sa Zakonom određenim obveznicima i predlaže i prati razvoj preventivne strategije na tom području. grupno-obaveštajne analitike). Tajnost postupka i podataka Članom 15. Ured posreduje između obveznika iz finansijskoga i nefinansijskog sektora i nadležnih tela koja nakon primitka obaveštenja o sumnjivim transakcijama određuju smer i dinamiku postupanja u istraživanju i dokazivanju tog kaznenog dela. • neposredno i uz uslov uzajamnosti međunarodno razmenjuje podatke o sumnjivim transakcijama s odgovarajućim telima i službama pojedinih država koje se bave sprečavanjem pranja novca.sprečavanja finansiranja terorizma. člankom 17. Zaštita tajnosti podataka u Uredu propisana je Uredbom o zaštiti tajnosti podataka. odnosno Ured daje podatke samo na zahtev suda. Osnovna uloga Odela za analitiku jest obrada podataka o zaprimljenim gotovinskim i sumnjivim transakcijama na temelju određenih indikatora i metodologija. primanje i uručivanje pošte i postupak s pismima u Uredu. Zaštita podataka u elektronskom obliku regulisana je Uredbom o korišćenju i obaveznim merama zaštite Inteligentnog informacijskog sistema Ureda.2. • obavlja administrativni nadzor obveznika s obzirom na sprovođenje Zakona iz delokruga svoje nadležnosti . a inspektori utvrđuju indicije o pranju novca i uspostavljaju vezu između sumnjive transakcije i određene kriminalne aktivnosti u zemlji i inostranstvu iz koje potiču nezakonita sredstva. a na osnovi specifične ekspertize (tzv. predlaže analitičku obradu novih predmeta. ali tek deset godina nakon njihova prikupljanja. Njime se propisuje sistem ovlašćene upotrebe i obavezne mere zaštite podataka. Radi usklađivanja s međunarodnim propisima. Uredbom se pre svega definiše pojam službene tajne i označavanje tajnosti podataka. Odel sudeluje i u međunarodnim akcijama i analizira i prati tendencije pranja novca u zemlji i u inostranstvu. nadzor ulaza i boravka u prostorijama Ureda. Ured je struktuiran u dva odela: Odeljak za prevenciju i Odeljak za analitiku. a mogu se koristiti samo za otkrivanje i sprečavanje pranja novca ili kaznenog dela u vezi s pranjem novca. Načelnik Odela. • dostavlja obaveštenja o sumnjivim transakcijama nadležnim državnim telima na dalje postupanje i procesuiranje te zajedno s njima preduzima mere za sprečavanje i otkrivanje pranja novca i sprečavanje finansiranja terorizma . . Jedna od osnovnih zadataka Odela jeste razvoj i praćenje sistema indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija obveznika i tumačenja vezana za praktičnu primenu Zakona i podzakonskih propisa. Zakona propisano je da su svi podaci prikupljeni na osnovu Zakona poverljivi i tajni.

Australije. Svaka osoba koja se zapošljava u Uredu dužna je potpisati izjavu o čuvanju tajnosti podataka. povezujući sumnjive transakcije s kriminalnim aktivnostima pojedinca. BiH. Egmontov međunarodni sigurnosni internetski web sistem omogućuje članovima međusobnu komunikaciju putem zaštićenog e-maila. uključujući poznate metode pranja novca. Obaveze čuvanja tajnosti podataka delatnici se moraju pridržavati i nakon prestanka rada u Uredu. U nastojanju za što većim protokom informacija koje pridonose otkrivanju pranja novca. Gruzije i Ukrajine. odnosno obavezuje se da ih neće odati ni predati drugoj osobi ili na drugi način učiniti pristupačnim. grupe ili organizacije. 8. Belgije. Konvencija Ujedinjenih naroda protiv nezakonitog prometa opojnih droga i psihotropnih tvari (Beč. brzu i zakonski utemeljenu razmenu informacija koja služi borbi protiv pranja novca i koja je usmerena na stvaranje mreže u međunarodnoj saradnji ureda. i promoviše međunarodna saradnja država članica. U izjavi se osoba. Bugarske. Iako to ne zamenjuje tradicionalne kanale koji služe za dobijanje dokaza za sudski proces. međunarodna je zajednica donela niz konvencija. Dakle. privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda stečenoga kaznenim . olakšavajući praktičnu i brzu razmenu podataka u borbi protiv pranja novca.informacija i znanja prikupljenih na temelju Zakona i odnosnog Pravilnika na nivou celokupnog Inteligentnog informacijskog sistema Ureda. Međunarodni propisi Međunarodni propisi S porastom javne svesti o prijetnji koju organizovani kriminal postavlja društvu i s prepoznavanjem fenomena pranja novca kao vrlo opasnog za stabilnost pojedinih ekonomija. podstiče međusobnu razmenu informacija i iskustava o mogućim slučajevima pranja novca. traganju. Libanona. informacije i saznanja do kojih dođe tokom rada u Uredu. nadzornim službama mogu osigurati korisne informacije u istrazi. Poljske. Italije. Ured je potpisao Memorandume o razumevanju s uredima iz Slovenije. obavezuje da ćečuvati u tajnosti sve podatke. Lihtenštajna. Litve.3. među kojima vredi istaknuti sledeće. Paname. Konvencija 141. Egmont grupa Egmont grupa je međunarodna mreža nacionalnih ureda specijaliziranih za borbu protiv pranja nezakonitih sredstava. Albanije. preporuka i smernica. a otkrivanje i sprečavanje pranja novca kao učinkoviti instrument u borbi protiv organiziranog kriminala. cilj je Egmont grupe stvaranje uslova za sigurnu. Makedonije. Jedno od gotovo najvažnijih postignuća rada grupe jeste stvaranje zaštićene internetske komunikacije. Trajno podržava saradnju nacionalnih ureda. iako se kažnjavanje odnosi samo na ograničeni broj predikatnih dela (Konvencija se odnosi samo na promet droge). Srbija je stalna članica posebnog Odbora Veća Evrope za procenu mera protiv pranja novca (The Commitee on the Evolution of Anti-Money Laundering Meausures – Moneyval Comitee). Crne Gore. Korišćenje Inteligentnoga informacijskog sistema Ureda obuhvata strategijsku i operativnu analitiku i vizualizaciju. 1988. Češke. pod materijalnom i kaznenom odgovornošću. Hrvatske.). U njenom je sastavu trenutno 101 nacionalna finansijska obaveštajna jedinica koja se bavi sprečavanjem i otkrivanjem pranja novca. Izraela. Rumunjske. odnosno dela iz kojih zapravo proizlazi prljavi novac (Condemi i Pasquale. s krajnjim ciljem detektovanja sumnjivih transakcija putem određenih indikatora i dostavljanja obaveštenja o sumnjivim transakcijama nadležnim državnim telima radi daljnjeg postupanja. Veća Evrope o pranju. Bečka je konvencija važna zato što je to prvi dokument kojim se kažnjava pranje novca. kojom se razmatra problem i određuju načini borbe protiv narkotika oduzimanjem profita stečenih od nezakonite proizvodnje i prometa narkoticima. 2005:42).

povratnu informaciju.). FATF-a4 (Finansial Action Task Force). na kojemu su usvojeni novi standardi prevencije i borbe protiv pranja sredstava pribavljenih na nezakonit način i finansiranja međunarodnog terorizma (Condemi i Pasquale. u kojoj se. Članak 18. finansijski i nadzorni aspekt. obaveza osnivanja FIU i pristup informacijama koji je istovetan zahtevu iz Preporuke 26. kojoj je cilj poboljšanje transparentnosti svih vrsta prebacivanja novca elektronskim putem unutar zemlje i među državama. • propisuje saradnju između FIU radi prikupljanja. Radi primene Specijalne preporuke. navodi uzajamnu obvezu (pomoć pri istragama i usvajanje i primenu privremenih mera za zapljenu ili konfiskaciju imovine) koja se odnosi na proceduralno pitanje o zahtevima što ih članice šalju jedna drugoj. a radi analize transakcije i potvrđivanja sumnje). podataka ili informacija dostupnih iz pouzdanih i nezavisnih izvora. preduzimanje mera dubinske analize. Radi prikupljanja podataka o nalogodavcu propisuje se postupanje institucija koje provode transakciju. Najvažniji deo cele Konvencije jeste članak posvećen međunarodnoj saradnji. obaveza saradnje s telima koja sudeluju u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma uz propisivanje odvraćajućih i delotvornih kazni sprovođenjem učinkovitog nadzora. Preinaka Preporuka poprimila je svoj konačan oblik na XIV. 2005:44-45). Konvencija o pranju. navodi se obaveza čuvanja podataka i svih informacija o nalogodavca. Vođene osnovnom idejom da pranje novca i finansiranje terorizma mora biti zabranjeno. olakšavajući pri tome telima sprovođenja zakona da slede elektronski prenos novca što ga sprovode kriminalci i teroristi. Uredba propisuje obavezu verifikacije svih prikupljenih podataka o nalogodavcu na temelju dokumenata.delom (Strasbourg. način sprovođenja mera i radnji radi kvalitetne identifikacije i . • propisuje mogućnost odgode obavljanja domaćih sumnjivih transakcija i međunarodna saradnja u vezi s odgodom (odgodu može zahtevati FIU ili drugo nadležno telo kada postoji sumnja da je transakcija povezana s pranjem novca ili finansiranjem terorizma. kao i na osnovu za odbijanje (Condemi i Pasquale. identifikaciju stvarnog vlasnika.). od kojih vredi istaknuti proširivanje kruga obveznika na nefinansijske institucije. • propisuje da FIU može odbiti zahtev za dostavom podataka ako bi tražena informacija mogla omesti kaznenu istragu koja se provodi u zemlji kojoj je zahtev upućen. Zaključno. planetarnom sastanku (u Berlinu 2003. 2007. 1990. kada bi otkrivanje informacije bilo u nesrazmjeru s legitimnim interesima neke fizičke ili pravne osobe ili na neki drugi način ne bi bilo u skladu s temeljnim načelima domaćeg prava u toj zemlji. među ostalim: • pobliže određuje finansijsko-obaveštajna jedinica (Finansial Intelligence Unit – FIU). odnosno njeno ime. adresa i broj računa. kao i procena rizika i obaveza obaveštavanja FIU o sumnjivim transakcijama. istraživanja i otkrivanja pranja novca i finansiranja terorizma. Svako odbijanje mora biti primereno obrazloženo. Nadalje. nadzor i regulaciju sumnjivih transakcija i međunarodnu saradnju. Uredbom se propisuje obaveza institucija koje provode transakciju da uz svaki elektronski prenos novca moraju biti navedene potpune informacije o osobi koja je dala nalog. međunarodne konvencije. Uredba 1781/2006 propisuje obavezu da informacije o nalogodavatelju prate transfer novca radi sprečavanja. privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda stečenog kaznenim delom te o finansiranju terorizma (ETS 198). traganju. stupila je na snagu Uredba 1781/2006. FATF-a6. 2005:401). Preporuka grupe za finansijsku akciju kao tela za proricanje mera protiv pranja novca razvijenih zemalja sveta. izveštavanje. analize ili istraživanja relevantnih informacija o bilo kojoj činjenici koja bi mogla upućivati na pranje novca ili finansiranje terorizma. koja propisuje obvezu oduzimanja profita iz svih nezakonitih delatnosti te međunarodnu saradnju u zapljeni i podeli oduzetih sredstava. smernice i preporuke propisuju oduzimanje profita iz svih nezakonitih delatnosti. Međunarodni propisi regulišu sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma uključujući pravni. posrednika pri njihovu provođenju i onih koje takve transakcije primaju.

d. Zakon o sprečavanju pranja novca u Srbiji Srpski Zakon o sprečavanju pranja novca ima preventivni karakter jer propisuje mere i radnje u bankarskom. umetninama. za kladioničke igre i za igre na sreću na automatima. obrtnici i fizičke osobe koje primaju i šalju novčana sredstva. društava za osiguranje i sl. zapravo je usklađenje sa Smernicom EU 2001/97/EC o sprečavanju korišćenja finansijskog sistema radi pranja novca. Ovlašćena će osoba obavljati svoj zadatak u saradnji s “mrežom” odgovornih osoba u nižim organizacijskim jedinicama obveznika. antikvitetima i drugim predmetima veće vrednosti i obradom plemenitih kovina i dragulja i njihovim prometom. prodaju i kupuju dugovanja i potraživanja. štedno-kreditne zadruge. stavka 1. u skladu sa članom 15. bave se leasingom. ali proizlazi iz odredaba člana 1. izdaju platne i kreditne kartice i posluju tim karticama. dražbe. odnosno za preduzimanje svih mera za otkrivanje i sprečavanje pranja novca. Srpska pošta d. kao i delovanje i postupci Ureda za sprečavanje pranja novca (u nastavku teksta: Ured) u otkrivanju sumnjivih transakcija kojima se prikriva pravi izvor novca i imovine ili prava za koje postoji sumnja da su pribavljena na nezakonit način u zemlji ili inostranstvu. razmenu podataka s drugim državama i međunarodnu pravnu pomoć. banaka.obaveštavanja finansijsko-obaveštajne jedinice. što u svakom pojedinom članku nije izrekom navedeno. Novost koju donose zadnje izmene i dopune Zakona (NN 117/03). Zakona.) ili onih obveznika koji u većinskom vlasništvu ili pod kontrolom imaju finansijske institucije u državama u kojima se ne primenjuju standardi sprečavanja pranja novca. a odnosi se na proširenje kruga obveznika na advokate. kao obveznici se navode i druge pravne osobe.. 7. Srpski fond za privatizaciju. Isto tako. Vrlo je važno napomenuti da se sadržaj svih članaka tog Zakona odnosi kako na sprečavanje pranja novca. Zakona navode se obveznici prijave novčanih transakcija odnosno propisuje se da su to pravne osobe i odgovorne osobe u njima i fizičke osobe koje su obavezne preduzimati mere i radnje radi otkrivanja i sprečavanja pranja novca u skladu sa Zakonom. javne beležnike. ovlašćeni menjači. ovlašćene revizore. revizorske kompanije. Obveznici sprovođenja Zakona Članom 2. tako i na sprečavanje finansiranja terorizma. Zakonom se propisuju obveznici sprovođenja mera i radnji koji su dužni postupati po Zakonu. advokatska društva. Finansijska agencija. trgovci pojedinci. Medjunarodna i domaca regulativa o sprecavanju pranja novca-diplomski rad . penzijski fondovi i društva za upravljanje penzijskim fondovima. stavom 1. Obaveze su proširene i na podružnice domaćih obveznika u inostranstvu (npr. zalagaonice. trguju nekretninama. priređivači igara na sreću za lutrijske igre. 7. društva za osiguranje. organiziraju putovanja. za igre u kazinima. investicijski fondovi i društva za upravljanje investicijskim fondovima. pravne ili fizičke osobe koje obavljaju računovodstvene poslove ili poslove poreznog savetovanja. Pravilnika o sprovođenju Zakona (u nastavku teksta: Pravilnik).1. Svi obveznici. dužni su odrediti ovlašćenu osobu koja je odgovorna za aprovođenje Zakona. finansijskom i drugom poslovanju koje se preduzimaju radi otkrivanja i sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma. berze i ostale pravne osobe ovlašćene za obavljanje poslova u vezi s vrednosnim papirima. Ta je osoba odgovorna za saradnju s Uredom. upravljaju imovinom za treće osobe. a to su banke i stambene štedionice.

makroekonomija. elektronskog poslovanja. da banke i druge finansijske institucije budu umešane u pranje novca. rizik od prevare i rizik ugrožavanja reputacije. uputstvima .Maturski. Seminarski . . uvedu u legalne tokove prihode koje su ostvarili svojim kriminalnim aktivnostima. pretvaranjem „prljavog“ novca u „čist“ posao. međunarodnim standardima i zakonskim izmenama .U mnogim zemljama. koje su usvojili Vlada republike Srbije.U drugim zemljama. koji su ujedno primer dobre internacionalne prakse u vezi sa uputstvima za sprečavanje pranja novca (AML). kao ida zaštiti svoju reputaciju. Vođena željom da minimalizuje rizike. kad god je to moguće. pravna regulativa i zakoni su uvedeni u odgovarajuće bankarske sisteme da bi se sprečili. u kojima još uvek nisu usvojeni takvi zakoni. procedure i uputstva radi prevencije pranja novca i finansiranja terorizma. preduzetnistvo. finansija. koji se obično zasnivaju na istim internacionalnim standardima. takođe im se omogućava da zadrže kontrolu nad tim prihodima i. ali i veoma ozbiljne posledice za samo poslovanje banaka. u skladu sa tehničkim i kadrovskim potencijalom banke. U narednom tekstu će biti objašnjeno šta je to pranje novca. marketing. kojima bi banka eventualno mogla biti izložena. internet tehnologija. postoje planovi zauvođenje takvih zakona i regulativa. većina banaka je uvela i primenjuje internapravila... zakonskim odredbama i podzakonskim aktima.. carine i porezi. Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment.Poslednji primeri. kako bi se omogućilo usklađivanje poslovanja banke sa međunarodnom bankarskom praksom po pitanju prevencije sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma. koliko god je to moguće. Finansiranje terorizma koristi iste metode da bi se postigao suprotan ishod: skrivanje krajnje destinacije sredstava. Ukoliko se taj proces uspešno obavi. Skupština republike Srbije i Uprava za sprečavanje pranja novca republike Srbije. skrivanjem veze između sredstava i načina ostvarivanja istih. upravljanje ljudskim resursima. suočavaju sa rizicima kao što su kreditni rizik.. Sadržaj ovih dokumenta se uglavnom rukovodi opšteprihvaćenim međunarodnim principima . Poslednjih godina sve je prisutnije mišljenje da je efikasan način borbe protiv kriminala i terorizma sprečavanje kriminalaca da. biznis planovi. koje su međunarodne i domaće regulative za sprečavanje pranja novca kao i koje su to institucije uključene u sprečavanje pranja novca i kako..Ove procedure se dosledno primenjuju. ukazuju da se banke koje rukujuprihodima. koji su ostvareni kriminalnim putem. stalno uskljađuju i dopunjuju u skladu sa aktuelnim profesionalnim trendovima. kao krajnji rezultat. mikroekonomija.. Definicija pranja novca Pranje novca je proces kojim kriminalci pokušavaju da sakriju pravo poreklo i vlasništvo prihoda koji su ostvareni kriminalnim aktivnostima.. obezbedi legitimno pokriće za njihov izvor prihoda. i time pokriće i stvaranje kadrovske i materijalne baze za organizovanje i izvršavanje terorističkih aktivnosti. na koji način se vrši pranje novca. ili „čist“ novac u prljav posao u slučaju finansiranja terorizma. koji mogu prouzrokovati ozbiljne pravne i finansijske poteškoće . iz sfere bankarskog poslovanja u svet.

Master your semester with Scribd & The New York Times

Special offer for students: Only $4.99/month.

Master your semester with Scribd & The New York Times

Cancel anytime.