1

1. KARTICA
1. Kakav je život provodio Grgur I. prije no što je postao papom? Rodio se u plemićkoj obitelji u Rimu. Godine 572. postao je guvernerom grada. Svoju je baštinu 574. razdijelio siromasima, a obiteljsku kuću pretvorio je u samostan sv. Andrije u kojem je i sam živio poput redovnika. Godine 578. papa Pelagije II poslao ga je kao predstavnika na carski dvor u Carigradu, a kasnije ga je imenovao svojim tajnikom. Godine 590. izabran je za papu. Umro je 604. godine. Papa Grgur I. savjetovao je da paganske hramove treba uništiti ako ih se ne može pretvoriti u crkve: a. Odakle papi Grguru takva ideja? Papa Grgur je savjetovao da se poganski hramovi, ako je ikako moguće, pretvore u crkve. Ljudi će spremnije dolaziti na znana mjesta. Predložio je da se ne prekine sa gozbama prilikom žrtvovanja stoke, nego da ih pretvore u kršćanske svečanosti. Odgovor se može naći 300 godina prije njega, u druga dva Grgura, poznata misionara. Mora da je papa znao nešto o životu onih čije je ime nosio. Prvi od njih, Grgur Čudotvorac u Pontu, pretvorio je poganske gozbe u kršćanske svečanosti, a drugi Grgur, apostol iz Armenije, masovnim je obraćenjem preuzeo na se zadaću da poganske hramove posveti u crkve. b. Usporedite cilj i metode pape Grgura prema tradicionalnim poganskim običajima s metodama rimskog cara Justinijana. Justinijan, rimski car koji je sagradio velebnu Crkvu sv. Sofije u Carigradu, naredio je da se jednom zatvoreni poganski hramovi više nikad ne otvore. A 529. godine zatvorio je škole grčke filozofije u Ateni, koje su bile izvorom pretkršćanskog naučavanja. Nasuprot njega, papa Grgur bio je otvoreniji prema poganskim običajima i ulagao je napore u pretvaranje istih u kršćanske običaje. 2. Što je glavna razlika između monaha koji su slijedili Antonija i života onih koji su slijedili Pahomija? Antonije se povukao u pustinje Egipta i živio u pećinama. Bio je tišični monah i širio je božji nauk. Sve je više ljudi dolazilo k njemu da nauče o životu molitve i mnogi su ostajali blizu njega. Život su provodili sami, ali im je Antonije bio duhovnim ocem. Antonijevi monasi bili su pojedinci, povezani međusobno jedino ljubavlju prema Antoniju i poslušnošću starijim monasima. Za razliku od Antonija, Pahomije je za svoje monahe uveo zajednicu, pravilo i red. Postao je abbot (otac) samostana. Pravilo, tj upute koje je pahomio postavio za život samostana bile su napisane na bakrenoj ploči. Evo osnovnih obilježja tih pravila: čovjek koji je želio postati monah morao se prijaviti kod vratara. Zatim su ga smjestili u obližnju gostinjsku sobu. Tijekom nekoliko dana dok je učio „očenaš“ i nekoliko psalama, monasi su o njemu pokušali ustanoviti sve što su god mogli. Ako su ga smatrali podesnim, učili su ga Pravilu, dali su mu monašku odjeću i uveli ga u način monaškog života. Svaki je monah imao vlastitu ćeliju i odjeću, a svaka je grupa imala svoje zanimanje (pletenje predmeta od trske, tkanje, pranje rublja, šivanje odjeće...). Svaka bi grupa došla na red u službi u čitavoj zajednici u radu na polju, kuhinji, bolnici ili nabavljanju hrane na tržnici. Imali su dva

2

zajednička obroka dnevno. Kad bi pao mrak, grupa bi se okupils na zajedničko bogoštovlje. Red pod „redom“ se misli na organizaciju svih Pahomijevih samostana zajedno. 3. S čime se Müntzer nije slagao u Lutherovu naučavanju? Kako je Müntzer razumio „Peto kraljevstvo“? Drugi veliki luteranski „spiritualac“, Thomas Muntzer, propovjednik u Allstadtu u Saskoj postao je Lutherov sljedbenik nakon što je čuo raspravu 1519. kad se Luther prepirao s Johnom Eckom o Kristovoj milosti. Činilo mu se da je Luther ljudim prebrzo ponudio „slatkoga Krista“ opravdanja, a prešao je preko „gorkoga Isusa“, koji zahtijeva pokajanje i osobnu duhovnu borbu. Druženje sa seljacima uvjerila da je reformacija nova etapa Božjeg djela oslobađanja siromašnih i ugnjetavanih. Svoje je ideje izrazio u snažnoj propovjedi iz 1524. Tumačio je drugo poglavlje iz Daniela, a počeo je govoriti o tome kako se Crkva u većem dijelu svoje povijesti ponašala kao bludnica koja se predala moći i od Krista napravila „bezopasno strašilo“. Bog je viziju budućnosti podario okrutnom poganskom kralju Nabukodonosoru, a ne ponosnim i religioznim Židovima. Tvrdio je da je stvarna spoznaja Božjeg otkrivenja moguća samo onima koji su primili „unutarnju riječ“ u vlastitoj duhovnoj borbi, koja odgovarsa Nabukodonnosorovoj ludosti. Muntzer je mislio da je Peto kraljevstvo iz Nabukodonosorove vizije euopski feudalizam, kojem se nazire kraj. Godine 1524. pridružio se pobunjenim seljacima, no seljački rat okončan je 1525., a Muntzer je zarobljen i smaknut. 4. a. U kojem se smislu položaj kršćana u Perziji promijenio nakon Konstantinova ulaska u Rim 312. god.? Kršćani u Perziji bili su u opasnom položaju jer su spadali u onaj dio naroda koji je odbijao priznati službenu religiju. Ali sve dotle dok su kršćani bili proganjani u Rimskom carstvu, perzijska je vlast imala malo razloga da sumnja u njihovu odanost. Godine 312. to se promijenilo. Za kršćane u Perziji, ulazak cara Konstantina u Rim značilo je da su ih sada sumnjičili ne samo zbog toga što su odbijali priznavati perzijsku religiju nego i zbog toga što su pripadali religiji koju je štitila neprijateljska rimska država. b. Koja su druga dva Konstantinova postupka posebno dovela do ponovnog progonstva Kršćana u Perziji? Konstantin je 315. godine s dobrom namjerom napisao pismo perzijskom caru u kojem je hvalio svoju nedavno otkrivenu vjeru. Rekao je da mu je Bog kršćana pomogao da porazi tirane i donese mir. Neki od njegovih prethodnika progonili su kršćane, ali ih je pravedni Bog uništio. Konstantin je posebno spomenuo cara Valerijana, koji je progonio kršćane, a umro je kao zarobljenik u perzijskim rukama. Tražio je od perzijskog cara da zaštiti kršćane. Perzijske vlasti počele su gajiti sumnju da bi kršćani u perziji mogli dobrodošlicom pozdraviti zaštitu rimskog neprijatelja. Godine 377. Konstantin se odlučio na pohod protiv Perzijanaca, a smatrao je ispravnim da sa sobom povede i biskupe. No, umro je prije nego što je vojna počela, ali šteta je već bila učinjena. Godine 339. započelo je veliko progonstvo kršćana u Perzijskom carstvu.

a. U kojim je okolnostima Franjo odlučio osnovati 3. Opišite svojim riječima Franjino propovijedanje pticama. jedan od Aleksandrovih svećenika. misleći da bi ono moglo pokvariti prostodušnost njegove braće. nego i da spasi druge. nije se s time složio. c. ali su prihvatili njihove ideale i živjeli skromno i vjerno. Franjo se. Područje rada podijelili su na provincije i svaka je provincija bila pod upravom poglavara – franjevci su ga nazivali „provincijalom“. Imenovanje „sin“ znači da Krist stoji drugi. Zašto su ljudi prihvaćali Arijev nauk? Novi obraćenici na kršćanstvo bili su navikli na pojam polubogova. franjevački red? Franjo je jedno vrijeme bio u nedoumici: treba li se potpuno posvetiti molitvi ili i povremeno porpovijedati? Jedan od braće mu je na to odgovorio da ga Krist nije izabrao samo zbog sebe samog. Franjo je propovijedao s takvim žarom da su muškarci i žene željeli napustiti svoje domove i slijediti ga. ne moraju saditi. Arije. junaka koji su bili pola bogovi. Biskup iz Nikoemdije. Učenje je bilo prva dužnost dominikanaca. To su dvije istine koje je Origen učio o Kristu. a u čemu su se razlikovali? Dominikanski i franjevački red bili su slični. Ne moraju šiti. tj. Predložio im je da se čuvaju od grijeha nezahvalnosti i da uvijek nastoje ugoditi Bogu. a. i crkveni povjesničar biskup cezareje Euzebije odlučili su se za Arija. Tada je odlučio osnovati treći red. . a pola ljudi. a njih su činili muškarci i žene koji su živjeli svjetovnim životom. Među osnivačima dvaju redova ima jedna bitna suprotnost. Jednog dana. a neki protiv. Krist otkriva Boga onakvog kakav je on oduvijek bio. Opišite što su franjevački i dominikanski redovi imali zajedničko. Za Origenovo shvaćanje Krista značajan je izraz vječno sinovstvo. Zamolio je sljedbenike da ga pričekaju dok on ode propovijedati pticama. bojao učenja. neki su bili za Arija. Prema Origenu. Franjo je vidio stabla pokraj puta na kojima se odmaralo jato ptica. u kojoj je živio i car. No. Biskup Aleksandar se uznemirio i optužio Arija za herezu. Otac je prvi. Smatrao je da je najbolje naučavati da je samo Bog Otac pravi i vječni Bog. već ih Bog sam hrani. ali Arije je s pravom smatrao da će takvo učenje naići na dobrodošlicu. Tako se crkva podijelila na dva dijela. ali pridržavajući se biblijskih istina. Rekao im je da su mnogo primile od Boga: Bog ih je sačuvao u Noinoj arci. Svaki se red dijelio na žensku granu i na bratovštine. 6. b. već su odjevene. b. Aleksandrijski biskup Aleksandar propovijedao je da ljudi mogu vjerovati u jednog Boga i vjerovati u Krista. međutim. U čemu je najvažnija razlika između Arijeva i Origenova nauka? Origen je smatrao da je nekršćanskim misliocima najbolje odgovoriti izlaganjem kršćanske doktrine riječima kojim ase služe filozofi. Otac i Sin ne mogu biti isti jer „Sin“ znači da Krist ima početak. Kakav je učinak njegov nauk imao na Crkvu kao cjelinu? Uskoro su se i biskupi iz drugih gradova priklanjali jednog ili drugoj strani.3 5.

4 Prekrižio ih je. O tome je pisao u brošuri koja se čitala u svim kolonijama i u Engleskoj. Opišite bogoslužje američkih puritanaca! Kako je Jonathan Edwards razumio obraćenje? Bogoslužje novoengleskih puritanaca bilo je mnogo jednostavnije od bogoslužja u europskim reformiranim crkvama. Veliko Buđenje bilo je u nekim oblicima vrlo silovito. Propovjednik je najprije objasnio tekst. i 1750. Ljudi su vriskali. u njegovoj je crkvi započela „žetva“ ili buđenje. a četvrte na sjever. Središte službe bila je propovijed. poznat kao Veliko Buđenje. . Neki su pretrpjeli živčani slom. i koja je dovela do širokog probuđenja diljem kolonija. godine. nego su se uzdali u Božju providnost. Edwards je smatrao da se religija odnosi na čitav ljudski život. dosegao je vrhunac između 1740. a one su poletjele pjevajući – jedne na istok. tresli se. zatim ga doktrirano razvio. Godine 1734. koje je trajalo više od godinu dana. koja je obično trajala sat-dva. a i pjevao napjev koji mu se sviđao – buka mora da je bila strašna. Poput ptica. onesvješćivali i imali priviđenja. a završavao je „primjerom“ koji se odnosi na aktualno pitanje unutar zajednice. treće na jug. druge na zapad. bez ijednog uglazbljenog napjeva. pa tako i na ljudska tijela. 7. Služba se sastojala od dugih svećenikovih molitava. Jonathan Edwards naslijedio je svog djeda kao propovjednik. čitanja Biblije i pjevanja rimovanih prijevoda Psalama. Taj događaj. a bilo je i samoubojstava. Svatko je vjerovao za sebe. braća nisu posjedovala ništa svoje.

Sabor je počeo s radom 1869. svećenstvo je izabralo Anselma za njegova nasljednika. Razvila se i rasprava o dvije konstitucije: jedna o dogmi Kristove crkve i katoličke vjere. b. Odgovor je. pokorio Englesku. a druga o primatu i nepogrešivosti pape. Anselmo je u Becu zauzeo njegovo mjesto teološkog učitelja. Također se trebala razriješiti doktrina u vezi s Kristovom crkvom. koje je ovisilo o radu robova. Sabor je prekinut zbog predaje Rima. vođu beckog samostana. KARTICA 1. nego jedno. Kad je Lafranc 1089. c. Međutim. mnogi su Normani pošli za njim. 2. No i dalje je zastupao prava i slobodu Crkve i zauzimao se za njezinu reformu. a opisuje temeljnu moralnu obavezu svakog društva. znao je da će se Anselmo protiviti njegovu pokušaju da upravlja crkvenim propisima i poslovima. Sukob s kraljem otjerao je Anselma dva puta u progonstvo. Najvažnije Anselmovo djelo? Anselmovo najpoznatije djelo zove se Cur Deus Homo („Zašto Bog čovjek“. umro. vatikanski sabor? Prvi vatikanski sabor sazvao je papa Pio IX 1868. koji je prihvatila većina.5 2. I. pada Papinske Države i njezinog ujedinjena s Italijom. Kako je tumačio Isusovu izjavu u Evanđelju po Marku 10:45 i Timoteju 2:6 kad Isus kaže da je dao svoj život „kao otkup umjesto sviju“? „Otkup“ je cijena koja se mora platiti da bi se oslobodio rob. Ta zar bi đavao mogao postaviti Bogu takav zahtjev? Ne postoje dva vrhovna bića. godine. To je izraz iz rimskog prava. uključujući i Lafranca. Sabor je sazvan da bi se riješili tada gorući problemi rastućeg utjecaja racionalizma. Osvajač 1066. Rezultati ovog sabora dva su dokumenta: Dei Filius (dogmatska konstitucija o katoličkoj vjeri). Dobro je uvidio da je takvo mišljenje huljenje Boga. Riječ koju je Anselmo upotrijebio da objasni taj problem jest „zadovoljština“. Od najranijih vremena kršćani su raspravljali o toj Isusovoj izreci i pitali se kome je plaćena „cijena“. glasio „Đavlu“. a to je Bog. tj. godine. 1093. i koje su posljedice tog suprotstavljanja? Kad je Vilim I. . što znači „plaćanje duga“. koga je pekla savjest što četiri godine drži Lafrancovo mjesto praznim – dao je pristanak. odnosno kada u svojoj osobini pastira i voditelja svih kršćana svojom vrhovnom apostolskom vlašću predstavlja neko učenje koje se odnosi na vjeru ili moral koji univerzalna Crkva mora sačuvati. koji je prihvaćen jednoglasno i Pastor aeternus (dogmatska konstitucija o nepogrešivosti pape). „Zašto je bog postao čovjekom“). no kralj Vilim II. iako je bilo žestokih protivljenja. kralj – teško bolestan. Ovaj ekumenski sabor najpoznatiji je po dogmatskoj definiciji papine nepogrešivosti kad govori ex cathedra. Anselmo se tome protivio. liberalizma i materijalizma. Zašto se Anselmo suprotstavio kralju Vilimu II. bio je to poznati pojam u rimskom društvu. te nikad nije nastavljen. do 1870. a sadašnji nadbiskup Cantenburya. a. čini se.

4. sad je postalo Pravilo vjere kojega se kršćanin morao čvrsto držati. Božje oproštenje ne uklanja potrebu plaćanja za grijehe – bilo ovdje. Već i te činjenice o Isus stavilo se u ispravan redoslijed i svatko tko se spremao za krštenje naučio ih je i recitirao. mladića naučio samokontrolu. Nasuprot Augustinu. uključujući disciplinu i organizaciju. pa im je i kroz gledanje i slušanje pokazao Božju silu. Ničega nije bilo osim ovog jednog priznanja vjere ili. „Pravilo vjere“. Zaklinjali su se na . a njegova čudesa mešu bolesnima zadivila su njihovo viđenje. piše ime Isus. on često kao bez predumišljaja dodaje sljedeće rečenice o njemu: „Isus Krist. misionarsko društvo. koji je trpio pod Poncijem Pilatom“. a ne vlasnik svog bogatstva. Iako se prema metodizmu može odnositi kao prema kasnopuritanskoj denominaciji. Zato su tako mnogi dolazili na propovijed. Lutheru i Calvinu. kako se to sad počelo zvati. Za grešnika. simoniju (trgovanja crkvenim službama) i krivovjerje među svećenicima i laicima. našči bismo gotovo sve što se spominje u vjerovanju. Nisu se pravile razlike prema položaju. Što je bila rimska inkvizicija? U čemu se naučavanje Tridentskog koncila o opravdanju razlikuje od Lutherova? Godine 1542. papa Pavao III. a njezini svećenici „putujući propovjednici“. Naziv „metodisti“ bio je jedan od nadimaka koje su oksfordski studenti prišivali svetom klubu. Jer njegove su riječi zadivile njihovo sluđanje. „Isus Krist koji je ustao iz mrtvih“. „Biblijski moljci“ bio je drugi. jer ono što su vidjeli da radi. bilo u čistilištu.6 3. Razveselio je onoga u tuzi. Krist je i novi zakonodavac. starokršćanski apologet. „metoda“ života. 5. Luther je očito mislio suprotno. a Krist samo onaj koji oprašta naše grijehe. savjetovao. Robove je učio da vrše svoju dužnost prema svojim gospodarima. vjera nije jednostavno povjerenje u Božju milost. koncil je naučavao da Božja milost spasenja može biti odbačena. jer je John Wesley. Prvi put je čitava Crkva postala predmetom papinskog suda. Kako i zašto je nastalo Pravilo vjere Crkve? Kad Justin. Sveti oficij imao je zadaću da ukloni moralne prekršaje. Samo je papa mogao promijeniti sud ili rečenicu koj je propustila inkvizicija. prije svega. formalno je organizirao rimsku ili „papinsku“ inkviziciju. on se od puritanizma razlikuje vrlo jakim i centraliziranim oblikom crkvene uprave. naučavao. Priznanje vjere. Metodistička crkva bila je. Činila su ga šest kardinala i odbor dominikanskih redovnika. učio je bogataša da misli na druge i da se sjeti da je upravitelj. a vraćena sakramentom pokore. Izraz „metodisti“ je ostao. Siromašne je podučavao da mogu biti bogati u dobrim djelima. Kad su gnostici (oni koji su vjerovali u duhovnu istinu) tvrdili da duhovna manjina ima njihovo dublje znanje. osnivač ovog pokreta. Prema tom učenju. Metodistički pijetizam i metodistička crkvena uprava. Zašto su ljudi slušali kako propovijeda Grgur Čudotvorac? Propovijedao je. želio da se kršćanstvo shvati kao „put“. crkvene vode odgovorile su da u prenesenoj kršćanskoj predaji nema ni traga takvim fantastičnim idejama. bilo je upravo onako kako su ga čuli da govori. a do njegove smrti ostalo je samo 17 nevjernika u gradu Cezareji. 6. „Isus Krist. pridružio se istraživanju. Jedno od njegovih „čuda“ smatra se preobrazba njegove male župe: Grgur je počeo sa samo 17 kršćana. Ako bi se takvi izrazi spojili. starcu dao riječ utjehe. liječio. rođen od djevice“. kao i povećana dobrim djelima – izgubljena grijehom. gospodara je učio da budu ljubazni prema onima ispod njih. koje je kršćanin izrekao prilikom krštenja.

nego su „obilazili okrug“. a neki su se doslovce iscrpili na radu. Nisu služili u župi. Mnogi američki putujući propovjednici smatrali su da se zbog posla ne smiju ženiti. koji su ih mogli po volji seliti s mjesta na mjesto.7 potpunu poslušnost pokrajinskom nadstojniku i biskupu. tako da su umrli u ranoj dobi. FALI SEDMO PITANJE!!!!! .

Ključna riječ cijele izjave jest da je Sin „iste biti s Ocem“. 4. vjerovao je da ju je pronašao u nauci Platona. Sofiji bila je bogato izvezena Kristova slika. Riječ Božja zakopana.Škotska. godine. KARTICA 1. Bonifacije Njemačka. 5. Nicejsko vjerovanje izlaže kako treba pravo vjerovati u 3 osobe Trojstva. tako je smanjen broj stupova koji su zakrivali pogled. krepost kristova ostavljena u dubokoj tami. Graditelji sv. U koju je zemlju krenio kao misionar i postao osnivačem Crkve? a) Kolumban b) Willibrord c) Patrik d) Bonifacije e) Augustin Kolumban . Koje je godine održan I. Zatim slijedi rečenica: „Koji je zbog nas ljudi i našeg spasenja sišao s neba i postao tijelo.“ Reformatori su težili da „među sobom osnuju bolji oblik Crkve“. Smatrao je da je svrha reformacije ne samo uklanjanje pogrešaka i nepravilnosti iz Crkve. godine. Održan je jer je car Konstantin uvidio da se Crkva (grčki dio) počela cijepati na dva dijela. Sofije izgradio je rimski car Justinijan I između 532.Irska. usredotočujući svoju pažnju na Oca i Sina. Euharistija se više nije u Carigradu slavila naočigled zajednice. Na zastoru u sv.8 3. sakramenti (obično 2). Augustin – Engleska 6. ekumenski sabor i gdje? Zašto je održan? Koji je najvažniji ishod? Prvi ekumenski sabor održan je u Niceji (80 km istočno od Carigrada). 2. a brojna je zajednica upravljala pogled prema toj slici. središnja poruka čitave Biblije. Pokušavao je i Židove pridobiti na kršćanstvo. i 537. i ja sam bio zaokupljen ljubavlju za proroke i za one ljude koji su Kristovi prijatelji (apostoli). Tada mu je neki starac u Efezu rekao o „ljudima koji su još časniji od onih koji se zovu filozofi. postao je čovjek“. Zato je okupio 220 biskupa iz raznih dijelova tada poznatog svijeta.“ Uputio ga je na starozavjetne proroke i Krista. uredan kršćanski život. Svrha reformacije prema Calvinu? Što su reformatori smatrali bitnim značajkama Crkve? Calvin je smatrao da je Pavlovo obrazlaganje u Poslanici Rimljanima ključ Evanđelja. Koje su se 2 promjene u 4. Nakon dugog traženja prave religije. Tko je sagradio crkvu sv. Sofije proširili su raspon krova time što su kupolu postavili na polukupole. Stvarni razlog za reformaciju bio je „da je svjetlo božanske istine bilo zamračeno. Ranije crkve bile su uglavnom pravokutne zgrade s redovima stupova po sredini kao potporanj krovu. otok Iona i Engleska. Sofiji prema drugim kršćanskim kućnim zajednicama? Crkvu sv. Neki su smatrali da se više poštovanja izražava ako je oltar sakriven iza zastora. Nije uspio. To znači da je Krist u potpunosti Bog i u potpunosti čovjek. Tko je bio Justin i kako je postao kršćanin? Bio je Grk i misionar u Rimu oko 140. a služba svećenika uništena. i 5. Sofije u Carigradu? Po čemu se arhitektonski razlikuje od većine ranijih crkava? Po čemu se razlikovalo slavljenje euharistije u Sv. koji je ispunio u sebi ono što su oni proricali. 3. st. Reformatori su rekli da su samo 3 stvari nužne za pravu Crkvu: Biblija. Justin nastavlja: „Što se mene tiče.Nizozemska. Willibrord . vatra se upalila u mojoj duši. Patrik . izravno odrazile na nastanak monaškog pokreta? .

i to kao prvi u povijesti Europe. Što je „narodna križarska vojna“ 1095. jedna na Crkvu. Nakon poziva pape Urbana II. samo prva vojna je bila uspješna. U nekim dijelovima Europe ljudi su prodali svoje posjede. počinju pripreme za rat. u 8 pohoda. a neki zbog neprijatelja na istoku. Ništa nije bilo spremno za vojsku. Narod nije čekao na kraljeve i vladare da se organiziraju nego sve počinje kao narodni pokret. posebno ZRC. crkvama. obitelj i nešto imovine natovarili na kola i pridružili se povorci koja je išla na istok. Mnoštvo ljudi se sakupljalo po tržnicama. Križarski ratovi vođeni su od 1096. križarski rat. Svijet je. ostalih 7 ne. To je bio dobitak. ali loša. izgledalo kao da se približava svome kraju. drugi su napustili svjetovnu Crkvu da bi predanije živjeli kao monasi. do 1291. i to u ime kršćanskih ideala. Neki su išli zbog želje za pustolovinom. da bi slušali lutajuće propovjednike koji su prolazili. neki zbog nade u dobitak. rezultata križarskih vojni? Narodna križarska vojna je naziv za 1. na raskršćima. a Crkva je postala prihvaćenom od svijeta i postala svjesnom. iako je sam pokušaj završio neuspjehom. i po čemu je bila tragična? U kojem su se razdoblju vodili križarski ratovi? Koje križarske vojne su bile uspješne? Dva važna. 7. Neki su ljudi napustili svijet jer su nad njim očajavali. . Samo nekoliko njih je stiglo do Palestine. niko se nije vratio kući.9 Jedna se promjena odnosila na svijet. Križarski su pohodi bili prvi pokušaj novih naroda sa zapada da zajednički djeluju. ni hrana ni prijevoz. Križarske su vojne otvorile put prema istoku.

Car nije poslao biskupa. Koju je zadaću car Konstantin povjerio Ćirilu? Što je bilo Konstantinovo životno djelo? Tko je radio s njim? Što je Konstantin otkrio u Krimu? Zašto car nije poslao biskupa u Moravsku? Životno djelo Konstantina je prevođenje kršćanstva na slavenski jezik. c) Zašto se molimo? . međutim. no kako se navikao na to da radi sa svojim bratom. Otkrio je grob za koji je smatrao da je grob svetog Klementa Rimskog. Metoda je pratio Konstantina na svim putovanjima. b) Kada se molimo? Kazano nam je da se trebamo uvijek moliti. osobito kad ih se gleda kao na kolektiv. svim katoličkim crkvama dopušteno je služenje mise na narodnom jeziku). Kada je Ćiril stvorio takva slova. KARTICA 1. liturgija (uz latinski. Ona potvrđuje da su svi pape nasljednici Petra). Trebamo to vršiti barem tri puta svakog dana: ujutro. također čovjek iznimnih sposobnosti. jer dobar život je molitva. Otvorio ga ja papa Ivan XXIII. i to dva: Konstantina i Metoda. Rastislav. Metod je bio Konstantinov stariji brat. To je u prvom redu značilo sastavljanje abecede. ali oni ne mogu funkcionirati bez glave crkve – sv. mnogi su to smatrali čudom. potreba definiranja statusa Crkve i uloge biskupa. obnova Crkve i sveopći mir među kršćanima svijeta. Godine 862. obrati se caru u Carigrad i zamolio ga da pošalje biskupa i učitelja da im pokaže put kršćanske vjere. 2. Stavi se u Božju prisutnost i ponašaj se kao da je Bog tu i gleda u tebe. također se dopustio novi pristup tumačenju Svetog Pisma). vatikanski sabor održan je od 1962. poslao učitelja. II. Pisao je o tome oko 236. Koji su Origenovi odgovori na sljedeća pitanja o molitvi? Jedan od najboljih primjera za učenje o tome kako se treba moliti dolazi od Origena. u podne i uvečer. zadovoljio se drugim mjestom. vatikanski sabor! II. kako bi se slavenski jezik mogao zapisati. Petra). a) Kako treba moliti? Sredi svoje misli. Zimu su proveli u Khersonu na Krimu. Ponio je sa sobom nekoliko kostiju. Glavna pitanja raspravljana na saboru bila su: odnos Crkve s modernim svijetom. Neka veća pitanja bila su: crkvenjaštvo (odnosi se na dogmu Lumen Gentium. moravski knez.10 4. 3. godine u Cezareji. jer je Moravska bila franačko područje koje je Zapadna crkva prisvajala sebi. Car je. Ne moliš se sam: s tobom se mole Krist i anđeli. a zatvorio papa Pavao VI. Sveto Pismo (sabor je htio oživjeti središnju ulogu Svetog Pisma u teološkom životu Crkve. do 1965. a svetog Klementa proglasio je zaštitnikom svoje misije. gdje se zbio jedan od najvećih događaja u Konstantinovu životu (ili je on tako mislio). biskupi (povećala se važnost uloge biskupa.

Marcion je išao i dalje. Rim je učinio svojim sjedištem i koristio je svoje poslovne veze da proširi svoju sektu. koje može postati tvoje sveto mjesto. a zatim su polagali zavjet za čitav život i živjeli u zajednici bez ikakve osobne imovine. Benediktov drugi doprinos – koji nije bio rimski. ostavio po strani mnogo Kristova učenja i sebe postavio iznad apostola koji su predali Evanđelje. na jednoj strani sa židovskim Pismima. moli za druge i zahvaljuj. Benediktova regula sadržavala je iscrpne upute namijenjene redovnicima. Kako Benedikt definira uzornu redovničku zajednicu? Koje su dvije stvari naglašene u reguli? Za Benedikta je idealna zajednica bila ona koja sama bira opata (riječ dolazi iz sirijskog „abba“. Redovnici su se u samostan primali kao „pripravnici“. jedinog apostola (kako je rekao) koji je shvatio Isusovo učenje. Klečanje je pravilno kada tražiš Božje oproštenje. Marcion je smatrao da je Pavao namjeravao osloboditi kršćane i od židovskih Pisama i od boga židovskih Pisama. i to je ono rimsko u njemu. ne moraš uopće paziti na položaj. . ako imaš groznicu. Kao što je mislio da je Pavao bio jedini koji je shvatio Isusa. 5. ako te bole noge. a i revan kršćanin. što je obilježje čitavog njegovog rada. pismo i zašto? Oko 140. Mnogi su tvrdili da je Marcion hulio protiv Boga. čini se. Bio je to čovjek jasnih ideja i ljudi su navaljivali da ga čuju govoriti. npr. ispunjen poslom što ga je Benedikt nazivao Opus Dei (na latinskom. iskrena briga za ljude. a na drugoj s kršćanskim pismima. smatrao da je upravo on bio jedini koji je shvatio Pavla. I vrlo je otvoreno govorio o poteškoćama koje su mnogi kršćani osjećali u vezi sa Starim zavjetom. Pavao je oslobodio kršćane od Mojsijeva zakona. Što Marcion želi naučiti svoje sljedbenike? Koje je knjige Biblije priznalo Sv. Bio je to raspored koji se sastojao od osam razdoblja namijenjenih bogosluženju. Bio je to bogat poslovni čovjek. 4.11 Moli se za sebe. Marcion je volio Pavla. Benediktov se doprinos. čisto i dobro. Svako je razdoblje bogosluženja uključivalo molitvu. Rimski biskup ekskomunicirao je Marciona i crkve su vratile njegove priloge. Bio je darežljiv čovjek i davao je velike priloge crkvama. na probu od godine dana. tako je Marcion. Marcion je postupio onako kako mnogi ljudi rade kad ih se isključi – poveo je sa sobom svoje pristaše. discipliniran. tj. Marcion se spremao napisati knjigu pod naslovom Antiteze. „djelo Božje“). ili čak ležeći. Ponekad. međutim. sastojao u tome što je naglasio stegu. Ali. godine Marcion je došao u Rim. Uz stegu. Njihov je život bio jednostavan. psalme i čitanje Biblije. nego kršćanski – jest blagost. da pokaže kako su ona međusobno proturječna. npr. U Rimu su kršćani marciona lijepo primili. d) U kojem se položaju molimo? Najbolji je položaj stajati s otvorenim rukama prema gore i očima uprtim prema gore. a ona su se smjenjivala svaka tri sata danu i noću. na moru ili u mnoštvu. Ali možeš se moliti i sjedeći. U svom domu izaberi tiho mjesto. e) Gdje se molimo? Bilo koje mjesto može biti pravo mjesto. što znači „otac“) i čije se očinske regule pridržava.

Postao je upravitelj učilišta umjesto svog učitelja Klementa 202. ni Urban IV ni Klement VII nisu htjeli odstupiti. Origen nije sumnjao da su rimski mir i prometne veze igrali ulogu u Božjim namjerama. Za Origenovo shvaćanje Krista značajan je izraz vječno sinovstvo. i prije nego što su izabrali njegova nasljednika. biskupi. Prihvatio je jsam jedno evanđelje. On je smatrao da je nekršćanskim misliocima najbolje odgovoriti izlaganjem kršćanske doktrine riječima kojim ase služe filozofi. nadbiskupi. Crkva je morala točno odlučiti koje knjige da se uključe u kršćansko Sveto pismo. Preselio se 231. godine. – 1449. Odlučeno je da se sabori redovito održavaju svakih deset godina. nadajući se da neće biti svrgnut. odrezao je početak). 7. Sabor u Pisi (1409): Većina je kardinala vidjela potrebu da se okonča raskol.. pa mi je rekao da je ovo) Veliki zapadni raskol prouzročila su dvojica papa: jedan iz Rima (Urban IV). u Cezareju u Palestini. Primio je dobro grčko obrazovanje u kršćanskom učilištu. gdje je nastavio sličan posao. Vojvode.. – 1418. Na saboru u Konstanzu glasanje se obavljalo po nacionalnim skupinama.): Car Žigmund Luksemburški nagovorio je protupapu Ivana XXIII da sazove koncil. Lukino. ali pridržavajući se biblijskih istina. god.. poguban za ugled kardinala i pape. no kasnije se odrekao časti. drugoj oslobođenje od obaveza. No. čovjek koji je više nego itko drugi pridonio izlaganju kršćanskog učenja. Nakon hapšenja i mučenja umro je 256. sa samo 17 godina. Martin V bio je dovoljno dobar diplomat da jednoj naciji ponudi koncesiju. a započela sam: Kakav je odgovor dao na. Krist otkriva Boga onakvog kakav je on oduvijek bio. svaka je nacija glasala posebno i njihovi su interesi često bili suprotni. Sabor u Konstanzi (1414. koji se održao u Konstanzu. godine. ali Šarić je imao istu karticu. Papa Martin V crkvenom saboru nije priznavao veću vlast od papine. Sabor je obojicu papa svrgnuo i za nasljednika izabrao Aleksandra V. Suočena s Marcionovim izazovom. godine. Izabran je novi papa Martin V i raskol je time zaliječen. Prema Origenu. iako u nekim slučajevima neizravno. To su dvije istine koje je Origen učio o Kristu. Tako ih je sada s novim papom bilo tri. Popis također nabraja neke spise koje je trebalo odbaciti kao djelo heretika. U Sveto pismo uključio je deset Pavlovih poslanica. Od 27 knjiga Novo zavjeta.. 24 su a tom popisu.): Papa Martin V umro je 1431. Isticao se velikom svetošću. Timoteju i Titu. da im dopusti upravljanje polovicom crkvenih prihoda. Dvojica preostalih papa bila su svrgnuta. Sazvan je i drugi sabor. da reformira upravljanje . opati i poglavari redova zamoljeni su da prisustvuju saboru. Konstanzi i Baselu? (ovo pitanje mi je isto nedostajalo. Navosi se razlog za njihov izbor. drugi iz Avignona (Klement VII) – svaki je sebi pridavao pravo vlasti. Svaka potječe od jednog apostola. kardinali su postavili zahtjeve koje je on morao prihvatiti: da poštuje prava kardinala. Sabor u Baselu (1431. Otac je prvi. a trećoj reformu. Kada je Origen živio i što je važno učinio za Crkvu? (ovdje nisam stigla do kraja prepisati jer nas je Balta najurio van. i 2. Pitanje Jana Husa isto je bilo jedno od pitanja rješeno u Konstanzu. Skandal izazvan raskolom još se i povećao. kojem je predsjedao sveti rimski car. kao i za ugled čitave Crkve.) U trećem stoljeću pojavljuje se Origen. Ovaj je to učinio. zbog Lukine povezanosti s njegovim ljubljenim Pavlom (iako je i Lukinu skratio malo. a sabor se proglasio vrhovnim crkvenim autoritetom. Koncili u Pisi. isključujući 1. 6.12 Marcion je najavio kako će za njegovu sljedbu izgledati kršćansko Sveto pismo. međutim. Imenovanje „sin“ znači da Krist stoji drugi.

a sabor se sastao 1431. Prva je postigla stanovit uspjeh – učinjeni su ustupci umjerenim husitima. godine. Za papu je izabran Eugen IV. Druga. Reformi je bilo malo. nego je sabor podijelio u komisije – za husitsko pitanje. . na žalost. Ovaj put nije se glasalo po nacijama. za pitanje ponovnog ujedinjenja s Istočnom crkvom i za reforme.13 Crkvom te da saziva sabor. nije imala uspjeha. s obzirom na nade koje su se polagale u sabor. što je stvorilo mogućnost za mir.

Njegova najznačajnija uvjerenja bila su: • • Biblija je potpun vodič za kršćanski život glavno učenje Biblije jest Božja neposredna uprava nad svijetom i ljudskim životima Vjerovao je da je Biblija potpuni vodič za život. Toma. radix (lat. a) Zašto se Zwinglija može nazvati „radikalnim humanistom“? Iako je bio pod utjecajem Lutherova učenja. „Radikalna“ osoba je ona osoba koja se bavi samim korijenima ili temeljima stvari. Iako je bio radikalan teolog. Sljedećih se 7 osoba spominje u vezi sa širenjem kršćanstva u Indiji: sv. prije svega Zwingli je bio „radikalni humanist“ („radikalan“ u izvornom smislu. u mnogo čemu je bio konzervativan. „To je moje tijelo“ znači „to je znak mog slomljenog tijela“. b) Kako je Zwinglijevo razumijevanje Starog zavjeta utjecalo na njegov pogled Gospodnje večere? Zwingli je smatrao da je Gospodnja večera podsjećanje na Kristovu smrt. 3. Kršćani su dužni učiniti ono što ona naučava. Toma . Ivan. U kojim je zemljama svaki od sljedećih ljudi pretežno živio i djelovao? Antonije – Egipat Pahomije – Egipat Bazilije – Grčka (Cezareja Kapadočka ili Kapadocija) Efrem –Mezopotamija (grad Nisibis). Kao što je Jeremija upotrijebio ujarmljenog bika kao znak ropstva koje će zadesiti Judeju. Toma. Pallivanavar. KARTICA 1. „Radikalna“ promjena je temeljna promjena u kojoj je sve preinačeno). Vjerovao je da spasenje ne dolazi „mesom i krvlju“. zalog odanosti našem Spasitelju i javna objava spasenja koje je on pribavio. David. kipovi su izbačeni iz crkve. a bogoslužno pjevanje više nisu pratili instrumenti. Kuzma.14 5. tako je i Isus prelomio kruh kao znak svoje skorašnje smrti.) znači korijen. Smatrao je da je kod Gospodnje večere Isus djelovao na isti način kao starozavjetni proroci. U skladu s tim. a orgulje raskomadane. Misu je zamijenila potpuno nova i jednostavna služba Božja zasnovana isključivo na Bibliji. misleći prije svega praktično. Za svakoga od njih kažite sljedeće: a) Odakle potječe i po prilici kad je živio? b) Što mu je profesija ili zvanje? c) Kakav je doprinos dao u širenju kršćanstva prema istoku? Sv. Sirija (grad Edesa→odselio prije pada grada Nisibisa u perzijanske ruke) 2. Panten.

godina b) biskup c) „donio je Evanđenje mnogim ljudima“ Toma Trgovac a) Perzija. 325. oko 180. današnja Kerala b) trgovac c) trgovanje s Indijom i prihvaćanje kršćanskih izbjeglica Pallivanavar a) Malabar. godine b) filozof misionar c) ne zna se je li stigao do Indije. naslućuje se da je David. godine b) malabarski kralj c) ili je vladao crkvom ili je napustio svoju palaču da bi stanovao u crkvi →obraćenik toga vremena Kuzma a) Aleksandrija. biskup iz Basre a) Sirija (Basra). 200.15 a) Sirija (Edesa). godina b) apostol c) pokrstio je kralja Gudnaphara i njegova brata Gada Panten a) Aleksandrija. oko 300. oko 525. godine b) trgovac koji je postao monahom c) propovijeda i ukazuje na Evanđenje i navodi gdje se mogu pronaći uz trgovačke putove Afrike i Azije kršćani. godine b) biskup c) „donio je Evanđenje mnogim ljudima“ Ivan Perzijanac a) Perzija. oko 350. 345. godine se seli u Cranganore u Malabaru. .

80 samostalnih. jednim potezom pera izbrisan je sav srednjojekovni feudalni poredak sa svojim raznolikim beneficijama i razlikama između visokog i nižeg klera. nego djelima. Ondje gdje su. bolničarkama i pomoćnicima. brinuo se za njih i poveo glavare društva da slijede njegov primjer. Zajedno s duhovničkim državama nestalo je i 18 katoličkih sveučilišta. Njemu je stalo do siromašnih. Rani su kršćani održavali svoje najvažnije praznike u otprilike isto vrijeme godine kad su bili i glavni židovski ili poganski praznici. Narod je te zgrade nazivao „Novi grad“. Sekularizacija i obnova njemačke crkve u 19. 6. sirotište gdje su ljudi mogli naučiti neki zanat.glavnim zaključkom naredile nacionalizaciju i sekularizaciju 22 nadbiskupije i biskupije. stoljeću. Za Njemačku je imala golemo značenje sekularizacija. a) Kakvim su se sve poslovima bavili Bazilijevi monasi? Često su povezivali rad i molitvu. stoljeća. a čak i dom za gubavce. Nakon što je postao cezarejski biskup. u Regensburgu su državne deputacije tzv. Time je njemačka Crkva izgubila svoju materijalnu osnovu i podršku u carstvu. stalo mu je da slijedi Krista u ozdravljenju gubavaca – ne riječima. katolički teritoriji pripojeni evangelističkim državama.16 4. U tim žestokim borbama s državno-crkvenim poretkom nastao je tipičan njemački konfesionizam u javnom životu. Crkva je oslobođena okova i zastarjelih oblika: nestalo je feudalnog monopola kod popunjavanja biskupskih stolica. osiromašena Crkva nije se mogla više brinuti za obrazovanje svojih pripadnika. Nastale su trzavice s protestanskom državom i njezinom protestanskom većinom. Bilo je tu svratišta za putnike. ali se sad počela dugačije odnositi prema svijetu. b) U kom je smislu Bazilijev način života sličan Isusovu? Gubavce nije smatrao odbačenima. a) Koji su se kršćanski praznici slavili u vijeme: I) židovske Pashe. svojim je monasima za rad osigurao niz velikih zgrada izvan grada. a rad koji su obavljali bio je težak fizički rad. dotle samostalni. državi neposredno podvrgnutih opatija i 200 samostana. Crkva je obezvlašćena i osiromašena. bolnica s liječnicima. kočije ili raskočnih haljina. svećenici. S druge strane. dospjeli su katolici u beznadnu manjinu. vjernici približili su se jedni drugima mnogo tješnje. 5. Biskupi. II) poganskog praznika Sunca? b) Zašto kršćani slave Uskrsni praznik u nedjelju? a) židovska Pasha=Uskrs poganski praznik Sunca=sakupljanje kršćana na bogoslužje b) tog dana je bilo uskrsnuće pa nije bilo poželjno slaviti taj godišnji praznik bilo kojeg drugog dana osim nedjelje. pozdravljao ih je kao braću. Nije mu bilo do kuhara i gozba. mogla se razviti narodna Crkva 19. Obnova je obuhvaćala dvostruki proces: a) novo materijalno uređenje njemačke Crkve u crkvenim i državnopravnim odnosima .

Sa svojim novim dušobrižničkim metodama ona se prilagodila ljudima i nastojala da im pomaže karitativno i odgojno. Boromejsko društvo shvaćalo je svoju djelatnost kao „djelo duhovnog milosrđa“. stari benediktinski samostani su oživjeli. a pretpostavka mu je da Crkva i država jedna drugoj priznaju suverenim pravnim osobama.). bula „Impensa“ u Hannoveru (1824). Svojim oduševljenjem za srednjovjekovnu umjetnost i kniževnost probudila je romantika i zanimanje za Crkvu.17 b) unutrašnju obnovu crkveno-religioznog života. bilo je važno djelovanje milosrdnica i redova za njegu bolesnika. koji nije obuhvatio samo Njemačku nego i se druge europske zemlje. U Njemačkoj ima romantika veliko duhovnopovijesno značenje za ponovno probuđenu religioznost i novo vrednovanje katoličanstva. Posvuda u Njemačkoj okupljali u se karitativni krugovi i dobrotvorna društva. a) Na Bečkom kongresu odrekla se kurija prešutno vraćanja sekularizirane crkvene imovine. Hessenu i Nassauu (1821). ima raznoliko korijenje. Razvija se novi crkveni život. a cirkumskripcijskim bulama zadovoljile su se Austrija i ostale njemačke države. Tako je novu organizaciju biskupija uredila bula „De salute animarum“ u Pruskoj (1821). I veliki pučki pisci pozivali su na ljubav prema bližnjemu. Badenu. katolički redovi dobili su zamaha (1847. iak oje načelno osudila sekularizaciju kao otimačinu izvršenu nad Crkvom. isusovci ponovno ušli u Köln. Razvija se i katolička štampa. a rješenje društvenih problema bilo potpuno prepupteno kršćanskoj ljubavi prem abližnjemu. Brojni romantičari prelazili su na katolicizam. bula „Provida sollerque“ u Württembergu. U vrijeme kada nije bilo socijalnog zakonodavstva. Napulju. U Španjolskoj. Sardiniji. Konkordat je međupravni ugovor između Crkve i države. Rusiji i Bavarskom potpisani su konkordati. Umjesto toga nastojala je pomoću konkordata i cirkumskripcijskih bula pregovorima osigurati reorganizaciju biskupija u pojedinim državama. b) Unutrašnja obnova crkvenog života i početak velikog katoličkog pokreta.. FALI SEDMO PITANJE!!!!! . Francuskoj. U sve bujnijem razdoblju industrijalizacije i nastupa masa bilo je važno da se Crkva otvori društvenim problemima.

18 6. 2. nego djelima. Međutim. Najpoznatije su na temu mučenika: „Krv je kršćana sjeme. Odbacuju kao poganska uobičajena imena dana u tjednu.“ a) Koja mu se posebna prilika pružila da poveća papinsku moć? U 37. Što je promijenio papa Inocent III.“ Inocent je upotrijebio tradicionalni naslov „Petrov namjesnik“. Opišite kvekerski „tihi sastanak“! Što je razdvajao zid odvojenja? Starokatolicizam i Kulturkampf? Tradicionalni kvekeri održavaju jedinstven oblik bogoslužja. car Henrik VI – najveća sila u Europi – naglo je umro i ostavio kao nasljednika trogodišnje dijete. ali ne predobivaju učenike kao kršćani. kraljevstvo je primio natrag kao papin dar. to više rastemo. c) Što je učinio da je povrijedio ponos svojih podanika? Ivan je sada klečao pred papom koji mu je prijetio. Što je Tertulijan mislio riječima „krv je kršćanska sjeme“? Tertulijan je napisao neke spomena vrijedne riječi. u svojim zahtijevima vezanim za papinsku vlast? Papa Inocent III imao je velike zahtjeve vezane uz papinsku službu. Kakva prilika! b) Koji se kralj usprotivio papi Inocentu III. On nije prihvatio kandidata kojeg je papa predložio za nadbiskupa Cantenburya pa ga je papa 1212. Petar vlada cijelom zemljom. kojem je za staratelja postavio papu. a nedjeljnu službu nazivaju „prvi dan susreta“.? Jedini koji se suprotstavljao papi bio je engleski kralj Ivan.“ Nastavlja s objašnjenjem: „Što smo češće pokošeni od vas. KARTICA 1. Mnogi od vaših vlastitih pisaca uče ljude da se hrabro suočavaju s boli i smrti.“ 3. Tada se . Samo četiri mjeseca prije toga. „tihi susret“. godini postavljen je za papu. za koji mu je iskazao odanost – čin kojeg se Englezi nerado sjećaju. učitelji ne riječima. Gospodin Isus Krist izdao je vrhovnu zapovijed: svi se moraju pokloniti namjesniku Kristovu. svrgnuo s prijestolja i naložio kralju Francuske Filipu II da prodre u Englesku. ustvari je promijenio taj naslov u „namjesnik Kristov. u svojoj je izjavio nešto izmijenio i otišao malo dalje: „Svaki kralj vlada svojim kraljevstvom.

Tako je na poticaj Pruske u novom njemačkom Reichu uskoro izbila ogorčena borba. naglasovitija imena tog doba: filozof Henrik Langenštajnski. Bismarck je u njima vidio dobrodošle pomagače u svojoj borbi protiv njemačke katoličke Crkve. Prije nego što je papa Martin V umro. Najzad. Skupina pod vodstvom Dollingera. i crkvena opozicija starokatolika u Njemačkoj. slično kao i evangelička državna Crkva. a konačni udarac zadan je 1875. održali su u Munchenu prvi „Starokatolički kongres“: Dollinger ih je sada opominjao da ne suprotstavljaju oltar oltaru i ne izazivaju crkveni raskol. odredbom da se svi starokatolici imaju pravo služiti katoličkim Crkvama. kolovoza 1870. nazvana „Kulturkampf“ protiv katoličke Crkve. ali su uvijek bili poznati po ozbiljnosti i praktičnosti svoje društvene brige. a) Što je glavni rezultat sabora u Pisi? . Ipak je osnovana „Starokatolička Crkva“ kojoj Dollinger nikad nije pristupio.19 sakupe na jedan sat i jednostavno sjede u tišini dok se netko ne „pokrene“ na govor. koje je vodio Bismarck. Bismarck je to jedinstvo mogao zamisliti samo na taj način da se i katolička Crkva. kasnije vlada nije privilegirala ni kršćanstvo. U rujnu 1871. Samo pojedine vlade gledale su na starokatolike dobrim okom. Dollinger je izbacio lozinku o „staroj katoličkog Crkvi“ koju je vatikanski sabor izmijenio u njenoj biti: i htjeli su se boriti za „starokatoličku Crkvu“. Nakon tih propisa slijedio je niz zakona. koji je vodio njegov nasljednik Eugen IV. pobijedivši Francusku. teolog Konrad Gelnhausenski. 14. Nikad nisu bili velika skupina. Postupno su skupljali pristaše. bili su protiv nepogrešivosti pape. koji je Bismarck. Sabor u Pisi sazvali su 1409. i služba je gotova. Konstanzu i Baselu i tko ih je sazvao? Veliki zapadni raskol prouzročila su dvojica papa: jedan iz Rima (Urban IV). i uglavnom katoličkih velikonijemaca u općoj državnoj politici. Novi Reich. kancelar Pariškog sveučilišta Jean Gerson i kardinal Pierre d'Ailly. U početku je zid odvojenja značio da – bez obzira na to što su Sjedinjene Države kršćanska i protestantska nacija – vlada neće privilegirati niti podržavati ni jednu dominaciju. Car Žigmund Luksemburški nagovorio je protupapu Ivana XXIII da sazove koncil. potpuno i isključivo podvrgne državnoj volji. Tu se onda govori o „zidu odvojenja između Crkve i države“. ne upotrebljavaju vođu. crkvenog historičara. kruh ili vino u sakramentima. priredili su opozionarski katolički profesori u Bonnu protestnu manifestaciju na kojoj su se nadmetali tko će žešće napasti vatikansku „skupštinu“. upravo počeo stvarati trebao je biti što jedinstveniji. Oduprijeli su se podvrgavanju dogmi o nepogrešivosti pape pa su bili izopćeni. Godine 1871. neprijateljstvo liberala protiv Crkve i Vatikanskog sabora. tvrdili su da nije imala značaj slobodnog sabora. koji su brobu protiv katoličke Crkve živo poticali zbog svojih interesa. Nema svećenika. do 1418. Na isti način obavljaju i svadbe. drugi iz Avignona (Klement VII) – svaki je sebi pridavao pravo vlasti. molitvu ili pjevanje. ukinut je katoliči odio u prusko Ministarstvu bogoštovlja. Kojeg su se datuma održali sabori u Pisi. Na kraju toga sata ustaju i rukuju se. No. S njihovom pomoći nadao se Bismarck da će ostvariti svoj san o njemačkoj nacionalnoj Crkvi bez Rima. do 1449. Sabor u Baselu održao se od 1431. a starokatolicima obilno dijelio državnu potporu. zapravo nijednu religiju. morao je obećati da će sazvati sabor. 4. Potpomagao je zato raskol koliko god je mogao. Sabor u Konstanzi održao se od 1414. „Kulturkampf“ ima u Njemačkoj mnogostruko korijenje: trzavice između protestantskopruskih malonijemaca.

): Papa Martin V umro je 1431. Papa Martin V crkvenom saboru nije priznavao veću vlast od papine. s obzirom na nade koje su se polagale u sabor. b) Kada se molimo? Kazano nam je da se trebamo uvijek moliti. – 1418. Sazvan je i drugi sabor. d) U kojem se položaju molimo? . da im dopusti upravljanje polovicom crkvenih prihoda. Dvojica preostalih papa bila su svrgnuta. moli za druge i zahvaljuj. nadajući se da neće biti svrgnut. 5. Pitanje Jana Husa isto je bilo jedno od pitanja rješeno u Konstanzu. Pisao je o tome oko 236. Druga. a sabor se sastao 1431. Izabran je novi papa Martin V i raskol je time zaliječen. Sabor je obojicu papa svrgnuo i za nasljednika izabrao Aleksandra V. Trebamo to vršiti barem tri puta svakog dana: ujutro. Za papu je izabran Eugen IV. da reformira upravljanje Crkvom te da saziva sabor. Prva je postigla stanovit uspjeh – učinjeni su ustupci umjerenim husitima.): Car Žigmund Luksemburški nagovorio je protupapu Ivana XXIII da sazove koncil. kao i za ugled čitave Crkve. b) Što je glavni rezultat sabora u Konstanzu? Sabor u Konstanzi (1414. – 1449. Vojvode. kojem je predsjedao sveti rimski car. Ovaj je to učinio. Reformi je bilo malo. No. godine u Cezareji. na žalost. što je stvorilo mogućnost za mir. no kasnije se odrekao časti. Ne moliš se sam: s tobom se mole Krist i anđeli. nego je sabor podijelio u komisije – za husitsko pitanje. nadbiskupi. Tako ih je sada s novim papom bilo tri. međutim. biskupi. a sabor se proglasio vrhovnim crkvenim autoritetom.20 Sabor u Pisi (1409): Većina je kardinala vidjela potrebu da se okonča raskol. a trećoj reformu. godine. a) Kako treba moliti? Sredi svoje misli. za pitanje ponovnog ujedinjenja s Istočnom crkvom i za reforme. ni Urban IV ni Klement VII nisu htjeli odstupiti. opati i poglavari redova zamoljeni su da prisustvuju saboru. Ovaj put nije se glasalo po nacijama. Odlučeno je da se sabori redovito održavaju svakih deset godina. poguban za ugled kardinala i pape. drugoj oslobođenje od obaveza. jer dobar život je molitva. godine. i prije nego što su izabrali njegova nasljednika. Martin V bio je dovoljno dobar diplomat da jednoj naciji ponudi koncesiju. kardinali su postavili zahtjeve koje je on morao prihvatiti: da poštuje prava kardinala. c) Zašto se molimo? Moli se za sebe. Stavi se u Božju prisutnost i ponašaj se kao da je Bog tu i gleda u tebe. Na saboru u Konstanzu glasanje se obavljalo po nacionalnim skupinama. svaka je nacija glasala posebno i njihovi su interesi često bili suprotni. c) Po čemu se organizacija sabora u Baselu razlikovala od organizacije sabora u Pisi i Konstanzu? Sabor u Baselu (1431. Opišite sažeto i kratko Origenove odgovore na slijedeća pitanja o molitvi: Jedan od najboljih primjera za učenje o tome kako se treba moliti dolazi od Origena. Skandal izazvan raskolom još se i povećao. nije imala uspjeha. u podne i uvečer. koji se održao u Konstanzu.

ne moraš uopće paziti na položaj. na moru ili u mnoštvu. pridružio se pobunjenim seljacima. Bog je viziju budućnosti podario okrutnom poganskom kralju Nabukodonosoru. on se mora i ponašati kao Gospodin. koji zahtijeva pokajanje i osobnu duhovnu borbu. Druženje sa seljacima uvjerila da je reformacija nova etapa Božjeg djela oslobađanja siromašnih i ugnjetavanih. a prešao je preko „gorkoga Isusa“. Muntzer je mislio da je Peto kraljevstvo iz Nabukodonosorove vizije euopski feudalizam. ili se sastojao. npr. Činilo mu se da je Luther ljudim prebrzo ponudio „slatkoga Krista“ opravdanja. koje može postati tvoje sveto mjesto. U čemu se sastoji.. Ako traži novac. Tvrdio je da je stvarna spoznaja Božjeg otkrivenja moguća samo onima koji su primili „unutarnju riječ“ u vlastitoj duhovnoj borbi.“ d) Kako i zašto je nastalo Pravilo vjere Crkve? . ali ako ostane tri dana.21 Najbolji je položaj stajati s otvorenim rukama prema gore i očima uprtim prema gore. S čime se Müntzer nije slagao u Lutherovu naučavanju? Kako je Müntzer razumio „Peto kraljevstvo“? Drugi veliki luteranski „spiritualac“. Nije svaki koji govori nadahnućem prorok. kad se Luther prepirao s Johnom Eckom o Kristovoj milosti. on je lažni prorok. a Muntzer je zarobljen i smaknut. Ostat će jedan dan ili dva. ili čak ležeći. ako imaš groznicu. a počeo je govoriti o tome kako se Crkva u većem dijelu svoje povijesti ponašala kao bludnica koja se predala moći i od Krista napravila „bezopasno strašilo“. Tumačio je drugo poglavlje iz Daniela. a ne ponosnim i religioznim Židovima. c) Prorok Jedna od ranijih poruka kršćanstva kaže: „Svakog apostola (misionara) koji dođe k vama primite kao da je on Gospodin. no seljački rat okončan je 1525. U svom domu izaberi tiho mjesto. lažni je prorok. npr. 7. Klečanje je pravilno kada tražiš Božje oproštenje. Ponekad. određeni posao koji je poduzimao svaki od slijedećih: a) Evangelizator Riječ evangelizator označuje putujuće misionare kojima je cilj proširiti evanđelja po svijetu. čisto i dobro. Svoje je ideje izrazio u snažnoj propovjedi iz 1524. b) Apologet Apologetima su se u ranoj Crkvi nazivali oni koji su govorili ili pisali s ciljem da obrane kršćansku vjeru. To je također i riječ koja je u starokršćanskom razdoblju upotrebljavana za profesionalnog misionara. e) Gdje se molimo? Bilo koje mjesto može biti pravo mjesto. kojem se nazire kraj. Ali možeš se moliti i sjedeći. 6. propovjednik u Allstadtu u Saskoj postao je Lutherov sljedbenik nakon što je čuo raspravu 1519. koja odgovarsa Nabukodonnosorovoj ludosti. Thomas Muntzer. Godine 1524. ako te bole noge.

Priznanje vjere. „Isus Krist. Kad su gnostici (oni koji su vjerovali u duhovnu istinu) tvrdili da duhovna manjina ima njihovo dublje znanje.22 Kad Justin. Ako bi se takvi izrazi spojili. crkvene vode odgovorile su da u prenesenoj kršćanskoj predaji nema ni traga takvim fantastičnim idejama. „Pravilo vjere“. sad je postalo Pravilo vjere kojega se kršćanin morao čvrsto držati. on često kao bez predumišljaja dodaje sljedeće rečenice o njemu: „Isus Krist. našči bismo gotovo sve što se spominje u vjerovanju. „Isus Krist koji je ustao iz mrtvih“. Ničega nije bilo osim ovog jednog priznanja vjere ili. kako se to sad počelo zvati. koje je kršćanin izrekao prilikom krštenja. rođen od djevice“. piše ime Isus. starokršćanski apologet. koji je trpio pod Poncijem Pilatom“. . Već i te činjenice o Isus stavilo se u ispravan redoslijed i svatko tko se spremao za krštenje naučio ih je i recitirao.

Master your semester with Scribd & The New York Times

Special offer for students: Only $4.99/month.

Master your semester with Scribd & The New York Times

Cancel anytime.