-

240

me)'ius, liI Eoim: io Ta,!!,a 6li.1o ItJI8TB8Xli.I:re :repa.;!ha yrapc:reOI'a JI ,n;OBHEa, aJIH C8 Hllie SHaJIO, :reoie ce yapaB rO,!!,HHe TBP'fIW O:IEeJiHO:EbOM,li .n,a JIH reao 6aH lilJIl1 I~a,!!, ce Beli 611£0 SaEpaJbliIo) a cazta 11S Te IIOBeJhe, Y lwioj ce nomrn:.y "solemnitates nuptiarum nostrarum in possessions dicte ecclesiae, quae vulgariter Zenthilie nuncupatur , imo vero apud eandem sedem solemniter celebrate extiterunt", Momer.w SHanI, ,n;a ce TBPT:reo om8:aJ1I0 :reao 6aH R TO I'D,!!,. 1374. OlmerHIbliI:qE 6yrapClwj ,lI;opOTejIif) H8BjeCTJil 6aHa TBpTKa 11Irrororsoj rrpaoj EpaJhl1~ 6ocaHcEoj name MaBpo 0POIil'EtE rra CTp. 358: "Prese per maglie (Tvrtko) innanei the assunse il nome 'I'egz'o, Dorotea, figliuoJa di Strascimir, Imperadore di Vidino, ch» stava con la Regina dz' Ungar£a, et em sua damigella. II che egli Ieee a petitions del Re Lodovico, .il quale insieme con la madre haveva cura di lei et 1 amava molto perche era giovanem olto virtnosa,", To Eam:,e Op6J!IH:I;f Y IIomrjeC'l'H Bocrre, a y nOBl'lieCTlI 6yrapcEoi, r.n;je npnaa, EaEO ie KpaJ.b ~7J:y,ll;"OBliIE yxnalieHora npE ocnojen.y BJd,lI;JIHa (roA. 1365.) N ca corioa O,ll.Be.zr.e.Hora y j(\~EID:lI'J: rpa,n;y 6][CT~yna H sarpeoa-q:reora teao cY,?E".a.a Ap,:t.KaIfOra rrapa' Opa:Oju1\orupa nycTlw IT IIOnpaTlIO My I'O'llO,n;CTBO. 06JlaeTlf DE)I;J1lRCEOj..ORO PQA· 1~69.-1370')J ( nOIDTO i" }JatqIIl\mp IIJ.JHcerao BlepHOCT 14 TIOROPROC'l' ~paJb'y JIy,!!,omn~y) mrrrre na Cl'p. 471: net per ogni buon rispetto .ritene (:repaJb JIYAOBDE) app9 eli so quasi per statichi due sue nglu.ole, .delle quali una ira breve mori: et I'altra, chiamata DOl'othea .marito a 'I'vartco all'Iiora Bano eli Bo na, che (come. diceremo) pal prese titolo etiandio del Be di RaSS2·Ll.
TBpTEO ce J{:py:mtcao H naasao ce

'I'etoviranje katolika n Bosni
Priopcio

1

Hercegovini.

dl'. Ciro Truhelka,
kustos u bosnnsko-bercegovaekom zemaljskom muzeju.

jednom clanku, priopcenom u "Glasniku zemaljskog muzeja 1)" , pl'vi put is dr. Gluck spomenuo danas io~ u Bosni i Hercegoviui obicajrro tetoviranje, Ta me je radnja potakla, te sam se prigoelorn svoga putovarrja

Cr:r:i~naH

EpaJb Op6.lheM, TherOBY He liy

BOCID!

liI

IIp:H1Iwpjy rOA. 1377., BO ,0 TOM He SHaM Aa JIB liy J!IEa,n;a naeamr,

]I

0 EpaJbeBaIbY

cana

n:

)JolUak ill Su.tjeske.

zanimao za ta] predmet i rprikupic zbirku oruamontalnih -moti va bosanskog tetoviranja.
') "Glll"'nik. :lemaljsllOg nltl,,~j:l. u Bosui i Hercegovlni", KuJig-a.1., svezak ill., strann SJ
j

d.

-

242

-

243

-_

I

I

Sto sam tom prilikom opazio , 'priopdujem ovdje , nadovezujuci na receni clanak chao Ght ka. Kao sio ie vee dr, Ghtck primijetio, mogao sam i ja konstatovati, da je osim rijetkih izuzetaka, tetoviranje -iedino i splohom u katolickog dijela naroda u Bosni obieajno. 'I'etoviran]e 11 ziteljstva 0 talih vjera, ua koje se tamo amo nailazi, nikada ne ide na racun kojeg etnickog momenta, vee ga vazda valja svesti na spoljasne utjecaje. Narocito momke, koji 8U u vojsci sluzili, zaveli su kadsto drugovi da se totoviraju , rna da im to na domu i nije ohicaj, pa tako dolasi, te ponegdje, ali veoma rijetko, u .muslima i pravoslavnih nailazis na tetoviranje. U priiasnja vremena bio ie u izvjesnim prilikama i u turskoj vojsciobicaj, da su vojnike biljezili tetovn_.aniem. N arocito za vremena bojeva s Ornol'I~ Gorom obieavali su vojnike, koji 811 bili U sumnji, cia bi htjeli pobjeci, biljeziti tetoviranjem, Tako mi i8 pripovjedao neki seljak u Vitczu, kQji jg bio u zadnjem boju na Crnu Goru , ds je jednoc , kad je od njegove satnije pobjegla sva momead osim cetmaestorice , naregjeno vojniekom liecniku, neka one leoji su jos ostali, tetovira. Obiliez:ise ih maeem, nad desnim laktom, kako mi to pripovjedae i pokaza. Ja sam dosele samo rijetko kad nailazio na takve izuzetkeJ nasuprot torrra mogaosam konstatovati, da zitelji drugih vjera tetoviranje smatraju sramotom, pa bi muslinru 'ili pravoslavnome. vazda rnrsko bilo, kad bih koj.eg upitao, da li [e tetoviran. Danas pace katolici teteviranje tako shva-ea,ju, da ie tetoviran]e oznaka, po kojo! se iedino katolici raspozuavaju. Vele, da je taj obica] prije imao tu svrhu, da se preprijeci odmetnuce od vjore, all se ie ipak dogadjalo, da se tetoviranjern ta svrha niie- postigla, jer i dana;s io'~ zive neke tetovirane zene, k@ie su priie kakovili 20 i vise g'odina presle na islams]m vjeru, da se mogu udati za muslima, k0ji -im ie bio Sl'CU drag. Misli se 'U narodu, - da li s pravom iii krivo, ne eemo ispitivati -. da se tetoviranje nikad ne mose izbrisati, pa da bi se i onda, kad se dotieno mjesto .izreze zajeduo s mesom, opet pokazaIo. Tako hi katolik i kao odmetnik vazda nosio bilieg svoje nekada~nje viere. I u tomu valja traziti uzrok, sto su katolici veorna rijetko prelasili na drugu vjeru. U tom bi smislu dakle tetoviranje svojoj praktienoj svrsi svakako zadovoljilo. Ja eu da ovdje spomenem samo jedan primjer takvog pl<ijelaza na drugu vjeru. U Prozoru upoznao Sam iednog katolika, koji ie negda bio muslim, pa se pokrstio. .Iedva sto ie bio pokrsten zaiskao ie, da ga tetoviraju. To ce1iade kame u ostalom dusevno stanje nije bas u najboljem redu, stade se za vise godina kajati, pa htjede da opet bude muslim. Od onda mu ie najvisabl'igft; kako da posve zatartl tragove onome tetov-iraniu..

Ako se uz ova, sto je receno jos uzrne na urn, da tetoviranje obieno sastoji iz mnozine rnalih krstica, onda izla.zi vee po dru, Glucku utvrgjena cinjenica, d a se po s a d as n j e m n a r o d n j e m s hv a.c a uju tetoviranje smatra n ai ab r is iv im simbolom katolicizma u Bosni i Hercegovini Ja hotice naglasavam s a d a s n j e n a r o d n o s h v a.da.n j e , jer sam ja toga mnijenja, da tetoviranje , rna da ga ozuaeuju karakteristienim kolektivnim imenorn "kriz", llkrizevi", bas onoliko posla ima s krscanstvom, kao i onaj gromovnik I'l ij a, kog('pripadnici sviju vjera u Bo ni

Zens. iz doline .Lasve,

osobito slave, 11. kome nam slavljenju valja tmziti usp0menu na staroslovjenskog Peruna, Njegova uspomena zivi j megiu .muslimima pod imenom Alidz una, pa ie na dan svetoga Ilije svecano slave. Poznata je u Bosni i Hercegovini poslovica: "Prije pod:ne 'Ilija, poslije podne Aliia", koja se na to odnosi. Takve reminisceneite na sta,ro-slovjensku mitologiju niposto nijesu rijetke. Tako je pl'eskakivanje ktijesa u oci Ivanj-dana stari poganski obicaj,
4*

244

-

-

24

koji se samo hvata jednog dana u krscanskom kalondaru , kao gto i palenje b~niistal) na prvi dan proljeca za izrnii-ivauje zrnija ocevidno nije drugo, vee zrtva, koju su stari Slovjeni prmosili Vesni (Erdgottin, b02.1Cizemljs). Na to mnijenje, da tetoviranje nije u uzrocnoj svezi s katclicizmom, sili nas vee to, sto se domace sve6enstvo nikako ne zanirna za ta] obicaj, i sto su katolieki misijonari u onakim krajevima, 'gdje su taj obica] nailazili, protiv njega revnovali. Svecenstvo ga [e samo trpjelo, ono je samo koneesiju ueinilo tradieiji, duboko zavrijessnoj u dusi naroda. Ali i u slovjenskom svijetu uzalud trasimo tragove postanju tetovi]'anja: ni u juzuih, ni u sje.vernih Slov'jenane nalazimo ih izvan Bosne i nekojih susjednih krajeva, pa taka im postanje valja traziti u tarijem
vremenu.

zenskinja obieno je nasarana gornja strana ruke, pregib ~ ruka ispod lakta, a cesto i Dad laktoro; tetoviranje cesto je produzeno 1 na denju stranu ruke , pa ie katkad taka gusto, da se prava boja koze jed va mose razabrati. Obieno se obje ruke prihlisno pojednako tetoviraju, ali sam redovnonahodio Ijevicu iace tetoviranu, a to izvodim otuda, sto desnu ruku t tovira dmga osoba a ljevicu dotieno eeljade . amo , kojerau Ie drago tu proceduru ise puta ponoviti. Prsa so obieno tetoviraju nasred gi'udne kosti,

*

'... .

Ono podrueje, u kom sann do sada imao prilike, potanje studirati tetoviranje, obuhvaea katolicKe krajeve srednje Bosne, narocito u kotarima sarajevskom, visockom" traivnicKom, ibjni6koill, pro zorskom , bugojanakom, i niz d6nji Vrbas, .Rotor varoski i banjalueki, Pri tome 'sam primijetio, da taj obicaj· na juznoj i isteeno] pel'ileriji recenog podrueja znatno popusta, te se n. PI'. U okolini Olova, Varesa, Vijake i u dolini N eretvice svijet samo jos za to tetovira, da zadovolji Iormi. Ovuda se veeinom zadovoIjaV'aju samo jednostavnim krstieem na ramenu, U sj verozapadnim podruejiraa tal je obicaj lOS u punam ieku, 'pa se vim) kako se ondje gizdaju i '0bilate ~cu i ljepotom tetoviranja, Nail.iepse sam oblike tetoviranja nasao u dolini Lasve, narocito u mjestima oko GI1~je gore, a vise manje bujne i u susjednim kotarima na sjeveru do Banjeluke, a- na ju:gu do ramske doiine i Kupnesa, U tim je krarjevima jezgi'a katoliekGlg 'ziteljstva, pa je po tome to podrucie najvise prosirenog tetoviranja paralelno naiiacem podrueju katolicizma u Bosni.

Mlada zena. iz doline Bile.

Djevojka ill doline Bile.

Pri tetoviranju postupa se ovako:
Tetoviranje obieno ohuhvata ruke i prsa, a kadsto se nahedi jednostavau motiv nil. celn. Uzenskioja 'je mahom obilatije nego u mnskaraca koii .se obicno zadovoljavaju po jednim.Ol'lla:mentom na desnoj misici nad laktom i krsticem na kaziputu,
') "OgnjMa bunjista", u ketaru glamoekcm. nOg'lljena vatra": Ta] sam obica] nasao prosiren po zapadnoj Bosni, uaroeito

U jutru na Lvanj-dan, na Blagovijest, 11a Cviietniou ili na koji dan u Velikoj nedjelji, iskupi se mlagjarija dotiene pOl'odice i otpoene tetoviranje, Alto doticnoj 080bi nile draze, da to sama iZVl'si, onda taj posao preuzme stariia zena, koja je u tome dostigla osobitu viestinu, ili uzajmice pl:ijateIji i prijateljice. S velikorn se radoseu podvrgavaju to] bolnoj operaciji, koja se dotle produzuje , dok ruku ne oblije krv, te se hoI vee ne mose snositi.

--

246

-

247

-

II
II

Ornamenat se najprije na kozi nacrta tupim krajern igle, zamocenim u cmilo, naroeito za to priregjeno, pa se onda po crtezu siliastim rtom dotle bocka,"), dok orna.menat ne bude gotov. Da se crnilo ne osusi, vise se puta crtes za procedure navlasi ornilom. Iza toga se rana svilenom hartijom (hartijom za cigarete) ili vostanom hartijom (omotom nekojih vrsta duhana) oblozi i zavije. Istom drugi dan amije se rana opraei studenom vodom. Upotrijebljeno 'ie emile tus, priredjen od cagji. Cagj od Iuci uhvati se preklopljenim tanjurorn iIi sacom, pa se rastare mladim medom i vodom. Mjesto cagji cesto se upotrijebi barut, a ne rijetko , se cao'j razmuti slinom, koja se ie rano u jutru nakupila u ustirna, pa da ne izvjetri, dobro ga poklope u [ednoj posudi i sacuvaju za upotcebu. Ovo potonje siiL sanitamog gledista zavregj_l;lje paznju i treba drzati na oku. Moga:o sam naime o)2.aziti, da sifiliticna halest oajvite vlada ba~ u onim krajevima, gdje se ernilo za tetoviranje priregjuje sliuom. Dr. Gluck, kome sam kao etrueujaku stav,io to pitanje, reee, da se zarazna mateI'ij8- na tai hacin sasvim pouzdana pren? i, ako iza tetoviranja ostavlja brazgotine. Od onda imao sam pl'ilike stvar ispitivati, pa sam na,saQ, da tetoviranjenr u<3injena rana svaki put ne. zaeijeli vecza nelsoliko dana, kako to biva u naravuom stanju, vee da se pokazuiu posljedice, Rana se stane gn@jiti, dugo .ne ee da zacijeli i ostavlja iza sebe vidljivu bl'azgotiuu, pa se tetoviranje na ouome mjestu zatare, Vidio sam takih bmzgotina u velieini do 3 em. u premjeru, Tako nri se razjasnila, druga jsdna poiava, da je pl'osil'enje sifilitiene bolesti megju katoJicima u jednakom razmjeru s tetoviranjem, i da je has naiy:ise onuda ima, gdie je ornamentiranj teto-viraniem najobilati]» i lJajljepsel - u dolini LaSv'ei Vrbasa, Da se na ta.i nacm slinom prenoss i drugs priljepcive bolesni, Iako se je domisliti. Miesto opisa:u{)g crnib, koje sami pri.regiuiu, kadsto kupuju murecel, kojim muslimi pisu, .Za svoga -istrazivanja nastojao sam,da utvrdim zivotno doba, kada je obieajno tetoviranje, pa sam .kao uormalno doba nasao vrijeme ad 2 13.-16. godiue ) , dakle u godinama p r i j e l a z a u .m l a d e n a c k o do ba.
J.) Terminus
•) U to doba oak i U tnideseto] teebnicus: otpocinje godini s ie c a t. i, b 0 c'a H. 8tl'abo se tetovimnje, odoljeti napasti, ietovi:ra,ue D!l!~i_v!ly_ct.'toc,l'ttY..'tot, obilato izbockane . Si1m Ijuili, lwii jos kojim

Ma da to narodu danas nile u svijesti, po tome se ciielom tom ceremonijom, kao u vecine primitivnih naroda, koji se tstoviraju, samo slavi prijelaz u momaeko doba, pa. ie u drevno doba valjda i imala to znaeenje, MJsao, da se ta znamenita epoha u liudskom zivotu proslavi pokusajern fizickog bola, tako ie drevna tako prosirena, da na nju nailazimo u svih naroda sad 1..1 ovom sad u drugom obliku.

'MJa.da, zena iz Pokl-ajcica-

pa se po volji

sva"ke goaiMuasti1vlilJ,.

Vigjao

ne mogose

da svoj"r j onako

~Il;renilo ne obogare

ornamentom.

Jos nesto svodi tetoviranje na pretlu-sca.nsko doba. Tecajem svog;a istraeivauja nastojao sam da saznam, u koje se godisnie doba vrsi tetoviranjs. Na moje upite odgovorise mi, da se to radi "onda, kad a d r v e c e c v a-te.", na dan BY. J os.i p a, ria Bl a g o v ijest, na Ovietnu nedjelju iIi 11 k0ii dan Velika n e dj e lj e. Kad sam onda

I

I
,I

I

~48

I

I

stao hiljeziti dan, kada je ko tetoviran uvjerih se, da J8 u svim prigodama, za koje sam jn sazuao, vazda bilo na J 08 ipo v o, Dana;g' narodu nije ni na kraj pameti, za sto se ta procedura vrsi u proljece i bas na Josipovo, pa rei ne rekose ni ocekivano mnijenje, da 1.1 proljbce rana Iakse zacijeli, Pa ipak to prsdajom odregjeno vrijeme tetoviranja ima dublju misao, lenjoj se je Iako dosjetiti, rna da se jc u narodnoj svijesti izgubila, jer Joslpo"V'o pada na 19. marta, dakle u oe i p r o l je t n o g s u n o a n og o br a t a, To n?-s pak navodi na takve religijozne nazore, koji su potekli iz po~matrani~ i slavljsnja znamenitih elemenata svjl3tskog zivota"pa na to valja svesti i tetovi:l'anje u 'dan, koji slave sve prirodne religije .. Terminus teehnicus za ukupnost ornarnentalne kompozieije pri tetoviranju je "kriz", "krizevi", a ako ornamente pomnije razmotrimo, onda 6em.o opaziti, da ebicno sastoje oil mnozine lualih krstica. Po obojsm bi se do(i'use tetovi):anje mogle svesti na krManske :utjecaje1 ali se ovdje ipak R..amece pitauje, da Ii sa i Oyaje, kao pri spomeautom mekolikc puta gromevniku Perunu nji!'} statoj ideji dalo novo i01:6, staroen motivu nov o.blik., ili da p--itanje';preeiziramo: da li krst valja srnatrati g11;tvnim motivom tetoviranja, ili same sporednim oblikom.

'I

na krajevirna imaju da prikazuju jelove pupo\'c. Obilatije snabdjeverre oblike krstova, kako se eesto vigjaju u okolini Sutjeske, prikasujsm u slt'kmna 8.-11, Krstici se pri tetoviranju nahode stranom samosralni, na prstu ili na eelu, ili po ruci rasuti, stranom u srednjem polju drngih komposioija, Serija "nekl'scanskih" ornsmentalnih motiva pocinje ko I om od taeaka ili od jedne kruznice 1 to se od svih najvise nahodi. Mjesto mu je od

8. 1( i'.st iod

9.
njega

10.
b:"edeni
0 bljCi.

11.

sturine 11R. gornjoj strani ruke, ispod Iakta i n11, prsima. Kolo [e na p:erilel'iji raznoliko ukraseno , i to nizom taeaka (l2.--14., 18.), [ednostavnirn ertama (15.), malim od linija sastavljenim gmn6icama Geli~el 16., 17.), ili i bobicama, m1TI1Za:mm na peteljkama (19., 20.). Obli1{' kola,
1i.
13. 14.
15.

!

I

1.6.

17,

*
mnogih proba, koje sam samo ogledao, imao sam priliko, da precrtam to tetoviranje od stotine c.eljadi po prilici, pa sam taka ustanovio, da se je ohic-ajna ornamsntika raevila iz 'izvjesnog hroja tipakih temeljnih Q,bHka, tid ka,jib. u pOl'egJaju svaka ima s:voje Hhicajno miesto i ime. Izuzevsi kl'st, neprika:zuje ni j.edan od njih krscanske simbole niti po imenu o,a lliih podsje6ava. Krst je obieno iedllostf.!,Vllog 9blika i ukrasen. Najjed.n.ostavniji oblik sastoji od iednako dugackih uk:rs~al1ih liuija C1;.J a taoj se temeljni obiik
QSiDl

18.

1~.

20. Kolo.

21.

1.

s,

3,

4.

5.
oblici,

6,

7.

Krst i od njega Jzvedeni

na takav nacin ukrasava, da BU na PQlugama krstovim smjestene sad pra~e (3.') 4.) -sad na oblik,s:l'pa savijene linije (5,-· -7.) iIi i tacke (2.) Takav vise manie ukra.s:en krst zOVo.s13 J eLi6in kl'iti6 (4.-7i)) pri cemu ukrasi

kakav 81:1 iSesto nahodi, prikazuju sh7c.e 21. :i 22 .. 'gdje su ~hic.e ie;ragjeng, na , oblik lopatica, te ornamenat ima da pr:ikaze mlinsko kola. Kolo obiene obuhvata krst, ali se cesto desava, da u sredini ili nerna nista (21.) ili onelje ima po jedna taeka (22), iii P? jedna zvijezda (18.). Kolo je cesto dvostruko, te iedna velSe obuhvata po jedno manje (20,; 2L). Drllgi ie. tipski motiv og r ada. Ima oblik poluhuga, pa se na gOl'nlol strani rake na taj nacin nasara, da je zd.l'ij~lo polukruga otvoreno pl'ama

-

250

-

-

251

pregibu, It svod obrnut prama prstima. Kako u kolu, tako se 1 tu spoljasna perilerija ukrasava crtama, bobicama, ili jelicama, dok Btl lrra.jevi dosta puta, oznaeeni krstom (25.), ili zvijezdom od vise trako va (28.). Kako kolo , tako i ogracla 23. 24. vise puta bude dvostruka, i to ili manju obuhvata veca (27.), 'ili su pak dva aliena motiva zdrijelima jeclan obrnuti prama drugomu (26" 29.). Sredina ograde ukrasena ie krstom ili drugim motivorn, . Dok se kolo u muskaraca kadsto vigja nad laktom, naIazi e ograda jedino u zenskih na gornjoj strani ruke. Iznad ogradacesto ie' 25. 26. pregib Toke od iedne kostane 28. 27. . kvrge . do druge nkrasen tipskirn ornamentom, n ar ukv.ico m. U najjednostavrrijem obliku to je crticama ukrasena linija (31.), ali se ipak motiv dodavanjem dojako poznatih dekorativnih elemenata vise iIi manje obiIato snabdjeva, Vise puta sastoji od. dviju S obje strana zatvorenih paralela (38.) ili od ieprekidanog ornamenta (39., 40.). 29, 30. Svojevoljnim ponavljaOgrada. njem vise slicnih ornamenata postaje rasclal1ien, uknsno stilizovan trak, koji ruku ispcd lakta 6esto pokriva U sirini ad 10 em. S ddnje [e .strane dakako vazda otvoren, jer hi zilama kucavioama tetovirati. U toliko' je tetoviranje !tanske ruke vasda vesano na pravila, a ornamenti se prirnjeniuiu uaenacenim redom svaki na svome mjestu, Nad laktorn. je saranje tstoviranjem vise samovoljno. Krst i kolo, - a nikad ograda, - ovuda se ponavljaju raenoliko, simetrickim i nesimetriekim redom. TOIDU jos pridolazi Cislo drugih motiva,

Jedan ornamenat, koji primitivno izveden prikazuje granu, zove se zr a.n c ic a (43.). Isti motiv, obilatije okicen i ue rijetko tako udesen, da grancice na jednoj strani stoje usprav, dok su na drugoi strani pustene, zove se j elica (44.-46.). Kadsto slusi kao akroterijama sliean nastavak, kojim ie okiceno 31. kolo (47.-48.). Motiv, koji se u dolini Bile cesto vig'ia, iest 32. k 1as. Osnovna Ie misao uspravljena linija, po kojoj su uasagjeni krstici i grancice. Primjenjuje 33. s na ddnjoj strani ruke nise lakta (49.-53.). Naroeito valja istaknuti eetiri motiva, koji BU nazvani po zvijezdama . 34 .. Z vii e z a i c a ima oblik osmotrake , od linija slozene zvijezde (57.), iIi malog kola, 35. kome su po periieriji na.sagjene crt ice (58.). U tome je obliku smanjsno koIo. Te zviiezdice 3(1. I sluse za popunjavanje praznih polja, sto ih ostavljaju g'lavni motivi . Imenom zvijezde prehodn ice nazivaju 37. 111111< ornamenat, saeinjen od duguljaste elipse, 11~ kojoj su nasagjene crtice (56.). Nasao· sam taj 38. ornamenat na d6njoj strani ruk nize lakta. Sun c e je ogradi sliean motiv, koji [e na ~~~~·A·A·A·.A..·A· 39. ~~ gornjoj strani zatvoren Iinijom (54.). Drugi, srpoliko udesen motiv, .koji Ie na ~ svakom kraju okicen kolom, zove se mj e e c 40. ,.·A.·.A.·.A.A.••• A·.A.~A.·A.° "-." .'''f,,- .·." .. v ....,.."'V.v.v- .-" (55.). Oba se, kao i ograda, koju zastupaju prirojenjuju na hrptu rule. D slz'ci 5.9. prikasani su ios neki, osobito 41. vjesto izmgjeni ornamenti, sastavljeni od raznih gore spcmenutih elemenata; slika 60. predocava 4.2. pak pO:I:egjanje· ornamentalnih motiva na ruei. Kako se vidi iz navedenih primjera-omaNarukvica, mentalni BU rnotivi mahom stiEzovani. Oni au izvorni motivi, a tek je ime zbog slicnosti uzeto : od zvjezdanog' neba, kao sunce, mj8SM) Z"><ij ezde i Z'vij zda prehodnica; od b il j e v n 0 g car s t v a, e kao j.ela i klas ; ili najposliie iz naj b 1ii e ·0 k 0 1in e lju d sk e) kao k.o l o, koje valjda n prenesenom srnislu prikazuje porodicu, i ograda, koja obuhvata kucu i dvoriste,

~::::::::::::f
tl-H.s1bI

·1IIJlll1·

111111111111

~ttntttn!· t!litit*,*,ltlc

>tIll II,

~~)j

262

-

253

Svirn tim motivima mozda ie terneljem simbolika, kojoj se ne mozemo pustati u .tumace11ie, a da ue zastranirno, ali toliko 0 njoi smijemo reci, da ni u kakoj svezi nije s krscanstvom. Ma da se krst kilo o r n a m e.n a t cesto nahodi u tetoviranju divljih plemena"), pa ih u B ni poznajemo iz vremena davno prije rasirenja krscanstva U 0\,1)11 krajevima i na broncima iz halstatskog doba a Glasinca u mnogim prigodama i raznolikom obliku 2), ne cemo se baviti pitanjem, da Ii je krst u bosanskom tetoviranju samo d rev n i 0 r n am ent-aln i m o t i v, ili da .li ie istom po krManstvu postao obicajem II

simbola. Krsdansrvo je vee vrlo rano uvelo vise sirnbola, koje i neuk-i gralicki lako mogu izvesti, simbole vjsre, mania i ljubavi, imena Isusa i Marije, i druge pa se ipak u narodnoj praksi pri tetoviranju rijetko kad primjenjuju. Gdie se pak nahode, ondje potjeeu ad spoliasnih utjecaja i nije u u svezi s tetoviranjem po drevnom obicaju, Dosele naisao sam samo na jedan takav motiv, monogram Hrista I H SI ali i tai je bio izveden bez ikakvog razumijevanja. Znaka I nile bilo, megju H i katkad naopako napisano S tureno [e kolo, iz koga islasi ornamenat, kombinovan ad vise krstica. U pridanim ovdje slikama 61.-63. prikazujem tri takva motiva, koje sam u varosi Fojnici dosta cesto nasao u zenskinja na ruci nize

43.

44.

4"

4·6.

"'7.

48. .Jeliea, 49.

so,

51.

52.

KIllS.

totoviranju; ali svakako moseruo uzeti, da je krst bio uzrokom, sto se je obica.! tetoviranja do danas sacnvao. Da taj obicsj unatoc krsta i mnostva sitnih krstica, kojima 8U pojedini motivi okiceni, ne potjece od kTscanstva, to slijedi i otuda, sto nema drugih
1) Kao ':'udau primjer,
kojih 1)0 illvjeM,a.ju F .• Iagora podobi (nZeitschri1t I ornamentalni 0 karakteristidno] poregiaiu, plimitiVDi civaJi 'ila navedemo ,,-enslte nu B a d a g e u podrueju ruci tetoviraju. Nilgrija, busnnsk,im hnaju '757.:m od MalabaJ:skog slicno" motiva. svoie mjesto Ja pornorja, u
\I

.}<, a drugi kolu sliean motiv lli.t Ethuologi~ ~nd Urgeschichte''.
elementi krstovima nastaju pri bez spoljasrrih -tetovil'&uju de croix

-*.

dva,

.Ied an jekirst

Oba 1876"

u kcnvencijonalnom do, to,bi.

str, 195.)
spcntano, der

iz toga Izvodim,

utjecaja,

te se ill "jib 11e smije zaJdill~ anthropologisehen prehistorlque". GeseJJschatt

Ii! _potonjima..

vidi i nMittheilun.g{1ll avaut le chdatiauisme.

:in 'Viea". S", X'J., str. 31. ") Gabriel de Mortillet:

"La

signe

Musee

lakta. E.u:l'akte-risticno [e, da se taj motiv nahodi samo u "] o jn ic i, te g'!'j. samo varosae i primjenjuju. Kako je ondje postao, tome se je lako domisliti: za cijelo je pi-vi .nacrt za to clao koji. iratar, a svijet ga je onda sa viSe 'ili manie shvacanja kopirao, dok se otuda De rasvise oni gOl'e prioprieui oblici. Kako sam aznao, tai ie motiv postao tek U novije doba, pa po tome nema nikakvog etnoloskog temelja, U tu kategoriju pripada i po dru. Glucku fotog'_l'afisano celiade, koje na ruci ima tetovirane simbole triju lcrManskih kreposti u jednom vijencu, i koje je za porvrdu toga ,. da tih motiva nema u narodnoj praksi, iznad njih namjestilo krunu Stjepanovu, a na prsima dvoglavog orla.

254

-

-

255

-

Ali toj kategoriji pripadaju i macevi i buzdovani koji su vise pum u muskaraca tetovirani nad laktom , i' koje bih [a sveo na utjeoa] slovjenskih junaekih pjesama, nadalje imena i godixle, -. utiecaji moderne skale, - kao i neuspjeli pokusaj seljaka ratara, koga sam upoznao 11 e p k u , i koji ~e na lijevoj ruci nad Iaktom htio tetovirati upregnute volove,

o

Iz dojakosnjeg razmatranja mislim da mogu sakljuciti, da tetoviranje u svome postanju nije ill u kakvoj svezi s krManstvom ni sa Slovjenstvom, vee nam tome izvor valja traziti u clrevnije doba, Rimljani su doduse poznavali obicaj, oenaeivati ruku zigom, ali se je to cinilo usijanim zeljezom.
54-. lib.

integTirajucim sa tojkom ukupnih njihovih zivotnih obicaja. Postanie tetoviranja valia nam dakle traZiti u starijem vremenu, pa cemo ga i naci rasprostrto u varvara balkanskog poluostrva. U tehniekom pogleda potjece tstoviranje od drugog varvarskog obicaja, po kome se tijelo sara bojom. Po Pliniju, lG."tTI., 2. obicavale su zene gdjekojih varvarskih plemena lice sarati nekojim hilievnim bojama, Galkinje obicavale su sve tiie10 nacmiti sa Isati tinctoria (u Plinija Glastum), a od susjednih balkanskom pcluostrovu plemena megju Daeanima i Sarmatima obieavali su i muskarci sarati tije1 . Kada bi se doticna sara kroz rasparanu gorniu kozu upila i. u .d6nie partiie epiderme, onda bi nastao neizbrisiv biljeg, koji se naziva tshniekim

*
li7. Zvijeztle,

:'6. sunce i mjesec.

58.

Takav zig nazvan stigmal), udarali su ili kazne radiza zlocine, ili na robove, koji sn bili u sumnji radi biiega (zig u vidu slova F), ili radi opreznosti kod novaka (Veget. I., .; II., 5.) i kod onih, koji BU bili osngjeni ad ludum i ad metalla. Potonje zigove po odredbi Konstantinovoj nijesu vise udarali na lice) vee na ruei, I aka su ta ,tigmata katkada i tetovirali, to vee skopcani time odium iskljucuje mogucnost, da sa tai ohicaj Rimljani prenijeli u ave krajeve. U ostalom niti za njih, niti za posnije osvajace ne smijemo mislitr, da hi oni starosjediocima mogli nametnuti takav obidai, da bi on postao
1) V.: Jilvenal XlV., 21.· Valor. Ma"iuHls .. X 111., 3., 4.; Martial vm., 7.

60.
59. Nekoliko osobito vjesi:o lua,gienill ornamentalnib motiva Poregjan]e ornamentalnil: .mctiva,

VI., 7.; Sueton Cal. 8.j Seneca

de ira

m.,

3.; PllJl]-US

imenom marrk a, a jz ovog se 1e tek razvilo pravo tstoviranje, pri keme je boja kros nebsejene iglene ubode natrta u koiu. U Plinijao istim Dacanima nalazimo ios jednu primjedbu, po kojoj mozemo misliti, da im ie bilo poznato tetoviranje. Veli se ondje (VII., 10" 1.), da se daeko podrijetlo ios u 6etvrtom koljenu poznaje po biljegu, sto ga imaju .na ruci.

-

256

-

-

257

-

Ii

N c ce v aljati da se tu pomislja na mladez jer to onda Plinije ne bi istakao kao nesto nenaravno. Prilika je dakle , da je ta "nota" bila tetoviranje ili harem manka, a vjera u ponavljanje do cetvrtog' koljeua hila bi analogija danasnjoj bosanskoj praznovjerici 0 ueizbrisivosti tetoviranja. Taj obieaj U ostalom potjece s istoka, te 8U ga Skiti prenijeli megju susjedna plemena halkanskog poluostrva, 0 skitskim Agatircima, koji su zivjeli uz Dunnv, izvjescuje Pomponije Mc l a s, II. ovo: "Agatirci saraju svoja l i c a i u d o v e ; to svak e i n i vise iIi manje premo. o d.li cju svoga r o d a", A da pod tim saranjem alja razumijevati tetoviranje, to slijedi odmah iz ove druge stavke:" ostalom svi grade jednake sare, i to t a k o , d ajs e ne mogu s a.p r a.t i", Nadalje poznajemo taj obi6aj u vise traokih plemena, Po Herodotu, V., 3'1 zasvjedocavali su u T l'aca n a na kosi uzignuti biljezi plemicku krv; u koga nije bilo takih biljega, taj je bio neplemenit. Prije toga jos se prlmjecuje, da su trac:ka plemena po zivotu i obieajima, jedno

Pod punktiranjem (:x.O::1:aO'Ct:x:tot) moze se pak samo tetoviranjs razumijevati, pa aka Strabo u svome isporegjivanju navodi nire i 'l"racane, onda slijedi, da je to njemu bila opce poznata einjenioa,

61.

62.
Ime Isusovo,

63.

drugom posve [ednaka, iz cega mozemo zakljuciti, da je i taj naroeito istaknuti obica] megju 'I'raeauims bio prosiren. Protivno od Tracana ozuacivali su po AI' t e m id 0 I'll (Onirocritica I., 9.) Geti svoje robove tetoviranjem, I Hesychlos (u "'iV. 'Icrrplxv&') izvjescuje za plemena, koja zive uz Duuav, ds su s~ tetovirala, Time se pak utvrgjuje gore izre 'coo mnijenje, da su u Plinija spomenute ,,1).0 t c" Daeana bile tetovirane. Da su se i odlione traeke gospogje tetovirale, kazuje nam D i 0 0 h r;-s o at o m.u s; ~to su obilatije bile tetovirane, to su se smatralo ljepsirna i otmenijima. Od Tracana presao ie taj 0 bieaj i na susjed ne .Ilire, i eini se, d~ Sf;) ie -protegao do Adriie; jer Shabo, VII., 54., spominje 0 Japodima: ",011 a i ie k r a i s il' 0 mas a n , 0 n i vee in 0 ill Z iv e 0 d s iie.r It a i p]' 0 sa; o.r uzj e im je ke1ticko, a punktiraiu sa kao i ostali Ilil'i i rrl'acalli" .

Postanje tog "varvarskog" obieaja nalazimo dakle megju varvarima balkaoskog poluostrova i moramo pretpostaviti 1 da se kroz vijekove odrsao do danasnjeg vremena. Dakako da pri tome, kao i pri svakom prastarom narodnom obicaju mozemo zamijetiti, da se je o b Iik , sp o lja.an o st o b i d aj a odl'zao kros dvije hiljade godina, dok su se predodzbe, KQje su se prvobitno s time spajale, malo po malo izgubile u svijesti naroda i drugima ustupile mjesto, pa u takvoj prilici stvar prosto naSljedstvom prelaai kao a d e t. 'Paralela izmegju nekadasnjeg i danasnjeg moze se u ostalom ios uvijek pripustiti: ako ie tetoviranje nekoe sluzilo za oznaeivanje plemena, danas ono katolicima slusi za oznacivanje svoje vjere. Vl'liedno ie zabilieziti, da taj obieaj nalazimo i kod drugih indoevropskih naroda drevnoga doba , u Pikta i Gela na sjeverozapadu. Ostanci .im se odrsase do u srednji vijek, a skotski redovniei, koji su kao vjesnici Isusove vjere dosli u Njemacku, bili su takogjer tetovirani 1). Za osvjetljenje naseg pitanja jos ce i to posluziti, sto se je tetoviranje i izvan Bosne odrzalo na nekim mjestima balkanskog poluostrva. Ovdje naroeito valja spomenuti Arbsasse, koji se opcenito smatraju potomcima starih Dim, te bi dakle u njih bilo tetoviranje istog postanja kao i u Bosni, Megju katolieima opcenit je taj obiea] u okolici Prizrena, Giakovice i Peei, pa sam dosta puta imao prilikev:igjati tetoviranu celjad iz Prizrena, Janjeva i Pristine. N ego vele, da u nekim krajevima i u mus1ima ima taj obicaj, a naroeito u kraju oko Elb·asana, 'T'i r an a i Se l a.n i ck e vo d in e, dok Toski ne mare za nj, U potonjem pogledu ne mogu se pozivati na svoje iskustvo vee na vijesti, sto ih imam od ... t\_rnauta, koji za vrijeme borave u Bosni, te me uvieravahu, da su U onim krajevima oesto vigjali tetovirane muslime,
1) lIaberIandt:
in Wi.e,n". XV., 5S.

0 proMrenju i smislu toto<vi.ra,n:ja "Mittheilun.gen der authropclogisehen u

Gesill)JichllJt

5

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful