B - ELEKTRONIKA

• Literatura:
J. Grilec, D. Zorc: ″Osnove elektronike″, Školska knjiga, Zagreb. T. Šurina: ″Tranzistorska tehnika″, Tehnička knjiga, Zagreb. P. Biljanović: ″Elektronički sklopovi″, Školska knjiga, Zagreb. P. Biljanović: ″Mikroelektronika″, Školska knjiga, Zagreb. J. Millman, A. Grabel: ″Microelectronics″, Mc. Graw Hill. L. Frenzel, ″Electronics Explained: The New Systems Approach to Learning Electronics″, Elsevier NEWNES.

• ELEKTRONIKA se bavi voñenjem struje kroz poluvodiče, plinove i vakuum, te pripadnim elementima i sklopovima. Općenito, bavi se obradom informacija i pretvorbom energije.
ELEKTRONIČKI ELEMENTI, SKLOPOVI, UREðAJI

• Područja:
Opća elektronika (elementi, sklopovi, integrirani sklopovi) Analogna – digitalna – računalna (informacijska) Visokofrekventna, mikrovalna tehnika, optoelektronika, energetska elektronika, itd. Po namjeni: avionika, automobilska, biomedicinska, itd. Profesionalna elektronika - Potrošačka elektronika

1

• SADRŽAJ
Elektronički elementi: diode, tranzistori, tiristori Elektronički sklopovi: ispravljači, stabilizatori napona, pojačala, povratna veza, oscilatori, tranzistorske sklopke Operacijska pojačala Digitalni integrirani sklopovi: logički sklopovi, bistabili, memorije Mikroračunala

Dodatna poglavlja za kolegij Elektronika (mehatroničari):
Linearni integrirani sklopovi: primjena operacijskih pojačala, regulatori napona, pojačala snage, vremenski sklopovi Senzori, akvizicija signala, A/D i D/A pretvornici, aktuatori Programabilni logički kontroleri Elektronička instrumentacija

2

POLUVODIČI

Kovalentna veza sa 4 susjedna atoma u kristalnoj rešetki Germanij i silicij su 4-valentni, struju vode elektroni i šupljine

slobodni elektron

šupljina

Generiranje parova elektron-šupljina i rekombinacija Dodavanje 3 ili 5-valentnih primjesa povećava vodljivost n-tip(5-valentna primjesa): mnogo slobodnih elektrona, mnogo nepokretnih + iona, malo šupljina (manjinski nosioci ) p-tip(3-valentna primjesa): mnogo šupljina, mnogo - iona, malo elektrona (manjinski nosioci)

3

ZAPORNI SLOJ n + + + + + + + - p - - + + + - - Difuzija 4 .

3V za germanij 5 .Q + - V ∆V difuzni napon iznosi oko 0.7V za silicij. 0.

POLUVODIČKA DIODA p n p A n K + + p n + + p n 6 .

područje proboja Idealna dioda? Dioda je nelinearni element ->grafičko rješavanje strujnog kruga 7 .5 ϑ Upo 1 2 Up[V] 10 20 I z [µA] • Propusno područje. zaporno područje.KARAKTERISTIKA DIODE A + - V I p [A] 4 U z [kV ] Uzo ϑ 2 1 0.

ISPRAVLJAČI ~ ~ + = − ISTOSMJ. TROŠILO ~u u = uD + uR R u UM U ef U sr T 2 T t U DMAX napon na trošilu: T 2U ef . sin 1 U U sr = ∫ uR (t ) dt = M = T 0 π π 1 2 UM U ef = ∫ uR (t )dt = 2 T 0 T 8 .

Filtriranje ispravljenog napona u i ′ U SR R C C bez C ~ u USR t T/2 T PUNOVALNI ISPRAVLJAČ Graetzov mostni spoj u + UM + - ~ T t napon na trošilu : 2 U sr = U M π U ef = UM 2 9 .

83UM = 1.TROFAZNI POLUVALNI ISPRAVLJAČ R S T R 0 u UM R S T R S . T ] 1 U sr = 3 ⋅ T 2π 3 3 ∫12UM sin T tdt = 2π UM = 0...17Uef T/ 10 . T 12 5T 12 t U sr 1T = ∫ u dt T 0 5T /12 [0.

T 12 5T 12 t U SR 1 = T T ∫ (u 0 A0 1 − u B 0 ) dt = ⋅ 6 ∫ (u R − u S )dt T T / 12 T /4 u R = U m sin U SR = 3 3 2π 2π   2π t ..TROFAZNI PUNOVALNI ISPRAVLJAČ A R S T B u UM R S T R S .34U ef 11 . u S = U M sin  t−  T 3  T 3 6 π UM = π U ef = 2..

statički R .Zenerov otpor ∆U Z = rZ ∆I Z Zenerova dioda radi u području proboja.dinamički R UZ ∆U r= S = 1/ r .ZENER DIODA ID R= UD 0.7V ∆I U I ∆u ∆i . IZ Probojni napon ovisi i o temperaturi (temperaturni koeficijent) Simboli: IZ K A K A 12 .

IT ) ∆U ST = ∂U ST ∂U ST ∆U G + ∆IT ∂U G ∂IT G σ =  ∂U   ST  I   ∂U  . ρ =  ST   ∂I   T U  ∂U  . IT 13 .• STABILIZACIJA NAPONA IT G UG S U ST T U ST = f (U G .unutrašnji otpor (negativan) G = konst UST bez st . UST velik σ UG mali ρ bez st .faktor stabilizacije T = konst .

IZ konstrukcijom točku po točku: IZ rZ U RT Minimalni ulazni napon: IT = I G − I Z IT = UST U U G ≥ U Z 0 (1 + IT RS ) RT IT RT = ctgα IG α RT IZ IT U U UST UG 14 .STABILIZATOR SA ZENER-DIODOM (PARALELNI) iG iT iZ RS UG + RS U RT UG U IG UG RS U G = U + I G RS U G U G U :UG RS 1= I U + G UG UG RS Grafičko rješenje IT=IG .

uvod D: drain .TRANZISTOR S EFEKTOM POLJA = FIELD. D-S radni krug (izlazni) Naponsko upravljanje . FET (JFET) G D ID p p U GS UDS n S S: source .visok ulazni otpor (109 Ω) 15 .odvod G: gate – vrata (upravljačka elektroda) D G n − kanal S IG ≅ 0 G-S kontrolni krug (ulazni).EFFECT TRANSISTOR.izvor.

5 UGS [V ] S = −2 ∆ID ∆ U GS −1 U 0 10 20 U DS [V ] DS = const . ID ID 5 b) samovodljivi n-kanalni 4 3 U GS [V ] D G S 2 1 UGS ID a) UDS 2 1 0 ID U GS [V ] D G S −1 −2 UGS b) UDS 16 . MOSFET (Metal-Oxide-Silicon FET) a) samozaporni n-kanalni.ulazna I D [mA] 20 izlazna 0 − 0.5 UGS [V ] −2 − 2.5 U DS = 10V −1 10 − 1.

2 mA IC = 10. 5 0 10 20 30 U CE [V ] UBE[V] IC = B IB (B manjeg iznosa u zasićenju) Ru = ru = U BE .0 mA IB = 0.BIPOLARNI TRANZISTOR (Transfer Resistor) C n IC IB p B n E IE Primjer: IE = 10. do 5kΩ IB ∆U BE ∆I B 17 .20 mA ulazna karakteristika npn izlazna karakteristika pnp I C [mA] 200 I B [mA] 2 I B [mA] 2 1 100 1 0 0.

.2 V .min UCE min = UCEzas B UCE max = UBB UCE [V ] 0 • Usporedba s običnom sklopkom: tranzistor je istosmjerna sklopka vrijeme preklapanja kratko –> mogućnost regulacije vijek trajanja elektromagnetske smetnje – bez iskrenja Tipično: UCE min ≈ 0.5 V.TRANZISTOR KAO SKLOPKA I I =0 U S = U BB S R I = Imax = UBB IC R IB UBB UBB R IC [mA] = IC max A UBB R US = 0 IB U BB = I C R + U CE I B min I C max U BB = = B RB IC. 0. IC min < 1µA 18 ..

Pu A[B ] = log uz U u2 U i2 Pu = . Pi = Ru Ri U i2 Ru U R Av [dB ] = 10 log 2 ⋅ = 20 log i − 10 log i Uu Ru U u Ri 19 .dinamičko pojačanje Ui zasićenje A α Uu A = tgα = Ui Uu istosmjerno pojačalo izmjeničn o zasićenje 0 fd fg f Pojačanje kaskadno vezanih pojačala X u1 A1 Xi1 Xu2 A2 Xi2 A= X i 2 X i1 ⋅ = A1 ⋅ A2 X u1 X u 2 Pi Pu Logaritamska jedinica: Bel P A[dB ] = 10 log i .statičko pojačanje .POJAČANJE (Odnos istovrsnih fizikalnih veličina na izlazu i ulazu) Xu Xi Xi Xu ∆X i A= ∆X u A= .

PRILAGOðENJE OTPORA IZMEðU POJAČALA P oja čalo 1 I P ojačalo 2 Ri E U Ru E = I (R i + R u U = IR u ) • Optimalni odnos Ri i Ru za različite kriterije Naponsko prilagoñenje: što veći napon U= E R 1+ i Ru ⇒ Ru >> Ri (prednost FET-a) Prilagoñenje prema korisnoj snazi: što veća snaga PK = I Ru = 2 (Ri + Ru ) E2 2 Ru ekstrem pojačanja snage: dPK =0 dRu ⇒ Ri = Ru Paradoks: u ovom slučaju se pola snage se gubi u Ri ! 20 .

TRANZISTORSKO POJAČALO Za pojačanje signala može se koristiti bipolarni tranzistor ili FET ID R U i = U DS Uu = UGS UB + ∆ U GS −∆ UB R ID ID ⋅ R U DS Ui ID A A ∆I D A0 A0 UGS ∆U GS ∆ U DS UB U DS A= S′ = ∆U i ∆U u ∆I D ∆I = D ∆U GS ∆U u Ui = U B − I D R U i + ∆U i = U B − (I D + ∆I D )R → ∆U i = −∆I D R ⇒ A= − ∆I D R = −S ′R ∆U u 21 .

TRANZISTOR) I C [mA] 20 100 I B [µA] 80 60 10 A0 40 20 I B [µA] 100 80 10 40 20 0.7 10 20 30 UCE [V ] U BE [V ] a) Jednostavno pojačalo R U − U BE IB = B R pomak radne točke (drift) ϑ2 > ϑ1 ϑ1 Definiranje statičke radne točke A0 pomoću otpora R Odjeljivanje stupnjeva pojačala pomoću kondenzatora 22 .5 0.POJAČALO NAPONA (BIP.6 0.

b) Pojačalo s stabilizacijom radne točke UB R IB = +∆ −∆ U B − U BE − U E R ϑ Stabilizirajuće djelovanje IC UE IB IC c) Poboljšano pojačalo s stabilizacijom radne točke UB R1 IB RC R2 RE Preporuča se IR2>>IB (IR2=10 IB) UE ≥ 1V URC =UCE d) Pojačalo s FET-om ID U GS R1 R2 I D R2 23 .

Odreñivanje radne točke: UGS+IDR2= 0 (IG=0) -UGS= IDR2 -rješava problem DRIFT-a POVRATNA VEZA µX i µ Xi A= Xi ..Zajednička točka (masa ) . X u + µX i Ap = Xi Xu Xu A Ap A 1 = 1 − µA 1 −µ A | µ |≤ 1 Ap = a) 0<µ<1/A → Ap>A → pozitivna povratna veza povećana nestabilnost. osjetljivost na poremećaje b) µ<0 → Ap<A → negativna povratna veza. neosjetljivost na smetnje. linearnije pojačalo Za A >>1 (Ap ≈ -1/µ) neovisnost o promjenama A 24 . stabilnost.

Izlazni otpor mali. Ulazni otpor vrlo velik. Izlazni raspon Ui – ograničen naponom baterije Matematički model nepotrebna grafička rješenja. • Invertirajuće pojačalo (invertor) I R0 Uu R − + U i = − A(U u + IR ) Ui (1) ( 2) I= Ui −Uu R + R0 Uvrštenjem (2) u (1) i separacijom varijabli : Ui = − R0 U R + R0 u R+ A Ui ≅ − R0 Uu R 25 .RAČUNSKO POJAČALO (Operacijsko pojačalo) U− U+ − U + U i = A(U + − U − ) = AU A >>> 1 6 (do 10 ) 0V U je uvijek vrlo malen («virtualna nula»).

U 1 << 1 → Ui ≈ −R0 ∑ n A n Rn • Integrator R Uu U I C U i = − A(U u + IR) (1) − + U i = U u + IR + Ui q C (2) (3) q = ∫ Idt Uvrštavanjem (3) u (2 ) te I iz(1) u (2) dobije se: U  1 1   U u + i dt 1 + U i = − A RC ∫  A  26 .• Neinvertirajuće pojačalo R I R0 Ui = A(Uu − IR) I= Ui − Uu + Ui R + R0 Ap = Ui R = 1+ 0 Uu R • Zbrajatelj (sumator) R1 U1 U2 R2 I R0 Ui = −AU U = Ui − R0 ∑In n U3 R3 U − + Ui In = U −Un Rn U ≈ 0.

Ui 1 << 1. << U u A A → Ui ≈ − 1 ∫ U u dt RC Uu Ui • Zamjenom mjesta R i C → derivator: U i ≈ − RC dU u dt 27 .

OSCILATOR Pojačalo s pozitivnom povratnom vezom i µ =1/A Ap = + 1 Xi = Xu 1 − µ A ⇒ Ap → ∞ ( X u = 0) LC oscilator C + L + f = 1 2π LC Svojstva: valni oblik.njihalo N S − L1 + − L2 + + U 28 . frekvencija. stabilnost frekvencije Mehatronički oscilator .

anoda k .VAKUUMSKA TRIODA a g a k g a .katoda g .rešetka k Ia 0 U gk Ua − U gk Ua Koristi se za velike snage (napone) ili za specijalne namjene 29 .

dubina prodiranja: δ =K ρ µr ⋅ f 30 .F.37 J0 J = J0 ⋅e − x δ x δ δ .VISOKOFREKVENTNO ZAGRIJAVANJE • Induktivno zagrijavanje metalni predmet zagrijava se zbog vrtložnih struja i eventualno gubitaka histereze V. Generator gustoća inducirane struje eksponencijalno pada prema unutrašnjosti predmeta (f =100 kHz do 15 MHz) J0 0.

• Dielektričko zagrijavanje u dielektriku dolazi do pomaka elementarnih dipola. drvo.. guma.F . porast temperature ϑ↑ IC V .. unutarnje "trenje". tg δ = IR IC U 1 = R = U ω RC 1 ωC I δ R C IR U U2 = U 2ω C tg δ P= R zagrijavaju se plastični materijali. papir. Gen . 31 .

TIRISTOR (SCR: Silicon Controlled Rectifier) A p G n p n G A A G K K K IA c a – karakteristika blokiranja b – prekretni napon: Up = f(IG) IA0 d a IG b Up UAK c – karakteristika voñenja d – zaporna karakteristika ~ ~ ~ 32 .

okidanja β .kut voñenja.kut paljenja.TIRISTORSKI ISPRAVLJAČ u UM AC M GENERATOR IMPULSA π α β 2π ωt α ≤ 180° . protjecanja U sr 1 = ∫ U M sin ω t 2π α π π d (ω t ) = UM (1 + cos α ) 2π I sr = sin 2α 2 U sr RT U ef = U 1 2 U M sin 2 ω t d (ω t ) = M ∫ 2π α 2 π π −α + Primjer jednostavnog okidnog sklopa u D2 R ~ UT D1 C t uC 33 .

TIRISTORSKO PALJENJE MOTORA S UNUTRAŠNJIM IZGARANJEM Mehanička sklopka i e = −M di dt Tiristorska sklopka k1 12V R1 =/ = 400 V C1 C2 k2 R2 34 .

C.TRIJAK (TRIODE A. SWITCH) A2 n n p n n G n p A2 G A1 A1 IA IG − U A2 A1 U A2 A1 − IG − IA 35 .

i UT Diac R C α t ~ D1 U ef = I ef = UM 2π IM 2π π −α + π −α + sin 2α 2 sin 2α 2 Služi za regulaciju snage otpornih trošila i univerzalnih motora 36 .FAZNA REGULACIJA IZMJENIČNE SNAGE U GA1 ~ i Polaritet Ug + − + − U A 2 A1 u.

TOPLINSKI OVISAN OTPORNIK .TERMISTOR Koristi se kao senzor temperature B NTC (negativni temp.konstante izvedbe: A [Ω] B [°K] 1 0 o 200 ϑ [ C ] PTC (pozitivni temperaturni koeficijent) R [Ω ] 10 4 10 3 10 2 10 1 10 0 ϑ [o C ] može se koristiti za nad-temperaturnu zaštitu 37 . koeficijent) R [Ω ] 100 10 ϑ Rϑ = Ae ϑ .

NADTEMPERATURNA ZAŠTITA T + PTC k1 M k2 R ~ Beskontaktna sklopka (proximity switch) + + + + + C1 R T1 U U1 + T3 T2 R1 R2 C2 UH +∆ − ∆ U1 UB2 IC2 UC2 U B3 I C 3 U UB 2 38 .

9 R D > 10 M Ω R 1 0 00 lx = 30 ÷ 300 Ω 10 0 10 0 E 10 1 10 2 10 3 lx Brojač predmeta na tekućoj vrpci: +U IR RF T1 T2 RF N I B1 I B2 IR E 39 .FOTOOTPORNIK LDR CdS Ω 10 3 10 2 10 1 R A = konst. 7 ÷ 0 . R = A E −α α = 0 .

osjetljivost S = ∆IF ∆E • Fotoelement: izvor napona (»sunčane baterije») IF 3000 2000 1000 U F [mV ] aktivni fotoelement E [lx ] 40 pasivni element: fotodioda 40 .FOTODIODA I FOTOELEMENT (FOTOČLANAK) • Fotodioda IF 150 100 50 I F [µ A ] 3000 2000 1000 E [lx ] U z [v] E [lx] + 0 0 20 40 -vrijeme porasta = 1 ns U .

Galij-arsen-fosfid (GaAsP).3 ÷ 3. itd.5 V • Poluvodički materijali od kojih se izrañuje LED: Galij-arsenid (GaAs).fotoTRIAC SVJETLEĆA DIODA – LED I φ [lm] Up U I [mA] Uz0 ≈ 10 V Up = 1. Postoje izvedbe za sve osnovne boje RGB + IR + UV + bijela 41 .fotoFET .FOTOTRANZISTOR Srodne komponente: .fotoTiristor S ≈ 10 µA lx .

• Usporedba LED (diode) i sijalice: LED ima veću trajnost. Plazma. DLP (Digital Light Processing -> Digital Micromirror Device). I. OPTOSPOJKA (OPTO-COUPLER) Ii do 1. LED je dinamički pogodnija (vrlo brzo uključivanje i isključivanje). itd. matrica točaka Pokaznici (display) Druge tehnologije pokaznika: LCD (Liquid Crystal Display). komunikacija 7 . 5 IU GALVANSKO ODJELJIVANJE IU Ii 42 . elektromehanički. CRT (Cathode Ray Tube). rasvjeta. LED emitira uzak spektar svjetlosti za razliku od sijalice koja pokriva daleko širi spektar (vidljiva svjetlost + infracrveno zračenje + ultraljubičasto zračenje) • Primjena LED: Signalizacija.R. Optospojke.segment display: Alfanumerički.

hibridi • SSI. audio. analogni i mješoviti integrirani krugovi ANALOGNI IC (linearni) operacijska (računska) pojačala komparatori napona generatori funkcija. VLSI.. ULSI (> 106 tranzistora) • Digitalni. komunikacije analogne sklopke i multiplekseri senzorski IC .. • Mnoštvo tehnologija: monolitni.INTEGRIRANI KRUGOVI (IC) • Minijaturizacija: manji utrošak prostora. IC za upravljanje snagom 43 . veće brzine • Integriraju se i sklopovi neizvedivi u diskretnoj izvedbi. MSI. referentni izvori specijalni IC za video. VCO stabilizatori napona. manji utrošak energije. LSI.

) brojila. DIGITALNI IC osnovni logički sklopovi (I. PLL) multivibratori (bistabil. multiplekseri spec. NE. meñusklopovi itd. drivers. f/U. Schmitt okidni skop. ILI. 44 .MJEŠOVITI IC (mixed signal) pretvornici U/f. CPLD. registri memorije (RAM... mobitele. Osnovna podjela digitalnih sklopova: kombinacijski i sekvencijalni sklopovi (sekvencijalni sadrže memorijske elemente). komparatori dekoderi. itd. FPGA) mikroprocesori. PAL. mikrokontroleri.) aritmetički sklopovi. NILI. D/A analogni meñusklopovi (analog interface circuits) vremenski sklopovi (timer-i) meñusklopovi za LAN mreže. radio. A/D. transceivers. namjena (buffers.. ROM) programabilni logički nizovi (PLA. monostabil. NI.

OSNOVNI LOGIČKI SKLOPOVI • Logička stanja: DA (1) ⇔ NE (0) ⇔ (zatvorena sklopka) (otvorena sklopka) • Logički I (AND) (+ ) H A B Z A B Z = A⋅B A B Z = A⋅ B Z = 0: nema spoja Z = 1: zatvoren krug H: napon napajanja (+) L: napon 0V ili ≈ 0V A L L H H B L H L H Z L L L H & A 0 0 1 1 B 0 1 0 1 Z 0 0 0 1 45 .

• Logički ILI (OR)
A A+B B

A

A B A+B
B

A+B

OR

A 0 0 1 1

B 0 1 0 1

Z 0 1 1 1

≥1

• Eksluzivno ILI (EX-OR) : A=1, B=1 • Logički NE (NOT)

Z=0

+
Z=A
A 0 1 Z 1 0

A

46

• Logički NE I (NAND, NI)

A B

Z = A⋅ B

A 0 0 1 1

B 0 1 0 1

AB 0 0 0 1

AB

1 1 1 0

• Logički NE ILI (NOR, NILI)

A B

Z = A+ B

A 0 0 1 1

B 0 1 0 1

A+B 0 1 1 1

A+ B

1 0 0 0

47

SLOŽENI LOGIČKI SKLOPOVI
• POLUZBRAJALO

A B

S

H

P

A 0 0 1 1

B 0 1 0 1

S 0 1 1 0

P 0 0 0 1

- teže se proširuje

• ZBRAJALO

A B P

S

F

Ps

A 0 0 1 1 0 0 1 1

B 0 1 0 1 0 1 0 1

P 0 0 0 0 1 1 1 1

S 0 1 1 0 1 0 0 1

Ps 0 0 0 1 0 1 1 1

- lako se proširuje na višebitne brojeve
48

..• KOMPARATOR A. .. A3. Demultiplekser: Serijska informacija s E pojavljuje se na izlazu adresiranom preko A0. 7 A0 A1 A2 KODER (ENKODER) 0 1 OUT n 0 1 m Ulaz adresiran preko A0. B su 4-bitni binarni brojevi (bit = binarna znamenka) A0 A1 A2 A3 A<B A=B A>B B0 B1 B2 B3 0000(2) … 0(10) 0001(2) … 1(10) 0010(2) … 2(10) 0011(2) … 3(10) … 1001(2) … 9(10) • DEKODER / DEMULTIPLEKSER A0 A1 A2 A3 E 0 Dekoder: E (enable) je konstantan. A2 pojavi se na OUT Jedan aktivan ulaz (od n) aktivira jedan m-bitni broj (kod) na izlazu ROM = DEKODER + KODER 49 . 15 • MULTIPLEKSER I KODER MULTIPLEKSER 0 ..

sinkroni . T S Q S 0 0 1 1 R 0 1 0 1 Q q 0 1 0 Q q 1 0 0 Bistabil sastavljen od NILI vrata Q = Q !! 50 . D.• BISTABIL + U CC R11 R21 R12 T1 R 22 T2 Q Q S Q Q ≡ R R23 S R13 −UBB D Q D R SR S R T Q T Q Q Q JK J K Q Q Q S 0 0 1 1 R 0 1 0 1 Q q 0 1 x D 0 1 Q 0 1 T 0 1 Q q q J 0 0 1 1 K 0 1 0 1 Q q 0 1 q q – prethodno stanje x – nedefinirano (zabranjeno) R Sekvencijalni sklopovi: .asinkroni Q Dijeljenje frekvencije s2 Može zamijeniti SR.

• ASTABIL R C ui ui t generator pravokutnog signala • MONOSTABIL Q Q t C R t ≅ 0.7 RC • SCHMITTOV OKIDNI SKLOP (TRIGGER) Uu Ui U1 U2 t Ui H L U2 U1 Uu Uu Ui H L t 51 .

• BROJILO 0 Q C T T T 1 Q 2 Q R Q0 Q1 Q2 0 1 2 3 4 5 6 7 Q0 L H L H L H L H Q1 L L H H L L H H Q2 L L L L H H H H C C = Clock (ulaz) R = Reset (nadreñeni ulaz) 1 2 3 4 5 Binarno brojilo Dekadsko brojilo zahtijeva dodatne povratne veze Sinkrona brojila su općenito brža reverzibilna i programabilna brojila 52 .

• REGISTAR D D D D D D D D 8 − bit Radi se o nizu bistabila koji se zajednički upravljaju Mogućnosti: − paralelno postavljanje i očitavanje (brisanje) − serijsko postavljanje. pomicanje lijevo .desno ←→ • MEMORIJA A0 An R/ W RAM Random Acces Memory R/W Statička i dinamička Ovisnost sadržaja o napajanju D0 Dm 53 .

PIO .MIKROPROCESOR Mikroprocesorski računalni sustav sastavljen od jedne ili više IC komponenti RAM ROM tastatura ekran disk. USKLAðUJE. RAM. KONTROLIRA ROM: SADRŽI POHRANJENE STALNE PODATKE RAM: PAMTI PRIVREMENO PIO: KOMUNICIRA S OKOLINOM 54 . traka proces CPU SABIRNICE adresa podataka kontrolnih signala PIO CPU.funkcionalne jedinice CPU : RAČUNA. ROM.

Complementary MOS 55 . KRUGOVA Tehnologije odreñuju svojstva pojedinih logičkih sklopova Unutar skupine: direktna mogućnost spajanja krugova • KARAKTERISTIKE napon napajanja temperaturno područje primjene faktori razgranjivanja (branch) vrijeme propagacije impulsna svojstva granice dozvoljenih smetnji izbor različitih sklopova SSI.Diode-Transistor-Logic TTL . LSI.SKUPINE DIGITALNIH INT.High Treshold (Level) Logic ECL .Resistor-Transistor-Logic DTL . MSI. VLSI mogućnosti prijelaza na druge skupine potrošak snage po jediničnom sklopu • Karakterističan osnovni sklop svake skupine RTL .Emiter-Coupled-Logic CMOS .Transistor-Transistor-Logic HTL .

Usporedba karakteristika pojedinih familija: TTL bazni Napon napajanja [V] Potrošnja jed. sklopa [mW] Vrijeme propagacije [ns] Faktor razgranjivanja 5 10 10 10(30) L 5 1 30 10 S 5 20 3 10 LS 5 1÷2 4÷10 20 HTL ECL 15 30 110 10 -5.2 25÷6 0 0.7÷2 - CMOS 3÷15 1nW / 100 Hz 20-35 50 56 .

4 2.4 3.8 1.0 2.3 tip. H min. H 2.TTL LOGIČKA SKUPINA Temeljni sklop: NE I (NAND) + 5V R1 4k R2 1.6 k R4 130 Ω T1 Uu T2 T3 L Ui L H L H H H H L L H H R3 1k Ui [V] 3. L min.4 tipična granica smetnji za L tipična granica smetnji za H 2. L Uu [V] 0.0 0.3 0.2 max.4 57 .4 0.2 1.2 0.

ponor (sink) Postoje inačice istih logičkih struktura i rasporedom priključaka sa smanjenom potrošnjom i većom brzinom. u bipolarnoj i CMOS tehnici 58 .izvor (source) "L": 16 mA max .6 mA max iz ulaza • IZLAZNA STRUJA TTL SKLOPA "H": -400 µA max .• ULAZNA STRUJA TTL SKLOPA "H": 40 µA max u ulaz "L": -1.

MOSFET n-kanal samozaporni D SUBSTRAT N N ID UG > 0 S G D G S 0 P U DS • CMOS (Complementary metal–oxide–semiconductor) – izvedba invertora: +V T2 p-kanal D2 D1 G1 S1 S1 G1 N+ N+ P+ G S2 G2 ulaz D1 D2 S2 G2 P+ izlaz T1 n-kanal p N substrat Ui UH Uu UH 2 Prijenosna karakteristika invertora 59 .

TOPLINSKI ODNOSI poluvodič kućište hladnjak E T p < 200o C za Si P[W ] = ∆T [ o C ] RT [ C / W ] o B C ambijent Tp Rpk kućište Rkh hladnjak Rha Ta ambijent Pmax = Tp max − Ta max ∑R • Za velike snage: hlañenje strujanjem zraka hlañenje vodom 60 .HLAðENJE POLUVODIČA .

upravljanje snagom Procesno računalo Mikrokontroleri Programabilni logički kontroleri Elektroničke tehnologije. A/D i D/A pretvornici. trendovi razvoja Elektronička instrumentacija 61 . akvizicija signala.DODATNA POGLAVLJA ZA KOLEGIJ ELEKTRONIKA (MEHATRONIČARI) Linearni integrirani sklopovi: primjena operacijskih pojačala. regulatori napona. vremenski sklopovi Signali. senzori. Aktuatori. pojačala snage.

PRIMJENE LINEARNIH INTEGRIRANIH KRUGOVA SKLOPOVI S OPERACIJSKIM POJAČALIMA Diferencijsko pojačalo R2 R1 V1 V2 2 3+ R3 −LM 107 6 VOUT R2  R1 + R 2  R 4 V OUT =  V2 − V1  R1  R 3 + R 4  R1 za : R1 = R 3 i R 2 = R 4 V OUT = R2 (V 2 − V1 ) R1 R4 Pretvornik struje u napon R1 I IN R2 2 3 + −LM 107 6 VOUT V OUT = I IN R 1 Pretvornik napona u struju (strujni izvor) V+ IO VIN 3 + 2 − LM 107 01 2N 3456 02 2 N 2219 R2 10K IO = V IN R1 V IN R1 ≥ 0V 62 .

01µF C1 3 + −LM101A R3 160 K 6 VOUT R2 910 K Generator funkcija 47 k 6Hz − 70k Hz 560 + 15V 13 9 1M pravokutni 14 10 + − trokutasti 8 LM 324 − 4 11 12 + − 15V 15k 10 k 470 k 1M + 8k 1N 4004 − sinusni 63 .Referentni izvor (konstantnog) napona 1N 4611 zener _ 6.6V R1 +V 2 3 + − 1077 LM 4 6 VOUT R2  R  Vout = Vz 0 1 + 3   R2    R3 Generator pravokutnog napona R1 160 K 2 0.

7 ) PM = = = RT 2 RT 2 RT 2 Koriste se za upravljanje snage na trošilima veće snage (upravljanje motorima.3 Zvučnik Uu − 6 Spajanje integriranog audio pojačala LM380 64 . audio pojačala.IZLAZNO POJAČALO SNAGE + Ubat NPN + Ubat Uu T1 Ui Uu Ui RT a) emitersko slijedilo PNP T2 −Ubat RT b) push-pull spoj Maksimalna snaga PNP-NPN push-pull spoja (s dvije baterije): U 2 ef U 2TM (U bat − 0. itd.) + Ubat 2 + 14 8 7.

STABILIZATORI NAPONA RS + η = 100 % RT + RT η= Rs + RT RT Metode regulacije snage 1. Linearni stabilizator napona:  R  U iN = U ref 1 + 1   R2    U u min = U i + U u −i min Stabilizator η≅ Ui Uu Uu Ru 1 C T1 E 2 B Ui Ii RT R3 − + Uu − UREF R2 3 + R1 65 .

Prekidački (switching-SMPS) stabilizator napona Prednosti SMPS: manje dimenzije i težina. ostatak AC u DC izlazu Pulsno širinska modulacija (Pulse Width Modulation – PWM) U1 + _ U2 U1 ′ U2 U2 t t t 66 .2. veće iskorištenje. širi raspon ulaznog napona Mane SMPS: lošija dinamička svojstva.

galvansko odvajanje 3. Pretvornici: DC/DC. AC/DC 67 . DC/AC.+ - Uu Uz + T1 PW M - t IL D T L + C R2 RT Ui R1 BUCK – Izlazni napon manji od ulaznog UT + _ Ug UZ + UT > Ug L T1 D R1 C + _ R2 RT _ BOOST – Izlazni napon veći od ulaznog + UT 1 Ug _ + UT2 _ FLYBACK – Izlazni napon veći ili manji od ulaznog. više izlaznih napona.

22 Ω C1 = 0. Podesivi stabilizator (linearni regulator napona) LM 317 VOUT= 1.25/ R1 LM317HV VIN ≥ 28V VIN ADJ VOUT VOUT V IN C1 VIN ADJ VOUT R1 = 240Ω + R1 = 1. STABILIZATORIMA 1. 68 . Fiksni 3-terminal regulatori napona LM 78xx i LM 79xx + 12V 7812 1N4007 7805 + 5V + + 1µF 0V − 12V + 2200µF 1N4007 220 VAC TRAN SFOR MER 1µF 1N4007 1N4007 + 2200µF 7912 7905 − 5V + 1µF + 1µF Stabilizirani izvor napajanja 220V AC --> + 5V.25 · (1+ R2/R1) + IADJ · R2 LM317HV IOUT = 1. -12V Svaki integrirani stabilizator ima ugrañeno strujno ograničenje i nadtemperaturnu zaštitu.IZVORI NAPAJANJA S INT. -5V. +12V.1µF C 2 = 1µF RT Stabilizator napona Stabilizator struje 2.1µF R 2 = 5kΩ 0.

10%)..M. temperaturi. t=Q/I • Q=I*t [Ah]. mogući su kratkotrajni prenaponi do 500% nominalnog napona (standardno +/. automobila i sl. 12h. ovisno o vrsti baterije. Baterijsko napajanje + + + − − − • punjenje baterije: konstantnom strujom (NiCd) ili naponom (Pb). vrijeme punjenja 1h . starosti • kriterij za kraj punjenja ovisi o vrsti baterije i brzini punjenja (napon baterije. limit vremena i drugo) • baterije su osjetljive na prekomjerno punjenje i pražnjenje 69 . temperatura. kapacitet baterije ovisi o struji pražnjenja. FILTER TRAFO (IZOLACIJA) ISPRAVLJAČ F + 0 − GND STABILIZATOR LIMIT STRUJE + IN GND OUT PRENAPON + TROŠILO − − Kod električne mreže.Napajanje elektroničkih sklopova – zaštitne mjere SKLOPKA MREŽA OSIGURAČ VARISTOR PRENAPON E.

693 (Ra + Rb )C t2 = 0.1 * Ra * C) +Ubat +Ubat Uk 5 RA 6 PRAG 8 5k −K + 2 5k 7 C T 2 OKIDANJE 5k − R R S + K1 Q FF 3 4 RESET Ui Q INVERTOR 1 ASTABIL – generator pravokutnog signala + V cc Ra 8 7 2 4 555 1 5 3 O U TPU T t1 t2 Rb 6 t1 = 0.693 (R b )C 70 C .INTEGRIRANI VREMENSKI SKLOP – NE555 TIMER MONOSTABIL – generator jednog impulsa (t=1.

PROCESNO RAČUNALO
Računalo za upravljanje procesima i strojevima opremljeno je ulazno / izlaznim meñusklopovima koji ga povezuju s okolinom. - digitalni ulazi i izlazi - analogni ulazi i izlazi

DIGITALNA RIJEČ 1 ANALOGNI NAPON (0-10 V) SENZOR ANALOGNO DIGITALNI PRETVORNIK 0 1 0 0 1 0 1 ANALOGNI NAPON (0-10 V) DIGITALNO ANALOGNI PRETVORNIK REGULATOR M BRZINE MOTOR PRETVORNIK M

FIZIKALNA VELIČINA

DIGITALNI ULAZI ULAZNO / IZLAZNI MEðUSKLOP

DIGITALNI IZLAZI POKAZIVAČ 6 9 D B A C SPECIJALNI ULAZNO / IZLAZNI SKLOPOVI TAKT VEZA SA DRUGIM SISTEMIMA TASTATURA

ISPISNA MEMORIJA ( ROM )

ČITAJ / PIŠI MEMORIJA ( RAM )

uP

DIGITALNI SIGNALI

71

INTEGRIRANI MIKROKONTROLER (MCU)
(PRIMJER PROIZVODA)

AVR 8-Bit RISC.
Atmel’s new ARM7-based flash MCUs Atmel's AVR® microcontrollers have a RISC core running single cycle instructions and a well-defined I/O structure that limits the need for external components. Internal oscillators, timers, UART, SPI, pull-up resistors, pulse width modulation, ADC, analog comparator and watch-dog timers are some of the features you will find in AVR devices. AVR instructions are tuned to decrease the size of the program whether the code is written in C or Assembly. With on-chip in-system programmable Flash and EEPROM, the AVR is a perfect choice in order to optimize cost and get product to the market quickly.

72

Mikrokontroler aplikacija – robot upravljan svijetlom

+ 5V

RxD
+ 5V
LDR

2
3

AREF
AIN1

TxD

+ 5V

ATMega
+ 5V
LDR

328
AIN2

1

10

22 pF

16 MHz
9

+ 5V

7805

+ 9V

AVCC
VCC

20

+ 5V

47µ

7

0 ,1µ

2k 2

+ 6V

OUT1
+

PWM

2N 2222
PWM
IN1
OUT2

OUT3
AGND GND 22 8

19

5kΩ

+ 6V

+

_

Shema robota

73

h> // Call ServoTimer1 Class ServoTimer1 servo. RAM....LDR VARIABLES // Arduino pins (not chip pins) int LDR1 = 5. PWM..... A/D.... 8bit.. // this vars will be used in the loop function int LDRVal1 = 0.MOTOR & SERVO // Motor int motorSpeed = 250.Tutorial * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * */ // . EEPROM.arduino. programirani procesor se utakne u pločicu koja se ugrañuje u robot -više imformacija na http://www... // photo resistors pins int LDR2 = 4. // output LED pin int stop_Pin1 = 8. Procesor ima ugrañeni bootloader -kad je program ispravan.from 0 to 255... 20 MHz.. // declare servo1 as an instance of ServoTimer1 class 74 . // Motor PWM Pin .Atmel AVR procesor ATmega328... FLASH.to have different motor speed use PWM pins int motor_Pin0 = 5. int led_Pin1 = 13.. // motor speed . // .-.. // input STOP signal // Servo #include <ServoTimer1.cc Program za upravljanje robota (Arduino C jezik) /* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * Arduino Robot .... zatim se preko USB pošalje u ARDUINO modul i pokrene.. 6 analognih ulaza/ izlaza -razvojna okolina: Arduino Uno pločica + software -programska podrška bazirana na C++ sa velikim brojem gotovih funkcija -program se razvija na PC-u.. 14 digitalnih. int LDRVal2 = 0.

..print(" ").. // center } // set motor speed if (stop_Pin1 == 1) analogWrite(motor_Pin0.println(LDRVal2)...begin(9600)......void loop() { // read input LDR values LDRVal1 = analogRead(LDR1).. // wait 1/2 second digitalWrite(led_Pin1.. motorSpeed). Serial. // turn left } else if (LDRVal1 == LDRVal2) { servo...write(90)..initial settings.attach(9).write(90).write(55)..void setup() { Serial... LDRVal2 = analogRead(LDR2). // NOTE: ServoTimer1 only works with Arduino pins 9 and 10 servo. SETUP // Servo pins servo.. // center servo delay(500). Serial.print(LDRVal1). 0). // print LDR values into the console Serial. else analogWrite(motor_Pin0.. } // .write(125).// ... // turn right } else if (LDRVal1 < LDRVal2) { servo.. // compare values and turn servo if (LDRVal1 > LDRVal2) { servo.. HIGH). LOOP } 75 .

manipulacija i drugo .prepoznavanje) .spremanje signala magnetski medij. kompenzacija Postupci sa signalima: . interpretacija (prepoznavanje). modulacija.umrežavanje senzora (bežične mreže senzora) . kompresija.obrada govornog signala (interpretacija . prilagoñenje mediju vrste medija: optički medij. rekonstrukcija.filtriranje. električki vodič.prikaz signala (prezentacija) Obrada signala – analiza.obrada digitalnih signala .statistička obrada signala .prijenos signala multipleksiranje.SIGNALI Signali su vremenski promjenjive veličine koje nose informaciju Informatički kapacitet – količina informacije u sekundi Vremensko i frekventno područje (Fourierova analiza) Signali i smetnje . radio valovi. . poluvodičke memorije . interpretacija i manipulacija .obrada analognih signala . optički medij.obrada video signala 76 .prihvat signala (acquisition) . distribucija signala.obrada signala (processing) uzorkovanje.generiranje signala (senzori) .obrada slikovnog signala (prepoznavanje uzoraka) .

Signali mogu biti analognog ili digitalnog tipa: u(t ) MJ. PODRUČJE u(t ) "1" t "0" t ANALOGNI SIGNAL DIGITALNI SIGNAL Pretvorba signala: • Analogno / digitalni pretvornici • Digitalno / analogni pretvornici • Napon / frekvencija • Frekvencija / napon D= konst * U U= konst * D f = konst * U U= konst * f 77 .

Analogno / digitalni pretvornici TAKT KRAJ PRETVORBE U ul (t ) START A/D DN −1 D0 CS µP 111 110 101 100 011 010 001 000 D idealna karakteristika U ul A Digitalno / analogni pretvornici Ui D0 D1 D/A Ui 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 0 0 0 1 0 1 1 1 DN −1 D 78 .

HALL-generator (mag. polje) .fotootpornik . Aktivni senzori: .potenciometar (pomak) .EM – indukcija (brzina) Pasivni senzori: .SENZORI I PRIHVAT SIGNALA Senzori su takvi elementi kod kojih neko električko svojstvo ovisi o jednoj fizikalnoj (neelektričkoj) veličini.piezokristal (sila) .tenzometar (deformacija) SENZORSKI SKLOP S SENZOR Prihvat i prilagoñenje e e = f (S ) S – fizikalna veličina e – električna veličina (analogna ili digitalna) • PODJELA: • Digitalni senzorski sklopovi – daju digitalnu informaciju o ulaznoj veličini (koja je analogna ili digitalna) • Analogni senzorski sklopovi – daju analognu informaciju o analognoj ulaznoj veličini 79 .fotodioda (svjetlo) .zavojnica s pomičnom jezgrom .

• DIGITALNI SENZOR .sklopka blizine (proximity switch) KOMPARATOR N S D0 "1" Ui A Uref S 0 digitalni izlaz (1 bit) + - D0 "0" pomak S Sklopka blizine služi za indikaciju približavanja predmeta (približavanje magneta Hall senzoru). MOSFET operacijsko pojačalo pojačava tu vrlo malu struju i održava napon na diodi UD ≈ 0. Vrijeme odziva je reda veličine µs. 80 . • ANALOGNI SENZOR .sklop za mjerenje rasvjete iul = 0 & R0 A UD = 0 & + U iD = k s ⋅ E izl U izl = U D + U R 0 = iD ⋅ R0 = & = k s ⋅ R0 ⋅ E Struja koju generira fotodioda linearno je zavisna od rasvjete.

Potrebno je takoñer i galvansko odvajanje trošila. DIGITALNI AKTUATORSKI SKLOP 0 ili 5V 1mA + R S T 100 mA TRANZIST.AKTUATORSKI SKLOPOVI D/A PARALELNI IZLAZ ANALOGNI AKTUATORSKI SKLOP M DIGITALNI AKTUATORSKI SKLOP M µR ULAZ KONTROLA Aktuatori pojačavaju energetski nivo izlaznih signala i prilagoñavaju oblik energije potrošačima (kontrolnim ureñajima). 81 . Releji takoñer omogućuju upravljanje velike snage iz kruga male snage (uz galvansko odvajanje). SKLOPKA RELEJ SKLOPNIK µR PI0 D0 ~ M D2 3x380V / 25 A Koriste se tranzistorske sklopke za pojačanje signala.

ON/ OFF upravljanje trošila 2.UPRAVLJANJE ISTOSMJERNE SNAGE 1. Pulsno-širinska modulacija (PWM) H – most za dvosmjerno upravljanje motora +UB A B A B 1 0 0 1 C 0 D 1 0 Funkcija naprijed + C M − D 1 0 0 1 1 0 0 1 1 natrag kocenje kocenje − A +UB B PNP M D NPN 82 . Analogna regulacija serijskim tranzistorom 3.

Regulacija upravljanjem u trenutku prolaza kroz nulu MOC 3022 F 150 Ω 10 mA Trošilo + Trijak φ Upravljanje pomoću optospojke – opto-trijaka radi galvanskog odvajanja upravljačkog kruga od mreže 220V Mogućnosti galvanskog odvajanja • • • • • • energetski transformator. ON/ OFF upravljanje trošila 2. DC/DC pretvornici (DC-> AC -> Transformator -> DC) 83 . optičko vlakno SSR . Fazna regulacija (promjena kuta upravljanja) 3.solid-state relay izolaciono pojačalo za analogne signale (sa opto-spojkama). impulsni transformator elektromagnetski relej opto-spojka.UPRAVLJANJE IZMJENIČNE SNAGE TRIJAKOM 1.

Solid State Relay Upravljački signal ide preko fotonaponske ćelije koju osvjetljava LED 84 .ž DC/AC SSR .

Darlington spoj.POLUVODIČKI ELEMENTI SNAGE Bipolarni tranzistor. MOSFET. TIRISTOR. TRIJAK C C B B Quasi-Darlington NPN E E Darlington NPN D C G S MOSFET snage G E IGBT-Insulated Gate Bipolar Transistor 85 . GTO TIRISTOR. IGBT.

LOGIČKI KONTROLER (PLC) • U početku zamišljen kao zamjena za relejnu (kontaktnu) logiku. Danas je to univerzalna komponenta za industrijsku automatizaciju. ULAZI SPOJ NA MREŽU 220V ~ IZLAZI PLC ANALOGNI I/0 + - PROGRAMATOR 1.PROGRAMABILNO . Instrukcijske liste (Instruction Set) LOAD I123 OR Q233 AND NOT I124 AND NOT I125 STORE Q233 I 123 I 124 Q 233 Q 233 I 125 86 . DIGIT.

Q= output.. Matematička notacija (za istu funkciju): Q233=(I123 OR Q233) AND NOT I124 AND NOT I125 • Ugrañeni programski elementi u PLC-u: Logičke operacije AND OR NOT XOR ADD DIV MUL SUB Aritmetičke operacije Ostale operacije: S/ R – BISTABILI Set/ Reset SR – POSMAČNI (SHIFT) REGISTRI C – BROJILA (GORE/ DOLJE) C. 8 ili 16 bita) 87 . LD jezik (LADDER DIAGRAM – stepenasti dijagram) I 124 I 125 I 123 Q 233 Q 233 Nazivaju se i kontaktni planovi (uobičajeni u montaži postrojenja) 3..0 – BRZO BROJILO TR – VREMENSKI SKLOP ZA KAŠNJENJE A/D PRETVORNIK D/A PRETVORNIK • Varijable: I= input.2. M= marker (1.

automatsko odreñivanje rasporeda i spojeva Automatska montaža sklopova Automati za montažu sklopova i lemljenje spojeva Automatsko testiranje Računalo testira gotove sklopove 88 . PLA (Programmable logic array) Projektiranje tiskanih pločica (PCB) Izrada sheme. Projektiranje integriranih krugova Silicon compilers.ELEKTRONIČKE TEHNOLOGIJE Računala se koriste u svim fazama od projektiranja. proizvodnje do testiranja elektroničkih ureñaja Projektiranje elektroničkih sklopova Simulatori na PC računalu.

mikroelektromehanički sustavi (inkjet printeri. itd. žiroskopi. GSM) Primjeri: • Mikroprocesori nove generacije (veća brzina – manja potrošnja energije) • Video kamera na jednom integriranom krugu • Mikrovalni integrirani primopredajnici (za mobilnu telefoniju i bežične mreže) • Endoskopske kamere u obliku kapsule (koje se gutaju) • Radio-frequency identification (RFID tag) • MEMS . ubrzanja. DivX) 89 . kodiranje itd. senzori pritiska. spremanja i prijenosa informacija • Razvoj novih algoritama za obradu informacije (kompresija.) • Digitalizacija funkcionalnih blokova (prijenosa i obrade signala) • razvoj senzorike • Umrežavanje (Internet. DLP projektori. niže cijene • Nove metode obrade.TRENDOVI RAZVOJA ELEKTRONIČKIH UREðAJA • Veći stupanj integracije i minijaturizacije.) • Bežične mreže senzora (WSN: wireless sensor networks) • digitalizacija i kodiranje audio i video signala (High Density DVD. veće brzine rada.

Osciloskop Prikazuje vremensku funkciju signala (frekvencije 1 Hz – 1 GHz) Načini rada: 1. na X ulazu je pilasti napon (vremenska baza) . auto . D/A karticu i odgovarajući software. upravljanje. Y2 = func(t). prikazuje X-Y ovisnost.manual 2.PC-based oscilloscope (PCO) 3. PC osigurava akviziciju. prikaz na ekranu i spremanje rezultata. na X osi je Y1 napon Izvedbe: • Osciloskop s katodnom cijevi . mreža 50Hz. Akvizicijski sustavi s personalnim računalom Sadrže A/D. pravokutnog ili trokutastog valnog oblika (oscilator frekvencije 1 Hz – 10 MHz) 2. Generator funkcija Generator sinusiodalnog.ELEKTRONIČKA INSTRUMENTACIJA 1. Y2 = func(Y1).Digital storage oscilloscope (DSO) • Osciloskop na personalnom računalu . Y1.okidanje (trigger): Y1/ Y2.Cathode-ray oscilloscope (CRO) • Osciloskop sa digitalnim spremanjem . umrežavanje 90 . matematičku obradu.

htm http://www.Tipični izgled prednje ploče osciloskopa Interna struktura osciloskopa s katodnom cijevi Primjeri upotrebe instrumentacije mogu se naći na Internetu: http://www.co.uk/design.htm 91 .doctronics.co.uk/scope.doctronics.

<kraj dijela B> 12/12/2011 92 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful