B - ELEKTRONIKA

• Literatura:
J. Grilec, D. Zorc: ″Osnove elektronike″, Školska knjiga, Zagreb. T. Šurina: ″Tranzistorska tehnika″, Tehnička knjiga, Zagreb. P. Biljanović: ″Elektronički sklopovi″, Školska knjiga, Zagreb. P. Biljanović: ″Mikroelektronika″, Školska knjiga, Zagreb. J. Millman, A. Grabel: ″Microelectronics″, Mc. Graw Hill. L. Frenzel, ″Electronics Explained: The New Systems Approach to Learning Electronics″, Elsevier NEWNES.

• ELEKTRONIKA se bavi voñenjem struje kroz poluvodiče, plinove i vakuum, te pripadnim elementima i sklopovima. Općenito, bavi se obradom informacija i pretvorbom energije.
ELEKTRONIČKI ELEMENTI, SKLOPOVI, UREðAJI

• Područja:
Opća elektronika (elementi, sklopovi, integrirani sklopovi) Analogna – digitalna – računalna (informacijska) Visokofrekventna, mikrovalna tehnika, optoelektronika, energetska elektronika, itd. Po namjeni: avionika, automobilska, biomedicinska, itd. Profesionalna elektronika - Potrošačka elektronika

1

• SADRŽAJ
Elektronički elementi: diode, tranzistori, tiristori Elektronički sklopovi: ispravljači, stabilizatori napona, pojačala, povratna veza, oscilatori, tranzistorske sklopke Operacijska pojačala Digitalni integrirani sklopovi: logički sklopovi, bistabili, memorije Mikroračunala

Dodatna poglavlja za kolegij Elektronika (mehatroničari):
Linearni integrirani sklopovi: primjena operacijskih pojačala, regulatori napona, pojačala snage, vremenski sklopovi Senzori, akvizicija signala, A/D i D/A pretvornici, aktuatori Programabilni logički kontroleri Elektronička instrumentacija

2

POLUVODIČI

Kovalentna veza sa 4 susjedna atoma u kristalnoj rešetki Germanij i silicij su 4-valentni, struju vode elektroni i šupljine

slobodni elektron

šupljina

Generiranje parova elektron-šupljina i rekombinacija Dodavanje 3 ili 5-valentnih primjesa povećava vodljivost n-tip(5-valentna primjesa): mnogo slobodnih elektrona, mnogo nepokretnih + iona, malo šupljina (manjinski nosioci ) p-tip(3-valentna primjesa): mnogo šupljina, mnogo - iona, malo elektrona (manjinski nosioci)

3

ZAPORNI SLOJ n + + + + + + + - p - - + + + - - Difuzija 4 .

Q + - V ∆V difuzni napon iznosi oko 0.3V za germanij 5 . 0.7V za silicij.

POLUVODIČKA DIODA p n p A n K + + p n + + p n 6 .

KARAKTERISTIKA DIODE A + - V I p [A] 4 U z [kV ] Uzo ϑ 2 1 0. područje proboja Idealna dioda? Dioda je nelinearni element ->grafičko rješavanje strujnog kruga 7 . zaporno područje.5 ϑ Upo 1 2 Up[V] 10 20 I z [µA] • Propusno područje.

ISPRAVLJAČI ~ ~ + = − ISTOSMJ. TROŠILO ~u u = uD + uR R u UM U ef U sr T 2 T t U DMAX napon na trošilu: T 2U ef . sin 1 U U sr = ∫ uR (t ) dt = M = T 0 π π 1 2 UM U ef = ∫ uR (t )dt = 2 T 0 T 8 .

Filtriranje ispravljenog napona u i ′ U SR R C C bez C ~ u USR t T/2 T PUNOVALNI ISPRAVLJAČ Graetzov mostni spoj u + UM + - ~ T t napon na trošilu : 2 U sr = U M π U ef = UM 2 9 .

83UM = 1. T 12 5T 12 t U sr 1T = ∫ u dt T 0 5T /12 [0.17Uef T/ 10 .. T ] 1 U sr = 3 ⋅ T 2π 3 3 ∫12UM sin T tdt = 2π UM = 0.TROFAZNI POLUVALNI ISPRAVLJAČ R S T R 0 u UM R S T R S ..

.TROFAZNI PUNOVALNI ISPRAVLJAČ A R S T B u UM R S T R S . u S = U M sin  t−  T 3  T 3 6 π UM = π U ef = 2. T 12 5T 12 t U SR 1 = T T ∫ (u 0 A0 1 − u B 0 ) dt = ⋅ 6 ∫ (u R − u S )dt T T / 12 T /4 u R = U m sin U SR = 3 3 2π 2π   2π t ..34U ef 11 .

ZENER DIODA ID R= UD 0.7V ∆I U I ∆u ∆i .statički R .dinamički R UZ ∆U r= S = 1/ r . IZ Probojni napon ovisi i o temperaturi (temperaturni koeficijent) Simboli: IZ K A K A 12 .Zenerov otpor ∆U Z = rZ ∆I Z Zenerova dioda radi u području proboja.

ρ =  ST   ∂I   T U  ∂U  .• STABILIZACIJA NAPONA IT G UG S U ST T U ST = f (U G . UST velik σ UG mali ρ bez st .faktor stabilizacije T = konst . IT 13 . IT ) ∆U ST = ∂U ST ∂U ST ∆U G + ∆IT ∂U G ∂IT G σ =  ∂U   ST  I   ∂U  .unutrašnji otpor (negativan) G = konst UST bez st .

IZ konstrukcijom točku po točku: IZ rZ U RT Minimalni ulazni napon: IT = I G − I Z IT = UST U U G ≥ U Z 0 (1 + IT RS ) RT IT RT = ctgα IG α RT IZ IT U U UST UG 14 .STABILIZATOR SA ZENER-DIODOM (PARALELNI) iG iT iZ RS UG + RS U RT UG U IG UG RS U G = U + I G RS U G U G U :UG RS 1= I U + G UG UG RS Grafičko rješenje IT=IG .

EFFECT TRANSISTOR.visok ulazni otpor (109 Ω) 15 . uvod D: drain .izvor.odvod G: gate – vrata (upravljačka elektroda) D G n − kanal S IG ≅ 0 G-S kontrolni krug (ulazni). D-S radni krug (izlazni) Naponsko upravljanje . FET (JFET) G D ID p p U GS UDS n S S: source .TRANZISTOR S EFEKTOM POLJA = FIELD.

MOSFET (Metal-Oxide-Silicon FET) a) samozaporni n-kanalni.ulazna I D [mA] 20 izlazna 0 − 0.5 UGS [V ] −2 − 2.5 U DS = 10V −1 10 − 1. ID ID 5 b) samovodljivi n-kanalni 4 3 U GS [V ] D G S 2 1 UGS ID a) UDS 2 1 0 ID U GS [V ] D G S −1 −2 UGS b) UDS 16 .5 UGS [V ] S = −2 ∆ID ∆ U GS −1 U 0 10 20 U DS [V ] DS = const .

20 mA ulazna karakteristika npn izlazna karakteristika pnp I C [mA] 200 I B [mA] 2 I B [mA] 2 1 100 1 0 0.2 mA IC = 10. do 5kΩ IB ∆U BE ∆I B 17 .0 mA IB = 0.BIPOLARNI TRANZISTOR (Transfer Resistor) C n IC IB p B n E IE Primjer: IE = 10. 5 0 10 20 30 U CE [V ] UBE[V] IC = B IB (B manjeg iznosa u zasićenju) Ru = ru = U BE .

.min UCE min = UCEzas B UCE max = UBB UCE [V ] 0 • Usporedba s običnom sklopkom: tranzistor je istosmjerna sklopka vrijeme preklapanja kratko –> mogućnost regulacije vijek trajanja elektromagnetske smetnje – bez iskrenja Tipično: UCE min ≈ 0.2 V .TRANZISTOR KAO SKLOPKA I I =0 U S = U BB S R I = Imax = UBB IC R IB UBB UBB R IC [mA] = IC max A UBB R US = 0 IB U BB = I C R + U CE I B min I C max U BB = = B RB IC.5 V.. IC min < 1µA 18 . 0.

Pu A[B ] = log uz U u2 U i2 Pu = .dinamičko pojačanje Ui zasićenje A α Uu A = tgα = Ui Uu istosmjerno pojačalo izmjeničn o zasićenje 0 fd fg f Pojačanje kaskadno vezanih pojačala X u1 A1 Xi1 Xu2 A2 Xi2 A= X i 2 X i1 ⋅ = A1 ⋅ A2 X u1 X u 2 Pi Pu Logaritamska jedinica: Bel P A[dB ] = 10 log i .POJAČANJE (Odnos istovrsnih fizikalnih veličina na izlazu i ulazu) Xu Xi Xi Xu ∆X i A= ∆X u A= .statičko pojačanje . Pi = Ru Ri U i2 Ru U R Av [dB ] = 10 log 2 ⋅ = 20 log i − 10 log i Uu Ru U u Ri 19 .

PRILAGOðENJE OTPORA IZMEðU POJAČALA P oja čalo 1 I P ojačalo 2 Ri E U Ru E = I (R i + R u U = IR u ) • Optimalni odnos Ri i Ru za različite kriterije Naponsko prilagoñenje: što veći napon U= E R 1+ i Ru ⇒ Ru >> Ri (prednost FET-a) Prilagoñenje prema korisnoj snazi: što veća snaga PK = I Ru = 2 (Ri + Ru ) E2 2 Ru ekstrem pojačanja snage: dPK =0 dRu ⇒ Ri = Ru Paradoks: u ovom slučaju se pola snage se gubi u Ri ! 20 .

TRANZISTORSKO POJAČALO Za pojačanje signala može se koristiti bipolarni tranzistor ili FET ID R U i = U DS Uu = UGS UB + ∆ U GS −∆ UB R ID ID ⋅ R U DS Ui ID A A ∆I D A0 A0 UGS ∆U GS ∆ U DS UB U DS A= S′ = ∆U i ∆U u ∆I D ∆I = D ∆U GS ∆U u Ui = U B − I D R U i + ∆U i = U B − (I D + ∆I D )R → ∆U i = −∆I D R ⇒ A= − ∆I D R = −S ′R ∆U u 21 .

POJAČALO NAPONA (BIP.6 0. TRANZISTOR) I C [mA] 20 100 I B [µA] 80 60 10 A0 40 20 I B [µA] 100 80 10 40 20 0.5 0.7 10 20 30 UCE [V ] U BE [V ] a) Jednostavno pojačalo R U − U BE IB = B R pomak radne točke (drift) ϑ2 > ϑ1 ϑ1 Definiranje statičke radne točke A0 pomoću otpora R Odjeljivanje stupnjeva pojačala pomoću kondenzatora 22 .

b) Pojačalo s stabilizacijom radne točke UB R IB = +∆ −∆ U B − U BE − U E R ϑ Stabilizirajuće djelovanje IC UE IB IC c) Poboljšano pojačalo s stabilizacijom radne točke UB R1 IB RC R2 RE Preporuča se IR2>>IB (IR2=10 IB) UE ≥ 1V URC =UCE d) Pojačalo s FET-om ID U GS R1 R2 I D R2 23 .

stabilnost.Odreñivanje radne točke: UGS+IDR2= 0 (IG=0) -UGS= IDR2 -rješava problem DRIFT-a POVRATNA VEZA µX i µ Xi A= Xi .Zajednička točka (masa ) . neosjetljivost na smetnje. osjetljivost na poremećaje b) µ<0 → Ap<A → negativna povratna veza. linearnije pojačalo Za A >>1 (Ap ≈ -1/µ) neovisnost o promjenama A 24 . X u + µX i Ap = Xi Xu Xu A Ap A 1 = 1 − µA 1 −µ A | µ |≤ 1 Ap = a) 0<µ<1/A → Ap>A → pozitivna povratna veza povećana nestabilnost..

Ulazni otpor vrlo velik. Izlazni otpor mali.RAČUNSKO POJAČALO (Operacijsko pojačalo) U− U+ − U + U i = A(U + − U − ) = AU A >>> 1 6 (do 10 ) 0V U je uvijek vrlo malen («virtualna nula»). Izlazni raspon Ui – ograničen naponom baterije Matematički model nepotrebna grafička rješenja. • Invertirajuće pojačalo (invertor) I R0 Uu R − + U i = − A(U u + IR ) Ui (1) ( 2) I= Ui −Uu R + R0 Uvrštenjem (2) u (1) i separacijom varijabli : Ui = − R0 U R + R0 u R+ A Ui ≅ − R0 Uu R 25 .

• Neinvertirajuće pojačalo R I R0 Ui = A(Uu − IR) I= Ui − Uu + Ui R + R0 Ap = Ui R = 1+ 0 Uu R • Zbrajatelj (sumator) R1 U1 U2 R2 I R0 Ui = −AU U = Ui − R0 ∑In n U3 R3 U − + Ui In = U −Un Rn U ≈ 0. U 1 << 1 → Ui ≈ −R0 ∑ n A n Rn • Integrator R Uu U I C U i = − A(U u + IR) (1) − + U i = U u + IR + Ui q C (2) (3) q = ∫ Idt Uvrštavanjem (3) u (2 ) te I iz(1) u (2) dobije se: U  1 1   U u + i dt 1 + U i = − A RC ∫  A  26 .

<< U u A A → Ui ≈ − 1 ∫ U u dt RC Uu Ui • Zamjenom mjesta R i C → derivator: U i ≈ − RC dU u dt 27 .Ui 1 << 1.

OSCILATOR Pojačalo s pozitivnom povratnom vezom i µ =1/A Ap = + 1 Xi = Xu 1 − µ A ⇒ Ap → ∞ ( X u = 0) LC oscilator C + L + f = 1 2π LC Svojstva: valni oblik. frekvencija.njihalo N S − L1 + − L2 + + U 28 . stabilnost frekvencije Mehatronički oscilator .

rešetka k Ia 0 U gk Ua − U gk Ua Koristi se za velike snage (napone) ili za specijalne namjene 29 .anoda k .VAKUUMSKA TRIODA a g a k g a .katoda g .

F.37 J0 J = J0 ⋅e − x δ x δ δ .VISOKOFREKVENTNO ZAGRIJAVANJE • Induktivno zagrijavanje metalni predmet zagrijava se zbog vrtložnih struja i eventualno gubitaka histereze V. Generator gustoća inducirane struje eksponencijalno pada prema unutrašnjosti predmeta (f =100 kHz do 15 MHz) J0 0.dubina prodiranja: δ =K ρ µr ⋅ f 30 .

31 . Gen . porast temperature ϑ↑ IC V . drvo. guma.• Dielektričko zagrijavanje u dielektriku dolazi do pomaka elementarnih dipola. tg δ = IR IC U 1 = R = U ω RC 1 ωC I δ R C IR U U2 = U 2ω C tg δ P= R zagrijavaju se plastični materijali.. unutarnje "trenje". papir.F ..

TIRISTOR (SCR: Silicon Controlled Rectifier) A p G n p n G A A G K K K IA c a – karakteristika blokiranja b – prekretni napon: Up = f(IG) IA0 d a IG b Up UAK c – karakteristika voñenja d – zaporna karakteristika ~ ~ ~ 32 .

TIRISTORSKI ISPRAVLJAČ u UM AC M GENERATOR IMPULSA π α β 2π ωt α ≤ 180° .kut paljenja.kut voñenja. protjecanja U sr 1 = ∫ U M sin ω t 2π α π π d (ω t ) = UM (1 + cos α ) 2π I sr = sin 2α 2 U sr RT U ef = U 1 2 U M sin 2 ω t d (ω t ) = M ∫ 2π α 2 π π −α + Primjer jednostavnog okidnog sklopa u D2 R ~ UT D1 C t uC 33 . okidanja β .

TIRISTORSKO PALJENJE MOTORA S UNUTRAŠNJIM IZGARANJEM Mehanička sklopka i e = −M di dt Tiristorska sklopka k1 12V R1 =/ = 400 V C1 C2 k2 R2 34 .

SWITCH) A2 n n p n n G n p A2 G A1 A1 IA IG − U A2 A1 U A2 A1 − IG − IA 35 .C.TRIJAK (TRIODE A.

FAZNA REGULACIJA IZMJENIČNE SNAGE U GA1 ~ i Polaritet Ug + − + − U A 2 A1 u. i UT Diac R C α t ~ D1 U ef = I ef = UM 2π IM 2π π −α + π −α + sin 2α 2 sin 2α 2 Služi za regulaciju snage otpornih trošila i univerzalnih motora 36 .

TERMISTOR Koristi se kao senzor temperature B NTC (negativni temp.TOPLINSKI OVISAN OTPORNIK . koeficijent) R [Ω ] 100 10 ϑ Rϑ = Ae ϑ .konstante izvedbe: A [Ω] B [°K] 1 0 o 200 ϑ [ C ] PTC (pozitivni temperaturni koeficijent) R [Ω ] 10 4 10 3 10 2 10 1 10 0 ϑ [o C ] može se koristiti za nad-temperaturnu zaštitu 37 .

NADTEMPERATURNA ZAŠTITA T + PTC k1 M k2 R ~ Beskontaktna sklopka (proximity switch) + + + + + C1 R T1 U U1 + T3 T2 R1 R2 C2 UH +∆ − ∆ U1 UB2 IC2 UC2 U B3 I C 3 U UB 2 38 .

7 ÷ 0 . R = A E −α α = 0 .9 R D > 10 M Ω R 1 0 00 lx = 30 ÷ 300 Ω 10 0 10 0 E 10 1 10 2 10 3 lx Brojač predmeta na tekućoj vrpci: +U IR RF T1 T2 RF N I B1 I B2 IR E 39 .FOTOOTPORNIK LDR CdS Ω 10 3 10 2 10 1 R A = konst.

osjetljivost S = ∆IF ∆E • Fotoelement: izvor napona (»sunčane baterije») IF 3000 2000 1000 U F [mV ] aktivni fotoelement E [lx ] 40 pasivni element: fotodioda 40 .FOTODIODA I FOTOELEMENT (FOTOČLANAK) • Fotodioda IF 150 100 50 I F [µ A ] 3000 2000 1000 E [lx ] U z [v] E [lx] + 0 0 20 40 -vrijeme porasta = 1 ns U .

itd.3 ÷ 3.fotoTRIAC SVJETLEĆA DIODA – LED I φ [lm] Up U I [mA] Uz0 ≈ 10 V Up = 1.fotoFET .fotoTiristor S ≈ 10 µA lx . Galij-arsen-fosfid (GaAsP).FOTOTRANZISTOR Srodne komponente: .5 V • Poluvodički materijali od kojih se izrañuje LED: Galij-arsenid (GaAs). Postoje izvedbe za sve osnovne boje RGB + IR + UV + bijela 41 .

matrica točaka Pokaznici (display) Druge tehnologije pokaznika: LCD (Liquid Crystal Display). rasvjeta. komunikacija 7 .segment display: Alfanumerički. 5 IU GALVANSKO ODJELJIVANJE IU Ii 42 .• Usporedba LED (diode) i sijalice: LED ima veću trajnost. itd. OPTOSPOJKA (OPTO-COUPLER) Ii do 1. Plazma. elektromehanički. Optospojke. LED je dinamički pogodnija (vrlo brzo uključivanje i isključivanje). I. LED emitira uzak spektar svjetlosti za razliku od sijalice koja pokriva daleko širi spektar (vidljiva svjetlost + infracrveno zračenje + ultraljubičasto zračenje) • Primjena LED: Signalizacija. DLP (Digital Light Processing -> Digital Micromirror Device). CRT (Cathode Ray Tube).R.

analogni i mješoviti integrirani krugovi ANALOGNI IC (linearni) operacijska (računska) pojačala komparatori napona generatori funkcija. referentni izvori specijalni IC za video. MSI. • Mnoštvo tehnologija: monolitni. ULSI (> 106 tranzistora) • Digitalni. manji utrošak energije. audio. hibridi • SSI.INTEGRIRANI KRUGOVI (IC) • Minijaturizacija: manji utrošak prostora. VCO stabilizatori napona. veće brzine • Integriraju se i sklopovi neizvedivi u diskretnoj izvedbi... LSI. komunikacije analogne sklopke i multiplekseri senzorski IC . IC za upravljanje snagom 43 . VLSI.

drivers.. ILI. Osnovna podjela digitalnih sklopova: kombinacijski i sekvencijalni sklopovi (sekvencijalni sadrže memorijske elemente). namjena (buffers..MJEŠOVITI IC (mixed signal) pretvornici U/f. CPLD. mobitele. PLL) multivibratori (bistabil. multiplekseri spec. Schmitt okidni skop. radio. mikrokontroleri. PAL. FPGA) mikroprocesori. monostabil. meñusklopovi itd. ROM) programabilni logički nizovi (PLA. NILI. registri memorije (RAM. 44 . D/A analogni meñusklopovi (analog interface circuits) vremenski sklopovi (timer-i) meñusklopovi za LAN mreže. itd. f/U. DIGITALNI IC osnovni logički sklopovi (I. A/D. komparatori dekoderi. NI. transceivers.) aritmetički sklopovi..) brojila. NE.

OSNOVNI LOGIČKI SKLOPOVI • Logička stanja: DA (1) ⇔ NE (0) ⇔ (zatvorena sklopka) (otvorena sklopka) • Logički I (AND) (+ ) H A B Z A B Z = A⋅B A B Z = A⋅ B Z = 0: nema spoja Z = 1: zatvoren krug H: napon napajanja (+) L: napon 0V ili ≈ 0V A L L H H B L H L H Z L L L H & A 0 0 1 1 B 0 1 0 1 Z 0 0 0 1 45 .

• Logički ILI (OR)
A A+B B

A

A B A+B
B

A+B

OR

A 0 0 1 1

B 0 1 0 1

Z 0 1 1 1

≥1

• Eksluzivno ILI (EX-OR) : A=1, B=1 • Logički NE (NOT)

Z=0

+
Z=A
A 0 1 Z 1 0

A

46

• Logički NE I (NAND, NI)

A B

Z = A⋅ B

A 0 0 1 1

B 0 1 0 1

AB 0 0 0 1

AB

1 1 1 0

• Logički NE ILI (NOR, NILI)

A B

Z = A+ B

A 0 0 1 1

B 0 1 0 1

A+B 0 1 1 1

A+ B

1 0 0 0

47

SLOŽENI LOGIČKI SKLOPOVI
• POLUZBRAJALO

A B

S

H

P

A 0 0 1 1

B 0 1 0 1

S 0 1 1 0

P 0 0 0 1

- teže se proširuje

• ZBRAJALO

A B P

S

F

Ps

A 0 0 1 1 0 0 1 1

B 0 1 0 1 0 1 0 1

P 0 0 0 0 1 1 1 1

S 0 1 1 0 1 0 0 1

Ps 0 0 0 1 0 1 1 1

- lako se proširuje na višebitne brojeve
48

. Demultiplekser: Serijska informacija s E pojavljuje se na izlazu adresiranom preko A0. 15 • MULTIPLEKSER I KODER MULTIPLEKSER 0 .• KOMPARATOR A. A2 pojavi se na OUT Jedan aktivan ulaz (od n) aktivira jedan m-bitni broj (kod) na izlazu ROM = DEKODER + KODER 49 . .. .. A3. 7 A0 A1 A2 KODER (ENKODER) 0 1 OUT n 0 1 m Ulaz adresiran preko A0. B su 4-bitni binarni brojevi (bit = binarna znamenka) A0 A1 A2 A3 A<B A=B A>B B0 B1 B2 B3 0000(2) … 0(10) 0001(2) … 1(10) 0010(2) … 2(10) 0011(2) … 3(10) … 1001(2) … 9(10) • DEKODER / DEMULTIPLEKSER A0 A1 A2 A3 E 0 Dekoder: E (enable) je konstantan.

• BISTABIL + U CC R11 R21 R12 T1 R 22 T2 Q Q S Q Q ≡ R R23 S R13 −UBB D Q D R SR S R T Q T Q Q Q JK J K Q Q Q S 0 0 1 1 R 0 1 0 1 Q q 0 1 x D 0 1 Q 0 1 T 0 1 Q q q J 0 0 1 1 K 0 1 0 1 Q q 0 1 q q – prethodno stanje x – nedefinirano (zabranjeno) R Sekvencijalni sklopovi: . D. T S Q S 0 0 1 1 R 0 1 0 1 Q q 0 1 0 Q q 1 0 0 Bistabil sastavljen od NILI vrata Q = Q !! 50 .asinkroni Q Dijeljenje frekvencije s2 Može zamijeniti SR.sinkroni .

7 RC • SCHMITTOV OKIDNI SKLOP (TRIGGER) Uu Ui U1 U2 t Ui H L U2 U1 Uu Uu Ui H L t 51 .• ASTABIL R C ui ui t generator pravokutnog signala • MONOSTABIL Q Q t C R t ≅ 0.

• BROJILO 0 Q C T T T 1 Q 2 Q R Q0 Q1 Q2 0 1 2 3 4 5 6 7 Q0 L H L H L H L H Q1 L L H H L L H H Q2 L L L L H H H H C C = Clock (ulaz) R = Reset (nadreñeni ulaz) 1 2 3 4 5 Binarno brojilo Dekadsko brojilo zahtijeva dodatne povratne veze Sinkrona brojila su općenito brža reverzibilna i programabilna brojila 52 .

pomicanje lijevo .desno ←→ • MEMORIJA A0 An R/ W RAM Random Acces Memory R/W Statička i dinamička Ovisnost sadržaja o napajanju D0 Dm 53 .• REGISTAR D D D D D D D D 8 − bit Radi se o nizu bistabila koji se zajednički upravljaju Mogućnosti: − paralelno postavljanje i očitavanje (brisanje) − serijsko postavljanje.

ROM. traka proces CPU SABIRNICE adresa podataka kontrolnih signala PIO CPU.MIKROPROCESOR Mikroprocesorski računalni sustav sastavljen od jedne ili više IC komponenti RAM ROM tastatura ekran disk. KONTROLIRA ROM: SADRŽI POHRANJENE STALNE PODATKE RAM: PAMTI PRIVREMENO PIO: KOMUNICIRA S OKOLINOM 54 . PIO . USKLAðUJE. RAM.funkcionalne jedinice CPU : RAČUNA.

Diode-Transistor-Logic TTL . VLSI mogućnosti prijelaza na druge skupine potrošak snage po jediničnom sklopu • Karakterističan osnovni sklop svake skupine RTL . MSI.Resistor-Transistor-Logic DTL . LSI. KRUGOVA Tehnologije odreñuju svojstva pojedinih logičkih sklopova Unutar skupine: direktna mogućnost spajanja krugova • KARAKTERISTIKE napon napajanja temperaturno područje primjene faktori razgranjivanja (branch) vrijeme propagacije impulsna svojstva granice dozvoljenih smetnji izbor različitih sklopova SSI.Complementary MOS 55 .Transistor-Transistor-Logic HTL .SKUPINE DIGITALNIH INT.Emiter-Coupled-Logic CMOS .High Treshold (Level) Logic ECL .

Usporedba karakteristika pojedinih familija: TTL bazni Napon napajanja [V] Potrošnja jed.2 25÷6 0 0. sklopa [mW] Vrijeme propagacije [ns] Faktor razgranjivanja 5 10 10 10(30) L 5 1 30 10 S 5 20 3 10 LS 5 1÷2 4÷10 20 HTL ECL 15 30 110 10 -5.7÷2 - CMOS 3÷15 1nW / 100 Hz 20-35 50 56 .

2 1.TTL LOGIČKA SKUPINA Temeljni sklop: NE I (NAND) + 5V R1 4k R2 1.0 0.4 2. L Uu [V] 0.4 57 .3 0.2 max.6 k R4 130 Ω T1 Uu T2 T3 L Ui L H L H H H H L L H H R3 1k Ui [V] 3. H 2.0 2.4 3.4 0.3 tip.2 0.8 1. H min.4 tipična granica smetnji za L tipična granica smetnji za H 2. L min.

izvor (source) "L": 16 mA max .ponor (sink) Postoje inačice istih logičkih struktura i rasporedom priključaka sa smanjenom potrošnjom i većom brzinom.6 mA max iz ulaza • IZLAZNA STRUJA TTL SKLOPA "H": -400 µA max .• ULAZNA STRUJA TTL SKLOPA "H": 40 µA max u ulaz "L": -1. u bipolarnoj i CMOS tehnici 58 .

MOSFET n-kanal samozaporni D SUBSTRAT N N ID UG > 0 S G D G S 0 P U DS • CMOS (Complementary metal–oxide–semiconductor) – izvedba invertora: +V T2 p-kanal D2 D1 G1 S1 S1 G1 N+ N+ P+ G S2 G2 ulaz D1 D2 S2 G2 P+ izlaz T1 n-kanal p N substrat Ui UH Uu UH 2 Prijenosna karakteristika invertora 59 .

HLAðENJE POLUVODIČA .TOPLINSKI ODNOSI poluvodič kućište hladnjak E T p < 200o C za Si P[W ] = ∆T [ o C ] RT [ C / W ] o B C ambijent Tp Rpk kućište Rkh hladnjak Rha Ta ambijent Pmax = Tp max − Ta max ∑R • Za velike snage: hlañenje strujanjem zraka hlañenje vodom 60 .

akvizicija signala. trendovi razvoja Elektronička instrumentacija 61 . upravljanje snagom Procesno računalo Mikrokontroleri Programabilni logički kontroleri Elektroničke tehnologije. senzori. Aktuatori. vremenski sklopovi Signali. pojačala snage. A/D i D/A pretvornici. regulatori napona.DODATNA POGLAVLJA ZA KOLEGIJ ELEKTRONIKA (MEHATRONIČARI) Linearni integrirani sklopovi: primjena operacijskih pojačala.

PRIMJENE LINEARNIH INTEGRIRANIH KRUGOVA SKLOPOVI S OPERACIJSKIM POJAČALIMA Diferencijsko pojačalo R2 R1 V1 V2 2 3+ R3 −LM 107 6 VOUT R2  R1 + R 2  R 4 V OUT =  V2 − V1  R1  R 3 + R 4  R1 za : R1 = R 3 i R 2 = R 4 V OUT = R2 (V 2 − V1 ) R1 R4 Pretvornik struje u napon R1 I IN R2 2 3 + −LM 107 6 VOUT V OUT = I IN R 1 Pretvornik napona u struju (strujni izvor) V+ IO VIN 3 + 2 − LM 107 01 2N 3456 02 2 N 2219 R2 10K IO = V IN R1 V IN R1 ≥ 0V 62 .

6V R1 +V 2 3 + − 1077 LM 4 6 VOUT R2  R  Vout = Vz 0 1 + 3   R2    R3 Generator pravokutnog napona R1 160 K 2 0.Referentni izvor (konstantnog) napona 1N 4611 zener _ 6.01µF C1 3 + −LM101A R3 160 K 6 VOUT R2 910 K Generator funkcija 47 k 6Hz − 70k Hz 560 + 15V 13 9 1M pravokutni 14 10 + − trokutasti 8 LM 324 − 4 11 12 + − 15V 15k 10 k 470 k 1M + 8k 1N 4004 − sinusni 63 .

) + Ubat 2 + 14 8 7. audio pojačala. itd.3 Zvučnik Uu − 6 Spajanje integriranog audio pojačala LM380 64 .IZLAZNO POJAČALO SNAGE + Ubat NPN + Ubat Uu T1 Ui Uu Ui RT a) emitersko slijedilo PNP T2 −Ubat RT b) push-pull spoj Maksimalna snaga PNP-NPN push-pull spoja (s dvije baterije): U 2 ef U 2TM (U bat − 0.7 ) PM = = = RT 2 RT 2 RT 2 Koriste se za upravljanje snage na trošilima veće snage (upravljanje motorima.

STABILIZATORI NAPONA RS + η = 100 % RT + RT η= Rs + RT RT Metode regulacije snage 1. Linearni stabilizator napona:  R  U iN = U ref 1 + 1   R2    U u min = U i + U u −i min Stabilizator η≅ Ui Uu Uu Ru 1 C T1 E 2 B Ui Ii RT R3 − + Uu − UREF R2 3 + R1 65 .

ostatak AC u DC izlazu Pulsno širinska modulacija (Pulse Width Modulation – PWM) U1 + _ U2 U1 ′ U2 U2 t t t 66 . Prekidački (switching-SMPS) stabilizator napona Prednosti SMPS: manje dimenzije i težina. širi raspon ulaznog napona Mane SMPS: lošija dinamička svojstva.2. veće iskorištenje.

više izlaznih napona.+ - Uu Uz + T1 PW M - t IL D T L + C R2 RT Ui R1 BUCK – Izlazni napon manji od ulaznog UT + _ Ug UZ + UT > Ug L T1 D R1 C + _ R2 RT _ BOOST – Izlazni napon veći od ulaznog + UT 1 Ug _ + UT2 _ FLYBACK – Izlazni napon veći ili manji od ulaznog. AC/DC 67 . Pretvornici: DC/DC. DC/AC. galvansko odvajanje 3.

Podesivi stabilizator (linearni regulator napona) LM 317 VOUT= 1.25/ R1 LM317HV VIN ≥ 28V VIN ADJ VOUT VOUT V IN C1 VIN ADJ VOUT R1 = 240Ω + R1 = 1. Fiksni 3-terminal regulatori napona LM 78xx i LM 79xx + 12V 7812 1N4007 7805 + 5V + + 1µF 0V − 12V + 2200µF 1N4007 220 VAC TRAN SFOR MER 1µF 1N4007 1N4007 + 2200µF 7912 7905 − 5V + 1µF + 1µF Stabilizirani izvor napajanja 220V AC --> + 5V. -5V. 68 . -12V Svaki integrirani stabilizator ima ugrañeno strujno ograničenje i nadtemperaturnu zaštitu.22 Ω C1 = 0.1µF R 2 = 5kΩ 0. STABILIZATORIMA 1.IZVORI NAPAJANJA S INT.25 · (1+ R2/R1) + IADJ · R2 LM317HV IOUT = 1.1µF C 2 = 1µF RT Stabilizator napona Stabilizator struje 2. +12V.

limit vremena i drugo) • baterije su osjetljive na prekomjerno punjenje i pražnjenje 69 . temperaturi.. Baterijsko napajanje + + + − − − • punjenje baterije: konstantnom strujom (NiCd) ili naponom (Pb). kapacitet baterije ovisi o struji pražnjenja. ovisno o vrsti baterije. 12h. automobila i sl. mogući su kratkotrajni prenaponi do 500% nominalnog napona (standardno +/. vrijeme punjenja 1h .M.Napajanje elektroničkih sklopova – zaštitne mjere SKLOPKA MREŽA OSIGURAČ VARISTOR PRENAPON E.10%). starosti • kriterij za kraj punjenja ovisi o vrsti baterije i brzini punjenja (napon baterije. t=Q/I • Q=I*t [Ah]. FILTER TRAFO (IZOLACIJA) ISPRAVLJAČ F + 0 − GND STABILIZATOR LIMIT STRUJE + IN GND OUT PRENAPON + TROŠILO − − Kod električne mreže. temperatura.

1 * Ra * C) +Ubat +Ubat Uk 5 RA 6 PRAG 8 5k −K + 2 5k 7 C T 2 OKIDANJE 5k − R R S + K1 Q FF 3 4 RESET Ui Q INVERTOR 1 ASTABIL – generator pravokutnog signala + V cc Ra 8 7 2 4 555 1 5 3 O U TPU T t1 t2 Rb 6 t1 = 0.693 (Ra + Rb )C t2 = 0.INTEGRIRANI VREMENSKI SKLOP – NE555 TIMER MONOSTABIL – generator jednog impulsa (t=1.693 (R b )C 70 C .

PROCESNO RAČUNALO
Računalo za upravljanje procesima i strojevima opremljeno je ulazno / izlaznim meñusklopovima koji ga povezuju s okolinom. - digitalni ulazi i izlazi - analogni ulazi i izlazi

DIGITALNA RIJEČ 1 ANALOGNI NAPON (0-10 V) SENZOR ANALOGNO DIGITALNI PRETVORNIK 0 1 0 0 1 0 1 ANALOGNI NAPON (0-10 V) DIGITALNO ANALOGNI PRETVORNIK REGULATOR M BRZINE MOTOR PRETVORNIK M

FIZIKALNA VELIČINA

DIGITALNI ULAZI ULAZNO / IZLAZNI MEðUSKLOP

DIGITALNI IZLAZI POKAZIVAČ 6 9 D B A C SPECIJALNI ULAZNO / IZLAZNI SKLOPOVI TAKT VEZA SA DRUGIM SISTEMIMA TASTATURA

ISPISNA MEMORIJA ( ROM )

ČITAJ / PIŠI MEMORIJA ( RAM )

uP

DIGITALNI SIGNALI

71

INTEGRIRANI MIKROKONTROLER (MCU)
(PRIMJER PROIZVODA)

AVR 8-Bit RISC.
Atmel’s new ARM7-based flash MCUs Atmel's AVR® microcontrollers have a RISC core running single cycle instructions and a well-defined I/O structure that limits the need for external components. Internal oscillators, timers, UART, SPI, pull-up resistors, pulse width modulation, ADC, analog comparator and watch-dog timers are some of the features you will find in AVR devices. AVR instructions are tuned to decrease the size of the program whether the code is written in C or Assembly. With on-chip in-system programmable Flash and EEPROM, the AVR is a perfect choice in order to optimize cost and get product to the market quickly.

72

Mikrokontroler aplikacija – robot upravljan svijetlom

+ 5V

RxD
+ 5V
LDR

2
3

AREF
AIN1

TxD

+ 5V

ATMega
+ 5V
LDR

328
AIN2

1

10

22 pF

16 MHz
9

+ 5V

7805

+ 9V

AVCC
VCC

20

+ 5V

47µ

7

0 ,1µ

2k 2

+ 6V

OUT1
+

PWM

2N 2222
PWM
IN1
OUT2

OUT3
AGND GND 22 8

19

5kΩ

+ 6V

+

_

Shema robota

73

....Tutorial * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * */ // ..Atmel AVR procesor ATmega328...to have different motor speed use PWM pins int motor_Pin0 = 5.arduino.h> // Call ServoTimer1 Class ServoTimer1 servo. A/D.. 8bit... zatim se preko USB pošalje u ARDUINO modul i pokrene. // motor speed . programirani procesor se utakne u pločicu koja se ugrañuje u robot -više imformacija na http://www..from 0 to 255... // Motor PWM Pin . PWM. EEPROM. // . RAM.... // input STOP signal // Servo #include <ServoTimer1.-.. // photo resistors pins int LDR2 = 4... // this vars will be used in the loop function int LDRVal1 = 0. int led_Pin1 = 13. 14 digitalnih.. 20 MHz.. // output LED pin int stop_Pin1 = 8.MOTOR & SERVO // Motor int motorSpeed = 250.LDR VARIABLES // Arduino pins (not chip pins) int LDR1 = 5. 6 analognih ulaza/ izlaza -razvojna okolina: Arduino Uno pločica + software -programska podrška bazirana na C++ sa velikim brojem gotovih funkcija -program se razvija na PC-u. int LDRVal2 = 0.cc Program za upravljanje robota (Arduino C jezik) /* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * Arduino Robot .. // declare servo1 as an instance of ServoTimer1 class 74 ... Procesor ima ugrañeni bootloader -kad je program ispravan.. FLASH.

. // turn left } else if (LDRVal1 == LDRVal2) { servo...write(90).attach(9).. // NOTE: ServoTimer1 only works with Arduino pins 9 and 10 servo. // turn right } else if (LDRVal1 < LDRVal2) { servo.initial settings...write(55).// .. SETUP // Servo pins servo.. 0). Serial..print(LDRVal1). // compare values and turn servo if (LDRVal1 > LDRVal2) { servo.void loop() { // read input LDR values LDRVal1 = analogRead(LDR1).println(LDRVal2). // center servo delay(500).void setup() { Serial.print(" "). LOOP } 75 . LDRVal2 = analogRead(LDR2). // wait 1/2 second digitalWrite(led_Pin1... // print LDR values into the console Serial... motorSpeed).. // center } // set motor speed if (stop_Pin1 == 1) analogWrite(motor_Pin0.write(90).... } // . else analogWrite(motor_Pin0. HIGH)..write(125).. Serial....begin(9600)...

generiranje signala (senzori) .obrada signala (processing) uzorkovanje.obrada slikovnog signala (prepoznavanje uzoraka) .SIGNALI Signali su vremenski promjenjive veličine koje nose informaciju Informatički kapacitet – količina informacije u sekundi Vremensko i frekventno područje (Fourierova analiza) Signali i smetnje . kompenzacija Postupci sa signalima: . električki vodič. interpretacija (prepoznavanje). kompresija.filtriranje.obrada video signala 76 .umrežavanje senzora (bežične mreže senzora) .obrada digitalnih signala .prepoznavanje) .obrada govornog signala (interpretacija . distribucija signala.spremanje signala magnetski medij. manipulacija i drugo .statistička obrada signala . . radio valovi. modulacija. interpretacija i manipulacija . optički medij.prihvat signala (acquisition) . poluvodičke memorije .prijenos signala multipleksiranje.prikaz signala (prezentacija) Obrada signala – analiza.obrada analognih signala . rekonstrukcija. prilagoñenje mediju vrste medija: optički medij.

Signali mogu biti analognog ili digitalnog tipa: u(t ) MJ. PODRUČJE u(t ) "1" t "0" t ANALOGNI SIGNAL DIGITALNI SIGNAL Pretvorba signala: • Analogno / digitalni pretvornici • Digitalno / analogni pretvornici • Napon / frekvencija • Frekvencija / napon D= konst * U U= konst * D f = konst * U U= konst * f 77 .

Analogno / digitalni pretvornici TAKT KRAJ PRETVORBE U ul (t ) START A/D DN −1 D0 CS µP 111 110 101 100 011 010 001 000 D idealna karakteristika U ul A Digitalno / analogni pretvornici Ui D0 D1 D/A Ui 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 0 0 0 1 0 1 1 1 DN −1 D 78 .

fotootpornik .SENZORI I PRIHVAT SIGNALA Senzori su takvi elementi kod kojih neko električko svojstvo ovisi o jednoj fizikalnoj (neelektričkoj) veličini. polje) .piezokristal (sila) .tenzometar (deformacija) SENZORSKI SKLOP S SENZOR Prihvat i prilagoñenje e e = f (S ) S – fizikalna veličina e – električna veličina (analogna ili digitalna) • PODJELA: • Digitalni senzorski sklopovi – daju digitalnu informaciju o ulaznoj veličini (koja je analogna ili digitalna) • Analogni senzorski sklopovi – daju analognu informaciju o analognoj ulaznoj veličini 79 . Aktivni senzori: .fotodioda (svjetlo) .HALL-generator (mag.EM – indukcija (brzina) Pasivni senzori: .zavojnica s pomičnom jezgrom .potenciometar (pomak) .

sklop za mjerenje rasvjete iul = 0 & R0 A UD = 0 & + U iD = k s ⋅ E izl U izl = U D + U R 0 = iD ⋅ R0 = & = k s ⋅ R0 ⋅ E Struja koju generira fotodioda linearno je zavisna od rasvjete.• DIGITALNI SENZOR . Vrijeme odziva je reda veličine µs. MOSFET operacijsko pojačalo pojačava tu vrlo malu struju i održava napon na diodi UD ≈ 0. • ANALOGNI SENZOR . 80 .sklopka blizine (proximity switch) KOMPARATOR N S D0 "1" Ui A Uref S 0 digitalni izlaz (1 bit) + - D0 "0" pomak S Sklopka blizine služi za indikaciju približavanja predmeta (približavanje magneta Hall senzoru).

SKLOPKA RELEJ SKLOPNIK µR PI0 D0 ~ M D2 3x380V / 25 A Koriste se tranzistorske sklopke za pojačanje signala. 81 . Releji takoñer omogućuju upravljanje velike snage iz kruga male snage (uz galvansko odvajanje). Potrebno je takoñer i galvansko odvajanje trošila.AKTUATORSKI SKLOPOVI D/A PARALELNI IZLAZ ANALOGNI AKTUATORSKI SKLOP M DIGITALNI AKTUATORSKI SKLOP M µR ULAZ KONTROLA Aktuatori pojačavaju energetski nivo izlaznih signala i prilagoñavaju oblik energije potrošačima (kontrolnim ureñajima). DIGITALNI AKTUATORSKI SKLOP 0 ili 5V 1mA + R S T 100 mA TRANZIST.

ON/ OFF upravljanje trošila 2. Pulsno-širinska modulacija (PWM) H – most za dvosmjerno upravljanje motora +UB A B A B 1 0 0 1 C 0 D 1 0 Funkcija naprijed + C M − D 1 0 0 1 1 0 0 1 1 natrag kocenje kocenje − A +UB B PNP M D NPN 82 . Analogna regulacija serijskim tranzistorom 3.UPRAVLJANJE ISTOSMJERNE SNAGE 1.

optičko vlakno SSR . ON/ OFF upravljanje trošila 2. Regulacija upravljanjem u trenutku prolaza kroz nulu MOC 3022 F 150 Ω 10 mA Trošilo + Trijak φ Upravljanje pomoću optospojke – opto-trijaka radi galvanskog odvajanja upravljačkog kruga od mreže 220V Mogućnosti galvanskog odvajanja • • • • • • energetski transformator. Fazna regulacija (promjena kuta upravljanja) 3. impulsni transformator elektromagnetski relej opto-spojka. DC/DC pretvornici (DC-> AC -> Transformator -> DC) 83 .UPRAVLJANJE IZMJENIČNE SNAGE TRIJAKOM 1.solid-state relay izolaciono pojačalo za analogne signale (sa opto-spojkama).

ž DC/AC SSR .Solid State Relay Upravljački signal ide preko fotonaponske ćelije koju osvjetljava LED 84 .

TIRISTOR. MOSFET. GTO TIRISTOR. IGBT. Darlington spoj.POLUVODIČKI ELEMENTI SNAGE Bipolarni tranzistor. TRIJAK C C B B Quasi-Darlington NPN E E Darlington NPN D C G S MOSFET snage G E IGBT-Insulated Gate Bipolar Transistor 85 .

PROGRAMABILNO . ULAZI SPOJ NA MREŽU 220V ~ IZLAZI PLC ANALOGNI I/0 + - PROGRAMATOR 1.LOGIČKI KONTROLER (PLC) • U početku zamišljen kao zamjena za relejnu (kontaktnu) logiku. DIGIT. Danas je to univerzalna komponenta za industrijsku automatizaciju. Instrukcijske liste (Instruction Set) LOAD I123 OR Q233 AND NOT I124 AND NOT I125 STORE Q233 I 123 I 124 Q 233 Q 233 I 125 86 .

0 – BRZO BROJILO TR – VREMENSKI SKLOP ZA KAŠNJENJE A/D PRETVORNIK D/A PRETVORNIK • Varijable: I= input.2. Q= output. Matematička notacija (za istu funkciju): Q233=(I123 OR Q233) AND NOT I124 AND NOT I125 • Ugrañeni programski elementi u PLC-u: Logičke operacije AND OR NOT XOR ADD DIV MUL SUB Aritmetičke operacije Ostale operacije: S/ R – BISTABILI Set/ Reset SR – POSMAČNI (SHIFT) REGISTRI C – BROJILA (GORE/ DOLJE) C. M= marker (1. LD jezik (LADDER DIAGRAM – stepenasti dijagram) I 124 I 125 I 123 Q 233 Q 233 Nazivaju se i kontaktni planovi (uobičajeni u montaži postrojenja) 3.. 8 ili 16 bita) 87 ..

proizvodnje do testiranja elektroničkih ureñaja Projektiranje elektroničkih sklopova Simulatori na PC računalu. automatsko odreñivanje rasporeda i spojeva Automatska montaža sklopova Automati za montažu sklopova i lemljenje spojeva Automatsko testiranje Računalo testira gotove sklopove 88 . PLA (Programmable logic array) Projektiranje tiskanih pločica (PCB) Izrada sheme. Projektiranje integriranih krugova Silicon compilers.ELEKTRONIČKE TEHNOLOGIJE Računala se koriste u svim fazama od projektiranja.

TRENDOVI RAZVOJA ELEKTRONIČKIH UREðAJA • Veći stupanj integracije i minijaturizacije. žiroskopi.) • Digitalizacija funkcionalnih blokova (prijenosa i obrade signala) • razvoj senzorike • Umrežavanje (Internet. veće brzine rada. spremanja i prijenosa informacija • Razvoj novih algoritama za obradu informacije (kompresija. kodiranje itd. DivX) 89 . niže cijene • Nove metode obrade. senzori pritiska.mikroelektromehanički sustavi (inkjet printeri. GSM) Primjeri: • Mikroprocesori nove generacije (veća brzina – manja potrošnja energije) • Video kamera na jednom integriranom krugu • Mikrovalni integrirani primopredajnici (za mobilnu telefoniju i bežične mreže) • Endoskopske kamere u obliku kapsule (koje se gutaju) • Radio-frequency identification (RFID tag) • MEMS . ubrzanja. DLP projektori. itd.) • Bežične mreže senzora (WSN: wireless sensor networks) • digitalizacija i kodiranje audio i video signala (High Density DVD.

pravokutnog ili trokutastog valnog oblika (oscilator frekvencije 1 Hz – 10 MHz) 2.Cathode-ray oscilloscope (CRO) • Osciloskop sa digitalnim spremanjem .ELEKTRONIČKA INSTRUMENTACIJA 1. auto . Akvizicijski sustavi s personalnim računalom Sadrže A/D. matematičku obradu. PC osigurava akviziciju.okidanje (trigger): Y1/ Y2. Y2 = func(t). Generator funkcija Generator sinusiodalnog. umrežavanje 90 . Y2 = func(Y1).manual 2.Digital storage oscilloscope (DSO) • Osciloskop na personalnom računalu . mreža 50Hz. prikazuje X-Y ovisnost. Y1. upravljanje. D/A karticu i odgovarajući software. na X osi je Y1 napon Izvedbe: • Osciloskop s katodnom cijevi . na X ulazu je pilasti napon (vremenska baza) . prikaz na ekranu i spremanje rezultata. Osciloskop Prikazuje vremensku funkciju signala (frekvencije 1 Hz – 1 GHz) Načini rada: 1.PC-based oscilloscope (PCO) 3.

co.htm http://www.htm 91 .Tipični izgled prednje ploče osciloskopa Interna struktura osciloskopa s katodnom cijevi Primjeri upotrebe instrumentacije mogu se naći na Internetu: http://www.co.doctronics.uk/design.uk/scope.doctronics.

<kraj dijela B> 12/12/2011 92 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful