You are on page 1of 301

Dr. sc.

eljko ain




AKTUARSKI MODELI
IVOTNIH OSIGURANJA
I dio
- osnove aktuarske matematike -






Sarajevo, 2009.

Naslov djela: AKTUARSKI MODELI IVOTNIH OSIGURANJA I dio
osnove aktuarske matematike


Autor: dr. sc. eljko ain


Izdava: Ekonomski fakultet u Sarajevu


Glavni i odgovorni urednik: prof. dr. Veljko Trivun, dekan


Lektor: Franjo Toli


Recenzenti: prof. dr. Blagota Lui
prof. dr. Mirko Pulji
prof. dr. Safet Kozarevi


Tira: 300


tampa: VMG Grafika, d.o.o. Mostar


Odgovorno lice tamparije: Vencel Pralas

Dr. sc. eljko ain, Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

i
KRATKI SADRAJ


SADRAJ i-iv
1. PREDGOVOR 1
2. STOHASTIKO - MATEMATIKE OSNOVE IVOTNIH OSIGURANJA 3
3. MODELI OSIGURANJA OSOBNIH RENTI PERIODINIH ISPLATA 78
4. MODELI OSIGURANJA KAPITALA JEDNOKRATNE ISPLATE GLAVNICE 194
5. BRUTO PREMIJE 253
6. MATEMATIKA ILI PREMIJSKA REZERVA 266
PRILOG I 279
LITERATURA 295




Dr. sc. eljko ain, Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

ii
SADRAJ

SADRAJ i-iv
1. PREDGOVOR 1
2. STOHASTIKO - MATEMATIKE OSNOVE IVOTNIH OSIGURANJA 3
2.1. Stohastike osnove i osobitosti vjerojatnosti ivota i smrti. 3
2.1.1. Teorija vjerojatnosti i zakon velikih brojeva.. 3
2.1.2. Osobitosti vjerojatnosti ivota i smrti. 5
2.1.3. Matematiko oekivanje. 11
2.2. Kvantifikacija vjerojatnosti smrti mortalitetne tablice.. 12
2.2.1. Statistike osnove mortalitetnih tablica 13
2.2.2. Karakteristike mortalitetnih tablica.... 19
2.2.3. Mortalitetne tablice kao temelj aktuarskih tablica 24
2.3. Ugradnja ekonomskih sastavnica - aktuarske tablice.. 31
2.3.1. Sastavnice aktuarskih tablica i njihove karakteristike. 31
2.3.2. Karakteristike i refleksije aktuarskih tablica.. 34
2.3.3. Korektnost aktuarskih tablica i financijske reperkusije. 36
2.4. Temeljni agregati mortalitetnih tablica - komutativne veliine.. 41
2.4.1. Karakteristike komutativnih veliina - pomonih brojeva 42
2.4.2. Kvantitativni odnosi komutativnih brojeva. 45
2.4.3. Izvedenice komutativnih brojeva.. 49
2.5. Suvremene odrednice stohastiko - matematikih sadraja ivotnog osiguranja.. 63
2.5.1. Neminovnost nadilaenja klasinih odrednica. 64
2.5.2. Unaprjeenje klasinih odrednica. 66
2.5.3. Efekti suvremenih odrednica 73
3. MODELI OSIGURANJA OSOBNIH RENTI PERIODINIH ISPLATA 78
3.1. Osiguranje jednakih osobnih renti 79
3.1.1. Godinje osobne rente.. 80
3.1.1.1. Neposredna doivotna osobna renta. 80
3.1.1.2. Odgoena doivotna osobna renta. 90
3.1.1.3. Neposredna privremena osobna renta. 95
Dr. sc. eljko ain, Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

iii
3.1.1.4. Odgoena privremena osobna renta. 111
3.1.2. Ispodgodinje osobne rente.. 113
3.1.2.1. Neposredna doivotna osobna renta. 114
3.1.2.2. Odgoena doivotna osobna renta. 118
3.1.2.3. Neposredna privremena osobna renta. 122
3.1.2.4. Odgoena privremena osobna renta. 126
3.2. Osiguranje varijabilnih osobnih renti.. 131
3.2.1. Godinje osobne rente.. 131
3.2.1.1. Rente se mijenjaju po zakonitostima aritmetike progresije. 132
3.2.1.1.1. Neposredna doivotna osobna renta. 132
3.2.1.1.2. Odgoena doivotna osobna renta. 134
3.2.1.1.3. Neposredna privremena osobna renta. 136
3.2.1.1.4. Odgoena privremena osobna renta. 140
3.2.1.2. Rente se mijenjaju po zakonitostima geometrijske progresije. 142
3.2.1.2.1. Neposredna doivotna osobna renta. 142
3.2.1.2.2. Odgoena doivotna osobna renta. 145
3.2.1.2.3. Neposredna privremena osobna renta. 147
3.2.1.2.4. Odgoena privremena osobna renta. 149
3.2.2. Jednogodinje osobne rente. 152
3.2.2.1. Rente se mijenjaju po zakonitostima aritmetike progresije. 152
3.2.2.1.1. Neposredna doivotna osobna renta. .. 152
3.2.2.1.2. Odgoena doivotna osobna renta. 157
3.2.2.1.3. Neposredno privremena osobna renta. 163
3.2.2.1.4. Odgoene privremene osobne rente. 169
3.2.2.2. Rente se mijenjaju po zakonitostima geometrijske progresije. 176
3.2.2.2.1. Neposredna doivotna osobna renta. 176
3.2.2.2.2. Odgoena doivotna osobna renta. 180
3.2.2.2.3. Neposredna privremena osobna renta. 184
3.2.2.2.4. Odgoena privremena osobna renta. 188
4. MODELI OSIGURANJA KAPITALA JEDNOKRATNE ISPLATE GLAVNICE 194
4.1. Osiguranje kapitala u fiksnom iznosu. 195
Dr. sc. eljko ain, Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

iv
4.1.1. Osiguranje kapitala za sluaj doivljenja.... 195
4.1.2. Osiguranje kapitala za sluaj smrti.. 201
4.1.2.1. Neposredno doivotno osiguranje kapitala za sluaj smrti... 202
4.1.2.2. Odgoeno doivotno osiguranje kapitala za sluaj smrti 205
4.1.2.3. Neposredno privremeno osiguranje kapitala za sluaj smrti... 207
4.1.2.4. Odgoeno privremeno osiguranje kapitala za sluaj smrti 210
4.1.3. Osiguranje kapitala za sluaj doivljenja ili ranije smrti (mjeovito osiguranje kapitala). 213
4.1.4. Osiguranje kapitala na utvreni (stalni) rok. 216
4.2. Osiguranje kapitala u varijabilnom iznosu. 221
4.2.1. Osiguranje kapitala za sluaj smrti.. 221
4.2.1.1. Neposredno doivotno osiguranje kapitala za sluaj smrti 222
4.2.1.2. Odgoeno doivotno osiguranje kapitala za sluaj smrti 229
4.2.1.3. Neposredno privremeno osiguranje kapitala za sluaj smrti 234
4.2.1.4. Odgoeno privremeno osiguranje kapitala za sluaj smrti 240
4.2.2. Osiguranje kapitala za sluaj doivljenja ili ranije smrti (mjeovito osiguranje kapitala). 245
5. BRUTO PREMIJE 253
5.1. Osnovne karakteristike 253
5.2. Jednokratna bruto premija... 255
5.3. Godinje bruto premije... 258
5.4. Primjeri za vjebe. 263
6. MATEMATIKA ILI PREMIJSKA REZERVA 266
6.1. Teorijsko objanjenje. 266
6.2. Primjeri za vjebe. 271
PRILOG I 279
LITERATURA 295

Dr. sc. eljko ain

1

1. PREDGOVOR

ivotno je osiguranje, u svojoj povijesti, zavrijedilo posebno mjesto interesovanja svake pojedine
osobe, grupe ljudi, drutvene zajednice, drave,..., znanosti, struke, prakse... Prethodni, a posebno
suvremeni trendovi ivljenja i rada pokazuju da e ivotno osiguranje imati jo vei sveukupni
znaaj na zemljinoj planeti. U svemu je tome imperativna potreba matematike utemeljenosti
sustava ivotnih osiguranja. Aktuaristika je uistinu conditio sine qua non. U brojnim znanstvenim i
strunim publikacijama stoji zapisano da je aktuarska matematika "najstariji dio osiguravateljne
znanosti (iz 18. stoljea) koji matematikim metodama na temelju rauna vjerojatnosti i statistike,
financijske matematike, stohastikih modela, teorije rizika i teorije kredibiliteta utvruje cjenike
osiguranja, potrebne garantne rezerve i druge rezerve u osiguranju..."(Rjenik osiguranja, urednice
Andrijaevi, S. i Rai-libar, T., Masmedia, Zagreb).
Knjiga: "Aktuarski modeli ivotnih osiguranja - osnove aktuarske matematike - I dio" predstavlja
udbenik prvenstveno namijenjen studentima ekonomskih fakulteta, kao i svima onima koje
zanima ova tematike po bilo kojoj osnovi. Ona je osmiljena kao polazite u izuavanju ove materije
na visokokolskim institucijama. Sastoji se od dva dijela i priloga. U prvom dijelu naslovljenom sa:
"Polazita za aktuarske modele ivotnih osiguranja" obraene su statistiko - matematike osnove
ivotnih osiguranja. U drugom dijelu, sa naslovom: "Aktuarski modeli ivotnih osiguranja - osnove
aktuarske matematike", primjereno su obraeni sadraji: modeli osiguranja osobnih renti -
periodinih isplata, modeli osiguranja kapitala - jednokratne isplate glavnice, bruto premija i
matematika ili premijska rezerva. U prilozima se nalazi jedan broj mortalitetnih i aktuarskih
tablica u cilju mogue komparacije njihovih sadraja.
Pisanje ove knjige ne bi bilo mogue ni zamisliti, a kamo li realizirati, da nije bilo mojih znanstvenih
i ivotnih profesora: Trklja dr. Branka, Krmar dr. Milivoja, Andriji dr. Stiepe i Lui dr. Blagote.
Njima dugujem veliku i iskrenu zahvalnost to su me nesebino uili znanosti i ivotu.
Posebnu zahvalnost dugujem recenzentima knjige, na njihovim sugestijama i savjetima,
profesorima: Pulji dr. Mirku, Lui dr. Blagoti i Kozarevi dr. Safetu.
Tehniko ureenje knjige i uoavanje greaka kod unoenje njenih sadraja u kompjuter krajnje
pedantno je uradila mr. Jasmina Selimovi na emu se iskreno zahvaljujem.

Hvala i svima onima koji su pomogli da ova knjiga ugleda svjetlo dana.

Dr. sc. eljko ain

Sarajevo, 2009. godina

Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

2




PRVO POGLAVLJE

STOHASTIKO MATEMATIKE OSNOVE
IVOTNIH OSIGURANJA
Dr. sc. eljko ain

3
2. STOHASTIKO - MATEMATIKE OSNOVE IVOTNIH OSIGURANJA

2.1. Stohastike osnove i osobitosti vjerojatnosti ivota i smrti

Znanost je nepobitno potvrdila (uvjetne) zakonitosti vjerojatnosti ivota i smrti. Bez te zakonitosti
ne bi bilo ni aktuarske matematike niti znanstvenog i racionalnog (pragmatinog) utemeljenja
ivotnog osiguranja.
Ljudski ivot i smrt, njihove generalne odlike i pojedinane nepredvidivosti, koje imaju odreene i
utvrene zakonitosti u mnotvu, temeljem zakona velikih brojeva, daju validne premise za
znanstvenu utemeljenost brojnih modela ivotnog osiguranja.
Vjerojatnost ivota i smrti ima stohastike osnove i osobitosti koje se oituju u teoriji vjerojatnosti i
zakonu velikih brojeva.

2.1.1. Teorija vjerojatnosti i zakon velikih brojeva

U znanstvenoj literaturi razmatranja teorije vjerojatnosti, u principu, zapoinje promatranjem
pojmova sluaja i vjerojatnosti.
Iz niza karakteristika vezanih za sluaj i vjerojatnost izdvajamo tri posebne bitne karakteristike:
1

- teorija vjerojatnosti zapravo je matematika teorija sluaja
- vjerojatnost je u stanovitom smislu mjera sluaja
- sluaj postoji objektivno, tj. neovisno o nama.
Sluaj se moe shvatiti kao dogaaj koji se moe, ali i ne mora desiti. Sluaj je dakle neto
protivno nunom, ali je i protivno nemoguem.
2
Ova nepobitna konstatacija govori da se ne radi o
deterministikim ve o stohastikim procesima. Cijeli ljudski ivot i duljina njegovog trajanja imaju
stohastiki karakter (iako je bioloki poznat nain njegovog sigurnog zavretka).
Iako su procesi sluaja stohastiki, oni, sukladno posebnim zakonitostima, rezultiraju odreenom
uestalou svog efektivnog dogaanja bili oni pozitivni (eljeni) ili negativni (neeljeni).
Rezultanta stohastikog procesa sluaja je dogaaj (ili dogaaji) koji imaju svoju frekvenciju
ostvarenja, svoju vjerojatnost pojavljivanja. Zato i moemo govoriti o vjerojatnosti kao stanovitoj
mjeri sluaja.
Klasina se definicija vjerojatnosti, koja potjee od Laplacea, ogleda u izrazu:
( )
n
m
D P =


1
Na poseban se nain o ovome moe dijelom vidjeti u knjizi: dr. V. Vrani, dr. Lj. Marti: Matematika za ekonomiste, II
svezak, kolska knjiga, Zagreb, 1967, str. 118-120.
2
Ibidem, str. 118.
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

4
i tumai: vjerojatnost dogaaja (dogaanja sluaja) D je odnos broja povoljnih sluajeva (m) prema
broju svih jednako moguih sluajeva (n). Ovako definirana vjerojatnost poznata je pod nazivom
vjerojatnost a priori. Iako postoje osnovane primjedbe na znanstvenu istotu navedene definicije
vjerojatnosti a priori, ona se, ipak, i dalje koristi kao polazite u razmatranjima teorije vjerojatnosti.
Sa stajalita poglavlja kojeg obraujemo: Stohastiko-matematike osnove ivotnog osiguranja,
manjkavost navedene definicije vjerojatnosti moemo vezati kako za broj svih jednako moguih
sluajeva - veliinu n, tako i za broj povoljnih sluajeva - veliinu m. Teorijski znanstveno,
ali i praktino, u statistici pojam: jednako mogu do kraja realno ne postoji. Klasino tumaenje
izraza m kao broj povoljnih sluajeva je jezino i pojmovno neprilagoeno nekim moguim
oblicima sluajeva smrti, ili ak i ivota (u kontekstu obraivane teme). Ovome svemu treba se
obavezno dodati i kvantitativna strana vjerojatnosti a priori: ova se vjerojatnost moe koristiti
samo kod konanog broja moguih dogaanja. Meutim, u aktuarskoj matematici, u vjerojatnosti
ivota i smrti, u stohastikim procesima koji su u temeljima aktuarstva, ne postoji determiniran
konaan broj moguih promatranih dogaaja relevantnog sluaja. Zato se vjerojatnost a priori i ne
moe koristiti u aktuarstvu.
U matematiko-statistikom dijelu ivotnog osiguranja koristi se vjerojatnost a posteriori, odnosno
statistika (ili empirijska) vjerojatnost. Ova vjerojatnost, koja se dobiva promatranjem odreenih
dogaaja, u svojoj biti odgovara ivotnom osiguranju. Zato? Zato to se validnim statistikim
promatranjem, statistikim snimanjem, na reprezentativnom uzorku (koji u optimistikoj
mogunosti treba teiti totalnom uzorku) utvruju zakonitosti ivota i smrti i, temeljem toga, pravi
valjana osnova za aktuarske potrebe. U biti, radi se o utvrivanju frekvencija dogaanja
relevantnog promatranog sluaja (dogaaja) ivota i smrti, o omjeru kojeg moemo oznaiti sa:
( )
n
m
D f =

Iako se u klasinoj znanstvenoj literaturi m definira kao povoljni dogaaj, bolje ga je nazvati
mogui oekivani ili ispitivani, promatrani, dogaaj (jer se npr. nastanak smrti ne moe
poimati kao povoljni dogaaj). Sa n se oznaava broj pokusa na temelju kojih se istrauje
frekvencija dogaanja sluaja (dogaaja) D, odnosno preciznije kazano: istrauje se relativna
frekvencija. Pokazatelji, koje dobivamo temeljem vrenja pokusa, su vjerodostojniji ako imamo vie
pokusa, tj. ako n tei kao beskonanosti. Zato je i cilj da imamo:
( ) lim
x
m
P D
n

=
Zbog toga to se ne moe u praksi izvriti neogranien, beskonaan broj pokusa, ne moe se onda,
na osnovu vjerojatnosti a posteriori, izraunati apsolutno taan rezultat. Zato se i daje odrednica:
relativna frekvencija. Meutim, ako se uzme dovoljno veliki broj pokusa, onda, na osnovu tako
velikog broja, moemo doi do znanstveno validnih rezultata, poto vrijedi uveni statistiki zakon
velikih brojeva.
Znanstvena je istina da je zakon velikih brojeva osnovni zakon u teoriji vjerojatnosti i statistici i
postoji, odnosno smatra se, kao prirodni zakon. On je jedan od osnova za matematiko utemeljenje
modela ivotnog osiguranja. Empirijsko promatranje vjerojatnosti ivota i smrti osoba, odnosno
odreene ljudske populacije na temelju reprezentativnog uzorka, odnosno znanstveno primjerene
Dr. sc. eljko ain

5
reprezentativne obuhvatnosti, i na koncu tako dobiveni rezultati upravo poivaju na smislu
zakona velikih brojeva. Onaj smisao potvruju rijei: Kad broj pokusa raste, apsolutna razlika
izmeu relativne frekvencije i vjerojatnosti uglavnom opada. Ovaj zakon veli da ono to
pojedinano moramo smatrati sluajnim u velikoj masi gubi karakter sluajnosti i ponaa se kao
neto uzrono zakonito... zakon velikih brojeva ... je zakon po kome se ravna sluaj.
3

Kao to i prethodni citat govori, kod utvrivanja vjerojatnosti ivota i smrti osoba promatraju se,
vri se odgovarajue statistiko snimanje, na jednom geografskom podruju (u jednoj regiji, dravi i
sl.) sve bitne sastavnice ivota i smrti pojedine osobe, grupe osoba, mnotva jedne populacije. U
toj specifinoj interakciji elemenata skupa, elemenata pojedinih osoba i skupa cijele
promatrane i relevantne populacije - mnotva osoba potvruje se zakonitost da ono to
pojedinano moramo smatrati sluajnim u velikoj masi gubi karakter sluajnosti i ponaa se kao
neto uzrono zakonito.
U ivotnom je osiguranju vjerojatnost ivota i smrti esencijalne naravi i utvrivanjem njene
zakonitosti stjee se osnova bez koje se ne moe znanstveno, a samim tim i racionalno postaviti
ivotno osiguranje. Iako je za svaku osobu ponaosob vjerojatnost ivota i smrti najvanije
ovozemaljsko pitanje, ivotno osiguranje kao sustav moe funkcionirati samo na mnotvu, na
principima zakona velikih brojeva i zato mu se, s pravom, moe dati atribut conditio sine qua non.

2.1.2. Osobitosti vjerojatnosti ivota i smrti

Iako se izraz ( )
m
P D
n
= prvenstveno odnosi na vjerojatnost a priori, uvjetno se on moe odnositi i
na relativnu frekvenciju, odnosno vjerojatnost a posteriori koja je jedino mjerodavna za aktuarstvo
i ivotna osiguranja. Po svom je karakteru:
0 P(D) 1
Svi rezultati vjerojatnosti dogaanja sluaja (dogaaja) openito, pa tako i vjerojatnosti ivota i
smrti, kao sui generis, nalaze se u navedenom rasponu od nula (0) do jedan (1), odnosno od 0 do
100% ili 1000. I upravo kod vjerojatnosti ivota i smrti gdje, u principu, uvijek imamo empirijsku
(stohastiku) vjerojatnost, koja se oituje u relativnoj frekvenciji, nemamo al pari dvosmjernu
relaciju na pravcu: (ne)mogunost dogaanja (ovdje: ivota i smrti) rezultanta vjerojatnosti.
S matematiko-statistikog stajalita i aktuarskog uklona iz relacije ( )
m
P D
n
= slijedi da:
- ako je dogaaj nemogu, onda je m = 0, a samim tim i P(D) = 0. Ali, ako imamo prvo kao
rezultat P(D) = 0, to automatski ne znai da je i m = 0, odnosno da je dogaaj nemogu.
Jer, statistikim snimanjem moe se doi do rezultante vjerojatnosti jednake nuli (0), a
da sam dogaaj ipak nije nemogu,

3
Ibidem, str. 122 i 123.
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

6
- ako e se dogaaj uvijek sigurno desiti onda je m = n, a samim tim i P(D) = 1. Ali, ako
imamo prvo kao rezultat P(D) = 1, to automatski ne znai da je i m = n, odnosno da e se
dogaaj uvijek sigurno desiti. Statistiki pokusi, statistika istraivanja mogu rezultirati
vjerojatnou P(D) = 1, ali to ne znai apsolutnu sigurnost dogaanja promatranog
dogaaja.
Navedene neupitne spoznaje imaju bitan znaaj za validnu izgradnju osnova ivotnog osiguranja.
Gledano kroz vizuru modela osiguranja renti ili osiguranja kapitala, vjerojatnosti pojedinanih
sluajeva ivota (doivljenja) i/ili smrti konkretnih osoba, i isto to za mnotvo-cijelu populaciju u
odgovarajuoj geografskoj regiji ili dravnoj zajednici, moe se argumentirano dokazati
nepostojanje al pari dvosmjerne relacije na pravcu: (ne)mogunost dogaanja rezultanta
vjerojatnosti (ovdje: ivota i smrti), i to ne samo za ekstremne rezultate: nula (0) i jedan (1)
(odnosno 0 i 100%, 1000), ve i za pondere vjerojatnosti od nule do jedinice. Iz ovoga se jo
jasnije vidi znaaj zakona velikih brojeva kao svojevrsnog stabilizatora i regulatora, garanta
validnosti rezultanti istraivanih vjerojatnosti obima (brojnosti) ivota i smrti i distribucije
frekvencija u vremenskom nizu promatranih dogaaja. to je obuhvatnost uzorka vea i to je broj
primjerenih pokusa vei, to se principijelnije i dosljednije potuju statistika istraivanja i zakon
velikih brojeva, to je validnija kvantitativna osnova za modele financiranja ivotnog osiguranja.
Postoji izravna korelacija osobitosti vjerojatnosti ivota i smrti, s jedne strane i financijskih efekata
ivotnog osiguranja, s druge strane. Ona se pojavno oituje u zavrnici utvrivanja neto premija.
Izraunavanje neto premija na temelju ulaznih parametara i varijabli jeste svojevrsna rezultanta
ranije utvrenih elemenata. Od kvaliteta tih ranije utvrenih elemenata, faktora, kao to su npr.
znanstvena, odnosno struna validnost mortalitetnih i aktuarskih tablica, veliine komutativnih
brojeva, ovisi i kvaliteti, odnosno stupanj objektivne validnosti neto premije kao posebnog outputa.
Dakle, objektivna validnost neto premije je u funkcionalnoj ovisnosti od svojih sastavnica. Ova
konstatacija ukazuje da je poetno izvorite za objektivnu validnost neto premija pravilno
utvrena vjerojatnost ivota i smrti (s tim da se kasnije dodaje i objektivizirana diskontna stopa). U
biti, navedeno poetno izvorite je vjerojatnost a posteriori i njena objektivna validnost u vremenu
i geografskom prostoru.
U kontekstu obraivane teme istaknimo: treba obavezno insistirati da broj pokusa tei ka to
veem broju (zbog ostvarenja sutine zakona velikih brojeva i teorijske odrednice da n u
relaciji ( )
m
P D
n
= ), tj. da statistiki uzorak snimanja ivota i smrti stanovnitva jednog geografskog
podruja bude to vei i reprezentativniji.
Vjerojatnost ivota i smrti svojim karakterom daje jednu posebnu odliku u ugovoru koji meusobno
zakljuuju ugovaratelj osiguranja (to je najee osiguranik, odnosno osigurana osoba) i
osiguravatelj (osiguravajue drutvo). U ovim ugovorima znaju se svi elementi osim kada e
umrijeti osigurana osoba, odnosno kada e i kakve e (precizno odreeno) financijske (kao i druge)
konsekvence poluiti period ivota i vrijeme smrti osigurane osobe. Ta stohastika karakteristika, ta
vjerojatnost duine ivota i vrijeme nastupa smrti izravno ukazuje na osobitosti ugovora o
osiguranju kao formalno-pravnog djela po kome se moraju ponaati ugovorne strane strane u
ovom obligacijskom odnosu.
Dr. sc. eljko ain

7
I aktuarska matematika, poivajui na znanstvenim istinama meu kojima je i zakon velikih brojeva,
osobitosti vjerojatnosti ivota i smrti promatra na mnotvu, a ne na izoliranom i konkretnom
pojedincu jednoj osobi. Prirodna je tanost da sve osobe moraju u jednom trenutku (vremenu)
umrijeti, ali se ne zna tano vrijeme umiranja pojedinane osobe. Zato se i obrauni u ivotnom
osiguranju, modeli ivotnog osiguranja i sve to je u tom sluaju u vezi sa financijskim efektima,
temelje na mnotvu, a ne na izoliranom pojedincu. Slobodnije reeno: utvruju se generalne
zakonitosti u mnotvu i primjenjuju na pojedinanoj osobi. Do generalnih zakonitosti dolo se
metodolokim smjerom induktivno-deduktivno, a primjena tih zakonitosti ide smjerom:
deduktivno-induktivno.
Temeljem ukazanog jasno, proizlazi da ivotna osiguranja poivaju na skupnoj vjerojatnosti ili
vjerojatnosti vie dogaaja koji meusobno mogu imati razliitu uvjetovanost i/ili neovisnost. Po
svojoj biti, skupna vjerojatnost obuhvata razliite naine izraunavanja vjerojatnosti dogaanja
jednog ili vie dogaaja u skupu moguih dogaaja.
ivotno osiguranje na temeljima vjerojatnosti ivota i smrti, u odgovarajuim svojim modelima,
izravno ili posredno inkorporira zakonitosti teorema totalne vjerojatnosti i teorema sloene
vjerojatnosti.
Teorem totalne vjerojatnosti glasi: Ako jedan dogaaj moe nastati na vie naina koji se
meusobno iskljuuju, njegova je vjerojatnost jednaka zbroju vjerojatnosti koje pripadaju svakom
pojedinom nainu.
4
Kao to se sve u ivotnom osiguranju i aktuarstvu promatra u mnotvu, tako
trebamo promatrati i znaenje citiranog teorema aplicirajui ga na modele ivotnog osiguranja.
ivot i smrt, kao dijalektike sastavnice jedne cjeline, cjeline jedne osobe, pa tako i mnotva osoba,
meusobno se iskljuuju. Aktuarska je matematika u oblasti ivotnog osiguranja razvila takve
modele osiguranja koji su vezani za: a) ivot (doivljenje), (b) smrti i (c) alternativno doivljenje ili
smrt s meusobnom iskljuivosti alternativne isplate osigurane sume. Svi modeli ivotnog
osiguranja vezani su, na odgovarajui nain, za teoremu totalne vjerojatnosti u stanovitom obliku.
Kako su ivot i smrt osobe meusobno iskljuivi (sistem ili ili koji je i praktina pitalica u
teoremu totalne vjerojatnosti), oblik povezivanja modela ivotnog osiguranja s teoremom totalne
vjerojatnosti moe se promatrati sa: (i) isto metodoloke ravni njihove meusobne uvezanosti i (ii)
proizvodnji formalno-pravnih posljedica.
Svaki pojedini dogaaj u odgovarajuem modelu ivotnog osiguranja koji moe biti vezan za ivot
i/ili smrt pojedine osobe, u mnotvu osoba koje se osiguravaju po odreenom modelu, ima
iskljuivu alternativu ivot ili smrt, a po tom osnovu i proizvodnju formalno-pravnih posljedica. Kao
primjer moe se uzeti mjeovito osiguranje kapitala za sluaj doivljenja ili smrti. Kako se ivot i
smrt meusobno iskljuuju, a dio su cjeline jednog dogaaja to se iz ovoga prepoznaje karakter i
nazonost odrednica totalne vjerojatnosti, odnosno teorema totalne vjerojatnosti.
Ve je konstatirano da je definicija vjerojatnosti ( )
m
P D
n
= i da se ona, kod vjerojatnosti a
posteriori, moe tumaiti i kao relativna frekvencija ( )
m
f D
n
= . Ako se sa D oznai dogaaj npr.

4
Formulacija teorema preuzeta iz knjige: dr. V. Vrani, dr. Lj. Marti,: Matematika za ekonomiste, II svezak, kolska
knjiga, Zagreb, 1967, str. 127.
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

8
mjeovito osiguranje kapitala, da nastupi ili dogaaj D
1
(npr. ivot) ili dogaaj D
2
(npr. smrt) onda
takav dogaaj D ima vjerojatnost
) ( ) ( ) (
2 1
2 1 2 1
D P D P
n
m
n
m
n
m m
D P + = + =
+
=

Teorem o sloenoj vjerojatnosti glasi: Vjerojatnost da e nastupiti vie dogaaja koji su
meusobno neovisni jednaka je produktu vjerojatnosti svakog pojedinog dogaaja.
5
Aplikativno
tumaenje ovog teorema na vjerojatnost ivota i smrti, i glede toga modela, ivotnog osiguranja,
moe biti ovako: u mnotvu osobe koje se osiguravaju na jedan od oblika ivotnog osiguranja
(renti, kapitala) deavanje pojedinanih dogaaja (dogaanje sluaja, duine ivota i
trenutka/vremena smrti) je individualno i neovisno za svaku pojedinu osobu. U jednom modelu
ivotnog osiguranja, vezano za mnotvo pojedinanih osoba, zbirni dogaaj D, u obligacijskom
periodu, nastupa time to su nastupili istodobno meusobno neovisni dogaaji (zavisno od modela
ivotnog osiguranja iskljuivo jedna od alternativa: ivot ili smrt) koje oznaavamo sa: D
1
, D
2
, D
3
,
...
,
D
k
i koji imaju vjerojatnosti: P(D
1
), P(D
2
), P(D
3
), ..., P(D
k
).
Vjerojatnost za mnotvo pojedinaca P(D) je, temeljem sloene vjerojatnosti i teorema sloene
vjerojatnosti
) ( )... ( ) ( ) ( ) (
3 2 1 k
D P D P D P D P D P = 6

Kod dokazivanja ovog teorema polazi se od utvrivanja vjerojatnosti za D
1,
D
2,
D
3,...,
D
k
u vidu da je:
k
k
k
n
m
D P
n
m
D P
n
m
D P
n
m
D P = = = = ) ( ,... ) ( , ) ( , ) (
3
3
3
2
2
2
1
1
1

Poto dogaaj D nastaje istovremenim nastupanjem neovisnih dogaaja D
1
, D
2
, D
3
, ..., D
k
, onda za
dogaaj D ima mogunost:
k
n n n n n ...
3 2 1
=

a oekivani (povoljni) sluajevi su:
k
m m m m m ...
3 2 1
=

Na osnovu prethodnog moe se pisati:
) ( )... ( ) ( ) (
...
...
) (
3 2 1
3 2 1
3 2 1
k
k
k
D P D P D P D P
n n n n
m m m m
n
m
D P =


= =

Na primjer, kod izrade mortalitetnih tablica ili kod odgovarajuih modela osiguranja ivota (npr.
osiguranje na dva ivota) dokazuje se osnovanost sadraja teorema sloene vjerojatnosti. Kako se
kod ovog teorema, odnosno kod sloene vjerojatnosti, radi o meusobno neovisnim dogaajima, u
ovim se sluajevima moe koristiti slogan i-i. Npr. kolika je vjerojatnost da e dvije, tri, ..., n

5
Formulacija teorema preuzeta iz knjige: dr. V. Vrani, dr. Lj. Marti,: Ibidem, str. 130.
6
I u ovom se sluaju potvruje induktivno-deduktivno-induktivni nain dolaska do znanstvene spoznaje i konkretne
primjene.
Dr. sc. eljko ain

9
osoba biti ive (mrtve) u narednih k godina, ili kolika je vjerojatnost doivljenja osobe A i osobe B n
+ k-te godine.
ivot i smrt jedne osobe, odnosno n osoba, su promatrano sa stajalita teorije vjerojatnosti:
vjerojatnost (p) i protivna (obrnuta) vjerojatnost (q). Vjerojatnost da dogaaj ivota/doivljenja
(smrti) nastupi n puta je
n
P p = , a obrnuta, protivna vjerojatnost je
n
P q =
Kod razmatranja vjerojatnosti (p) i protivne vjerojatnosti (q), pored dijametralno suprotnih i
ekstremnih mogunosti: sigurna vjerojatnost nastupanja odgovarajueg dogaaja (100% ili 1000
ili 1) ili, pak, sigurna protivna vjerojatnost da dogaaj nee nastupiti (100% ili 1000 ili 1), postoji i
za aktuarstvo, odnosno modele ivotnog osiguranja i jedan spektar mogunosti ostvarenja
relevantnog (promatranog) dogaaja. Te mogunosti se mogu ovako nazvati:
a. kod promatranja vjerojatnosti samo jednog dogaaja D
stupanj vjerojatnosti (u %) mogunost ostvarenja dogaaja
0
1 49
50
51 99
100
nije mogu
nije vjerojatan
neizvjestan
vjerojatan
siguran
b. kod promatranja dva meusobno neovisna dogaaja D
1
i D
2
, sa svojim pripadajuim
vjerojatnostima p
1
i p
2
, odnosno pripadajuim protivnim vjerojatnostima q
1
i q
2
, postoje
slijedee varijante:
- da e se dogoditi oba dogaaja: P = p
1
p
2

- da se nee dogoditi nijedan od dva dogaaja: P = (1 - p
1
) (1- p
2
) = q
1
q
2

- da e se dogoditi dogaaj D
1
, a nee dogoditi dogaaj D
2
: P = p
1
(1- p
2
)= p
1
q
2

- da se nee dogoditi dogaaj D
1
, a hoe dogaaj D
2
: P = (1 p
1
)p
2
= q
1
p
2

- da e se dogoditi barem jedan od tih dogaaja: P = 1 (1-p
1
)(1-p
2
) = 1 q
1
q
2

- da se barem jedan od tih dogaaja nee dogoditi: P = 1-p
1
p
2

- da e se dogoditi samo jedan od tih dogaaja: P = p
1
(1-p
2
)+(1-p
1
) p
2
= p
1
q
2
+ q
1
p
2

Vjerojatnost ivota i smrti ima u sebi inkorporirane i karakteristike relativne vjerojatnosti i
adicionog i multiplikacionog teorema.
Sutinsko znaenje relativne vjerojatnosti (ili kako se jo naziva: kondicionalne ili uvjetne) govori o
tome da se jednom dogaaju, ija se vjerojatnost istrauje, stavljaju stanoviti uvjeti o kojima ovisi
mjera vjerojatnosti. Neka se promatraju dva dogaaja: dogaaj A i dogaaj B. Deavanje dogaaja
B je vezano za prethodno dogaanje dogaaja A. Dakle, promatramo dogaanje i dogaaja A i
dogaaja B sukladno teoremu sloene vjerojatnosti. Temeljem toga moemo pisati:
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

10
) / ( ) ( ) ( A B P A P AB P =

gdje nam simboli znae:
- P(AB) sloena vjerojatnost dogaanja dogaaja A i B, tj. vjerojatnost da e se dogoditi i
dogaaj A i dogaaj B.
- P(A) apsolutna vjerojatnost da e se dogoditi dogaaj A,
- P(B/A) relativna vjerojatnost da e se dogoditi dogaaj B ako se prethodno dogodi
dogaaj A.
Analogno prethodnom, moe se pisati i ovako:
) / ( ) ( ) ( B A P B P AB P =

gdje je znaenje:
- P(B) apsolutna vjerojatnost da e se dogoditi dogaaj B,
- P(A/B) relativna vjerojatnost da e se dogoditi dogaaj A ako se prethodno dogodio
dogaaj B.
Adicioni teorem vjerojatnosti glasi: Vjerojatnost da e se dogoditi bar jedan od dva dogaaja
jednaka je zbroju vjerojatnosti svakog pojedinog dogaaja umanjenom za vjerojatnost da e se oba
dogaaja dogoditi istodobno.
7

Ovaj se teorem prikazuje u sljedeoj formuli:
) ( ) ( ) ( ) ( AB P B P A P B A P + =

Po svom je sadraju adicioni teorem iri od teorema o totalnoj vjerojatnosti. Teorem o totalnoj
vjerojatnosti je specijalni sluaj adicionog teorema. Teorem o totalnoj vjerojatnosti pretpostavlja
da se moe dogoditi ili dogaaj A ili dogaaj B, ali ne i oba dogaaja. Dakle, ako se dogaaji A i B
meusobno iskljuuju onda je P(AB)=0 iz ega slijedi da izraz ( ) ( ) ( ) ( ) P A B P A P B P AB = +
prelazi u oblik teorema totalne vjerojatnosti: ( ) ( ) ( ) P A B P A P B + = + gdje se umjesto ( ) P A B
koristi P(A+B) u sluajevima kada se dva dogaaja meusobno iskljuuju.
Traei aplikativnu povezanost adicionog teorema i modela ivotnog osiguranja odmah zapaamo
osnovanost ovih modela i kod osiguranja jednokratnih isplata (kapitala) i viekratnih periodinih
isplata (renti).
Multiplikacioni teorem vjerojatnosti glasi: Vjerojatnost da se dogode oba dogaaja jednaka je
produktu apsolutne vjerojatnosti jednog dogaaja s relativnom vjerojatnou drugog.
8
Ako imamo
dva dogaaja A i B, ova se formulacija moe napisati ovako:
) / ( ) ( ) ( A B P A P AB P =

Ako imamo tri dogaaja: A, B i C, multiplikacioni teorem ima sljedei oblik:
) ( ) / ( ) / ( ) ( C P C B P BC A P ABC P =


7
Formulacija teorema preuzeta iz knjige dr. V. Vrani, dr. Lj. Marti,: ibidem, str. 145.
8
Formulacija teorema preuzeta iz knjige dr. V. Vrani, dr. Lj. Marti,: ibidem, str. 146.
Dr. sc. eljko ain

11
Ako imamo etiri dogaaja: A, B, C i D, multiplikacioni teorem ima sljedee oblik:
) ( ) / ( ) / ( ) / ( ) ( D P D C P CD B P BCD A P ABCD P =

Analognim nainom moe se predstaviti multiplikacioni teorem za pet i vie dogaaja. Prezentirani
obrasci multiplikacionog teorema pokazuju opu tvrdnju da vjerojatnost da se dogode dva (vie)
dogaaja jednaka je produktu apsolutne vjerojatnosti jednog dogaaja s relativnom vjerojatnou
drugog dogaaja (odnosno ostalih dogaaja).
Karakter multiplikacionog teorema i karakter teorema o sloenoj vjerojatnosti jednoznano
ukazuju da je teorem o sloenoj vjerojatnosti samo specijalni sluaj multiplikacionog teorema. Ova
se tvrdnja dokazuje na osnovu sljedeih injenica:
Multiplikacioni teorem dva dogaaja A i B je
) / ( ) ( ) ( A B P A P AB P =

Ako su dogaaji A i B meusobno nezavisni, to znai da dogaaj B moe nastupiti bez prethodnog
nastupanja dogaaja A, onda slijedi da je
) ( ) / ( B P A B P =

I obrazac multiplikacionog teorema za dva dogaaja prelazi u oblik
) ( ) ( ) ( B P A P AB P =

to je obrazac teorema sloene vjerojatnosti.
Sutina sadraja multiplikacionog teorema jasno potvruje svoju inkorporiranost u modele
ivotnog osiguranja gdje osiguranje, periodinih isplata (renti) ili jednokratne isplate (kapitala)
moe biti uvjetovana dogaanjem dva ili vie dogaaja, gdje jedan od tih dogaaja ima karakter
apsolutne vjerojatnosti, a drugi (ostali) dogaaji karakter relativne vjerojatnosti, ili, pak, poseban
sluaj utemeljen na postavkama teorema sloene vjerojatnosti.

2.1.3. Matematiko oekivanje

Matematiko oekivanje (ili matematika nada) je sastavnica stohastiko-matematikih osnova
ivotnog osiguranja.
U znanstvenoj se teoriji oznaava sa E p a = odnosno sa

=
= + + + + =
n
i
i i n n
a p a p a p a p a p E
1
3 3 2 2 1 1
...

gdje je: p (bez i sa indeksom) simbol vjerojatnosti i a (bez i sa indeksom) simbol za oekivani
dobitak uesnika u poslovnoj operaciji (igri).
U ivotnom je osiguranju (kao i u osiguranju openito) matematiko oekivanje oitovano u premiji
osiguranja (preciznije kazano: u neto premiji), gdje se temeljem uplaene premije (ili premija)
oekuje isplata osigurane sume, koja se, sukladno vjerojatnosti i modelu ivotnog osiguranja, moe
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

12
ali ne mora izvriti (osim kod modela osiguranja kapitala na stalan rok i nekih specifinih
submodela gdje je zagarantirana isplata osigurane sume). U svemu ovome mora se potivati
temeljni princip aktuarske matematike: princip ekvivalencije uplata neto premija i isplata osigurane
sume, vodei rauna o karakteru stohastikih procesa i vremenske vrijednosti novca.
Dakle, koritenje znanstvene istine teorijske postavke matematikog oekivanja (nade) u ivotnom
osiguranju oituje se:
- E kroz visinu (neto) premije
- p kroz vjerojatnost ivota i smrti
- a kroz osiguranu sumu (jednokratnu ili periodinu jedinicu osigurane sume).
Iako se u literaturi ovako tumaenje povezanosti matematikog oekivanja i sastavnica ivotnog
osiguranja, u principu, ne navodi eksplicitno, ovako tumaenje proizlazi iz biti razmatranih sadraja.
Matematiko se oekivanje uglavnom tumai uzimajui u obzir vjerojatnost a priori, a ne
vjerojatnost a posteriori. Meutim, kako postoji izravna veza izmeu vjerojatnosti a priori i a
posteriori promatrajui ( )
m
P D
n
= kao ( )
m
f D
n
= , to se sve zakonitosti matematikog oekivanja
mogu argumentirano primjenjivati i u ivotnom osiguranju. Ilustrativno moe biti i tumaenje u
teoriji poznatog Petrogradskog problema Daniela Bernoullija u aktima Petersburke akademije
(Specimen theoriae nove de mensura sorti, Petersburg 1738).
9
U ovom se problemu moe jasno i
uopiti dalje vienje matematikog oekivanja sa P(D) gdje je n konaan broj na f(D) gdje je n
nekonaan broj promatranih dogaaja.
Ipak, sutinsko inkorporiranje i aplikacija matematikog oekivanja u ivotnom osiguranju vidi se
kroz spomenuti temeljni princip aktuarske matematike princip ekvivalencije. Matematiko se
oekivanje (E), kao svojevrsna cijena igre (kako se E tradicionalno tumai u teoriji), sukladno
karakteru modela ivotnog osiguranja, svojom formom transformira u premiju (neto premiju);
vjerojatnost p takoer u primjereni oblik vjerojatnosti ivota (doivljenja) i/ili smrti osobe/osoba,
a simbol za oekivani dobitak a u oekivanu osiguranu sumu. Zato i moemo izraz E = pa, sa
stajalita ivotnog osiguranja itati u primjerenom sadraju principa ekvivalencije: jednokratna
uplata neto premije (ili zbir diskontiranih vrijednosti svih neto premija na dan uplate prve neto
premije ili na dan poetka obligacijskog odnosa) mora biti jednaka zbiru diskontiranih vrijednosti
svih osiguranih isplata na isti trenutak, dan na koji su diskontirane uplate neto premija.

2.2. Kvantifikacija vjerojatnosti smrti mortalitetne tablice

ivotno je osiguranje vezano za ive osobe, njihov ivot i/ili smrt. Ono ne moe funkcionirati na
pojedinanim sluajevima, nego na odgovarajuem mnotvu osoba kako bi njihove zbirne
vjerojatnosti ivota i smrti, temeljem zakona velikih brojeva, imale znanstveno validnu osnovu

9
Vie o ovome vidjeti u knjizi: dr. V. Vrani, dr. Lj. Marti: ibidem, str. 152-154.
Dr. sc. eljko ain

13
obrauna premija i openito financija u osiguranju. Polazite u svemu ovome je broj osoba, broj
stanovnika koji ive na jednom geografskom podruju, u jednoj dravi, jednoj regiji.
Demografija, kao znanost koja prouava zakonitosti razvoja stanovnitva u njegovoj biolokoj,
povijesnoj, drutveno-ekonomskoj uvjetovanosti ... prouavajui kretanje nataliteta (rodnosti) i
mortaliteta (smrtnosti)
10
predstavlja polazite u kvantifikaciji vjerojatnosti smrti i izradi
mortalitetnih tablica bez kojih se ne moe ni zamisliti ivotno osiguranje. Demografska statistika,
kao njeno izvorite i prirodna sastavnica, daje neophodne podatke za izradu mortalitetnih tablica,
ili kako se jo nazivaju tablice smrtnosti.

2.2.1. Statistike osnove mortalitetnih tablica

Ve smo konstatirali da mortalitetne tablice poivaju na demografskoj statistici. Odmah, na
poetku, postavlja se pitanje: ta je ukupan broj stanovnika jedne drave, regije, geografskog
podruja, kako se do njega dolazi, kada se odreuje. Ne elei ulaziti dublje u ovu problematiku (jer
nam karakter ovoga rada i naslovljena tema to ne doputaju) ipak, istaknimo sljedee: u teoriji i
praksi postoje dvije osnovne odrednice kako se dolazi do ukupnog broja stanovnika. Jedna se
odrednica zasniva na koncepciji tzv. stalnog (rezidencijalnog) stanovnitva, a druga na koncepciji
tzv. prisutnog stanovnitva.
11
Ovo je posebno znaajno kada se vri popis stanovnitva na manjim
geografskim podrujima (naseljima, opinama, unutar jedne drave). Stalnim stanovnitvom
jednog podruja smatraju se sve one osobe koje su na tom podruju imale mjesto stalnog
boravita, bez obzira na to jesu li u trenutku popisa (u kritinom trenutku) bile prisutne ili ne...
Prisutnim stanovnitvom na jednom podruju smatraju se sve one osobe koje su u kritinom
trenutku popisa bile prisutne na tom podruju, bez obzira na to imaju li tu stalan boravak ili ne.
12

Ve iz citiranih odrednica to se podrazumijeva pod stalnim stanovnitvom i prisutnim
stanovnitvom moe se uoiti razliitost osnove u utvrivanju ukupnog broja stanovnika. Kada se
na mjerodavnom mjestu utvrdi odrednica kako e se utvrditi ukupan broj stanovnika jedne drave,
regije, geografskog podruja, tada se utvruju i osnove za sve relevantne sastavnice mortalitetnih
tablica: broj stanovnika, odnosno broj ivih osoba, utvrivanje trajanja njihovog ivota, srednje
trajanje ivota, vrijeme i dinamika umiranja, reprezentativnost statistikog uzorka, spolna
struktura, regionalna rasprostranjenost itd. Prihvatanje jedne od odrednica kako se utvruje
ukupan broj stanovnika moe biti uvjetovano razliitim faktorima. Svaka odrednica, odnosno
alternativa, ima svoje uzroke i posljedice koje izravno utjeu na konaan sadraj mortalitetnih
tablica.
Za ilustraciju navodimo primjer da su svi propisi stanovnitva u bivoj Jugoslaviji (1948., 1953.,
1961., 1971., 1981. i 1991. godine) bili prema konceptu tzv. stalnog stanovnitva.

10
Ekonomski leksikon (glavni urednik Z. Baleti), Leksikografski zavod Miroslav Krlea i Masmedia, Zagreb, 1995, str.
111.
11
O ovome vie u: A. Wertheimer-Baleti: Stanovnitvo i razvoj, MATE, Zagreb, 1999. od str. 195 pa nadalje.
12
Ibidem, str. 195. i 196.
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

14
Konzervativan bi pristup u utvrivanju ukupnog broja stanovnika dao svakako prednost konceptu
tzv. stalnog stanovnitva (bez obzira gdje se pojedinci, osobe nalaze u periodu popisa stanovnitva)
u odnosu na koncept prisutnog stanovnitva (iako je ovaj koncept lake sprovesti od koncepta
stalnog stanovnitva). Ova se prednost jednim dijelom moe realizirati izrazitim suvremenim
migracijama stanovnitva (u najirem poimanju migracije), utjecajima posebnih oblika globalizacije,
kozmopolitizacije itd. Bez obzira na sve suvremene trendove, korektniji je nain utvrivanja
ukupnog broja stanovnika po konceptu stalnog stanovnitva, poto odreena geografska
domicilnost stanovnitva za sobom povlai i odreene karakteristike i specifinosti.
Obrazac za izraunavanje ukupnog stalnog stanovnitva jednog geografskog podruja (P
s
) u
trenutku popisa je:
13

P
s
= P
sp
+ P
po
P
pp

Simboli znae:
- P
sp
stalno prisutno stanovnitvo (stalni boravak) na geografskom podruju gdje se vri
popis,
- P
po
privremeno odsutne osobe sa geografskog podruja gdje se vri popis, a inae na
njemu imaju stalni boravak,
- P
pp
privremeno (sluajno) prisutno stanovnitvo na geografskom podruju gdje se vri
popis, a svoj stalni boravak imaju izvan tog podruja.
Ova sasvim logino prezentirana formula u cijelosti odraava bit koncepta stalnog stanovnitva
jednog odreenog geografskog podruja (drave, regije i sl.).
Na ukupan broj stanovnitva na jednom geografskom podruju primarno utjeu natalitet i
mortalitet, a sekundarno migracijska kretanja (imigracije i emigracije), kao posljedica raznih uzroka
(npr. ekonomski standard, ratovi, socijalno-politiki motivi itd.). Znai, ukupan broj stanovnika na
jednom geografskom podruju je u funkcionalnoj ovisnosti naprijed navedenih faktora. U
navedenoj knjizi akademika Alice Wertheimer-Baleti: Stanovnitvo i razvoj nalazi se sljedei oblik
funkcionalne ovisnosti:
14

P
t
= f (N, M, I, E)
t

gdje simboli znae:
- P
t
ukupan broj stanovnika u kritinom trenutku popisa stanovnitva t
- N ukupan broj ivoroene djece u vremenu t
- M ukupan broj umrlih u vremenu t
- I ukupan broj doseljenih osoba (imigracija) u vremenu t
- E ukupan broj iseljenih osoba (emigracija) u vremenu t
Zbog ovakve izravne funkcionalne ovisnosti ukupnog broja stanovnika na jednom geografskom
podruju, gdje se utvruje broj stanovnitva od cijelog niza faktora, jasno se vidi visok stupanj

13
Ibidem, str. 196.
14
Ibidem, str. 197.
Dr. sc. eljko ain

15
funkcionalne ovisnosti i osjetljivosti izraza P
t
. Zbog ovoga se, posebnim znanstvenim metodama,
utvruje vremenski period kada se moe validno vriti popis stanovnitva i nakon toga statistiki
znanstveno obraivati prikupljeni podaci. Ti podaci su osnova i za izradu mortalitetnih tablica.
Ukupan broj stanovnika ovisi, generalno promatrano, od prirodnih i mehanikih kretanja. U
prirodna kretanja spadaju natalitet i mortalitet, a u mehanika kretanja spadaju migracijska
kretanja u najirem smislu rijei. Za ivotna osiguranja, odnosno stohastiko-matematike osnove
ivotnih osiguranja, bitan je validno utvren ukupan broj stanovnika (prema jednom od naprijed
spomenutih koncepata). Statistike osnove mortalitetnih tablica prvenstveno poivaju na validno
utvrenom natalitetu i mortalitetu, odnosno na validno utvrenom ukupnom broju stanovnika
jednog geografskog podruja i mortalitetu promatranih i utvrenih, reprezentativnim uzorkom,
ivih osoba.
Prirodna loginost kretanja: ivot zavrava smru (a smrt ne zavrava ovozemaljskim ivotom) i
obligacijski odnosi u ivotnom osiguranju, ako su inom smrti validni, proizvode stanovite radnje i
financijske reperkusije. Zato, sa obligacijskog stajalita, koje proizvodi i odreene ekonomske i
financijske reperkusije, za ivotna osiguranja od posebne je vanosti mortalitet (kojeg, prirodno,
nema bez prethodnog nataliteta), njegove odrednice, stopa mortaliteta i mortalitetne tablice.
Pod pojmom mortalitet (smrtnost) razumijevamo openito uestalost umiranja u jednom
stanovnitvu, pri emu se pojam mortaliteta esto poistovjeuje s opom stopom mortaliteta. U
demografiji razlikujemo nekoliko specifinih pojmova vezanih uz mortalitet, kao to su: opi
mortalitet, specifini mortalitet (prema spolu, dobi, socio-ekonomskim obiljejima itd.), mortalitet
dojenadi, neonatalni i postneonatalni mortalitet, mortinatalitet, perinatalni mortalitet.
15
Bez
obzira o kojem se obliku mortaliteta radi rezultanta je ista smrtnost. Smrtnost izravno utjee na
kvantitativne veliine mortalitetnih tablica.
Uobiajeno je da se opi mortalitet definira kao uestalost umiranja u jednom stanovnitvu, pri
emu obuhvaamo sve smrtne sluajeve ukupno, a intenzitet opeg mortaliteta mjerimo tzv.
opom (sirovom) stopom mortaliteta. Ona se izraunava kao kvocijent broja umrlih u toku godine
(M) i broja stanovnitva sredinom godine (P) i mnoi se sa 1000.
1000 =
P
M
m

Ta se formula moe napisati i na drugi nain, s tim da brojitelj (M) zamijenimo izrazom:
( )

= =
x x
t
n
x
m P M M

pri emu n = 0, a t = 100 godina, a imenitelj zamijenimo izrazom:

=
t
n
x
P P

Tada formula ope stope mortaliteta glasi:

15
Ibidem, str. 240.
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

16


=
x
x x
P
m P
m
) (

pri emu:
- P
x
ukupan broj stanovnika (prema dobnim grupama x)
- m
x
specifine stope mortaliteta ukupnog stanovnitva prema dobi (x)
- (P
x

.
m
x
) ukupan broj umrlih u jednom stanovnitvu u uvjetima djelovanja aktualnih
m
x
-ova prema dobi.
Prednost druge navedene formule pred prvom je u tome to druga pokazuje odrednice ukupnog
broja umrlih, tj. brojitelja stope mortaliteta. Demografsku odrednicu ini ukupan broj stanovnika
prema dobi, odnosno dobna struktura ukupnog stanovnitva (P
x
), a drutvenu odrednicu ine
specifine stope mortaliteta prema dobi (m
x
-ovi) koji pokazuju utjecaj ukupnih drutvenih prilika na
broj umrlih u odreenom stanovnitvu.
16

U znanstvenoj je teoriji, pored ope (sirove) stope mortaliteta, definirana i standardizirana stopa
mortaliteta. Openito, standardizirana stopa... je stopa izraunata sa svrhom usporedbe razine
(intenziteta) odreene pojave meu stanovnitvima raznih podruja, uz uvjet eliminiranja utjecaja
one strukture koja najjae utjee na promatranu pojavu (u sluaju mortaliteta, to je dobna
struktura stanovnitva). Takve, standardizirane stope mortaliteta, prikladne su za komparaciju
razine mortaliteta kod raznih stanovnitava.
17
Kao to se vidi iz citirane definicije standardizirane
stope mortaliteta, mogue je, koristei ovu stopu, vriti komparaciju razine smrtnosti raznih
skupina stanovnitva u vremenu i prostoru. Ova je injenica od esencijalne vanosti za
procjenjivanje validnosti i roka upotrebe, roka aktualnosti prikupljenih i obraenih podataka
mortaliteta. Obim i intenzitet umiranja u vremenu i geografskom prostoru je stanovito promjenjiv,
to utjee na aktualnost i validnost koritenih mortalitetnih tablica, a samim tim i temeljnih
stohastiko-matematikih osnova ivotnog osiguranja. U konanici, to se odraava i na kvantitetu
financija u osiguranju te njihovu strukturu i ronost. Dakle, izravna funkcionalna ovisnost.
Dokazano je da opa stopa mortaliteta nije do kraja pouzdan pokazatelj razine mortaliteta te se
stoga, u cilju komparacije razine mortaliteta, upotrebljava veliina, kategorija: srednje trajanje
ivota, ili, kako se jo naziva: oekivano trajanje ivota na dan roenja (
0
o
e ), odnosno za
odgovarajuu ivotnu dob promatranih osoba. Pod pojmom oekivano trajanje ivota na dan
roenja (u daljem tekstu oekivano trajanje ivota) podrazumijeva se prosjean broj godina
ivota, odnosno prosjena duljina ivota jednog hipotetikog stanovnitva, koje e tijekom svog
ivota biti pod utjecajem specifinih stopa mortaliteta prema dobi iz godine roenja (iz razdoblja u
razmatranju). Ovo je agregatni pokazatelj koji proizlazi iz ukupnih karakteristika specifinih stopa
mortaliteta prema dobi (m
x
-ova) i to neovisno o njihovom udjelu u dobnoj strukturi
stanovnitva.
18
Zbog odgovarajuih biolokih i ivotnih uvjeta, razliito je oekivano trajanje ivota

16
Ibidem, str. 240 i 241.
17
Ibidem, str. 243.
18
Ibidem, str. 248
Dr. sc. eljko ain

17
za muko i ensko stanovnitvo, te se mogu raditi (i rade se) odvojeno mortalitetne tablice za
mukarce i ene.
Iz pragmatinih i drugih razloga, izrauju se i mortalitetne tablice za ukupno stanovnitvo jednog
geografskog podruja (drave, regije i sl.). Potvrdu ovoj tvrdnji daju i zvanini podaci Ujedinjenih
naroda u publikaciji World Population Prospects o oekivanom trajanju ivota po kontinentima:
19


Podruje Ukupno stanovnitvo Stanovnitvo
muko ensko
Afrika 53,0 51,5 54,6
Istona Afrika
Srednja Afrika
Sjeverna Afrika
Juna Afrika
Zapadna Afrika
49,7
51,3
62,2
62,6
49,8
48,2
49,7
60,9
59,8
48,3
51,1
53,0
63,5
65,6
51,3
Azija 64,5 63,1 65,9
Istona Azija
Junocentralna Azija
Jugoistona Azija
Zapadna Azija
69,7
60,3
63,6
66,5
67,6
60,0
61,7
64,7
71,9
60,7
65,5
68,5
Europa 72,9 68,9 77,0
Istona Europa
Sjeverna Europa
Juna Europa
Zapadna Europa
68,9
75,7
76,2
76,5
63,8
72,7
73,0
73,0
74,1
78,7
79,3
79,7
Latinska Amerika i Karipski
otoci
68,5 65,9 71,2
Karipski otoci
Centralna Amerika
Juna Amerika
69,2
69,9
67,9
67,0
67,1
65,2
71,4
72,8
70,6
Sjeverna Amerika 76,1 72,7 79,4
Oceanija 72,8 70,2 75,5
Tabela 1 Oekivano trajanje ivota (
0
o
e ) po kontinentima
20
, u razdoblju od 1990. do 1995. godine
Od svih specifinih stopa mortaliteta prema pojedinim obiljejima (spol, ivotna dob, drutveni
status, profesija, ekoloka obiljeja itd.) posebno se izdvajaju specifine stope mortaliteta prema:
spolu, dobi i nekim drutveno-gospodarskim obiljejima.
21
Specifine stope mortaliteta mukog
stanovnitva izraunavaju se po obrascu:

19
Preuzeto iz citirane knjige A. Wertheimer-Baleti, str. 250.
20
Radi se s oekivanom trajanju ivota na dan roenja. Izvor: United Nations, World Population Prospects, The 1994.
Revision, New York 1995. (str. 117).
21
Vie o tome u citiranoj knjizi A. Wertheimer-Baleti od str. 251-262.
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

18
1000 =
m
m
m
P
M
m

a enskog stanovnitva po obrascu:
1000 =
f
f
f
P
M
m

gdje simboli znae:
- M
m
broj umrlog mukog stanovnitva
- P
m
broj mukog stanovnitva sredinom godine
- M
f
broj umrlog enskog stanovnitva
- P
f
broj enskog stanovnitva sredinom godine.
I ovi prezentirani obrasci, jasno asociraju na vjerojatnost a posteriori oitovanu u frekvenciji
dogaanja dogaaja D, tj. ( )
m
f D
n
= , odnosno u izrazu vjerojatnosti ( )
m
P D
n
= .
Ako bi eljeli od separatnih specifinih stopa mortaliteta mukog i enskog stanovnitva dobiti
zbirnu specifinu stopu mortaliteta ukupnog stanovnitva, koristei iste simbole, dobili bi sljedei
obrazac:
1000 .
f m
f m
f m
P P
M M
m
+
+
=
+

Ovako dobivena zbirna specifina stopa mortaliteta ukupnog stanovnitva inklinira, ili ak, moe se
poistovjetiti sa specifinom stopom mortaliteta prema ivotnoj dobi (m
x
), tj. stopi mortaliteta
izraunatoj za dobnu grupu starosti x godina. Dakle, specifina stopa mortaliteta prema ivotnoj
dobi rauna se po obrascu:
1000 .
x
x
x
P
M
m =

gdje simboli znae:
- M
x
broj umrlih osoba ivotne dobi x godina
- P
x
broj osoba stanovnika ivotne dobi x godina
Sveukupnost faktora koji utjeu na mortalitet, odnosno na specifinu stopu mortaliteta prema
ivotnoj dobi proizveli su generalni trend smanjenja smrtnosti i poveanje srednjeg trajanja ivota
stanovnitva. Uzlazni trend ope drutveno-gospodarske razvijenosti i rast ivotnog standarda
jednoznano utjeu na promjenu demografske tzv. U distribucije u J distribuciju specifinih
stopa mortaliteta prema ivotnoj dobi.


Dr. sc. eljko ain

19
2.2.2. Karakteristike mortalitetnih tablica

Mortalitetne tablice ili tablice mortaliteta ili tablice smrtnosti u nekim se zemljama nazivaju i
tablicama ivota. One omoguavaju, na primjeren nain, manje ili vie detaljno specifino
opisivanje mortaliteta (smrtnosti) odreene skupine osoba populacije stanovnitva na
odreenom geografskom podruju u odreenom vremenskom periodu. Imaju karakter posebnog
matematikog modela i viestruku upotrebnu vrijednost.
John Graunt, otac moderne demografije objavio je jo 1662. godine rad pod nazivom: Natural
and Political Observations Mentioned in a Following Index and Made Upon the Bills of Mortality
to zajedno sa radom Edmunda Halley: An Estimate of the Degrees of the Mortality of Manking
iz 1693. godine predstavlja poetak izrade i objavljivanja modernih mortalitetnih tablica.
22

Zabiljeeno je da je prve korektne mortalitetne tablice, u naunom smislu, izradio engleski aktuar
Joshua Milne za Carlisle u periodu 1779-87. godina, a publikovane su 1815. godine pod nazivom:
A Treatise on the Valuation of Annuites and Assurances on Lives and Survivors.
23

U Rjeniku osiguranja mortalitetne tablice ili tablice smrtnosti se ovako definiraju: tablice
smrtnosti (engl. Mortality table, life table, njem. Sterbetafel), sadre teoretski broj ivih ljudi
odreene starosti, teoretski broj umrlih u odreenoj starosti, vjerojatnosti smrti i vjerojatnosti
doivljenja za sve godine starosti stanovnitva (obino od 0 do 100 godina starosti), a ponekad i
srednje trajanje ivota i intenzitet smrtnosti po godinama starosti. Izrauju se na temelju popisa
stanovnitva, primjenom statistike, zakona velikih brojeva i teorije vjerojatnosti za odreeno
podruje u odreenom razdoblju. Prve tablice smrtnosti napravili su nizozemski premijer De Witt
1671. i engleski astronom Halley 1693...)
24
Iz navedene definicije mortalitetnih tablica jasno se
uoava njihov sadraj, izvorite, nain izrade i validnost za odreeno geografsko podruje i
odreeno vremensko razdoblje.
U prvom dijelu navedene definicije govori se o teorijskom broju ivih ljudi odreene starosti i
teorijskom broju umrlih u odreenoj starosti. Moe se postaviti pitanje: zato se daje, odnosno
koristi odrednica teorijski broj kako za ive, tako i za mrtve osobe kada se mortalitetne tablice
izrauju na osnovu popisa stanovnitva i vitalne statistike? Dakle, sve bi moglo i trebalo biti rezultat
empirijskih istraivanja i stanovito konkretno. Suvremeni naini izrade mortalitetnih tablica, svojom
sutinom i konanim pokazateljima, validnou dobivenih konanih rezultata, maksimalno
relativiziraju klasino poimanje sintagme teorijski broj.... Osnovanost zadravanja sintagme
teorijski broj ima opravdanja u injenici da se kod izrade mortalitetnih tablica: (a) ne uzima
integralni snimak ivota i smrti doslovno kompletnog stanovnitva jednog geografskog podruja u
kompletnoj njegovoj ivotnoj dobi (do smrti i posljednjeg stanovnika iz promatrane populacije), (b)
vri statistiko snimanje reprezentativnog uzorka stanovnitva, posebnim metodama, njegovog
ivota i smrti, (c) temeljem znanstveno dokazane teorije vjerojatnosti, konkretnije vjerojatnosti a
posteriori i zakona velikih brojeva utvruju se zakonomjerna kretanja nataliteta, mortaliteta,
srednjeg trajanja ivota i intenziteta smrtnosti po godinama starosti, (d) odreuje vremenska i

22
Vie o ovome u knjizi: dr. B. Radivojevi: Zakon mortaliteta, Nauna knjiga, Beograd, 1989, od str. 53 pa nadalje.
23
Dr. B. Radivojevi, ibidem, str. 55.
24
Rjenik osiguranja, urednici dr. S. Andrijaevi i T. Rai-libar, Masmedia, Zagreb, 1997, str. 418.
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

20
prostorno-geografska validnost dobivenih podataka. Dakle, brojni su faktori koji uvjetuju da se ne
mogu izravno primjenjivati primarni statistiki podaci ivota i smrti stanovnitva u finalnom obliku
mortalitetnih tablica.
S pravom se u demografiji konstatira da je za izradu mortalitetnih tablica prvo potrebno definirati i
kvantitativno utvrditi vjerojatnost umiranja (q
x
) u okviru promatranog broja stanovnika. Postoji vie
naina i vie zvaninih metoda za izradu mortalitetnih tablica, na osnovu prethodnog statistikog
snimanja i izraunavanja vjerojatnosti smrti. Posebno se izdvajaju dva naina utemeljena na: (i)
longitudinalnoj metodi i (ii) transverzalnoj analizi u demografiji. Longitudinalna metoda analize
naziva se jo i kohortnom ili generacijskom analizom, a transverzalna metoda analize naziva se jo i
periodinom ili trenutnom analizom. Na osnovu ove podjele postoje i dvije vrste mortalitetnih
tablica zavisno od naina njihove izrade. Oba ova naina imaju svojih prednosti i nedostataka.
Longitudinalna metoda izraunavanja vjerojatnosti umiranja ima, uvjetno reeno, logian nain
utvrivanja brojnosti intenziteta umiranja jedne promatrane populacije stanovnika: od njenog
roenja u jednoj odreenoj istoj godini do konane smrti i posljednjeg lana te populacije. Samo,
podaci do kojih se doe na ovaj nain teorijski imaju samo historijsku vrijednost (o intenzitetu
smrtnosti promatrane populacije), a praktino, operativno nisu upotrebljivi za izradu mortalitetnih
tablica koje se mogu koristiti u sadanjosti i odreivanju buduih kretanja. Uvjeti ivota, veliina
nataliteta, srednje trajanje ivota i intenzitet smrtnosti vremenom se znaajno mijenjaju,
regionalno geografski primjereno razlikuju to jednoznano uvjetuje praktinu neupotrebljivost
podatka o mortalitetu u izradi aktualnih mortalitetnih tablica.
Transverzalna analiza u demografiji je alternativni nain utvrivanja vjerojatnosti smrti, odnosno
intenziteta smrtnosti po godinama starosti koja se, u biti, i koristi za izradu mortalitetnih tablica.
Izraunavanje vjerojatnosti smrti i intenziteta umiranja za sve godine ivota (starosti) istovremeno
se radi u jednoj godini ili nekoliko godina zaredom, temeljem promatranja smrtnosti svih ivih
stanovnika istovremeno u svim ivotnim dobima u jednoj populaciji. Na ovaj nain izraunate
vjerojatnosti smrti prenose se na jednu fiktivnu grupu u svim elementima reprezentativnog
karaktera: spolna, starosna, profesionalna, regionalna itd. struktura. Ta poetna, reprezentativna
grupa najee ima 100.000 osoba (u principu to je minimalan broj), a moe imati i milion, deset
miliona itd. promatranih odnosno analiziranih osoba. Ova grupa je, u biti korijen mortalitetnih
tablica.
Komparirajui longitudinalnu metodu sa metodom primjene transverzalne analize u demografiji u
izraunavanju vjerojatnosti umiranja mogu se vidjeti prednosti i nedostaci jednog i drugog naina
izraunavanja. Logino je da su prednosti jednog metoda, naina izraunavanja vjerojatnosti
umiranja nedostaci drugog metoda, naina. Ve smo konstatirali da je longitudinalna metoda
logian nain utvrivanja vjerojatnosti umiranja jedne generacije stanovnika, roene na jednom
geografskom podruju u istoj godini (godini t). Vjerojatnost umiranja generacije stanovnika
roene u istoj godini, dobiveni rezultati su originalni rezultati samo za tu promatranu generaciju za
koju se i raunala vjerojatnost. Za sve druge generacije stanovnika, roene u godinama prije ili
poslije polazne godine t, tj. u godinama t-1, t-2, ..., ili t+1, t+2, ..., t+n-toj godini, polazna
izraunata vjerojatnost umiranja generacije roene u godini t, je samo (linearno) primijenjena
raunica, svojevrsno iskustvo, koja moe, ali ne mora biti obavezno dobra (tana) za generacije
stanovnika roene prije ili poslije godine t. to su godine roenja udaljenije od polazne godine
Dr. sc. eljko ain

21
t, to je manja mogunost tanosti dobivenih podataka za vjerojatnosti smrti. Poto jedna
generacija izumre, prema prihvatljivim podacima za europske uvjete, za cca 100 godina, to e i
konani rezultati vjerojatnosti umiranja biti konani za otprilike 100 godina. Ve smo konstatirali da
je to za suvremenu aktualnu praksu suvie historijski podatak i nije za aktualnu operativnu potrebu.
Ovo je i glavni manjak longitudinalne metode izraunavanja vjerojatnosti umiranja.
Metoda primjene transverzalne analize u demografiji anulira glavni nedostatak longitudinalne
metode faktor vrijeme potrebno za izraunavanje vjerojatnosti umiranja po ivotnoj dobi
promatranih osoba, odnosno populacije stanovnitva. Kao to je ve navedeno, uz koritenje
transverzalne analize, ukupno vrijeme potrebno za izraunavanje vjerojatnosti smrti cijele
populacije stanovnitva iznosi svega nekoliko godina (najvie do pet godina). Ovo je svakako velika
prednost transverzalne analize u odnosu na longitudinalnu metodu. Dobivene, izraunate
vjerojatnosti umiranja: q
o
, q
1
, q
2
, q
3
,..., q
n-1
, q
n
, q
n+1
,... koriste se kao vjerojatnosti umiranja za
budue generacije stanovnika u ivotnoj dobi x godina (gdje je x godina jednako: t+1, t+2, t+3, ...,
t+n-1, t+n, t+n+1... godina, a t je godina u kojoj su izraunate vjerojatnosti umiranja osoba,
odnosno promatrane populacije stanovnika). Koritenje izraunatih vjerojatnosti umiranja (q) je
vremenski i geografski teritorijalno ogranieno. Vremensko ogranienje je rezultat, na prvom
mjestu, promjena duljine ivota osoba i migracijskih kretanja stanovnitva. Sa poveanjem
vremenske razlike izmeu godine ili perioda t, u kojem su izraunate vjerojatnosti umiranja
osoba, i vremena, godina u kojima se te vjerojatnosti operativno koriste u konkretnim
izraunavanjima, raste stupanj nepreciznosti. Glavni razlog te nepreciznosti je trend poveanja
srednjeg trajanja ivota, tako da izraunate vjerojatnosti umiranja postupno gube atribut tanosti.
To je i glavni nedostatak primjene transverzalne analize.
Geografsko-teritorijalno ogranienje izraunatih vjerojatnosti umiranja osoba rezultat je razliitog
srednjeg trajanja ivota u regionalnim dijelovima na zemljinoj planeti. Stupanj ope razvijenosti i
kvalitete ivota proporcionalan je duljini srednjeg trajanja ivota. Kako je zemljina planeta
neravnomjerno razvijena, u svim svojim sastavnicama (gospodarski, zdravstveno, kulturno,
obrazovno itd.), tako je velika razlika i u srednjem trajanju ivota po regijama svijeta. Iz ovog slijedi
nemogunost postojanja i koritenja univerzalnih vjerojatnosti umiranja, odnosno univerzalnih
tablica smrtnosti koje mogu biti validne za sve zemlje i regije na zemljinoj planeti.
Glavne prednosti i nedostaci longitudinalne metode i metode zasnovane na primjeni transverzalne
analize mogu se dati u vidu sljedee matrice:
OPIS LONGITUDINALNA METODA METODA TRANSVERZALNE ANALIZE
Glavne prednosti
Logian nain utvrivanja vjerojatnosti
umiranja promatranih osoba roenih u
istoj godini t
Vremenska duina dolaska do
vjerojatnosti umiranja i operativna
upotrebljivost u aktualnom vremenu
Glavni nedostatak
Vremenska duina dolaska do
vjerojatnosti umiranja i operativna
neupotrebljivost u aktualnom vremenu.
Vremensko ogranienje i geografsko
teritorijalno ogranienje koritenja
izraunatih vjerojatnosti umiranja.
Tabela 2 Komparacija longitudinalne i transverzalne metode
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

22
Michel Huber u svom djelu: Kurs demografije i zdravstvene statistike
25
navodi etiri metode za
izradu mortalitetnih tablica: (1) metoda umiranja bazirana na podacima o umrlima po starosti po
kojoj su raene prve tablice mortaliteta i koja pretpostavlja stacionarno stanovnitvo; (2) popisna
metoda koja takoer pretpostavlja stacionarno stanovnitvo, a koristi podatke iz popisa o
strukturi stanovnitva po starosti koju zatim preslikava na neki poetni broj stanovnika (npr.
100.000); (3) metoda graanskih stanja koja se bazira na praenju odreene kohorte roenih; (4)
metoda kvocijenata smrtnosti, tj. vjerojatnost umiranja, a na osnovu broja umrlih odreene
starosti iz vitalne statistike i broja ivih iste starosti iz popisa.
Dr. Duan Breznik istie da se vjerojatnosti umiranja najlake definiraju na osnovu grafikog
prikaza. Pri tome, dr. Breznik koristi Lexisovu mreu na kojoj su prikazani odgovarajui skupovi ivih
i skupovi umrlih osoba potrebni za njeno izraunavanje.
26


Slika 1 Lexisova mrea
Koriteni simboli znae:
- t i t + 1 = kalendarske godine
-
1
i
t t
N N
+
= broj ivoroenih u godini t i t + 1
-
0
t t
M = broj umrlih u godini t, starih 0 godina, roenih u godini t
-
1
0
t t
M
+
= broj umrlih u godini t + 1, starih 0 godina, roenih u godini t

25
Djelo je izdano u Statistikom institutu u Parizu, a prevedeno u Saveznom zavodu za statistiku u Beogradu 1953.
godine preuzeto iz knjige: dr. B. Radivojevi: Zakon mortaliteta, Nauna knjiga, Beograd, 1989, str. 63.
26
Dr. D. Breznik: Demografija analiza, metodi i modeli, Centar za demografska istraivanja i Institut drutvenih nauka,
Beograd, 1977, str. 113.
Dr. sc. eljko ain

23
-
1
0
t t
M

= broj umrlih u godini t, starih 0 godina, roenih godine t 1


-
1 1
1
t t
M
+
= broj umrlih u godini t + 1, starih 1 godinu, roenih godine t 1
-
1
1
t t
M

= broj umrlih u godini t, starih 1 godinu, roenih u godini t 1


-
1
0
t
V

= broj ivih starih 0 godina na poetku kalendarske godine t, roenih godine t 1


-
2
1
t
V

= broj ivih starih 1 godinu na poetku kalendarske godine t, roenih godine t 2.


Obrazloenja su sljedea:
a. Raspolae se podacima o distribuciji umrlih u godinama t i (t+1) po navrenim
godinama starosti i godinama roenja,
b. Raspolae se podacima o distribuciji svih stanovnika po starosti na dan 1.I godine t.
Npr.: 1.I se poklapaju distribucije po starosti i po godinama roenja.
c. Raspolae se podacima o broju ivoroenih u godinama t i ( t + 1).
Na Lexisovoj shemi lako se definiraju odgovarajui skupovi ivih i umrlih na osnovu podataka pod a)
i b) i c).
Podaci pod a) i c) su dobiveni iz vitalne statistike, a podaci pod b) na osnovu popisa stanovnitva.
Dr. Duan Breznik istie: Pri izradi tablica mortaliteta treba imati u vidu ove opte postavke:
- mortalitet stanovnitva u godinama koje se uzimaju kao baza za tablice ne sme da bude
suvie visok, niti suvie nizak u odnosu na susedne godine.
- neophodno je da se raspolae preciznim podacima o starosnoj strukturi stanovitva (na
osnovu popisa).
- skupine ivih (broj ispitivanih stanovnika) po starosti moraju biti dovoljno znaajne
veliine: ako su pomenuti skupovi brojno mali, posmatranja treba proiriti na vie
godina.
- migracije se pri izradi tablica vrlo esto zanemaruju, poto se uzima kratak period za
ispitivanje i poto su u pitanju vea podruja (itava zemlja ili vei regioni) sa relativno
neznatnim uticajem preseljavanja na vrednost verovatnoa umiranja.
27

Na temelju citiranog dijela i tumaenja dr. Duana Breznika jasno se vidi i potvruje da se
mortalitetne tablice rade uz koritenje metode zasnovane na transverzalnoj analizi u demografiji. U
znanstvenoj i strunoj teoriji, kao i u operativnoj praksi, postoji vie metoda za izbor
reprezentativnih skupova ivih i umrlih osoba i njihovo meusobno uporeivanje. Te metode se
nazivaju uglavnom po imenima svojih autora, kao npr. Becker Zeunerova metoda, Ratsova
metoda, Bcklova metoda itd. Za ilustraciju se moe navesti da je izrada mortalitetnih tablica za
bivu Jugoslaviju i njene tadanje sastavne dijelove (socijalistike republike i autonomne pokrajine),
za razdoblje 1952 1954, 1960 1962. i 1970 1972. godina, bila zasnovana na Becker-Zeunerovoj

27
Ibidem, str. 114.
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

24
metodi. U tadanjoj Jugoslaviji prve cjelovite mortalitetne tablice uraene su za razdoblje 1952
1954. godina, a njihov autor je bio Ivo Lah, uz pomo cijelog ekspertnog tima.
Bitno je naglasiti da zvanine mortalitetne tablice cjelokupnog stanovnitva ne moraju biti jednake
mortalitetnim tablicama koje koriste osiguravajua drutva. U ovom kontekstu vrijedi i sljedea
konstatacija: Osiguravajui zavodi ne slue se tablicama smrtnosti itavog puanstva, ve samo
tablicama koje su konstruirane na osnovi iskustava osiguravajuih zavoda. Tablica osiguravajuih
zavoda razlikuje se bitno od tablica smrtnosti itavog puanstva, one su, naime, s obzirom na
smrtnost povoljnije... tablice osiguravajuih zavoda imaju manju vjerojatnost smrti nego tablice
cjelokupnog puanstva.
28
Pojedina osiguravajua drutva, prije sklapanja ugovora o ivotnom
osiguranju, zahtijevaju od potencijalnih osiguranika prethodni lijeniki pregled. ivotno se
osiguranje sklapa tek onda ako potencijalni osiguranik zadovoljava utvrene zdravstvene limite.
Temeljom ovoga jasno proizlazi da je manja vjerojatnost smrti prema tablicama smrtnosti
(mortaliteta) onih osiguravajuih drutava koja imaju tablice iz kojih su iskljuene one osobe koje
ne zadovoljavaju utvrenu zdravstvenu razinu, u odnosu na tablice koje se odnose na cjelokupno
stanovnitvo jednog geografskog podruja.

2.2.3. Mortalitetne tablice kao temelj aktuarskih tablica

Mortalitetne tablice svojim sadrajem predstavljaju temelj aktuarskih tablica. Pored podataka o
smrtnosti osoba, odnosno stanovnika jednog geografskog podruja u odgovarajuem vremenskom
periodu, odakle potjee i naziv ovih tablica, u njima se na izravan, eksplicitan i/ili implicitan nain
sadre ili mogu sadravati i sljedee veliine:
a. osnovne veliine:
-
x
l - broj ivih osoba ivotne dobi x godina (analogno:
1 x
l
+
broj ivih osoba starih x + 1
godinu;
x n
l
+
- broj ivih osoba starih x + n godina),
-
x
d - broj umrlih od
x
l osoba u toku x + 1-ve godine starosti (analogno: d
x+1
broj umrlih
od l
x+1
osobe u toku x + 2-ge godine starosti;
x n
d
+
- broj umrlih od
x n
l
+
osoba u toku x + n
+ 1-ve godine starosti);
b. izraunate veliine:
-
x
p - vjerojatnost doivljenja, tj. vjerojatnost da e osoba ivotne dobi x godina doivjeti
x + 1 godinu,
-
x
q - vjerojatnost smrti umiranja, tj. vjerojatnost da osoba ivotne dobi x godina nee
doivjeti x + 1 godinu, da e osoba umrijeti u x-toj godini,
-
x
L - srednji broj ivih osoba u starosti od x do x + 1; osobe se nalaze u starosti od x do x
+ 1 godina,

28
Dr. V. Vrani, dr. Lj. Marti, ibidem, str. 161.
Dr. sc. eljko ain

25
-
x
T - zbir srednjih brojeva ivih osoba od x i vie godina,
-
o
x e - srednje trajanje ivota za osobe ivotne dobi x godina,
-
x
P - stopa doivljenja, tj. proporcija osoba ivotne dobi od x do x + 1 godine koje e
poslije godinu dana biti stare od x + 1 do x + 2 godine.
Podjela navedenih veliina na: osnovne veliine i izraunate veliine je samo metodoloke
naravi, a ne znai hijerarhijski niti kronoloki redoslijed. injenica je da se vjerojatnost umiranja
(
x
q ) izraunava iz podataka vitalne statistike (temeljem distribucije umrlih po godinama ivota,
spolu, reprezentativnoj geografskoj rasprostranjenosti, profesionalnoj strukturi itd.). Postoje jasni i
precizni kvantitativni odnosi izmeu navedenih veliina koji se izravno reflektiraju i u izradi
aktuarskih tablica, a samim tim i na financije ivotnih osiguranja.
Temeljni kvantitativni odnosi, u promatranim veliinama, su:
i.
1 1 x x x x x x
d l l l l d
+ +
= =
ii. 1 1 i 1
x x x x x x
p q p q q p + = = =
iii. ako se u izradi mortalitetnih tablice poe od 100.000 ivih osoba, onda je
o
l = 100.000.
Brojevi ivih osoba za naredne ivotne dobi dobiju se iz sljedeih relacija:
1 2 1 3 1 2
100.000 , 100.000 , 100.000
o o o
l p l p p l p p p = = = itd.
odnosno
2 1 1 3 2 2
, l l p l l p = = itd.
openito:
1 x x x
l l p
+
=
iv. srednji broj ivih osoba (
x
L ) moe se priblino ocijeniti pomou aritmetike sredine
srednjih brojeva ivih osoba. Dakle, na osnovu sljedee relacije:
1
2
x x
x
l l
L
+
+
= odnosno
1 x
x x x
x
L l d
+
=
Kao to se vidi, utvrivanje srednjeg broja ivih osoba (
x
L ) zasniva se na primjerenoj aproksimaciji.
Kako vjerojatnost doivljenja, odnosno vjerojatnost umiranja nema linearan trend tokom cijelog
ljudskog ivota, navedeni nain utvrivanja
x
L ima stanovite izuzetke koji se odnose za nultu (0-tu) i
prvu godinu starosti osoba (novoroene osobe i bebe do godine ivota imaju veu smrtnost u
prvim mjesecima ivota u odnosu na kasniji period). Empirijskim putem utvrene su aproksimacije
za
o
L i
1
L u sljedeim veliinama:
29

o
L = 0,25
1
0, 75 i
o
l l +
1
L = 0,41
1 2
0, 59 l l +

29
Ibidem, str. 115.
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

26
v. zbir srednjih brojeva ivih osoba ( )
x
T izraunava se kao kumulanta srednjih brojeva
ivih osoba, poevi od x godina starosti do w godina starosti (kao gornja granica
ivota):
1 2 3
... .
x x x x x w
T L L L L L
+ + +
= + + + + +
vi. srednje ili oekivano trajanje ivota ( )
o
x e je bitna kategorija za sve ivotne dobi osoba i
znai broj godina koje e u prosjeku jo ivjeti osoba ivotne dobi x godina. Ovaj je
podatak posebno znaajan za novoroene osobe i oznaava se sa
o
o e . On pokazuje
oekivano trajanje ivota ivoroenog djeteta ako budu isti ili primjereno slini uvjeti
ivota i uvjeti u pogledu mortaliteta. Izraunavanje srednjeg trajanja ivota moe se
izvriti na sljedei nain:
- za osobe ivotne dobi x godina:
w
x
o
x x
x
x x
L
T
e
l l
= =


- za novoroene osobe:
w
x
o
o x
o
o o
L
T
e
l l
= =


Pored tzv. potpunih mortalitetnih tablica, koje se rade za svaku godinu (od nulte godine do npr.
100 godina ivota osoba i o kojima je do sada bilo rijei), poznate su i tzv. skraene (i
aproksimativne skraene) mortalitetne tablice. U skraenim se mortalitetnim tablicama starost
osoba, kao i sve biometrijske funkcije, promatraju i odreuju za odreene vremenske intervale. Ti
intervali najee iznose po 5 godina. Ako su intervali po 5 godina, zbog vee smrtnosti u prvoj
godini ivota, uobiajeni su ovi intervali: 0, 1-4, 5-9, 10-14, 15-19... itd.
Biometrijske funkcije su iste u potpunim i skraenim mortalitetnim tablicama, samo se razlikuju
osnovni dobni intervali: u potpunim tablicama je jedna godina, a u skraenim pet (ili neki drugi
broj) godina. Standardne biometrijske funkcije, u skraenim mortalitetnim tablicama, imaju
sljedea znaenja:
- x = ivotna dob u godinama,
- n = duina intervala u godinama (ako je interval pet godina, onda je n = 5),
-
x
l = broj ivih osoba ivotne dobi tano x godina,
-
5 x
l
+
= broj ivih osoba ivotne dobi x + 5 godina,
-
5 5 x x x
d l l
+
= = broj umrlih osoba od ivotne dobi x do ivotne dobi x + 5 godina,
-
5 x
p =vjerojatnost da e osobe ivotne dobi x godina doivjeti x + 5 godina
5
5
x
x
x
l
p
l
+
= = vjerojatnost doivljenja,
Dr. sc. eljko ain

27
-
5 x
q = vjerojatnost da e osobe stare x godina umrijeti prije navrenih x + 5 godina ivota

5 5
1
x x
q p = =vjerojatnost umiranja,
-
5 x
M =broj umrlih osoba starih od x do ispod x + 5 godina, obino u jednoj godini,
-
5 x
V = broj stanovnika, osoba starih od x do ispod x + 5 godina sredinom perioda
promatranja (obino sredinom kalendarske godine 30. VI ),
-
5
5
5
x
x
x
M
m
V
= specifina stopa smrtnosti u ivotnoj dobi od x do ispod x + 5 godina,
raunata na jedinicu,
-
5 x
L = srednji broj ivih osoba u dobnoj grupi od x do x + 5 godina; ova se veliina moe
aproksimativno izraunati na osnovu relacije
5
5
5
2
x x
x
l l
L
+
+
= (pretpostavka je da osobe
koje umru u promatranom petogodinjem intervalu ive u prosjeku 2,5 godina).
Prezentirana formula vai za sve dobne intervale osim za prvih pet godina ivota (zbog prve godine
kada je izraenija vjerojatnost umiranja). U prvih pet godina se koristi empirijski utvrena relacija:
1 4 5
5 1 1 4
1
1 , 2 9 , 1
75 , 0 25 , 0
L L L
l l L
l l L
o o
o o
+ =
+ =
+ =

Takoer, za obraun posljednjeg ivotnog intervala (raunski odreenog prema odreenim
mjerilima i karakteru konkretnih mortalitetnih tablica) i izraunavanja posljednje veliine
n x
L
+

koristi se aproksimacija, koja u odgovarajuem sluaju moe imati vrijednost:
85 85 85
l l l L
n
=
+

Ako se
5 x
L promatra u neprekidnom sluaju, odnosno odredi kao srednji broj ivih osoba u dobnoj
grupi od x do ispod x + 5 godina, tada se koristi obrazac:
5
5
x
x x x
x
L l d
+
=
-
x
T = zbir srednjih brojeva ivih osoba ivotne dobi x i vie godina
5 5 5 5 10 85
...
x x x x
T L L L L
+ +
= + + + + ,
-
= x
o
e
srednje trajanje ivota
o
x
x
x
T
e
l
= ,
-
5 x
P = stopa doivljenja, koja daje proporciju osoba ivotne dobi od x do ispod x + 5
godina, koja e se poslije pet godina nalaziti u dobnoj grupi od x + 5 do iznad x + 10
godina
5 5
5
5
x
x
x
L
P
L
+
= ,
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

28
-
(5)
b
P = stopa doivljenja, koja daje proporciju ivoroenih osoba u toku odreenog
perioda (pet godina), koje e do kraja perioda biti ive i nalaziti se u dobnoj grupi od 0
do ispod 5 godina
5 o
L .
Na temelju navedenih biometrijskih funkcija izrauju se skraene i aproksimativno skraene
mortalitetne tablice. O ovome su detaljnije pisali, izmeu ostalih, i dr. Duan Breznik
30
i dr. Biljana
Radivojevi.
31
Ako prethodno postoje potpune mortalitetne tablice tada nije problem uraditi
skraene mortalitetne tablice. Meutim, ukoliko ne postoje ili nisu poznate potpune mortalitetne
tablice, tada se rade aproksimativno skraene mortalitetne tablice. Pri tome je neophodno utvrditi
relaciju koja omoguava konverziju stopa smrtnosti u vjerojatnosti umiranja. Dakle, problem je
traenje teorijskog ili empirijskog odnosa izmeu specifinih stopa mortaliteta i vjerojatnosti
umiranja.
Vjerojatnost se umiranja dobiva koritenjem vjerojatnosti a posteriori. Tako izvorno dobivene
vjerojatnosti poznate su pod imenom sirove vjerojatnosti smrti ii sirove vjerojatnosti
umiranja. Oznaavaju se sa
'
x
q
. Poetne veliine na temelju kojih se izraunavaju sirove
vjerojatnosti smrti mogu u sebi sadravati i odreene sluajne i/ili manipulativne greke (kao npr.
nastale zbog relativno malog broja promatranja, nedovoljna reprezentativnost promatranih
skupina osoba, pogreke u navoenju godina starosti osoba itd.). Zato se kod izrade konane
verzije mortalitetnih tablica vri prvo postupak tzv. izravnanja sirovih vjerojatnosti smrti, a tek
nakon toga izraunavanje i odreivanje ostalih biometrijskih funkcija u mortalitetnim tablicama.
Mnogi su autori prouavali i davali svoj sud o potrebi, ciljevima i metodama izravnanja sirovih
vjerojatnosti smrti. Govorei o ciljevima postupka izravnanja, dr. Duan Breznik
32
se poziva na djelo
Versicherungsmathematik, II dio, iji je autor Walter Saxer (izdava: Springer Verlog, 1958). Prema
ovom navodu uoavaju se: ... dva shvatanja o ciljevima pomenutog postupka:
a. Statistiko shvatanje polazi od pretpostavke da sirove verovatnoe umiranja predstavljaju
samo uzorak iz teorijski beskonane populacije. Dodue, prave tablice iz beskonane
populacije ostaju nepoznate. Potrebno je da se na osnovu pomenutog uzorka odredi
najverovatnija tablica mortaliteta.
b. Praktino shvatanje polazi od toga da treba pomou metoda izravnanja nai tablicu koja
pokazuje odreene tendencije i pravilnosti i da se pri tome trai to bolje prilagoavanje
sirovih i izraunatih verovatnoa umiranja.
Praktino shvatanje se pribliava statistikom, ukoliko se trae stroi statistiki kriterijumi za
izravnavanje.
Poznate su tri osnovne metode izravnanja:
a. grafika metoda,
b. mehanika metoda i

30
Dr. D. Breznik, ibidem, str. 125-130.
31
Dr. B. Radivojevi, ibidem, str. 72-82.
32
Navedeno djelo, str. 150.
Dr. sc. eljko ain

29
c. analitika metoda.
Grafika metoda je osporavana od strane mnogih autora iako je koritena kod izrade nekih
zvaninih mortalitetnih tablica. U biti radi se o empirijskoj i dijelom proizvoljnoj metodi grafikog
izravnanja prethodno ucrtane krivulje u koordinatni sistem. Na apscisi se nalazi varijabla ivotna
dob osoba (x), a na ordinati sirova vjerojatnost smrti
'
( )
x
q . Ucrtane odgovarajue take u
navedenom koordinatnom sistemu, spajaju se pravim linijama. Dobiveni poligon, u principu,
nepravilnog oblika grafiki se izravnava temeljem empirijskih spoznaja.
Mehanikom se metodom nastoje definirati matematiki postupci dolaska do izravnatih vrijednosti.
Nastoji se da se izravnate vrijednosti to bolje u konanici prilagoavaju sirovim vrijednostima, a ne
da se definiraju kretanja vjerojatnosti umiranja po starosti u obliku odgovarajue matematike
funkcije.
Analitikom se metodom nastoji utvrditi, uz pomo odgovarajue matematike funkcije i
odgovarajuih parametara zakon smrtnosti po godinama ivotne dobi. Parametre treba birati
tako da se sirove vjerojatnosti umiranja to bolje prilagoavaju sa izravnatim vrijednostima. Da bi
se postigao navedeni cilj: svojevrsna konvergencija sirovih vjerojatnosti umiranja i izravnatih
vrijednosti, koriste se razliite metode od kojih navodimo: metoda najmanjih kvadrata, metoda
King-Hardyja, minimum metoda i metoda ortogonalnih polinoma. Meu navedenim metodama
posebno se izdvaja metoda King-Hardyja koja se koristi za izravnavanje po Gompertz-
Makehamovoj formuli. Ova formula glasi:
( )
x
x c
x
l k s g =
gdje su: k, s, g i c parametri.
Iz relacije:
1 x
x
x
l
p
l
+
=
i Gompertz-Makehamove formule slijedi:
1)
1
1 (
( )
1
log log s ( ) log g
log log s ( 1) log g
log
x
x x
x
x c
c c
x
x c
x x
x
x
x
x
x
k s g
p s g
k s g
p c c
p c c
p a bc
+
+
+

= =

= +
= +
= +

gdje je
a log s i b (c-1) log g = =
kako je 1
x x
g p = slijedi da je
( 1)
x
g 1
x
c c
s g

=
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

30
Primjenjujui dalju razradu ovih izraza dolazi se do konane primjene metode King-Hardyja u
procesu izravnanja sirovih vjerojatnosti smrti, a samim tim i sirovih vjerojatnosti doivljenja.
33

Za potrebe osiguranja, odnosno izrade aktuarskih tablica, a preko njih i svih bitnih ulaznih veliina
za izraunavanje modela ivotnih osiguranja, pored metode mehanikog izravnanja sirovih
vjerojatnosti smrti, umiranja (doivljenja), koriste se i metode analitikog izravnanja.
Prve kompletne tablice mortaliteta za ex Jugoslaviju (Socijalistiku Federativnu Republiku
Jugoslaviju) i njene sastavne dijelove (socijalistike republike i socijalistike autonomne pokrajine)
izraene su na osnovu podataka za period 1952 - 1954. godina u tadanjem Saveznom zavodu za
statistiku u Beogradu. Po Becker Zeuner-ovoj metodi izraunate su sirove vjerojatnosti umiranja,
a izravnate su Karup-ovom oskulacionom formulom razliite jaine.
Po istoj metodi izraene su kompletne mortalitetne tablice za period 1960-1962, 1970-1972. i
1980-1982. godina. U izradi navedenih tablica vodei ekspert za izravnanje sirovih vjerojatnosti bio
je Ivo Lah koji je, na osnovu generalizacije Karup-ovih metoda, izradio specijalne formule. Ivo Lah
je, u gotovo svim svojim radovima vezanim za ovu temu, isticao da se izravnate vrijednosti moraju
to je vie mogue pribliavati sirovim vjerojatnostima, ali tako da kontinuitet izravnatih vrijednosti
ostaje sauvan.
Postoje razliite metode kontrole izravnanja sirovih vjerojatnosti. Cilj svih ovih metoda je pokazati
kvalitetu izravnatih vrijednosti i stupnjeve odstupanja izravnatih od sirovih vjerojatnosti. Jedna od
od tih metoda sastoji se u usporeivanju izraunatih vjerojatnosti umiranja srednjeg broja ivih
osoba i stvarnih brojeva umrlih. Cilj je da zbir razlike ovih veliina bude minimalan. Ako npr.
promatramo populaciju, odnosno stanovnitvo od nula (0) do 100 godina ivota, tada bi navedena
kontrola izravnanja, u vidu matematikog izraza, bila u sljedeem obliku:
( )
100
0
.
x x x
x
L q T
=


to je zbir navedenih razlika manji, to je i kvaliteta izravnanja sirovih vjerojatnosti via. Kontrola
izravnanja vri se i na niz drugih naina, koritenjem vie metoda, od kojih emo spomenuti jo
samo frekvenciju relativnih razlika izmeu sirovih i izravnatih vjerojatnosti smrti (Z). Ova se
frekvencija izraunava pomou obrasca
'
100( )
x x
x
q q
Z
q

=
Promatrane frekvencije trebale bi, u odgovarajuoj mjeri, odgovarati normalnoj distribuciji. U biti,
provjerava se da li se i koliko distribucija empirijskih odstupanja (Z) slae sa distribucijom teorijskih
odstupanja.



33
O ovome vie u citiranim knjigama:
- W. Saxer, ibidem
- Dr. D. Breznik, ibidem i
- Dr. B. Radivojevi, ibidem.
Dr. sc. eljko ain

31
2.3. Ugradnja ekonomskih sastavnica - aktuarske tablice

Mortalitetne tablice imaju iroku primjenu: u demografiji, medicini, biologiji, ekonomiji, politici itd.
Meutim, njihova je posebna primjena i upotrebna vrijednost u osiguranju, odnosno aktuarstvu.
Upotreba tablica ide praktino u dva pravca, to proistie iz njenog dualnog karaktera izraenog
kroz dva naizgled suprotna termina za isti pojam: tablica smrtnosti i tablica ivota. Istovremena
analiza i umiranja i preivljavanja naroito dolazi do izraaja kod osiguranja ivota, jer se radi ili o
nadoknadi drugima u sluaju smrti osiguranika, ili o naknadi osiguraniku u sluaju njegovog
preivljenja.
34

U Rjeniku osiguranja stoji zapisano:
35
aktuarske tablice (engl. mortality table, life table, njem.
Sterbetafel), sadre komutativne brojeve (Dx, Nx, Mx, i dr.) na kojima se temelje izrauni premija,
matematikih priuva, otkupnih i kapitaliziranih vrijednosti i drugih parametara ivotnih osiguranja.
Izrauju se na temelju tablica smrtnosti uz primjenu odreene kamate.
Iz citirane definicije aktuarskih tablica, jasno se vidi slijed njihovog nastanka. Temelj su tablice
smrtnosti, mortalitetne tablice u koje se dalje ugrauju odgovarajue ekonomske sastavnice
oitovane prvenstveno u kumutativnim brojevima.

2.3.1. Sastavnice aktuarskih tablica i njihove karakteristike

Klasine aktuarske tablice, u svom konanom izgledu, odnosno sadraju, imaju sljedee sastavnice:
a. osnovni pokazatelji:
- x = ivotna dob osobe u godinama
- l
x
= broj ivih osoba ivotne dobi x godina
- d
x
= broj umrlih od l
x
osoba u toku x+1. godine starosti - d
x
=l
x
-l
x+1

b. izraunati pokazatelji:
(1) komutativni brojevi za ive osobe:
- D
x
= diskontirani broj ivih osoba ivotne dobi x godina
x
x x
D l v =
- Nx = zbir diskontiranih brojeva ivih osoba s poetnom ivotnom dobi x godina
1 2 3
...
x x x x x
N D D D D
+ + +
= + + + +

- S
x
= zbir zbirova diskontiranih brojeva ivih osoba s poetnom ivotnom dobi x godina
...
3 2 1
+ + + + =
+ + + x x x x x
N N N N S


34
Dr. B. Radivojevi, ibidem, str. 82-83.
35
Ranije navedeni Rjenik osiguranja, str. 14
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

32
(2) komutativni brojevi za umrle osobe:
- C
x
= diskontirani broj umrlih osoba u toku x+1. godine ivota
1 x
x x
C d v
+
=
- M
x
= zbir diskontiranih brojeva umrlih osoba s poetnom ivotnom dobi x godina
...
3 2 1
+ + + + =
+ + + x x x x x
C C C C M

- R
x
= zbir zbirova diskontiranih brojeva umrlih osoba s poetnom ivotnom dobi x godina
...
3 2 1
+ + + + =
+ + + x x x x x
M M M M R

Ve je konstatirano da se aktuarske tablice izrauju na temelju mortalitetnih tablica. Popisima
stanovnitva i podacima iz vitalne statistike, uz odgovarajue statistike obrade, dolazi se do
osnovnih polaznih veliina l
x
i d
x
za sve relevantne godine starosti promatranih osoba u jednom
vremenskom periodu i na odreenom geografskom podruju. Dakle, aktualnost aktuarskih tablica i
njihova aktualna operativna validnost izravno ovise od vremenskog perioda koritenog za
statistika snimanja i obuhvaenog geografskog podruja. Sve ostale sastavnice aktuarskih tablica
dobivaju se temeljem preciznih izraunavanja, znanstveno utvrenim algoritmima, precizno
definiranim parametrima i utvrenim varijablama.
Dinamiki karakter ivota i smrti ljudske populacije, karakteri ivotnog osiguranja i financijska
funkcija u njemu, uvezani sa neumitnom vremenskom vrijednou novca, imperativno nalau
precizno definiranje pomonih brojeva u aktuarskim izrazima. Sve reeno izravno trai da se u
definiranju komutativnih brojeva, kao pomonih brojeva u aktuarstvu, krajnje argumentirano
odreuju dvije bitne, ujedno neovisne veliine:
- vrijeme broj godina u aktuarskim tablicama i
- veliina diskontne stope.
Vrijeme broj godine u aktuarskim tablicama odnosi se na ivotnu dob koja je obuhvaena u
konkretnim aktuarskim tablicama. Veina tablica poinje sa nula (0) godina i obuhvata ivotni
period do stotinu godina (100). Kako je vjerojatnost umiranja izrazitija u prvoj godini ivota, kao i u
vremenu iznad 80 godina ivota, mnoge aktuarske tablice iskljuuju iz svog sadraja najranije i
kasne godine ivota. U ovom sluaju najee se uzima ivotna dob od 10 ili 15 godina do 90 godina
ivota. Zapravo, svaka ivotna i poslovna sredina odreuju prema vlastitim kriterijima i ciljevima,
najracionalniji broj godina ivotne dobi koje trebaju biti obuhvaene aktuarskim tablicama. Sa
matematikog stajalita promatrana, ivotna dob je nezavisna veliina od koje zavise funkcionalno
(i bioloki) ostale sastavnice aktuarskih tablica.
Kada se odredi raspon parametara ivotne dobi, granice u kojima e se kretati x, i temeljem popisa
stanovnitva i statistikim izravnanjem sirovih vjerojatnosti, doe se do osnovnih veliina l
x
i d
x
(za
poetno l
x
se najee uzima 100.000 osoba, a u posebno velikim populacijama i 1.000.000 osoba)
tada su stvorene neophodne osnove za izraunavanje drugih bitnih sastavnica aktuarskih tablica.
Svi komutativni brojevi, kao izraunate veliine u aktuarskim tablicama, na izravan ili preneseni
nain sadre diskontnu stopu kao specifini svojevrsni mehanizam vremenske vrijednosti novca.
Dr. sc. eljko ain

33
Diskontna je stopa izravno sadrana u polaznim komutativnim brojevima D
x
i C
x
preko svojih
definicija:
-
x
x x
D l v = = diskontirani broj ivih osoba ivotne dobi x godina i
-
1 x
x x
C d v
+
= = diskontirani broj umrlih osoba u toku x + 1. godine ivota.
Svi ostali komutativni brojevi (N
x
, S
x
, M
x
, R
x
) na preneseni nain u sebi sadre diskontnu stopu,
odnosno diskontne faktore.
Diskontni kamatni faktor v je po definiciji financijske matematike reciprona vrijednost dekurzivnog
kamatnog faktora, tj.
1
v
r
=
gdje je
1
100
p
r = +
a simbol p je nominalna kamatna stopa za bazni period-najee za jednu godinu (pro anno).
Kako svi komutativni brojevi, na izravan ili preneseni nain, sadre diskontnu stopu, odnosno
kamatnu stopu, to njihova veliina izravno ovisi od veliine kamatne stope. Kamatna stopa, kao
neovisno promjenjiva veliina, svojom veliinom i varijabilitetom utjee na veliinu i varijabilitet
komutativnih brojeva. Dakle, komutativni su brojevi u direktnoj funkcionalnoj vezi od veliine
kamatne (diskontne) stope. Oni su ovisna promjenjiva veliina.
Sastavnice aktuarskih tablica se po svojim karakteristikama mogu svrstati u tri skupine:
a. prvu skupinu ine l
x
i d
x
, brojevi ivih i umrlih osoba - veliine koje aktuarske tablice
preuzimaju iz mortalitetnih tablica kao, za aktuarske tablice, nezavisne veliine (ne
uzimajui u obzir naine na osnovu kojih se do tih veliina dolo),
b. drugu skupinu ini kamatna, odnosno diskontna stopa koja je relativno neovisna veliina
i
c. treu skupinu ine komutativni brojevi koji su ovisne veliine i rezultat su primjerenog
izraunavanja veliina iz prve i druge skupine.
Zajednika je karakteristika svih sastavnica aktuarskih tablica da su sve one, u svom prvobitnom
izvornom osobnom stvaranju, u temelju viestruko ovisne veliine, ali se u svojoj kasnijoj upotrebi
u aktuarskim tablicama, transformiraju u: neovisne veliine (l
x
i d
x
), relativno neovisne veliine
(kamatna stopa) i ovisne veliine (komutativni brojevi).
O posebnim i pojedinanim karakteristikama veliina l
x
i d
x
je govoreno u prethodnom dijelu ovoga
rada.
Posebne karakteristike kamatne/diskontne stope treba promatrati u svrsi i ciljevima njenog
koritenja u aktuarskim tablicama. Iako je teko u jezikom (etimolokom) i metodolokom smislu
razluiti svrhu i cilj kamatne/diskontne stope u aktuarskim tablicama, zbog meusobnog
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

34
ispreplitanja njene upotrebne vrijednosti u promatranom sluaju, ipak, moe se dati ovakvo
stajalite:
Svrha kamatne/diskontne stope je njeno koritenje u izraunavanju pomonih-komutativnih
brojeva kako bi se olakao nain izraunavanja financijskih veliina u ivotnom osiguranju. Cilj koji u
ovome ima kamatna/diskontna stopa je osiguranje to realnije vremenske vrijednosti novca u
vrijeme obligacijskog odnosa u ivotnom osiguranju. Pri tome mora se voditi rauna o cijelom nizu
bitnih elemenata koji utjeu na odmjeravanje adekvatnosti visine kamatne/diskontne stope, kao
to su: realno mogui stupnjevi oplodnje privremeno slobodnih novanih sredstava ivotnog
osiguranja, posebno sredstava premijske rezerve, a u vezi s tim i stupanj razvijenosti financijskih
institucija i gospodarstva te opi i pojedinani rizici plasiranja novanih sredstava.
Komutativni brojevi su, po svim karakteristikama, zavisne veliine od svojih sastavnih dijelova. Po
definiranostima, svaki komutativni broj, jasno pokazuje svoju funkcionalnu izravnu ovisnost od
ulaznih veliina.
Sve sastavnice aktuarskih tablica u temelju imaju stohastike odlike i zasnovane su na stohastikim
procesima. Izraunavanja izvedenih veliina sastavnica aktuarskih tablica (primjer su komutativni
brojevi) poprimaju deterministike karaktere, tako da se u zavrnici pojavnih oblika aktuarskih
tablica relativizira istota izvornih stohastikih procesa. To je svakako rezultanta interaktivnog
djelovanja svih sastavnica aktuarskih tablica.

2.3.2. Karakteristike i refleksije aktuarskih tablica

Karakteristike i refleksije aktuarskih tablica zavise prvenstveno od sastavnica aktuarskih tablica i
njihovih karakteristika. U promatranom kontekstu za sastavnice aktuarskih tablica uzet emo dvije
komponente:
a. mortalitetne tablice i
b. kamatnu/diskontnu stopu.
Njihovo interaktivno djelovanje daje rezultantu karakteristika i refleksija aktuarskih tablica.
Od prvih poznatih mortalitetnih tablica (autori: De Witt 1671. i Halley 1693. godine) do danas
izraen je cijeli niz ovih tablica irom razvijenog svijeta. U historiji su posebno ostale znakovite one
tablice koje su u XIX. i XX. stoljeu koristila osiguravajua drutva. Meu njima posebno se
izdvajaju:
36

- Tablice 17 engleskih drutava (1843.)
- Tablice 20 engleskih drutava (1869.) koje u sebi sadre nekoliko posebnih tablica, kao
npr.:
HM (Healthy Male Lives - zdravi mukarci)
HF (Healthy Female Lives - zdrave ene)

36
Navedeno prema knjizi: Dr. S. Filipovi i V. Jirasek: Financijska i aktuarska matematika, Zavod za izdavanje udbenika,
Sarajevo, 1972, str. 172-173.
Dr. sc. eljko ain

35
HMF (Healthy Male and Female Lives - zdravi mukarci i ene - za zajednika
osiguranja mukaraca i ena)
- Tablice 23 njemaka drutva (1883.)
- Tablice 60 engleskih drutava (1883.) s oznakom O
m
(za mukarce) i O
f
(za ene) na
osnovu podataka skupljenih kroz 30 godina
- Njemake tablice rentijera (1891.)
- Francuske tablice osiguranika (1890.)
- Francuske tablice rentijera (1895.)
- Engleske tablice 43 britanska drutva (O
am
, O
af
, O
amf
- za osiguranje mukaraca, ena i
zajednika osiguranja (1903.)
- Austrougarske tablice (AH
m
, 1909, na osnovu 25 godina promatranja - ove su se tablice
upotrebljavale i u bivoj Jugoslaviji izmeu dva svjetska rata)
- Njemake tablice (1926.)
- Jugoslavenske demografske tablice smrtnosti (JDT) s pripadajuim komutativnim
brojevima (1952 - 1954).
Iz prezentiranog popisa tablica koje su svojim karakteristikama i upotrebom od strane
osiguravajuih drutava izborile nezaboravno mjesto u historiji osiguranja (za bivu Jugoslaviju tu
svakako spadaju i JDT) oito je da se radi o tablicama izraenim u najrazvijenijim europskim
zemljama XIX. i XX. stoljea: Engleskoj, Njemakoj, Francuskoj i Austro - Ugarskoj. U tim zemljama
je i industrija osiguranja bila najrazvijenija te je logian slijed i dinamiko mjesto najznaajnijih
mortalitetnih tablica koje su koristila osiguravajua drutva. Kako su te tablice, u principu,
sadravale i komutativne brojeve, moemo ih razmatrati kao aktuarske tablice.
Sami nazivi tablica jasno pokazuju da su ih izradila osiguravajua drutva za svoje potrebe. Dakle,
nisu ih izradile institucije ija je osnovna djelatnost demografsko istraivanje cjelokupnog
stanovnitva jedne drave, odnosno geografske regije, za najire potrebe demografije. Ova
injenica upuuje na konstataciju: navedene mortalitetne (aktuarske) tablice izradila su
osiguravajua drutva za svoje potrebe poslova osiguranja, prema svojim kriterijima i ciljevima koji,
u principu, nisu do kraja identini generalnim karakteristikama cjelokupnog stanovnitva na kojeg
bi se tablice trebale odnositi. I same odrednice u pojedinim navedenim tablicama, u vidu: zdravi
mukarci, zdrave ene, jasno ukazuju na odabrani dio stanovnitva koji je uzet u razmatranje
prilikom izrade tablica. Kako ukupno stanovnitvo jedne drave, jedne geografske regije, ne ine
samo zdrave osobe to se rezultati vjerojatnosti umiranja, odnosno doivljenja do kojih dolaze
osiguravajua drutva razlikuju od istoimenih rezultata do kojih bi dola demografska istraivanja
cjelokupnog stanovnitva promatrane drave/geografske regije.
Ukoliko osiguravajua drutva izraunavaju vrijednosti umiranja samo zdravih osoba, a demografija
cjelokupnog stanovnitva, jasno je da e vjerojatnost umiranja dobivena kod osiguravajuih
drutava biti manja u odnosu na vjerojatnost umiranja cjelokupnog stanovnitva.
Drugi faktor vezan za mortalitetne tablice koji odreuje karakteristike i refleksije aktuarskih tablica
je vremenski faktor - duina vremenske distance od trenutka izrade tablica do njihove operativne
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

36
upotrebe u osiguranju. Kod razmatranja pouzdanosti tablica smrtnosti, dr. Jelena Koovi istie:
37

Pri izboru tablica smrtnosti, od najveeg je znaaja da smrtni sluajevi kod osiguranih osoba u
stvarnosti budu analogni onima koje pokazuju tablice odabrane za raunsku osnovu. Najvii stepen
slaganja stvarne smrtnosti sa raunskom postii e se u sluaju kada se uzmu tablice koje proistiu
iz najskorijih iskustava i kada materijal (odnosno lica koja se primaju u osiguranje) bude to vie
odgovarao onom materijalu iz kojeg je tablica sastavljena. Od stepena slaganja stvarnih veliina sa
raunskim zavisie i rezultat koji ostvaruje osiguravajue drutvo. Stoga se razvoj ovih odnosa mora
neprestano pratiti i kontrolisati, jer usljed evolutivnog karaktera ljudske smrtnosti (smrtnost se
smanjuje usljed poboljanja uslova ivota) i sve savrenije selekcije od strane osiguravajuih
drutava dolazi do godinjih odstupanja izmeu raunske i stvarne smrtnosti.
Poseban faktor koji izravno utjee na karakter i refleksije aktuarskih tablica je kamatna/diskontna
stopa. Ve je konstatirano da je utvrivanje i odreivanje visine kamatne/diskontne stope izuzetno
suptilno i teko pitanje. Pri tome se trebaju u obzir uzeti brojni elementi to vjerojatnije projekcije
buduih kretanja u okruenju, a posebno na financijskim tritima. Pri izboru kamatne stope treba
imati u vidu da kamatna stopa koja se odabere kao raunski osnov za obraun tarifa kod osiguranja
ivota treba da ostane nepromjenljiva u okviru dueg vremenskog perioda. Za obraunsku kamatnu
stopu ne moe se stoga uzeti aktuelna kamatna stopa jer se ona, shodno trinim kretanjima,
periodino menja, a u okviru drugih vremenskih intervala i opada. Zato se po pravilu kao kamatna
stopa koristi neto nia kamatna stopa od aktuelne kamatne stope u posmatranoj zemlji... Svetska
praksa osiguranja pokazuje da kamatna stopa koja se nalazi u osnovi tarifne stope nije konstantna
ve ima tendenciju postepenog sniavanja. Ukoliko se fond za osiguranje privremeno koristi u
svojstvu kreditnog izvora, kamatna stopa se javlja kao deo kamatne stope na kredite i njen iznos se
menja u skladu sa promenama kamatne stope na kredite. Na Zapadu ova kamatna stopa, koja je u
osnovi tarifne stope, odreuje se uglavnom od strane dravnih organa i obino se kree 3-4 %. U
Maarskoj, Poljskoj, ekoj, Bugarskoj ona iznosi 4% a kod nas ( u bivoj Jugoslaviji op. ..) 5 %.
Moemo zakljuiti da je zavisnost tarifnih stopa od nivoa smrtnosti osiguranika i kamatne stope
objektivno uslovljena i ne moe da se menja proizvoljno.
38

Veliina kamatne/diskontne stope izravno utjee na aktualnost i validnost aktuarskih tablica pa
samim tim i na izraunavanje tarifa ivotnih osiguranja. Zbog toga, u dravama gdje je razvijeno
ivotno osiguranje ili se eli razvijati na profesionalnim osnovama, visina kamatne stope odreuje
se odgovarajuim zakonskim propisima, te je kao takvu trebaju potivati svi u poslovima
osiguranja.

2.3.3. Korektnost aktuarskih tablica i financijske reperkusije

Teorijska saznanja i praktina iskustva iz prolosti daju za pravo postavljanje pitanja korektnosti
aktuarskih tablica i, u vezi s tim, financijske reperkusije. Historijski podaci govore da su se mogle
koristiti u istom vremenskom periodu i na istom geografskom podruju, gdje je bio na snazi

37
Dr. J. Koovi: Aktuarske osnove formiranja tarifa u osiguranju lica, Ekonomski fakultet, Beograd, 2000, str. 66-67.
38
Dr. J. Koovi, ibidem, str. 68-69.
Dr. sc. eljko ain

37
jedinstveni pravni, politiki i ekonomski reim, razliite tablice u osiguranju bez bilo kakvih
zvaninih negativnih sankcija. Zato se u praksi pribjegavalo takvoj heterogenosti? Oito je da su se
iza toga krili odgovarajui interesi sa odgovarajuim financijskim efektima.
Za ilustraciju navodimo sljedei citat: Predratna Jugoslavija (biva Jugoslavija izmeu dva svjetska
rata - op. ..) je imala 22 domaa i strana osiguravajua preduzea koja su u svom poslovanju
primjenjivala 16 razliitih tablica mortaliteta... Najvie se primjenjivala tablica 17 engleskih
drutava E
17
, koja je od svih pomenutih tablica najstarija. Odnosi se na vreme statistikog
posmatranja pre 1837. godine. Velika simpatija bivih jugoslavenskih osiguravajuih preduzea
prema ovoj zastareloj tablici razumljiva je. U toku jednog veka mortalitet je mnogo pao. Raunski
mortalitet je bio za preko 40 % vei od stvarnog mortaliteta osiguranika. Velika dobit na
mortalitetu... odraavala se, naravno, u dividendama svake godine i omoguavala popuste na
tarifnim premijama to je opet olakavalo akviziciju, tj. sklapanje novih ugovora o osiguranju. Veliki
broj razliitih tablica mortaliteta oteavao je dravni nadzor nad osiguravajuim preduzeima, koji
je poeo ustvari tek posle kraha velikog meunarodnog osiguravajueg drutva Feniks 1936.
godine. Tom prilikom bilo je pogoeno 25 000 jugoslavenskih osiguranika sa ukupno 200 miliona
dinara nepokrivenih matematikih rezervi...
Slino kao u drugim zemljama tako i u predratnoj Jugoslaviji (prije Drugog svjetskog rata - op. ..)
potstrek za izradu prvih tablica mortaliteta dalo je osiguranje. Osiguravajua preduzea, naravno,
nisu imala interesa za nove savremene tablice, koje bi zbog sekularnog padanja mortaliteta snizile
premije pa time u vezi i dividende akcionarima.
39

Navedeni citat nedvosmisleno pokazuje razloge koritenja razliitih, i po mogunosti, i to starijih
tablica u poslovima osiguranja. I sljedei citat potvruje isto, ali ukazuje na jo jedan mogui izvor
manipulacije tablicama: U praksi mnoga osiguravajua drutva, da bi se zatitila od dejstva
sluajnih odstupanja u nepovoljnom pravcu, odmah pri zakljuivanju osiguranja uzimaju iz
predostronosti starije tablice sa veom smrtnou za raunsku osnovicu, ime automatski
poveavaju iznose premije za osiguranje ivota. Kod osiguranja za sluaj doivljenja naprotiv, ranija
smrt osiguranika i vea stvarna smrtnost od pretpostavljene nisu od tete za osiguravajue drutvo
jer ono u ovom sluaju nije zainteresovano toliko za momenat smrti, koliko za duinu ivota. Stoga
se u osiguranju za sluaj doivljenja ne koriste iste tablice koje slue za osiguranje za sluaj smrti,
ve posebne, sa manjim verovatnoama smrti i laganim tempom izumiranja, jer osiguranici iz ove
klase predstavljaju jednu, putem autoselekcije odabranu skupinu.
40

Iz prethodnih citata vidi se kako osiguravajua drutva mogu dolaziti do bitnog dijela raunske
osnovice za izraunavanje svojih tarifa. Nesumnjivo je da sve to u konanici utjee na financije u
osiguranju. Osiguravajua drutva nastoje kroz svoje raunske, odnosno aktuarske osnove doi do
takvih tarifa koje e im osigurati ne samo sigurno, stabilno poslovanje, nego i po ovom osnovu, bez
koritenja suvremenog financijskog menadmenta, stanovito profitabilno poslovanje.
Postojanje istovremeno vie mortalitetnih/aktuarskih tablica u poslovanju osiguravajuih drutava
na jednog geografskom podruju (u jednoj dravi npr.) ne mora a priori imati negativne

39
Tablice mortaliteta 1952-1954. za FNRJ i narodne republike, Savezni zavod za statistiku, Beograd, 1960, str. 7-10.
40
Isto kao pod 25.
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

38
pekulativne konotacije. Postojanje istovremeno vie tablica moe biti rezultanta vie uzroka i/ili
ciljeva. Neke od njih su:
- tablice koje su uradili demografi i/ili statistiari i drugi eksperti za cijelu populaciju
stanovnitva jednog podruja i tablice koje su izradila osiguravajua drutva
prvenstveno ili iskljuivo za svoje potrebe;
- tablice koje su izradila osiguravajua drutva i/ili druge institucije posebno za ene,
posebno za mukarce i zajednike tablice za ene i mukarce;
- tablice koje su raene samo za primjereno zdrave ene i primjereno zdrave mukarce,
odnosno primjereno zdrave osobe;
- tablice u kojima je za izraunavanje komutativnih brojeva koritena razliita kamatna /
diskontna stopa;
- tablice izraene na razliitim uzorcima i u razliitim vremenskim intervalima itd.
U svim navedenim i slinim kombinacijama treba prepoznati parcijalne i konane ciljeve, odnosno
uzroke koji su rezultirali konanim sadrajem i oblikom tablica.
Znanstveni i struni cilj vezan za tablice jeste: imati korektne i validne aktualne i mortalitetne i
aktuarske tablice koje e svojim sadrajem maksimalno odravati realno stanje ivota i umiranja
osoba relevantnih za osiguranje i odravati realnu vremensku vrijednost novca u vremenu i
prostoru. Poslovno-menaderski cilj osiguravajueg drutva jeste imati takve mortalitetne i
aktuarske tablice koje e, na legalan i legitiman nain, omoguiti u konanici maksimalno pozitivne
financijske efekte ne ugroavajui svoj poslovni moral i integralni bonitet.
Mogu li se znanstveni i struni ciljevi poistovjetiti sa poslovno-menaderskim ciljevima? Odgovor ne
moe biti u cijelosti pozitivan. Ovi ciljevi moraju imati meusobnu konvergenciju, ali po svojoj
izvornoj vokaciji ne mogu se u potpunosti poistovjetiti. Ovakav odgovor ima svoju teorijsku
utemeljenost i povijesno dokazanu praktinu validnost. To potvruju i navedeni citati u prvom
dijelu ovog podnaslova.
Uzroci koji dovode do istovremenog postojanja u praksi razliitih mortalitetnih i aktuarskih tablica
mogu, ali ne moraju biti uvjetovani razmatranim ciljevima. Polazite i definirani elementi koji ine
polazite, te sam nain izrade tablica je temeljni uzrok za konaan rezultat sadraja tablica, naina
njihove primjene, vremena i prostora validnosti. Da li se anticipativno u polazne elemente ugrauju
i oni koji svojom nazonou unaprijed osiguravaju ostvarenje eljenih ciljeva-posebno je pitanje.
Poslovno-menaderski ciljevi i trini uvjeti poslovanja nesumnjivo nalau legalno i legitimno
arbitriranje i u pogledu izbora tablica koje e se u praksi koristiti. Meutim, s druge strane,
nadlene dravne ili druge ovlatene institucije za nadzor i kontrolu poslovanja osiguravajuih
drutava moraju imati jasne propozicije za svoj rad usvojene propisanom zakonskom i drugom
normativnom regulativom.
Sasvim je logino da razliite tablice, pravljene za razliite vremenske intervale za ista, slina ili
potpuno razliita geografska podruja sa istom, slinom ili potpuno razliitom metodologijom imaju
manje ili vie razliite podatke. U sva ova razmatranja eksplicitno se uzima utjecaj
kamatne/diskontne stope. Prirodno je da razliite tablice sa svojim razliitim sadrajima proizvode
Dr. sc. eljko ain

39
na kraju razliite financijske efekte u (ivotnom) osiguranju. Isti se zakljuak moe izvesti ako se
promatraju potpuno iste mortalitetne tablice ali sa koritenjem razliitih kamatnih/diskontnih
stopa kod izraunavanja komutativnih brojeva.
Za ilustraciju navest e se primjer visine jednokratne neto premije za mjeovito osiguranje kapitala
(za sluaj doivljenja ili ranije smrti) sa sljedeim ulaznim podacima: Osoba ivotne dobi 30 godina
eli osigurati kapital od 1 000 novanih jedinica za sluaj doivljenja 70-te godine ili za sluaj svoje
ranije smrti da se isti iznos isplati njenim nasljednicima. Kolika je jednokratna neto premija ako se
koriste sljedee tablice:
a. Jugoslavenske demografske tablice smrtnosti (JDT, 5%)
b. Austrijske tablice za muke osiguranike mjeovitog osiguranja za ivot i smrt (
S
G
M , 4%)
c. Tablice 17 engleskih drutava (E
17
, 3,5%)
d. Tablice 20 britanskih drutava za mukarce (H
M
, 3.5%)
e. Tablice smrtnosti 20 engleskih drutava (H
M
, 4%)
U narednoj tabeli dajemo rezultate navedenog zadatka sa elementima za potpuniju meusobnu
komparaciju.
R.b. Naziv tablice
Jednokratna
neto premija
u n.j.
Rang od
najmanje ka
najvioj
premiji
Bazni index
premija po
JDT = 100
1.
Jugoslavenske demografske tablice smrtnosti
(JDT, 5%)
203,35 1 100
2.
Austrijske tablice za muke osiguranike
mjeovitog osiguranja za ivot i smrt (
S
G
M , 4%)
303,4 2 149
3.
Tablice smrtnosti 20 engleskih drutava (H
M
,
4%)
326,49 3 161
4.
Tablice 20 britanskih drutava za mukarce (H
M
,
3.5%)
369,59 4 182
5. Tablice 17 engleskih drutava (E
17
, 3,5%) 373,46 5 184
Tabela 3 Komparacija mortalitetnih tablica
Izraunati rezultati za jednokratnu neto premiju za mjeovito osiguranje kapitala sa zadatim
ulaznim veliinama i uz koritenje razliitih tablica daju znaajno razliite rezultate. Najnia
jednokratna neto premija dobije se uz koritenje JDT, a najvia uz koritenje E
17
. Razlika je 84%
(preciznije 83,65%). Izraunate jednokratne neto premije odnose se na pojedinanu osobu. Ako bi
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

40
se izraunate premije odnosile na vie osoba (nekoliko hiljada osoba (!) to je i normalno u praksi
ivotnih osiguranja)
41
tada bi izraunate razlike bile daleko izraenije.
Kome razlike u visinama neto premija odgovaraju i na emu se temelji arbitriranje? Prirodno je da
svaka strana, u promatranom obligacijskom odnosu, arbitrira u svoju korist. Osigurana osoba eli
da za svoje osiguranje plati to manje. Osiguravajue drutvo eli da za svoju uslugu (prodani
proizvod) naplati to vie. Oito je da, u ovome, u praktinom pogledu, arbitar treba biti neka
trea osoba. To bi, u principu, trebala biti zvanina dravna institucija koja propisuje, nadzire i
kontrolira upotrebu zvanino odobrenih tablica kao sredstva za izraunavanje tarifa osiguranja.
Ukoliko toga ne bi bilo, ostaje najvjerojatnije neregulirano trite osiguranja sa teko sagledivim
posljedicama za sve subjekte ovog trita.
Sa znanstvenog stajalita do ovakve razlike u visini izraunate jednokratne neto premije i generalno
izraunatih neto premija u praksi ne bi trebalo dolaziti. Ukoliko bi se u svim etapama kod
izraunavanja neto premije koristile znanstvene istine ne bi se na jednom geografskom podruju i u
jednom vremenskom intervalu mogle, u praksi, koristiti razliite tablice kao raunska osnova za
izraunavanje neto premije. Poto je teorijsku znanstvenu istotu i u ovom sluaju nemogue
postii zbog niza razloga (npr. preciznog broja stanovnika, precizne stope umiranja, registriranih
migracija pa sve do geografskog okruenja i realne vremenske vrijednosti novca) jedino je rjeenje
normativno reguliranje ovih pitanja maksimalno utemeljenih na znanstvenim spoznajama.
Zato su u razmatranju ovog konkretnog primjera uzete ba navedene tablice, a ne neke druge ( iz
cijelog niza poznatih i priznatih tablica)?
Jugoslavenske demografske tablice smrtnosti (JDT) 1952-1954. godina su prve cjelovito uraene
mortalitetne (i aktuarske) tablice u Jugoslaviji nakon Drugog svjetskog rata i koritene su u svim
zvaninim institucijama. Aktualizirane su svakog narednog desetljea, u vrijeme popisa
stanovnitva (1960-1962, 1970-1972. i 1980-1982. godina).
Nakon Drugog svjetskog rata, u tadanjoj Jugoslaviji, nacionalizirana su sva privatna osiguravajua
drutva i osnovan je Dravni osiguravajui zavod koji je koristio samo Austrijsku tablicu za muke
osiguranike mjeovitog osiguranja za ivot i smrt (
S
G
M =M Mnner; G Gemischte Versicherung;
S Selektion). Ova je tablica tada najbolje, vremenski i prostorno odgovarala prilikama u
Jugoslaviji. Rezultat je statistikog promatranja od 1876. godine svih austrijskih mukih osiguranika
mjeovitog osiguranja za ivot i smrt.
U Jugoslaviji izmeu Prvog i Drugog svjetskog rata 22 osiguravajua drutva koristila su 16 razliitih
mortalitetnih tablica, a meu njima najvie se primjenjivala tablica 17 engleskih drutava (E
17
) iz
pragmatinih (financijskih) razloga: to je bila najstarija tablica od svih koritenih tablica (objavljena
je 1843. godine).
Tablica 20 britanskih drutava za mukarce (H
M
= Healthy male Lives-zdravi ivi mukarci- objavljena
je 1869. godine) odnosno Tablica smrtnosti 20 engleskih drutava je sutinski i formalno ista tablica
(s dva lako objanjiva naziva). Njena je specifinost u tome to je uraena sa dvije
kamatne/diskontne stope: 3,5% i 4% i, u biti, pokazuje kakav utjecaj na konaan rezultat (u

41
Za ilustraciju: po JDT l
30
= 96721, a po E
17
je l
30
= 86292.
Dr. sc. eljko ain

41
promatranom primjeru na jednokratnu neto premiju) ima promjena veliine kamatne/diskontne
stope.
Dobiveni rezultati kod izraunavanja jednokratne neto premije za najpopularniji model osiguranja
potvruju injenice da na konanu veliinu neto premija izravno utjeu: (i) starost tablica i (ii)
koritena kamatna/diskontna stopa kod izraunavanja komutativnih brojeva. U promatranom
primjeru, najniu neto premiju dale su tablice JDT koje su, u odnosu na druge koritene tablice,
najmlae i sa najviom kamatnom/diskontnom stopom. Najviu neto premiju dale su tablice E
17

koje su, od koritenih tablica, najstarije i najniom kamatnom/diskontnom stopom. Kod
promatranja istih tablica (u konkretnom primjeru: tablice 20 britanskih/engleskih drutava) ali sa
razliitim kamatnim/diskontnim stopama, vei iznos neto premije daju tablice sa niom stopom
koritenom u izraunavanju komutativnih brojeva, odnosno u postupku samog raunskog
obrauna.
Temeljem teorijskih spoznaja i rezultata u prezentiranom primjeru moe se generalno zakljuiti:
starost tablica i visina neto kamatne/diskontne stope izravno utjeu na visinu neto premije u
sljedeem smjeru:
- to su tablice starije i nia kamatna/diskontna stopa, neto premija je via i
- to su tablice mlae i via kamatna/diskontna stopa, neto premija je nia.
Na ovaj generalni zakljuak ne utjee injenica to su, u promatranom primjeru, koritene uvjetno
heterogene tablice-tablice koje su rezultat statistikog snimanja i izrade u razliitim vremenskim
periodima, razliitim geografskim podrujima sa nejednakim stupnjem gospodarskog razvoja i sa
koritenjem razliitih kamatnih/diskontnih stopa. Svaka od navedenih tablica imala je i svoju
originalnu metodologiju izrade.
Kako mjeriti i ocjenjivati korektnost aktualnih aktuarskih tablica? Kako utvrditi mjerilo i tko moe
biti arbitar?
Za mjerenje i ocjenjivanje korektnosti aktualnih u praksi aktuarskih tablica prethodno trebaju biti
utvrena objektivna mjerila i neovisni arbitar. Objektivna mjerila trebaju biti utemeljena na
znanstvenim istinama i maksimalnoj profesionalnoj realnosti u mogunostima realizacije. Neovisni
arbitar, pravne i fizike osobe moraju biti u svim segmentima neovisne i vrhunski strune. I u
ivotnom osiguranju, u industriji osiguranja openito, postoji trini pristup svih subjekata u ponudi
i potranji proizvoda i usluga ove djelatnosti, u principu, utemeljenih na Cobweb teoremi. Zato, u
pravno ureenim dravama, gdje je i trite osiguranja primjereno suvremeno regulirano, moraju
postojati mjerila i arbitri, mjerenja i ocjenjivanja korektnosti aktualnosti aktuarskih tablica sa
prepoznatljivim financijskim efektima svih relevantnih subjekata.

2.4. Temeljni agregati mortalitetnih tablica - komutativne veliine

Komutativne veliine imaju karakter pomonih brojeva koji se dobivaju temeljem odgovarajuih
izraunavanja i pridruuju osnovnim sastavnicama mortalitetnih tablica: broju ivih i umrlih osoba
po ivotnoj dobi. Upravo zbog toga mogu se smatrati temeljnim agregatima mortalitetnih tablica.
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

42
Mortalitetne tablice i komutativni brojevi zajedno ine aktuarske tablice, raunsku osnovu za
financijske obraune u ivotnom osiguranju. Od validnosti te osnove izravno ovise temelji financija
ivotnog osiguranja, a samim tim opstojnost, likvidnost i profitabilnost ove djelatnosti. Meutim,
sve se ovo treba promatrati i sa stajalita osiguranih osoba, koje kroz oblike ivotnog osiguranja
grade temelje svoje materijalne sigurnosti ivota i tiu se najizravnije njihovih osobnih ljudskih
prava. Zato su aktuarske tablice daleko vie od formalne raunske osnovice za izraunavanje
financijskih veliina u ivotnom osiguranju (i osiguranju openito) - izravno utjeu na uspjenost
poslovanja industrije osiguranja, ali i izravno utjeu na pojedinana osobna ljudska prava.

2.4.1. Karakteristike komutativnih veliina - pomonih brojeva

Sama odrednica komutativnih veliina ili komutativnih brojeva da su to pomoni brojevi daje jednu
ocjenu o karakteru tih brojeva. Oni dakle pomau osnovnim, glavnim brojevima u mortalitetnim
tablicama (brojevima ivih i umrlih osoba po ivotnoj dobi), i omoguavaju da se lake izraunaju
potrebne financijske veliine, financijski iznosi u ivotnom osiguranju. Komutativni brojevi su, u
irem poimanju znaenja pojmova, svojevrstan i specifian alat koji pomae da se lake doe do
konanog proizvoda - financijskog obrauna u ivotnom osiguranju. I bez izravnog koritenja
komutativnih brojeva moglo bi se doi do konanih financijskih obrauna, ali bi takvi postupci
raunanja bili ekstenzivni, neracionalni i vremenski dugi. Komutativni brojevi, kao ureen sustav
brojeva, sa meusobnim jasno definiranim funkcionalnim deterministikim vezama, olakavaju
naine obraunavanja u ivotnom osiguranju.
Temeljni, polazni komutativni brojevi za ive osobe D
x
i umrle osobe C
x
rezultat su proizvoda jedne
stohastike veliine (utvrenog broja ivih odnosno umrlih osoba) i predviene (projicirane,
prognozirane, planirane) kamatne/diskontne stope.
Na temelju definiranih polaznih relacija/odnosa komutativnih brojeva za:

a. ive osobe:
...
...
3 2 1
3 2 1
+ + + + =
+ + + + =
=
+ + +
+ + +
x x x x x
x x x x x
x
x x
N N N N S
D D D D N
v l D


b. umrle osobe:
( )
...
...
3 2 1
3 2 1
1
1
1
+ + + + =
+ + + + =
= =
+ + +
+ + +
+
+
+
x x x x x
x x x x x
x
x x
x
x x
M M M M R
C C C C M
v l l v d C

Dr. sc. eljko ain

43
slijedei matematiku logiku, temeljem prethodnih relacija, dolazi se do sljedeih izvedenica
komutativnih brojeva:

1. Izvedenice komutativnih brojeva za ive osobe
a. na temelju definiranog izraza:
x
x x
D l v =
matematikom logikom slijedi:
k x
k x k x
x
x x
x
x x
x
x x
v l D
v l D
v l D
v l D
+
+ +
+
+ +
+
+ +
+
+ +
=
=
=
=
...
3
3 3
2
2 2
1
1 1

gdje je k = 1,2,3, , n-2, n-1, n, n+1, n+2

b. na temelju definiranog izraza:
matematikom logikom slijedi:
1 1 2 3 4
2 2 3 4 5
3 3 4 5 6
1 2 3
...
...
...
...
...
x x x x x
x x x x x
x x x x x
x k x k x k x k x k
N D D D D
N D D D D
N D D D D
N D D D D
+ + + + +
+ + + + +
+ + + + +
+ + + + + + + +
= + + + +
= + + + +
= + + + +
= + + + +

gdje je k = 1,2,3, , n-2, n-1, n, n+1, n+2,

c. na temelju definiranog izraza:
matematikom logikom slijedi:
1 1 2 3 4
2 2 3 4 5
3 3 4 5 6
...
...
...
x x x x x
x x x x x
x x x x x
S N N N N
S N N N N
S N N N N
+ + + + +
+ + + + +
+ + + + +
= + + + +
= + + + +
= + + + +

1 2 3
...
x x x x x
N D D D D
+ + +
= + + + +
...
3 2 1
+ + + + =
+ + + x x x x x
N N N N S
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

44
gdje je k = 1,2,3, , n-2, n-1, n, n+1, n+2,

2. Izvedenice komutativnih brojeva za umrle osobe:
a. na temelju definiranog izraza:
1 +
=
x
x x
v d C

matematikom logikom slijedi:
1
4
3 3
3
2 2
2
1 1
...
+ +
+ +
+
+ +
+
+ +
+
+ +
=
=
=
=
k x
k x k x
x
x x
x
x x
x
x x
v d C
v d C
v d C
v d C

gdje je k = 1,2,3, , n-2, n-1, n, n+1, n+2,

b. na temelju definiranog izraza:
...
3 2 1
+ + + + =
+ + + x x x x x
C C C C M

matematikom logikom slijedi:
...
...
...
...
...
3 2 1
6 5 4 3 3
5 4 3 2 2
4 3 2 1 1
+ + + + =
+ + + + =
+ + + + =
+ + + + =
+ + + + + + + +
+ + + + +
+ + + + +
+ + + + +
k x k x k x k x k x
x x x x x
x x x x x
x x x x x
C C C C M
C C C C M
C C C C M
C C C C M

gdje je: k = 1,2,3, , n-2, n-1, n, n+1, n+2

c. na temelju definiranog izraza:
...
3 2 1
+ + + + =
+ + + x x x x x
M M M M R

matematikom logikom slijedi:
1 1 2 3 4
2 2 3 4 5
3 3 4 5 6
...
...
...
x x x x x
x x x x x
x x x x x
R M M M M
R M M M M
R M M M M
+ + + + +
+ + + + +
+ + + + +
= + + + +
= + + + +
= + + + +

1 2 3
...
...
x k x k x k x k x k
S N N N N
+ + + + + + + +
= + + + +
Dr. sc. eljko ain

45
1 2 3
...
...
x k x k x k x k x k
R M M M M
+ + + + + + + +
= + + + +

gdje je k = 1,2,3, , n-2, n-1, n, n+1, n+2,

2.4.2. Kvantitativni odnosi komutativnih brojeva

Karakteristike komutativnih brojeva daju osnovu za iznalaenje kvantitativnih odnosa komutativnih
brojeva. U okviru prethodnog podnaslova prezentirane su definirane relacije komutativnih brojeva
i njihova osnovna funkcionalna uvezanost u odvojenom promatranju: posebno za ive i posebno za
umrle osobe. U nastavku razmatranja ove teme sagledavat e se osnovne meusobne relacije
kvantitativni odnosi komutativnih brojeva za ive i umrle osobe u interaktivnoj funkcionalnoj vezi.
Polazite: Odnosi izmeu l
x
i d
x

a.

1
4 3 3
3 2 2
2 1 1
1
...
+ + + +
+ + +
+ + +
+ + +
+
=
=
=
=
=
k x k x k x
x x x
x x x
x x x
x x x
l l d
l l d
l l d
l l d
l l d
gdje je: k = 1,2,3, , n-2, n-1, n, n+1, n+2,
b.
1
4 3 3
3 2 2
2 1 1
1
...
+ + + +
+ + +
+ + +
+ + +
+
+ =
+ =
+ =
+ =
+ =
k x k x k x
x x x
x x x
x x x
x x x
l d l
l d l
l d l
l d l
l d l
gdje je: k = 1,2,3, , n-2, n-1, n, n+1, n+2,
c.
k x k x k x
x x x
x x x
x x x
x x x
d l l
d l l
d l l
d l l
d l l
+ + + +
+ + +
+ + +
+ + +
+
=
=
=
=
=
1
3 3 4
2 2 3
1 1 2
1
...
gdje je: k = 1,2,3, , n-2, n-1, n, n+1, n+2,

Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

46
1. Odnosi izmeu D
x
i C
x

( )
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
=
=
=
=
=
=
x x x
x
x
x
x x
x
x
x
x x
x
x x x
x x x
x
x x
D D v C
v l v l v C
v l v l C
v l l C
l l d
v d C


2. Odnosi izmeu N
x
i M
x

( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( )
1
4 3 2 1 3 2 1
4 3 3 2 2 1 1
3 2 1
... ...
...
...
+
+ + + + + + +
+ + + + + + +
+ + +
=
+ + + + + + + + =
+ + + + =
+ + + + =
x x x
x x x x x x x x x
x x x x x x x x x
x x x x x
N N v M
D D D D D D D D v M
D D v D D v D D v D D v M
C C C C M


3. Odnosi izmeu S
x
i R
x

( ) ( ) ( ) ( )
( )
( )
( )
1
5 4 3 2 1
4 3 2 1
5 4
4 3 3 2 2 1 1
4 3 2 1
...
...
...
...
+
+ + + + +
+ + + +
+ +
+ + + + + + +
+ + + +
=
+ + + + +
+ + + + + =
+ +
+ + + + =
+ + + + =
x x x
x x x x x
x x x x x x
x x
x x x x x x x x x
x x x x x x
S S v R
N N N N N
N N N N N v R
N N v
N N v N N v N N v N N v R
M M M M M R


4. Odnosi izmeu D
x
, N
x
i M
x

Na osnovi:
1
1
1
i
i
x x x
x x x
x x x
N N D
N N D
M v N N
+
+
+
=
=
=

slijedi
( )
(1 )
1
x x x x x x x
x x x
x x x
M v N N D v N N D
M D v N
v d
M D d N
= = +
=
=
=

Dr. sc. eljko ain

47
5. Odnosi izmeu N
x
, S
x
i R
x

Na osnovi:
1
1
1
i
i
x x x
x x x
x x x
S S N
S S N
R v S S
+
+
+
=
=
=

slijedi
( )
(1 )
1
x x x x x x x
x x x
x x x
R v S S N v S S N
R N v S
v d
R N d S
= = +
=
=
=

Kvantitativni odnosi komutativnih brojeva mogu se sagledavati i u obliku rastavljanja komutativnih
brojeva izraenih u sloenijoj formi u forme prostije kvantitativne naravi. Tipini oblici rastavljanja
komutativnih brojeva i njihove kvantitativne relacije su:

1. kako je:
1
1
x x
x x
N N
D D
+
=
tako je i:
1
1
x
m x
x x
N
N
D D m
+
= gdje je m cijeli prirodan broj.
2. kako je:
1 x k x k x k
x x x
N N D
D D D
+ + + +
=
tako je i:
1
1
x k
m x k x k
x x x
N
N D
D D m D
+ +
+ +
= gdje su k i m cijeli prirodni brojevi.
3. kako je:
1 x k n x k n x k n
x x x
N N D
D D D
+ + + + + + +
=
tako je i:
1
1
x k n
m x k n x k n
x x x
N
N D
D D m D
+ + +
+ + + +
= gdje su k, n i m cijeli prirodni brojevi.
4. kako je:
1 x x x
x x x
S S N
D D D
+
=
tako je i:
1
1
x
m x x
x x x
S
S N
D D m D
+
= gdje je m cijeli prirodan broj.
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

48
5. kako je:
1 x k x k x k
x x x
S S N
D D D
+ + + +
=
tako je i:
1
1
x k
m x k x k
x x x
S
S N
D D m D
+ +
+ +
= gdje su k i m cijeli prirodni brojevi.
6. kako je:
1 x k n x k n x k n
x x x
S S N
D D D
+ + + + + + +
=
tako je i:
1
1
x k n
m x k n x k n
x x x
S
S N
D D m D
+ + +
+ + + +
= gdje su k, n i m cijeli prirodni brojevi.
7. kako je:
1 x x x
x x x
M M C
D D D
+
=
tako je i:
1
1
x
m x x
x x x
M
M C
D D m D
+
= gdje je m cijeli prirodni broj.
8. kako je:
1 x k x k x k
x x x
M M C
D D D
+ + + +
=
tako je i:
1
1
x k
m x k x k
x x x
M
M C
D D m D
+ +
+ +
= gdje su k i m cijeli prirodni brojevi.
9. kako je:
1 x k n x k n x k n
x x x
M M C
D D D
+ + + + + + +
=
tako je i:
1
1
x k n
m x k n x k n
x x x
M
M C
D D m D
+ + +
+ + + +
= gdje su k, n i m cijeli prirodni brojevi.
10. kako je:
1 x x x
x x x
R R M
D D D
+
=
tako je i:
1
1
x
m x x
x x x
R
R M
D D m D
+
= gdje je m cijeli prirodni broj.
11. kako je:
1 x k x k x k
x x x
R R M
D D D
+ + + +
=
tako je i:
1
1
x k
m x k x k
x x x
R
R M
D D m D
+ +
+ +
= gdje su k i m cijeli prirodni brojevi.
Dr. sc. eljko ain

49
12. kako je:
1 x k n x k n x k n
x x x
R R M
D D D
+ + + + + + +
=
tako je i:
1
1
x k n
m x k n x k n
x x x
R
R M
D D m D
+ + +
+ + + +
= gdje su k, n i m cijeli prirodni brojevi.

2.4.3. Izvedenice komutativnih brojeva

Iznalaenje i formiranje matematikih i financijskih modela ivotnog osiguranja nalae i proizvodi
potrebu postojanja odgovarajuih izvedenica komutativnih brojeva. Navedene izvedenice su
poseban oblik transformacije beskonanih i konanih nizova komutativnih brojeva koje se mogu
promatrati u obliku:
- transformacije nizova poetnih komutativnih brojeva za ive i umrle osobe, i
- transformacije nizova viih komutativnih brojeva za ive i umrle osobe.

1. Transformacija nizova poetnih komutativnih brojeva za ive osobe
(1)
1 4 3 2 1
4
4 3
4 3 2
4 3 2 1
4 3 2 1
...
...
...
...
...
... 4 3 2
+ + + + +
+
+ +
+ + +
+ + + +
+ + + +
= + + + + =
= + +
+ + + +
+ + + + +
+ + + + + =
= + + + +
x x x x x
x
x x
x x x
x x x x
x x x x
S N N N N
D
D D
D D D
D D D D
D D D D

dakle, vrijedi relacija:
1 4 3 2 1
... 4 3 2
+ + + + +
= + + + +
x x x x x
S D D D D

koja pokazuje transformaciju beskonanog niza poetnih komutativnih brojeva u konaan
komutativni broj najvieg ranga.

(2)
1 2 3 1
1 2 3 1
2 3 1
3 1
1
2 3 ... ( 1)
...
...
...
...
x x x x n
x x x x n
x x x n
x x n
x n
D D D n D
D D D D
D D D
D D
D
+ + + +
+ + + +
+ + +
+ +
+
+ + + + =
= + + + + +
+ + + + +
+ + + +
+ + =

Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

50
( ) ( ) ( )
( )
1 2 3
1 1
... ( 1)
x x n x x n x x n
x n x n x x n x n
N N N N N N
N N S S n N
+ + + + + +
+ + + + +
= + + +
+ + =

dakle, vrijedi relacija:
n x n x x n x x x x
N n S S D n D D D
+ + + + + + +
= + + + + ) 1 ( ) 1 ( ... 3 2
1 1 3 2 1

koja pokazuje transformaciju konanog niza poetnih komutativnih brojeva u konane komutativne
brojeve vieg ranga.

(3)
2 5 4 3 2
5
5 4
5 4 3
5 4 3 2
5 4 3 2
...
...
...
...
...
... 4 3 2
+ + + + +
+
+ +
+ + +
+ + + +
+ + + +
= + + + + =
= + +
+ + + +
+ + + + +
+ + + + + =
= + + + +
x x x x x
x
x x
x x x
x x x x
x x x x
S N N N N
D
D D
D D D
D D D D
D D D D

dakle, vrijedi relacija:
2 5 4 3 2
... 4 3 2
+ + + + +
= + + + +
x x x x x
S D D D D

koja pokazuje transformaciju beskonanog niza poetnih komutativnih brojeva u konaan
komutativni broj najvieg ranga.

(4)
( ) ( ) ( )
( )
1 1 2 1
1 4 1 3 1 2
4
4 3
4 3 2
4 3 2
) 1 ( ...
...
...
...
...
) 1 ( ... 3 2
+ + + + + + + +
+ + + + + + + + +
+
+ +
+ + +
+ + + +
+ + + +
= + +
+ + + =
= + +
+ + + +
+ + + + +
+ + + + + =
= + + + +
n x n x x n x n x
n x x n x x n x x
n x
n x x
n x x x
n x x x x
n x x x x
N n S S N N
N N N N N N
D
D D
D D D
D D D D
D n D D D

dakle, vrijedi relacija:
1 1 2 4 3 2
) 1 ( ) 1 ( ... 3 2
+ + + + + + + + +
= + + + +
n x n x x n x x x x
N n S S D n D D D

koja pokazuje transformaciju konanog niza poetnih komutativnih brojeva u konane komutativne
brojeve vieg ranga.

Dr. sc. eljko ain

51
(5)
1 4 3 2 1
4
4 3
4 3 2
4 3 2 1
4 3 2 1
...
...
...
...
...
... 4 3 2
+ + + + + + + + + +
+ +
+ + + +
+ + + + + +
+ + + + + + + +
+ + + + + + + +
= + + + + =
= + +
+ + + +
+ + + + +
+ + + + + =
= + + + +
k x k x k x k x k x
k x
k x k x
k x k x k x
k x k x k x k x
k x k x k x k x
S N N N N
D
D D
D D D
D D D D
D D D D

dakle, vrijedi relacija:
1 4 3 2 1
... 4 3 2
+ + + + + + + + + +
= + + + +
k x k x k x k x k x
S D D D D

koja pokazuje transformaciju beskonanog niza poetnih komutativnih brojeva u konaan
komutativni broj najvieg ranga.

(6)
( ) ( ) ( )
( )
n k x n k x k x
n k x n k x
n k x k x n k x k x n k x k x
n k x
n k x k x
n k x k x k x
n k x k x k x k x
n k x k x k x k x
N n S S
N N
N N N N N N
D
D D
D D D
D D D D
D n D D D
+ + + + + +
+ + + +
+ + + + + + + + + + + +
+ +
+ + + +
+ + + + + +
+ + + + + + + +
+ + + + + + + +
=
= + +
+ + + =
= + +
+ + + +
+ + + + +
+ + + + + =
= + + + +
) 1 (
...
...
...
...
...
) 1 ( ... 3 2
1
1
3 2 1
1
1 3
1 3 2
1 3 2 1
1 3 2 1

dakle, vrijedi relacija:
n k x n k x k x
n k x k x k x k x
N n S S
D n D D D
+ + + + + +
+ + + + + + + +
=
= + + + +
) 1 (
) 1 ( ... 3 2
1
1 3 2 1

koja pokazuje transformaciju konanog niza poetnih komutativnih brojeva u konane komutativne
brojeve vieg ranga.

(7)
2 3 4 5
2 3 4 5
3 4 5
4 5
2 3 4 ...
...
...
...

x k x k x k x k
x k x k x k x k
x k x k x k
x k x k
x
D D D D
D D D D
D D D
D D
D
+ + + + + + + +
+ + + + + + + +
+ + + + + +
+ + + +
+ + + + =
= + + + + +
+ + + + +
+ + + +
+
5
...
k + +
+ + =

Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

52
2 3 4 5 2
...
x k x k x k x k x k
N N N N S
+ + + + + + + + + +
= + + + + =
dakle, vrijedi relacija:
2 5 4 3 2
... 4 3 2
+ + + + + + + + + +
= + + + +
k x k x k x k x k x
S D D D D

koja pokazuje transformaciju beskonanog niza poetnih komutativnih brojeva u konaan
komutativni broj najvieg ranga.

(8)
2 3 4
2 3 4
3 4
4
2 3 ... ( 1)
...
...
...

x k x k x k x k n
x k x k x k x k n
x k x k x k n
x k x k n
D D D n D
D D D D
D D D
D D
+ + + + + + + +
+ + + + + + + +
+ + + + + +
+ + + +
+ + + + =
= + + + + +
+ + + + +
+ + + +
...
x k n
D
+ +
+ + =

( ) ( ) ( )
( )
2 1 3 1 4 1
1
2 1 1
...
( 1)
x k x k n x k x k n x k x k n
x k n x k n
x k x k n x k n
N N N N N N
N N
S S n N
+ + + + + + + + + + + + + + +
+ + + + +
+ + + + + + + +
= + + +
+ + =
=

dakle, vrijedi relacija:
1 1 2
4 3 2
) 1 (
) 1 ( ... 3 2
+ + + + + + + +
+ + + + + + + +
=
= + + + +
n k x n k x k x
n k x k x k x k x
N n S S
D n D D D

koja pokazuje transformaciju konanog niza poetnih komutativnih brojeva u konane komutativne
brojeve vieg ranga.
U prethodnim relacijama, od (1) do (8) moe se zakljuiti da je rezultat transformacije kako
beskonanog, tako i konanog niza poetnih komutativnih brojeva za ive osobe konaan
pripadajui komutativni broj najvieg ranga (u relacijama: (1), (3), (5) i (7)), odnosno konani
pripadajui komutativni brojevi vieg ranga (u relacijama: (2), (4), (6) i (8)).

2. Transformacija nizova viih komutativnih brojeva za ive osobe
(9)
...
...
...
...
...
... 4 3 2
4 3 2 1
4
4 3
4 3 2
4 3 2 1
4 3 2 1
+ + + + =
= + +
+ + + +
+ + + + +
+ + + + + =
= + + + +
+ + + +
+
+ +
+ + +
+ + + +
+ + + +
x x x x
x
x x
x x x
x x x x
x x x x
S S S S
N
N N
N N N
N N N N
N N N N

Dr. sc. eljko ain

53
dakle, vrijedi relacija:
... ... 4 3 2
4 3 2 1 4 3 2 1
+ + + + = + + + +
+ + + + + + + + x x x x x x x x
S S S S N N N N

koja pokazuje transformaciju beskonanog niza viih komutativnih brojeva u beskonaan niz
komutativnih brojeva najvieg ranga.

(10)
1 2 3 1
1 2 3 1
2 3 1
3 1
1
2 3 ... ( 1)
...
...
...
...
x x x x n
x x x x n
x x x n
x x n
x n
N N N n N
N N N N
N N N
N N
N
+ + + +
+ + + +
+ + +
+ +
+
+ + + + =
= + + + + +
+ + + + +
+ + + +
+ + =


( ) ( ) ( )
1 2 3 1
1 2 3 1
... ( )
... ( 1)
x x n x x n x x n x n x n
x x x x n x n
S S S S S S S S
S S S S n S
+ + + + + + + +
+ + + + +
= + + + + =
= + + + +

dakle, vrijedi relacija:
koja pokazuje transformaciju konanog niza viih komutativnih brojeva u konaan niz komutativnih
brojeva najvieg ranga.

(11)
...
...
...
...
...
... 4 3 2
5 4 3 2
5
5 4
5 4 3
5 4 3 2
5 4 3 2
+ + + + =
= + +
+ + + +
+ + + + +
+ + + + + =
= + + + +
+ + + +
+
+ +
+ + +
+ + + +
+ + + +
x x x x
x
x x
x x x
x x x x
x x x x
S S S S
N
N N
N N N
N N N N
N N N N

dakle, vrijedi relacija:
... ... 4 3 2
5 4 3 2 5 4 3 2
+ + + + = + + + +
+ + + + + + + + x x x x x x x x
S S S S N N N N

koja pokazuje transformaciju beskonanog niza viih komutativnih brojeva u beskonaan niz
komutativnih brojeva najvieg ranga.



n x n x x x x n x x x x
S n S S S S N n N N N
+ + + + + + + + +
+ + + + = + + + + ) 1 ( ... ) 1 ( ... 3 2
1 3 2 1 1 3 2 1
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

54
(12)
( ) ( ) ( ) ( )
1 4 3 2
1 1 4 1 3 1 2
4
4 3
4 3 2
4 3 2
) 1 ( ...
...
...
...
...
...
) 1 ( ... 3 2
+ + + + + +
+ + + + + + + + + + + +
+
+ +
+ + +
+ + + +
+ + + +
+ + + + =
= + + + + =
= + +
+ + + +
+ + + + +
+ + + + + =
= + + + +
n x n x x x x
n x n x n x x n x x n x x
n x
n x x
n x x x
n x x x x
n x x x x
S n S S S S
S S S S S S S S
N
N N
N N N
N N N N
N n N N N

dakle, vrijedi relacija:
koja pokazuje transformaciju konanog niza viih komutativnih brojeva u konaan niz komutativnih
brojeva najvieg ranga.

(13)
...
...
...
...
...
... 4 3 2
4 3 2 1
4
4 3
4 3 2
4 3 2 1
4 3 2 1
+ + + + =
= + +
+ + + +
+ + + + +
+ + + + + =
= + + + +
+ + + + + + + +
+ +
+ + + +
+ + + + + +
+ + + + + + + +
+ + + + + + + +
k x k x k x k x
k x
k x k x
k x k x k x
k x k x k x k x
k x k x k x k x
S S S S
N
N N
N N N
N N N N
N N N N

dakle, vrijedi relacija:
1 2 3 4 1 2 3 4
2 3 4 ... ...
x k x k x k x k x k x k x k x k
N N N N S S S S
+ + + + + + + + + + + + + + + +
+ + + + = + + + +
koja pokazuje transformaciju beskonanog niza viih komutativnih brojeva u beskonaan niz
komutativnih brojeva najvieg ranga.

(14)
1 2 3 1
1 2 3 1
2 3 1
3 1
2 3 ... ( 1)
...
...
...

x k x k x k x k n
x k x k x k x k n
x k x k x k n
x k x k n
N N N n N
N N N N
N N N
N N
+ + + + + + + +
+ + + + + + + +
+ + + + + +
+ + + +
+ + + + =
= + + + + +
+ + + + +
+ + + +
1
...
x k n
N
+ +
+ + =

2 3 4 2 3 4 1
2 3 ... ( 1) ... ( 1)
x x x x n x x x x n x n
N N N n N S S S S n S
+ + + + + + + + + +
+ + + + = + + + +
Dr. sc. eljko ain

55
( ) ( ) ( )
( )
1 2 3
1
1 2 3 1
...
... ( 1)
x k x k n x k x k n x k x k n
x k n x k n
x k x k x k x k n x k n
S S S S S S
S S
S S S S n S
+ + + + + + + + + + + +
+ + + +
+ + + + + + + + + +
= + + +
+ + =
= + + + +

dakle, vrijedi relacija:
1 2 3 1
1 2 3 1
2 3 ... ( 1)
... ( 1)
x k x k x k x k n
x k x k x k x k n x k n
N N N n N
S S S S n S
+ + + + + + + +
+ + + + + + + + + +
+ + + + =
= + + + +

koja pokazuje transformaciju konanog niza viih komutativnih brojeva u konaan niz komutativnih
brojeva najvieg ranga.

(15)
2 3 4 5
2 3 4 5
3 4 5
4 5
2 3 4 ...
...
...
...

x k x k x k x k
x k x k x k x k
x k x k x k
x k x k
x
N N N N
N N N N
N N N
N N
N
+ + + + + + + +
+ + + + + + + +
+ + + + + +
+ + + +
+ + + + =
= + + + + +
+ + + + +
+ + + +
+
5
...
k + +
+ + =

2 3 4 5
...
x k x k x k x k
S S S S
+ + + + + + + +
= + + + +
dakle, vrijedi relacija:
... ... 4 3 2
5 4 3 2 5 4 3 2
+ + + + = + + + +
+ + + + + + + + + + + + + + + + k x k x k x k x k x k x k x k x
S S S S N N N N

koja pokazuje transformaciju beskonanog niza viih komutativnih brojeva u beskonaan niz
komutativnih brojeva najvieg ranga.

(16)
( ) ( ) ( )
( )
1 4 3 2
1
1 4 1 3 1 2
4
4 3
4 3 2
4 3 2
) 1 ( ...
...
...
...
...
...
) 1 ( ... 3 2
+ + + + + + + + + + +
+ + + + +
+ + + + + + + + + + + + + + +
+ +
+ + + +
+ + + + + +
+ + + + + + + +
+ + + + + + + +
+ + + + =
= + +
+ + + =
= + +
+ + + +
+ + + + +
+ + + + + =
= + + + +
n k x n k x k x k x k x
n k x n k x
n k x k x n k x k x n k x k x
n k x
n k x k x
n k x k x k x
n k x k x k x k x
n k x k x k x k x
S n S S S S
S S
S S S S S S
N
N N
N N N
N N N N
N n N N N

dakle, vrijedi relacija:
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

56
1 4 3 2
4 3 2
) 1 ( ...
) 1 ( ... 3 2
+ + + + + + + + + + +
+ + + + + + + +
+ + + + =
= + + + +
n k x n k x k x k x k x
n k x k x k x k x
S n S S S S
N n N N N

koja pokazuje transformaciju konanog niza viih komutativnih brojeva u konaan niz komutativnih
brojeva najvieg ranga.
Relacije: (9), (11), (13) i (15) pokazuju transformaciju beskonanog niza viih komutativnih brojeva
ivih osoba u beskonaan niz pripadajuih komutativnih brojeva najvieg ranga.
Relacije: (10), (12), (14) i (16) pokazuju transformaciju konanog niza viih komutativnih brojeva
ivih osoba u konaan niz pripadajuih komutativnih brojeva najvieg ranga.

3. Transformacija nizova poetnih komutativnih brojeva za umrle osobe
(17)
1 4 3 2 1
4
4 3
4 3 2
4 3 2 1
4 3 2 1
...
...
...
...
...
... 4 3 2
+ + + + +
+
+ +
+ + +
+ + + +
+ + + +
= + + + + =
= + +
+ + + +
+ + + + +
+ + + + + =
= + + + +
x x x x x
x
x x
x x x
x x x x
x x x x
R M M M M
C
C C
C C C
C C C C
C C C C

dakle, vrijedi relacija:
1 2 3 4 1
2 3 4 ...
x x x x x
C C C C R
+ + + + +
+ + + + =
koja pokazuje transformaciju beskonanog niza poetnih komutativnih brojeva u konaan
komutativni broj najvieg ranga.

(18)
( ) ( ) ( ) ( )
n x n x x
n x n x n x x n x x n x x
n x
n x x
n x x x
n x x x x
n x x x x
M n R R
M M M M M M M M
C
C C
C C C
C C C C
C n C C C
+ + +
+ + + + + + + +
+
+ +
+ + +
+ + + +
+ + + +
=
= + + + + =
= + +
+ + + +
+ + + + +
+ + + + + =
= + + + +
) 1 (
...
...
...
...
...
) 1 ( ... 3 2
1
1 3 2 1
1
1 3
1 3 2
1 3 2 1
1 3 2 1

dakle, vrijedi relacija:
n x n x x n x x x x
M n R R C n C C C
+ + + + + + +
= + + + + ) 1 ( ) 1 ( ... 3 2
1 1 3 2 1

Dr. sc. eljko ain

57
koja pokazuje transformaciju konanog niza poetnih komutativnih brojeva u konane komutativne
brojeve vieg ranga.

(19)
2 5 4 3 2
5
5 4
5 4 3
5 4 3 2
5 4 3 2
...
...
...
...
...
... 4 3 2
+ + + + +
+
+ +
+ + +
+ + + +
+ + + +
= + + + + =
= + +
+ + + +
+ + + + +
+ + + + + =
= + + + +
x x x x x
x
x x
x x x
x x x x
x x x x
R M M M M
C
C C
C C C
C C C C
C C C C

dakle, vrijedi relacija:
2 3 4 5 2
2 3 4 ...
x x x x x
C C C C R
+ + + + +
+ + + + =
koja pokazuje transformaciju beskonanog niza poetnih komutativnih brojeva u konaan
komutativni broj najvieg ranga.

(20)
( ) ( ) ( ) ( )
1 1 2
1 1 4 1 3 1 2
4
4 3
4 3 2
4 3 2
) 1 (
...
...
...
...
...
) 1 ( ... 3 2
+ + + + +
+ + + + + + + + + + + +
+
+ +
+ + +
+ + + +
+ + + +
=
= + + + + =
= + +
+ + + +
+ + + + +
+ + + + + =
= + + + +
n x n x x
n x n x n x x n x x n x x
n x
n x x
n x x x
n x x x x
n x x x x
M n R R
M M M M M M M M
C
C C
C C C
C C C C
C n C C C

dakle, vrijedi relacija:
1 1 2 4 3 2
) 1 ( ) 1 ( ... 3 2
+ + + + + + + + +
= + + + +
n x n x x n x x x x
M n R R C n C C C

koja pokazuje transformaciju konanog niza poetnih komutativnih brojeva u konane komutativne
brojeve vieg ranga.

(21)
1 2 3 4
1 2 3 4
2 3 4
3 4
2 3 4 ...
...
...
...
x k x k x k x k
x k x k x k x k
x k x k x k
x k x k
C C C C
C C C C
C C C
C C
+ + + + + + + +
+ + + + + + + +
+ + + + + +
+ + + +
+ + + + =
= + + + + +
+ + + + +
+ + + +

Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

58
4
1 2 3 4 1
...
...
x k
x k x k x k x k x k
C
M M M M R
+ +
+ + + + + + + + + +
+ + =
= + + + + =

dakle, vrijedi relacija:
1 4 3 2 1
... 4 3 2
+ + + + + + + + + +
= + + + +
k x k x k x k x k x
R C C C C

koja pokazuje transformaciju beskonanog niza poetnih komutativnih brojeva u konaan
komutativni broj najvieg ranga.

(22)
( ) ( ) ( )
( )
n k x n k x k x n k x n k x
n k x k x n k x k x n k x k x
n k x
n k x k x
n k x k x k x
n k x k x k x k x
n k x k x k x k x
M n R R M M
M M M M M M
C
C C
C C C
C C C C
C n C C C
+ + + + + + + + + +
+ + + + + + + + + + + +
+ +
+ + + +
+ + + + + +
+ + + + + + + +
+ + + + + + + +
= + +
+ + + =
= + +
+ + + +
+ + + + +
+ + + + + =
= + + + +
) 1 ( ...
...
...
...
...
) 1 ( ... 3 2
1 1
3 2 1
1
1 3
1 3 2
1 3 2 1
1 3 2 1

Dakle, vrijedi relacija:
n k x n k x k x n k x k x k x k x
M n R R C n C C C
+ + + + + + + + + + + + + +
= + + + + ) 1 ( ) 1 ( ... 3 2
1 1 3 2 1

koja pokazuje transformaciju konanog niza poetnih komutativnih brojeva u konane komutativne
brojeve vieg ranga.

(23)
2 5 4 3 2
5
5 4
5 4 3
5 4 3 2
5 4 3 2
...
...
...
...
...
... 4 3 2
+ + + + + + + + + +
+ +
+ + + +
+ + + + + +
+ + + + + + + +
+ + + + + + + +
= + + + + =
= + +
+ + + +
+ + + + +
+ + + + + =
= + + + +
k x k x k x k x k x
k x
k x k x
k x k x k x
k x k x k x k x
k x k x k x k x
R M M M M
C
C C
C C C
C C C C
C C C C

dakle, vrijedi relacija:
2 5 4 3 2
... 4 3 2
+ + + + + + + + + +
= + + + +
k x k x k x k x k x
R C C C C

koja pokazuje transformaciju beskonanog niza poetnih komutativnih brojeva u konaan
komutativni broj najvieg ranga.


Dr. sc. eljko ain

59
(24)
( ) ( ) ( )
( )
1 1 2 1
1 4 1 3 1 2
4
4 3
4 3 2
4 3 2
) 1 ( ...
...
...
...
...
) 1 ( ... 3 2
+ + + + + + + + + + + + +
+ + + + + + + + + + + + + + +
+ +
+ + + +
+ + + + + +
+ + + + + + + +
+ + + + + + + +
= + +
+ + + =
= + +
+ + + +
+ + + + +
+ + + + + =
= + + + +
n k x n k x k x n k x n k x
n k x k x n k x k x n k x k x
n k x
n k x k x
n k x k x k x
n k x k x k x k x
n k x k x k x k x
M n R R M M
M M M M M M
C
C C
C C C
C C C C
C n C C C

dakle, vrijedi relacija:
1 1 2 4 3 2
) 1 ( ) 1 ( ... 3 2
+ + + + + + + + + + + + + + + +
= + + + +
n k x n k x k x n k x k x k x k x
M n R R C n C C C

koja pokazuje transformaciju konanog niza poetnih komutativnih brojeva u konane komutativne
brojeve vieg ranga.
U prethodnim relacijama, od (17) do (24), moe se zakljuiti da je rezultat transformacije kako
beskonanog, tako i konanog niza poetnih komutativnih brojeva za umrle osobe konaan
pripadajui komutativni broj najvieg ranga (u relacijama: (17), (19), (21) i (23)) odnosno konani
pripadajui komutativni brojevi vieg ranga (u relacijama: (18), (20), (22) i (24)).

4. Transformacija nizova viih komutativnih brojeva za umrle osobe
(25)
...
...
...
...
...
... 4 3 2
4 3 2 1
4
4 3
4 3 2
4 3 2 1
4 3 2 1
+ + + + =
= + +
+ + + +
+ + + + +
+ + + + + =
= + + + +
+ + + +
+
+ +
+ + +
+ + + +
+ + + +
x x x x
x
x x
x x x
x x x x
x x x x
R R R R
M
M M
M M M
M M M M
M M M M

dakle, vrijedi relacija:
... ... 4 3 2
4 3 2 1 4 3 2 1
+ + + + = + + + +
+ + + + + + + + x x x x x x x x
R R R R M M M M

koja pokazuje transformaciju beskonanog niza viih komutativnih brojeva u beskonaan niz
komutativnih brojeva najvieg ranga.

(26)
1 2 3 1
1 2 3 1
2 3 1
2 3 ... ( 1)
...
...
x x x x n
x x x x n
x x x n
M M M n M
M M M M
M M M
+ + + +
+ + + +
+ + +
+ + + + =
= + + + + +
+ + + + +

Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

60
( ) ( ) ( ) ( )
3 1
1
1 2 3 1
1 2 3 1
...
...
...
... ( 1)
x x n
x n
x x n x x n x x n x n x n
x x x x n x n
M M
M
R R R R R R R R
R R R R n R
+ +
+
+ + + + + + + +
+ + + + +
+ + + +
+ + =
= + + + + =
= + + + +

dakle, vrijedi relacija:
1 2 3 1
1 2 3 1
2 3 ... ( 1)
... ( 1)
x x x x n
x x x x n x n
M M M n M
R R R R n R
+ + + +
+ + + + +
+ + + + =
= + + + +

koja pokazuje transformaciju konanog niza viih komutativnih brojeva u konaan niz komutativnih
brojeva najvieg ranga.

(27)
2 3 4 5
2 3 4 5
3 4 5
4 5
5
2 3 4 ...
...
...
...
...
x x x x
x x x x
x x x
x x
x
M M M M
M M M M
M M M
M M
M
+ + + +
+ + + +
+ + +
+ +
+
+ + + + =
= + + + + +
+ + + + +
+ + + +
+ + =

2 3 4 5
...
x x x x
R R R R
+ + + +
= + + + +
dakle, vrijedi relacija:
... ... 4 3 2
5 4 3 2 5 4 3 2
+ + + + = + + + +
+ + + + + + + + x x x x x x x x
R R R R M M M M

koja pokazuje transformaciju beskonanog niza viih komutativnih brojeva u beskonaan niz
komutativnih brojeva najvieg ranga.

(28)
( ) ( ) ( )
( )
1 4 3 2 1
1 4 1 3 1 2
4
4 3
4 3 2
4 3 2
) 1 ( ... ...
...
...
...
...
) 1 ( ... 3 2
+ + + + + + + + +
+ + + + + + + + +
+
+ +
+ + +
+ + + +
+ + + +
+ + + + = + +
+ + + =
= + +
+ + + +
+ + + + +
+ + + + + =
= + + + +
n x n x x x x n x n x
n x x n x x n x x
n x
n x x
n x x x
n x x x x
n x x x x
R n R R R R R R
R R R R R R
M
M M
M M M
M M M M
M n M M M

dakle, vrijedi relacija:
1 4 3 2
4 3 2
) 1 ( ...
) 1 ( ... 3 2
+ + + + + +
+ + + +
+ + + + =
= + + + +
n x n x x x x
n x x x x
R n R R R R
M n M M M
Dr. sc. eljko ain

61
koja pokazuje transformaciju konanog niza viih komutativnih brojeva u konaan niz komutativnih
brojeva najvieg ranga.

(29)
...
...
...
...
...
... 4 3 2
4 3 2 1
4
4 3
4 3 2
4 3 2 1
4 3 2 1
+ + + + =
= + +
+ + + +
+ + + + +
+ + + + + =
= + + + +
+ + + + + + + +
+ +
+ + + +
+ + + + + +
+ + + + + + + +
+ + + + + + + +
k x k x k x k x
k x
k x k x
k x k x k x
k x k x k x k x
k x k x k x k x
R R R R
M
M M
M M M
M M M M
M M M M

dakle, vrijedi relacija:
1 2 3 4
1 2 3 4
2 3 4 ...
...
x k x k x k x k
x k x k x k x k
M M M M
R R R R
+ + + + + + + +
+ + + + + + + +
+ + + + =
= + + + +

koja pokazuje transformaciju beskonanog niza viih komutativnih brojeva u beskonaan niz
komutativnih brojeva najvieg ranga.

(30)
( ) ( ) ( )
( )
n k x n k x k x k x k x
n k x n k x
n k x k x n k x k x n k x k x
n k x
n k x k x
n k x k x k x
n k x k x k x k x
n k x k x k x k x
R n R R R R
R R
R R R R R R
M
M M
M M M
M M M M
M n M M M
+ + + + + + + + + +
+ + + +
+ + + + + + + + + + + +
+ +
+ + + +
+ + + + + +
+ + + + + + + +
+ + + + + + + +
+ + + + =
= + +
+ + + =
= + +
+ + + +
+ + + + +
+ + + + + =
= + + + +
) 1 ( ...
...
...
...
...
...
) 1 ( ... 3 2
1 3 2 1
1
3 2 1
1
1 3
1 3 2
1 3 2 1
1 3 2 1

dakle, vrijedi relacija:
1 2 3 1
1 2 3 1
2 3 ... ( 1)
... ( 1)
x k x k x k x k n
x k x k x k x k n x k n
M M M n M
R R R R n R
+ + + + + + + +
+ + + + + + + + + +
+ + + + =
= + + + +

koja pokazuje transformaciju konanog niza viih komutativnih brojeva u konaan niz komutativnih
brojeva najvieg ranga.

(31)
2 3 4 5
2 3 4 ...
x k x k x k x k
M M M M
+ + + + + + + +
+ + + + =
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

62
2 3 4 5
3 4 5
4 5
5
2 3 4
...
...
...
...
x k x k x k x k
x k x k x k
x k x k
x k
x k x k x k
M M M M
M M M
M M
M
R R R
+ + + + + + + +
+ + + + + +
+ + + +
+ +
+ + + + + +
= + + + + +
+ + + + +
+ + + +
+ + + =
= + + +
5
...
x k
R
+ +
+

dakle, vrijedi relacija:
...
... 4 3 2
5 4 3 2
5 4 3 2
+ + + + =
= + + + +
+ + + + + + + +
+ + + + + + + +
k x k x k x k x
k x k x k x k x
R R R R
M M M M

koja pokazuje transformaciju beskonanog niza viih komutativnih brojeva u beskonaan niz
komutativnih brojeva najvieg ranga.

(32)
2 3 4
2 3 4
3 4
4
2 3 ... ( 1)
...
...
...
x k x k x k x k n
x k x k x k x k n
x k x k x k n
x k x k n
M M M n M
M M M M
M M M
M M
+ + + + + + + +
+ + + + + + + +
+ + + + + +
+ + + +
+ + + + =
= + + + + +
+ + + + +
+ + + +

( ) ( ) ( )
( )
2 1 3 1 4 1
1
2 3 4 1
...
...
... ( 1)
x k n
x k x k n x k x k n x k x k n
x k n x k n
x k x k x k x k n x k n
M
R R R R R R
R R
R R R R n R
+ +
+ + + + + + + + + + + + + + +
+ + + + +
+ + + + + + + + + + +
+ + =
= + + +
+ + =
= + + + +

dakle, vrijedi relacija:
1 4 3 2
4 3 2
) 1 ( ...
) 1 ( ... 3 2
+ + + + + + + + + + +
+ + + + + + + +
+ + + + =
= + + + +
n k x n k x k x k x k x
n k x k x k x k x
R n R R R R
M n M M M

koja pokazuje transformaciju konanog niza viih komutativnih brojeva u konaan niz komutativnih
brojeva najvieg ranga.
Relacije: (25), (27), (29) i (31) pokazuju transformaciju beskonanog niza viih komutativnih brojeva
umrlih osoba u beskonaan niz pripadajuih komutativnih brojeva najvieg ranga.
Relacije: (26), (28), (30) i (32) pokazuju transformaciju konanog niza viih komutativnih brojeva
umrlih osoba u konaan niz pripadajuih komutativnih brojeva najvieg ranga.

5. Posebne i zajednike karakteristike beskonanih i konanih nizova komutativnih brojeva
u transformiranom i kondenziranom obliku
I. U relacijama komutativnih brojeva od (1) do (8) za ive osobe i od (17) do (24) za umrle osobe
dokazano je da je rezultat transformacije kako beskonanog, tako i konanog niza poetnih
Dr. sc. eljko ain

63
komutativnih brojeva konaan pripadajui komutativni broj najvieg ranga (za relacije: (1),
(3), (5), (7), (17), (19), (21) i (23)), odnosno konani pripadajui komutativni brojevi vieg ranga
(za relacije: (2), (4), (6), (8), (18), (20), (22) i (24)).
II. U relacijama komutativnih brojeva od (9) do (16) za ive osobe i od (25) do (32) za umrle osobe
dokazano je da je rezultat transformacije beskonanog niza viih komutativnih brojeva
beskonaan niz pripadajuih komutativnih brojeva najvieg ranga (relacija: (9), (11), (13), (15),
(25), (27), (29) i (31)), odnosno konanog niza viih komutativnih brojeva konaan niz
pripadajuih komutativnih brojeva najvieg ranga (relacija: (10), (12), (14), (16), (26), (28), (30) i
(32)).
III. U prezentiranim transformacijama nizova komutativnih brojeva posebnu pozornost daju
transformacija beskonanog niza viih komutativnih brojeva u beskonani niz komutativnih
brojeva najvieg ranga (mjereno veliinama klasinih aktuarskih tablica). Moe se, na prvi
pogled, postaviti pitanje praktine oportunosti navedenih teorijskih relacija (relacija: (9), (11),
(13), (15), (25), (27), (29) i (31)).
IV. Paljivijim razmatranjem ovog pitanja, dvojba nestaje: utemeljenost pitanja ne postoji jer se u
praksi svaki teorijski beskonani niz komutativnih brojeva prirodno transformira u konaan niz
zbog ogranienog ljudskog ivota. Iz ove injenice slijedi i konanost svih veliina u aktuarskim
tablicama, a to znai i kod samih iznosa komutativnih brojeva. Navedeno pokazuje potpuni
smisao praviti relacije teorijski beskonanog niza viih komutativnih brojeva u beskonaan niz
komutativnih brojeva najvieg ranga.
Praktinost ovih relacija postoji i u tome to se one mogu koristiti i kao:
- alternativni naini u izraunavanju drugih komutativnih brojeva i
- sredstvo kontrole kod izraunavanja povezanih komutativnih brojeva.

2.5. Suvremene odrednice stohastiko - matematikih sadraja ivotnog osiguranja

ivotno se osiguranje temelji na stohastiko-matematikim sadrajima i sve njegove financijske
konstrukcije. Stohastiko-matematike spoznaje slue rjeavanju problema ivotnog osiguranja, a
problemi ivotnog osiguranja potiu svestrana nova znanstvena istraivanja. Ova interaktivna veza
je imperativni uvjet daljeg razvoja ivotnog osiguranja.
Suvremena dinamika ivota stanovnitva, openito, grupe osoba i svake osobe ponaosob, uz
suvremenu dinamiku poslovanja, zahtijevaju i u oblastima ivotnog osiguranja stalno nova kretanja,
iznalaenje novih sadraja i formi. Temeljna zadaa znanosti je istraivati nove spoznaje i stalno
kritiki preispitivati postojea saznanja. Ova generalna odrednica vrijedi i za ivotna osiguranja u
svim njegovim segmentima. Karakter i postavljeni sadraj ovog rada fokusiraju promatranje
suvremenih odrednica stohastiko-matematikih sadraja ivotnog osiguranja.


Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

64
2.5.1. Neminovnost nadilaenja klasinih odrednica

Stohastiko-matematiki sadraji ivotnog osiguranja imaju svoje klasine odrednice. Zbirno su
sadrane u aktuarskoj matematici koja je u sebe, na prikladan nain, inkorporirala potrebne
teorijske i praktine spoznaje matematike, statistike, financija, demografije i na poseban nain, u
biti i primjereno svom karakteru, sve ono to je vezano za ivotno osiguranje.
Kako je ivotno osiguranje u osnovi gospodarski posao, ne umanjujui mu bilo koju drugu bitnu
odliku, to je jasno da ivotno osiguranje izravno uestvuje u gospodarskom ivotu u aktivnom i
pasivnom obliku.
Aktivno se uee ogleda u sferi posebne socijalne zatite i privlane tednje stanovnitva. Kao
jedan od glavnih institucionalnih investitora pojavljuje se ne samo u obliku aktivnog subjekta na
financijskim tritima, ve i kao faktor gospodarske sigurnosti. Svojim aktivnim djelovanjem,
ivotno osiguranje utjee na okruenje, institucije i pojedince u okruenju i gdje postoji interaktivno
djelovanje.
Pasivan oblik uestvovanja ivotnog osiguranja u gospodarskom ivotu je u utjecajima okruenja na
ivotno osiguranje i, s tog stajalita, interaktivno djelovanje. U ovom se pogledu moe navesti:
stupanj gospodarskog razvoja, karakteri stanovnitva, ekonomska i socijalna politika, monetarna i
fiskalna politika itd.
U ovakvom dinamikom miljeu klasine odrednice sadraja ivotnog osiguranja ne mogu ostati
konzervativne i statine, ve imperativom vremena, temeljem novih znanstvenih spoznaja i
praktinih potreba neminovno je nadilaenje klasinih odrednica.
Stohastiko-matematike sadraje ivotnog osiguranja moemo, uvjetno, promatrati u dvije
osnovne ravni:
- u ravni aktuarskih tablica i njenih sastavnica i
- u ravni stohastiko-matematike aparature koje se koriste u ivotnom osiguranju.
Aktuarske tablice i njene sastavnice (mortalitetne tablice i komutativni brojevi) su klasian alat,
klasina sastavnica u izraunavanju financijskih veliina u ivotnom osiguranju. Primjereno slojevite
u svom nastajanju, podlone periodinim i/ili povremenim provjerama i promjenama, trebaju ne
samo dekurzivno nego i anticipativno prilagoavati svoje sadraje aktualnim praktinim potrebama
i anticipirati nova dogaanja.
U teoriji i praksi postoji stanoviti heterogeno ureeni nain izrade mortalitetnih tablica.
Demografija i statistika promatraju pitanje mortalitetnih tablica za kompletno stanovnitvo jedne
regije, geografskog podruja, drave. Osiguravajua drutva ovom pitanju vrlo esto prilaze na
druge naine i istrauju smrtnost one populacije, onog dijela stanovnitva koji joj je potencijalno i
stvarno interesantan za industriju osiguranja ili samo za ivotno osiguranje. I demografska
istraivanja cjelokupnog stanovnitva na jednom podruju i, moemo rei, fragmentarna
istraivanja osiguravajuih drutava u svojim nainima rada koriste naune spoznaje. Novi naini
ivota, oitovani u izraenim migracijama, sveopoj globalizaciji i tranziciji nalau inoviranja i u
pogledu izrade mortalitetnih tablica.
Dr. sc. eljko ain

65
U svemu ovome poseban se uklon mora dati inoviranju komutativnih brojeva i proirivanju
njihovog spektra. Klasini komutativni brojevi, prezentirani u formama: D
x
, N
x
, S
x
, odnosno C
x
, M
x
,
R
x
su odgovarajui rezultat stohastiko - matematikih procesa na izravan nain (D
x
i C
x
) ili
neizravan nain (ostali komutativni brojevi). Konzervativan pristup zasnovan na statinom
koritenju jednih komutativnih brojeva u odreenom vremenskom periodu (ak i vie decenija!) u
suvremenom se poslovanju vie ne bi mogao koristiti. Dinamian nain ivota i dinamino
poslovanje trai i dinamine komutativne brojeve, ak i selekcionirano dinamine komutativne
brojeve. Dinaminost komutativnih brojeva podrazumijeva koritenje razliitih kamatnih /
diskontnih stopa u njihovom izraunavanju. Spektar izraunatih komutativnih brojeva sa razliitim
kamatnim / diskontnim stopama treba biti operativno prisutan u tri vremenske dimenzije:
- u sadanjosti, u kratkom vremenskom periodu do godine dana,
- u srednjem vremenskom periodu od jedne do pet godina i
- u dugom vremenskom periodu preko pet godina.
Znanstvenim metodama i praktinim, realno ostvarivim nainima, treba utvrditi raspone
kamatnih/diskontnih stopa koje e se koristiti u izraunavanjima komutativnih brojeva u sve tri
navedene vremenske dimenzije. to je vremenski period krai i blii sadanjosti, lake je utvrditi
raspon kamatnih/diskontnih stopa ili ak unificirati stopu. to je vremenski period dui, sve je tee
predvidjeti raspon stopa u generalnom i posebnom (fragmentarnom, separatnom) koritenju.
I u prolim je vremenima koriteno vie kamatnih/diskontnih stopa za izraunavanje komutativnih
brojeva. Za ilustraciju navodimo prve tablice mortaliteta stanovnitva Slovenije (bive Dravske
banovine). Ove su tablice raene na osnovu: rezultata popisa stanovnitva od 31.03.1931. godine,
statistike ivoroenih u periodu 1931-1933. godine i statistike smrtnih sluajeva u periodu 1931-
1934. godine. U njima su komutativni brojevi raunati sa kamatnim stopama u rasponu od 0% do
6%.
Koji i koliki raspon kamatnih/diskontnih stopa treba uzeti u izraunavanjima komutativnih brojeva?
Pitanje nije jednostavno i odgovor nije lagan. Zavisi od cijelog niza elemenata i ulaznih veliina.
Najvaniji su: stabilnost gospodarskog razvoja, monetarna, kreditna i fiskalna politika, stanje i
oekivana kretanja na financijskom tritu, poslovna politika osiguravajuih drutava i, naravno,
normativna regulativa koja tangira poslovanje ivotnog osiguranja. Dosadanja praktina iskustva
govore da su ovi rasponi bili, u principu, od 0% do 6%. U navedenim rasponima raeni su
komutativni brojevi za sve poznatije mortalitetne, odnosno aktuarske tablice, bilo da su raene
odvojeno za mukarce i ene, bilo da su raene jedinstvene tablice.
Na polazne komutativne brojeve D
x
i C
x
, na osnovu njihove definicije, pored kamatne/diskontne
stope utjeu i brojevi ivih, odnosno umrlih osoba, tj. vjerojatnost doivljenja odnosno vjerojatnost
umiranja. Ove vjerojatnosti i brojevi ivih i umrlih osoba relevantni za financijske obraune u
ivotnom osiguranju, relativno su stabilniji element od kamatne / diskontne stope u izraunavanju
komutativnih brojeva. Bez obzira na naine dolaska do brojeva ivih i umrlih osoba, to su brojevi
koji ne mogu imati, ili ne bi trebali imati, toliki stupanj i frekvenciju operativne izmjenjivosti u
jedinici vremenskog perioda kao to moe imati visina kamatne/diskontne stope. Zato je
kamatna/diskontna stopa instrument kojim se moe operativnije manipulirati u proraunavanjima
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

66
komutativnih brojeva, kao jednom od oblika stohastiko-matematike osnovice, u krajnjem
profiliranju poslovne politike ivotnog osiguranja.

2.5.2. Unaprjeenje klasinih odrednica

Klasine odrednice stohastiko-matematikih sadraja ivotnog osiguranja promatrat e se samo
kroz aktuarske tablice i komutativne brojeve, kao njihove sastavnice.
Klasini komutativni brojevi izraunati su eksplicitno samo za cijele godine, odnosno godinje
intervale. Utvrenim algoritmom pozicionirani su u aktuarskim tablicama. Unaprjeenje ovih
klasinih odrednica moe se ostvariti koristei u osnovi zakonitosti geometrijske progresije u
komutativnim brojevima i uvoenjem nove grupe komutativnih brojeva. Te nove komutativne
brojeve, zasnovane na zakonitostima geometrijske progresije, oznait emo sa
'
x
N za ive osobe i
'
x
M za umrle osobe (uvaavajui razliite vrijednosti za x). Polazni komutativni brojevi D
x
i C
x

zadravaju se u izravno definiranoj formi. Dakle:
1
x
C
x
x x
x
x
D l v
d v
+
=
=
i
Polazite za definiranje novih komutativnih brojeva za ive osobe i njihovih izvedenica temelji se na
sljedeim definicijama:
1.1.
' 2 3 4
1 2 3 4
1 1
1 1
...
...
x x x x x x
k k k
x k x k x k
N D qD q D q D q D
q D q D q D
+ + + +
+
+ + + +
= + + + + + +
+ + + +

1.2.
' 2 3 4
1 1 2 3 4
1 1
1 1
...
...
x x x x x
k k k
x k x k x k
N qD q D q D q D
q D q D q D
+ + + + +
+
+ + + +
= + + + + +
+ + + +

1.3.
' 2 3 4
2 2 3 4
1 1
1 1
...
...
x x x x
k k k
x k x k x k
N q D q D q D
q D q D q D
+ + + +
+
+ + + +
= + + + +
+ + + +

...
1.4.
' 1 2
1 2
...
k k k
x k x k x k x k
N q D q D q D
+ +
+ + + + + +
= + + +
...
1.5.
' 1 2
1 2
...
k n k n k n
x k n x k n x k n x k n
N q D q D q D
+ + + + +
+ + + + + + + + + +
= + + +
gdje su: k, n = cijeli prirodni brojevi.
Prezentirane definicije, relacije komutativnih brojeva odnose se na godinje intervale. Simbol q se
definira kao:
100
'
1
p
q =

Dr. sc. eljko ain

67
gdje je p' = procentna stopa promjene dvije sukcesivne veliine predznak + ako veliina raste i
predznak - ako veliina opada).
Meutim, praksa i brojni modeli ivotnog osiguranja trae i ispodgodinje obraune, ispodgodinje
veliine kojima se, na primjeren nain, trebaju prilagoditi i komutativni brojevi. Zato se trebaju
definirati i sljedee relacije:
2.1.
' 2 3
1 1 1 1 1
1 2 3
...
x x x x x
m m m m m
N D qD q D q D
+ + + + +
= + + + +
2.2.
' 2 3
2 2 2 2 2
1 2 3
...
x x x x x
m m m m m
N D qD q D q D
+ + + + +
= + + + +
2.3.
' 2 3
3 3 3 3 3
1 2 3
...
x x x x x
m m m m m
N D qD q D q D
+ + + + +
= + + + +
...
2.4.
' 2 3
1 2 3
...
i i i i i
x x x x x
m m m m m
N D qD q D q D
+ + + + +
= + + + +
odnosno
2.5.
' 1 2
1 1 1 1
1 2
...
k k k
x k x k x k x k
m m m m
N q D q D q D
+ +
+ + + + + + + +
= + + +
2.6.
' 1 2
2 2 2 2
1 2
...
k k k
x k x k x k x k
m m m m
N q D q D q D
+ +
+ + + + + + + +
= + + +
2.7.
' 1 2
3 3 3 3
1 2
...
k k k
x k x k x k x k
m m m m
N q D q D q D
+ +
+ + + + + + + +
= + + +
...
2.8.
' 1 2
1 2
...
k k k
i i i i
x k x k x k x k
m m m m
N q D q D q D
+ +
+ + + + + + + +
= + + +
gdje su k,m, i cijeli prirodni brojevi, a 0 i m.
Izrazi:
1 2 3
, , ...
i
m m m m
predstavljaju m-te dijelove godine (npr.: mjesece, dvomjeseja, tromjeseja,
polugodite i sl.).
Suvremena praksa nalae dalju razradu relacija promatranih komutativnih brojeva.
Na osnovu polaznih relacija:
1.1.
' 2 3
1 2 3
...
x x x x x
N D qD q D q D
+ + +
= + + + + i
1.2.
' 2 3
1 1 2 3
...
x x x x
N qD q D q D
+ + + +
= + + +
i oduzimanjem relacije (1.2.) od relacije (1.1.) dobivamo:
3.1.
' '
1 x x x
N N D
+
= odnosno
3.2.
' '
1 x x x
N N D
+
=
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

68
Ako se izraz pod (3.2.) podijeli sa
x
D dobivamo:
4.1.
' '
1
1
x x
x x
N N
D D
+
=
Relacija pod (4.1.) vrijedi za cijele godinje intervale. Koristei matematiku logiku i relaciju pod
(4.1.) dobivamo relacije za ispodgodinje intervale, kako slijedi:
4.2.
'
1
'
1
x
m x
x x
N
N
D D m
+
=
4.3.
'
2
'
2
x
m x
x x
N
N
D D m
+
=
4.4.
3
3
x
m x
x x
N
N
D D m
+

=
4.5.
i
x
m x
x x
N
N i
D D m
+

=
gdje su m i i cijeli prirodni brojevi, a relacija je 0im.
Temeljem definiranih relacija:
5.1.
1 2 3
1 2 3
...
k k k k
x k x k x k x k x k
N q D q D q D q D
+ + +
+ + + + + + + +
= + + + +
i
5.2.
1 2 3 4
1 1 2 3 4
...
k k k k
x k x k x k x k x k
N q D q D q D q D
+ + + +
+ + + + + + + + + +
= + + + +
i oduzimanjem relacije (5.2.) od relacije (5.1.) dobivamo:
5.3.
1
k
x k x k x k
N N q D
+ + + +
=
i
6.1.
1
k
x k x k x k
N N q D
+ + + +
=
Relacija pod (6.1.) vrijedi za cijele godinje intervale. Koristei matematiku logiku i relaciju pod
(6.1.) dobivamo relacije za ispodgodinje intervale, kako slijedi:
6.2.
1
1
k
x k x k
x k
m
N N q D
m
+ +
+ +
=
6.3.
2
2
k
x k x k
x k
m
N N q D
m
+ +
+ +
=
Dr. sc. eljko ain

69
6.4.
3
3
k
x k x k
x k
m
N N q D
m
+ +
+ +
=

6.5.
k
i x k x k
x k
m
i
N N q D
m
+ +
+ +
=
gdje su: k, m, i - cijeli prirodni brojevi, a 0 i m.
Temeljem definiranih relacija:
7.1.1.
1 2
1 2
... :
k n k n k n k
x k n x k n x k n x k n
N q D q D q D q
+ + + + +
+ + + + + + + + + +
= + + +
7.1.2.
1 2
1 2
...
n n n x k n
x k n x k n x k n k
N
q D q D q D
q
+ + + +
+ + + + + + + +

= + + +
i
7.2.1.
1 2 3
1 1 2 3
... :
k n k n k n k
x k n x k n x k n x k n
N q D q D q D q
+ + + + + +
+ + + + + + + + + + + +
= + + +
7.2.2.
1 2 3 1
1 2 3
...
n n n x k n
x k n x k n x k n k
N
q D q D q D
q
+ + + + + +
+ + + + + + + + +

= + + +
oduzimanjem relacije (7.2.2.) od relacije (7.1.2.) dobivamo:
7.3.
1 n x k n x k n
x k n k k
N N
q D
q q
+ + + + +
+ +

=
i slijedi
8.1.
1 n x k n x k n
x k n k k
N N
q D
q q
+ + + + +
+ +

=
Koristei matematiku logiku i definirane relacije komutativnih brojeva, posebno u izrazu (8.1.) za
cijele (godinje) periode dobivaju se relacije, promatrane naravi, za parcijalne (ispodgodinje)
periode, kako slijedi:
8.2.
1
1
x k n
n m x k n
x k n k k
N
N
q D
q q m
+ + +
+ +
+ +

=
8.3.
2
2
x k n
n m x k n
x k n k k
N
N
q D
q q m
+ + +
+ +
+ +

=
8.4.
3
3
x k n
n m x k n
x k n k k
N
N
q D
q q m
+ + +
+ +
+ +

=


Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

70
8.5.
i
x k n
n m x k n
x k n k k
N
N i
q D
q q m
+ + +
+ +
+ +

=
gdje su: k, n, m, i - cijeli prirodni brojevi, a 0 i m.
Polazite za definiranje novih komutativnih brojeva za umrle osobe i njihovih izvedenica temelji se
na sljedeim definicijama:
9.1.
2 3 4 1 1
1 2 3 4 1 1
k k k
x x x x x x x k x k x k
M C qC q C q C q C q C q C q C
+
+ + + + + + + +
= + + + + + + + + + L L
9.2.
2 3 4 1 1
1 1 2 3 4 1 1
k k k
x x x x x x k x k x k
M qC q C q C q C q C q C q C
+
+ + + + + + + + +
= + + + + + + + + L L
9.3.
2 3 4 1 1
2 2 3 4 1 1
k k k
x x x x x k x k x k
M q C q C q C q C q C q C
+
+ + + + + + + +
= + + + + + + + L L

9.4.
1 2
1 2
k k k
x k x k x k x k
M q C q C q C
+ +
+ + + + + +
= + + +L
9.5.
1 2
1 2
k n k n k n
x k n x k n x k n x k n
M q C q C q C
+ + + + +
+ + + + + + + + + +
= + + +L
gdje su: k, n - cijeli prirodni brojevi.
Prezentirane definicije, koje se odnose na godinje intervale, imaju svoju primjenu kod modela
osiguranja kapitala za sluaj smrti. U promatranom kontekstu, kapital moemo okarakterizirati kao
jednokratnu isplatu naznaenoj osobi kada se dogodi osigurani sluaj ivotnog osiguranja.
Teorijske mogunosti daljeg definiranja ispodgodinjih veliina komutativnih brojeva koji se
odnose na umrle osobe, i njihovih izvedenica, imaju svoju matematiku logiku. Koristei
matematiku logiku i algoritme primijenjene kod komutativnih brojeva za ive osobe, dobivamo
sljedee izraze:
10.1.
2 3
1 1 1 1 1
1 2 3 x x x x x
m m m m m
M C qC q C q C
+ + + + +
= + + + +L
10.2.
2 3
2 2 2 2 2
1 2 3 x x x x x
m m m m m
M C qC q C q C
+ + + + +
= + + + +L
10.3.
2 3
3 3 3 3 3
1 2 3 x x x x x
m m m m m
M C qC q C q C
+ + + + +
= + + + +L

10.4.
2 3
1 2 3
i i i i i
x x x x x
m m m m m
M C qC q C q C
+ + + + +
= + + + +L
odnosno
10.5.
1 2
1 1 1 1
1 2
k k k
x k x k x k x k
m m m m
M q C q C q C
+ +
+ + + + + + + +
= + + +L
10.6.
1 2
2 2 2 2
1 2
k k k
x k x k x k x k
m m m m
M q C q C q C
+ +
+ + + + + + + +
= + + +L
Dr. sc. eljko ain

71
10.7.
1 2
3 3 3 3
1 2
k k k
x k x k x k x k
m m m m
M q C q C q C
+ +
+ + + + + + + +
= + + +L

10.8.
1 2
1 2
k k k
i i i i
x k x k x k x k
m m m m
M q C q C q C
+ +
+ + + + + + + +
= + + +L
gdje su: k, m, i - cijeli prirodni brojevi, a 0 i m.
Na osnovu polaznih relacija:
9.1.
2 3
1 2 3 x x x x x
M C qC q C q C
+ + +
= + + + +L
i
9.2.
2 3
1 1 2 3 x x x x
M qC q C q C
+ + + +
= + + +L
i oduzimanjem relacije (9.2.) od relacije (9.1.) dobivamo:
11.1.
1 x x x
M M C
+
=
11.2.
1 x x x
M M C
+
=
ako se izraz pod (11.2.) podijeli sa C
x
dobivamo:
12.1.
1
1
x x
x x
M M
C C
+

=
Relacija pod (12.1.) vrijedi za cijele godinje intervale. Koristei matematiku logiku i relaciju pod
(12.1.) dobivamo relacije za ispodgodinje intervale, kako slijedi:
12.2.
1
1
x
m x
x x
M
M
C C m
+

=
12.3.
2
2
x
m x
x x
M
M
C C m
+

=
12.4.
3
3
x
m x
x x
M
M
C C m
+

=

12.5.
i
x
m x
x x
M
M i
C C m
+

=
gdje su: m, i - cijeli prirodni brojevi, a 0 i m.
Temeljem definiranih relacija:
13.1.
1 2 3
1 2 3
k k k k
x k x k x k x k x k
M q C q C q C q C
+ + +
+ + + + + + + +
= + + + +L
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

72
13.2.
1 2 3
1 1 2 3
k k k
x k x k x k x k
M q C q C q C
+ + +
+ + + + + + + +
= + + +L
i oduzimanjem relacije (13.2.) od relacije (13.1.) dobivamo:
13.3.
1
k
x k x k x k
M M q C
+ + + +
=
i
14.1.
1
k
x k x k x k
M M q C
+ + + +
=
Relacija pod (14.1.) vrijedi za cijele godinje intervale. Koristei matematiku logiku i relaciju pod
(14.1.) dobivamo relacije za ispodgodinje intervale, kako slijedi:
14.2.
1
1
k
x k x k
x k
m
M M q C
m
+ +
+ +
=
14.3.
2
2
k
x k x k
x k
m
M M q C
m
+ +
+ +
=
14.4.
3
3
k
x k x k
x k
m
M M q C
m
+ +
+ +
=

14.5.
k
i x k x k
x k
m
i
M M q C
m
+ +
+ +
=
gdje su: k, m, i - cijeli prirodni brojevi, a 0 i m.
Temeljem definiranih relacija:
15.1.1.
1 2
1 2
:
k n k n k n k
x k n x k n x k n x k n
M q C q C q C q
+ + + + +
+ + + + + + + + + +
= + + +L
15.1.2.
1 2
1 2
n n n x k n
x k n x k n x k n k
M
q C q C q C
q
+ + + +
+ + + + + + + +

= + + +L
i
15.2.1.
1 2 3
1 1 2 3
:
k n k n k n k
x k n x k n x k n x k n
M q C q C q C q
+ + + + + +
+ + + + + + + + + + + +
= + + +L
15.2.2.
1 2 3 1
1 2 3
n n n x k n
x k n x k n x k n k
M
q C q C q C
q
+ + + + + +
+ + + + + + + + +

= + + +L
oduzimanjem relacije (15.2.2.) od relacije (15.1.2.) dobivamo:
15.3.
1 n x k n x k n
x k n k k
M M
q C
q q
+ + + + +
+ +

=
i slijedi
16.1.
1 n x k n x k n
x k n k k
M M
q C
q q
+ + + + +
+ +

=
Dr. sc. eljko ain

73
Koristei matematiku logiku i definirane relacije komutativnih brojeva, posebno u izrazu (16.1.), za
cijele (godinje) periode dobivaju se relacije, promatrane naravi, za parcijalne (ispodgodinje)
periode, kako slijedi:
16.2.
1
1
x k n
n m x k n
x k n k k
M
M
q C
q q m
+ + +
+ +
+ +

=
16.3.
2
2
x k n
n m x k n
x k n k k
M
M
q C
q q m
+ + +
+ +
+ +

=
16.4.
3
3
x k n
n m x k n
x k n k k
M
M
q C
q q m
+ + +
+ +
+ +

=

16.5.
i
x k n
n m x k n
x k n k k
M
M i
q C
q q m
+ + +
+ +
+ +

=
gdje su: k, n, m, i - cijeli prirodni brojevi, a 0 i m.
Uzimajui u obzir:
1. klasine oblike i modele ivotnih osiguranja,
2. klasine definicije osiguranja renti kao osiguranje periodinih isplata,
3. osiguranje kapitala kao osiguranja jednokratne isplate,
4. definicije i karaktere komutativnih brojeva vezanih za umrle osobe,
loginim se postavlja pitanje praktine upotrebljivosti navedenih relacija komutativnih brojeva za
ispodgodinje periode.
Prezentirane relacije od izraza (10.1.) do (16.5.) teorijski nisu sporne, samo je njihova praktina
primjena jo uvijek relativno upitna. Teorijske spoznaje esto akceleriraju praktina rjeenja i
primjenu (logino: vrijedi i obrnuti smjer poticanja). ivotna i poslovna dinamika ve nalae
korekcije nekih klasinih odrednica, poput one da se osigurani kapital za sluaj smrti isplauje
krajem godine u kojoj je umro osiguranik. Unapreenja klasinih odrednica i u pogledu tretiranja
osiguranih isplata za sluaj smrti zasigurno trebaju i trebat e prezentirane teorijske relacije
komutativnih brojeva vezanih za umrle osobe i ispodgodinje periode.

2.5.3. Efekti suvremenih odrednica

Efekti suvremenih odrednica stohastiko - matematikih sadraja ivotnog osiguranja oito
proizvode inovacije i dogradnje raunskih osnovica ivotnog osiguranja. One dalje omoguavaju,
sintetiki kazano, dva ciljana efekta: (i) marketinki i (ii) financijski. Marketinki cilj znai kreiranje
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

74
proizvoda i zadovoljavanje potreba ivotnog osiguranja. Financijski cilj znai osigurati korektne
financijske obraune i cijelu djelatnost ivotnog osiguranja uiniti profitabilnom.
Suvremene odrednice stohastiko - matematikih sadraja trebaju biti sredstvo, alat, u postizanju
ciljeva suvremenog poslovanja ivotnog osiguranja. Statistiko - matematiki sadraji, u
operativnom smislu, temeljno se sintetiki oituju u sadrajima aktuarskih tablica i njenih
sastavnica.
Suvremenije odrednice znae:
I. Dinamian pristup utvrivanju vjerojatnosti doivljenja i vjerojatnosti umiranja.
Trendovi globalizacije i liberalizacije, dinamine migracije stanovnitva, poveavanje
srednjeg trajanja ivota neravnomjernog karaktera daju poseban ambijent u koritenju
vjerojatnosti a posteriori za utvrivanje relevantnih vjerojatnosti u raunskim
osnovama ivotnog osiguranja. Ovakva suvremena kretanja stanovnitva i
gospodarstva, relevantne grupe osoba za ivotna osiguranja trae i primjerenu
demografsku statistiku i statistiku osiguravajuih drutava koja e osigurati potrebne
baze podataka za sve suptilnije potrebe u modeliranju proizvoda ivotnog osiguranja.
Konaan efekt svega toga trebaju biti reprezentativne specijalizirane i subspecijalizirane
statistike baze podataka za potrebna izraunavanja.
II. Postojei i budui modeli ivotnog osiguranja kroz modele zasnovane na geometrijskoj
progresiji mogu fleksibilno odgovarati utjecajima iz okruenja. Kratkoronim i
dugoronim gospodarskim kretanjima, kretanjima kupovne moi i stope inflacije,
poveavanjem svoje atraktivnosti na tritima itd., modeli ivotnog osiguranja
zasnovani na geometrijskoj progresiji mogu odgovarati kroz visine kamatne (diskontne)
stope u komutativnim brojevima, a i kroz procentne stope sadrane u izrazu q.
Kombinirajui ove dvije stope u raunskoj osnovici modela ivotnog osiguranja mogu se
postii sinergijski efekti u poslovanju ivotnog osiguranja.
III. Kombinacije kamatne (diskontne) stope u diskontnom faktoru i procentne stope u
izrazu q, kroz komutativne brojeve:

i

odnosno
2 3
1 2 3
...
x x x x x
N D qD q D q D
+ + +
= + + + +
2 3
1 2 3
...
x x x x x
M C qC q C q C
+ + +
= + + + +
daju elemente za izradu aktuarskih tablica sa novim dodatnim sadrajima kao
pomonog sredstva u financijskim proraunima ivotnog osiguranja. Postojee
aktuarske tablice odgovaraju klasinim obraunima. Dopunjene aktuarske tablice ne
anuliraju postojee tablice, nego ih samo nadopunjuju i prilagoavaju suvremenim
potrebama. Uvaavajui sva dostignua u informatikim-kompjuterskim tehnologijama
x
x x
D l v =
1 x
x x
C d v
+
=
Dr. sc. eljko ain

75
moe se ostvariti izrada i efektna primjena dopunjenih aktuarskih tablica sa novim
komutativnim brojevima
'
x
N i
'
x
M . Kod izracunavanja
'
x
N i
'
x
M bitno je utvrditi realne
raspone veliine procentnih stopa kako bi


imao logini smisao. Zapravo, u toku trajanja obligacijskog odnosa odgovarajueg
ivotnog osiguranja moe se veliina q i mijenjati prema utvrenoj poslovnoj politici
odnosno elementima ugovora ivotnog osiguranja. Naravno, u tim se sluajevima
mijenjaju i veliine odnosno,
'
x
N i
'
x
M zavisno od modela osiguranja.
U dopunjenim aktuarskim tablicama prirodnim se postavlja pitanje oportunosti
definiranja i izraunavanja komutativnih brojeva
'
x
S (zbir zbirova diskontiranih brojeva
ivih osoba s poetnom starou x godina), odnosno
'
x
R (zbir zbirova diskontiranih
brojeva umrlih osoba s poetnom starou x godina). Polazei od deskriptivno
navedenih definicija slijedile bi sljedee relacije:
1 2 3
...
x x x x x
S N N N N
+ + +
= + + + + i
1 2 3
...
x x x x x
R M M M M
+ + +
= + + + +
IV. Nove teorijske spoznaje i praktina iskustva u ivotnom osiguranju te suvremene
odrednice stohastiko-matematikih sadraja, oitovane izmedu ostalog i u dopunjenim
aktuarskim tablicama, daju realnu osnovu za znaajniju izgradnju i primjenu
diferenciranih baza podataka raunske osnove u financijskim obraunima ivotnih
osiguranja. Te diferencirane baze podataka, aktualne u vremenu i geografskom
prostoru mogu se odnositi na:
1. ive i umrle osobe po spolovima,
2. modele osiguranja za jednu i dvije osobe,
3. uvjete stabilnih i nestabilnih ekonomskih i politikih kretanja,
4. redovne i vanredne situacije u okruenju,
5. kratkoroni, srednjoroni i dugoroni period,
6. ui i iri geografski prostor.
V. Karakter kretanja veine prirodnih i drutvenih pojava, relevantnih za ivotna
osiguranja, ima odlike periodinog eksponencijalnog rasta (ili opadanja). Zato se
prednost unaprjeenja klasinih odrednica stohastiko - matematikih sadraja
ivotnog osiguranja treba temeljiti na zakonitostima geometrijske progresije.
Koritenjem njenih zakonitosti mogu se izgraditi raunske osnove i modeli ivotnog
osiguranja primjereni zahtjevima suvremenog trinog poslovanja.
VI. Zbirna karakteristika svih efekata suvremenih odrednica treba biti poboljanje
stohastiko - matematikih sadraja ivotnog osiguranja u cijelosti, izgradnja sadraja i
1
100
p
q

=
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

76
oblika raunske osnove prilagodljive financijskim obraunima i zahtjevima suvremenog
trinog poslovanja. Time se stjee sigurnija osnovica ukupnog poslovanja ivotnog
osiguranja, pomae u odravanju neophodne razine trajne likvidnosti, smanjuje do
minimuma rizik poslovanja i stvara realan put maksimiziranja profitabilnosti u
poslovanju.






Dr. sc. eljko ain

77




DRUGO POGLAVLJE

AKTUARSKI MODELI IVOTNIH OSIGURANJA
OSNOVE AKTUARSKE MATEMATIKE
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

78
3. MODELI OSIGURANJA OSOBNIH RENTI PERIODINIH ISPLATA

Rente su, po definiciji, periodine isplate. Renta u osiguranju je novana isplata u ugovorenim
terminima na temelju jednokratnih ili viekratnih uplata.
42
Znai, da bi se u ivotnim osiguranjima
omoguile periodine isplate rente, potrebno je prethodno izvriti jednokratnu ili viekratnu
uplatu premije kao temeljnog novanog iznosa na osnovu kojeg e se kasnije isplaivati rente.
U financiranju ivotnih, kao i drugih oblika osiguranja, pored uplaene premije obavezno se moraju
uzeti u obzir i: vremenska vrijednost novca, karakteri konkretnih stohastikih procesa i
neophodnost adekvatne oplodnje privremeno slobodnih novanih sredstava u toku ugovorenog
obligacijskog perioda.
Da bi se periodine isplate mogle nazvati rentama u smislu aktuarske matematike, one moraju
ispunjavati slijedee uvjete:
- isplaivati se u jednakim vremenskim intervalima,
- isplate trebaju biti u jednakim novanim iznosima, ili iznosima koji se ponaaju po
aritmetikoj ili geometrijskoj progresiji (tzv. fiksne ili varijabilne rente),
- isplaivati se u ugovorenim vremenskim periodima i samo dok je osiguranik iv (poto se
radi o osobnim rentama).
Postoji vie kriterija za podjelu osobnih renti. Najpoznatiji kriteriji i naini podjele osobnih renti su:
a. prema vremenu trajanja osobne rente se dijele na: doivotne i privremene
(temporalne),
b. prema vremenu poetka primanja osobne rente se dijele na: neposredne i odgoene,
c. prema nominalnom iznosu dijele se na: jednake (konstantne, fiksne) i varijabilne
(promjenjive samo po matematikoj zakonitosti aritmetike ili geometrijske progresije),
d. prema trenutku primanja dijele se na: anticipativne ili prenumerando (primaju se na
poetku ugovorenog perioda isplate) i dekurzivne ili postnumerando (primaju se na
kraju ugovorenog perioda isplate),
e. prema frekvenciji primanja osobne rente se dijele na: godinje i ispodgodinje.
Na osnovu prethodno navedenih kriterija i podjela osobnih renti mogu se formirati etiri temeljna
modaliteta isplata osobnih renti. To su:
1. neposredne doivotne osobne rente,
2. odgoene doivotne osobne rente,
3. neposredne privremene osobne rente i
4. odgoene privremene osobne rente.

42
Ekonomski leksikon, glavni urednik Z. Baleti, Leksikografski zavod Miroslav Krlea i Masmedia, Zagreb, 1995., str.
784.
Dr. sc. eljko ain

79
Svaki od navedenih modaliteta osobnih renti moe biti sastavljen od jedne ili vie serija isplata istog
ili razliitog karaktera.
43

Neposredna doivotna osobna renta znai periodino primanje ugovorenog/osiguranog iznosa
neposredno odmah nakon poetka obligacijskog perioda, uz loginu pretpostavku da je prethodno
uplaena jednokratna premija, pa sve do konca ivota osiguranika, korisnika osobne rente.
Odgoena doivotna osobna renta znai periodino primanje ugovorenog/osiguranog iznosa k
perioda (k 2 perioda) nakon poetka obligacijskog perioda, uz loginu pretpostavku da je
prethodno uplaena jednokratna ili viekratne premije, pa sve do konca ivota osiguranika,
korisnika osobne rente. Kod ovog modaliteta moe se desiti da osiguranik ne primi nijednu rentu,
iako je uplaena premija, ako smrt osiguranika nastupi prije poetka perioda isplata osobnih renti.
Neposredna privremena osobna renta znai periodino primanje ugovorenog/osiguranog iznosa
neposredno odmah nakon poetka obligacijskog perioda, uz loginu pretpostavku da je prethodno
uplaena jednokratna premija, pa do konca ugovorenog roka od n godina ili, pak, krae ako prije
konca ugovorenog roka nastupi smrt osiguranika.
Odgoena privremena osobna renta znai periodino primanje ugovorenog/osiguranog iznosa k
godina (k 2 godine) nakon poetka obligacijskog perioda, uz loginu pretpostavku da je
prethodno uplaena jednokratna ili viekratna premija, pa do konca ugovorenog roka od n godina
ili, pak, krae ako prije konca ugovorenog roka nastupi smrt osiguranika.
Kod ovog modaliteta moe se desiti da osiguranik ne primi nijednu rentu, iako je uplaena premija,
ako smrt osiguranika nastupi prije poetka perioda isplata osobnih renti.

3.1. Osiguranje jednakih osobnih renti

Osiguranje jednakih osobnih renti znai osigurati konstantne periodine isplate tokom cijelog
obligacijskog perioda na osnovu prethodno izvrene jedne ili vie uplata premija.
Praktina ekonomska logika upuuje da neposredne osobne rente (doivotne ili privremene) mogu
biti financirane samo jednokratnom uplatom premije.
Odgoene osobne rente (odgoene ili privremene) mogu biti financirane kako na temelju
jednokratne premije, tako i temeljem viekratnih premija (u jednoj ili vie serija).
Teorijska ekonomska logika, koja na poseban nain moe postati i praktina, nalazi opravdanja za
viekratne premije kod svih modaliteta osiguranja osobnih renti (bez izuzetaka!). Prema frekvenciji
primanja, osobne rente mogu biti godinje i/ili ispodgodinje, a prema trenutku primanja
anticipativne (prenumerando) ili dekurzivne (postnumerando).




43
Ovi e se modaliteti ravnopravno promatrati u narednim sadrajima osiguranja osobnih renti.
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

80
3.1.1. Godinje osobne rente

Godinje osobne rente mogu se primati na poetku godine (anticipativne ili prenumerando) ili na
kraju godine (dekurzivne ili postnumerando).
Ovdje se ne misli na poetak ili kraj kalendarske godine, ve na poetak ili kraj obligacijske godine
(bez obzira kojeg je datuma obligacijska godina zapoela).

3.1.1.1. Neposredna doivotna osobna renta

Formulacija ovog modaliteta osobne rente glasi:
Osoba ivotne dobi x godina eli osigurati jednaku godinju neposrednu doivotnu osobnu rentu od
R novanih jedinca pod uvjetom da se prva renta primi odmah
a. na poetku obligacijske godine i
b. na kraju obligacijske godine
i da se prima do kraja ivota osiguranika. Kolika je jednokratna neto premija?
a. anticipativna ili prenumerando osobna renta
Grafiki prikaz ove rente je:




Znaenje simbola:
, 1, 2,... x x x + + - ivotna dob osiguranih osoba
1 2
, , ,...
x x x
l l l
+ +
- broj ivih osiguranih osoba
1, 2, 3,
... R R R - nominalni novani iznos osobne rente (prve, druge, tree,...)
x
A
&&
- jednokratna neto premija za jednaku godinju neposrednu doivotnu anticipativnu
osobnu rentu od R novanih jedinica.
Princip ekvivalencije glasi:
sadanja vrijednost jednokratne uplate neto premije mora biti jednaka zbiru diskontiranih
vrijednosti svih buduih isplata renti svedenih na dan uplate jednokratne neto premije.
Ovaj princip ekvivalencije matematiki izgleda ovako:
2 3 4
1 2 1 3 2 4 3 5 4
...
x x x x x x x
l A Rl R l v R l v R l v R l v
+ + + +
= + + + + +
&&

1
x
R
l
x
2
1
1
x
R
l
x
+
+
3
2
2
x
R
l
x
+
+
4
3
3
x
R
l
x
+
+
5
4
4
x
R
l
x
+
+
x
A
&&
L
L
L
Dr. sc. eljko ain

81
Financijsko tumaenje navedenog principa ekvivalencije glasi: sve neto premije koja uplati
x
l osoba
(ili neko u njihovo ime) tj. iznos
x x
l A
&&
mora odgovarati sadanjoj vrijednosti (diskontirani iznos) svih
buduih renti. Zato se i koristi diskontni faktor v sa odgovarajuim eksponentom kako bi se dobila
sadanja vrijednost odgoene rente na dan poetka obligacijskog perioda, tj. na dan uplate
jednokratne neto premije. To dalje znai da sav novac koji se uplati na ime neto premije mora biti
isplaen osiguranicima, tj. osobama koje primaju osobne rente, uz uvaavanje vremenske
vrijednosti novca i stohastikih procesa (vezanih za ivot i nastupanje smrti). Nijedna novana
jedinica neto premije se ne moe, niti smije, utroiti za bilo ta drugo osim za isplatu osiguranicima
kroz oblike osobnih renti. Sve drugo bi znailo nepotivanje glavnog principa aktuarske matematike
principa ekvivalencije uplata neto premije i isplate osiguranih iznosa, u ovom sluaju isplata
osobnih renti.
Obrazac za izraunavanje jednokratne neto premije za neposrednu doivotnu osobnu rentu se
dobije na slijedei nain:
2 3
1 2 1 3 2 4 3
. . .. .
x
x x x x x x
l A Rl R l v R l v R l v v
+ + +
= + + + +
/
&&

1 2 3
1 2 1 3 2 4 3
...
x x x x x
x x x x x x
l v A Rl v R l v R l v R l v
+ + +
+ + +
= + + + +
&&

Poto su u ovom modalitetu jednake osobne rente, tj.
1 2 3 4
... R R R R R = = = = = i koristit e se
definirane relacije za komutativne brojeve
44
, onda prethodnu relaciju principa ekvivalencije
nastavljamo pisati u slijedeem obliku:
1 2 3
( ...)
x x x x x x
D A R D D D D
+ + +
= + + + +
&&

x X x
D A RN =
&&

x
X
x
N
A R
D
=
&&

Obrazac 1
Dobili smo obrazac (1) za izraunavanje jednokratne neto premije za jednaku godinju neposrednu
doivotnu anticipativnu osobnu rentu od R novanih jedinica.
esto se u literaturi moe nai i obrazac
x
x
x
N
a
D
= && .
To je obrazac pomou kojeg se izraunava jednokratna neto premija za jednaku godinju
neposrednu doivotnu anticipativnu osobnu rentu od jedne novane jedinice, tj. R=1
U obrazac (1) ako se uvrsti R=1 slijedi njegova transformacija u
x
x
x
N
a
D
= && .
b. dekurzivna ili postnumerando osobna renta
Grafiki prikaz ove rente je:


44
Vidjeti poglavlje 2.4. Temeljni agregati mortalitetnih tablica komutativne veliine
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

82

Simbol
x
A predstavlja jednokratnu neto premiju za jednaku godinju neposrednu doivotnu
dekurzivnu osobu rentu od R novanih jedinica. Analogno prethodnim tumaenjima,
x
a predstavlja
jednokratnu neto premiju za jednaku godinju neposrednu doivotnu dekurzivnu osobnu rentu od
jedne novane jedinice.
Princip ekvivalencije kod ovog oblika renti matematiki izgleda ovako:
...
5
5 5
4
4 4
3
3 3
2
2 2 1 1
+ + + + + =
+ + + + +
v l R v l R v l R v l R v l R A l
x x x x x x x

Kada se prethodni izraz pomnoi sa
x
v , dobije se:
...
5
5 5
4
4 4
3
3 3
2
2 2
1
1 1
+ + + + + =
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x x
x
x
v l R v l R v l R v l R v l R A v l

Koristei relacije komutativnih brojeva i, u ovom obliku renti, injenicu da su sve rente jednake, tj.
da je
1 2 3
... R R R R = = = = dobije se transformacija prethodnog izraza u slijedei oblik:
1 2 3 4 5
( ...)
x x x x x x x
D A R D D D D D
+ + + + +
= + + + + +
1 +
=
x x x
RN A D

1 x
x
x
N
A R
D
+
=
Obrazac 2
Dobili smo obrazac (2) za izraunavanje jednokratne neto premije za jednaku godinju neposrednu
doivotnu dekurzivnu osobnu rentu od R novanih jedinica. Ako je R=1, onda slijedi transformacija
obrasca (2) u
x
x
x
D
N
a
1 +
=

Primjer broj 1.
Osoba ivotne dobi 55 godina eli osigurati godinju neposrednu doivotnu osobnu rentu od
50.000,00 novanih jedinica (n.j.)
a. Koliko e iznositi jednokratna neto premija za:
1. anticipativnu (prenumerando) rentu
2. dekurzivnu (postnumerando) rentu?
45


45
Kod izrade i izraunavanja ovog primjera, kao i kod svih narednih primjera, koristit e se komutativni brojevi
Jugoslovenskih demografskih tablica smrtnosti 1952-1954 (u daljem tekstu: Tablice JDT)
x
l
x
1
1
1
x
R
l
x
+
+
2
2
2
x
R
l
x
+
+
3
3
3
x
R
l
x
+
+
4
4
4
x
R
l
x
+
+
x
A
L
L
L
5
5
5
x
R
l
x
+
+
Dr. sc. eljko ain

83
b. U kakvoj kvantitativnoj relaciji stoji jednokratna neto premija za anticipativne i
dekurzivne jednake godinje neposredne doivotne osobne rente?

Ad (a.1)
55
50.000
x
R
=
=

x
x
x
N
A R
D
=
&&

55
55
55
69.547, 04
50.000 50.000 608.931, 45
5.710, 58
N
A
D
= = =
&&
n.j.
Za ovaj oblik osiguranja jednokratna neto premija iznosi 608.931,45 n.j

Ad (a.2)
x
x
x
D
N
R A
1 +
=

56
55
55
63.836, 46
50.000 50.000 558.931, 45
5.710, 58
N
A
D
= = = n.j.
Za ovaj oblik osiguranja jednokratna neto premija iznosi 558.931,45 n.j.

Ad (b)
55
608.931, 45 A =
&&
n.j.
55
558.931, 45 A = n.j.
55 55
50.000 A A =
&&
n.j.
Utvrena kvantitativna relacija izmeu jednokratne neto premije za anticipativne i dekurzivne
jednake godinje neposredne doivotne osobne rente iznosi koliko i nominalni iznos jedne rente. U
konkretnom primjeru to je 50.000,00 n.j. Ova kvantitativna relacija je matematiki sasvim logina.
Openito promatrano, jednake godinje neposredne doivotne osobne rente, koje se primaju na
poetku perioda (poetku godine prenumerando) i na kraju perioda (kraju godine
postnumerando), u biti se razlikuju samo za iznos jedne rente (i to prve rente kod anticipativnog
oblika), a sve je ostalo isto. Zato se i moe pisati, za ovaj oblik osobnih renti, jasna relacija:
x x
A A R = +
&&

Obrazac 3.1
odnosno,
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

84
x x
A A R =
&&

Obrazac 3.2
Openito se moe zakljuiti: ako su svi ulazni elementi isti, onda treba manje uplatiti za dekurzivne
osobne rente u odnosu na anticipativne osobne rente.

Primjer broj 2.
Osoba ivotne dobi 50 godina uplati osiguravajuem drutvu 60.000,00 novanih jedinica (n.j.) na
ime jednokratne neto premije.
a. Koju e jednaku godinju neposrednu doivotnu prenumerando (anticipativnu) osobnu
rentu isplaivati osiguravajue drutvo na osnovu uplaene neto premije?
b. Da li bi jednaka godinja neposredna doivotna postnumerando (dekurzivna) osobna
renta bila vea ili manja od izraunate prenumerando rente pod (a)?
c. Komentirati meusobne relacije renti pod (a) i (b).

Ad (a)
x
x
x
D
N
R A =
& &

50 50
50
60.000 7.677, 68
103.824, 29
x x
x
A D A D
R
N N

= = =
&& &&

4.436, 93 R = n.j.

Ad (b)
1
50 50
1 51
60.000 7.677, 68
96.146, 61
x
x
x
x x
x
N
A R
D
A D A D
R
N N
+
+
=

= = =

4.791, 23 R = n.j.
Iz dobivenih rezultata pod (a) i (b) vidi se da je postnumerando renta vea za 354,30 n.j. (4.791,23-
4.436,93).

Ad (c)
Kada su svi ulazni elementi isti kod jednog oblika renti onda je uvijek postnumerando renta vea od
prenumerando zbog dva bitna elementa:
Dr. sc. eljko ain

85
(a) vremenske vrijednosti novca i
(b) broja korisnika rente.
Postnumerando rente se primaju jedan period (u konkretnom primjeru jednu godinu) nakon uplate
premije, a prenumerando rente na dan uplate premije, tako da se razlikuje vremenska preferencija
novca premije osiguranja namijenjena jednom, odnosno drugom obliku vremenskog perioda
primanja renti. Kod dekurzivnog oblika primanja renti, uslijed neminovnih biolokih procesa, manji
je broj osiguranika koji primaju prvu i svaku narednu rentu u odnosu na anticipativni oblik primanja
renti. Znai, ukupan broj osiguranika, koji e primati osobne rente istog karaktera i istih ulaznih
veliina, je manji kod dekurzivnih nego kod anticipativnih renti, te je stoga neminovno da i
pojedinane osobne dekurzivne rente moraju nominalno biti vee od pojedinanih osobnih
anticipativnih renti.

Primjer broj 3
Numeriki analitikim putem provjeriti princip ekvivalencije kod jednake godinje neposredne
doivotne prenumerando rente od 40.000,00 novanih jedinica (n.j.) koristei:
1. Tablice dvadeset britanskih drutava za mukarce,
1
3 %
2
i polazei od x=90 do zakljuno
x=101 i
2. Jugoslavenske demografske tablice smrtnosti, 5% (JDT) i polazei od x=80 do zakljuno
x=90.
Napomena:
Zbog praktinih razloga uzete su visoke ivotne dobi testirane u navedenim tablicama koje se i
zavravaju sa 101 godinom (Tablice dvadeset britanskih drutava...), odnosno sa 90 godina (JDT).

Ad (a)
Izraunavanje relevantnih veliina temeljem Tablica dvadeset britanskih drutava za mukarce,
1
3 %
2

90
90
153.532
40.000 40.000 106.673,15
57.571
x
x
x
N N
A R
D D
= = = =
&&
n.j.
Pregled nominalnih iznosa ukupne jednokratne neto premije i ukupnih isplata renti u periodu 90-
101. godine ivota:
x
x
l
x
A
&&

Ukupna jednokratna neto
premija
x x
l A
&&

R
Ukupne isplate renti
x
l R
90 1273 106.673,15 135.794.919,95 40.000,00 50.920.000,00
91 871 40.000,00 34.840.000,00
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

86
92 575 40.000,00 23.000.000,00
93 366 40.000,00 14.640.000,00
94 222 40.000,00 8.880.000,00
95 129 40.000,00 5.160.000,00
96 71 40.000,00 2.840.000,00
97 37 40.000,00 1.480.000,00
98 19 40.000,00 760.000,00
99 9 40.000,00 360.000,00
100 4 40.000,00 160.000,00
101 1 40.000,00 40.000,00
Nominalni zbir ukupnih isplata svih renti 143.080.000,00
Jednokratna uplata neto premija za 1273 osobe ivotne dobi 90 godina, za promatrani oblik
osiguranja u navedenim Tablicama, je 135.794.919,95 n.j., a zbir nominalnih iznosa svih renti koje
se trebaju isplatiti u ovom obligacijskom periodu je 143.080.000,00 n.j. Razlika izmeu ova dva
iznosa je 7.285.080,05 n.j. Ova se razlika, po principu ekvivalencije u aktuarskoj matematici, treba
nadoknaditi na osnovu uvaavanja:
1. vremenske vrijednosti novca (koja se u konkretnom primjeru valorizira sa
1
3 %
2
pro anno (godinje) i
2. stohastikih procesa (utvrene dinamike doivljenja, odnosno umiranja i po toj osnovici
primanja, odnosno prestanak primanja osobnih renti.)
Dalja analitika prezentacija ovog primjera je:
Stanje na poetku 90. godine 135.794.919,95 n.j.
- 1273 isplata po 40.000 50.920.000,00 n.j.
Stanje na poetku 90.god.nakon isplate 84.874.919,95 n.j.
+ 3,5% kamate za 1 godinu 2.970.622,20 n.j.
Stanje na poetku 91. godine 87.845.542,15 n.j.
- 871 isplata po 40.000 34.840.000,00 n.j.
Stanje na poetku 91. god nakon isplate 53.005.542,15 n.j.
+ 3,5% kamate za 1 godinu 1.855.193,98 n.j.
Stanje na poetku 92. godine 54.860.736,13 n.j.
- 575 isplata po 40.000 23.000.000,00 n.j.
Stanje na poetku 92. godine nakon isplate 31.860.736,13 n.j.
+ 3,5% kamate za 1 godinu 1.115.125,76 n.j.
Stanje na poetku 93. godine 32.975.861,89 n.j.
- 366 isplate po 40.000 14.640.000,00 n.j.
Stanje na poetku 93. godine nakon isplate 18.335.861,89 n.j.
+ 3,5% kamate za 1 godinu 641.755,17 n.j.
Dr. sc. eljko ain

87
Stanje na poetku 94. godine 18.977.617,06 n.j.
- 222 isplate po 40.000 8.880.000,00 n.j.
Stanje na poetku 94. godine nakon isplate 10.097.617,06 n.j.
+ 3,5% kamate za 1 godinu 353.416,60 n.j.
Stanje na poetku 95. godine 10.451.033,66 n.j.
- 129 isplata po 40.000 5.160.000,00 n.j.
Stanje na poetku 95. godine nakon isplate 5.291.033,66 n.j.
+ 3,5% kamate za 1 godinu 185.186,18 n.j.
Stanje na poetku 96. godine 5.476.219,84 n.j.
- 71 isplata po 40.000 2.840.000,00 n.j.
Stanje na poetku 96. godine nakon isplate 2.636.219,84 n.j.
+ 3,5% kamate za 1 godinu 92.267,69 n.j.
Stanje na poetku 97. godine 2.728.487,53 n.j.
- 37 isplata po 40.000 1.480.000,00 n.j.
Stanje na poetku 97. godine nakon isplate 1.248.487,53 n.j.
+ 3,5% kamate za 1 godinu 43.697,06 n.j.
Stanje na poetku 98. godine 1.292.184,59 n.j.
- 19 isplata po 40.000 760.000,00 n.j.
Stanje na poetku 98. godine nakon isplate 532.184,59 n.j.
+ 3,5% kamate za 1 godinu 18.626,46 n.j.
Stanje na poetku 99. godine 550.811,05 n.j.
- 9 isplata po 40.000 360.000,00 n.j.
Stanje na poetku 99. godine nakon isplate 190.811,05 n.j.
+ 3,5% kamate za 1 godinu 6.678,39 n.j.
Stanje na poetku 100. godine 197.489,44 n.j.
- 4 isplate po 40.000 160.000,00 n.j.
Stanje na poetku 100. godine nakon isplate 37.489,44 n.j.
+ 3,5% kamate za 1 godinu 1.312,13 n.j.
Stanje na poetku 101. godine 38.801,57 n.j.
- 1 isplata po 40.000 40.000,00 n.j.
- 1.198,43 n.j.
Napomena:
Na kraju ovog analitikog pregleda moe se vidjeti rezultat od (minus) -1.198,43 n.j. Prema jasnim
principima ekvivalencije uplata neto premije i iznosa isplata svih osobnih renti, rezultat bi trebao
biti nula (0,00 n.j.). Meutim, dobiveni rezultat nije jednak nuli n.j., ve negativan, i iznosi
1.198,43 n.j. To je svega 3% od nominalnog iznosa jedne osobne rente, odnosno 0,00088% od
iznosa neto premije na poetku obligacijskog perioda. Zato moemo konstatirati da je, i pored
odgovarajue nepreciznosti u konanici ovog analitikog pregleda ( nije 0,00 n.j. ve -1.198,43 n.j.),
rezultat korektan i prihvatljiv. Oito je da je glavni razlog ostvarene tolerantne nepreciznosti u
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

88
karakteru Tablica koje su koritene, zaokruivanju komutativnih brojeva i konanih pojedinanih
izraunatih veliina. Utjecaj svakako ima i veliina uzorka ivih osoba, njihova smrtnost i
zaokruivanje empirijskih veliina.

Ad (b) Izraunavanje relevantnih veliina temeljem Tablica JDT, 5%
80
80
2.379, 44
40.000 40.000 187.812, 22
506, 77
x
x
x
N N
A R
D D
= = = =
&&
n.j.
Pregled nominalnih iznosa ukupne jednokratne neto premije i ukupnih isplata renti u periodu 80-
90 godina ivota:
x
x
l
x
A
&&

Ukupna jednokratna
neto premija
x x
l A
&&

R
Ukupne isplate renti
x
l R
80 25.116 187.812,22 4.717.091.717,52 40.000,00 1.004.640.000,00
81 22.033 40.000,00 881.320.000,00
82 19.076 40.000,00 763.040.000,00
83 16.279 40.000,00 651.160.000,00
84 13.672 40.000,00 543.880.000,00
85 11.283 40.000,00 451.320.000,00
86 9.133 40.000,00 365.320.000,00
87 7.237 40.000,00 289.480.000,00
88 5.602 40.000,00 224.080.000,00
89 4.225 40.000,00 169.000.000,00
90 3.098 40.000,00 123.920.000,00
Nominalni zbir ukupnih isplata svih renti 5.467.160.000,00
Jednokratna uplata neto premija za 25.116 osoba ivotne dobi 80 godina, za promatrani oblik
osiguranja i Tablicama JDT, je 4.717.091.717,52 n.j., a zbir nominalnih iznosa svih renti koje se
trebaju isplatiti u ovom obligacijskom periodu je 5.467.160.000,00 n.j. Razlika izmeu ova dva
iznosa je 750.068.282,48 n.j. Ova se razlika, po principu ekvivalencije u aktuarskoj matematici,
treba nadoknaditi, kako je to ve prethodno naglaeno, na osnovu uvaavanja:
1. vremenske vrijednosti novca (koja se u konkretnom primjeru valorizira sa 5% pro anno
(godinje) i
2. stohastikih procesa (utvrene dinamike doivljenja, odnosno umiranja i po toj osnovi
primanja, odnosno prestanka primanja osobnih renti.)
Dalja analitika prezentacija ovog primjera je:
Stanje na poetku 80. godine 4.717.091.717,52 n.j.
- 25.116 isplata po 40.000 1.004.640.000,00 n.j.
Stanje na poetku 80. godine nakon isplate 3.712.451.717,52 n.j.
Dr. sc. eljko ain

89
+ 5% kamata za 1 godinu 185.622.585,88 n.j.
Stanje na poetku 81. godine 3.898.074.303,40 n.j.
- 22.033 isplate po 40.000 881.320.000,00 n.j.
Stanje na poetku 81. godine nakon isplate 3.016.754.303,40 n.j.
+ 5% kamata za 1 godinu 150.837.715,17 n.j.
Stanje na poetku 82. godine 3.167.592.018,57 n.j.
- 19.076 isplata po 40.000 763.040.000,00 n.j.
Stanje na poetku 82. godine nakon isplate 2.404.552.018,57 n.j.
+ 5% kamata za 1 godinu 120.227.600,93 n.j.
Stanje na poetku 83. godine 2.524.779.619,50 n.j.
- 16.279 isplata po 40.000 651.160.000,00 n.j.
Stanje na poetku 83. godine nakon isplate 1.873.619.619,50 n.j.
+ 5% kamata za 1 godinu 93.680.980,97 n.j.
Stanje na poetku 84. godine 1.967.300.600,47 n.j.
- 13.672 isplate po 40.000 546.880.000,00 n.j.
Stanje na poetku 84. godine nakon isplate 1.420.420.600,47 n.j.
+ 5% kamata za 1 godinu 71.021.030,02 n.j.
Stanje na poetku 85. godine 1.491.441.630,49 n.j.
- 11.283 isplate po 40.000 451.320.000,00 n.j.
Stanje na poetku 85. godine nakon isplate 1.040.121.630,49 n.j.
+ 5% kamata za 1 godinu 52.006.081,52 n.j.
Stanje na poetku 86. godine 1.092.127.712,01 n.j.
- 9.133 isplate po 40.000 365.320.000,00 n.j.
Stanje na poetku 86. godine nakon isplate 726.807.712,01 n.j.
+ 5% kamata za 1 godinu 36.340.385,60 n.j.
Stanje na poetku 87. godine 763.148.097,61 n.j.
- 7.237 isplata po 40.000 289.480.000,00 n.j.
Stanje na poetku 87. godine nakon isplate 473.668.097,61 n.j.
+ 5% kamata za 1 godinu 23.683.404,88 n.j.
Stanje na poetku 88. godine 497.351.502,49 n.j.
- 5.602 isplate po 40.000 224.080.000,00 n.j.
Stanje na poetku 88. godine nakon isplate 273.271.502,49 n.j.
+ 5% kamata za 1 godinu 13.663.575,12 n.j.
Stanje na poetku 89. godine 286.935.077,61 n.j.
- 4.225 isplata po 40.000 169.000.000,00 n.j.
Stanje na poetku 89. godine nakon isplate 117.935.077,61 n.j.
+ 5% kamata za 1 godinu 5.896.753,88 n.j.
Stanje na poetku 90. godine 123.831.831,49 n.j.
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

90
- 3.098 isplata po 40.000 123.920.000,00 n.j.
-88.168,51 n.j.
Napomena:
Na kraju ovog analitikog pregleda moe se vidjeti rezultat od (minus) -88.168,51 n.j. Ve je, u
prethodnom primjeru konstatirano da prema jasnim principima ekvivalencije uplata neto premije i
iznosa isplata svih osobnih renti, na koncu treba zavriti sa nula n.j. (0,00 n.j.) Meutim, i u ovom
sluaju rezultat nije jednak nuli n.j., ve je negativan, i iznosi 88.168,51 n.j. To je za 120,42% vee
od jedne osobne rente ili 2,20421275 osobnih renti. Dakle, financijski promatrano, u ovom
primjeru, na kraju bi nedostajalo novca za priblino 2,2 osobne rente. U svakodnevnoj praksi ovaj je
rezultat, ipak, prihvatljiv, iako glede preciznih matematikih odnosa nije do kraj potpuno taan.
Nedostajua sredstva za rente suglasno podacima JDT iznose svega 0,0019% od ukupnog iznosa
jednokratne neto premije i, s praktinog stajalita, u operativnoj praksi ne bi bilo posebnih
problema. I u prethodnom primjeru je konstatirano da je oito glavni razlog ostvarene tolerantne
nepreciznosti u karakteru tablica koje su koritene (JDT), zaokruivanju komutativnih brojeva i
konanih pojedinanih izraunatih veliina. Ovome doprinosi i veliina uzorka ivih osoba, njihova
smrtnost i zaokruivanje empirijskih veliina.
Potrebno je naglasiti, kako je to ve naprijed reeno, da opi princip ekvivalencije vrijedi za ove
modele, modalitete i oblike isplata u ivotnim osiguranjima. Tako se analitiko dokazivanje,
principa ekvivalencije, temeljem istog algoritma, moe prezentirati i za dekurzivne
(postnumerando) osobne rente.

3.1.1.2. Odgoena doivotna osobna renta

(1) Formulacija ovog modaliteta osobne rente glasi:
Osoba ivotne dobi x godina eli osigurati jednaku godinju doivotnu osobnu rentu od R novanih
jedinica (n.j.) pod uvjetom da se prva renta isplati po proteku k godina (k 2 godine) od dana
uplate jednokratne premije i da se ista prima do kraja ivota osiguranika. Kolika je jednokratna
neto premija?
Napomena: primjetno je da se kod ovog oblika renti ne govori o anticipativnim (prenumerando) ili
dekurzivnim (postnumerando) rentama. To je sasvim prirodno zbog trenutka poetka prijema prve
rente. Prva se renta prima dvije ili vie godina (dakle, dva ili vie isplatnih perioda bitna
odrednica!) nakon izvrene uplate jednokratne premije te se samim tim relativizira, s
matematikog stajalita, odrednica anticipativno dekurzivno. S matematikog stajalita modalitet
odgoena doivotna osobna renta se uvjetno moe parcijalno promatrati i kao anticipativna i kao
dekurzivna renta.
Grafiki prikaz ove rente je:
Dr. sc. eljko ain

91

Simbol k/x predstavlja jednokratnu neto premiju za jednaku godinju odgoenu doivotnu osobnu
rentu od R novanih jedinica (n.j.) ita se: a x dvije take odgoeno za k.
I u ovom modalitetu renti princip ekvivalencije glasi: sadanja vrijednost jednokratne uplate neto
premije mora biti jednaka zbiru diskontiranih vrijednosti svih buduih isplata renti svedenih na dan
uplate jednokratne neto premije.
Ovaj princip ekvivalencije matematiki izgleda ovako:
... /
4
4 5
3
3 4
2
2 3
1
1 2 1
+ + + + + =
+
+ +
+
+ +
+
+ +
+
+ + +
k
k x
k
k x
k
k x
k
k x
k
k x x x
v l R v l R v l R v l R v l R A k l
& &

Poto je R1 = R2 = R3 = ... = R i kada se prethodni izraz pomnoi sa
x
v , dobije se:
...) ( /
4
4
3
3
2
2
1
1
+ + + + + =
+ +
+ +
+ +
+ +
+ +
+ +
+ +
+ +
+
+
k x
k x
k x
k x
k x
k x
k x
k x
k x
k x x
x
x
v l v l v l v l v l R A k v l
& &

Koritenjem definiranih relacija za komutativne brojeve, prethodni izraz dobije oblik:
1 2 3 4
/ ( ...)
/
x x x k x k x k x k x k
x x x k
D k A R D D D D D
D k A RN
+ + + + + + + + +
+
= + + + + +
=
&&
&&

/
x k
x
x
N
k A R
D
+
=
&&

Obrazac 4
Dobili smo obrazac (4) za izraunavanje jednokratne neto premije za jednaku godinju odgoenu
doivotnu osobnu rentu od R novanih jedinica.
Posebni sluajevi mogu biti:
a. ako je R=1 onda se obrazac (4) transformira u /
x k
x
x
N
k a
D
+
= &&
b. ako je k=1, onda se obrazac (4) transformira u
1
1/
x
x
N
A R
Dx
+
=
&&
odnosno
1
1/
x
x
x
N
a
D
+
= &&
gdje je desna strana prethodnih jednadbi identina obrascu (2), tj. obrascu za izraunavanje
jednokratne neto premije za jednaku godinju neposrednu doivotnu dekurzivnu osobnu rentu od
R novanih jedinica (ili jedne novane jedinice, R=1).
Dakle, tek kada je k 2 godine (ili openito k 2 isplatna perioda koja ne moraju biti izraena u
godinama nego u nekoj drugoj vremenskoj jedinici) tada se govori o modalitetu odgoene
(doivotne) osobne rente.
L
L
L
x
l
x 1 x + 2 x + 3 x +
1
x k
R
l
x k
+
+
x
k A
&&
2
1
1
x k
R
l
x k
+ +
+ +
3
2
2
x k
R
l
x k
+ +
+ +
4
3
3
x k
R
l
x k
+ +
+ +
5
4
4
x k
R
l
x k
+ +
+ + L
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

92
c. ako se nakon k 2 godine (ili openito isplatnih perioda) ugovori dekurzivan oblik
isplate renti, tada bi se prva renta primila nakon x+k+1 godine (odnosno isplatnog
perioda), druga renta nakon x+k+2 godine itd. Istovjetnom matematikom analogijom
primijenjenom kod izvoenja obrasca (4), u ovom bi sluaju, konaan obrazac glasio:
x
k x
x
D
N
R A k
1
/
+ +
=

Obrazac 4.1
x
k x
x
D
N
a k
1
/
+ +
=

Obrazac 4.2
(2) Primjer broj 4:
Osobe A i B ivotne dobi po 40 godina ele si osigurati od svoje 60-te godine ivota jednaku
godinju doivotnu osobnu rentu. Osoba A eli primati prenumerando rentu i za nju uplati
jednokratnu neto premiju od 66.666,27 novanih jedinica (n.j.) Osoba B eli primati
postnumerando rentu i za nju uplati jednokratnu neto premiju od 60.442,79 n.j. Koliku e osobnu
rentu primati osoba A, a koliku osoba B?
a. renta osobe A
40 20
40
40
60
40
40
60
/
20 /
66.666, 27
13.285, 39
66.666, 27 66.666, 27
44.284, 37
x k
x
x
N
k A R
D
N
A R
D
N
R
D
D
R
N
+
+
=
=
=
= =
&&
&&

20.000, 00 R = n.j.

b. renta osobe B
1
40 20 1
40
40
61
40
/
20 /
60.442, 79
x k
x
x
N
k A R
D
N
A R
D
N
R
D
+ +
+ +
=
=
=

Dr. sc. eljko ain

93
40
61
13.285, 39
60.442, 79 60.442, 79
40.150, 30
D
R
N
= =
20.000, 00 R = n.j.
Rjeenje zadatka pokazuje da e i osoba A i osoba B primati nominalno iste iznose renti, po
20.000,00 n.j., ali e osoba B poeti primati rente sa jednom godinom zakanjenja (dekurzivni
oblik!) u odnosu na osobu A. Iz ovoga proizlazi matematiki logian zakljuak: ako su svi bitni
elementi za osobne rente isti, onda treba manje uplatiti za dekurzivne rente u odnosu na
anticipativne.
(3) Kada se razmatrala kvantitativna relacija jednokratnih neto premija za anticipativne i
dekurzivne jednake godinje neposredne doivotne osobne rente tada je konstatirana zakonitost
odnosno (vidjeti 3.1.)
(vidjeti 3.2.)
Identina relacija ne moe postojati kod jednokratnih neto premija za anticipativan i dekurzivan
oblik isplate jednaki godinjih odgoenih doivotnih osobnih renti iz tri bitna razloga :
a. vremenske vrijednosti novca,
b. stohastikih procesa vezanih za vjerojatnosti doivljenja, odnosno umiranja i
c. korelativnosti procesa navedenih pod (a) i (b)
Meutim, i kod modaliteta odgoenih doivotnih osobnih renti, kod anticipativnog i dekurzivnog
oblika isplate renti, postoji utvrena jasna kvantitativna relacija. Ona glasi:
x
k x
x x
D
D
R A k A k
+
=
& &
/ /

Obrazac 5.1
odnosno
x
k x
x x
D
D
R A k A k
+
+ = / /
& &

Obrazac 5.2
ili
x
k x
x x
D
D
a k a k
+
= & & / /

Obrazac 5.3
odnosno
/ /
x k
x x
x
D
k a k a
D
+
= + &&
Obrazac 5.4
R A A
R A A
x x
x x
=
+ =
& &
& &
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

94
Provjerimo relacije (5.1.) i (5.2.) na podacima iz primjera broj 4. U ovom primjeru je:
x=40, k=20,
40
/ 20 / 66.666, 27
x
k A A = =
&& &&

40
/ 20 / 60.442, 79
x
k A A = =
20.000, 00 R = n.j.
Iz relacije (5.1.) izraunavamo /
x
k A . Dakle
40
20 40
40 40
/ 20 / 20
/ /
D
D
R A A
D
D
R A k A k
x
k x
x x
+
+
=
=
& &
& &

60
40
40
4.134, 066
20 / 66.666, 27 20.000 66.666, 27 20.000
13.285, 390
D
A
D
= =
40
20 / 60.442, 79 A = n.j.
Iz relacije (5.2.) izraunavamo /
x
k A
&&
. Dakle
/ /
x k
x x
x
D
k A k A R
D
+
= +
&&

40 20
40 40
40
60
40
40
20 / 20 /
4.134, 066
20 / 60.442, 79 20.000 60.442, 79 20.000
13.285, 390
D
A A R
D
D
A
D
+
= +
= + = +
&&
&&

40
20 / 66.666, 27 A =
&&
n.j.
Provjerene relacije su pokazale ispravnost dobivenih rezultata.
(4) Ekonomska (i praktina) logika ukazuje da se kod modaliteta odgoenih (kako doivotnih, tako
i privremenih) osobnih renti plaanje (neto) premije ne mora vriti iskljuivo temeljem
jednokratnog oblika plaanja. Moe se i vriti i viekratno plaanje premija prema odreenoj i
ugovorenoj zakonitosti. Ako se vri viekratno plaanje premija, prema bilo kojoj zakonitosti, tada
period plaanja moe u praksi, u principu, biti jednak ili manji od perioda koji tee od poetka
obligacije pa do trenutka isplate prve rente.
46

(5) Princip ekvivalencije jasno pokazuje svoju sutinsku zakonitost. Meutim, ako se on u cijelosti
nedovoljno shvata, prvenstveno s matematiko-financijskog stajalita, onda moe biti zanimljivo
pitanje: ta e biti s novcem od (jednokratne) neto premije, kod ovog modaliteta osiguranja osobne
rente, ako osiguranik umre u periodu od x do x+k-te godine? Poto se radi o osobnoj renti za koju

46
O ovim e oblicima biti vie u drugom dijelu ove knjige.
Dr. sc. eljko ain

95
je uplaena premija, a do trenutka poetka primanja osobne rente osiguranik umre, nee se vriti
isplata osiguranih renti! Odgovor na prethodno pitanje jasno daje spomenuti princip ekvivalencije
koji se pragmatino moe ovako protumaiti: sve to je uplaeno na ime neto premija (i kod ovog
modaliteta osiguranja) mora biti isplaeno osiguranicima, koji su ovdje ujedno i korisnici
osiguranja, (u ovom modalitetu samo ivim osiguranicima, jer se radi o osobnim rentama). Novac
koji je uplaen na ime neto premija osiguravajuem drutvu za osobne rente osiguranicima, a oni
nee doivjeti poetak primanja renti (uslijed biolokih procesa kao vie sile) nee ostati
osiguravajuem drutvu kao dio njegovih prihoda, odnosno financijskog rezultata, nego e i taj
novac biti isplaen onim osiguranicima koji doive isplate renti. U samom je algoritmu dolaenja do
konanog obrasca za izraunavanje veliine neto premije ugraena kategorija:
a. vremenske vrijednosti novca (preko diskontnog faktora v i njegovog eksponenta) i
b. stohastikih procesa doivljenja, odnosno umiranja (preko broja relevantnih ivih osoba:
lx, lx+1, lx+2,...).

3.1.1.3. Neposredna privremena osobna renta

(1) Formulacija ovog modaliteta osobne rente glasi:
Osoba ivotne dobi x godina eli osigurati jednaku godinju neposrednu anticipativnu, odnosno
dekurzivnu osobnu rentu od R novanih jedinica (n.j.) koja se isplauje u toku ugovorenih n godina
ili, pak krae ako eventualno ranije nastupi smrt osiguranika. Koliko je jednokratna neto premija za
a. anticipativne i
b. dekurzivne osobne rente?
Iz formulacije ovog modaliteta vidi se temporalno ugovaranje duine obligacijskog perioda n
godina. Istina, ovaj period moe biti i krai ako prije isteka temporalno utvrenog roka doe do
smrti osiguranika. im istekne ugovoreni rok osiguranja rente ili, pak prije toga nastupi smrt
osiguranika zavrena je ugovorena obligacija.
a. anticipativne rente
Grafiki prikaz ove rente je:

Simbol
xn
A
&&
predstavlja jednokratnu neto premiju za jednaku godinju neposrednu privremenu
anticipativnu osobnu rentu od R n.j. ita se: a x n zatvoreno dvije take.
U ovom obliku renti princip ekvivalencije matematiki izgleda ovako:
L
L
L
1
x
R
l
x
xn
A
&&
2
1
1
x
R
l
x
+
+
3
2
2
x
R
l
x
+
+
4
3
3
x
R
l
x
+
+
1
1
n
x n
R
l
x n
+
+ x n +
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

96
2 3 1
1 2 1 3 2 4 3 1
...
n
x x x x x n x n
xn
l A Rl R l v R l v R l v R l v

+ + + +
= + + + + +
&&

Kada se uvai injenica da je: R1=R2=R3=...=Rn=R i prethodni izraz pomnoi sa
x
v , dobije se:
1 2 3 1
1 2 3 1
( ... )
x x x x x x n
x x x x x x n
xn
l v A R l v l v l v l v l v
+ + + +
+ + + +
= + + + + +
&&

Koritenjem definiranih relacija za komutativne brojeve, prethodni izraz dobije slijedei oblik:
1 2 3 1
( ... )
( )
x x x x x x n
xn
x x x n
xn
D A R D D D D D
D A R N N
+ + + +
+
= + + + + +
=
&&
&&

x x n
xn
x
N N
A R
D
+

=
&&

Obrazac 5
Dobili smo obrazac (5) za izraunavanje jednokratne neto premije za jednaku godinju neposrednu
privremenu anticipativnu osobnu rentu od R n.j.
Ako je R=1, onda se obrazac (5) transformira u 1
x x n
xn
x
N N
a
D
+

= &&
b. dekurzivne rente
Grafiki prikaz ove rente je:

Simbol
xn
A predstavlja jednokratnu neto premiju za jednaku godinju neposrednu privremenu
dekurzivnu osobnu rentu od R n.j.
U ovom obliku renti princip ekvivalencije matematiki izgleda ovako:
2 3 1
1 1 2 3 3 1 1
...
n n
x x x x n x n n x n
xn
l A Rl v Rl v R l v R l v R l v

+ + + + +
= + + + + +
Kada se uvai injenica da je R1=R2=R3=...=Rn-1=Rn=R, prethodni izraz pomnoi sa
x
v i koriste
komutativni brojevi, dobije se:


1 1 x x n
xn
x
N N
A R
D
+ + +

=
Obrazac 6
L
L
L
x
l
x
xn
A
1
1
1
x
R
l
x
+
+
2
2
2
x
R
l
x
+
+
3
3
3
x
R
l
x
+
+
1
1
1
n
x n
R
l
x n

+
+
n
x n
R
l
x n
+
+
1 2 3 1
1 2 3 1
1 1
( ... )
( )
x x x x x n x n
x x x x x n x n
xn
x x x n
xn
l v A R l v l v l v l v l v
D A R N N
+ + + + +
+ + + + +
+ + +
= + + + + +
=
Dr. sc. eljko ain

97
Dobili smo obrazac (6) za izraunavanje jednokratne neto premije za jednaku godinju neposrednu
privremenu dekurzivnu osobnu rentu od R n.j. Ako je R=1, onda se obrazac (6) transformira u
1 1
1
x x n
xn
x
N N
a
D
+ + +

= .
(2) Primjer broj 5:
Osoba ivotne dobi 60 godina eli osigurati godinju neposrednu (a) anticipativnu, (b) dekurzivnu
osobnu rentu od 12.000,00 novanih jedinica (n.j.) Renta e se isplaivati u narednih 20 godina ili
krae ako se eventualno ranije desi smrt osiguranika. Koliko iznosi jednokratna neto premija?
U ovom primjeru x=60, R=12.000,00 n.j., n=20
a. anticipativne rente
60 60 20 60 80
6020
60 60
6020
12.000 12.000
44.284, 359 2.379, 443
12.000
4.134, 066
x x n
xn
x
N N
A R
D
N N N N
A
D D
A
+
+

=

= =

=
&&
&&
&&

6020
121.637, 87 A =
&&
n.j.
Jednokratna neto premija iznosi 121.637,87 n.j.

b. dekurzivne rente
1 1
60 1 60 20 1 61 81
6020
60 60
6020
12.000 12.000
40.150, 293 1.872, 678
12.000
4.134, 066
x x n
xn
x
N N
A R
D
N N N N
A
D D
A
+ + +
+ + +

=

= =

=

6020
111.108,86 A = n.j.
Jednokratna neto premija iznosi 111.108,86 n.j.
I u ovom se primjeru vidi jasna zakonitost da je kod istog oblika renti i istih ulaznih veliina,
jednokratna neto premija vea za anticipativne nego za dekurzivne rente.
Kod temporalnih renti (neposrednih i odgoenih), pod pretpostavkom da e osiguranik biti iv
tokom cijelog perioda obligacije, tj. da e primiti sve ugovorene osigurane osobne rente,
interesantna je komparacija novanog toka u osiguravajuem drutvu u smislu priliva po osnovu
uplaene jednokratne neto premije i odliva po osnovu isplaenih osobnih renti.
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

98
U prethodnom primjeru (primjer broj 5) obligacijski period je 20 godina, a godinja renta je
12.000,00 n.j. Znai, osiguranik e primiti ukupno 240.000,00 n.j. na ime osobnih renti (pod
uvjetom da je iv cijelo vrijeme). Kod anticipativnih renti neto premija je 121.637,87 n.j. (priliv za
osiguravajue drutvo), a zbir nominalnih iznosa svih osobnih renti 240.000 n.j. (odliv za
osiguravajue drutvo). Razlika izmeu odliva i priliva, po ovom osnovu, je:
240.000,00 - 121.637,87 = 118.362,13 n.j.
Kod dekurzivnih renti, neto premija je 111.108,86 n.j. (priliv), a zbir nominalnih iznosa svih osobnih
renti 240.000,00 n.j. (odliv). Razlika izmeu odliva i priliva, po ovom osnovu, je:
240.000,00 111.108,86 = 128.891,14 n.j.
Razlika izmeu odliva i priliva novanih sredstava u osiguravajuem drutvu se izjednaava
temeljem principa ekvivalencije (s matematikog stajalita), odnosno uvaavanja vremenske
vrijednosti novca i stohastikih procesa (s financijskog stajalita) koji u sebe ukljuuju kapitaliziranje
novca i vjerojatnosti ivota i smrti (doivljenje, odnosno umiranje). U svemu ovome moraju biti
usklaene veliine oplodnje novca (kapitaliziranje) i dinamika vjerojatnosti doivljenja u realnom
ivotu i geografskom prostoru sa tim istim veliinama inkorporiranim u aktuarske tablice koje se
koriste u izraunavanju veliine neto premije. Dakle, ovdje se posebno istie mogunost i
neophodnost adekvatnog kapitaliziranja privremeno slobodnih novanih sredstava uplaenih na
ime neto premije tokom cijelog obligacijskog perioda.
Izraunate razlike izmeu odliva i priliva novanih sredstava kod anticipativnih i dekurzivnih renti
nisu jednake. To je sasvim logino i proizlazi iz karaktera vremenske vrijednosti novca i stohastikih
procesa vezanih za navedene termine primanja renti. Zato je i ova razlika vea kod dekurzivnih
renti u odnosu na anticipativne rente.
Novac namijenjen isplatama dekurzivnih renti ima jedan vremenski period (ovdje jednu godinu)
vie za ukamaenje od novca namijenjenog za anticipativne rente i broj osoba koje e primati
osobne rente je manji kod dekurzivnih renti u odnosu na anticipativne rente.
(3) Pod odreenim okolnostima postoje jasne relacije izmeu jednakih godinjih neposrednih
doivotnih osobnih renti, jednakih godinjih odgoenih doivotnih osobnih renti i jednakih
godinjih neposrednih privremenih osobnih renti, kako za anticipativne (prenumerando) oblike,
tako i za dekurzivne (postnumerando) oblike.
Za ovo su potrebne slijedee pretpostavke:
- da se radi o jednakim ulaznim veliinama, jednakim nominalnim iznosima renti, istoj
dinamici isplata renti, koritenju istih aktuarskih tablica i
- da je n = k, tj. da je jednak period temporalnog primanja renti kod neposrednih
privremenih osobnih renti i period odgode poetka primanja renti (prve rente) kod
odgoenih doivotnih osobnih renti.
Navedena konstatacija matematiki ima sljedei oblik:
a. kod anticipativnih renti:
Dr. sc. eljko ain

99
/
x x
xn
x x k
xn
x x
A A k A
N N
A R R
D D
k n
+
=
=
=
&& && &&
&&

x x n
xn
x
N N
A R
D
+

=
&&

Dobili smo obrazac identian obrascu (5).

b. kod dekurzivnih renti:
1 1
1 1
/
x x
xn
x x k
xn
x x
x x n
xn
x
A A k A
N N
A R R
D D
k n
N N
A R
D
+ + +
+ + +
=
=
=

=

Dobili smo obrazac identian obrascu pod (6).
Dakle, moemo generalizirati prethodno prezentirane relacije: pod odreenim pretpostavkama,
ranije navedenim, vrijedi slijedea relacija: jednokratna neto premija za jednake godinje
neposredne privremene osobne rente (anticipativne, odnosno dekurzivne) jednaka je razlici
jednokratne neto premije za jednake godinje neposredne doivotne osobne rente anticipativne,
odnosno dekurzivne i jednokratne neto premije za jednake godinje odgoene doivotne osobne
rente (anticipativne, odnosno dekurzivne). Ova se relacija grafiki moe ovako promatrati:

a. anticipativni oblik




x
k A
&&
x n
A
&&
x
A
&&
x 1 x + 2 x + 3 x +
1
1
x n
x k
+
+ 1 x k + + 2 x k + + 3 x k + + L
x n
x k
+
+
L
period isplate
period isplate
period isplate
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

100
b. dekurzivni oblik

(4) Komparacija izmeu temporalnih renti utemeljenih na stohastikim i deterministikim
principima moe se sagledavati na primjerima renti koje se isplauju u osiguravajuim drutvima i
bankama.
Rente koje se isplauju u osiguravajuim drutvima utemeljene su na stohastikim principima, a
rente koje se isplauju u bankama utemeljene su na deterministikim principima. Ova se
komparacija moe vidjeti na slijedeem primjeru:

Primjer broj 6:
Osoba ivotne dobi:
a. 30 godina,
b. 40 godina
c. 70 godina
uplatila je po 100.000,00 n.j. kod (i) osiguravajueg drutva na ime jednokratne neto premije i (ii)
banke na ime mize (jednokratne uplate) za neposredne anticipativne (odnosno dekurzivne)
jednake godinje (osobne) rente koje e se isplaivati u periodu od 10 godina. Izraunati veliine
renti i meusobno komparirati njihove iznose. Utvrditi generalne zakonitosti.
Ad (a) osoba ivotne dobi 30 godina
(aa) anticipativne rente
(i)
x x n
xn
x
N N
A R
D
+

=
&&

30 40
3010
30
388.462, 222 209.264,107
100.000
22.379, 058
N N
A R
D
R

=

12.488, 44 R = n.j.
x
k A
x n
A
x
A
x 1 x + 2 x + 3 x +
1
1
x n
x k
+
+ 2 x k + + 3 x k + + L
x n
x k
+
+
L
1
1
x n
x k
+ +
+ +
Dr. sc. eljko ain

101
(ii)
47

1
( 1)
' (1 )
( 1)
n
n
p n
r r
K R R IV
r r

= = +


10
10 1
5 10
1, 05(1, 05 1)
100.000 (1 )
1, 05 (1, 05 1)
R R IV

= = +


12.333, 77 R = n.j.
(ab) dekurzivne rente
(i)
1 1 x x n
xn
x
N N
A R
D
+ + +

=
31 41
3010
30
366.083,164 195.978, 717
100.000
22.379, 058
N N
A R
D
R

=

13.156, 07 R = n.j.
(ii)
1
( 1)
n
n
p n
r
K R R IV
r r

= =


10
10
5 10
1, 05 1
100.000
1, 05 (1, 05 1)
R R IV

= =


12.950, 46 R = n.j.

Ad (b) osoba ivotne dobi 40 godina
(ba) anticipativne rente
(i)
x x n
xn
x
N N
A R
D
+

=
&&

40 50
4010
40
N N
A R
D

=
&&

209.264,107 103.824, 265
100.000
13.285, 390
R

=

47
Koristi se obrazac iz financijske matematike gdje simboli znae:
K' jednokratna uplata ili miza za neposredne jednake anticipativne rente
K miza za neoosredne jednake dekurzivne rente
R nominalni iznos jedne rente
r dekurzivni kamatni faktor koji se izraunava iz relacija
100
1
p
r + =
, gdje je p kamatna stopa;
v
r
1
=
; uzima se u ovom primjeru da
je p=5% zbog JDT koje su raene po stopi 5%
n broj perioda
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

102
12.599, 97 R = n.j.
(ii)
1
( 1)
' (1 )
( 1)
n
n
p n
r r
K R R IV
r r

= = +


10
10 1
5 10
1, 05(1, 05 1)
100.000 (1 )
1, 05 (1, 05 1)
R R IV

= = +


12.333, 77 R = n.j.
(bb) dekurzivne rente
(i)
1 1 x x n
xn
x
N N
A R
D
+ + +

=
41 51
4010
40
195.978, 717 96.146, 587
100.000
13.285, 390
N N
A R
D
R

=

13.307, 73 R = n.j.
(ii)
1
( 1)
n
n
p n
r
K R R IV
r r

= =


10
10
5 10
1, 05 1
100.000
1, 05 (1, 05 1)
R R IV

= =


12.950, 46 R = n.j.

Ad (c) osoba ivotne dobi 70 godina
(ca) anticipativne rente
(i)
x x n
xn
x
N N
A R
D
+

=
&&

70 80
7010
70
N N
A R
D

=
&&

14.068, 280 2.379, 443
100.000
1.848, 393
R

=
15.813, 32 R = n.j.
(ii)
1
( 1)
' (1 )
( 1)
n
n
p n
r r
K R R IV
r r

= = +



Dr. sc. eljko ain

103
10
10 1
5 10
1, 05(1, 05 1)
100.000 (1 )
1, 05 (1, 05 1)
R R IV

= = +


12.333, 77 R = n.j.
(cb) dekurzivne rente
(i)
1 1 x x n
xn
x
N N
A R
D
+ + +

=
71 81
7010
70
12.219, 887 1.872, 678
100.000
1.848, 393
N N
A R
D
R

=

17.863, 69 R = n.j.
(ii)
1
( 1)
n
n
p n
r
K R R IV
r r

= =


10
10
5 10
1, 05 1
100.000
1, 05 (1, 05 1)
R R IV

= =


12.950, 46 R = n.j.
Na osnovu izraunatih veliina renti pod (a), (b) i (c) izvrit e se njihove meusobne relacije, te
komparativnom analizom utvrditi generalne, ope zakonitosti.
ivotna dob
(i) (ii)
30 40 70
Novana razlika izmeu kolona
3-2 4-2 4-3
1 2 3 4 5 6 7
Anticipativne rente
(i) osiguravajue drutvo 12.488,44 12.599,97 15.813,32 111,53 3.324,88 3.213,35
(ii) banka 12.333,77 12.333,77 12.333,77 0,00 0,00 0,00
(i) (ii) 154,67 266,20 3.479,55 - - -
Dekurzivne rente
(i) osiguravajue drutvo 13.156,07 13.307,73 17.863,69 151,66 4.707,62 4.555,96
(ii) banka 12.950,46 12.950,46 12.950,46 0,00 0,00 0,00
(i) (ii) 205,61 357,27 4.913,23 - - -
Kvantitativna razlika izmeu dekurzivnih i anticipativnih renti
(i) dekurzivne
(i) anticipativne
667,63 707,76 2.050,37
-
(ii) dekurzivne
(ii) anticipativne
616,69 616,69 616,69
-
Tabela 1 Tablica meusobnih relacija renti na osnovu jednokratne uplate
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

104
Iz podataka prezentiranih u Tablici meusobnih relacija renti, koji su dobiveni na osnovu istih
ulaznih elemenata za obraun renti, primjerenom komparativnom analizom mogu se utvrditi
slijedee generalne, ope zakonitosti:
a. dekurzivne rente su vee od anticipativnih renti;
b. rente utemeljene na stohastikim procesima (npr. koje se obraunavaju u
osiguravajuim drutvima) su nominalno vee od renti utemeljenih na deterministikim
procesima (npr. koje se obraunavaju u bankama);
c. veliina renti utemeljenih na deterministikim procesima ne zavisi od ivotne dobi
korisnika renti. Ona je uvijek istog iznosa;
d. veliina renti utemeljenih na stohastikim procesima zavisi od ivotne dobi korisnika
renti (osiguranika). Sa rastom ivotne dobi korisnika renti, raste i nominalni
(kvantitativni) iznos renti. Ovaj trend porasta renti nije linearan (zbog nelinearne
dinamike tempa doivljenja osiguranih osoba);
e. razlika izmeu renti utemeljenih na stohastikim procesima i renti utemeljenih na
deterministikim procesima raste sa poveanjem ivotne dobi korisnika renti;
f. kvantitativne razlike izmeu dekurzivnih i anticipativnih rentu su kod:
i. renti utemeljenih na deterministikim procesima uvijek iste,
ii. renti utemeljenih na stohastikim procesima razliite i zavise od ivotne dobi
korisnika osiguranja, to je ivotna dob via, razlika je vea.
Prezentirani podaci u Tablici meusobnih relacija renti i prethodna primjerena komparativna
analiza daju osnovu za naredne konstatacije. Do narednih konstatacija moe se doi temeljem
slijedeeg primjera:
Primjer broj 7:
Osoba ivotne dobi:
a. 30 godina
b. 40 godina
c. 70 godina
eli osigurati neposrednu jednaku godinju anticipativnu (odnosno dekurzivnu) osobnu rentu od
10.000,00 n.j. koju e primati u narednih 10 godina. Za ovo osiguranje osobne rente uplauje se
jednokratni neto iznos u: (i) osiguravajue drutvo koje obraunava osobne rente temeljem
stohastikih procesa i (ii) banku koja obraunava rente temeljem deterministikih procesa. Koliko
iznosi jednokratna uplata neto premije u osiguravajue drutvo, odnosno jednokratna uplata (miza)
u banku? Komparirati dobivene rezultate.
Utvrditi generalne, ope zakonitosti.
Ad (a) osoba ivotne dobi 30 godina
(aa) anticipativne rente
Dr. sc. eljko ain

105
(i)
x x n
xn
x
N N
A R
D
+

=
&&

30 40
3010
30
388.462, 222 209.264,107
10.000 10.000
22.379, 058
N N
A
D

= =
&&

3010
80.074, 02 A =
&&
n.j.
(ii)
1
( 1)
' (1 )
( 1)
n
n
p n
r r
K R R IV
r r

= = +


10
10 1
5 10
1, 05(1, 05 1)
' 10.000 10.000(1 )
1, 05 (1, 05 1)
K IV

= = +


' 81.078, 22 K = n.j.
(ab) dekurzivne rente
(i)
1 1 x x n
xn
x
N N
A R
D
+ + +

=
31 41
3010
30
366.083,164 195.978, 717
10.000
22.379, 058
N N
A R
D

= =
3010
76.010, 55 A = n.j.
(ii)
1
( 1)
n
n
p n
r
K R R IV
r r

= =


10
10
5 10
1, 05 1
10.000 10.000
1, 05 (1, 05 1)
K IV

= =


77.217, 35 K = n.j.

Ad: (b) osoba ivotne dobi 40 godina
(ba) anticipativne rente
(i)
x x n
xn
x
N N
A R
D
+

=
&&

40 50
4010
40
209.264,107 103.824, 265
10.000 10.000
13.285, 390
N N
A
D

= =
&&

4010
79.365, 26 A =
&&
n.j.
(ii)
1
( 1)
' (1 )
( 1)
n
n
p n
r r
K R R IV
r r

= = +


Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

106
10
10 1
5 10
1, 05(1, 05 1)
' 10.000 10.000(1 )
1, 05 (1, 05 1)
K IV

= = +


' 81.078, 22 K = n.j.
(bb) dekurzivne rente
(i)
1 1 x x n
xn
x
N N
A R
D
+ + +

=
41 51
4010
40
195.978, 717 96.146, 587
10.000 10.000
13.285, 390
N N
A
D

= =
4010
75.144, 30 A = n.j.
(ii)
1
( 1)
n
n
p n
r
K R R IV
r r

= =


10
10
5 10
1, 05 1
10.000 10.000
1, 05 (1, 05 1)
K IV

= =


77.217, 35 K = n.j.

Ad: (c) osoba ivotne dobi 70 godina
(ca) anticipativna renta
(i)
x x n
xn
x
N N
A R
D
+

=
&&

70 80
7010
70
14.068, 280 2.279, 443
10.000 10.000
1.848, 393
N N
A
D

= =
&&

7010
63.237,83 A =
&&
n.j.
(ii)
1
( 1)
' (1 )
( 1)
n
n
p n
r r
K R R IV
r r

= = +


10
10 1
5 10
1, 05(1, 05 1)
' 10.000 10.000(1 )
1, 05 (1, 05 1)
K IV

= = +


' 81.078, 22 K = n.j.
(cb) dekurzivne rente
(i)
1 1 x x n
xn
x
N N
A R
D
+ + +

=
Dr. sc. eljko ain

107
71 81
7010
70
12.219,887 1.872, 678
10.000 10.000
1.848, 313
N N
A
D

= =
7010
55.979, 49 A = n.j.
(ii)
1
( 1)
n
n
p n
r
K R R IV
r r

= =


10
10
5 10
1, 05 1
10.000 10.000
1, 05 (1, 05 1)
K IV

= =


77.217, 35 K = n.j.
Na osnovu izraunatih veliina jednokratnih uplata za isplatu buduih ugovorenih osobnih renti
pod (a), (b) i (c) sagledat e se njihove meusobne relacije, te komparativnom analizom utvrditi
generalne, ope zakonitosti.

ivotna dob
(i) (ii)
30 40 70
Novana razlika izmeu kolona
3-2 4-2 4-3
1 2 3 4 5 6 7
Anticipativne rente
(i) osiguravajue drutvo 80.074,02 79.365,26 63.237,83 708,76 16.836,19 16.127,43
(ii) banka 81.978,22 81.978,22 81.978,22 0,00 0,00 0,00
(i) (ii) 1.004,20 1.712,96 17.840,39 - - -
Dekurzivne rente
(i) osiguravajue drutvo 76.010,55 75.144,30 55.979,49 866,25 20.031,06 19.164,81
(ii) banka 77.217,35 77.217,35 77.217,35 0,00 0,00 0,00
(i) (ii) 1.206,80 2.073,05 21.237,86 - - -
Kvantitativna razlika izmeu jednakih uplata za anticipativne i dekurzivne rente
(i) anticipativne
(i) dekurzivne
4.063,47 4.220,96 7.258,34 -
(ii) anticipativne
(ii) dekurzivne
3.860,87 3.860,87 3.860,87 -
Tabela 2 Tablica meusobnih relacija jednokratnih uplata
za neposredne temporalne jednake godinje osobne rente
Iz podataka prezentiranih u Tablici meusobnih relacija jednokratnih uplata za neposredne
temporalne jednake godinje osobne rente, koji su dobiveni na osnovu istih ulaznih elemenata za
obraun jednokratnih uplata, primjerenom komparativnom analizom mogu se utvrditi slijedee
generalne, ope zakonitosti:
a. jednokratne uplate za anticipativne rente su vee od jednokratnih uplata za dekurzivne
rente;
b. jednokratne uplate za rente utemeljene na deterministikim procesima (npr. koje se
obraunavaju u bankama) su nominalno vee od jednokratnih uplata za rente
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

108
utemeljene na stohastikim procesima (npr. koje se obraunavaju u osiguravajuim
drutvima);
c. veliina jednokratne uplate za rente utemeljene na deterministikim procesima ne zavisi
od ivotne dobi korisnika renti. Ona je uvijek istog iznosa;
d. veliina jednokratne uplate za rente utemeljene na stohastikim procesima zavisi od
ivotne dobi korisnika renti (osiguranika). Sa rastom ivotne dobi korisnika rente, opada
nominalni (kvantitativni) iznos ovih jednokratnih uplata. Ovaj trend opadanja nije
linearan (zbog nelinearne dinamike tempa doivljenja osiguranih osoba);
e. razlika izmeu jednokratnih uplata za rente utemeljene na deterministikim procesima i
jednokratnih uplata za rente utemeljene na stohastikim procesima raste sa
poveanjem ivotne dobi korisnika renti;
f. kvantitativne razlike izmeu jednokratnih uplata za anticipativne i dekurzivne rente su
kod:
i. renti utemeljenih na deterministikim procesima uvijek iste,
ii. renti utemeljenih na stohastikim procesima razliite i zavise od ivotne dobi
korisnika osiguranja; to je ivotna dob via, razlika je vea.
(5) Komparacija neposredne privremene jednake godinje osobne rente i anuiteta kod zajmova
moe se vidjeti u narednom primjeru broj 8. Ova komparacija vrijedi kako za anticipativne, tako i za
dekurzivne rente. U primjeru broj 8 prezentirat e se sluaj vezan za anticipativne rente, odnosno
anticipativne anuitete.
Primjer broj 8:
Osoba ivotne dobi 70 godina uplatila je kod osiguravajueg drutva jednokratnu neto premiju od
500.000,00 n.j. za osiguranje neposredne prenumerando (anticipativne) privremene godinje
osobne rente na period od 4 godine, odnosno do eventualne smrti osiguranika (korisnika rente).
Koju osobnu rentu moe dobijati? Izvriti komparaciju te neposredne privremene godinje osobne
rente i odgovarajuih anuiteta kod zajmova.
70 74
704
70
70 74
70
14.068, 28 7.690, 208
500.000
1.848, 393
x x n
xn
x
N N
A R
D
N N
A R
D
N N
R R
D
+

=

= =
&&
&&

144.902,17 R = n.j.
Iznos koji smo dobili za neposrednu prenumerando privremenu godinju osobnu rentu od
144.902,17 n.j. moemo uvjetno shvatiti i tako da se 500.000,00 n.j. moe amortizirati s godinjim
iznosima od 144.902.17 n.j. Ovaj iznos rente, dakle, uvjetno, moe se shvatiti i kao anuitet kod
kojeg se vodi rauna i o tome da se dug smatra otplaenim i ako ugovorna strana umre i prije
ugovorenog roka.
Dr. sc. eljko ain

109
U financijskoj matematici je utvreno da se dug (ovdje jednokratna premija) otplauje u onoliko
anuiteta koliko je bilo ugovoreno. Ako uzmemo koritene podatke iz primjera broj 8, po tumaenju
financijske matematike, anuitet bi bio:
48

1
1
4 1
5
' (1 )
' : (1 )
500.000: (1 )
n
p
n
p
K a IV
a K IV
a IV

= +
= +
= +

134.291, 34 a = n.j.
Izraunati anuitet je manji od osigurane rente, to je i normalno, jer dug (za osiguravajue drutvo)
prestaje sa smru odreene osobe, te je stoga, potrebno plaati vee rente da bi bila pokrivena
odgovarajua razlika koja nastaje ako prijevremeno umre korisnik osiguranja.
Pretpostavimo da l70 = 56.240 osoba
49
posudi zajedno 500.000,00 n.j. Taj dug preuzima, dakle l
70
=
56.240 osoba. Poto oni na poetku godine svi zajedno plaaju 144.902,17 n.j., to na pojedinca
dolazi
144.902,17
2, 5764966
56.240
= n.j.
Na poetku 1. godine
nema kamata pa je anuitet jednak otplati. Slijedi
(jednokratna premija) dug 500.000,00 n.j.
- otplata 144.902,17 n.j.
ostatak duga poslije 1. godine 355.097,83 n.j.

Na poetku 2. godine
ima ivih l71 = 53.451 osoba koja plaa po 2,5764966 n.j. to znai da e svi ivi platiti:
53.451 2.5764966 137.716,31 n.j.
- kamata 5% na ostatak duga (355.097,83) 17.754,89 n.j.
otplata u 2. godini 119.961,42 n.j.
ostatak duga poslije 1. godine 355.097,83 n.j.
- otplata u 2. godini 119.961,42 n.j.
ostatak duga poslije 2. godine 235.136,41 n.j.

Na poetku 3. godine
ima ivih l72 = 50.548 osoba koje plaaju po 2,5764966 n.j. to znai da e svi ivi platiti:

48
Koristit e se slijedei simboli:
K' iznos zajma
a anuitet
n broj godina
p = 5% zbog kamatne stope koja je koritena u JDT i temeljem toga izraunati komutativni brojevi.
49
Koristit e se podaci iz JDT.
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

110
50.548 2,5764966 130.236,75 n.j.
- kamata 5% na ostatak duga (235.136,41) 11.756,82 n.j.
otplata u 3. godini 118.479,93 n.j.
ostatak duga poslije 2. godine 235.136.41 n.j.
- otplata u 3. godini 118.479,93 n.j
ostatak duga poslije 3. godine 116.656,48 n.j.

Na poetku 4. godine
Ima ivih l73 = 47.541 osoba koja plaa po 2,5764966 n.j. to znai da e svi ivi platiti:
47.541 2,5764966 122.489,22 n.j.
- kamate 5 % na ostatak duga (116.656,48) 5.832,82 n.j.
otplata u 4. godini 116.656,40 n.j.
ostatak duga poslije 3. godine 116.656,48 n.j.
- otplata u 4. godini 116.656,40 n.j.
ostatak duga poslije 4. godine 0,08 n.j.
Napomena: Ostatak duga poslije 4. godine je faktiki jednak nuli. Raunski se pojavilo malo
odstupanje zbog zaokruivanja i moe se zanemariti.
OTPLATNI PLAN
Na poetku
godine
Dug i
ostatak duga
Kamata Otplata Anuitet
- - -
1. 500.000-144.902,17= 355.097,83 - 144.902,17 144.902,17
2. 235.136,41 17.754,89 119.961,42 137.716,31
3. 116.656,48 11.756,82 118.479,93 130.236,75
4. - 5.832,82 116.656,40 122.489,22
706.890,72 35.344,53 499.999,92 535.344,45
Konana kontrola otplatnog plana:
a. zbir otplata je 499.999,92 n.j., faktiki to je 500.000,00 n.j. to je jednako iznosu duga
(plaenoj premiji) to je duno isplatiti osiguravajue drutvo osiguranoj osobi.
b. zbir kamate na dug i ostatak duga je
706.890, 72 5
35.344, 53
100
I

= =

n.j. Izraunati
iznos odgovara zbiru kamate u koloni kamata.
c. zbir svih kamata i svih otplata jednak je zbiru svih anuiteta.
d. zadnja otplata jednaka je posljednjem ostatku duga (s malom raunskom nepreciznou
zbog ve navedenog zaokruivanja brojeva.)
Dr. sc. eljko ain

111
Komparacija neposrednih privremenih jednakih godinjih osobnih renti i anuiteta je primjerena
kako iz sutinske, tako i iz formalne naravi. Sutinski i rente i anuiteti su periodini iznosi koje
dunik plaa povjeriocu temeljem jednog obligacijskog odnosa. Sastavljeni su od dvije
komponente: dijela primljenog duga (naplaene premije za kasnije isplate renti, odnosno
primljenog zajma koji se mora vratiti zajmodavcu) i cijene koja se treba platiti za privremeno
koritenje tuih novanih sredstava (kod osiguranja renti vremenska vrijednost novca, ukamaenje
novca uz stohastike procese, a kod anuiteta kamata na posuena sredstva koja se zbraja sa
odgovarajuom otplatom.) Formalna strana u komparaciji neposrednih privremenih jednakih
godinjih osobnih renti i anuiteta, ogleda se u injenici da se i putem osobnih renti i putem anuiteta
realiziraju istovrsni obligacijski odnosi.

3.1.1.4. Odgoena privremena osobna renta

(1) Formulacija ovog modaliteta osobne rente glasi:
Osoba ivotne dobi x godina eli osigurati jednaku godinju osobnu rentu od R novanih jedinica
koja poinje da se isplauje po proteku k godina (k 2 godine) od uplate neto premije i isplauje se
u toku n godina, odnosno krae ukoliko eventualno prije nastupi smrt osiguranika. Kolika je
jednokratna neto premija?
I kod ove formulacije modaliteta nije se eksplicitno govorilo o anticipativnim ili dekurzivnim
isplatama. Poto se ovaj modalitet odnosi na odgoene rente, ve je konstatirana ova injenica kod
modaliteta Odgoena doivotna osobna renta (te se ovoga puta ista ne mora ponavljati).
Grafiki prikaz ove rente je:

Simbol /
xn
k A predstavlja jednokratnu neto premiju za jednaku godinju odgoenu privremenu
osobnu rentu od R novanih jedinica (n.j.). ita se: a x n zatvoreno dvije take odgoeno za k.
Temeljem navedenog principa ekvivalencije u aktuarskoj matematici, ovaj se modalitet osobne
rente matematiki moe ovako prezentirati:
1 2 3 1
1 2 1 3 2 4 3 1
/ ... /
k k k k k n x
x x k x k x k x k n x k n
xn
l k A Rl v R l v R l v R l v R l v v
+ + + +
+ + + + + + + + +
= + + + + +
&&

Poto je R1 = R2 = R3 = ...= Rn = R, dalje se moe pisati:
1 2 3 1
1 2 3 1
1 2 3 1
/ ( ... )
/ ( ... )
x x k x k x k x k x k n
x x k x k x k x k x k n
xn
x x k x k x k x k x k n
xn
l v k A R l v l v l v l v l v
D k A R D D D D D
+ + + + + + + + +
+ + + + + + + + +
+ + + + + + + + +
= + + + + +
= + + + + +
&&
&&

L
L
L
x
l
x 1 x + 2 x + 3 x +
1
x k
R
l
x k
+
+
xn
k A
&&
2
1
1
x k
R
l
x k
+ +
+ +
3
2
2
x k
R
l
x k
+ +
+ +
4
3
3
x k
R
l
x k
+ +
+ +
1
1
n
x k n
R
l
x k n
+ +
+ + L 1 x k +
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

112
/ ( )
x x k x k n
xn
D k A R N N
+ + +
=
&&

/
x k x k n
xn
x
N N
k A R
D
+ + +

=
&&

Obrazac 7
Dobili smo obrazac (7) za izraunavanje jednokratne neto premije za jednaku godinju odgoenu
privremenu osobnu rentu od R n.j. Ako je R= 1, onda se obrazac (7) transformira u
/
x k x k n
xn
x
N N
k a
D
+ + +

= &&
Obrazac (7) definira da isplata osobnih renti poinje odmah nakon proteka k godina (k2 godine).
Uvjetno to znai da im protekne k godina zapoinje anticipativna isplata osobnih renti. Ako bi,
pak, nakon proteka k godina zapoela dekurzivna isplata osobnih renti, onda bi se analogijom
aktuarske matematike obrazac (7) transformirao u slijedei oblik:
1 1
/
x k x k n
xn
x
N N
k A R
D
+ + + + +

=
Obrazac 7.1
(2) Primjer broj 9:
Osoba ivotne dobi 35 godina eli osigurati jednaku godinju anticipativnu osobnu rentu od
20.000,00 n.j. Rentu eli primati: (a) anticipativno, (b) dekurzivno nakon proteka 25 godina od
plaanja jednokratne premije. Vrijeme primanja rente je od 60-te do 80-te godine ivota (period od
20 godina). Koliko iznosi jednokratna neto premija za oblike osiguranja pod (a) i (b)?
x= 35, k = 25, n = 20, R = 20.000
a. /
x k x k n
xn
x
N N
k A R
D
+ + +

=
&&

60 80
3520
35
44.284, 359 2.379, 443
25/ 20.000 20.000
17.276, 602
N N
A
D

= =
&&

3520
25/ 48.510, 60 A =
&&
n.j.

b.
1 1
/
x k x k n
xn
x
N N
k A R
D
+ + + + +

=
61 81
3520
35
40.150, 293 1.872, 678
25/ 20.000 20.000
17.276, 602
N N
A
D

= =
3520
25/ 44.311, 51 A = n.j.
Jednokratna neto premija za (a) iznosi 48.510,60 n.j., a za (b) 44.311,51 n.j.
Dr. sc. eljko ain

113
(3) Ako bi bilo k = 1, onda bi se obrazac (7) transformirao u slijedei oblik:
1 1 1
/
x k x n x x n
xn
x x
N N N N
k A R R
D D
+ + + + + +

= =
&&

a to je identino obrascu (6) koji predstavlja obrazac za izraunavanje jednokratne neto premije za
jednaku godinju neposrednu privremenu dekurzivnu osobnu rentu od R n.j.
Ako bi se veliina k = 1 uvrstila u obrazac (7.1.) dobili bi ovaj sluaj:
x
n x x
x
n x x
xn
D
N N
R
D
N N
R A
2 2 1 1 1 1
/ 2
+ + + + + + + +

=

=

Prezentirani izraz nedvojbeno pokazuje oblik odgoene privremene jednake godinje osobne rente
ija isplata poinje 2 (dva) perioda, u konkretnom modalitetu dvije godine, nakon uplate
jednokratne premije i ima anticipativan oblik plaanja.
(4) Ve je ranije naglaeno da ekonomska (i praktina) logika ukazuje da se kod modaliteta
odgoenih (kako doivotnih, tako i privremenih) osobnih renti plaanje (neto) premije ne mora
vriti iskljuivo temeljem jednokratnog oblika plaanja. Dakle, moe se vriti i viekratno plaanje
premija prema odreenoj i ugovorenoj zakonitosti.
50

(5) U modalitetu odgoena privremena osobna renta period isplate renti je omeen granicama
x+k i x+k+n (kod anticipativnih isplata), odnosno x+k+1 i x+k+n+1 (kod dekurzivnih isplata).
Prirodno je da se uplata premije realizirala na poetku obligacijskog perioda (kod jednokratnih
premija), odnosno u prvom dijelu obligacijskog perioda (kod viekratnih premija). I kod ovog se
modaliteta moe postaviti pitanje ta ako osiguranik, korisnik osiguranja, ne doivi poetak isplate
renti, ne doivi ni isplatu prve rente? Na ovo je pitanje dat odgovor u modalitetu odgoena
doivotna osobna renta, pod takom (6).

3.1.2. Ispodgodinje osobne rente

Temeljna definicija renti govori o njima kao periodinim isplatama, bez odreenja u kojim se
vremenskim intervalima deavaju periodine isplate. Prethodno su razmatrane godinje rente.
Sada se ele promatrati ispodgodinje rente, rente koje se vie puta isplauju unutar jedne godine,
ali opet u jednakim vremenskim intervalima. Najee se govori o mjesenim rentama, a potom
dvomjesenim, tromjesenim, etveromjesenim i polugodinjim. Teorijski, ali i praktino, moe se
govoriti i o drugim ciklusima isplaivanja renti, bilo kojim ciklusima kojih, u principu, ima konaan
cijeli broj unutar jedne godine. Broj isplata renti unutar jedne godine oznaava se sa slovom m.




50
O ovome e kasnije biti vie govora.
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

114
3.1.2.1. Neposredna doivotna osobna renta

(1) Formulacija ovog modaliteta osobne rente glasi:
Osoba ivotne dobi x godina eli osigurati jednaku ispodgodinju neposrednu doivotnu osobnu
rentu od R novanih jedinica. Rente e se isplaivati m puta u toku jedne godine (a) anticipativno,
odnosno (b) dekurzivno. Koliko iznosi jednokratna neto premija za (a) anticipativne i (b) dekurzivne
osobne rente?
a. anticipativno ili prenumerando osobna renta
Grafiki prikaz ove rente je:

Simbol
( )
x
m
A
&&
predstavlja jednokratnu neto premiju za jednaku ispodgodinju neposrednu doivotnu
anticipativnu osobnu rentu koja se prima m puta u toku jedne godine.
Princip ekvivalencije matematiki izgleda ovako:
1 2 3 1
( )
1 2 1 3 2 4 3 1
1 2 3 1
1 1 1 1
1 1 2 1 3 2 4 3 2 1
1 1 1 1
1 2
2 2
2
2 1 2 2 2 1 2 3 2 2 4 3
2 2 2
...
...
m
m
m m m m
x x x m m
x x x x
m m m m
m
m m m m
m x m m m m m
x x x x
m m m m
m m
m x m m m
x x x
m m
l A Rl R l v R l v R l v R l v
R l v R l v R l v R l v R l v
R l v R l v R l v R l

+ + + +

+ + + + +
+ + + +
+ + + + +
+ + +
= + + + + + +
+ + + + + + +
+ + + +
&&
3 1
2 2
3 1
2
... ...
m
m m
m m
x
m m
v R l v

+
+ + +

Poto su sve rente jednake, tj. R1 = R2 = R3 = ... = Rm = R2m = = R3m = R, zajedniki se simbol
osobne rente moe staviti pred zagradu. Ve tradicionalno e se prethodni izraz pomnoiti sa
x
v (i
lijeva i desna strana jednadbe). Meutim, kod nastavka izvoenja obrasca, temeljem prethodno
postavljenog principa ekvivalencije, iz sutinskih, ali i metodolokih razloga, izvrit e se komutacija
redoslijeda renti po principu: prvo e se zbrajati rente koje se isplauju na poetku prvog perioda u
svakoj obligacijskoj godini, zatim rente koje se isplauju na poetku drugog perioda u svakoj
obligacijskoj godini, zatim rente koje se isplauju na poetku treeg perioda itd. i na koncu zbrajat
e se rente koje se isplauju na poetku posljednjeg perioda u svakoj obligacijskoj godini.
Ova zamjena mjesta u kronolokom slijedu isplata renti, ima prvenstveno sutinsko znaenje, a
zatim metodoloku narav. Sutinsko znaenje proizlazi iz godinje naravi izraunatih komutativnih
brojeva koji e se na koncu inkorporirati u konaan obrazac svih modela i modaliteta osobnih renti
koje se prezentiraju u ovom radu. Zato je i potrebno praviti podskupine isplata renti sa godinjim
L
L
L
1
x
R
l
x
1 m
x
m

+
( ) m
x
A
&&
2
1
1
x
m
R
l
x
m
+
+
L
3
2
2
x
m
R
l
x
m
+
+
4
3
3
x
m
R
l
x
m
+
+ 1 x +
1
1 x
m
+
2
1 x
m
+
3
1 x
m
+ 2 x +
1
2 x
m
+
L
Dr. sc. eljko ain

115
ciklusima isplaivanja, kako bi se mogli, na koncu, koristiti komutativni brojevi u svojim godinjim
izraunatim veliinama. Metodologija, koja se u ovom sluaju koristi, predstavlja samo tehniku
stranu realizacije sutinskog sadraja ovog i drugih istorodnih ispodgodinjih modaliteta.
Prethodno kazano, ima slijedei matematiki oblik:
1 1 1
1 2
( ) 1 2
1 2 1 1 1
1 2
2 2 2 3 3 3
1 2 1 2
2 2 2 3 3 3
1 2 1 2
1 1
1
1 1
1 2
( ... ...
... ...
x x x
x m x x x
m m m
x x x x x
x x x
m m m
x x x x x x
m m m m m m
x x x x x x
m m m m m m
m m
x
m m
m m m
x x x
m m
l v A R l v l v l v l v l v l v
l v l v l v l v l v l v
l v l v l
+ + +
+ +
+ +
+ + +
+ + + + + +
+ + + + + +

+

+ + +
= + + + + + + + +
+ + + + + + + +
+ +
&&
1
2
1
...)
m
x
m
m
v

+
+

Sada vrimo smjenu prethodnih izraza sa odgovarajuim komutativnim brojevima:
( )
1 2 1 1 1 2 2 2
1 2 1 2
3 3 3 1 1 1
1 2 1 2
( ... ...
)
m
x x x x x
x x x x x x
m m m m m m
m m m
x x x x x x
m m m m m m
D A R D D D D D D D D D
D D D D D D
+ +
+ + + + + +

+ + + + + +
= + + + + + + + + + + +
+ + + + + +
&&

( )
1 2 3 1
( ... )
m
x x x m
x x x x
m m m m
D A R N N N N N

+ + + +
= + + + + +
&&

1 2 3 1
( )
( ... )
m
x x x x
m x m m m m
x
x x x x x
N N N N
N
A R
D D D D D

+ + + +
= + + + + +
&&
51

( )
1 2 3 1
( ) ( ) ( ) ... ( )
m x x x x x
x
x x x x x
N N N N N m
A R
D D m D m D m D m

= + + + + +


&&

( )
1 2 3 1
( ... )
m x
x
x
N m
A R m
D m m m m

= + + + +


&&
52

( )
1
(1 1)
2 m x
x
x
m
m
N
A R m
D m

+

=



&&

( )
1
2
x
m x
x
N m
A R m
D

=


&&

Obrazac 8

51
Kod kolinika u ovoj zagradi koristit e se smjena kako je to prezentirano u poglavlju 2.4.
52
Izraz u maloj zagradi ima isti imenitelj, a brojitelj zakonitosti aritmetike progresije. Zato e se koristiti izraz za zbroj
lanova aritmetikog niza u njegovom daljnjem sintetiziranju.
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

116
Dobili smo obrazac (8) za izraunavanje jednokratne neto premije za jednaku ispodgodinju
anticipativnu neposrednu doivotnu osobnu rentu od R novanih jedinica koja se isplauje m puta
u toku jedne godine.
Ako je R = 1, slijedi transformacija obrasca (8) u obrazac:
( )
1
2
m x
x
x
N m
a m
D

= &&
Obrazac 8.1
b. dekurzivna ili postnumerando osobna renta
Grafiki prikaz ove rente je:

Simbol
( )
x
m
A predstavlja jednokratnu neto premiju za jednaku ispodgodinju neposrednu doivotnu
dekurzivnu osobnu rentu. Renta se prima m puta u toku jedne godine. Princip ekvivalencije
matematiki izgleda ovako:
1 2 3 1 1
1
( )
1 1 2 2 3 3 1 1 1 1 1
1
2 3 1 1 2
1 1 1 2 2
2
2 2 3 3 1 1 2 2 2 1 1 2 2 2
1 1 1 2 2
...
... ...
m
m
m m m m m
x x m m m x m
x x x x x
m m m m m
m
m m m m m
m m m m m x m m
x x m x x x
m m m m m m
l A Rl v R l v R l v R l v R l v R l v
R l v R l v R l v R l v R l v R l v

+ +
+ + + + +

+ + + + +
+ + + + + +
= + + + + + + +
+ + + + + + + +

Uvaavajui istovjetan algoritam koji je primijenjen kod anticipativnih renti, daljnje izvoenje
obrasca za dekurzivne rente izgleda ovako:
1 1 1 2 2 2
1 2 1 2
( ) 2 3
1 2 3 1 1 1 2 2 2
1 2 1 2
3 3 3 1 1 1
1 2 1 2
3 3 3 1 1 1
1 2 1 2
( ... ... ...
... ...) /
m
m m m m m m
x x x x x
x x x x x x
m m m m m m
m m m
x
m m m m m m
m m m
x x x x x x
m m m m m m
l A R l v l v l v l v l v l v l v l v l v
l v l v l v l v l v l v v
+ + +
+ + + + + +


+ + + + + +
= + + + + + + + + + + + +
+ + + + + + + +
1 1 1
1 2
( ) 1 2 3
1 2 3 1 1 1
1 2
2 2 2 3 3 3
1 2 1 2
2 2 2 3 3 3
1 2 1 2
1 1
1
1 1
1
( ... ...
... ...
x x x
x m x x x
m m m
x x x x x
x x x
m m m
x x x x x x
m m m m m m
x x x x x x
m m m m m m
m m
x x
m m
m m
x x
m m
l v A R l v l v l v l v l v l v
l v l v l v l v l v l v
l v l v
+ + +
+ + +
+ + +
+ + +
+ + + + + +
+ + + + + +

+ +

+ +
= + + + + + + + +
+ + + + + + + + +
+ + +
1
2
1
2
...)
m
x
m
m
x
m
l v

+
+

L
L
L
x
l
x
1
1
1
m
m
x
m
R
l
m
x
m

+
( ) m
x
A
1
1
1
x
m
R
l
x
m
+
+
2
2
2
x
m
R
l
x
m
+
+
3
3
3
x
m
R
l
x
m
+
+
1
1
m
x
R
l
x
+
+
1
1 x
m
+
2
1 x
m
+
3
1 x
m
+
L
1
1
m
x
m

+
Dr. sc. eljko ain

117
( )
1 2 3 1 1 1 2 2 2
1 2 1 2
3 3 3 1 1 1
1 2 1 2
( ... ... ...
... ...)
m
x x x x x
x x x x x x
m m m m m m
m m m
x x x x x x
m m m m m m
D A R D D D D D D D D D
D D D D D D
+ + +
+ + + + + +

+ + + + + +
= + + + + + + + + + + + +
+ + + + + + + +

( )
1 1 2 3 1
( ... )
m
x x x m
x x x x
m m m m
D A R N N N N N
+
+ + + +
= + + + + +
1 2 3 1
( ) 1
( ... )
m
x x x x
m x m m m m
x
x x x x x
N N N N
N
A R
D D D D D

+ + + +
+
= + + + + +
( )
( )
( )
1 2 3 1
( 1) ( ) ( ) ( ) ... ( )
1 2 3 1
( ... 1)
(1 )
2
m x x x x x
x
x x x x x
m x
x
x
m x
x
x
N N N N N m
A R
D D m D m D m D m
N m
A R m
D m m m m
m
m
N
A R m
D m

= + + + + +



= + + + + +



+

=




( )
1
2
m x
x
x
N m
A R m
D
+
=



Obrazac 9
Dobili smo obrazac (9) za izraunavanje jednokratne neto premije za jednaku ispodgodinju
dekurzivnu neposrednu doivotnu osobnu rentu od R novanih jedinica koja se isplauje m puta u
toku jedne godine.
Ako je R = 1, slijedi transformacija obrasca (9) u obrazac:
( )
1
2
m x
x
x
N m
a m
D
+
=
Obrazac 9.1
(2) Primjer broj 10
Osoba ivotne dobi 40 godina eli osigurati neposrednu doivotnu jednaku mjesenu osobnu rentu
od 3.000,00 novanih jedinica (n.j.) koju eli primati: (a) na poetku mjeseca (anticipativan oblik),
(b) na kraju mjeseca (dekurzivan oblik).
Koliko iznosi jednokratna neto premija za sluaj pod (a) i pod (b)? Utvrditi kvantitativni odnos kod
rezultata pod (a) i (b)?
x = 40, m = 12, R = 3.000,00
Ad. (a)
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

118
40
( )
(12) 40
40
1
2
12 1 209.264,107 11
3.000(12 ) 3.000(12 )
2 13.285, 390 2
m x
x
x
N m
A R m
D
N
A
D

=

= =
&&
&&

40
(12)
550.552, 07 A =
&&
n.j.

Ad. (b)
( )
1
2
m x
x
x
N m
A R m
D
+
=



40
(12) 40
40
12 1 209.264,107 13
3.000(12 ) 3.000(12 )
2 13.285, 390 2
N
A
D
+
= =
40
(12)
547.552, 07 A = n.j.
Jednokratna neto premija za anticipativne rente je 550.552,07 n.j., a za dekurzivne rente
547.552,07 n.j. Razlika izmeu ovih neto premija je 3.000,00 n.j. Dakle razlika je jednaka iznosu
rente. To je sasvim logino jer se ukupan broj isplata renti kod anticipativne i dekurzivne forme
razlikuje, u ovom modalitetu, samo u iznosu jedne isplate, tj. jedne rente. Dakle, moe se utvrditi
relacija:
( ) ( ) m m
x x
A A R = +
&&

Obrazac 10.1
odnosno
( ) ( ) m m
x x
A A R =
&&

Obrazac 10.2

3.1.2.2. Odgoena doivotna osobna renta

(1) Formulacija ovog modaliteta osobne rente glasi:
Osoba ivotne dobi x godina eli osigurati jednaku ispodgodinju odgoenu doivotnu osobnu
rentu od R novanih jedinica. Renta e se isplaivati m puta u toku jedne godine u (a)
anticipativnoj, (b) dekurzivnoj formi. Poetak primanja renti je nakon k perioda (k 2 isplatna
perioda) od dana uplate neto premije.
Najee se u praksi deava da je period k odreen brojem godina, mada sa teorijskog, ali i
praktinog stajalita veliina k moe biti data i u drugim vremenskim jedinicama.
Dr. sc. eljko ain

119
Bitno je da je k 2 isplatna perioda i da na taj nain poetka isplata osobnih renti zadovoljava
kriterije karaktera modaliteta odgoenih doivotnih osobnih renti.
a. anticipativna ili prenumerando osobna renta
Grafiki prikaz ove rente je:

Simbol
( )
/
m
x
k A
&&
predstavlja jednokratnu neto premiju za jednaku ispodgodinju odgoenu
doivotnu anticipativnu osobnu rentu koja se prima m puta u toku jedne godine.
Koristei dosadanji algoritam u izvoenju konanog obrasca za izraunavanje jednokratne neto
premije, u ovom modalitetu osobnih renti princip ekvivalencije moe se dati u slijedeem
matematikom obliku:
1 1 1
1 2
( ) 1 2
1 2 1 1 1
1 2
2 2 2 1 1 1
1 2 1 2
2 2 2 1 1 1
1 2 1 2
/ ( ... ...
... ...
k k k
m k k k
m m m
x x x k x k x k
x k x k x k
m m m
m m m
k k k k k k
m m m m m m
m m m
x k x k x k x k x k x k
m m m m m m
l k A R l v l v l v l v l v l v
l v l v l v l v l v l v
+ + +
+ +
+ + + + +
+ + + + + +

+ + + + + +

+ + + + + + + + + + + +
= + + + + + + + +
+ + + + + + + +
&&
) /
x
v

( )
1 2 1 1 1 2 2 2
1 2 1 2
1 1 1
1 2
1 1 1
1 2
/ ( ... ... ...
...)
m
x x x k x k x k
x k x k x k x k x k x k
m m m m m m
m m m
k k k
m m m
m m m
x k x k x k
m m m
D k A R D D D D D D D D D
D v D v D v
+ + + + +
+ + + + + + + + + + + +

+ + +

+ + + + + +
= + + + + + + + + + + + +
+ + + +
&&
1 1 1 2 2 2
1 2 1 2
( ) 1 2
1 1 1
1 2
/ ( ... ... ...
...)
x k x k x k x k x k x k
m x k x k x k m m m m m m
x
x x x x x x x x x
m m m
x k x k x k
m m m
x x x
D D D D D D
D D D
k A R
D D D D D D D D D
D D D
D D D
+ + + + + + + + + + + +
+ + + + +

+ + + + + +
= + + + + + + + + + + + +
+ + + +
&&
1 2 1
( )
( )
/ ( ... )
1 2 1
/ ( ( ) ( ) ... ( )
m
x k x k x k
m x k m m m
x
x x x x
m x k x k x k x k x k x k x k
x
x x x x x x x
N N N
N
k A R
D D D D
N N D N D N D m
k A R
D D m D D m D D m D

+ + + + + +
+
+ + + + + + +
= + + + +

= + + + +


&&
&&

( )
1 2 3 1
/ ( ... )
m x k x k
x
x x
N D m
k A R m
D D m m m m
+ +

= + + + +


&&

L
L
L
x
l
x
( ) m
x
k A
&&
1
x k
R
l
x k
+
+
2
1
1
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
3
2
2
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
1
1 x
m
+
2
1 x
m
+
L
1
1
m
m
x k
m
R
l
m
x k
m

+ +

+ +
1
1
1
m
x k
R
l
x k
+
+ +
+ +
2
1
1
1
1
m
x k
m
R
l
x k
m
+
+ +
+ +
3
2
1
2
1
m
x k
m
R
l
x k
m
+
+ +
+ +
L
L
L
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

120
( )
1
/ ( )
2
m x k x k
x
x x
N D m
k A R m
D D
+ +

=
&&

Obrazac 11
Dobili smo obrazac (11) za izraunavanje jednokratne neto premije za jednaku ispodgodinju
anticipativnu odgoenu doivotnu osobnu rentu od R novanih jedinica koja se isplauje m puta u
toku jedne godine.
Ako je R = 1, slijedi transformacija obrasca (11) u obrazac
( )
1
/
2
m x k x k
x
x x
N D m
k a m
D D
+ +

= &&
Obrazac 11.1
b. dekurzivne ili postnumerando osobne rente
Grafiki prikaz ove rente je:

Simbol
( )
/
m
x
k A predstavlja jednokratnu neto premiju za jednaku ispodgodinju odgoenu
doivotnu dekurzivnu osobnu rentu koja se prima m puta u toku jedne godine. I u ovom sluaju
koristit emo dosadanji algoritam u izvoenju konanog obrasca.
Princip ekvivalencije moe se ostvariti u slijedeem matematikom obliku:
1 1 1
1 2
( ) 1 2 3
1 2 3 1 1 1
1 2
2 2 2 3 3 3
1 2 1 2
2 2 2 3 3 3 1
1 2 1 2
/ ( ... ...
... ...
k k k
m k k k
m m m
x x x k x k x k
x k x k x k
m m m
k k k k k k
m m m m m m
m
x k x k x k x k x k x k x k
m m m m m m m
l k A R l v l v l v l v l v l v
l v l v l v l v l v l v l
+ + +
+ + +
+ + + + + +
+ + + + + +
+ + + + + +

+ + + + + + + + + + + + + +
= + + + + + + + +
+ + + + + + + + +
1
1 1
1 2
1 1
1 2
...) /
m
k
m
m m
k k
x
m m
m m
x k x k
m m
v
l v l v v

+

+ +

+ + + +
+
+ + +

( )
1 2 3 1 1 1 2 2 2
1 2 1 2
3 3 3 1 1 1
1 2 1 2
/ ( ... ... ...
... ...)
m
x x x k x k x k
x k x k x k x k x k x k
m m m m m m
m m m
x k x k x k x k x k x k
m m m m m m
D k A R D D D D D D D D D
D D D D D D
+ + + + + +
+ + + + + + + + + + + +

+ + + + + + + + + + + +
= + + + + + + + + + + + +
+ + + + + + + +

( )
1 1 2 3
1 2 3 1
( ) 1
/ ( ...)
/ ( ... )
m
x x x k
x k x k x k
m m m
m
x k x k x k x k
m x k m m m m
x
x x x x x
D k A R N N N N
N N N N
N
k A R
D D D D D
+ +
+ + + + + +

+ + + + + + + +
+ +
= + + + +
= + + + + +

L
L
L
x
l
x
( ) m
x
k A
x k +
1
1
1
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
2
2
2
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
1 x + 2 x +
L
1
1
1
m
m
x k
m
R
l
m
x k
m

+ +

+ +
1
1
m
x k
R
l
x k
+ +
+ +
1
1
1
1
1
m
x k
m
R
l
x k
m
+
+ +
+ +
2
2
1
2
1
m
x k
m
R
l
x k
m
+
+ +
+ +
L
L
L
Dr. sc. eljko ain

121
( )
( )
1 2 3
/ ( ) ( ) ( ) ( ) ...
1
( )
1 2 3 1
/ (1 ... )
m x k x k x k x k x k x k x k x k
x
x x x x x x x x
x k x k
x x
m x k x k
x
x x
N D N D N D N D
k A R
D D D m D D m D D m D
N D m
R
D m D
N D m
k A R m
D D m m m m
+ + + + + + + +
+ +
+ +

= + + + + +



+



= + + + + +



( )
1
/ ( )
2
m x k x k
x
x x
N D m
k A R m
D D
+ +
+
=
Obrazac 12
Dobili smo obrazac (12) za izraunavanje jednokratne neto premije za jednaku ispodgodinju
dekurzivnu odgoenu doivotnu osobnu rentu od R novanih jedinica koja se isplauje m puta u
toku jedne godine.
Ako je R = 1, slijedi transformacija obrasca (12) u obrazac
( )
1
/
2
m x k x k
x
x x
N D m
k a m
D D
+ +
+
=
Obrazac 12.1
(2) Primjer broj 11:
Osoba ivotne dobi 30 godina eli osigurati odgoenu doivotnu osobnu rentu od 30.000,00 n.j.
koju e primati svaka tri mjeseca. Prva renta e se primati nakon 40 godina na (a) anticipativan, (b)
dekurzivan nain od dana uplate jednokratne premije.
Premija se uplauje na 30-ti roendan osiguranika. Koliko iznosi jednokratna neto premija za sluaj
pod (a), a koliko za sluaj pod (b)?
x = 30, R = 30.000,00 n.j., k = 40, m = 4
Ad. (a)
30
( )
(4) 30 40 30 40
30 30
1
/ ( )
2
4 1
40 / 30.000(4 )
2
x
m x k x k
x x
N D m
k A R m
D D
N D
A
D D
+ +
+ +

=
&&
&&

30
30
(4) 70 70
30 30
(4)
3
40 / 30.000(4 )
2
14.068, 280 3 1.848, 393
40 / 30.000(4 )
22.379, 058 2 22.379, 058
N D
A
D D
A
=
=
&&
&&

30
(4)
40 / 71.719, 55 A =
&&
n.j.

Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

122
Ad. (b)
30
30
( )
(4) 30 40 30 40
30 30
(4) 70 70
30 30
1
/ ( )
2
4 1
40 / 30.000(4 )
2
5
40 / 30.000(4 )
2
x
m x k x k
x x
N D m
k A R m
D D
N D
A
D D
N D
A
D D
+ +
+ +
+
=
+
=
=

30
(4)
14.068, 280 5 1.848, 393
40/ 30.000(4 )
22.379, 058 2 22.379, 058
A =
30
(4)
40 / 69.241, 70 A = n.j.
Jednokratna neto premija za anticipativne osobne rente iznosi 71.719,55 n.j., a za dekurzivne
osobne rente 69.241,70 n.j. Pravilo koje vai za modalitet neposrednih doivotnih osobnih renti da
se jednokratna neto premija za anticipativne i dekurzivne osobne rente razlikuje za iznos jedne
rente, ne vrijedi kod modaliteta za odgoene doivotne osobne rente iz razloga stohastikih
procesa i tempa dinamike doivljenja, odnosno umiranja.
(3) Konstatacije vezane za (i) jednokratno ili viekratno plaanje premija i (ii) neisplaivanje osobne
rente osiguraniku ako on umre u periodu od x do x+k godina, kod modaliteta odgoenih osobnih
renti vrijede, sasvim prirodno, i kod ispodgodinjih odgoenih (doivotnih ili privremenih) osobnih
renti.

3.1.2.3. Neposredna privremena osobna renta

(1) Formulacija ovog modaliteta osobne rente glasi:
Osoba ivotne dobi x godina eli osigurati jednaku ispodgodinju neposrednu privremenu osobnu
rentu od R novanih jedinica. Rente e se isplaivati m puta u toku jedne godine (a) anticipativno,
odnosno (b) dekurzivno u toku n godina ili krae ako eventualno ranije nastupi smrt osiguranika.
Koliko iznosi jednokratna neto premija za (a) anticipativne i (b) dekurzivne osobne rente?
a. anticipativna ili prenumerando osobna renta
Grafiki prikaz ove rente je:

L
L
L
1
x
R
l
x
1
1
m
m
x
m
R
l
m
x
m

+
( ) m
xn
A
&&
2
1
1
x
m
R
l
x
m
+
+
3
2
2
x
m
R
l
x
m
+
+
4
3
3
x
m
R
l
x
m
+
+
1
1
1
m
x
R
l
x
+
+
+
2
1
1
1
1
m
x
m
R
l
x
m
+
+
+
3
2
1
2
1
m
x
m
R
l
x
m
+
+
+
4
3
1
3
1
m
x
m
R
l
x
m
+
+
+
2 1
2
2
m
x
R
l
x
+
+
+
2 2
1
2
1
2
m
x
m
R
l
x
m
+
+
+
L
L
L
2
1
1
1
1
m
m
x
m
R
l
m
x
m

+
Dr. sc. eljko ain

123

Simbol
( )
x n
m
A
&&
predstavlja jednokratnu neto premiju za jednaku ispodgodinju neposrednu
privremenu anticipativnu osobnu rentu koja se prima m puta u toku jedne godine u periodu od x
do x+n godina ili krae ako eventualno prije x+n godina nastupi smrt osiguranika.
Temeljem ve prezentiranog algoritma za izvoenje obrasca za prethodne modalitete i oblike
osobnih renti, i u ovom modalitetu moemo dati slijedei princip ekvivalencije:
1 1 1 1
1 2
( ) 2 1
1 2 1 1 1 1 1
1 2
( ... ...
m
n
m n
m m m m
x x x x x n m
xn
x x x x n
m m m m
l A R l l v l v l v l v l v l v l v

+ + +
+ + + +
= + + + + + + + + + +
&&

2 2 2 2 1 1 1 1
1 2 1 2
2 2 2 2 1 1 1 1
1 2 1 2
... ... ) /
m m m m
n n
x
m m m m m m m m
m m m m
x x x x n x x x x n
m m m m m m m m
l v l v l v l v l v l v l v l v v



+ + + + + + + +
+ + + + + + + + + +
( )
1 2 1 1 1 1 1 2 2 2
1 2 1 2
2 1 1 1 1
1 2
( ... ... ...
... ... )
m
x x x x x n m
xn
x x x x n x x x
m m m m m m m
m m m m
x n x x x x n
m m m m m
D A R D D D D D D D D D D D
D D D D D
+ + +
+ + + + + + +

+ + + + +
= + + + + + + + + + + + + + +
+ + + + + + +
&&
( )
1 1 2 2 1 1
1 1 2 2 1 1
( )
( ) ( ) ( ) ... ( )
( ) ( ) ( ) ... ( )
x n
m
x x x n m m
xn
x x n x x n x x n
m m m m m m
m m
x x n x x n x x n
m x x n m m m m m m
x x x x x x x x
D A R N N N N N N N N
N N N N N N
N N
A R
D D D D D D D D
+
+ + + + + + + + +

+ + + + + + + + +
+

= + + + + +




= + + + +



&&
&&
53

( )
1 1 2 2
( ) ( ) ( ) ...
1 1
( )
m x x n x x n x n x x n x n
xn
x x x x x x x x
x x n x n
x x x
N N N N D N N D
A R
D D D m D m D D m D m D
N N D m m
R
D m D m D
+ + + + +
+ +

= + + + + + +



+ +


&&

( )
1
( )
1
2
2
x x n x n
m
xn
x
m
m N N D
m
A R
D
+ +

+

=



&&

Obrazac 13

53
U transformaciji ovih komutativnih brojeva koristit e se relacije izmeu komutativnih brojeva iz poglavlja 2.4. ove
knjige.
1
1
1
m
nm
m
x n
R
l
x n

+
+
2
1
1
m
nm
m
m
x n
m
R
l
m
x n
m

+
3
2
2
m
nm
m
m
x n
m
R
l
m
x n
m

+
4
3
3
m
nm
m
m
x n
m
R
l
m
x n
m

+
1
1
nm
x n
m
R
l
x n
m
+
+
x n +
L
L
L
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

124
Dobili smo obrazac (13) za izraunavanje jednokratne neto premije za jednaku ispodgodinju
anticipativnu neposrednu privremenu osobnu rentu od R novanih jedinica koja se isplauje m puta
u toku jedne godine u periodu od x do x+n godina ili krae ako eventualno prije x+n godina nastupi
smrt osiguranika.
b. dekurzivna ili postnumerando osobna renta
Grafiki prikaz ove rente je:

Simbol
( )
x n
m
A predstavlja jednokratnu neto premiju za jednaku ispodgodinju neposrednu
privremenu dekurzivnu osobnu rentu koja se prima m puta u toku jedne godine u periodu od x do
x+n godina i krae ako eventualno prije x+n godina nastupi smrt osiguranika.
Temeljem ve prezentiranog algoritma moe se pisati slijedei oblik principa ekvivalencije:
1 1 1 1
1 2
( ) 2 3
1 2 3 1 1 1 1
1 2
2 2 2 2 3 3 3
1 2 1 2
2 2 2 2 3 3 3
1 2 1 2
3
3
( ... ...
... ...
m
n
m n
m m m m
x x x x x n m
xn
x x x x n
m m m m
m
n
m m m m m m m
m
x x x x n x x x
m m m m m m m
m
n
m
m
x n
m
l A R l v l v l v l v l v l v l v l v
l v l v l v l v l v l v l v
l v

+ + + +
+ + + +

+ + + + + + +

+
= + + + + + + + + + +
+ + + + + + + + + +
+ +
1 1 1 1
1 2
1 1 1 1
1 2
... ... ) /
m m m
n
x
m m m m
m m m
x x x x n
m m m m
l v l v l v l v v


+ + + +
+ + + + +

( )
1 2 3 1 1 1 1 2 2 2
1 2 1 2
2 3 3 3 3 1 1 1 1
1 2 1 2
( ... ... ...
... ... ... )
m
x x x x x n m
xn
x x x x n x x x
m m m m m m m
m m m m m
x n x x x x n x x x x n
m m m m m m m m m
D A R D D D D D D D D D D D
D D D D D D D D D
+ + + +
+ + + + + + +

+ + + + + + + + +
= + + + + + + + + + + + + +
+ + + + + + + + + + + +

( )
1 1 1 1 2 2 3 3
1 1
( ) ( ) ( ) ( )
... ( )
m
x x x n
xn
x x n x x n x x n
m m m m m m
m m
x x n
m m
D A R N N N N N N N N
R N N
+ + +
+ + + + + + + + +

+ + +

= + + + +



+ +



L
L
L
x
l
x
1
1
1
m
m
x
m
R
l
m
x
m

+
( ) m
xn
A
1
1
1
x
m
R
l
x
m
+
+
2
2
2
x
m
R
l
x
m
+
+
3
3
3
x
m
R
l
x
m
+
+
1
1
m
x
R
l
x
+
+
1
1
1
1
1
m
x
m
R
l
x
m
+
+
+
2
2
1
2
1
m
x
m
R
l
x
m
+
+
+
3
3
1
3
1
m
x
m
R
l
x
m
+
+
+
2
2
2
m
x
R
l
x
+
+
2 1
1
2
1
2
m
x
m
R
l
x
m
+
+
+
L
L
L
2 1
1
1
1
1
m
m
x
m
R
l
m
x
m

+
1
1
nm m
x n
R
l
x n

+
+
2
2
2
m
nm
m
m
x n
m
R
l
m
x n
m

+
3
3
3
m
nm
m
m
x n
m
R
l
m
x n
m

+
1
1
1
nm
m
x n
m
R
l
x n
m

+
+
L
L
L
1
1
1
m
nm
m
m
x n
m
R
l
m
x n
m

+
nm
x n
R
l
x n
+
+
Dr. sc. eljko ain

125
1 1 2 2 3 3
( ) 1 1
1 1
( ) ( ) ( ) ( ) ...
( )
x x n x x n x x n
m x x n m m m m m m
xn
x x x x x x x x
m m
x x n
m m
x x
N N N N N N
N N
A R
D D D D D D D D
N N
R
D D
+ + + + + + + + +
+ + +

+ + +


= + + + + +





+




( )
1 1 2 2
( 1 ) ( ) ( )
3 3 1 1
( ) ... ( )
m x x n x n x x n x n x x n x n
xn
x x x x x x x x x
x x n x n x x n x n
x x x x x x
N N D N N D N N D
A R
D D D D m D m D D m D m D
N N D N N D m m
R
D m D m D D m D m D
+ + + + + +
+ + + +

= + + + + + +



+ + + + +



( )
1
( )
1
2
2
x x n x n
m
xn
x
m
m N N D
m
A R
D
+ +
+
+

+
=




Obrazac 14
Dobili smo obrazac (14) za izraunavanje jednokratne neto premije za jednaku ispodgodinju
dekurzivnu neposrednu privremenu osobnu rentu od R novanih jedinica koja se isplauje m puta u
toku jedne godine u periodu od x do x+n godina ili krae ako eventualno prije x+n godina nastupi
smrt osiguranika.
(2) Primjer broj 12:
Osoba ivotne dobi 50 godina eli osigurati neposrednu osobnu rentu od 50.000,00 n.j. koju e
primati u narednih 30 godina ili eventualno krae ako u meuvremenu nastupi smrt osiguranika.
Osobna renta e se isplaivati polugodinje (a) anticipativno odnosno (b) dekurzivno. Koliko iznosi
jednokratna neto premija za sluaj pod (a), odnosno pod (b)?
x=50, R=50.000,00 n.j., n=30, m=2
Ad (a)
( )
50 50 30 50 30
(2)
5030
50
1
( )
1
2
2
2 1
2( )
2 1
2
50.000
2
x x n x n
m
xn
x
m
m N N D
m
A R
D
N N D
A
D
+ +
+ +

+

=




+

=



&&
&&

Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

126
(2)
5030
1
2(103.824, 265 2.379, 443) 506, 765
1
2
50.000
7.677, 678 2
A

+

=



&&

(2)
5030
1.322.945, 73 A =
&&
n.j.

Ad (b)
( )
50 50 30 50 30
(2)
5030
50
1
( )
1
2
2
2 1
2( )
2 1
2
50.000
2
x x n x n
m
xn
x
m
m N N D
m
A R
D
N N D
A
D
+ +
+ +
+
+
+
=



+
+

+
=



&&

(2)
5030
1.251.245, 98 A =
&&
n.j.
Jednokratna neto premija za anticipativne osobne rente iznosi 1.322.945,73 n.j., a za dekurzivne
osobne rente 1.251.245,98 n.j.

3.1.2.4. Odgoena privremena osobna renta

(1) Formulacija ovog modaliteta osobne rente glasi:
Osoba ivotne dobi x godina eli osigurati jednaku ispodgodinju odgoenu privremenu osobnu
rentu od R novanih jedinica. Renta e se isplaivati m puta u toku jedne godine (a) anticipativno,
odnosno (b) dekurzivno u toku n godina ili krae ako eventualno ranije nastupi smrt osiguranika.
Prva renta se isplauje nakon proteka k perioda (k 2 isplatna perioda) od dana uplate (neto)
premije.
54

a. anticipativna ili prenumerando osobna renta
Grafiki prikaz ove rente je:


54
Veliina odrednice k je identina kao i kod modaliteta odgoene doivotne osobne rente
L
L
L
x
l
x
( ) m
x
k A
&&
1
x k
R
l
x k
+
+
2
1
1
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
3
2
2
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ + 1 x + 2 x +
L
1
1
m
m
x k
m
R
l
m
x k
m

+ +

+ +
1
1
1
m
x k
R
l
x k
+
+ +
+ +
L
L
L
1 x k +
4
3
3
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
Dr. sc. eljko ain

127


Simbol
( )
/
m
xn
k A
&&
predstavlja jednokratnu neto premiju za jednaku ispodgodinju odgoenu
privremenu anticipativnu osobnu rentu koja se prima m puta u toku jedne godine u periodu od x+k
do x+k+n godina ili krae ako eventualno nastupi smrt osiguranika tokom isplatnog perioda
osobnih renti.
Princip ekvivalencije se moe prezentirati na slijedei nain:
( ) 1 2 1
1 2 1
1 1 1 1
1 2
1 1 1 1
1 2
2 2 2
1 2
2 2 2 2
1 2
/ ( ...
...
...
m k k k k n
x x k x k x k x k n
xn
m
k k k k n
m m m m
m
x k x k x k x k n
m m m m
k k k k n
m m m
m
x k x k x k x k n
m m m m
l A R l v l v l v l v
l v l v l v l v
l v l v l v l v
+ + +
+ + + + + + +

+ + + +

+ + + + + + + +
+ + + +

+ + + + + + + +
= + + + + +
+ + + + + +
+ + + +
&&
2
...
m
m

+ +

1 1 1
1 2
1 1 1
1 2
1
1
...
) /
m m m
k k k
m m m
m m m
x k x k x k
m m m
k n
x
m
x k n
m
l v l v l v
l v v

+ + +

+ + + + + +
+
+ +
+ + + + +
+

( )
1 2 1 1 1 1
1 2
1 2 2 2 2 1 1
1 2 1
1 1
2
/ ( ... ...
... ...
... )
m
x x k x k x k x k n
xn
x k x k x k
m m m
m m m m
x k n x k x k x k x k n x k x k
m m m m m m m
m
x k x k n
m m
D k A R D D D D D D D
D D D D D D D
D D
+ + + + + + +
+ + + + + +

+ + + + + + + + + + + + + +

+ + + +
= + + + + + + + + +
+ + + + + + + + + +
+ + +
&&

( )
1 1 2 2 1 1
/ ( ) ( ) ( ) ... ( )
m
x x k x k n m m
xn
x k x k n x k x k n x k x k n
m m m m m m
D k A R N N N N N N N N
+ + +
+ + + + + + + + + + + + + + +

= + + + +


&&


x k n + +
1
1
1
m
nm
m
x k n
R
l
x k n

+ +
+ +
2
1
1
m
nm
m
m
x k n
m
R
l
m
x k n
m

+ +

+ +
3
2
2
m
nm
m
m
x k n
m
R
l
m
x k n
m

+ +

+ +
1
1
nm
x k n
m
R
l
x k n
m
+ +
+ +
L
L
L
L
L
L
2 1
2
2
m
x k
R
l
x k
+
+ +
+ +
2 2
1
2
1
2
m
x k
m
R
l
x k
m
+
+ +
+ +
2
1
1
1
1
m
x k
m
R
l
x k
m
+
+ +
+ +
3
2
1
2
1
m
x k
m
R
l
x k
m
+
+ +
+ +
2
1
1
1
1
m
m
x k
m
R
l
m
x k
m

+ +

+ +
2 3
3
2
3
2
m
x k
m
R
l
x k
m
+
+ +
+ +
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

128
1 1 2 2
( )
1 1
/ ( ) ( ) ( ) ...
( )
x k x k n x k x k n
m x k x k n m m m m
xn
x x x x x x
m m
x k x k n
m m
x x
N N N N
N N
k A R
D D D D D D
N N
R
D D
+ + + + + + + + + +
+ + +

+ + + + +


= + + + +



+
&&
55

( )
1 1
/ ( ) ( )
2 2 1 1
( ) ... ( )
m x k x k n x k x k x k n x k n
xn
x x x x x x
x k x k x k n x k n x k x k x k n x k n
x x x x x x x x
N N N D N D
k A R
D D D m D D m D
N D N D N D N D m m
R
D m D D m D D m D D m D
+ + + + + + + + +
+ + + + + + + + + + + +

= + + +



+ + + + +


&&

( )
1 2 3 1 1 2 3 1
/ ( ... ) ( ... )
m x k x k n x k x k n
xn
x x x x
N N D D m m
k A R m m
D D D m m m m D m m m m
+ + + + + +

= + + + + + + + + +


&&

( )
1 1
/
2 2
m x k x k n x k x k n
xn
x x x
N N D D m m
k A R m
D D D
+ + + + + +

= +


&&

( )
1
( ) ( )
2
/
x k x k n x k n x k
m
xn
x
m
m N N D D
k A R
D
+ + + + + +

+
=
&&

Obrazac 15
Dobili smo obrazac (15) za izraunavanje jednokratne neto premije za jednaku ispodgodinju
anticipativnu odgoenu privremenu osobnu rentu od R novanih jedinica koja se isplauje m puta u
toku jedne godine u periodu od x+k do x+k+n godina ili krae ako eventualno ranije nastupi smrt
osiguranika u toku isplatnog perioda osobnih renti.
b. dekurzivna ili postnumerando osobna renta
Grafiki prikaz ove rente je:


55
U daljem ralanjivanju ovih komutativnih brojeva koristit e se relacije iz poglavlja 2.4. ove knjige
L
L
L
x
l
x
( ) m
x
k A
x k +
1
1
1
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
2
2
2
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ + 1 x + 2 x +
L
1
1
1
m
m
x k
m
R
l
m
x k
m

+ +

+ +
1
1
m
x k
R
l
x k
+ +
+ +
L
L
L
1 x k +
3
2
2
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
Dr. sc. eljko ain

129


Simbol
( )
/
xn
m
k A predstavlja jednokratnu neto premiju za jednaku ispodgodinju odgoenu
privremenu dekurzivnu osobnu rentu koja se prima m puta u toku jedne godine u periodu od x+k
do x+k+n godina ili krae ako eventualno nastupi smrt osiguranika u toku isplatnog perioda osobnih
renti.
Princip ekvivalencije se moe prezentirati na slijedei nain:
( ) 1 2 3
1 2 3
1 1 1 1
1 2
1 1 1 1
1 2
2 2 2
1 2
2 2 2 2
1 2
/ ( ...
...
...
m k k k k n
x x k x k x k x k n
xn
m
k k k k n
m m m m
m
x k x k x k x k n
m m m m
k k k k n
m m m
m
x k x k x k x k n
m m m m
l k A R l v l v l v l v
l v l v l v l v
l v l v l v l v
+ + + +
+ + + + + + + +

+ + + +

+ + + + + + + +
+ + + +

+ + + + + + + +
= + + + + +
+ + + + + +
+ + + +
2
...
m
m

+ +

1 1 1
1 2
1 1 1
1 2
1
1
...
) /
m m m
k k k
m m m
m m m
x k x k x k
m m m
k n
x
m
x k n
m
l v l v l v
l v v

+ + +

+ + + + + +
+
+ +
+ + + + +
+

( )
1 2 3 1 1 1
1 2
1 2 2 2 2 1 1
1 2 1
1 1
2
/ ( ... ...
... ...
... )
m
x x k x k x k x k n
xn
x k x k x k
m m m
m m m m
x k n x k x k x k x k n x k x k
m m m m m m m
m
x k x k n
m m
D k A R D D D D D D D
D D D D D D D
D D
+ + + + + + + +
+ + + + + +

+ + + + + + + + + + + + + +

+ + + +
= + + + + + + + +
+ + + + + + + + + +
+ + +

( )
1 1 1 1 2 2 1 1
/ ( ) ( ) ( ) ... ( )
m
x x k x k n m m
xn
x k x k n x k x k n x k x k n
m m m m m m
D k A R N N N N N N N N
+ + + + +
+ + + + + + + + + + + + + + +

= + + + +



1
1
nm m
x k n
R
l
x k n

+ +
+ +
1
1
1
m
nm
m
m
x k n
m
R
l
m
x k n
m

+ +

+ +
2
2
2
m
nm
m
m
x k n
m
R
l
m
x k n
m

+ +

+ +
1
1
1
nm
m
x k n
m
R
l
x k n
m

+ +
+ +
L
L
L
nm
x k n
R
l
x k n
+ +
+ +
2
2
2
m
x k
R
l
x k
+ +
+ +
2 1
1
2
1
2
m
x k
m
R
l
x k
m
+
+ +
+ +
1
1
1
1
1
m
x k
m
R
l
x k
m
+
+ +
+ +
2
2
1
2
1
m
x k
m
R
l
x k
m
+
+ +
+ +
1
1
1
1
1
m
m
m
m
x k
m
R
l
m
x k
m

+ +

+ +
2 2
2
2
2
2
m
x k
m
R
l
x k
m
+
+ +
+ +
L
L
L
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

130
1 1 2 2
( ) 1 1
1 1
/ ( ) ( ) ( ) ...
( )
x k x k n x k x k n
m x k x k n m m m m
xn
x x x x x x
m m
x k x k n
m m
x x
N N N N
N N
k A R
D D D D D D
N N
R
D D
+ + + + + + + + + +
+ + + + +

+ + + + +


= + + + +



+
56

( )
1 1
/ ( ) ( )
2 2 1 1
( ) ... ( )
m x k x k x k n x k n x k x k x k n x k n
xn
x x x x x x x x
x k x k x k n x k n x k x k x k n x k n
x x x x x x x x
N D N D N D N D
k A R
D D D D D m D D m D
N D N D N D N D m m
R
D m D D m D D m D D m D
+ + + + + + + + + + + +
+ + + + + + + + + + + +

= + + + +



+ + + + +



( )
1 2 1 1 2 1
/ (1 ... ) (1 ... )
m x k x k n x k n x k
xn
x x x x
N N D D m m
k A R m m
D D D m m m D m m m
+ + + + + +

= + + + + + + + + +



( )
1
( ) ( )
2
/
x k x k n x k n x k
m
xn
x
m
m N N D D
k A R
D
+ + + + + +
+
+
=
Obrazac 16
Dobili smo obrazac (16) za izraunavanje jednokratne neto premije za jednaku ispodgodinju
dekurzivnu odgoenu privremenu osobnu rentu od R novanih jedinica koja se isplauje m puta u
toku jedne godine u periodu od x+k do x+k+n godina ili krae ako eventualno ranije nastupi smrt
osiguranika u toku isplatnog perioda osobnih renti.
(2) Primjer broj 13.
Osoba ivotne dobi 35 godina eli osigurati osobnu rentu od 40.000,00 novanih jedinica (n.j.) koju
e primati svaka dva mjeseca u (a) anticipativnom, odnosno (b) dekurzivnom obliku u periodu od
65. do 85. godine ivota. Koliko iznosi jednokratna neto premija za anticipativne, odnosno
dekurzivne osobne rente koju e osiguranik platiti u 35-toj godini ivota?
x = 35, R = 40.000,00 n.j., m = 6, k = 30, n = 20
Ad. (a)
3520
( )
35 30 35 30 20 35 30 20 35 30
(6)
35
1
( ) ( )
2
/
6 1
6( ) ( )
2
30 / 40.000
xn
x k x k n x k n x k
m
x
m
m N N D D
k A R
D
N N D D
A
D
+ + + + + +
+ + + + + +

+
=

+
=
&&
&&


56
Koristit e se u daljem ralanjivanju komutativnih brojeva relacije iz poglavlja 2.4. ove knjige
Dr. sc. eljko ain

131
3520
(6)
5
6(26.263, 410 589, 489) (178, 375 2.864, 357)
2
30 / 40.000
17.276, 602
A
+
=
&&

3520
(6)
30 / 341.105, 43 A =
&&
n.j.

Ad. (b)
3520
( )
65 85 85 65
(6)
35
1
( ) ( )
2
/
6 1
6( ) ( )
2
30 / 40.000
xn
x k x k n x k n x k
m
x
m
m N N D D
k A R
D
N N D D
A
D
+ + + + + +
+
+
=
+
+
=

3520
(6)
30 / 334.886, 66 A = n.j.
Jednokratna neto premija za anticipativne osobne rente iznosi 341.105,43 n.j., a za dekurzivne
osobne rente 334.886,66 n.j.
(3) I u ovom modalitetu odgoenih osobnih renti, kako je to ranije konstatirano za oblike renti,
mogu se, pored jednokratnih premija, koristiti i odgovarajui oblici viekratnih premija.

3.2. Osiguranje varijabilnih osobnih renti

Suvremena industrija osiguranja openito, pa tako i ivotnih osiguranja, od svog nastanka ima
kontinuirani trend obogaivanja svog portfolija. Tako se, pored oblika jednakih osobnih renti,
tritu nude i oblici varijabilnih osobnih renti. Taj varijabilitet osobnih renti ne moe imati potpunu
slobodu ponaanja. Osiguranje kao praktina djelatnost ima svoju znanstvenu utemeljenost.
Najstariji dio osiguravateljne znanosti je aktuarska matematika koja jasno definira mogue oblike
varijabiliteta u ureenom sustavu osiguranja.
Prema zakonitostima aktuarske matematike, varijabilitet u ivotnim osiguranjima moe biti
utemeljen samo na zakonitostima aritmetike ili geometrijske progresije, odnosno aritmetikog ili
geometrijskog niza. Prirodno je da e se ovo odreenje varijabiliteta, koje daje aktuarska
matematika, potivati i kod promatranja oblika osiguranja varijabilnih osobnih renti.

3.2.1. Godinje osobne rente

Sve karakteristike jednakih godinjih osobnih renti, koje su obraene u prethodnom dijelu, vrijede i
kod varijabilnih godinjih osobnih renti, osim njihovog nominalnog iznosa.
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

132
3.2.1.1. Rente se mijenjaju po zakonitostima aritmetike progresije

Varijabilitet renti koje se mijenjaju po zakonitostima aritmetike progresije znai da se dvije
sukcesivne rente meusobno nominalno (kvantitativno) razlikuju za odreeni konstantni iznos, za
diferenciju koja se oznaava simbolom d. Rente se mogu sukcesivno poveavati ili smanjivati za
iznos d.

3.2.1.1.1. Neposredna doivotna osobna renta

(1) Formulacija ovog modaliteta osobne rente glasi:
Osoba ivotne dobi x godina eli osigurati neposrednu doivotnu godinju (a) anticipativnu
(prenumerando), odnosno (b) dekurzivnu (postnumerando) varijabilnu osobnu rentu koja e se iz
godine u godinu poveavati (odnosno smanjivati) za konstantan iznos od d novanih jedinica.
Koliko iznosi jednokratna neto premija za anticipativne, odnosno dekurzivne osobne rente?
a. anticipativne ili prenumerando osobne rente
Grafiki prikaz ove rente je:

Princip ekvivalencije se moe predstaviti na slijedei nain:
2
1 2 1 3 2
1 1 1 1 2 1 3
... /
( ) ( 2 ) ( 3 ) ...
x
x x x x x
x x x x x x
l A Rl R l v R l v v
D A R D R d D R d D R d D
+ +
+ + +
= + + +
= + + + +
&&
&&

( )
1 1 2 3 1 2 3
( ...) 2 3 ...
x x x x x x x x x
D A R D D D D d D D D
+ + + + + +
= + + + + + + +
&&
57

1 1 x x x x
D A R N dS
+
=
&&

1 1 x x
x
x
R N dS
A
D
+

=
&&

Obrazac 17
Dobili smo obrazac (17) za izraunavanje jednokratne neto premije za godinju neposrednu
doivotnu varijabilnu anticipativnu osobnu rentu gdje se rente sukcesivno, iz godine u godinu,
poveavaju (odnosno smanjuju) za d novanih jedinica.

57
Transformacija navedenih komutativnih brojeva bit e u skladu sa poglavljem 2.4. ove knjige
L
L
L
1
x
R
l
x
x
A
&&
2 1
1
1
x
R R d
l
x
+
=
+
3 1
2
2
2
x
R R d
l
x
+
=
+
4 1
3
3
3
x
R R d
l
x
+
=
+
5 1
4
4
4
x
R R d
l
x
+
=
+
Dr. sc. eljko ain

133
b. dekurzivne ili postnumerando osobne rente
Grafiki prikaz ove rente je:

Princip ekvivalencije se moe predstaviti na slijedei nain:
2 3 4
1 1 2 2 3 3 4 4
1 1 1 2 1 3 1 4
1 1 2 3 4 2 3 4
1 1 2
... /
( ) ( 2 ) ( 3 ) ...
( ...) ( 2 3 ...)
x
x x x x x x
x x x x x x
x x x x x x x x x
x x x x
l A Rl v R l v R l v R l v v
D A R D R d D R d D R d D
D A R D D D D d D D D
D A R N dS
+ + + +
+ + + +
+ + + + + + +
+ +
= + + + +
= + + + +
= + + + + + + +
=

1 1 2 x x
x
x
R N dS
A
D
+ +

=
Obrazac 18
Dobili smo obrazac (18) za izraunavanje jednokratne neto premije za godinju neposrednu
doivotnu varijabilnu dekurzivnu osobnu rentu gdje se rente sukcesivno, iz godine u godinu,
poveavaju (odnosno smanjuju) za d novanih jedinica.
(2) Primjer broj 14.
Osoba ivotne dobi 42 godine eli osigurati (a) anticipativnu, odnosno (b) dekurzivnu neposrednu
godinju doivotnu osobnu rentu koja e u prvoj godini obligacije iznositi 12.000,00 n.j., a svake
slijedee godine renta je vea (odnosno manja), u odnosu na prethodnu godinu za 500,00 n.j.
Kolika je jednokratna neto premija za sluaj pod (a) i pod (b)?
x = 42, R1 = 12.000,00 n.j., d = 500,00 n.j.
Ad. (a) anticipativna renta
1 1
42 43 42 42 1
42
42 42
12.000 500 12.000 500
x x
x
x
R N dS
A
D
N S N S
A
D D
+
+

=

= =
&&
&&

(i) kada rente rastu
42
A
&&
= 272.062,22 n.j.
(ii) kada rente opadaju
42
A
&&
= 96.505,56 n.j.

Ad. (b) dekurzivne rente
L
L
L
x
l
x
x
A
1
1
1
x
R
l
x
+
+
2 1
2
2
x
R R d
l
x
+
=
+
3 1
3
2
3
x
R R d
l
x
+
=
+
4 1
4
3
4
x
R R d
l
x
+
=
+
5 1
5
4
5
x
R R d
l
x
+
=
+
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

134
1 1 2
43 44 42 1 42 2
42
42 42
12.000 500 12.000 500
x x
x
x
R N dS
A
D
N S N S
A
D D
+ +
+ +

=

= =

(i) kada rente rastu
42
A = 252.883,72 n.j.
(ii) kada rente opadaju
42
A = 91.684,06 n.j.
(3) U aktuarskoj matematici jasno je odreen varijabilitet, kako po aritmetikoj, tako i po
geometrijskoj progresiji. Kada rente sukcesivno, iz godine u godinu, opadaju za konstantan iznos, za
d novanih jedinica (aritmetika progresija), ili, pak, za odreeni procent (geometrijska progresija)
moe se teorijski i praktino doi u situaciju da rente u drugom dijelu obligacijskog perioda budu,
po svom nominalnom iznosu manje od nule (postanu negativan broj!). Sasvim je jasno da tako
postavljen model (modalitet, oblik), koji teorijski moe biti korektan, nema nikakvu praktinu
realnost. Ako model (modalitet, oblik) osiguranja osobne rente nema praktinu realnost, onda je
on ekonomski neprihvatljiv i kao takav se, iz praktinih razloga, odbacuje.

3.2.1.1.2. Odgoena doivotna osobna renta

(1) Formulacija ovog modaliteta osobne rente glasi:
Osoba ivotne dobi x godina eli osigurati odgoenu doivotnu godinju varijabilnu osobnu rentu
koja e se iz godine u godinu poveavati (odnosno smanjivati) za konstantan iznos od d novanih
jedinica. Prva renta od R1 novanih jedinica prima se nakon proteka k godina (k 2 godine) od
dana uplate premije. Rente se primaju u (a) anticipativnom, odnosno (b) dekurzivnom obliku.
Koliko iznosi jednokratna neto premija?
a. anticipativan oblik primanja osobne rente
Grafiki prikaz ove rente je:

Princip ekvivalencije se moe predstaviti na slijedei nain:
1 2 3
1 2 1 3 2 4 3
1 1 1 1 2 1 3
1 1 2 3 1 2 3
/ ... /
/ ( ) ( 2 ) ( 3 ) ...
/ ( ...) ( 2 3 ...)
k k k k x
x x x k x k x k x k
x x x k x k x k x k
x x x k x k x k x k x k x k x k
l k A Rl v R l v R l v R l v v
D k A R D R d D R d D R d D
D k A R D D D D d D D D
+ + +
+ + + + + + +
+ + + + + + +
+ + + + + + + + + + + + +
= + + + +
= + + + +
= + + + + + + +
&&
&&
&&

x
l
x
x
k A
&&
1
x k
R
l
x k
+
+
2 1
1
1
x k
R R d
l
x k
+ +
=
+ +
1 x + 2 x +
L
L
L
1 x k +
3 1
2
2
2
x k
R R d
l
x k
+ +
=
+ +
4 1
3
3
3
x k
R R d
l
x k
+ +
=
+ +
5 1
4
4
4
x k
R R d
l
x k
+ +
=
+ +
Dr. sc. eljko ain

135
1 1
/
x x x k x k
D k A R N dS
+ + +
=
&&
58

1 1
/
x k x k
x
x
R N dS
k A
D
+ + +

=
&&

Obrazac 19
Dobili smo obrazac (19) za izraunavanje jednokratne neto premije za godinju odgoenu
doivotnu varijabilnu anticipativnu osobnu rentu gdje se rente sukcesivno, iz godine u godinu,
poveavaju (odnosno smanjuju) za d novanih jedinica, a prva renta prima u anticipativnom obliku
tek nakon k godina (k 2 godine) od dana uplate premije.
b. dekurzivni oblik primanja osobne rente
Grafiki prikaz ove rente je:

Princip ekvivalencije se moe predstaviti na slijedei nain:
1 2 3 4
1 1 2 2 3 3 4 4
1 1 1 2 1 3 1 4
1 1 2 3 4 2 3 4
/ ... /
/ ( ) ( 2 ) ( 3 ) ...
/ ( ...) ( 2 3 ...)
k k k k x
x x x k x k x k x k
x x x k x k x k x k
x x x k x k x k x k x k x k x k
x
l k A Rl v R l v R l v R l v v
D k A R D R d D R d D R d D
D k A R D D D D d D D D
D k
+ + + +
+ + + + + + + +
+ + + + + + + +
+ + + + + + + + + + + + + +
= + + + +
= + + + +
= + + + + + + +
1 1 2
/
x x k x k
A R N dS
+ + + +
=

1 1 2
/
x k x k
x
x
R N dS
k A
D
+ + + +

=
Obrazac 20
Dobili smo obrazac (20) za izraunavanje jednokratne neto premije za godinju odgoenu
doivotnu varijabilnu dekurzivnu osobnu rentu gdje se rente sukcesivno, iz godine u godinu,
poveavaju (odnosno smanjuju) za d novanih jedinica, a prva renta prima u dekurzivnom obliku
tek nakon k godina (k 2 godine) od dana uplate premije.
(2) Primjer broj 15.
Osoba ivotne dobi 58 godina eli osigurati godinju doivotnu osobnu rentu koja e se konstantno
poveavati (odnosno smanjivati) za 1.000,00 n.j. Prva renta iznosi 200.000,00 n.j. i isplauje se 7
godina nakon uplate premije u (a) anticipativnom, odnosno (b) dekurzivnom obliku. Koliko iznosi
jednokratna neto premija za sluaj pod (a) i pod (b)?
x = 58, d = 1.000,00 n.j., R1 = 200.000,00, k = 7

58
Transformacija navedenih komutativnih brojeva bit e u skladu sa poglavljem 2.4. ove knjige
x
l
x
x
k A
x k +
1
1
1
x k
R
l
x k
+ +
+ +
1 x + 2 x +
L
L
L
1 x k +
2 1
2
2
x k
R R d
l
x k
+ +
=
+ +
3 1
3
2
3
x k
R R d
l
x k
+ +
=
+ +
4 1
4
3
4
x k
R R d
l
x k
+ +
=
+ +
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

136
Ad. (a) anticipativan oblik renti
1 1
65 66
58
58
/
200.000 1.000 200.000 26.263, 41 1.000 164.409, 61
7 /
4.723,84
x k x k
x
x
R N dS
k A
D
N S
A
D
+ + +

=

= =
&&
&&

(i) kada rente rastu
58
7 / A
&&
= 1.146.755,95 n.j.
(ii) kada rente opadaju
58
7 / A
&&
= 1.077.147,49 n.j.

Ad. (b) dekurzivan oblik renti
1 1 2
66 67
58
58
/
200.000 1.000 200.000 23.399, 053 1.000 141.010, 557
7 /
4.723,84
x k x k
x
x
R N dS
k A
D
N S
A
D
+ + + +

=

= =

(i) kada rente rastu
58
7 / A = 1.020.530,15 n.j.
(ii) kada rente opadaju
58
7 / A = 960.828,49 n.j.
(3) I kod ovog modaliteta odgoenih osobnih renti vrijede konstatacije iznesene kod jednakih
odgoenih osobnih renti vezano za mogunosti plaanja viekratnih premija i ta se deava ako
nastupi smrt osiguranika u periodu od x do x+k godine obligacijskog perioda.

3.2.1.1.3. Neposredna privremena osobna renta

(1) Formulacija ovog modaliteta osobne rente glasi:
Osoba ivotne dobi x godina eli osigurati neposrednu privremenu godinju (a) anticipativnu,
odnosno (b) dekurzivnu varijabilnu osobnu rentu koja e se iz godine u godinu poveavati (odnosno
smanjivati) za konstantan iznos od d novanih jedinica. Renta se prima n godina ili eventualno
krae ako osiguranik umre prije isteka x+n godina. Koliko iznosi jednokratna neto premija za
anticipativne, odnosno dekurzivne osobne rente?
a. anticipativna ili prenumerando osobna renta
Grafiki prikaz ove rente je:

L
L
L
1
x
R
l
x
x n
A
&&
2 1
1
1
x
R R d
l
x
+
=
+
3 1
2
2
2
x
R R d
l
x
+
=
+
4 1
3
3
3
x
R R d
l
x
+
=
+
5 1
4
4
4
x
R R d
l
x
+
=
+ x n +
( )
1
1
1
1
n
x n
R R n d
l
x n
+
=
+
Dr. sc. eljko ain

137
Princip ekvivalencije se moe predstaviti na slijedei nain:
[ ]
[ ]
2 3 1
1 2 1 3 2 4 3 1
1 1 1 1 2 1 3 1 1
1 1 2 3 1 1 2 3 1
... /
( ) ( 2 ) ( 3 ) ... ( 1)
( ... ) 2 3 ... ( 1)
n x
x x x x x n x n
xn
x x x x x x n
xn
x x x x x x n x x x x n
xn
l A Rl R l v R l v R l v R l v v
D A R D R d D R d D R d D R n d D
D A R D D D D D d D D D n D
D

+ + + +
+ + + +
+ + + + + + + +
= + + + + +
= + + + + +
= + + + + + + + + +
&&
&&
&&
[ ]
1 1
( ) ( 1)
x x x n x x n x n
xn
A R N N d S S n N
+ + + +
=
&&
59

[ ]
1 1
( ) ( 1)
x x n x x n x n
xn
x
R N N d S S n N
A
D
+ + + +

=
&&

Obrazac 21
(b) Dekurzivne ili postnumerando osobne rente
Grafiki prikaz ove rente je:

Princip ekvivalencije se moe predstaviti na slijedei nain:
[ ]
[ ]
2 3 4
1 1 2 2 3 3 4 4
1 1 1 2 1 3 1 4 1
1 1 2 3 4 2 3 4
1
... /
( ) ( 2 ) ( 3 ) ... ( 1)
( ... ) 2 3 ... ( 1)
(
n x
x x x x x n x n
xn
x x x x x x n
xn
x x x x x x n x x x x n
xn
x
xn
l A Rl v R l v R l v R l v R l v v
D A R D R d D R d D R d D R n d D
D A R D D D D D d D D D n D
D A R
+ + + + +
+ + + + +
+ + + + + + + + +
= + + + + +
= + + + + +
= + + + + + + + + +
= [ ]
1 1 2 1 1
) ( 1)
x x n x x n x n
N N d S S n N
+ + + + + + + +


[ ]
1 1 1 2 1 1
( ) ( 1)
x x n x x n x n
xn
x
R N N d S S n N
A
D
+ + + + + + + +

=
Obrazac 22
Dobili smo obrasce za izraunavanje jednokatne neto premije za godinju neposrednu privremenu
varijabilnu anticipativnu osobnu rentu (obrazac 21) i dekurzivnu osobnu rentu (obrazac 22) gdje se
rente sukcesivno, iz godine u godinu, poveavaju (odnosno smanjuju) za d novanih jedinica.
(2) Primjer broj 16.
Osoba ivotne dobi 65 godina eli osigurati (a) anticipativnu, odnosno (b) dekurzivnu neposrednu
godinju osobnu rentu koju bi trebala primati 15 godina ili eventualno krae ako nastupi smrt
osiguranika u ugovoreno vrijeme obligacije.

59
Transformacija navedenih komutativnih brojeva bit e u skladu sa poglavljem 2.4. ove knjige
L
L
L
x
l
x
x n
A
1
1
1
x
R
l
x
+
+
2 1
2
2
x
R R d
l
x
+
=
+
3 1
3
2
3
x
R R d
l
x
+
=
+
4 1
4
3
4
x
R R d
l
x
+
=
+
( )
1 1
1
2
1
n
x n
R R n d
l
x n

+
=
+
( )
1
1
n
x n
R R n d
l
x n
+
=
+
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

138
Renta u prvoj godini iznosi 12.000,00 n.j., a svake naredne, u odnosu na prethodnu godinu osobna
renta se poveava (odnosno smanjuje) za 500,00 n.j. Koliko iznosi jednokratna neto premija za
anticipativne, odnosno dekurzivne osobne rente?
x = 65, n = 15, R1 = 12.000,00 n.j., d = 500,00 n.j.
Ad. (a) anticipativne rente
[ ]
[ ]
1 1
65 80 66 80 80
6515
65
( ) ( 1)
12.000( ) 500 (15 1)
x x n x x n x n
xn
x
R N N d S S n N
A
D
N N S S N
A
D
+ + + +

=

=
&&
&&

(i) kada rente rastu
6515
A =
&&
121.339,42 n.j.
(ii) kada rente opadaju
6515
A =
&&
78.780,61 n.j.

Ad. (b) dekurzivne rente
[ ]
[ ]
1 1 1 2 1 1
66 81 67 81 81
6515
65
( ) ( 1)
12.000( ) 500 (15 1)
x x n x x n x n
xn
x
R N N d S S n N
A
D
N N S S N
A
D
+ + + + + + + +

=

=

(i) kada rente rastu
6515
A = 109.031,76 n.j.
(ii) kada rente opadaju
6515
A = 71.334,38 n.j.
(3) Ve je konstatirano da se neposredna privremena osobna renta moe promatrati i kao razlika
izmeu neposredne doivotne i odgoene doivotne osobne rente pod uvjetima da su: (a) svi
relevantni elementi vezani za ove rente isti i da je (b) n = k, tj. obligacijsko ugovoreno vrijeme
temporalnih renti jednako vremenskom periodu od uplate premija do trenutka poetka primanja
renti (kod odgoenih oblika renti). Ova je konstatacija teorijski i praktino dokazana kod jednakih
godinjih renti.
Kod varijabilnih renti, ako je taj varijabilitet utemeljen na aritmetikoj progresiji, prethodno
navedena konstatacija takoer vrijedi pod odreenim okolnostima. Pored dva neophodna uvjeta
(da su svi relevantni elementi za ove rente isti i da je n = k), kod varijabilnih renti treba dodati i trei
uvjet koji bi se saeto mogao rei: potivanje karaktera varijabilnih renti i njihove zakonitosti
pojedinane nominalne veliine. Prva renta kod odgoenih doivotnih osobnih renti, sa stajalita
neposredne privremene osobne rente, uvaavajui uvjet n = k, jeste prva osobna renta koja se ne
prima u oblicima temporalnih (privremenih) renti. Poto se rente, u ovom poglavlju, ponaaju po
aritmetikoj progresiji, to je R1 kod odgoenih doivotnih renti faktiki Rn+1 kod privremenih renti.
To znai da je, suglasno zakonitostima aritmetike progresije, Rn+1 = R1 nd, gdje je ovdje R1 prva
renta neposrednih privremenih oblika renti.
Dr. sc. eljko ain

139
Sve se ovo moe predstaviti na slijedei nain:
a. anticipativni oblici
/
x x
xn
A A k A =
&& && &&

1 1 1 1 x x x k x k
xn
x x
R N dS R N dS
A
D D
+ + + +

=
&&
n = k ili k = n
R1 kod odgoenih doivotnih renti prelazi u Rn+1, a to je Rn+1=R1nd sa stajalita neposrednih
privremenih renti i dalje slijedi:
[ ]
1 1 1 1
1 1 1 1
1 1 1
1 1
( )
( ) ( )
( ) ( 1)
x x n x n x n
xn
x x
x x x n x n
xn
x x
x x n x x n x n
xn
x
x x n x x n x n
xn
x
R N dS R N S
A
D D
R N dS R nd N S
A
D D
R N N d S S nN
A
D
R N N d S S n N
A
D
+ + + + +
+ + + +
+ + + + +
+ + + +

=

=

=

=
&&
&&
&&
&&

Dobili smo obrazac identian obrascu (21).

b. dekurzivni oblici:
1 1 2 1 1 2
/
x x
xn
x x x k x k
xn
x x
A A k A
R N dS R N S
A
D D
+ + + + + +
=

=

Podrazumijevaju se iste pretpostavke kao kod anticipativnih renti i dalje slijedi:
[ ]
1 1 2 1 1 2
1 1 2 1 1 2
1 1 1 2 2 1
1 1 1 2 1 1
( )
( ) ( )
( ) ( 1)
x x n x n x n
xn
x x
x x x n x n
xn
x x
x x n x x n x n
xn
x
x x n x x n x n
xn
x
R N dS R N dS
A
D D
R N dS R nd N dS
A
D D
R N N d S S nN
A
D
R N N d S S n N
A
D
+ + + + + + +
+ + + + + +
+ + + + + + + +
+ + + + + + + +

=

=

=

=

Dobili smo obrazac identian obrascu (22).


Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

140
3.2.1.1.4. Odgoena privremena osobna renta

(1) Formulacija ovog modaliteta osobne rente glasi:
Osoba ivotne dobi x godina eli osigurati odgoenu privremenu godinju varijabilnu osobnu rentu
koja e se iz godine u godinu poveavati (odnosno smanjivati) za konstantan iznos od d novanih
jedinica. Prva renta od R1 novanih jedinica prima se nakon proteka k godina (k 2 godina) od dana
uplate premije i prima se u narednih n godina ili eventualno krae, ako osiguranik umre prije isteka
x+k+n godina. Rente se primaju u (a) anticipativnom, odnosno (b) dekurzivnom obliku. Koliko iznosi
jednokratna neto premija?
a. anticipativan oblik primanja osobne rente
Grafiki prikaz ove rente je:


Princip ekvivalencije se moe predstaviti na slijedei nain:
[ ]
1 2 3 1
1 2 1 3 2 4 3 1
1 1 1 1 2 1 3 1 4
1 1
1 1
/ ... /
/ ( ) ( 2 ) ( 3 ) ( 4 ) ...
( 1)
/ (
k k k k n x
x x k x k x k x k n x k n
xn
x x k x k x k x k x k
xn
x k n
x x k x k
xn
l k A Rl v R l v R l v R l v R l v v
D k A R D R d D R d D R d D R d D
R n d D
D k A R D D D
+ + + +
+ + + + + + + + +
+ + + + + + + + +
+ +
+ + +
= + + + + +
= + + + + + +
+
= + +
&&
&&
&&
[ ]
[ ]
2 3 1
1 2 3 4 1
1 1
... )
2 3 4 ... ( 1)
/ ( ) ( 1)
x k x k x k n
x k x k x k x k x k n
x x k x k n x k x k n x k n
xn
D D
d D D D D n D
D k A R N N d S S n N
+ + + + + +
+ + + + + + + + + +
+ + + + + + + + +
+ + +
+ + + + +
=
&&

[ ]
1 1
( ) ( 1)
/
x k x k n x k x k n x k n
xn
x
R N N d S S n N
k A
D
+ + + + + + + + +

=
&&

Obrazac 23
Dobili smo obrazac (23) za izraunavanje jednokratne neto premije za godinju odgoenu
privremenu varijabilnu anticipativnu osobnu rentu gdje se rente sukcesivno, iz godine u godinu,
poveavaju (odnosno smanjuju) za d novanih jedinica. Prva se renta od R1 novanih jedinica prima
( )
1
1
1
1
n
x k n
R R n d
l
x k n
+ +
=
+ +
5 1
4
4
4
x k
R R d
l
x k
+ +
=
+ +
x k n + +
x
l
x
1
x k
R
l
x k
+
+
1 x + 2 x +
L
L
L
1 x k +
3 1
2
2
2
x k
R R d
l
x k
+ +
=
+ +
4 1
3
3
3
x k
R R d
l
x k
+ +
=
+ +
2 1
1
1
x k
R R d
l
x k
+ +
=
+ +
L
xn
k A
&&
Dr. sc. eljko ain

141
nakon k godina (k 2 godine), od dana uplate premije u anticipativnom obliku, a ostale rente
najdue do x+k+n godina ili krae ako eventualno ranije nastupi smrt osiguranika.
b. dekurzivan oblik primanja osobne rente
Grafiki prikaz ove rente je:


Princip ekvivalencije se moe predstaviti na slijedei nain:
[ ]
1 2 3 4
1 1 2 2 3 3 4 4
1 1 1 2 1 3 1 4 1
1 1 2 3 4
/ ... /
/ ( ) ( 2 ) ( 3 ) ... ( 1)
/ ( ...
k k k k k n x
x x k x k x k x k n x k n
xn
x x k x k x k x k x k n
xn
x x k x k x k x k
xn
l k A Rl v R l v R l v R l v R l v v
D k A R D R d D R d D R d D R n d D
D k A R D D D D D
+ + + + +
+ + + + + + + + + +
+ + + + + + + + + +
+ + + + + + + +
= + + + + +
= + + + + +
= + + + + +
[ ]
[ ]
2 3 4
1 1 1 2 1 1
)
2 3 ... ( 1)
/ ( ) ( 1)
x k n
x k x k x k x k n
x x k x k n x k x k n x k n
xn
d D D D n D
D k A R N N d S S n N
+ +
+ + + + + + + +
+ + + + + + + + + + + + +

+ + + +
=

[ ]
1 1 1 2 1 1
( ) ( 1)
/
x k x k n x k x k n x k n
xn
x
R N N d S S n N
k A
D
+ + + + + + + + + + + + +

=
Obrazac 24
Dobili smo obrazac (24) za izraunavanje jednokratne neto premije za godinju odgoenu
privremenu varijabilnu dekurzivnu osobnu rentu gdje se rente sukcesivno, iz godine u godinu,
poveavaju (odnosno smanjuju) za d novanih jedinica. Prva renta od R
1
novanih jedinica prima se
u dekurzivnom obliku tek nakon k godina ( k 2 godine) od dana uplate premije, a ostale rente
najdue do x+k+n godina ili krae ako eventualno ranije nastupi smrt osiguranika.
(2) Primjer broj 17.
Osoba ivotne dobi 50 godina eli osigurati godinju osobnu rentu koja e se konstantno
poveavati (odnosno smanjivati) za 1.000,00 n.j. Renta poinje tei 10 godina od dana poetka
osiguranja i isplauje se u toku narednih 20 godina ili eventualno krae ako u toku isplate renti
osiguranik umre. Kolika je jednokratna neto premija ako je osobna renta u prvoj godini 100.000,00
n.j. i ako se isplata obavlja u: (a) anticipativnom, odnosno (b) dekurzivnom obliku?
x = 50, d = 1.000.00, k = 10, n = 20
Ad. (a) anticipativan oblik renti
( )
1 1
1
2
1
n
x k n
R R n d
l
x k n

+ +
=
+ +
( )
1
1
n
x k n
R R n d
l
x k n
+ +
=
+ +
xn
k A
x
l
x
x k +
1 x + 2 x +
L
L
L
1 x k +
2 1
2
2
x k
R R d
l
x k
+ +
=
+ +
3 1
3
2
3
x k
R R d
l
x k
+ +
=
+ +
L
1
1
1
x k
R
l
x k
+ +
+ +
4 1
4
3
4
x k
R R d
l
x k
+ +
=
+ +
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

142
[ ]
[ ]
1 1
60 80 61 80 80
5020
50
( ) ( 1)
/
100.000( ) 1.000 (20 1)
10 /
x k x k n x k x k n x k n
xn
x
R N N d S S n N
k A
D
N N S S N
A
D
+ + + + + + + + +

=

=
&&
&&

(i) kada rente rastu
5020
10 / A =
&&
581.590,43 n.j.
(ii) kada rente opadaju
5020
10 / A =
&&
510.013,47 n.j.

Ad. (b) dekurzivan oblik renti
[ ]
[ ]
1 1 1 2 1 1
61 81 62 81 81
5020
50
( ) ( 1)
/
100.000( ) 1.000 (20 1)
10 /
x k x k n x k x k n x k n
xn
x
R N N d S S n N
k A
D
N N S S N
A
D
+ + + + + + + + + + + + +

=

=

(i) kada rente rastu
5020
10 / A = 530.680,19 n.j.
(ii) kada rente opadaju
5020
10 / A = 466.434,17 n.j.
(3) I kod ovog modaliteta odgoenih osobnih renti vrijede konstatacije iznesene kod jednakih
odgoenih privremenih osobnih renti vezano za mogunosti plaanja viekratnih premija i ta se
deava ako nastupi smrt osiguranika u periodu od x do x+k godina obligacijskog perioda.

3.2.1.2. Rente se mijenjaju po zakonitostima geometrijske progresije

Varijabilitet renti koje se mijenjaju po zakonitostima geometrijske progresije znai da se dvije
sukcesivne rente meusobno nominalno (kvantitativno) razlikuju za odreeni procenat (koji se
oznaava sa p'), odnosno za q puta (gdje je
'
1
100
p
q = ). Rente se mogu sukcesivno poveavati
(
'
1
100
p
q = + ) ili smanjivati (
'
1
100
p
q = ) za odreeni procenat.

3.2.1.2.1. Neposredna doivotna osobna renta

(1) Formulacija ovog modaliteta osobne rente glasi:
Osoba ivotne dobi x godina eli osigurati neposrednu doivotnu godinju (a) anticipativnu
(prenumerando), odnosno (b) dekurzivnu (postnumerando) varijabilnu osobnu rentu koja e se iz
Dr. sc. eljko ain

143
godine u godinu poveavati (odnosno smanjivati) za odreeni procenat p'. Koliko iznosi
jednokratna neto premija za anticipativne, odnosno dekurzivne osobne rente?
a. anticipativna ili prenumerando osobna renta
Grafiki prikaz ove rente je:

Princip ekvivalencije se moe predstaviti na slijedei nain:
2 3
1 2 1 3 2 4 3
2 3
1 1 1 1 2 1 3
2 3
1 1 2 3
'
1
... /
...
( ...)
x
x x x x x x
x x x x x x
x x x x x x
x x x
l A Rl R l v R l v R l v v
D A R D R qD R q D R q D
D A R D qD q D q D
D A R N
+ + +
+ + +
+ + +
= + + + +
= + + + +
= + + + +
=
&&
&&
&&
&&
60

1
'
x
x
x
A R
D
N
=
&&

Obrazac 25
Dobili smo obrazac (25) za izraunavanje jednokratne neto premije za godinju neposrednu
doivotnu varijabilnu anticipativnu osobnu rentu gdje se rente sukcesivno, iz godine u godinu,
poveavaju (odnosno smanjuju) za procenat p', odnosno za q puta.
b. dekurzivne ili postnumerando osobne rente
Grafiki prikaz ove rente je:

Princip ekvivalencije se moe predstaviti na slijedei nain:
2 3 4
1 1 2 2 3 3 4 4
2 3
1 1 1 2 1 3 1 4
... /
...
x
x x x x x x
x x x x x x
l A Rl v R l v R l v R l v v
D A R D R qD R q D R q D
+ + + +
+ + + +
= + + + +
= + + + +

2 3
1 1 2 3 4
( ...)
x x x x x x
D A R D qD q D q D
+ + + +
= + + + +
61


60
Transformacija izraza u zagradi bit e u skladu sa poglavljem 2.4. i 2.5. ove knjige
L
L
L
x
l
x
x
A
1
1
1
x
R
l
x
+
+
2 1
2
2
x
R R q
l
x
+
=
+
2
3 1
3
3
x
R R q
l
x
+
=
+
3
4 1
4
4
x
R R q
l
x
+
=
+
L
L
L
1
x
R
l
x
x
A
&&
2 1
1
1
x
R R q
l
x
+
=
+
2
3 1
2
2
x
R R q
l
x
+
=
+
3
4 1
3
3
x
R R q
l
x
+
=
+
4
5 1
4
4
x
R R q
l
x
+
=
+
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

144
'
1
1
2
x
x x
N
D A R
+
=
1
'
1
x
x
x
A R
qD
N
+
=
Obrazac 26
Dobili smo obrazac (26) za izraunavanje jednokratne neto premije za godinju neposrednu
doivotnu varijabilnu dekurzivnu osobnu rentu gdje se rente sukcesivno, iz godine u godinu,
poveavaju (odnosno smanjuju) za procent p', odnosno q puta.
(2) Primjer broj 18.
Osoba ivotne dobi 85 godina eli osigurati neposrednu doivotnu godinju (a) anticipativnu,
odnosno (b) dekurzivnu osobnu rentu koja e se konstantno poveavati (smanjivati), iz godine u
godinu, za 2%. Kolika je jednokratna neto premija ako renta u prvoj godini iznosi 50.000,00 n.j.?
x = 85, p' = 2%, q = 1,02 (kada rente rastu) odnosno, q = 0,98 (kada rente opadaju), R1 = 50.000,00
n.j.
Ad. (a) anticipativne rente
'
1
x
x
x
N
A R
D
=
&&

85
'
85
85
2 3 4 5
85 86 87 88 89 90
85
85
50.000
50.000
N
A
D
D qD q D q D q D q D
A
D
=
+ + + + +
=
&&
&&

(i) kada rente rastu
85
A =
&&
170.886,66 n.j.
(ii) kada rente opadaju
85
A =
&&
159.825,46 n.j.

Ad. (b) dekurzivne rente
'
1
1
'
86
85
85
2 3 4 5
86 87 88 89 90
85
85
50.000
50.000
x
x
x
N
A R
qD
N
A
qD
qD q D q D q D q D
A
qD
+
=
=
+ + + +
=

(i) kada rente rastu
85
A =118.516,32 n.j.

61
Transformacija izraza u zagradi bit e u skladu sa poglavljem 2.4. i 2.5. ove knjige
Dr. sc. eljko ain

145
(ii) kada rente opadaju
85
A =112.066,79 n.j.
(3) Ve je vie puta naglaeno da je varijabilitet u aktuarskoj matematici zasnovan na aritmetikoj
ili geometrijskoj progresiji. Kod svih modaliteta varijabilnih osobnih renti vrijede konstatacije
iznesene kod modaliteta neposredna doivotna osobna renta koja se ponaa po aritmetikoj
progresiji.
62


3.2.1.2.2. Odgoena doivotna osobna renta

(1) Formulacija ovog modaliteta osobne rente glasi:
Osoba ivotne dobi x godina eli osigurati odgoenu doivotnu godinju varijabilnu osobnu rentu
koja e se iz godine u godinu poveavati (odnosno smanjivati) za odreeni procenat p'. Prva renta
od R1 novanih jedinica prima se nakon proteka k godina (k 2 godine) od dana uplate premije.
Rente se primaju u (a) anticipativnom, odnosno (b) dekurzivnom obliku. Koliko iznosi jednokratna
neto premija?
a. anticipativan oblik primanja osobne rente
Grafiki prikaz ove rente je:

Princip ekvivalencije se moe predstaviti na slijedei nain:
1 2 3 4
1 2 1 3 2 4 3 5 4
2 3 4
1 1 1 1 2 1 3 1 4
2 3 4
1 1 2 3 4
/ ... /
/ ...
/ ( ...)
/
k k k k k x
x x x k x k x k x k x k
x x x k x k x k x k x k
x x x k x k x k x k x k
x
l k A Rl v R l v R l v R l v R l v v
D k A R D R qD R q D R q D R q D
D k A R D qD q D q D q D
D k
+ + + +
+ + + + + + + + +
+ + + + + + + + +
+ + + + + + + + +
= + + + + +
= + + + + +
= + + + + +
&&
&&
&&
&&
'
1
x k
x k
N
A R
q
+
=
63

1
'
/
x k
x
k
x
k A R
q D
N
+
=
&&

Obrazac 27

62
Modalitet obiljeen podnaslovom 3.2.1.1.1.
63
Transformacija navedenih komutativnih brojeva bit e u skladu sa poglavljem 2.4. i 2.5. ove knjige
x
l
x
x
k A
&&
1
x k
R
l
x k
+
+
1 x + 2 x +
L
L
L
1 x k +
2
3 1
2
2
x k
R Rq
l
x k
+ +
=
+ +
3
4 1
3
3
x k
R R q
l
x k
+ +
=
+ +
L
2 1
1
1
x k
R R q
l
x k
+ +
=
+ +
4
5 1
4
4
x k
R R q
l
x k
+ +
=
+ +
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

146
Dobili smo obrazac (27) za izraunavanje jednokratne neto premije za godinju odgoenu
doivotnu varijabilnu anticipativnu osobnu rentu, gdje se rente sukcesivno, iz godine u godinu,
poveavaju (odnosno smanjuju) za odreeni procent p', odnosno za q puta, a prva renta prima u
anticipativnom obliku tek nakon k godina (k 2 godine) od dana uplate premije.
b. dekurzivni oblik primanja osobne rente
Grafiki prikaz ove rente je:

Princip ekvivalencije se moe predstaviti na slijedei nain:
1 2 3 4
1 1 2 2 3 3 4 4
2 3
1 1 1 2 1 3 1 4
/ ... /
/ ...
k k k k x
x x x k x k x k x k
x x x k x k x k x k
l k A Rl v R l v R l v R l v v
D k A R D R qD R q D R q D
+ + + +
+ + + + + + + +
+ + + + + + + +
= + + + +
= + + + +

1
2 3
1 1 2 3 4
'
1 1
/ ( ...)
/
x k
x x x k x k x k x k
x x k
D k A R D qD q D q D
N
D k A R
q
+ +
+ + + + + + + +
+
= + + + +
=

1
1 1
'
/
x k
x k
x
k A R
q D
N
+ +
+
=
Obrazac 28
Dobili smo obrazac (28) za izraunavanje jednokratne neto premije za godinju odgoenu
doivotnu varijabilnu dekurzivnu osobnu rentu, gdje se rente sukcesivno, iz godine u godinu,
poveavaju (odnosno smanjuju) za odreeni procent p', odnosno za q puta, a prva renta prima u
dekurzivnom obliku tek nakon k godina ( k 2 godine) od dana uplate premije.
(2) Primjer broj 19.
Osoba ivotne dobi 80 godina eli osigurati godinju doivotnu osobnu rentu koja e se stalno
poveavati (odnosno smanjivati) za 3%. Prva renta iznosi 80.000,00 n.j. i isplauje se po proteku 6
godina od dana uplate jednokratne neto premije. Kolika je jednokratna neto premija ako se osobne
rente isplauju u (a) anticipativnom, odnosno (b) dekurzivnom obliku?
x = 80, p' = 3%, q = 1,03 (kada rente rastu) odnosno, q = 0,97 (kada rente opadaju), R
1
= 80.000,00
n.j., k = 6
Ad. (a) anticipativan oblik renti
1
'
/
x k
x k
x
k A R
N
q D
+
=
&&

x
l
x
x
k A
x k +
1
1
1
x k
R
l
x k
+ +
+ +
1 x + 2 x +
L
L
L
1 x k +
2 1
2
2
x k
R R q
l
x k
+ +
=
+ +
2
3 1
3
3
x k
R Rq
l
x k
+ +
=
+ +
3
4 1
4
4
x k
R R q
l
x k
+ +
=
+ +
L
Dr. sc. eljko ain

147
86
'
80 6
80
6 7 8 9 10
86 87 88 89 90
80 6
80
6 / 80.000
6 / 80.000
N
A
q D
q D q D q D q D q D
A
q D
=
+ + + +
=
&&
&&

(i) kada rente rastu
80
6 / A =
&&
67.691,83 n.j.
(ii) kada rente opadaju
80
6 / A =
&&
62.239,95 n.j.

Ad. (b) dekurzivni oblik renti
87
1
1
'
80 7
80
7 8 9 10
87 88 89 90
80 7
80
'
1
/
6 / 80.000
6 / 80.000
x k
x k
x
k A R
N
A
q D
q D q D q D q D
A
q D
N
q D
+ +
+
=
=
+ + +
=

(i) kada rente rastu
80
6 / A = 44.644,60 n.j.
(ii) kada rente opadaju
80
6 / A = 41.788,22 n.j.
(3) Sve to je do sada konstatirano za modaliteta odgoenih osobnih renti vezano za (a)
mogunosti plaanja viekratnih premija i (b) sluajeve da osiguranik umre u periodu od x do x+k
godina, vrijedi i kod ovog modaliteta.

3.2.1.2.3. Neposredna privremena osobna renta

(1) Formulacija ovog modaliteta osobne rente glasi:
Osoba ivotne dobi x godina eli osigurati neposrednu privremenu (a) anticipativnu, odnosno (b)
dekurzivnu varijabilnu osobnu rentu koja e se iz godine u godinu poveavati (odnosno smanjivati)
za odreeni procent p'. Renta se prima n godina ili eventualno krae ako osiguranik umre prije
isteka x+n godina. Koliko iznosi jednokratna neto premija za anticipativne, odnosno dekurzivne
osobne rente?
a. anticipativna ili prenumerando osobna renta
Grafiki prikaz ove rente je:
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

148

Princip ekvivalencije se moe predstaviti na slijedei nain:
2 3 1
1 2 1 3 2 4 3 1
2 3 1
1 1 1 1 2 1 3 1 1
2 3 1
1 1 2 3 1
' '
1
... /
...
( ... )
( )
n x
x x x x x n x n
xn
n
x x x x x x n
xn
n
x x x x x x n
xn
x x x n
xn
l A Rl R l v R l v R l v R l v v
D A R D R qD R q D R q D R q D
D A R D qD q D q D q D
D A R N N

+ + + +

+ + + +

+ + + +
+
= + + + + +
= + + + + +
= + + + + +
=
&&
&&
&&
&&
64

1
' '
xn
x
x x n
A R
D
N N
+
=

&&

Obrazac 29
Dobili smo obrazac (29) za izraunavanje jednokratne neto premije za godinju neposrednu
privremenu varijabilnu anticipativnu osobnu rentu, gdje se rente sukcesivno, iz godine u godinu,
poveavaju (odnosno smanjuju) za odreeni procenat p', odnosno za q puta.
b. dekurzivna ili postnumerando osobna renta
Grafiki prikaz ove rente je:

Princip ekvivalencije se moe predstaviti na slijedei nain:
2 3 4
1 1 2 2 3 3 4 4
2 3 1
1 1 1 2 1 3 1 4 1
2 3 1
1 1 2 3 4
1
' '
1 1
... /
...
( ... )
n x
x x x x x n x n
xn
n
x x x x x x n
xn
n
x x x x x x n
xn
x
xn
x x n
l A Rl v R l v R l v R l v R l v v
D A R D R qD R q D R q D R q D
D A R D qD q D q D q D
D A R
q
N N
+ + + + +

+ + + + +

+ + + + +
+ + +
= + + + + +
= + + + + +
= + + + + +
=


' '
1 1
1
x x n
xn
x
N N
A R
qD
+ + +

=
Obrazac 30

64
Transformacija izraza u zagradi bit e u skladu sa poglavljem 2.4. i 2.5. ove knjige

L
L
L
x
l
x
x n
A
1
1
1
x
R
l
x
+
+
2 1
2
2
x
R R q
l
x
+
=
+
2
3 1
3
3
x
R R q
l
x
+
=
+
2
1 1
1
1
n
n
x n
R R q
l
x n

+
=
+
3
4 1
4
4
x
R R q
l
x
+
=
+
1
1
n
n
x n
R R q
l
x n

+
=
+
L
L
L
1
x
R
l
x
x n
A
&&
2 1
1
1
x
R R q
l
x
+
=
+
2
3 1
2
2
x
R R q
l
x
+
=
+
3
4 1
3
3
x
R R q
l
x
+
=
+
1
1
1
1
n
n
x n
R R q
l
x n

+
=
+ x n +
Dr. sc. eljko ain

149
Dobili smo obrazac (30) za izraunavanje jednokratne neto premije za godinju neposrednu
privremenu varijabilnu dekurzivnu osobnu rentu, gdje se rente sukcesivno, iz godine u godinu,
poveavaju (odnosno smanjuju) za odreeni procent p', odnosno za q puta.
(2) Primjer broj 20.
Osoba ivotne dobi 70 godina eli osigurati godinju (a) anticipativnu, odnosno (b) dekurzivnu
osobnu rentu koja e se konstantno poveavati (odnosno smanjivati) za 4%. Renta se isplauje u
naredne 3 godine. Kolika je jednokratna neto premija ako je renta u prvoj godini 14.000,00 n.j.?
Ad. (a) anticipativne rente
' '
1
x x n
xn
x
N N
A R
D
+

=
&&

' '
70 73
703
70
14.000
N N
A
D

=
&&

2
70 71 72
703
70
14.000
D qD q D
A
D
+ +
=
&&

(i) kada rente rastu
703
A =
&&
39.523,54 n.j.
(ii) kada rente opadaju
703
A =
&&
36.683,66 n.j.

Ad. (b) dekurzivne rente
' '
1 1
1
' '
71 74
703
70
2 3
71 72 73
703
70
14.000
14.000
x x n
xn
x
N N
A R
qD
N N
A
qD
qD q D q D
A
qD
+ + +

=
+ +
=

(i) kada rente rastu
703
A = 35.599,19 n.j.
(ii) kada rente opadaju
703
A = 33.050,43 n.j.

3.2.1.2.4. Odgoena privremena osobna renta

(1) Formulacija ovog modaliteta osobne rente glasi:
Osoba ivotne dobi x godina eli osigurati odgoenu privremenu godinju varijabilnu osobnu rentu
koja e se iz godine u godinu poveavati (odnosno smanjivati) za odreeni procent p'. Prva renta od
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

150
R1 novanih jedinica prima se nakon proteka k godina (k 2 godine) od dana uplate premije i
prima se u narednih n godina ili eventualno krae ako osiguranik umre prije isteka x+k+n godina.
Rente se primaju u (a) anticipativnom, odnosno (b) dekurzivnom obliku. Koliko iznosi jednokratna
neto premija?
a. anticipativan oblik primanja osobne rente
Grafiki prikaz ove rente je:

Princip ekvivalencije se moe predstaviti na slijedei nain:
1 2 3 1
1 2 1 3 2 4 3 1
k k k k k n x
x x k x k x k x k n x k n
xn
l k A Rl v R l v R l v R l v R l v v
+ + + +
+ + + + + + + + +
= + + + + +
&&
L

2 3 1
1 1 1 1 2 1 3 1 1
n
x x k x k x k x k x k n
xn
D k A R D R qD R q D R q D R q D

+ + + + + + + + +
= + + + + +
&&
L

( )
2 3 1
1 1 2 3 1
n
x x k x k x k x k x k n
xn
D k A R D qD q D q D q D

+ + + + + + + + +
= + + + + +
&&
L

1
x k x k n
x k xn
N N
D k A R
q
+ + +

=
&&

1
x k x k n
k xn
x
N N
k A R
q D
+ + +

=
&&

Obrazac 31
Dobili smo obrazac (31) za izraunavanje jednokratne neto premije za godinju odgoenu
privremenu varijabilnu osobnu rentu gdje se rente sukcesivno, iz godine u godinu, poveavaju
(odnosno smanjuju) za procent p', odnosno za q puta i primaju u anticipativnom obliku u periodu
od x+k do x+k+n godina ili krae ako eventualno prije nastupi smrt osiguranika.
b. dekurzivan oblik primanja osobne rente
Grafiki prikaz ove rente je:

Princip ekvivalencije se moe predstaviti na sljedei nain:
1 2 3 4
1 1 2 2 3 3 4 4
k k k k k n x
x x k x k x k x k n x k n
xn
l k A Rl v R l v R l v R l v R l v v
+ + + + +
+ + + + + + + + + +
= + + + + + L

2 3 1
1 1 1 2 1 3 1 4 1
n
x x k x k x k x k x k n
xn
D k A R D R qD R q D R q D R q D

+ + + + + + + + + +
= + + + + + L

x
l
x 1 x + 2 x + 1 x k + x k +
1
1
1
x k
R
l
x k
+ +
+ +
2 1
2
2
x k
R R q
l
x k
+ +
=
+ +
2
3 1
3
3
x k
R R q
l
x k
+ +
=
+ +
3
3 1
4
4
x k
R Rq
l
x k
+ +
=
+ +
L
L
L
1 x k n + +
1
1
n
n
x k n
R R q
l
x k n

+ +
=
+ +
L
xn
k A
x
l
x 1 x + 2 x + 1 x k +
1
x k
R
l
x k
+
+
2 1
1
1
x k
R R q
l
x k
+ +
=
+ +
2
3 1
2
2
x k
R R q
l
x k
+ +
=
+ +
3
4 1
3
3
x k
R R q
l
x k
+ +
=
+ +
4
5 1
4
4
x k
R R q
l
x k
+ +
=
+ +
L
L
L
1
1
1
1
n
n
x k n
R R q
l
x k n

+ +
=
+ +
L
xn
k A
&&
x k n + +
Dr. sc. eljko ain

151
( )
2 3 1
1 1 2 3 4
n
x x k x k x k x k x k n
xn
D k A R D qD q D q D q D

+ + + + + + + + + +
= + + + + + L

1 1
1 1
x k x k n
x k xn
N N
D k A R
q
+ + + + +
+

=

1 1
1 1
x k x k n
k xn
x
N N
k A R
q D
+ + + + +
+

=

Obrazac 32
Dobili smo obrazac (32) za izraunavanje jednokratne neto premije za godinju odgoenu
privremenu varijabilnu osobnu rentu gdje se rente sukcesivno, iz godine u godinu, poveavaju
(odnosno smanjuju) za procent p', odnosno za q puta i primaju u dekurzivnom obliku u periodu od
x+k do x+k+n godina ili krae ako eventualno prije nastupi smrt osiguranika.
(2) Primjer broj 21.
Osoba ivotne dobi 50 godina eli osigurati godinju osobnu rentu koju e primati u roku 4 godine i
koja e se sukcesivno, iz godine u godinu, poveavati (odnosno smanjivati) za 6%. Prva renta iznosi
18.000,00 n.j., a isplauje se 25 godina od dana uplate premije. Kolika je jednokratna neto premija
za (a) anticipativne, odnosno (b) dekurzivne oblike isplate osobnih renti?
x = 50, n = 4, p' = 6%, q = 1,06 (kada rente rastu), q = 0,94 (kada rente opadaju), R
1
= 18.000,00 n.j.,
k = 25
Ad. (a) anticipativni oblik renti
1
x k x k n
k xn
x
N N
k A R
q D
+ + +

=
&&

75 79
25 504
50
25 18.000
N N
A
q D

=
&&

25 26 27 28
75 76 77 78
25 504
50
25 18.000
q D q D q D q D
A
q D
+ + +
=
&&

(i) kada rente rastu
504
25 8.909, 02 A =
&&
n.j.
(ii) kada rente opadaju
504
25 7.596, 69 A =
&&
n.j.

Ad. (b) dekurzivan oblik renti
1 1
1 1
x k x k n
k xn
x
N N
k A R
q D
+ + + + +
+

=

76 80
26 504
50
25 18.000
N N
A
q D

=
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

152
26 27 28 29
76 77 78 79
26 504
50
25 18.000
q D q D q D q D
A
q D
+ + +
=
(i) kada rente rastu
504
25 7.727, 89 A = n.j.
(ii) kada rente opadaju
504
25 6.598,17 A = n.j.

3.2.2. Jednogodinje osobne rente

Jednogodinje varijabilne osobne rente imaju dvije bitne karakteristike:
- imaju cijeli konaan broj periodinih isplata unutar jedne godine (m isplata) i
- unutar jedne godine su nominalni jednaki iznosi periodinih isplata, a svake naredne, u
odnosu na prethodnu godinu, iznosi rente se mijenjaju za isti iznos od d novanih
jedinica (aritmetika progresija) ili za isti procent p', odnosno za q puta (geometrijska
progresija).

3.2.2.1. Rente se mijenjaju po zakonitostima aritmetike progresije

Kod ovog modela osobne rente su nominalno jednake unutar jedne obraunske godine, a svake
naredne, u odnosu na prethodnu godinu, osobne rente su vee, odnosno manje za isti nominalni
iznos od d novanih jedinica.

3.2.2.1.1. Neposredna doivotna osobna renta

(1) Formulacija ovog modaliteta osobne rente glasi:
Osoba ivotne dobi x godina eli osigurati neposrednu doivotnu osobnu rentu koja e se u toku
godine isplaivati m puta (najee je 1 12 m < ). Rente su u toku godine nominalno jednake, a
svake sljedee u odnosu na prethodnu godinu osobne su rente vee, odnosno manje za d novanih
jedinica.
Koliko treba uplatiti na ime jednokratne neto premije ako se osobne rente primaju (a) poetkom
isplatnog perioda (anticipativne ili prenumerando osobne rente), odnosno (b) na kraju isplatnog
perioda (dekurzivne ili postnumerando osobne rente)?
a. anticipativne ili prenumerando osobne rente
Grafiki prikaz ove rente je:
Dr. sc. eljko ain

153


2 1
R R d =

3 1
2 R R d =

4 1
3 R R d =

L

Princip ekvivalencije jednokratne uplate neto premije i diskontiranih vrijednosti svih buduih
isplata osobnih renti metodoloki e se prezentirati tako da e se prvo diskontirati isplate renti koje
se isplauju na poetku prvog perioda u svakoj godini obligacije, zatim isplate renti koje se isplauju
na poetku drugog perioda u svakoj godini obligacije, potom isplate na poetku treeg perioda u
svakoj godini obligacije itd. Dakle, navedeni princip ekvivalencije izgleda ovako:
( )
( ) ( )
( ) ( )
( ) ( )
2
1 1 1 1 2
1 1 1
1 2
1 1 1 1 1 1
1 2
2 2 2
1 2
1 2 1 2 1 2
1 2
2
2
2
m
x x x x x
m m m
x x x
m m m
m m m
x x x
m m m
l A Rl R d l v R d l v
Rl v R d l v R d l v
Rl v R d l v R d l v
+ +
+ + +
+ + +
= + + + +
+ + + + +
+ + + + +
&&
L
L
L

( ) ( )
( ) ( )
3 3 3
1 2
1 3 1 3 1 3
1 2
1 1 1
1 2
1 1 1 1 1 1
1 2
2
...
2
m m m
x x x
m m m
m m m
x
m m m
m m m
x x x
m m m
Rl v R d l v R d l v
Rl v R d l v R d l v v
+ + +


+ + +
+ + + + +
+ + + +
L
L

( )
( ) ( )
( ) ( )
1 1 1 1 2
1 1 1 1 1 1
1 2
2
2
m
x x x x x
x x x
m m m
D A R D R d D R d D
R D R d D R d D
+ +
+ + +
= + + + +
+ + + + +
&&
L
L

3
2
2
x
R
l
x
+
+
3
1
2
1
2
x
m
R
l
x
m
+
+
3
2
2
2
2
x
m
R
l
x
m
+
+
3
3
2
3
2
x
m
R
l
x
m
+
+
3
1
2
1
2
m
x
m
R
l
m
x
m

+
L
L
4
3
3
x
R
l
x
+
+
L
L
1
x
R
l
x
( ) m
x
A
&&
1
1
1
x
m
R
l
x
m
+
+
1
2
2
x
m
R
l
x
m
+
+
1
3
3
x
m
R
l
x
m
+
+
1
1
1
m
x
m
R
l
m
x
m

+
2
1
1
x
R
l
x
+
+
2
1
1
1
1
x
m
R
l
x
m
+
+
2
2
1
2
1
x
m
R
l
x
m
+
+
2
3
1
3
1
x
m
R
l
x
m
+
+
2
1
1
1
1
m
x
m
R
l
m
x
m

+
L
L
L
L
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

154
( ) ( )
( ) ( )
( ) ( )
1 2 1 2 1 2
1 2
1 3 1 3 1 3
1 2
1 1 1 1 1 1
1 2
2
2
...
2
x x x
m m m
x x x
m m m
m m m
x x x
m m m
R D R d D R d D
R D R d D R d D
R D R d D R d D
+ + +
+ + +

+ + +
+ + + + +
+ + + + +
+ + + +
L
L
L

( )
( )
1 1 1 1 2 1 2
1 1 1 1 1 1 1 1
1 2 1 2
1 2 1 2 1 2 2 2
1 2 1 2
1 3 1 3 1 3 3 3
1 2 1 2
2
2
2
2
m
x x x x x x x
x x x x x
m m m m m
x x x x x
m m m m m
x x x x x
m m m m m
D A R D R D R D d D D
R D R D R D d D D
R D R D R D d D D
R D R D R D d D D
+ + + +
+ + + + +
+ + + + +
+ + + + +
= + + + + +

+ + + + + +



+ + + + + +



+ + + + +


&&
L L
L L
L L
L L
1 1 1 1 1 1 1 1
1 2 1 2
...
2
m m m m m
x x x x x
m m m m m
R D R D R D d D D

+ + + + +
+


+ + + + +


L L

( )
1 1 1 1 2 1 3
1 1 1 1 2 3 1
1 1 1 1
m
x x x
x x x
m m m
m x m
x x x x x
m m m m m
D A R N R N R N R N
R N d S d S d S d S d S
+ + +
+
+ + + + +
= + + + + +
+
&&
L
L

( )
1 2 3 1
1
m
x x x x
m
x m m m m
x
x x x x x
N N N N
N
A R
D D D D D

+ + + +


= + + + + +



&&
L
1 2 3 1
1 1 1 1
1
m
x x x x
x m m m m
x x x x x
S S S S
S
d
D D D D D

+ + + +
+


+ + + + +



L
65

( )
1
1 1 1 1 1 1 1 1 1
1 2 3 1
1 2 3 1
m
x x x x x
x
x x x x x
x x x x x x x x x
x x x x x x x x x
N N N N N m
A R
D D m D m D m D m
S S N S N S N S N m
d
D D m D D m D D m D D m D
+ + + + + + + + +

= + + + + +



+ + + + +


&&
L
L


65
Transformacije navedenih komutativnih brojeva bit e u skladu sa poglavljem 2.4. ove knjige
Dr. sc. eljko ain

155
( )
1
1
1
1
1
2
2
x
m
x x
x
x x x
m
N
N S m
A R m d m
D D D
+
+


=




&&

( )
1 1
1
1
1
2
2
x x
m
x
x
x x
m
mS N
N m
A R m d
D D
+ +


=


&&

Obrazac 33
Dobili smo obrazac (33) za izraunavanje jednokratne neto premije za neposredne doivotne
osobne anticipativne ispodgodinje rente, koje su u toku jedne godine nominalno jednake, a svake
naredne, u odnosu na prethodnu godinu, osobne rente su vee, odnosno manje za jednak iznos od
d novanih jedinica.
b. dekurzivne ili postnumerando osobne rente
Grafiki prikaz ove rente je:

2 1
R R d =

3 1
2 R R d =

4 1
3 R R d =

L

Izraavanje principa ekvivalencije bit e identino prikazanom nainu kod anticipativne rente, uz
uvaavanje dekurzivnog naina isplata.
( ) ( )
( ) 2 3
1 1 1 2 1 3
2
m
x x x x x
l A Rl v R d l v R d l v
+ + +
= + + + + L

1
x
R
l
x
( ) m
x
A
&&
1
1
1
x
m
R
l
x
m
+
+
1
2
2
x
m
R
l
x
m
+
+
1
3
3
x
m
R
l
x
m
+
+
1
1
1
m
x
m
R
l
m
x
m

+
2
1
1
1
1
x
m
R
l
x
m
+
+
2
2
1
2
1
x
m
R
l
x
m
+
+
2
3
1
3
1
x
m
R
l
x
m
+
+
2
1
1
1
1
m
x
m
R
l
m
x
m

+
L
L
L
L
2
1
1
x
R
l
x
+
+
3
1
2
1
2
x
m
R
l
x
m
+
+
3
2
2
2
2
x
m
R
l
x
m
+
+
3
3
2
3
2
x
m
R
l
x
m
+
+
3
1
2
1
2
m
x
m
R
l
m
x
m

+
L
L
L
L
4
1
3
1
3
x
m
R
l
x
m
+
+
2
2
2
x
R
l
x
+
+
3
3
3
x
R
l
x
+
+
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

156
( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( )
1 1 1 1
1 2 3
1 1 1 1 1 1 1 1
1 2 3
2 2 2 2
1 2 3
1 2 1 2 1 2 1 2
1 2 3
3 3 3 3
1 2 3
1 3 1 3 1 3 1 3
1 2 3
1
1 1
2 3
2 3
2 3
...
m m m m
x x x x
m m m m
m m m m
x x x x
m m m m
m m m m
x x x x
m m m m
m
m
x
m
Rl v R d l v R d l v R d l v
Rl v R d l v R d l v R d l v
Rl v R d l v R d l v R d l v
Rl v
+ + + +
+ + + +
+ + + +

+
+ + + + + +
+ + + + + +
+ + + + + +
+
L
L
L
( ) ( ) ( )
1 1 1
1 2 3
1 1 1 1 1 1
1 2 3
2 3
x m m m
m m m m
m m m
x x x
m m m
v
R d l v R d l v R d l v


+ + +
+ + + +L

( ) ( )
( )
1 1 2 3 2 3 4
1 1 1 1 1 1 1 1
1 2 3 1 2 3
1 2 2 2 2 2 2 2
1 2 3 1 2 3
1 1
2 3
2 3
2 3
...
m
x x x x x x x x
x x x x x x x
m m m m m m m
x x x x x x x
m m m m m m m
m
x
m
D A R D D D d D D D
R D D D D d D D D
R D D D D d D D D
R D
+ + + + + +
+ + + + + + +
+ + + + + + +

+
= + + + + + + +

+ + + + + + + + +



+ + + + + + + + +


+
L L
L L
L L
1 1 1 1 1 1
1 2 3 1 2 3
2 3
m m m m m m
x x x x x x
m m m m m m
D D D d D D D

+ + + + + +

+ + + + + + +


L L

( )
1 1 1 2 1 2 1 2 1
1 1 1
m
x x x m x m
x x x x x x
m m m m m m
D A R N N N N d S S S S
+ +
+ + + + + +

= + + + + + + + +


L L

( )
1
1 1 1 1 1 1 1 1
1 2 1
1
1 2 1
m x x x x
x
x x x x
x x x x x x x x
x x x x x x x x
N N N N m
A R
D D m D m D m
S N S N S N S N m
d
D D D m D D m D D m D
+ + + + + + + +

= + + + +



+ + + +


L
L

( ) 1 1
1
1 1
2 2
m x x x
x
x x x
N S N m m
A R m d m
D D D
+ +
+ +
=



1 1
( )
1
1
1
2
2
x x
m x
x
x x
m
mS N
N m
A R m d
D D
+ +
+

+
=



Obrazac 34
Dobili smo obrazac (34) za izraunavanje jednokratne neto premije za neposredne doivotne
osobne dekurzivne ispodgodinje rente, koje su u toku jedne godine nominalno jednake, a svake
naredne, u odnosu na prethodnu godinu, osobne rente su vee, odnosno manje za jednak iznos od
d novanih jedinica.
Dr. sc. eljko ain

157
(2) Primjer broj 22
Osoba ivotne dobi 65 godina eli osigurati neposrednu doivotnu (a) anticipativnu, odnosno (b)
dekurzivnu mjesenu osobnu rentu koja e u toku prve godine iznositi po 1.000,00 n.j., a svake
sljedee, u odnosu na prethodnu godinu, rente e se poveati za 1,00 n.j. Kolika je jednokratna
neto premija za sluaj pod (a) i pod (b)?
x = 65, R
1
= 1.000,00 n.j., d = 1,00 n.j., m = 12
Ad. (a) anticipativne rente
( )
1 1
1
1
1
2
2
x x
m
x
x
x x
m
mS N
N m
A R m d
D D
+ +


=


&&

( )
66 66
12
65
65
65 65
12 1
12
12 1
2
1.000 12 1
2
S N
N
A
D D


=


&&

(i) kada rente rastu
(12)
65
105.172, 36 A =
&&
n.j.
(ii) kada rente opadaju
(12)
65
103.884, 65 A =
&&
n.j.

Ad. (b) dekurzivne rente
1 1
( )
1
1
1
2
2
x x
m x
x
x x
m
mS N
N m
A R m d
D D
+ +
+

+
=



66 66
(12) 65
65
65 65
12 1
12
12 1
2
1.000 12 1
2
S N
N
A
D D
+

+
=



(i) kada rente rastu
(12)
65
104.164,19 A = n.j.
(ii) kada rente opadaju
(12)
65
102.892, 82 A = n.j.

3.2.2.1.2. Odgoena doivotna osobna renta

(1) Formulacija ovog modaliteta osobne rente glasi:
Osoba ivotne dobi x godina eli osigurati odgoenu doivotnu osobnu rentu koja e se u toku
godine isplaivati m puta (najee je 1 12 m < ). Rente su u toku godine nominalno jednake, a
svake sljedee u odnosu na prethodnu godinu osobne rente su vee, odnosno manje za d novanih
jedinica. Prva renta od R
1
novanih jedinica prima se nakon proteka k perioda ( k 2 isplatna
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

158
perioda, najee godine) od dana uplate premije. Rente se primaju u (a) anticipativnom, odnosno
(b) dekurzivnom obliku. Koliko iznosi jednokratna neto premija?
a. anticipativan oblik primanja osobne rente
Grafiki prikaz rente je:

2 1
R R d =

3 1
2 R R d =

4 1
3 R R d =

L

Princip ekvivalencije e se metodoloki prezentirati kao u prethodnom modalitetu:
( ) ( )
( ) ( )
( ) ( )
( )
( ) 1 2
1 1 1 1 2
1 1 1
1 2
1 1 1 1 1 1
1 2
2 2 2
1 2
1 2 1 2 1 2
1 2
3 3
1
1 3 1 3
1
2
2
2
m k k k
x x x k x k x k
k k k
m m m
x k x k x k
m m m
k k k
m m m
x k x k x k
m m m
k k
m
x k x k
m m
l k A Rl v R d l v R d l v
Rl v R d l v R d l v
Rl v R d l v R d l v
Rl v R d l v
+ +
+ + + + +
+ + +
+ + + + + +
+ + +
+ + + + + +
+ +
+ + + +
= + + + +
+ + + + +
+ + + + +
+ +
&&
L
L
L
( )
3
2
1 3
2
2
k
m m
x k
m
R d l v
+
+ +
+ + + L

( ) ( )
1 1 1
1 2
1 1 1 1 1 1
1 2
...
2
m m m
k k k
x
m m m
m m m
x k x k x k
m m m
Rl v R d l v R d l v v

+ + +

+ + + + + +
+ + + + L

( ) ( )
( )
1 1 2 1 2 3
2 3
m
x x x k x k x k x k x k x k
D k A R D D D d D D D
+ + + + + + + + + + +
= + + + + + + +
&&
L L
L
L
L
L
2
1
1
1
1
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
2
2
1
2
1
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
2
3
1
3
1
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
3
2
2
x k
R
l
x k
+ +
+ +
3
1
2
1
2
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
3
2
2
2
2
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
3
3
2
3
2
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
2 x +
1
x k
R
l
x k
+
+
L
( ) m
x
k A
&&
1
1
1
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
L
L
1
2
2
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
1
3
3
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
1
1
1
m
x k
m
R
l
m
x k
m

+ +

+ +
2
1
1
x k
R
l
x k
+ +
+ + 1 x +
x
l
x
Dr. sc. eljko ain

159
1 1 1 1 1 1 1
1 2 1 2 3
1 2 2 2 2 2 2
1 2 1 2 3
1 1 1 1
1 2
2 3
2 3
...
x k x k x k x k x k x k
m m m m m m
x k x k x k x k x k x k
m m m m m m
m m m
x k x k x k x
m m m
R D D D d D D D
R D D D d D D D
R D D D d D
+ + + + + + + + + + + +
+ + + + + + + + + + + +

+ + + + + + +

+ + + + + + + +



+ + + + + + + +



+ + + +


L L
L L
L
1 1 1
1 2 3
2 3
m m m
k x k x k
m m m
D D

+ + + + +

+ + +


L

( )
1 1 2 1
1 1 2 1
1 1 1
m
x x x k m
x k x k x k
m m m
x k m
x k x k x k
m m m
D k A R N N N N
d S S S S
+
+ + + + + +
+ +
+ + + + + +

= + + + +



+ + + +


&&
L
L

1 2 1
( )
1
1 2 1
1 1 1
1
1
m
x k x k x k
m x k m m m
x
x x x x
m
x k x k x k
x k m m m
x x x x
N N N
N
k A R
D D D D
S S S
S
d
D D D D

+ + + + + +
+

+ + + + + +
+ +


= + + + +





+ + + +



&&
L
L

( )
1
1 1 1 1 1 1 1
1 2 1
1 2 1
m x k x k x k x k x k x k x k
x
x x x x x x x
x k x k x k x k x k x k x k
x x x x x x x
N N D N D N D m
k A R
D D m D D m D D m D
S S N S N S N m
d
D D m D D m D D m D
+ + + + + + +
+ + + + + + + + + + + + + +

= + + + +



+ + + +


&&
L
L
66

( ) 1 1
1
1 1
2 2
m x k x k x k x k
x
x x x x
N D S N m m
k A R m d m
D D D D
+ + + + + +

=


&&

Obrazac 35
Dobili smo obrazac (35) za izraunavanje jednokratne neto premije za odgoene doivotne osobne
anticipativne ispodgodinje rente koje su u toku jedne godine nominalno jednake, a svake naredne,
u odnosu na prethodnu godinu, osobne rente su vee, odnosno manje za jednak iznos od d
novanih jedinica i gdje se prva renta prima nakon k isplatnih perioda ( k 2 isplatna perioda,
najee k 2 godine).
b. dekurzivne ili postnumerando rente
Grafiki prikaz rente je:

66
Transformacija navedenih komutativnih brojeva bit e u skladu sa poglavljem 2.4. ove knjige
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

160

2 1
R R d =

3 1
2 R R d =

4 1
3 R R d =

L

Princip ekvivalencije e se metodoloki prezentirati kao i u prethodnim anticipativnim rentama.
( ) ( )
( ) ( )
( ) ( )
( )
( ) 1 2 3
1 1 1 2 1 3
1 1 1
1 2
1 1 1 1 1 1
1 2
2 2 2
1 2
1 2 1 2 1 2
1 2
3
1 3 1 3
1
2
2
2
m k k k
x x x k x k x k
k k k
m m m
x k x k x k
m m m
k k k
m m m
x k x k x k
m m m
k k
m
x k x k
m m
l k A Rl v R d l v R d l v
Rl v R d l v R d l v
Rl v R d l v R d l v
Rl v R d l v
+ + +
+ + + + + +
+ + +
+ + + + + +
+ + +
+ + + + + +
+ +
+ + + +
= + + + +
+ + + + +
+ + + + +
+ +
L
L
L
( )
( ) ( )
3 3
1 2
1 3
2
1 1 1
1 2
1 1 1 1 1 1
1 2
2
...
2
k
m m
x k
m
m m m
k k k
x
m m m
m m m
x k x k x k
m m m
R d l v
Rl v R d l v R d l v v
+
+ +

+ + +

+ + + + + +
+ + +
+ +
+ + + +
L
L

( ) ( )
( ) ( )
( ) ( )
( ) ( )
( )
1 1 1 2 1 3
1 1 1 1 1 1
1 2
1 2 1 2 1 2
1 2
1 3 1 3 1 3
1 2
2
2
2
2
m
x x x k x k x k
x k x k x k
m m m
x k x k x k
m m m
x k x k x k
m m m
D k A R D R d D R d D
R D R d D R d D
R D R d D R d D
R D R d D R d D
+ + + + + +
+ + + + + +
+ + + + + +
+ + + + + +
= + + + +
+ + + + +
+ + + + +
+ + + + +
L
L
L
L

x k + L
( ) m
x
k A
1
1
1
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
L
L
1
2
2
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
1
3
3
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
1
1
1
m
x k
m
R
l
m
x k
m

+ +

+ +
1
1
1
x k
R
l
x k
+ +
+ +
2 x + 1 x +
x
l
x
L
L
L
L
2
1
1
1
1
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
2
2
1
2
1
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
2
3
1
3
1
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
3
1
2
1
2
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
3
2
2
2
2
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
2
2
2
x k
R
l
x k
+ +
+ +
Dr. sc. eljko ain

161
( ) ( )
1 1 1 1 1 1
1 2
...
2
m m m
x k x k x k
m m m
R D R d D R d D

+ + + + + +
+ + + +L
( )
( )
1 1 2 1 1 1 1 2 2
1 1
1 3 3 1 1 1
1 1
m
x x x k x k
x k x k x k x k
m m m m
m m
x k x k x k x k
m m m m
D k A R N d S R N d S R N d S
R N d S R N d S
+ + + +
+ + + + + + + +

+ + + + + + + +

= + + +



+ + +


L

( )
1 1 1 2 3 1
2 1 2 3 1
1 1 1 1
m
x x x k m
x k x k x k x k
m m m m
x k m
x k x k x k x k
m m m m
D k A R N N N N N
d S S S S S
+ +
+ + + + + + + +
+ +
+ + + + + + + +

= + + + + +



+ + + + +


L
L

1 2 3 1
( ) 1
1
1 2 3 1
1 1 1 1
2
m
x k x k x k x k
m x k m m m m
x
x x x x x
m
x k x k x k x k
x k m m m m
x x x x x
N N N N
N
k A R
D D D D D
S S S S
S
d
D D D D D

+ + + + + + + +
+ +

+ + + + + + + +
+ +


= + + + + +





+ + + + +



L
L

( )
1
1
1 1 1 1 1 1
1 2 3
1
1 2
m x k x k x k x k x k x k x k x k
x
x x x x x x x x
x k x k
x x
x k x k x k x k x k x k
x x x x x
N D N D N D N D
k A R
D D D m D D m D D m D
N D m
R
D m D
S N S N S N
d
D D D m D D m
+ + + + + + + +
+ +
+ + + + + + + + + + + +
| | | |

| | | |
' . ' . ' . ' .
|

|
' .
| |

| |
' . ' .
L
1 1
1 1
3
1
x k x k
x x x
x k x k
x x
S N
D D m D
S N m
d
D m D
+ + + +
+ + + +
| |

| |

' . ' .
|

|
' .
L

( )
1
1 1
1 2 3 1
1 2 3 1
m x k x k
x
x x
x k x k
x x
N D m m
k A R m
D D m m m m m
S N m m
d m
D D m m m m m
+ +
+ + + +
(
= + + + + +
(
' .

(
+ + + + +
(
' .

L
L

( ) 1 1
1
1 1
2 2
m x k x k x k x k
x
x x x x
N D S N m m
k A R m d m
D D D D
+ + + + + +
+ +
=



Obrazac 36

Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

162
Dobili smo obrazac (36) za izraunavanje jednokratne neto premije za odreene osobne dekurzivne
ispodgodinje rente koje su u toku jedne godine nominalno jednake, a svake naredne, u odnosu na
prethodnu godinu, osobne rente su vee, odnosno manje za jednak iznos od d novanih jedinica i
gdje se prva renta prima nakon
1
k
m
+ isplatnih perioda ( k 2 isplatna perioda, najee k 2
godine).
(2) Primjer broj 23
Osoba ivotne dobi 42 godine eli osigurati anticipativnu (dekurzivnu) dvomjesenu doivotnu
rentu, koje su u toku godine jednake, a svake sljedee vee (manje) u odnosu na prethodnu godinu
za 10,00 n.j. Kolika je jednokratna neto premija ako se prva renta isplauje po proteku (a) 18
godina (anticipativan oblik), odnosno (b) 18 godina i 2 mjeseca (dekurzivan oblik) od dana
zakljuivanja ugovora o osiguranju? Pojedinana osobna renta u prvoj godini obligacije iznosi
15.000,00 n.j.
x = 42, m = 6, d = 10,00 n.j., k = 18, R
1
= 15.000,00 n.j.
Ad. (a) anticipativne rente
( ) 1 1
1
1 1
2 2
m x k x k x k x k
x
x x x x
N D S N m m
k A R m d m
D D D D
+ + + + + +

=


&&

(6) 60 60 61 61
42
42 42 42 42
6 1 6 1
18 15.000 6 10 6
2 2
N D S N
A
D D D D

=


&&

(i) kada rente rastu
(6)
42
18 322.354, 35 A =
&&
n.j.
(ii) kada rente opadaju
(6)
42
18 319.214, 51 A =
&&
n.j.

Ad. (b) dekurzivne rente
( ) 1 1
1
1 1
2 2
m x k x k x k x k
x
x x x x
N D S N m m
k A R m d m
D D D D
+ + + + + +
+ +
=



(6) 60 60 61 61
42
42 42 42 42
6 1 6 1
18 15.000 6 10 6
2 2
N D S N
A
D D D D
+ +
=



(i) kada rente rastu
(6)
42
18 317.127, 72 . . A n j =
(ii) kada rente opadaju
(6)
42
18 314.055,13 . . A n j =
&&

(3) I kod ovog modaliteta, pored jednokratne premije mogu se uplaivati i viekratne premije sve
do trenutka poetka isplate renti (u periodu od x do x+k godine). Zbog karaktera osobnih renti, ako
osiguranik umre do poetka isplatnog perioda, osiguravajue drutvo nema obavezu isplate ovih
renti.

Dr. sc. eljko ain

163
3.2.2.1.3. Neposredno privremena osobna renta

(1) Formulacija ovog modaliteta osobne rente glasi:
Osobe ivotne dobi x godina eli osigurati (a) anticipativnu, odnosno dekurzivnu privremenu
osobnu rentu koja e se u toku godine isplaivati m puta (najee je 1 12 m < ). Rente su u toku
godine nominalno jednake, a svake sljedee u odnosu na prethodnu godinu osobne su rente vee,
odnosno manje za d novanih jedinica. Rente e se isplaivati n godina ili krae, ako eventualno
ranije nastupi smrt osiguranika. Koliko iznosi jednokratna neto premija za (a) anticipativne i (b)
dekurzivne osobne rente?
a. anticipativne ili prenumerando osobne rente
Grafiki prikaz ove rente je:

2 1
R R d =

3 1
2 R R d =

4 1
3 R R d =

L

( )
1
1
n
R R n d =

Princip ekvivalencije e se metodoloki prezentirati kao u prethodnim modalitetima.
( )
( ) ( )
( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( )
2
1 1 1 1 2
1 1 1
1 2
1
1 1 1 1 1 1 1 1
1 2
1 2 2 2
1 2
1 1 1 2 1 2 1 2
1 2
2
1 2
1 2
m
x x x x
xn
n
m m m
x n
x x x
m m m
m
n
m m m m
m
x n x x x
m m m m
l A Rl R d l v R d l v
R n d l v Rl v R d l v R d l v
R n d l v Rl v R d l v R d l v
+ +

+
+ + +

+ + + +
= + + + +
+ + + + + +

+ + + + + +

&&
L
L
L

1
x
R
l
x
1
1
1
x
m
R
l
x
m
+
+
1
2
2
x
m
R
l
x
m
+
+
1
3
3
x
m
R
l
x
m
+
+
1
1
1
m
x
m
R
l
m
x
m

+
2
1
1
1
1
x
m
R
l
x
m
+
+
2
2
1
2
1
x
m
R
l
x
m
+
+
2
3
1
3
1
x
m
R
l
x
m
+
+
2
1
1
1
1
m
x
m
R
l
m
x
m

+
L
L
L
L
( ) m
xn
A
&&
3
1
2
1
2
x
m
R
l
x
m
+
+
2
1
1
x
R
l
x
+
+
3
2
2
x
R
l
x
+
+
3
2
2
2
2
x
m
R
l
x
m
+
+
3
3
2
3
2
x
m
R
l
x
m
+
+
3
1
2
1
2
m
x
m
R
l
m
x
m

+
L
L
L
L
( )
1
1
1
1
m
x n
m
R n d
l
m
x n
m

+
( )
1
2
1
2
m
x n
m
R n d
l
m
x n
m

+
( )
1
1
1
1
x n
m
R n d
l
x n
m
+

+
L
L x n +
( )
1
1
1
1
x n
R n d
l
x n
+

+
4
3
3
x
R
l
x
+
+
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

164
( ) ( ) ( )
( )
2 1 1 1
1 2
1 2 1 1 1 1 1 1
1 2
1
1 1
1 ... 2
1
m m m m
n
m m m m
m m m m
x n x x x
m m m m
n
x
m
x n
m
R n d l v Rl v R d l v R d l v
R n d l v v


+ + + +

+
+ + + + + + +

+

L
L

( )
( ) ( )
( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( )
( ) ( )
1 1 1 1 2
1 1 1 1 1 1 1 1
1 2
1 1 1 2 1 2 1 2
1 2
1
1
1 2 1 1 1 1 1
1
2
1 2
1 2
1 ...
m
x x x x
xn
x n
x x x
m m m
m
x n x x x
m m m m
m
m
m m m
x n x x
m m m
D A R D R d D R d D
R n d D R D R d D R d D
R n d D R D R d D R d D
R n d D R D R d D v R
+ +
+
+ + +

+ + + +


+ + +
= + + + +
+ + + + + +

+ + + + + +

+ + + + +

&&
L
L
L
( )
( )
1
2
1 1
2
1
m
x
m
x n
m
d D
R n d D

+
+
+ +
+

L

( )
( ) ( )
( )
1 1 2 1 1 2 1
1 1 1 1 1 1 1 1
1 2 1 2
1 2 2 2 2 2 2
1 2 1 2
2 1
2 1
2
m
x x x x x n x x x n
xn
m m
x x x x n x x x n
m m m m m m m
m
x x x x n x x
m m m m m m
D A R D D D D d D D n D
R D D D D d D D n D
R D D D D d D D n
+ + + + + +

+ + + + + + +

+ + + + + +
( + + + + + + + +

(
+ + + + + + + + +
(
'

+ + + + + + + +

'
&&
L L
L L
L L ( )
( )
2
1 1 1 1 1 1 1 1
1 2 1 2
1
...
2 1
m
x n
m
m m m m m
x x x x n x x x n
m m m m m m m
D
R D D D D d D D n D

+

+ + + + + + +
(
+
(

+ +
(
+ + + + + + + +
(
'
L L

( )
( ) ( )
( )
( )
1 1
1 1 1 1 1 1
1
1 2 2 2 2 2
1
1 1 1 1
1
1
1
1
...
m
x x x n x x n x n
xn
x x n x x n x n
m m m m m
x x n x x n x n
m m m m m
m m m
x x n x x n
m m m
D A R N N d S S n N
R N N d S S n N
R N N d S S n N
R N N d S S
+ + + +
+ + + + + + + +
+ + + + + + + +

+ + + + +
( = +

(
+ +
(
' .
(
+ +
(
' .
+ +

+

' .
&&
( )
1 1
1
m m
x n
m m
n N

+ + +
(

(


( )
1 1 2 2 1 1
1
m m
x x n x x n x x n
m
x x n m m m m m m
xn
x x x x x x x x
N N N N N N
N N
A R
D D D D D D D D

+ + + + + + + + +
+
(

(
= + + + +

(
' .
(
' . ' . ' .

&&
L
Dr. sc. eljko ain

165
( )
( )
1 1 1
1
1
1
1
x x n x n
x n x x n m m m
x x x x x x
S S n N
n N S S
d
D D D D D D
+ + + + +
+ + +
(
(
(
+
, (
(

(
)

( ) ( )
2 2 2 1 1 1
1 1
1 1
m m m
x x n x n x x n x n
m m m m m m
x x x x x x
S S n N S S n N
d
D D D D D D

+ + + + + + + + + +
( (
( (
+ +
,
( (

( (
)
L
67

( )
( )
1
1
1 1 1
1 1 2 2
1 1
1 1
1
m
x x n x x n x n x x n x n
xn
x x x x x x x x
x x n x n
x x x
x x n x n x x x n x n
x x x x x x x
N N N N D N N D
A R
D D D m D m D D m D m D
N N D m m
R
D m D m D
S S N S N S N
d n n
D D D D m D D m D
+ + + + +
+ +
+ + + + + + +
| | |

| | |
\ . \ . \ .
|

|
\ .




&&
L
( )
( )
( )
1 1
1 1
1
1
2 2 2
1
1 1 1
1
x n x n
x x
x x x n x n x n x n
x x x x x x
x x x n x n x n x n
x x x x x x
N D
D m D
S N S N N D
d n
D m D D m D D m D
S N S N N D m m m
d n
D m D D m D D m D
+ +
+ + + + + +
+ + + + + +
|


` |
\ . )
|


` |
\ . )
|

|
\ .
L

( )
( ) ( )
1
1 1
1 1
2 2
1 1 1
1 1
2 2 2
m
x x n x n
xn
x x
x x n x x n x n x n
x x x x x
N N D m m
A R m
D D
S S N N N D m m m
d m m n n
D D D D D
+ +
+ + + + + +

= +

' .
(
+ +
(

&&

( )
( )
( )
1
1 1
1 1
2 2
1 2 1
1 1
1
2 2 2
m
x x n x n
xn
x x
x x n x x n x n
x x x x
N N D m m
A R m
D D
m m n
S S N N D m m
d m n
D D D D
+ +
+ + + + +

= +

' .
(

+ +
(

&&

Obrazac 37
Dobili smo obrazac (37) za izraunavanje jednokratne neto premije za neposredne privremene
anticipativne osobne ispodgodinje rente, koje su u toku jedne godine nominalno jednake, a svake
naredne, u odnosu na prethodnu godinu, osobne su rente vee, odnosno manje za jednak iznos od
d novanih jedinica. Rente se isplauju m puta u toku jedne godine u periodu od x do x+n godina ili
krae ako eventualno prije x+n godina nastupi smrt osiguranika.
b. dekurzivne ili postnumerando osobne rente

67
Transformacija navedenih komutativnih brojeva bit e u skladu sa poglavljem 2.4. ove knjige
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

166
Grafiki prikaz ove rente je:

2 1
R R d =

3 1
2 R R d =

4 1
3 R R d =

L

Princip ekvivalencije e se metodoloki prezentirati kao u prethodnim modalitetima.
( )
( ) ( )
( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( )
1 1 1
1 2
1 1 1 1 1 1
1 2
1 2 2 2
1 2
1 1 1 2 1 2 1 2
1 2
2 1 1
1
1 2 1 1 1 1 1
1 2
2
1 2
1 ... 2
m
m m m
x
xn
x x x
m m m
m
n
m m m m
m
x n x x x
m m m m
m m m
n
m m m
m m m
x n x x x
m m m
l A Rl v R d l v R d l v
R n d l v Rl v R d l v R d l v
R n d l v Rl v R d l v R d l
+ + +

+ + + +


+ + + +
= + + + +
+ + + + + +

+ + + + +

L
L
( ) ( ) ( )
( )
1
2
1
1
2 3
1 1 1 1 1 2 1 3
1
1 2
1
m
m
m
m
n
m
x x x
x n
m
n x
x n
v
R n d l v Rl v R d l v R d l v
R n d l v v

+ + +
+
+
+ +
+ + + + + +

+

L
L
L

( )
( ) ( )
( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( )
1 1 1 1 1 1
1 2
1 1 1 2 1 2 1 2
1 2
1 2 1 1 1 1 1 1
1 2
2
1 2
1 2
m
x
xn
x x x
m m m
m
x n x x x
m m m m
m m m m
x n x x x
m m m m
D A R D R d D R d D
R n d D R D R d D R d D
R n d D R D R d D R d D
+ + +

+ + + +

+ + + +
= + + + +
+ + + + + +

+ + + + + + +

L
L
L L

( ) ( ) ( )
1 1 1 1 1 2 1 3
1 2
x x x
x n
m
R n d D R D R d D R d D
+ + +
+
+ + + + + +

L
x
l
x
1
1
1
x
m
R
l
x
m
+
+
1
2
2
x
m
R
l
x
m
+
+
1
3
3
x
m
R
l
x
m
+
+
1
1
1
m
x
m
R
l
m
x
m

+
1
1
1
x
R
l
x
+
+
2
1
1
1
1
x
m
R
l
x
m
+
+
2
2
1
2
1
x
m
R
l
x
m
+
+
2
3
1
3
1
x
m
R
l
x
m
+
+
2
1
1
1
1
m
x
m
R
l
m
x
m

+
L
L
L
L
( ) m
xn
A
3
1
2
1
2
x
m
R
l
x
m
+
+
3
2
2
2
2
x
m
R
l
x
m
+
+
3
3
2
3
2
x
m
R
l
x
m
+
+
3
1
2
1
2
m
x
m
R
l
m
x
m

+
L
L
L
L
( )
1
1
1
1
x n
R n d
l
x n
+

+
( )
1
1
1
1
m
x n
m
R n d
l
m
x n
m

+
( )
1
2
1
2
m
x n
m
R n d
l
m
x n
m

+
L
L
3
3
3
x
R
l
x
+
+
( )
1
1
x n
R n d
l
x n
+

+
Dr. sc. eljko ain

167
( )
1
1
x n
R n d D
+
+


( )
( )
( )
1 1 1 1 1 1 1 1
1 2 1 2
1 2 2 2 2 2 2 2
1 2 1 2
1 1 1 1 1
1 2
2 1
2 1
m
x m m
xn
x x x x n x x x n
m m m m m m m
m m
x x x x n x x x n
m m m m m m m
m m m
x x x x n
m m m
D A R D D D D d D D n D
R D D D D d D D n D
R D D D D

+ + + + + + +

+ + + + + + +

+ + + +
| | (
=
| (
'
| | (

| (
'

L L
L L
L
L ( )
( ) ( )
1 1 1
1 2
1 1 2 3 2 3
2 1
2 1
m m
x x x n
m m m m
x x x x n x x x n
d D D n D
R D D D D d D D n D

+ + +
+ + + + + + +
| | (

| (
'
(

L
L L

( )
( )
( )
( )
1 1 1 1 1 1
1
1 2 2 2 2 2
1
1 1 1 1 1 1
1
1 1
1
1
...
1
m
x
xn
x x n x x n x n
m m m m m
x x n x x n x n
m m m m m
m m m m m
x x n x x n x n
m m m m m
x x
D A R N N d S S n N
R N N d S S n N
R N N d S S n N
R N N
+ + + + + + + +
+ + + + + + + +

+ + + + + + + +
+ +
| | (
=
| (
'
| | (

| (
'

| | (

| (
'
( ) ( )
1 2 1 1
1
n x x n x n
d S S n N
+ + + + + +
(


( )
1 1 2 2 1 1
1 1
1
m m
x x n x x n x x n
m
m m m m m m x x n
xn
x x x x x x x x
N N N N N N
N N
A R
D D D D D D D D

+ + + + + + + + +
+ + +
( | | | | | |
| |
( | | |
=
|
( | | |
' | | |
(
' ' '
L

( ) ( )
( )
( )
1 1 1 2 2 2
1 1
1 1 1
1
1 2 1
1 1
...
1
1
...
x x n x n x x n x n
m m m m m m
x x x x x x
m m m
x x n x n
x n m m m x x n
x x x x x x
S S n N S S n N
d
D D D D D D
S S n N
n N
S S
d
D D D D D D
+ + + + + + + + + +

+ + + + +
+ + + + +
( (
( (
+ +
,
( (

( (

)
(
(
(
+ +
, (
(

(
)
68

( )
1
1
1 1 2 2
1 1
1
m
x x n x n x x n x n
xn
x x x x x x
x x n x n x x n x n
x x x x x x
N N D N N D
A R
D m D m D D m D m D
N N D N N D m m
R
D m D m D D D D
+ + + +
+ + + +
(
= + + + + +
(
( ' . ' .

(
+ + + +
(
( ' . ' .
L
( )
1 1
1 1 1
1
x x x n x n x n x n
x x x x x x
S N S N N D
d n
D m D D m D D m D
+ + + + + +
(

+
(
(
' .


68
Transformacija navedenih komutativnih brojeva bit e u skladu sa 2.4. ove knjige
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

168
( )
( )
( )
1 1
1 1
1 1
2 2 2
1
1 1 1
1
1
x x x n x n x n x n
x x x x x x
x x x n x n x n x n
x x x x x x
x x x n x n x n x n
x x x x x x
S N S N N D
d n
D m D D m D D m D
S N S N N D m m m
d n
D m D D m D D m D
S N S N N D
d n
D D D D D D
+ + + + + +
+ + + + + +
+ + + + + +
( | |

( |
( '
( | |

( |
( '
( | |

|
'
L
(
(

( )
( )
( )
1
1 1
1 1
2 2
1 2 1
1 1
1
2 2 2
x n
m
x x n x n
x x
x x n x x n x n
x x x x
N N D m m
A R m
D D
m m n
S S N N D m m
d m n
D D D D
+ +
+ + + + +
+ +
= +

' .
( +
+ +
+ +
(


Obrazac 38
Dobili smo obrazac (38) za izraunavanje jednokratne neto premije za neposredne privremene
dekurzivne osobne ispodgodinje rente, koje su u toku jedne godine nominalno jednake, a svake
naredne, u odnosu na prethodnu godinu, osobne su rente vee, odnosno manje za jednak iznos od
d novanih jedinica. Rente se isplauju m puta u toku jedne godine u periodu od x do x+n godina ili
krae ako eventualno prije x+n godina nastupi smrt osiguranika.
(2) Primjer broj 24.
Osoba ivotne dobi 62 godine eli osigurati neposrednu tromjesenu anticipativnu (odnosno
dekurzivnu) osobnu rentu u toku narednih 8 godina. Kolika je jednokratna neto premija ako se
rente iz godine u godinu poveavaju (odnosno smanjuju) za 1.000,00 n.j. i ako rente u toku prve
godine isplate iznose pojedinano po 50.000,00 n.j.?
x = 62, m = 4, n = 8, d = 1.000,00 n.j., R
1
= 50.000,00 n.j.
Ad. (a) anticipativne rente
( )
( )
( )
1
1 1
1 1
2 2
1 2 1
1 1
1
2 2 2
m
x x n x n
xn
x x
x x n x x n x n
x x x x
N N D m m
A R m
D D
m m n
S S N N D m m
d m n
D D D D
+ +
+ + + + +

= +

' .
(

+ +
(

&&

( )
( )
( )
4
62 70 70
628
62 62
63 70 63 70 70
62 62 62 62
4 1 4 1
50.000 4
2 2
4 1 2 4 8 1
4 1 4 1
1.000 4 8 1
2 2 2
N N D
A
D D
S S N N D
D D D D

= +

' .
(

+ +
(

&&

(i) kada rente rastu
(4)
62 8
1.274.486, 26 A =
&&
n.j.
(ii) kada rente opadaju
(4)
62 8
1.126.874, 71 A =
&&
n.j.
Dr. sc. eljko ain

169
Ad. (b) dekurzivne rente
( )
( )
( )
1
1 1
1 1
2 2
1 2 1
1 1
1
2 2 2
x n
m
x x n x n
x x
x x n x x n x n
x x x x
N N D m m
A R m
D D
m m n
S S N N D m m
d m n
D D D D
+ +
+ + + + +
+ +
= +

' .
( +
+ +
+ +
(


( )
( )
( )
628
4
62 70 70
62 62
63 70 63 70 70
62 62 62 62
4 1 4 1
50.000 4
2 2
4 1 2 4 8 1
4 1 4 1
1.000 4 8 1
2 2 2
N N D
A
D D
S S N N D
D D D D
+ +
= +

' .
( +
+ +
+ +
(


(i) kada rente rastu
(4)
62 8
1.240.703, 60 A = n.j.
(ii) kada rente opadaju
(4)
62 8
1.104.176, 99 A = n.j.

3.2.2.1.4. Odgoene privremene osobne rente

(1) Formulacija ovog modaliteta osobne rente glasi:
Osoba ivotne dobi x godina eli osigurati (a) anticipativnu, odnosno (b) dekurzivnu odgoenu
privremenu osobnu rentu koja e se u toku jedne godine isplaivati m puta (najee je 1 12 m < )
u toku n godina ili krae ako eventualno ranije nastupi smrt osiguranika. Rente su u toku godine
nominalno jednake, a svake sljedee u odnosu na prethodnu godinu osobne su rente vee,
odnosno manje za d novanih jedinica. Prva renta od R
1
novanih jedinica prima se nakon proteka k
perioda ( k 2 isplatna perioda, najee godina) od dana uplate premije. Koliko iznosi jednokratna
neto premija?
a. anticipativan oblik primanja osobne rente
Grafiki prikaz ove rente je:


1 x + 2 x +
1 x k +
L
( ) m
xn
k A
&&
L
L
1
1
1
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
1
2
2
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
1
3
3
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
1
1
1
m
x k
m
R
l
m
x k
m

+ +

+ +
x
l
x
1
1
1
x
R
l
x
+
+
2
1
1
x k
R
l
x k
+ +
+ +
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

170


2 1
R R d =

3 1
2 R R d =

L

( )
1
1
n
R R n d =

Princip ekvivalencije e se metodoloki prezentirati kao u prethodnim modalitetima.
( ) ( )
( ) ( )
( ) ( )
( )
( ) 1 2
1 1 1 1 2
1 1
1
1
1 1 1 1 1 1
1
1 1
2
1 1 1 1
2
2
1 2 1 2
1
2
1
2 1
m k k k
x x k x k x k
xn
k k
k n
m m
x k n
x k x k
m m
m
k k n
m m
m
x k x k n
m m
k k
m
x k x k
m m
l k A Rl v R d l v R d l v
R n d l v Rl v R d l v
R d l v R n d l v
Rl v R d l v
+ +
+ + + + +
+ +
+
+ +
+ + + +

+ +

+ + + +
+
+ + + +
= + + + +
+ + + +

+ + + +

+ +
&&
L
L
( )
( )
( ) ( )
( )
2 2
1 2
1 2
2
2 1
1 2 1 1
1 1
1 2
1 1 1 1
1 2
1
1 1
2
1 ...
2
1
k
m m
x k
m
m m
k n k
m m
m m
x k n x k
m m
m m
k k
m m
m m
x k x k
m m
k n
x
m
x k n
m
R d l v
R n d l v Rl v
R d l v R d l v
R n d l v v
+ +
+ +

+ +

+ + + +

+ +

+ + + +
+
+ +
+ + +
+ + + +

+ + + +
+

L
L

( ) ( )
( ) ( )
( ) ( )
( ) ( )
( )
1 1 1 1 2
1 1 1 1 1 1
1
1 1 1 1
2
1 2 1 2 1 2
1 2
2
1
2 1
2
m
x x k x k x k
xn
x k n
x k x k
m m
m
x k x k n
m m
x k x k x k
m m m
D k A R D R d D R d D
R n d D R D R d D
R d D R n d D
R D R d D R d D
+ + + + +
+ +
+ + + +

+ + + +
+ + + + + +
= + + + +
+ + + +

+ + + +

+ + + + +
&&
L
L
L

L
L
x k n + +
( )
1
1
1
1
m
x k n
m
R n d
l
m
x k n
m

+ +

+ +
( )
1
2
1
2
m
x k n
m
R n d
l
m
x k n
m

+ +

+ +
( )
1
1
1
1
x k n
m
R n d
l
x k n
m
+ +

+ +
( )
1
1
1
1
x k n
R n d
l
x k n
+ +

+ +
L
L
3
1
2
1
2
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
2
2
1
2
1
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
2
3
1
3
1
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
2
1
1
1
1
m
x k
m
R
l
m
x k
m

+ +

+ +
2
1
1
1
1
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
2
x k
R
l
x k
+
+
3
2
2
x k
R
l
x k
+ +
+ +
Dr. sc. eljko ain

171
( ) ( )
( ) ( )
1 2 1 1 1 1
1
1 1 1 1
2
1 ...
2 1
m m m
x k n x k x k
m m m
m
x k x k n
m m
R n d D R D R d D
R d D R n d D

+ + + + + +

+ + + +
+ + + + +

+ + +

L

( ) ( )
( )
1 1
1
m
x x k x k n x k x k n x k n
xn
D k A R N N d S S n N
+ + + + + + + + +
= +

&&

( )
( )
( )
1 1 1 1 1 1
1
1 2 2 2 2 2
1
1 1 1 1 1
1
1
1
1
x k x k n x k x k n x k n
m m m m m
x k x k n x k x k n x k n
m m m m m
m m m m m
x k x k n x k x k n x k n
m m m m
R N N d S S n N
R N N d S S n N
R N N d S S n N
+ + + + + + + + + + + + +
+ + + + + + + + + + + + +

+ + + + + + + + + + + + +
(
+ +
(
' .
(
+ + +
(
' .

+

' .
L
1
m

(
(

69

( )
( )
( ) 1
1
1
1 1
1
1
1 1
1 1 1
1
m x k x k n x k x k n x k n
xn
x x x x x
x k x k x k n x k n
x x x x
x k x k x k n x k n x k n x k n
x x x x x x
x
N N S S N
k A R d n
D D D D D
N D N D
R
D m D D m D
S N S N N D
d n
D m D D m D D m D
N
R
+ + + + + + + + +
+ + + + + +
+ + + + + + + + + + + +
(
= +
(
' .

+ +

' .
(
+ +
(
( ' .
+
&&
( )
1 1
1
1 1
2 2
2 2 2
1
1 1
1
k x k x k n x k n
x x x x
x k x k x k n x k n x k n x k n
x x x x x x
x k x k x k n x k n
x x x x
x k x k x k n
x x
D N D
D m D D m D
S N S N N D
d n
D m D D m D D m D
N D N D m m
R
D m D D m D
S N S m
d
D m D
+ + + + + +
+ + + + + + + + + + + +
+ + + + + +
+ + + + + +

+

' .
(
+ + +
(
( ' .

+ +

' .


L
( )
1 1
1
x k n x k n x k n
x x x x
N N D m m
n
D m D D m D
+ + + + + +
(
+
(
( ' .


( ) ( )
( )
1
1 1
1 1
2 2
1 1 1
1 1
2 2 2
m x k x k n x k n x k
xn
x x x
x k x k n x k x k n x k n x k n
x x x x x
N N D D m m
k A R m
D D D
S S N N N D m m m
d m m n n
D D D D D
+ + + + + +
+ + + + + + + + + + + +

= +

' .
(
+ +
(

&&


69
Transformacija navedenih komutativnih brojeva bit e u skladu sa poglavljem 2.4. ove knjige
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

172
( )
( )
( )
1
1 1
1 1
2 2
1 2 1
1 1
1
2 2 2
m x k x k n x k n x k
xn
x x x
x k x k n x k x k n x k n
x x x x
N N D D m m
k A R m
D D D
m m n
S S N N D m m
d m n
D D D D
+ + + + + +
+ + + + + + + + + +

= +

' .
(

+ +
(

&&

Obrazac 39
Dobili smo obrazac (39) za izraunavanje jednokratne neto premije za odgoene privremene
anticipativne osobne ispodgodinje rente, koje su u toku jedne godine nominalno jednake, a svake
naredne, u odnosu na prethodnu godinu, osobne su rente vee, odnosno manje za jednak iznos od
d novanih jedinica. Rente se isplauju u periodu od x + k do x + k + n godina ili krae, ako
eventualno ranije godina nastupi smrt osiguranika u toku isplatnog perioda osobnih renti.
b. dekurzivne ili postnumerando osobna renta
Grafiki prikaz ove rente je:

2 1
R R d =

3 1
2 R R d =

L

( )
1 1
2
n
R R n d

=

L
L
( )
1
1
1
1
m
x k n
m
R n d
l
m
x k n
m

+ +

+ +
( )
1
2
1
2
m
x k n
m
R n d
l
m
x k n
m

+ +

+ +
( )
1
1
1
1
x k n
m
R n d
l
x k n
m
+ +

+ +
( )
1
1
x k n
R n d
l
x k n
+ +

+ +
( )
1
1
x k n
R n d
l
x k n
+ +

+ +
L
L
3
1
2
1
2
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
2
2
1
2
1
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
2
3
1
3
1
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
2
1
1
1
1
m
x k
m
R
l
m
x k
m

+ +

+ +
2
1
1
1
1
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
2
2
2
x k
R
l
x k
+ +
+ +
1 x + 2 x + 1 x k + x k + L
( ) m
xn
k A
L
L
1
1
1
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
1
2
2
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
1
3
3
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
1
1
1
m
x k
m
R
l
m
x k
m

+ +

+ +
1
1
1
x k
R
l
x k
+ +
+ +
x
l
x
Dr. sc. eljko ain

173
( )
1
1
n
R R n d =

Princip ekvivalencije e se metodoloki prezentirati kao u prethodnim modalitetima.
( ) ( )
( ) ( )
( ) ( )
1 1 1
1 2
( )
1 1 1 1 1 1
1 2
1 2 2
1
1 1 1 2 1 2
1
2 2
2
1 2 1 2
2
2
1
2 1
k k k
m
m m m
x
xn
x k x k x k
m m m
m
k n k k
m m m
m
x k n x k x k
m m m
m
k k n
m m
m
x k x k n
m m
l k A Rl v R d l v R d l v
R n d l v Rl v R d l v
R d l v R n d l v
+ + +
+ + + + + +

+ + +

+ + + + + +

+ +

+ + + +
= + + + +
+ + + +

+ + + +

L
L

( ) ( )
( )
( ) ( )
( )
3 3 3
1 2
1 3 1 3 1 3
1 2
3 1
1 3 1 1
1 1
1 2
1 1 1 1
1 2
1
1 1 1 1
2
1
2
1
k k k
m m m
x k x k x k
m m m
m m
k n k
m m
m m
x k n x k
m m
m m
k k
m m
m m
x k x k
m m
k n
k
m
x k
x k n
m
Rl v R d l v R d l v
R n d l v Rl v
R d l v R d l v
R n d l v Rl v
+ + +
+ + + + + +

+ +

+ + + +

+ +

+ + + +
+
+ +
+ +
+ + + + +
+ + + +

+ + + +
+ +

L
L
L
( )
( ) ( )
1 2
1 2
3
1 3 1
2 1
k
x k
k k n x
x k x k n
R d l v
R d l v R n d l v v
+ +
+ +
+ +
+ + + +
+ +
+ + +

L

( ) ( )
( ) ( )
( ) ( )
( ) ( )
( )
( )
1 1 1 1 1 1
1 2
1 1 1 2 1 2
1
1 2 1 2
2
1 3 1 3 1 3
1 2
1 3
2
1
2 1
2
1
m
x
xn
x k x k x k
m m m
m
x k n x k x k
m m m
m
x k x k n
m m
x k x k x k
m m m
m
x k n
m
D k A R D R d D R d D
R n d D R D R d D
R d D R n d D
R D R d D R d D
R n d D
+ + + + + +

+ + + + + +

+ + + +
+ + + + + +

+ +
= + + + +
+ + + +

+ + + +

+ + + + +
+ +

L
L
L
( ) ( )
( ) ( )
( ) ( )
1 1
1 1 1 1
1 2
1 1 1 1 1 2
1 3 1
2
1
2 1
m
x k
m
m m
x k x k
m m
x k x k
x k n
m
x k x k n
R D
R d D R d D
R n d D R D R d D
R d D R n d D

+ +

+ + + +
+ + + +
+ +
+ + + +
+ +
+ + + +
+ + + +

+ + +

L
L
L

( )
( )
( )
1 1 1 1 1 1
1
1 2 2 2 2 2
1
1
1
m
x
xn
x k x k n x k x k n x k n
m m m m m
x k x k n x k x k n x k n
m m m m m
D k A R N N d S S n N
R N N d S S n N
+ + + + + + + + + + + + +
+ + + + + + + + + + + + +
(
= +
(
' .
(
+ +
(
' .

Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

174
( )
( )
( ) ( )
1 3 3 3 3 3
1
1 1 1 1 1 1
1
1 1 1 2 1 1
1
1
1
x k x k n x k x k n x k n
m m m m m
m m m m m
x k x k n x k x k n x k n
m m m m m
x k x k n x k x k n x k n
R N N d S S n N
R N N d S S n N
R N N d S S n N
+ + + + + + + + + + + + +

+ + + + + + + + + + + + +
+ + + + + + + + + + + + +
(
+ + +
(
' .
(
+ +
(
' .
( +

L
70

( )
( )
1
1 1
1
1 1
1 1
1 1 1
1
2 2
2
m x k x k x k n x k n
xn
x x x x
x k x k x k n x k n x k n x k n
x x x x x x
x k x k x k n x k n
x x x x
x k x k x
x x
N D N D
k A R
D m D D m D
S N S N N D
d n
D m D D m D D m D
N D N D
R
D m D D m D
S N S
d
D m D
+ + + + + +
+ + + + + + + + + + + +
+ + + + + +
+ + + +

= +

' .
(
+ +
(
( ' .

+ +

' .
( )
( )
1
1 1
1
2 2
1
3 3
3 3 3
1
1
k n x k n x k n x k n
x x x x
x k x k x k n x k n
x x x x
x k x k x k n x k n x k n x k n
x x x x x x
x k x k
x
N N D
n
D m D D m D
N D N D
R
D m D D m D
S N S N N D
d n
D m D D m D D m D
N D m
R
D m D
+ + + + + + + +
+ + + + + +
+ + + + + + + + + + + +
+ +
(
+ +
(
(
' .

+ +

' .
(
+ + +
(
( ' .

+
L
( )
( )
1 1
1
1 1
1
1 1 1
1
1
x k n x k n
x x x
x k x k x k n x k n x k n x k n
x x x x x x
x k x k x k n x k n
x x x x
x k x k x k n x k n x
x x x x
N D m
D m D
S N S N N D m m m
d n
D m D D m D D m D
N D N D
R
D D D D
S N S N N
d n
D D D D
+ + + +
+ + + + + + + + + + + +
+ + + + + +
+ + + + + + + + +

+

' .
(

+ +
(
(
' .

+ +

' .
+
k n x k n
x x
D
D D
+ + +
(

(
( ' .

( )
( )
( )
1
1 1
1 1
2 2
1 2 1
1 1
1
2 2 2
m x k x k n x k n x k
xn
x x x
x k x k n x k x k n x k n
x x x x
N N D D m m
k A R m
D D D
m m n S S N N D m m
d m n
D D D D
+ + + + + +
+ + + + + + + + + +
|

|
\ .





Obrazac 40

70
Transformacija navedenih komutativnih brojeva bit e u skladu sa poglavljem 2.4. ove knjige
Dr. sc. eljko ain

175
Dobili smo obrazac (40) za izraunavanje jednokratne neto premije za odgoene privremene
dekurzivne rente, koje su u toku jedne godine nominalno jednake, a svake naredne, u odnosu na
prethodnu godinu, osobne su rente vee, odnosno manje za jednak iznos od d novanih jedinica.
Rente se isplauju u periodu od x + k do x + k + n godina ili krae, ako eventualno ranije nastupi
smrt osiguranika u toku isplatnog perioda osobnih renti.
(2) Primjer broj 25.
Osoba ivotne dobi 43 godine eli osigurati anticipativnu, odnosno dekurzivnu polugodinju osobnu
rentu koju e primati u toku 20 godina, s tim da su rente u prvoj godini primanja po 60.000,00 n.j.,
a svake sljedee godine rente su vee (odnosno manje), u odnosu na prethodnu godinu, za
1.000,00 n.j. Prva renta se isplauje (a) 17 godina od poetka obligacije u 43. godini ivota
(anticipativan oblik), odnosno (b) 17 godina i 6 mjeseci od poetka obligacije (dekurzivan oblik).
Kolika je jednokratna neto premija za sluaj pod (a), odnosno (b)?
x = 43, m = 2, n = 20, R
1
= 60.000,00 n.j., d = 1.000,00 n.j., k = 17
Ad. (a) anticipativne rente
( )
( )
( )
1
1 1
1 1
2 2
1 2 1
1 1
1
2 2 2
m x k x k n x k n x k
xn
x x x
x k x k n x k x k n x k n
x x x x
N N D D m m
k A R m
D D D
m m n S S N N D m m
d m n
D D D D
+ + + + + +
+ + + + + + + + + +
|

|
\ .




&&

( )
( )
( 2) 60 80 80 60
4317
43 43 43
61 80 61 80 80
43 43 43 43
2 1 2 1
17 60.000 2
2 2
2 1 2 2 20 1
2 1 2 1
1.000 2 20 1
2 2 2
N N D D
A
D D D
S S N N D
D D D D
|

|
\ .




&&

(i) kada rente rastu
(2)
4317
17 482.080, 50 A =
&&
n.j.
(ii) kada rente opadaju
(2)
4317
17 387.440, 77 A =
&&
n.j.

Ad. (b) dekurzivne rente
( )
( )
( )
1
1 1
1 1
2 2
1 2 1
1 1
1
2 2 2
m x k x k n x k n x k
xn
x x x
x k x k n x k x k n x k n
x x x x
N N D D m m
k A R m
D D D
m m n S S N N D m m
d m n
D D D D
+ + + + + +
+ + + + + + + + + +
|

|
\ .





( )
( )
( 2) 60 80 80 60
4317
43 43 43
61 80 61 80 80
43 43 43 43
2 1 2 1
17 60.000 2
2 2
2 1 2 2 20 1
2 1 2 1
1.000 2 20 1
2 2 2
N N D D
A
D D D
S S N N D
D D D D
|

|
\ .





Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

176
(i) kada rente rastu
( 2)
4317
17 460.360,86 A = n.j.
(ii) kada rente opadaju
( 2)
4317
17 370.695, 01 A = n.j.
(3) Kao i kod svih modaliteta odgoenih osobnih renti, i u tekuem razmatranom modalitetu,
pored plaanja jednokratne premije mogue je plaanje i viekratnih premija, sa periodom
plaanja, u principu, do maksimalno poetka isplatnog perioda osobnih renti.

3.2.2.2. Rente se mijenjaju po zakonitostima geometrijske progresije

Kod ovog modela osobne rente su nominalno jednake unutar jedne obraunske godine, a svake
naredne, u odnosu na prethodnu godinu, osobne rente su vee, odnosno manje za isti procenat p',
odnosno za q puta
'
1
100
p
q

=


.

3.2.2.2.1. Neposredna doivotna osobna renta

(1) Formulacija ovog modaliteta osobne rente glasi:
Osoba ivotne dobi x godina eli osigurati neposrednu doivotnu osobnu rentu koja e se u toku
godine isplaivati m puta (najee je 1 12 m < ). Rente su u toku jedne godine nominalno
jednake, a svake sljedee u odnosu na prethodnu godinu, osobne su rente vee, odnosno manje za
odreeni procent p', odnosno q puta. Koliko treba uplatiti na ime jednokratne neto premije ako se
osobne rente primaju (a) poetkom isplatnog perioda (anticipativne ili prenumerando osobne
rente), odnosno (b) na kraju isplatnog perioda (dekurzivne ili postnumerando osobne rente)?
a. anticipativne ili prenumerando osobne rente
Grafiki prikaz ove rente je:


2
1
1
1
1
m
x
m
R
l
m
x
m

+
3
1
2
1
2
x
m
R
l
x
m
+
+
3
2
2
2
2
x
m
R
l
x
m
+
+
3
3
2
3
2
x
m
R
l
x
m
+
+
3
1
2
1
2
m
x
m
R
l
m
x
m

+
L
L
L
L
4
3
3
x
R
l
x
+
+
3
2
2
x
R
l
x
+
+
1
1
1
x
m
R
l
x
m
+
+
1
2
2
x
m
R
l
x
m
+
+
1
3
3
x
m
R
l
x
m
+
+
1
1
1
m
x
m
R
l
m
x
m

+
2
1
1
1
1
x
m
R
l
x
m
+
+
2
2
1
2
1
x
m
R
l
x
m
+
+
2
3
1
3
1
x
m
R
l
x
m
+
+
L
L
L
L
( ) m
x
A
&&
2
1
1
x
R
l
x
+
+
1
x
R
l
x
Dr. sc. eljko ain

177
2 1
R R q =

2
3 1
R R q =

3
4 1
R R q =

L

Princip ekvivalencije e se metodoloki prezentirati kao u prethodnim ispodgodinjim modalitetima
osobnih renti.
( )
1 1 1
1 2
2 2 3 3 2
1 1 1 1 2 1 3 1 1 1 1 1 1
1 2
2 2 2 3 3 3
1 2 1 2
2 2
1 2 1 2 1 2 1 3 1 3 1 3
1 2 1 2
1
1 1 1 1
1
m
m m m
x x x x x x
x x x
m m m
m m m m m m
x x x x x x
m m m m m m
m
m
m m
x x
m m
l A Rl R ql v R q l v R q l v Rl v R ql v R q l v
Rl v R ql v R q l v Rl v R ql v R q l v
Rl v R ql
+ + +
+ + +
+ + + + + +


+ +
= + + + + + + + + +
+ + + + + + + + +
+ +
&&
L L
L L
1 1
1 2
2
1 1
2
m m
x
m m
m
x
m
v R q l v v

+
+ +L

( ) 2 3 2
1 1 1 1 2 1 3 1 1 1 1 1 1
1 2
2 2
1 2 1 2 1 2 1 3 1 3 1 3
1 2 1 2
2
1 1 1 1 1 1
1 2
m
x x x x x x
x x x
m m m
x x x x x x
m m m m m m
m m m
x x x
m m m
D A R D R qD R q D R q D R D R qD R q D
R D R qD R q D R D R qD R q D
R D R qD R q D
+ + +
+ + +
+ + + + + +

+ + +
= + + + + + + + + +
+ + + + + + + + +
+ + + +
&&
L L
L L
L

( )
1 1 2 3 1
m
x x x m
x x x x
m m m m
D A R N N N N N

+ + + +

= + + + + +


&&
L

( )
1 2 3 1
1
m
x x x x
m
x m m m m
x
x x x x x
N N N N
N
A R
D D D D D

+ + + +


= + + + + +



&&
L
71

( )
1
1 2 3 1
m
x x x x x
x
x x x x x
N N N N N m
A R
D D m D m D m D m
( | | | | | | | |
=
( | | | |
( ' ' ' '
&&
L

( )
1
1
2
m
x
x
x
N m
A R m
D

=


&&

Obrazac 41
Dobili smo obrazac (41) za izraunavanje jednokratne neto premije za neposredne doivotne
osobne anticipativne ispodgodinje rente, koje su u toku jedne godine nominalno jednake, a svake
naredne, u odnosu na prethodnu godinu, osobne su rente vee, odnosno manje za procent p',
odnosno za q puta.
b. dekurzivne ili postnumerando osobne rente
Grafiki prikaz ove rente je:

71
Transformacija navedenih komutativnih brojeva bit e u skladu sa poglavljima 2.4. i 2.5. ove knjige
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

178

2 1
R R q =

2
3 1
R R q =

3
4 1
R R q =

L

Princip ekvivalencije e se metodoloki prezentirati kao u prethodnim ispodgodinjim modalitetima
osobnih renti.
1 1 1 2 2 2
1 2 1 2
( ) 2 2
1 1 1 1 1 1 1 2 1 2 1 2
1 2 1 2
3 3 3 1 1 1
1 2 1 2
2 2
1 3 1 3 1 3 1 1 1 1 1 1
1 2 1 2
1 1 1
m
m m m m m m
x x
x x x x x x
m m m m m m
m m m
m m m m m m
m m m
x x x x x x
m m m m m m
x
l A Rl v R ql v R q l v Rl v R ql v R q l v
Rl v R ql v R q l v Rl v R ql v R q l v
Rl v R
+ + + + + +


+ + + + + +
+
= + + + + + + + +
+ + + + + + + + +
+ +
L L
L L
2 2 3
2 1 3
x
x x
ql v R q l v v
+ +
+ +L

( ) 2 2
1 1 1 1 1 1 1 2 1 2 1 2
1 2 1 2
2 2
1 3 1 3 1 3 1 1 1 1 1 1
1 2 1 2
2
1 1 1 2 1 3
m
x x
x x x x x x
m m m m m m
m m m
x x x x x x
m m m m m m
x x x
D A R D R qD R q D R D R qD R q D
R D R qD R q D R D R qD R q D
R D R qD R q D
+ + + + + +

+ + + + + +
+ + +
= + + + + + + + +
+ + + + + + + + +
+ + + +
L L
L L
L

( ) 1
1 1 2 3 1
m x
x x m
x x x x
m m m m
N
D A R N N N N
q
+

+ + + +

= + + + + +


L

1 2 3 1
( ) 1
1
m
x x x x
m m m m m x
x
x x x x x
N N N N
N
A R
D D D D qD

+ + + +
+


= + + + + +



L
72

( ) 1
1
1 2 3 1
m x x x x x
x
x x x x x
N N N N N m
A R
D m D m D m D m qD
+
( | | | | | | | |
=
( | | | |
( ' ' ' '
L


72
Transformacija navedenih komutativnih brojeva bit e u skladu sa poglavljima 2.4. i 2.5. ove knjige
1
1
1
x
m
R
l
x
m
+
+
1
2
2
x
m
R
l
x
m
+
+
1
3
3
x
m
R
l
x
m
+
+
1
1
1
m
x
m
R
l
m
x
m

+
2
1
1
1
1
x
m
R
l
x
m
+
+
2
2
1
2
1
x
m
R
l
x
m
+
+
2
3
1
3
1
x
m
R
l
x
m
+
+
L
L
L
L
( ) m
x
A
x
l
x
1
1
1
x
R
l
x
+
+
2
1
1
1
1
m
x
m
R
l
m
x
m

+
3
1
2
1
2
x
m
R
l
x
m
+
+
3
2
2
2
2
x
m
R
l
x
m
+
+
3
3
2
3
2
x
m
R
l
x
m
+
+
3
1
2
1
2
m
x
m
R
l
m
x
m

+
L
L
L
L
4
1
3
1
3
x
m
R
l
x
m
+
+
2
2
2
x
R
l
x
+
+
3
3
3
x
R
l
x
+
+
Dr. sc. eljko ain

179
( )
( ) 1
1
1
1
2
m x x
x
x x
N N m
A R m
D qD
+

= +



Obrazac 42
Dobili smo obrazac (42) za izraunavanje jednokratne neto premije za neposredne doivotne
osobne dekurzivne ispodgodinje rente, koje su u toku jedne godine nominalno jednake, a svake
naredne, u odnosu na prethodnu godinu, osobne su rente vee, odnosno manje za procent p',
odnosno za q puta.
(2) Primjer broj 26.
Osoba ivotne dobi 85 godine eli osigurati neposrednu doivotnu mjesenu (a) anticipativnu,
odnosno (b) dekurzivnu osobnu rentu. Renta e u prvoj godini iznositi po 5.000,00 n.j., a svake
naredne godine, u odnosu na prethodnu godinu, osobne e rente rasti (odnosno opadati), za 3%.
Koliko iznosi jednokratna neto premija za sluaj pod (a), i pod (b)?
x = 85, m = 12, R
1
= 5.000,00 n.j., p' = 3% , q = 1,03 kada rente rastu, odnosno q = 0,97 kada rente
opadaju
Ad. (a) anticipativne rente
( )
1
1
2
m
x
x
x
N m
A R m
D

=


&&

( ) 12
85
85
85
12 1
5.000 12
2
N
A
D

=


&&

( )
2 3 4 5
12
85 86 87 88 89 90
85
85
11
5.000 12
2
D qD q D q D q D q D
A
D
+ + + + +
=


&&

(i) kada rente rastu
( ) 12
85
181.082, 67 A =
&&
n.j.
(ii) kada rente opadaju
( ) 12
85
161.144, 86 A =
&&
n.j.

Ad. (b) dekurzivne rente
( )
( ) 1
1
1
1
2
m x x
x
x x
N N m
A R m
D qD
+

= +



( )
(12) 85 86
85
85 85
12 1
5.000 12 1
2
N N
A
D qD

= +



2 3 4 5 2 3 4 5
(12) 85 86 87 88 89 90 86 87 88 89 90
85
85 85
11
5.000 11
2
D qD q D q D q D q D qD q D q D q D q D
A
D qD
+ + + + + + + + +
= +



(i) kada rente rastu
(12)
85
175.701, 30 A = n.j.
(ii) kada rente opadaju
(12)
85
156.476, 41 A = n.j.
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

180
3.2.2.2.2. Odgoena doivotna osobna renta

(1) Formulacija ovog modaliteta osobne rente glasi:
Osoba ivotne dobi x godina eli osigurati odgoenu doivotnu osobnu rentu koja e se u toku
godine isplaivati m puta (najee je 1 12 m < ). Rente su u toku jedne godine nominalno
jednake, a svake sljedee u odnosu na prethodnu godinu, osobne su rente vee, odnosno manje za
odreeni procent p', odnosno za q puta. Prva renta od R
1
novanih jedinica prima se nakon proteka
k isplatnih perioda ( 2 k isplatna perioda, najee godine) od dana uplate premije. Rente se
primaju u (a) anticipativnom, odnosno (b) dekurzivnom obliku. Koliko iznosi jednokratna neto
premija?
a. anticipativni oblik primanja osobne rente
Grafiki prikaz ove rente je:

2 1
R R q =

2
3 1
R R q =

3
4 1
R R q =

L

Princip ekvivalencije e se metodoloki prezentirati kao u prethodnim ispodgodinjim modalitetima
osobnih renti.
( )
1 1 1
1 2
1 2 2 2
1 1 1 1 2 1 1 1 1 1 1
1 2
2 2 2 3 3
1 2 1
2 2
1 2 1 2 1 2 1 3 1 3 1
1 2 1
k k k
m k k k
m m m
x x x k x k x k
x k x k x k
m m m
k k k k k
m m m m m
x k x k x k x k x k x k
m m m m m
l k A R l v R ql v R q l v R l v R ql v R q l v
Rl v R ql v R q l v Rl v R ql v R q l
+ + +
+ +
+ + + + +
+ + + + + +
+ + + + +
+ + + + + + + + + + + +
= + + + + + + + +
+ + + + + + +
&&
L L
L
3
2
3
2
1 1 1
1 2
2
1 1 1 1 1 1
1 2
k
m
m
m m m
k k k
x
m m m
m m m
x k x k x k
m m m
v
Rl v R ql v R q l v v
+

+ + +

+ + + + + +
+ +
+ + + +
L
L

L
L
3
1
2
1
2
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
2
2
1
2
1
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
2
3
1
3
1
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
2
1
1
1
1
m
x k
m
R
l
m
x k
m

+ +

+ +
2
1
1
1
1
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
L
L
3
2
2
2
2
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
3
2
2
x k
R
l
x k
+ +
+ +
1 x + 2 x + L
( ) m
x
k A
&&
L
L
1
1
1
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
1
2
2
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
1
3
3
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
1
1
1
m
x k
m
R
l
m
x k
m

+ +

+ +
x
l
x
2
1
1
x k
R
l
x k
+ +
+ +
1
x k
R
l
x k
+
+
Dr. sc. eljko ain

181
( ) 2 2
1 1 1 1 2 1 1 1 1 1 1
1 2
2 2
1 2 1 2 1 2 1 3 1 3 1 3
1 2 1 2
2
1 1 1 1 1 1
1 2
m
x x x k x k x k
x k x k x k
m m m
x k x k x k x k x k x k
m m m m m m
m m m
x k x k x k
m m m
D k A R D R qD R q D R D R qD R q D
R D R qD R q D R D R qD R q D
R D R qD R q D
+ + + + +
+ + + + + +
+ + + + + + + + + + + +

+ + + + + +
= + + + + + + + +
+ + + + + + + + +
+ + + +
&&
L L
L L
L

( )
1 2 3 1
1
m
x k x k x k x k
m
x k m m m m
x x k k k k k
N N N N
N
D k A R
q q q q q

+ + + + + + + +
+


= + + + + +



&&
L

( )
1 2 3 1
1
m
x k x k x k x k
m
x k m m m m
x k k k k k
x x x x x
N N N N
N
k A R
q D q D q D q D q D

+ + + + + + + +
+


= + + + + +



&&
L
73

( )
1
1 2 3 1
m
x k x k x k x k x k x k x k x k x k
x k k k k k
x x x x x x x x x
N N D N D N D N D m
k A R
q D q D m D q D m D q D m D q D m D
+ + + + + + + + +
( | | | | | | | |
=
( | | | |
( ' ' ' '
&&
L

( )
1
1
2
m
x k x k
x k
x x
N D m
k A R m
q D D
+ +

=


&&

Obrazac 43
Dobili smo obrazac (43) za izraunavanje jednokratne neto premije za odgoene doivotne osobne
anticipativne ispodgodinje rente, koje su u toku jedne godine nominalno jednake, a svake
naredne, u odnosu na prethodnu godinu, osobne rente su vee, odnosno manje za isti procent p',
odnosno za q puta i gdje se prva renta isplauje nakon k isplatnih perioda ( 2 k isplatna perioda,
najee 2 k godine).
b. dekurzivni oblik primanja osobne rente
Grafiki prikaz ove rente je:

2 1
R R q =


73
Transformacija komutativnih brojeva bit e u skladu sa poglavljima 2.4. i 2.5. ove knjige
L
L
3
1
2
1
2
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
2
2
1
2
1
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
2
3
1
3
1
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
2
1
1
1
1
m
x k
m
R
l
m
x k
m

+ +

+ +
2
2
2
x k
R
l
x k
+ +
+ +
2
1
1
1
1
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
L
L
3
2
2
2
2
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
1 x + 2 x +
L
( ) m
x
k A
L
L
1
1
1
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
1
2
2
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
1
3
3
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
1
1
1
m
x k
m
R
l
m
x k
m

+ +

+ +
x
l
x
x k +
1
1
1
x k
R
l
x k
+ +
+ +
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

182
2
3 1
R R q =

3
4 1
R R q =

L

Princip ekvivalencije e se metodoloki prezentirati kao u prethodnim ispodgodinjim modalitetima
osobnih renti.
1 1 1
1 2
( ) 2
1 1 1 1 1 1
1 2
2 2 2
1 2
2
1 2 1 2 1 2
1 2
3 3 3
1 2
2
1 3 1 3 1 3
1 2
1
1 1 1
k k k
m
m m m
x x
x k x k x k
m m m
k k k
m m m
x k x k x k
m m m
k k k
m m m
x k x k x k
m m m
m
k
m
m
x k x k
m
l k A Rl v R ql v R q l v
Rl v R ql v R q l v
Rl v R ql v R q l v
Rl v R ql
+ + +
+ + + + + +
+ + +
+ + + + + +
+ + +
+ + + + + +

+ + +
= + + + +
+ + + + +
+ + + + +
+ +
L
L
L
1 1
1 2
2
1 1 1
1 2
1 2 2 3
1 1 1 2 1 3
m m
k k
m m
m m
x k
m m
k k k x
x k x k x k
v R q l v
Rl v R ql v R q l v v

+ +

+ + +
+ + +
+ + + + + +
+ + +
+ + + +
L
L

( ) 2
1 1 1 1 1 1
1 2
2
1 2 1 2 1 2
1 2
2
1 3 1 3 1 3
1 2
2
1 1 1 1 1 1
1 2
2
1 1 1 2 1 3
m
x x
x k x k x k
m m m
x k x k x k
m m m
x k x k x k
m m m
m m m
x k x k x k
m m m
x k x k x k
D k A R D R qD R q D
R D R qD R q D
R D R qD R q D
R D R qD R q D
R D R qD R q D
+ + + + + +
+ + + + + +
+ + + + + +

+ + + + + +
+ + + + + +
= + + + +
+ + + + +
+ + + + +
+ + + + +
+ + + +
L
L
L
L
L

1 2 3 1
( ) 1
1 1
m
x k x k x k x k
m m m m m x k
x k k k k k
x x x x x
N N N N
N
k A R
q D q D q D q D q D

+ + + + + + + +
+ +
+


= + + + + +



L

( )
1
1 1
1 2 3
1
m x k x k x k x k x k x k
x k k k
x x x x x x
x k x k x k x k
k k
x x x x
N D N D N D
k A R
q D m D q D m D q D m D
N D N D m
R
q D m D q D qD
+ + + + + +
+ + + +
+
( | ` | ` | `
= + + + +
(
( ' ' '
( | ` | `
+ +
(
( ' '
L

( )
( )
1 1
1
1
2
m x k x k x k x k
x k k
x x x x
N D N D m
k A R m
q D D q D qD
+ + + +
+

= +



Obrazac 44
Dobili smo obrazac (44) za izraunavanje jednokratne neto premije za odgoene doivotne osobne
dekurzivne ispodgodinje rente, koje su u toku jedne godine nominalno jednake, a svake naredne,
u odnosu na prethodnu godinu, osobne su rente vee, odnosno manje za isti procent p', odnosno
Dr. sc. eljko ain

183
za q puta i gdje se prva renta isplauje nakon
1
k
m
+ isplatnih perioda ( 2 k isplatna perioda,
najee 2 k godine), tj. u dekurzivnom obliku.
(2) Primjer broj 27.
Osoba ivotne dobi 80 godine eli osigurati odgoenu doivotnu tromjesenu (a) anticipativnu,
odnosno (b) dekurzivnu osobnu rentu. Rente e se poeti isplaivati 5 godina (anticipativan oblik),
odnosno 5 godina i 3 mjeseca (dekurzivan oblik) nakon poetka obligacijskog perioda. Rente e u
prvoj godini isplate iznositi po 10.000,00 n.j., a svake naredne godine rente e se poveati
(odnosno smanjivati) za 5%. Koliko iznosi jednokratna neto premija za sluaj pod (a), odnosno (b)?
x = 80, m = 4, k = 5, R
1
= 10.000,00 n.j., p' = 5% , q = 1,05 kada rente rastu, odnosno q = 0,95 kada
rente opadaju
Ad. (a) anticipativne rente
( )
1
1
2
m x k x k
x k
x x
N D m
k A R m
q D D
+ +

=


&&
(4) 85 85
80 5
80 80
4 1
5 10.000 4
2
N D
A
q D D

=


&&
5 6 7 8 9 10
(4) 85 86 87 88 89 90 85
80 5
80 80
3
5 10.000 4
2
q D q D q D q D q D q D D
A
q D D
+ + + + +
=


&&
(i) kada rente rastu
80
(4)
5 45.355, 48 A =
&&
n.j.
(ii) kada rente opadaju
80
(4)
5 37.557, 39 A =
&&
n.j.

Ad. (b) dekurzivne rente
( )
( )
1 1
1
1
2
m x k x k x k x k
x k k
x x x x
N D N D m
k A R m
q D D q D qD
+ + + +
+

= +



( )
(4) 85 85 85 85
80 5 6
80 80 80 80
4 1
5 10.000 4 1
2
N D N D
A
q D D q D qD

= +



5 6 7 8 9 10
(4) 85 86 87 88 89 90 85
80 5
80 80
5 6 7 8 9 10
85 86 87 88 89 90 85
6
80 80
3
5 10.000 3
2
10.000
q D q D q D q D q D q D D
A
q D D
q D q D q D q D q D q D D
q D qD
+ + + + +
= +


+ + + + +
+



(i) kada rente rastu
(4)
80
5 41.400, 42 A = n.j.
(ii) kada rente opadaju
(4)
80
5 34.415, 91 A = n.j.
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

184
(3) Ranije iznesene konstatacije vezane za (i) jednokratno ili viekratno plaanje premija i (ii)
neisplaivanje osobne rente osiguraniku ako on umre u periodu od x do x + k godina (odnosno
isplatnih perioda), kod modaliteta odgoenih renti, prirodno je da vrijede i u tekue promatranom
modalitetu.

3.2.2.2.3. Neposredna privremena osobna renta

(1) Formulacija ovog modaliteta osobne rente glasi:
Osoba ivotne dobi x godina eli osigurati (a) anticipativnu, odnosno dekurzivnu neposredno
privremenu osobnu rentu koja e se u toku godine isplaivati m puta (najee je 1 12 m < ).
Rente su u toku godine nominalno jednake, a svake sljedee u odnosu na prethodnu godinu
osobne su rente vee, odnosno manje za odreeni procent p', odnosno za q puta. Rente e se
isplaivati n godina ili krae ako eventualno ranije nastupi smrt osiguranika. Koliko iznosi
jednokratna neto premija za (a) anticipativne i (b) dekurzivne osobne rente?
a. anticipativne ili prenumerando osobne rente
Grafiki prikaz ove rente je:

2 1
R R q =

2
3 1
R R q =

L

1
1
n
n
R R q

=

Princip ekvivalencije e se metodoloki prezentirati kao u prethodnim modalitetima osobnih renti.
( ) 2 2 1 1
1 1 1 1 2 1 1
1 1 1 1
1 2
2 1
1 1 1 1 1 1 1 1
1 2
m n n
x x x x x n
xn
m
n
n
m m m m
m
x x x x n
m m m m
l A Rl R ql v R q l v R q l v
Rl v R ql v R q l v R q l v

+ + +

+ + + +
= + + + + +
+ + + + + +
&&
L
L

3
2
2
2
2
x
m
R
l
x
m
+
+
3
3
2
3
2
x
m
R
l
x
m
+
+
3
1
2
1
2
m
x
m
R
l
m
x
m

+
L
L
L
L
1
1
n
m
x n
m
R
l
m
x n
m

+
2
2
n
m
x n
m
R
l
m
x n
m

+
1
1
n
x n
m
R
l
x n
m
+
+
L
L
1
1
n
x n
R
l
x n
+
+
x n
l
x n
+
+
1
1
1
x
m
R
l
x
m
+
+
1
2
2
x
m
R
l
x
m
+
+
1
3
3
x
m
R
l
x
m
+
+
1
1
1
m
x
m
R
l
m
x
m

+
2
1
1
1
1
x
m
R
l
x
m
+
+
2
2
1
2
1
x
m
R
l
x
m
+
+
2
3
1
3
1
x
m
R
l
x
m
+
+
2
1
1
1
1
m
x
m
R
l
m
x
m

+
L
L
L
L
( ) m
xn
A
&&
3
1
2
1
2
x
m
R
l
x
m
+
+
1
x
R
l
x
2
1
1
x
R
l
x
+
+
3
2
2
x
R
l
x
+
+
Dr. sc. eljko ain

185
2 2 2 2
1 2
2 1
1 2 1 2 1 2 1 2
1 2
3 3 3 3
1 2
2 1
1 3 1 3 1 3 1 3
1 2
1 1 1
1 2
2 1
1 1 1 1 1 1 1
1 2
...
m
n
n
m m m m
m
x x x x n
m m m m
m
n
n
m m m m
m
x x x x n
m m m m
m m m
n
m m m
m m m
x x x x n
m m m
Rl v R ql v R q l v R q l v
Rl v R ql v R q l v R q l v
Rl v R ql v R q l v R q l

+ + + +

+ + + +


+ + + +
+ + + + + +
+ + + + + +
+ + + + +
L
L
L
1
1
n
x
m
m
v v


( ) 2 1
1 1 1 1 2 1 1
2 1
1 1 1 1 1 1 1 1
1 2
2 1
1 2 1 2 1 2 1 2
1 2
2 1
1 3 1 3 1 3 1 3
1 2
1 1
m n
x x x x x n
xn
n
m
x x x x n
m m m m
n
m
x x x x n
m m m m
n
m
x x x x n
m m m m
m
x
m
D A R D R qD R q D R q D
R D R qD R q D R q D
R D R qD R q D R q D
R D R qD R q D R q D
R D

+ + +

+ + + +

+ + + +

+ + + +

+
= + + + + +
+ + + + + +
+ + + + + +
+ + + + + +
+
&&
L
L
L
L
2 1
1 1 1 1 1 1
1 2
n
m m
x x x n
m m m
R qD R q D R q D


+ + +
+ + + + L

( )
( )
1 1 1 1 1 2 2 1 3 3
1 1 1
m
x x x n
xn
x x n x x n x x n
m m m m m m
m m
x x n
m m
D A R N N R N N R N N R N N
R N N
+
+ + + + + + + + +

+ + +

= + + + + +



+


&&
L

( )
1 1 2 2 3 3
1
1 1
1
x x n x x n x x n
m
x x n m m m m m m
xn
x x x x x x x x
m m
x x n
m m
x x
N N N N N N
N N
A R
D D D D D D D D
N N
R
D D
+ + + + + + + + +
+

+ + +
(

(
= + + + + +

(
' .
(
' . ' . ' .



+


' .
&&
L
74

( )
1
1
1 1 2 2
3 3 1 1
n n
m
x x n x x n x n x x n x n
xn
x x x x x x x
n n
x x n x n x x n x n
x x x x x x
N N N N q D N N q D
A R
D D m D m D D m D m D
N N q D N N q D m m
R
D m D m D D m D m D
+ + + + +
+ + + +
(
= + + + + +
(
( ' . ' .

(
+ + + + +
(
( ' . ' .
&&
L

( )
1
1 2 3 1 1 2 3 1
n
m
x x n x n
xn
x x
N N q D m m
A R m
D D m m m m m m m m
+ +
(
= + + + + + + + + +
(
' . ' .

&&
L L

( )
1
1 1
2 2
n
m
x x n x n
xn
x x
N N q D m m
A R m
D D
+ +

= +


&&

Obrazac 45

74
Transformacija navedenih komutativnih brojeva bit e u skladu sa poglavljima 2.4. i 2.5. ove knjige
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

186
Dobili smo obrazac (45) za izraunavanje jednokratne neto premije za neposredne privremene
osobne anticipativne ispodgodinje rente, koje su u toku jedne godine nominalno jednake, a svake
sljedee, u odnosu na prethodnu godinu, osobne su rente vee, odnosno manje za procent p',
odnosno za q puta.
b. dekurzivne ili postnumerando osobne rente
Grafiki prikaz ove rente je:

2 1
R R q =

2
3 1
R R q =

L

1
1
n
n
R R q

=

Princip ekvivalencije e se metodoloki prezentirati kao u prethodnim ispodgodinjim modalitetima
osobnih renti.
( )
1 1 1 1
1 2
2 1
1 1 1 1 1 1 1 1
1 2
2 2 2 2
1 2
2 1
1 2 1 2 1 2 1 2
1 2
3 3 3
1 2
2 1
1 3 1 3 1 3 1 3
1 2
m
n
m n
m m m m
x m
xn
x x x x n
m m m m
m
n
n
m m m m
m
x x x x n
m m m m
m
n
n
m m m
m
x x x x n
m m m m
l A Rl v R ql v R q l v R q l v
Rl v R ql v R q l v R q l v
Rl v R ql v R q l v R q l v

+ + + +

+ + + +

+ + + +
= + + + + +
+ + + + + +
+ + + + +
L
L
L
3
2 2 3 1
1 1 1 2 1 3 1
...
m
n n x
x x x x n
Rl v R ql v R q l v R q l v v

+ + + +
+ +
+ + + + + L
( )
( )
2 1
1 1 1 1 1
1 2
2 1
1 2 2 2 2
1 2
2 1
1 3 3 3 3
1 2
2 1
1 1 2 3
m n
x m
xn
x x x x n
m m m m
n
m
x x x x n
m m m m
n
m
x x x x n
m m m m
n
x x x x n
D A R D qD q D q D
R D qD q D q D
R D qD q D q D
R D qD q D q D

+ + + +

+ + + +

+ + + +

+ + + +

= + + + + +



+ + + + + +



+ + + + + + +


+ + + + +
L
L
L L
L

3
2
2
2
2
x
m
R
l
x
m
+
+
3
3
2
3
2
x
m
R
l
x
m
+
+
3
1
2
1
2
m
x
m
R
l
m
x
m

+
L
L
L
L
1
1
n
m
x n
m
R
l
m
x n
m

+
2
2
n
m
x n
m
R
l
m
x n
m

+
L
L
1
1
n
x n
m
R
l
x n
m
+
+
1 n
x n
R
l
x n

+
+
1
1
1
n
x n
R
l
x n

+
+
1
1
1
x
m
R
l
x
m
+
+
1
2
2
x
m
R
l
x
m
+
+
1
3
3
x
m
R
l
x
m
+
+
1
1
1
m
x
m
R
l
m
x
m

+
2
1
1
1
1
x
m
R
l
x
m
+
+
2
2
1
2
1
x
m
R
l
x
m
+
+
2
3
1
3
1
x
m
R
l
x
m
+
+
2
1
1
1
1
m
x
m
R
l
m
x
m

+
L
L
L
L
( ) m
x n
A
3
1
2
1
2
x
m
R
l
x
m
+
+
x
l
x
1
1
1
x
R
l
x
+
+
2
2
2
x
R
l
x
+
+
Dr. sc. eljko ain

187
( )
1 1 2 2 3 3
1 1
1
x x n x x n x x n
m
m m m m m m x x n
xn
x x x x x x x x
N N N N N N
N N
A R
D D D D D D qD qD
+ + + + + + + + +
+ + +
(

(
= + + + +

(
' .
(
' . ' . ' .

L

( )
1
1 1
1
1 1 2 2
3 3
n n
m
x x n x n x x n x n
xn
x x x x x x
n
x x n x n x x n
x x x x
N N q D N N q D
A R
D m D m D D m D m D
N N q D N N
R
D m D m D qD
+ + + +
+ + + + +
( (

= + +
( ( ,
( ( ' . ' . ' . ' .
)
(
+ + +
( ,
( ' . ' . )
L

( )
( )
1 1
1
1 1
1
2 2
n
m
x x n x n x x n
xn
x x x
N N q D N N m m
A R m
D D qD
+ + + + +

= + +



Obrazac 46
Dobili smo obrazac (46) za izraunavanje jednokratne neto premije za neposredne privremene
osobne dekurzivne ispodgodinje rente, koje su u toku jedne godine nominalno jednake, a svake
sljedee, u odnosu na prethodnu godinu, osobne su rente vee, odnosno manje za procenat p',
odnosno za q puta.
(2) Primjer broj 28.
Osoba ivotne dobi 70 godine eli osigurati neposrednu etveromjesenu (a) anticipativnu,
odnosno (b) dekurzivnu osobnu rentu koju eli primati naredne 3 godine. Rente u prvoj godini
isplate iznose po 40.000,00 n.j., a svake naredne godine rente se poveavaju (odnosno smanjuju)
za 4%. Koliko iznosi jednokratna neto premija za (a) anticipativne, odnosno (b) dekurzivne osobne
rente?
x = 70, m = 3, n = 3, R
1
= 40.000,00 n.j., p' = 4% , q = 1,04 kada rente rastu, odnosno q = 0,96 kada
rente opadaju
Ad. (a) anticipativne rente
( )
1
1 1
2 2
n
m
x x n x n
xn
x x
N N q D m m
A R m
D D
+ +

= +


&&

( )
3
3
70 73 73
703
70 70
3 1 3 1
40.000 3
2 2
N N q D
A
D D

= +


&&

( )
2 3
3
70 71 72 73
703
70 70
40.000 3 1
D qD q D q D
A
D D
+ +
= +


&&

(i) kada rente rastu
( ) 3
703
331.629, 27 A =
&&
n.j.
(ii) kada rente opadaju
( ) 3
703
300.273, 52 A =
&&
n.j.

Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

188
Ad. (b) dekurzivne rente
( )
( )
1 1
1
1 1
1
2 2
n
m
x x n x n x x n
xn
x x x
N N q D N N m m
A R m
D D qD
+ + + + +

= + +



( )
( )
3
3
70 73 73 71 74
703
70 70 70
3 1 3 1
40.000 3 1
2 2
N N q D N N
A
D D qD

= + +



( )
2 3 2 3
3
70 71 72 73 71 72 73
703
70 70 70
40.000 2 1
D qD q D q D qD q D q D
A
D D qD
+ + + +
= + +



(i) kada rente rastu
( ) 3
703
331.629, 27 A = n.j.
(ii) kada rente opadaju
( ) 3
703
300.273, 52 A = n.j.

3.2.2.2.4. Odgoena privremena osobna renta

(1) Formulacija ovog modaliteta osobne rente glasi:
Osoba ivotne dobi x godina eli osigurati (a) anticipativnu, odnosno dekurzivnu neposrednu
privremenu osobnu rentu koja e se u toku godine isplaivati m puta (najee je 1 12 m < ) u
toku n godina ili krae ako eventualno ranije nastupi smrt osiguranika. Rente su u toku godine
nominalno jednake, a svake sljedee u odnosu na prethodnu godinu osobne su rente vee,
odnosno manje za odreeni procent p', odnosno za q puta. Prva renta od R
1
novanih jedinica
prima se nakon proteka k perioda ( 2 k isplatna perioda, najee godine) od dana uplate premije.
Koliko iznosi jednokratna neto premija?
a. anticipativni oblik primanja osobne rente
Grafiki prikaz ove rente je:


L
L
3
1
2
1
2
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
2
2
1
2
1
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
2
3
1
3
1
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
2
1
1
1
1
m
x k
m
R
l
m
x k
m

+ +

+ +
2
1
1
1
1
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
3
2
2
2
2
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
3
2
2
x k
R
l
x k
+ +
+ +
( ) m
xn
k A
&&
1 x + 2 x +
1 x k +
1
x k
R
l
x k
+
+
L
L
1
1
1
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
1
2
2
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
1
1
1
m
x k
m
R
l
m
x k
m

+ +

+ +
2
1
1
x k
R
l
x k
+ +
+ +
x
l
x
L
Dr. sc. eljko ain

189

2 1
R R q =

2
3 1
R R q =

L

1
1
n
n
R R q

=

Princip ekvivalencije e se metodoloki prezentirati kao u prethodnim ispodgodinjim modalitetima
osobnih renti.
( ) 1 2 2 1 1
1 1 1 1 2 1 1
1 1 1 1
1 2
2 1
1 1 1 1 1 1 1 1
1 2
2 2
1
2
1 2 1 2 1 2
1 2
m k k k n k n
x x k x k x k x k n
xn
m
k k k k n
n
m m m m
m
x k x k x k x k n
m m m m
k k
m m
x k x k x k
m m
l k A Rl v R ql v R q l v R q l v
Rl v R ql v R q l v R q l v
Rl v R ql v R q l
+ + +
+ + + + + + +

+ + + +

+ + + + + + + +
+ +
+ + + + + +
= + + + + +
+ + + + + +
+ + +
&&
L
L
2 2
2
1
1 2
3 3 3 3
1 2
2 1
1 3 1 3 1 3 1 3
1 2
1 1 1
1 2
2 1
1 1 1 1 1 1 1
1 2
m
k k n
n
m m
m
x k n
m m
m
k k k k n
n
m m m m
m
x k x k x k x k n
m m m m
m m m
k k k
n
m m m
m m m
x k x k x k x k n
m m m
v R q l v
Rl v R ql v R q l v R q l v
Rl v R ql v R q l v R q l

+ +

+ +

+ + + +

+ + + + + + + +

+ + +


+ + + + + + + +
+ + +
+ + + + + + +
+ + + + +
L
L L
L
1
1
k n
x
m
m
v v
+


( )
( ) 2 1
1 1 2 1
2 1
1 1 1 1 1
1 2
2 1
1 2 2 2 2
1 2
2
1 3 3 3
1 2
m n
x x k x k x k x k n
xn
n
m
x k x k x k x k n
m m m m
n
m
x k x k x k x k n
m m m m
n
x k x k x k
m m m
D k A R D qD q D q D
R D qD q D q D
R D qD q D q D
R D qD q D q

+ + + + + + +

+ + + + + + + +

+ + + + + + + +

+ + + + + +
= + + + + +

+ + + + + +



+ + + + + +


+ + + + +
&&
L
L
L
L
1
3
2 1
1 1 1 1 1
1 2
m
x k n
m
n
m m m
x k x k x k x k n
m m m m
D
R D qD q D q D

+ +


+ + + + + + + +

+


+ +

+ + + + +


L
L

1 1 2 2
( )
1
x k x k n x k x k n
m x k x k n m m m m
k k k k k k xn
x x x x x x
N N N N
N N
k A R
q D q D q D q D q D q D
+ + + + + + + + + +
+ + +
(

(
= + + +

(
' .
(
' . ' .

&&

L
L
x k n + +
1
1
n
m
x k n
m
R
l
m
x k n
m

+ +

+ +
2
2
n
m
x k n
m
R
l
m
x k n
m

+ +

+ +
1
1
n
x k n
m
R
l
x k n
m
+ +
+ +
3
3
n
m
x k n
m
R
l
m
x k n
m

+ +

+ +
1
1
n
x k n
R
l
x k n
+ +
+ +
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

190
3 3 1 1
1
m m
x k x k n x k x k n
m m m m
k k k k
x x x x
N N N N
R
q D q D q D q D

+ + + + + + + + + +
(
(
+ + +
(

(
' . ' .

L
( )
1
1 1
n
m x k x k n x k x k x k n x k n
k k k k xn
x x x x x x
N N N D N q D
k A R
q D q D q D m D q D m D
+ + + + + + + + +
(


= + +
( ,
(
' . ' . )
&&

1
1
1
2 2
3 3
1 1
n
x k x k x k n x k n
k k
x x x x
n
x k x k x k n x k n
k k
x x x x
n
x k x k x k n x k n
k k
x x x x
N D N q D
R
q D m D q D m D
N D N q D
R
q D m D q D m D
N D N q D m m
R
q D m D q D m D
+ + + + + +
+ + + + + +
+ + + + + +
(
+ +
(
( ' . ' .
(
+ + +
(
( ' . ' .

+

' . ' .
L
(
(
(


( )
1
1 1
2 2
n
m x k x k n x k x k n x k
k xn
x x x
N N D q D D m m
k A R m
q D D D
+ + + + + + +

= +


&&

( )
1
1
2
n
m x k x k n x k n x k
k xn
x x
N N q D D m
k A R m
q D D
+ + + + + +

= +


&&

Obrazac 47
Dobili smo obrazac (47) za izraunavanje jednokratne neto premije za odgoene privremene
osobne anticipativne osobne ispodgodinje rente, koje su u toku jedne godine nominalno jednake,
a svake sljedee, u odnosu na prethodnu godinu, osobne su rente vee, odnosno manje za
procenat p', odnosno za q puta. Rente se isplauju u periodu od x + k do x + k + n godina ili krae
ako eventualno ranije nastupi smrt osiguranika u toku isplatnog perioda osobnih renti.
b. dekurzivne ili postnumerando osobne rente
Grafiki prikaz ove rente je:

1 x + 2 x +
1 x k + L
( ) m
xn
k A
L
L
1
1
1
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
1
2
2
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
1
3
3
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
1
1
1
m
x k
m
R
l
m
x k
m

+ +

+ +
1
1
1
x k
R
l
x k
+ +
+ +
x k +
x
l
x
Dr. sc. eljko ain

191


2 1
R R q =

2
3 1
R R q =

L

1
1
n
n
R R q

=

Princip ekvivalencije e se metodoloki prezentirati kao u prethodnim ispodgodinjim modalitetima
osobnih renti.
1 1 1 1
1 2
( ) 2 1
1 1 1 1 1 1 1 1
1 2
2 2 2 2
1 2
2 1
1 2 1 2 1 2 1 2
1 2
3
1 3 1 3
1
m
k k k k n
m n
m m m m
x m
xn
x k x k x k x k n
m m m m
m
k k k k n
n
m m m m
m
x k x k x k x k n
m m m m
k
m
x k x k
m m
l k A Rl v R ql v R q l v R q l v
Rl v R ql v R q l v R q l v
Rl v R ql

+ + + +

+ + + + + + + +

+ + + +

+ + + + + + + +
+
+ + + +
= + + + + +
+ + + + + +
+ +
L
L
3 3 3
1 2
2 1
1 3 1 3
2
1 1 1 1
1 2
2 1
1 1 1 1 1 1 1 1
1 2
1 2 2 3 1
1 1 1 2 1 3 1
m
k k k n
n
m m m
m
x k x k n
m m
m m m
k k k k n
n
m m m m
m m m
x k x k x k x k n
m m m m
k k k n
x k x k x k x
v R q l v R q l v
Rl v R ql v R q l v R q l v
Rl v R ql v R q l v R q l

+ + +

+ + + +

+ + + +


+ + + + + + + +
+ + +
+ + + + + +
+ + + + +
+ + + + + +
+ + + + +
L L
L
L
k n x
k n
v v
+
+ +

( ) 2 1
1 1 1 1 1
1 2
2 1
1 2 2 2 2
1 2
2 1
1 3 3 3 3
1 2
m n
x m
xn
x k x k x k x k n
m m m m
n
m
x k x k x k x k n
m m m m
n
m
x k x k x k x k n
m m m m
D k A R D qD q D q D
R D qD q D q D
R D qD q D q D

+ + + + + + + +

+ + + + + + + +

+ + + + + + + +

= + + + + +



+ + + + + +



+ + + + + +


+ +
L
L
L
L

L
L
1
1
n
m
x k n
m
R
l
m
x k n
m

+ +

+ +
2
2
n
m
x k n
m
R
l
m
x k n
m

+ +

+ +
1
1
n
x k n
m
R
l
x k n
m
+ +
+ +
3
3
n
m
x k n
m
R
l
m
x k n
m

+ +

+ +
n
x k n
R
l
x k n
+ +
+ +
1
1
1
n
x k n
R
l
x k n

+ +
+ +
L
L
3
1
2
1
2
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
2
2
1
2
1
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
2
3
1
3
1
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
2
1
1
1
1
m
x k
m
R
l
m
x k
m

+ +

+ +
2
1
1
1
1
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
3
2
2
2
2
x k
m
R
l
x k
m
+ +
+ +
2
2
2
x k
R
l
x k
+ +
+ +
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

192
( )
2 1
1 1 1 1 1
1 2
2 1
1 1 2 3
n
m m m
x k x k x k x k n
m m m m
n
x k x k x k x k n
R D qD q D q D
R D qD q D q D


+ + + + + + + +

+ + + + + + + +

+ + + + + +


+ + + + +
L
L

1 1 2 2 3 3
( )
1
1 1
1
1 1
x k x k n x k x k n x k x k n
m m m m m m m
k k k k k k xn
x x x x x x
m m
x k x k n
m m x k x k
k k k
x x x
N N N N N N
k A R
q D q D q D q D q D q D
N N
N N
R
q D q D q D
+ + + + + + + + + + + + + + +

+ + + + +
+ + +
+
(
(
= + + + +
(

(
' . ' . ' .




+ +


' .
L
1
1
n
k
x
q D
+ +
+
(

(

(
' .
(


( )
1
1 1
n
m x k x k x k n x k n
k k xn
x x x x
N D N q D
k A R
q D m D q D m D
+ + + + + +
(

= +
(
(
' . ' .

1
1
1
2 2
3 3
1 1
n
x k x k x k n x k n
k k
x x x x
n
x k x k x k n x k n
k k
x x x x
n
x k x k x k n x k n
k k
x x x x
N D N q D
R
q D m D q D m D
N D N q D
R
q D m D q D m D
N D N q D m m
R
q D m D q D m D
+ + + + + +
+ + + + + +
+ + + + + +
(
+ +
(
( ' . ' .
(
+ + +
(
( ' . ' .


+

' . ' .
L
1 1
1 1
x k x k n
k
x
N N
R
q D
+ + + + +
+
(
+
(
(


+

( )
( ) 1 1
1 1
1
1
2
n
m x k x k n x k n x k x k x k n
k k xn
x x x
N N q D D N N m
k A R m
q D D q D
+ + + + + + + + + + +
+

= + +



Obrazac 48
Dobili smo obrazac (48) za izraunavanje jednokratne neto premije za odgoene privremene
osobne dekurzivne osobne ispodgodinje rente, koje su u toku jedne godine nominalno jednake, a
svake sljedee, u odnosu na prethodnu godinu, osobne su rente vee, odnosno manje za procent
p', odnosno za q puta. Rente se isplauju u periodu od x + k do x + k + n godina ili krae ako
eventualno ranije nastupi smrt osiguranika u toku isplatnog perioda osobnih renti.
(2) Primjer broj 29.
Osoba ivotne dobi 60 godine eli osigurati tromjesenu (a) anticipativnu, odnosno (b) dekurzivnu
osobnu rentu koju eli primati od svoje 70. do 73. godine ivota. Rente u prvoj godini isplate iznose
po 30.000,00 n.j., a svake naredne godine rente se poveavaju (odnosno smanjuju) za 5%. Koliko
iznosi jednokratna neto premija za (a) anticipativne, odnosno (b) dekurzivne osobne rente?
Dr. sc. eljko ain

193
x = 60, m = 4, k = 10, n = 3, R
1
= 30.000,00 n.j., p' = 5% , q = 1,05 kada rente rastu, odnosno q = 0,95
kada rente opadaju
Ad. (a) anticipativne rente
( )
1
1
2
n
m x k x k n x k n x k
k xn
x x
N N q D D m
k A R m
q D D
+ + + + + +

= +


&&

3
(4) 70 73 73 70
10 603
60 60
4 1
10 30.000 4
2
N N q D D
A
q D D

= +


&&

10 11 12 3
(4) 70 71 72 73 70
10 603
60 60
3
10 30.000 4
2
q D q D q D q D D
A
q D D
+ +
= +


&&

(i) kada rente rastu
(4)
603
10 149.757, 49 A =
&&
n.j.
(ii) kada rente opadaju
(4)
603
10 131.741, 74 A =
&&
n.j.

Ad. (b) dekurzivne rente
( )
( ) 1 1
1 1
1
1
2
n
m x k x k n x k n x k x k x k n
k k xn
x x x
N N q D D N N m
k A R m
q D D q D
+ + + + + + + + + + +
+

= + +



( )
3
(4) 70 73 73 70 71 74
10 11 603
60 60 60
4 1
10 30.000 4 1
2
N N q D D N N
A
q D D q D

= + +



10 11 12 3 11 12 13
(4) 70 71 72 73 70 71 72 73
10 11 603
60 60 60
3
10 30.000 3
2
q D q D q D q D D q D q D q D
A
q D D q D
+ + + +
= + +



(i) kada rente rastu
(4)
603
10 145.961, 68 A = n.j.
(ii) kada rente opadaju
(4)
603
10 127.852, 60 A = n.j.
(3) I ovdje vrijedi konstatacija izreena za sve do sada obraene modalitete odgoenih osobnih
renti vezano za mogunosti plaanja, pored jednokratnih, i viekratnih premija, kao i ta se deava
ako osiguranik umre do trenutka poetka isplatnog perioda (od x do x+k godina).

Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

194
4. MODELI OSIGURANJA KAPITALA JEDNOKRATNE ISPLATE GLAVNICE

Jedna od najeih podjela ivotnih osiguranja vezana je za broj osiguranih buduih isplata. Ako se
plaanjem premija (jednokratnih ili viekratnih) ele osigurati viekratne periodine isplate, sa
jasnom matematikom zakonitou, onda govorimo o osiguranju (osobnih ili drugih) renti. Ako se,
pak, plaanjem premija (jednokratnih ili viekratnih) eli osigurati jednokratna isplata glavnice u
narednom periodu, sa odreenom matematikom zakonitou, onda govorimo o osiguranju
kapitala.
Osiguranje kapitala ima jasno utvrene matematike, financijske, pravne i druge bitne odrednice,
koje u ureenom sustavu meuovisnosti ine obligacijske odnose izmeu ugovornih strana. To su,
u principu, osiguravatelj (osiguravajue drutvo), na jednoj strani obligacije i korisnik osiguranja, na
drugoj strani obligacije. Kod osiguranja kapitala, korisnik osiguranja moe, ali i ne mora, biti
istovremeno i ugovaratelj osiguranja i/ili osiguranik. Karakter svakog modela osiguranja kapitala
odreuje koje sve uloge jo moe, ali i ne mora, imati korisnik osiguranja: prethodno biti ili ne
ugovaratelj osiguranja ili biti ili ne osiguranik. Dakle, sam karakter oblika osiguranja kapitala
odreuje da li su: korisnik osiguranja, ugovaratelj osiguranja i osiguranik jedna ili dvije ili tri
posebne osobe.
Oblici osiguranja kapitala vezani su za motive, odnosno elje ta, u biti, ugovaratelj osiguranja eli
osigurati, za ta vezati osiguranu jednokratnu isplatu. S ovoga stajalita i postoji podjela osiguranja
kapitala:
a. za sluaj doivljenja
b. za sluaj smrti
c. za sluaj doivljenja ili ranije smrti (npr. mjeovito osiguranje kapitala)
d. na utvreni rok.
Karakter oblika osiguranja kapitala i ekonomska logika uvjetuju da li se kapital moe osigurati u
fiksnom ili varijabilnom iznosu. Osiguranje kapitala za sluaj doivljenja i osiguranje kapitala na
stalan rok, po svojoj prirodi i ekonomskoj logici, omoguavaju da se moe osigurati samo kapital u
fiksnom, ali ne i u varijabilnom iznosu. Naprotiv ovih oblika ivotnih osiguranja, osiguranje kapitala
za sluaj smrti i osiguranje kapitala za sluaj doivljenja ili ranije smrti (alternativni naziv: mjeovito
osiguranje kapitala) po svojoj prirodi i ekonomskoj logici omoguavaju da se moe osigurati kako
kapital u fiksnom iznosu, tako i kapital u varijabilnom iznosu. Prirodno je da taj varijabilitet mora
biti utemeljen na aritmetikoj ili geometrijskoj progresiji.
Plaanje premija za sve oblike osiguranja kapitala moe biti jednokratno ili viekratno. Viekratno
plaanje premija moe biti utemeljeno samo na odgovarajuim matematikim zakonitostima
(jednaki iznosi ili iznosi koji se ponaaju po aritmetikoj ili geometrijskoj progresiji.) Period plaanja
viekratnih premija moe biti jednak ili manji od duine ukupnog obligacijskog perioda.


Dr. sc. eljko ain

195
4.1. Osiguranje kapitala u fiksnom iznosu

4.1.1. Osiguranje kapitala za sluaj doivljenja

Ugovaratelj osiguranja sklapa ugovor sa osiguravajuim drutvom da osiguravatelj isplati
osiguraniku odreeni fiksni iznos kapitala ako on doivi ugovorenu godinu svog ivota.
Ako, pak, osiguranik ne doivi ugovorenu godinu svog ivota, onda se ugovoreni osigurani kapital
ne isplauje osiguraniku, niti njegovom nasljedniku. Uplaena premija za ovaj oblik osiguranja, za
osiguranike koji e, naalost, umrijeti prije dospijea isplate ugovorenog iznosa, nee ostati
osiguravajuem drutvu kao neka vrsta dobiti, nego e se i taj novac, zahvaljujui sutini principa
ekvivalencije, isplatiti onim osiguranicima koji doive ugovorenu godinu ivota. Na osnovu
iznesenih konstatacija moe se formulirati ovaj oblik osiguranja na slijedei nain:
(1) Osoba ivotne dobi x godina eli osigurati kapital od K novanih jedinca da joj se isplati ako
doivi x+n godina.
(a) Kolika je jednokratna neto premija?
(b) Kakvi oblici viekratne neto premije mogu biti u ovom ivotnom osiguranju?
Grafiki prikaz ovog oblika osiguranja moe biti ovakav:

Znaenje simbola:
K fiksan iznos kapitala, jednokratne isplate
n x
E - jednokratna neto premija za osiguranje kapitala za sluaj doivljenja
(a) Jednokratna neto premija
Princip ekvivalencije za ovaj modalitet osiguranja glasi: sadanja vrijednost jednokratne neto
premije mora biti jednaka sadanjoj vrijednosti kapitala za sluaj doivljenja u istom vremenskom
trenutku. Princip ekvivalencije vrijedi u bilo kojem vremenskom trenutku u granicama obligacijskog
perioda. Samo iz praktinih razloga, ovaj se princip prezentira na samom poetku obligacije. ta to
u ovom modalitetu osiguranja znai?
Uvaavajui algoritme dolaska do konanih obrazaca za izraunavanje premija, odnosno premija u
aktuarskoj matematici ivotnih osiguranja, i kod modaliteta osiguranja kapitala za sluaj doivljenja
vrijede temeljne pretpostavke: polazi se da
x
l osoba, one same ili neko u njihovo ime, uplauje
premiju osiguravajuem drutvu. Ako je to jednokratna neto premija, onda
x
l osoba uplauje (ili
2 x + 3 x +
...
1 x k + x k +
...
1 x n +
x n +
x n
Kl
+
n x
E
1 x +
x
l
x
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

196
neko u njihovo ime) po
n x
E novanih jedinica (n.j.) Princip ekvivalencije uvjetuje jednakost uplata
neto premija i isplata osiguranog iznosa. U tekuem promatranom modalitetu osiguranja to
matematiki znai:
/
n x
x n x x n
x x n
x n x x n
x n x x n
l E K l v v
l v E K l v
D E K D
+
+
+
+
=
=
=

x n
n x
x
D
E K
D
+
=
Obrazac 49
Dobili smo obrazac (49) za izraunavanje jednokratne neto premije za osiguranje kapitala, odnosno
jednokratne isplate, za sluaj doivljenja x+n godina osiguranika.
(2) Primjer broj 30.
Osoba ivotne dobi 53 godine eli osigurati kapital od 10.000,00 n.j. da joj se isplati ako doivi 60.
godinu ivota.
a. Kolika je jednokratna neto premija?
b. Kada je poznat rezultat pod (a) izraunati na koji bi iznos ta veliina (izraunata pod (a))
narasla ako bi se uloila u banku na period od 7 godina, uz godinji obraun kamata po
kamatnoj stopi 5% p.a.
c. Ako se u banci eli osigurati isplata od 10.000,00 n.j. nakon 7 godina od danas, uz
kamatnu stopu 5 % p.a. i godinji obraun, koliko danas treba uplatiti za tu isplatu?
Usporediti rezultate pod (a), (b) i (c) i dati odgovarajue komentare.
Izraunavanje veliina pod:
a.
x n
n x
x
D
E K
D
+
=
53 7 60
7 53
53 53
10.000 10.000 6.414, 61
D D
E
D D
+
= = = n.j.

b.
n
n
K K r =
7
7
6.414, 61 1, 05 9.026, 00 K = = n.j.

c.
n
n
K K r =
7
10.000 1, 05 K =
7.106,81 K = n.j.
Dr. sc. eljko ain

197
Usporeivanje rezultata sa odgovarajuim komentarima:
a. Jednokratna neto premija iznosi 6.414,61 n.j. Na osnovu uplate ove jednokratne neto premije,
osiguranik e, ako doivi 60. godinu svog ivota, dobiti od osiguravajueg drutva 10.000,00 n.j.
Ako, pak, umre prije doivljenja svoje 60. godine, novac od uplaene neto premije nee postati
svojina osiguravajueg drutva, niti e biti vraen uplatiocu premije, nego e biti, kao sastavnica
ukupnog iznosa uplaenih neto premija za ovaj oblik osiguranja, isplaen onim osiguranicima
koji doive ugovoreni vremenski trenutak (u ovom primjeru 60. godinu ivota). To je sutina
principa ekvivalencije, jer polazei i prihvatajui ispravnost mortalitetnih i aktuarskih tablica,
ovaj oblik osiguranja, na poetku obligacijskog perioda, prihvata i uplauje izraunatu
jednokratnu neto premiju
53
85.554
x
l l = = osobe
75
). Sve osobe koje ulaze u ovu obligaciju kao
osiguranici (ujedno i kao korisnici osiguranja) su svjesne, da sve ne mogu, zbog biolokih
zakonitosti, doivjeti 60. godinu ivota. Temeljem koritenih mortalitetnih i aktuarskih tablica
(JTD) vidi se da je
53 7 60
77.221
x n
l l l
+ +
= = = osoba. Znai, na poetku obligacije je bilo
53
85.554 l = osobe, a na kraju obligacije
60
77.221 l = osobe. Razlika izmeu
53
l i
60
l (85.554
77.221 = 8.333 osobe) predstavlja broj osoba koje nee doivjeti 60. godinu svog ivota i primiti
isplatu osiguranog kapitala, jednokratne isplate od 10.000,00 n.j. Procentualno, 9,74%
osiguranika nee doivjeti 60. godinu. Meutim, uplaene neto premije osiguranika koji nee
primiti ugovorenu isplatu kapitala zbog svoje smrti, nee primiti niko osim onih osiguranika koji
doive 60. godinu ivota. Taj je algoritam, utemeljen na principu ekvivalencije, ugraen u
mortalitetne i aktuarske tablice koje se koriste u konkretnim obraunima premija i isplata
ugovorenih i osiguranih novanih iznosa.
b. Temeljna razlika u financijskim obraunima koji se primjenjuju u bankarskom poslovanju i
poslovanju osiguravajuih drutava poiva na razlikama deterministikih i stohastikih procesa.
Deterministiki se procesi koriste u financijskim obraunima u bankarskom poslovanju, a
stohastiki procesi u financijskim obraunima u osiguravajuim drutvima. Zato se i javljaju
razlike u (konanim) rezultatima kada se financijski obrauni rade, na osnovu istih inputa, kod
banaka i osiguravajuih drutava, odnosno na osnovama deterministikih i stohastikih
procesa. To je i sutinska razlika izmeu financijske i aktuarske matematike. Ako se jednokratna
neto premija, u iznosu od 6.414,61 n.j. uzme kao poetni iznos za obraun u banci i trai
njegova vrijednost nakon 7 godina, uz godinji obraun i godinju kamatnu stopu 5% (dakle,
istu stopu koja je koritena i u izraunavanju komutativnih brojeva u JDT), onda je konana
vrijednost 9.026,00 n.j. a ne 10.000,00 n.j. kao u osiguravajuim drutvima. Razlika izmeu ova
dva rezultata je 10.000,000 9.026,00 = 974,00 n.j., tj. 9,74% od 10.000,00 n.j. Dakle, dobiven
je isti procent (9,74%) kao to je bio i kod smanjenja broja ivih osiguranika u promatranom
obligacijskom periodu. To je, dakle, uzrono posljedina veza obrauna deterministikih i
stohastikih procesa, procesa ugraenih u financijske obraune kod banaka i osiguravajuih
drutava.
c. U ovom sluaju se zna konaan iznos koji treba isplatiti banka (10.000,00 n.j.) i nain
ukamaenja, ali se ne zna kolika treba biti jednokratna uplata na poetku obrauna, odnosno
poetku obligacijskog perioda. Temeljem algoritma financijske matematike (
n
n
K K r = )

75
Prema JTD, 1952 1954.
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

198
izraunata je poetna vrijednost od 7.106,81 n.j. Kompariranjem iznosa jednokratne neto
premije (koja se uplauje u osiguravajue drutvo) i jednokratne uplate (koja se uplauje u
banku) vidi se odreena kvantitativna razlika, sa kvalitativnim karakteristikama. Kvantitativna
razlika je:
Jednokratna uplata (kod banke) jednokratna neto premija (kod osiguravajueg drutva) =
7.106,81 6.414,61 = 692,20 n.j.
Ova kvantitativna razlika ima kvalitativne karakteristike i reperkusije. Naime, sve jednokratne
uplate izvrene u banke obavezno trebaju biti i isplaene osobi koja ima pravo njih primiti,
suglasno potpisanom ugovoru i pozitivnim propisima drave.
Meutim, sve uplaene jednokratne neto premije za kasniju isplatu osiguranog iznosa (kapitala)
za sluaj doivljenja x+n godina svakog ugovornog osiguranika za ovaj konkretni oblik ivotnog
osiguranja (za doivljenje!) nee biti iskoritene za isplatu ba svim osiguranicima koji su
ugovorili ovo osiguranje. Osigurani iznos isplate kapitala izvrit e se samo onim osiguranicima
koji doive x+n godina, ali ne i onima koji prije tog trenutka umru. Zato i postoji razlika u veliini
jednokratne uplate na poetku obligacijskog perioda kod banaka i kod osiguravajuih drutava.
Kod banaka sve jednokratne uplate, na koncu obligacijskog perioda, se isplauju osobama koje
imaju pravo primiti isplatu, a kod osiguravajueg drutva isplauje se ugovoreni iznos samo
osobama koje doive x+n godina. Zato se manje uplauje kod osiguravajuih drutava, jer su oni
koju ulaze u ovaj oblik obligacije, savjesno i dobrovoljno prihvataju rizik doivljenja i smrti, tj. da
e osobno, suglasno utvrenoj vjerojatnosti, osobno primiti ugovoreni iznos (ako doive
ugovoreni trenutak), odnosno da nee osobno primiti ugovoreni iznos (ako umru prije
ugovorenog trenutka).
(b) Viekratna neto premija
Pored uplate jednokratne (neto) premije za osiguranje kapitala za sluaj doivljenja, moe se
plaanje premije obavljati i viekratno. Viekratno plaanje premije, prema zakonitostima
aktuarske matematike, ima svoja odreenja, propozicije, matematiku i ekonomsku logiku.
Iz grafikog prikaza ovog oblika osiguranja moe se i slikovito vidjeti do kojeg se trenutka u
obligacijskom periodu, prema ekonomskoj logici, ima smisla vriti plaanje viekratne premije. U
svemu je ovome temeljna odrednica vezana za vjerojatnost doivljenja i smrti. To znai, ukoliko bi
unutar obligacijskog perioda umro osiguranik, automatski prestaje i potreba plaanja premija za
tog osiguranika, jer prema karakteru ovog oblika osiguranja, u ovom sluaju ne bi bilo isplate
osiguranog iznosa kapitala. Pored ove temeljne odrednice opeg karaktera, odrednice posebnog
karaktera su vezane za algoritme aktuarske matematike.
Odrednice posebnog karaktera daju ogranienja u vidu:
i. vremenskog perioda plaanja viekratne premije
ii. karaktera plaanja viekratne premije.
Vremenski period plaanja viekratne premije poinje sa poetkom obligacijskog perioda i
maksimalno moe trajati do jedan period plaanja premije manje od kraja obligacijskog odnosa,
odnosno isplate osiguranog kapitala za sluaj doivljenja x+n godina. U ovom matematiki i
Dr. sc. eljko ain

199
ekonomski loginom vremenskom intervalu plaanja viekratnih premija, prirodno je da premija
moe biti uplaena minimalno dva puta, a maksimalno onoliko puta koliko to omoguava karakter,
nain plaanja premije (uvaavajui opu odrednicu da se premija plaa samo za ive osiguranike!).
Karakter plaanja viekratne (neto) premije mora biti utemeljen na zakonitostima aktuarske
matematike. To znai:
- premije se mogu plaati u jednoj ili vie serija plaanja,
- u svakoj seriji plaanja premije se trebaju plaati u jednakim vremenskim intervalima
(ista frekvencija plaanja), u jednakim ili varijabilnim iznosima, s tim da varijabilitet mora
biti zasnovan na aritmetikoj ili geometrijskoj progresiji,
- ako se premije plaaju u dvije ili vie serija, nema propisane zakonitosti izmeu serija i
njihovih meusobnih odnosa.
Odmah se moe zapaziti da su navedene zakonitosti kod plaanja viekratnih premija istovjetne
zakonitostima osiguranja osobnih renti.
Oito je da navedene odrednice opeg i posebnog karaktera daju nekonaan broj oblika i
modaliteta plaanja viekratnih premija za ovaj, ali i druge oblike osiguranja kapitala.
U narednom primjeru daje se jedan od najprostijih, ali i vrlo esti oblik u praksi, plaanja
viekratnih premija za ovaj modalitet osiguranja.
(3) Primjer broj 31.
Osoba ivotne dobi 55 godina eli osigurati kapital od 100.000,00 n.j. za sluaj doivljenja 70-te
godine. Za ovo osiguranje plaa se anticipativna jednaka godinja (neto) premija (simbol: ( )
n x
P E u:
a. toku cijelog obligacijskog perioda i
b. toku prvih 5 godina obligacijskog perioda
Koliko iznosi jedna godinja neto premija za sluaj pod (a) i (b)?
x = 55, K = 100.000,00 n.j., n = 15 (70 55 godina)
( )
n x
P E =?
Napomena: premija se plaa samo za osiguranike koji su ivi u periodu od 55. do 70. godine ivota.
Ukoliko, naalost, osiguranik umre u toku ugovorenog obligacijskog perioda (od 55. do 70. godine
svog ivota), automatski prestaje plaanje ugovorene premije.
Grafiki se ovaj primjer moe ovako prezentirati:

15 55
( ) ( )
n x
P E P E P = = za sluaj pod (a)
70
K l
55
55
x
l l
x
=
=
56
56
l
57
57
l
58
58
l
59
59
l
60
60
l
61
61
l
62
62
l
63
63
l
64
64
l
65
65
l
66
66
l
67
67
l
68
68
l
69
69
l
70
70
l
( )
( )
i P
ii P

P
P
P
P
P
P
P
P
P P P P P P P P P P
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

200
5 55
( ) ( )
n x
P E P E P = = za sluaj pod (b)
Ad (a)
Za ovaj oblik osiguranja, princip ekvivalencije je:
2 3 4 5 6 7 8 9
55 56 57 58 59 60 61 62 63 64
10 11 12 13 14 15 55
65 66 67 68 69 70
55 56 57 58 59 60 61 62
55 56 57 58 59 60 61 62
63 64 65
63 64 65
/
(
Pl Pl v Pl v Pl v Pl v Pl v Pl v Pl v Pl v Pl v
Pl v Pl v Pl v Pl v Pl v Kl v v
P l v l v l v l v l v l v l v l v
l v l v l v l
+ + + + + + + + + +
+ + + + + =
+ + + + + + + +
+ + + +
66 67 68 69 70
66 67 68 69 70
55 56 57 58 59 60 61 62 63 64
65 66 67 68 69 70
55 70 70
)
(
)
( )
v l v l v l v Kl v
P D D D D D D D D D D
D D D D D K D
P N N K D
+ + + =
+ + + + + + + + + +
+ + + + + =
=

70 70
55 70 55 70
100.000 3.331, 71
D D
P K
N N N N
= = =

n.j.
Jedna godinja neto premija iznosi 3.331,71 n.j. Pod pretpostavkom da e osiguranik biti iv tokom
cijelog obligacijskog perioda, uplatit e se 15 neto premija po 3.331,71 n.j, odnosno ukupno
49.975,71 n.j. Osigurani kapital iznosi 100.000,00 n.j. Znai, razlika izmeu nominalnog iznosa
osiguranog kapitala i zbira nominalnih iznosa svih 15 uplaenih neto premija je 100.000,00 -
49.975,71 = 50.024,29 n.j. Ova se razlika anulira na osnovu uplaenih neto premija osiguranika koji
umru u periodu od 55. do 70. godine i ne prime osigurani kapital za sluaj doivljenja 70. godine
svog ivota i uvaavajui vremensku vrijednost novca kao njegovu neminovnu vremensku
sastavnicu.

Ad (b)
Za ovaj oblik osiguranja, princip ekvivalencije je:
2 3 4 15 55
55 56 57 58 59 70
55 56 57 59 59 70
55 56 57 58 59 70
55 56 57 58 59 70
55 60 70
/
( )
( )
( )
Pl Pl v Pl v Pl v Pl v K l v v
P l v l v l v l v l v K l v
P D D D D D K D
P N N K D
+ + + + =
+ + + + =
+ + + + =
=

70 70
55 60 55 60
100.000 7.316, 70
D D
P K
N N N N
= = =

n.j.
Jedna godinja neto premija iznos 7.316,70 n.j. Pod pretpostavkom da e osiguranik biti iv tokom
cijelog obligacijskog perioda, uplatit e se 5 neto premija po 7.316,70 n.j. odnosno ukupno
36.583,50 n.j. Razlika izmeu nominalnog iznosa osiguranog kapitala i zbira nominalnih iznosa svih
5 uplaenih neto premija je 100.000,00 36.583,50 = 63.416,50 n.j. Ova se razlika anulira na isti
nain kako je to objanjeno i u sluaju pod (i). Ovdje treba dodati da je znaajnije poveanje
Dr. sc. eljko ain

201
vrijednosti uplaenih neto premija u sluaju pod (ii) od sluaja pod (i) iz prostog razloga jer je vei
iznos privremeno slobodnih novanih sredstava.
Zbir nominalnih iznosa prvih pet neto premija u sluaju (a) je 5 3.331,71 = 16.658,55 n.j. a u
sluaju (b) je 5 7.316,70 = 36.583,50 n.j.

4.1.2. Osiguranje kapitala za sluaj smrti

Smrt ovjeka (ili vjerskim rjenikom ako ovo parafraziramo: preseljenje sa ovoga svijeta na drugi
svijet) je bioloka zakonitost. Puna je emocija ali, vrlo esto, i znaajnih materijalnih (i financijskih)
izdataka. esto se ljudske osobe ele i za ovaj neminovan dogaaj financijski osigurati, s razliitim
osobnim motivima.
Sa formalno - pravnog, ali i sutinskog i financijskog stajalita, ovdje se u obligacijskom odnosu na
jednoj strani nalazi osiguravatelj (jedna pravna osoba osiguravajue drutvo), a na drugoj strani:
ugovaratelj osiguranja, osiguranik i korisnik osiguranja (dvije ili tri fizike i/ili pravne osobe).
Osiguranik mora biti fizika osoba (jer se radi o obliku ivotnog osiguranja), a ugovaratelj osiguranja
i korisnik osiguranja moe biti jedna ili dvije fizike ili pravne osobe.
Ugovaratelj osiguranja moe biti:
- ista fizika osoba kao i osiguranik (jedna te ista fizika osoba ugovara sa osiguravajuim
drutvom, odnosno osiguravateljem osiguranje jednokratne isplate kapitala u sluaju
svoje smrti u korist tree fizike ili pravne osobe korisnika osiguranja);
- u vidu tri fizike osobe: jedna je fizika osoba ugovaratelj osiguranja, osiguranik je druga
fizika osoba, a korisnik osiguranja je trea fizika ili pravna osoba;
- u obliku jedne pravne osobe ugovaratelj osiguranja i u obliku druge fizike osobe
osiguranik, na ime tree fizike ili pravne osobe korisnika osiguranja.
Kod ovog oblika ivotnog osiguranja:
- osiguranik i korisnik osiguranja ne moe biti ista osoba;
- ugovaratelj osiguranja i korisnik osiguranja, u principu nisu iste osobe (zbog
potencijalno mogue zloupotrebe), ali teorijski i praktino to moe biti ista fizika ili
pravna osoba.
S matematikog stajalita nije bitno koliko ima osoba: ugovaratelj osiguranja, osiguranik i korisnik
osiguranja, niti da li se radi o fizikim ili pravnim osobama. Ponovimo: osiguranik mora biti fizika
(iva) osoba.
U aktuarskoj matematici postoje etiri klasina oblika osiguranja kapitala za sluaj smrti sa velikim
brojem svojih modaliteta, kako sa stajalita plaanja premije, tako i sa stajalita formiranja
osigurane jednokratne isplate kapitala.
etiri klasina oblika osiguranja kapitala za sluaj smrti su:
1. neposredno doivotno osiguranje kapitala za sluaj smrti,
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

202
2. odgoeno doivotno osiguranje kapitala za sluaj smrti,
3. neposredno privremeno osiguranje kapitala za sluaj smrti,
4. odgoeno privremeno osiguranje kapitala za sluaj smrti.
Za svaki navedeni oblik osiguranja kapitala premija se moe plaati jednokratno ili viekratno (u
jednoj ili vie serija). Osigurani kapital moe biti u fiksnom ili varijabilnom iznosu (iznosu koji se
mijenja po aritmetikoj ili geometrijskoj progresiji).

4.1.2.1. Neposredno doivotno osiguranje kapitala za sluaj smrti

(1) Formulacija ovog oblika osiguranja kapitala moe se dati na slijedei nain:
Osoba ivotne dobi x godina eli osigurati kapital od K novanih jedinica koji e se isplatiti osobi
naznaenoj u polici osiguranja nakon njene smrti.
a. Koliko iznosi jednokratna neto premija?
b. Kakvi oblici viekratne neto premije mogu biti u ovom obliku osiguranja?
Napomena: U navedenoj formulaciji osiguranja kapitala nema vremenskih ogranienja. To znai da
obligacija vrijedi neposredno nakon potpisivanja ugovora i plaanja premije pa do kraja ivota
osiguranika.
Grafiki prikaz moe biti ovakav:

Znaenje simbola:
x
A - jednokratna neto premija za neposredno doivotno osiguranje kapitala za sluaj smrti
K - fiksni iznos kapitala, jednokratne isplate
1 2 3
, , , ,...
x x x x
d d d d
+ + +
broj umrlih osoba
(a) Jednokratna neto premija
Princip ekvivalencije glasi: sadanja vrijednost jednokratne neto premije mora biti jednaka
sadanjoj vrijednosti kapitala za sluaj smrti u istom vremenskom trenutku.
Matematiki iskaz principa ekvivalencije je:
2 3 4
1 2 3
1 2 3 4
1 2 3
... /
( ...)
x
x x x x x x
x x x x x
x x x x x x
l A Kd v Kd v Kd v Kd v v
l v A K d v d v d v d v
+ + +
+ + + +
+ + +
= + + + +
= + + + +

x
l
1 x +
2 x + 3 x + 4 x +
...
x
A
x
Kd
1 x
Kd
+
2 x
Kd
+ 3 x
Kd
+
...
Dr. sc. eljko ain

203
1 2 3
( ...)
x x x x x x
D A K C C C C
+ + +
= + + + +
76

x x x
D A KM =
x
x
x
M
A K
D
=
Obrazac 50
Dobili smo obrazac (50) za izraunavanje jednokratne neto premije za neposredno doivotno
osiguranje fiksnog kapitala za sluaj smrti.
(b) Viekratne neto premije
Promatrani oblik osiguranja, iji je obligacijski period bioloki ogranien smru osiguranika, uz
jasan poetak obligacije, omoguava razne oblike viekratnih premija u temporalnom ili
doivotnom periodu. Prirodno, im osiguranik umre, prestaje potreba plaanja premija, a nastupa
obaveza osiguravatelja da isplati ugovoreni iznos jednokratne isplate korisniku osiguranja.
Viekratna premija se moe plaati u jednoj ili vie serija, ali se plaanje premije mora zasnivati na,
ve ranije vie puta ukazanoj, zakonitosti relevantnoj aktuarskoj matematici.
(1) Primjer broj 32.
Osoba ivotne dobi 40 godina eli osigurati neposredno doivotno jednokratnu isplatu za sluaj
svoje smrti od 500.000,00 n.j. Iznos e se isplatiti najmlaem djetetu osiguranika. Za ovo osiguranje
ugovaratelj osiguranja, koji je ujedno i osiguranik, plaa:
a. jednokratnu premiju
b. jednaku godinju anticipativnu premiju u toku prvih pet godina obligacije,
c. neposrednu doivotnu jednaku godinju anticipativnu premiju
Koliko iznosi premija pod (a) i jedna godinja neto premija pod (b) i (c)?
x = 40, K = 500.000,00 n.j.
Ad (a) Jednokratna neto premija
x
x
x
M
A K
D
=
40
40
40
500.000 124.965, 45
M
A
D
= = n.j.
Jednokratna neto premija je 124.965,45 n.j.

Ad (b) Premija se plaa u toku prvih 5 godina obligacije
Grafiki prikaz ovog modaliteta je:

76
Transformacija ovih izraza u komutativne brojeve bit e suglasna poglavlju 2.4. ove knjige
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

204

Simbol ( )
x
P A je jedna godinja neto premija.
Matematiki prikaz principa ekvivalencije je:
2 3 4
1 2 3 4
2 3 4 5 6
1 2 3 4 5
1 2 3 4 1 2 3
5
5
( ) ( ) ( ) ( ) ( )
... /
( )( ) ( ...)
( )( )
( )
x x x x x x x x x x
x
x x x x x x
x x x x x x x x x x
x x x x
x
x
x x
P A l P A l v P A l v P A l v P A l v
Kd v Kd v Kd v Kd v Kd v Kd v v
P A D D D D D K C C C C
P A N N KM
M
P A K
N N
+ + + +
+ + + + +
+ + + + + + +
+
+
+ + + + =
= + + + + + +
+ + + + = + + + +
=
=


40
40
40 45
( ) 500.000 27.735, 02
M
P A
N N
= =

n.j.
Jedna anticipativna godinja neto premija, koja se plaa u toku prvih 5 godina obligacije, iznosi
27.735,02 n.j.

Ad (c) Neposredna doivotna premija
Grafiki prikaz ovog modaliteta je:

Matematiki prikaz principa ekvivalencije je:
2 3 4
1 2 3 4
2 3 4 5
1 2 3 4
1 2 3 4 1 2 3 4
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ...
... /
( )( ...) ( ...)
( )
x x x x x x x x x x
x
x x x x x
x x x x x x x x x x x
x x x
P A l P A l v P A l v P A l v P A l v
Kd v Kd v Kd v Kd v Kd v v
P A D D D D D K C C C C C
P A N KM
+ + + +
+ + + +
+ + + + + + + +
+ + + + + =
= + + + + +
+ + + + + = + + + + +
=

40
40
( ) 500.000 7.933, 59
x
x
x
M M
P A K
N N
= = = n.j.
Jedna godinja anticipativna neto premija koja se plaa neposredno doivotno, iznosi 7.933,59 n.j.


x
Kd
1 x
Kd
+ 2 x
Kd
+ 3 x
Kd
+ 4 x
Kd
+
...
( )
x
x
P A
l
x
1
( )
1
x
x
P A
l
x
+
+
2
( )
2
x
x
P A
l
x
+
+
3
( )
3
x
x
P A
l
x
+
+
4
( )
4
x
x
P A
l
x
+
+
5
( )...
...
5 ...
x
x
P A
l
x
+
+
( )
x
x
P A
l
x
1
( )
1
x
x
P A
l
x
+
+
2
( )
2
x
x
P A
l
x
+
+
3
( )
3
x
x
P A
l
x
+
+
4
( )
4
x
x
P A
l
x
+
+
x
Kd
1 x
Kd
+ 2 x
Kd
+ 3 x
Kd
+ 4 x
Kd
+ 5 x
Kd
+
...
Dr. sc. eljko ain

205
4.1.2.2. Odgoeno doivotno osiguranje kapitala za sluaj smrti

(1) Formulacija ovog oblika osiguranja kapitala moe se dati na slijedei nain:
Osoba ivotne dobi x godina eli osigurati kapital od K novanih jedinica koji e se isplatiti osobi
naznaenoj u polici osiguranja nakon njene smrti pod uvjetom da smrt nastupi nakon k godina (k
2 godine) od poetka obligacije, odnosno od uplate prve ili jednokratne neto premije.
(a) Koliko iznosi jednokratna neto premija?
(b) Kakvi oblici viekratne neto premije mogu biti u ovom obliku osiguranja?
Grafiki prikaz ove rente je:

Simbol
x
k A predstavlja jednokratnu neto premija za odgoeno doivotno osiguranje kapitala za
sluaj smrti.
(a) Jednokratna neto premija
Princip ekvivalencije glasi: sadanja vrijednost jednokratne neto premije mora biti jednaka
sadanjoj vrijednosti kapitala za sluaj smrti u istom vremenskom trenutku.
Matematiki iskaz principa ekvivalencije je:
1 2 3 4
1 2 3
k k k k x
x x x k x k x k x k
l k A Kd v Kd v Kd v Kd v v
+ + + +
+ + + + + + +
= + + + +L

( )
1 2 3 4
1 2 3
x x k x k x k x k
x x x k x k x k x k
l v k A K d v d v d v d v
+ + + + + + + +
+ + + + + + +
= + + + +L
77

( )
1 2 3 x x x k x k x k x k
D k A K C C C C
+ + + + + + +
= + + + +L

x x x k
D k A KM
+
=

x k
x
x
M
k A K
D
+
=

Obrazac 51
Dobili smo obrazac (51) za izraunavanje jednokratne neto premije za odgoeno doivotno
osiguranje fiksnog kapitala za sluaj smrti.
(b) Viekratna neto premija
Sve to je reeno za viekratne neto premije kod prethodnog modaliteta (Neposredno doivotno
osiguranje kapitala za sluaj smrti), vrijedi i u tekuem promatranom modalitetu.

77
Transformacija ovih izraza u komutativne brojeve bit e suglasne poglavlju 2.4. ove knjige
x
l
x 1 x + 2 x + 1 x k + L
x
k A
3 x + 1 x k + + 2 x k + + 3 x k + + 4 x k + + L
x k
Kd
+ 1 x k
Kd
+ + 2 x k
Kd
+ + 3 x k
Kd
+ +
L
x k +
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

206
(2) Primjer broj 33.
Osoba ivotne dobi 35 godina eli osigurati odgoenu doivotnu jednokratnu isplatu za sluaj svoje
smrti od 300.000,00 n.j. Osigurani iznos e se isplatiti Humanitarnoj organizaciji pod uvjetom da
smrt osiguranika nastupi nakon njegove 60. godine. Za ovo osiguranje osiguranik plaa:
a. jednokratnu premiju,
b. jednokratnu neposrednu godinju dekurzivnu premiju u toku prvih pet godina
obligacije,
c. jednokratnu neposrednu doivotnu godinju dekurzivnu premiju.
Koliko iznosi neto premija pod (a) i jedna godinja neto premija pod (b) i (c) ?
x = 35, K = 300.000,00 n.j., k = 25 (60-35 godina)
Ad. (a) Jednokratna neto premija
x k
x
x
M
k A K
D
+
=

35 25 60
35
35 35
25 300.000 300.000 35.168,12
M M
A
D D
+
= = = n.j.
Jednokratna neto premija je 35.168,12 n.j.

Ad. (b) Premija koja se plaa u toku prvih 5 godina dekurzivno
Grafiki prikaz ovog modaliteta je:

Simbol P(A
x
) je jednaka godinja neto premija.
Matematiki prikaz principa ekvivalencije je:
( ) ( ) ( ) ( ) ( )
2 3 4 5
1 2 3 4 5
1 2 3 4
1 2 3
x x x x x x x x x x
k k k k x
x k x k x k x k
P A l v P A l v P A l v P A l v P A l v
Kd v Kd v Kd v Kd v v
+ + + + +
+ + + +
+ + + + + + +
+ + + + =
= + + + +L

( ) ( ) ( )
1 2 3 4 5 1 2 3 x x x x x x x k x k x k x k
P A D D D D D K C C C C
+ + + + + + + + + + + +
+ + + + = + + + +L

( ) ( )
1 6 x x x x k
P A N N KM
+ + +
=

( )
60
1 6 36 41
300.000
x k
x
x x
M M
P A K
N N N N
+
+ +
= =


( )
1
1
x
x
P A
l
x
+
+
L
1 x k + + 2 x k + +
L
x k
Kd
+
L
x
l
x
( )
2
2
x
x
P A
l
x
+
+
( )
3
3
x
x
P A
l
x
+
+
( )
4
4
x
x
P A
l
x
+
+
( )
5
5
x
x
P A
l
x
+
+ 6 x + x k +
1 x k
Kd
+ +
Dr. sc. eljko ain

207
( )
35
8.208, 37 P A = n.j.
Jedna dekurzivna godinja neto premija, koja se plaa u toku prvih 5 godina obligacije, iznosi
8.208,37 n.j.

Ad. (c) Neposredna doivotna godinja jednaka dekurzivna neto premija
Grafiki prikaz ovog modaliteta je:

Matematiki prikaz principa ekvivalencije je:
( ) ( ) ( ) ( ) ( )
2 3 1
1 2 3 1
1 2 3 4
1 2 3
k k
x x x x x x x x k x x k
k k k k x
x k x k x k x k
P A l v P A l v P A l v P A l v P A l v
Kd v Kd v Kd v Kd v v
+
+ + + + + +
+ + + +
+ + + + + + +
+ + + + + + =
= + + + +
L L
L

( ) ( ) ( )
1 2 3 1 1 2 3 x x x x x k x k x k x k x k x k
P A D D D D D K C C C C
+ + + + + + + + + + + + +
+ + + + + + = + + + + L L L

( )
1 x x x k
P A N KM
+ +
=

( )
60
1 36
300.000
x k
x
x
M M
P A K
N N
+
+
= =

( )
35
2.250, 33 P A = n.j.
Jedna neposredna godinja dekurzivna neto premija iznosi 2.250,33 n.j.

4.1.2.3. Neposredno privremeno osiguranje kapitala za sluaj smrti

(1) Formulacija ovog modaliteta osiguranja kapitala moe se dati na sljedei nain:
Osoba ivotne dobi x godina eli osigurati kapital za sluaj svoje smrti od K novanih jedinica koji e
se isplatiti osobi naznaenoj u polici osiguranja. Osigurani period traje od x do x+n godina
(neposredno privremeno osiguranje).
a. Koliko iznosi jednokratna neto premija
b. Kakvi oblici viekratne neto premije mogu biti u ovom obliku osiguranja?
Grafiki prikaz moe biti ovakav:


( )
1
1
x
x
P A
l
x
+
+
x k
Kd
+
L
L
L
x
l
x
( )
2
2
x
x
P A
l
x
+
+
( )
3
3
x
x
P A
l
x
+
+
( )
4
4
x
x
P A
l
x
+
+
( )
x
x k
P A
l
x k
+
+
( )
1
1
x
x k
P A
l
x k
+ +
+ +
( )
2
2
x
x k
P A
l
x k
+ +
+ +
( )
3
3
x
x k
P A
l
x k
+ +
+ +
( )
4
4
x
x k
P A
l
x k
+ +
+ +
L
L
L
1 x k
Kd
+ + 2 x k
Kd
+ + 3 x k
Kd
+ +
x l
x
1 x + 2 x + x n + L
xn
A
3 x +
2 x n +
x
Kd
1 x
Kd
+ 2 x
Kd
+ 3 x
Kd
+ 2 x n
Kd
+ 1 x n
Kd
+
1 x n + 4 x +
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

208
Simbol
xn
A predstavlja jednokratnu neto premiju za neposredno privremeno osiguranje kapitala za
sluaj smrti.
a. Jednokratna neto premija
Matematiki iskazan principa ekvivalencije je:
2 3 4 1
1 2 3 2 1
n n x
x x x x x x n x n
xn
l A Kd v Kd v Kd v Kd v Kd v Kd v v

+ + + + +
= + + + + + + L

( )
1 2 3 2 1 x x x x x x n x n
xn
D A K C C C C C C
+ + + + +
= + + + + + + L

( )
x x x n
xn
D A K M M
+
=

x x n
xn
x
M M
A K
D
+

=

Obrazac 52
Dobili smo obrazac (52) za izraunavanje jednokratne neto premije za neposredno privremeno
osiguranje kapitala za sluaj smrti.
b. Viekratne neto premije
Neposredno privremeno osiguranje kapitala za sluaj smrti je osiguranje temporalnog karaktera
prema volji ugovornih strana. Istina, potpisana obligacija ovog oblika osiguranja moe biti i kraa,
ako osiguranik umre prije isteka ugovornog perioda. Zato je i maksimalni period plaanja
viekratnih premija, suglasno zakonitostima aktuarske matematike, ogranien na dva naina:
i. ugovorenim periodom, tj. do maksimum x+n godina i
ii. biolokom injenicom da ako osiguranik umre unutar obligacijskog perioda, automatski
prestaje plaanje premije.
Dakle, kod viekratnih (neto) premija, u ovom obliku osiguranja, premije se mogu plaati
maksimalno dugo koliko iznosi duina obligacijskog perioda ili krae (uvaavajui injenicu da je
osiguranik iv cijelo vrijeme).
(2) Primjer broj 34.
Osoba ivotne dobi 65 godina eli osigurati jednokratnu isplatu (kapital) u iznosu od 200.000,00
n.j. za sluaj svoje smrti. Osigurani kapital e se isplatiti njegovoj obitelji, ako osiguranik umre u
narednih 10 godina. Koliko iznosi:
a. jednokratna neto premija,
b. jednokratna neposredna godinja dekurzivna neto premija u toku prve 4 godine
obligacije,
c. jedna neposredna godinja anticipativna neto premija u toku cijelog obligacijskog
perioda?
x = 65, K = 200.000,00 n.j., n = 10
Ad. (a) Premija se plaa jednokratno
Dr. sc. eljko ain

209
x x n
xn
x
M M
A K
D
+

=

65 75
6510
65
200.000
M M
A
D

=

6510
60.043, 54 A = n.j.
Jednokratna neto premija je 60.043,54 n.j.

Ad. (b) Premija se plaa neposredno godinje dekurzivno u toku prve 4 godine
Grafiki prikaz ovog modaliteta je:

Matematiki prikaz principa ekvivalencije je:
( ) ( ) ( ) ( )
2 3 4
66 67 68 69
6510 6510 6510 6510
2 3 4 10 65
65 66 67 68 74
P A l v P A l v P A l v P A l v
Kd v Kd v Kd v Kd v Kd v v
+ + + =
= + + + + + L

( ) ( ) ( )
66 67 68 69 65 66 67 74
6510
P A D D D D K C C C C + + + = + + + + L

( ) ( ) ( )
66 70 65 75
6510
P A N N K M M =

( )
65 75 65 75
6510
66 70 66 70
200.000
M M M M
P A K
N N N N

= =


( )
6510
18.432,14 P A = n.j.
Jedna dekurzivna neposredna godinja neto premija koja se plaa u toku prve 4 godine obligacije
iznosi 18.432,14 n.j.

Ad. (c) Neposredna godinja anticipativna neto premija u toku cijelog obligacijskog perioda
Grafiki prikaz ovog modaliteta je (iz praktinih razloga u prikazivanju koristit e se relacija
( )
6510
P A P = ):

Matematiki prikaz principa ekvivalencije je:
66
Kd
65
Kd
65
65
P
l
66
66
P
l
67
67
P
l
68
68
P
l
69
69
P
l
75
67
Kd
68
Kd
69
Kd
70
Kd
71
Kd
72
Kd
73
Kd
74
Kd
70
70
P
l
71
71
P
l
72
72
P
l
73
73
P
l
74
74
P
l
65
Kd
65
65
l
( )
6510
66
66
P A
l
( )
6510
67
67
P A
l
( )
6510
68
68
P A
l
( )
6510
69
69
P A
l
70 71 72 73 74 75
66
Kd
67
Kd
68
Kd
69
Kd
70
Kd
71
Kd
72
Kd
73
Kd
74
Kd
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

210
2 3 4 5 6 7 8 9
65 66 67 68 69 70 71 72 73 74
2 3 4 5 6 7 8 9 10 65
65 66 67 68 69 70 71 72 73 74
Pl Pl v Pl v Pl v Pl v Pl v Pl v Pl v Pl v Pl v
Kd v Kd v Kd v Kd v Kd v Kd v Kd v Kd v Kd v Kd v v
+ + + + + + + + + =
= + + + + + + + + +

( )
( )
66 67 68 69 70 71 72 73 74
65 66 67 68 69 70 71 72 73 74
P D D D D D D D D D
K C C C C C C C C C C
+ + + + + + + + =
= + + + + + + + + +

( ) ( )
65 75 65 75
P N N K M M =

65 75
65 75
M M
P K
N N


( )
65 75
6510
65 75
200.000
M M
P P A
N N

= =


( )
6510
8.697,19 P A = n.j.
Jedna neposredna godinja anticipativna neto premija u toku cijelog obligacijskog perioda iznosi
8.697,19 n.j.

4.1.2.4. Odgoeno privremeno osiguranje kapitala za sluaj smrti

(1) Formulacija ovog modaliteta osiguranja kapitala moe se dati na sljedei nain:
Osoba ivotne dobi x godina eli osigurati kapital od K novanih jedinica za sluaj svoje smrti.
Kapital e se isplatiti osobi naznaenoj u polici osiguranja. Osigurani period isplate kapitala traje od
x+k do x+k+n godina (odgoeno privremeno osiguranje kapitala).
(a) Koliko iznosi jednokratna neto premija?
(b) Kakvi oblici viekratne neto premije mogu biti u ovom obliku osiguranja?
Grafiki prikaz moe biti ovakav:

Simbol
xn
k A predstavlja jednokratnu neto premiju za odgoeno privremeno osiguranje kapitala
za sluaj smrti.
(a) Jednokratna neto premija
Matematiki iskazan principa ekvivalencije je:
1 2 3
1 2
2 1
3 2 1
k k k
x x k x k x k
xn
k n k n k n x
x k n x k n x k n
l k A Kd v Kd v Kd v
Kd v Kd v Kd v v
+ + +
+ + + + +
+ + +
+ + + + + +
= + + + +
+ + + +
L
L

x
l
x 1 x + 2 x + x k +
x n
k A
3 x + 1 x k +
x k
Kd
+ 1 x k
Kd
+ + 2 x k
Kd
+ +
1 x k + + 2 x k + + 3 x k + + 1 x k n + + 2 x k n + +
3 x k n
Kd
+ + 2 x k n
Kd
+ + 1 x k n
Kd
+ +
x k n + +
Dr. sc. eljko ain

211
( )
1 2 3 3 2 1 x x k x k x k x k x k n x k n x k n
xn
D k A K C C C C C C C
+ + + + + + + + + + + + +
= + + + + + + + L

( )
x x k x k n
xn
D k A K M M
+ + +
=

x k x k n
xn
x
M M
k A K
D
+ + +

=

Obrazac 13
Dobili smo obrazac (53) za izraunavanje jednokratne neto premije za odgoeno privremeno
osiguranje kapitala za sluaj smrti.
(b) Viekratne neto premije
Konstatacije iznesene za viekratne neto premije kod modaliteta (Neposredno privremeno
osiguranje kapitala za sluaj smrti), vrijede i kod tekueg promatranog modaliteta.
(2) Primjer broj 35.
Osoba ivotne dobi 40 godina eli osigurati jednokratnu isplatu (kapital) u iznosu od 250.000,00 n.j.
za sluaj svoje smrti, pod uvjetom da njena smrt nastupi u periodu od 65. do 85. godine ivota. Ako
se ispuni navedeni uvjet nastupa smrti osiguranika, osigurani kapital e se isplatiti Domu za
naputenu djecu. Koliko iznosi:
a. Jednokratna neto premija,
b. Jedna neposredna jednaka dekurzivna godinja neto premija koja se plaa u toku prvih
10 godina obligacije,
c. Jedna neposredna jednaka anticipativna godinja neto premija koja se plaa do 70.
godine ivota,
d. Jedna neposredna jednaka anticipativna godinja neto premija koja se plaa tokom
cijelog obligacijskog perioda?
x = 40, K = 250.000,00 n.j., k = 25 (od 40. do 65. godine), n = 20 (od 65. do 85. godine)
Ad. (a) Jednokratna neto premija
x k x k n
xn
x
M M
k A K
D
+ + +

=

65 85
4020
40
25 250.000 27.538, 03
M M
A
D

= = n.j.
Jednokratna neto premija iznosi 27.538,03 n.j.

Ad. (b) Viekratna dekurzivna premija u toku prvih 10 godina obligacije
Ako je
( )
xn
P k A P = , onda se princip ekvivalencije moe ovako postaviti: vrijednost svih neto
premija svedenih na poetak obligacijskog perioda mora biti jednaka diskontnoj vrijednosti svih
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

212
buduih isplata svedenih, takoer, na poetak obligacijskog perioda (simbolino kaemo: na
dananju vrijednost). Na osnovu ovako izreenog principa ekvivalencije, moe se pisati:
2 3 4 10 26 27 28 29 45 40
41 42 43 44 50 65 66 67 68 84
Pl v Pl v Pl v Pl v Pl v Kd v Kd v Kd v Kd v Kd v v + + + + + = + + + + + L L

( ) ( )
41 42 43 44 50 65 66 67 68 84
P D D D D D K C C C C C + + + + + = + + + + + L L

( ) ( )
41 51 65 85
P N N K M M =

( )
( )
65 85
41 51
65 85
4020
41 51
25 250.000
xn
M M
P P k A K
N N
M M
P A
N N

= =


( )
4020
25 3.664, 69 P A = n.j.
Jedna neposredna jednaka dekurzivna godinja neto premija, koja se plaa u toku prvih 10 godina
obligacije, iznosi 3.664,69 n.j.

Ad. (c) Viekratna anticipativna premija koja se plaa do 70. godine ivota
Do principa ekvivalencije doi e se na analogan nain kao u sluaju pod (b).
2 29 26 27 28 29 45 40
40 41 42 69 65 66 67 68 84
Pl Pl v Pl v Pl v Kd v Kd v Kd v Kd v Kd v v + + + + = + + + + + L L

( ) ( )
40 41 42 69 65 66 67 68 84
P D D D D K C C C C C + + + + = + + + + + L L

( ) ( )
40 70 65 85
P N N K M M =

( )
( )
65 85
40 70
65 85
4020
40 70
25 250.000
xn
M M
P P k A K
N N
M M
P A
N N

= =


( )
4020
25 1.874, 29 P A = n.j.
Jedna neposredna jednaka anticipativna godinja neto premija, koja se plaa do 70. godine ivota,
iznosi 1.874,29 n.j.

Ad. (d) Viekratna anticipativna premija koja se plaa tokom cijelog obligacijskog perioda
Do principa ekvivalencije doi e se na analogan nain kao u sluaju pod (b) i (c).
2 3 44
40 41 42 43 84
26 27 28 29 45 40
65 66 67 68 84
Pl Pl v Pl v Pl v Pl v
Kd v Kd v Kd v Kd v Kd v v
+ + + + + =
= + + + + +
L
L

( ) ( )
40 41 42 43 84 65 66 67 68 84
P D D D D D K C C C C C + + + + + = + + + + + L L

Dr. sc. eljko ain

213
( ) ( )
40 85 65 85
P N N K M M =

( )
( )
65 85
40 85
65 85
4020
40 85
25 250.000
xn
M M
P P k A K
N N
M M
P A
N N

= =


( )
4020
25 1.753, 22 P A = n.j.
Jedna neposredna jednaka anticipativna godinja neto premija, koja se plaa tokom cijelog
obligacijskog perioda, iznosi 1.753,22 n.j.
Jo jedanput se konstatira da ako u toku obligacijskog perioda plaanja premije osiguranik umre,
odmah se prestaje sa plaanjem premija i nastaje obaveza isplate osiguranog kapitala za sluaj
smrti, osobi naznaenoj u polici osiguranja, odnosno u ugovoru o osiguranju.

4.1.3. Osiguranje kapitala za sluaj doivljenja ili ranije smrti (mjeovito osiguranje
kapitala)

Mjeovito osiguranje kapitala je, prema odreenim istraivanjima, najpopularniji i najei oblik
osiguranja jednokratne isplate. Objanjenje za ovu konstataciju je vrlo jednostavno: kod ovog
modaliteta, isplata osiguranog kapitala je sigurna, samo se ne zna kome e se osigurani kapital
isplatiti: osiguraniku (ako doivi ugovoreni vremenski trenutak; u tom je sluaju osiguranik ujedno i
korisnik osiguranja) ili nekoj drugoj fizikoj ili pravnoj osobi (ako osiguranik umre u toku
ugovorenog obligacijskog perioda; tada je ta osoba korisnik osiguranja). Dakle, osigurani se kapital
isplauje ili osiguraniku ili treoj osobi. U biti, mjeovito osiguranje kapitala jeste, pod odreenim
okolnostima, zbir osiguranja kapitala za sluaj doivljenja i osiguranje kapitala za sluaj smrti.
Karakter ovog oblika osiguranja uvjetuje iskljuivo temporalni nain obligacijskih odnosa.
(1) Formulacija ovog oblika osiguranja kapitala moe se dati na sljedei nain:
Osoba ivotne dobi x godina eli osigurati kapital od K novanih jedinica za sluaj doivljenja svoje
x+n-te godine ili za sluaj svoje eventualno ranije smrti. Ako osiguranik doivi x+n-tu godinu svoga
ivota, on e naplatiti osigurani kapital, a ako ranije umre, osigurani kapital e naplatiti osoba
naznaena u polici, odnosno u ugovoru o osiguranju.
(a) Koliko iznosi jednokratna neto premija?
(b) Kakvi oblici viekratne neto premije mogu biti u ovom obliku osiguranja?



x
l
x 1 x + 2 x +
x n +
L
xn
EA
3 x +
x
Kd
1 x
Kd
+ 2 x
Kd
+ 3 x
Kd
+ 2 x n
Kd
+ 1 x n
x n
Kd
Kl
+
+
+
+
1 x n + 4 x +
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

214
Simbol
xn
EA predstavlja jednokratnu neto premiju za (neposredno privremeno) osiguranje kapitala
za sluaj doivljenja ili ranije smrti (mjeovito osiguranje kapitala).
(a) Jednokratna neto premija
Matematiki iskaz principa ekvivalencije je:
2 3 4 1
1 2 3 2 1
n n n x
x x x x x x n x n x n
xn
l EA Kd v Kd v Kd v Kd v Kd v Kd v Kl v v

+ + + + + +
= + + + + + + + L

( )
1 2 3 2 1 x x x x x x n x n x n
xn
D EA K C C C C C C KD
+ + + + + +
= + + + + + + + L

( )
x x x n x n
xn
D EA K M M D
+ +
= +

x x n x n
xn
x
M M D
EA K
D
+ +
+
=

Obrazac 54
Dobili smo polazni i osnovni obrazac (54) za izraunavanje jednokratne neto premije za mjeovito
osiguranje kapitala. Zato se ovaj obrazac (54) moe nazvati polazni i osnovni obrazac za
izraunavanje? On ove epitete moe dobiti iz prostog razloga jer polazi od najosnovnijeg oblika
osiguranja kapitala za sluaj doivljenja ili ranije smrti osiguranika. Postoji cijeli spektar moguih
oblika mjeovitog osiguranja kapitala.
78

(b) Viekratne neto premije
Poto je mjeovito osiguranje kapitala posebna kombinacija osiguranja kapitala za sluaj doivljenja
i temporalnog osiguranja kapitala za sluaj smrti (neposrednog privremenog i odgoenog
privremenog) onda se konsultacije vezane za viekratne neto premije kod navedenih oblika
osiguranja odnose i na mjeovito osiguranje kapitala. Kod viekratnih (neto) premija, koje se
plaaju za mjeovito osiguranje kapitala, postoji jako veliki broj kombinacija. Sve one imaju istu
matematiko-financijsku zakonitost, ali omoguavaju iroku lepezu u kreiranju poslovne politike
osiguravatelja, raznovrsnost i prilagodljivost interaktivnih obligacijskih odnosa ponude i
potranje.
79

(2) Primjer broj 36.
Osoba ivotne dobi 45 godina eli osigurati jednokratnu isplatu (kapital) od 500.000,00 n.j. za
sluaj doivljenja svoje 75. godine ili za sluaj svoje ranije smrti. Osigurani kapital e se isplatiti
osiguraniku ako doivi 75. godinu, a ako umre ranije njegovoj obitelji. Za ovo osiguranje plaa se:
(a) jednokratna neto premija,
(b) jednaka godinja anticipativna neto premija u periodu od 45. do 60. godine ivota,
(c) jednaka godinja anticipativna neto premija u toku cijelog obligacijskog perioda.
Izraunati veliine premija pod: (a), (b) i (c).

78
O ovome se moe vie vidjeti u doktorskoj disertaciji: ain mr. eljko: Optimizacija i upravljanje premijskom
rezervom ivotnog osiguranja, Ekonomski fakultet, Univerzitet u Sarajevu, 2003, str. 104-209.
79
U ovoj emo knjizi prikazati samo poetke elementarne mogue oblike viekratnih premija. I ovdje vrijedi
konstatacija iz prethodne fusnote.
Dr. sc. eljko ain

215
x = 45, K = 500.000,00 n.j., n = 30 (75-45 godina)
Ad. (a) Jednokratna neto premija
x x n x n
xn
x
M M D
EA K
D
+ +
+
=

45 75 75
4530
45
500.000
M M D
EA
D
+
=

4530
164.808, 78 . . EA n j =

Jednokratna neto premija iznosi 164.808,78 n.j.

Ad. (b) Viekratna anticipativna neto premija koja se plaa od 45. do 60. godine ivota osiguranika
Koristiti e se relacija da je
( ) ( )
4530 xn
P EA P EA P = = .
Matematiki oblik principa ekvivalencije, ovog primjera, moe se predstaviti na sljedei nain:
2 3 14
45 46 47 48 59
2 3 4 30 30 45
45 46 47 48 74 75
Pl Pl v Pl v Pl v Pl v
Kd v Kd v Kd v Kd v Kd v Kl v v
+ + + + + =
= + + + + + +
L
L

( ) ( )
45 46 47 48 59 45 46 47 48 74 75
P D D D D D K C C C C C D + + + + + = + + + + + + L L

( ) ( )
45 60 45 75 75
P N N K M M D = +

( )
45 75 75
4530
45 60
M M D
P EA K
N N
+
=


( )
45 75 75
4530
45 60
500.000
M M D
P EA
N N
+
=


( )
4530
15.916, 00 P EA = n.j.
Jedna godinja anticipativna neto premija koja se plaa u periodu od 45. do 60. godine ivota
osiguranika iznosi 15.916,00 n.j.

Ad. (c) Viekratna anticipativna neto premija koja se plaa u toku cijelog obligacijskog perioda
Koristiti e se relacija da je
( ) ( )
4530 xn
P EA P EA P = =
Matematiki oblik principa ekvivalencije, ovog primjera, moe se predstaviti na sljedei nain:
2 3 29
45 46 47 48 74
2 3 4 30 30 45
45 46 47 48 74 75
Pl Pl v Pl v Pl v Pl v
Kd v Kd v Kd v Kd v Kd v Kl v v
+ + + + + =
= + + + + + +
L
L

( ) ( )
45 46 47 48 74 45 46 47 48 74 75
P D D D D D K C C C C C D + + + + + = + + + + + + L L

Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

216
( ) ( )
45 75 45 75 75
P N N K M M D = +

( )
45 75 75
4530
45 75
M M D
P P EA K
N N
+
= =


( )
45 75 75
4530
45 75
500.000
M M D
P EA
N N
+
=


( )
4530
11.706,81 P EA = n.j.
Jedna godinja anticipativna neto premija koja se plaa u toku cijelog obligacijskog perioda (od 45.
do 75. godine ivota osiguranika) iznosi 11.706,81 n.j.

4.1.4. Osiguranje kapitala na utvreni (stalni) rok

Ovaj oblik osiguranja kapitala je posebno specifian. Razlikuje se od drugih oblika ivotnih
osiguranja (osiguranje renti i kapitala), jer na njega ne utie zakon vjerojatnosti i zakon velikih
brojeva. Osiguranje kapitala na utvreni (ili stalan) rok znai isplatu kapitala na tano utvreni
vremenski trenutak, rok, bez obzira na vjerojatnost doivljenja osiguranika. Ugovaratelj osiguranja
ugovara sa osiguravateljem minimalan iznos osiguranog kapitala i vrijeme njegove isplate. Poto se
radi o ugovoru deterministikog karaktera, obraun premije se vri temeljem zakonitosti financijske
matematike, a ne temeljem zakonitosti aktuarske matematike. Zato, u ovom modalitetu osiguranja
nije bitna ivotna dob ugovaratelja osiguranja ili osiguranika ili korisnika osiguranja. Bitan je samo
ugovoreni nominalni iznos osiguranog kapitala, vrijeme obligacije (datum isplate kapitala) i visina
kamatne stope. U principu, obraun kamate je godinji dekurzivan.
Moe se postaviti pitanje: zato se osiguranje kapitala na stalan rok uope izuava i svrstava u
ivotno osiguranje, jer ne poiva na vjerojatnosti ivota ili smrti, nema stohastiki, ve ima
deterministiki karakter; koristi algoritme financijske, a ne aktuarske matematike? O ovome su
raspravljali brojni autori i teoretiari. Odgovor moe biti viestruk. Osnovni je razlog za ovo to i
osiguranje kapitala na utvreni rok jeste oblik ivotnog osiguranja koji ima istu zajedniku
karakteristiku kao i drugi oblici ivotnih osiguranja: proizvesti osiguranicima i korisnicima
osiguranja materijalnu i duhovnu sigurnost osigurljivog rizika. Dakle, bitna je sutine, ne forma.
Bitno je proizvesti (dodatnu) sigurnost temeljem odgovarajueg oblika ivotnog osiguranja, a nain
na koji se to radi, odnosni obraunava (na osnovu financijske i/ili aktuarske matematike) je od
sekundarnog znaaja.
(1) Formulacija ovog oblika osiguranja moe biti sljedea:
Punoljetna fizika ili pravna osoba eli osigurati isplatu kapitala na precizno utvreni vremenski rok
(u budunosti) korisniku ovog osiguranja.
(a) Koliko iznosi jednokratna neto premija?
(b) Kakvi oblici viekratne neto premije mogu biti u ovom obliku osiguranja?

Dr. sc. eljko ain

217
(a) Jednokratna neto premija
Grafiki prikaz moe biti ovakav:


Simbol K predstavlja jednokratnu neto premiju, a K
n
nominalni iznos osiguranog kapitala koji e se
isplatiti u n-toj godini u budunosti. Poto nema zakona vjerojatnosti, niti zakona velikih brojeva,
onda se jednokratna neto premija, tj. jednokratna uplata izraunava po zakonitostima financijske
matematike i bit e
n
n
K K v =
Obrazac 55
Kako se jednokratna neto premija najee obiljeava sa A, onda se izraz (55) moe pisati i kao
n
n
A K v =
Obrazac 56
(b) Viekratne neto premije
i. Kako kod ovog modaliteta nema zakona vjerojatnosti onda i viekratne neto premije mogu biti
odreene deterministiki, a ne stohastiki. To znai da viekratne neto premije mogu imati sutinu
periodinih uloga, kao to su to ulozi u smislu financijske matematike. U tom sluaju, poistovjeuju
se viekratne neto premije sa ulozima u financijskoj matematici. Ako su premije jednake i
anticipativne onda se one mogu izraunati na osnovu sljedee relacije:
80

( )
1
1
n
n
r
P K
r r


Obrazac 57
gdje simboli imaju sljedea znaenja:
P - jedna anticipativna premija
K
n
- osigurani nominalni iznos kapitala na stalan rok, tj. na dan njegove isplate
r - dekurzivni kamatni faktor i gdje je
1
r
v
=
n - broj godina obligacije i cijelo se vrijeme plaaju premije
Ako su premije jednake i dekurzivne onda se one mogu izraunati na osnovu sljedee relacije:
81

1
1
n n
r
P K
r


Obrazac 58

80
Koristit e se obrazac za izraunavanje konane vrijednosti jednakih anticipativnih uloga, gdje su periodi ulaganja
jednaki periodima obrauna kamata.
81
Ista napomena kao i u prethodnoj fusnoti samo se ovdje radi o dekurzivnim ulozima
K
n
K
L
0 1 2 3 4 1 n n
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

218
Ako se premije ne plaaju tokom svih godina obligacije nego krai period, onda se iznos neto
premije, koristei algoritme financijske matematike, dobije iz obrasca:
( )
1
1
1
n
n m
r
P K
r r r

=


( )
1
1
n
n m
r
P K
r r

=


Obrazac 59
gdje je n broj premija, a m broj godina od dana uplate posljednje premije do dana isplate kapitala.
(2) Primjer broj 37.
Fizika (ili pravna) osoba eli osigurati jednokratnu isplatu od 200.000,00 n.j. tano za 10 godina uz
kamatnu stopu od 5% (d). Za ovo osiguranje kapitala uplauje se:
a. jednokratna neto premija.
b. svake godine jednaki iznos neto premije u (i) anticipativnom i (ii) dekurzivnom obliku u
toku cijelog obligacijskog perioda,
c. poetkom prve etiri godine jednaka godinja neto premija.
Izraunati veliine premija pod (a), (b) i (c) na osnovu algoritama financijske matematike.
K
n
= 200.000,00 n.j., n = 10, p = 5% (d)
Ad. (a) Jednokratna neto premija
n
n
A K v =

10
1
200.000 122.782, 68
1, 05
A = = n.j.
Jednokratna neto premija iznosi 122.782,68 n.j.

Ad. (b) Viekratne neto premije u toku cijelog obligacijskog perioda
(i) anticipativni oblik
( )
1
1
n
n
r
P K
r r


( )
10
1, 05 1
200.000 15.143, 73 . .
1, 05 1, 05 1
P n j

= =


Jedna godinja anticipativna neto premija, koja se plaa u toku cijelog obligacijskog perioda, iznosi
15.143,73 n.j.
(ii) dekurzivni oblik
Dr. sc. eljko ain

219
1
1
n n
r
P K
r


10
1, 05 1
200.000 15.900, 92 . .
1, 05 1
P n j

= =


Jedna godinja dekurzivna neto premija, koja se plaa u toku cijelog obligacijskog perioda, iznosi
15.900,92 n.j.

Ad. (c) Viekratna neto premija koja se plaa u toku prve etiri godine
( )
1
1
n
n m
r
P K
r r

=


( )
10 6
1, 05 1
200.000 34.626,16 . .
1, 05 1 1, 05
P n j

= =


Jedna godinja neto premija, koja se plaa u toku prve etiri godine obligacije iznosi 34.626,16 n.j.
ii. Meutim, viekratne (neto) premije ne moraju biti utemeljene na algoritmima financijske
matematike, tj. deterministikim procesima. Plaanje viekratnih premija moe biti zasnovano i na
algoritmima aktuarske matematike, tj. stohastikim procesima. Ovo u sutini znai da viekratnu
premiju za osiguranje kapitala na stalan rok plaaju samo ivi osiguranici. Na osnovu ove injenice
princip ekvivalencije, u grafikom i matematikom obliku, izgleda ovako:

( ) ( ) ( ) ( ) ( )
2 3 1
1 2 3 1
n n x
x x x x x n x
P A l P A l v P A l v P A l v P A l v Kv l v

+ + + +
+ + + + + = L

( ) ( )
1 2 3 1
n
x x x x x n x
P A D D D D D Kv D
+ + + +
+ + + + + = L

( )
n x
x x n
D
P A Kv
N N
+
=


Obrazac 60
Dobili smo obrazac (60) za izraunavanje jednake anticipativne godinje neto premije, utemeljene
na algoritmima aktuarske matematike, koja se plaa u toku cijelog obligacijskog perioda, za
osiguranje kapitala na stalan rok.
Ako bi se, pak, premija plaala dekurzivno, onda bi princip ekvivalencije bio ovakav:
( ) ( ) ( ) ( )
2 3
1 2 3
n n x
x x x x n x
P A l v P A l v P A l v P A l v Kv l v
+ + + +
+ + + + = L

( ) ( )
1 2 3
n
x x x x n x
P A D D D D Kv D
+ + + +
+ + + + = L

x n +
A
L
L
L
( )
x
P A
l
x
( )
2
2
x
P A
l
x
+
+
( )
3
3
x
P A
l
x
+
+
( )
p
x n
p
P A
l
x n
+
+
( )
1
1
x n
P A
l
x n
+
+
K
( )
1
1
x
P A
l
x
+
+
L
L
L
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

220
( )
1 1
n x
x x n
D
P A Kv
N N
+ + +
=


Obrazac 612
Obrazac (61) predstavlja dekurzivan oblik plaanja premije.
Meutim, viekratna se (neto) premija ne mora plaati u toku cijelog obligacijskog perioda. Ako bi
se plaala u prvih n
p
godina, od poetka obligacijskog perioda (vidjeti prethodni grafikon!), onda bi
se princip ekvivalencije sveo na sljedei obrazac (samo korigirani obrazac (60)):
( )
p
n x
x x n
D
P A Kv
N N
+
=


Obrazac 62
(3) Primjer broj 38.
Osoba ivotne dobi 55 godina eli osigurati kapital od 200.000,00 n.j. koji e se isplatiti za 10 godina
donosiocu police, odnosno ugovora o obligaciji. Za ovo osiguranje plaa se:
(a) jednokratna neto premija
(b) jednaka godinja (i) anticipativna, odnosno (ii) dekurzivna neto premija u toku cijelog
obligacijskog perioda temeljem algoritama aktuarske matematike,
(c) jedna godinja anticipativna neto premija koja se plaa u toku prve 4 godine temeljem
algoritama aktuarske matematike.
Izraunati neto premije pod: (a), (b) i (c), ako je kamatna stopa 5% (d).
x = 55, K = 200.000,00 n.j., n = 10, p = 5% (d)
Ad. (a) Jednokratna neto premija
n
n
A K v =

10
1
200.000 122.782, 68
1, 05
A = = n.j.
Jednokratna neto premija je 122.782,68 n.j.

Ad. (b) Viekratne neto premije u toku cijelog obligacijskog perioda
(i) anticipativan oblik
( )
n x
x x n
D
P A Kv
N N
+
=


( )
55
10
55 65
1
200.000 16.199, 22
1, 05
D
P A
N N
= =

n.j.
Dr. sc. eljko ain

221
Jedna godinja anticipativna neto premija, koja se plaa u toku cijelog obligacijskog perioda, iznosi
16.199,22 n.j.
(ii) dekurzivni oblik
( )
1 1
n x
x x n
D
P A Kv
N N
+ + +
=


( )
55
10
56 66
1
200.000 17.339, 42
1, 05
D
P A
N N
= =

n.j.
Jedna godinja dekurzivna neto premija, koja se plaa u toku cijelog obligacijskog perioda, iznosi
17.339,42 n.j.

Ad. (c) Viekratna neto premija koja se plaa u toku prve etiri godine
( )
p
n x
x x n
D
P A Kv
N N
+
=


( )
55
10
55 59
1
200.000 33.644, 87
1, 05
D
P A
N N
= =

n.j.
Jedna godinja anticipativna neto premija, koja se plaa u toku prve etiri godine obligacije iznosi
33.644,87 n.j.

4.2. Osiguranje kapitala u varijabilnom iznosu

U uvodnom je dijelu ovog poglavlja (Modeli osiguranja kapitala - jednokratne isplate glavnica)
naglaeno da osiguranje kapitala u varijabilnom iznosu mora biti utemeljeno na aritmetikoj ili
geometrijskoj progresiji. Ekonomska logika ukazuje da osiguranje varijabilnog kapitala moe biti
samo u modalitetima osiguranja kapitala za sluaj smrti i mjeovitog osiguranja kapitala. Nema
ekonomske logike da ovaj oblik osiguranja bude u modalitetima osiguranja za sluaj doivljena i
osiguranja na stalan rok.

4.2.1. Osiguranje kapitala za sluaj smrti

Razmatrat e se sva etiri oblika osiguranja kapitala za sluaj smrti:
1. neposredno doivotno osiguranje,
2. odgoeno doivotno osiguranje,
3. neposredno privremeno osiguranje i
4. odgoeno privremeno osiguranje.
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

222
sa varijabilitetom zasnovanim na aritmetikoj ili geometrijskoj progresiji.

4.2.1.1. Neposredno doivotno osiguranje kapitala za sluaj smrti

(1) Formulacija ovog tipa osiguranja kapitala moe se dati na sljedei nain:
Osoba ivotne dobi x godina eli osigurati neposredno doivotno varijabilni kapital za sluaj svoje
smrti. Osigurani kapital e se isplatiti osobi naznaenoj na polici osiguranja, nakon smrti
osiguranika. Kapital u prvoj godini obligacije iznosi K
1
novanih jedinica, a svake naredne godine
kapital se poveava (odnosno smanjuje) za:
(a) isti iznos od d novanih jedinica (aritmetika progresija) ili
(b) isti procent, odnosno za q puta (geometrijska progresija).
(c) Koliko iznosi jednokratna neto premija za sluajeve pod (a) i (b)?
(d) Kakvi oblici viekratne neto premije mogu biti u ovom obliku osiguranja?
Napomena: sa p' oznaavat e se stopa promjene dvije sukcesivne premije, a izraunavanje veliine
q bit e temeljem relacija:
'
1
100
p
q = + , ako se iznosi poveavaju za p' % i
'
1
100
p
q = , ako se iznosi
smanjuju za p' %.

Ad. (c) (a) Jednokratna neto premija, a osigurani kapital se mijenja po aritmetikoj progresiji
Grafiki prikaz moe biti ovakav:

2 1
K K d =

3 2 1
2 K K d K d = =

4 3 1
3 K K d K d = =

L

Matematiki iskaz principa ekvivalencije je:
2 3 4
1 2 1 3 2 4 3
x
x x x x x x
l A K d v K d v K d v K Kd v v
+ + +
= + + + +L

( ) ( ) ( )
1 1 1 1 2 1 3
2 3
x x x x x x
D A K C K d C K d C K d C
+ + +
= + + + +L

x
l
x 1 x + 2 x +
L
x
A
3 x +
1 x
K d
2 1 x
K d
+ 3 2 x
K d
+ 4 3 x
K d
+
4 x + 5 x +
5 4 x
K d
+
L
Dr. sc. eljko ain

223
( ) ( )
1 1 2 3 1 2 3
2 3
x x x x x x x x x
D A K C C C C d C C C
+ + + + + +
= + + + + + + + L L
82

1 1 x x x x
D A K M dR
+
=

1 1 x x
x
x
K M dR
A
D
+

=

Obrazac 63
Dobili smo obrazac (63) za izraunavanje jednokratne neto premije za neposredno doivotno
osiguranje varijabilnog kapitala za sluaj smrti koji se ponaa po zakonitostima aritmetike
progresije.

Ad. (c) (b) Jednokratna neto premija, a osigurani kapital se mijenja po geometrijskoj progresiji
Grafiki prikaz moe biti isti kao i kod prethodnog modaliteta (vidjeti Ad. (c) (a)), samo su ovdje
relacije izmeu osiguranog kapitala kako slijedi:
2 1
K K q =

2
3 2 1
K K q K q = =

3
4 3 1
K K q K q = =

L

Ve je istaknuto da je
'
1
100
p
q =
Matematiki iskaz principa ekvivalencije je:
2 3 4
1 2 1 3 2 4 3
x
x x x x x x
l A K d v K d v K d v K Kd v v
+ + +
= + + + +L

2 3
1 1 1 1 2 1 3 x x x x x x
D A K C K qC K q C K q C
+ + +
= + + + +L

( )
2 3
1 1 2 3 x x x x x x
D A K C qC q C q C
+ + +
= + + + +L
83

1 x x x
D A K M =

1
x
x
x
M
A K
D

=

Obrazac 64
Dobili smo obrazac (64) za izraunavanje jednokratne neto premije za neposredno doivotno
osiguranje varijabilnog kapitala za sluaj smrti koji se ponaa po zakonitostima geometrijske
progresije.


82
Transformacija ovih komutativnih brojeva bit e suglasna poglavlju 2.4. ove knjige
83
Transformacija ovih komutativnih brojeva bit e suglasna poglavlju 2.4. i 2.5. ove knjige
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

224
Ad. (d) (a) i Ad. (d) (b) Viekratne neto premije, a osigurani kapital se mijenja po zakonitostima
aritmetike ili geometrijske progresije.
Sve to je reeno za viekratne neto premije u modalitetu 4.1.2.1. Neposredno doivotno
osiguranje kapitala za sluaj smrti (fiksnog kapitala!), vrijedi i u ovom modalitetu varijabilnog
kapitala.
(2) Primjer broj 39.
Osoba ivotne dobi 40 godine eli osigurati neposredno doivotno varijabilni kapital za sluaj svoje
smrti. Kapital e se isplatiti, nakon smrti osiguranika, osobama naznaenim u polici osiguranja.
Kapital u prvoj godini obligacije iznosi 50.000,00 n.j., a svake naredne, u odnosu na prethodnu
godinu kapital se:
a. poveava (odnosno smanjuje) za 5.000,00 n.j.
b. poveava (odnosno smanjuje) za 10%
Za ovo osiguranje plaa se:
a. jednokratna neto premija,
b. jednaka godinja anticipativna neto premija u toku prvih pet godina obligacije,
c. jednaka godinja anticipativna neto premija u toku cijelog obligacijskog perioda.
Koliko iznosi neto premija pod (c) i jedna neto premija pod (d) i (e)?
x = 40, K
1
= 50.000,00 n.j., d = 5.000,00 n.j., p' = 10%, q = 1,10 (kada kapital raste) i q = 0,90 (kada
kapital opada)

Ad. (c) (a) Jednokratna neto premija, a osigurani kapital se mijenja po aritmetikoj progresiji
1 1 x x
x
x
K M dR
A
D
+

=

40 41
40
40
50.000 5.000 M R
A
D

=

(i) kada osigurani kapital raste za 5.000,00 n.j.
40 41
40
40
50.000 5.000
41.884, 83
M R
A
D
+
= = n.j.
Jednokratna neto premija iznosi 41.884,83 n.j.
(ii) kada osigurani kapital opada za 5.000,00 n.j.
40 41
40
40
50.000 5.000
16.891, 74
M R
A
D

= = n.j.
Jednokratna neto premija iznosi (raunski) minus 16.891,74 n.j. Rezultat nije ekonomski stvaran,
nije ekonomski logian! Neto premija ne moe biti, u realnoj praksi, negativan broj. ta ovo, u biti,
Dr. sc. eljko ain

225
znai? Ovo znai da se navedeni konkretni oblik ne moe ugovoriti kao produkt osiguravajueg
drutva. Ne moe se ni nuditi, a niti traiti oblik osiguranja kako je postavljen u konkretnom
primjeru (da kapital sukcesivno opada po 5.000,00 n.j., jer onda, u ovom sluaju, kapital iz realne
pozitivne veliine odlazi u nerealnu negativnu veliinu, to je nemogue u praksi.

Ad. (d) (a) Jednokratna godinja anticipativna neto premija koja se plaa u toku prvih pet godina
obligacije, kapital se mijenja po aritmetikoj progresiji
Matematiki iskaz principa ekvivalencije, u ovom primjeru, je (simbol P(A
x
) je jedna godinja
anticipativna neto premija):
( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( )
2 3 4
40 40 40 41 40 42 40 43 40 44
2 3 4 40
1 40 1 41 1 42 1 43
2 3
P A l P A l v P A l v P A l v P A l v
K d v K d d v K d d v K d d v v
+ + + + =
= + + + +L

( ) ( ) ( ) ( )
40 40 41 42 43 44 1 40 41 42 43 41 42 43
2 3 P A D D D D D K C C C C d C C C + + + + = + + + + + + + L L

( )( )
40 40 45 1 40 41
P A N N K M dR =
( )
1 40 41 40 41
40
40 45 40 45
50.000 5.000 K M dR M R
P A
N N N N

= =


(i) kada osigurani kapital raste za 5.000,00 n.j.
( )
40 41
40
40 45
50.000 5.000
9.295, 98
M R
P A
N N
+
= =

n.j.
Jedna godinja anticipativna premija iznosi 9.295,98 n.j.
(ii) kada osigurani kapital opada za 5.000,00 n.j.
( )
40 41
40
40 45
50.000 5.000
3.748, 98
M R
P A
N N

= =

n.j.
Jedna godinja anticipativna neto premija iznosi minus 3.748,98 n.j. Dakle, ekonomski i praktino
nelogino, te se kao takav konkretan oblik osiguranja ne moe prihvatiti. Vrijedi isto objanjenje
kao i u prethodnom sluaju Ad. (d) (a) kada je bio negativan rezultat izraunate neto premije.

Ad. (e) (a) Jednaka godinja anticipativna neto premija koja se plaa u toku cijelog obligacijskog
perioda, kapital se mijenja po aritmetikoj progresiji
Matematiki iskaz principa ekvivalencije, u ovom primjeru, je:
( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( )
2 3 4
40 40 40 41 40 42 40 43 40 44
2 3 4 40
1 40 1 41 1 42 1 43
2 3
P A l P A l v P A l v P A l v P A l v
K d v K d d v K d d v K d d v v
+ + + + + =
= + + + +
L
L

( )( ) ( )
( )
40 40 41 42 43 44 1 40 41 42 43
41 42 43
2 3
P A D D D D D K C C C C
d C C C
+ + + + + = + + + +
+ + +
L L
L

Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

226
( )
40 40 1 40 41
P A N K M dR =

( )
1 40 41 40 41
40
40 40
50.000 5.000 K M dR M R
P A
N N

= =

(i) kada osigurani kapital raste za 5.000,00 n.j.
( )
40 41
40
40
50.000 5.000
2.659,11
M R
P A
N
+
= = n.j.
Jedna godinja anticipativna premija iznosi 2.659,11 n.j.
(ii) kada osigurani kapital opada za 5.000,00 n.j.
( )
40 41
40
40
50.000 5.000
1.072, 39
M R
P A
N

= = n.j.
Jedna godinja anticipativna neto premija iznosi minus 1.072,39 n.j. Dakle, ekonomski i praktiki
nelogino, te se kao takav konkretan oblik osiguranja ne moe prihvatiti. O ovome su ve ranije
data objanjenja.
Meutim, u svim prethodnim pojedinanim sluajevima Ad. (c) (a), Ad. (d) (a) i Ad. (e) (a) kada je
osigurani kapital sukcesivno opadao za 5.000,00 n.j. i dobiven je negativan rezultat za neto premiju,
to ne znai i generalno pravilo da osigurani kapital ne moe sukcesivno opadati kao modalitet
promatranog oblika osiguranja (neposredno doivotno osiguranje kapitala za sluaj smrti).
Osigurani varijabilni kapital moe sukcesivno opadati samo se, iz praktinih razloga, zavisno od
oblika i modaliteta osiguranja, treba raunski utvrditi koji je to maksimalni apsolutni iznos po kojem
kapital moe sukcesivno opadati.
U promatranom Primjeru broj 39, bez obzira na modalitet osiguranja, kada kapital opada za
5.000,00 n.j. treba umjesto iznosa 5.000,00 n.j. staviti kao nepoznatu iznos diferencijacije d i tako
rijeiti ovaj problem. Prirodno da u ovom sluaju traimo da izraz:
50.000 M
40
5.000 R
41
, koji daje negativan rezultat transformirano u:
50.000 M
40
d R
41

0
Kada se rijei prethodna nejednadba po nepoznatoj d, dobije se da je:

40
41
50.000
2.126,1099465 . .
M
d n j
R

Ovo konkretno znai da, u konkretnom Primjeru broj 39, kapital moe sukcesivno godinje da
opada do najvie 2.126,1099465 n.j.. Ako bi kapital opadao tano 2.126,1099465 n.j. rezultat bi bio
da je neto premija jednaka nuli, tj. nema premije, a samim tim nema ni ugovorenog osiguranja na
trinim osnovama.
Znai, kapital bi, u ovom primjeru, morao sukcesivno godinje opadati za manje od 2.126,1099465
n.j.. Testirajmo ovo na sljedeem primjeru: sve ostaje isto kao u Primjeru broj 39, samo se kapital
godinje sukcesivno smanjuje za 2.000,00 n.j.. Veliine neto premije e iznositi:

Dr. sc. eljko ain

227
Ad. (c) (a) Jednokratna neto premija
( )
40 41
40
40
50.000 2.000
741, 23
M R
P A
D

= = n.j.
Jednokratna neto premija iznosi 741,23 n.j.

Ad. (d) (a) Jednokratna godinja anticipativna neto premija koja se plaa u toku prvih pet godina
obligacije
( )
40 41
40
40 45
50.000 2.000
164, 51
M R
P A
N N

= =

n.j.
Jedna godinja anticipativna premija iznosi 164,51 n.j.

Ad. (e) (a) Jednokratna godinja anticipativna neto premija koja se plaa u toku cijelog
obligacijskog perioda
( )
40 41
40
40
50.000 2.000
47, 06
M R
P A
N

= = n.j.
Jedna godinja anticipativna neto premija iznosi 47,06 n.j.
Moe se konstatirati da su za sve modalitete dobiveni pozitivni rezultati. To znai da se i praktino
mogu prihvatiti modaliteti kada kapital godinje sukcesivno opada za 2.000,00 n.j.
U svemu ovome postoji jasna kvantitativna relacija: to je d (diferencijacija) manji broj, kapital
godinje manje opada, a neto premija razmjerno raste, u zavisnosti od modaliteta osiguranja.

Ad. (c) (b) Jednokratna neto premija, kapital se mijenja po geometrijskoj progresiji
1
x
x
x
M
A K
D

=

40
40
40
50.000
M
A
D

=

2 3 4
40 40 41 42 43 44
M C qC q C q C q C = + + + + +L

(i) kada osigurani kapital raste za 10% bit e
2 3 4
40 41 42 43 44
40
40
1,10 1,10 1,10 1,10
50.000
C C C C C
A
D
+ + + + +
=
L

40
61.520, 0105322
50.000 231.532, 57
13.285, 39
A = = n.j.
Jednokratna neto premija iznosi 231.532,57 n.j.
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

228
(ii) kada osigurani kapital opada za 10% bit e
2 3 4
40 41 42 43 44
40
40
0, 90 0, 90 0, 90 0, 90
50.000
C C C C C
A
D
+ + + + +
=
L

40
628, 368369422
50.000 2.364, 88
13.285, 39
A = = n.j.
Jednokratna neto premija iznosi 2.364,88 n.j.

Ad. (d) (b) Jednaka godinja anticipativna neto premija koja se plaa u toku prvih pet godina
obligacije, kapital se mijenja po geometrijskoj progresiji
Algoritam matematikog iskaza principa ekvivalencije za ovaj sluaj je identian kao i kada se
osigurani kapital mijenja po aritmetikoj progresiji (vidjeti Ad. (d) (a)).
Na koncu, dolazi se do obrasca:
( )
40
40 1
40 50
M
P A K
N N


( )
40
40
40 50
50.000
M
P A
N N


(i) kada osigurani kapital raste za 10% bit e
( )
40
29.173, 04 P A = n.j.
(ii) kada osigurani kapital opada za 10% bit e
( )
40
524, 87 P A = n.j.

Ad. (e) (b) Jednaka godinja anticipativna neto premija koja se plaa u toku cijelog obligacijskog
perioda, kapital se mijenja po geometrijskoj progresiji
Algoritam matematikog iskaza principa ekvivalencije za ovaj sluaj je identian kao i kada se
osigurani kapital mijenja po geometrijskoj progresiji (vidjeti Ad. (e) (a)).
Na koncu, dolazi se do obrasca:
( )
40 40
40 1
40 40
50.000
M M
P A K
N N

= =

(i) Kada osigurani kapital raste za 10% bit e
( )
40
14.699,13 P A = n.j.
(ii) Kada osigurani kapital opada za 10% bit e
( )
40
300, 28 P A = n.j.
Dr. sc. eljko ain

229
Kada osigurani kapital sukcesivno godinje opada za 10% (ili za bilo koji drugi procent), onda e se
on matematikom zakonitou smanjivati, ali nikada nee biti jednak nuli, niti postati manji od nule
(negativan broj). Po tome se ova matematika zakonitost razlikuje od aritmetike progresije. Drugo
je pitanje ta se u odreenom vremenu i prostoru moe smatrati ekonomski logino motivirajue.

4.2.1.2. Odgoeno doivotno osiguranje kapitala za sluaj smrti

(1) Formulacija ovog oblika osiguranja kapitala moe se dati na sljedei nain:
Osoba ivotne dobi x godina eli osigurati odgoeno doivotno varijabilni kapital za sluaj svoje
smrti. Osigurani kapital e se isplatiti osobi naznaenoj u polici osiguranja samo pod uvjetom da
smrt osiguranika nastupi nakon x+k godina od poetka obligacije. Kapital u prvoj godini iznosi K
1

novanih jedinica, a svake naredne godine kapital se poveava (odnosno smanjuje) za:
(a) isti iznos od d novanih jedinica (aritmetika progresije) i
(b) isti procent, odnosno q puta (geometrijska progresija).
(c) Koliko iznosi jednokratna neto premija za sluajeve pod (a) i (b)?
(d) Kakvi oblici viekratne premije mogu biti u ovom obliku osiguranja?

Ad. (c) (a) Jednokratna neto premije, a osigurani kapital se mijenja po aritmetikoj progresiji
Grafiki prikaz moe biti ovakav:

2 1
K K d =

3 2 1
2 K K d K d = =

4 3 1
3 K K d K d = =

L

Matematiki izraz principa ekvivalencije je :
1 2 3 4
1 2 1 3 2 4 3
k k k k x
x x x k x k x k x k
l k A K d v K d v K d v K d v v
+ + + +
+ + + + + + +
= + + + +L

( ) ( ) ( )
1 1 1 1 2 1 3
2 3
x x x k x k x k x k
D k A K C K d C K d C K d C
+ + + + + + +
= + + + +L

( ) ( )
1 1 2 3 1 2 3
2 3
x x x k x k x k x k x k x k x k
D k A K C C C C d C C C
+ + + + + + + + + + + + +
= + + + + + + + L L
84


84
Transformacija ovih komutativnih brojeva bit e suglasna poglavlju 2.4. ove knjige
x
l
x 1 x + 2 x + 1 x k +
x k +
L
x
k A
3 x + 1 x k + + 2 x k + + 3 x k + + 4 x k + +
1 x k
K d
+ 2 1 x k
K d
+ + 3 2 x k
K d
+ + 4 3 x k
K d
+ +
L
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

230
1 1 x x x k x k
D k A K M dR
+ + +
=

1 1 x k x k
x
x
K M dR
k A
D
+ + +

=

Obrazac 65
Dobili smo obrazac (65) za izraunavanje jednokratne neto premije za odgoeno doivotno
osiguranje varijabilnog kapitala za sluaj smrti koji se ponaa po zakonitostima aritmetike
progresije.

Ad. (c) (b) Jednokratna neto premije, a osigurani kapital se mijenja po geometrijskoj progresiji
Grafiki prikaz moe biti isti kao i kod prethodnog modaliteta (vidjeti Ad. (c) (a)) samo su ovdje
relacije izmeu osiguranog kapitala kako slijedi:
2 1
K K q =

2
3 2 1
K K q K q = =

3
4 3 1
K K q K q = =

L

Matematiki izraz principa ekvivalencije je :
1 2 3 4
1 2 1 3 2 4 3
k k k k x
x x x k x k x k x k
l k A K d v K d v K d v K d v v
+ + + +
+ + + + + + +
= + + + +L

2 3
1 1 1 1 2 1 3 x x x k x k x k x k
D k A K C K qC K q C K q C
+ + + + + + +
= + + + +L

( )
2 3
1 1 2 3 x x x k x k x k x k
D k A K C qC q C q C
+ + + + + + +
= + + + +L
85

1
x k
x x k
M
D k A K
q
+

=

1
x k
x k
x
M
k A K
q D
+

=

Obrazac 66
Dobili smo obrazac (66) za izraunavanje jednokratne neto premije za odgoeno doivotno
osiguranje varijabilnog kapitala za sluaj smrti koji se ponaa po zakonitostima geometrijske
progresije.

Ad (d) (a) i Ad (d) (b) Viekratne neto premije, a osigurani kapital se mijenja po zakonitostima
aritmetike ili geometrijske progresije.

85
Transformacija ovih komutativnih brojeva bit e suglasna poglavlju 2.4. i 2.5. ove knjige
Dr. sc. eljko ain

231
Sve to je reeno za viekratne neto premije u modalitetu 4.1.2.2. Odgoeno doivotno osiguranje
kapitala za sluaj smrti (fiksnog kapitala!), vrijedi i u ovim modalitetima varijabilnog kapitala.
(2) Primjer broj 40.
Osoba ivotne dobi 80 godina eli osigurati odgoeno doivotno varijabilni kapital za sluaj svoje
smrti. Osigurani kapital e se isplatiti, nakon smrti osiguranika, osobama naznaenim u polici
osiguranja samo pod uvjetom da smrt nastupi nakon 5 godina od poetka obligacijskog perioda.
Kapital u prvoj godini isplatnog perioda iznosi 100.000,00 n.j., a svake naredne, u odnosu na
prethodnu godinu kapital se:
(i) poveava (odnosno smanjuje) za 10.000,00 n.j.,
(ii) poveava (odnosno smanjuje) za 5%.
Za ovo osiguranje plaa se:
a. jednokratna neto premija,
b. jednaka godinja anticipativna neto premija u toku prve tri godine obligacije,
c. jednaka godinja anticipativna neto premija u toku cijelog obligacijskog perioda.
Koliko iznosi neto premija pod (c) i jedna neto premija pod (d) i (e)?
1
80, 5, 100.000, 00 . ., 10.000, 00 . ., ' 5% x k K n j d n j p = = = = =

Ad. (c) (a) Jednokratna neto premija, kapital se mijenja po aritmetikoj progresiji
1 1
/
x k x k
x
x
K M dR
k A
D
+ + +

=
85 86
80
80
100.000 1000
5 /
M R
A
D

=
(i) kada osigurani kapital raste za 10.000,00 n.j.
85 86
80
80
100.000 1000
5 / 36.845, 23
M R
A
D
+
= = n.j.
Jednokratna neto premija iznosi 26.845,23 n.j.
(ii) kada osigurani kapital opada za 10.000,00 n.j
85 86
80
80
100.000 1000
5 / 22.473, 71
M R
A
D

= = n.j.
Jednokratna neto premija iznosi 22.473,71 n.j.

Ad (d) (a) Jednaka godinja anticipativna neto premija koja se plaa u toku prve tri godine
obligacije, kapital se mijenja po aritmetikoj progresiji.
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

232
Matematiki iskaz principa ekvivalencije, u ovom primjeru je (simbol ( / )
x
P k A ) je jedna godinja
anticipativna neto premija:
2
80 81 82
6 7 8 9
1 85 1 86 1 87 1 88
10 80
1 89
80 80 81 82 1 85 86 87 88
86 87 88 89
( / ) ( / ) ( / )
( ) ( 2 ) ( 3 )
( 4 ) ... /
(5/ )( ) ( ...)
( 2 3 4 ...)
x x x
P k A l P k A l v P k A l v
K d v K d d v K d d v K d d v
K d d v v
P A D D D K C C C C
d C C C C
+ + =
= + + + +
+ +
+ + = + + + + +
+ + + + +

80 80 83 1 85 86
1 85 86
80
80 83
85 86
80
80 83
(5/ )( )
(5/ )
100.000 10.000
(5/ )
P A N N K M dR
K M dR
P A
N N
M R
P A
N N
=


(i) kada osigurani kapital raste za 10.000,00 n.j.
85 86
80
80 83
100.000 10.000
(5/ ) 14.595, 76
M R
P A
N N
+
= =

n.j.
Jedna godinja anticipativna neto premija iznosi 14.595,76 n.j.
(ii) kada osigurani kapital opada za 10.000,00 n.j.
85 86
80
80 83
100.000 10.000
(5/ ) 8.902, 67
M R
P A
N N

= =

n.j.
Jedna godinja anticipativna neto premija iznosi 8.902,67 n.j.

Ad (e) (a) Jednaka godinja anticipativna neto premija koja se plaa u toku cijelog obligacijskog
perioda, kapital se mijenja po aritmetikoj progresiji
Na osnovu dosadanjeg naina utvrivanja principa ekvivalencije, u ovom i slinim prethodnim
primjerima, moe se izvui jasna zakonitost: na strani uplata premija bit e:
2 3
80 81 82 83
( / ) ( / ) ( / ) ( / ) ...
x x x x
P k A l P k A l v P k A l v P k A l v + + + +
to na kraju prelazi u oblik
80
( / )
x
P k A N , odnosno
80 80
(5/ ) P A N , a na strani isplata osiguranog
kapitala nita se ne mijenja u odnosu na prethodni sluaj prezentiran u Ad (c) (a) i Ad (d) (a), dakle
sintetizirano napisano:
1 1 85 86
100.000 10.000
x k x k
K M dR M R
+ + +
=
Dakle, princip ekvivalencije u konkretnom sluaju je:
Dr. sc. eljko ain

233
80 80 85 86
85 86
80
80
(5/ ) 100.000 10.000
100.000 10.000
(5/ )
P A N M R
M R
P A
N
=

=

(i) kada osigurani kapital raste za 10.000,00 n.j.
85 86
80
80
100.000 10.000
(5/ ) 7.847,16
M R
P A
N
+
= = n.j.
Jedna godinja anticipativna neto premija iznosi 7.847,16 n.j.
(ii) kada osigurani kapital opada za 10.000,00 n.j.
85 86
80
80
100.000 10.000
(5/ ) 4.786, 37
M R
P A
N

= = n.j.
Jedna godinja anticipativna neto premija iznosi 4.786,37 n.j.

Ad (c) (b) Jednokratna neto premija, kapital se mijenja po geometrijskoj progresiji
'
1
' 5 6 7 8 9 10
85 85 86 87 88 89 90
80 5 5
80 80
/
5 / 100.000 100.000
x k
x k
x
M
k A K
q D
M q C q C q C q C q C q C
A
q D q D
+
=
+ + + + +
= =

(i) kada osigurani kapital raste za 5%, tj. kada je
5
1 1, 05
100
q = + = , bit e jednokratna neto
premija
80
5 / 33.522, 56 A = n.j.
(ii) kada osigurani kapital opada za 5%, tj. kada je
5
1 0, 95
100
q = = , bit e jednokratna neto
premija
80
5 / 26.315,13 A = n.j.

Ad (d) (b) Jednokratna godinja anticipativna neto premija koja se plaa u toku prve tri godine
obligacije, kapital se mijenja po geometrijskoj progresiji
Algoritam matematikog iskaza principa ekvivalencije za ovaj sluaj je identian kao i kada se
osigurani kapital mijenja po aritmetikoj progresiji (vidjeti Ad (d) (a) ). Na koncu, dolazi se do
obrasca:
'
1
' 5 6 7 8 9 10
85 85 86 87 88 89 90
80 5 5
80 83 80 83
( / )
( )
(5/ ) 100.000 100.000
( ) ( )
x k
x k
x x n
M
P k A K
q N N
M q C q C q C q C q C q C
P A
q N N q N N
+
+
=

+ + + + +
= =


(i) Kada osigurani kapital raste za 5%, bit e jedna godinja anticipativna neto premija:
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

234
85
80 5
80 83
'
(5/ ) 100.000 13.279, 53
1, 05 ( )
M
P A
N N
= =

n.j.
(ii) Kada osigurani kapital opada za 5%, bit e jedna godinja anticipativna neto premija:
'
85
80 5
80 83
(5/ ) 100.000 10.424, 40
0, 95 ( )
M
P A
N N
= =

n.j.

Ad. (e) (b) Jedna godinja anticipativna neto premija koja se plaa u toku cijelog obligacijskog
perioda, kapital se mijenja po geometrijskoj progresiji
Algoritam matematikog iskaza principa ekvivalencije za ovaj sluaj je identian kao i kada se
osigurani kapital mijenja po aritmetikoj progresiji (vidjeti Ad (e) (a)). Na koncu, dolazi se do
obrasca:
'
1
' 5 6 7 8 9 10
85 85 86 87 88 89 90
80 5 5
80 80
( / )
(5/ ) 100.000 100.000
x k
x k
x
M
P k A K
q N
M q C q C q C q C q C q C
P A
q N q N
+
=
+ + + + +
= =

(i) Kada osigurani kapital raste za 5%, bit e jedna godinja anticipativna neto premija:
'
85
80 5
80
(5/ ) 100.000 7.139, 51
1, 05
M
P A
N
= = n.j.
(ii) Kada osigurani kapital opada za 5%, bit e jedna godinja anticipativna neto premija:
'
85
80 5
80
(5/ ) 100.000 5.604, 50
0, 95
M
P A
N
= = n.j.

4.2.1.3. Neposredno privremeno osiguranje kapitala za sluaj smrti

(1) Formulacija ovog oblika osiguranja kapitala moe se dati na slijedei nain:
Osoba ivotne dobi x godina eli osigurati neposredno privremeno varijabilni kapital za sluaj svoje
smrti. Osigurani kapital e se isplatiti osobi naznaenoj u polici osiguranja samo pod uvjetom da
smrt osiguranika nastupi u periodu od x do x+n godina. Kapital u prvoj godini isplate iznosi K
1

novanih jedinica, a svake naredne godine, kapital se poveava (odnosno smanjuje) za:
(a) isti iznos od d novanih jedinica (aritmetika progresija),
(b) isti procent, odnosno q puta (geometrijska progresija).
(c) Koliko iznosi jednokratna neto premija za sluajeve pod (a) i (b)?
(d) Kakvi oblici viekratne neto premije mogu biti u ovom obliku osiguranja?
Dr. sc. eljko ain

235
Ad. (c) (a) Jednokratna neto premija, a osigurani kapital se mijenja po aritmetikoj progresiji
Grafiki prikaz moe biti ovakav:

2 1
3 2 1
4 3 1
1 1
;
2 ;
3 ;...
( 1)
n n
K K d K
K K d K d
K K d K d
K K d K n d

=
= =
= =
= =

Matematiki izraz principa ekvivalencije je:
( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( )
2 3 4
1 2 1 3 2 4 3 1
1 1 1 1 2 1 3 1 1
1 1 2 3 1 1 2 3 1
1
... /
2 3 ... 1
( ... ) 2 3 1
(
n x
x x x x x n x n
xn
x x x x x x n
xn
x x x x x x n x x x x n
xn
x x
xn
l A K d v K d v K d v K d v K d v v
D A K C K d C K d C K d C K n d C
D A K C C C C C d C C C n C
D A K M M
+ + + +
+ + + +
+ + + + + + + +
= + + + + +
= + + + + +

= + + + + + + + +

= ( )
1
) 1
x n x x n x n
d R R n M
+ + + +



( )
1 1
( ) 1
x x n x x n x n
xn
x
K M M d R R n M
A
D
+ + + +


=
Obrazac 67
Ad (c) (b) Jednokratna neto premija, a osigurani kapital se mijenja po zakonitostima geometrijske
progresije
Grafiki prikaz moe biti isti kao i kod prethodnog modaliteta samo su relacije izmeu osiguranog
kapitala kako slijedi:
2 1
K K q =
2
3 2 1
K K q K q = =
2 3
4 3 2 1
K K q K q K q = = =
L
1
1
n
n
K K q

=
Matematiki izraz principa ekvivalencije je:
2 3 4
1 2 1 3 2 4 3 1
2 3 1
1 1 1 1 2 1 3 1 1
... /
...
n x
x x x x x n x n
xn
n
x x x x x x n
xn
l A K d v K d v K d v K d v K d v v
D A K C K qC K q C K q C K q C
+ + + +

+ + + +
= + + + + +
= + + + + +

2 3 1
1 1 2 3 1
( ... )
n
x x x x x x n
xn
D A K C qC q C q C q C

+ + + +
= + + + + +
86


86
Transformacija ovih komutativnih brojeva bit e suglasna poglavlju 2.4. i 2.5. ove knjige
x
l
x 1 x + 2 x + 3 x + 4 x + 5 x +
...
1 x n +
x n +
xn
A
1 x
K d
2 1 x
K d
+ 3 2 x
K d
+ 4 3 x
K d
+ 5 4 x
K d
+
...
1 n x n
K d
+
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

236
' '
1
( )
x x x n
xn
D A K M M
+
=
' '
1
x x n
xn
x
M M
A K
D
+

=
Obrazac 68
Dobili smo obrasce za izraunavanje jednokratne neto premije za neposredno privremeno
osiguranje varijabilnog kapitala za sluaj smrti koji se ponaa po zakonitostima aritmetike
progresije (obrazac 67) i geometrijske progresije (obrazac 68).

Ad (d) (a) i Ad (d) (b) Viekratne neto premije, a osigurani kapital se mijenja po zakonitostima
aritmetike ili geometrijske progresije
Sve to je reeno za viekratne neto premije u modalitetu 4.1.2.3. Neposredno privremeno
osiguranje kapitala za sluaj smrti (fiksnog kapitala!), vrijedi i u ovim modalitetima varijabilnog
kapitala.
(2) Primjer broj 41.
Osoba ivotne dobi 75 godina eli osigurati neposredno privremeno varijabilni kapital za sluaj
svoje smrti. Osigurani kapital e se isplatiti, nakon smrti osiguranika, osobama naznaenim u polici
osiguranja samo pod uvjetom da smrt nastupi u prvih 5 godina obligacije.
Kapital u prvoj godini iznosi 60.000,00 n.j., a svake naredne, u odnosu na prethodnu godinu, kapital
se:
a. poveava (odnosno smanjuje) za 5.000,00 n.j.,
b. poveava (odnosno smanjuje) za 10%.
Za ovo osiguranje plaa se:
c. jednokratna neto premija,
d. jednaka godinja anticipativna neto premija u toku prve tri godine obligacije,
e. jednaka godinja anticipativna neto premija u toku cijelog obligacijskog perioda.
Koliko iznosi neto premija pod (c) i jedna neto premija pod (d) i (e)?
x = 75, n = 5, K1=60.000,00 n.j., d = 5.000,00 n.j., p'=10%

Ad. (c) (a) Jednokratna neto premija, kapital se mijenja po aritmetikoj progresiji
[ ]
[ ]
1 1
75 80 76 80 80
755
75
( ) ( 1)
60.000( ) 5.000 (5 1)
x x n x x n x n
xn
x
K M M d R R n M
A
D
M M R R M
A
D
+ + + +

=

=

(i) kada osigurani kapital raste za 5.000,00 n.j. jednokratna neto premija iznosi:
Dr. sc. eljko ain

237
( )
75 80 76 80 80
755
75
60.000( ) 5.000 4
23.556, 59
M M R R M
A
D
+
= = n.j.
(ii) kada osigurani kapital opada za 5.000,00 n.j., jednokratna neto premija iznosi:
( )
75 80 76 80 80
755
75
60.000( ) 5.000 4
17.129, 33
M M R R M
A
D

= = n.j.

Ad. (d) (a) Jednaka godinja anticipativna neto premija koja se plaa u toku prve tri godine
obligacije, kapital se mijenja po aritmetikoj progresiji
Do principa ekvivalencije moemo doi na vie naina. Prethodni naini rjeavanja ovakvih
osiguranja varijabilnog kapitala ukazuju da se moe pisati slijedei oblik principa ekvivalencije:
uplate neto premije = isplate osiguranog kapitala u istom vremenskom trenutku. Ovaj se princip
najee ostvaruje na poetku obligacijskog perioda. U ovom promatranom modalitetu,
matematiki to izgleda ovako:
[ ]
1 1
( )( ) ( ) ( 1)
x x n x x n x x n x n
xn
P A N N K M M d R R n M
+ + + + +
=

Na lijevoj strani ove jednadbe su uplate neto premija (jednake godinje anticipativne) diskontirane
na poetku obligacijskog perioda, a na desnoj strani jednadbe su isplate osiguranog varijabilnog
kapitala za sluaj smrti (neposredno privremeno), takoer diskontirane na poetak obligacijskog
perioda.
Koristei diskontirane podatke iz Primjera broj 41, i prethodnu jednadbu, moemo konkretizirati
ovu relaciju na slijedei nain:
[ ]
75 78 75 80 76 80 80
755
( )( ) 60.000( ) 5.000 (5 1) P A N N M M R R M =

(i) kada osigurani kapital raste za 5.000,00 n.j., jedna godinja anticipativna neto premija iznosi:
75 80 76 80 80
755
75 78
60.000( ) 5.000( 4 )
( )
M M R R M
P A
N N
+
=


755
( ) 8.914, 57 P A = n.j.
(ii) kada osigurani kapital opada za 5.000,00 n.j., jedna godinja anticipativna neto premija iznosi:
75 80 76 80 80
755
75 78
60.000( ) 5.000( 4 )
( )
M M R R M
P A
N N

=


755
( ) 6.482, 29 P A = n.j.

Ad. (e) (a) Jedna godinja anticipativna neto premija koja se plaa u toku cijelog obligacijskog
perioda, kapital se mijenja po aritmetikoj progresiji
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

238
Koristiti e se obrazac za princip ekvivalencije iz prethodnog modaliteta Ad. (d) (a) Poto se radi o
neposrednom privremenom obliku osiguranja kapitala, i zadatim ulaznim veliinama, bit e
sljedea jednadba:
[ ]
75 80 75 80 76 80 80
755
( )( ) 60.000( ) 5.000 (5 1) P A N N M M R R M =

(i) kada osigurani kapital raste za 5.000,00 n.j., jedna godinja anticipativna neto premija iznosi:
( )
75 80 76 80 80
755
75 80
60.000( ) 5.000 4
( )
M M R R M
P A
N N
+
=


755
( ) 6.092, 65 P A = n.j.
(ii) kada osigurani kapital opada za 5.000,00 n.j., jedna godinja anticipativna neto premija iznosi:
( )
75 80 76 80 80
755
75 80
60.000( ) 5.000 4
( )
M M R R M
P A
N N

=


755
( ) 4.430, 31 P A = n.j.

Ad. (c) (b) Jednokratna neto premija, kapital se mijenja po geometrijskoj progresiji
' '
1
' ' 2 3 4
75 80 75 76 77 78 79
755
75 75
60.000
x x n
xn
x
M M
A K
D
M M C qC q C q C q C
A
D D
+

=
+ + + +
= =

(i) kada osigurani kapital raste za 10%, tj. kada je
10
1 1,10
100
q = + = , jednokratna neto premija
iznosi:
755
24.532,15 A = n.j.
(ii) kada osigurani kapital opada za 10%, tj. kada je
10
1 0, 90
100
q = = , jednokratna neto premija
iznosi:
755
16.842, 74 A = n.j.

Ad (d) (b) Jedna godinja anticipativna neto premija koja se plaa u toku prve tri godine obligacije,
kapital se mijenja po geometrijskoj progresiji.
Do principa ekvivalencije doi e se na isti nain kao kod Ad. (d) (a) u ovom primjeru, uvaavajui
specifinosti geometrijske progresije, odnosno modaliteta Ad. (d) (b).
Dakle, princip ekvivalencije u ovom sluaju je slijedei:
Dr. sc. eljko ain

239
' '
1
' '
1
( )( ) ( )
( )
x x n x x n
xn
x x n
xn
x x n
P A N N K M M
M M
P A K
N N
+ +
+
+
=


Koristei konkretne podatke iz Primjera broj 41, konkretizira se prethodni obrazac u slijedei oblik:
75 80
755
75 78
' '
( ) 60.000
M M
P A
N N


2 3 4
75 76 77 78 79
755
75 78
( ) 60.000
C qC q C q C q C
P A
N N
+ + + +
=


(i) kada osigurani kapital raste za 10%, tj. kada je q=1,10, jedna godinja anticipativna neto premija
iznosi:
755
( ) 9.306, 46 P A = n.j.
(ii) kada osigurani kapital opada za 10%, tj. kada je q=0,90, jedna godinja anticipativna neto
premija iznosi:
755
( ) 6.373, 83 P A = n.j.

Ad. (e) (b) Jedna godinja anticipativna neto premija koja se plaa u toku cijelog obligacijskog
perioda, kapital se mijenja po geometrijskoj progresiji
Za rjeavanje ovog modaliteta osiguranja koristiti e se obrazac iz prethodnog sluaja Ad (d) (b).
Dakle bit e:
' '
75 80
755
75 80
( ) 60.000
M M
P A
N N


2 3 4
75 76 77 78 79
755
75 80
( ) 60.000
C qC q C q C q C
P A
N N
+ + + +
=


(i) kada osigurani kapital raste za 10%, tj. kada je q = 1,10 jedna godinja anticipativna neto
premija iznosi:
755
( ) 6.360, 48 P A = n.j.
(ii) kada osigurani kapital opada za 10%, tj. kada je q = 0,90 jedna godinja anticipativna neto
premija iznosi:
755
( ) 4.356,19 P A = n.j.



Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

240
4.2.1.4. Odgoeno privremeno osiguranje kapitala za sluaj smrti

(1) Formulacija ovog oblika osiguranja kapitala moe se dati na slijedei nain:
Osoba ivotne dobi x godina eli osigurati odgoeno privremeno varijabilni kapital za sluaj svoje
smrti. Osigurani kapital e se isplatiti osobi naznaenoj u polici osiguranja samo pod uvjetom da
smrt osiguranika nastupi u periodu od x+k do x+k+n godina.
Kapital u prvoj godini isplate iznosi K1 novanih jedinca, a svake naredne godine, kapital se
poveava (odnosno smanjuje) za:
(a) isti iznos od d novanih jedinica (aritmetika progresija) i
(b) isti procent, odnosno q puta (geometrijska progresija).
(c) Koliko iznosi jednokratna neto premija za sluajeve pod (a) i (b)?
(d) Kakvi oblici viekratne neto premije mogu biti u ovom obliku osiguranja?

Ad. (c) (a) Jednokratna neto premija, a osigurani kapital se mijenja po aritmetikoj progresiji
Grafiki prikaz moe biti ovakav:

2 1
3 2 1
4 3 1
1 1
;
2 ;
3 ;...
( 1)
n n
K K d
K K d K d
K K d K d
K K d K n d

=
= =
= =
= =

Matematiki izraz principa ekvivalencije je:
( ) ( ) [ ]
1 2 3
1 2 1 3 2 1
1 1 1 1 2 1 1
/ ... /
/ 2 ... ( 1)
k k k k n x
x x k x k x k n x k n
xn
x x k x k x k x k n
xn
l k A K d v K d v K d v K d v v
D k A K C K d C K d C K n d C
+ + + +
+ + + + + + +
+ + + + + + +
= + + + +
= + + + +

[ ]
1 1 2 1 1 2 3 1
/ ( ... ) 2 3 ... ( 1)
x x k x k x k x k n x k x k x k x k n
xn
D k A K C C C C d C C C n C
+ + + + + + + + + + + + + + +
= + + + + + + + +
87

[ ]
1 1
/ ( ) ( 1)
x x k x k n x k x k n x k n
xn
D k A K M M d R R n M
+ + + + + + + + +
=
[ ]
1 1
( ) ( 1)
/
x k x k n x k x k n x k n
xn
x
K M M d R R n M
k A
D
+ + + + + + + + +

=
Obrazac 69

87
Transformacija ovih komutativnih brojeva bit e suglasna poglavlju 2.4. ove knjige
/
xn
k A
1 x k
K d
+
2 1 x k
K d
+ + 3 2 x k
K d
+ + 1 n x k n
K d
+ +
x
l
x 1 x + 2 x + 3 x + 1 x k + ... 1 x n + x n +
x k + 1 x k + + 2 x k + + 2 x k + + 3 x k + +
...
Dr. sc. eljko ain

241
Dobili smo obrazac (69) za izraunavanje jednokratne neto premije za odgoeno privremeno
osiguranje varijabilnog kapitala za sluaj smrti koji se ponaa po zakonitostima aritmetike
progresije.

Ad. (c) (b) Jednokratna neto premija, a osigurani kapital se mijenja po geometrijskoj progresiji
Grafiki prikaz moe biti isti kao i kod prethodnog modaliteta (vidjeti Ad. (c) (a)) samo su ovdje
relacije izmeu osiguranog kapitala kako slijedi:
2 1
2
3 2 1
3
4 3 1
1
1 1
;
;
;...
n
n n
K K q
K K q K q
K K q K q
K K q K q

=
= =
= =
= =

Matematiki iskaz principa ekvivalencije je:
1 2 3
1 2 1 3 2 1
2 1
1 1 1 1 2 1 1
/ ... /
/ ...
k k k k n x
x x k x k x k n x k n
xn
n
x x k x k x k x k n
xn
l k A K d v K d v K d v K d v v
D k A K C K qC K q C K q C
+ + + +
+ + + + + + +

+ + + + + + +
= + + + +
= + + + +

2 1
1 1 2 1
/ ( ... )
n
x x k x k x k x k n
xn
D k A K C qC q C q C

+ + + + + + +
= + + + +
88

' '
1
/
x k x k n
x k xn
M M
D k A K
q
+ + +

=
' '
1
/
x k x k n
k xn
x
M M
k A K
q D
+ + +

=
Obrazac 70
Dobili smo obrazac (70) za izraunavanje jednokratne neto premije za odgoeno privremeno
osiguranje varijabilnog kapitala za sluaj smrti koji se ponaa po zakonitostima geometrijske
progresije.

Ad. (d) (a) i Ad (d) (b) Viekratne neto premije, a osigurani kapital se mijenja po zakonitostima
aritmetike ili geometrijske progresije
Sve to je reeno za viekratne neto premije u modalitetu 4.1.2.4. Odgoeno privremeno
osiguranje kapitala za sluaj smrti (fiksnog kapitala!), vrijedi i u ovim modalitetima varijabilnog
kapitala.
(2) Primjer broj 42.
Osoba ivotne dobi 55 godina eli osigurati odgoeni privremeni varijabilni kapital za sluaj svoje
smrti. Osigurani kapital e se isplatiti, nakon smrti osiguranika, osobama naznaenim u polici

88
Transformacija ovih komutativnih brojeva bit e suglasna poglavlju 2.4. i 2.5. ove knjige
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

242
osiguranja samo pod uvjetom da smrt nastupi u periodu od 75. do 80. godine(ili formulacija: da
smrt nastupi tek po proteku 20 godina u narednih 5 godina).
Kapital u prvoj godini iznosi 80.000,00 n.j., a svake naredne, u odnosu na prethodnu godinu, kapital
se:
a. poveava (odnosno smanjuje) za 10.000,00 n.j.,
b. poveava (odnosno smanjuje) za 10%.
Za ovo osiguranje plaa se:
c. jednokratna neto premija,
d. jedna godinja anticipativna neto premija u toku prvih 20 godina obligacije,
e. jedna godinja anticipativna neto premija u toku cijelog obligacijskog perioda.
Koliko iznosi neto premija pod (c) i jedna neto premija pod (d) i (e)?
x = 55, k = 20, n = 5, K1 = 80.000,00 n.j., d = 10.000,00 n.j., p = 10%

Ad. (c) (a) Jednokratna neto premija, kapital se mijenja po aritmetikoj progresiji
[ ]
[ ]
1 1
75 80 76 80 80
555
55
( ) ( 1)
/
80.000( ) 10.000 (5 1)
20 /
x k x k n x k x k n x k n
xn
x
K M M d R R n M
k A
D
M M R R M
A
D
+ + + + + + + + +

=

=

(i) kada osigurani kapital raste za 10.000,00 n.j., jednokratna neto premija iznosi:
( )
75 80 76 80 80
555
55
80.000( ) 10.000 4
20 /
M M R R M
A
D
+
=
555
20 / 6.244, 02 A = n.j.
(ii) kada osigurani kapital opada za 10.000,00 n.j., jednokratna neto premija iznosi:
( )
75 80 76 80 80
555
55
80.000( ) 10.000 4
20 /
M M R R M
A
D

=
555
20 / 3.851, 74 A = n.j.

Ad. (d) (a) Jednaka godinja anticipativna neto premija koja se plaa u toku prvih 20 godina
obligacije, kapital se mijenja po aritmetikoj progresiji
Koristei matematiku logiku i dosadanje obrasce vezane za izraunavanje viekratnih neto
premija, moemo odmah konstatirati da e se, u odnosu na obrazac (69), promijeniti samo
imenitelj. Umjesto izraza Dx, bit e izraz Nx Nx+n). U ovom konkretnom sluaju, obrazac za
Dr. sc. eljko ain

243
izraunavanje jedne anticipativne godinje neto premije koja se plaa u toku prvih 20 godina
obligacije je:
[ ]
75 80 76 80 80
555
55 75
80.000( ) 10.000 (5 1)
20 /
M M R R M
A
N N

=


(i) kada osigurani kapital raste za 10.000,00 n.j., jedna godinja anticipativna neto premija iznosi:
555
20 / 565, 46 A = n.j.
(ii) kada osigurani kapital opada za 10.000,00 n.j., jedna godinja anticipativna neto premija iznosi:
555
20 / 348,81 A = n.j.

Ad. (e) (a) Jedna godinja anticipativna neto premija koja se plaa u toku cijelog obligacijskog
perioda, kapital se mijenja po aritmetikoj progresiji
Koristit e se prethodni obrazac, samo e se prilagoditi novom periodu plaanja neto premija. Kada
se anticipativna neto premija plaa u toku cijelog obligacijskog perioda, jedna godinja neto
premija se izraunava iz obrasca:
[ ]
75 80 76 80 80
555
55 80
80.000( ) 10.000 (5 1)
20 /
M M R R M
A
N N

=


(i) kada osigurani kapital raste za 10.000,00 n.j., jedna godinja anticipativna neto premija iznosi:
555
20 / 530,87 A = n.j.
(ii) kada osigurani kapital opada za 10.000,00 n.j., jedna godinja anticipativna neto premija iznosi:
555
20 / 327, 47 A = n.j.

Ad. (c) (b) Jednokratna neto premija, kapital se mijenja po geometrijskoj progresiji
' '
1
' '
75 80
20 555
55
20 21 22 23 24
75 76 77 78 79
20 555
55
/
20 / 80.000
20 / 80.000
x k x k n
k xn
x
M M
k A K
q D
M M
A
q D
q C q C q C q C q C
A
q D
+ + +

=
+ + + +
=

(i) kada osigurani kapital raste za 10%, tj. kada je q = 1,10, jednokratna neto premija iznosi:
555
20 / 6.102, 27 A = n.j.
(ii) kada osigurani kapital opada za 10&% tj. kada je q = 0,90, jednokratna neto premija iznosi:
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

244
555
20 / 4.179, 34 A = n.j.

Ad. (d) (b) Jedna godinja anticipativna neto premija koja se plaa u toku prvih 20 godina obligacije,
kapital se mijenja po geometrijskoj progresiji
Analogno konstataciji iznesenoj, u ovom primjeru pod Ad. (d) (a) moe se odmah zakljuiti da je
obrazac za ovaj modalitet:
' '
1
/
( )
x k x k n
k xn
x x n
M M
k A K
q N N
+ + +
+


Kada se uvrste zadate veliine iz Primjera broj 42 slijedi:
' '
75 80
20 555
55 75
20 21 22 23 24
75 76 77 78 79
20 555
55 75
20 / 80.000
( )
20 / 80.000
( )
M M
A
q N N
q C q C q C q C q C
A
q N N

+ + + +
=


(i) kada osigurani kapital raste za 10%, tj. kada je q = 1,10, jedna godinja anticipativna neto
premija iznosi
555
20 / 552, 62 A = n.j.
(ii) kada osigurani kapital opada za 10%, tj. kada je q = 0,90, jedna godinja anticipativna neto
premija iznosi
555
20 / 378, 48 A = n.j.

Ad. (e) (a) Jedna godinja anticipativna neto premija koja se plaa u toku cijelog obligacijskog
perioda, kapital se mijenja po geometrijskoj progresiji
Analogno konstataciji iznesenoj, u ovom primjeru pod Ad. (e) (a) i Ad. (d) (b) moe se odmah
zakljuiti da je obrazac za ovaj modalitet:
' '
1
/
( )
x k x k n
k xn
x x n
M M
k A K
q N N
+ + +
+


Kada se uvrste zadate veliine iz Primjera broj 42 slijedi:
' '
75 80
20 555
55 80
20 21 22 23 24
75 76 77 78 79
20 555
55 80
20 / 80.000
( )
20 / 80.000
( )
M M
A
q N N
q C q C q C q C q C
A
q N N

+ + + +
=


(i) kada osigurani kapital raste za 10%, tj. kada je q = 1,10, jedna godinja anticipativna neto
premija iznosi
Dr. sc. eljko ain

245
555
20 / 518,11 A = n.j.
(ii) kada osigurani kapital opada za 10%, tj. kada je q = 0,90, jedna godinja anticipativna neto
premija iznosi
555
20 / 355, 33 A = n.j.

4.2.2. Osiguranje kapitala za sluaj doivljenja ili ranije smrti (mjeovito osiguranje
kapitala)

(1) Formulacija ovog oblika osiguranja kapitala moe se dati na slijedei nain:
Osoba ivotne dobi x godina eli osigurati varijabilni kapital za sluaj doivljenja x+n-te godine ili za
sluaj svoje ranije smrti.
Kapital u prvoj godini isplate iznosi K
1
novanih jedinica, a svake naredne godine, kapital se
poveava (odnosno smanjuje) za:
(a) isti iznos od d novanih jedinica (aritmetika progresija) i
(b) isti procenat jednokratna neto premija za sluajeve pod (a) i (b)?
(c) Kakvi oblici viekratne neto premija mogu biti u ovom obliku osiguranja?
(d) Kakvi mogu biti meusobni oblici trajanja: obligacijskog perioda, perioda plaanja
premija i periodi isplate osiguranog kapitala?
Vezano za izreenu formulaciju ovog oblika osiguranja kapitala treba konstatirati da je sasvim
prirodno da se osigurani kapital isplauje osiguraniku ako doivi x+n-tu godinu, a ako on ranije
umre, osigurani se kapital isplauje osobi navedenoj u polici osiguranja. injenica je da osiguranik
moe donijeti odluku da se osigurani kapital, koji on treba primiti ako doivi x+n-tu godinu svog
ivota, isplati nekoj treoj osobi, a ne njemu, ali opet pod uvjetom da on doivi tu ugovorenu x+n-
tu godinu.

Ad. (c) (a) Jednokratna neto premija, a osigurani kapital se mijenja po aritmetikoj progresiji
Grafiki prikaz moe biti ovakav:

2 1
3 2 1
4 3 1
1 1
;
2 ;
3 ;...
( 1)
n n
K K d
K K d K d
K K d K d
K K d K n d

=
= =
= =
= =

x 1 x + 2 x + 3 x + 4 x + 5 x +
...
1 x n + x n +
x n
EA
1 x
K d
2 1 x
K d
+ 3 2 x
K d
+ 4 3 x
K d
+ 5 4 x
K d
+ 1 n x n
K d
+
n x n
K l
+
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

246
Matematiki izraz principa ekvivalencije je:
2 3 4
1 2 1 3 2 4 3 1
... ... /
n n x
x x x x x n x n n x n
xn
l EA K d v K d v K d v K d v K d v K l v v
+ + + + +
= + + + + + + +
( ) ( ) ( ) [ ] [ ]
1 1 1 1 2 1 3 1 1 1
/ 2 3 ... ( 1) ( 1)
x x x x x x n x n
xn
D E A K C K d C K d C K d C K n d C K n d D
+ + + + +
= + + + + + +
[ ]
1 1 2 3 1
1 2 3 1
( ... )
2 3 ... ( 1) ( 1)
x x x x x x n x n
xn
x x x x n x n
D EA K C C C C C D
d C C C n C n D
+ + + + +
+ + + + +
= + + + + + +
+ + + + +
89

[ ]
1 1
( ) ( 1) ( 1)
x x x n x n x x n x n x n
xn
D EA K M M D d R R n M n D
+ + + + + +
= + +
[ ]
1 1
( ) ( 1)( )
x x n x n x x n x n x n
xn
x
K M M D d R R n M D
EA
D
+ + + + + +
+
=
Obrazac 71
Dobili smo obrazac (71) za izraunavanje jednokratne neto premije za osiguranje varijabilnog
kapitala za sluaj doivljenja ili ranije smrti (mjeovito osiguranje kapitala) koji se ponaa po
zakonitostima aritmetike progresije.

Ad. (c) (b) Jednokratna neto premija, a osigurani kapital se mijenja po geometrijskoj progresiji
Grafiki prikaz moe biti isti kao i kod prethodnog modaliteta (vidjeti Ad. (c) (a)) samo su ovdje
relacije izmeu osiguranog kapitala kako slijedi:
2 1
2
3 2 1
3
4 3 1
1
1 1
;
;
;...
n
n n
K K q
K K q K q
K K q K q
K K q K q

=
= =
= =
= =

Matematiki izraz principa ekvivalencije je:
2 3 4
1 2 1 3 2 4 3 1
2 3 1 1
1 1 1 1 2 1 3 1 1 1
... /
...
n x
x x x x x n x n n x n
xn
n n
x x x x x x n x n
xn
l EA K d v K d v K d v K d v K d v K l v
D EA K C K qC K q C K q C K q C K q D
+ + + + +

+ + + + +
= + + + + + +
= + + + + + +

2 3 1 1
1 1 2 3 1
( ... )
n n
x x x x x x n x n
xn
D EA K C qC q C q C q C q D

+ + + + +
= + + + + + +
90

' ' 1
1
( )
n
x x x n x n
xn
D EA K M M q D

+ +
= +
' ' 1
1
n
x x n x n
xn
x
M M q D
EA K
D

+ +
+
=
Obrazac 72

89
Transformacija ovih komutativnih brojeva bit e suglasna poglavlju 2.4. ove knjige
90
Transformacija ovih komutativnih brojeva bit e suglasna poglavlju 2.4. i 2.5. ove knjige
Dr. sc. eljko ain

247
Dobili smo obrazac (72) za izraunavanje jednokratne neto premije za osiguranje varijabilnog
kapitala za sluaj doivljenja ili ranije smrti (mjeovito osiguranje kapitala) koji se ponaa po
zakonitostima geometrijske progresije.

Ad. (d) (a) i Ad. (d) (b) Viekratne neto premije, a osigurani kapital se mijenja po zakonitostima
aritmetike ili geometrijske progresije.
Sve to je reeno za viestruke neto premije u modalitetu 4.1.3. Osiguranje kapitala za sluaj
doivljenja ili ranije smrti (mjeovito osiguranje kapitala) fiksnog kapitala (!), vrijedi i u ovim
modalitetima varijabilnog kapitala.

Ad. (e) Kakvi mogu biti meusobni oblici trajanja: obligacijskog perioda, perioda plaanja premija i
periodi isplate osiguranog kapitala prvenstveno zavisi od potreba i mogunosti trita ivotnih
osiguranja, na jednoj strani i sposobnosti kreatora poslovne politike osiguravatelja, na drugoj
strani. U ovim meusobnim relacijama trajanja: obligacijskog perioda, perioda plaanja premija i
perioda isplate osiguranog kapitala, s ekonomsko pravnog stajalita, neke su kategorije ovisno
fiksne, a neke uvjetno slobodno varijabilne. Ovisno fiksne kategorije su: poetak obligacijskog
perioda i njegovo jasno vremenski odreeno trajanje (temporalno osiguranje) tano odreeni
vremenski period trajanja. Obligacijski period poinje danom stupanja na snagu potpisanog
ugovora o osiguranju i izdavanjem police osiguranja. Za ovo se vee i plaanje prve premije (ako je
premija viekratna, odnosno plaanjem jednokratne premije). Obligacijski se period zavrava
isplatom osiguranog kapitala (u skladu sa potpisanim i vaeim ugovorom). Nain plaanja premija
moe biti: jednokratan ili viekratan (u jednoj ili vie serija, sa velikim brojem varijanti.) Ako su
viekratne premije, njihov period plaanja moe biti: (i) jednak periodu ukupne obligacije ili (ii)
krai od perioda ukupne obligacije.
Meutim, bitna je injenica da se poetak plaanja premije vee za poetak obligacijskog perioda
(sa primjerenom matematikom formom modaliteta plaanja). Period isplate osiguranog kapitala
moe, takoer, biti: (i) jednak periodu ukupne obligacije ili (ii) krai od perioda ukupne obligacije.
Ovdje je bitna injenica da se obligacija zavrava isplatom osiguranog kapitala, to znai da ako
imamo period isplate osiguranog kapitala krai od obligacijskog perioda onda je poetak perioda
isplate osiguranog kapitala pomjeren za odreeni vremenski interval od poetka obligacijskog
perioda.
Mjeovito osiguranje kapitala, dakle, moe imati oblike: (i) neposrednog privremenog osiguranja
kapitala i (ii) odgoenog privremenog osiguranja kapitala. Ovi e se oblici prezentirati u slijedeim
primjerima:
(2) Primjer broj 43.
Osoba ivotne dobi 75 godina eli osigurati neposredno privremeno varijabilni kapital za sluaj
doivljenja 80. godine ili za sluaj svoje ranije smrti. Osigurani kapital e se isplatiti osiguraniku ako
doivi 80.-tu godinu ili osobama naznaenim u polici osiguranja ako osiguranik ranije umre. Kapital
u prvoj godini isplate iznosi 60.000,00 n.j., a svake naredne u odnosu na prethodnu godinu, kapital
se:
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

248
a. poveava (odnosno smanjuje) za 5.000,00 n.j.,
b. poveava (odnosno smanjuje) za 10%.
Za ovo osiguranje plaa se:
c. jednokratna neto premija,
d. jednaka godinja anticipativna neto premija u toku prve tri godine obligacije,
e. jednaka godinja anticipativna neto premija u toku cijelog obligacijskog perioda.
Koliko iznosi neto premija pod (c) i jedna neto premija pod (d) i (e)?
x = 75, n = 5, K1 = 60.000,00 n.j., d = 5.000,00 n.j., p' = 10%

Ad. (c) (a) Jednokratna neto premija, kapital se mijenja po aritmetikoj progresiji
[ ]
[ ]
1 1
75 80 80 76 80 80 80
755
75
( ) ( 1)( )
60.000( ) 5.000 (5 1)( )
x x n x n x x n x n x n
xn
x
K M M D d R R n M D
EA
D
M M D R R M D
EA
D
+ + + + + +
+
=
+
=

(i) kada osigurani kapital raste za 5.000,00 n.j., jednokratna neto premija iznosi:
755
61.703, 54 EA = n.j.
(ii) kada osigurani kapital opada za 5.000,00 n.j., jednokratna neto premija iznosi:
755
36.202, 80 EA = n.j.

Ad. (d) (a) Jednaka godinja anticipativna neto premija koja se plaa u toku prve tri godine
obligacije, kapital se mijenja po aritmetikoj progresiji.
Na osnovu dosadanjih naina dolaska do principa ekvivalencije, voeni istom matematikom
logikom, moe se odmah pisati da je, u konkretnom primjeru, princip ekvivalencije:
[ ]
75 80 80 76 80 80 80
755
75 78
60.000( ) 5.000 (5 1)( ) M M D R R M D
EA
N N
+
=


(i) kada osigurani kapital raste za 5.000,00 n.j., jedna godinja anticipativna neto premija iznosi:
755
23.350, 60 EA = n.j.
(ii) kada osigurani kapital opada za 5.000,00 n.j., jedna godinja anticipativna neto premija iznosi:
755
13.700, 30 EA = n.j.

Ad. (e) (a) Jedna godinja anticipativna neto premija koja se plaa u toku cijelog obligacijskog
perioda, kapital se mijenja po aritmetikoj progresiji
Dr. sc. eljko ain

249
Na osnovu prethodnih relacija odmah se moe pisati:
[ ]
75 80 80 76 80 80 80
755
75 80
60.000( ) 5.000 (5 1)( ) M M D R R M D
EA
N N
+
=


(i) kada osigurani kapital raste za 5.000,00 n.j., jedna godinja anticipativna neto premija iznosi:
755
15.958, 93 EA = n.j.
(ii) kada osigurani kapital opada za 5.000,00 n.j., jedna godinja anticipativna neto premija iznosi:
755
9.363, 45 EA = n.j.

Ad. (c) (b) Jednokratna neto premija, kapital se mijenja po geometrijskoj progresiji
' ' 1
1
' ' 5 1
75 80 80
755
75
2 3 4 4
75 76 77 78 79 80
755
75
60.000
60.000
n
x x n x n
xn
x
M M q D
EA K
D
M M q D
EA
D
C qC q C q C q C q C
EA
D

+ +

+
=
+
=
+ + + + +
=

(i) kada osigurani kapital raste za 10% tj. kada je q = 1,10, jednokratna neto premija iznosi:
755
66.480, 35 EA = n.j.
(ii) kada osigurani kapital opada za 10% tj. kada je q =0,90, jednokratna neto premija iznosi:
755
35.613, 90 EA = n.j.

Ad. (d) (b) Jedna godinja anticipativna neto premija koja se plaa u toku prve tri godine obligacije,
kapital se mijenja po geometrijskoj progresiji
Na osnovu prethodnih relacija odmah se moe pisati:
' ' 5 1
75 80 80
755
75 78
60.000
M M q D
EA
N N

+
=


(i) kada osigurani kapital raste za 10%, tj. kada je q = 1,10, jednokratna neto premija iznosi:
755
25.158, 30 EA = n.j.
(ii) kada osigurani kapital opada za 10%, tj. kada je q = 0,90, jednokratna neto premija iznosi:
755
13.477, 44 EA = n.j.

Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

250
Ad. (e) (b) Jedna godinja anticipativna neto premija koja se plaa u toku cijelog obligacijskog
perioda, kapital se mijenja po geometrijskoj progresiji
Na osnovu prethodnih relacija odmah se moe pisati:
' ' 5 1
75 80 80
755
75 80
60.000
M M q D
EA
N N

+
=


(i) kada osigurani kapital raste za 10%, tj. kada je q = 1,10, jednokratna neto premija iznosi:
755
17.194, 40 EA = n.j.
(ii) kada osigurani kapital opada za 10%, tj. kada je q = 0,90, jednokratna neto premija iznosi:
755
9.211,14 EA = n.j.
(3) Primjer broj 44.
Osoba ivotne dobi 55 godina eli osigurati odgoeno privremeno varijabilni kapital za sluaj
doivljenja 80. godine ili za sluaj smrti, samo ako se smrt dogodi u periodu od 75. do 80. godine
ivota osiguranika. Osigurani kapital e se isplatiti osiguraniku ako doivi 80. godinu, a ako umre u
periodu 75. 80. godina osobi naznaenoj u polici osiguranja. Kapital u prvoj godini isplate iznosi
80.000,00 n.j., a svake naredne, u odnosu na prethodnu godinu kapital se:
a. poveava (odnosno smanjuje) za 10.000,00 n.j.,
b. poveava (odnosno smanjuje) za 10%.
Za ovo osiguranje plaa se:
c. jednokratna neto premija,
d. jednaka godinja anticipativna neto premija u toku prvih 20 godine obligacije,
e. jednaka godinja anticipativna neto premija u toku cijelog obligacijskog perioda.
Koliko iznosi neto premija pod (c) i jedna neto premija pod (d) i (e)?
x = 55, k = 20, n = 5, K1 = 80.000,00 n.j., d = 10.000,00 n.j., p' = 10%

Ad. (c) (a) Jednokratna neto premija, kapital se mijenja po aritmetikoj progresiji
Ovaj oblik osiguranja mjeovitog varijabilnog kapitala je kombinacija modaliteta obraenog pod
podnaslovom 4.2.1.4. Odgoeno privremeno osiguranje kapitala za sluaj smrti i modaliteta 4.1.1.
Osiguranje kapitala za sluaj doivljenja. Dakle, prilagoeni obrazac glasi:
[ ]
1 1
( ) ( 1)( )
/
x k x k n x k n x k x k n x k n x k n
xn
x
K M M D d R R n M D
k EA
D
+ + + + + + + + + + + + +
+
=
Obrazac 73
Kada se unesu podaci iz Primjera broj 44. dobije se:
Dr. sc. eljko ain

251
[ ]
75 80 80 76 80 80 80
555
55
80.000( ) 10.000 (5 1)( )
20 /
M M D R R M D
EA
D
+
=
(i) kada osigurani kapital raste za 10.000,00 n.j., jednokratna neto premija iznosi:
555
20 / 16.892, 99 EA = n.j.
(ii) kada osigurani kapital opada za 10.000,00 n.j., jednokratna neto premija iznosi:
555
20 / 7.401, 40 EA = n.j.

Ad. (d) (a) Jednaka godinja anticipativna neto premija koja se plaa u prvih 20 godina obligacije,
kapital se mijenja po aritmetikoj progresiji.
Na osnovu prethodnih relacija odmah se moe pisati:
[ ]
75 80 80 76 80 80 80
555
55 75
80.000( ) 10.000 (5 1)( )
20 /
M M D R R M D
EA
N N
+
=


(i) kada osigurani kapital raste za 10.000,00 n.j., jedna godinja anticipativna neto premija iznosi:
555
20 / 1.529,83 EA = n.j.
(ii) kada osigurani kapital opada za 10.000,00 n.j., jedna godinja anticipativna neto premija iznosi:
555
20 / 670, 27 EA = n.j.

Ad. (e) (a) Jednaka godinja anticipativna neto premija koja se plaa u toku cijelog obligacijskog
perioda, kapital se mijenja po aritmetikoj progresiji
Na osnovu prethodnih relacija odmah se moe pisati:
[ ]
75 80 80 76 80 80 80
555
55 80
80.000( ) 10.000 (5 1)( )
20 /
M M D R R M D
EA
N N
+
=


(i) kada osigurani kapital raste za 10.000,00 n.j., jedna godinja anticipativna neto premija iznosi:
555
20 / 1.436, 24 EA = n.j.
(ii) kada osigurani kapital opada za 10.000,00 n.j., jedna godinja anticipativna neto premija iznosi:
555
20 / 629, 27 EA = n.j.

Ad. (c) (b) Jednokratna neto premija, kapital se mijenja po geometrijskoj progresiji
Na osnovu prethodnih relacija odmah se moe pisati:
1
1
' '
/
k n
x k x k n x k n
k xn
x
M M q D
k EA K
q D
+
+ + + + +
+
=
Obrazac 74
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

252
Kada se unesu podaci iz Primjera broj 44. dobija se:
20 21 22 23 24 24
75 76 77 78 79 80
20 555
55
2 3 4 4
75 76 77 78 79 80
555
55
20 / 80.000
20 / 80.000
q C q C q C q C q C q D
EA
q D
C qC q C q C q C q D
EA
D
+ + + + +
=
+ + + + +
=

(i) kada osigurani kapital raste za 10%, tj. kada je q = 1,10, jednokratna neto premija iznosi:
555
20 / 16.496, 37 EA = n.j.
(ii) kada osigurani kapital opada za 10%, tj. kada je q = 0,90, jednokratna neto premija iznosi:
555
20 / 8.837, 20 EA = n.j.

Ad. (d) (b) Jedna godinja anticipativna neto premija koja se plaa u toku prvih 20 godina obligacije,
kapital se mijenja po geometrijskoj progresiji
Na osnovu prethodnih relacija odmah se moe pisati:
( )
' ' 24
75 80 80
20 555
55 75
20 / 80.000
M M q D
EA
q N N
+
=


(i) kada osigurani kapital raste za 10% tj. kada je q = 1,10, jedna anticipativna neto premija iznosi:
555
20 / 1.493, 31 EA = n.j.
(ii) kada osigurani kapital opada za 10% tj. kada je q = 0,90., jedna anticipativna neto premija
iznosi:
555
20 / 800, 30 EA = n.j.

Ad. (e) (b) Jednaka godinja anticipativna neto premija koja se plaa u toku cijelog obligacijskog
perioda, kapital se mijenja po geometrijskoj progresiji
Na osnovu prethodnih relacija odmah se moe pisati:
( )
' ' 24
75 80 80
20 555
55 80
20 / 80.000
M M q D
EA
q N N
+
=


(i) kada osigurani kapital raste za 10% tj. kada je q = 1,10, jedna anticipativna neto premija iznosi:
555
20 / 1.402, 52 EA = n.j.
(ii) kada osigurani kapital opada za 10% tj. kada je q = 0,90, jedna anticipativna neto premija iznosi:
555
20 / 751, 34 EA = n.j.
Dr. sc. eljko ain

253

5. BRUTO PREMIJE

5.1. Osnovne karakteristike

Neto premije predstavljaju uplate osiguranika ili ugovaratelja osiguranja ukamaene
odreenom kamatnom stopom, koje su dovoljne da se podmire sve isplate osiguranih suma
onako kako je predvieno aktuarskim tablicama. To praktino znai da, ako se ostvari ono sto je
predvieno u Tablicama, onda bi osiguravajue drutvo isplatilo osiguranicima (odnosno,
zavisno od modela, njihovim nasljednicima) tano onoliko koliko je od njih i primilo po osnovu
neto premije raunajui sa vremenskom vrijednou novca i stohastikim procesima.
To je, u aktuarskoj matematici, poznat princip ekvivalencije neto uplata i osiguranih isplata u
istom vremenskom trenutku (periodu).
Meutim, sasvim je izvjesno da osiguravajue drutvo u tom sluaju ne bi moglo normalno
poslovati. Zato osiguravajue drutvo treba naplaivati takve premije koje e biti dovoljne za
isplatu osiguranih suma kao i za njegovo normalno poslovanje (pokrie njegovih trokova
poslovanja).
Premija koju naplauje osiguravajue drutvo od osiguranika ili ugovaratelja osiguranja naziva
se bruto premija. Bruto premija sadri u sebi:
- neto premiju i
- dodatak na neto premiju.
U principu, osiguranik ili ugovaratelj osiguranja plaa i zna samo za visinu bruto premije, dok
iznos neto premije i ne zna. Dakle, za njega je gotovo po pravilu nepoznat odnos izmeu neto
premije i dodatka na neto premiju u ukupnom iznosu bruto premije.
Neto premija je samo matematika konstrukcija koja slui osiguravajuem drutvu da bi
konstruiralo bruto premiju ili tarifnu premiju.
Neto premija se rauna na osnovu dva elementa:
- mortalitetnih tablica i
- kamatne stope.
to uz primjenu matematikog algoritma daje komutativne brojeve i aktuarske tablice.
Bruto premija se rauna na osnovu tri elementa:
- mortalitetnih tablica
- kamatne stope
(to su elementi za aktuarske tablice) i
- dodatka za pokrie trokova poslovanja.
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

254
Iz dodatka za pokrie trokova poslovanja, osiguravajue drutvo pokriva, u principu, sve
trokove poslovanja, obaveze prema drutvenoj zajednici, a ostvaruje se i odgovarajui
financijski rezultat.
(Napomena: ovdje neemo uzimati u obzir razmatranje suvremenog financijskog menadmenta
koji se primjenjuje u poslovanju, a vezan je za plasiranje raspoloivih financijskih sredstava i, po
toj osnovi, ostvarivanje odgovarajuih financijskih efekata).
Sve trokove poslovanja osiguravajueg drutva, relevantne za razmatranje naslovljene teme,
moemo uvjetno podijeliti na:
(1) akvizicijske trokove (oznaavaju se sa )
(2) inkaso trokove (oznaavaju se sa )
(3) upravne (ili administrativne) trokove (oznaavaju se sa )
Akvizicijski trokovi ( trokovi):
Svako osiguravajue drutvo treba imati odreeni broj akvizitera (posrednika i zastupnika).
Naknada koja pripada akviziterima za njihov rad, u principu, se isplauje u vidu provizije.
Osnovica za njeno izraunavanje je najee osigurana suma. Meutim, do sada je bilo
uobiajeno da se kod osiguranja rente, privremenog osiguranja kapitala za sluaj smrti, kao i
kod jednokratne premije, za osnovicu obrauna provizije koristi bruto premija.
Inkaso trokovi ( trokovi):
Kada je osiguranje zakljueno onda je osiguranik ili ugovaratelj osiguranja obavezan plaati
ugovorenu premiju. Obino je bilo do sada da se za ove poslove angaira poseban slubenik -
inkasator. Kao naknada za njegov rad daje se provizija, tj. javljaju se trokovi provizije koji se,
najee, raunaju od vrijednosti posla - tj. bruto premije.
Upravni (ili administrativni) trokovi ( trokovi):
Da bi osiguravajue drutvo moglo poslovati treba/mora imati osoblje, prostor za rad i opremu.
Glavni oblik ovih trokova oituje se u plaama uposlenih, nabavci i odravanju potrebne
opreme, raznim materijalnim trokovima, doprinosima itd.
Pored ovih trokova, osiguravajue drutvo mora raunati i sa nekim iznenadnim moguim
trokovima, kao to je sluaj poveanih izdataka osiguravajueg drutva za ekscesivne smrtnosti
(iznenadne katastrofe i sl.), zato osiguravajue drutvo mora da formira garantne fondove, tzv.
slobodne rezerve da bi se osiguralo od eventualnih gubitaka.
Prema duini trajanja svi se trokovi dijele na:
- jednokratne
- viekratne i
- trajne.
Jednokratni su oni trokovi koji se pojavljuju u prvoj godini osiguranja, i oni se samo jedanput
javljaju.
Dr. sc. eljko ain

255
Trajni trokovi su oni trokovi koji su prisutni u toku cijelog perioda osiguranja, tj. dokle god
postoji na temelju police (ugovora o osiguranju) validan obligacijski odnos meu ugovornim
stranama.
Odreeni trokovi su prisutni samo u periodu dok se plaa premija. Ako se premija plaa u toku
cijelog obligacijskog odnosa - i ti trokovi spadaju u trajne trokove, a ako samo u jednom dijelu
obligacijskog odnosa - onda su to viekratni trokovi.
Bruto premije mogu biti:
- jednokratne i viekratne
- godinje i ispodgodinje
- konstantne i varijabilne
- neposredne i odgoene
- privremene i doivotne

5.2. Jednokratna bruto premija

Konstatirano je da se veina trokova, uvjetno reeno, pojavljuje i naplauje jednokratno - jer je
efektivno samo jedna premija. Tako se mogu akvizicijski i inkaso trokovi raunati jednokratno
od bruto premije. Jedino administrativni trokovi ostaju kao uvjetni stalni trokovi za sve
vrijeme trajanja osiguranja i oni se raunaju od osigurane sume. Oni su razmjerni osiguranoj
sumi i duini obligacijskog odnosa tj. duini vremena osiguranja.
Ako jednokratnu neto premiju oznaimo sa A, bruto jednokratnu premiju sa A
'
, akvizicijski
trokove sa (alfa), inkaso trokove sa (beta), a zbir i sa ', tj. + = ', onda se iz
konstatacije da se spomenuti trokovi odnose (raunaju) od (jedinice) bruto premije, moe
napisati proizvod
( = + ' ' ) '

kao zbirni izraz ukupnih akvizicijskih i inkaso trokova.
Administrativne (ili upravne) trokove oznait emo sa (gama) i oni se odnose na jedinicu
osigurane sume za jedan period (npr. jednu godinu).
Sve spomenuto se moe slikovito ovako pokazati (za npr. sluaj viekratnih isplata (npr. rente) ili
jednokratnih periodinih isplata (kao to se osiguranje kapitala za sluaj smrti)):


' A
A
x
'
1 x + 2 x + 3 x + 4 x + n
K

R
K

R
K

R
K

R
K

R
...
...
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

256
I ako osiguranje traje n godina moramo imati sadanju vrijednost administrativnih trokova, a to
je:
xn xn
a K a && && ili R pa je onda:
' ' '
' ' '
'(1 ')
1
' ( )
1 '
1
1 '
xn
xn
xn
xn
A A A K a
A A A K a
A A K a
A A K a
k
= + +
= +
= +
= +

&&
&&
&&
&&



' ( )
xn
A k A K a = + && - kod temporalnih osiguranja kapitala
' ( )
xn
A k A R a = + && - kod temporalnih osiguranja renti
' ( )
x
A k A K a = + && - kod doivotnih osiguranja kapitala
' ( )
x
A k A R a = + && - kod doivotnih osiguranja renti
Matematiki, a i praktino, pored anticipativnih (prenumerando) formi osiguranja kapitala,
odnosno renti, mogu se primjenjivati i dekurzivne (postnumerando) forme ovih osiguranja.
Tada se samo izrazi vezani za upravne (ili administrativne) trokove (gama trokovi) mnoe
umjesto sa
xn
a&& ili
x
a&& , istorodnim veliinama za dekurzivne forme osiguranja:
Podsjeanja radi, navode se slijedee relacije:
1 1
1
,
,
,
x x n
xn
x
x x n
xn
x
x
x
x
x
x
x
N N
a
D
N N
a
D
N
a
D
N
a
D
+
+ + +
+

=
=
=
&&
&&

Primjer 45:
Osoba ivotne dobi 50 godina eli osigurati prenumerando (postnumerando) godinju rentu od
1.000,00 novanih jedinica (n.j.) koju e primati u toku 10 godina na osnovu uplate jednokratne
premije. Kolika je neto i bruto premija, ako su akvizicijski trokovi 2% i inkaso trokovi 5% od
bruto premije, a administrativni trokovi 2% od osigurane sume?
50
1000
10
x
R
n
=
=
=

Dr. sc. eljko ain

257
2%
5%
7% '
2%

=
=
=

=


Prenumerando oblik: neto premija

x x n
xn
x
N N
A R
D
+

=
&&

50 60
5010
50
1000 7.754, 94
N N
A
D

= =
&&
n.j.
Bruto premija:
' ( )
xn
A k A K a = + &&
ovdje je K = R
50 60
5010
50
1 1
1, 0752688
1 ' 1 0, 07
7, 7549365
x x n
xn
x
k
N N
a
D
N N
a
D
+
= = =

= =
&&
&&


' 1, 0752688(7.754, 94 0, 02 1000 7, 7549365) A = +
' 8.505, 4178 8.505, 42 A = = n.j.
' 8.505.4178
1, 096774159 9, 68%
7.754, 94
A
A
= = su trokovi u odnosu na neto premiju
Grafiki prikaz:
Uplata

Akvizicijski i inkaso trokovi
' ' a A
0, 07 8505, 42 595, 38 = n.j.
Administrativne trokove koji iznose u masi:
0,02

1000

7,7549365 = 155,10 n.j.


51
1
l
x +
50
l
x
52
2
l
x +
53
3
l
x +
54
4
l
x +
55
5
l
x +
56
6
l
x +
57
7
l
x +
58
8
l
x +
59
9
l
x +
60
10
l
x +
1
R
2
R
3
R
4
R
5
R
6
R
7
R
8
R
9
R
10
R
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

258
na dan uplate jednokratne neto premije moemo promatrati i kao neposredne privremene
anticipativne jednake rente koje iznose nominalno u jednoj godini 2% od jedinine osigurane
sume, tj. 0,02 1000 = 20,00 n.j. tj.:

dan diskontiranja
(Napomena: Diskontiranje se vri pomou odgovarajuih izraza prethodno navedenih:
xn
a&& ,
xn
a ,
x
a&& ,
x
a .)
Rekapitulacija na dan x=50 kada se vri i uplata premije:
Obraun bruto premije:
Neto premija 7.754,94 n.j. 91,18%
+ akvizicijski i inkaso trokovi ' A' 595,38 n.j. 7,00%
0,07 8505,42
+ (diskontirani) administrativni trokovi 155,10 n.j. 1,82%
Bruto premija: 8.505,42 n.j. 100,00%

5.3. Godinje bruto premije

Kod godinjih bruto premija:
- akvizicijski trokovi (alfa trokovi - ) se po pravilu raunaju od osigurane sume,
- inkaso trokovi (beta trokovi - ) se po pravilu raunaju od bruto premije,
- administrativni trokovi (gama trokovi - ) se po pravilu raunaju od osigurane
sume.
Sa P emo openito oznaiti jednu bruto premiju, a sa P neto premiju.
20 20 20 20 20 20 20 20 20 20
50 51 52 53 54 55 56 57 58 59
Dr. sc. eljko ain

259
Kada se radi o temporalnom osiguranju koje traje n godina (n godina traje obligacijski period), a
premije se plaaju u toku n
p
godina, onda moe biti: n
p
n
Kada se radi o doivotnom osiguranju, onda ono teorijski traje beskonano, ali je praktino
bioloki ograniena duina obligacijskog perioda gdje se mogu:
(a) premije plaati (za pojedine oblike osiguranja) u toku cijelog obligacijskog perioda, ili
(b) premije plaati unaprijed odreeni broj godina (n
p
), gdje je period plaanja premija
krai od doivotnog obligacijskog perioda.
Ova je razlika u duini ukupnog obligacijskog perioda, s jedne strane, i duini perioda plaanja
premija, s druge strane, bitna zbog duine obraunavanja administrativnih i inkaso trokova,
odnosno matematiki zbog duine perioda njihovog diskontiranja.
Dakle,
- (alfa) trokovi se odnose na akvizicijske trokove za jedinicu osigurane sume (npr.
jedinica osigurane sume je jedna renta, jedan kapital itd.).
- (beta) trokovi se odnose na inkaso trokove od jedinice bruto premije (tj. od jedne
bruto premije), dakle P. Ovi trokovi se javljaju onoliko puta koliko imamo puta
naplatu bruto premije. Kod godinjih bruto premija n
p
puta plaamo bruto premiju,
pa toliko imamo i inkaso trokova.
- (gama) trokovi se odnose na administrativne trokove od jedinice osigurane sume.
Oni se pojavljuju za n godina, tj. dok postoji obligacijski odnos.
Bitno je naglasiti da su ovdje samo akvizicijski trokovi jednokratni trokovi, a inkaso trokovi i
administrativni trokovi su uvjetno reeno viekratni. Inkaso trokovi su onoliko drugo prisutni
koliko puta, vremenski dugo, naplaujemo bruto premiju, a administrativni onoliko dugo
prisutni koliko i duina ukupnog obligacijskog odnosa.
Na temelju prethodnih postavki imamo slijedee konstatacije:
1. sadanja vrijednost n
p
godinjih bruto premija (svedenih na poetak obligacijskog
odnosa) je:
a. za temporalna anticipativna osiguranja: '
p
xn
P a&&
b. za temporalna dekurzivna osiguranja: '
p
xn
P a
c. za doivotna anticipativna osiguranja: '
x
P a&&
d. za doivotna dekurzivna osiguranja: '
x
P a
2. sadanja vrijednost n
p
godinjih neto premija (svedenih na poetak obligacijskog
odnosa) je:
a. za temporalna anticipativna osiguranja:
p
xn
Pa&&
b. za temporalna dekurzivna osiguranja:
p
xn
Pa
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

260
c. za doivotna anticipativna osiguranja:
x
Pa&&
d. za doivotna dekurzivna osiguranja:
x
Pa
3. sadanja vrijednost osigurane sume (A):
a. za temporalna anticipativna osiguranja:
p
xn
A Pa = &&
b. za temporalna dekurzivna osiguranja:
p
xn
A Pa =
c. za doivotna anticipativna osiguranja:
x
A Pa = &&
d. za doivotna dekurzivna osiguranja:
x
A Pa =
4. sadanja vrijednost svih inkaso trokova za sve vrijeme dok se plaa bruto premija:
a. za temporalna anticipativna osiguranja: '
p
xn
P a&&
b. za temporalna dekurzivna osiguranja: '
p
xn
P a
c. za doivotna anticipativna osiguranja: '
x
P a&&
d. za doivotna dekurzivna osiguranja: '
x
P a
gdje je ' P nominalni iznos inkaso trokova u jednoj promatranoj godini (jednom periodu).
5. sadanja vrijednost svih upravnih (administrativnih) trokova:
a. za temporalna anticipativna osiguranja:
xn
Ka&& ili
xn
a&& R
b. za temporalna dekurzivna osiguranja:
xn
Ka ili
xn
a R
c. za doivotna anticipativna osiguranja:
x
Ka&& ili
x
a&& R
d. za doivotna dekurzivna osiguranja:
x
Ka ili
x
a R
6. jednokratni akvizicijski trokovi (koji se plaaju na poetku perioda): K ili R .
Na osnovu konstatacija: (1), (2), (3), (4), (5) i (6), te naprijed navedenih postavki vezanih za bruto
premije, mogu se pisati slijedee relacije:
I. kod temporalnih osiguranja gdje je n
p
< n (period plaanja bruto premije (n
p
) manji
od obligacijskog perioda (n) za anticipativni oblik osiguranja kapitala):
' ' /
' '
p p p
p p p
xn xn xn xn
xn
xn xn xn
P a A K P a Ka a
Ka
A K
P P
a a a
= + + +
= + + +
&& && && &&
&&
&& && &&


'(1 )
p p p
xn
xn xn xn
Ka
A K
P
a a a
= + +
&&
&& && &&


Dr. sc. eljko ain

261
1
1
k =

i
p
xn
A
P
a
=
&&

' ( )
p
xn
xn
K Ka
P k P
a
+
= +
&&
&&


Obrazac 75
II. kod temporalnih osiguranja gdje je
p
n n = (period plaanja bruto premija (
p
n ) jednak
periodu obligacijskog odnosa (n) za anticipativni oblik osiguranja kapitala):
Prethodni obrazac (75) se transformira u:
' ( )
xn
K
P k P K
a
= + +
&&


Obrazac 76
III. kod doivotnih osiguranja gdje je period plaanja bruto premija unaprijed odreen
na
p
n vrijeme (dakle, nije doivotno plaanje premija, ve neko krae odreeno
vrijeme), prethodni se obrazac (75) transformira u slijedei oblik:
' ( )
p
x
xn
K Ka
P k P
a
+
= +
&&
&&


Obrazac 77
IV. kod doivotnih osiguranja gdje se i bruto premija plaa doivotno, prethodni obrazac
(77) se transformira u slijedei oblik:
' ( )
x
K
P k P K
a
= + +
&&


Obrazac 78
V. ako bi se, pak, svi trokovi (i akvizicijski i inkaso i upravni) raunali od bruto premije, i
ti se svi trokovi zbirno izraze sa (beta trokovi), onda bi relacije za obraun bruto
premije izgledale ovako:
a. kod plaanja bruto premija u unaprijed utvrenom periodu od
p
n godina:
' ' / :
' '
p p p
p
xn xn xn
xn
P a A P a a
A
P P
a
= +
= +
&& && &&
&&


' '
p
xn
A
P
a
P P P
=
= +
&&


Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

262
'(1 ) P P =
'
1
P
P =


Obrazac 79
b. kod plaanja bruto premija doivotno:
' ' / :
' '
' '
'(1 )
x x x
x
x
P a A P a a
A
P P
a
A
P
a
P P P
P P
= +
= +
=
= +
=
&& && &&
&&
&&


'
1
P
P =


Obrazac 80
Napomena: za sluaj pod (5) - ako bi se svi trokovi raunali od bruto premije: obrasci (79) i (80)
su vizualno isti, iako se, u sutini, razlikuju. Ta se razlika oituje kod raunanja neto premije i
time se prenosi i na karakter i veliinu bruto premije.
Generalna napomena vezana za relacije izraunavanja godinjih bruto premija, konkretizirano za
anticipativne oblike osiguranja kapitala od (1) do (5):
(a) sve to je prezentirano za anticipativne forme vrijedi i za dekurzivne forme,
uvaavajui sutinu relacija: , , ,
x x
xn xn
a a a a && &&
(b) sve to je prezentirano za osiguranje kapitala (K) vrijedi i za osiguranje rente
(R), samo se umjesto simbola i vrijednosti K, uvrtava simbol i vrijednost R;
(c) podsjeanja radi, navode se slijedee relacije:
1 1
,
,
x x n
xn
x
x x n
xn
x
N N
a
D
N N
a
D
+
+ + +

=
&&

1 1
,
,
p
p
p
p
x x n
xn
x
x x n
xn
x
N N
a
D
N N
a
D
+
+ + +

=
&&

1
,
x
x
x
x
x
x
N
a
D
N
a
D
+
=
=
&&




Dr. sc. eljko ain

263
5.4. Primjeri za vjebe
91


1. Osoba ivotne dobi 40 godina eli osigurati 500.000 n.j. pod uvjetom da se taj iznos isplati
ako doivi 65. godinu ivota, a ako umre ranije da se taj iznos isplati njenim nasljednicima na
kraju godine u kojoj smrti nastupi.
a. Kolika je jednokratna neto premija?
b. Ako su akvizicijski trokovi 2%, inkaso trokovi 4% i administrativni trokovi 2%,
koliko je jednokratna bruto premija?
Komparirati i dati komentar za:
c. Izraunati odnos bruto i neto premije
d. Ako bi trokovi uprave bili 2 umjesto 2%, kakvi bi tada bili odnosi bruto i neto
premije?
e. Ako bi se iznos bruto premije uloio u banku umjesto u osiguravajue drutvo, kakvi
bi efekti bili?
f. Alternativno ulaganje istih iznosa novanih sredstava, pod istim uvjetima, u banke i
osiguravajua drutva.
Rjeenja:
a.
4025
172.033, 65 A A = = n.j.
b. ' 329.552, 60 A = n.j.
c. ' : 1, 9156287 91, 56% A A =
d. ' : 197.668, 32:172.033, 65 1,14901 14, 90% A A = =

2. Osoba ivotne dobit 60 godina zakljui doivotno osiguranje za sluaj smrti na glavnicu
od 10.000,00 n.j. uz plaanja doivotne godinje premije.
a. Koliko e iznositi godinja bruto premija ako su trokovi akvizicije 4%,
administrativni trokovi 0,15% i trokovi inkasa 2%?
b. Izraunati koliko iznose ukupni trokovi u odnosu na neto premiju.
c. Objasniti dobivene rezultate.
Rjeenja:
a. ' 520, 08 P = n.j.
b. 13, 72%

91
Primjeri za vjebe su dijelom preuzeti i metodiki prilagoeni za potrebe ove knjige od autora: J. Markoti i Z.
Plesli: Praktikum iz matematike, Ekonomski fakultet Osijek, 1975.
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

264
3. Osoba ivotne dobi 40 godina osigura glavnicu od 80.000,00 n.j. za sluaj doivljenje 60.
godine.
a. Koliko iznosi godinja bruto premija ako su trokovi akvizicije 3%, trokovi uprave
0,2% i trokovi inkasa 2%?
b. Izraunati za koliko je vea godinja bruto premija od godinje neto premije u
apsolutnom iznosu i u postotku?
c. Objasniti dobivene rezultate.
Rjeenja:
a. ' 2.406, 03 P = n.j.
b. 401, 39 n.j. ili 20, 02%

4. Osoba ivotne dobi 60 godina osigura se privremeno za sluaj smrti na rok od 10 godina
na glavnicu od 40.000,00 n.j. uz plaanje godinje premije do svoje 70. godine ivota,
odnosno do svoje ranije smrti.
a. Koliko e iznositi godinja bruto premija ako su trokovi akvizicije 3%, trokovi
uprave 0,2% i inkaso trokovi 2%?
b. Izraunati koliko iznose ukupni trokovi po jednoj premiji.
c. Objasniti dobivene rezultate.
Rjeenja:
a. ' 1.393, 04 P = n.j.
b. 272, 04 n.j. ili 24, 27%

5. Osoba ivotne dobi 40 godina osigura se doivotno za sluaj smrti uz doivotno plaanje
godinje premije. Godinja bruto premija iznosi 1.000,00 n.j.
a. Na koliku je glavnicu osiguranik osiguran ako su trokovi akvizicije 4%,
administrativni trokovi 0,185% i trokovi inkasa 1,5%?
b. Kolika je godinja neto premija?
c. Koliko iznose ukupni trokovi po jednoj premiji?
d. Objasniti dobivene rezultate.
Rjeenja:
a. 48.626, 37 K = n.j.
b. ' 771, 56 P = n.j.
c. 228, 44 n.j. ili 29, 61%
Dr. sc. eljko ain

265
6. Osoba ivotne dobi 46 godina zakljuila je mjeovito osiguranje na rok od 20 godina i
osigurala se na glavnicu od 100.000,00 n.j.
a. Koliku e godinju bruto premiju plaati za ovo osiguranje ako su trokovi akvizicije
3,5%, trokovi uprave 0,225% i trokovi inkasa 1,75%?
b. Koliko iznose ukupni trokovi po jednoj premiji?
c. Objasniti dobivene rezultate.
Rjeenja:
a. ' 4.120, 07 P = n.j.
b. 16, 63%

7. Osoba ivotne dobi 60 godina osigura se doivotno za sluaj smrti na glavnicu od
10.000,00 n.j. uz plaanje godinje premije najdue 20 godina ili do svoje ranije smrti.
a. Koliko iznosi godinja bruto premija ako su trokovi akvizicije 3%, trokovi uprave
0,2% i trokovi inkasa 1,75%?
b. Koliko iznose ukupni trokovi po jednoj premiji?
c. Objasniti dobivene rezultate.
Rjeenja:
a. ' 543, 55 P = n.j.
b. 12, 46%

8. Osoba ivotne dobi 50 godina osigura se na stalan rok od 20 godina na glavnicu od
100.000,00 n.j.
a. Koliku godinju bruto premiju treba plaati do svoje 70. godine ivota, odnosno do
svoje ranije smrti, ako su trokovi akvizicije 3%, trokovi uprave 0,2% i inkaso
trokovi 1,5%?
b. Koliko iznose ukupni trokovi po jednoj premiji?
c. Objasniti dobivene rezultate.
Rjeenja:
a. ' 3.736, 56 P = n.j.
b. 15, 90%
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

266
6. MATEMATIKA ILI PREMIJSKA REZERVA

6.1. Teorijsko objanjenje

Da bismo shvatili pojam matematike ili premijske rezerve (skraeno: MR), treba prvo analizirati
slijedee kategorije:
a. prirodna premija
b. riziko premija
c. tedna premija
d. riziko osigurana suma.
Ako se kod ivotnog osiguranja premija rauna za svaku godinu posebno, onda govorimo o
raunanju prirodne premije. Praktino to znai da se osiguranje zakljuuje samo na jednu
godinu i to uvijek sa drugom premijom koja se izraunava na osnovu odgovarajue starosti
osiguranika. U tom sluaju rizik osiguranja (npr. rizik smrti) je uvijek osiguran samo na jednu
godinu. Zato i kaemo da je prirodna premija - riziko premija za jednu godinu.
Logino je da je prirodna premija u mlaim godinama ivota manja nego u starijim godinama
ivota, te se javlja znaajna razlika izmeu veliina poetne i posljednje premije (ukoliko se
premije plaaju viekratno). Prirodna je premije opravdana sa matematikog stajalita, ali se u
praksi ee koristi tzv. prosjena premija koja je ista za cijelo vrijeme trajanja osiguranja.
U cilju uspostavljanja ravnotee prirodnih i prosjenih premija, osiguravajue drutvo izdvaja u
prvim godinama osiguranja, od naplaenih prosjenih premija jedan dio tih premija (po principu
osiguranja ivota) za kasnije godine kada prosjena premija nee biti dovoljna za pokrie
osiguranih rizika. Ova se konstatacija moe slikovito ovako predstaviti:

Slika 2 Matematika rezerva
Sredstva koja se formiraju iz prosjene premije, tj. koja ostaju nakon plaanja riziko osiguranog
sluaja nazivamo fond premijske rezerve ivotnog osiguranja. Formiranjem ovog fonda,
Dr. sc. eljko ain

267
osiguravajue drutvo smanjuje riziko osigurani kapital. To je na prethodnom crteu slikovito
oznaeno zasjenjenom povrinom i oznaenom sa MR (matematika ili premijska rezerva).
Neto prosjena premija u prvim je godinama uvijek vea od prirodne premije (kako se slikovito
moe vidjeti na prethodnom crteu). Iz toga slijedi da se neto premija (P) sastoji iz riziko
premije (RP) i tedne premije (P). Dakle, vrijedi relacija:
P = RP + P
Pod tednom ili rezervnom premijom podrazumijevamo onaj dio premije koji se izdvaja iz
godine u godinu u vidu fonda koji slui za pokrie buduih obaveza osiguravajueg drutva.
Riziko premija predstavlja diferenciju izmeu neto premije i tedne premije.
Formiranjem tedne premije osiguravajue drutvo ne snosi vie rizik na cijelu osiguranu sumu,
ve samo na razliku izmeu osigurane sume i tedne premije. To znai da je riziko osigurana
suma razlika izmeu ukupne osigurane sume i ukupne tedne premije. Isto tako, moe se
zakljuiti da je riziko premija, ustvari, prirodna premija za riziko osiguranu sumu. Osiguravajue
drutvo od naplaene neto premije (npr. prosjene neto premije ) koristi za isplatu samo riziko
premiju za pokrie rizika, a tedne premije odvaja na poseban raun, na tednju kako bi moglo
ispuniti svoje budue obaveze.
Na slijedeem primjeru konkretno e se sagledati nain formiranja matematike ili premijske
rezerve:
Primjer 46:
a. Osoba ivotne dobi 35 godina eli osigurati kapital od 1.000,00 novanih jedinica (n.j.) za
sluaj smrti plaajui doivotnu anticipativnu jednaku godinju premiju. Koliko iznosi
jedna godinja neto premija?
x = 35 godina
K= 1.000,00 n.j.
35
35
35
( )
3596, 8104
( ) 1.000 1000
287275, 535
x
x
x
M
P A K
N
M
P A
N
=
= =

35
( ) 12, 52 P A = n.j. je prosjena godinja anticipativna neto premija
(Napomena: U cijelom primjeru, kao i u ovom tekstu, koriste se komutativni brojevi iz
Jugoslavenskih demografskih tablica smrtnosti 1952. - 1954. godina, 5%).
b. Osoba ivotne dobi 35 godina eli osigurati kapital od 1.000,00 n.j. za sluaj smrti za
vrijeme od 1 godine. Kolika je jedna godinja neto premija?
35 36 35
35
35 35
55, 423
1000 3, 21
17276, 602
xn
M M C
P A K K
D D

= = = = = n.j.

Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

268
35
3, 21 P = n.j. je prirodna premija za 35. godinu ivotne dobi (riziko premija za jednu godinu)
c. Osoba ivotne dobi 36 godina eli osigurati kapital od 1000,00 n.j. za sluaj smrti za
vrijeme od 1 godine. Kolika je jedna godinja neto premija?
36 37 36
36
36 36
55, 2503
1000 3, 37
16398, 483
M M C
P K K
D D

= = = = n.j.
36
3, 37 P = n.j. je prirodna premija za 36. godinu ivotne dobi (riziko premija za jednu godinu)
I kada poveavamo sistemom ,,step by step" (korak po korak, godina po godina) godine ivotne
dobi i uvijek raunamo prirodnu premiju samo za jednu promatranu godinu, onda nastavljajui
prethodni primjer moemo imati slijedee rezultate prirodnih premija za naredne godine
ivotne dobi:
37 38 37
37
37 37
55,1250
1000 3, 54
15562, 352
M M C
P K K
D D

= = = = n.j.
45 46 45
45
45 45
58, 7221
1000 5, 78
10151, 689
M M C
P K K
D D

= = = = n.j.
50 51 50
50
50 50
64,1155
1000 8, 35
7677, 678
M M C
P K K
D D

= = = = n.j.
54 55 54
54
54 54
69,8979
1000 11, 52
6069, 506
M M C
P K K
D D

= = = = n.j.
55 56 55
55
55 55
71, 5149
1000 12, 52
5710, 584
M M C
P K K
D D

= = = = n.j.
56 57 56
56
56 56
73, 0674
1000 13, 61
5367,136
M M C
P K K
D D

= = = = n.j.
70 71 70
70
70 70
87, 2987
1000 47, 23
1848, 393
M M C
P K K
D D

= = = = n.j.
80 81 80
80
80 80
59, 2434
1000 116, 91
506, 765
M M C
P K K
D D

= = = = n.j.
89 90 89
89
89 89
13, 960
1000 254, 04
54, 951
M M C
P K K
D D

= = = = n.j
Svrstajmo sada dobivene rezultate u jednu tabelu:
269
X
Prirodna neto (riziko)
premija u n.j.
Prosjena
godinja neto
Razlika kolona
(3)-(2)u n.j.
1 2 3 4
35 3,21 12,52 +9,31
36 3,37 12,52 +9,15
37 3,54 12,52 +8,98
45 5,78 12,52 +6,74
50 8,35 12,52 +4,17
54 11,52 12,52 +1,00
55 12,52 12,52 0,00
56 13,61 12,52 -1,09
70 47,23 12,52 -34,71
80 116,91 12,52 -104,39
89 254,04 12,52 -241,52
Prezentirani podaci u prethodnoj tabeli jasno pokazuju nain formiranja matematike rezerve u
ranijim godinama ivotne dobi i njenu potrebu koritenja u starijim godinama ivotne dobi, kako
bi se u cijelosti korektno realizirali obligacijski odnosi u ivotnom osiguranju.
Kratak komentar i znaenje pokazatelja iz prethodne tabele je:
Prosjena godinja doivotna anticipativna neto premija, za promatrani model ivotnog
osiguranja (neposredno doivotno osiguranje kapitala za sluaj smrti) iznosi 12,52 n.j.
Prirodne godinje neto premije (riziko premije za jednu promatranu godinu), kronolokim
slijedom ivotne dobi osigurane osobe, za navedeni model ivotnog osiguranja, imaju stalni
trend odgovarajueg rasta. To je i sasvim logino jer je rizik umiranja (smrti) sa porastom ivotne
dobi sve izvjesniji, a samim tim i obaveze osiguravajueg drutva da isplati osiguranu sumu
(kapital) osobi naznaenoj u polici osiguranja, odnosno u ugovoru o osiguranju. Generalna je
zakonitost u osiguranju: to je rizik vei i izvjesnija njegova realizacija - mora biti vea i neto
premija (kako bi se mogao ostvariti princip ekvivalencije uplata premija i isplata osigurane
sume/kapitala). Analitiki promatrano, u navedenom primjeru, moe se konstatirati slijedee:
Osoba ivotne dobi 35 godina sa pripadajuom jednom godinjom prirodnom neto premijom od
3,21 n.j. za 35. godinu ivota, koju plaa osiguravajuem drutvu, u cijelosti e pokriti osigurani
rizik jer po isteku 35. godine osiguranje prestaje, a to znai da je i uplaena neto premija u
cijelosti potroena. Naredne godine (u naem primjeru 36. godine ivotne dobi) prirodna je
premija vea jer je i vjerojatnost smrti vea, a samim tim vei je i rizik.
Osigurana osoba plaajui sukcesivno pripadajue godinje prirodne premije, u biti plaa svake
godine samo riziko premiju, a ta je premija dovoljna za pokrie rizika, tj. za pokrie opasnosti od
smrti. Kada jedna osoba, kroz itav obligacijski period trajanja osiguranja plaa svake godine
samo riziko premiju onda, u stvari, plaa prirodnu premiju.
Ako u prezentiranom primjeru usporedimo veliine neto prirodnih premija i prosjene godinje
neto premije vidjet emo njihovu razliku (izraunato u koloni 4. prethodne tabele). Izraunata
razlika izmeu neto prirodnih premija i prosjene godinje neto premije jasno pokazuje da je:
a. sve do 55. godine ivotne dobi (u analiziranom primjeru!) prosjena godinja neto
premija vea od prirodnih neto premija;
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

270
b. u 55. godini ivotne dobi kvantitativno izjednaena prirodna neto premija i
prosjena godinja neto premija (12,52 n.j.);
c. od 56. godine ivotne dobi nagli trend porasta prirodnih neto premija, to znaajno
poveava njihovu razliku u odnosu na prosjenu godinju neto premiju.
Dakle, u prvim godinama obligacijskog perioda (u prezentiranom primjeru do 55. godine
ivotne dobi), plaanjem prosjene godinje neto premije, koja je vea od riziko premija
(prirodnih neto premija), omoguava se tednja jednog dijela plaenih neto premija za kasnije
godine obligacijskog perioda (u prezentiranom primjeru od 56. godine ivotne dobi pa do kraja
obligacije) kada su riziko premije (prirodne neto premije) daleko vee (respektivno sa
porastom godina ivotne dobi) od prosjenih godinjih neto premija.
U prvim godinama obligacijskog perioda, kada je prosjena godinja neto premija vea od
prirodnih neto premija (riziko premija), uvijek se jedan dio prosjene godinje neto premije
koristi za pokrie riziko osiguranja (riziko premija), dok se drugi dio koristi za tednju (tedna
premija). Ve je konstatirano, u vie navrata, da riziko premija postaje, iz godine u godinu, sve
vea. Meutim, ta riziko premija ne postaje tako velika kao prirodna premija i to upravo
zahvaljujui tednoj premiji. Naime, osiguravajue drutvo poevi od prve godine osiguranja
dobiva tedne premije i na taj nain stvara novanu rezervu. Zbog postojanja te novane
rezerve, osiguravajue drutvo snosi rizik samo za dio osigurane sume (a ne cijelu osiguranu
sumu), jer za onaj dio, za koji ima skupljena novana (rezervirana) sredstva (ukamaene tedne
premije), osiguravajue drutvo vie nije u riziku. Rezerva (novana rezerva) koja se formira od
tednih premija predstavlja temelj stabilnosti i sigurnosti itavog poslovanja osiguravajueg
drutva. Ta rezerva je poznata pod nazivom matematika (ili premijska) rezerva. Prema tome,
matematika je rezerva u jednom trenutku (oznaenog sa simbolom: t) jednaka zbiru svih, do
tog trenutka, dospjelih i ukamaenih tednih premija. Ve je konstatirano da je tedna premija
jednaka razlici izmeu neto premije i riziko premije. Temeljem toga, matematika se rezerva
moe definirati na vie naina i obraunavati pomou vie metoda. Meutim, dvije se
matematike definicije, i temeljem toga dvije metode posebno izdvajaju kod odreivanja
karaktera i obrauna matematike (ili premijske) rezerve. To su:
a. retrospektivna metoda i
b. prospektivna metoda.
Po retrospektivnoj metodi matematika rezerva predstavlja u jednom trenutku (trenutku ,,t")
dananju vrijednost do tog trenutka dospjelih neto premija umanjenu za dananju vrijednost
do tog trenutka izvrenih isplata osigurane sume. Dakle, kako i sama etimologija rijei
,,retrospektivno" znai ,,gledanje unatrag, unazad", ova je metoda okrenuta ka prolim
dogaajima u obligacijskom periodu. Zato se moe nazvati i unatragnom ili unazadnom
metodom. U proteklom je dijelu obligacijskog perioda konkretnog obligacijskog odnosa morala
biti jedna ili vie uplata (neto) premije, a isplata osigurane sume mogla je, ali nije morala biti
(zavisno od konkretnog modela ivotnog osiguranja). Zato se, po ovoj metodi prvo utvruje
vrijednost u trenutku ,,t" (dananja vrijednost) uplaenih neto premija (jer je tih uplata moralo
biti), pa tek onda dananja vrijednost izvrenih isplata osigurane sume (kojih je moglo, ali nije
moralo biti). Uproteno promatrano, dakle, ova metoda ima oblik:
MR = U-I
Dr. sc. eljko ain

271
(MR - matematika rezerva, U - uplata ili uplate neto premija, I - isplata ili isplate osigurane
sume).
Po prospektivnoj metodi matematika rezerva predstavlja u jednom trenutku (trenutku ,,t")
dananju vrijednost svih buduih isplata osigurane sume umanjena za dananju vrijednost svih
buduih uplata neto premija. Dakle, i ovdje etimologija rijei ,,prospektivno" odreuje karakter
promatranja ove metode: ,,gledanje unaprijed". Zato se moe nazvati i unaprijednom
metodom, jer gleda budue dogaaje, u predstojeem dijelu validnog obligacijskog perioda. U
predstojeem dijelu promatranog obligacijskog perioda ivotnog osiguranja mora se ostvariti
jedna ili vie isplata osigurane sume (zavisno od karaktera modela ivotnog osiguranja), a
moe, ali ne mora izvrit jedna ili vie uplata (neto) premije (i ovdje zavisi od karaktera modela
osiguranja). Zato se, po ovoj metodi, prvo utvruje vrijednost u trenutku ,,t" (dananja
vrijednost) buduih isplata osigurane sume (koje e se sigurno ostvariti), pa tek onda dananja
vrijednost buduih uplata (neto) premija (ako ih uope i bude bilo: moe, ali ne mora biti).
Uproteno promatrano, dakle, ova metoda ima oblik:
MR = I-U
(gdje je znaenje simbola identino kao kod retrospektivne metode). Matematika se rezerva
obiljeava simbolom
t x
V gdje simbol V predstavlja volumen, obim, iznos matematike rezerve u
trenutku t nakon poetka osiguranja ivotne dobi osiguranika od x godina.
Kod izraunavanja matematike rezerve, u operativnom procesu raunanja utemeljenom na
znanstvenim odreenjima, javljaju se metoda diskontiranja (kod prospektivne metode) i metoda
prolongacije (kod retrospektivne metode). Svi su do sada principi ekvivalencije, u ovoj knjizi, kao
i u drugoj znanstvenoj i strunoj literaturi utvrivani, u principu, metodom diskontiranja.
Meutim, utvrivanje i izraunavanje matematike rezerve retrospektivnom metodom trai
koritenje metode prolongacije odreenog iznosa iz daljeg proteklog vremena u: (a) (blie)
proteklo vrijeme ili (b) sadanje vrijeme ili (c) budue vrijeme). Ta se prolongacija vri pomou
izraza
x
x t
D
D
+
. Kako se to radi pokazat e naredni primjeri.

6.2. Primjeri za vjebe
92


1. Osoba ivotne dobi 44 godine zakljuila je mjeovito osiguranje na rok od 20 godina i
osigurala se na iznos od 10.000,00 n.j. uz godinje plaanje premije.
a. Koliko iznosi matematika rezerva i riziko glavnica nakon:
a.a. 16. godine i
a.b. 20-te godine

92
Napomena: Osnovni dijelovi sadraja primjera za vjebu, koji slijede, preuzeti su iz publikacije autora J. Markoti i
Z. Plesli: Praktikum iz matematike I, trei dio, Ekonomski fakultet Osijek, 1975. i knjige S. Filipovi i V. Jirasek:
Finansijska i aktuarska matematika, Zavod za izdavanje udbenika, Sarajevo, 1972. Metodiku prilagodbu uradio je
Autor ove knjige.
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

272
od poetka osiguranja?
Raditi po: (i) retrospektivnoj i (ii) prospektivnoj metodi.
b. Objasniti dobivene rezultate.
Rjeenja:
( )
44 64 64
44 64
10.000 343, 609
x x n x n
xn
x x n
M M D M M D
P P EA K
N N N N
+ +
+
+ +
= = = =

n.j.
a.a. i.
x x t x x x t x
t x
x x t x x t
N N D M M D
V P K
D D D D
+ +
+ +

=

44 60 44 60
16 44
60 60
343, 609 10.000 7.040, 47
N N M M
V
D D

= = n.j.
a.a. ii.
x t x n x n x t x n
t x
x t x t
M M D N N
V K P
D D
+ + + + +
+ +
+
=

60 64 64 60 64
16 44
60 60
10.000 343, 609 7.040, 47
M M D N N
V
D D
+
= = n.j.
a.b. i.
44 64 44 64
20 44
64 64
343, 609 10.000 10.000, 00
N N M M
V
D D

= = n.j.
a.b. ii.
64 64 64 64 64
20 44
64 64
10.000 343, 609 10.000, 00
M M D N N
V
D D
+
= = n.j.

2. Osoba ivotne dobi 52 godine osigurala se doivotno za sluaj smrti na glavnicu od 10.000,00
n.j. uz doivotno plaanje godinje premije.
a. Kolika je matematika rezerva nakon 8 godina od poetka osiguranja?
Raditi po: (i) retrospektivnoj i (ii) prospektivnoj metodi.
b. Objasniti dobivene rezultate.
Rjeenja:
( )
52
52
10.000 292, 924
x
x
x
M M
P P A K
N N
= = = = n.j.
a. i.
( ) ( )
x x t x x t x
t x
x x t
P N N K M M D
V
D D
+ +
+

=

( ) ( )
52 60 52 60
8 52
60
292, 924 10.000
1.761,19
N N M M
V
D

= = n.j.
Dr. sc. eljko ain

273
a. ii.
x t x t
t x
x t
KM PN
V
D
+ +
+

=

60 60
8 52
60
10.000 292, 924
1.761,19
M N
V
D

= = n.j.

3. Osoba ivotne dobi 40 godina zakljuila je privremeno osiguranje za sluaj smrti na rok od 15
godina. Osiguravajue drutvo ce isplatiti korisniku osiguranja 80.000,00 n.j. ako osiguranik
umre u roku od 15 godina. Za ovo osiguranje osiguranik plaa godinju premiju najdue do
svoje 55. godine ivota, odnosno do svoje ranije smrti. Koliko e iznositi premijska rezerva:
a. nakon 10 godina od poetka osiguranja i
b. nakon 15 godina od poetka osiguranja?
Raditi po: (i) retrospektivnoj i (ii) prospektivnoj metodi.
c. Objasnite sve dobivene rezultate.
Rjeenja:
( )
40 55
40 55
80.000 527, 70
x x n
xn
x x n
M M M M
P A P K
N N N N
+
+

= = = =

n.j.
a. i.
( ) ( )
x x t x x t x
t x
x x t
P N N K M M D
V
D D
+ +
+

=

( ) ( )
40 50 40 50
10 40
50
527, 70 80.000
1.133, 05
N N M M
V
D

= = n.j.
a. ii.
( ) ( )
50 55 50 55
10 40
50
80.000 527, 70
1.133, 05
M M N N
V
D

= = n.j.
b. i.
( ) ( )
( )
40 55 40 55
15 40
55
527, 70 80.000
0
N N M M
V nula
D

= = n.j.
b. ii.
( ) ( )
( )
55 55 55 55
15 40
55
80.000 527, 70
0
M M N N
V nula
D

= = n.j.

4. Osiguranik ivotne dobi 35 godina osigura se na glavnicu od 60.000,00 n.j. koju e mu
osiguravajue drutvo isplatiti ako doivi 45 godina ivota. Za ovo osiguranje plaa godinju
premiju u toku cijelog obligacijskog perioda. Koliko e iznositi premijska rezerva:
a. nakon 7 godina od poetka osiguranja
b. nakon 10 godina od poetka osiguranja?
Raditi po: (i) retrospektivnoj metodi i (ii) prospektivnoj metodi.
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

274
c. Objasniti sve dobivene rezultate.
Rjeenja:
( )
45
35 45
60.000 4.417, 90
x n
x
x x n
D D
P E P K
N N N N
+
+
= = = =

n.j.
a. i.
( ) 0
x x t x
t x
x x t
P N N D
V
D D
+
+

=

( )
35 42
7 35
42
4.417, 90 0
38.437, 64
N N
V
D

= = n.j.
a. ii.
45 42 45
7 35
42 42
60.000 4.417, 90 38.437, 64
D N N
V
D D

= = n.j.
b. i.
( )
35 42
10 35
45
4.417, 90 0
60.000, 00
N N
V
D

= = n.j.
b. ii.
( )
45 42 45
10 35
42
60.000 4.417, 90
60.000, 00
D N N
V
D

= = n.j.

5. Osoba ivotne dobi 60 godina zakljuila je doivotno osiguranje za sluaj smrti, s tim da
osiguravajue drutvo poslije njene smrti isplati korisniku osiguranja 100.000,00 n.j. Za ovo
osiguranje plaa godinju premiju najdue do svoje 70. godine ili do svoje ranije smrti. Koliko
iznosi matematika rezerva:
a. pet godina nakon poetka osiguranja
b. deset godina nakon poetka osiguranja
c. petnaest godina nakon poetka osiguranja?
Raditi po: (i) retrospektivnoj i (ii) prospektivnoj metodi.
d. Objasniti sve dobivene rezultate.
Rjeenja:
( )
60
60 70
100.000 6.702, 67
x
x
x x n
M M
P A P K
N N N N
+
= = = =

n.j.
a. i.
( ) ( )
x x t x x t x
t x
x x t
P N N K M M D
V
D D
+ +
+

=
( ) ( )
60 65 60 65
5 60
65
6.702, 67 100.000
27.800, 90
N N M M
V
D

= = n.j.
Dr. sc. eljko ain

275
a. ii.
( )
65 65 70
5 60
65
100.000 6.702, 67
27.800, 90
M N N
V
D

= = n.j.
b. i.
( ) ( )
60 70 60 70
10 60
70
6.702, 67 100.000
63.756, 61
N N M M
V
D

= = n.j.
b. ii.
( )
70 70 70
10 60
70
100.000 6.702, 67
63.756, 61
M N N
V
D

= = n.j.
c. i.
( ) ( )
60 70 60 75
15 60
75
6.702, 67 100.000
70.926, 90
N N M M
V
D

= = n.j.
c. ii.
75
15 60
75
100.000 0
70.926, 90
M
V
D

= = n.j.

6. Zakljueno je osiguranje za osobu ivotne dobi 50 godina. Osiguravajue drutvo e
isplatiti osigurninu ako osiguranik doivi 65 godina ili do njegove ranije smrti
korisnicima osiguranja.
Matematika rezerva nakon 10 godina od poetka osiguranja iznosi 10.000,00 n.j.
a. Na koju je glavnicu osiguranje zakljueno, ako se za osiguranje plaa godinja
premija u toku cijelog obligacijskog perioda?
b. Koliko iznosi godinja neto premija?
c. Koliko iznosi jednokratna neto premija?
d. Objasniti sve dobivene rezultate.
Rjeenja:

( )
50 65 65
50 65
0, 051370
x x n x n
xn
x x n
M M D
P P EA K
N N
M M D
P K K
N N
+ +
+
+
= =

+
= =


a.
10 50
10.000, 00 V =

( ) ( )
( ) ( )
50 60 50 60 50
10 50
50 60
50 60 50 60
60
0, 051370
10.000, 00
P N N K M M D
V
D D
K N N K M M
D

=

=

17.590, 36 K = n.j.
b. 0, 051370 903, 62 P K = = n.j.
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

276
c.
( ) ( )
50 65 65
5015
50
17.590, 36 9.128, 45
xn
M M D
P EA P EA
D
+
= = = n.j.

7. Sklopljeno je doivotno osiguranje za sluaj smrti. Osiguranik je ivotne dobi 40
godina i plaa doivotnu godinju premiju. Poslije 10 godina od poetka osiguranja
matematika rezerva iznosi 10.000,00 n.j. Koliko iznosi:
a. osigurana glavnica
b. godinja neto premija
c. jednokratna neto premija?
d. Objasniti sve dobivene rezultate.
Rjeenja:
a.
( ) ( )
x x t x x t x
t x
x x t
P N N K M M D
V
D D
+ +
+

=
( ) ( )
40
40 50 40 50
40
50
10.000
M
K N N K M M
N
D

=
70.679, 63 K = n.j.
b. ( )
40
40
1.121, 48
x
M
P A P K
N
= = = n.j.
c.
40
40
40
17.665, 02
x
M
A A K
N
= = = n.j.

8. Osoba ivotne dobi 45 godina osigurala se uplatom jednokratne premije na godinju
anticipativnu doivotnu osobnu rentu od 20.000,00 n.j. Kolika je matematika rezerva
nakon:
a. pet godina od poetka osiguranja
b. dvadeset godina od poetka osiguranja
ako je primanje rente odgoeno 15 godina od dana uplate premije?
Raditi po: (i) retrospektivnoj i (ii) prospektivnoj metodi.
c. Objasniti sve dobivene rezultate.
Rjeenja:
x k
x
x
N
P k A R
D
+
= =
&&

Dr. sc. eljko ain

277
60
45
45
15 20.000 87.245, 30
N
P A
D
= = =
&&
n.j.
a. i.
45
5 45
50
0 115.358, 73
D
V P
D
= = n.j.
a. ii.
60
5 45
50
0 115.358, 73
N
V R
D
= = n.j.
b. i.
45 60 65
20 45
65 65
183.380, 84
D N N
V P R
D D

= = n.j.
b. ii.
65
20 45
65
0 183.380,84
N
V R
D
= = n.j.
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

278
Dr. sc. eljko ain

279






PRILOG I
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

280
Dr. sc. eljko ain

281
Mortalitetne tablice

Jugoslavenske demografske tablice smrtnosti 1952 1954, izravnate;
pomoni (komutativni) brojevi izraeni su pomou stope 5%.

Objanjenje oznaka
x starost
x
l - broj ivih lica

x
D - diskontirani broj ivih lica starosti x godina
x
x x
D l v =

x
N = zbir diskontiranih brojeva ivih lica s poetnom starou x godina
1 2 3
...
x x x x x
N D D D D
+ + +
= + + + +

x
S = zbir zbirova diskontiranih brojeva ivih lica s poetnom starou x godina
1 2 3
...
x x x x x
S N N N N
+ + +
= + + + +

x
d - broj umrlih od
x
l lica u toku 1 x + - ve godine starosti
1 x x x
d l l
+
=

x
C - diskontirani broj umrlih lica u toku 1 x + - ve godine starosti
1 x
x x
C d v
+
=

x
M - zbir diskontiranih brojeva umrlih lica s poetnom starou x godina
1 2 3
...
x x x x x
M C C C C
+ + +
= + + + +

x
R - zbir zbirova diskontiranih brojeva umrlih lica s poetnom starou x godina
1 2 3
...
x x x x x
R M M M M
+ + +
= + + + +

Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

282

x

15 100 000 48 101,710 906 114,934 15 167 197, 135


16 99 806 45 722,278 858 013,224 14 261 082,201
17 99 609 43 459,077 812 290,946 13 403 068,977
18 99 410 41 306,908 768 831,869 12 590 778,031
19 99 209 39 260,370 727 524,961 11 821 946,162
20 99 005 37 313,943 688 264,591 11 094 421,201
21 98 797 35 462,428 650 950,648 10 406 156,610
22 98 586 33 701,611 615 488,220 9 755 205,962
23 98 372 32 027,101 581 786,609 9 139 717,742
24 98 153 30 434,096 549 759,508 8 557 931,133
25 97 929 28 918,705 519 325, 412 8 008 171,625
26 97 700 27 477,219 490 406,707 7 488 846,213
27 97 465 26 105,837 462 929,488 6 998 439,506
28 97 224 24 801,224 436 823,651 6 535 510,018
29 96 977 23 560,205 412 022,427 6 098 686,367
30 96 721 22 379,058 388 462,222 5 686 663,940
31 96 457 21 255,213 366 083,164 5 298 201,718
32 96 184 20 185,768 344 827,951 4 932 118,554
33 95 900 19 167,777 324 642,183 4 587 290,603
34 95 605 18 198,871 305 474,406 4 262 648,420
35 95 298 17 276,602 287 275,535 3 957 174,014
36 94 977 16 398,483 269 998,933 3 669 898,479
37 94 641 15 562,352 253 600,450 3 399 899,546
38 94 289 14 766,163 238 038,098 3 146 299,096
39 93 919 14 007,828 223 271,935 2 908 260,998
40 93 529 13 285,390 209 264,107 2 684 989,063
41 93 118 12 597,152 195 978,717 2 475 724,956
42 92 683 11 941,243 183 381,565 2 279 746,239
43 92 222 11 316,045 171 440,322 2 096 364,674
44 91 733 10 720,040 160 124,277 1 924 924,352
45 91 213 10 151,689 149 404,237 1 764 800,075
46 90 659 9 609,552 139 252,548 1 615 395,838
47 90 069 9 092,394 129 642,996 1 476 143,290
48 89 438 8 598,758 120 550,602 1 346 500,294
49 88 764 8 127,579 111 951,844 1 225 949,692
50 88 043 7 677,678 103 824,265 1 113 997,848
51 87 271 7 247,959 96 146,587 1 010 173,583
52 86 443 6 837,326 88 898,628 914 026,996
53 85 554 6 444,771 82 061,302 825 128,368
54 84 601 6 069,506 75 616,531 743 067,066
x
l
x
D
x
N
x
S
Dr. sc. eljko ain

283
x

55 83 578 5 710,584 69 547,025 667 450,535


56 82 479 5 367,136 63 836,441 597 903,510
57 81 300 5 038,491 58 469,305 534 067,069
58 80 034 4 723,840 53 430,814 475 597,764
59 78 677 4 422,615 48 706,974 422 166,950
60 77 221 4 134,066 44 284,359 373 459,976
61 75 662 3 857,719 40 150,293 329 175,617
62 73 993 3 592,974 36 292,574 289 025,324
63 72 211 3 339,470 32 699,600 252 732,750
64 70 310 3 096,720 29 360,130 220 033,150
65 68 286 2 864,357 26 263,410 190 673,020
66 66 135 2 642,029 23 399,053 164 409,610
67 63 855 2 429,472 20 757,024 141 010,557
68 61 445 2 226,457 18 327,552 120 253,533
69 58 906 2 032,815 16 101,095 101 925,981
70 56 240 1 848,393 14 068,280 85 824,886
71 53 451 1 673,076 12 219,887 71 756,606
72 50 548 1 506,865 10 546,811 59 536,719
73 47 541 1 349,738 9 039,946 48 989,908
74 44 443 1 201,698 7 690,208 39 949,962
75 41 270 1 062,764 6 488,510 32 259,754
76 38 044 933,038 5 425,746 25 771,244
77 34 787 812,533 4 492,708 20 345,498
78 31 527 701,322 3 680,175 15 852,790
79 28 293 599,41 2 978,853 12 172,615
80 25 116 506,765 2 379,443 9 193,762
81 22 033 423,39 1 872,678 6 814,319
82 19 076 394,112 1 449,288 4 941,641
83 16 279 283,737 1 100,176 3 492,353
84 13 672 226,95 816,439 2 392,177
85 11 283 178,375 589,489 1 575,738
86 9 133 137,51 411,114 986,249
87 7 237 103,774 273,604 575,135
88 5 602 76,504 169,83 301,531
89 4 225 54,951 93,326 131,701
90 3 098 38,375 38,375 38,375




x
l
x
D
x
N
x
S
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

284

x

15 194 88,8743 4 953,3757 183 867,2641


16 197 85,9504 4 864,5014 178 913,8884
17 199 82,6886 4 778,5510 174 049,3870
18 201 79,5425 4 695,8624 169 270,8360
19 204 76,8854 4 616,3199 164 574,9736
20 208 74,6600 4 539,4345 159 958,6537
21 211 72,1303 4 464,7745 155 419,2192
22 214 69,6722 4 392,6442 150 954,4447
23 219 67,9048 4 322,9720 146 561,8005
24 224 66,1478 4 255,0672 142 238,8285
25 229 64,4041 4 188,9194 137 983,7613
26 235 62,9443 4 124,5153 133 794,8419
27 241 61,4775 4 061,5710 129 670,3266
28 247 60,0077 4 000,0935 125 608,7556
29 256 59,2326 3 940,0858 121 608,6621
30 264 58,1749 3 880,8532 117 668,5763
31 273 57,2934 3 822,6783 113 787,7231
32 284 56,7638 3 765,3849 109 965,0448
33 295 56,1546 3 708,6211 106 199,6599
34 307 55,6561 3 652,4665 102 491,0388
35 321 55,4230 3 596,8104 98 838,5723
36 336 55,2503 3 541,3874 95 241,7619
37 352 55,1250 3 486,1371 91 700,3745
38 370 55,1847 3 431,0121 88 214,2374
39 390 55,3978 3 375,8274 84 783,2253
40 411 55,6007 3 320,4296 84 407,3979
41 435 56,0452 3 264,8289 78 086,9683
42 461 56,5667 3 208,7837 74 822,1394
43 489 57,1451 3 152,2170 71 613,3557
44 520 57,8741 3 095,0719 68 461,1387
45 554 58,7221 3 037,1978 65 366,0668
46 590 59,5600 2 978,4757 62 328,8690
47 631 60,6656 2 918,9157 59 350,3933
48 674 61,7140 2 858,2501 56 431,4776
49 721 62,8738 2 796,5361 53 573,2275
50 772 64,1155 2 733,6623 50 776,6914
51 828 65,4917 2 669,5468 48 043,0291
52 889 66,9682 2 604,0551 45 373,4823
53 953 68,3708 2 537,0869 42 769,4272
54 1 023 69,8979 2 468,7161 40 232,3403
x
d
x
C
x
M
x
R
Dr. sc. eljko ain

285
x

55 1 099 71,5149 2 398,8182 37 763,6242


56 1 179 73,0674 2 327,3033 35 364,8060
57 1 266 74,7230 2 254,2359 33 037,5027
58 1 357 76,2800 2 179,5129 30 783,2668
59 1 456 77,9477 2 103,2329 28 603,7539
60 1 559 79,4875 2 025,2852 26 500,5210
61 1 669 81,0438 1 945,7977 24 475,2358
62 1 782 82,4096 1 864,7539 22 529,4381
63 1 901 83,7272 1 782,3443 20 664,6842
64 2 024 84,8996 1 698,6171 18 882,3399
65 2 151 85,9303 1 613,7175 17 183,7228
66 2 280 86,7464 1 527,7872 15 570,0053
67 2 410 87,3262 1 441,0408 14 042,2181
68 2 539 87,6195 1 353,7146 12 601,1773
69 2 666 87,6212 1 266,0951 11 247,4627
70 2 789 87,2987 1 178,4739 9 981,3676
71 2 903 86,5401 1 091,1752 8 802,8937
72 3 007 85,3718 1 004,6351 7 711,7185
73 3 098 83,7670 919,2633 6 707,0834
74 3 173 81,7095 835,4963 5 787,8201
75 3 226 79,1184 753,7868 4 952,3238
76 3 257 76,0749 674,6684 4 198,5370
77 3 260 72,5190 598,5935 3 523,8686
78 3 234 68,5149 526,0745 2 925,2751
79 3 177 64,1022 457,5596 2 399,2006
80 3 083 59,2434 393,4574 1 941,6410
81 2 957 54,1163 334,2140 1 548,1836
82 2 797 48,7506 280,0977 1 213,9696
83 2 607 43,2752 231,3471 933,8719
84 2 389 37,7681 188,0719 702,5248
85 2 150 32,3711 150,3038 514,4529
86 1 896 27,1875 117,9327 364,1491
87 1 635 22,3284 90,7452 246,2164
88 1 377 17,9096 68,4168 155,4712
89 1 127 13,9600 50,5072 87,0544
90 3 098 36,5472 36,5472 36,5472





x
d
x
C
x
M
x
R
Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

286
Tablice 17 engleskih drutava

x lx dx Dx Nx Mx
ax
x
10 100 000 676 70 891,88 1 577 587,08 17 543,53 22,253 4 10
11 99 324 674 68 031,55 1 506 695,20 17 080,50 22,147 0 11
12 98 650 672 65 284,92 1 438 663,65 16 634,46 22,036 7 12
13 97 978 671 62 647,54 1 373 378,73 16 204,78 21,922 3 13
14 97 307 671 60 114,49 1 310 731,19 15 790,25 21,803 9 14
15 96 636 671 57 681,12 1 250 616,70 15 389,74 21,681 6 15
16 95 965 672 55 343,58 1 192 935,58 15 002,77 21,555 1 16
17 95 293 673 53 097,62 1 137 592,00 14 628,32 21,424 5 17
18 94 620 675 50 939,73 1 084 494,38 14 266,01 21,289 8 18
19 93 954 677 48 866,03 1 033 554,65 13 914,90 21,150 8 19
20 93 268 680 46 873,31 984 688,62 13 574,67 21,007 4 20
21 92 588 633 44 958,04 937 815,31 13 244,48 20,859 8 21
22 91 905 686 43 117,29 892 857,27 12 924,05 20,707 6 22
23 91 219 690 41 348,26 849 739,98 12 613,09 20,550 8 23
24 90 529 694 39 647,82 808391,72 12 310,90 20,389 3 24
25 39 835 698 38 013,41 786 743,90 12 017,24 20,223 0 25
26 89 137 703 36 442,56 730 730,49 11 731,87 20,051 6 26
27 88 434 708 34 932,51 694 287,93 11 454,18 19,875 1 27
28 87 726 714 33 481,01 659 355,42 11 183,97 19,693 4 28
29 87 012 720 32 085,51 625 874,41 10 920,68 19,506 5 29
30 86 292 727 30 743,93 593 788,90 10 664,16 19,314 0 30
31 85 565 734 29 454,07 561 044,92 10 413,90 19,116 0 31
32 84 831 742 28 213,92 533 590,85 10 169,78 18,912 3 32
33 84 089 750 27 021,39 505 376,93 9 931,346 18,702 8 33
34 83 339 758 25 874,76 478 355,54 9 698,489 18,487 3 34
35 82 581 767 24 772,39 452 480,78 9 471,107 18,266 5 35
36 81 814 776 23 712,37 427 708,39 9 248,805 18,037 4 36
37 81 038 785 22 693,20 403 996,02 9 031,500 17,502 5 37
38 80 253 795 21 713,41 381 302,82 8 819,109 17,560 7 38
39 79 453 805 20 771,31 359 589,41 8 611,286 17,311 8 39
40 78 653 815 19 865,58 338 818,10 8 407,966 17,055 5 40
41 77 833 826 18 994,91 31S 952,52 8 209,080 16,791 5 41
42 77 012 839 18 157,82 299 957,61 8 014,327 16,519 5 42
43 76 173 857 17 352,66 281 799,79 7 823,197 16,239 6 41
44 75 316 881 16 577,23 264 447,13 7 634,570 15,952 4 44
45 74 435 909 15 829,29 247 769,90 7 447,217 15,658 9 45
46 73 526 944 15 107,23 232 040,61 7 260,447 15,359 6 46
47 72 582 981 14 408,96 216 933,38 7 073,044 15,055 4 47
48 71 601 1 021 11 733,53 202 524,42 6 884,882 14,746 7 48
49 70 580 1 063 13 079,90 188 790,89 6 695,670 14,433 7 49
50 69 517 1 108 12 447,25 175 710,99 6 505,336 14,116 4 50
51 63 409 1 156 11 834,65 163 263,74 6 313,654 13,795 4 51
52 67 253 1 207 11 241,22 151 429,09 6 120,430 13,470 9 52
53 66 046 1 261 10 666,16 140 187,87 5 925,505 13,143 2 53
54 64 785 1 316 10 108,71 129 521,71 5 728,745 12,812 9 54




Dr. sc. eljko ain

287

X lx dx Dx Nx Mx ax x
55 63 469 1 375 9 568,468 119 412,995 5 530,348 12,479 8 55
56 62 094 1 436 9044,615 109 844,527 5 330,065 12,144 7 56
57 60 658 1 497 8 536,663 100 799,912 5 127,970 11,807 8 57
58 59 161 1 561 8 044,429 92 263,249 4 924,416 11,469 2 58
59 57 600 1 627 7 567,316 84 218,820 4719,336 11,129 3 59
60 55 973 1 698 7 104,894 76 651,504 4512,814 10,788 5 60
61 54 275 1 770 6 656,386 69 546,610 4 304,568 10,448 1 61
62 52 505 1 844 6221,555 62 890,224 4 094,833 10,108 4 62
63 50 661 1 917 5 800,050 56 668,669 3 883,718 9,770 4 63
64 48 744 1 990 5 391,862 50 868,619 3 671,667 9,434 3 64
65 46 754 2 061 4996,847 45 476,757 3 458,985 9,101 1 65
66 44 693 2 128 4 615,050 40 479,910 3 246,164 8,771 3 66
67 42 565 2 191 4246,677 35 864,860 3 033,855 8,445 4 67
68 40 374 2 246 3 891,867 31 618,183 2 822,653 8,124 2 68
69 38 128 2 291 3 551,075 27 726,316 2 613,470 7,807 9 69
70 35 837 2 327 3 224,833 24 175,241 2 407,312 7,496 6 70
71 33 510 2 351 2 913,464 20 950,408 2 204,996 7,190 9 71
72 31 159 2 362 2 617,449 18 036,944 2 007,505 6,891 0 72
73 28 797 2 358 2 337,231 15 419,495 1 815,799 6,597 3 73
74 26 439 2 339 2073,286 13 082,264 1 630,890 6,309 9 74
75 24 100 2 303 1 825,958 11 008,978 1 453,674 6,029 2 75
76 21 797 2 249 1 595,622 9 183,020 1 285,086 5,755 1 76
77 19 548 2 179 1 382,596 7 587,398 1 126,018 5,487 8 77
78 17 369 2 092 1 186,937 6 204,802 977,112 4 5,227 6 78
79 15 277 1 987 1 008,673 5 017,865 838,986 8 4,974 7 79
80 13 290 1 866 847,807 0 4 009,192 3 712,230 4 4,728 9 80
81 11 424 1 730 704,125 2 3 161,385 3 597,218 4 4,489 8 81
82 9 694 1 582 577,290 4 2 457,260 1 494,1946 4,256 5 82
83 8 112 1 427 466,744 2 1 879,969 7 403,170 3 4,027 8 83
84 6 685 1 268 371,631 0 1 413,225 5 323,840 8 3,802 8 84
85 5 417 1 111 290,957 2 1 041,594 5 255,734 2 3,579 9 85
86 4 306 958 223,462 2 750,637 3 198,078 2 3,359 1 86
87 3 348 811 167,870 7 527,175 1 150,043 6 3,140 4 87
88 2 537 673 122,905 0 359,304 4 110,754 6 2,923 4 88
89 1 864 545 87,247 86 236,399 39 79,253 66 2,709 5 89
90 1 319 427 59,650 39 149,151 53 54,606 61 2,500 4 90
91 892 322 38,975 62 89,501 14 35,949 00 2,296 3 91
92 570 231 24,063 71 50,525 52 22,355 12 2,099 7 92
93 339 155 13,827 61 26,461 81 12,932 77 1,913 7 93
94 184 95 7,251 451 12,634 204 6,824 206 1,742 3 94
95 89 52 3,388 884 5,382 753 3,206 858 1,588 4 95
96 37 24 1,361 219 1,993 869 1,293 794 1,464 8 96
97 13 9 0,462 093 1 0,632 649 7 0,440 699 0 1,369 1 97
98 4 3 0,137 374 4 0,170 556 6 0,131 606 7 1,241 5 98
99 1 1 0,033 182 21 0,033 182 21 0,032 060 11 1,000 0 99

Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

288
Tablice 20 britanskih drutava za mukarce
x lx dx Dx Nx Mx ax x
0 127 283 14 358 127 283 2 553 055 40 948 20,058 0
1 112 925 3 962 109 110 2 425 772 27 075,5 22,233 1
2 108 963 2 375 101 720 2 316 662 23 377,0 22,775 2
3 106 588 1 646 96 137 2 214 942 21 234,9 23,039 3
4 104 942 1 325 91 451 2 118 805 19 800,5 23,169 4
5 103 617 1 061 87 243 2 027 354 18 684,94 23,238 5
6 102 556 852 83 430 1 940 111 17 821,80 23,255 6
7 101 704 683 79 939 1 856 681 17 152,13 23,225 7
8 101 021 557 76 717 1 776 742 16 633,45 23,16 8
9 100 464 464 73 714 1 700 025 16 224,75 23,062 9
10 100 000 408 70 892 1 626 311 15 895,81 22,94 10
11 99 592 369 68 215 1 555 419 15 616,35 22,802 11
12 99 223 346 65 664 1 487 204 15 372,15 22,648 12
13 98 877 337 63 224 1 421 540 15 150,91 22,484 13
14 98 540 337 60 877 1 358 316 14 942,72 22,312 14
15 98 203 360 58 615 1 297 439 14 741,57 22,134 15
16 97 843 384 56 426 1 238 824 14 533,96 21,955 16
17 97 459 425 54 304 1 182 398 14 320,00 21,774 17
18 97 034 465 52 238 1 128 094 14 091,20 21,596 18
19 96 569 508 50 231 1 075 856 13 849,33 21,418 19
20 96 061 548 48 277 1 025 625 13 594,03 21,245 20
21 95 513 582 46 378 977 348 13 327,94 21,074 21
22 94 931 609 44 537 930 970 13 054,90 20,903 22
23 94 322 631 42 754 886 433 12 778,85 20,733 23
24 93 691 647 41 033 843 679 12 502,50 20,561 24
25 93 044 658 39 371 802 646 12 228,73 20,387 25
26 92 386 664 37 771 763 275 11 959,71 20,208 26
27 91 722 673 36 231 725 504 11 697,42 20,024 27
28 91 049 678 34 750 689 273 11 440,56 19,835 28
29 90 371 686 33 324 654523 11 190,55 19,641 19
30 89 685 691 31 953 621 199 10 946,14 19,441 30
31 88 994 700 30 634 589 246 10 708,28 19,235 31
32 88 294 709 29 366 558 612 10 475,47 19,023 32
33 87 585 719 28 145 529 246 10 247,64 18,804 33
34 86 866 729 26 970 501 101 10 024,41 18,58 34
35 86 137 742 25 839 474 131 9 805,72 18,349 35
36 85 395 756 24 750 448 292 9 590,66 18,112 36
37 84 639 770 23 702 423 542 9 378,96 17,87 37
38 83 869 786 22 692 399 840 9 170,63 17,62 38
39 83 083 806 21 719 377 148 8 965,16 17,365 39
40 82 277 823 20 781 355 429 8 761,58 17,103 40
41 81 454 846 19 877 334 648 8 560,74 16,835 41
42 80 608 871 19 006 314 771 8 361,27 16,562 42
43 79 737 895 18 165 295 765 8 162,85 16,282 43
44 78 842 924 17 353 277 600 7 965,86 15,997 44
45 77 918 954 16 570 260 247 7 769,37 15,706 45
46 76 964 986 15 814 243 677 7 573,35 15,409 46
47 75 978 1 021 15 083 227 863 7 377,61 15,107 47
48 74 957 1 061 14 377 212 780 7 181,78 14,8 48
49 73 896 1 101 13 694 198 403 6 985,15 14,488 49
50 72 795 1 144 13 034 184 709 6 788,01 14,172 50

Dr. sc. eljko ain

289
x lx dx Dx Nx Mx ax x
51 71 651 1 193 12 395 171 675 6 590,10 13,85 51
52 70 458 1 243 11 777 159 280 6 390,69 13,524 52
53 69 215 1 296 11 178 147 503 6 189,95 13,196 53
54 67 919 1353 10 598 136 325 5 987,73 12,864 54
55 66 566 1414 10 035 125 727 2 783,75 12,528 55
56 65 152 1475 9 490,1 115 691,8 5 577,79 12,191 56
57 63 677 1541 8 961,5 106 201,7 5 370,21 11,851 57
58 62 136 1612 8 448,9 97 240,2 5 160,67 11,509 58
59 60 524 1682 7 951,5 88 791,3 4 948,89 11,167 59
60 58 842 1755 7 469,1 80 839,8 4 735,38 10,823 60
61 57 087 1830 7 001,3 73 370,7 4 520,14 10,48 61
62 55 257 1906 6 547,7 66 369,4 4 303,29 10,136 62
63 53 351 1983 6 108,0 59 821,7 4 085,08 9,794 63
64 51 368 2059 5 682,1 53 713,7 3 865,73 9,453 64
65 49 309 2133 5 270,0 48 031,6 3 645,67 9,114 65
66 47 176 2204 4871,5 42 671,6 3 425,41 8,778 66
67 44 972 2273 4 486,8 37 890,1 3 205,52 8,445 67
68 42 699 2334 4 116,0 33 403,3 2 986,41 8,115 68
69 40 365 2388 3 759,5 29 287,3 2 769,03 7,79 69
70 37 977 2434 3 417,4 25 527,8 2 554,14 7,47 70
71 35 543 2468 3 090,2 22 110,4 2 342,52 7,155 71
72 33 075 2490 2 778,4 19 020,2 2 135,20 6,846 72
73 30 585 2496 2 482,3 16 241,8 1 933,11 6,543 73
74 28 089 2487 2 202,7 13 759,5 1 737,38 6,247 74
75 25 602 2459 1 939,7 11 556,8 1 548,95 5,958 75
76 23 143 2412 1 694,1 9 617,1 1 368,94 5,677 76
77 20 731 2343 1 466,3 7 923,0 1 198,34 5,404 77
78 18 388 2255 1 256,6 6 456,7 1 038,28 5,138 78
79 16 133 2146 1065,2 5 200,1 889,34 4,882 79
80 13 987 2018 892,26 4 134,89 752,44 4,634 80
81 11 969 1873 737,72 3 242,63 628,06 4,395 81
82 10 096 1712 601,23 2 504,91 516,521 4,166 82
83 8 384 1540 482,39 1 903,68 418,018
3
:
946
83
84 6 844 1361 380,47 1 421,29 332,407 3,736 84
85 5 483 1180 294,5 1 040,82 259,305 3,534 85
86 4 303 1002 223,31 746,32 198,069 3,342 86
87 3 301 830 165,52 523,01 147,828 3,16 87
88 2 471 671 119,71 357,49 107,618 2,986 88
89 1 800 527 84,252 237,784 76,211 2,822 89
90 1 273 402 57,571 153,532 52,378 2,667 90
91 871 296 38,058 95,961 34,813 2,521 91
92 575 209 24,275 57,903 22,317 2,585 92
93 366 144 14,929 33,628 13,791 9 2,253 93
94 222 93 8,749 18,699 8,1168 2,137 94
95 129 58 4,912 9,95 4,5756 2,106 95
96 71 34 2,612 5,038 2,4418 1,929 96
97 37 18 1,315 2,426 1,233 2 1,844 97
98 19 10 0,653 1,111 0,614 9 1,702 98
99 9 5 0,299 0,458 0,283 2 1,533 99
100 4 3 0,128 0,159 0,1229 1,242 100
101 1 1 0,031 0,031 0,029 9 101

Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

290
Tablice 43 britanska drutva za mukarce
x lx dx Dx Nx ax x
25 97 691 687 41 338 847 224 20,495 25
26 97 004 692 39 659 805 886 20,321 26
27 96 312 697 38 044 766 227 20,140 27
28 95 615 704 36 491 728 183 19,955 28
29 94 911 710 34 999 691 692 19,763 29
30 94 201 718 33 562 656 693 19,567 30
31 93 483 727 32 180 623 131 19,364 31
32 92 756 736 30 850 590 951 19,156 32
33 92 020 747 29 570 560 101 18,942 33
34 91 273 759 28 338 530 531 18,721 34
35 90 514 771 27 153 502 193 18,495 35
36 89 743 786 26 011 475 040 18,264 36
37 88 957 802 24 911 449 029 18,026 37
38 88 155 819 23 852 424 118 17,781 38
39 87 336 839 22 831 400 266 17,532 39
40 86 497 858 21 847 377 435 17,276 40
41 85 639 882 20 899 355 588 17,015 41
42 84 757 905 19 984 334 689 16,748 42
43 83 852 932 19 102 314 705 16,475 43
44 82 920 961 18 251 295 603 16,197 44
45 81 959 991 17 429 277 352 15,913 45
46 80 968 1 024 16 636 259 923 15,624 46
47 79 944 1 061 15 870 243 287 15,330 47
48 78 883 1 098 15 130 227 417 15,031 48
49 77 785 1 140 14 415 212 287 14,727 49
50 76 645 1 183 13 724 197 872 14,418 50
51 75 462 1 230 13 055 184 148 14,105 51
52 74 232 1 280 12 408 171 093 13,790 52
53 72 952 1 333 11 781 158 685 13,469 53
54 71 619 1 388 11 175 146 904 13,146 54
55 70 231 1 446 10 588 135 729 12,819 55
56 68 785 1 509 10 019 125 141 12,490 56
57 67 276 1 572 9 468,0 115 122 12,159 57
58 65 704 1 639 8 934,1 105 654,4 11,826 58
59 64 065 1 709 8 416,7 96 720,3 11,492 59
60 62 356 1 779 7 915,2 88 303,6 11,156 60
61 60 577 1 853 7 429,3 80 388,4 10,820 61
62 58 724 1 925 6 958,6 72 959,1 10,485 62
63 56 799 2 000 6 502,8 66 000,5 10,150 63
64 54 799 2 074 6 061,6 59 497,7 9,815 64
65 52 725 2 146 5 635,1 53 436,1 9,483 65
66 50 579 2 217 5 222,9 47 801,0 9,152 66
67 48 362 2 283 4 825,1 42 578,1 8,824 67
68 46 079 2 345 4 441,8 37 753,0 8,500 68
69 43 734 2 401 4 073,2 33 311,2 8,178 69



Dr. sc. eljko ain

291
x lx dx Dx Nx ax x
70 41 333 2 449 3 719,5 29 238,0 7,861 70
71 38 884 2 488 3 380,7 25 518,5 7,548 71
72 36 396 2 515 3 057,4 22 137,8 7,241 72
73 33 881 2 530 2 749,8 19 080,4 6,931 73
74 31 351 2 531 2 458,4 16 330,6 6,643 74
75 28 820 2 515 2 183,5 13 872,2 6,353 75
76 26 305 2 482 1 925,6 11 688,7 6,070 76
77 23 823 2 431 1 684,9 9 763,1 5,794 77
78 21 392 2 361 1 461,8 8 078,2 5,526 78
79 19 031 2 271 1 256,5 6 616,4 5,266 79
80 16 760 2 162 1 069,2 5 359,9 5,013 80
81 14 598 2 037 899,73 4 290,7 4,769 81
82 12 561 1 893 748,05 3 390,92 4,533 82
83 10 668 1 738 613,78 2 642,87 4,306 83
84 8 930 1 571 496,42 2 029,09 4,088 84
85 7 359 1 398 395,24 1 532,67 3,878 85
86 5 961 1 222 309,34 1 137,43 3,677 86
87 4 739 1 048 237,61 828,09 3,485 87
88 3 691 879 178,83 590,48 3,302 88
89 2 812 721 131,62 411,65 3,128 89
90 2 091 578 94,541 280,03 2,962 90
91 1 513 449 66,13 185,491 2,805 91
92 1 064 339 44,935 119,361 2,656 92
93 725 248 29,582 74,426 2,516 93
94 477 174 18,814 44,844 2,384 94
95 303 119 11,52 3 26,03 2,259 95
96 184 77 6,772 8 14,507 2,142 96
97 107 48 3,806 2 7,734 0 2,032 97
98 59 28 2,036 7 3,927 8 1,929 98
99 31 16 1,033 0 1,891 1 1,831 99
100 15 8 0,494 3 0,4943 1,736 100
101 7 4 0,221 9 0,363 8 1,639 101
102 3 2 0,092 9 0,141 9 1,527 102
103 1 1 0,036 1 0,049 0 1,357 103
104 0 0 0,012 9 0,012 9 1,000 104










Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

292
Tablice 43 britanska drutva za ene
x lx dx Dx Nx ax x
25 97 658 665 41 324 858 262 20,769 25
26 96 993 670 39 654 816 938 20,602 26
27 96 323 677 38 049 777 284 20,429 27
28 95 646 685 36 504 739 235 20,251 28
29 94 961 695 35 017 702 731 20,068 29
30 94 266 706 33 585 667 714 19,881 30
31 93 560 720 32 206 634 129 19,690 31
32 92 840 735 30 878 601 923 19,494 32
33 92 105 751 29 597 571 045 19,294 33
34 91 354 769 28 364 541 448 19,090 34
35 90 585 788 27 174 513 084 18,882 35
36 89 797 808 26 026 485 910 18,670 36
37 88 989 831 24 920 459 884 18,454 37
38 88 158 855 23 852 434 964 18,236 38
39 87 303 879 22 822 411 112 18,014 39
40 86 424 904 21 828 388 290 17,788 40
41 85 520 931 20 870 366 462 17,559 41
42 84 589 958 19 944 345 592 17,328 42
43 83 631 985 19 052 325 648 17,093 43
44 82 646 1 013 18 190 306 596 16,855 44
45 81 633 1 040 17 360 288 406 16,613 45
46 80 593 1 067 16 559 271 046 16,368 46
47 79 526 1 093 15 787 254 487 16,120 47
48 78 433 1 119 15 044 238 700 15,867 48
49 77 314 1 144 14 328 223 656 15,610 49
50 76 170 1 168 13 638 209 328 15,349 50
51 75 002 1 190 12 975 195 690 15,082 51
52 73 812 1 211 12 338 182 715 14,810 52
53 72 601 1 231 11 725 170 377 14,531 53
54 71 370 1 251 11 136 158 652 14,247 54
55 70 119 1 269 10 571 147 516 13,954 55
56 68 850 1 290 10 029 136 945 13,656 56
57 67 560 1 310 9 508,0 126 916 13,349 57
58 66 250 1 332 9 008,4 117 407,5 13,033 58
59 64 918 1 357 8 528,8 108 399,1 12,710 59
60 63 561 1 386 8 068,1 99 870,3 12,378 60
61 62 175 1 421 7 625,4 91 802,2 12,039 61
62 60 754 1 462 7 199,0 84 176,8 11,693 62
63 59 292 1 509 6 788,3 76 977,8 11,340 63
64 57 783 1 566 6 391,8 70 189,5 10,981 64
65 56 217 1 630 6 008,3 63 797,7 10,618 65
66 54 587 1 703 5 636,8 57 789,4 10,251 66
67 52 884 1 783 5 276,2 52 152,6 9,884 67
68 51 101 1 872 4 926,0 46 876,4 9,516 68
69 49 229 1 965 4 585,0 41 950,4 9,150 69

Dr. sc. eljko ain

293
x lx dx Dx Nx ax x
70 47 264 2 060 4 253,1 37 365,4 8,785 70
71 45 204 2 157 3 930,2 33 112,3 8,425 71
72 43 047 2 250 3 616,0 29 182,1 8,070 72
73 40 797 2 338 3 311,2 25 566,1 7,721 73
74 38 459 2 417 3 015,9 22 254,9 7,379 74
75 36 042 2 483 2 730,7 19 239,0 7,045 75
76 33 559 2 534 2 456,6 16 508,3 6,720 76
77 31 025 2 563 2 194,3 14 051,7 6,403 77
78 28 462 2 573 1 945,0 11 857,4 6,096 78
79 25 889 2 558 1 709,3 9 912,4 5,799 79
80 23 331 2 518 1 488,3 8 203,1 5,512 80
81 20 831 2 450 1 282,8 6 714,8 5,235 81
82 18 363 2 357 1 093,5 5 432,0 4,967 82
83 16 006 2 236 920,94 4 338,5 4,711 83
84 13 770 2 094 765,49 3 417,57 4,465 84
85 11 676 1 929 627,13 2 652,08 4,229 85
86 9 747 1 749 505,82 2 024,95 4,003 86
87 7 998 1 557 401,02 1 519,13 3,788 87
88 6 441 1 359 312,03 1 118,11 3,583 88
89 5 082 1 160 237,87 806,08 3,389 89
90 3 922 969 177,37 568,21 3,204 90
91 2 953 787 129,03 390,84 3,029 91
92 2 166 623 91,443 261,811 2,863 92
93 1 543 478 62,939 170,368 2,707 93
94 1 065 355 41,972 107,429 2,560 94
95 710 254 27,035 65,457 2,421 95
96 456 175 16,776 38,422 2,290 96
97 281 116 9,988 5 21,646 2 2,167 97
98 165 72 5,666 7 11,657 7 2,057 98
99 93 44 3,086 0 5,991 0 1,941 99
100 49 24 1,571 0 2,905 0 1,849 100
101 25 13 0,774 4 1,334 0 1,723 101
102 12 7 0,359 1 0,559 6 1,558 102
103 5 3 0,144 6 0,200 5 1,386 103
104 2 0 0,056 9 0,055 9 1,000 104





Aktuarski modeli ivotnih osiguranja

294
Sadanje vrijednosti sloene rente 1 (
xy
) prema tablicama 17 engleskih drutava (3,5%)
0 1 2 3 4 5 10 15
21 17,7700 17,6920 17,6100 17,5220 17,4300 17,3320 16,7630 16,0390 21
22 17,6160 17,5360 17,4510 17,3600 17,2650 17,1650 16,5780 15,8320 22
23 17,4570 17,3740 17,2870 17,1940 17,0960 16,9930 16,3880 15,6180 23
24 17,2940 17,2090 17,1180 17,0230 16,9220 16,8150 16,1920 15,3970 24
25 17,1260 17,0380 16,9450 16,8470 16,7430 16,6330 15,9910 15,1700 25
26 16,9530 16,8620 16,7670 16,6650 16,5580 16,4450 15,7840 14,9350 26
27 16,7740 16,6810 16,5830 16,4790 16,3690 16,2520 15,5710 14,6940 27
28 16,5910 16,4960 16,3940 16,2870 16,1740 16,0540 15,3510 14,4450 28
29 16,4030 16,3040 16,2000 16,0900 15,9730 15,8500 15,1250 14,1890 29
30 16,2090 16,1080 16,0010 15,8870 15,7670 15,6410 14,8920 13,9270 30
31 16,0100 15,9060 15,7960 15,6790 15,5560 15,4250 14,6520 13,6600 31
32 15,8050 15,6990 15,5860 15,4650 15,3380 15,2030 14,4050 13,3890 32
33 15,5950 15,4850 15,3690 15,2450 15,1140 14,9750 14,1510 13,1130 33
34 15,3790 15,2660 15,1460 15,0190 14,8840 14,7400 13,8900 12,8320 34
35 15,1570 15,0410 14,9170 14,7860 14,6470 14,4990 13,6230 12,5480 35
36 14,9280 14,8090 14,6820 14,5460 14,4030 14,2500 13,3500 12,2600 36
37 14,6930 14,5700 14,4390 14,2990 14,1510 13,9930 13,0730 11,9670 37
38 14,4510 14,3240 14,1900 14,0450 13,8920 13,7290 12,7910 11,6720 38
39 14,2020 14,0710 13,9320 13,7830 13,6250 13,4580 12,5040 11,3730 39
40 13,9450 13,8100 13,6670 13,5130 13,3510 13,1800 12,2120 11,0710 40
41 13,6800 13,5410 13,3930 13,2360 13,0700 12,8960 11,9160 10,7660 41
42 13,4070 13,2640 13,1120 12,9510 12,7820 12,6060 11,6150 10,4580 42
43 13,1260 12,9790 12,8240 12,6600 12,4890 12,3110 11,3110 10,1470 43
44 12,8370 12,6880 12,5300 12,3640 12,1920 12,0120 11,0030 9,8344 44
45 12,5430 12,3910 12,2320 12,0640 11,8900 11,7080 10,6930 9,5207 45
46 12,2450 12,0910 11,9290 11,7610 11,5850 11,4020 10,3810 9,2073 46
47 11,9430 11,7880 11,6250 11,4550 11,2780 11,0930 10,0690 8,8951 47
48 11,6380 H,482 11,3180 11,1470 10,9690 10,7830 9,7558 8,5849 48
49 11,3310 11,1740 11,0100 10,8370 10,6580 10,4720 9,4425 8,2772 49
50 11,0230 10,8640 10,6990 10,5260 10,3460 10,1600 9,1294 7,9725 50
51 10,7120 10,5330 10,3880 10,2140 10,0340 9,8474 8,8177 7,6716 51
52 10,4010 10,2410 10,0760 9,9016 9,7216 9,5350 8,5079 7,3750 52
53 10,0890 9,9290 9,7635 9,5893 9,4094 9,2227 8,2007 7,0833 53
54 9,7764 9,6168 9,4515 9,2775 9,0977 8,9113 7,8966 6,7969 54
55 9,4641 9,3048 9,1401 8,9661 8,7867 8,6009 7,5961 6,5157 55
56 9,1526 8,9938 8,8295 8,6559 8,4774 8,2927 7,2999 6,2403 56
57 8,8422 8,6838 8,5201 8,3473 8,1699 7,9871 7,0085 5,9711 57
58 8,5327 8,3750 8,2123 8,0407 7,8652 7,6846 6,7222 5,7079 58
59 8,2246 8,0678 7,9069 7,7370 7,5637 7,3855 6,4413 5,4511 59
60 7,9185 7,7633 7,6044 7,4366 7,2658 7,0906 6,1659 5,2009 60
61 7,6157 7,4624 7,3060 7,1405 6,9726 6,8007 5,8969 4,9578 61
62 7,3167 7,1658 7,0120 6,8493 6,6847 6,5164 5,6344 4,7215 62
63 7,0224 6,8739 6,7234 6,5638 6,4027 6,2384 5,3790 4,4928 63
64 6,7331 6,5876 6,4406 6,2842 6,1271 5,9670 5,1306 4,2717 64
65 6,4496 6,3073 6,1642 6,0113 5,8583 5,7022 4,8897 4,0582 65
66 6,1725 6,0337 5,8940 5,7455 5,5965 5,4448 4,6564 3,8521 66
67 5,9022 5,7672 5,6329 5,4869 5,3421 5,1948 4,4308 3,6526 67
68 5,6394 5,5082 5,3784 5,2359 5,0955 4,9527 4,2132 3,4589 68
69 5,3842 5,2567 5,1318 4,9927 4,8567 4,7184 4,0038 3,2701 69
70 5,1364 5,0128 4,8931 4,7572 4,6256 4,4919 3,8022 3,0349 70
y
xy(x>y) y

Dr. sc. eljko ain

295
LITERATURA

1. Andrijaevi, S. i Rai - libar, T. (urednici): Rjenik osiguranja, Masmedia, Zagreb, 1997.
2. Bernett, A. R. and Ziegler, R. M. : College Mathematics for Business, Economics, Life Sciences
and Social Sciences, Prentice Hall, London, 1996.
3. Bohm, F.: Versicherungsmathematik, Walter de Gruyter & CO, Berlin, 1953.
4. Borch, K.: Matematical Theory of Insurance, Lexington Books, Toronto, London, 1974.
5. Breznik, D.: Demografija, Centar za demografska istraivanja, Beograd, 1977.
6. Filipovi, S. i Jirasek, V.: Finansijska i aktuarska matematika, Zavod za izdavanje udbenika,
Sarajevo, 1972.
7. Gerber, U. H.: Matematika ivotnih osiguranja, Sarajevo-osiguranje, d.d. Sarajevo, 1997.
8. Grupa autora: Aktuarske tehnike u osiguranju, IKRP Rokars & Partners, Sarajevo - Banja
Luka, 2002.
9. Harper, S. F. and Workman, C. L.: Fundamental Mathematics of Life Insurance, Richard D.
Irwin, Inc., Homewood, Illinois, 1970.
10. Koovi, J.: Aktuarske osnove formiranja tarifa u osiguranju lica, Ekonomski fakultet,
Beograd, 2006.
11. Koovi, J. i Rakonjac Anti, T.: Zbirka reenih zadataka iz finansijske i aktuarske matematike,
Ekonomski fakultet, Beograd, 2005.
12. Krmar, M.: Modeli ivotnog osiguranja na bazi uplate jednokratne premije, Ekonomski
fakultet univerziteta u Sarajevu, 1987.
13. Lui, B.: Statistika, Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu, 1996.
14. Macura, M. (redaktor): Tablice mortaliteta 1952 - 1954 za FNRJ i narodne republike, Savezni
zavod za statistiku, Beograd, 1960.
15. Markoti J. i Plesli Z.: Praktikum iz matematike I, trei dio, Ekonomski fakultet Osijek, 1975.
16. Radivojevi, B.: Zakon mortaliteta, Nauna knjiga, Beograd, 1989.
17. Ralevi, R.: Finansijska i aktuarska matematika, Savremena administracija, Beograd, 1975.
18. Sanjkovi, M.: Matematika osiguranja ivota, Croatia osiguranje, Zagreb, 1974.
19. Saxer, W.: Versicherungs - mathematik I i II, Springer - Verlag / Berlin, 1955.
20. Selimovi, J.: Trendovi razvoja aktuarskih modela i metoda u ivotnim osiguranjima,
magistarski rad, Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2008.
21. Trklja, B.: Finansijska matematika, Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2002.
22. Trklja, B.: Finansijske i mortalitetne tablice, Veselin Maslea, Sarajevo, 1982.
23. Vrani, V. i Marti, Lj.: Matematika za ekonomiste, kolska knjiga, Zagreb, 1967.
24. Wertheimer - Baleti, A.: Stanovnitvo i razvoj, Mate, Zagreb, 1999.