You are on page 1of 17

Osnove maziva: Maziva se definiraju kao plinovite, tekue i vrste materije koje smanjuju trenje izmeu povrina metala,

koji se nalaze u relativnom kretanju, to (istodobno) omoguuje prijenos snage i topline te hlaenje, kako bi se metalni dijelovi zatitili od troenja i korozije. Maziva se dijele u dvije osnovne skupine: 1. maziva ulja i 2. mazive masti. - Maziva ulja se proizvode od baznih ulja i odgovarajuih paketa aditiva. - Mazive masti se proizvode od baznih ulja, odgovarajuih paketa aditiva te uguivaa. Za sva maziva vrijedi pravilo: bazna ulja + odgovarajui paket aditiva = maziva ulja + uguivai = mazive masti S obzirom na to da postoji vie vrsta baznih ulja, paketa aditiva i uguivaa za proizvodnju mazivih ulja i mazivih masti, navest e se nekoliko osnovnih pojmova u vezi s tim komponentama. Bazna ulja: skupine: Sva se bazna ulja mogu svrstati u etiri osnovne

- mineralna bazna ulja, koja se dobivaju rafiniranjem nafte. U ovu grupu pripadaju naftenska i parafinska bazna ulja. Ovisno o svojim svojstvima, rabe se za proizvodnju motornih, redukcijskih, turbinskih, kompresorskih i ostalih ulja te za proizvodnju mazivih masti. - hidrokrekirana ulja dobivaju se daljim procesom hidrokrekiranja u kojemu dolazi do transformacije nepoeljnih jedinica u poeljne ugljikovodine strukture. Najvie se rabe u proizvodnji modernih lakoprotonih motornih ulja novije generacije. - sintetika bazna ulja dobivaju se procesom kemijskih sinteza. Zbog svojih se prednosti (visoka oksidacijska i termika stabilnost, niska isparivost, niski sadraj koksa, visoka toka paljenja, niska toka teenja te dobra viskozno-temperaturna svojstva) primjenjuju u proizvodnji modernih motornih ulja, kompresorskih i hipoidnih ulja, ulja za dvotaktne motore, tekuine za konice i slino. - biljna bazna ulja (ricinusovo, repiino, pamuno, palmino i sl.) osnova su u proizvodnji maziva kad se zahtijeva uvanje okolia od zagaivanja.

: Aditivi Aditivi su materije koje se u kombinaciji - paketu, ovisno o vrsti maziva, dodaju mazivima radi poboljanja kvalitete ili stvaranja nekoga njegova novog svojstva, a mogu se podijeliti, ovisno o njihovim karakteristikama i ulogama, u sljedee osnovne skupine: - depresanti toke teenja, poboljivai toke teenja s ulogom da omogue rad motora - postrojenja na niim temperaturama - snizuju toku teenja ulja. - impruveri - poboljivai indeksa viskoznosti za poboljanje indeksa viskoznosti ulja, kao jedne od njegovih najvanijih karakteristika, jer omoguuju stabilan indeks viskoznosti ulja s obzirom na promjenu temperature. - antipjenuavci, spreavaju pjenjenje ulja to moe biti iznimno nepovoljno poglavito u hidraulinim i redukcijskim uljima, jer pjena pogorava podmazivanje i uzrokuje gubitak prijenosa snage u hidraulinim sustavima. - polarni aditivi za poboljanje mazivih svojstava ulja i modifikaciju trenja. U motornim uljima smanjuju trenje to pridonosi smanjenju potronje goriva. - AW aditiv za manje troenje, a metalna komponenta mu je uglavnom cink. Najuinkovitiji je na visokim temperaturama (veima od 150C) na kojima znaajno smanjuje koeficijent trenja i intenzitet troenja. - EP aditiv za zatitu od ekstremno visokih pritisaka i udarnih optereenja. Primjenjuje se za zatitu od visokih lokalnih pritisaka i udarnih optereenja u uvjetima graninog podmazivanja. - antioksidantni aditivi za zatitu od oksidacije, poveavaju stabilnost ulja pri djelovanju kisika. - inhibitori korozije aditivi za zatitu od korozije, tite metalne dijelove motora stroja koji su izloeni koroziji. - detergentni aditivi omoguuju ulju da isti dijelove motora stroja od proizvoda oksidacije i ne doputa da se nakupljaju i taloe na vitalnim povrinama motora stroja. Osim toga, imaju sposobnost neutraliziranja kemijski agresivne kiseline proizvoda nastalih sagorijevanjem goriva s poveanim sadrajem sumpora.

- disperzantni aditivi imaju ulogu da dre u disperziji proizvode u motoru - stroju nastale oksidacijom ulja (smole, a) u uvjetima niskih i srednjih radnih temperatura. Imaju i deterdentna svojstva odnosno sposobnost rastvaranja smolasto - asfaltnih taloga i uljnog mulja. - deaktivatori metala reduciraju kataliki utjecaj metala na oksidaciju ulja, odnosno razlau proizvode oksidacije i prekidaju njihove tetne reakcije. - aditivi emulgatori najvaniji su dodaci emulzijskim uljima za obradu metala, koja s vodom tvore mlijenobijelu emulziju. Zadatak im je da smanje povrinsku napetost i osiguraju stvaranje stabilne emulzije. - aditivi deemulgatori spreavaju stvaranje emulzije ako voda prodre u sustav. Uguivai za mazive masti: Kako je poznato, bazno ulje + paket aditiva = mazivo ulje + uguiva = maziva mast iz ega slijedi da je maziva mast zapravo mazivo ulja u polutekuem, mekanom i krutom stanju, ovisno o sadraju ili vrsti uguivaa koji se dodaje u mazivo ulje. Uguivai mogu biti: - sapunski (kalcijevi, natrijevi, litijevi, barijevi, aluminijski itd.) - kompleksni sapuni - nesapunski (gel, bentonit, masnoe s anorganskim komponentama i sl.). Mazive masti nose nazive prema uguivau koji se koristi za njihovu proizvodnju: - sapunske masti su kalcijeve, natrijeve, litijeve, grafitne i slino - kompleksne nose naziv po kompleksnim sapunima koji se dodaju u ulje - nesapunske mazive masti nose naziv po nesapunskim uguivaima (gel, betonit, masnoe s anorganskim komponentama i sl.). Osnovne karakteristike maziva: 1. Gustoa maziva, odnos mase i zapremine pri temperaturi od 15C koja odreuje koliko je u masi zapremine kg/m3. 2. Viskoznost je jedan od osnovnih kriterija za ocjenu kvalitete ulja. U

praksi se koristi kinematika viskoznost na 40 i 100C. Definira odnos dinamike viskoznosti i gustoe maziva na odreenoj temperaturi i uz odreeni pritisak. 3. Indeks viskoznosti je empirijska vrijednost koja ukazuje na promjenu viskoznosti s promjenom temperature. 4. Toka paljenja je najnia temperatura do koje treba zagrijati neko ulje da bi se osloboene pare trenutano zapalile prinoenjem otvorenog plamena bez trajnog grijanja COC C (toka paljenja). 5. Toka teenja je najnia temperatura pri kojoj neko ulje jo pokazuje tendenciju teenja, a izraava se u C. 6. Isparivost definira koliinu koja ispari u odreenom vremenu na odreenoj temperaturi. 7. Ukupni bazni broj (TBN) definira se kao mjera alkalnosti koja potjee od svih materija u mazivu koje ima baznu reakciju mg KOH/mg uzorka ulja. Odabir maziva: Vrlo su esto potroai korisnici maziva za postrojenja u dilemi koju vrstu maziva odabrati kao optimalnu s obzirom na namjenu, kvalitetu i cijenu. Na ovakve dvojbe nije lako dati jednostavan i precizan odgovor, pa potroaima koje mue takvi problemi, preporuujemo jedan od tri mogua kriterija: 1. Preporuka proizvoaa troila (motor - stroj i sl.) ako potroa korisnik ima dokumentaciju o troilu (stroju, motoru i sl.); 2. Odabir maziva prema viskoznoj gradaciji; 3. Odabir maziva prema podrujima primjene, razini kvalitete odnosno prema radnim karakteristikama s tim da korisnik mora biti siguran da stvarna kvaliteta ulja odgovara deklariranoj kvaliteti (originalni certifikat o kvaliteti proizvoaa). Motorna ulja: Motori motornih vozila izloeni su razliitim uvjetima rada. Vie od 50 posto osobnih vozila vozi se na kratkim relacijama, dok se istodobno dio vozila kree na dugim relacijama te prelaze i do 100.000 km na godinu. Za relacije vonje i kvalitetu pogonskog goriva vezani su i intervali zamjene ulja, ovisno i o kvaliteti ulja, od 5000 pa do 100.000 kilometara za neka teretna vozila u idealnim uvjetima. Gotovo je nemogue odrediti tone intervale zamjene ulja, jer oni ovise o brojnim initeljima meu kojima su najznaajniji: - relacija i uvjeti vonje

- kvaliteta pogonskog goriva - kvaliteta ulja. Pritom je osnovno da sva motorna ulja moraju zadovoljiti sljedee zahtjeve: - podmazivost - hlaenje - brtvljenje - zatita od korozije - odravanje istoe motora - kompatibilnost s brtvama i metalima - optimalan odnos viskoznosti i razliitih temperatura na kojima motor radi - visoka oksidacijska, termika stabilnost i slino. Stalna poboljanja fizikih, kemijskih i ostalih radnih karakteristika motornih ulja dogaala su se i zahvaljujui tehnolokom razvoju motora SUS. Konstruktori motora su nakon svake tehnoloke promjene na motorima SUS postavljali i dodatne zahtjeve za njihovo podmazivanje, odnosno zahtijevali su dodatnu kvalitetu motornih ulja. Npr., Mercedes Benz je formulirao ak 56 zahtjeva u pogledu motornih ulja. Takvi su zahtjevi doveli do uvoenja oznaka za viskozne gradacije i razinu kvalitete motornih ulja. Njima se u prvom redu propisuju uvjeti i testovi koje motorno ulje mora zadovoljiti da bi se svrstalo u odreenu kategoriju za odreene tipove motora i uvjete njihova rada. Klasifikacija ulja za etverotaktne motore motornih vozila: Klasifikacija prema viskoznosti: Klasifikaciju motornih ulja prema viskoznosti tzv. SAE viskozne gradacije uvelo je Drutvo amerikih automobilskih inenjera (Society of Automative Enginees).

Prema toj se klasifikaciji odreuju sljedee gradacije:

Napomena: Ulje za mjenjae rijetko se odabire prema klimatskoj zoni ili vanjskim temperaturama. Najee se odabire prema karakteristikama mjenjaa uz obvezu pridravanja preporuka proizvoaa ili ovlatenog servisera. Klasifikacije motornih ulja prema razini kvalitete: Klasifikaciju motornih ulja prema razini kvalitete utvrdili su: - API - Ameriki institut za naftu (American Petroleum Institute) 1951. U Europi je klasifikacija prihvaena 1972. a posljednja je revizija bila 1996. - CCMC, koju je utvrdio Komitet konstruktora motora i vozila Europske zajednice (Comite des Constructeurs d' Automobiles du Marche Comun) koja je vrijedila do 1996. - ACEA Asocijacija europskih proizvoaa vozila (Association des Constructeurs Europeens d' Automobiles). lanice su ove asocijacije: BMW, DAF, FIAT, FORD, GM, MAN, MB, PEUGEOT, PORSCHE, RENAULT, ROLLS-ROYCE, ROVER, SAB, SCANIA, VW i VOLVO. - MIL - L specifikacija amerike vojske.

Osim ovih opevaeih specifikacija, posebne uvjete (svoje proizvoake specifikacije) propisuju i proizvoai motora i vozila; MB, VW, MAN, VOLVO i drugi. Klasifikacija motornih ulja prema specifikaciji kvalitete API

Fuel Economy (API): Posebno se preporuuje potroaima motornih ulja da obrete panju na specifikacije po API-ju koje motorno ulje nosi. Naime, sva motorna ulja koja uz standardne specifikacije po API-ju nose i oznaku EC to znai ENERGY CONSERVING (uteda energije). Oznaka EC u API-jevoj specifikaciji se nalazi npr. API SL/CF/EC, dok e to isto ulje bez FUEL ECONOMY nositi samo oznaku API SL/CF. Motorna ulja sa reenom oznakom garantiraju utedu u potronji goriva od 1,7 - 3% ovisno o viskoznoj gradaciji i mogu se nai samo na lako protonim motornim uljima (npr. 0W30, 0W40, 5W40 i 10W40). Klasifikacija motornih ulja prema specifikaciji kvalitete ACEA: Kako je ve reeno, ova klasifikacija 1996. zamjenjuje europsku specifikaciju CCMC. Zato? Tijekom analize CCMC klasifikacije i njezina pregrupiranja u ACEA izili su na vidjelo sljedei aspekti: 1. Potreba za ispunjavanjem sve veih zahtjeva suvremene proizvodnje motora pokazala je 1996. da tim zahtjevima CCMC klasifikacija ne moe udovoljiti, te da ne moe pratiti brzi razvoj suvremenih motora. 2. Uvoenjem kvalitetnog sustava zabiljebe rezultata testiranja motornih ulja proizala je potreba da se svi postignuti rezultati testiranja

biljee u Europskom registracijskom centru. Stoga se ACEA ispitivanja povjeravaju neutralnoj komisiji koja onemoguuje da se proizvodi koji nisu ispitani uvrste u ACEA specifikaciju.

(HTHS(mPA.s) - smina stabilnost na visokim temperaturama) Specifikacija kvalitete proizvoaa motornih vozila:

Klasifikacija ulja za dvotaktne benzinske motore: Glavna su podruja primjene ovih ulja: izvanbrodski dvotaktni motori, motorkotai, kosilice, kultivatori (sve prema preporukama proizvoaa motora). Mogu se koristiti kao mjeavina s benzinom i izravnim podmazivanjem novih motora s injekcijskim sustavom. Specifinosti su ovih ulja bezpepelni aditivi odnosno mogunost ulja da potpuno izgori kako ne bi ostavilo taloge na svjeicama i ostalim unutarnjim dijelovima motora. Za ova ulja ne postoje propisi s obzirom na viskozitet i multigradnost jer se ulje mijea s gorivom.

Klasifikacija ovih ulja prema razini kvalitete odreena je specifikacijama API, ASTM, ISO i JASO.

Dvotaktni izvanbrodski motori s vodenim hlaenjem, postavljaju posebne zahtjeve u pogledu na ulja koja su iskazana NMMA specifikacijama, a koje su postavili Udruenje proizvoaa izvanbrodskih dvotaktnih motora (National Marine Manufacturers Association).

Osnove ulja za podmazivanje mjenjaa i diferencijala motornih vozila: Pri odabiru ulja za podmazivanje mjenjaa i diferencijala motornih vozila potrebni su podaci o viskoznosti i kvaliteti ulja. Klasifikacija prema viskoznosti ve je prikazana, uz napomenu da su multigradna ulja gotovo u potpunosti istisnula iz uporabe monogradna. Prema rasponu viskoznosti, multigradna se ulja za mjenjae i diferencijale mogu podijeliti u dvije osnovne kategorije: - multigradna koja pokrivaju raspone viskoznosti SAE 80 W 90 i - multigradna sa irokim rasponom viskoznosti SAE 75 W 140. Viskoznost znaajno utjee na sposobnost podnoenja optereenja, na lakou promjene brzina u mjenjau kao i na utedu goriva. Zahtjevi u pogledu kvalitete ulja za mjenjae i diferencijale postavljeni su kako slijedi: Osobni se automobili odlikuju velikom brzinom, a teretna vozila velikim obrtnim momentom. Ova ulja moraju zadovoljiti oba radna uvjeta. Zatita od troenja i zaribavanja pri ekstremnim pritiscima i udarnim optereenjima.

Dobra oksidacijska i termika stabilnost. U modernim vozilima temperatura uljnog punjenja moe biti do 140C. Zatita od korozije, pogotovo u prisutnosti vode. Kompatibilnost s metalima i brtvama. Zatita od stvaranja pjene. Najvei problemi koji se javljaju prigodom primjene ulja za mjenjae i diferencijale jesu: - oteenje zupanika zbog koritenja neodgovarajueg ulja i loeg podmazivanja. Zbog velike brzine osobnih vozila zupanici se troe pa nastaju duboki vertikalni risovi i udubljenja, koji se pretvaraju u rupe i oteenja zubaca zupanika. U teretnim vozilima, uz velike obrtne momente, javljaju se plastine deformacije i struganja povrine zubaca to dovodi do vrlo bunog rada i do zaribavanja. - Poviene temperature u zupastim prijenosnicima mogu biti posljedica niske razine ulja. Meutim, previsoka razina ulja takoer poveava temperaturu ulja pa moe doi do pjenuanja i loeg podmazivanja. - Prodor vode, zbog oteenih brtvi, moe kemijski reagirati s aditivima i tako umanjiti njegove sposobnosti podmazivanja pri visokim pritiscima. Klasifikacija transmisijskih ulja prema radnim karakteristikama - SAE J 308, 1998. i pregled MIL - L specifikacije:

Osnove ulja za podmazivanje automatskih mjenjaa: Relativno niska viskozna ulja s visokim viskozitetom i niskom tokom teenja niom od -40C. Radne karakteristike su definirane specifikacijama General Motorsa da ulje za automatske mjenjae odgovara specifikacijama u pogledu:

visoke oksidacijske stabilnosti visoke toke paljenja otpornosti na pjenjenje kompatibilnosti s metalima i brtvama odgovarajueg koeficijenta trenja i podmazivanja.

Klasifikacija ulja za podmazivanje automatskih mjenjaa:

Osnove univerzalnih ulja za traktore: Poljoprivredni strojevi, za razliku od putnikih vozila, rade u specifinim uvjetima, najee u zaprljanoj sredini, s promjenljivim optereenjima, u uvjetima podhlaenja ili pregrijanosti i esto s dugotrajnim stajanjem. Posljednjih su desetljea traktori doivjeli visoki stupanj tehnikog razvoja, to se odnosi i na sve sklopove (motore, transmisijske sustave, hidrauline sustave, mjenjae i mokre konice). Da bi se izbjegla zabuna pri uporabi odreenih ulja, pojednostavila mogunost skladitenja i manipulacije, proizvoai su razvili univerzalno ulje za traktore, pri emu su mogua dva rjeenja: - Koristiti dva tipa ulja, jedno za podmazivanje motora, a drugo za transmisiju, hidrauliku i mokre konice. - Koristiti samo jedno ulje za podmazivanje svih dijelova traktora (motor, transmisiju, hidrauliku i mokre konice). Dakle: ili UTTO (Univerzal Traktor Transmision Oil) za transmisiju, hidrauliku i mokre konice (ne za motor) ili STOU (Super Traktor Universal Oil) za motor, transmisiju, hidrauliku i mokre konice. Tekuine za hidrauline koione sustave: sustave vozila mogu se koristiti: Za hidrauline koione

- mineralna ulja LHM, specijalna ulja za sredinju hidrauliku Citroenovih i Peugeotovih vozila ili - tekuine na bazi glikoletra LHM se koristi u sustavima koji su oznaeni zelenom bojom. Ne smiju se mijeati niti dopunjavati drugim tekuinama. Najiru primjenu imaju koione tekuine na bazi glikoletra. Karakteristike su im definirane sljedeim standardima i specifikacijama: - ISO 4925 - SAE J 1703 - FMVSS 116, DOT 3, DOT 4, DOT 5 Sa sadrajem vode od 5% toka kljuanja tekuine DOT 3 pada ispod kritine temperature (140C) to znai da se mora mijenjati. S obzirom na to da su tekuine DOT 4 i DOT 5 manje higroskopne i imaju vie toke kljuanja, njihovo je vrijeme uporabe due od vremena uporabe DOT 3, a pouzdanost koionih sustava vozila vea. Osnove tekuina za zatitu hladnjaka vozila od smrzavanja i korozije: Antifriz se eto promatra samo kao sredstvo za zatitu od smrzavanja, iako je znaajnija njegova uloga zatite od korozije. Ako inhibitori nisu u dovoljnoj mjeri zastupljeni ili nisu u dovoljnoj mjeri usuglaeni moe doi do oteenja rashladnog sustava pa i samog motora. Stoga je kemijski sastav odluujui za kvalitetu rashladnog sredstva - antifriza. Osnovna je struktura rashladnog sredstva (antifriza): BAZNI FLUID + ADITIV + VODA - Bazni fluid = monoetilenglikol - Aditiv = inhibitor korozije, inhibitor kovitacije, inhibitor taloenja, antipjenuavac, stabilizator i pufer - Voda = mora zadovoljiti; tvrdoa 5 - 9dN, pH vrijednost na 20C = 7 - 8, sadraj klorida i sulfata max = 80mg/l. Nerazrijeeni antifriz-koncentrat mora sadravati 90% MEG-a, najvie 4% vode te 6% aditiva. Antifriz mora zadovoljiti sljedee osnovne zahtjeve: - spreava koroziju pod utjecajem vrue vode - spreava povrne korozije - spreava kontaktne korozije - spreava koroziju u pukotinama - spreava taloenje vapnenca

- spreava pjenuanje - kompatibilnost s brtvama. Klasifikacija tekuina za zatitu hladnjaka vozila od smrzavanja i korozije po nekim proizvoaima motornih vozila: Pojedini proizvoai vozila propisali su specifikacije rashladnih sredstva - antifriza.

Osnove ulja za hidrauline sustave: Osnovna je uloga hidraulinih ulja da djeluju kao medij za prenoenje snage iz jedne toke u drugu. Osim toga, hidraulina ulja moraju: - osigurati odgovarajue brtvljenje - tititi sustav od korozije i hre - osigurati odgovarajuu jainu uljnog filma radi smanjenja troenja - imati mogunost brzog taloenja i izdvajanja nerastopljivih kontaminanata koji uu u sustav - osigurati kompatibilnost s metalima i brtvama - imati dobru oksidacijsku stabilnost Odabir hidraulinih ulja: Hidraulina se ulja uglavnom odabiru prema preporukama proizvoaa hidraulinih sustava ili na temelju zahtjeva kao to su: temperatura okruenja hidraulinog sustava zahtjev pumpe s obzirom na viskoznost ulja, zahtjev hidraulinog sustava s obzirom na filtrabilnost ulja zahtjev za bioloki razgradivim hidraulinim uljem.

Osnove ulja za hidrauline sustave: Osnovna je uloga hidraulinih ulja da djeluju kao medij za prenoenje snage iz jedne toke u drugu.

Osim toga, hidraulina ulja moraju: - osigurati odgovarajue brtvljenje - tititi sustav od korozije i hre - osigurati odgovarajuu jainu uljnog filma radi smanjenja troenja - imati mogunost brzog taloenja i izdvajanja nerastopljivih kontaminanata koji uu u sustav - osigurati kompatibilnost s metalima i brtvama - imati dobru oksidacijsku stabilnost Odabir hidraulinih ulja: Hidraulina se ulja uglavnom odabiru prema preporukama proizvoaa hidraulinih sustava ili na temelju zahtjeva kao to su: temperatura okruenja hidraulinog sustava zahtjev pumpe s obzirom na viskoznost ulja, zahtjev hidraulinog sustava s obzirom na filtrabilnost ulja zahtjev za bioloki razgradivim hidraulinim uljem.

Osnove i podjela mazivih masti: Prema vrsti uguivaa, mazive se masti dijele na: - sapunske (litijeve, kalcijeve, natrijeve, kompleksne i sl.) - nesapunske (gel, bentonitne, masnoe s anorganskim komponentama i sl.) Prema mogunosti primjene dijele se na: - vienamjenske, univerzalne - specijalne - za leajeve Prema radnim temperaturama: - niskotemperaturne - za normalnu temperaturu - visokotemperaturne Prema sposobnosti podnoenja velikih optereenja: - s poboljanim karakteristikama za podnoenje velikih optereenja (EP i MOS2).

Litijeve mazive masti imaju iroko podruje primjene zbog svojih karakteristika, dobre mehanike stabilnosti, visoke toke kapanja, dobrih niskotemperaturnih svojstava, dobre otpornosti na ispiranje vodom, dobre podmazivosti pri visokim pritiscima. Temperaturno podruje primjene od -25 do 125C. Prema mogunostima primjene pripadaju u vienamjenske - univerzalne mazive masti. Litijeve mazive masti s EP aditivima imaju iroko podruje primjene s povienim otpornostima na pritiske. Prema mogunostima primjene pripadaju u vienamjenske - univerzalne mazive masti. Litijeve mazive masti s molibdenovim dvostrukim sulfatom MOS2 imaju iroku primjenu zbog otpornosti na iznimno visoke pritiske. Sve litijeve masti pripadaju u grupu normalnih radnih temperatura i vienamjenske univerzalne mazive masti Kalcijeve mazive masti imaju dobre niskotemperaturne karakteristike, dobru otpornost na ispiranje vodom te dobru prionljivost. Da bi se poboljale karakteristike podmazivanja, kalcijevim se mazivim mastima moe dodati grafit, pa se takve masti u praksi nazivaju i grafitnim ili grafitno-kalcijevim mastima. Temperaturno podruje primjene ovih masti je od -35 do 90C, pa se mogu svrstati u niskotemperaturne mazive masti. Kompleksne kalcijeve ili aluminijske mazive masti imaju sve znaajniju ulogu u primjeni zbog poboljanih karakteristika u odnosu prema sapunskim mastima, to se uglavnom odnosi na visoke toke kapanja, dobru otpornost na ispiranje vodom, dobru mehaniku stabilnost te primjenu na povienim temperaturama. Visoko temperaturne netopive masti su nesapunske mazive masti kojima su uguivai anorganska sredstva. Karakteriziraju ih dobra oksidacija i termika stabilnost, dobra otpornost na ispiranje, dobra otpornost prema kiselinama, tvrdoa im se ne mijenja s promjenama temperatura i nemaju toku kapanja. Radna temperatura im je od 150 do 350C. Gradacija mazivih masti: Mazive masti su polutekua ili polukruta maziva koje se primjenjuju za podmazivanje dijelova mehanikih sustava, gdje ulja kao tekua maziva iz tehnikih ili ekonomskih razloga ne zadovoljavaju. Zbog svojih karakteristika masti se bolje i due zadravaju na povrinama elemenata mehanikih sustava. Prema svojim gradacijama NLGI (polutekua ili polukruta) sve su mazive masti podijeljene u devet gradacija.