You are on page 1of 11

Ilirizam i Hrvatski narodni preporod!!!!!!!!!!!!! 18. kolovoza 2011. 10:02 - Ilirizam hrvatski romantizam - traje od 1830. 1860. g.

g. - povijesni dogaaji: Smrt Josipa II, Maarizacija Hrvatske - drutveni uvjeti: rascjepkana i zaostala Hrvatska - zaetnici ilirizma su mladi intelektualci kolovani u Beu i Peti, domoljubno i sveslavenski orijentirani, voeni krajnjim ciljem ujedinjenja svih Slavena - Ilirci smatraju svojom prvom zadaom buenje domoljublja i nacionalne svijesti te kulturno i jezino ujedinjenje Hrvata - poetak HNP-a je poziv biskupa Maksimilijana Vrhovca da se prikuplja narodno blago - Ilirizam je bio pokret u okviru HNP-a i traje od 1830. kada Ljudevit Gaj objavljuje Kratku osnovu Horvatsko-slavenskoga pravopisanja do 1843. kada je zabranjeno ilirsko ime - cijeli ilirizam trajao je 13 godina - trojicu pisaca moemo izdvojiti i pribliiti europskom romantizmu: Maurani, Vraz, Preradovi - razdoblje preporodne knjievnosti zapoelo je i zavrilo sa Danicom - iako su bili pokrenuti jo neki listovi u Daniinim izdanjima moe se najpotpunije pratiti duh preporodne knjievnosti. Danica je podizala narod i budila svijest o njegovoj veliini te slavnoj prolosti. - pjesnitvo o Najpoznatiji pisci bili su ilirci, a osnovna crta poezije domoljublje o Najei oblici bili su budnice i davorije; prvom budnicom smatra se Gajeva pjesma Horvatov sloga i zjedinjenje o Iza pojave ulabija nastala je gotovo poplava ljubavne lirike; posebno se istie PRERADOVIEVA lirika. o Osim domoljubnih i ljubavnih tema javljaju se i religiozni sadraji - Drame, novele i romani o U to doba u Zagrebu je radilo njemako kazalite, a hrvatski su pisci htjeli omoguiti i hrvatske kazaline predstave; uglavnom su bili prijevodi ili prerade ve postojeih drama - itaonice o Niu u gotovo svim veim gradovima; tamo nie zamisao o Matici ilirskoj; svaki lan itaonice obvezao se da e kupiti bar jedan primjerak svake nove knjige koju odbor preporui - Gaenje ilirskog pokreta o Meu pristaama ilirizma nakon desetak godina djelovanja nastaje raskol. Vraz, Vukotinovi, Rakovac pokreu 1842. asopis Kolo s izrazitim knjievnim karakterom. Tada se ve mnogi okreu od ideje ilirizma. Smatraju da Gaj previe naglaava politiki karakter pokreta, a oni dre da treba biti kulturno-knjievnog karaktera, hrvatske orjentacije. 1843. zabranjeno je ilirsko ime. Gaj vraa svom listu ime Narodne Novine. o 2. 5. 1843. Ivan Kukuljevi je u Saboru odrao prvi govor na hrvatskom jeziku - Predstavnici o Ljudevit Gaj, ideolog i voa iliraca 1830. objavljuje Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja 1835. pokree novine Novine Horvatske sa knjievno zabavnim dijelom Danica Horvatska, Slavonska i Dalmatinska 1836. novine mijenjaju ime u Ilirske Narodne Novine i Danica Ilirska 1843. Gaj mijenja ime novina u Narodne Novine i Danica horvatska, slavonska i dalmatinska.

- Lirika o Petar Preradovi

- Epika o Ivan Maurani Rodom iz Novog Vinodola, zavrio studij prava, postaje hrvatski ban Smrt Smail Age engia ep, 1134 stiha, pet pjevanja (Agovanje, Nonik, eta, Hara, Kob)-- Drama o Ivan Kukuljevi Sakcinski Prva drama hrvatske knjievnosti Juran i Sofija - Diskurzivni oblici o Matija Maurani Putopis Pogled u Bosnu; mlai brat Ivana Maurania, zavrio kovaki zanat, mnogo je putovao o Stanko Vraz - Ostali o Pavao toos Sveenik, pred smrt postavljen za kanonika, vrlo obrazovan, znao nekoliko jezika, pisao na kajkavskom i tokavskom narjeju, najee alegorije Kip Domovine vu poetku leta 1831. Oslikava stanje u svojoj domovini, kritian Kritizira to se sramimo svog naroda, pokuavamo zaboraviti svoj jezik, ne brinemo za domovinu ILIRSKI POKRET I LJUDEVIT GAJ traje 1830. - 1849. razdoblje izmeu dva apsolutizma: Metternichova od 1815. Do Bachova, zavrenog 1860. stvaran preporod poinje standardizacijom tokavskog knjievnog jezika u Danici 1836. Maksimilijan Vrhovac poziva svoje pastire na skupljanje narodnog blaga 1813. jezini preporod kao prikrivena politika borba za stvaranje moderne hrvatske nacije prvotno u sebi nosi ideju o jezinom i etnikom zajednitvu Junih Slavena knjievnost ka sredstvo, a ne cilj, potpuno podreena namjeni prosvjeivanja i buenja nacionalne svijesti Hrvata Slavko Jei, Hrvatski preporod u prvoj polovici XIX. stoljea , dijeli preporod na tri faze: 1) preporodno svitanje 2) Ilirski pokret hrvatskog preporoda 1836. 1842. 3) izgraivanje hrvatskog preporoda i rat s Maarima 1843. 1849. do 40-ih sve je jo u euforiji prihvatili Gajev pravopis i reformu = Pravopisz, Danica HSD, 1835. 1836. prihvaen Derkosov i Drakoviev prijedlog o normiranju tokavtine u prvoj fazi Gaj je bio voa i glavni pokreta svega inspirativni poeci njegova djelovanja su u krapinskoj legendi o slavenskoj brai vaan doprinos ima eki pjesnik Jan Kollar, Gaj ga upoznao u Peti 1830. Gaj apelirao na ljude da prihvate njegove reforme i oiste jezik od tuica njegova budnica Jo Hrvatska ni propala tiskala se u letke i dijelili su se u kazalitu, a bila je i otpjevana, postavi prototipom budniarske poezije u preporodno doba cilj je oslobaanja od utjecaja madarskog pravopisa te inzistiranje da novi pravopis ide u smjeru kojeg je zadao Vitezovi na kraju preporoda, Gaj pie Smjesicu o narodnom jeziku; 1849.

Roen u Grabrovnici, iao na akademiju u Beki Neustadt, kroz svih osam godina bio prvi u klasi. Napisao Pervenci, Nove pjesme, obraivali djelo Putnik o Stanko Vraz Gorljivi ilirac, slovenac rodom, pravim imenom JAKOB FRASS, jedini pisac u Demetera ne hrvatskog podrijetla. Bio je urednik Danice, najobrazovaniji meu ilircima, znao gotovo sve europske jezike; Djela: ulabije, Glasi iz dubrave eravinske, Gusle i tambura, Narodne pjesni ilirske

kad je izala Danica, gaj pie dva vana proglasa: Proglas 6. prosinca povod je prijelaz novina na tokavtinu Proglas za pervu polovicu deveto-godinjeg teaja 1843. Narodnih ilirskih novinah i Danice Ilirske, 1842. saetak prijeenog puta preporoda sve vie se razilaze Gaj i suradnici ideja o ilirskoj dravi Vraz, Vukotinovi i rakova 1842. odvajaju se i pokreu asopis Kolo 1843. dekret o ukidanju ilirskog imena Gaj se vraa povijesti i pie Dogodovtinu Ilirije Velike, povijest Junih Slavena, ne odstupa od svojih prvotnih ideja Gaj je objavio nekoliko kajkavskih stihova s idilinim pejzanim motivima i rodoljubljem Slavoglaszie iz Zagorja 1832.; poetsa zbirka Kosinke ilirske 1835.; s Vukotinoviem i Glogovsloga i zjedinjenje Jo Hrvatska ni propala NARODNI PREPOROD OPENITA SLIKA

drutveni, politiki i kulturni pokret koji su tridesetih i etrdesetih godina XIX


stoljea vodili hrvatski pisci i intelektualci, zastupajui tenje mlade graanske klase u njenoj borbi za nacionalnu ravnopravnost Hrvata u Austro-Ugarskoj monarhiji sami sebe nazivali "ilircima" priznavanje nacionalne posebnosti i ustavnopravne ravnopravnosti Hrvata u okviru austrougarske carevine u svom su programu imali ideju ujedinjenja Hrvata s drugim junoslavenskim narodima koji su ivjeli pod austrougarskom vlau zbog toga su blisko suraivali s nekim srpskim piscima iz kruga pristalica Vuka Karadia, pa su s njima 1850. u Beu sklopili dogovor o zajednikom knjievnom jeziku prihvaaju novotokavski dijalekt umjesto kajkavskog, kojim su do tada pisali pisci u Zagrebu i sjevernoj Hrvatskoj svoju reformu knjievnog jezika, kao i stvaranje novog hrvatskog pravopisa, ilirci su zapoeli jo ranije, uzimajui kao model jezik na kojem je nastajala bogata dubrovaka knjievnost jaanje germanizacije veina njih je, s izuzetkom grofa Janka Drakovia, porijeklom bila iz malograanskih, trgovakih, inovnikih i seljakih porodica maarizacija 1825. Pounski sabor maarski uveden u kole drava razjedinjena i raskomadana Hrvatska, Slavonija, Dalmacija, Vojna krajina pod vlau triju careva jezino i knjievno podijeljena na tri dijalekta svaki dijalekt na svom podruju ima funkciju knjievnog jezika misao o kulturnom i jezinom ujedinjenju na temelju nacionalnog jedinstva nagomilana osjeajnost i silna intelektualna energija i tenja za mijenjanjem dotrajalog oblika ivota govori o romantiarskom izvoritu preporoda ukljuuju se i obini graani buenje nacionalne svijesti 1836. 1842. traje 1831. Kip domovine leta 1831. Pavao toos Drakovieva Disertacija 1832. Gajeva Kratka osnova horvatzsko-slavenskog pravopisanja 1830. biskup Vrhovac Poziv na sve duhovne pastire svoje 1818. utjecaji od P. Vitezovia Croatia rediviva 1700. u Zagrebu spoznaja znaaja zajednikog knjievnog jezika za ujedinjenje svih Hrvatskih zemalja TOKAVSKO 1815. Milanovi Re domovini od hasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku 1818. porerov Oglasnik ilirski za izdavanje lista na hrvatskom jeziku jezino povezivanje sjevera i juga pretea preporodu: Vitezovi

voa pokreta Ljudevit Gaj 1809. 1872. on razmilja o problemu pravopisa 1830. Izdaje gramatiku, vaan dokument narodnog preporoda ILIRIZAM ujedinjenje Slavena, ilirski jezik (to je Gajev cilj) poslije pokret dobiva ime hrvatski narodni preporod jer Gajeva ideja nije bila mogua preuzeo je dijakritike znakove iz ekog pridruuju mu se Ivan Derkos te grof Janko Drakovi, D. Rakovac, Lj. Vukotinovi predlagali su tokavtinu politiki program preporoda je Drakovieva Disertacija A. Maurani i Vjekoslav Babuki (prvi profesor hr. jezika; 1836. Osnova slovnica slavjanske narjeja ilirskog) Gaj tvorac novog anra BUDNICE (Jo Hrvatska ni propala) imao iskljuivo politike ciljeve junoslavensko politiko zajednitvo 1835. Novine Horvatske i knjievni prilog Danica ilirska (uglavnom na kajkavskom) ima tekstova i na tokavskom najavile ne samo novi hrvatski knjievni jezik (zasnovan na tokavskom narjeju) ve i novu hrvatsku knjievnost od druge godine izlaenja Gajevih "Novina" (1836) tim knjievnim jezikom poeli su pisati gotovo svi hrvatski pisci tog vremena: Ivan i Matija Maurani, Stanko Vraz, Petar Preradovi, Dimitrije Demeter, Ivan Kukuljevi, Antun Nemi, Ljudevit Vukotinovi i dr njihovim knjievnim radom postavljen je temelj razvoju moderne hrvatske knjievnosti Gajev proglas o prijelazu novina na novotokavski i novi pravopis 1835. objanjava poimanje Ilirije te potrebu za slogom sadraj Danice u sebi ima junoslavensku ideju kao temeljni putokaz Danica budnice, davorije, programski lanci (problematika jezika uglavnom, kao osnovu opstojnosti identiteta hrvatskog naroda; jezik kao sredstvo politikih ciljeva) izraz politike koncepcije i ideologije iliraca knjievnost kao svrha politikih ciljeva Stanko Vraz nije podravao tu ideju pa se razilazi s Gajem asopis nastavlja odgojno-didaktike tendencije s naglaenom nacionalnom odrednicom narodne pjesme, zagonetke, poslovice tradicija kaievske, reljkovievske puke varijante naeg prosvjetiteljstva stil i jezik narodnog stvaralatva objavili Gundulievog Osmana uzori iz Dubrovnika 17. stoljea Milanovi Horvatzka domovina 1837. osnovali vlastitu tiskaru Ilirske itaonice Varadin, Zadar, Zagreb, Karlovac 1839. uprizorenje prve hr. povijesne tragedije Juran i Sofija Sakcinskog 1840. u Zagrebu poinje raditi HNK 1841. maaronska stranka i Ilirska stranka postalo jasno da pokret moe funkcionirati samo kao HRVATSKI PREPOROD zabrana ilirskog imena 1843. 1842. osnovana Matica ilirska (kasnije hrvatska) DRAGUTIN RAKOVAC o u Danici objavio prigodne domoljubne pjesme o drama, alegorija Duh 1835. o Mali katekizam za velike ljude 1842. 1842. Vraz pokrenuo asopis Kolo

ureuju ga Rakovac, Vraz i Vukotinovi knjievnost ima prednost pred drutvenom problematikom otvorili pitanje hr. knji. jezika kao stila te potreba otvaranja vlastite nacionalne knjievnosti prema knji. tokovima ostalih europskih knjievnosti 1842. lanak Ilirizam i kroatizam Vukotinovi 1844. to namjeravaju iliri? ulek Vukotinovi Tri stvari knjienstva: ukras, slog i kritika 1843. U Danici ilirskoj 1843. Demeter Misli o ilirskom knjievnom jeziku za autonomiju knjievnosti i pjesniki jezik 1843. govor Sakcinskog na hrvatskom jeziku u saboru u 40-ima stvara se skupina pisaca s literarno estetskim vrednovanjem dominira poezija pribliavanje romantiarskoj poetici i stihu epski i lirski akcenti motiv ljubavi prema eni proet s motivom ljubavi prema domovini naglaen intimni karakter Mirko Bogovi urednik Nevena Dragojla Jarnevieva Ivan Trnski, Luka Boti pripovijesti u stihu Pobratimstvo 1854., Bijedna Mara 1861., Petar Bai 1862., Dilber Hasan 1854. Miroslav Kraljevi urednik Slavonca, Roman Poeki ak 1863. (ili Ljubimo milu svoju narodnost i grlimo slatki svoj ?) vani tekstovi: Maksimilijan Vrhovac: Poziv na sve duhovne pastire svoje biskupije Antun Mihanovi: Re domovini od hasnovitosti pisanja vu domorodnem jeziku Ljudevit Gaj: Kratka osnova horvatsko.slavenskoga pravopisanja Janko Drakovi: Disertacija iliti razgovor Dragutin Rakovac: Mali katekizam za velike ljude Ljudevit Vukotinovi: Ilirizam i kroatizam Dimitrije Demetar: Misli o ilirskom knjievnom jeziku Ivan Maurani: Hrvati Maarom

ASOPISI PREPORODA! DANICA prosvjetiteljsko-didaktika nacionalno-budniarska te kulturoloka i literarna publikacija ilirskog pokreta idejni zaetnik i glavni urednik Lj. Gaj suurednici: D. Rakovac, V. Babuki, B. ulek te D. Demeter unosili su aktivistiku, borbenu crtu, pounost, vie pripovijesti, voenje rauna o kazalitu i knjievnosti Gaj: list kao idealna mogunost da kroz njega kulturolokim i literarnim tekstovima, budnicama i davorijama, propagira svoje politike ciljeve knjievnost shvaa kao sredstvo za postizanje ciljeva u osvjeivanju nacionalne svijesti koncepciju samog lista objavio je u "Oglaszu" 1834. gdje je najavio izlaenje Danice te njezine sadraje sukobio se s piscima pa su oni pokrenuli novi asopis "Kolo" najistaknutiji pisci: Sakcinski, Vukotinovi, Demeter, Rakovac, Trnski, Vraz Vraz je u Danici objavljivao svoje "Djulabije" V Babuki bio urednik jedno vrijeme i idejni suborac Gaja Janko Drakovi te Ivan Maurani najvie objavljivali poeziju

budnice, davorije, prigodnice i obljetnike pjesme (najmanje kvalitetan dio asopisa - nedovoljno svladana tokavtina te nategnuta domoljubna motivika poezije shvaena kao sredstvo da se poezijom osmisli nacionalno-rodoljubna preporodna atmosfera najvie prostora zauzimalo pitanje jezika i pravopisa (Gaj, Vitezovi, Demeter, Babuki i dr.) povijesne teme - Kukuljevi Sakcinski glorifikacija ilirstva i slavenstva kao glavna tema asopisa budniarski stihovi, lanci o narodnom ivotu ili isticanje vanosti tradicije narodnog stvaralatva objavljivali stihove dubrovake knjievnosti (Gunduli) zamiljena kao knjievni prilog "Narodnim novinama" namjera politika i domoljubno-utilitarna zapravo su rijeili pitanje jezika i pravopisne grafije 1849 . prestaje izlaziti ponovo je pokree 1853., ali nije trajala dulje od godine trei put ju pokuava izdavati Gajev sin Velimir, ali isto se gasi jer je postala nevana za knjievnost KOLO podnaslov - "lanci za literaturu, umetnost i narodan ivot" vie kao zbornik 1842 . izlazi sve do 1853. poprilino neredovito objavljeno u devet knjiga prve tri - Vraz, Vukotinovi i D. Rakovac 4-7. potpisuje S. Vraz, 8. A. Torkvato Brli i 9. M. Bogovi 1842 . najava za pokretanje u posebnom "Knjievnom oglasu" stavljenom kao prilog Danici u prvom broju, a potpisali ga Rakovac, Vraz i Vukotini obiaja, upoznavanje ljudi s prolou i istaknutim povijesnim linostima te tradicijskim kulturnim vrednotama kao ogledalom nacionalnog identiteta glavni razlog pokretanja neslaganje s Gajevom koncepcijom Danice u kojoj sve vie prevladava njegova politika propaganda junoslavenske opcije a ne knjievno stvaralatvo Vraz u predgovoru 4. broja Kola pie da su 1835. stekli novine politike i knjievne, ali da Danica vie ne uspijeva pratiti nae knjievnike te se javila potreba za novim asopisom potreba da se okupe pisci koji knjievno stvaralatvo osjeaju kao stvarnu potrebu za umjetnikim izrazom, a ne politikim za promicanje domoljubne svijesti beletristika je ipak vrlo skromna u svih devet knjiga objavljivali Kukuljevi, Jarnevieva, Kazani, tri pjesme Rakovac i Nemi te s etiri Begovi i pet Preradovi (Na grobniku, Rusinom, Poljakom, Stanku Vrazu) najbolje objavljeno djelo je Grobniko polje od Demetra od pripovjetki Vukotinovieva Jana Maria. Pripovietdka iz godine 1616. kvalitetnija je prevodilaka djelatnost Byron, Mickiewitcz, Pukinova Pikova dama, Lamartine, Kollar, Njego piu o dogaajima u slavenskim literaturama: Vraz o ilirskoj knji. te ekoj; tekstovi kritiara ruske, eke i poljske knji. Dubrovski, Erben, Sreznjevski kritiki pokuaj Vukotinovia Tri stvari knjienstva: Ukus, sloga, kritika (knj.III, 1844.)

smatra se zaetnikom hrvatske kritike lanak Ilirisam i kroatisam (knj.II, 1842.) poznata reenica: Pustimo kroatizam za politiku, a ostanimo u literaturi kod ilirizma! kritiar je i M.Bogovi programski lanci prvi pokuaj sintetskog prikaza knjievnosti ilirizma Kratki pregled nae njikevnosti od 1835. do najnovie dobe,knjiga IX, 1853. polemika Babukia i Karadia Prijateljski dopisi o pravopisu irilskimi i latinskimi medju Karadiem i Babukiem, knj.IV, 1847. slijedili europske romantiarske uzore narodni ivot smatrali vanim izvorom inspiracije narodne pjesme i pripovijetke te lanci o narodnim pjesmama i obiajima (Vraz, Vukotinovi, Raki, Torkvat Brli, Maurani i dr.) prvi knjievni asopis gdje se knjievnost shvaa kao umjetnost (razlika od Danice) ISKRA 1844. i 1846. dva godita; knjievni almanah urednik Demeter suradnja Vraz, Vukotinovi, Kukuljevi te Bogovi Demeter objavio etiri literarno manje vrijedne pripovijetke najvanije objavljeno djelo Mauraniev ep Smrt Smail-age engia

ZORA DALMATINSKA knjievni nedjeljni list 1844. javlja se u Zadru tekstovi objavljivani uglavnom u ilirskom dalmatinskom narjeju Ante Kuzmani prvi urednik 1844., a 1845. preuzima Ivan Kazani Kuzmani se distancirao od Gajeve pravopisne reforme, a cilj mu je bio da list obrauje dalmatinsku problematiku bez vre veze sa Zagrebom cilj je pristupanost irem broju publike, osobito seljatvu prosvjeivanje i pouavanje puka o gospodarstvu, vjeri, zemljopisu, povijesti, itd. za drugih urednika, osobito Kazania, vie panje imala prijevodna literatura Goethe, Byron, Hugo, Lamartine, Lenau i dr. tekstovi pisaca iz starije dubrovako-dalmatinske knjievnosti poznatiji suvremenici Vukotinovi, Vraz, Trnski te naroito Ana Vidovi i Kazali suradnja s Preradoviem 1844. objavljenja pjesma Zora puca 1846. Kuzmani se vratio te opet zaotrio odnos prema ilirskom pokretu i sredinjici u Zagrebu vratio stari pravopis, neki pisci prekinuli suradnju, a list sve vie gubio na vrijednosti te se krajem 1848. Gasi sve do 1851. naa knjievnost nije imala asopise i to u trenutku nadolazeeg Bachova apsolutizma

NEVEN zabavni i pouni list 1852.

urednik Mirko Bogovi u poetku kao tjednik do gaenja, 1858 promjenilo se vie urednika: Perkovac i Voljko Sablji 1853.; krajem iste godine i Ante Starevi; Josip Raus 1854.; 1858 od Matice ilirske preuzima ga Narodna rijeka itaonica te do prestanka izlaenja ureuju ga Vranciani Dobrinovi i Vinko Pacel Bogovi mu je dao koncepcijski peat namjenu je obrazloio u uvodnom alnku Naa knjievnost u najnovije doba zadaa da pomou knjievnosti uvruje nacionalnu svijest i budi otpor njemakom apsolutizmu tekstove objavljivali Kukuljevi, Vukotinovi, Trnski i Jarnevieva te mladi Preradovi javili se i mladi pisci Tkalevi, Janko Tombor, Ante Starevi, Luka Boti Bogovi najvie objavljivao hajduko-turske novele koje nisu nadile prozu iz prve faze pokreta ostali pisci, npr. Trnski, ostaju pri domoljubnoj, budniarskoj poeziji, a to se odnosi i za prozu Jarnevieve kazaline kritike Bogovia ocjena Vebera Banove Mejrime, kao i pripovijetku Zagrepkinja(naznaka protorealizma) prve ozbiljnije kritike Starevieva proza Prizor iz ivota te iskriavi feljtoni u rubrici Tobolac 1853. osvjeenje je Botievo Pobratimstvo 1854 za koje je dobio nagradu Nevenove publike u Nevenu se zapravo vidi smjena knjievnih generacija stariji nositelji, ilirci, umiru ili ulaze u politiku, a novi narataj tek poinju svoj literarni rad te se afirmiraju tek 60-ih godina narodno stvaralatvo i ovdje izvor inspiracija literatura uglavnom ima rodoljubnu te etiku funkciju, a namjena joj je pouavanje vie nego zabavljanje publike prijevodna litaratura preteno iz slavenskih krajeva Pukin, Kraszewski te poneki francuski romantiari George Sand, Chatobriand ovaj krug asopisa do 60-ih zatvara almanah kojeg pokree Vukotinovi #LEPTIR# 1858. 1861. 1862. preuzeo ga Ljuboje Lopai, ali se iste godine gasi Kukuljevi objavio povijesne tekstove Demeter prijevode literarno najvrjedniji Preradoviev tekst Prvi ljudi za Lopaia enoa objavljuje nekoliko pjesama

HRVATSKI KNJIEVNI ROMANTIZAM!!!!!! 21. kolovoza 2011. 16:33 tijesno vezan s idejom slobode, umjetnike ili politike u Hrvatskoj prije svega politike ugradio se u pokret narodnog preporoda isti autori piu nacionalno-preporodne i knjievno-romantiarske tekstove

jaala je centralistika vlast (Habsburgovci) loe politike prilike; romantizam se oblikuje u dva pravca prvi, dinamian, aktivizam kao izraz kolektivnog zanosa i ivotnim optimizmom i energijom drugi, blii europskom, izraz individualizma i pesimistikog doivljaja svijeta s prenapetom osjeajnou i kultom duevne patnje prvi se ostvaruje vedrim budnicama; evocira junatvo i slavne epizode narodne prolosti drugi eleginim tonom i melankolinom sjetom; bugarenje nad prohujalom mladou i neuslianom ljubavi nikad knjievnost nije bila toliko jak drutveni imbenik u Hrvatskoj kao tada i toliko duboko ula u sve drutvene slojeve i oblike djelovala je mono na ivot pojedinca i oblikovanje individualne i kolektivne svijesti Hrvata nakon oslobaanja sjevera od Turaka dolo do oslobaanja duhovne komunikacije raa se svijest o jedinstvu hrvatske knjievnosti na osnovu jedinstva hrvatskih zemalja, osobito sjevera i juga uvrivanje jedinstvom jezika zajedniki hrvatski jezik poticao je Vitezovi sada je to osnovna misao mladog narataja npr. Josip ipu u brouri "Temelj itne trgovine" 1796. u predgovoru istie kako je vano da se izabere jedan dijalekt po kojem e se stvoriti standardni jezik (usporedio s njemakim) Antun Nagy 1813. objavio "Kalendra Iliriki"; u njemu ljubavnu pripovijest u obliku pisama Juraj Matija porer izdao je 1823. "Almanah ilirski" u Zagrebu se osniva Narodni muzej i Narodna knjinica te se pokree akcija za sakupljanje naeg usmenoga knjievnog blaga Maksimilijan Vrhovac - pastirske pjesme Pavao toos; pjesma "Kip domovine vu poetku leta 1831." grof Janko Drakovi znameniti spis "Disertatia iliti razgovor darovan gospodi poklisarom" 1832. knjiica za ene "Ein Wort an Illyrens hochherzige Tochter" 1838. (htio ih pridobiti za nacionalne tenje jer su nositeljice drutvenog ivota 1838.osnovao Ilirsku narodnu itaonicu koja postaje stoer preporodne misli i akcije u njezinu krilu osniva Maticu hrvatsku 1842. kao izdavaku glavnicu knjievnost je tada bila tijesno vezana za sudbinu vlastitog naroda i njegovu ogorenu borbu za opstanak i afirmaciju aktivizam i dinamizam pjesnitva u slubi domovine tonovi ispunjeni osjeajima osamljenosti, nesretne ljubavi i duboke iskonske tuge dvostruka stajalita: domoljubna dunost te izraavanje vlastite intime Stanko Vraz - zakleti neprijatelj latintine koja se tjerala u "kolah ugarskohorvatskih" nai romantiari oponirali su kolskom idalu knjievnosti, odupirali se stezi krutih emocija i borili se za vlastitu stvaralaku slobodu poticali povratak izvornom i istom, nesputanom narodnom duhu u Europi se njegovao kult individualizma, melankolija, zasienost i pesimizam

u jednom djelu naeg romantizma prevladava osjeaj zajednitva, jaanje samopouzdanja i snage, buenje vjere u budunost, buenje nacionalne svijesti nema svjetske boli jer se s buenjem nacionalnog osjeaja probudila i tenja za afirmacijom aktivistika, domoljubna, optimistika linija naeg romantizma nali su se, sasvim osamljeni, elementi mistike u pjesmama Preradovia i pripovijetkama Demetra i Dragojle Jarnevi naciju najtonije odreuju jezik, obiaji, knjievnost i povijest (zajedniko s Europom) cilj je oduvijek bio, i u renesansi (Hektorovi, narodne pjesme ukomponirane u djelo), nastavak narodne tradicije Antun Mihanovi, "Horvatska domovina" (nacionalna himna) tiskana u 10. broju prvog godita Gajeve "Danice Horvatske" Ivan Derkos - knjiica o koncepciji hrvatskoga knjievnog jezika "Genius Patriae super dormientibus filiis suis" 1832. tiskanu u 250 primjeraka stvaranje spajanjem svih dijalekata kako bi se dobilo jedinstvo; spis na latinskom; namjena obrazovanom graanstvu skrb za jezik, zaokupljenost njime odlikuje nae pisce romantizma Preradovi o tome pjeva u pjesmi "Rodu o jeziku" i "Jezik roda moga" u "Danici" Nemi u "Putositnicama" izjednaava pojam domovine s narodnim obiajima

ASOPISI ROMANTIZMA NAE GORE LIST 1861. zabavno-pouni asopis urednik Mijo Krei svakih deset dana do 18. Broja Jarnevieva, F. Filipovi, V. Nikoli, Janko Jurkovi Preradovi objavio pjesmu Jezik roda moga, te pjesma Suho drvo time na neki nain predstavio program asopisa javlja se i mladi enoa 1861. te Jospi Eugen Tomi meu noviji novelistima Bla Lorkovi prevode Pukina, Byrona, eha Chocholoueka

GLASONOA 1861. u Karlovcu pokrenuo ga knjiniar Abel Luki pokrajinsko, regionalno glasilo pisci iz Nae gore lista preli ovdje izdavatvo preuzima enoa 1864. objavljuju Trnski, Tkalevi, Bogovi, enoa i Tomi od mlaih 1865. enoa uvodi i kritiku te objavljuje prve pripovijetke objavljuje programski lanak Naa knjievnost tu su i Franjo Markovi, Preradovi, list prestaje izlaziti 1865.

SLAVONAC 1863. u Poegi urednik Miroslav Kraljevi tri puta mjeseno izlazi suraivali Preradovi, Demetar, Bogovi te enoa i J.E. Tomi list se zatvarao sve vie u regionalni krug, slavonski nacionalistiki krug odbija pisce iz Zagreba te na kraju potpuno blijedi i 1865. prestaje s izlaenjem

ZVIJEZDA 1863. u Zadru posve kratkotrajan list opet nema asopisa pa se namee potreba za novim, knjievnim asopisom KNJIEVNIK asopis za jezik i poviest hrvatsku i serbsku i prirodne znanosti urednici 1864.-1866. F. Raki, V. Jagi i J. Torbar namjena za rasprave svih znanstvenih podruja, filologija, povijest, zemljopis, biologija i dr. tu su zaeci povijesti knjievnosti 1864. Kukuljevi objavio rad Pjesnici hrvatski XVI. vieka (nastavak rada iz Nevena) 1865. Tkalevi objavio tekst Najnoviji pojavi naega pjesnitva 1866. Jagi objavio Kratak pregled hrvatskosrbske knjievnosti polemika Kurelca i Jagia sukob tahrebake i rijeke filoloke kole puno se pisalo o problemu jezika, osobito Jagi

izmeu 1865.-1866. Luki je u Beu izdavao asopis na njemakom Slawische blatter s namjerom da Nijemce upozna sa Slavenima te poradi na meusobnom zbliavanju (Raki nije to podrao jer je to smatrao uzaludnim gubitkom vremena; trebalo je prvo kod slavenskih naroda probuditi nacionalnu svijest i nauiti ih) DRAGOLJUB dsa