Direktni i Online Marketing

UVOD

Prvo poglavlje seminarskog rada obuhvata pojam i karakteristike direktnog marketinga. Također navodimo database marketing i medie direktnog marketinga. U drugo poglavlje smo uvrstili pojam online marketinga. Komercijalne online servise, prednosti i nedostatke i sredstva online marketinga detaljno smo objasnili u drugom poglavlju.

1

slanje E-mail adrese. Četiri bitne karakteristike direktnog marketinga su : interaktivni sistem. Koncept DM se sastoji u identifikaciji potencijalnih potrošača i njihovom kontaktiranju kroz personaliziranu poruku. što znači da postoji dvostrana komunikacija. U operativnom smislu DM se sastoji od organizacije. -Koriste se surogatne varijable da se izmjeri svijest o proizvodu ili namjera da se kupi. davanje ideja i instrukcija potrošačima u vezi sa potrošnjom. -Komuniciranje je impersonalno. -Promocioni programi su vrlo uočljivi. zato se poduzima istraživanje ili se traže izvještaji o prodaji. Osobine generičkog marketinga su: -Doseže masovnu publiku kroz masmedije. Direktni marketing Direktni marketing naziv koji potječe od engleske riječi Direct Marceting-DM je zapravo marketing koji traži trenutmi odgovor. -Komuniciranje je personalizirano po imenu. određivanja asortimana. prijava. -Analiza se vrši na nivou tržišnih segmenata. telefonski poziv ili posjeta. Konačni cilj DM je izgraditi dugoročni odnos sa potrošačem. te održavanje i njegovanje odnosa sa potrošačima. Pravo ta poruka treba da pokaže prednosti poslovanja sa preduzećem koje inicira akciju i način na koji potrošači treba da odgovore. Ciljevi DM mogu biti prodaja. -Količina promocije je kontrolisana budžetom. utvrđivanja strategije. -Promocioni programi su relativno neuočljivi.1. odnosno reakciju potrošača. -Ne postoje podaci za odlučivanje. -Efekti akcija su ili nejasni ili odgođeni. postoji mogućnost mjerljivosti efekata akcija. planiranja. Ta reakcija može biti narudžba. DM se još naziva i direktni odgovor marketinga. Brojne su razlke između generičkog i direktnog marketinga. zahtjev ili upit za dodatnim informacijam . Osobine direktnog marketinga su: -Komunicira direktno sa potrošačima. kreiranja promocije i mnogih drugih detalja. naslovu i sa različitim porukama svakome. direktan odgovor respondenata na akcije i kao četvrta karakteristika se ubraja i nevezanost na neku određenu lokaciju. određivaja cijena. 2 .

odnosno marketing baza podataka. DM se obično klasifikuje na DM krajnjih potrošača i DM organizacija i institucija. Obično se koristi jedan ili više medija. Transakcija u DM nije lokaciono limitirana. Baza podataka je kolekcija informacija o potrošačima ili potencijalnim potrošačima. stilu života ili kupovnim navikama potrošača. štampani mediji. Mediji DM su telefon. plakati. a koja uključuje neku vrstu odgovora. DM je interaktivan. leci. sa imenima. Prvi je usmjeren prema krajnjim potrošačima.-Obim budžeta određuje uspješnost promocije. firmom. -Sveobuhvatne baze podataka pokreću marketing program -Analiza se vrši na nivou pojedinca ili firme -Mjerljivost apsolutna i kontrolisana. -Akcije su uvijek specifične u pogledu efekata ili kroz zahtjev za odgovor ili za kupovinu. I još jedna bitna karakteristika DM je da se oslanja na baze podataka. naslovom. Esencijalni elemenat DM je database marketing.1. elektronski kiosk. elektronski mediji. evidencijom kupovina. Posebni štampani mediji su brošure. Novi mediji su fax na zahtjev. 1. Karakteristike direktnog marketinga 3 . što znači da postoji obostrani kontakt između strana u komunikaciju. koji kupuje s ciljem dalje proizvodnje/prerade. paketi i slično. i drugim činjenicama. adresama. online usluge i Internet/WWW. direktna pošta i novi mediji. CDrom/diskete. a DM organizacija je bilo koja vrsta direktne komunikacije inicirana od prodavca prema kupcu. Baze podataka se obično segmentiraju prema dohotku. Database marketing znači da se akcije marketinga zasnivaju na bazama podataka.

mjerljivosti. teško je očekivati uspjeh. Database marketing 4 . bliskom kontaktu sa kupcima. boje. Pošiljalac je potpuno u kontroli u pogledu veličina pošiljke. Prednosti direktnog marketinga u mogućnosti segmentiranja. i) DM dozvoljava istovremeno građenje baze podataka uz ostvarivanje osnovne funkcije prodaje. kroz izgradnju dugoročnih odnosa sa kupcem direktni marketing ostvaruje svoj krajnji cilj. mjere i metodi lako se prilagođavaju i pozicioniraju konkretnim uslovima. niti preko telefona. povratnih detalja i ostalog. kad ih prima.Karakteristike direktnog marketinga su slijedeće: a) Pokretač akcija direktnog marketinga ima kontrolu i medija i poruke. d) Direktni marketing je vrlo pogodan za mali biznis. oblika. niti na ekranu kompjutera. direktni marketing omogućava istovremeno kombiniranje nekoliko ciljeva g) efekti DM su lako mjerljivi. sadržaja. lakom testiranju. kako ih prima i slično. b) Obično nema direktne konkurencije sa drugim ponuđačima. h) Akcije. niti u sandučiću. boljim informacijama. integraciji marketing aktivnosti. koji često ne može priuštiti korištenje medija masovne komunikacije. statističkoj operacionalnosti. 1. c) Precizno ciljanje pojedinačnih potrošača dozvoljava specifičnu ponudu. Što je baza bolje organizirana i što se adekvatnije koristi. Pošiljalac kontroliše ko prima poruke. Ukoliko se jasno ne definišu ciljevi i ne prostudiraju tehnike i metode.2. Drugim riječima. j) Direktni marketing omogućava višestruke prodaje istom kupcu. kod direktnog marketinga primalac je pojedinačni potrošač. Kroz stalno dograđivanje baze podatatka moguće je stvarati sve kvalitetniju i ažurniju bazu. koncentraciji. f) direktni marketing pruža mogućnost za ostvarivanje najmanje istog ranga ciljeva kao i ostali elementi promocionog miksa. to su bolji i rezultati DM. U tom smislu nema rasipanje resursa i direktni marketing ima veoma efikasnu distribuciju. personalizaciji i trenutnosti. uz prednost direktnih i trenutnih efekata. smanjenju troškova prodaje. e) Direktni marketing pokazuje trenutni efekat. predvidljivosti.

Različitim sofisticiranim klasifikovanjem i kombinacijama. Najvažnija baza podataka za svako preduzeće je ona koja sadrži podatke o bivšim i sadašnjim kupcima. Dalja klasifikacija baza podataka dijeli sve baze u četiri široke kategorije: 1) baze respondenata 2) sakupljene ili kompilirane baze 5 . Preduzeća koja zasnivaju svoju strategiju na vlastitim listama treba da posjeduju odgovarajući hardware. te stalnim dograđivanjem baze. editiramo. Tako postoje: baze potrošača potencijalnih potrošača dograđene baze klaster (cluster) baze i analitičke baze. manipuliramo podacima i operacionaliziramo bazu. Takve baze su dugoročna vrijednost koja omogućava firmama da dalje prodaju istim potrošačima i prave različite kombinacije. Vanjske baze podataka su one koje su razvijene i u posjedu izvan preduzeća koja ih koriste. Baza podataka u principu sadrži informacije o potrošačima i potencijalnim potrošačima koje se skupljaju tokom izvjesnog vremena. Vlastite baze su najčešće liste potrošača koji su na neki način već reagirali na našu ponudu. Sa aspekta preduzeća postoje vanjske i vlastite liste. dolazi se do izuzetno moćnog sredstva za korištenje u poslovnoj strategiji i politici preduzeća. Baze podataka klasifikuju se na nekoliko načina. Baze podataka omogućavaju kreiranje novih i kultiviranje postojećih potrošača. Hardware su kompjuteri. da formiraju listu i dograđuju je redovno aktuelnim informacijama o potrošačima.Baze podataka direktnogmarketinga su liste potrošača sa različitim informacijama. Poznato je iz marketinga da zadržavanje postojećeg kupca je višestruko ekonomičnije od sticanja novog i da stvaranje i njegovanje odnosa sa postojećim potrošačima predstavlja ključ savremenog koncepta uspješnog marketinga. sakupljene i komponovane sa određenim ciljem i inherentnom logikom. Klasifikacija prema potrošačima razlikuje nekoliko vrsta. a software su različiti kompjuterski programi koji nam pomažu da klasificiramo. Da bi uspješno koristili bazu podataka. treba nam hardware i sofware.

Dalje. sljedeći faktor jeste raspoloživost baza. lista auto-registracija. Njeno stvaranje ne mora biti primarni cilj. aktivni kupci ili bivši kupci. Obično se ove liste kupuju od profesionalaca. Dalji kriterij izbora je njihova segmentiranost i selektivnost. Takve baze obično se sastavljaju iz telefonskih imenika. One se zovu i liste potrošača ili narudžbene liste. Dalje. pita. 1. i može se iznajmljivati/prodati. vrlo važan faktor opredjeljivanja za određenu bazu podataka jeste izvor baze podataka. odnosno njena ažurnost. zavisi od nekoliko faktora: Prvi faktor je trošak. Nema indikacije ili prethodno izražene spremnosti primaoca da kupi. Poslije toga faktor je inoviranost baze. Kompilirane poslovne liste pate od mnogobrojnih nedostataka i treba ih pažljivo testirati. I konačno. te obim njihovih kupovina. liste pretplatnika na Business magazine. na primjer.3) poslovne baze i 4) baze preduzeća. plus potencijalno dobru segmentaciju po kriteriju ponašanja. Interesantni su primjeri kompiliranih baza liste sa ljudima kojima se nešto novo desilo u životu. Ona obično sadrži ime firme i osobe. Respondenti mogu biti novi kupci. adresu. vrijeme isporuke. a i ostale podatke prema raspoloživosti. Koju od baza podataka izabrati za korištenje. Obično se stvara postepeno i može biti važan izvor prihoda za firmu. odnosno reputacija i pouzdanost onoga ko je kreirao i nudi bazu. opis. liste članova raznih asocijacija. važan faktor je frekvencija kupovanja respondenata koji su na listi. Baza preduzeća je ona koju preduzeće stvara za sebe. Obično sadrže ime i prezime i kategorije kupaca. metod adresiranja. način plaćanja. raznih direktorija i slično. Poslovne baze opet mogu biti liste respondenata ili kompilirane liste. ali ta lista može imati značajan profitni potencijal. Kompilirane liste nude dobru geografsku segmentaciju. Respondentne baze su. Baze respondenata su liste sačinjene na bazi prethodnih odgovora potrošača na akcije direktnog marketinga. i ograničenja ako postoje. naruči ili reaguje. Medij direktnog marketinga 6 . može se razmijeniti sa nekim. Kompilirane baze obično koriste oni koji su neiskusni u DM.3. što znači da izbor baze diktira ekonomska situacija.

frekvencija. pozicija. Magazini se obično klasificiraju na demografske ili zabavne. Selekcija magazina zavisi od tiraža i specijalnih usluga. sredstvo za reakciju i sredstvo za odgovor. Važni elementi kod korištenja su atraktivnost kataloga. marketing strategija. prethodno iskustvo i kredibilitet prodavca. Ono što je važno pri razmatranju efekata poruka direktnog marketinga putem novina su pozicija poruke. pismo. mogućnosti segmentacije i selektivnosti. način slanja kataloga . u slučajevima nemogućnosti korištenja direktne pošte i kroz dopunjavanje direktne pošte. raznovrsnost formata. definisanje ciljnog tržišta.Direktna pošta Direktna pošta je često sinonim za direktni marketing. veličina. specificiraju dodatni zahtjevi kao da li magazin ima regionalna izdanja. boje. Prednosti kataloškog marketinga su lakoća kupovanja i širok asortiman. one od specijalnog interesa. i u listu i na 7 . odlučuje se koji magazin da se testira. brošuru. cijena itd. testiranje. Novine Dobre strane novina su visoka penetracija tržišta. modne i opšte. Bitni elementi pri odlučivanju da li koristiti magazine su vrijeme. kolor. imidž i pozicija kataloga. Prednosti direktne pošte su selektivnost. Na rast korištenja kataloga najviše su uticali sve veći broj zaposlenih žena i pojava kreditnih kartica kao sredstva plaćanja. Analizira se da li je magazin odgovarajući medij. informativne. kredibilitet i trenutnost. Kataloški marketing Kataloški marketing je dio direktne pošte. izbor asortimana. nepostojanje direktne konkurencije. s tim što se katalozi mogu distribuirati i mimo poštanskog sistema. Štampani mediji Novine i magazini/časopisi se masovno koriste u direktnom marketingu u obostranom interesu za medije i oglašivače. Magazini Magazin je medij direktnog odgovora. Neophodni koraci u razvoju kataloškog marketinga su razvoj koncepta. vrijeme. personalizacija. Razlog za korištenje štampanih medija nalazi se u karakteristikama čitalaca određenih medija. Standardni paket direktne pošte sadrži kovertu. definisanje politike cijena. Nedostaci direktne pošte su ugrožavanje privatnosti i zatrpavanje potrošača pošiljkama koje nisu eksplicitno zahtijevane. mogućnost kontrole i uključivanje primaoca u proces.

Koristi se i za kompletiranje baza podataka. infomercials su skupi i postoje i ograničenja. elektronski kiosk. Elektronski medij Elektronski mediji se obično dijele na medije za direktni odgovor i za direktnu podršku. Dalje važna je cijena. online usluge i Internet/WWW. sajmove. na primjer. Oni se efektivni. Najčešće se radi o prilozima dužine od pola sata. Novi mediji Novi mediji su fax na zahtjev. publika i izdavačka politika novina. ulazni i izlazni. CD-Rom/diskete. Poslovne novine su dobre za limitirani segment i asortiman. Međutim. Kao medij za direktni odgovor. koristi se da dosegne veliki broj gledalaca. Izlazni telemarketing koristi telefon kao prodajni kanal i nadopunjuje direktnu poštu. ali skupi. Radio Radio se takođe koristi kao direktni i za podršku. Infomercials su dugi prilozi/poruke direktnog marketinga.strani. kao što je na primjer zasićenost publike. Postoje i specijalni propagandni dodaci. seminare i slično. interaktivna TV. Direktna podrška može biti kratka i njen cilj je da poveća efikasnost drugih medija: ona je produžena podrška. Vrlo je teško održati interes u dužem prilogu. Najčešće se kombinuje sa telefonom. koji se posebno štampaju i umeću u novine. Ulazni telemarketing je kad mušterije koriste besplatni pozivni broj ili drugi broj. sa detaljnom i kvalitetnom prezentacijom proizvoda. Mediji za direktni odgovor imaju za cilj upravo to: moraju ponuditi adresu ili telefon. Postoje dvije osnovne vrste telemarketinga. Oni svi mogu dati trenutni pristup ogromnom broju informacija uz 8 . Telemarketing Telemarketing je plansko korištenje telefona u kombinaciji sa tradicionalnim marketing metodama i tehnikama. poruke moraju biti duže da omoguće prezentiranje svih potrebnih podataka. direktne pošte. Televizija Televizija se koristi u direktnom marketingu za direktni odgovor i za podršku.

Postoje dvije osnovne vrste online marketing kanala: a) Komercijalni online servisi i b) Internet. Informacija je na raspolaganju uvijek kad je potrošač treba. demonstracija proizvoda. a ponuđač kreira ponudu i promoviše je. Online marketing Online marketing je tradicionalni marketinga koji se provodi uz korištenje informacionih tehnologija. angažirajući i relevantan. veličini strane ili težini. Putem dodavanja komponente baza podataka u području online. potrošači mogu kompletirati online narudžbu. Kupčev kompjuter se spaja pomoću modema i telefonske linije sa različitim online servisima prodavca. prodavnica. a ne kad ponuđač želi. mogu biti vrlo male. marketeri moraju razumjeti najmanje tri karakteristike koje imaju online servisi: • • • Oni su veoma djelotvorni informativni mediji. katalog. Ti mediji nisu limitirani po broju strana. 2. troškove telefona i papira te mnogo efikasnije provoditi svoje poslove. Ciljne grupe nisu ograničene. Da bi ih uspješno koristili. oglas ili imenik. Potrošač aktivno traži kontakt. Priroda sadržaja može biti elektronski shopping mall. interaktivnih online kompjuterskih sistema i elektronskog povezivanja kupaca sa prodavcima. Sadržaj mora biti informativan. Oni su sofisticirane marketinške baze podataka. Komercijalni online servisi Različite kompanije imaju uspostavljene online informativne i komercijalne servise koji su 9 . Marketari mogu obraditi brže narudžbu. smanjiti osoblje. odmah utvrditi stanje na zalihama i provjeriti status i uslove narudžbe. tj.umjerene troškove. 2.1. Oni su značajni distributivni kanali za široki obim proizvoda i usluga.

dostupni svima onima koji se prijave za korištenje usluge i plate mjesečnu pretplatu. Pristup je ipak uglavnom samo djelimičan/parcijalan. kupovati proizvode te pristupati vijestima. kuharskim receptima. po cijeni lokalnog telefonskog poziva Usenet Grupe za diskusiju. ili kablovske televizije opremljene modemom. putovanja. Dio Interneta koji podržava grafičke korisničke interfaces za hypertext navigacije sa browserima kao što su Internet Explorer ili Netscape. 3. Web je najčešće ono na šta ljudi misle kada razmišljaju i govore o Internetu. obrazovanje. Komercijalni online servisi su kompjuterske mreže u privatnom vlasništvu koje omogućavaju “dial-in” pristup korištenjem PC sa modemom. Servisi Elektronska pošta(e-mail) Korištenje Omogućava korisnicima da pošalju poštu elektronskim putem bilo gdje u svijet. Intranet kod kojeg članovi istog lanca vrijednosti imaju pristup iz strateških poslovnih razloga. World Wide Web (WWW) ili samo Web. Mreža koja se kreira i pokreće interno u kompaniji. Nema jednog vlasnika Interneta i nema organizacije ili vlade koja ga kontroliše. reference). što je razumljivo. Intranet. 2. za korporativne potrebe. Tri su važna oblika mreža koja čine dijelove Interneta: 1. newsgroup i elektronske table slične onima koje se nude putem komercijalnih online servisa. 4)mogućnosti za razgovor(oglasne ploče. razmjenjivati slike. 3)servisi za kupovine. forumi. Zato intranet liči na mini Internet. Internet Internet je globalna mreža međusobno povezanih kompjuterskih mreža koja pruža trenutnu i decentralizovanu mogućnost globalnog komuniciranja. Internet danas predstavlja jedan od “najvrućijih” medija. Snažna nezavisnost i kooperativna priroda Interneta su njegove najistaknutije osobine. Korisnici Interneta mogu slati poruke. biblioteke. sportovi. Extranet. umjetničkim i poslovnim informacijama. ali samo interno. 2) razonoda (zabava i igre). Komercijalni online servisi pružaju pretplatnicima pet osnovnih usluga: 1) informacije(vijesti. pričaonice) i 5) e-mail. ali koristi Internet standarde kao što su HTML ili browsers. 10 .

ali kombinuje zvuk. Čičić. str 482. Komercijalni Web site je dizajniran da upravlja interaktvnom komunikacijom iniciranom od kompanije. N. Prednosti i nedostaci online marketinga Prednosti potencijalnim kupcima: 1 Marketing. Tabela 1 Servisi ili Internet područja1 Iako Internet nudi različite servise korisnicima. M. Korporativni Web site sadrži informacije i druge sadržaje dizajnirane da pruži odgovore na pitanja kupaca i stakeholders o kompaniji. Iako se Web sites kompanija značajno razlikuju po svojoj namjeni i sadržaju. Clijent server Omogućava prenošenje fajlova od jednog mainframe kompjutera do drugog. najmoćniji i najpopularniji servis je World Wide Web. najčešće označavan kratko kao Web. Za marketare brojni Internetovi servisi nude potencijalne mogućnosti. katalozi biblioteka i elektronski žurnali koje objavljuju stotine koledža i javnih biblioteka. U stvari. postoje dva osnovna tipa Web sites: korporativni Web sites i b) komercijalni Web sites.Telnet Online baze podataka. grafičke slike. Tihi. Korporativni Web site upravlja interaktivnom komunikacijom započetom od strane potrošača i drugih stakeholders. Wide Area Information Server (WAIS) Omogućava korisniku da upotrebljava keywords u određenim bazama podataka i pronađe puni tekst s informacijama. B. mnogi koriste termine Internet i World Wide Web kao sinonime. ali je upravo Web razvijen kao komercijalna komponenta. File transfer protokol (ftp) ili hypertext transfer protocol (http) Sposobnost prenošenja fajlova od jednog mainframe kompjutera do drugog. World Wide Web (WWW) Radi stvari koje radi i “Gopher” i WAIS. 2.Brkić. Gopher Sistem za ponovno pronalaženje ili vraćanje dokumenata koji se koristi kod traganja za informacijama.2. Komercijalni Web site je kreiran od strane kompanije radi komuniciranja sa potrošačima s ciljem njihovog pomjeranja bliže donošenju odluke o kupovini ili nekom drugom željenom kupovnom ponašanju. 11 . da izgradi dobre odnose s kupcima i da stvori pozitivan imidž o kompaniji radije nego da direktno prodaje proizvode ili usluge kompanije. video i hypertext na jednoj stranici.

Oni ne moraju voziti do mjesta prodaje. kupci se ne moraju suočavati sa prodavačima ili se izlagati nagovaranju i raznim emocionalnim pritiscima. tražiti prostor za parking i hodati kroz brojne prodavnice da bi pronašli i ispitali robu koju žele kupiti. te ta saznanja unijeti u svoje baze podataka. poruke mogu biti dizajnirane. prilagođavajući asortiman proizvoda. • Informacije. Kompanije mogu razgovarati sa potrošačima i naučiti mnogo od njih za svoj biznis. brzina dostave i slično. Kao rezultat preciznog ciljanja. Online kupovina je lagana i obavlja se u privatnosti. • Izgrađivanje međusobnih veza (relationship). odnosno disk kompjutera.• Ugodnost i praktičnost. • Interaktivnost i neposrednost. Kompanije mogu brzo (pri)dodati proizvode svojoj ponudi i mjenjati cijene i opise proizvoda. Oni se mogu fokusirati na objektivne kriterije kao što su cijene i način plaćanja. izvedba i raspoloživost. • Brzo prilagođavanje uslovima na tržištu. Prednosti kompaniji marketaru: • Ciljni marketing. tako da utiču na specifične potrebe i želje ciljnog auditorija. cijene i promociju tako da bude u skladu s promjenama situacije na tržištu. Sa online servisima. Kupci mogu pronaći brojne uporedne informacije o kompanijama. kvalitet.Online marketing je koristan instrument za građenje dobrih dugotrajnih odnosa sa kupcima. proizvodima i cijenama a da ne napuštaju svoju kancelariju ili kuću. proizvod ili uslugu koje žele. Online katalog može biti mijenjan konstantno. • Smanjene neugodnosti. Kupci mogu naručivati proizvode 24 sata na dan gdje god da su. 12 . a zatim neposredno naručiti ili downloadirali sebi na ekran. Kupci mogu “razgovarati” sa prodavačevim Web siteom kako bi pronašli tačne informacije. odnosno skrojene. Glavna prednost Weba je sposobnost da cilja veoma specifične grupe pojedinaca sa minimumom rasipanja.

S obzirom na to da kupci kontaktiraju direktno s prodavcima. isporuka i podsticanje trgovine. Web nije dobar marketing kanal za svakoga.• Smanjenje troškova i povećanje efikasnosti. online marketing često rezultira u nižim troškovima i poboljšanoj efikasnosti u funkcijama distribucije i logistike kao što su poslovi procesiranja narudžbe. opremanja i drugo. sofisticiraniji i univerzalno prihvatljiviji načini ispitivanja auditorija i mjerenja efikasnosti još nisu utvrđeni. ali nisko efikasan za jeftine potrošačke proizvode kao što su supe ili slatkiši. Troškovi i ograničen kvalitet produkcije.  Karakteristike auditorija. Internet raste astronomskom brzinom. Mnogi oglašivači vjeruju da je Internet/Web efikasan medij za skuplje stvari. Web-vrijeme. Kako raste broj kućnih PC tako rastu i spoznaja i interes za Internet. Kako se broj oglasa umnožava. Internet/Web oglašavanje ne    13 . tako da je gotovo polovina cjelokupnog Web oglašavanja vezana za “kompjuterski orijentisane” proizvode. Online marketari izbjegavaju potrebu da imaju prodavnicu i s njom povezane troškove iznajmljivanja prostora. Zagušenost. rukovanje zalihama. ovaj će se problem pogoršavati. vjerovatnoća da firmin oglas bude uočen se smanjuje u skladu s tim. S obzirom da sve više i više ljudi ulazi na Web. Glavni prigovor koji se stavlja Webu je vrijeme koje je potrebno za pristup informacijama. Postoje i neki nedostaci povezani sa marketingom na Internetu:  Problemi sa mjerenjem efikasnosti. Mnogi korisnici Interneta su zainteresovani za kompjuterske proizvode i tehnološke proizvode. Zbog toga će se i tržišni potencijal stalno povećavati. • Tržišni potencijal i globalni medij. osiguranja. S obzirom na novitet ovog medija.

tekstualni i u obliku slika.mailing lista. Opisi kompanije i njenih proizvoda. Home pages kompanija mogu da nude korisnicima brojne informacije: 1. tekuće događaje. 2. Ljudi najprije žele informacije i upravo to prodavnica treba da omogući. gdje kupac pronalazi prodavača. grupnim razgovorima i tematskim konferencijama i 4) korištenjem e-mail. 3) učešćem na forumima. Tihi. plaća naručenu robu preko svoje kreditne kartice i prima isporuku proizvoda putem redovne poštanske službe.Brkić. 7. 6. 4. N. Čičić. Kreiranje elektronskih prodavnica Jedna od najvećih prednosti Interneta je to što može da služi kao elektronska prodavnica ili elektronski prodajni centar. M. Prodavnica treba da sadrži što više informacija o proizvodima i uslugama. Mogućnosti za slanje poruka osoblju kompanije. 3. isporučuje narudžbu. One treba da budu raspoređene logičkim redoslijedom tako da matična strana sadrži linkove do stranica koje su posvećene jednom proizvodu ili grupi sličnih proizvoda do kojih možemo doći pritiskom miša na link. 5. str 486. 2 Marketing. Sredstva online marketinga Marketari mogu provoditi online marketing na četiri načina: 1) putem kreiranja elektronskih prodavnica. oglašavanjem na online oglasnim tablama itd. novinskih oglasa i oglasa u časopisima. Informacije o mogućnostima za zaposlenje u kompaniji. Tehničke informacije i brošure o proizvodu.može ponuditi sposobnosti mnogih konkurentskih medija sa stanovišta produkcije. raspoloživost i cijene. 2) online plasiranjem oglasa.2 Kompanije sa home page nastoje da privuku potencijalne kupce na svoje adrese putem email. 14 . Vijesti o kompaniji.3. uključujući izvještaje o finansijskom poslovanju. Kompanijin katalog koji opisuje izgled proizvoda. 2. Mogućnost da se ispostavi narudžba prije napuštanja online mjesta. B. kao i relevantnim temama.

Newsgroup. a može uticati i na prihvatanje proizvoda ili usluga od strane korisnika. sa posljednjim oglasom na vrhu lista. vrijeme.Plasiranje online oglasa Kompanije i pojedinci mogu plasirati oglase na Internetu/Webu na četiri načina: oglasi na prostorima za organizovano oglašavanje. Grafički oglas treba da svojim izgledom privuče kupčevu pažnju i izazove želju za boljim upoznavanjem proizvoda ili usluge koji oglašavamo. vrtlarstvo. Kompanije mogu odlučiti da učestvuju ili da sponzoriraju: 1) Online forume. Dizajn treba da bude kako primamljiv. Pomoću tih podataka kreator liste će napraviti link do glavne stranice kompanije. Njihovo učešće u tim grupama može povećati kompanijsku poznatost i kredibilitet. Grafički oglasi izgledaju kao slika koja nosi promotivnu poruku. Svaka od tih lista je usmjerena na neku temu kao što je marketing. Osobina ovih oglasa je da su klasificirani po kategorijama i da su složeni u skladu sa vremenom kada su stavljeni. PC igrice. “chat room” za trenutnu razmjenu poruka i ponekad direktorij sa klasificiranim oglasima. Newsgroups. Newsgroup su nastale od grupa ljudi koji šalju i 15 . Forumi su debatne grupe locirane na komercijalnim online servisima. BBS i Web Communities Kompanije mogu odlučiti da učestvuju u različitim online grupama koje nisu organizovane samo iz komercijalnih razloga. Newsgroup su Internet verzija foruma. 2) tzv. Oglasi na posebnim prostorima za organizovano oglašavanje su najstarija forma oglašavanja na Internetu. sponzorski oglasi i oglašavanje na listama. Forum može voditi biblioteku. Oglašavanje na listama znači objavljivanje oglasa na jednoj od hiljade lista koje se nalaze na Internetu. e-mail adresu i Web adresu sa kraćim opisom kompanije koji će biti objavljen skupa s linkom. sport itd. koji su usmjereni na specifične grupe ljudi sa posebnim interesima. Potrebno je samo dati ime kompanije. Sponzorski oglasi su najjeftiniji vid oglašavanja na Internetu. grafički oglasi. To je plaćeni prostor na Internetu koji nas identificira kao sponzora nekog događaja na Internetu. 3) Bulletin Boards Systems i 4) Web Communities. tako i jednostavan da bi omogućio brže pojavljivanje na ekranu. Učešće na forumima.

Internet korisnici mogu učestvovati u newsgroup bez formalnog učlanjenja. Ljudi organizovani u newsgroup imaju određenu averziju prema biznisima koji su agresivni u prodaji . Pomoću elektronske pošte kompanija može: 16 . To su mjesta gdje članovi mogu diskutovati online i razmjenjivati pogleda o pitanjima od zajedničkog interesa. entuzijasti i zaljubljenici u igrice. s tim da je elektronska pošta jeftinija i primalac je može imati na svom kompjuteru mnogo brže nego kada bi je slali običnom poštom ili brzom poštom. vode ih specijalisti. Marketari mogu željeti da identifikuju i da se uključe u BBS kako bi uticali na učlanjene korisnike BBS koji odgovaraju njihovom ciljnom tržištu. To su mjesta gdje svako zna svačiju e-mail adresu. Korištenje e-mail E-mail je isto što i obična pošta. Popularnost foruma i newsgroup je rezultirala u pojavi komercijalno sponzoriranih Web sajtova nazvanih Web Communities.zbog toga oni mogu namjerno locirati svoje grupe izvan redovnih komercijalnih prostora.čitaju poruke na određenu specifičnu temu koja je od interesa za njih. dok su neki i besplatni. Newsgroup sadrže velike količine informacija o kupcima i kompanije mogu imati koristi ako se pridruže potencijalnim kupcima kroz učešće u diskusijama. Bulletin Board System (BBS) su specijalizovani online servisi koji su okupljeni oko specifičnih tema ili grupa. BBS je u osnovi kompjuter s priključenim modemom koji omogućava drugim korsnicima pristup njegovim informacijama. Mnogi su BBS-ovi komercijalne prirode.

17 . 2) izgraditi svoj identitet. što 3 Marketing.Brkić. U svakoj formi direktnog marketinga koristi se baza podataka da bi lakše ustanovili s kojim kupcima da kontaktiramo. Ova marketing komunikacijska aktivnost podrazumijeva neposrednu interakciju sa kupcima.1) reklamirati proizvode i usluge. mogu da nas obavijeste o tome. B. 4) primati narudžbe 24 sata na dan i 5) ponuditi postprodajne usluge3 Elektronska pošta je osnovni instrument online marketing komuniciranja. Tihi. Glavni elementi e-mail poruke su naslov. Ono što treba posebno spomenuti kod komuniciranja s potrošačima preko e-mail je baza podataka. Svaki odgovor na promocionu poruku sadrži ime pošiljaoca i njegovu e-mail adresu. pokaže. Svaka poruka usmjerena nekoj grupi ljudi treba sadržavati opciju da ako oni ne žele da više primaju naše poruke. N. str 488. naglasi ili uspostavi dugoročne odnose sa članovima ciljnog auditorija. M. Zbog toga je potrebno posvetiti posebnu pažnju kreiranju poruke za e-mail. Kod e-mail komuniciranja to je još lakše. ZAKLJUČAK Lična prodaja se može definisati kao dvosmjerna. Čičić. sadržaj. potpis i adresa pošiljaoca. face-to-face komunikacija. koja se koristi da informiše. Dovoljno je samo ta dva podatka kopirati u bazu podataka i staviti datum kada smo posljednji put kontaktirali s njima. 3) slati informacije o proizvodima.

c) maloprodaji. N. postoje različiti oblici lične prodaje. Istraživanja provedena krajem 1990. tradicionalni marketing koji se provodi uz korištenje informacijskih tehnologija. prema definiciji. 2006 . Marketing. tj. Online marketing je. Tihi. c) relationship. Prema tome. b) prodaja. Brkić. interaktivnih online kompjuterskih sistema i elektronskog povezivanja kupaca sa prodavcima. Online marketing podrazumijeva primjenu informacijskih tehnologija zbog: a) unapređenja marketing strategije. Analogno tome. Baze podataka direktnog marketinga su liste potrošača sa različitim informacijama. d) profesionalnoj prodaji i e) business-to-business prodaji. LITERATURA Izvori: 18 B. postoje sljedeće grupe funkcija: a) komuniciranje. sakupljene i komponovane sa određenim ciljem i odgovarajućom logikom. Direktni marketing je interaktivni sistem marketinga koji koristi jedan ili više komunikacionih medija sa ciljem da izazove mjerljiv odgovor i/ili transakciju na bilo kojoj lokaciji.nije slučaj sa drugim komunikacijskim aktivnostima. možemo govoriti o: a) veleprodaji.tih godina pokazala su da se sve funkcije prodajnog osoblja mogu svrstati u pet velikih grupa. b) boljeg planiranja i realizacije koncepcije proizvoda. b) misionarskoj prodaji. Zavisno od ciljne grupe. M. c) kreiranja razmjene koja zadovoljava potrebe kupaca. Ekonomski fakultet Sarajevo. d) timovi i e) database marketinga. Neophodni element direktnog marketinga je baza podataka. pa zbog toga database marketing predstavlja značajnu marketing oblast u okviru direktnog marketinga. Čičić.

org www.com 19 .serbianforum.org www.wikipedia.scribd.- www.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful