SEMINARSKI RAD

Definirati postupak dijagnostike stanja tehnikog sistema i prikazati strukturu iste. Navesti osnovne znaajke za primjenu dijagnostike.

KOLEGIJ: Odravanje

PROFESOR: Dr.sc. estan Anton

Student: Matika Zoran

Pula, 2011.

1.Uvod

Tehnika dijagnostika je prevenstveno vezana za pojam odravanja svih tehnikih sistema, kako glavnih tako i prateih industrijskih oblasti u svjtskoj privredi.Odravanje, u industrijskim uvjetima, podrazumeva odravanje kritine opreme za proizvodnju u operativnom stanju ili vraanje iste u operativno stanje. Ipak, tehniku dijagnostiku treba posmatrati na vioj razini te u 21. stoljeu u veoj mjeri biti potrebna odreena strategija upravljanja opremom. Bit e potrebno da rad svakog odjeljenja i pojedinca bude potpuno koordiniran i da podrazumjeva meusobnu podrku kako bi se ostvarila maksimalna pouzdanost i dostigli maksimalni proizvodni kapaciteti kritine opreme tokom cjelog njenog ivotnog ciklusa.

2.Definirati postupak prikazati strukturu iste.

dijagnostike

stanja

tehnikog

sistema

Rje dijagnoza vezuje se za medicinu i oznaava utvrivanje od ega bolesnik boluje. Dolazi od grke rei diagnosis prepoznavanje (zakljuivanje) i (pr)ocjenjivanje. Isto to znai i u tehnici tehnika dijagnostika. Tehnika dijagnostika je aktivnost koja se sprovodi sa ciljem da se indentificira trenutno tehniko

stanje stroja i dobiju podaci za procjenu mogueg tehnikog stanja u budunosti. Utvrivanje stanja stroja je jedan od kljunih problema u procesu njenog odravanja.Potrebno je pratiti promjenu stanja pojedinih parametara sklopova i elemenata koji vremenom dovode do slabljenja, a ako se nita ne poduzima i do kvara, odnosno prekida rada.Takoer je vano da se u sluaju iznenadnog kvara otkrije to je uzrok, u emu je kvar i kako ga treba otkloniti. Pored napretka suvremenih sredstava tehnike dijagnostike uvjek e biti dragocena znanja strunjaka, koji mogu bez posebnih sredstava otkriti u emu je problem (vjetaka inteligencija). Ipak se u ovom sluaju individualne strunjake dijagnostike, postavlja se pitanje vjerodostojnosti postavljene dijagnoze, dijagnoza mora biti postavljena tono, to podrazumijeva najee kombinaciju ocjene strunjaka i primjenu tehnikih sredstava dijagnostike. Sve aktivnosti koje se provode sa ciljem ocjene trenutnog tehnikog stanja sistema (sa rastavljanjem i bez rastavljanja sistema) radi poduzimanja planiranih aktivnosti odravanja ili davanja prognoze tehnikog sistema u budunosti. Tehnika dijagnostika, kao sastavni dio procesa odravanja prema stanju, treba utvrditi tehniko stanje sastavnog dijela sistema sa odreenom tonou u odreenom trenutku vremena nauka koja se bavi prepoznavanjem tehnikog stanja sistema. Dijagnoza je prva faza u svakom postupku odravanja. Dijagnoza se moe utvrditi na dva razliita naina: 3 prvi naina je utvrivanje da je sistem u otkazu i to je u kvaru, to treba popraviti; 4 drugi naina, osim reenog za prethodni naina zahtjeva i utvrivanje uzroka nastanka neispravnosti.

Kad bi hjeli u Uljnik staviti dijagnostiku onda bi bio prvi modul definiranje pamarametara prema iskustvu i prema prethodno skupljanjem informacija. Moram razraditi metode kako bi dijagnosticirali parametre. Korektivno odravanje Preventivno odravanje Odravanje po stanju

7 8

Zatim moramo razmiljati o izboru istrumenata za ispitivanje dijagnostike. Kod ocjenjivanja dijagnostikih parametra moramo imati struno osposobljene djelatnike koji e na tim instrumentima znati raditi znati itati ono to je izmjereno.

Navesti osnovne znaajke za primjenu dijagnostike. Osnovne znaajke za primjenu dijadnostike mogu biti :

9 provjera ispravnosti tehnikog stanja sistema, 10 provjera radne sposobnosti tehnikog sistema, 11 provjera funkcionalnosti, i istraivanje otkaza (mijesto, oblik i uzrok otkaza). Sve kontrole sa dijagnostikog stanja se mogu podijeliti na kontrole u cilju: 12 odravanja radnog stanja, 13 utvrivanja radnog stanja i 14 kontrole stanja. U specifinim sluajevima, dijagnostike kontrole mogu biti: 15 periodina ispitivanja odreenih sistema i 16 spitivanje mikroklime u radnim prostorijama, buke i vibracija i dr. Uzajamno povezani parametri koji odreuju tehniko stanje sistema su pouzdanost i dijagnostika, Na radnu sposobnost jednog tehnikog sistema utiu kako vanjske tako i unutranja greke, odnosno tehniki sistem je u takvom okruenju da njegov ispravan i kvalitetan rad zavisi od

njegovog okruenja. Na taj nain, u toku eksploatacije tehnikog sistema, mogu nastati posljedice (ak i havarije, nepopravljive prirode) zbog ispada sistema iz procesa rada. Postoje tri osnovna izvora posljedica na tehniki sistem: 1. Energija okolne sredine, ukljuujui lude koji rukuju sa strojem i radnike koji ga odravaju, 2. Unutranji izvori energije, povezani sa radnim procesima ali i sa radom pojedinih sastavnih djelova sistema, 3. Potencijalna energija koja je sakupljena u obraivanim materijalima u procesu njihovog korienja (montani naponi unutranje sile, unutranji naponi (sile) u odlivcima, itd. Kao to je poznato, na izmjenu radne sposobnosti jednog tehnikog sistema pri njegovoj eksploataciji, utjeu sledei oblici energije: 1. Mehanika, 2. Toplinska, 3. Kemijska, 4. Elektromagnetna, itd. Svi ovi oblici mogu da izazovu neeljene procese pri tom pogoravajui tehnike karakteristike predmetnih tehnikih sistema. Oni mogu da izazovu: deformacije, habanje, lom, koroziju itd., to dovodi do otkaza sistema.

Procese koji menjaju parametre, u osnovi moemo podeliti na dve grupe: 1. Koji privremeno menjaju parametre sistema ili njegovih sastavnih delova bez progresivnog pogoranja (elastine deformacije, temperaturne deformacije, itd.), 2. Koji trajno menjaju parametre sistema ili njegovih sastavnih djelova, koji vremenom dovode do progresivnog pogoranja (habanje, korozija, zamor, unutranji naponi, itd.). Po brzini proticanja, procesi koji menjaju radnu sposobnost sistema mogu se podeliti: 1. Brzo prolazee (usled vibracija, promene sile trenja, kolebanja radnih optereenja itd.), 2. Srednje prolazee (usljed izmene temperature, habanja i dr.), 3. Sporo prolazee (usljed preraspodele unutranjih napona sila, zaprljanja djelova, trenja, korozije i dr.).