You are on page 1of 8

SEMINARSKI RAD

Definirati postupak dijagnostike stanja tehničkog sistema i prikazati strukturu iste. Navesti osnovne značajke za primjenu dijagnostike.

KOLEGIJ: Održavanje

PROFESOR: Dr.sc. Šestan Anton

Student: Matika Zoran

Uvod Tehnička dijagnostika je prevenstveno vezana za pojam održavanja svih tehničkih sistema. Ipak. podrazumeva održavanje kritične opreme za proizvodnju u operativnom stanju ili vraćanje iste u operativno stanje. 2011. .Pula. kako glavnih tako i pratećih industrijskih oblasti u svjtskoj privredi. Bit će potrebno da rad svakog odjeljenja i pojedinca bude potpuno koordiniran i da podrazumjeva međusobnu podršku kako bi se ostvarila maksimalna pouzdanost i dostigli maksimalni proizvodni kapaciteti kritične opreme tokom cjelog njenog životnog ciklusa. tehničku dijagnostiku treba posmatrati na višoj razini te ću 21. u industrijskim uvjetima.Održavanje. 1. stoljeću u većoj mjeri biti potrebna određena strategija upravljanja opremom.

2. Isto to znači i u tehnici – tehnička dijagnostika. Dolazi od grčke reči diagnosis – prepoznavanje (zaključivanje) i (pr)ocjenjivanje. dijagnostike stanja tehničkog sistema i Rječ dijagnoza vezuje se za medicinu i označava utvrđivanje od čega bolesnik boluje. Tehnička dijagnostika je aktivnost koja se sprovodi sa ciljem da se indentificira trenutno tehničko .Definirati postupak prikazati strukturu iste.

Sve aktivnosti koje se provode sa ciljem ocjene trenutnog tehničkog stanja sistema (sa rastavljanjem i bez rastavljanja sistema) radi poduzimanja planiranih aktivnosti održavanja ili davanja prognoze tehničkog sistema u budućnosti. osim rečenog za prethodni načina zahtjeva i utvrđivanje uzroka nastanka neispravnosti.stanje stroja i dobiju podaci za procjenu mogućeg tehničkog stanja u budućnosti. koji mogu bez posebnih sredstava otkriti u čemu je problem (vještačka inteligencija). dijagnoza mora biti postavljena točno. . Tehnička dijagnostika. odnosno prekida rada. Dijagnoza se može utvrditi na dva različita načina: 3 prvi načina je utvrđivanje da je sistem u otkazu i što je u kvaru.Potrebno je pratiti promjenu stanja pojedinih parametara sklopova i elemenata koji vremenom dovode do slabljenja. što treba popraviti. Utvrđivanje stanja stroja je jedan od ključnih problema u procesu njenog održavanja. što podrazumijeva najčešće kombinaciju ocjene stručnjaka i primjenu tehničkih sredstava dijagnostike. a ako se ništa ne poduzima i do kvara. Dijagnoza je prva faza u svakom postupku održavanja. postavlja se pitanje vjerodostojnosti postavljene dijagnoze. u čemu je kvar i kako ga treba otkloniti. kao sastavni dio procesa održavanja prema stanju.Također je važno da se u slučaju iznenadnog kvara otkrije što je uzrok. Pored napretka suvremenih sredstava tehničke dijagnostike uvjek će biti dragocena znanja stručnjaka. 4 drugi načina. Ipak se u ovom slučaju individualne stručnjačke dijagnostike. treba utvrditi tehničko stanje sastavnog dijela sistema sa određenom točnošću u određenom trenutku vremena –nauka koja se bavi prepoznavanjem tehničkog stanja sistema.

5 Kad bi hjeli u Uljnik staviti dijagnostiku onda bi bio prvi modul definiranje pamarametara prema iskustvu i prema prethodno skupljanjem informacija. Korektivno održavanje Preventivno održavanje Održavanje po stanju 6 7 8 Zatim moramo razmišljati o izboru istrumenata za ispitivanje dijagnostike. . Moram razraditi metode kako bi dijagnosticirali parametre. Kod ocjenjivanja dijagnostičkih parametra moramo imati stručno osposobljene djelatnike koji će na tim instrumentima znati raditi znati čitati ono što je izmjereno.

odnosno tehnički sistem je u takvom okruženju da njegov ispravan i kvalitetan rad zavisi od . buke i vibracija i dr. Osnovne značajke za primjenu dijadnostike mogu biti : 9 provjera ispravnosti tehničkog stanja sistema. Uzajamno povezani parametri koji određuju tehničko stanje sistema su pouzdanost i dijagnostika. 11 provjera funkcionalnosti. dijagnostičke kontrole mogu biti: 15 periodična ispitivanja određenih sistema i 16 spitivanje mikroklime u radnim prostorijama. 13 utvrđivanja radnog stanja i 14 kontrole stanja.Navesti osnovne značajke za primjenu dijagnostike. i istraživanje otkaza (mijesto. 10 provjera radne sposobnosti tehničkog sistema. Sve kontrole sa dijagnostičkog stanja se mogu podijeliti na kontrole u cilju: 12 održavanja radnog stanja. oblik i uzrok otkaza). U specifičnim slučajevima. Na radnu sposobnost jednog tehničkog sistema utiču kako vanjske tako i unutrašnja greške.

na izmjenu radne sposobnosti jednog tehničkog sistema pri njegovoj eksploataciji. Toplinska. uključujući lude koji rukuju sa strojem i radnike koji ga održavaju. Energija okolne sredine. što dovodi do otkaza sistema. povezani sa radnim procesima ali i sa radom pojedinih sastavnih djelova sistema. Elektromagnetna. lom. Svi ovi oblici mogu da izazovu neželjene procese pri tom pogoršavajući tehničke karakteristike predmetnih tehničkih sistema. Oni mogu da izazovu: deformacije. Postoje tri osnovna izvora posljedica na tehnički sistem: 1. Kao što je poznato. 3. itd.. Kemijska.njegovog okruženja. Mehanička. koroziju itd. nepopravljive prirode) zbog ispada sistema iz procesa rada. habanje. 3. itd. 4. u toku eksploatacije tehničkog sistema. unutrašnji naponi (sile) u odlivcima. Na taj način. mogu nastati posljedice (čak i havarije. Unutrašnji izvori energije. Potencijalna energija koja je sakupljena u obrađivanim materijalima u procesu njihovog korišćenja (montažni naponi – unutrašnje sile. 2. utječu sledeći oblici energije: 1. 2. .

).).). kolebanja radnih opterećenja itd. Srednje prolazeće (usljed izmene temperature. korozija. Koji privremeno menjaju parametre sistema ili njegovih sastavnih delova bez progresivnog pogoršanja (elastične deformacije.). .Procese koji menjaju parametre. itd. Brzo prolazeće (usled vibracija. habanja i dr. Po brzini proticanja. unutrašnji naponi. 3. 2. Koji trajno menjaju parametre sistema ili njegovih sastavnih djelova. itd.). korozije i dr. zaprljanja djelova. procesi koji menjaju radnu sposobnost sistema mogu se podeliti: 1. trenja. Sporo prolazeće (usljed preraspodele unutrašnjih napona – sila. temperaturne deformacije. u osnovi možemo podeliti na dve grupe: 1. promene sile trenja. zamor. koji vremenom dovode do progresivnog pogoršanja (habanje. 2.