UNIVERZITET U SARAJEVU FILOZOFSKI FAKULTET KATEDRA ZA ARHEOLOGIJU

SEMINARSKI RAD TEMA:

ŠLJEMOVI TIPA BALDENHEIM S POSEBNIM OSVRTOM NA PANONIJU I DALMACIJU

Mentor: Doc. dr. sc. Krešimir Filipec

Student: Tarik Silajdžić

Januar, 2012. UVODNA RAZMATRANJA – HISTORIJAT ISTRAŽIVANJA I OPĆE KARAKTERISTIKE ŠLJEMOVA TIPA NARONA-BALDENHEIM
Šljemovi tipa Narona-Baldenheim su vrlo značajna skupina šljemova, poznati u arheološkoj literaturi uglavnom njemačkog govornog područja i kao šljemovi tipa Baldenheim, nazvani tako po primjerku (otkrivenom 1902. godine) iz jednog alemanskog groblja s nalazišta Baldenheim (kod Strasbourga) u alzaškom Porajnju. Međutim, upozoreno je na ovu jednostranu formulaciju naziva i upotrebu znanstveno opravdanijeg naziva Narona-Baldenheim za tu skupinu šljemova.1 Dalmatinsko nalazište Narona (Vid kod Metkovića) značajno je jer su ondje, u kasnoantičkim ruševinama, otkrivena pojedinačno, 1901. i 1902. godine, dva šljema, a od njih svaki za sebe predstavlja jednu od dviju dosad poznatih osnovnih tipoloških varijanti ove skupine šljemova, tj. jedan na 4 provjesla (nađen 1901. godine), te drugi na 6 provjesla (nađen 1902. godine). Pojedinači grobni nalaz šljema na 6 provjesla iz alemanskog groblja 6. stoljeća s nalazišta Baldenheim, u alzaskom Porajnju, radionički je vrlo blizak onom naronskom na 6 provjesla, s kojim je istovremeno otkriven.2 Kako su, osim navedena dva šljema na bakrena provjesla, nađeni u Naroni još drugačiji željezni šljemovi, i to ukupno čak tri primjerka3 izbjegnut je naziv tip Narona i predložen je adekvatniji naziv: tip NaronaBaldenheim. Arheološka literatura njemačkog govornog područja bazira se uglavnom na baldenheimski nalaz šljema, smatrajući za tu osebujnu skupinu šljemova nalazište Baldenheim kao eponimni lokalitet. Odgovarajuća dva naronska nalaza šljema, signifikantna upravo za navedenu skupinu, objavljeni su prvi put opširno na njemačkom jeziku već 1903. godine, tj. nekoliko godina prije prve objave baldenheimskog (1906. i 1907. godine), ali se tu okolnost u kasnijoj literaturi nije uzelo u obzir. Gotovo sva inozemna opsežna literatura, koja je obrađivala skupinu tih šljemova, uprkos mnogim važnim saznanjima, zadovoljila se time da naronske šljemove navede po potrebi pored ostalih, zanemarujući značaj naronskih šljemova, bitan za istraživanja.

1 2

Z. Vinski, Starohrvatska prosvjeta, serija III, sv. 12, 1982. Prije baldenheimskog nalaza šljema otkriven je već 1901. godine šljem (na 6 provjesla) u alemanskom groblju Gültlingen (jugozapadna Njemačka), datiranom na početak 6. stoljeća 3 To su istočnorimski (ranobizantski) željezni šljemovi iz 5. stoljeća

2

„Konstrukcijska shema šljemova ovoga tipa sastoji se od 4 ili 6 masivnih, ponajviše bakrenih, gotovo uvijek pozlaćenih provjesla, dolje proširenih poput obrnutog slova „T”4, gore spojenih zakovicama s tjemenom kružnom pločicom većinom od bakra (na njoj je izbočina ili slična gljivici ili s rupom za perjanicu); plohe su, tj. segmenti među provjeslima, željezne ploče, bilo vidne, bilo ponegdje platirane srebrom ili pak prekrivene limom od bakra,odnosno bronce s pozlatom ili bez nje; čeoni obruč od željeza obložen je pozlaćenim bakrenim ili brončanim tiještenim limom, sprijeda se katkad naziru izrezi za oči i trokutasta ispupčina, za željezni nosobran. Svi su dijelovi šljema vezani među sobom uočljivim polukuglasto naglašenim zakovicama; na čeoni obruč postrance su pričvršćene dvije zaobljene obrazne ploče od željeza, pokrivene naslagom pozlaćenog bakra ili bronce, nadalje je straga željezni karičasti vratobran; na donjem rubu čeonog obruča i na rubovima obraznih ploča izbušene su u nizovima brojne rupice za prišivanje kožne postave i za vješanje karičica vratobrana.”5 Ovo je prikaz osnovnih konstrukcijskih elemenata šljema, iako su oni, kako je pokazala arheološka praksa, čak pri optimalnim okolnostima nalaza sačuvani barem s neznatnim oštećenjima. Najčešće su nađeni s većim oštećenjima, posebno željeznih dijelova koji su najviše izloženi koroziji. Također, često se nalaze u krnjem stanju, kao fragmentirani nalazi. Analize su pokazale da se za konstrukciju ovih šljemova, pored bakra, koristila i bronca (ustvari bakar sa primjesom kositra). Na taj način je izrađen šljem (na 4 provjesla) otkriven 1939. godine u libijskom nalazištu Leptis Magna. Neophodno je spomenuti da su svi šljemovi tipa Narona-Baldenheim međusobno blisko povezani s obzirom na stilsko obilježje njihove raskošne dekoracije. Treba se razlikovati zlatarska tehnika ukrašavanja na provjeslima od one na čeonim obručima. Provjesla nisu u cjelosti ukrašena, zapažaju se i neukrašeni dijelovi. Na gotovo svim pozlaćenim provjeslima uočljiva je upotreba zlatarske tehnike tačkastog i kružnog punciranja, najčešće trokutasto komponiranih motiva zubaca i krljušti. Ponegdje se na provjeslima mogu razabrati puncirane ikonografske kompozicije s figuralnim prikazima kršćanskog kulta (križ, kalež, liturgijsko posuđe), amblemi poput drva života i viseće krune, ponegdje prikazi životinja, uz ostale je vidna ptica grabljivica i riba (u toj
4

Takva provjesla, koja se dolje međusobno dodiruju, imaju, uz konstrukcijsku funkciju, donekle i dekorativan biljeg, za razliku od provjesla željeznih šljemova. 5 Z. Vinski, Dodatna zapažanja o šljemovima tipa Narona-Baldenheim, str. 78-79., 1984.

3

kombinaciji vjerovatno simbol euharistije) itd. Samo na segmentnim željeznim pločama, obloženim na pojedinim šljemovima bakrenim ili iznimno brončanim limom, vidljiva je puncirana dekoracija, negdje sa ikonografskim prizorima , kao npr. na šljemu s nalazišta Montepagano (na 6 provjesla)6 , do jadranske obale u središnjoj Italiji. Pomoću zlatarske tehnike tiještenja matricom ukrašavana je limena obloga na svim nekad pozlaćenim čeonim obručima šljemova; u pljosnatom reljefu izvedeni su kasnoantičko-kršćanski ornamenti, često koptskog ili ranobizantskog, odnosno i ravenatskog karaktera. Ističu se prikazi vitica i grozdova vinove loze, golubovi u nizu itd. Javljaju se i rombični medaljoni s variranim motivima, npr. na čeonom obruču šljema na 6 provjesla iz Narone, s kojim se potpuno podudaraju oni na čeonom obruču šljema na 6 provjesla iz Baldenheima. Od svih ostalih primjeraka odudara dekoracija na čeonom obruču šljema (na 6 provjesla) s nalazišta Chalon-sur-Saone (Burgundija u istočnoj Francuskoj). Sadrži prikaz više gusto nanizanih, zbrkanih i nedovoljno jasnih lovačkih scena.7 Radioničkim središtem šljemova tipa Narona-Baldenheim smatra se prvenstveno gornjoitalsko-jadranski krug sjeverne Italije, i to prije svega kasnoantička metropola Ravena u vrijeme ostrogotske vlasti, gdje su djelovali romanski majstori-specijalisti, tj. osobito vrsni kovači oružari i zlatari, premda se može pretpostaviti njihovo djelovanje i drugdje, npr. u dalmatinskom glavnom gradu Saloni čija je luka tada bila transjadranskim putem nesumnjivo u tijesnim vezama sa Ravenom. Neki austrijski stručnjaci insistiraju na tvrdnji da su šljemovi ove skupine proizvedeni samo u ostrogotsko vrijeme vladanja Teodoriha Velikog u Italiji (493-526), odakle ih je taj moćan vladar darivao – u sklopu njegovih brojnih diplomatskih akcija – germanskom vladajućem sloju na području sjeverno od Alpa, uključivši iznimno i vladara Vandala u tripolitanskoj sjevernoj Africi. Dakle, iz gornjoitalsko-ravenatske, odnosno jadranske regije – uključivši eventualno i Salonu – gdje su ti romanski majstori, s obzirom na značajke umjetničkog dekora svojstvenog ravenatskim sarkofazima, mogli djelovati, dospjeli su šljemovi tipa Narona-Baldenheim, manje zamjenom dobara ili trgovinom, a više kao darovi ili plijen, u upotrebu germanskog vladajućeg sloja, ne toliko kao modni rekviziti, koliko kao simboli digniteta. Takvo gledište je dijelom moguće, ali je vremenski preusko određeno i nije dovoljno objašnjeno
66

7

Montepagano (u literaturi se može naći i pogrešni naziv Giulianova) u provinciji Teramo, šljem otkriven već 1896. godine Šljem nađen u rijeci Saône 1903. godine

4

za sve dosad evidentirane brojne nalaze šljemova te kategorije raskošnog odbrambenog oružja. Sigurno ih se proizvodilo u dužem vremenskom periodu, tj. ne samo za vrijeme vladavine Teodoriha Velikog, zapravo najmanje od vladavine cara Anastazija I (491-518) do u vrijeme carevanja Justinijana I (527-565) i možda Justina II (565-578), odnosno od kasnog 5. stoljeća kroz veći dio 6. stoljeća. Područje rasprostiranja šljemova tipa Narona/Baldenheim je poprilično široko. U Evropi nalazišta šljemova na 4 provjesla smještena su prosječno južnije od onih na 6 provjesla. Riječ je o skupini najbolje sačuvanih primjeraka šljemova epohe seobe naroda; po stilu njihove dekoracije obilježeni su ti šljemovi nesumnjivo sredozemnim ukrasnim elementima, tj. radionički su takvi šljemovi proizvedeni u ranobizantskoj sferi Sredozemlja. Nađeni su više puta u germanskim plemićkim i kneževskim grobovima od oko 500. do poslije 600. godine, bilo pojedinačno bilo unutar groblja na redove tijekom 6. stoljeća. Prvo kod Gotima susjednih Gepida u srednjem Podunavlju: grob Batajnicaokolica i groblje Szentes-Berekhat; zatim sjeverno od Alpa kod Alemana: groblja Gültlingen, Gammertingen, Baldenheim; kod Franaka: grob Planig, groblje KrefeldGelepp, grob Morken; kod Tirinžana: groblje Stösenn; u jednom slučaju (na sjeverozapadno-panonskom rubu) iznimno u panonskih Langobarda: groblje Steinbrunn. S obzirom na značajke grobnog inventara tih grobalja, odnosno pojedinačnih grobova, kao i na tipološke osebujnosti ostalih priloga u grobu sa šljemom, približno je moguće odrediti se nešto tačnije vrijeme pokopa nosioca šljema u dotičnom grobu. Najstariji su oni iz Planiga i Gültlingena, tj. datira ih se oko 500. godine ili početak 6. stoljeća., dok oni s nalazišta Krefeld-Gelepp, Stösenn, Steinbrunn, pripadaju prvoj polovici 6. stoljeća, grobove Szentes-Berekhat datira se oko sredine 6. stoljeća, neznatno mlađi je grob iz okolice Batajnice, grob Baldenheim pripisuje se kasnijem 6. stoljeću, a najkasniji su grobovi Morken i Gammertingen, datirani oko ili nakon 600. godine ili na početak 7. stoljeća. U tri slučaja postoje apsolutnohronološki pokazatelji u franačkim kneževskim odnosno plemićkim grobovima Porajnja, jer su popraćeni ranobizantskim solidusima: Planig, Leo I (457-474); Krefeld-Gelepp, grob 1782, Anastazije I (491-518); Morken, Tiberije II Konstantin (578-582). Sva tri solidusa su imala funkciju obolusa, nađenih in situ u ustima mrtvaca.

5

Na naseobinskom području Burgunda evedentiralo se nekoliko primjera šljemova tipa Narona-Baldenheim, nađenih pojedinačno u rijeci, močvari i jezeru, s nalazišta: Chalon-sur-Saône, St. Bernard-sur-Saône kod Treveauxa, Vezeronce8 i Ženevsko jezero pri ušću rijeke Rhône. Ponegdje su takvi šljemovi dospjeli izvan antičko-provincijalnog tla u Barbaricum, kao npr. dva znatno oštećena primjerka u ostavi s nalazišta Dolnie Semerovce u Slovačkoj i jedan fragmentirani nalaz daleko na sjeveru na baltičkom otoku Gotland, nalazište Tuna (kultno mjesto). Na jugu Evrope, odnosno na području Sredozemlja, nema šljemova tipa NaronaBaldenheim sačuvanih u grobovima. Treba imati na umu već prije spomenutu činjenicu da Goti, a naročito Ostrogoti, nisu imali običaj stavljati oružje, pa prema tome i šljemove u svoje, i inače (za arheologiju), gotovo neprepoznatljive muške grobove. Bizant je a priori bio protivan obrednom običaju bilo kakvih grobnih priloga. Šljemovi tipa o kojem je ovdje riječ, pojavljuju se na južnoevropskim nalazištima pretežno u antičkim urbanim naseljima na Balkanskom i naravno Apeninskom poluotoku, ponajviše na jadranskom Sredozemlju, a u pojedinom slučaju čak na sredozemnoj afričkoj obali. Signifikantna je činjenica da je na južnoevropsko-sredozemnom arealu – uključivši i balkansko zaleđe i sjevernoafriču obalu evidentirano 7 nalazišta s ukupno 8 primjeraka, i to njih na 5 na 4 provjesla, a njih 2 na 6 provjesla, uz još 1 obraznu ploču od uništenog šljema. Taj brojčani odnos 5:2 indikativan je, jer je na Sredozemlju sačuvan znatan broj primjeraka na 4 provjesla, koji na evropskom kontinentu dosežu na sjever, preko Srijema, do današnje Slovačke i Švicarske, za razliku od desetak šljemova na 6 provjesla u Njemačkoj i Francuskoj. Razmatranjem smještaja nalazišta šljemova tipa Narona-Baldenheim raštrkanih širom Evrope, od Sredozemlja na jugu do Baltika na sjeveru, te Potisja na istoku i dolina rijeka Saône i gornje Rhône na zapadu, zapaža se činjenica da su nešto malobrojniji primjerci na 4 provjesla smješteni prosječno južnije od nešto mnogobrojnijih primjeraka na 6 provjesla. Pri ne baš rijetkom pojavljivanju takvih šljemova na kontinentalnim nalazištima evropskog područja, dosta udaljenim od Sredozemlja, ne mogu se isključiti uticaji razmjene dobara, odnosno trgovine, premda dolazi u većoj mjeri u obzir ili darivanje ili plijen. Ne smije se smetnuti s uma da ti šljemovi nisu bili modni rekviziti, kakvi se šire trgovinom, već su oni bili simbol moći ili digniteta za vladajući sloj. Ukupno u 10
8

Šljem vjerovatno potiče s tamošnjeg mjesta bitke 534. godine između Burgunda i nadmoćnih Franaka, tj. u Vezeronce na rijeci Rhoni. Po tome podatku naravno, šljem bio bio stariji od samog datuma bitke.

6

slučajeva sačuvali su se kao prilozi u germanskim plemićkim i kneževskim grobovima (bilo pojedinačnim, bilo unutar groblja na redove) širom Evrope. Najjužniji među njima je takav grob ratnika-konjanika gepidske pripadnosti s panonskog nalazišta iz okolice mjesta Batajnica u istočnom Srijemu9. Za razliku od drugih germanskih naroda, Ostrogoti nisu prilagali oružje u svoje muške grobove, a osim toga taj običaj nije svojstven stanovnicima ranobizantsko-romanskog svijeta Sredozemlja. U procesu kartiranja nalazišta šljemova tipa Baldenheim dolazilo je do izvjesnih neslaganja. Npr. u inozemnoj literaturi često se navodilo postojanje 3 šljema na gepidskom grobnom nalazištu Szentes-Berekhat (Potisje), što nije tačno, jer su to ustvari fragmenti, zapravo jedna obrazna ploča i dva fragmenta provjesla od jednog šljema (otkrivenog 1901. godine). Z. Vinski ukazuje na ovu grešku i u popisu iz 1982. godine on umjesto 27 broji 26 primjeraka, s posebnim osvrtom na šljem sa 4 provjesla s antičkog i ranobizatskog naselja Heraclea-e Lyncestis (kod grada Bitole u južnoj Makedoniji), otkriven 1966. godine. Međutim, niti ovaj statistički zbir nije potpun jer je izostavljen jedan fragment šljema iz podunavske Bugarske koji je promaknuo ujedno i inozemnoj literaturi i predstavlja najistočniji nalaz ove skupine u Evropi.10 1983. godine došlo se do saznanja o još jednom neobjavljenom fragmentu šljema iz južne Srbije, koji je do tada bio također potpuno nepoznat.11

Šljemovi iz Narone (Vid kod Metkovića) i Salone (Solin kod Splita)

9

Šljem na 4 provjesla, tačan datum pronalaska nije utvrđen, prije početka II svjetskog rata Poljska arheološka ekspedicija 1971. godine vršila je iskopavanja u sjevernoj Bugarskoj, tačnije u gradu Svištovu (antičko urbano naselje Novae) i otkrivena je pojedinačna oštećena obrazna ploča, objavljena kao dio uništenog šljema. 11 Na arheološkom nalazištu Caričin grad (ranobizantsko utvrđeno urbano naselje Prima Iustiniana) prilikom arheoloških iskopavanja 1978. godine otkriven pojedinačan nalaz (tačan datum nalaza je 28.08.1978.), fragment provjesla od pozlaćenog bakra s vidnim rupicama za zakovice i ostacima ožegline i sa ukrasom trokutastih motiva s punciranim ornamentom krljušti, tj. radi se o sastavnom dijelu konstrukcije neočuvanog šljema. Nalaz je uočio i dijagnosticirao prof. dr. J. Werner prilikom pregledanja fundusa u depozitariju Arheološkog instituta u Beogradu 1981. godine
10

7

Vrlo značajni nalazi šljemova tipa Narona-Baldenheim12 su i dva nalaza šljema iz antičkog grada Narone, pronađeni 1901. i 1902. godine prilikom iskopavanja crkve, u groblju
koje je okružuje.13 Svaki od njih za sebe predstavlja jednu od dviju dosad poznatih osnovnih

tipoloških varijanti ove skupine šljemova, tj. jedan na 4 provjesla (nađen 1901. godine), te drugi na 6 provjesla (nađen 1902. godine). Bili su uklopljeni jedan u drugi, što se tek naknadno
dalo ustanoviti.14 Dvodijelne su konstrukcije, a oba dijela svakog od njih spojena su tjemenom širokom trakom i visokim čeonim obručem sa zakovicama. Njima su donekle slična dva željezna neukrašena šljema, svaki sa po dvije unakrsno smještene šire trake među kojima su segmenti. Na provjeslima jednog od šljemova (onog na 6 provjesla) uočljivi su prikazi znamenja kršćanskog kulta. Dok čeoni obruč šljema na 4 provjesla prikazuje u nizu vinovu lozu s lišćem i grozdovima koje zobaju ptice, čeoni obruč onog na 6 provjesla prikazuje drugu ukrasnu kompoziciju, tj. niz izmjenično kružnih i rombičnih polja, poput medaljona, s variranim motivima. Treba dodati da je dekor čeonog obruča na tom šljemu identičan s onim na čeonom obruču stilski i radionički bliskog šljema iz groba u Baldenheimu, tj. tiješteni su po svoj prilici jednakom matricom. Nekada su ti šljemovi bili također kožom obloženi s vanjske strane, a potječu iz franačkih grobova , datiranih poslije 500. godine, i to s nalazišta Mainz-Bretzenheim na Rajni i Trivieres u Belgiji.15 Željezni šljemovi iz antičke Narone, kao i oni, prethodno spomenuti šljemovi iz franačkih grobova na evropskom zapadu, nastali su tokom 5. stoljeća i njihova pojava nije zamisliva bez izrazite antičko-barbarizirane tradicije. Naronski šljemovi mogu biti ostavština Ostrogota iz ranog 6 stoljeća, tj. do početka velikog rata Justinijana I protiv ostrogotske Italije (535. godine). Nije isključena pretpostavka da su ti šljemovi dospjeli ondje nešto kasnije od 535. godine, tj. u slučaju da ih opredijelimo ranobizantskoj pripadnosti i s obzirom na njihove korisnike. Vrlo je indikativna pojava šljema na 4 provjesla unutar grada Salone, 16 kojem doduše nedostaje čeoni obruč. Na svim provjeslima tog šljema zapaža se punciran motiv grabljivice i ribe, kao na dva provjesla šljema iz okolice Batajnice, a ta podudarnost u smislu istog simbola euharistije
12

na provjeslima indicira izvjesnu radioničku srodnost ovih ikonografski bliskih

Arheološki termin „šljem tipa Baldenheim“ ušao je u upotrebu poslije 1907. godine, nakon objave publikacije R. Henninga. 13 Na iskopavanjima iz 1901. godine pronađen je jedan šljem sa provjeslima, jedan željezni šljem, tri vrha željeznih kopalja, jedan zahrđali komad OGNJILA i rimska fibula iz II stoljeća. 1902. godine iskopavan je i drugi šljem sa provjeslima sa još dvije jabučne ploče (F. Radić, Starohrvatska prosvjeta, 1904., str. 37) 14 U početku se znalo samo za jedan takav šljem iz Vida, međutim prilikom njegovog ponovnog čišćenja i konzerviranja uspjelo se izvaditi iz njega unutrašnji nabijeni drugi analogni primjerak, za prvu objavu oba šljema. 15 Trivieres je nalazište velikog merovinškog groblja na redove, u njemu plemićki grob ratnika sa šljemom pokopanog početkom ili možda u prvoj polovici 6. stoljeća. 16 Šljem je restaurisan u laboratorijskoj radionici Arheološkog muzeja u Zagrebu

8

šljemova na 4 provjesla. Može se postaviti pitanje nije li šljem, nađen u Srijemu, dospio možda onamo iz Salone, gdje su eventualno boravili majstori-specijalisti za izradu takvih šljemova? Već prilikom prve objave šljema iz Salone upozorilo se na to da je nađen inter muros, približno u sredini istočnog dijela grada in situ u maloj ostavi, popraćen s nekoliko primjeraka novca Justinijana I kao i kopčom za pojas. Navedenu srebrnu kopču i pripadajući srebrni jezičac (s monogramom LICINIUS) determinira se kao nesumnjivo, ranobizantske proizvode tzv. mediteranske forme. Taj rijedak i kvalitetan nalat datira se oko ili nakon 600. godine, dakle poslije justinijanskog novca i šljema, zgotovljenog možda tek za justinijanskog a ne za ostrogotskog vremena vlasti u Saloni. Šljem je mogao biti poslije, u 6. stoljeću u upotrebi, pohranjen je kao dragocjena imovina u smislu blaga u toj ostavi, s obzirom na pripadajuću kopču s jezičcem, u zemlju nakon 600. godine ili u ranom 7. stoljeću; terminus post quem non je 614. godina ( u ranije vrijeme vladanja Heraklija I), tj. datum razaranja Salone u smislu kasnoantičke urbane cjeline,17 odnosno razaranja prouzrokovanog provalama Avara i Slavena. Donekle istovremeno sa šljemom u Saloni dospjeli su također spominjani šljemovi u alamanskom groblju Gammertingen18 i u franačkom pojedinačnom grobu Morken. Među najznačajnija nalazišta ovog tipa šljema, a koje ulazi u okvir područja kojim se ovdje bavimo, jeste i grob ratnika konjanika s panonskog nalazišta u okolici Batajnice u Srijemu. Šljem je na 4 provjesla i datira se u vrijeme katastrofe gepidskog vladara Kunimunda 567. godine. Šljem je dospio u gepidski posjed najvjerovatnije iz antičkog grada Sirmija (današnja Sremska Mitrovica), koji je do 535. godine bio pod ostrogotskom vlaššću. Taj grob sa šljemom, iz jugoistočnog Srijema, je najjužniji takav grobni nalaz u Evropi. Ostala 4 primjerka potiču iz antičkih urbanih naselja - Narona, Salona i Heraclea Lyncestis (međutim, njome se u ovom tekstu nećemo baviti budući da ne ulazi u uži prostor Panonije i Dalmacije).

ZAKLJUČNA RAZMATRANJA
U svjetlu podataka koji su iznešeni na prethodnim stranicama može se zaključiti da šljemovi tipa Narona-Baldenheim predstavljau specifično ukrašene proizvode ranobizantsko-romanskih radionica. S obzirom na njihovu ornamentiku i dekor može se
17

Iznesena je pretpostavka o nešto kasnijem datumu pada Salone, također za vrijeme vladavine cara Heralija I, i to na osnovu ostave brončanog novca od Justinijana I do Heraklija I (godina kovanja najkasnijeg novca je 621/2. ili 625/6.) 18 Treba spomenuti da se u groblju Gammertingen javljaju patvorine ranobizantskih triensa 6. stoljeća, i to: jedan primjerak, bliže neodrediv, kao obolus u grobu djevojčice, zatim tri primjerka, prema Mauriciju Tiberiju (582-602), s ušicama, tj. nošena kao privjesci u ženskom grobu; taj novac je element za datiranje

9

zaključiti da su se izrađivali najvjerovatnije u ravenatsko-jadranskom krugu za vrijeme postojanja italsko-ostrogotske države, ali i nakon njezine propasti. Odatle su oni preneseni u vlasništvo germanskog vladajućeg sloja širom Evrope i to u smislu moći ili digniteta. Dokazani su češće kao prilozi u zatvorenim grobnim cjelinama germanskih plemićkih ili kneževskih grobova, datiranih nesumnjivo tokom 6. stoljeća, u Porajnju čak i apsolutnohronološkim pokazateljima, što pouzdano potvrđuje vrijeme upotrebe šljemova tipa Narona-Baldenheim. Uz nekoliko slučajnih nalaza u rijekama, jezeru i močvarama, brojnije su evidentirani baš u kasnoantičkim naseljima u jadranskoj regiji Sredozemlja. Relativno su brojni u odnosu na doista rijetko sačuvane željezne šljemove na provjesla. Treba imati na umu činjenicu da je bakrena konstrukcija znatno otpornija na djelovanje većeg ili manjeg postotka vlage u zemlji od željezne konstrukcije, neposredno izložene procesu korozije.

POPIS ŠLJEMOVA TIPA NARONA/BALDENHEIM19
svrstanih prema nalazištima (navodi se: nalazište, okolnost nalaza, šljem, mjesto čuvanja) 1. Narona (Vid kod Metkovića); antičko naselje, šljem na 4 provjesla, Beč
19

Pri popisu nalazišta držao sam se popisa Z. Vinskog iz 1984. godine

10

2. Narona (Vid kod Metkovića); šljem na 6 provjesla, Beč 3. Salona (Solin kod Splita); antičko naselje, ostava, šljem na 4 provjesla, Split 4. Batajnica – okolica; grob, šljem na 4 provjesla, Zagreb 5. Heraclea Lyncestis (Bitola); antičko naselje, šljem na 4 provjesla, Bitola 6. Prima Iustiniana (Caričin grad); Ranobizantsko naselje, fragment provjesla šljema, Beograd BUGARSKA 7. Novae (Svištov); antičko naselje, fragment, tj. obrazna ploča šljema, Sofija LIBIJA 8. Leptis Magna (Lebda); antičko naselje, šljem na 4 provjesla, Sabratha ITALIJA 9. Torricela Peligna; antičko naselje ili ostava (?), šljem na 4 provjesla, Ancona 10. Montepagano; ostava, šljem na 6 provjesla, Berlin 11. Frasassi; spilja, pooprište bitke, fragment, tj. obrazna ploča šljema, Fabriano

FRANCUSKA 12. Baldenheim; grob, šljem na 6 provjesla, Strasbourg 13. Chalon – sur – Saone; 11

nađen u rijeci, šljem na 6 provjesla, Berlin 14. St. Bernard – sur – Saone; nađen u rijeci, šljem na 6 provjesla, New York 15. Vezeronce; nađen u močvari, šljem na 6 provjesla, Grenoble ŠVICARSKA 16. Ženevsko jezero; pri ušću rijeke Rhone u jezero, nađen u jezeru ili rijeci, šljem na 4 provjesla, Zürich NJEMAČKA 17. Gammertingen; grob, šljem na 6 provjesla, Sigmaringen 18. Gültlingen; grob, šljem na 6 provjesla, Stuttgart 19. Planig; grob, šljem na 6 provjesla, Mainz 20. Krefeld – Gellep; grob, šljem na 6 provjesla, Krefeld 21. Morken; grob, šljem na 6 provjesla, Bonn 22. Stössen; grob, šljem na 6 provjesla, Halle/Salle SLOVAČKA 23. Dolnie Semerovce; ostava, šljem na 4 provjesla, Bratislava 24. Dolnie Semerovce; šljem na 4 provjesla, Bratislava AUSTRIJA 12

25. Steinbrunn; grob, šljem na 6 provjesla, Beč MAĐARSKA 26. Szentes – Berekhat; grob, obrazna ploča i fragmenti provjesla šljema vjerovatno na 6 provjesla, Szentes ŠVEDSKA 27. Tuna (baltički otok Gotland) kultno mjesto, fragmenti provjesla šljema vjerovatno na 6 provjesla OSTALA NEPOZNATA NALAZIŠTA 28. Nepoznato nalazište, možda u Francuskoj ili u Njemačkoj, okolnost nalaza nepoznata, šljem na 4 provjesla 29. Nepoznato nalazište u srednjem Podunavlju, navodno otkriven pri jaružanju rijeke Dunav, možda između Bratislave i Budimpešte, šljem vrlo oštećen, na 6 provjesla, Budimpešta

13

Šljem iz Narone prije i poslije restauracije

14

Primjerak drugog šljema iz Narone

Konstrukcijska shema šljema na provjesla

15

lj m

Š e

iz Baldenheima

Šljem iz Salone

16

Szentes-Berekhat Batajnica

Detalj kacige iz Batajnice 17

Planig Stossen

Kacige iz Krefeld-Geleppa (1) i Morkena (2) 18

t i b u n

S e n r n

Gammertingen

Gültlingen

Vézeronce Chalon

19

St. Bernard Ženevsko jezero

Dolnie Semerovce

20

Ermitaž (St Petersburg)

Toricella Peligna

Lepti s Magna Montepagano

SADRŽAJ
Uvodna razmatranja – Historijat istraživanja i opće karakteristike šljemova tipa Narona – Baldenheim........................................................................................................2 Šljemovi iz Narone (Vid kod Metkovića) i Salone (Solin kod Splita).............................7 Zaključna razmatranja.....................................................................................................10 Popis šljemova tipa Narona – Baldenheim.................................................................... 11 Tabela......................................................................................................... .....................14 Sadržaj....................................................................................................... ......................22

21

Master your semester with Scribd & The New York Times

Special offer for students: Only $4.99/month.

Master your semester with Scribd & The New York Times

Cancel anytime.