RAZVOJ DJETETA

OPSTE TELESNE KARAKTERISTIKE U RANOM POSTNATALNOM

PERIODU I NJIHOV RAZVOJ
Period prve godine zivota predstavlja period najintezivnijeg rasta kod djece,I vazi da dete nikad vise toliko ne poraste.Sto se tice novorodjenceta ono se od starije djece I odraslih razlikuje kako po tjelesnim karakteristikama,tako I po drugim osobenostima ukljucujuci umni razvoj. Medjutim novorodjence manifestuje sve karakteristike bioloskih organizama,a jedna od njih(I najvaznija) je homeostaza,pomocu koje organizam odrzava ravnotezu bioloskih funkcija I prilagodjavanje na uslove sredine.Homeostaza zavisi od funkcija neuroendokrinog sistema I kao stalnost organskih funkcija povecava se godinama. VISINA,TEZINA I SKELET DO PRVE GODINE ZIVOTA Satrost 2 mjeseca 4 mjesca 6 mjeseci 8 mjseci 10 mjeseci 12 mjeseci Tezina 3.5kg 4kg 5kg 6kg 7kg 9-10kg visina 52cm 55cm 58cm 62cm 65cm 70cm

Skelet djece u ranom postnatalnom periodu se razlikuje veoma od skeleta odraslog covjeka. Glava ,mozak I lobanja:Obim glave na rodjenju iznosi 30-35cm,a do kraja prve godine se povecava do 40cm.Na rodjenju kosti lobanje nisu srasle I stvaraju tkz.fontanele koje omogucavaju rast I u duzinu I u sirinu.Fontanele prekriva opna koja se nalazi na temenu na kojoj se nalazi mekana kosa. Izmedju lica I lobanje je zastupljena nesrazmjera ,a vrat se jedva primecuje.Kosti su savitljive I hrskavicave,ruke I noge su kratke,trup je malen,a trbuh srazmerno veci nego kod odraslog covjeka zbog prisutnih masnih naslaga. Zapremina lobanje na rodjenju iznosi 350cm3,a do prve godine vezano sa razvojem mozga,povecanjem broja mozdanih celija,razvicem nervnih puteva I vezivnog tkiva dostize do otprilike 750cm3 -odnosno 750gr tezine mozga.

Misici su slabo razvijeni,maleni I nezni(razvijeniji na rukama),I dete prvo ovlada velikim pa onda malim misicima,sto se ogleda u tome sto najprije ovlada velikim I naglim pokretima.U pocetku je inervacija misica slabo razvijena tako da se desava da dijete jako zategne misice da bi podiglo neki lagan predmet I obrnuto,da se malo napne kako bi dohvatilo neki tezak predmet pri cemu mu on ispadne iz ruke.Dete u pocetku zbog nedovoljno razvijenih psihomotornih sposobnosti zavede velicina predmeta,I ono ocekuje da je mali predmet lak I obrnuto. Koza ruzicasto crvena,na ramenima,usima I ledjima pokrivena neznim dlakama tkz.lanugo. Zubi pocinju da se razvijaju uglavnom u petom mjesecu I to su prvi nestalni zubi-mlecni zubi.Rastenje zuba stvara osecaj bola I nelagodnosti,izaziva gubitak apetita I razdrazljivost kod djece.Najpre se razvijaju sekutici I to,izmedju 6 I 8og mjeseca najpre donji pa gornji sekutici.Izmedju 8 I 12og mjeseca se razvijaju svi sekutici tako da dijete pri kraju prve godine ima najcesce 6 zuba.Pojava zuba ujedno izaziva I potrebu za grizenjem I zvakanjem. Devojcice za razliku od decaka dobijaju prve zube nesto ranije. Kicmeni stub u pocetku ima izgled slova C jer beba lezi,a kad pocne da hoda I sedi kicmeni stub dobija svoj normalni izgled.Prilikom pokusaja hodanja I sedenja kod djeteta se zamaraju misici sto moze da dovede do deformacije kicmenog stuba ukoliko se dijete preforsira. Karlica je u ranom postnatalnom periodu manja nego kod odraslog covjeka I lezi vise vodoravno,I kod devojcica ima srazmerno siri otvor. Grudni kos tek oko godine dana postaje veci od obima glave. Extremiteti su znatno kraci nego kod odraslog coveka.Kako dijete raste noge mu se ispravljaju,a kad dete pocne da hoda stopala koja su do tada bila okrenuta prema unutra okrecu sa na dole,a noge postaju snaznije.Dete ne smije pretjerivati u puzenju,hodanju I stajanju da se ne bi javile razlicite deformacije nogu. ZIVOTNI PROCESI Prvi plac-plac rodjenja je znak jednog zdravog I normalnog djeteta. Disanje kod novorodjenceta je ubrzano u odnosu na kasniji period,narocito u odnosu na odraslog covjeka.Ono udahne u pocetku cak do 50 puta u

minuti,sto se vec posle cetiri nedelje disanje postaje dublje I pravilnije I broj udisaja u minuti se smanjuje do 20 puta.

Sto se tice temperature u pocetku novorodjeno dijete nije bas u stanju da se prilagodi velikim promenama temperature I brzo mu postaje hladno.Uzrok tome je I relativno spora cirkulacija pa je zbog toga I koza crvena,ruke I noge plavkastae I hladne.Znojne zlezde u pocetku omogucavaju zadrzavanje toplote I telesnih tecnosti.Nakon cetvrte nedelje temperature tijela postaje ravnomernija,sto kako dijete biva starije se sve vise usavrsva,a oglada se u tome da dijete sve manje kise I drhti. Sastav krvi kod novorodjenog djteta razlikuje se u donosu na odrasle,po manjem broju krvnih celija, vise leukocita. Srce je srazmerne velicine,u poredjenju sa tijelom vece nego ikadak kasnije,a jetra srazmerno dva puta veca nego kod odraslog covjeka I do kraja prve godine I ona ce udvostruciti svoju tezinu. Srce zbog veoma brzog metabolizama kuca cak 150 puta u minuti,sto se zadrzava do prve godine zivota kao I posle narednih nekoliko godina. VARENJE I ISHRANA U prvoj godini zivota kao I citavoog zivota ishrana je veoma bitan I neophodan factor za pravilan rast I razvoj.Medutim najveci broj istrazivanja pokazuju da je narocito vazna pravilna ishrana u periodu prve godine zivota,I da ta jedna godina pravilne ishrane vredi koliko 10 takvih godina nakon 40te godine zivota. Sto se tice digestivnog sistema u tom periodu da zeludac ima izgled cijevi I poprecan polozaj I malog kapaciteta.U ustima lucenje pljuvacke poraste tek nakon treceg mjeseca I ona olaksava probavu.Njeno lucenje dodatno se povecava u period nicanja zuba.Dete osjeca glad pocev od prvog mjeseca,otprilike 3h nakon obroka upravo zbog malog kapaciteta zeluca. U prvoj godini zivota najuspesniju hranu predstavlja majcino mleko,a nacin hranjenja dojenje. Veoma bitno je da majka doji dijete onda kada je ono gladno. Majcino mleko predstavlja zdravu,toplu, sterilnu hranu koja sadrzi pravilan procenat masti, belancevina, secera,vitamina I materija koje jacaju imunitet.Dakle majcino mlako ima vecu hranljivu vrednost od vjestacke hrane.

ako ga nesto uplasi ili mu dosadjuje ili ako se promijeni temperature.Odvikavanje deteta od prirodne majcine hrane pocinje najcesce sa pojavom prvih zuba I zavrsava se negde oko devetog meseca. SPAVANJE Spavanje je veoma bitan proces u ranom postnatalnom periodu za normalan I pravilan razvoj djeteta.Trzanje I drhtanje djeteta u toku san je vezano sa razvojem njegovog nervnog sistema I zivcanih puteva.Broj obroka od 7 do 9og mjeseca iznosi 4 puta na dan.pouzdanje I toplinu. Novorodjeno dijete se pomokri I do trideset puta na dan.Odmah nakon rodjenja. Sposobnost da dijete bude budno razvija se krajem prvog mjeseca. U snu se opravlja od zamora I gubitka snage.a kako je .Sto se tice broja obroka u 2 I 3em mjesecu dijete jede priblizno na svakih 4h odnosno 5-6 puta dnevno.Kako je dijete starije to se smanjuje I vrijeme koje provodi spavajuci.tacnije predstavlja tamelje I prve izvore socijalnosti.dete upoznaje majcino lice stice poverenje. Starost djeteta 2-3 mjesec 7-9 mjesec 12 mjesec Broj obroka 5-6 4 3 Kako sva djeca ne jedu podjednako.glad vec se uspostavljava veza izmedju majke I deteta.a isprazni do cetiri puta.U pocetku je dijete uglavnom budno za vrijeme hranjenja .kroz defekaciju I uriniranje. Bubrezi sto se tice ranog postnatalnog perioda pred kraj prve godine povecavaju svoju tezinu I usavrsavaju podesavanje gubitka vode I soli.Beba je budna onda kada je gladna.tako da najvise vremena u pocetku svog zivota provede spavajuci cak I po 20 casova na dan.niti su sva gladna u isto vrijeme tako u hranjenju odojceta treba biti mudar I uspostaviti odredjen I relativno stalan red u skladu sa potrebama deteta I njegovom zreloscu.a krajem prve godine tokom cijelog dana 3 glavna obroka.koje je za njega predstavljalo napor novorodjence zaspi.Dojenjem se ne zadovoljavaju samo organske potrebe tj. IZLUCIVANJE Kako se rodjenjem promijeni nacin ishrane to se pored procesa varenja desavaju izmene u procesu izlucivanja.U prvim danima san I budno stanje se ne razlikuju dovoljno I san se prekida na veoam kratko vrijeme.

puze.krvotok….odbacivanjem nepotrebnih pokreta I smanjenjem utrosnje misicne energije.Zatim se javlja teznja za postizanjem sve vece ekonomicnosti u radu misica.cime dobijaju u kvalitetu I oblikuju se njihovi nastavci.Potrebno je da nervne celije dodoatno sazrevaju I razvijaju se. Za vrijeme sna kod djeteta bilo u periodu novorodjenceta ili odojceta karkteristican je odredjen polozaj ruku I nogi koje su najprije savijene.odojce ce prestati da place ukoliko namirise neki prijatan miris . NERVNI SISTEM U pogledu razvoja kod novorodjenog djeteta najvise zaostaje NS.za rad srca.centri za podesavanje disanja. vijugama I broju celija isti kao kod odraslog covjeka.odnosno vremenom dolazi do izrazaja teznja da upotrebu velikih misica zameni sa upotrebom manjih.kicmena mozdina spremna za funkcionisanje.Npr. Ovaj sistem biva razvijeniji vec pocevsi od cetvrte nedelje zivota.sto utice I na budjenje njegovog dusevnog razvoja.ali ne moze jos uvijek da provodi impulse ka velikom mozgu.kao npr. Mala djeca se uglavnom bude burno I uz plac.U cilju razvoja pokretljivosti dete treba najpre da ovlada svojim misicima I stekne kontrolu nad njima.ali ipak nedovoljno formiran I razvijen za obavljanje svih aktivnosti.dok oko godine dana bude se tako sto dozivaju majku ili neku drugu blisku osobu.a zatim opruzene I najvise spavaju na desnu stranu.Pre spavanja I pre hranjenja postoje periodi igranja I sve duze je vrijeme budnosti. Supkortikalni centri zreli su vec na rodjenju.Medjutim moramo uzeti u obzir da veliki mozak kod novorodjenog djeteta je po obliku. RAZVOJ RAZLICITIH OBLIKA POKRETLJIVOSTI Do prve godine zivota dete nauci da sedi.napreduje process mijelizacije.cesto cak I da hoda I trci.I njegov razvoj nastavlja se dalje kroz u postnatalnom periodu.Dakle NS odojceta se sastoji od nezrelih celija I razvije se veoma brzo u toku prvih tri do cetiri godine zivota.starije vremenski razmaci izmedju sna I obroka postaju veci. Uslovni reflexi Prvi reflexi koji se javljaju u prvoj godini zivota su reflexi na osnovu hranjenja.stoji.

experimentisanje I manipulisanje sa njima.Kasnije osamostaljenjem palca od ostalih prstiju.sto se postize oko 8-9og mjeseca I pri tome dete vode oci.Za hvatanje prdmeta u pravom smislu rijeci neophodna je saradnja ociju I ruke sto je u pocetku veoma tesko.Sto je dijete starije do izrazaja vise dolaze upravljeni odbrambeni pokreti. POLOZAJ I KRETANJE TELA Prvih tri mjeseca celokupno kretanje djeteta zasniva se na protezanju I ritanju nogama.npr. POKRETI RUKU U prvoj godini zivota kod djeteta se javljaju u vezi sa pokretima ruku sledece vjestine: hvatanje. POKRETI GLAVE Vec posle treceg meseca dijete ima sposobnost da zivahno okrece svoju glavicu istice sve vecu kontrolu nad njenim pokretanjem. Sto se tice odbrambenih sposobnosti kod novorodjenog djeteta one su uglavnom nespecificne.dok se krajem prve godine kod deteta javljaju specificno ljudski reflexi tj.I tek pred kraj prve godine postaje svesno toga da u svakoj ruci moze imati po jedan predmet.Vec od cetvrog mjeseca dijete se .U periodu do 9og meseca dijete predmete hvata samo jednom rukom.ako slucajno povuce kanap I oglasi se zvono ono ce to ponavljati vise puta.nesvesno postojanja druge mogucnosti.koji potsjeca na dojenje.dete se uci nadevati imena pojedinim stvarima.sto pocinje u period 3 I 4og mjeseca.mahanju I mlataranju nogama.sto predstavlja neki rani stepen brojanja.Takodje u periodu ranog postnatalnog razvoja kod djeteta se moze oblikovati I reflex straha.ispustanje predmeta.Vec u 3cem mjesecu kod djeteta se razvijaju uslovni reflexi na sve analizatore.opozicija palca.Vec dijete staro 3 mjeseca usmjerice se na uklanjanje prepreke. Pred kraj prve godine dete najvise voli da se igra sa vecim brojem manjih predmeta uzima ih I ispusta.U pocetku dete predmete hvata nespretno citaviim dlanom.Pocev od 4-6og mjeseca dijete nauci I da uspravno drzi glavu I ta sposobnost postepeno raste.jer ako dete prekrijemo pelenom ono ce reagovati placem.Za dete je karakteristicno da kako je starije da sve vise ponavlja ona dela koja u njemu izazivaju prijatna osjecanja.a uspostavlja se izmedju 8 I 9og mjeseca do pred kraj prve godine pokreti postaju spretniji I to je tkz.sto je poslo za rukom americkom psihologu Watson-u koji je nadrazio dete elektro-sokom uz jak zvuk od cega se dete uplasilo.

cak deset I vise minuta bez velikog zamaranja.Nakon ovoga izmedju 7 I 9og mjeseca dijete pocinje da puze. Kada dijete uspravnim hodanjem podigne tijelo poboljsava mu se krvotok. Za hodanje je osnovna aktivnost I razvijenost kostanog I misicnog sistema. Medjutim vec u drugom mjesecu dijete moze da se bez po muke okrene sa boka na ledja.dok to samostalno pocinje raditi tek izmedju 6 I 9og mjeseca.Uz pomoc dete moze da sedi vec u 4 I 5om mjesecu. Glavna razdoblja koja prdhode kretanju su: .I predje kroz vise stepena hodanja.ramenima I kukovima.Od 9og mjeseca dijete pocinje da se “vuce”.sto se javlja u 6 I 7om mjesecu. RAZVOJ HODANJA Da bi prohodalo dijete mora da ovlada centom tezista svoga tijela.I podlakticama vuce tijelo naprijed.dok u sestom mjesecu ukoliko ga postavimo na stomak snazno ce se oduprijeti na ruke I podici na gore.glavu I ramena drzi uspravno. Puzenje je prvi izraz nagona za kretanjem.Jedan od karakteristicnih oblika detetovog kretanja jeste pomeranje u sedecem polozaju.U sedmom mjesecu dijete moze da napravi pun obrtaj sluzeci se glavom. Stajanje prethodi uspravnom hodanju.Ako pokusa da se ustane ili pomeri u pocetku pada.rukama.kao I nervno misicnog mehanizma.Dete jednu nogu gurne u stranu.u cetvrtom sa ledja na bok.drugu podvije I na nju se oslanja. Djetetu je potrebno samopouzdanje I vjera u sebe.koristeci se nogama moze pomeriti nekoliko centimetara.a podrucje njegove aktivnosti prosiruje.a normalno sva djeca stoje u dvanaestom mjesecu.tako sto mu je trup izdignut I paralelan sa patosom. SEDENJE Da bi dijete moglo da sjedi potrebno je da mu ojacaju misici.a moguce je izmedju 8 I 9og mjeseca.Lezeci potrbuske oslanja se na laktove.dakle cjelokupno tjelesno uskladjenje. Potrebna je uskladjenost I zrelost vidnih I slusnih funkcija kao I telesne ravnoteze.nogama.oslonjen na pesnice I kolena.

I deca u prvoj godini zivota rado nose predmete koji im mirisu u ustima ne pod nosom.ustaje.petroleja.sto se zakljucuje iz toga sto saldak rastvor kod njega izaziva reakciju sisanja I oblizivanja. SAZNAJNI RAZVOJ Dete u prvoj godini zivota uglavnom nauci aktivno upotrebljavati svoja cula.mirisa.sposobnost opazanja… CULO UKUSA Dijete vec u drugom mesecu u vezi sa povecanjem broja kvrzica na jeziku razlikuje mleko koje je narocito zasladjeno.Dakle analizator za ukus razvijen je vec na samom rodjenju. kao npr.Nije medjutim jasno da li novorodjeno dijete razlikuje sva cetiri osnovna kvaliteta ukusa. sluha. sedi.a na koje pozitivno reaguje.sto dovodi do promena I u telesnom polozaju uspravlja se.narocito u drugoj polovini godine. vida.hvata.• • • • • Tupkanje(kada neko dijete pridrzava ispod pazuha.Dijete osvaja spoljni svijet:sto god da dohvati ono opipava. Novorodjeno dijete najprihvatljivije reaguje na slatko.hoda…Kod deteta se u toku prve godine razvijaju culo ukusa . vuce.nakon izvesnog vremena bira I omiljena jela tako sto jedna prihvata dr.ono se dize na noge.poigrava se lupkajuci nogama I cini brze korake) Sedenje sa naslonom I bez naslona Stajanje sa pridrzavanjem I bez pridrzavanja Hodanje uz pridrzavanje sa obe ruke Samostalno hodanje Do prve godine zivota djeca uglavno savladaju hodanje uz pridrzavanje sa obe ruke ili uz neke predmete.Culo mirisa je dobro razvijeno vec nekoliko casova nakon rodjenja I moze se zapaziti reakcija djeteta na jake mirise odredjenija nego na blage.odbija.sirceta I .miris amonijaka.uzima u ruke. Ova osjetljivost se moze provjeriti kod djeteta takosto mu se na jezik stavljaju tecnosti osnovnih kvaliteta ukusa I posmatra koje dijete odbija. CULO MIRISA Culo mirisa povezano je sa culom ukusa.reagovati na nadrazaje.

Dijete na ljudski glas reaguje tek u periodu nakon pete do sedme nedjelje zivota.povecanje broja cepica.dok od 6og mjeseca moze da prati predmete koji se brzo kercu.U periodu izmedju 2 I 4og mjeseca dijete pocinje da reaguje na razlicite zvukove. Kod detetovog gledanja prednost ima ono sto se krece.lupajuci zveckom I sl.U drugom tromesecju dijete osim sto se okrece prema izvoru zvuka.Reakcija novorodjenceta ispoljava se kroz odbijanje u jakim misicnim pokretima I promenama u disanju. CULO SLUHA Slusni osjecaji spadaju u najslabije razvijene osjecaje kod novorodjene djece I mnoga od njih su gotovo gluva nekoliko casova ili dana nakon rodjenja usled prisustva plodove vodice u srednjem uhu.ljudske glasove I narocito na razlicitu intonaciju glasa narocito majcinog. sto ukoliko traje duze vremena treba prijaviti ljekaru. .strah.a ljutit uznemirava I zalosti.Njegovom uzivanju u slusanju glasova. Djeca do godine mogu privremeno da izgube kontrolu nad ocima I pocinju da gledaju razroko.dete pocinje aktivno da slusa onda kada ocima trazi izvor zvuka I glasa I okrece glavu u tom pravcu.zmirkanje I plac.tj.nezan ton ga stisava. zvukova I melodija iz okoline ubrzo se pridruzuje I uzivanju u glasovima zvukovima koje dijete samo proizvodi npr.Jako bitno je to sto se u toku prve godine razvija usmerenost prema istoj tacki. Ovi pokreti u pocetku predstavljaju veliki napor I zbog toga dijete nije u stanju da predmete hotimice I nepomicno posmatra I potrebno mu je vremena da bi dostiglo taj stepen vise nedelja nakon rodjenja. akomodacija .izaziva ubrzano disanje. konvergancija I mogucnost prilagodjavanja ocnog sociva na daljinu posmatranog predmeta tj.ono se I raduje slusanju.sto je blizi stepan nepomicnog gledanja. bez cega je nemoguce vidjeti stvari I pojave.sl. CULO VIDA Kod novorodjenceta mreznjaca jos uvijek nije dobro razvijena iako su svi sastavni dijelovi oka ospsobljeni za vid. U prvoj godini je karakteristtican snazan razvoj mreznjace.Sto se tice sluha u prvoj godini zivota.U drugoj polovini godine dijete pocne javljti se na svoje ime I pocinje po glasu da prepoznaje ljude.Vec treceg dana nakon rodjenja javlja se kod djece reflex mreznjace-odnosno reakcije na svjetlost.cak pevanje I muzika blagotvorno utice na njega I ono ubrzo pokazuje da uziva u tome. U drugom mjesecu dijete ima sposobnost da prati predmet koji se pred njim pomerea vodoravno I horizontalno.

Na osnovu toga se opazaji sve vise odvajajju I diferenciraju I saznajni proces postaje sve specificniji kako po kvalitetu tako I po kvantitetu.mirise.igracke koje su pred njima.plava. Npr. tezinom. Dijete najprije nauci da dozovljva svijet oko sebe I usmerava paznju na predmete na osnovu svojih interesa I potreba. Kroz opazanje dijete se nauci interpretirati stvari koje cuje.vidi.stavlja u usta.jer ga oni najvise pobudjuju na aktivnost.stvara se novi odnos prema okolini I siri se svet odojceta od bliznjeg prostora ka daljem. opipava ono je ustvari istrazuje svakim culom.ukoliko dijete uzme zvecku I mase njome. Dete narocito dobro posmatra one predmete koji su mu potrebni. Medjutim dijete u pocetku ne moze da shvati .ugrozenost.svoje sopstvene prste I pocinju da razlikuju predmete I osobe.a drugi put u potpunosti ne interesuju. napreduje u njihovom posmatranju I nauci da ih razlikuje. velicinom.Iz toga zakljucujemo da u svakom opazanju od strane deteta ucetvuje njegov individualni zivot.Kad uz neki predmet dozivljava odredjeno culno iskustvo nanovo .zelena… SPOSOBNOST OPAZANJA Ova sposobnost se kod djeteta bitno razlikuje u odnosu na odraslog covjeka.Interesantno je da isti predmeti u razlicitim polozajima mogu kod djeteta da izazovu razlicite utiske I razlicito ragovanje tako sto ga jednom privlace.kusa.Opazanje nastaje kao rezultat saradjivanja cula i procesa u CNS-u I na oblikuje se upravo na racun te saradnje pri cemu se nadrazaji ujedinjuju u vece celine.predmete I pojave dijete ustvari dozivljava ustvari kao neposredno zadovoljstvo ili pomanjkanje . shvata koliko mu znaci I za sta sluzi. Uglavnom su omiljene boje crvena. Sa druge strane veoma bitna u procesu oblikovanja opazaja je konkretna aktivnost.Dozivljaje.zuta.a ne kao objektivne.mirise.potiskuje. Usled toga svijet pocinje da mu se javlja kroz jednu prizmu veza kojima je pocetak njegova licnost.Sto se tice vec pomenute konvergencije I akomodacije kod djece postize uglavnom oko treceg mjeseca I upravo tad djeca pocinju da obracaju paznju na lica I ruke oko sebe. U 5-6om mjesecu dijete pocinje I da razlikuje boje I pokazuje veliko interesovanje za njih.ponovna iskustva dijete povezuje sa tim predmetom.Time sto dete iz lezeceg polozaja sve vise prelazi u uspravan .Dete se upoznaje sa njenim oblikom.prati je ocima.ali isto tako da sposobnost opazaja ne zavisi samo od djetetovog anatomsko fizioloskog sazrijevanja nego u mnogome zavisi od toga sta dijete moze da nauci od okoline.

Sto se tice opazanja prostora u prvom tromjesecju shvatanja prostora su uglavnom vezana za dodir usnama I nije sposobno da opaza udaljene predmete.Zatim se kao predhodni oblik pamcenja javljaju I tkz.Razvojni put u detetovom opazanju vodi od nerasclanjenih I snazno osjecajnih utisaka ka rasclanjenim I osecajno manje vise neutralnim opazajima.do prve godine zivota ne mozemo govoriti o pravom pamcenju (ponavljanju).Tek u drugom tromesecju se djetetu otvaraju I daleki predmeti.hotimicne paznje javlja se pred kraj prve godine zivota kada dete ovlada svojim culima I telom u priblizno velikoj meri.izuzetak cine svetiljka I mjesec.zato u pocetku ne mozemo govoriti o pravom pamcenju nego o njegovim pocetnim oblicima. Stoga zakljucujemo da je prvobitno djetetovo opazanje tkz.I osnov za nju u tom periodu nalazi se u orjentacionom reflexu tj.neki nepoznati glas.Paznja se kod djeteta razvija vec 2 I 3em mjesecu zivota bar sto se tice vidnog I slusnog podrucja.vec ih posmatra u cjelini. Jedan od tih pocetnih oblika pamcenja je ocekivanje deteta da odredjeni utisak prati odredjeno postupanje.Medjutim pamcenje se veoma sporo izdvaja od opazanja.uporedo sa razvojem CNSa.predmete kroz njihove pojedine oosbine.Istrajnost paznje je uglavnom mala.Sto se obima paznje tice cesto je duze vremena usmerena iskljucivo na jedan predmet.fiziognomicno ili likovno opazanje. Za prvih sest meseci dijete usmerava paznju pretezno na nadrazaje poznate od rodjenja koji imaju bioloski znacaj dakle na bioloske poterbe.prvobitne slike .udaljenost.Tek krajem prve godine dijete poznaje polozaj.okretanju u pravcu glasova I drugih zvucnih nadrazaja.sto zakljucujemo na osnovu toga da ce se dijete probuditi ukoliko cuje npr.Isto tako ukoliko se majka presvuce dijete je nece odjednom prepoznati.sve do pred kraj prve godine zivota kada dijete pocinje da se bavi sa dva predmeta od jednom.Tako u pocetku tj. PAZNJA Paznja se u prvoj godini javlja u razlicitim prilikama I polozajima. PAMCENJE Poceci djetetovog pamcenja se beleze vec u trecem mesecu zivota. oblik I velicinu predmeta. Pocetak tkz.na osnovu mehanizma uslovnih reflexa. I upravo zbog toga bocicu za mlijeko zamijeno nekom za igranje.I tek kasnije skrece na bioloski nevazne nadrazaje.dete uglavnom poseze za njima I uci da prosudjuje udaljenost.

kada se primecuje razlicita reakcija deteta na ono sto mu je poznato u odnosu na ono sto mu je strano. .Dakle misljenje se javlja u sredistu detetove aktivnosti I okviru na temelju detetovog opazanja. tako tako se I detetovo misljenje sve vise kristalizuje.Kroz pomenute radnje dijete se uzdize do prvih inteligentnih.kada dijete u petom mjesecu prepoznaje svoju majku kada je vidi I to izrazava osmehom.Tek na kraju prve god.ali ne moze sebi jos uvijek da je predstavi.Dakle misljenje I misaono procesi kod djeteta su vezni za njegove prakticne aktivnosti. Od sestog mjeseca dijete prepoznaje pozanate osobe.kada se njegov dusevni svet prosiruje I ono pocinje sposobno da cuva utiske koje je dozivelo I kad nadrazaji prestanu. tada se kod njega pocinje razvijeti misao o prostornim.tako da dete kome je ispala lopta pored kreveta.zbavice se necim drugim ali ako ga kasnije upitamo za loptu pokazace pod krevet. Kada dete u drugom tromesecju posegne za predmetima koji su van njegovog domasaja.sjecanja.razumnih radnji u kojima razlikuje sredstvo I svrhu.a osjecaji jako promjenljivi.Otprilike u periodu oko treceg mjeseca dijete uznemireno trazi slike koje su mu nestale ispred ociju. MISLJENJE Prvi misaoni akti djeteta su hotimicne radnje koje odgovaraju odredjenom zadatku I odnose se na neke predmete.imitira pokrete odraslih I pravi se da kao nesto “radi”.Pred kraj prve godine dakle javlja se I prvo sjecanje.igracku.Dete dakle otkriva da se odredjenim sredstvom moze postici odredjena svrha. dijete prepoznaje svoje roditelje I nakon duzeg odsustva.u prvom redu za igru.Sledece sto prethodi pamcenju je utisak poznatog.pice. U svim tim pocetcima pamcenja dijete je jos uvijek nestalno. Korak dalje u razvoju pamcenja je prepoznavanje.Kako detetove radnje I opazaji postaju sve smisljeniji.tako da dijete oko 10og mjeseca u igri hrani svoju lutkicu. Kada se dete od osam meseci vrati svojim starim igrackama obradovace im se kao da ih prvi put vidi. Po nekim istrazivanjima predstavljanje kod djece postaje moguce tek pred kraj prve godine zivota.njegovi interesi jako razliciti. ne vezano samo za vidno vec I za slusno podrucje.vremenskim I uzrocnim odnosima. Ako osmomesecno dijete ispusti kocku naci ce se pred zadatkom da je ponovo dobije.U tom periodu se javljaju I prve fantazije.druge predmete I prostor.

Gukanje pocinje sa samoglasnicima.U ovom periodu dete uci da ovlada govornim aparatom I razumeva govor svoje okoline.n+a… Fonetika gukanja postaje bogatija I razlicitija od cetvrtog.petog.Poslednji oblik ili gukanje je najvazniji I predstavlja osnovu za detetov stvarni govor.I brbljanje I caskanje.Period prve godine zivota je uglavnom predgovorni period ili pripremno doba I obuhvata 3 oblika:drecanje.i…Pocetkom treceg mjeseca dijete pocinje intezivnije caskanje kao proces u kome sjedinjuje glasove u slogove.Tek pocetkom druge polovine godine caskanje postaje ritmicno I dete pocinje da izgovara slogove ma-ma.I upravljeno je prema odredjenom cilju u okviru igre I postupanju sa predmetima. U misaonom razvoju deteta je znacajna je uloga odraslih. Dete pocinje .sto se desava najcesce u drugom mjesecu zivota.Pocetno misljenje kod djeteta ima situacioni karakter.Dete imitira ritmiku I intonaciju majcinig glasa.da-da…Dete sa zadovoljstvom koristi svoje glasovne mogucnosti I pocev od cetvrtog mjeseca moze se zabaviti caskanjem I igranjem sa rukama cak I vise od petnaest minuta.najcesci su a. O gukanju govorimo kada dijete pocne da izgovara pojedine glasove koji medju sobom jos uvijek nijesu dovoljno odvojeni I prelivaju se jedan u drugi.Ti slogovi po pravilu pocinju suglasnikom ali se retko njime zavrsavaju m+j.jer su aktivnost I govor odredjeni nivoi na kojima se razvija detetovo msljenje I medjusobom se preplicu I uticu jedno na drugo.pokrete.ono postepeno postaje sposobno za to.e.Dete u pocetku u potpunosti ne razume okolinu.Dijete u pocetku pocinje da proizvodi glasove bez ikakvog povoda najcesce kao izraz telesnog zadovoljstva.sto je proizvod njegovog sazrevanja I ucenja.ali je istovremeno zbrakana I neorganizovana. GOVOR Razvoj govora ne moze se odvojiti od razvoja misljenja jer su jedno sa drugim tijesno povezani I uticu jedno na drugo.Ono imitira sebe I odrasle.sto je pocetni stepen medjuljudskog opstenja.sestog mjeseca.U tome se nalaze poceci djetetovih pronalazaka.a kasnije I mimiku.Pre nego sto dete ovlada govorom mora ga prvobitno razumeti. Jedan od momenata u predgovornom periodu je imitiranje glasova odraslih.ispunjavanju potreba I sl…Igra predstavlja posebnu priliku za razvoj detetovog misljenja I u njoj se dijete misaono slobodno izrazava.a kada odrasli imitiraju njega to njegovu sposobnost imitiranja jos vise pojacava.ta-ta.zatim pocinje da imitira sebe I na kraju cak I prima glasove odraslih.

svetlosti.mu-mu I sl… Kod djece se mogu javiti I govorni defekti poput zamuckivanja.recima onomatopejskog porekla av-av. kao I isprekidanim disanjem.tonovima… prilicnu ulogu u osjecajnom zivotu djeteta I razvoju emocija predstavlja igra prepoznavanja stvari I lica. Prve rijeci se kod djeteta javlja pred kraj prve godine oko jedanaestog mjeseca. Cak je u drugoj polovini godine prevaga pozitivnih osjecanja I krakteristika jednog zdravog I normalnog djeteta.dada. U drugoj polovini godine dijete pokazuje uzivanje kod jela.mijao-mijao. Npr.caska.izopacenje govora.glasovima I dr.tapkanja.ako vise puta izgovorimo rec tik-tak dete ce pogledati na sat.Kod djeteta se u drugoj polovini godine razvijaju emocije kao sto su: .a osjecaj nezadovoljstva napetoscu misica.tako sto se smesi I guce. Medjutim odojce je manje drecavo I retko dozivljava sok reakcije. Osecaj zadovoljstava I prijatnosti odojce izrazava opustenoscu I popustanjem napetosti. nejasan govor uopste.a spolja trzanjem udova I citavog tijela.mama.Ubrzo iz ovog nezadovoljstva I uznemirenosti se razvijaju osjecaji zadovoljstva I nezadovoljstva.I ukoliko ono place jedan sat dnevno to je vec previse I ukazuje na probleme.a podsticaji bioloskog karaktera nisu jedina stvar koju dete razvija. EMOCIJE Kod novorodjenog djeteta preovladjuju negativna osjecanja. sto se izrazava neskladnim radom unutrasnjih organa.dok se kod odojceta sve vise u prvi plan isticu pozitivna.jezika.Osnovni fizioloski uslov za govor jeste da ovlada misicima usana.uzivanje u zivo obojenim predmetima.baba… Dete je tada sklono rijecima koje predstavljaju vezu izemdju glasa I znacenja.da razume govor pocev od 7og mjeseca I u tom periodu pokazuje interesovanje za caskanje sa odraslima. vrskanje. Tako je razvoj pozitivnih I negativnih osjecanja snazno isprepletan sa razvojem opazanja I prepoznavanja.misica u grlu I plucima I ukoliko se to pre desi to ce dete prije I progovoriti. Naime.Ipak vazi da dete tri meseca prije nego pocne da upoterbljava govor pocinje da ga razume.Medjutim to nije pravo razumevanje govora.zadovoljstvo raste I sve vise se diferencira. tek rodjenim djetetom ovladava stanje opste uznemirenosti. drecanjem I placem.tata.Drugacije receno okolina mu sve manje smeta.I to su rijeci koje niknu iz caskanja kao npr.zveckanju.

Radoznalost-nju kod djeteta pobudjuje najcesce nesto novo I nesvakidasnje. Sto se tice navikavanja deteta na strah desava se na osnovu iskustva koje je dete steklo I koje prouzrokuje da se plasi neke pojave I stvari I on se moze cak I presiriti na predmete I pojave koje je dijete dozivelo u nekom slicnom polozaju I situaciji.Ono ljutnju izrazava placem. Ljubav-dijete je razvija prema odraslima koji mu cine I zele dobro.otvaranjem usta I plazenjem jezika. zaustavljanjem disanja I sl. LJutnja-sto je dijete mladje to izrazava manje ljutnje.Uzmimo za primer neke od pojava na koje se prosirio strah: POJAVE NA KOJE SE STRAH PROSIRIO POJAVA KOJA U DETETU BUDI STRAH Dete se uplasilo iznenadnog suma sa radija U spavacoj sobi je trcao mis Misevi I bubasvabe Napalo ga pseto-crna macka Covek bez nogu Strah od bolnice Sete se od tada plasi svakog radija Dete se posle plasilo svakog suma na podu Dete se plasilo pukotina u kojima oni zive Plasi se pasa I macaka-svega sto je crno Strah da prelazenjem ulice izgubi noge Strah od tel.boranjem cela.a zatim ustupi mesto smehu I zadovoljstvu.Dijete je u pocetku malo iznenadjeno sto se izrazava u pogledu. Glavni uzroci straha kod deteta su: • • • Dete se na strah navikne Dete se strahom ispuni.Kod odojceta se ljutnja javlja najcesce zbog postojanja prepreka koje smetaju njegovim pokretima ili zato sto odrasli nisu ispunili neki od njegovih zahtjeva.i taxija I vodjenja u bolnicu .zarazi od okoline.zatim napinjanjem misica na licu. udaranjem ruku I nogu.narocito ako se to desava cesto. drecanjem. Strah-je poseban vid emocije I treba mu posvetiti posebnu paznju jer utice na detetovo buduce ponasanje I moze razorno obuzeti detetov psihicki zivot.pod uticajem odraslih Strah moze biti posledica nekog neprijatnog iskustva.na svoj ga nacin obojiti I usmeravati.

Njegova osjecanja vremenom postaju diferencirana I sve vise individualna. Osjecanja djeteta su kratkotrajna.lobanj.medjutim snazna I zato je dete sklono da burno reaguje bez obzira na onao sto situacija trazi.ruke I noge prijatno razigrane. OSJECAJNOST Sto se tice novorodjencta ono nije u stanju da odrzava dodire s ljudima I ne dozivljava ih kao osobe.sloboda kretanja.zatim uklanjanje negativne osjecajne prepreke.izmisljenih zivotinja… Strah od maski.Pozitivna osjecanja se nesputano razviaju kod onog djeteta koje se telesno dobro osjeca.inace cesce nego odrasli.jezik ispruzen na dnu usne duplje.sto ga u pocetku kosta velikog napora. U svrhu izlecenja deteta od straha veoma je bitno navesti ga da se upozna samostalno sa onim sto ga je plasilo.izlucuje ima slobodu kretanja. Medjutim vec posle nekoliko meseci dijete pokazuje potrebu za dodir sa ljudima I to sve vise I vise.Kada se dete smije karakteristicno je da drzi usta otvorena .Dete svoja osecanja izrazava nezadrzavano I odmah.kostura… Strah d ace umreti Dete se takodje zarazi straho I imitira ga. placljivost.Teski snovi Dete lezi samo u bolnici Strah od nekoga sa makom Smrt I groblje Strah od mraka Strah od mraka.obrazi razvuceni.ali to ne znaci da ga u socijalnom pogledu treba zanemariti.tako kod njega ne mozemo naici na socijalna reagovanja.Ovde narocitu gresku preve roditelji koji na razne nacine pokusavaju zaplasiti svoje dijete.ali usvakom slucaju predstavlja izraz radosti kod djeteta.Kako se dijete uzivljava u .pravilno hrani. Lose zdrastveno stanje negativno utice na raspolozenje djeteta.glava pomerena unazad… Na razvoj osjecanja kod djeteta uticu sazrevanje I ucenje kao dva osnovna faktora koji se uzajamno dopunjavaju I preplicu.Na razvoj osjecanja kod djeteta naravno najvise utice stepen razvijenosti nervnog sistema I telesna nega koja je veoma bitna za detetov osjecajni razvoj. sklonost ka svadji I sl… Veoma bitna je u razvoju osjecajnosti I socijalnost djeteta odnosno dodiri sa ljudima.ono nije zrelo za socijalne pobude.Umor takodje kod djeteta izaziva razdrazljivost.spava. Smeh-se menja sa uzrastom.oci mu sijaju.kao I losa ishrana.Tako da dijete uspostavlja odnose sa sve vecim brojem ljudi.nestalna. kapricioznost.cak ni majku vec je dozivljava kao dio samoga sebe.

Posle majke u kreiranju djetetove ljubavi.cak se njegov smijeh javlja I kao odgovor na smijeh odraslih.sve do pred kraj prve godine kada se kod njega razvija osjecanje ljubavi I ono najprije pocinje da dozivljava majku kao izvor prijatnosti I zadovoljstva.Pred kraj prve godine dijete u druzenju sa ljudima pocinje da osjeca vecu razliku u njihovom ponasanju I primecuje promjene u glasu.Ove reakcije jos vise ojacaju izmedju cetvrtog I petog mjeseca. Oko osmog mjeseca mozemo posmatrati prve izraze djetinje ljubavi. Pocinje da pazi na lice. Prvu drustvenu zajednicu za dijete kao sto znamo predstavlja porodica I njoj pripada najznacajnija uloga u kreiranju detetove drustvene svijesti. vlage…Tek vremenom dijete pocinje da osjeca potrebu za majcinom blizinom I medjusobnim dusevnim dodirom.grli je oko vrata I grize I to su uglavnom kratkotrajni odrazi ljubavi. Sve ovo krci put djetetovoj ljubavi prema majci.za sta je opet potrebno ucenje I sazrevanje. Kada dijete napuni dva mjeseca ono se katkad I nasmesi svojoj majci.smeje se guce I ako je duze vremena prepusteno samo sebi onda postaje lose volje.tapse je po licu.javlja se interesovanje za roditelje I malu djecu.podnosi svoje lice da bi ga majka poljubila.ono voli da ima oko sebe vise ljudi koji . Kod djteta se sa staroscu razvija I poterba za zabavljanjem.a zatim se I drugi ljudi ukljucuju u krug djetetovog osjecanja ljubavi.prvenstveno sto ga ona spasava gladi.Oko osmog mjeseca dijete pokazuje razumijevanje za razlicite izraze lica I njima razlicito raspolozenje drugih ljudi.pokrete.onda otac.dok gnevno do nasmejanog lica pocinje da razlikuje oko petog mjeseca tumaci te izraze ali ih ne razume.vec se emocije radjaju na osnovu zajednickog zivota. Sa tri do cetiri meseca dijete ne raspolaze socjalnim opzajima.telesno drzanje I hod kod ostalih ljudi najprije onih sa kojima zivi.Izmedju drugog I treceg mjeseca sve vise se odaziva onome ko se njime vise bavi.Medjutim taj odnos u osnovi nije ni malo santimentalan.Iz ovih prvih dodira razvija se I ljubav djeteta prema ostalim licima.njegovog odnosa prema ljubavi I obicajima njgovog socijalnog ponasanja.odnose sa ljudima tako tece proces njegove socijalizacije.U pocetku dijete nije sposobno nikog da voli. hladnoce.kada ono blago miluje majku.Zbog nadostatka iskustva u pocetku se vara u tim tumacenjima pre svega kod nepozantih osoba. Odnos izmedju majke I djeteta predstavlja praoblik dodira medju ljudima.

igrati se sa njim.Individualne osobine dece ukazuju na buduce osobine licnosti djeteta.vec I prema zakonima okoline.Dete pocinje aktivno da razlikuje domace lice od stranih sto je veliki korak naprijed u odnosu prema njima.kao sto su samoljublje.Na njih ce reagovati smijehom ili na neki drugi nacin nekad I tako sto vice.Detetu treba .estetskih. Vaspitanje kod djeteta doprinosi pravilnom razvoju buduce licnosti na svim poljima.a jos teze cinjenicu da majka mazi I drzi drugo dijete.moralnih I drugih snaga.Naredjenja.ce se baviti njime pricati mu pevati.reakcija na uvrede.Dete veoma tesko podnosi ako vidi igracku kod drugog djeteta.zahtevi I zabrane mu u pocetku nista ne znace do pred kraj prve godine.sto semoze primijetiti u odnosu prema ljudima. U drugoj polovini godine kod djeteta se javljaju I osjecanja ljubomore I simpatije.naorcito u prvoj polovini godine.pohvale I perkor.Interesovanje za svoje vrsnjake narocito raste u periodu od devetog mjseca zivota.a isto tako u odnosu prema zivotinjama I sl. Dete pocinje da odvaja ljude na omiljene I neomiljene. Za razvoj je djetetu potrebna I samoca.odnosno da razvija pozitivan I negativan odnos prema njima. ZNACAJ VASPITANJA U RANOM POSTNATALNOM PERIODU RAZVICA Dete u prvoj godini postane sposobno I da se od neceg uzdrzi.a samo je nema.na razvoj intelektualnih. Odnos jednog djeteta u ranom postnatalnom periodu prema svojim vrsnjacima javlja se vec pocev od treceg mjeseca zivota.U drugoj polovini godine.Vec sa sestim mjesecom radi sve moguce da bi skrenulo paznju na sebe.pznate I nepoznate.dok negdje u period od sestog mjeseca postaje aktivna.osjecanje simpatije se javlja u period sestog I osmog mjeseca.da se ne upravlja samo prema sopstvenim nagonoma.tako mu povremeno treba pruziti priliku I da bude samo.narocito pred kraj prve godine kod djeteta se javlja zelja I potreba za uvazavanjem. Iz svega ovoga zakljucujemo da je djetetova socijalnost pasivna u prvih sest mjeseci zivota.izmedju vrsnjaka u ranom postnatalnom period prvi dodiri se javljaju kroz igru.Drugim rijecima kod djeteta se razvija osjecanje licnosti.vazi da dijete oko sedmog mjeseca u sebi zivi koliko I sa okolinom.

tako da najcesci uzroci koji dovode do razmazenosti djeteta su sledeci: • • • Prevelika zabrinutost roditelja I spremnost da smesta uklone svaku prepreku I neprijatnost. koja su nespojiva sa mucenjem zivotinja I unistavnjem stavri u okolini I sl.njima pripada I osnovna uloga u nastajanju djetetove buduce licnosti.Dete pod ovakvim uticajem uci da opaza I osjeca.pruziti mogucnosti da se na svim pravcima opzajno I na sve moguce nacine izrazava. Mazenje osigurava dijete u njegovoj egocentricnosti.jasno I veoma jednostavno.narocito kako ne bi izgubili njegovu ljubav Sopstveni osjecaj roditelja da im nedostaje prava istinska ljubav prema djetetu . Vaspitanje takodje pomaze socijalizaciju kod djeteta I njegov odnos prema drugim ljudima. radosti. Najvazniju ulogu u vaspitanju djeteta imaju kao sto zanmo roditelji. bez mogucnosti kretanja.Dete pocinje mnogo ranije da uci nego sto je steklo pojam o tim stvarima.To uopste doprinosi formiranju djeteta I njegove licnosti.pri cemu dijete nauci da povezuje odredjene rijeci sa pojedinim predmetima.narocito je bitno da to polako.Roditelji u prvoj godini predstavljaju I prve I glavne posrednike u postojecim obicajima I postojecoj kulturi.iako joj ne znaju uzrok Teznja roditelja da djetetu ispune svaku zelju. Dete u ranom postnatalnom periodu I kasnije naravno ne smije biti bez odgovarajucih igracaka I predmeta.kako ono ne bi u suprotnom trazili osiguravanja koja bi mu svedocila o ljubavi prema njemu I nece trziti da mu roditelji neprestano ukazuju paznju.pojavama I postupcima.Roditelji vaspitanje u svoje dijete usadjuju svojim postupanjem I celokupnim odnosom prema djetetu. Doprinosi I razvoju emocija.samim tim odraslih je velika I u misaonom razvoju djeteta. MAZENJE-KVARENJE DJETETA Veoma je bitno da roditelji kod djeteta stvore osnovno poverenje u okolinu.sto ce osim pozitivno vaspitno uticati I na razvoj njegovih govornih sposobnosti .A u tom slucaju I kada to bude uradilo nece biti iz panicnog straha I nesigurnosti.jer oni u svom posrednom I neposrednom dodiru sa detetom pomazu stvaranju jedne potpunije I povezane slike o svetu.osjecanja ljubavi.uci se ponasanju I odnosima prema svijetu I sebi. Sa detetom treba razgovarati. tuge I sl.Uloga vaspitanja.

steze ruke.sto ga ispunjava prijatnoscu I uzivanjem I ukoliko su uspesni to dete podstice na nove I slozenije oblike aktivnosti.a ako to I dobije nije zadovoljno.pada na ledjana stomak. Mudri roditelji koji zaista vole svoju djecu.Ova aktivnost je nekako sama sebi dovoljna. Kako dijete postaje starije sve vise je voljnih. ZANCAJ IGRE U RANOM POSTNATALNOM PERIODU RAZVICA Djetinja aktivnost u prvoj godini zivota nema nikakvu svrhu izvan sebe I dete njome ne zeli da postigne odredjeni cilj.Osim toga na ovaj nacin se dijete upoznaje sa sopstvenim tijelom.Kako se lopta moze upotrebiti bolje od ostalih predmeta to je dijete I vise cijeni od njih. Dijete najprije pocinje da se igra sa svojim sopstvenim tijelom.a sve manje reflexnih pokreta.kad dijete uvjezbava odredjene funkcije I najvaznije je da bude aktivno.jer su mu u pocetku dijelovi sopstvenog tijela kao spoljni predmeti I ne razlikuje sopstveni prst od tudjeg.ne plase se za ljubav svoje djece svesni svojih postupaka prema njima.kutije I td…Djetetu uglavnom nije bitno sta taj predmet predstavlja.Pokrete koji su za njega novi dijete pocinje neumorno da ponavlja.siri I grci prste…U tom periodu ono ocekuje od svih tih pokreta sta ce biti.pri cemu zadovoljno prede I guce. Posto se kroz ove prve oblike igre dijete uglavnom usavrsava u govoru I kretanju to ih nazivamo funkcionalnim igrama ili igrama vezbanja.Neizbezno je da u svrhu pravilnog vaspitanja roditelji ogranice dijete u njegovim zeljama I usklade ih sa potrebama citave porodice.oko trecegcetvrtog mjeseca kada pokrece ruke I noge uzdize se uspravno. imaju osjecaj kada djeci nesto stvarno potrebno imajuci pri tome u vidu potrebe svakog svog djteta I clanova porodice.nego kako se moze upotrebiti.kao npr.kocka.motorike.otvara I zatvara I sl… . Zatim u periodu oko petog mjeseca pa na dalje javlja se igra sa predmetima koji sve vise ulaze u njegovu aktivnost igranja.ali nisu djeca robovi njihovih kaprica.PRETERANA LJUBAV KVARI DIJETE.sve sto je u pocetku bilo slucajno sada postaje namjerno I na taj nacin dijete dolazi do prvih sredjenih pokreta.nisu njihovi robovi.Djetetov culni I pokretni aparat uvezbavaju igre u kojima dijete nesto opipava.• Roditelji koji potrebe djece ispunjavaju prema sopstvenim kapricima I nestalno tako da dijete nikada ne zna da li ce dobiti ono sto zeli.U prvom redu detetovog razvoja nalazi se razvoj njegoovg kretanja tj.lopta zvecka.

Dijete se u tom periodu rado igra u ogradici. .I rekli smo da djeca ne smiju biti bez odgovarajucih igracaka u tom periodu.tako sto najprije obogacuje saznanje o sopstvenom tijelu. Medju prvim igrackama koje se poklanjaju djetetu oko cetvrtog mjeseca trebaju biti mekane lopte-perjane.amjkom ili nekim drugim.Ipak igracke imaju veliko razvojno znacenje tako treba voditi racuna kada ih biramo.Veoma su interessantne igre zmurke u kojima se dijete samo sakrije I otkrije ili to urade odrasli I u njima dijete radosno iscekuje kada ce se odrasli ponovo poajviti.medjutim u pocetku samo sa jednom osobom.Dete se igara sa ocem.neko prijatno uzbudjenja sto su I poceci socijalnog osjecanja.U njoj se pred kraj prve godine pocinju razvijati I znaci misljenja. fantazije I volje. da mu se pruzi dovoljno mogucnosti I prlikika za igranje.zatim je svo vrijeme prisutno I djetetovo osjecanje kao sto su prijatnost.jer mu je kao igracka dobar bilo koji predmet I svima igrackama se sluzi I igra na isti nacin.Igra je prava prilika da dijete otkrije svijet oko sebe.ruke I noge…dete kroz igru ovladjuje tijelom.Za djecu su takodje veoma bitne neke improvizovane I slucajne igracke cak nekad I zanimljivije nego one koje se nalaze u prodaji.ali ih cijeni. Isto vazi I za igracke.Ponavljanje karakteristicno za igru prizilazi iz detetove radosti nakon postignutog uspeha pa ono nastoji da to sto vise puta ponovi.zbog cega od strane odraslih velika paznja treba da se posveti igri djeteta. ugodnost.a zatim naravno zvecka. navike. radost. Dijete u rpvoj godini zivota narocito voli da se igra nakon sto se najelo I kada se probudi.a mozda I strah I bojazan.Ovo saznanje dolazi od posmatranja prstiju.Dijete medjutim u nekim ranim periodima svoga razvica ne razlikuje igracke prema njihovoj stvarnoj upotrebljivosti.U toku prve godine dijete lagano postaje svjesno samoga sebe. vestine. Znacj igre je veliki za rzvoj djeteta.jos radije na patosu.ruku.stice razna iskustva.Kupanje djetetu pruza veoma lijepu priliku da se poigra sa sapunom.peskirom ili nekom igrackom koju koristi za vreme kupanja.To se prije svega vidi u njegovom karakteristicnom odnosu prema njima. PRVE KONTURE LICNOSTI DJETETA Ujedno sa razvojem djeteta raste I njegova samosvest. kupujemo I dajemo djetetu.jer se kroz igru prvenstveno vjezbaju cula I osjecaji.Drugim rijecima igrom je prvenstveno obuhvaceno ucenje I ono ima znacaj na razvoj djeteta kolko I recimo san. znanja o perdmetima I njhovim osobinama.aparat za kretanje.a pri tom se razvija I napreduje.

gde.odnosno razlicitim kombinacijama razlicitih kvaliteta licnosti.njegov kontakt sa vrsnjacima. Nije tesko doci do zakljucka da pojedina djeca promjene primaju bolje od drugih.nogu pa se dijete od sedam mjeseci npr.Dijete vec u periodu osmog I devetog mjeseca favorizuje neko od svojjih omiljenih jela. ali mozemo o nekim takvim konturama koa indikatorima buduce licnosti:o temperamentu kod dece I to u barem u jednoj ili vise karakteristicnih suprotnosti. INDIVIDUALNE RAZLIKE U LICNOSTI DJETETA Djeca se veoma razlikuju medju sobom I upravo te razlike su prvi zaceci detetove licnosti.nisu sklona bolestima I pri bolesti su cak manje nervozna I mirnija.ugrize za prst od noge da bi se uvjerilo da mu isti pripada.Isto tako da pojedina djeca bolje spavaju. Deca veoma brzo takodje pokazu razliku u tome sto su jedni vise okrenuti sebi. a drugi u spoljni svet prema svojim vrsnajcima I ljudima koji ih okruzuju.povuceni I usamljeni.Dete ustvari iznenada u elementarnoj meri postaje svesno samoga sebe. Pravih krajnosti u principu nema.s tim sto u ranom postnatalnom periodu ne mozemo govoriti o razlikama u karakteru djeteta.I radi se iskljucivo o prevazi jedne ili druge osobenosti I njhovom medjuosobnom odnosu.kao nesto svakidasnje I prilagodjavaju se novim situacijama I dogadjajima.Pojedina djeca su pazljivija od druge djece sto je opet uvezi sa njihovim temperamentom I jos nekim karakteristikama licnosti.brzo se uzbudjuju.na da mu se priblizavaju sa osnova podele djece na “tipove”.Druga su djeca u istim situacijama razdrazljiva I nastalna.Stoga je veoma bitno da roditelji upoznaju detetovu jedinstvenost licnosti.tako da roditelji u pogledu raznih jela mogu da se oslone na ponasanje svoje djece I u redu je ako im pomazu da odrede kada. Djeca pokazuju individualne osobine cak I pri jelu tako da nije u redu da odrasli preko njih jednostavno prelaze.sto je plod jednog kvalitetnog skoka I novi oblik svijesti. I I koliko treba da jedu. Bez sumnje da prva godina zivota ima veliko znacenje na aktivnost djeteta.To kod jdece povecava I poverenje prema sredini. .drece I brzo se zamaraju.

Apetit jos uvijek promjenljiv I uglavnom veliki jer je I razmena materije brza.Dijete ne treba za vrijeme jela ometati.Postoje individualne razlike izmedju djece(enureza).Sve ce to uticati povoljno na apetit kod djeteta.I ono u tome napreduje izmedju druge I trece godine kada dijete osjeca potrebu da samo ide u wc I veoma mali broj djece u ovom periodu ima potrebu da nosi pelene sto je u vezi sa sazrijevanjem nervnih centara koje I mozdane kontrole nad izlucivanjem. I od velike vaznosti je da se kod njega razvije osjecaj da pripada zajednici koja se nalazi za stolom u cemu se napredak osjeca narocito pred kraj trece godine.Treba djetetu dati manje obroke ali vise puta.Veoma je vazno vaspitanje za samostalnost prilikom jela.Dijete ne smijemo tjerati da jede jer to moze stvoriti problem sa ishranom.MALISAN-PERIOD OD KRAJA PRVE DO TRECE GODINE ZIVOTA ISHRANA U ovom period vec od druge godine djeca mogu jesti cvrstu hranu. I ucenje kako da upotrebljava pribor za jelo.kako ni koristenje case.vazna je lijepe rijec. IZLUCIVANJE Dijete se mora nauciti da kontrolise mokracnu besiku I process praznjenja crijeva. Dijete vec u ovom periodu ima svoje omiljeno jelo. ali ona mora da bude probrana I pripremljena onako kako njima odgovara.za cije koristenje vec oko druge godine raspolaze odredjenom spretnoscu pa koristenje kasike izmedju 2-3 ne pricinjava nikakav problem.Pauze izmedju uriniranja postaju duze pa se djeca sve cesce . Narocito je bitno da dijete za vrijeme jela bude psihicki opusteno da ne osjeca pritisak.

a na san ce nepovoljno uticati emocionalna zategnutost.Izmedju razvoja kretanja I mentalnog razvoja postoji pozitivna korelacija.kao I neko iscekivanje ili strasne prica koju je dijete culo.losi uslovi(npr visoka temperatura).bude suva.skace.odvaznost I zelja postizanjem uspjeha.narocito do neke ustaljenosti u toku ovih procesa. osjecajne zategnutosti I cvrstine sna.Kolicina sna ne zavisi samo od uzrasta.Ponasanje djeteta kod pomenutih zivotnih procesa uglavnom zavisi od vaspitanja I.Dijete stice nove spretnosti I odvazno I odusevljeno ih izvodi dijete pokusava da stoji na jednoj nozi. U pogledu spavanja treba takodje formirati red I ritam spavanja istvoritipovoljnu atmosferu za sto kvalitetniji san kod djeteta. Povecava se spretnost ruku. Vec I dijete od godine ipo strosti pomaze kod oblacenja I svlacenja. a rastu okretnost I sigurnost u pokretima. Dijete od 2god spava 12. Hod se znacajno razvija u usavrsava. a spretnost pri tome zavisi od njegovog raspolozenja.Djevojcice spavaju vise od djecaka. SAN Sto se tice sna on vise vazi kao psiholoski nego kao fizioloski problem. RAZVOJ POKRETA Na razvoj pokretljivosti kod djeteta utice veliki broj faktora kao sto su samosvesnost. Uspjesi pri kretanju jacaju njegovu samosvijest.dok trogodisnje dijete 12.5. a u trecoj godini se desava veliki napredak jer svi pokreti postaju meksi I bolje izvedeni sto je u vezi sa finijim razvojem muskulature.Normalni razvoj pokreta prije svega sprecava .dijete ce cesce urinirati ukoliko je preterano jelo ili pilo ili se nalazi pod emocionalnim stresom.5h na dan.kao I mirna djeca. Postoje individualne razlike pa je nakoj djeci poterbno vise sna I obrnuto.Sam razvoj kretanja ima znacaj kod razvijanja djecije licnosti. Veoma vazno za zdravlje I razvoj djeteta je da ono spava onako kako valja u suprotnom ce biti pretjerano drecavo I razdrazljivo.Tako da je jakoo vazan nesmetan razvoj kretanja ne samo zbog djetetove nezavisnosti vec I zbog nesmetanog socijalnog razvojajer ce u suprotnom biti nesigurno I uplaseno u odnosu na normalno razvijene vrsnjake. nego I od zdravlja. sto izaziva osjecaj manje vrijednosti I izbjegavanje vrsnjaka.pa je malisan preko dana najvise vremena budan. Mnoga djeca u 2-3 god cesto spavaju samo jedanput. aktivnosti preko dana. ali veoma mala.neki imaju cvrsci san I spavaju mirnije od drugih I sl.preskace I penje se u cemu se zapaza veliki napredak. Kod djece se moze javiti zaostajanje u razvoju kretanja.

a vec od trece godine I posle nekoliko mjeseci cak I utiske osjecajno vazne koje je dozivelo samo jednom pa bilo da se radi o zadovoljstvu ili osjecanju nelagodnosti. opazanje je fiziognomicno I zavisno od djetinjih osjecajnih reakcija. siromasna po obimu i moze se lako odvratiti.bolest koje koci interesovanje za aktivnost. I vec se moze utvrditi da daltonizam. Razvoj misljenja. Dijete opaza predmete I dogadjaje nerasclanjeno I difuzno Takodje. I Izmedju prve I druge godine dijete pocinje intezivno da slusa.poslije druge godine pocinje intezivno da se razvija.U ovom period dijete ne moze obuhvatiti vise utisaka ili nadrazaja od jednom. Sto se tice vida malisan upoznaje boje I pokusava da im da imena. drugoj godini I nakon nekoliko godina..paznja se razvija u vezi sa interesima.ali I emocionalni cinioci.I ogleda s eu personifikacijama I olicavanju u rukovanjeu sa zamisljenim predmetima I u igri sa izmisljenim drugom. ako on postoji.obuhvacen je realnim dodirom sa stvarima i ljudima i njegovim opazanjem i saznavanjem. Za istrazivanje stvari koje ga okruzuju dijete se sluzi pipanjem koje kroz citavo djetinjstvo ostaje jedna od najprijatnijih senzacija.I kao glavni cinioci u njegovom razvoju su .Lica predmete I dogadjaje sasvim svjesno dijete moze identifikovati tek nakon druge godine. nedovoljna ishrana koja sprecava pravilan razvoj. zatim neodgovarajuca odjeca I obuca. vremena ali I opazanje samoga sebe I pojma o sebi.peva imitirati takt I melodiju I experimentise sa njima. a kasnije moze proizvoditi I prve muzicke tonove.Njena postojsnost jaca ravojem potreba I aktivnosti kod djeteta.osjecanja posmatranja I oni su medjusobno povezani I medjuzavisni. SAZNAJNI RAZVOJ Pod saznajnim razvojem podrazumijevamo razvoj opazanja.odnosima sa ljudima pa je dijete u stanju da odrzava odnos s avis eljudi I ucestvuje u zajednickom zivotu sa njima. Odrasli treba da pomognu djeci da kroz davanje imena predmetima I uz njihova objasnjenja dodju do savrsenijeg I pravednijeg saznanja. Prepoznavanje postaje sire dijete prepoznaje lica I predmete u prvoj godini nakon jednog dana. Pamcenje se u pocetku budi najcesce asocijacijom po dodiru I slicnosti. Javljaju se opazanje prostora. U ovom periodu veoma je vazno obezbijediti djetetu razlicite nacine igranja. Masta. Paznja je jos uvijek nestalna.

A sto se tice pola djevojcice(14-15) pocinju da govore prije djecaka(15-16) I djecaci govore manje od djevojcica.Djecji govorni interesi preovladjuju nad sanzornim karakteristicvnim za prvu godinu. Rečenice su u početku kratke nastaju u period izmedju 1.Pojmovi kod djeteta u ovom periodu su siroki I njihova znacenja cesto neodredjena I naformulisana sto se razvojem poboljsava ppa krejem doba malisana dijete razlikuje pojmove pas macka mama tata igracka I da ih medju sobom iskljucuje.Razvoj govora kod djeteta povezan je sa razvojem misljenja I utice na razvoj inteligencije.u ovom period se mogu javiti razlicite govorne smetnje I teskoce u govoru.proslom I budućem.potreab.dok je uopstavanje primitivno najcesce na osnovu onoga sto privlaci njegovu paznju nezavisno od bitnosti osobina.Ono jos uvijek ne može shvatiti teoretski odnos izmedju riječi i predmeta.a kasnije se prosiruju ali uglavnom tak u predskolskom periodu.Broj pojmova kod djece se povecava sa sposobnoscu da shvate vezu izmedju razlicitih situacija I sa iskustvom.radnja I govor. GOVOR Dijete krajem prve godine dolazi do prvih riječi i karakteristično ih upotrbljava I kasnije sve rijeci glasovne komplexe uci da upotrebljava u ve zi sa odredjenim predmetima pojavama I objektima. ali kroz govor svesno opšti sa okolinom.Govorni razvoj ne teče ravnomjerno već se mijenjaju periodi brzog i sporog razvoja. Za nesmetan i pravilan govor potreban je dobar sluh. Javlja se I prvo postavljanje pitanja.zelja.sastavljene od 2-3 riječi .Medjutim misljenje jos uvijek ima situacioni karakter pa dijete moze jako dugo da posmatra ono sto pobudjuje njegovu paznju pa primijeti I pojedinosti koje odrasli ne primecju. o količini jer ovo je doba djetetovog upoznavanja sa okolinom.porijeklom .Znacaj razvoja govora je veliki I daje djetetu mogucnost oblikovanja I izrazavanja svojih misli.javljaju se prve prave prestave o vremenu.Za ovaj period je karakteristicna generalizacija I apstrakcija. da govorni aparat bude ispravan .Jaki emocionalni pritisci mogu da prouzrokuju zaostatk govora kod djece.zato na razvoj govora veliki znacaj ima sredina I ziviotne prilike. U drugoj polovini druge godine počinje period pravog govora. neokrnjeni moždani centar govora. Karakteristicno je da dijete umije sve vise da uptrebljava razna sredstva u skladu sa ciljem.Što se tiče rječničkog blaga dvogodišnje dijete raspolaže sa 300 do 400 riječi a trogodišnje sa oko 900. U ovom periodu dolazi do pokušaja razumijevanja odnosa.strahova I mijenja njegovu mogucnost uticanja na svijet.znajuci osobine koje su za njih bitne.Karakteristicno je opadanje samoglasnika.Zapuštenost i zanemarenost okoline odražava se prije svega na govor.uzivanja.5-2 god. i da primijeti I uvidi rjesenje I prilagodi se novim situaciajma.bola. na koja odrasli treba strpljivo da odgovaraju. kao i odgovarajuća duhovna sposobnost.

U pocetku su to funkcijske igruvjezbavanja kada se dijete igra sa pijeskom . IGRA Ima veliku vrijednost u djetetovom životu.a ljutnju izražava tako što lupa nogama o zemlju. viče.U igri na pocetku ovog perioda dijete nije svjesno razlike izmedju stvarnosti I iluzije.ponasa se kao da ne postoje I zauzima njihove igracke. kada mu neko uzme igracku I sl.je važan oblik dječije aktivnosti i stvaralaštva.Malisana veoma mnogo zanima neobradjeni.senzorne I druge defektnosti I lose emocionalne prilagodjenosti.Postoji dug period kada se dijete igra sasvim samo-igra ponaosob kada drugu djecu upotreblajva kao predmete. EMOCIJE Osjećanja se u doba mališana produbljuju I prosiruju.zati dolazi period stvaralacke ili konsruktivne igre na prelazu2-3 godine kada se dijete igra npr sa kockicama I sk. dijete se igrom uvršćuje u društvo I kulturu.zatim period mastovitih ili fantazijskih igara kada dijete sebe zamislja u razlicitim ulogama. mišiće i cjelokupni organizam djetetovu fantaziju I inteligenciju. Igra razvija organe. Crtanje. sirovi material koji oblikuje po svojoj želji. Vazno je obezbijediti djetetu potreban prostor I igracke. Odrasli se moraju približiti sbijetu igre.medjutim ovakava igra kratko traje.bistrinu uma I zrelost. udara oko sebe I sl.Paznja djeteta prilikom igra je kratkotrajna I dijtet ne moze dugo da istraje u jednoj aktivnosti cini se kao da zeli vise stvari da uradi odjednom.Ono s e nejcesce javlja izmedju 2-3 godine u vrijeme velikog soocijalnog razvoja djeteta kada zeli govorom na sebeb da skrene paznju.učestvovati u njoj i pomagati djeci. Prvi oblik je švrljanje koje nastaje bez ikakvog odredjenog cilja.iz nesavrsene okoline.rast zuba I defektno tvrdo nepce sto doprinosi losem govoru I dovodi do zamuckivanja koje spade u govorne smetnje.Karakteristična za doba mališana je paralelna ili uporedna igra kada se djeca igraju nezavisno nesaradjujuci izmedju sebe.lose formirane vilice napravilno ili sporo razvijanje.skraba . ponekad ujeda. Malisan se mnogo češće ljuti nego odojče.pjevanje je u početku izraz mališanovog osjećajno stvaralačkog odnosa prema svijetu.Postoje individualne razlike pa kod pojedine djece mucanje predstavlja stadijum u razvoju govora prije nego problem.mijesi itd.Od telesnih defekata javljaju se defect usta.pokrete.Kao I likovno oblikovanje. oslobadjaju se neprijatne emocije.a kod druge je potrebna pomoc strucnjaka. U njoj se uvježbavaju odredjene funkcije. Kasnije se javlja socijalna ili zajednička igra kada s esva djeca igraju zajedno(igre pokretno ritmickog karaktera). .grla jezika.

plakanjem.zivotinje.buka I sl.oni roditelji koji dijete prihvataju sa mudroom I smirenom ljubavlju. Ovu osjetljivost narocito povecava tjelesna nemoc djeteta I nesposobnost.Malisan uziva kada ga hvale za nesto sto je postigao.Dijete strah izražava tako što lice krije iza majke.nesto sto mu polazi za rukom I sl.U ovm periodu je jako vazana naklonost roditelja prema djetetu.5 godine odbija da svoje igracke podijeli sa drugom djecom.zamuckivanjem.Ona s eponovnim uvazavanjem djeteta moze stisati.prirodne pojave ili licnosti.a nakon trece godine stisava se i postaje socijalnije imitira .koji se bave njime I zabavljaju ga. Neka djeca tesko pokazuju da se plase I svoj strah izrazavaju kroz neaktivnost I nepovjerenje ili kroz pretjeranu agresivnost.Ove emocije kod njega mogu izazvati odrasli.egocentricno I stvari ljude I situacije dozivlajva na osnovu znacaja koji imaju za njega.Sto se tiče malisanovog socijalnog.usresredjeno je na sebe.vrsnjaci. SOCIJALNI RAZVOJ Dijete od 2 godine ne posjeduje razvijen socijalni interes. odnosno od roditelja I vaspitača.neosjtljivoscu prema novorodjenom bratu ili sestri. plače I izmiče onome što mu zadaje strah. Ljubomoru dijete pokazuje na razne nacine vikanjem.U odnosu sa odraslima do druge godine dijete je pasivno.Svoje lutke igracke posmatra kao zive stvari.egoisticno. emocionalnog razvoja on najviše zavisi od porodice. moralnog. Strah kod djeteta u ovom periodu moze izazvati iznenadni stimulansi. Malisan u roditeljima vidi uzor.prate I usmjeravaju razvoj njegovih socijalnih postupaka.nezniu topli I roditelji osjetljivi za potrebe djeteta. Jedno od bitnih osjećanja koje se razvija je i ljubomora.veselje I zadovoljstvo izražava kroz smijeh ili skakanjem.sredine I sl utice I priroda djeteta pa postoje individualne razlike pa se npr inteligentnija djeca brze socijalizuju od umno zaostale djece.u suprotnom se dijete puni nepovjerenjem I otporom kako prema roditeljima ljubomorom idrugim negativnim osjecanjima.Veliki uticaj na razvoj djeteta imaju djecijij vrtici zatim porodica.voli onoga ko mu cini dobro I obrnuto. koja se često izražava teškim simptomima.Radost.ali nedostatak roditeljske pažnje I ljubavi može dovesti do nesigurnosti ali I do drugih teškoća.I imaju razumijevanja za njegovu nezrelost.proctor.sa 2.neobicna odjeca. koje opada već u trećoj godini.kasnije ima se odupire I tezi samostalnosti.Na socijalnost djeteta pored roditelja.Emocionalnu zategnutost mališan najčešće oslobadja sisanjem prsta. Ljubav se razvija u ovom periodu prema roditeljima i ona zavisi u velikoj mjeri od odnosa koji je uspostavljen izmedju roditelja i djece.

medjutim kako se ponašanje djeteta mijenja dolazi I do njihovih promjena.okoline I roditelja. INTERESI Dijete u ovom period interesuju osobe iz okoline I njihove aktivnost.vaspitaci I okolina koji usmjeravaju dijete na svom putu da postane moralno kvalitetne osoba.senzacija I prijatnih nadrazaja koje prate njegove aktivnosti.razvoj sposobnostti tolerancije I uvazavanja drugih ljudi.U drugoj I trecoj godini interesovanje za govor. kao sto je nasledje.odrasle.mnogo je bolji odnos sa odraslom npr 5om djecom koja mogu oraganizovati igru u voditi malisana.U prvoj godini javlaj se interes za sve sto pobudjuje njihova cula.Na moralni razvoj prvenstveno utice porodica.otima im igracke I gura ih u stranu.U ovom period je najlakse uticati na formiranje licnosti kod djeteta.ljubaznost I sl.a u trecoj godini dolazi do zajednicke igre(pojam svojine).a od vec od druge godine diejte postaje radoznalo za sve sto se tice pola I razlike medju polovima.stvari I procesi iz stvarnog svijeta.Dvoipogodisnje dijete se sa vrsnjacima cesto svadja zbog igracaka.pokazuje sve vece interesovanje za izraz njihovog lica I sl u cemu s emogu I otkriti neke osobine djeteta kao srdacnost.Na razvoj licnosti uticu mnogi faktori razvoja kako tjelesnog tako I psihickog. .Jednoipogodisnje dijete odbacuje na neki nacin svoje vrsnajke.Ta intersovanja su upocetku beznacajna ali ako dijete u tome preteruje javlja s esve veca eroticka razdrazljivost.za posmatranje.mada je u tome grubo.Ono je sve sno svoga tijela.slusanje I sl. RAZVOJ LICNOSTI Lične crte počinju da se formiraju rano u životu.Odnos sa vrsnjacima je slabo razvijen I prolazan.socijalni karakter.disciplinovanost.emocionalna sigurnost.savladjivanje inpulsa.interes za puzenje I hodanje. POLNI RAZVOJ Do trece godine govorimo o pregenitalnom razvoju.Takodje mogu uticati I aktivnost djeteta. MORALNI RAZVOJ Osnovu za dobar moralni razvoj cine prije svega dobro zdravlje.dok pred kraj druge godine trazi zblizavanje sa vrsnjacima.a veoma važan uticaj u razvoju I oblikovanju djetetove ličnosti imaju uticaj vaspitanja.pokazuje im svoje igracke I igra se sa njima.

gdje mora sjedeti udobno na stolici odgovarajuće visine.Dijete se mora postepeno navikavati da jede za stolom . a nekad ono pomoću nje pokušava da postigne da ponovo postane centar pažnje da bi primoralo roditelje ili vaspitače da se noću bave sa njim. Enurezu najčešće izazivaju psihičke.. PREDSKOLSKO DIJETE-PERIOD OD TRECE DO SEDME GODINE ISHARANA Najveći napredak u pogledu ponasanja dijete postiže kod jela. a već kod trogodišnjeg djeteta razvija se sposobnost samosavladjivanja. rugamo mu se ili mu prebacujemo time ga jos vise ucvrsciujemo u uvjerenju da ga ne volimo i sl. Pred kraj ovog perioda dijete samostalo jede i spretno upotrebljava pribor za jelo.5 časova na dan.madjutim nekad im je mudro pruziti priliku da se za vrijeme jela krecu. a do sedme godine oko11. Najlekovitije djeluje ako ostanemo potpuno mirni i pravimo se da to nije ništa.Dio liječenja bilo bi i omogućavanje djetetu da olakšano noću ustaje i energično ostavlja krevet da ga upozoravamo na praznjenje besike. mada ovakvo samosavladjivanje još nije kao kod odraslih.Kako je dijete starije na njega se može više uticati.a nekad i više puta i neredovno i uglavnom kako na pocetku jos vise kasnije u ovom periodu na zahod mogu ici sama.koje mogu biti kako psiholoske(kao izraz ljutnje i potajne osvete ili straha) tako i fizioloske prirode(kao što su loše varenje.alergija i smanjen apetit). IZLUCIVANJE U većini slučajeva djeca se čiste jedanput dnevno.mada medju djecom postoje individualne razlike.Upogledu kontrole bešike djeca po pravilu postaju potpuno samostalna i rijetko da se pomokre kako po danu tako i noci izuzev ako su suvise dugo zadrzavala vodu ili im je hladno-toplo. Ponekad se mogu javiti poteškoće.afektivne teškoće djeteta.s tim sto 4nje dijete spava jedan put dnevno dok djeci od 6-7 godina .nekad je ona organske prirode rezultat bolesti urinarnog sistema.Enureza često prolazi sama od sebe početkom puberteta i rijetko se održava do odraslosti. Pogrešno je ako dijete kažnjavamo.Ponekad se javlja nesposobnost djeteta da preko noći zadrži vodu što je označeno kao noćno mokrenje ili enureza.U mnogim slucajevima je potrebna pomoc strucnjaka. SAN Dijete od 3 do 4 godine spava oko 11.

a to mu služi kao igra i zabava.Neka djeca imaju potrebu da spavaju sa omiljenom igrackom i sl.moze samo sebe posluzivati.preskace konopac.zamara ga sve sto je jednolicno. a sinteza i analiza još su malo razvijeni dijete nema sposobnosta da uvidi bitne osobine predmeta i pojava njihove slicnosti i razlike..Ima takodje sposobnost da prepozna poznate predmete i da .snovi su pretežno prijatni ali ponekad i teški.u ovom periodu vole narocito da se maskiraju.Primjetno raste razlikovanje nijansi boja između 4 i 7 godine.Predškolsko dijete prilično mnogo sanja.Kretanje je djetetu neophono i veoma bitno jer kroz kretanje stiče mnogobrojna iskustva koja utiču na razvoj njegovih saznajnih i radnih mogućnosti na njegov dusevni razvoj..dijte pocinje da zapaza razne.Dijete takodje u ovom periodu ne raspolaze dovoljnim brojem izraza kojima bi izrazilo razne odnose i osobine.Djecaci kod opazanja to cine usmereni na pojedinosti dok djevojcice opazaju vise cjelinu.Raste i interesovanje za muziku. Vrijeme neposredno prije spavanja djeca proživljavaju različito i raznovrsno.Hod postaje slobodniji. Hod postaje slobodniji.Okoštavanje kostiju doručja u ovom periodu je preduslov za učenje pisanja. dijete samo trči.nije stalo do popodnevnog sna.smerniji. Četvorogodišnjoj djeci je potrebna manja pomoć pri oblačenju.skace.Desnorukost ili levorukost u ovom periodu postaje izrazita. KRETANJE Predškolsko doba u pogledu razvoja kretanja znači veliki napredak. svrhovito.Djeca se sve spretnije sluze raznim predmetima u pocetku sa obe kasnije samo jednom rukom.Od velikog značaja za zdrav razvoj kretanja i dovoljnih spretnosti su dječiji vrtići.mazenje i sl.kroz citanje razgovor.Za zapažanje su od velikog značaja interesi.drzanje uspravno i cvrsto. Kada se dijete probudi više je zainteresovano za igru nego za oblačenje. SAZNAJNI RAZVOJ Nastavlja se razvoj optičke i akustičke diferencijacije.u periodu 4-5 godine vozi tricikl.s tim sto su kod oblacenja uglavnom rasijana i nezainteresovana. osobine predmeta i pojavaZapažanje postaje više namjerno.treba im naravno odjeću pripremiti.To vrijeme je jako pogodno za ostvarivanje intimnog odnosa sa roditeljima.pred kraj ovog perioda dijete je jako zivahno vice dize larmu.dijete u rukama postaje spretnije i nauci da drzi olovku pravilno.Moze biti ometen bolescu ili losom ishranom kao i psihickim problemima.Pokreti su ljepše i bolje uskladjeni.Ali postoje velike individualne razlike. a ponekad se dešava da dijete ustane ranije da bi imalo više vremena za neki omiljeni posao.dijete trci.

veliki je uticaj odraslih pa je lijepo i ono sto je njima lijepo. U ovom periodu ojačava mehaničko pamćenje što omogućava na primjer učenje pjesmica.Što se tiče estetskog opažanja za dijete je lijepo ono što ono voli bilo da je riječ o ljudima ili predmetima.U pocetku dijete koncentrise svoju paznju na pojedinacne detalje.kasnije zelena a kod djevojcica crvena.postaje bolje organizovano i povećava se njegova trajnost pa se 4 god djeca mogu sjetiti dogadjaja od prije nekoliko mjeseci.ih nabraja.a 12.ali i dalje nije u stanju da svoju paznju podijeloi na vise aktivnosti. jećanja ovog doba su veoma plastična i konkretna.Medjutim sve ono sto je dijete u pamcenju savladalo u ovom periodu je dosta labilno i nestalno podlozno manipulacijama i mnogim prevarama i sugestivnom uticaju pa samim tim moze dovesti do izmisljanja fabuliranja. Pamćenje se razvija na temeljima opazanja i govora.6 minuta kod djeteta od 5 .a neke od njih upamte za citav zivot. sjutra i slično.ne primjecujucincjelinu onoga sto posmatra.Takodje dijete razvije osjecaj za prostor.Ona je najveca duševna snaga predškolskog djeteta i njene predstave su veoma žive u nima se projektuje osjecajni zivot djeteta i njegove zelje. Mašta mnogo znači u životu djeteta i brzo se razvija.Namjerna pažnja predstavlja neophodan uslov za uspjesan školski početak.4 minuta kod 4 god djeteta.Omiljena boja kod djecaka j eplava.Medjutim tokom ovog perioda paznja postaje i trajnija..moze dovesti i do fabuliranja i izmislajnjea raznih prica dogadjaja. Dijete rano upotrebljava izraze i riječi koje se odnose na brojeve ali rijetko razumije njihovo značenje. kolicinu.Postoji interesovanje za vrijeme ali još uvijek ne shvataju šta je juče. naglo se razvija i usavršava pa postaje intezivna i u pocetku je vezana za licne interese tako da dijete u pocetku primjecuje ono sto ga zanima u vezi sa samim sobom.prostorne i vremenske granice.U socijalnom opazanju razume lica sa kojima je stalno u dodiru.medjutim u pocetku je vise labilana taje oko 11. rastojanje.kratkorajna i mala po obimu. Raste interesovanje za muziku.strahovipomaze mu da se oslobodi pritiska odraslih rusi sve barijere.oblik boju.pa na primer dijete provodi sve vise vremena igrajuci se. velicinu medjutim njegovo opazanje svega toga je nastalno i promjenljivo. Pažnja je uvijek pretežno nenamjerna usmerena na soljnje nadrazaje.Kako dijetet postaje starije to proces opazanja postaje sve vise svjestan i planski.pocinje da razlikuje velicinu.U pamćenju i obnavljanju i dalje veliku ulogu ima ispitivanje odraslih. Kod mašte se javljaju individualne razlike.razvija se osjecaj za vremenski redosled i slicnost.licnosti.nade.

u deda mraza i sl.Djecija pitanja u ovom periodu su raznovrsna a ujedno i korisna tj.a zapitkivanj etakodje pogoduje i razvoju govora.a vazi da je 6-7 dijete jako kriticno narocito kod onoga sto mu je poznato pa vec oko 7me godine pocinje da mu se koleba vjera u svijet bajki .Karakteristican j ei antropomorfizam pa nije rijetko da ci=ujemo kako dijete kaze „drvo place “ kada vidi da iz drveta curi sok.Tako da predskolsko dijete uspjesno moze da shvati relaciju da posebno podredi opstem i podredjeno nadredjenom.ono stalno nesto zapitkuje.Oko 4te godine kod djeteta se stvara misaona djelatnost koja se ispoljava mnostvom pitanja i teznjom za objasnjenjem i razumijevanjem. Dijete na pocetku ovog perioda je jako sugestibilno i vjeruje u ono sto mu odrasli kazu.Javlja se teznja da dijete protumaci svijet i pojave u njemu djelimicno samo dijelom pomocu odraslih.i to opada sa porastom kriticnosti.narocito ga interesuje okruzenje i okolina.Taj razvoj misljenj auzrokuje da dijete osim sto moze razlikovati predmete i njihove osobine.znak da se njegovo logicko misljenje razvija.ljudi zivotinje i ocigledne situacije.tako da su odgovori odraslih jako bitni i znacajni.U ovom periodu djeca se zanimaju za uzroke pojava.godina. GOVOR .Odlike ovog perioda su egocentričnost.medjutim kako dijete postaje starije to postaju konkretniji medjutim i dalje grupisani u apstraktne kategorije(pas i macka su zivotinje) tak pred kraj ovog perioda postaju specificni i odvojeni.takodje su bitna i pitanja odraslih koja uticu na saznajni razvoj djeteta pa moraju biti konkretna. Sto se tice dedukcije i uopstavanja dijete s ecesto zatrci pa ako smo mu rekli da biljka raste ne kisi i samo ce ocekivati da ce os kose rasti.pocinje i da razdvaja ono sto je bitno od nebitnog i to je napredak veoma znacajan u formiranju pojmova. Misljenje karakterise to da dijete do sedme godine niti cjelinu moze razloziti na dijelove niti dijelove ukljuciti u cjelinu.Što se zaključivanja tiče dijete još uvijek zaključuje u okviru zapaženih situacija. sugestibilnost i kritičnost. Zakljucivanje tece po analogiji i u okviru opazenih situacija pa ako cetvorogodisnje dijete pri posjeti darujemo ono ce kada naredni put dodjemo ocekivati isto.Karakteristicna za ovaj period je egocentricnost pa dijete ceto misli kako ima brata ali brat nema brta.U pocetku su pojmovi dosta nejasni.Tako njegova misaona aktivnost pocinje da bude svesnija.jasna i prilagodjena znaju djeteta. atropomorfizam.

predloga.Kod predskolske djece dolazi do prelaza na pravu zajedničku igru.nakada je I samo svoj slusalac. IGRA Igra bogatija.ulsed nakog pritiska.nazivi za boje.izrazi uctivosti I sl.U ovom periodu dolazi do obogaćenja rečnika.kao I svoje zelje I zahtjeve.Zajedno sa godinama crteži postaju potpuniji prepoznatljiviji. pa su tu igre pokreta.tihi govor.U razumijevanju tudjeg govora dijete uglavniom bukvalno shvata metafore.slagalice I sl.U recniku djeteta dominiraju nazivi za razlicite osobine.Za dijete je najvažnije ono što crtež za njega znači.pridjeva veznika.slozenija I sadrzajnija I trajnija.Inace dijete rado slusa odrasle.Bogatstvo rečnika direktno zavisi od porodice i okoline u kojoj se dijete razvija.o buducem I proslom.cesti su u strukturi njegovog govora fabuliranj I izmisljanjehvalisanje.Igra je za dijete jako bitna stoga mu je potrebno obezbijediti potrebne igracke I prostor za igru I podsticati igre koje doprinose razvoju djeteta kako fizickom tako I psihickom.igra sa sredstvima za oblikovanje.U koliko se u razvoju govora jave poteskoce kao sto vrskanje I zamuckivanje(sto s enajcesce javlja kod prilagodjavanja na neku novu situaciju.samim tim oblikuje s ekod djeteta I spretmnost za ucenje.brojevi. društvene.unutrasni tj.Broj imenica I usklika opada.U pocetku dijete izgovara proste recenice tak kasnije slozenije cesto govori I rijeci cije znacenje ne zna.U pocetku je govor vezan za situaciju a kasnije kada I samo pocne da misli o onome sto radi.prica sa svojim vrsnjacima.a u 6 i 7 godini dijete raspolaže sa 2 do 3000 riječi.pa je vec za sestogodisnje dijete karakteristican prelaz sa mastovite na stvaralacku igru prilagodjenu stvarnosti I realnosti.U ovom periodu dolazi i do razvoja dječijeg crtanja i nastaju retgenske slike.dok se povecava priloga.5god sa oko 2000. igre shvatanja. sličnosti sa originalom. RAD .u kojoj svako dijete ima odredjeni zadatak I svoje ponasanje prilagodjava drugoj djeci.pa dijete od 4god raspolaze sa oko 1600.U ovom periodu se javlja zanimanje za muziku.prelazi na tkz.stisava svoje izlive bijesa I straha. sportske. djeca počinju da upotrebljavaju olovke u boji I vodene bojice I postepeno se približavaju realizmu. a najčešći oblik muzikalnog usavršavanja je pjevanje. Igre predškočlske djece su različite.vremenski izrazi. igre s ulogama.kod stidljive I nesamouvjerene djece) u krajnjem slucaju treba potraziti I pomoc strucnjaka koja treba da bude pravovremena nikako zakasnela. stvaralačke igre.Djeca u ovom periodu vole igračke kojima mogu mijenjati oblik i sa njima manipulisati.

I dijete narocito postaje osjetljivo na humor I salu.Radost I smijeh se javljiju iz istog razloga kao ranije kod stvari koje im pricinjavaju zadovoljstvo.Rad treba da bude u ovom periodu po zelji nikako po zapovijesti. djeteta.Zavidljivost I zluradost kod djece u toku vaspitanja treba otklanjati I razvijati pozitivna osjecanja.Na sopstvenu nemoc dijete reaguje uglavnom ambicijom.Ljubav se produbljuje.Dijete sve više stupa u kontakt kako sa vršnjacima tako i sa odraslima I prilagodjava im se. ali višak ljubavi štetno utiče na dijete.kao I osjecanj ezavisti je r ne posjeduje nesto sto druga djeca imaju.Rad ima veliki značaj jer mijenja odnose djeteta preme ljudima i prema sebi.izuzev kod djece koja su pretrjela neke emotivne I psihicke traume.Javljju se srdzba i gnev posebno tokom igranja.U ovom periodu za socijalni razvoj bitan factor je porodica.odnos sa vrsnjacima. svadljivo i plašljivo. EMOCIJE Pred kraj predškolskog perida emocionalnost i labilnost se povećavaju.Jako je bitno drustveno uvazavanje I drustveno .nema osjecaja za patnju vrsnjaka I podvrgava ih ruganju.Zalosno je dijete kome se polomila omiljena igracka.nestaje kod 7 god. Javlja se i osjecanje stidljivosti npr zbog nagog tijela.Kroz to s erazvija I socijalno osjecanje pa je dijete sposobno za saosjecanja.sto pomaze I da se dijete uci redu I disciplinI. Roditelji treba da vole djecu jer je njihova ljihova ljubav bitna za normalan razvoj. povećava samostalnost i samopouzdanje. SOCIJALNI RAZVOJ U ovom period dolazi do jakog socijalnog razvoja.Moze se javiti I prema vrsnjacima.Ima već dosta razvijeno lično osjećanje časti.Voli pohvale i na njih reaguje prijatnim osjećanjima.a najcesce se javlja zbog nepravilnog vaspitanja ili kada roditelji ukazuju vise paznje jednom djetetu. Lljubomora pocinje da prolazi sama od sebe.Medjutim kako postoje individualne razlike to se kod djece cesto razvija I osjecanje svireposti pa dijete muci mladju bracu I sestre.Srah je ne rijetko osjecanj.Gnev se javlja prilikom konfliktea sa igrackama.takodje ne trebaju biti ni suvis eambiciozni I zahtjevni prema svojoj djeci.Dijete postaje kapricioznije.Djeca počinju samostalno da obavljaju različite poslove i da pomažu odraslima pri radu hrani zivotinje sredjuje I cisti svoje igracke I sl.ali ne pretjeranotj.oblacenjem na sta dijete reagujedrekom I psovanje.Takodje roditelji treba da budu brizni prema svojoj djeci.trebeju im u cilju ispravnog vaspitanja ukazati na greske.Za emocionalni ravoj ajako je bitna poriodica I odnos roditelja prema djeci.sposobno da dozivljava radost I neprijatnost kod drugih.dijete pocinje da razumije pravu vrijednost majke I oca.

ojacava volja I drustveni karakter sto treba iskoristiti I pouciti dijete o dobrom I losem.U odnosu sa vrsnjacima dijete postaje svjesno postojanja tudjeg misljenja. Tako dijete postane svesno pravila.kritikuju jedni druge a takodje se I suprostavljaju jedni drugima.uvazavanje odraslih.Izraz kradja je neprikladan za dijete ovog uzrasta I ako dijete nesto uzima to je zato sto je I njemu neko nesto uzeo ili je osjetilo nedostatak ljubavi I sl.treba utvrditi motive I pobude djecijih postupaka.egoisticne.Djecijoj slobodi treba postaviti odredejne granice. MORALNI RAZVOJ Što se tiče moralnog razvoja predskolska djeca već znaju šta je dobro.ali opet ne previse stroge kako ne bi na kraju dobili nesamostalne.U ovom period je jako bitno da se razviju moralna osjecanja drugarstva prijateljstva I odgovornosti.o cemu ga treba pouciti mirno I pametno.los.Predstavu o dobrom I losem povezuje sa pojmovima dobar.buntovne ljude ili individualiste.I treba mu odgovoriti prigodnim bioloskim odgovorima I analogijama iz biljnog I zivotinjskog svijeta.U tom period za dijete je jako bitno njegovo porijeklo pitanje “odkud to da dolazi iz stomaka”.rade na tome da izbjegnu kazne I dobiju pohvalu.postaje veoma pristupacno moralnoj pouci. PAZVOJ INTERESA . Takođe za ovaj period narocito oko 4te godine je karakteristična pojava laži koje treba pravilno tumačiti jer su prave laži veoma rijetke a dijete nema namjeru da vara.kod djeteta u okviru moralnog razvoja treba vaspitavati discipline.a šta ne.Na dječije greške odnosno presupe treba gledati sa što više razumijevanja.uci da prima I izvrsava zadatke.I zanju d ace za lose postupke biti kaznjena.tNe rijetko djeca uviđaju svoje greške I sama sebe kritikuju ako shvate da su pogriješila. POLNI RAZVOJ Dijete postaje svesno polnih razlika.zastitne ustanove za djecu gdje dijete stice sve vise znanja I vjestina koje ce mu pomoci u daljem zivotu.Za vaspitanje je kod roditelja bitna I pedagoska posvecenost.U socijalizaciji djeteta narocito pomazu djeciji vrtici I dr.nevaljao.tako da dijete treba umjereno I kuditi I hvaliti I pohvala se nikad ne smije pretvoriti u pomicivanje.

Dijete postaje svesno I drugih.Na razvoj interesovanja u ovom period uticu porodica.Volja I karakter se naročito oblikuju ako dijete uđe u dječiji vrtić ili neku drugu vaspitnu ustanovu. prijetnje I kazane su najlosiji za vaspitavanje karaktera.namjera I postupaka. da dospije do ocijalizacije i sposobnosti samosavlađivanja.sposobnosti I nesposobnosti djeteta. eksplozivno ali se u 7 godini stišava.pocinje da osjeca sebe kao dio njih I barata pojmovima mi.Zato je bitno da se djetetu pomogne da svesno svojih ciljeva.stalno nepovjerenje I spijuniranje.Pred kraj ovog perioda dijete postaje razdražljivo.Roditelji I vaspitači treba što više da pomažu djetetu da posane svjesno ciljeva namjera i svrhe isvojih postupaka.Dijete pokazuje interes a imimtiranje koje postaje namjerno.Dijete se karakterno najbolje razvija ako se tjelesno i osjećajno dobro osjeća.Počinju se oblikovati karakter djeteta i njegova volja. djelimicno I pol.okolinastepen inteligencije djeteta.U ovom periodu su vitalni.koje s epojave u ovom periodu ostaju dominantne citavog zivota.narocito osobine koje s erazviju u starijem predskolskom period.postaje sve vise samo svoje.voljne I dr.cak s ejavlja I ocjena samoga sebe. . Primoravanje djeteta na nesto.sumnjicenje.Dijete treba da osjeti ljubav nezavisno od toga da li je bilo dobro ili nevaljalo. RAZVOJ LICNOSTI U ovim godinama svijest djeteta o samom sebi sve više raste.Prve karakterne crte osjecajne.pojacavaju se intelektualni interesi(zapitkivanje) kao I socijalni interesi za pripadnost grupi.nas nase.ocjenjuje svoje tvorevine I prepoanaje sbe kao crtaca sportistu. socijalni odnosi.prehrambeni. jogunasto.Treba mu pomoći da postigne skladan svestrani raszvoj svoje ličnosti.Personalni interesi se odnose na to da dijete pokazuje interesovanje za osobe od kojih ocekuje korist.telesni I motorni interesi jos uvijek jako zivi.

porodicnom I drustvenom zivotu.Adrenalin na pluca djeluje tako sto izbacuje visak CO2 I povecava apsorpciju O2 sto izaziva ubrzano disanje.Strah moz eizazvati nezeljene posledice glavobolju.javlja se neprijatan ukus u ustima.Nadbubrezne zlijezde luce adrenalin koji dovodi do usporavanja varenja.Ovaj process iscezavanja realne fantazije trajace oko tri godine.Dijete postaje radon sposobno uci da seprilagodi na okolinu I u pogledu svog razvoja postize stepen zrelosti tkz.SKOLSKI UZRAST PERIOD OD SEDME DO DVANAESTE GODINE Psihofizicki zdravo dijete oko svoje 6 godine sposobno je da seprilagodi na svijet oko sebe I to traje do 9te godine.sa odredjenim ciljem a ne kao ranije vodjeno trenutnim momentum inspiracije.Adrenalin djeluje I na srce iz cega zakljucujemo koliko su gnev I strah ozbiljne emocije I imaju uticaja na citav organizam.Emocije su medjutim snazne narocito strah I radost. Dijete u ovom uzrastu svoje igre sredjuje prema nekom planu. SOCIJALNOST.kratkotrajne su javljaju se I iscezavaju neocekivano.sto moze izazvati promene u organizmu kao sto je usporeno varenje.U skolskom uzrastu dijete je pored toga sto je clan grupe u razredu.oslobadja se secer koji odlazi u misice.Pored ljubavi dijete je potrebno razumjeti I njegovu potrebu za samostalnoscu.Da bi s eizbjegli potrebno je djetetu obezbijediti osjecanje sigurnosti u skolskom. Kada se radi o gnevu uznemirenost djeteta dovodi do uznemirenja citavog organizma. .Razvoj emocija za ovaj period je jako bitan.mucninu I sl.povecava se broj simbola za pisanje.deluje na jetru.uci da izgovorenoj rijeci daje karakter trajnosti I odredjuje svoje kvantitativne odnose racunanjem stio ranije nije moglo. skolska zrelost.pa je grupa bitan cinilac I ima bitan uticaj na njegovo ponasanje. Shvatanje I memorija se znatno povecavaju.Kao zank ubrzanog psihofizickog razvoja dijete stice sposobnost da moze slijediti ucitelja koji ga uvodi u svijet realnosti.obilno lucenje pljuvacke.I clan vanskolskih grupa.Dijete na ovom stupnju razvoja sve vise raspolaze psihofizickim snagama koje mu omogucavaju koncentraciju za resavanje zadataka u trajanju od 30min.gubitak apetita I gadjenje na hranu.Stvaralacka fantazijska snaga se sve vise kod njih uklapa u realne odnose I tako se prikazuje od najranijeg vremena puberteta jasnije da bi se na kraju stvorila sposobnost oblikovanja I smisljanja u okviru nekog odredjenog zadatka.

Kod jdece se razvija ozbiljan interes za .sada pocinje gledati I one bitnosti stvari koje s polja nijesu vidljive.boje I velicine.Iako su djeca povezana sa roditeljima mnogo im je privlacniji izlet sa drugarima nego sa porodicom.Do sad je dijete sve gledalo sa spoljasnje strane. Pocetak vog uzrasta je karakteristican da se dijete zadovoljava utiskom okoline I ako ga upitamo da nam opise dijelove necaga ono nece znati.a vise predloga I veznika.Djeca dobijaju sigurnost tj.GOVOR:Sa razvojem I bogacenjem djecijeg recnika se povecava broj glagola I imenica. U opazanju s eu ovom periodu javljaju takodje individualne razlike pa djecu dijelimo u tri grupe: • • • Djeca za koju je karakteristican vizuelni izraz(vizuelni izraz) Djeca u cijem opazanju ima znacaja pokret(motorni tip) Djeca koja najvise uspjeha imaju u slusanju(akusticni tip) Vizuelno I akusticno opazanje se veoma cesto dopunjuju.U ovom period potrebna je pohvala starijih.prisutna je mirna samokritika dok je prije zivjelo u svetu kritika starijih I sopstvene pohvale. PERIOD 10-12 GODINA Budi se sposobnost za apstrakciju.Opazanje u ovom period je usmereno ka novom I nepoznatom za razliku od prethodnog kada je dijete opazalo ono sto je poznato.Pri opazanju pojava dijete je najvise usmjereno ne njihova svojstva I upotrbljivost.Na ovaj nacin j edijete steklo sigurnost I otvorio mu se put ka samostalnom snalazenju bez roditelja.Napredak se ogleda u sposobnosti razlikovanja kvaliteta I oblika predmeta pa skolsko dijete opaza predmete stalnog oblika. SENZORNI RAZVOJ:Usavrseni osjetni reflektori omogucavaju bolje opazanje u ovom periodu tako da se dostize se potpuni razvoj koji ide u pravcu sve potpunijeg opazanja. mijenja stav prema spolasnjem svijetu.Ako uporedimo govor djeteta I odraslih vidjecemo da se satoji od vise zamjenica.U skoli preko realnih predmeta djeca dolaze do nekih zakona.osjecaj sposobnosti za rjesavanje problema bez roditelja.vise pridruzuje grupi.Dijete se u ovom period sve manje.Pri sredjivanju utisaka I opazanju veliki uticaj ima decacko recnicko blago koje omogucava da pomocu imena ili naziva razvrsta predmete I pojave.U ovom uzrastu je karakteristicno analiticko opazanje veoma bitno Dijete zapaza nove rijeci I pita za njihovo zancenje.I jako mu je bitno objasniti pravo znacenje onoga za sta pita.

brze rastu I polno sazrijevaju. TELESNI RAZVOJ:u adolescenciji dolazi do ubrzanog razvoja.Ovaj period mozemo podijeliti na sl. koju medjutim ne prati buran psihicki razvoj koji je neophodan za celokupan razvoj.Kod djevojcica pubertet nastupa ranije nego kod djecaka.u periodu 13-14god.iz cega mozemo zakljuciti da one sazrijevaju 1.objektivnosti I gubi se onaj prethodni nemir koji se ponovo manifrestuje u pubertetu.do postizanja telesne zrelosti. ranije.Za ovu dob je narocito opasno telesno zaostajanje I ako do njega dodje..izaziva neuroticka stanja kod omladine koja rezultiraju konfliktom .okolinu I problem u njoj I oni ulaze u svijet realnosti. nacin: • Predadolescencija -djevojcice 11-12god -djecaci 13-14god • Rana adolescencija -djevojcice 13-14god -djecaci 17-18god • Kasna adolescencija-djevojcice 17-18god -djecaci 20-23god Kod djevojaka prije nego kod djecaka dolazi do polnog sazrijevanja.5god.Na fizicko-telesni razvoj pored bioloskih faktora uticu I geografski I faktori socijalnog porijekla.U radu sa ovom dobi mogu se postici rezultati koji nam govore o izvesnoj realnosti.Kod neke djece u ovom periodu se kod pojedine djece javlja porast aktivnosti kao izraz licnosti I sve vise se javljaju promisljeni nestasluci kod oba po ADOLESCENCIJA PERIOD OD DVANAESTE DO DVADESETTERCE GODINE Ovaj period predstavlja doba najveceg razvoja kod covjeka.dok se kod djecaka polno sazrijevanje desava izmedju 14-15god..

dostize zrelost I formu tela odrasle osobe.sve dok polni hormone ne zaustave lucenje hormona rasta I ne dovedu do zaustavljanja rasta.dok j ekod djecaka postepen u toku citave adolescencije.a od 15-16 godine s etezina ustali.koji luce mnoge hormone u krv.5 godina.dok izmedju 18-20godine polako opada. ‘DOBA DEBLJANJA-DOBIJANJA TELESNE MASE’ javlja se kod svih u istom uzrastu I traje oko 2 godine(povecava se sadrzaj masnog tkiva na grudima.gonadotropni-hormon koji utice na rast polnoh zlijezda. Ove razliike se u kasnijem pubertetu izjednacavaju. bokovima.sa okolinom.a kod djevojcica u 20oj godini.Najbrzi rast je u najranijem pubertetu.Postoji zavisnost sa polnim razvojem.dok je kod djevojcica rezultat povecanog razvoja masnog tkiva.a kod djecaka u 15oj. vratu) I prati ga povecanje apetita. Kasnije u adolescenciji je rastenje sporo I naznatno.Hrskavica se zamjenjuje kostanim tkivom. Kod djevojcica je najveci prirastaj u tezini izmedju 11.Razvojem polnih zlezda dolazi do lucenja STH.narocito izmedju 13-16 godine. VISINA-TEZINA U periodu predpuberteta visina kod djevojcica dostize maximum u 13 godini.Tako su djevojcice koje su sa 12 god dobile menstruaciju bile teze od svojih vrsnjakinja koje to nijesu za 1kg I visocije za oko 12cm.5-14.kada rastenje pocinje polako da se zaustavlja. OKOSTAVANJE Proces okostavanja kod djevojcica pocinje oko 17te godine.2kg.U ovom periodu treba istaci razvoj treceg reznja hipofize-pars intermedia.kosti postaju izdozenije a . Prirastaj u tezini kod djecaka je rezultat razvoja musculature. s tim sto postoje individualne razlike pa kod nekih djecaka rastenje prestaje tek u 23 god. Kad rast prestaje.7cm nizi od svojih vrsnjaka kod kojih se one nijesu razvile I laksi za 10.Postoje individualne razlike zavisno od genetske predispozicije.u tom periodu su djecaci obicno veci od djevojcica za 10cm tezina se u odnosu na visinu znatno uvecava. trbuhu.Telo adolescenta dostize zancajne razvojne promene.Telasne promenen ove dobi su upravo rezultat hormona rasta I gonadotropnih hormona..pa brz polni razvoj sa sobom povlaci I brz telesni razvoj.jedan od najvaznijih hormona je somatotropni hormone-hormon rasta koji luci adenohipofiza. butinama.koji uticu na razvoj. Isto tako djecaci kod kojih se sa 14 godina nijesu razvile sekundarne polne karakteristike bili su za 11.dok kod djecaka od 19te.

s tim sto postoje slucajevi brzeg razvoja misica u odnosu na skelet.trup raste sporije.Grudni kos je kod djecaka siri I razvijeniji.na njegovu tezinu. Od 18 god.dok kod djevojcica debljaju extremiteti. 90 otkucaja/min • Kod djevoj.mijenjaju se I po obliku.U ovom periodu naglo se razvijaju rike I noge narocito kod djecaka.Narocito se javlja nespretnost kod preciznih sitnijih pokreta pa se mogu javiti promjene npr u rukopisu I sl.Snazan razvoj musculature kod djecala se zasniva na anatomskim karakteristkama kod djecaka.pa se za posledicu javljaju neuskladjeni pokreti. Kod adolescenata u 12oj godini glava iznosi 1/7 od telesne duzine.Kosti su kod djecaka deblje I jace.s tim sto postoje individualne razlike pa nekad se javljaju I u 15oj godini.dok se kod djevojcica intezivno razvija karlica.umnjaci se raazvijaju od 17-18 godine . Lice kod djevojcica je ovalnije I neznije.na obrazima I bradi ima dosta masnog tkiva.rebra I kecmeni stub takodje.fizioloskom pogledu imaju veci volume pluca. Razvoj skeleta I musculature teku uporedo.proporcije sto povlaci I uticaj na spretnost kretanja I telesnu zrelost. nacin: • Kod jdevoj.dok djevojcice vjezbama postizu njen razvoj. usta se izrazavaju.Sto se tice polnih razlika donja vilaica se intezivnije razvija kod djecaka.U ovom periodu dolazi do sirenja I izduzenja arterija I zadebljavanja njihovih zidova (kod djevojcica salbije).lice se izduzuje.Muskulatura se kod djevojcica najintezivnije razvija u period izmedju 12-15 godine.U doba zrelosti trup postize trostruku velicinu u odnosu na velicinu sa rodjenja.ramena su sira.u 16oj godini 1/8.bez teskoca.zatezu se zidovi krvnih sudova I povecava krvni pritisak. U 14oj godini razvijeno je 27-28 zuba.od 12 god.Karakteristican je pad pulsa narocito izmedju 12-18 god I to na sl.gornja vilica se snazno razvija. U periodu adolescencije cello postaje sire.tezi.kod djevojcica pokretljivije u zglobovima. RAZVOJ UNUTRASNJIH ORGANA Srce u periodu 12-17 godine udvostrucuje svoju velicinu.izduzuju se I I sire kosti lica.Povecava se kolicina krvi u cirkulaciji.a ubrzo s erazvijaju I 32 stalna zuba.visi su.Gornji I donji su u ovom periodu nasrazmjerni u odnosu na tijelo.Razvoj skeletal I musculature ima veliki uticaj na oblik tijela I izgled adolescent. Muskulatura je razvijenija kod djecaka. brze I jace nego kod djevojcica.nespretni I nezgrapni .45% telesne tezine otpada na muskulaturu. 75 otkucaja/min .

narocito kod djecaka. Zato je neophodno u ovom period baviti se sportom. U slucaju njenog zaosatka u adolescenciji.Povecan razvoj nadbubrezne zlijezde moze izazvati preuranjeni pubertet.a disanje postaje sporije.zbog veceg kapaciteta srca sposobni za veci napor.narocito u doba dostizanja polne zrelosti.one uticu kako na telesnu kondiciju tako I na emocionalnost covjeka I cak njegov karakter.70 otkucaja/min Zbog toga su djecaci adolescenti.u pubertetu prestaje sa rastom. Endokrine zlijezde. Razlog prekomjernog gojenja jeste unosenje velikih kolicina gotove hrane.sto vise se kretati. Povecano lucenje hormona stitaste zlijezde ili hipertireoidizam izaziva ubrzan metabolizam.bez stete za organizam.• Kod djecaka od 12god.zeludacne zlijezde jako intezivno luce svoje hormone stoga jedan adolescent moze jesti dva puta vise od odrasle osobe.crijeva takodje.kortin jedan od hormona nadbubrezne zlijezde moze da utice na brzinu razvoja I cak da izazove prerani pubertet. Ubrzava se metabolizam.slezina se uvecava 16. Tezina jetre se takodje povecava dostiza 1800gr.Nadbubrezna zlijezda udvostrucuje svoju tezinu I velicinu. Digestivni organi se takodje uvecavaju I razvijaju.razvijaju I povecavaju svoje lucenje. adolescent uopsteno postaje sporiji. razdrazljivost (moze se smatrati zaostatkom u razvoju).povecan krvni pritisak.a u pubertetu se pluca uvecavaju kod oba pola. povecan puls I potrosnju kiseonika. epidemija gojenja.a bubrezi 12 puta u odnosu na tezinu sa rodjenja.Moze doci do prekomernog gojenja tkz.narocito kod djecaka. kod djecaka je razvijenije u odnosu na djevojcice. Disanje-povecava se zapremina grudnog kosa.u unijeti u prosjeku oko 5000kcal dnevno.85 otkucaja/min • Kod djecaka od 18god.kao I hipofiza I najvaznija u ovom periodu tireoidna zlijezda koja se uvecava osam puta.ali preterani napori koji su uz to I stalni skode srcu pa vjezbanje mora da bude umjereno.Zeludac s eizduzuje I uvecava. .samim tim povecava se I apetit. Timus utice na pravilan razvoj kosti I tijela. takodje se int.stoga I imaju vise energije od zena.

U ovarijumima dolazi do sazrijevanja jajne celije I moze se ostvariti gravidnost.Ona je znak da su organi dostigli zrelost. Prvi znak razvoja jeste razvoj karlice kod djevojcica I razvoj masnog tkiva sto dovodi do zaobljavanja narocito donjeg dijela tijela bedara I stomaka. PSIHICKI RAZVOJ U sklopu psihickog razvoja javlja se labilnost u ponasanju koja se krece od odusevljenja do neprijatnih situacija.Pojavom prve menstruacije pojacava se I lucenje polnih zlijezda I to dovodi do pojacanog telesnog razvoja. Suzne zlijezde takodje povecavaju svoje lucenje. kada dolazi do veceg znojenja. Karakteristican je I takodje veliki nemir I .u testisima se spermatozoidi razvijaju u period 14-16 godine.U toku adolescencije se intezivno razvija I njegova unutrasnja struktura sto dovodi do povecanog razvoja snage uma. Graviditet se medjutim ne preporucuje prije 18-20 godine.Polne zlezde se umnozavaju u pred pubertetu.5 godina kada glas sazrijeva.potpazusne I pojava dlaka na licu).narocito pod pazuhom.polnih karakteristika.trepavice postaju gusce I deblje. Zbog povecane funkcije lojnih zlijezda nos I koza se sjaje. Djecaci inace polno sazrijevaju kasnije.pojava prve menstruacije I razvoj grudi I mlecnih zlijezda(najintezivnije san 18-19 god).Sve ovo ide u prilog psihickog zivota I ponasanja. POLNI RAZVOJ Podrazumijeva u prvom redu razvoj sec.puniji u poredjenju sa zenskim. Kosa u ovom periodu postaje tamnija I snaznija.pojava maljavosti (stidne.kod njih takodje dolazi do povecanog lucenja polnih zlijezda.postaje snazniji I dublji.Mozak u ovom periodu uvecava svoju tezinu sa 400gr na rodjenju na 1400gr I velicinu.Takodje moze doci do govornih promjena kao sto je mucanje.kako posledica toga sto imaju veliku potrebu za govorom I da za kratko vrijeme izgovore sto vise rijeci.pa jedni sazrijevaju brze drugi sporije.javljaju se akne kod pubertetlija sto za njih predstavlja problem I jednu od mozda najvecih dusevnih patnji. Kod djecaka I kod djevojcica postoje individualne razlike.U ovom periodu nijesu sposobni za napor I koncentraciju u bilo cemu sto rade.narocito u pubertetu.do mutacije glasa oko 13.

spoljasnjostu I njenim vidljivima osobinama.Ni mladici ni djevojke nisu zadovoljni svojim teelsnim izgledom.vaznosti I njihovo ucvrscivanje da bi se na pravi nacin postigao razvoj nezavisnosti.karakteristicno je nezadovoljstvo vise nego li zadovoljstvo.Pravilan razvoj pokreta je takodje bitan I za izbor buduce profesije.vise lose nego dobre volje.U ovom periodu je karakteristicno osjecanje snage.razdrazljivost.Veliki znacaj ima I razvoj pokreta I napori samog adolescent kako bi se prilagodio na razlicite aktivnosti u ovom period. .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful