Novac i razvoj novca Seminarski rad

SADRŽAJ

UVOD 1. Pojam i nastanak novca 1.1. Faze razvoja novca kroz povijest 2. Razvoj novca kao pokazatelja vrijednosti 3. Novac u funkciji prometnog sredstva
4.

4 5 6 6 7 8 9 10 10 11 13 13 13 14 15 15 16 16

Novac u funkciji blaga

5. Novac u funkciji platežnog sredstva 6. Novčani opticaj 6..1 Pojam novčanog opticaja
7. Robni I simbolički novac

8. Valuta,važenje
8.1. Valutni sistemi 8.2. Valutni sistemi metalizma 8.3. Valutni sistem bimetalizma 8.4. Valutni sistem monometalizma 8.5. Sistemi emisija I pokrića novčanica 8.6. Savremeni novčani sistem

8.7.Kreditni novac 9. Pojam I struktura monetarnih agregata

2

rafinirane definicije koje se pomno zapišu. 3 . Od prapočetaka evolucije ljudskog roda i od trenutka kad je čovjek shvatio da za nešto što posjeduje može posjedovati nešto drugo osjećajući potrebu za tim. sam po sebi bezvrijedan. usluga ili drugog. ali je novac i kulturna pojava nastala iz određenih čovjekovih potreba. Novac se proteže kroz naše živote kao smisao življenja i rada. Ovim seminarskim radom pokušao sam obraditi sve dosadašnje spoznaje o novcu.ono što se obično daje ili prima prilikom kupovanja ili prodaje roba. počelo je stvaranje onog što u današnje vrijeme predstavlja novac. sociolozima…) postavlja pitanje: Što je zapravo novac? Odgovore obično započinju iznoseći zaista suptilne. zapamte i onda zaborave. Novac je društvena pojava. novac nije ni više ni manje nego upravo ono što je . iako mnogi tvrde da nije sve u materijalnom on je presudan činilac za svaku ekonomsku aktivnost tako da je suvremena tržišna ekonomija nezamisliva bez novca.ZAKLJUČAK Popis literature i tablicUvod Šta je to što jedan komad papira. kao što nastaju i umjetnička djela kojima sam čovjek daje određeno značenje. povijesni razvoj te sadašnja obilježja. a neki drugi komad papira iste veličine nema nikakvu vrijednost? Često se stručnjacima iz ovog područja (ekonomistima. nastala na određenom stupnju društvenog razvoja. čini korisnim i upotrebljivim sredstvom razmjene. Međutim.

Mijo Mirković“. bavi se prvenstveno novcem kao sredstvom razmjene. Pojam i nastanak novca Sam naziv novca potiče od latinske reči “pecunia” koja označava bogatstvo. nekada Pelew)2 1 I. Šokman. wampumi: u nekim državama SAD-a do XVII stoljeća).e. u primitivnim zajednicama stočarskih naroda stoka se upotrebljavala kao sredstvo razmjene.1 1. Kamenje (otok Yap.30-31. g. zlato). 4 .A.e .2001.1973. Zaista. S tim u vezi ona proučava komponente novčane mase i širih monetarnih agregata i uzroke promjena njihove veličine. Stoka. U žarištu njena interesa su pitanja novčane stabilnosti i odraz novčanih kretanja na gospodarski razvitak i opštu privrednu stabilnost. Fakultet ekonomije i turizma „Dr. pa stoga i regulacija količine novca u opticaju koja je u funkciji ostvarivanja tih ciljeva. Lovrinović:“Monetarna politika“. Perišin. U istoriji su zabilježeni raznovrsni i veoma interesantni predmeti koji su služili kao sredstvo razmjene. srebro..200 g.Pojam monetarne politike Monetarna politika.I.g. bakar. „Povijest ljudske gluposti“ Naprijed. Neka nomadska plemena su u tu svrhu upotrebljavala kožu. pa u centar pozornosti stavlja novac kao cirkulišejuću kupovnu moć. Duhan (u nekim državama SAD-a čak do XIX stoljeća). Komadi metala (željezo. a kasnije i novac.n.n. Riža (u nekim državama SAD-a čak do XIX stoljeća).15 2 Detaljan opis korištenja kamenja kao sredstava plačanja plemena Yap nalazimo u knjizi Paula Taborija. Primitivni oblici novca: Krzno..p.str.Zagreb.str. Korjen riječi potiče od riječi “pecus” što znači stoka. Školjke (kauri: u Kini od 1500.

takve kao što su stoka. Pojavljuje se roba za koju su svi spremni ustupiti svoje proizvode jer znaju da će za nju uspjeti nabaviti ono što im je potrebno.Proces razvoja različitih oblika razmjene robe predstavlja proces nastanka novca. u kojoj sve druge robe mogu naći "srodnu dušu". jednostavno se može dijeliti na manje dijelove i ponovo spajati. zlato u malim količinama ima veliku vrijednost. odnosno monopol u vršenju funkcije opšteg ekvivalenta. zlato i srebro. te se jednostavno mogla otuđiti. Novčani oblik razmjene javlja se u situaciji u kojoj je robna proizvodnja dovoljno razvijena. a društvena podjela rada raširena. imale su prilično dugo najvažnije robe. a da pri tome zadrži sva svoja kemijska svojstva. pri čemu tu svoju vrijednost dobiva u procesu materijalne proizvodnje. Naprotiv. a sam način života koji ih je neprekidno dovodio u dodir sa drugim zajednicama. prelazi i novčani oblik na robe koje su po prirodi pogodne za društvenu funkciju opšteg ekvivalenta. U razmatranju istorijskog razvoja prometne vrijednosti rečeno je da novčani oblik vrijednosti predstavlja njen najrazvijeniji oblik. U stvari. zlato i može funkcionisati kao novac. novčani oblik vrijednosti počeli su razvijati nomadski narodi jer je njihova imovina kojom su raspolagali bila pokretna. U onoj mjeri u kojoj razmjena prelazi lokalne granice. odnosno na plemenite metale. upućivao ih je na razmjenu. razmjena je pokazala da je zlato najpogodnija roba od vrijednosti. pa su je svi stanovnici rado prihvaćali kao opšte sredstvo razmjene. Teškoće u razmjeni dovele su do otkrića novca. Paralelno sa razvojem procesa razmjene razvijala se i prometna vrijednost. zbog toga što je stvar od vrijednosti. Poznate su prirodne osobine zlata koje ga čine pogodnim za ulogu novca. predmeti od kože. kao i druge robe. žito. Ulogu novca. školjke. čijom se pojavom te teškoće uspijevaju prevazići. ali mu ona ne daje vrijednost. odnosno izraziti svoju vrijednost. Nastanak novca je bio objektivno uslovljen potrebama razmjene. što inače nije slučaj sa drugim robama. 5 . To znači da razmjena daje zlatu ulogu novca. U početku se kao novac najčešće prihvaćala stoka jer je bila lako pokretljiva i jer je za njom postojala velika potreba (hrana i upotreba u poljoprivredi). Međutim. Naime. Proces nastanka novca je bio veoma dug ekonomski proces. itd.

.2003. funkciji platežnog sredstva i novac u funkciji svjetskog novca. čekova koji imaju pokriće (vučeni čekovi) u fondovima položenim u bankama ili drugim finansijskim institucijama. novac u funkciji prometnog sredstva.3 Razvoj robnog novca omogućio je stvaranje papirnog novca koji nije sam sebi svrha već služi kao sredstvo razmjene i plaćanja. 3 I.o. novac u funkciji sredstava za zgrtanje blaga. Vuković. Papirni novac ima niz prednosti u odnosu na metalni zbog njegove jeftinije proizvodnje i jednostavnijeg vršenja finansijskih transakcija te se lako prenose i skladište. Te faze su: • • • • faze trampe faza robnog novca faza bankarskog novca faza modernog načina finansijskih transakcija Trampa je najstariji oblik trgovine koji se sastoji u razmjeni roba za robu.. 6 .o.1. str. U današnje vrijeme imamo novac u vidu bankarskog novca tj. Robni novac kao sredstvo razmjene u ljudskoj istoriji pojavio se u obliku raznih stvari kao produkta ljudskog rada gdje pojedine robe služe kao novac I svaka od tih roba imasvoje prednosti I nedostatke. Moderni bankarski sistem omogućuje sinergiju svih vrsta računa gdje je elektronski sistem plaćanja postao temeljni način savremenog plaćanja.Postoje pet funkcija novca: novac u funkciji mjere vrijednosti. novac u prometnog sredstva predstavljaju dvije osnovne funkcije novca.131. Funkcije novca kao mjere vrijednosti i 1. vijeka roba kao novac iskazivala je svoju protuvrijednost u metalima kao što su zlato i srebro i taj metalni novac imao je svoju realnu vrijednost na tržištu.“Ekonomija“.Dalmatina d. Sve do 19.g.Faze razvoja novca kroz istoriju Novac kao sredstvo razmjene i plaćanja prošao je nekoliko faza u istoriji ljudskog roda.

odnosno zbog toga što je u njima materijalizovan apstrakni ljudski rad. sve robe postaju (iako to praktično nisu) jednoimene veličine. i tek ovom funkcijom. one su međusobno uporedive. postaje novac. neposredne razmjene robe za robu (R1-R2). prvobitna razmjena imala je oblik trampe. Bilo bi pogrešno izvesti zaključak da robe postaju međusobno uporedive i mjerljive tek preko novca. 3. izrazi njihovu vrijednost. kvalitetno jednake i kvantitativno uporedive.Razvoj novca kao pokazatelja vrijednosti Prva i osnovna funkcija novca sastoji se u tome da robama u razmjeni izmjeri. morao je naće proizvodača druge robe (R2) i tako u međusobnoj razmjeni pribaviti upotrebnu vrijednost koja može zadovoljiti njegovu potrebu. Novac u funkciji mjere vrijednosti ne mora biti realno (fizički) prisutan.2. sve robe mjere ili izražavaju svoju vrijednost u novčanoj robi. odnosno zlato. funkcioniše kao opšta mjera vrijednosti ili izraz vrijednosti. preko zlata). {to upućuje na mogućnost razmjene roba za novac. koja za njega nema upotrebnu vrijednost. U takvim okolnostima proizvođač jedne robe (R1). Izražavajući svoju vrijednost preko jedne jedine robe (na primjer. odnosno novac može poslužiti kao posrednik 7 .Novac u funkciji prometnog sredstva Budući da se novac nije javio kada i razmjena roba. Pojavom novca. Novac u funkciji mjere vrijednosti nije ništa drugo nego prometna vreijdnost koja pokazuje koliko se za neku robu može dobiti novčane robe (na primjer zlata). Na taj način novac. kao specifična roba u ulozi ekvivalenta. Upravo zbog toga što su robe kao vrijednosti proizvodi ljudskog rada. jer se vrijednost bilo koje robe može izmjeriti ili izraziti u zamišljenoj količini novčane robe zlata.

a s druge strane omogućava kupovinu druge robe. Prodavaču nije svejedno da li će za svoju robu dobiti upravo onoliko novčane robe. radi se o prodaji robe (R1→N). Tako iz funkcije novca kao mjere vrijednosti logično proistiće njegova druga funkcija.. jednu robnu vrstu proizvodi više robnih proizvođača. a ovaj skup robnih metamorfoza čini robni promet. ili će dobiti više ili manje novca. Ako roba prodavaca i uspije privuči novac. da bi se vrijednost roba mogla zaista ostvariti u novcu. Zbog toga je metamorfoza jedne robe povezana sa nizom metamorfoza drugih roba. prodaja nije istovremeno i kupovina. u kojoj je materijalizovana ista količina rada kao i u njegovoj proizvedenoj robi. ostaje pitanje koji je to iznos novca. Zahvaljujući društvenoj podjeli rada. Ukoliko se proces društvene proizvodnje nesmetano odvija i proizvodi zadovoljavajuća količina robe. Akt prodaje nosi u sebi niz neizvjesnosti koje prodavaca mogu dovesti u neželjenu poziciju.njihove razmjene. odnosno njeno pretvaranje iz novčanog oblika u robni. Odstupanja naviše i naniže ne moraju biti posljedica nepoklapanja individualnih uslova proizvodnje sa prosjećnim. Teškoće u prodaji određene robe mogu biti uslovljene pojavom slične vrste proizvoda koji ovu sasvim ili djelimično potiskuje sa tržišta. akt pretvaranja novca u robu (N→R2). Ovo pretvaranje robe u novac i novca u robu Marks naziva metamorfozom robe. 8 . Gledano sa stanovišta vlasnika robe. Ukoliko se proces razmjene promatra isključivo s jednog aspekta. S tim u vezi. gotovo se nikada ne može raspolagati pouzdanom informacijom da li je te robne vrste proizvedeno upravo onoliko koliko je u tom trenutku određenom društvu i potrebno. s jedne strane. novac uvijek predstavlja već ostvarene robne cijene prodatih roba. kao sredstvo robnog prometa. pretvaranje robe u novac (R1→N) predstavlja prodaju robe. prodatu robu. U ovom slučaju novac predstavlja. Drugu. Međutim. Prva metamorfoza robe.Imajući u vidu samu prirodu novca kao opšteg ekvivalenta može se reći da je akt kupovine lakši od akta prodaje. ili završnu metamorfozu robe čini kupovina. kako bi se idealan izraz vrijednosti pretvorio u stvarni. dok sa stanovišta vlasnika novca riječ je o kupovini (R1←N). akt prodaje je uvjek dvostran proces. onda će kupci jednostavno doći do proizvoda koji su im potrebni. društvenim. funkcija novca kao prometnog sredstva. Novac u ovoj funkciji mora biti realno prisutan. pa je prva metamorfoza pretvaranje robe u novac istovremeno i završna metamorfoza neke druge robne vrste.

Zakljućivanjem prve metamorfoze.Novac u funkciji blaga (tezauracijski novac) Roba se prodaje ne da bi se za dobijeni novac kupila druga roba već jednostavno da bi se robni oblik pretvorio u novčani. Cijela filozofija ponašanja zgrtača blaga ili škrtice svodi se na težnju što većeg prodavanja. uslovljavaju funkciju novca kao blaga. međutim.Tko želi raspolagati novcem kao blagom mora ga izvuči iz prometa roba i spriječiti da se kao kupovno sredstvo pretvori u drugu robu. tako on sa svoje strane briše i brojne druge razlike. kada se promet robe završi prvom metamorfozom (R1-N) i kada takav promet postane sebi svrha. a što manjeg kupovanja. Samo djelovanje materijalne proizvodnje. Zgrtač blaga. itd.4. on je kvantitativno ograničen utoliko što se može pretvoriti u ograničenu količinu robe. S druge strane. jer se može pretvoriti u svaku robu i biti predstavnik neograničenog materijalnog bogatstva. više će moći i prodati. novac napušta funkciju prometnog sredstva. kao svaka stvarna novčana suma. Zgrtač blaga se svjesno odriče trošenja a time i uživanja koja mu to trošenje može prušiti. Tada. odnosno akumuliranje novca. kao kupovno sredstvo. da se dobijeni novac zadrži. Kako se u novcu briše svaka kvalitativna razlika između roba koje su se u njega pretvorile. pretvarajući se u novac kao blago. u uslovima robne privrede. 9 . Raspolaganje novcem omogućuje da društvena moć postane privatna moć pojedinaca. Ukoliko se više proizvede. Nagon kod ljudi za zgrtanjem blaga priroda nije ograničila. a prodavač u zgrtača blaga. Riječ je prije svega. Kako roba nestaje u momentu pretvaranja u novac. štednji stanovništva. akumulacijskim fondovima (za proširenje proizvodnje). Budući da je novac opšti ekvivalent. rezervnim fondovima (za otklanjanje nepovoljnih ekonomskih kretanja). on je sa te kvalitativne strane bezgraničan. novac prestaje djelovati kao sredstvo prometa. u blago. to se sve prodaje i kupuje. i kada se na novcu ne može vidjeti što se u njega pretvorilo. o amortizacijskim fondovima (za nadoknadu utrošenih sredstava za rad). pretvarajući se u tezauracijski novac. može od prometa oduzeti samo onoliko novca koliko mu prije tog isporuči roba.

Proizvođač prije nego što proizvede i proda svoj proizvod i dođe do novca. Proizvodnja različitih robnih vrsta vezana je za određeno doba godine (žetva. To se odnosi kako na posjedovanje zlatnika (kovanog novca) tako i na posjedovanje zlatnih i srebrnih predmeta. ga privremeno u blago. Pri tom on raspolaže novcem (ili pak dovoljnom sumom novca) jer svoj proizvod još nije proizveo niti prodao. berba i slično). ima potrebu za kupovinom raznih vrsta drugih proizvoda koji omogučavaju njegovu proizvodnju. Zbog toga se odlučuje obaviti kupovinu bez novca.Novac. kada taj novac ponovo ulazi u promet. tako što kupac plaća prodavaču cijenu ranije preuzete robe. . Novac koji dužnik (kupac). nalazi se u tom trenutku u funkciji platežnog sredstva ili sredstva plaćanja. kretanje robe od prodavaca prema kupcima ne uslovljava istovremeno_i obrnuto kretanje novčane robe od kupaca k prodavačima (kao što je to slučaj kad je novac u funkciji prometnog sredstva). Prema tome. 10 . isplačuje povjeriocu (prodavcu) za ranije preuzetu robu. Očito. Naime. postaje povjeriocem. sve dok ne dođe rok plaćanja ranije kupljene robe R2. u momentu sklapanja kupoprodajnog ugovora i preuzimanja (kupovine).. u funkciji blaga mora biti realno prisutan. radi se o kreditnom odnosu između prodavaca i kupca. pri čemu prvi. odnosno isporuke (prodaje) robe nema stvarnog prisustva novca. 5. poslije isteka ugovorenog roka. inače nema nikakvog zgrtanja blaga. a dobijeni novac povlači iz prometa i pretvara. Tek poslije određenog vremena dolazi i do ovog kretanja. R1 izvršava prvu metamorfozu. Tek kad proizvede svoju robu.Novac u funkciji platežnog sredstva Razvijanjem robnog prometa stvaraju se uslovi koji omogućavaju vremensko razdvajanje otuđivanja robe od naplate njene cijene od kupca. prodajući robu bez istovremenog dobijanja novca.na kredit”. a drugi postaje dužnikom.

Zatim. tj. Napokon. U funkciji prometnog sredstva pojava novca kao posrednika u razmjeni je trenutna ili kratkotrajna. Iz ovoga proizilazi da novac može obavljati funkciju platežnog sredstva ukoliko su razvijene njegove prethodno razmatrane funkcije. berba i slično). potrebno je djelovanje novca kao prometnog sredstva jer je razvijeni akt prodaje i kupovine pretpostavka mogućnosti prodaje. robe R2. Novac trenutno izražava vrijednost jedne robe. egzistencija kreditnih odnosa između ekonomskih subjekata nije vezana prije svega i isključivo za proizvodnju robe u određeno doba godine (žetva. odnosno sumu novca koju duguje za isplatu u ugovorenom roku. ne otuđuje vrijednost već je prima samo u drugom obliku. U ovom slučaju otuđivanje novca je otuđivanje vrijednosti. da bi se njime isplatila roba kupljena na kredit. novac taktički nalazi u funkciji mjere vrijednosti. novac faktički kreće u promet i ima funkciju platežnog sredstva. novac tek naknadno po završenom prometu robe ulazi u promet kao sredstvo plaćanja. Pri tom cilj prodaje ove robe R1 jeste doći do sume novca (ili vrijednosnog lika robe) u obliku blaga iz kojeg će kupac isplatiti dug ranije kupljene robe na kredit. Svaki sudionik u razmjeni. obavljaju plačanje. Ono što u tome nije sporno.Kako je čitav proces započeo drugom metamorfozom u okviru koje se ekvivalenti novac i roba ne pojavljuju istovrememo na oba pola te transformacije. novac zaista prelazi iz ruke kupca u ruke prodavaca i u tom trenutku. Izvor toga novca kojim kupac izmiruje svoju obavezu potiče kako je pokazano iz u međuvremenu prodate njegove robe R1. Ugovorena cijena robe R2 mjeri kupčevu obavezu. Kada dođe rok plaćanja. Kod funkcije novca kao platežnog sredstva. već i za robe koje se neprekidno proizvode u toku cijele godine. budući da istovremeno prima ekvivalent. Kod funkcije novca kao sredstva prometa cilj prodaje je bila kupovina druge robe. odnosno kupovine robe na kredit. Novac se mora nagomilati kao blago. robnom ili novčanom. to se pri određivanju cijene robe R2 zamišljenom količinom novca. U savremenim uslovima djelovanja robne proizvodnje. je činjenica da je kupovanje prije plaćanja rezultat pomanjkanja u novčanim sredstvima kod kupca (uzroci ovome mogu biti različiti). novac u funkciji platežnog sredstva javlja se i van 11 . Novac mora preko cijene djelovati kao mjera vrijednosti robe koju kupac kupuje (odnosno prodavač prodaje). razvojem robne proizvodnje. odnosno da bi se novac mogao naći u funkciji platežnog sredstva.

Ostvarujući cijenu. Novac se stalno udaljava od svoje polazne točke. Novčani opticaj Proces razmjene ljudskog rada otpočinje robom i završava s robom (R1→N→R2). odnosno njegovom opticaju. Međutim. Pri tom. koje za njih nemaju upotrebnu vrijednost. Roba je uvek na prodavačevoj strani. Sama priroda robnog prometa stvara privid kao da novac pokreće robe. pribave druge upotrebne vrijednosti. Takvo kretanje je tada nazvano kružnim tokom robe. Novcu pripada funkcija prometnog sredstva samo zbog toga {to je on faktički robna vrijednost koja se osamostalila. raznih usluga i drugih nerobnih plaćanja. neprekidno se ponavlja isti proces. odnosno novčanom opticaju. plaćanje kamate. prelazi iz ruku kupca u ruke prodavca da bi ovaj isti proces ponovio s nekom drugom robom. a u stvari je obrnuto. a on sam obrnuto tome. Krečući se od prodavaca prema kupcu. Također. To što će ponavljanjem ovog procesa prodajom ponovo proizvedene robe R1 prodavač doći do novca. 6.1 Pojam novčanog opticaja Takav oblik kretanja koji robni promet nameće novcu te se on stalno udaljava od polazne točke naziva se opticaj novca. 6. već novoproizvedene količine robe R1. roba prije ili kasnije ispada iz prometa odlazeći u potrošnju. taj isti proces isključuje kružni tok novca. novac se udaljio iz ruke prodavaca R1 i neće mu se više vratiti. i sva druga plaćanja (plaćanje duga po ranije uzetom kreditu. novac djeluje kao platežno sredstvo i ako se njegovo kretanje odvija van robnog prometa. novac 12 .robnog prometa. pravi je uzrok kretanja novca u robnom prometu. Kada se obavi prodavanje robe (R1→N) radi kupovanja (N→R2). Međutim. i slično) spadaju u novac u funkciji sredstva plaćanja. jer se novac ovom prilikom vraća prometom (prodajom) ne prve. Tako se naturalna ili robna davanja (rente. U tom stalnom kretanju novca. novac stalno prenosi robu iz prodavačevih u kupčeve ruke. porezi i slično) pretvaraju u novčana plaćanja. ne govori o njegovom kružnom toku. a novac na kupčevoj. Nastojanje proizvođača da razmjenom svojih roba.

tj.I. koža. a čija je vrijednost zakonski određena. Šokman. 7. odnosno unutrašnje vrijednosti.2001.što moderno govoreći znači da se novac najprije posmatra u funkciji transakcijsog sredstva. Fakultet ekonomije i turizma „Dr. zbog svojih posebnih svojstava i prednosti.žito i sl. oduzeo drugim oblicima robnog novca ( stoka. Kovanje novca otvara mogućnost odvajanja njegove realne vrijednosti od nominalne.21 13 . Mijo Mirković“.str.g.4 Naturalni ( odnosno ) robni novac – (stoka. omogučujući stalno iznova promjenu oblika vrijednosti roba koje ulaze u promet na mjesto onih koje su iz njega izašle. to jest novac kakav danas poznajemo.neprekidno obitava u prometnoj oblasti. žito ) funkciju sveopšteg ekvivalenta. a time i razvoja simboličkog metalnog novca.. 4 I. Perišin.) odgovara prilikama u kojima je nastao te je kao odraz tih prilika imao mjesno obilježje.A. Robni i simbolični novac Opšte je poznato da je temeljna funkcija novca da služi kao sredstvo prometa i plaćanja dakle kao sredstvo razmjene. sredstva za nabavku druge robe Zlato je oblik robnog novca koji je. Penzatorijski sistem – sistem u kojem je svaki komad metala trebalo vagati. a zatim i drugog simboličkog novca. Simbolični novac – novac bez svoje upotrebne. -stihijski je produk razvoja proizvodnje i razmjene gdje neke stvari gubeći upotrebnu vrijednost postaju simboli vrijednosti. Lovrinović:“Monetarna politika“. a zatim kao konzervirana kupovna moć (štednja odnosno kao imovina u najlikvidnijem obliku.

skup je zakonskih propisa koji regulišu novčani sistem jedne države. Valuta. Pojam važenje u savremenoj se literaturi sve više upotrebljava u znatno užem smislu riječi. Radi rizičnosti nošenja većih količina novca s jednog tržišta na drugo. ). posebice u zlatnom standardu. od države uređeni novčani sistem jedne države. itd. i to prvenstveno u smislu povezanosti osnovne zakonske novčane jedinice s objektivnom vrijednosnom podlogom. Oni se pojavljuju. posljedica je razvoja i stanja novčanog prometa. predstavlja jedan od najranijih novčanih supstituta u metalističkom novčanom sistemu. u smislu važenja. čekovi. zamjenjuju novac i daju pravo imaocu na određenu količinu kurentnog novca ili zlata. dakle. Valuta je. 8. odnosno valuta. zlatni novac kod banaka koje bi im pri tom izdavale potvrde na prmljeni novac koje su glasile na donosioca. Njihova pojava. dok se posebno pojam valute upotrebljava još za oznaku strane novčane jedinice ( strani efektivni novac ) i. s jedne strane.Novčani surogati / fakultativni novac Novčani surogati ili zamjenici novca. Metalni novac 14 . bile su naplative po viđenju. Banknota. te zbog nesređenosti valutnih sistema i nesigurnosti prenošenja s druge strane. pored ostalog. zbog neelastičnosti novčanog sistema. važenje Važenje. trgovci su deponovali svoj punovrijedni. najkraće rečeno. a glasile su na okrugle svote. pojavljuju se u obliku različitih cirkulacijskih papira – doznake i obveznice ( mjenice.

a nije 15 . Na ovaj način se za male količine zlata mogu mijenjati i relativno značajne količine drugih roba. Kao što vidimo i ovaj novi novčani oblik je rezultat razvoja i potreba robnog prometa. U prometu se koristila jedna “funta” ili jedna “rublja’’ kao sredstvo razmjene. a kasnije je taj odnos i tipiziran. Zbog falsifikovanja novca novčana jedinica se počela osamostaljivati od novčane materije. i male količine zlata u prometu predstavljaju veliku vrijednost.U nekim društvima.592 grama). Te robe su bili plemeniti metali. Vremenom se ova funkcija počela vezivati za robe koje su po svojim prirodnim karakteristikama bile pogodne da služe kao opšte sredstvo razmjene. Zato su se u praksi počeli pojavljivati komadi metala na kojima su bili utisnuti žigovi koji su označavali količinu. Tako imamo izraz funta koja označava određenu težinu metala (1 funta=453. On se sastojao u tome što su sami metali bili novac. Razumljivo je da se novac nije mogao kovati od čistog zlata. ali i druge vrste korisnih proizvoda. ali se i unutar njih zlato izdvojilo kao najpogodnije za obavljanje ove funkcije. Ovaj način plaćanja je u svakodnevnoj praksi nailazio na prilične teškoće jer se prilikom svakog plaćanja moralo vršiti mjerenje. Razlog zašto su ljudi u različitim društvima prihvaćali zlato kao svjetski univerzalno sredstvo razmjene treba tražiti u prirodnim osobinama koje ono ima. neplemeniti metal. Zbog toga su i minimalne količine ovog plemenitog metala veoma vrijedne. novac su bili predmeti od određenih vrsta metala. finoću i slično. Prvo. jer je poznato da je zlato mekano i lako savitljivo. Pri tome odnos između zlata i neplemenitog metala bio je tačno utvrđivan. najčešće bakra. Tako imamo danas dva tipa ćistoće zlata: francuski tip koji se sastoji od 900 tisućitih dijelova zlata i 100 tisućitih dijelova bakra i engleski tip koji se sastoji od 11/12 zlata i 1/12 bakra. pa se prilikom svakog plaćanja morala vagati količina dotičnog metala. Kasnije se u većini zemalja zakonom određuje koliko zlata mora sadržavati svaka novčana jedinica. Najstariji način plaćanja metalnim novcem naziva se pensatorijsko plaćanje. pa se tako kovao novac i primao u prometu sa velikom sigurnošću i povjerenjem. provjeravati kvalitet i finoća metala itd. Do zlata je veoma teško doći jer su njegove zalihe u usporedbi sa drugim vrstama metala veoma male i teško se otkrivaju. Zato se prilikom kovanja zlatnog novca uvijek zlatu dodavao neki tvrđi.

Stari metalistički novčani sistemi zasnivali su se na tzv. koji je u uvjetima: slobodnog kovanja novca ( zlata u novac.Valutni sistemi plurimetalizam Valutni (novčani) sistemi: sistem paralelne valute sistem dvojne (alternativne) valute sistem srebrne valute Monometalizam sistem zlatne valute sa zlatom u opticaju (čisti zlatni standard) sistem zlatne valute na bazi zlatnih poluga sistem zlatne valute na bazi zlatnih deviza bimetalizam 16 . on je bio zlatni novac. Tačka izvoza zlata je takva razina deviznog kursa kod koje se isplati plaćanje izvozom zlata. 8. U sistemu zlatne valute. i obratno. kad kurs dođe na izvoznu tačku zlata. a novčanica. već ih je bolje unovčiti u inostranstvu u zlato i zlato uvesti u zemlju. Bili su njegov surogat – zamjenik zlata u pravom smislu riječi. a svodi se na to: kad pada kurs inostrane valute ne isplati se više prodati devize na domaćem tržištu. U uvjetima zlatne valute. Automatizmu zlata. Slobodne monetizacije i demonetizacije zlata slobode uvoza i izvoza zlata zamjenjivosti novčanica kod emisione banke dovodio do automatskog regulisanja novčanog opticaja.provjeravan više njezinstvaran sadržaj. Zlatnih tačaka. Novac je imao svoju supstančanu vrijednost.1. mjenica i sl. tj. Zlatne su tačke: tačka izvoza zlata ( gornja tačka ) i tačka uvoza zlata ( donja zlatna tačka ). Tačka uvoza zlata obrnut je slučaj. za privatni račun ). Tako se od pensatorijskog prešlo na numeričko plaćanje. Priliv i odliv zlata regulisao je količinu novca u opticaju održavajući njegov nivo u granicama tzv. sav se uvoz isplati plaćati zlatom. ekonomske snage ( tržišni zakoni ) određuju količinu novca u cirkulaciji.

2. Dvojna valuta – kod sistema dvojne valute novac se također koje iz obaju vautnih materijala.sistem papirne valute 8.. kuje se iz oba valutna materijala: zlata i srebra. novac kao zakonsko i definitivno sredstvo plaćanja. te u prometu postoje i ravnopravno cirkulišeju dvije vrste novca – zlatni i srebrni novac. Valutni sistem bimetalizma Paralelna valuta – kod nje. ali se među njima uspostavlja određen zakonski odnos.Valutni ( novčani ) sistemi metalizma Bimetalistički sistemi: paralelna valuta dvojna valuta Monometalistički sistemi: srebrna ili zlatna valuta zlatni standard ili zlatna valuta zlatna valuta sa zlatom u opticaju valuta na bazi zlatnih poluga valuta na bazi zlatnih deviza 8.3. 17 .

Mijo Mirković“. a zlato je koncentrisano kod centralne emisione ustanove..str. jer nisu imale dovoljno zlata. do kojegaje dolazilo zbog trošenja zlatne monete.Grešamov zakon 5– zbog pojeftinjenja srebra na svjetskom tržištu. Razilaženje nominalne i stvarne vrijednosti. Sistem zlatne valute na bazi zlatnih deviza – opticaj novčanica se zasniva na devizama koje glase na neku zlatnu valutu ili pak na neku značajnu svjetsku valutu. Šokman. 5 I. Lovrinović:“Monetarna politika“. premda ona formalno nije zasnovana na zlatu. Tu vrstu valutnog sistema najprije su uvele neke zavisne zemlje koje nisu mogle organizirati svoj novčani sistem ni kao sistem sa zlatom u opticaju ni kao sistem na bazi zlatnih poluga.32.A. I na taj je način emigriralo zlato iz zemlje. 18 . nije bilo bitno.2001. pa je stupao u djelovanje tzv. Nominala svakog komada zlatnog novca formalno je morala odgovarati njegovoj stvarnoj materijalnoj vijednosti. 8. postojalo je zlato u bimetalističkim državama bolji novac ili zapravo roba. Perišin.Valutni sistemi monometalizma – zlatni standardi Sistem zlatne valute sa zlatom u opticaju. Grešamov zakon. bio je sistem u kojemu se u opticaju kao zakonsko i definitivno sredstvo plaćanja upotrebljavao zlatni novac. već na osnovi njega izdate novčanice. jer svatko ima pravo donijeti zlato i tražiti od emisione ustanove da mu iskuje novac. Fakultet ekonomije i turizma „Dr.I. a srebro je preuzimalo gotovo isključivu ulogu valutnog novca.g. koje služe kao zakonsko i definitivno sredstvo plaćanja. Sistem zlatne valute na bazi zlatnih poluga – u njemu ne cirkuliše zlato.4. kojim je lošiji novac ( srebro ) tjerao iz prometa bolji novac.

Banking school.str. koje smatra da sve novčanice u opticaju ne moraju imati potpuno pokriće u zlatu. papirna valuta postoji tada. Francuski sistem maksimiranja novčanog opticaja – zakonodavac određuje samo gornju granicu novčanog opticaja.6 6 I. Savremeni novčani sistem – papirna valuta Papirna valuta – novčanica emisione banke koja nije iskupljiva u novcu pune vrijednosti.2001.21 19 . Šokman. Sistem kvotnog ili procentnog pokrića Sistem indirektnog kontigentiranja 8. mišljenje je da sve novčanice ( banknote ) u opticaju moraju imati potpuno pokriće u zlatu osim određenog iznosa koji se unaprijed određuje zakonom. Novčanica se pretvorila u čisti papirnati novac. ako su papirna platežna sredstva u prometu valutni novac i ako se njima obavljaju neograničena plaćanja. te primaoci nemaju nikakvo pravo ni materijalnu mogućnost tražiti zamjenu. Prema tome. Mijo Mirković“. mišljenje potpuno suprotno Currency theory.g. Fakultet ekonomije i turizma „Dr. osim određenog kontigenta koji može biti nepokriven. nije vezan uz zlatnu rezervu i fluktuacije u kretanju cijeni zlata. odnosno zlatu. 8. Papirna novčanica uvijek je samo znak novca koji se prema novcu u zlatu nalazi u određenom odnosu.Currency theory. dolazi do rasta cijena. Lovrinović:“Monetarna politika“. Perišin.A.6. Ako je u opticaju previše novca..5. već i u dobrim kratkoročnim mjenicama.I. Sistemi emisije i pokrića novčanica engleski sistem kontingentiranja – 100 %-tno pokriće u zlatu. porasta uvoza robe i odliva zlata iz zemlje čime se po logici zlatnog standarda automatski reguliše visina cijena i potrebna količina novca u opticaju.

haba. Zato su se pojavile obveznice koje su glasile na iznos gotovog novca i koje su se odmah mogle zamijeniti za gotov novac. Zlatari su sve više imali računa da onima kojima deponiraju novac plaćaju izvjesnu naknadu jer su od onih kojima su izdavali certifikate bez deponiranog novca naplaćivali kamatu. već jedan od novčanih surogata ili zamjenika novca.Kreditni novac Novčanica – u prethodnim valutnim sistemima nije papirni novac. a sve manje se vraćaju depozitaru radi podizanja gotovog novca. Ove potvrde davale su pravo njihovom imaocu da od zlatara podigne iznos na koji priznanica glasi. To je vreme osnivanja prvih emisionih banaka. Praksa je pokazala da je to neracionalno pa su počeli izdavati ove certifikate i onima koji nisu položili u depozit gotov novac.Novčanice Sa razvojem trgovine pojavljuju se problemi prenosa gotovog novca sa jednog mjesta na drugo. Ove obveznice su se sve više počele primati u prometu pa su se tako pojavile prve novčanice. Zakonsko i definitivno sredstvo plaćanja. Početak izdavanja novčanica nalazimo u praksi londonskih zlatara koji su uživali veliko povjerenje javnosti. Sve više su se prilikom plaćanja upotrebljavale ove potvrde umjesto kovanog novca. Kovani novac se u prometu troši. Ona se 20 . S vremenom je i država počela izdavati potvrde na sebe te time dobila mogućnost zamjene i uštede zlata. Tako je kovani novac sve više ležao u kasama zlatara. ali su im zato naplaćivali izvjestan procent od vrijednosti certifikata. a oni su za to čuvanje naplaćivali izvjesnu naknadu. tj. 8. te gubi od svoje materijalne vrijednosti. Kod njih su pojedinci polagali gotov novac i od njih dobijali priznanice na položene sume. Ove priznanice poznate su u istoriji pod imenom certifikati.7.

pojavljuje kao instrument kredita i pretvara u prometno sredstvo zbog stanja u novčanom opticaju. i to u: primarni novac. Na račun zajmotražilac u bankarskim knjigama. Pojam i struktura monetarnih agregata Monetarne agregate mogli bismo definisati kao skup finansijskih instrumenata ( oblika ) istog stepena likvidnosti. pa i od strane MMF-a možemo podjeliti u tri grupe. depoziti po tekućem ili žiro računu ). s jedne strane. stepena privredne razvijenosti i dr. 9. M0=G+R 21 . koji se danas uz određene varijacije (nijanse) koriste u svim razvijenim tržišnim privredama. M 0 novčana masa u užem smislu. Depozitni novac – savremeni oblik kreditnog novca. odnosno ukupne obveze koje su protuteža njezinim plasmanima. tj. s druge strane. M 4 … Primarni novac – M 0 Primarni novac ( monetarna baza ) predstavljala bi ukupna pasiva bilanse centralne banke u najširem smislu. M 3. Razvojem kreditnog sistema dolazi do toga da zajam ( kredit ) ne treba biti realiziran ( isplaćen ) u novčanicama ili metalnom novcu. M 1 novac kao dio (novčane) imovine. i potreba sve većeg privrednog prometa. ( gotovina u rukama publike.1. Do iznosa primarnog novca možemo doći ako iznos ukupne aktive bilanse centralne banke umanjimo za devizne depozite .Tri grupe monetarnih agregata Monetarne agregate. 9. već je dovoljan upis u bankarske knjige. depozite države i drugih nefinansijskih komitenata centralne banke i slično. a za banku taj će kredit figurirati kao njegovo potraživanje prema zajmotražiocu. pri čemu širina skale od najvišeg do najnižeg stepena likvidnosti zavisi od konkretnih institucionalnih prilika. Na računu zajmotražioca odobreni bankarski kredit figurira kao njegovo potraživanje prema banci.

uzajamne fondove i slično. a osim monetarne baze i M1 novca uključuju i određena likvidna sredstva ili kvazi novac.Tako rad objašnjava i pokušava povezati bit novca u sferi monetarne politike.Tako i seminarski rad ne može iznijeti ništa novo u tom polju. Ona je glavni instrument antiinflacijske politike. Tako je u današnje vrijeme poznata monetarna politika kao znanstvena disciplina koja proučava novac. Zaključak: Od primitivne ere do današnjeg doba mnogo se vode izlilo u mora dok se u čovjekovoj svijesti razvilo sadašnje stanje koje je postepenim saznanjima stvorilo nauku kao misaonu interpretaciju stanja odnosa u svim aspektima življenja pa je tako i danas poznata nauku o ekonomiji koju su vremenom razvili mnogi lumeni ovoga svijeta šireći nauk i raspravljajući dolazili do novih mogućnosti razvoja kako pojedinca tako i zemalja i cijele planete uopšte.njegovu evoluciju i odnose u svim segmentima života i rada. Monetarna politika u savremenim ekonomskim sistemima nezaobilazan je instrument regulisanja privrednih kretanja i ostvarivanja određenih ciljeva ekonomske politike. M3. štedne depozite. Nažalost ovdje postoje brojna ograničenja i povratni učinci koji umanjuju njene domete i onemogućavaju efikasno djelovanje transmisijskog 22 .M1 novac M1 novčanu masu u užem smislu predstavljaju svi oni instrumenti plaćanja koji služe kao zakonsko i definitivno sredstvo plaćanja u neoj zemlji. odnosno čekova i depozita po viđenju. To je skup gotovog novca i depozitnog novca. Novac kao dio imovine. M2. no od nje se istodobno očekuje aktivna uloga u podsticanju privrednog rasta. … M2 i M3 novac predstavljaju široko definiranu ponudu. nego samo pokušati interpretirati već postojeća saznanja ne bi li obradio zadanu temu.

mehanizma.. to nipošto ne znači a priori prihvaćanje teze o neutralnosti novca.I. Šokman. Fakultet ekonomije i turizma „Dr.g. 2. Oskudnost novca odražava se na pad likvidnosti svih bankarskih i nebankarskih subjekata. Međutim. nedovoljna snabdjevenost novcem može postati najznačajniji izvor ekonomskih poremećaja. Novac je generator ekonomskog razvoja i u odsustvu monetarne politike.Zagreb 2003. recesiju i dužničko-povjerilačku krizu. odnosno monetarne politike. Kao rezultat toga.2001.g. novčana ekspanzija postiže samo kratkoročne pozitivne učinke na realni dohodak i zaposlenost. dok u dugom roku nerijetko ostaje samo neželjeni učinak u vidu viših cijena roba i usluga. Perišin.A. I.Dalmatina d. Lovrinović:“Monetarna politika“.“Ekonomija“. potiče inflaciju. 23 . Uslijed toga monetarni sektor postaje sve odvojeniji od realnog. Mijo Mirković“.o. Vuković.o.I. LITERATURA: 1.

hr 4. www.3.hr 24 .hrvatska narodna banka.NN. www.hr 5.wikipedija. www.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful